SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Federacija BiH, Privredno pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 72/24 13.09.2024 SN FBiH 92/17, SN FBiH 72/09, SN FBiH 33/03 otpad
Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/23 25.10.2023 enerigija,obnovlji izvori energije
Zakon o električnoj energiji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 60/23 09.08.2023 električna energija
Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 60/23 09.08.2023 energija
Zakon o izmjeni Zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/22 08.06.2022 SN FBiH 57/20, SN FBiH 10/10, SN FBiH 28/06 prevoz,cestovni prevoz
Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/22 20.05.2022 duhan,duhanski proizvodi,zakon
Zakon o slobodnim zonama u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/22 31.03.2022 slobodne zone,zone
Zakon o zaštiti okoliša FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/21 24.02.2021 zaštita okoliša,okoliš Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 83 (2) До дана примјене одредбе из члана 5. став (3) овог закона правна лица која испуњавају критерије за разврставање у категорију микро правних лица сматрају се малим правним лицима. Члан 134. (Друштва за ревизију) Друштва за ревизију у року од шест мјесеци од ступања на снагу овог закона дужна су усагласити пословање и испунити услове из члана 2. став (1) тачка п) и члана 58. овог закона. Члан 135. (Правна лица и подузетници регистровани за пружање књиговодствених и рачуноводствених услуга) (1) Правна лица која су регистрована за пружање књиговодствених и рачуноводствених услуга дужна су да се упишу у Регистар правних лица за пружање књиговодствених и рачуноводствених услуга који води Министарство, у року од шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. (2) Подузетници регистровани за пружање књиговодстве- них и рачуноводствених услуга дужни су да Министар- ству доставе копије рјешења надлежног органа јединице локалне самоуправе ради уписа у Регистар подузетника за пружање књиговодствених и рачу- новодствених услуга који води Министарство, у року од шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. Члан 136. (Професионална тијела) (1) Савез рачуновођа, ревизора и финансијских радника Федерације Босне и Херцеговине - Савез рачуновођа, ревизора и финансијских дјелатника Федерације Босне и Херцеговине, регистрован код Федералног министарства правде под регистарским бројем 669 од 14. маја 2003. године сматра се професионалним тијелом у смислу овог закона, под условом да испуњава критерије утврђене овим законом и Законом о ревизији и рачуноводству Босне и Херцеговине. (2) Ревизорска комора Федерације Босне и Херцеговине регистрована код Федералног министарства правде под регистарским бројем 1216 од 05.01.2011. године сматра се професионалним тијелом у смислу овог закона, под условом да испуњава критерије утврђене овим законом. (3) Професионално тијело из става (1) овог члана дужно је да усклади постојеће акте и донесе нове акте у складу са одредбама овог закона, као и да успостави Регистар лиценцираних цертифицираних рачуновођа из члана 121. став (5) овог закона, у року од шест мјесеца од дана ступања на снагу овог закона. (4) Професионално тијело из става (2) овог члана дужно је да усклади постојеће акте и донесе нове акте у складу са одредбама овог закона у року од шест мјесеца од дана ступања на снагу овог закона. (5) Професионална тијела из ст. (1) и (2) ће у року од 6 мјесеци од дана ступања на снагу овог закона усагласити међусобна права и обавезе у погледу: а) организације професионалног усавршавања лиценцираних овлаштених ревизора те праћења и издавања увјерења о едукацији у вези са чланом 61. став (7) Закона; б) плаћања чланарине лиценцираних овлаштених ревизора; ц) предлагања чланова Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ; д) рјешавања и других питања усмјерених на развој и унапређење рачуноводства и ревизије. Члан 137. (Доношење подзаконских аката) У року од шест мјесеци од ступања на снагу овог закона министар ће донијети: а) Правилнике којима се прописује Контни оквир и садржај рачуна у контном оквиру за сва правна лица (члан 17. став (8) овог закона); б) Упутство којим се дају смјернице за примјену МСФИ за МСП (члан 26. став (3) овог закона); ц) Правилнике о вођењу регистара из члана 35. став (1) овог закона; д) Правилник о садржају и форми финансијских извјештаја (члан 39. став (3) овог закона), е) Правилник о условима и правилима консолида- ције финансијских извјештаја (члан 41. став (9) овог закона), ф) Правилник о условима и начину издавања и одузимања лиценци овлаштеним ревизорима и друштвима за ревизију (члан 59. став (6) и члан 62. став (7) овог закона). Члан 138. (Примјена раније донесених подзаконских аката) До доношења подзаконских аката на основу овлаштења из овог закона, примјењиват ће се подзаконски акти донесени на основу закона који престаје да важи ступањем на снагу овог закона. Члан 139. (Престанак важења) Ступањем на снагу овог закона престаје да важи Закон о рачуноводству и ревизији у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 83/09). Члан 140. (Ступање на снагу) Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Предсједaвaјући Дома народа Пaрлaментa Федерaције БиХ Томислав Мартиновић, с. р. 306 Na osnovu člana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Proglašava se Zakon o zaštiti okoliša, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-110-01/21 18. februara 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA POGLAVLJE I OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet i cilj zakona) (1) Ovim Zakonom (u daljem tekstu: Zakon) uređuju se: a) načela zaštite okoliša; Broj 15 - Strana 84 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. b) zaštita komponenti okoliša; c) nadležnost u oblasti zaštite okoliša; d) informisanje i obrazovanje o okolišu; e) pristup informacijama o okolišu i učešće javnosti u oblasti zaštite okoliša; f) planiranje zaštite okoliša; g) strateška procjena uticaja na okoliš; h) uspostavljanje standarda kvaliteta okoliša; i) procjena uticaja na okoliš; j) okolinska dozvola; k) sprječavanje nesreća velikih razmjera; l) finansiranje zaštite okoliša; m) građanska odgovornost za štetu u okolišu; n) sistem eko-označavanja i upravljanja okolišem; o) međuentitetska saradnja u oblasti zaštite okoliša; p) upravni i inspekcijski nadzor i r) prekršajne odredbe. (2) Ciljevi ovog Zakona su: a) smanjeno korištenje, sprječavanje opterećivanja i zagađenje okoliša, sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećenog okoliša; b) poboljšanje uslova okoliša, zaštita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život; c) očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav način privređivanja kojim se osigurava obnova resursa; d) usklađenost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtjevima za zaštitu okoliša; e) ostvarivanje i unaprjeđenje međunarodne saradnje u zaštiti okoliša; f) animacija javnosti i učešće javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša; g) koordiniranje privrede i integrisanje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša, i h) uspostavljanje i razvoj institucija za zaštitu i očuvanje okoliša. (3) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba roda. Član 2. (Primjena zakona) Odredbe ovog Zakona odnose se na: a) sve komponenete okoliša (zrak, vodu, tlo, svijet biljaka, životinja i gljiva, pejzaž, izgrađeni okoliš); b) sve vidove aktivnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno djelovanje na okoliš koje znači opasnost od zagađenja tokom trajanja te aktivnosti, ili imaju negativan uticaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, svjetlosno zagađenje, itd.); c) prava i odgovornosti pravnih i fizičkih lica koje obavljaju aktivnosti utvrđene zakonom; d) zadatke u području okoliša koji proizilaze iz međunarodnih konvencija. Član 3. (Pravo na okoliš) Svako lice ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ljudsko pravo te je opšta dužnost zaštiti i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Subjekti koji osiguravaju zaštitu okoliša su Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni i jedinice lokalne samouprave u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. Član 4. (Pojmovi i definicije) U smislu ovoga zakona, sljedeći pojmovi imaju slijedeće značenje: - "biota" - predstavlja skup svih bioloških (živih) organizama u biotičkoj sredini; - "biotička sredina" - je sistem u kojem, pored fizičkih i hemijskih zakonitosti, vladaju i specifične biološke zakonitosti; - "emisija" - znači ispuštanje u okoliš supstanci, jedinjenja, organizama ili mikroorganizama koji su posljedica ljudskih aktivnosti i, kao i vibracija, toplote, mirisa, buke ili svjetlosti koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo; - "granične vrijednosti emisija"- masa ili energija izražena u vidu specifičnih parametara, koncentracije ili nivoa emisija, koje neće biti prekoračene tokom određenog ili određenih vremenskih perioda; - "Imisija" – kvalitet komponenti okoliša (zrak, voda, tlo) koja se izražava kao prosječna vrijednost u određenom vremenu i prostoru; - "informacije o okolišu" - svaka informacija u pisanoj, vizuelnoj, verbalnoj, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stanju okoliša, odnosno o komponentama okoliša; - "investitor" - nosioc zahvata odnosno projekta u okolišu; - "izvještaj o nultom stanju" - podaci o vrsti i količini emisija sa ciljem utvrđivanja i procjene glavnih uticaja na okoliš prilikom prvog podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole; - "izvještaj o strateškoj procjeni" - dokument koji se prilaže uz određeni plan, program ili strategiju i sadrži identifikaciju, opis i procjenu mogućih znatnih uticaja na okoliš zbog realizacije plana, programa ili strategije, kao i varijante razmatrane i usvojene na osnovu ciljeva i prostornog obuhvata plana, programa ili strategije; - "javnost" - jedno ili više fizičkih ili pravnih lica, njihova udruženja, organizacije ili grupe; - "korištenje okoliša" - aktivnost koja izaziva promjene u okolišu, njegovim korištenjem u potpunosti ili nekom njegovom komponentom kao prirodnim resursom ili ispuštajući supstance, odnosno energiju u okoliš ili komponentu okoliša, u skladu sa propisima koji regulišu područje zaštite okoliša; - "mjerenje i osmatranje" - postupci kojima se identifikuju indikatori za praćenje stanja okoliša; - "mjere otklanjanja" - svako djelovanje za smirivanje stanja ili privremene mjere za ponovno uspostavljanje prvobitnog stanja, sanaciju ili obnovu oštećenih prirodnih dobara, ili osiguranje ekvivalentne alternative tim dobrima; - "mjere sprječavanja" - sve mjere poduzete kao odgovor na događaj, radnju ili nedjelovanje koji su izazvali prijeteću opasnost od štete u okolišu, radi sprječavanja ili svođenja te štete na najmanju mjeru; - "najbolje raspoložive tehnike" - najefikasniji i najnapredniji stepen razvoja aktivnosti i njihovog načina rada koji ukazuje na praktičnu pogodnost primjena određenih tehnologija za osiguranje graničnih vrijednosti emisija u cilju sprječavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoliš. Najbolje raspoložive tehnike podrazumijevaju i tehnologiju koja se primjenjuje i način na koji se Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 85 postrojenje projektuje, gradi, održava, koristi i stavlja van upotrebe; - "nesreća većih razmjera" - pojava emisije većih razmjera, požara ili eksplozije uslijed nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojenja koje znače neposrednu ili odloženu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoliš, u ili izvan postrojenja, a koja uključuje jednu ili više opasnih supstanci; - "održivi razvoj" je razvoj društva, koji kao osnovne kriterije uključuje, ekološku, ekonomsku i sociokulturnu održivost, i koji sa ciljem unaprjeđenja kvaliteta života i zadovoljavanja potreba današnje generacije uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih generacija te omogućava dugoročno očuvanje kvaliteta okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti i pejzaža; - "okoliš" - je prirodno okruženje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, gljiva i organizama i njihovih zajednica, koje omogućava njihovo postojanje i njihov dalji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljište, energija, te materijalna dobra i kulturno naslijeđe kao dio okruženja kojeg je izgradio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja; - "okolinska dozvola" – rješenje kojim se propisuju mjere i uslovi zaštite okoliša tokom izgradnje i rada određenog pogona ili postrojenja, koja se izdaje na osnovu provedenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona; - "obnavljanje"- uključujući "prirodno obnavljanje" - u slučaju vode, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa vraćanje oštećenih prirodnih dobara i/ili oštećenih funkcija u početno stanje, a u slučaju štete nanesene zemljištu, otklanjanje svakog znatnog rizika od nepovoljnog uticaja na zdravlje ljudi; - "zagađenje" - podrazumjeva direktno ili indirektno uvođenje, kao posljedicu ljudske djelatnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti štetne po zdravlje čovjeka ili imovinu, ili kvalitet života u okolišu kao i svaki poremećaj količine određenih hemijskih ili bioloških supstancii ili fizikčkih osobina u odnosu na prirodne vrijednosti; - "zagađivač" - svako fizičko ili pravno lice koje posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja izaziva zagađenje okoliša; - "zagađujuća supstanca" - supstanca ili više supstanci koje zbog svojih osobina, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine komponente okoliša mogu štetno uticati na zdravlje ljudi, biljni ili životinjski svijet, svijet gljiva, odnosno bioraznolikost i pejzažnu raznolikost; - "opasnost" - unutrašnje svojstvo opasnih materija ili fizička situacija koja može izazvati štetu po ljudsko zdravlje i okoliš kao i stvarna mogućnost da će u bliskoj budućnosti doći do štete u okolišu; - "opasna supstanca" - supstanca, mješavina supstanci ili preparat koji je prisutan kao proizvod, nusproizvod, talog ili međuproizvod, uključujući i one supstance za koje je osnovano očekivati da bi mogle nastati u slučaju nesreće; - "opšta obavezujuća pravila" - su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na nivou djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomoću njih direktno utvrdili uslovi (mjere i tehnike) okolinske dozvole; - "opterećivanje okoliša" - emisija supstanci ili energije u okoliš; - "operater" - pravno ili fizičko lice koja u skladu sa posebnim propisom obavlja ili nadzire privrednu aktivnost na osnovu dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja ili na koju je preneseno ovlaštenje donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcionisanju postrojenja; - "plan aktivnosti" - plan prilagođavanja postojećih pogona i postrojenja koji sadrži ciljeve, mjere i uslove koji moraju zadovoljiti nove standarde zaštite okoliša, u utvrđenom roku; - "pogoni i postrojenja" - jedna ili više tehničkih jedinica u kojima se vrše djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na okoliš ili mogu biti prisutne opasne supstance; - "postojeći pogoni i postrojenja" - pogon i postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu, a ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, i koje je izgrađeno na osnovu odobrenja za građenje; - "praćenje stanja" - praćenje promjena u okolišu na osnovu Federalne liste indikatora za praćenje okoliša; - "prirodni resurs" - komponenta prirodnog okoliša, odnosno sastavni dio prirodnog okoliša, koji se može koristiti da bi se zadovoljile potrebe društva, izuzimajući vještački okoliš; - "procjena uticaja na okoliš" - identifikacija, opis i odgovarajuća procjena u odnosu na svaki pojedinačan slučaj, u skladu odredbama ovog Zakona, direktan i indirektan uticaj nekog projekta na slijedeće elemente i faktore: 1. ljude, biljni, životinjski svijet i gljive; 2. zemljište, vodu, zrak, klimu i pejzaž; 3. materijalna dobra i kulturno naslijeđe; 4. međudjelovanje faktora navedenih u prethodnim tačkama. - "promjena u radu" - promjena u prirodi, funkcionisanju ili proširenje pogona, postrojenja, objekta i aktivnosti u određenoj djelatnosti koje bi moglo imati posljedice po okoliš; - "nivoi emisije povezane sa najboljim raspoloživim tehnikama" - su nivoi industrijskih emisija koji su postignuti u normalnim uslovima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika; - "rizik po okoliš" - potencijalni i stvarni efekat pogona i postrojenja na ljudsko zdravlje i okoliš uzimajući u obzir nivo i vrste emisija, osjetljivost lokalnog okoliša i rizik od nesreća; - "sanacija" - skup mjera i aktivnosti kojima se uspostavlja stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno zagađenja okoliša uključujući uređenje prostora, revitalizaciju i rekultivaciju; - "komponente okoliša" - zemljište, zrak, vode, tlo, biosfera, kao i izgrađeni okoliš nastao kao posljedica djelovanja ljudskog faktora i sastavni je dio okoliša; - "skladištenje" - odlaganje radi čuvanja na sigurnome mjestu ili držanja na skladištu; - "standard kvaliteta okoliša" - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u određenom vremenskom periodu, u određenoj sredini ili određenom dijelu; - "strategija, plan ili program" - je dokument koji se priprema i/ili usvaja na federalnom ili kantonalnom nivou, ili nivou jedinica lokalne samouprave, ili koji Broj 15 - Strana 86 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom; - "strateška procjena uticaja na okoliš" - sistemski proces vrjednovanja okolinskih posljedica predloženih planova i programa, uključujući i zdravlje, koji se sastoji od određivanja obima izvještaja o strateškoj procjeni i njegovoj pripremi, uz osiguranje javnih rasprava i konsultacija, kako bi se još u ranoj fazi donošenja odluka uz ekonomska i društvena uključila i okolinska razmatranja; - "strateška studija" - u postupku strateške procjene izrađuje se strateška studija. Strateškom studijom određuju se, opisuju i procjenjuju očekivani znatni efekti na okoliš koje može izazvati provođenje strategije, plana ili programa i opcije zaštite okoliša koji uzimaju u obzir ciljeve i obim te strategije, plana ili programa; - "svjetlosno zagađenje" - emisija svjetlosti iz vještačkih izvora svjetlosti koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i izaziva osjećaj blještanja, ugrožava sigurnost u saobraćaju zbog bliještanja, zbog neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno ili amatersko astronomsko promatranje neba ili zračenjem svjetlosti prema nebu nepotrebno troši električnu energiju te narušava sliku noćnog pejzaža; - "šteta" - u smislu odgovornosti za štetu izazvanu u okolišu znači mjerljiv štetni efekat, odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcionisanju prirodnih dobara; - "šteta u okolišu" - svaka šteta nanesena zaštićenim biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima, vodama, moru, tlu i zemljinoj kamenoj kori; - "tehnička uputstva" - predstavljanju referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama nastao kao rezultat razmjene podataka za utvrđene djelatnosti; - "tehnika u nastajanju" - je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti viši opšti nivo zaštite okoliša ili bar jednak nivo zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika; - "tlo" - znači gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organskih supstanci, vode, zraka i živih organizama; - "osnovni izvještaj" - izvještaj o stanju voda, zraka i tla koji su zagađeni opasnim supstancama povezanim sa djelatnošću operatera; - "troškovi" - troškovi opravdani potrebom osiguranja dobrog i efikasnog provođenja ovog Zakona uključujući troškove procjene štete u okolišu, procjenu opasnosti od štete, alternativnih mjera, kao i administrativne i zakonske troškove, troškove izvršenja, troškove prikupljanja podataka i druge opšte troškove te troškove praćenja i nadzora; - "supstance" - su hemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobijeni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne supstance i genetski modifikovane mikroorganizme i genetski modifikovane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolinsku dozvolu, supstance su hemijski elementi i njihovi spojevi, osim: 1. radioaktivnih supstanci određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja; 2. genetski modifikovanih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modifikovanih mikroorganizama; 3. genetski modifikovanih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modifikovanih organizama u okoliš; - "udruženja za zaštitu okoliša" - udruženja koja su se svojim statutima i u svom polju djelovanja opredijelila za rad i promovisanje u oblasti zaštite okoliša; - "uticaj na okoliš" - znači bilo koji efekat na okoliš, uključujući ljudsko zdravlje, floru, faunu, biološku raznolikost, tlo, klimu, vode, zrak, pejzaže, prirodna područja, materijalna dobra, kulturno nasljeđe i uzajamno djelovanje ovih faktora; - "vodni akt" - podrazumijeva prethodnu vodnu saglasnost ili vodnu saglasnost ili vodnu dozvolu u skladu sa Zakonom o vodama; - "zainteresovana strana" - javnost na koju utiče ili bi moglo uticati odlučivanje o okolišu ili ima interes o odlučivanju o okolišu; udruženja građana koja djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uslove u skladu sa ovim Zakonom, smatraće se zainteresovanom; - "zainteresovani organ"- organ javne uprave nadležan za davanje mišljenja u toku upravnog postupka, odnosno organ uprave ili organ jedinice lokalne samouprave koji može biti zainteresovan za planirani projekat, odnosno procjenu njegovog uticaja na okoliš i zdravlje; - "zaštita okoliša" - sve odgovarajuće djelatnosti i mjere kojima je cilj prevencija od opasnosti štete ili zagađenja okoliša, smanjenje ili odstranjivanje štete koja je nastala i povratak na stanje prije izazvane štete; - "zemljište" - obuhvata fizički prostor: tlo, klimu, hidrologiju, geologiju, vegetaciju u obimu koji utiče na mogućnost njegovog korištenja, te rezultate prošle i sadašnje aktivnosti čovjeka, kao i društveno – ekonomske parametre, i - "znatna promjena" - promjena u radu pogona i postrojenja koja može imati znatan negativan uticaj po ljude i okoliš. Znatnom promjenom smatra se i bilo koja promjena ili proširenje postrojenja koje odgovara kriterijima/pragovima navedenim u provedbenim propisima. POGLAVLJE II NAČELA ZAŠTITE OKOLIŠA Član 5. (Načelo održivog razvoja) Održivi razvoj u oblasti okoliša podrazumijeva: a) očuvanje komnponenti okoliša i jačanje njihovih ekoloških funkcija; b) da emisije polutanata ne prelaze kapacitet zraka, vode i tla i njihovu sposobnost apsorpcije i samoprečišćavanja, i Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 87 c) stalno očuvanje biološkog diverziteta, ljudskog zdravlja, te kvaliteta zraka, vode i tla prema standardima koji su uvijek dovoljni za život ljudi, biljnog i životinjskog svijeta. Član 6. (Načelo opreza i prevencije) (1) Pri postojanju prijetnje od nepopravljive štete po okoliš, nedostatak pune naučne podloge ne odgađa uvođenja mjera opreza i sprječavanja dalje degradacije okoliša. (2) Upotreba okoliša organizuje se i obavlja na način koji: a) rezultira najnižim mogućim stepenom opterećenja i upotrebe okoliša; b) sprječava zagađenja okoliša i c) sprječava štetu po okoliš. (3) Pri upotrebi resursa (sirovina i materijala) mora se poštovati načelo opreza, tj. pažljivo upravljati i ekonomično koristiti komponente okoliša, te svesti na najmanju moguću mjeru nastajanje otpada primjenom recikaže i/ili ponovne upotrebe prirodnih i vještačkih materijala. (4) U cilju prevencije degradacije pri upotrebi okoliša primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike. Korisnik okoliša koji predstavlja opasnost po okoliš ili izazove štetu po okoliš dužan je opasnost za nastanak štete svesti na nivo dozvoljen graničnim vrijednostima. (5) Ukoliko je šteta nastala kao posljedica dosadašnjih djelatnosti korisnika, korisnik je dužan otkloniti i popraviti nastalu štetu u okolišu. Član 7. (Načelo zamjene) (1) Svaku postojeću djelatnost koja ima štetne posljedice po okoliš, potrebno je prilagoditi propisanim ograničenjima u pogledu obima uticaja na okoliš. Prilagođavanje djelatnosti obavlja se i u slučaju da su troškovi prilagođavanja veći od vrijednosti koje treba zaštititi. (2) Odredba stava (1) ovoga člana primjenjuje se pri upotrebi proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa uz obavezno ograničavanje zagađenja okoliša na izvoru. Član 8. (Načelo integralnog pristupa) (1) Zahtjevi za visokim nivoom zaštite okoliša i poboljšanjem kvaliteta okoliša sastavni su dio svih politika kojima je cilj razvoj okoliša, a osiguravaju se u skladu sa načelom održivog razvoja. (2) Svrha načela integralnog pristupa je sprječavanje ili svođenje na najmanju moguću mjeru rizika od štete po okoliš u cijelosti. (3) Načelo integralnog pristupa obuhvata: a) uzimanje u obzir cijelog životnog ciklusa materijala i proizvoda; b) predviđanje posljedica u svim komponentama okoliša kao rezultata djelovanja materijala i djelatnosti (novih i postojećih); c) svođenje nastanka otpada i štetnog djelovanja otpada na najmanju moguću mjeru; d) primjenjivanje opštih metoda za procjenu i poređenje problema u okolišu; i e) komplementarnu primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zaštite okoliša i mjera usmjerenih prema izvorima kada su u pitanju emisije. Član 9. (Načelo saradnje i podjele odgovornosti) (1) Održivi razvoj u području okoliša postiže se saradnjom i zajedničkim djelovanjem svih subjekata u cilju zaštite okoliša. (2) Provođenje ciljeva vezanih za okoliš ostvaruje se saradnjom i koordinacijom u Federaciji BiH, međuentitetskom saradnjom i saradnjom sa Brčko Distriktom BiH, bilateralnim ili multilateralnim međunarodnim sporazumima o zaštiti okoliša, kao i pružanjem informacija i pomoći u vezi zaštite okoliša, a naročito u odnosima sa susjednim zemljama. Član 10. (Načelo učešća javnosti i pristup informacijama) (1) Pitanja zaštite okoliša ostvaruju se putem učešća javnosti. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajući pristup informacijama koje se odnose na okoliš, a kojim raspolažu organi uprave i upravne organizacije, uključujući i informacije o opasnim supstancama i djelatnostima u njihovim zajednicama kao i mogućnost učešća u donošenju odluka. (2) Organi koji donose propise i tijela nadležna za zaštitu okoliša su dužni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i poticati učešće u odlučivanju, omogućujući dostupnost informacija široj javnosti. (3) Javnost ima pravo učestvovati u postupcima koji se vode na zahtjev operatera i investitora u skladu sa odredbama ovog Zakona ili drugim propisima. (4) Sa ciljem postizanja obeštećenja ili pravne zaštite svaka zainteresovana strana ima pravo na zaštitu u upravnim i sudskim postupcima. (5) Svaki pojedinac ima pravo na jednak pristup informacijama o okolišu bez obzira na pol, dob, vjersku i rasnu pripadnost. Član 11. (Načelo zagađivač plaća) (1) Zagađivač plaća troškove nadzora i prevencije od zagađenja, kao i nadoknadu za štetu učinjenu okolišu bez obzira jesu li troškovi nastali uslijed nametanja odgovornosti zbog emisija zagađenja, naknada utvrđenih odgovarajućim financijskim instrumentima ili kao obaveza utvrđena propisom o smanjivanju zagađenja okoliša. (2) Zagađivač, iz stava (1) ovog člana, je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaj na okoliš u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. POGLAVLJE III ZAŠTITA KOMPONENTI OKOLIŠA Član 12. (Integrirana zaštita komponenti okoliša) (1) Komponente okoliša moraju biti zaštićene pojedinačno i u sklopu ostalih komponenti okoliša, uzevši u obzir njihove međuzavisne odnose. U skladu sa tim utvrđuje se i način opterećivanja i korištenja komponenti okoliša. (2) Zaštita komponenti okoliša podrazumijeva zaštitu kvaliteta, kvantiteta i njihovih zaliha, kao i očuvanje prirodnih procesa unutar komponenti i njihove prirodne ravnoteže. (3) Posebnim propisima uređuju se pojedina područja zaštite i očuvanja komponenti okoliša i zaštite od uticaja koji znače opasnost po okoliš. Član 13. (Očuvanje tla) (1) Očuvanje tla obuhvata površinu i slojeve ispod površine zemlje, formacije stijena i minerala kao i njihove prirodne i prijelazne oblike i procese. Broj 15 - Strana 88 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (2) Očuvanje tla obuhvata očuvanje proizvodnosti, strukture, ravnoteže vode i zraka, te biota tla. (3) Na površini ili ispod površine zemlje mogu se obavljati takve vrste djelatnosti i odlagati supstance koje ne zagađuje ili ne oštećuju kvantitet iznad propisanih graničnih vrijednosti, kvaliteta, materijalne procese tla i komponente okoliša. (4) Tokom i prije provođenja projekata (izgradnje, eksploatiranja ruda, itd.), mora se osigurati odgovarajuće razdvajanje, deponovanje i zaštita površinskog sloja tla kao i zaštita i korištenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta. (5) Nakon završetka djelatnosti koje uključuju upotrebu tla, korisnik osigurava obnovu područja prema projektu rekultivacije. (6) Korisnik osigurava obnovu i ponovni razvoj područja tokom korištenja okoliša, tamo gdje postoje uslovi i ukoliko je to utvrđeno posebnim propisima ili odlukom nadležnog organa. (7) Zaštita tla definisana je posebnim propisima koji regulišu oblast poljoprivrednog, šumskog i ostalog tla u Federaciji BiH. Član 14. (Zaštita voda) (1) Zaštita voda obuhvata očuvanje površinskih, podzemnih, prijelaznih i priobalnih voda, zaliha vode, regulisanje kvaliteta i kvantiteta vode, zaštitu riječnih korita, vodnog dobra, vodnih i za vodu vezanih ekosistema, obalnih područja kopnenih voda i akvafera. (2) Zaštita voda se provodi kroz opšte zabrane i ograničenja, obavezu odvođenja i tretmana otpadnih voda, kontrolu poštovanja propisanih graničnih vrijednosti za ispuštanje otpadnih voda, postizanje dobrog stanja voda i standarda kvaliteta okoliša za vode, upravljanje incidentnim situacijama, osiguranje uslova za postizanje ekološki prihvatljivog protoka i uspostavljanje zaštićenih područja. (3) Zaštita mora i obalnog područja od zagađenja podrazumijeva: upravljanje obalnim područjem, morskim dnom i morskim podzemljem te morskim okolišem na osnovu ekosistemskog pristupa, smanjenje ili uklanjanje zagađenja, odnosno opterećenja u morskom i obalnom okolišu, očuvanje zaštićenih i ekološko značajnih područja u moru i obalnom području, zaštita, očuvanje i obnavljanje morskih resursa te strukture i funkcije morskih i obalnih ekosistema, sistemsko praćenje i nadzor morskih i obalnih ekosistema, na osnovu ekosistemskog pristupa. (4) Zaštita i upravljanje obalnim područjem obuhvata mjere zaštite obalnih ekosistema i održivo i integrirano upravljanje obalnim resursima te koordinativne aktivnosti vezane za unaprijeđenje usaglašavanja djelatnosti svih subjekata nadležnih za obalna područja primjenjujući pristup integrisanog upravljanja obalnim područjem. (5) Zaštita voda definisana je posebnim propisom koji reguliše oblast voda u Federaciji BiH. Član 15. (Zaštita zraka) (1) Zaštita zraka obuhvata očuvanje atmosfere u cijelini, sa svim njenim procesima, očuvanje njene strukture i klimatskih obilježja. (2) Zrak mora biti zaštićen od opterećenja svih vještačkih uticaja koji se vrše na zrak ili na druge komponente okoliša putem transmisija radiokativnih, tekućih, gasovitih ili krutih supstanci ukoliko postoji opasnost od štetnog uticaja na kvalitet zraka ili štetnog odražavanja na ljudsko zdravlje. (3) Kada se planira uvođenje aktivnosti i uspostavljanje postrojenja, kao i proizvodnja i korištenje proizvoda potrebno je poduzeti mjere kako bi nivo zagađujućih supstanci zraka bio sveden na najmanju moguću mjeru. (4) Planiranje zaštite zraka, izvori emisija, zaštita zraka, nadzor, učešće javnosti i finansiranje zaštite zraka propisani su posebnim propisom koji reguliše zaštitu zraka u Federaciji BiH. Član 16. (Očuvanje i korištenje biosfere) (1) Očuvanje biosfere obuhvata zaštitu živih organizama, njihovih zajednica i staništa, uzimajući u obzir i očuvanje prirodnih procesa unutra njihovih staništa i prirodne ravnoteže uz osiguravanje održivosti ekosistema. (2) Korištenje biosfere ne može se obavljati na način koji narušava prirodne procese i uslove bioraznolikosti i znači opasnost za njenu održivost. (3) Zaštita i korištenje biosfere, vrši se na osnovu ovog Zakona i posebnog propisa koji reguliše zaštitu prirode u Federaciji BiH.. Član 17. (Očuvanje izgrađenog okoliša) (1) Prostornim planom određuju se zone građenja na određenim lokacijama zavisno od stepena opterećenja okoliša i svrhe izgradnje unutra pojedinih dijelova na određenim lokacijama. (2) Obavljanje djelatnosti u pojedinim zonama, sa različitim nivoima zaštite područja, dozvoljeno je na način utvrđen posebnim propisima u skladu sa prirodom opterećivanja okoliša i ovim zakonom. (3) Zelene površine unutar jedinica lokalne samouprave uređuju se na način utvrđen Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH i akata lokalne samouprave o komunalnom redu. Član 18. (Zaštita od štetnih uticaja opasnih supstanci i tehnologija) (1) Zaštita od štetnih uticaja opasnih supstanci obuhvata zaštitu od upotrebe svih prirodnih i vještačkih supstanci koje koriste, proizvode ili dijele korisnici okoliša tokom provođenja djelatnosti, a koje su po svom kvantitetu ili karakteristikama, eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksične, podložne koroziji, izazivaju infekcije, ekotoksične, mutagene, kancerogene, iritirajuće ili mogu izazvati takav uticaj u kontaktu sa drugim supstancama. (2) Tokom upravljanja opasnim supstancama ili tokom upotrebe, uključujući i eksploataciju, odnosno ekstrakciju, skladištenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se primjenjuju opasne tehnologije, moraju se poduzeti sve potrebne zaštitne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po okoliš svodi na najniži stepen ili se eliminiše mogućnost takvih opasnosti u skladu sa posebnim propisima. (3) Pri primjeni tehnologija koje mogu značiti opasnost po okoliš mora se odrediti zaštitno područje ili udaljenost, u skladu sa prirodom izvora opasnosti, kako bi se smanjio rizik od opasnosti po okoliš. Član 19. (Zaštita od štetnog uticaja otpada) (1) Zaštita od štetnog uticaja otpada na okoliš obuhvata zaštitu od svih vrsta supstanci, proizvoda, uključujući ambalažu i materijal za pakiranje tih supstancii, odnosno sve vrste proizvoda koji se odlažu ili za koje se planira da će biti odloženi. (2) Posjednik otpada dužan je poduzeti odgovarajuće mjere upravljanja otpadom i druge mjere zbrinjavanja otpada koje su propisane propisom o upravljanju otpadom u Federaciji BiH, te osigurati osnovne mjere u cilju sprječavanja Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 89 stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu upotrebu, kao i moguće korištenje otpada za stvaranje energije te sigurno odlaganje. Član 20. (Zaštita od buke i vibracija) (1) Zaštita od buke i vibracija u okolišu obuhvata zaštitu od svih vrsta vještački proizvedenih emisija koje izazivaju opterećenje nepoželjnom, neprijatnom bukom i vibracijama, koje mogu ugroziti zdravlje ili na njega štetno uticati. (2) Radi zaštite od buke i vibracija potrebno je primjenjivati tehničke i organizacijske metode koje potiču: a) smanjivanje stvaranja emisija buke i vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku i vibracije; b) smanjivanje opterećenja, odnosno sprječavanje povećanja opterećenja bukom i vibracijama; c) naknadnu zaštitu u onim sredinama koje su pod stalnim opterećenjem iznad utvrđenih standarda. (3) Zaštita od buke i vibracija definirana je ovim Zakonom i posebnim propisima o zaštiti od buke i vibracija u Federaciji BiH. Član 21. (Zaštita od štetnih radijacijskih i svjetlosnih uticaja) (1) Zaštita okoliša od radijacijskih uticaja obuhvata zaštitu od vještački proizvedene i prirodne jonizacije, nejonizirajuće radijacije i termalne radijacije svih vrsta u skladu sa zakonima i drugim propisima. (2) Svjetlosno zagađenje je promjena nivoa prirodne svjetlosti u noćnim uslovima prouzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. (3) Zaštita od svjetlosnog zagađenja obuhvata mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti, te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja. (4) Nadležno federalno ministarstvo podzakonskim aktima reguliše mjere zaštite od svjetlosnog zagađenja koje proizilaze iz ovog člana. POGLAVLJE IV NADLEŽNOST Član 22. (Nadležnost federalnog i kantonalnih ministarstava) Nadležnosti po pitanju okoliša ostvaruju se na nivou Federacije BiH i kantona. Član 23. (Nadležnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma) Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo): a) planira, predlaže i provodi strateške dokumente, politike, finansijske planove i programe iz područja zaštite okoliša, te programe i propise u oblasti prevencije, sanacije i razvoja zaštite okoliša; b) prati, analizira i ocjenjuje stanje okoliša i provođenje zaštite okoliša, kao i iskustva stečena u području zaštite, korištenja i razvoja okoliša; c) uspostavlja i upravlja sistemom izvještavanja i informisanja o okolišu u Federaciji BiH; d) izdaje okolinske dozvole iz svoje nadležnosti u skladu sa odredbama ovoga Zakona i drugih propisa; e) vodi registar o zagađivačima i zagađenjima svih komponenti okoliša koji je dostupan javnosti; f) organizuje aktivnosti kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš; g) učestvuje sa drugim nadležnim organima u izradi programa i planova za upotrebu prirodnih resursa, izradi i ostvarivanju posebnog plana i kvalifikacijskog sistema i rješava po žalbama na rješenja kantonalnih ministarstava donesenih na osnovu federalnog zakona i drugih federalnih propisa i obavlja druge poslove i zadatke zaštite okoliša iz nadležnosti Federacije BiH; h) pruža potrebnu pomoć nadležnim državnim organima u provođenju međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela i sarađuje sa nadležnim ministarstvom Republike Srpske, nadležnim organom Brčko Distrikta BiH i institucijama BiH. Član 24. (Nadležnost kantonalnog ministarstva nadležnog za okoliš) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo): a) izrađuje nacrte propisa i planskih dokumenata iz područja zaštite okoliša, koji su usklađeni sa federalnim propisima, strategijama i drugim planskim dokumentima iz ove oblasti; b) analizira i ocjenjuje stanje okoliša i djelatnosti zaštite okoliša razmjenom iskustava stečenih u području zaštite i korištenja okoliša; c) obavlja poslove i zadatke utvrđene federalnim zakonom i drugim federalnim propisima; d) uspostavlja i upravlja sistemom informisanja o okolišu u kantonu; e) izdaje dozvole iz svoje nadležnosti; f) organizuje poslove kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš; g) obavlja nadzor nad provođenjem kantonalnih propisa i planskih dokumenata iz područja zaštite okoliša; h) uspostavlja i provodi sistem zabrane kretanja motornih vozila određenih eko kategorija kada se procijeni da je to nužna mjera u zaštiti okoliša; i) obavlja i druge poslove utvrđene kantonalnim propisom. Član 25. (Savjetodavno vijeće za okoliš) (1) Savjetodavno vijeće za okoliš (u daljem tekstu: Savjetodavno vijeće) osniva se radi pružanja naučne i stručne podrške Federalnom ministru okoliša i turizma (u daljem tekstu: Federalni ministar) i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije BiH) u području zaštite okoliša. (2) Savjetodavno vijeće ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu, a čini ga sljedećih 18 članova vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova: a) predstavnik iz Federalnog ministarstva, koji je ujedno i predsjedavajući, b) po jedan predstavnik iz svakog kantonalnog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, c) sekretar Odbora za prostorno uređenje, stambenokomunalnu politiku, ekologiju i turizam Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, d) sekretar Odbora za prostorno uređenje, ekologiju i stambeno-komunalne poslove Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, e) Predsjednik Saveza opština i gradova Federacije BiH, f) predstavnik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. g) dva predstavnika udruženja za zaštitu okoliša koje imenuje mreža Aarhus centara u BiH, na osnovu pisane saglasnosti najmanje pet udruženja građana koja promovišu zaštitu okoliša registrirovanih na području Federacije BiH. Broj 15 - Strana 90 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. h) predstavnik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH. (3) U slučaju potrebe, na sjednice Vijeća mogu se pozvati i predstavnici udruženja poslodavaca i određenih grana industrije, u zavisnosti od dnevnog reda. Pozvani predstavnici mogu davati prijedloge i sugestije, ali nemaju pravo glasa pri odlučivanju. (4) Savjetodavno vijeće vrši usaglašavanje strategijskih planskih i programskih dokumenata iz člana 44. ovog Zakona i politika u oblasti okoliša. Savjetodavno vijeće razmatra i pitanja međukantonalne saradnje i koordinacije iz područja zaštite okoliša.. (5) Članove Savjetodavnog vijeća imenuje Vlada Federacije BiH na period od četiri godine. (6) Na prijedlog Federalnog ministra, Savjetodavno vijeće donosi poslovnik o svom radu, na svojoj prvoj konstituirajućoj sjednici. Poslovnikom će se definisati metod rada i odlučivanja Vijeća, kao i druga pitanja od važnosti za rad Vijeća. Član 26. (Akti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u oblasti zaštite okoliša) Parlament Federacije BiH u oblаsti zаštite okoliša usvаjа strаtegiju zаštite okoliša i druge plаnove neophodne zа očuvаnje interesа zаštite okoliša i procjenjuje njihovo izvršаvаnje svаke dvije godine nа osnovu realizacije strategije zaštite okoliša. Član 27. (Uloga pravosuđa u zaštiti okoliša) U slučaju izazvane štete ili postojanju opasnosti od štete po okoliš, primjenjuju se odredbe Krivičnog zakona Federacije BiH, Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH i drugih propisa koji su na snazi u Federaciji BiH. POGLAVLJE V INFORMISANJE I OBRAZOVANJE O OKOLIŠU Član 28. (Sistem informiranja o okolišu i prikupljanje informacija) (1) Federalno ministarstvo dužno je uspostaviti sistem informisanja o okolišu i naložiti praćenje stanja okoliša, aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranja podataka o okolišu kao i omogućiti da svi podaci koji se prikupljaju budu dostupni. (2) Sistem informisanja se formira i organizuje, tako da se: a) utvrđuju kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okoliša te zajedničke procjene uz primjenu socijalnih i ekonomskih pokazatelja i sa stajališta uticaja na zdravlje stanovništva; b) utvrđuju uzroci uticaja na okoliš, uključujući i detaljne prikaze potrebne za određivanje uzročno-posljedične veze u odnosu na štetu; c) predviđaju opasnosti po okoliš; d) predlaže provođenje potrebnih mjera u cilju zaštite okoliša; e) koristi u svrhu planiranja. (3) Federalne Agencije za vodu, Federalni hidrometeorološki zavod, Federalni zavod za agropedologiju, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za geologiju i druge federalne upravne organizacije i kantoni, dužni su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje odgovarajućih podataka i informacija, osobito o korištenju i opterećenju okoliša, iz svoje nadležnosti. (4) Način prikupljanja i dostavljanja podataka detaljnije je definisan članom 129. ovog Zakona. (5) Kantonalno ministarstvo dužno je dostaviti podatke koji su neophodni za rad sistema informisanja o okolišu na zakonom propisani način. (6) Sva pitanja u vezi sa vrstom podataka, načinom i rokovima za prikupljanja podataka i informisanja o okolišu, biće regulisana podzakonskim aktom koji donosi Vlada Federacije BiH. Član 29. (Mjerenja opterećenja i korištenja okoliša) Korisnici okoliša dužni su obavljati mjerenja opterećenja i upotrebe okoliša koja su posljedica njihovih djelatnosti na način utvrđen posebnim propisima, potvrđivati ih i evidentirati i omogućiti nadležnim organima pristup tim podacima. Nadležni organ ove informacije objavljuje na svojoj internet stranici radi informisanja javnosti. Član 30. (Upis podataka o okolišu u druge registre) (1) Utvrđeno činjenično stanje, obim i priroda stalne štete po okoliš, utvrđeni odlukom nadležnog organa ili suda, evidentiraju se kao privremeni upis u katastru nekretnina. (2) Federalno ili kantonalno ministarstvo po službenoj dužnosti zahtjeva upis podataka u slučaju kada je odgovornost utvrđena od suda. (3) Izmjena činjeničnog stanja, stepena prirode zagađenja okoliša, osnov je upisu podataka koji se obavlja na zahtjev vlasnika nekretnine, Federalnog ili kantonalnog ministarstva ili suda. Član 31. (Istraživanje okoliša i tehnički razvoj) (1) Odgovornost za zaštitu okoliša unaprjeđuje se kroz razvoj nauke i tehnologije, organizovanjem naučnih istraživanja i tehničkog razvoja, objavljivanjem nalaza, kao i praktičnom primjenom domaćih i međunarodnih istraživačkih radova. (2) Studija usmjerena na istraživanje stanja okoliša i razvoja zaštite okoliša predmet je prioritetne podrške nadležnih organa i institucija. Federalni ministar okoliša i turizma i kantonalni ministar za zaštitu okoliša dužan je, u saradnji sa ministrom nadležnim za obrazovanje i nauku, koordinirati podršku i procjenu naučnih istraživanja u području okoliša. Član 32. (Obrazovanje o okolišu) (1) Svaki građanin ima pravo sticati i unaprijeđivati znanje o okolišu. (2) Federalno ministarstvo je dužno sarađivati sa organima uprave i ministarstvima nadležnim za okoliš i obrazovanje u cilju osiguranja stručnog obrazovanja o okolišu. (3) Federalno ministarstvo u saradnji sa nadležnim ministarstvima iz oblasti obrazovanja učestvuje u izradi godišnjih programa edukacije o zaštiti okoliša u cilju obrazovanja i podizanja svijesti javnosti u području zaštite okoliša. (4) Programi obrazovanja o zaštiti okoliša uključuju se u nastavne i vannastavne programe. (5) Federalno ministarstvo organizuje obuku zainteresovanih pravnih lica koje se bave pitanjima zaštite okoliša. (6) Subjekti koji osiguravaju zaštitu okoliša će u skladu sa mogućnostima u svojim budžetima osigurati sredstva za obrazovanje i promociju o zaštiti okoliša. Član 33. (Instruisanje i obuka javnosti o okolišu) (1) Federalni i kantonalni organi uprave odgovorni su za provođenje aktivnosti utvrđene u čl. 31. i 32. ovog Zakona putem institucija za instruiranje i obuku javnosti, u saradnji Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 91 sa udruženjima za zaštitu okoliša i stručnim organizacijama koje angažuju. (2) Opštinske službe za upravu mogu provoditi aktivnosti utvrđene u čl. 31. i 32. ovog Zakona. (3) Federalni, kantonalni organi uprave i opštinske službe za upravu pružaju podršku institucijama obrazovanja, vjerskim zajednicama, naučnim institucijama, stručnim organizacijama i udruženjima kako bi mogli efektivnije provoditi svoje aktivnosti obrazovanja i obuke iz područja zaštite okoliša. POGLAVLJE VI PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIŠU I UČEŠĆE JAVNOSTI Član 34. (Registar o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari) (1) Federalno ministarstvo vodi elektronske registre o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari koji predstavljaju osnov za izvještavanje u skladu sa zakonskim obavezama i međunarodnim ugovorima, uključujući one koji proizilaze iz Kijevskog protokola i Arhuske konvencije o pristupu informacijama. (2) Elektronski registar sadrži podatke o pogonima i postrojenjima iz federalne i kantonalne nadležnosti koja ugrožavaju ili mogu ugroziti okoliš, a naročito: a) naziv i adresu operatera i lokaciju pogona i postrojenja; b) vrstu djelatnosti, sažet opis djelatnosti i tehnološkog procesa; c) podatke o godišnjoj količini ispuštene zagađujuće supstance u okoliš, količini opasnih supstanci prisutnih u pogonu i postrojenju ili proslijeđenih za daljnji tretman van lokacije pogona i postrojenja ili u drugu državu, količinama komunalnog otpada i upotrebi resursa i energije, a naročito vode, električne energije, druge energije i drugih resursa, d) podatke koji se odnose na izdate dozvole pogonu ili postrojenju, promjene u radu i sl., i e) podatke o inspekcijskom nadzoru, aktivnostima i poduzetim mjerama. (3) Operatori su dužni unijeti podatke u elektronski registar. (4) Federalni ministar provedbenim propisom utvrđuje vrstu podataka, način i rokove za njihovo dostavljanje i izvještavanje. (5) Elektronski registri o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari dostupni su javnosti putem internet stranice Federalnog ministarstva. (6) Svako lice može tražiti uvid u elektronski registar i davanje podataka iz elektronskog registra. (7) Ovlašteno lice u nadležnom kantonalnom ministarstvu, inspektori za zaštitu okoliša i ovlaštene osobe u referentnim centrima za verifikaciju imaju direktan pristup elektronskom registru. Član 35. (Pružanje informacija o zaštiti okoliša) (1) Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva pružaju informacije o okolišu na transparentan način. (2) Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva koriste štampane i elektronske medije za dostavljanje informacija široj javnosti. (3) U slučaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoliš Federalni ministar ili kantonalni ministar za zaštitu okoliša predstavnicima javnosti hitno dostavlja sve podatke koje posjeduje i koji bi javnosti mogli omogućiti poduzimanje mjera za sprječavanje ili ublažavanje štete koja proizlazi iz određene opasnosti. Član 36. (Informacije o okolišu i javnost) Informacije o okolišu uključuju sve informacije u pisanom, vizuelnom, usmenom, audio, elektronskom ili drugom obliku o: a) stanju komponenti okoliša, pejzažu i prirodnoj lokaciji, biološkom diverzitetu i njegovim komponentama, uključujući genetički modifikovane organizme i interakciju između tih komponenti; b) supstancama, energiji, buci i radijaciji, te aktivnostima i mjerama, uključujući administrativne mjere, okolinske sporazume, politike, zakonodavstvo, planove i programe, koji se odnose na komponente okoliša u okviru tačke a) ovog člana, isplativosti i drugih ekonomskih analiza i pretpostavki koje se koriste u odlučivanju po pitanju okoliša; c) stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, uslovima ljudskog življenja, kulturnim lokacijama i graditeljskim strukturama, onoliko koliko su one pod uticajem ili mogu biti pod uticajem stanja komponenti okoliša, te putem tih komponenti pod uticajem faktora, aktivnosti ili mjera iz tačke b) ovog člana. Član 37. (Zabrana diskriminisanja) (1) U skladu sa odredbama ovog Zakona javnost ima pristup informacijama, mogućnost učešća u odlučivanju i zaštitu prava pred upravnim i sudskim organima po pitanjima zaštite okoliša bez diskriminisanja na osnovu državljanstva, nacionalnosti ili mjesta stanovanja i u slučaju pravnih lica bez diskriminisanja na osnovu njihovog mjesta upisa ili centra djelatnosti. (2) Zloupotreba pravnih sredstava (pokretanje parnice, plaćanje odštete ili pokretanje građanskog krivičnog, prekršajnog ili radno-pravnog postupka) radi kažnjavanja, progona ili uznemiravanja lica koja su ostvarivala svoja prava na učešće javnosti smatrat će se nezakonitim. Član 38. (Pristup informacijama o okolišu) (1) Na zahtjev za pristup informacijama u vezi okoliša, Federalno ministarstvo, kantonalna ministarstva i drugi organi uprave i pravna lica koja vrše javna ovlaštenja, a posjeduju informaciju o okolišu, osiguravaju da takve informacije budu dostupne javnosti. (2) Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva informaciju daju u pisanom obliku. Informacija može biti data i u drugom obliku uz navođenje razloga za takvim oblikom ili u slučaju njene dostupnosti javnosti u drugom obliku. (3) Informacije o okolišu iz stava (1) ovoga člana se stavljaju na raspolaganje što je prije moguće, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva osim u slučajevima kada sadržaj i složenost datih informacija opravdava produženje ovoga roka do jednog mjeseca. (4) Podnosioc zahtjeva biće obavješten o svakom produženju datog roka i razlozima toga produženja. (5) Troškove izdavanja i umnožavanja traženih informacija snosi podnosiocj zahtjeva osim prvih deset strana, u standardnom formatu, koje se ne naplaćuju. Član 39. (Odbijanje zahtjeva za davanje informacija o okolišu) (1) Zahtjev za davanje informacija o okolišu se odbija ukoliko: a) organ uprave ne posjeduje tražene informacije o okolišu; b) zahtjev je nerazumljiv ili formulisan suviše uopšteno i Broj 15 - Strana 92 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. c) zahtjev se tiče materijala u fazi pripreme ili unutrašnje komunikacije organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predviđeno nekim drugim zakonom, uzimajući u obzir narušavanje opšteg interesa davanjem informacije. (2) Zahtjev za informacije o okolišu može biti odbijen ukoliko bi davanje informacija imalo štetan uticaj na: a) međunarodne odnose, odbranu ili opštu sigurnost; b) tok pravde, pravo lica na pravedno suđenje i mogućnost organa uprave u provođenju krivičnog ili disciplinskog postupka; c) povjerljivost informacija koje se odnose na trgovinu i industriju, ukoliko je povjerljivost informacije utvrđena posebnim propisom u cilju zaštite ekonomskih interesa, izuzev informacija o emisijama koje su relevantne za zaštitu okoliša. d) prava intelektualnog vlasništva; e) povjerljivost ličnih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizička lica u slučaju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, ukoliko je to utvrđeno posebnim propisom; f) interese trećeg lica koje je osiguralo tražene informacije, a da to nije bilo obavezno i ukoliko to lice nije dalo saglasnost za otkrivanje datog materijala, i g) okoliš na koji se informacije odnose, poput mjesta uzgoja rijetkih vrsta. (3) Rješenje o odbijanju zahtjeva za davanje informacija iz st. (1) i (2) ovog člana dostavlja se podnosocu zahtjeva najkasnije u roku od 15 dana. (4) Ukoliko organ uprave ne posjeduje tražene informacije dužan je u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva proslijediti zahtjev organu uprave za koji se smatra da bi mogao imati tražene informacije i o istome obavijestiti podnosioca zahtjeva. (5) Rješenje sadrži razloge odbijanja zahtjeva i pruža informacije o raspoloživim pravnim sredstvima u skladu sa članom 42. ovog Zakona. Član 40. (Učešće javnosti u postupku donošenja odluka) (1) Federalno i kantonalno ministarstvo osiguravaju učešće javnosti u odlučivanju kod vođenja svih postupaka koji se tiču donošenja odluka o okolišu. (2) Federalno ministarstvo osigurava učešće javnosti i u odlučivanju za: a) projekte kod kojih se vrši prethodna procjena i/ili procjena uticaja na okoliš, u obliku javne rasprave; b) sva postojeća postrojenja i nova postrojenja za koja nije potrebna procjena uticaja na okoliš, u obliku javnog uvida i c) prestanak rada, zatvaranje ili rušenje pogona i postrojenja, u obliku javne rasprave. (3) Odredbe ovoga člana ne primjenjuju se u slučaju donošenja odluka o djelatnostima koje služe za obranu i sigurnost. (4) Nakon pokretanja upravnog postupka, nadležno ministarstvo obavještava javnost o: a) zahtjevu za procjenu uticaja na okoliš, zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole i predloženim djelatnostima i tehnologijama podnosioca zahtjeva; b) načinu učešća javnosti (javna rasprava ili javni uvid); c) mjestu na kojem se može izvršiti uvid u dokumentaciju; d) informacijama o okolišu koje su relevantne za predložene aktivnosti; e) rok za podnošenje primjedbi, prijedloga, mišljenja i pitanja. (5) Javnost će biti obavještena putem pisanih sredstava javnog informisanja i internet stranice nadležnog ministarstva u pisanoj formi o vremenu održavanja javne rasprave, postupka izvođenja dokaza, te o mogućnosti dostavljanja dokaza i činjenica od uticaja na rješavanje u predmetnom postupku. (6) Javnost može, u roku od 30 dana od dana objavljivanja informacije dostaviti u pisanom obliku primjedbe, informacije, analize, ili mišljenja koje smatra bitnim za rješavanje u predmetnom postupku. (7) Rezultati učešća javnosti uzimaju se u obzir pri donošenju odluke, o čemu se informiše javnost putem internet stranice nadležnog ministarstva, dok se zainteresovane strane koje su dostavile svoje komentare u toku postupka učešća javnosti obavještavaju u pisanoj formi u rokovima koji važe za podnosioca zahtjeva. (8) Javna rasprava će se održati i za pogone i postrojenja iz kantonalne nadležnosti, ukoliko su u pitanju djelatnosti opasne po okoliš u skladu sa članom 116. ovog Zakona, ili kada se djelatnost obavlja na osjetljivoj lokaciji. Član 41. (Informacije koje se daju na zahtjev) (1) Federalno i kantonalno ministarstvo na zahtjev javnosti, u roku od 15 dana, dostavlja informacije o okolišu ili ih čini javno dostupnim putem internet stranice ministarstva o čemu podnosioca zahtjeva obavještava u pisanom obliku. (2) Uvid se odnosi na: a) opis lokacije, fizičkih i tehničkih karakteristika predložene djelatnosti uključujući procjenu očekivanih rezidija/taloga i emisija; b) opis znatnih uticaja predložene djelatnosti po okoliš; c) opis mjera predviđenih za sprječavanje i/ili smanjenje uticaja uključujući emisije; d) netehnički rezime; e) prikaz osnovnih alternativnih rješenja f) izvještaji i stručna mišljenja i g) Studija uticaja na okoliš. Član 42. (Pravo žalbe) (1) Predstavnici javnosti koji su učestvovali kao stranka u prvostepenom postupku imaju pravo uložiti žalbu protiv akata donesenih u upravnom postupku ili pokrenuti upravni spor, ako nema drugostepenog organa. (2) Podnosioc zahtjeva za pristup informacijama čiji zahtjev nije razmatran, odbijen ili na koji je nepotpuno ili djelimično odgovoreno od strane nadležnog organa, ima pravo pokrenuti postupak pred drugostepenim organom ili pokrenuti upravni spor. Član 43. (Pristup pravosuđu) Predstavnici javnosti pored prava učešća u postupcima izdavanja dozvola i procjene uticaja na okoliš imaju pravo pokrenuti postupak zaštite svojih prava pred nadležnim sudom. POGLAVLJE VII PLANIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA Član 44. (Sistemi okolinskog planiranja) Ključni planski i programski dokumenti u oblasti zaštite okoliša u Federaciji BiH su: a) Strategija razvoja BiH i Federacije BiH, uključujući njihove implementacione dokumente, b) Federalna strategija zaštite okoliša i Akcijski plan zaštite okoliša sa pripadajućim implementacionim dokumentima, Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 93 c) Kantonalni plan zaštite okoliša okoliša sa pripadajućim implementacionim dokumentima, d) Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave, uključujući njihove implementacione dokumente, e) Drugi planski i programski dokumenti u skladu sa posebnim federalnim propisom koji definiše razvojno planiranje i upravljanje razvojem. Član 45. (Planiranje i izvještavanje) (1) Planiranje zaštite okoliša u Federaciji BiH se usklađuje sa planskim dokumentima višeg nivoa kao i međunarodno preuzetim obavezama BiH te sa socijalnim i ekonomskim razvojnim programima, međunarodnim programima razvoja i dokumentima prostornog uređenja. (2) Federalno ministarstvo podnosi Vladi Federacije BiH izvještaj o provođenju Federalne strategije zaštite okoliša svake dvije godine radi razmatranja, usvajanja i dostavljanja Parlamentu Federacije BiH. (3) Izvještaj iz stava (2) ovog člana mora biti dostupan na internet stranicama resornih ministarstava. (4) U procesu planiranja zaštite okoliša na nivou kantona i na nivou Federacije BiH osigurava se učešće javnosti. Član 46. (Federalna strategija zaštite okoliša) (1) Federalnom strategijom zaštite okoliša se utvrđuju ciljevi i prioriteti zaštite okoliša u Federaciji BiH, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. (2) Prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave, Savjetodavnom vijeću i zainteresovanoj javnosti radi obavljanja konsultacija i davanja mišljenja, primjedbi i sugestija. (3) Prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se institucijama na nivou BiH, Međuentitetskom tijelu za okoliš, kao i vladama Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH radi davanja mišljenja. (4) Mišljenja, primjedbe i sugestije na prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavljaju se u roku od 30 dana od prijema prijedloga. (5) Parlament Federacije BiH, na prijedlog Vlade Federacije BiH, donosi Federalnu strategiju zaštite okoliša za period od najmanje 7 (sedam) godina. Član 47. (Kantonalni plan zaštite okoliša) (1) Kantonalni plan zaštite okoliša utvrđuje ciljeve i prioritete zaštite okoliša, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. (2) U procesu izrade kantonalnog plana, resorna kantonalna ministarstva uključuju nadležne federalne institucije, druge kantonalne institucije i jedinice lokalne samouprave, u skladu sa načelom otvorenog mehanizma koordinacije. (3) Kantoni donose kantonalne planove zaštite okoliša, koji su usklađeni sa Federalnom strategijom zaštite okoliša. (4) Kantonalni plan zaštite okoliša donosi skupština kantona na prijedlog vlade kantona. (5) Vlada kantona može kantonalnoj skupštini predložiti usvajanje Federalne strategije zaštite okoliša kao kantonalnog strateškog okvira za zaštitu okoliša. (6) U slučaju iz stava (5) ovog člana, kantonalne vlade i institucije izrađuju sve dokumente koji su neophodni za implementaciju Federalne strategije za zaštitu okoliša i izvještavanje. (7) Prijedlog kantonalnog plana zaštite okoliša dostavlja se Federalnom ministarstvu, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja, Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Savjetodavnom vijeću, jedinicama lokalne samouprave i drugim subjektima radi davanja mišljenja, primjedbi i sugestija. (8) Ciljevi sprječavanja zagađenja okoliša i ograničavanja posljedica zagađenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima i planiranja novih građevina kao što su saobraćajnice, javne površine i stambena naselja. POGLAVLJE VIII STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA Član 48. (Strateška procjena uticaja na okoliš) (1) Strateška procjena uticaja na okoliš (u daljem tekstu: strateška procjena) je postupak kojim se procjenjuju mogući znatni uticaji na okoliš koji bi mogli nastati provođenjem strategije, plana i programa. Time se omogućava da se odluke o prihvatanju strategije, plana i programa donose uz poznavanje mogućih znatnih uticaja koje bi strategija, plan i program svojom provođenjem mogli imati na okoliš, a nosiocima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka. (2) Strateška procjena obavezno se provodi za strategije, planove i programe u slijedećim oblastima: prostornog planiranja ili upotrebe zemljišta, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, lovstva, energetike, industrije, saobraćaja, upravljanja otpadom, upravljanja vodama, telekomunikacija, turizma, očuvanja prirodnih staništa biljnog i životinjskog svijeta, kojima se uspostavlja okvir za odobravanje budućih razvojnih projekata. (3) Osnov strateške procjene čini strategija, plan ili program kojim se utvrđuje obim za razvoj određenog sektora, odnosno njegove karakteristike, ciljevi i prostorni obuhvat. Član 49. (Strategije, planovi i programi koji ne podliježu strateškoj procjeni) Strateškoj procjeni ne podliježu strategije, planovi i programi koji služe isključivo za potrebe odbrane i civilne zaštite, proglašenja vanrednog stanja, zaštite i spašavanja, planova upravljanja poplavnim rizikom te finansijske i budžetske strategije. Član 50. (Faze u postupku strateške procjene) (1) Strateška procjena provodi se u sljedećim fazama: a) Faza utvrđivanja obima i sadržaja strateške studije. b) Faza ocjene strateške studije od strane stručne komisije (u daljem tekstu: komisija za stratešku procjenu). c) Faza konsultacija na nacrt strategije, plana i programa i stratešku studiju koja obuhvata: - učešće zainteresiranih organa i organizacija; - učešće javnosti; - konsultacije sa zainteresovanim organima, organizacijima i javnosti drugog entiteta, odnosno Brčko Distrikta BiH, ili druge zemlje, ukoliko izvršenje plana, programa ili strategije može imati uticaj na okoliš drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge zemlje i Broj 15 - Strana 94 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. - izvještaj o rezultatima učešća zainteresovanih organa i organizacija i javnosti. d) Faza ocjene nacrta strategije, plana i programa i strateške studije koja podrazumijeva izdavanje mišljenja Federalnog ministarstva o nacrtu strategije, plana i programa, koja uzima u obzir rezultate ocjene strateške studije od strane stručne komisije, konsultacija sa organima i organizacijama, te sa javnosti i naročito konsultacije vođene sa predstavnicima drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države. e) Usvajanje izvještaja organa nadležnog za pripremu strategije, plana i programa. (2) Konsultacije sa predstavnicima druge države, kao i procedure dobijanja i davanja mišljenja u tom smislu, se vode putem institucija Bosne i Hercegovine nadležnih za vanjsku politiku i okoliš i implementaciju Konvencije o procjeni uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu. Član 51. (Nadležnost za provođenje strateške procjene) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa dužan je prije započinjanja postupka, pribaviti mišljenje nadležnog ministarstva za okoliš o obimu i sadržaju strateške procjene. Član 52. (Utvrđivanje obima, sadržaja i ocjene strateške studije) Utvrđivanje obima, sadržaja i ocjene strateške studije detaljno se reguliše podzakonskim aktom koji donosi Vlada Federacije BiH. Član 53. (Način provođenja strateške procjene) (1) Strateška procjena se provodi tokom izrade nacrta strategije, plana ili programa, prije utvrđivanja konačnog prijedloga strategije, plana ili programa i upućivanja u postupak donošenja strategije, plana ili programa, na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz člana 52. ovog Zakona. (2) U postupku strateške procjene osigurava se informisanje i učešće javnosti na način propisan ovim Zakonom. (3) Iznimno od st. (1) i (2) ovog člana, postupak provedbe strateške procjene, te postupak informiranja i učešća javnosti koji se provodi tokom izrade dokumenata prostornog uređenja, provodi se u ranoj fazi izrade tog plana u skladu sa posebnim propisom. Član 54. (Izrada strateške studije) (1) U postupku strateške procjene izrađuje se strateška studija. (2) Strateškom studijom određuju se, opisuju i procjenjuju očekivani značajni uticaji na okoliš koje može uzrokovati provođenje strategije, plana ili programa i razumnih opcija vezanih za zaštitu okoliša koje uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat te strategije, plana ili programa. (3) Strateška studija je stručna podloga koja se prilaže uz strategiju, plan ili program i čini njen sastavni dio. Član 55. (Organ nadležan za izbor nositelja izrade strateške studije) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa odlučuje o izboru nosioca izrade strateške studije, po postupku utvrđenom zakonom o javnim nabavkama. (2) Nosioc izrade strateške studije je pravni subjekt sa liste nosoca izrade Studije Federalnog ministarstva u skladu sa članom 73. ovog zakona. (3) Pravna lica koja su učestvovala u izradi strategije, plana ili programa, ne mogu biti angažovani na izradi strateške studije. Član 56. (Komisija za ocjenu strateške studije) (1) Ocjenu strateške studije vrši komisija za ocjenu strateške studije koju imenuje nadležno ministarstvo. (2) Troškove rada komisije za ocjenu strateške studije snosi organ nadležan za pripremu strategije, plana i programa. (3) Rad komisije za stratešku procjenu i naknada za rad komisije utvrđuju se podzakonskim aktom iz člana 52. ovog zakona. Član 57. (Pribavljanje mišljenja zainteresiranih organa uprave i upravnih organizacija) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa dužan je dostaviti zainteresovanim organima uprave i upravnim organizacijama na mišljenje strategiju, plan ili program i stratešku studiju. (2) Zainteresovani organi uprave i upravne organizacije dužni su dostaviti mišljenje u roku od 30 dana od dana prijema strategije, plana ili programa i strateške studije. (3) Ako se mišljenje ne dostavi u roku iz stava (2) ovog člana smatra se da nema primjedbi na dostavljenu stratešku studiju. Član 58. (Učešće javnosti u postupku strateške procjene) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa osigurava učešće javnosti u postupku razmatranja nacrta strategije, plana ili programa i strateške studije, prije dostavljanja nacrta strategije, plana ili programa i srateške studije nadležnom ministarstvu na mišljenje. (2) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa obavještava javnost o načinu i rokovima za vršenje uvida u nacrt strategije, plana ili programa i starteške studije i o načinu i rokovima za dostavljanje mišljenja, kao i o vremenu i mjestu održavanja javne rasprave u postupku kojim se uređuje donošenje strategije, plana ili programa i strateške studije. (3) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa, u roku od 30 dana od dana završetka javne rasprave, izrađuje izvještaj o učešću zainteresovanih organa, organizacija i javnosti, koji se objavljuje na internet stranici organa iz stava (1) ovog člana. (4) Izvještaj iz stava (3) ovog člana sadrži obrazloženje o svim prihvaćenim ili neprihvaćenim mišljenjima i čini sastavni dio strategije, plana ili programa. Član 59. (Pribavljanje mišljenja entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa, u slučaju da strateška studija utvrdi da realizacija strategije, plana ili programa može imati značajan uticaj na okoliš drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države ili ako drugi entitet, Brčko Distrikt BiH ili druga država čiji okoliš može biti znatno ugrožen to zatraži, dužan je osigurati da u postupku učešća zainteresovanih organa i organizacija i javnosti, entitetu, Brčko Distriktu BiH ili drugoj državi dostavi na mišljenje sljedeće informacije: a) opis strategije, plana ili programa zajedno sa svim dostupnim informacijama o njihovim mogućim uticajima; b) opis u kojem je sažeto izneseno kako su pitanja okoliša uključena u strategiju, plan ili program i kako Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 95 se izvještaj o okolišu, mišljenja i rezultati uzimaju u obzir; c) u kojem roku i na koji način drugi entitet, Brčko Distrikt BiH ili druga država može saopštiti svoje mišljenje. (2) Rezultate konsultacija i pribavljenog mišljenja zainteresovanih organa i organizacija i javnosti drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države, Federalno ministarstvo uzima u obzir prilikom davanja mišljenja o prijedlogu strategije, plana ili programa i o tome sačinjava poseban dio mišljenja. Član 60. (Ocjena strateške studije) (1) Postupak strateške procjene završava ocjenom strateške studije od strane komisije za ocjenu strateške studije. (2) Ocjena strateške studije sadrži načine na koji pitanja zaštite okoliša treba da budu integrisana u strategiju, plan ili program. Član 61. (Mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša) Nadležno ministarstvo za zaštitu okoliša u roku od 30 dana od dostavljene ocjene komisije za stratešku studiju daje mišljenje, uzimajući u obzir interese zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja okoliša, naročito: a) stepen uticaja provođenja strategije, plana ili programa na okoliš, cijeneći svaki mogući pojedinačni uticaj, kao i kumulativni uticaj na području koje je obuhvaćeno planom, programom ili strategijom; b) mjere i aktivnosti koje se trebaju poduzeti da bi se negativan uticaj realizacije plana, programa ili strategije umanjio ili izbjegao kao i razumne alternative zasnovane na ciljevima i geografskom domašaju strategije, plana i programa; c) izvještaj o provedenim konsultacijama sa nadležnim organima i organizacijama i javnosti; d) izvještaj o provedenim konsultacijama sa nadležnim organima i organizacijama i javnosti drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH i druge države i e) način na koji se predviđa praćenje uticaja na okoliš realizacije plana, programa ili strategije, te mjere koje će se poduzeti ako pri njihovoj realizaciji bude uočen veći negativan uticaj na okoliš nego što je to predviđeno ili očekivano. Član 62. (Usklađivanje sa mišljenjem ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša) Prije utvrđivanja prijedloga strategije, plana ili programa organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa dužan je uzeti u obzir mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša na dostavljeni nacrt strategije, plana ili programa. U skladu sa mišljenjem, organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa vrši usklađivanje strategije, plana ili programa sa interesima zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja okoliša. Član 63. (Sredstva za stratešku procjenu) Sredstva za stratešku procjenu, kada se ti postupci provode za plan i program koji se donose na federalnom nivou, osiguravaju se iz sredstava federalnog budžeta i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. POGLAVLJE IX PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ Član 64. (Procjena uticaja na okoliš) (1) Procjena uticaja na okoliš (u daljem tekstu: procjena uticaja) obuhvata identifikaciju, opis, procjenu, direktan i indirektan uticaj projekata na: a) ljude, biljni i životinjski svijet i svijet gljiva; b) tlo, vodu, zrak, klimu i pejzaž; c) materijalna dobra i kulturno naslijeđe i d) međudjelovanje faktora navedenih u tč. a) do c) ovog stava. (2) Procjeni uticaja na okoliš ne podliježu projekti koji služe isključivo za odbrambene svrhe ili projekti čija je jedina svrha odgovor na civilna vanredna stanja. Član 65. (Nadležnost u procjeni uticaja na okoliš) (1) Federalno ministarstvo provodi postupak procjene uticaja na okoliš. (2) U postupak procjene uticaja uključuju se zainteresovane strane, nadležni organi, udruženja građana i zainteresovana javnost. Član 66. (Predmet procjene uticaja na okoliš) Za projekte koji mogu imati znatan uticaj na okoliš obzirom na njihovu prirodu, veličinu ili lokaciju, provodi se procjena uticaja na okoliš i pribavlja rješenje o odobravanju studije o procjeni uticaja na okoliš (u daljem tekstu: rješenje o odobravanju studije) u skladu sa ovim Zakonom. Član 67. (Faze procjene uticaja na okoliš) Procjena uticaja provodi se u dvije faze a) postupak prethodne procjene uticaja, u kojem se odlučuje o: 1) potrebi provođenja procjene uticaja, 2) obimu procjene uticaja, ako je provođenje procjene uticaja obavezno, i b) izrada studije o procjeni uticaja na okoliš Član 68. (Projekti za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš) (1) Vlada Federacije BiH donosi propis kojim se određuju: a) projekti za koje se obavezno provodi procjena uticaja i b) projekti za koje o obavezi provođenja procjene uticaja odlučuje nadležno ministarstvo na osnovu kriterija u pojedinim slučajevima o obavezi provođenja procjene uticaja i o obimu procjene uticaja. (2) Osim projekata utvrđenih propisom iz stava (1) ovog člana, procjena uticaja na okoliš potrebna je i za: a) znatne promjene na projektima, utvrđene članom 95. ovog Zakona, pri čemu promjena projekta dostiže propisane pragove utvrđene propisom iz stava 1. ovog člana, b) projekte čiji rast proizvodnje, upotreba energije, upotreba vode, korištenje prostora, emisije ili proizvodnja otpada prelazi 25% od prvobitno utvrđenih vrijednosti, i c) prestanak rada, rušenje i zatvaranje objekata iz stava (1) ovog člana i pogoni i postrojenja koji podliježu obavezi pribavljanja okolinske dozvole, u skladu sa podzakonskim aktom iz stava (1) člana 83. ovog Zakona. Broj 15 - Strana 96 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 69. (Pokretanje postupka za prethodnu procjenu uticaja na okoliš) (1) Postupak za prethodnu procjenu uticaja na okoliš pokreće se zahtjevom koji podnosioc zahtjeva podnosi nadležnom ministarstvu (u daljem tekstu: zahtjev za prethodnu procjenu uticaja). (2) Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja sadrži: a) opis projekta, uključujući podatke o njegovoj namjeni i veličini, b) izvod iz prostorno-planskog akta; c) podaci o vrsti i količini materijala koji će biti korišteni, te vrsti i količini emisija, d) opis mogućih uticaja projekta na okoliš u toku njegove izgradnje, u toku njegovog rada ili eksploatacije i u fazi prestanka rada, e) opis osnovnih i pomoćnih sirovina i ostalih izvora energije, f) opis okoliša na području pod uticajem projekta, g) kratak pregled alternativnih rješenja sa obzirom na uticaje na okoliš, h) informacije o mogućim teškoćama na koje je naišao podnosioc zahtjeva pri prikupljanju podataka, i i) netehnički rezime informacija iz stava (2) ovog člana. (3) Opisi iz stava (2) ovog člana daju se stručnim tehničkim jezikom, sa tekstualnim, numeričkim i grafičkim podacima, a netehnički rezime netehničkim jezikom, na način koji je pogodan za informisanje nadležnih organa, organizacija i zainteresovane javnosti. (4) Izradu prethodne procjene uticaja na okoliš, podnosioc zahtjeva povjerava pravnom licu iz stava (2) člana 73. ovog Zakona. (5) Federalno ministarstvo može zahtijevati od podnosioca zahtjeva dodatne informacije o projektu koje su mu potrebne za donošenje odluke o obavezi izrade i obima studije o procjeni uticaja na okoliš. Član 70. (Obavezni uvid za prethodnu procjenu uticaja na okoliš) (1) U postupku razmatranja i odlučivanja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Federalno ministarstvo je obavezno da dostavi kopiju zahtjeva i osigura besplatan uvid u priložena dokumenta radi pribavljanja mišljenja sljedećim subjektima: a) nadležnom organu uprave u kantonu i jedinici lokalne samouprave na čijem se području projekat izvodi, b) organima uprave i organizacijama nadležnim za zaštitu komponenti okoliša, koji izvođenjem projekta mogu biti izloženi njegovom znatnom uticaju, i to: 1) nadležnim za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, 2) nadležnim za zaštitu zdravlja, 3) drugim zainteresovanim stranama, c) organu nadležnom za zaštitu okoliša drugog entiteta i Brčko Distrikta, ako je riječ o projektu sa znatnim uticajem na okoliš drugog entiteta ili Brčko Distrikta, ili druge države, u skladu sa ovim Zakonom, d) zainteresovanoj javnosti (2) Subjekti iz stava (1) ovog člana daju mišljenje Federalnom ministarstvu u vezi sa zahtjevom i priloženoj dokumentaciji, u roku od 30 dana od dana prijema kopije zahtjeva u pisanoj formi. (3) Federalno ministarstvo će prilikom donošenja odluke uzeti u obzir dostavljena mišljenja subjekata iz stava (1) ovog člana. Član 71. (Rješenje o prethodnoj procjeni uticaja na okoliš) (1) O zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Federalno ministarstvo odlučuje rješenjem. (2) Rješenjem se utvrđuje da na osnovu prethodne procjene uticaja na okoliš nije potrebno dalje provođenje procjene uticaja, ili se utvrđuje da je obavezno provođenje procjene uticaja na okoliš, te se određuje obaveza izrade studije o procjeni uticaja na okoliš (u daljem tekstu: Studija), obim i sadržaj Studije. Član 72. (Provođenje procjene uticaja na okoliš) (1) Obim Studije određuje se prema specifičnim karakteristikama pojedinog projekta i kriterijima određenim u posebnom propisu iz člana 68. stav (1) ovog Zakona. (2) Prilikom donošenja rješenja o procjeni uticaja na okoliš, Federalno ministarstvo je dužno da razmotri i uzme u obzir blagovremeno primljena mišljenja iz člana 70. ovog Zakona. (3) Rješenje iz stava (2) ovog člana donosi se u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva. (4) Federalno ministarstvo u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja o procjeni uticaja na okoliš, navedeno rješenje postavlja na internet stranicu Federalnog ministarstva. Član 73. (Nosioci izrade Studije i elektronski registar) (1) Nakon dobijanja rješenja o procjeni uticaja na okoliš, podnosioc zahtjeva je obavezan da ugovori izradu Studije kod ovlaštenog nosioca izrade Studije. (2) Federalni ministar posebnim propisom utvrđuje uslove za: a) davanje ovlaštenja nosiocima izrade Studije, b) način i kriterije koje moraju ispunjavati nosioci izrade Studije, c) visinu naknade za troškove izdavanja ovlaštenja nosiocima izrade Studija. (3) Federalno ministarstvo vodi elektronski registar nosioca izrade Studije kojima je izdato ovlaštenje iz stava (2) alineja (a) ovog člana, a koji je javnosti dostupan putem internet stranice. (4) Ministarstva i drugi organi i organizacije sa nadležnostima i odgovornostima ili javnim ovlaštenjima u oblasti zaštite okoliša moraju omogućiti pristup podacima koji su potrebni za izradu Studije ako njima raspolažu. Član 74. (Sadržaj Studije) (1) Federalni ministar donosi propis kojim se utvrđuje sadržaj Studije. (2) Pored sadržaja utvrđenih u propisu iz stava (1) ovog člana Studija sadrži i poseban dio, u kojem se daje kratak pregled dostavljenih mišljenja zainteresovanih strana u postupku prethodne procjene uticaja na okoliš i obrazloženje za primljena mišljenja koja su uzeta u obzir prilikom izrade Studije. (3) Ukoliko se radi o projektu za koji je potrebno pribavljanje okolinske dozvole u skladu sa ovim Zakonom i podzakonskim aktima, Studija sadrži i Plan upravljanja otpadom koji se izrađuje u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. (4) Studija sadrži posebni dio koji se odnosi na mogući uticaj projekta na okoliš drugog entiteta ili Brčko Distrikta ili prekogranični uticaj u skladu sa ovim zakonom. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 97 Član 75. (Način dostavljanja Studije i obavještavanje javnosti) (1) Podnosioc zahtjeva dostavlja Federalnom ministarstvu po jedan primjerak Studije u pisanoj i elektronskoj formi u roku od 30 dana od dana prijema Studije od nosioca izrade studije. Na zahtjev voditelja postupka, podnosioc zahtjeva dostavlja dodatni broj primjeraka Studije. (2) Federalno ministarstvo je obavezno da u roku od 15 dana od dana prijema Studije, dostavi elektronsku kopiju Studije zainteresiranim organima i zainteresiranoj javnosti i objavi Studiju na internet stranici. Član 76. (Javna rasprava) (1) U postupku ocjene Studije Federalno ministarstvo obavještava i poziva javnost na javnu raspravu o Studiji na način propisan članom 40. ovog Zakona. (2) Poziv za javnu raspravu se dostavlja najmanje 15 dana prije dana održavanja javne rasprave. (3) Sugestije i primjedbe javnosti dostavljaju se Federalnom ministarstvu u pisanoj formi u roku od 15 dana od dana održavanja javne rasprave. Član 77. (Postupak javne rasprave) (1) Federalno ministarstvo organizuje javnu raspravu o projektu u prostoru koji je najbliži lokaciji datog projekta. (2) Nadležno ministarstvo priprema zapisnik sa javne rasprave u roku od 7 dana od dana održavanja javne rasprave. Član 78. (Stručna komisija) (1) Ocjenu Studije vrši stručna komisija za ocjenu Studije (daljem u tekstu: stručna komisija) koju imenuje Federalni ministar. (2) Sastav komisije, naknade kao i druga pitanja vezana za rad stručne komisije propisuje federalni ministar provedbenim propisom. (3) Naknada za ocjenu Studije obuhvata naknadu za rad unutrašnjih i vanjskih pravnih, tehničkih i drugih stručnjaka i sve ostale troškove koje može imati Federalno ministarstvo ili drugi učesnici u postupku procjene uticaja na okoliš. (4) Stručna komisija vrši ocjenu Studije u roku od 30 dana od dana održavanja javne rasprave. (5) Studija koja sadrži nedostatke vraća se podnosiocu zahtjeva na doradu u skladu sa primjedbama stručne komisije i dostavljenim primjedbama zainteresiranih organa i javnosti. (6) Podnosioc zahtjeva je dužan u roku od 30 dana dostaviti potrebne izmjene/dopune studije uticaja nakon čega ministarstvo obavještava zainteresovanu javnost o izmjenama/dopunama koje je podnosioc dostavio. (7) Studija može biti vraćena samo jednom radi dorade. Ako dopunjena Studija ne bude odobrena, novi zahtjev, sa novom Studijom, može biti podnesen najranije u periodu od šest mjeseci od dana uručenja rješenja podnosiocu zahtjeva. Član 79. (Odobravanje Studije) (1) Federalno ministarstvo rješenjem odobrava Studiju u roku od 60 dana od završetka postupka ocjene Studije. (2) Studija neće biti odobrena ukoliko: a) se utvrdi da bi projekt mogao izazvati znatno zagađivanje okoliša ili u znatnoj mjeri ugroziti okoliš, b) projekt nije u skladu sa Federalnom strategijom zaštite okoliša i Akcionim planom zaštite okoliša i c) projekt nije u skladu sa međunarodnim obavezama države po pitanju zaštite okoliša. (3) Rješenje o odobravanju ili odbijanju Studije dostavlja se podnosiocu zahtjeva i zainteresovanim stranama iz člana 75. stav (2) ovog Zakona. (4) Dostavljanje rješenja iz stava (3) ovog člana vrši se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku i objavljuje na internet stranici Federalnog ministarstva. (5) U slučaju prekograničnog uticaja Federalno ministarstvo će proslijediti rješenje drugom entitetu/državi na koju projekt može imati uticaj. (6) Rješenje o odobravanju Studije prestaje da važi ukoliko podnosioc zahtjeva ne pribavi odobrenje za građenje u roku od 3 godine od dana prijema rješenja. Član 80. (Troškovi nastali u postupku procjene uticaja na okoliš) Troškove obavještavanja i omogućavanja učešća javnosti u postupcima procjene uticaja, troškove naknade za rad stručne komisije i sve ostale troškove u postupku procjene uticaja na okoliš snosi podnosioc zahtjeva. Član 81. (Vjerovatnoća prekograničnih uticaja na okoliš susjednih država, Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta BiH) (1) Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na okoliš u kontekstu prekograničnih uticaja primjenjuju se i kada postoji obaveza po međunarodnim ugovorima, bilateralnim sporazumima ili iz drugih razloga. (2) Kada nosioc izrade Studije sazna da će projekat vjerovatno imati značajan uticaj na okoliš druge države ili drugi entitet, dužan je izraditi posebno poglavlje u Studiji o procjeni uticaja na okoliš sa podacima o mogućim uticajima na okoliš druge države. Studija se dostavlja drugoj državi ili entitetu ili Distriktu Brčko BiH, sa informacijom o vremenu i mjestu održavanja javne rasprave. (3) Na javnoj raspravi omogućava se učešće javnosti iz države, entiteta ili Brčko Distrikta BiH na koje projekat može imati uticaja. (4) Federalno ministarstvo, putem Institucija Bosne i Hercegovine, nakon održane javne rasprave provodi konsultacije sa predstavnicima države na koju projekat može imati uticaja. (5) Nakon zaprimanja informacije o projektu koji se odvija u drugoj državi, entitetu ili Brčko Distriktu BiH, a koji može imati značajne posljedice po okoliš na teritoriju Federacije, Federalno ministarstvo poduzima aktivnosti u cilju učešća nadležnih organa i javnosti u procjeni prekograničnih uticaja na okoliš. (6) Federalno ministarstvo dostavlja mišljenja, sugestije i primjedbe organa uprave i javnosti nadležnim organima države, entiteta ili Brčko Distrikta BiH iz koje potiču prekogranični uticaji na okoliš i obavlja konsultacije sa predstavnicima države, entiteta ili Brčko Distrikta BiH iz koje potiču uticaji na okoliš. (7) Troškove izrade posebnih poglavlja Studije iz st. (2) i (4) ovog člana snosi podnosioc zahtjeva. (8) Detalji o postupcima za projekte sa mogućim međuentitetskim uticajem mogu biti određeni sporazumom među entitetima koji se zaključuje uz konsultiranje Međuentitetskog tijela za okoliš. (9) Postupanja koja se odnose na prekogranični i međuentitetski uticaj na okoliš susjednih država, Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta BiH, definiše se posebnim podzakonskim aktom koji donosi Vlada Federacije BiH. Broj 15 - Strana 98 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. POGLAVLJE X IZDAVANJE OКOLINSKIH DOZVOLA Član 82. (Cilj i svrha izdavanja okolinske dozvole) (1) Okolinska dozvola izdaje se u cilju kompletne zaštite okoliša osiguravajući mjere za sprječavanje i smanjenje industrijskih emisija u zrak, vodu, tlo, smanjenje uticaja na stanovništvo, biljni i životinjski svijet i sprječavanje stvaranja otpada i buke kako bi se ostvario visoki nivo zaštite okoliša kao cjeline. (2) Okolinska dozvola se izdaje i u slučaju znatne promjene u radu pogona i postrojenja. (3) Okolinska dozvola se ne izdaje za istraživačke aktivnosti, razvojne aktivnosti ili za testiranje novih proizvoda i procesa. (4) Za istraživačke aktivnosti iz stava 3. ovog člana, obavezna je procjena uticaja na okoliš. (5) Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na rok od pet godina. Član 83. (Nadležnost za izdavanje okolinske dozvole) (1) Vlada Federacije BiH donosi propis kojim utvrđuje pogone i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ukoliko imaju okolinsku dozvolu izdatu u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Federalno ministarstvo nadležno je za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja iznad pragova utvrđenih propisom iz stava (1) ovog člana. (3) Kantonalno ministarstvo nadležno je za pogone i postrojenja ispod pragova utvrđenih propisom iz stava (1) ovog člana. Član 84. (Opšte obaveze operatera u vezi sa zaštitom okoliša) (1) U svrhu kompletne zaštite okoliša od štetnih uticaja djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju, operater je obavezan osigurati da pogoni i postrojenja budu izgrađeni i funkcioniraju tako da se: a) ne ugrožava zdravlje ljudi, ostvaruje povoljno stanje flore i faune, ne dovede do gubitka staništa koji se nalaze na području uticaja postrojenja ili okoliša zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote, saobraćaja ili od postrojenja; b) poduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere za sprječavanje zagađenja i ne prouzrokuju zagađenje iznad graničnih emisija; c) izbjegava stvaranje otpada, njegova količina svodi na najmanju moguću mjeru, stvoreni otpad ponovo koristi, reciklira ili odlaže na način da se izbjegne i smanji negativan uticaj na okoliš; d) efikasno koriste energetski i prirodni resursi; e) poduzmu mjere za sprječavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica, i f) poduzmu mjere nakon prestanka rada postrojenja za izbjegavanje rizika od zagađenja i za povrat lokacije na kojoj se nalazi postrojenje u zakonom propisano stanje okoliša. (2) Zahtjevi dati u stavu (1) ovoga člana predstavljaju opšte obaveze operatera koje se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada, održavanja i prestanka rada pogona i postrojenja. (3) Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole, nadležni će organ pri izdavanju potrebnih dozvola uzeti u obzir ispunjenje zahtjeva iz stava (1) ovoga člana. Član 85. (Objedinjavanje okolinske dozvole) (1) Jedan zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, može se predati za više pogona i postrojenja na istoj lokaciji kada njima upravlja isti operater. (2) Izuzetno, zahtjev može podnijeti više operatera, ako je pogon ili postrojenje tehnološka cjelina koju čini više dijelova postrojenja kojima upravljaju različiti operateri. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana okolinskom dozvolom se utvrđuju obaveze i odgovornosti svakog operatera posebno, te se okolinska dozvola dostavlja svim operaterima. (4) Ako se okolinska dozvola izdaje za pogone ili postrojenja iz stava (1) ovog člana, svako postrojenje mora ispunjavati uslove propisane ovim Zakonom. (5) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana, nadležni organ za izdavanje okolinske dozvole je Federalno ministarstvo. Član 86. (Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosi se nadležnom ministarstvu u jednom primjerku u pisanoj formi i jednom primjerku na elektronskom mediju za pohranu podataka. (2) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole sadrži: a) podatke o podnosiocu zahtjeva: naziv i sjedište operatera ili investitora, ID broj, ime odgovornog lica, broj telefona i e-mail adresu; b) lokaciju pogona i postrojenja; c) uvjerenje nadležne porezne uprave da nema neizmirenih novčanih obaveza za kazne izrečene zbog učinjenih prekršaja u oblasti okoliša. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana prilaže se dokumentacija koja sadrži slijedeće podatke: a) opis pogona i postrojenja (plan, opis pogona i postrojenja, tehnički opis rada, kapacitet postrojenja itd.); b) opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih materija i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje; c) opis stanja lokacije pogona i postrojenja; d) opis izvora emisija, priroda i količine emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) tj. izvještaj o nultom stanju, kao i identifikacije znatnih uticaja na okoliš; e) opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja; f) opis mjera za spriječavanje produkcije otpada kao i za povrat korisnog materijala iz otpada koji producira postrojenje; g) opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatera, posebno mjera nakon zatvaranja ili rušenja postrojenja; h) opis planiranih mjera za smanjenje emisija i opis planiranog monitoringa; i) izvod iz planskog akta j) pravomoćni vodni akt; k) netehnički rezime l) idejni projekat; m) plan upravljanja otpadom; n) Izvještaj o stanju sigurnosti i/ili Plan za sprječavanje nesreća većih razmjera, ukoliko se radi o pogonu ili postrojenju koje može izazvati nesreću većih razmjera. (4) U slučaju kada se za novi pogon i postrojenje ili znatnu promjenu postojećeg postrojenja provodi procjena uticaja, sve relevantne informacije prikupljene u postupku procjene Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 99 uticaja prilažu se uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, uključujući Studiju i rješenje o odobravanju Studije. (5) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole izrađuje pravno lice registrirano za tu djelatnost. Član 87. (Procedura po prijemu zahtjeva za okolinsku dozvolu) (1) Ukoliko zahtjev ne sadrži propisane podatke ili dokumentaciju iz člana 86. nadležno ministarstvo će zatražiti od podnosioca zahtjeva da dostavi podatke ili dokumentaciju koji nedostaju. (2) Ako podnosiocj zahtjeva ne dostavi tražene podatke ili dokumentaciju u određenom roku, nadležno ministarstvo će bez odgađanja donijeti zaključak o odbacivanju zahtjeva. (3) Sve procesne radnje koje nisu regulisane ovim Zakonom, provodit će se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 88. (Učešće javnosti) (1) Nadležno ministarstvo obavještava javnost, zainteresovsne strane i jedinicu lokalne samouprave o podnesenom zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole objavom u najmanje jednim od dnevnih novina na području Federacije BiH, o trošku podnosioca zahtjeva te na internet stranici ministarstva. (2) Jedinica lokalne samouprave obavještava mjesne zajednice u svom sastavu, udruženja građana, javnost i zainteresovane strane o podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovog člana. (3) Nadležno ministarstvo i jedinica lokalne samuprave će osigurati zaintresovanim stranama besplatan uvid u zahtjev za okolinsku dozvolu i priloženu dokumentaciju. (4) Zainteresovane strane mogu, u roku od 30 dana od dana objavljivanja obavještenja iz stava (1) ovog člana, dostaviti nadležnom ministarstvu mišljenje o zahtjevu i priloženoj dokumentaciji u pisanoj formi. (5) Nacrt rješenja o izdavanju okolinske dozvole, objavljuje se na internet stranici nadležnog ministarstva. (6) Rok za dostavu sugestija i mišljenja javnosti na nacrt rješenja je 8 dana od dana objave. Član 89. (Izdavanje okolinske dozvole) (1) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinske dozvole donosi rješenje o izdavanju okolinske dozvole u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole. (2) Okolinska dozvola sadrži: a) granične vrijednosti emisija za zagađujuće supstance zasnovane na važećim propisima ili najboljim raspoloživim tehnikama, po svakoj emisijskoj tački; b) mjere za zaštitu zraka, tla, voda, biljnog i životinjskog svijeta; c) mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i postrojenje; d) mjere zaštite od buke i vibracija; e) mjere za sprječavanje ili minimiziranje prekograničnog zagađenja; f) sistem praćenje emisija uz određivanje metodologije i učestalosti mjerenja; g) uslovi i mjere za sprečavanje nesreća većih razmjera; h) mjere sanacije nakon prestanka rada postrojenja; i) mjere vezane za uslove rada u vanrednim situacijama. (3) Kada standard kvaliteta okoliša zahtjeva strožije mjere u odnosu na one koje su utvrđene posebnim propisima kojima su regulisane granične vrijednosti emisija, u okolinsku dozvolu se unose dodatne ili strožije mjere da bi se postigao standard kvaliteta okoliša. (4) Kada standard kvaliteta okoliša zahtjeva strožije mjere u odnosu na one koje su ostvarive primjenom najboljih raspoloživih tehnika, u okolinsku dozvolu se uključuju dodatne ili strožije mjere (npr. ograničenje radnih sati, manje zagađujućih goriva, itd). (5) Sve mjere iz stava (2) ovog člana obavezno sadrže rokove za realizaciju. Član 90. (Dostava okolinske dozvole i pravo na žalbu) (1) Rješenje o okolinskoj dozvoli koje je u nadležnosti Federalnog ministarstva dostavlja se podnosiocu zahtjeva, nadležnoj inspekciji zaštite okoliša, kantonalnom ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša, lokalnoj samoupravi zainteresovanim organima i zainteresovanoj javnosti koja je učestvovala u postupku. (2) Rješenje iz nadležnosti kantonalnog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša dostavlja se podnosiocu zahtjeva, kantonalnoj inspekciji zaštite okoliša i organu jedinice lokalne samouprave, zainteresovanim organima i zainteresovanoj javnosti koja je učestvovala u postupku. (3) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana, dopuštena je žalba, koja se podnosi Federalnom ministarstvu kao drugostepenom organu. (5) Nadležno ministarstvo u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o okolinskoj dozvoli, objavljuje rješenje o izdavanju okolinske dozvole na svojoj internet stranici. Član 91. (Obaveze operatera nakon pribavljene okolinske dozvole) (1) Operater je dužan da provodi praćenje emisija i uticaja koje izazivaju pogon, i postrojenje. (2) Operater je dužan osigurati provjeru usklađenosti rada pogona i postrojenja u skladu sa rokovima, mjerama i praćenjem navedenim u okolinskoj dozvoli. (3) Operater je dužan dostavljati nadležnom ministarstvu za okoliš izvještaje o izvršenom mjerenju emisija u zrak, godišnji izvještaj o vrstama, količini i načinu zbrinjavanja otpada, izvještaj o monitoringu buke i ostalo propisano okolinskom dozvolom. (4) Operater je dužan sanirati nedostatke utvrđene prilikom nadzora rada pogona i postrojenja, bez odlaganja. (5) Operater dostavlja nadležnom ministarstvu izvještaj o postupanju po osnovu izvršenog inspekcijskog nadzora i poduzetim sanacijskim mjerama koje su naložene u slučaju utvrđenih nedostataka. (6) Operater je dužan osigurati odgovarajuće održavanje pogona i postrojenja, kao i redovnu kontrolu nad radom tehničkih uređaja. (7) U slučaju nesreća koje vode prekoračenju graničnih vrijednosti emisija, operater je dužan bez odlaganje poduzeti sanacijske mjere sa ciljem ponovnog uspostavljanja usklađenosti sa okolinskom dozvolom i propisima. (8) Ukoliko nesreća može prouzrokovati ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili okoliš operater je dužan smanjiti ili privremeno obustaviti rad pogona i postrojenja. Član 92. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole) (1) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinske dozvole će odbiti zahtjev za izdavanje iste ukoliko zahtjev nije blagovremeno upotpunjen ili sadrži netačne podatke koji su od uticaja za izdavanje okolinske dozvole. Broj 15 - Strana 100 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (2) Nadležno ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje okolinske dozvole ukoliko isti nije u skladu sa pravnim, okolinskim i zdravstvenim standardima. (3) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole odbija se i u slučaju kada podnosioc zahtjeva ima neizmirene novčane kazne izrečene u skladu sa čl. 141. do 146. ovog Zakona. (4) Rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole dostavlja se podnosiocu zahtjeva u roku od 7 dana od dana donošenja rješenja i o tome obavještava nadležni inspekcijski organ. Član 93. (Obnova okolinske dozvole) (1) Ministarstvo nadležno za izdavanje okolinske dozvole svakih pet godina vrši obnovu okolinske dozvole. (2) Operater je dužan nadležnom ministarstvu podnijeti zahtjev za obnovu okolinske dozvole u skladu sa članom 86. ovog Zakona. (3) Zahtjev za obnovu okolinske dozvole podnosi se nadležnom ministarstvu 90 dana prije isteka važenja prethodne dozvole. (4) Operater uz zahtjev za obnovu okolinske dozvole, pored identifikacijskih podataka, adrese, kontakt telefona i e-mail adrese, dostavlja: a) pravomoćni vodni akt, ako nije završena izgradnja pogona ili postrojenja, b) pravomoćnu građevinsku ili upotrebnu dozvolu ukoliko pogon ili postrojenje nije pušteno u rad. (5) Nakon analize svih prikupljenih informacija iz st. (3) i (4) ovog člana i informacija iz izvještaja iz st. (3) i (5) člana 91. ovog Zakona, nadležno ministarstvo: a) u roku od 60 dana izdaje okolinsku dozvolu, ili b) odbija zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. (6) Javnost se obavještava o pokretanju postupka obnove okolinske dozvole u rokovima i na način propisan članom 40. ovog Zakona. (7) U slučaju da operater ne podnese zahtjev za obnovu okolinske dozvole u skladu sa stavom 3. ovog člana, nadležno ministarstvo obavještava inspektora zaštite okoliša. Član 94. (Ponovno razmatranje i izmjene okolinske dozvole) (1) Nadležno ministarstvo ponovno razmatra, revidira uslove definisane u okolinskoj dozvoli i vrši izmjenu okolinske dozvole: a) ako zagađenje koje stvara pogon i postrojenje prelazi granične vrijednosti utvrđene u okolinskoj dozvoli; b) ako je došlo do znatnih promjena u najboljim raspoloživim tehnikama koje omogućavaju znatno smanjenje emisija; ili c) ako sigurnost odvijanja rada i djelatnosti zahtijeva upotrebu drugih tehnologija. (2) Nadležno ministarstvo može na zahtjev nadležne inspekcije za okoliš i zainteresovanih strana koji žive na području rada pogona i postrojenja koje može imati negativan uticaj i ugrožavati ili predstavljati opasnost po okoliš i zdravlje, ponovo razmatriti okolinsku dozvolu. (3) Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi prilagođavanja zahtjevima u području zaštite okoliša prouzrokovale promjene pogona i postrojenja, nadležno ministarstvo nalaže operateru izradu plana prilagođavanja sa mjerama i rokovima dostizanja najboljih raspoloživih tehnika i usklađivanje sa odredbama provedbenih propisa. (4) Javnost se obavještava o ponovnom razmatranju i izmjeni okolinske dozvole u rokovima i na način propisan članom 40. ovog Zakona. Član 95. (Promjena u radu) (1) Ukoliko operater pogona i postrojenja tokom trajanja važenja izdate okolinske dozvole planira promjenu prirode ili funkcionisanja postrojenja ili proširenje postrojenja koje može uticati na okoliš, dužan je da o tome u pisanoj formi obavijesti nadležni organ za izdavanje okolinske dozvole. (2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o postojećem i planiranom dijelu pogona i postrojenja, a ovi podaci će uključivati idejni projekat i druga propratna dokumenta koja su važna za utvrđivanje. (3) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinske dozvole će pregledati zahtjev i utvrditi da li proizvodnja, upotreba energije, korištenje vode, korištenje prostora, emisije ili proizvodnja otpada prelazi 25% od utvrđenih vrijednosti. (4) Ukoliko su potrebni dodatni podaci da bi se odredilo da je promjena znatna, nadležno ministarstvo će zatražiti od operatora da ih dostavi. (5) Nadležno ministarstvo će u roku od 30 dana od dana dobijanja potrebnih podataka odlučiti o tome da li je predložena promjena znatna. (6) Ukoliko je promjena identifikovana kao znatna, nadležno ministarstvo će o tome obavijestiti operatera i pozvati ga da podnese novi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole koji će sadržavati podatke o postojećem i planiranom dijelu pogona i postrojenja. (7) Postupak izdavanja okolinske dozvole iz stava (6) ovog člana vrši se u skladu sa odredbama ovog Zakona kojim je propisan postupak izdavanja okolinske dozvole. Član 96. (Prestanak rada) (1) Kada pogon i postrojenje koje posjeduje okolinsku dozvolu prestane sa radom, operater je dužan da o tome obavijesti nadležno ministarstvo u pisanoj formi. (2) Operater pogona i postrojenja ili stečajni upravnik obavještava nadležno ministarstvo o pokrenutom stečajnom postupku i mogućnosti provođenja mjera i monitoringa navedenih u okolinskoj dozvoli. (3) Nakon što nadležno ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvslovi iz stava (1) ovog člana izdaje rješenje o prestanku važenja okolinske dozvole te će u skladu sa zakonom obavijestiti zainteresovanu javnost o donesenom Rješenju. Član 97. (Prestanak važenja okolinske dozvole) (1) Okolinska dozvola prestaje važiti ukoliko: a) operater to zahtijeva; b) ukoliko se utvrdi da operater nije obavijestio nadležni organ o znatnim promjenama na pogonu i postrojenju; c) operater prestane da ispunjava uslove i mjere koji su utvrđeni dozvolom; d) u toku kontrole nadležni inspektor utvrdi da operater ne ispunjava obaveze iz okolinske dozvole utvrđene na osnovu odobrenog Plana aktivnosti; e) utvrdi se da je operater dobio okolinsku dozvolu na osnovu lažnog predstavljanja ili krivotvorene dokumentacije; f) izgrađeni pogoni i postrojenje za koje se izdaje okolinska dozvola ne radi duže od dvije godine; g) operater ne vrši monitoring i ne dostavlja izvještaje o mjerenjima u roku utvrđenom u okolinskoj dozvoli; h) operater ne unosi podatke u elektronski registar o postrojenjima i zagađenjima; i) operater ne postupi po nalogu inspektora nadležnog za okoliš prema zapisniku o izvršenim inspekcijama, i j) pokrenuta je likvidacija pogona i postrojenja. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 101 (2) Ako se ispuni jedan ili više uslova iz stava (1) ovog člana, nadležno ministarstvo donosi rješenje o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli, koje dostavlja operateru, nadležnoj inspekciji i organima nadležnim za vode i prostorno uređenje i građenje. (3) Protiv rješenja o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli koje donosi Federalno ministarstvo može se pokrenuti upravni spor. (4) Protiv rješenja o prestanku važenja rješenja koje donosi kantonalno ministarstvo žalba se može podnijeti Federalnom ministarstvu. (5) Podnošenje žalbe i pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja. (6) Rješenjem o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli utvrđuje se obaveza i nosioc izvršenja mjera sanacije za pogon i postrojenje i lokaciju poslije prestanka aktivnosti, kako bi se izbjegao rizik po okoliš, zdravlje ljudi i materijalna dobra. Član 98. (Postojeći pogoni i postrojenja) Postojeći pogoni i postrojenja, koji nemaju okolinsku dozvolu iako su obveznici pribavljanja iste, prilikom izdavanja okolinske dozvole tretirat će se kao nova postrojenja i morati će ispuniti sve zakonom propisane zahtjeve i biti usklađeni sa najboljim raspoloživim tehnikama. Član 99. (Granične vrijednosti emisija) Granične vrijednosti emisija su propisane i sadržane u okolinskoj dozvoli, zasnovane na propisima kojim se definišu granične vrijednosti emisija, a koji se usaglašavaju sa najboljim raspoloživim tehnikama (BAT). Član 100. (Najbolje raspoložive tehnike) (1) Najbolje raspoložive tehnike se utvrđuju u formi tehničkih uputstava. (2) Federalni ministar donosi propis kojim se definišu djelatnosti za koje se utvrđuju najbolje raspoložive tehnike, odnos sa referentnim dokumentima za najbolje raspoložive tehnike i primjena drugih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama, kriterijima za određivanje najboljih raspoloživih tehnika, sadržaju tehničkih uputstava o najboljim raspoloživim tehnikama i donošenju odluka i načinu rada radnih grupa za izradu i ažuriranje tehničkih uputstava o najboljim raspoloživim tehnikama. (3) Tehnička uputstva pripremaju radne grupe za najbolje raspoložive tehnike, čije članove imenuje Federalni ministar. (4) Novi pogoni i postrojenja od samog početka izgradnje i puštanja u rad moraju zadovoljavati uslove navedene u najboljim raspoloživim tehnikama, dok se postojećim pogonima i postrojenjima određuje vremenski rok za postizanje uslova. (5) Za djelatnosti za koje nisu definirane najbolje raspoložive tehnike u skladu sa stavom (2) ovog člana, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike EU. (6) Sve informacije o razvoju tehničkih uputstava su dostupne javnosti. Član 101. (Registar okolinskih dozvola) (1) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinskih dozvola uspostavlja i vodi Registar izdatih okolinskih dozvola. (2) Kantonalna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu godišnji izvještaj o izdatim dozvolama za pogone i postrojenja iz njihove nadležnosti. (3) Federalni ministar donosi propis kojim utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra izdatih okolinskih dozvola. POGLAVLJE XI SPRJEČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA Član 102. (Sprječavanje i nadzor nesreća velikih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja, uključujući skladišta koji mogu izazvati nesreće većih razmjera, zbog prisutnosti opasnih supstanci u količinama iznad količina navedenih u provedbenom propisu, koji donosi Federalni ministar, dužan je da: a) dostavi ministarstvu podatke o svim prijetećim opasnostima od štete u okolišu ili o sumnji na takvu prijeteću opasnost; b) poduzme potrebne mjere sprječavanja; c) traži uputstva o potrebnim mjerama sprječavanja koje treba poduzeti. (2) Operater je dužan u bilo koje vrijeme ministarstvu i nadležnom inspektoratu prezentirati dokaz o poduzetim mjerama. (3) Ukoliko ministarstvo ne može utvrditi operatera ili operater ne snosi odgovornost u skladu sa članom 117. ovog Zakona, ministarstvo poduzima potrebne mjere. Član 103. (Nadležnost za pogone i postrojenja kod kojih postoji opasnost od nesreća većih razmjera) Za pogone i postrojenja iz stava (1), član 102 ovog Zakona, nadležno je Federalno ministarstvo. Član 104. (Obaveze operatera pogona ili postrojenja koje može izazvati nesreće većih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja ili skladišta iz stava (1) člana 102. ovog zakona, dužno je da Federalnom ministarstvu dostavi obavještenje sa sljedećim podacima: a) ime odgovornog lica i punu adresu pogona, b) registrovano mjesto poslovanja pogona i postrojenja, sa punom adresom, c) informacije o prisutnim opasnim supstancama ili kategorija supstanci u pogonu i postrojenju ili skladištu, d) količinu i fizički oblik opasnih supstanci u pogonu i postrojenju ili skladištu, e) opis pogona i postrojenja i skladišnog prostora, i f) neposredno okruženje pogona i postrojenja ili skladišta koji mogu prouzrokovati veću nesreću ili pogoršati njene posljedice. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana dostavljaju se Federalnom ministarstvu uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. (3) U slučaju znatnog povećanja u količini ili znatne promjene u prirodi ili fizičkom obliku prisutne opasne supstance ili svake promjene postupka u kojem se upotrebljava opasna supstanca, promjene u radu pogona i postrojenja ili uređaja koja bi mogla znatno uticati na opasnost od velikih razmjera ili trajnog zatvaranja postrojenja, operater obavještava Federalno ministarstvo o promjeni stanja. Član 105. (Informisanje o nesrećama većih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja dužan je u što kraćem roku obavijestiti Centar za obavještavanje i uzbunjivanje Civilne zaštite, a potom i Federalno ministarstvo o nesreći većih razmjera, te dostaviti podatke o: a) okolnostima nesreće; b) opasnim supstancama koje su prisutne; c) procjeni uticaja nesreće na ljude i okoliš, i Broj 15 - Strana 102 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. d) poduzetim hitnim mjerama. (2) Operater je dužan obavijestiti ministarstvo o poduzetim mjerama za ublažavanje posljedica nesreće i sprječavanje pojave novih nesreća. (3) Ukoliko operater zaprimi dodatne podatke u vezi sa nesrećom dužan ih je dostaviti Federalnom ministarstvu. (4) Fizička ili pravna lica imaju pravo iznijeti ministarstvu sve primjedbe koje se odnose na slučajeve štete u okolišu ili opasnost od štete koje su im poznate, kao i zahtijevati da Federalno ministarstvo djeluje na osnovu ovog Zakona: a) koje su pogođene ili će vjerovatno biti pogođene štetom u okolišu; b) koje imaju dovoljan interes u pogledu donošenja odluka o okolišu koje se odnose na štetu ili, alternativno c) koje se pozivaju na povredu prava. Član 106. (Plan sprječavanja nesreća većih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja iz stava (1), član 102. ovog Zakona, dužan je pripremiti Plan sprječavanja nesreća većih razmjera (u daljem tekstu: Plan) i osigurati provođenje Plana kojim se postiže visok nivo zaštite ljudi i okoliša putem odgovarajućih sredstava, struktura i sistema upravljanja, organizacije i kadrova, identifikacije i procjene opasnosti, nadzora rada, planiranja interventnih mjera i provođenja monitoringa pogona i postrojenja. (2) Operater je dužan izvršiti procjenu stanja sigurnosti za nove pogone i postrojenja u roku od najmanje tri mjeseca prije početka gradnje, odnosno za postojeće pogone i postrojenja u roku od najmanje šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Plan za postrojenja iz stava (1) ovog člana, uključujući i skladišta dostavlja se nadležnoj inspekciji i Federalnom ministarstvu uz zahtjev za izdavanje dozvole. Član 107. (Izvještaj o stanju sigurnosti) (1) Za pogone i postrojenja u kojima su prisutne opasne supstance u količinama navedenim u provedbenom propisu iz stav (1), član 102. ovog zakona, operater je dužan sačiniti Izvještaj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi da su: a) plan sprječavanja nesreća većih razmjera i sistemi sigurnosnog upravljanja za njegovo provođenje započeli provođenje; b) rizici pojave većih nesreća identifikovani i poduzete neophodne mjere za identifikovanje takvih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica; c) odgovarajuća sigurnost i pouzdanost uključene u projektovanje, građenje, funkcionisanje i održavanje pogona i postrojenja, i d) napravljeni unutrašnji i planovi intervencija koji pružaju informacije za donošenje vanjskog plana. (2) Operater obavlja reviziju Izvještaja o stanju sigurnosti najmanje svake tri godine. (3) Na zahtjev ministarstva ili samoinicijativno, operater obavlja izmjenu Izvještaja o stanju sigurnosti sa obrazloženjem za novonastalo činjenično stanje i nove tehnologije u vezi sa pitanjem sigurnosti. (4) Izvještaj o stanju sigurnosti za postojeće pogone i postrojenja se dostavlja ministarstvu najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (5) Izvještaj o stanju sigurnosti pogona i postrojenja je dostupan javnosti na internet stranici Federalnog ministarstva. Član 108. (Promjene u radu postrojenja) (1) U slučaju promjena u radu pogona i postrojenja ili količini opasnih supstanci koje mogu da rezultiraju pojavom nesreća većih razmjera operater je dužan preispitati i ukoliko je neophodno, ažurirati Plan. (2) U slučaju prestanka rada pogona ili postrojenja, navedenih u provedbenim propisima iz stava (2) člana 83. i stava (1) člana 102. ovog Zakona, operater je dužan pisanim putem informisati nadležni organ o ispunjavanju uslova predviđenih okolinskom dozvolom koji se odnose na mjere poduzete nakon što je postrojenje prestalo sa radom. Član 109. (Postupak prestanka rada) (1) Po konačnom obustavljanju aktivnosti u pogonu postrojenju za koje je izdata okolinska dozvola, operater putem ovlaštenih subjekata vrši procjenu stanja kontaminacije tla i podzemnih voda opasnim supstancama koje su se koristile i/ili proizvodile u postrojenju ili ispuštale iz postrojenja. (2) Kada je postrojenje uzrokovalo znatno zagađenje tla ili podzemnih voda opasnim supstancama u poređenju sa stanjem utvrđenim izvještajem o nultom stanju, operater je dužan poduzeti potrebne mjere za rješavanje tog stanja, kako bi se lokacija vratila u prvobitno stanje. (3) Nakon konačnog obustavljanja aktivnosti u postrojenju i u slučaju kada kontaminacija tla i podzemnih voda na lokaciji predstavlja znatnu prijetnju ljudskom zdravlju ili okolišu kao rezultat aktivnosti koje je obavljao operater i uzimajući u obzir uslove lokacije postrojenja utvrđene početnim stanjem, operater je dužan poduzeti potrebne radnje usmjerene na uklanjanje, kontrolu, ograničavanje ili smanjenje opasnih supstanci tako da lokacija, uzimajući u obzir njeno trenutno i buduće korištenje, ne predstavlja rizik. (4) Federalno ministarstvo će učiniti dostupnim javnosti, putem svoje internet stranice, informacije o mjerama poduzetim od strane operatera nakon konačnog obustavljanja aktivnosti u skladu sa ovim članom. Član 110. (Informacija o sigurnosnim mjerama) (1) Operater je dužan dostaviti informaciju o sigurnosnim mjerama Federalnom ministarstvu, pravnim i fizičkim licima na koje može uticati nesreća većih razmjera, koju izaziva pogon i postrojenje. (2) Informacija o sigurnosnim mjerama se ponovo razmatra svake treće godine, ili se ažurira u slučaju promjena u radu pogona ili postrojenja u roku od šest mjeseci nakon izvršene promjene. (3) Informacija iz stava (1) ovog člana je dostupna javnosti putem internet stranice Federalnog ministarstva. Član 111. (Registar nesreća većih razmjera) (1) Na osnovu podnesenih informacija o sigurnosnim mjerama Federalno ministarstvo vodi i ažurira registar nesreća većih razmjera pogona i postrojenja. (2) Federalni ministar donosi propis kojim utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera. Član 112. (Domino učinak) (1) Na osnovu Izvještaja o stanju sigurnosti, Federalno ministarstvo dužno je identifikovati pogone i postrojenja ili grupe pogona i postrojenja u kojima postoji mogućnost pojave posljedica izazvanih nesrećom većih razmjera ili može biti povećana zbog lokacije ili blizine takvih pogona i postrojenja, te izvršiti identifikaciju opasnih supstanci. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 103 (2) Federalno ministarstvo će provedbenim propisom iz stava (1) člana 102. ovog Zakona definisati sadržaj Izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaj Informacije o sigurnosnim mjerama i sadržaj unutarnjih i vanjskih planova intervencije. (3) Federalno ministarstvo je dužno osigurati razmjenu informacija o identificiranju pogona i postrojenja što će omogućiti operaterima da pri izradi Plana sprečavanja nesreća većih razmjera, uzmu u obzir ukupan rizik i mogućnosti pojave nesreća većih razmjera. (4) Operateri pogona i postrojenja iz stava (1) ovoga člana dužni su sarađivati na informisanju javnosti i dostavljanju informacija Federalnom ministarstvu radi pripreme vanjskih planova intervencije. Član 113. (Unutrašnji i vanjski planovi intervencije) (1) Operater je dužan izraditi unutrašnji plan intervencije sa sadržanim mjerama koje će se poduzeti u slučaju nesreće većih razmjera i dostaviti ga Federalnoj upravi civilne zaštite radi izrade vanjskih planova intervencije za mjere koje će se poduzeti izvan pogona i postrojenja. (2) Cilj izrade planova intervencije je: a) kontrolisanje nesreća na način da se njihove posljedice svedu na najmanju moguću mjeru i ograniči se njihov štetan uticaj na ljude, okoliš i imovinu; b) primjenjivanje mjera koje su neophodne za zaštitu ljudi i okoliša od uticaja nesreća većih razmjera; c) prijenos neophodnih informacija javnosti i nadležnim službama i organima koje se nalaze u datom području, i d) omogućavanje revitalizacije i čišćenje okoliša nakon nesreća većih razmjera. (3) Kod izrade unutrašnjih i vanjskih planova mora se navesti udaljenost između pogona i postrojenja i stambenih područja, javnih mjesta i područja posebne prirodne osjetljivosti ili interesa. (4) Unutrašnji i vanjski planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u slučaju nesreća većih razmjera ili u slučaju pojave nekontrolisanog incidenta, koji bi mogao dovesti do nesreće većih razmjera. (5) Planovi moraju biti razmotreni, provjereni, i ukoliko je neophodno, promijenjeni i revidirani od operatera ili nadležnog organa u roku od šest mjeseci, uzimajući u obzir promjene do kojih je došlo u radu pogona i postrojenja, u planovima intervencije ili u novim tehnološkim rješenjima. POGLAVLJE XII FINANSIRANJE ŠTETA U OKOLIŠU I ODGOVORNOST ZA ŠTETU U OKOLIŠU Član 114. (Fond za zaštitu okoliša) Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH je osnovan posebnim zakonom sa ciljem unapređenja razvoja ekonomske organizacije povoljne po okoliš, spriječavanja štete po okoliš, provođenja mjera za otklanjanje nastale štete u okolišu; očuvanja zaštićenih prirodnih područja; motivisanja i unaprjeđenja korištenja najboljih raspoloživih tehnika ili alternativnih rješenja povoljnih za zaštitu okoliša; unaprijeđenje i razvoj svijesti javnosti o zaštiti okoliša i istraživanje okoliša. Član 115. (Utvrđivanje odgovornosti za štetu u okolišu) (1) Pravna i fizička lica dužna su da u obavljanju svoje aktivnosti osiguraju zaštitu okoliša i to: a) primjenom i provođenjem propisa o zaštiti okolišu, b) održivom upotrebom prirodnih resursa, dobara i energije, c) uvođenjem energetski efikasnijih tehnologija i korištenjem obnovljivih prirodnih resursa, d) upotrebom proizvoda, procesa, tehnologija i prakse koji manje ugrožavaju okoliš, e) poduzimanjem mjera prevencije ili otklanjanja posljedica ugrožavanja i štete po okoliš, f) vođenjem evidencije o potrošnji sirovina i energije, ispuštanju zagađujućih supstanci i energije, klasifikaciji, karakteristikama i količinama otpada, g) kontrolom aktivnosti i rada postrojenja koji mogu predstavljati rizik ili prouzrokovati opasnost po okoliš i zdravlje ljudi, h) drugim mjerama u skladu sa ovim Zakonom. (2) Mjere zaštite okoliša iz stava (1) ovog člana pravno i fizičko lice obavlja samostalno ili preko ovlaštenog pravnog lica. Član 116. (Odgovornost za djelatnosti opasne po okoliš) (1) Operater koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš odgovoran je za štetu nanesenu tom djelatnošću ljudima, imovini i okolišu. (2) Mogućnost da djelatnost opasna po okoliš prouzrokuje štetu se procjenjuje na osnovu načina rada, korištenih postrojenja, vrste i koncentracije supstanci koje se upotrebljavaju ili nastaju tom aktivnošću, korištenja genetički modificiranih organizama ili mikroorganizama, meteoroloških uslova kao i vremena i mjesta nastanka štete. (3) Pogoni i postrojenja kao što su rudnici, nalazišta mineralnih ulja ili rafinerije, postrojenja za snabdijevanjem gasom i topljenje metala, termoelektrane, koksne peći, postrojenja za proizvodnju i obradu metala i minerala, hemijska postrojenja, postrojenja za tretman, termičku obradu i skladištenje otpada, postrojenja za tretman otpadnih voda, klaonice, bojaonice i kožare, postrojenja za proizvodnju papira, brane i hidroenergetska infrastruktura, gasovodi ili naftovodi i skladišta tekućih atmosferskih gasova predstavljaju opasnost po okoliš zbog načina na koji se njima upravlja, zbog materijala koje koriste ili djelatnosti koja se u njima obavlja. (4) Ukoliko više operatera zajedno obavlja djelatnost opasnu po okoliš odgovornost snose zajednički. (5) Za remedijaciju lokacije na kojima je pogon i postrojenje prestao sa radom ili djelatnost trajno zaustavljena, odgovornost snosi posljednji operater. Član 117. (Izuzeci od odgovornosti) (1) Operater nije odgovoran za štetu uzrokovanu: a) ratom; b) prirodnom nepogodom ili drugom višom silom; c) od strane trećeg lica čija je namjera nanošenje štete; ili d) zbog provođenja posebnih naredbi i mjera nadležnih organa koje su uticale na nastanak štete. (2) Operater se oslobađa odgovornosti za štetu ukoliko dokaže da je primijenio odgovarajuće mjere zaštite kako bi spriječio ili ublažio štetu. Član 118. (Pravo na informisanje) Pravno ili fizičko lice koje smatra da je pretrpilo štetu usljed obavljanja djelatnosti opasnom po okoliš može uvijek zahtijevati informacije o okolnostima koje su od uticaja na dokazivanje da je data djelatnost prouzrokovala štetu. Član 119. (Finansijske garancije) (1) Operater koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš dužan je putem osiguranja ili izdvajanjem novčanog iznosa za Broj 15 - Strana 104 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. posebne namjene osigurati sredstva za naknadu štete nastale u okolišu. (2) Operater cjelokupnom svojom imovinom garantuje za naknadu štete. Član 120. (Šteta nanesena okolišu opasnom djelatnosti) (1) Ukoliko opasna djelatnost nanosi štetu okolišu operater je dužan nadoknaditi troškove procjene štete i troškove mjera za vraćanje u stanje koje je bilo neposredno prije nastanka štete ili ublažavanje štete nanesene okolišu kao i naknadu za štetu nanesenu licima i imovini koja je prouzrokovana opasnom djelatnosti. (2) Troškove iz stava (1) ovog člana snosi operater čija je djelatnost nanijela štetu. (3) Odredbe ovog člana se ne primjenjuju na djelatnosti čija je glavna svrha državna odbrana ili međunarodna sigurnost niti na djelatnost čija je jedina svrha zaštita od prirodnih katastrofa. Član 121. (Naknada za izazvanu štetu po okoliš) (1) Ukoliko se šteta nanesena okolišu ne može sanirati odgovarajućim mjerama, lice koje je prouzrokovalo štetu odgovorno je za nadoknadu štete u visini vrijednosti uništenog dobra. (2) Visina naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog dobra. Ukoliko se ta vrijednost ne može utvrditi uobičajenim ekonomskim metodama, sud će utvrditi visinu štete po principu jednakosti uzimajući u obzir potrebne troškove sanacije, stepen individualne odgovornosti i korist stečenu nanošenjem štete okolišu. (3) Federacija BiH zadržava pravo na naknadu štete ukoliko nema drugih lica koje imaju to pravo. Član 122. (Primjena posebnih propisa) Na sva pitanja o odgovornosti za štetu nanesenu okolišu koja nisu posebno uređena ovim zakonom primjenjuju se opšta pravila Zakona o obligacionim odnosima i drugih posebnih propisa. POGLAVLJE XIII SISTEM EKO-OZNAČAVANJA I SISTEM OKOLINSKOG UPRAVLJANJA I NEZAVISNOG OCJENJIVANJA (EMAS) Član 123. (Sistem Eko-označavanja) (1) Sistem dodjele eko-oznaka uspostavlja se radi promovisanja izrade, proizvodnje, marketinga i upotrebe proizvoda sa smanjenim uticajem na okoliš u odnosu na ukupan period trajanja tog proizvoda, te radi bolje informisanosti potrošača o uticaju proizvoda na okoliš. (2) Eko-oznaka je amblem koji se utvrđuje provedbenim propisom iz stava (4) ovog člana i dodjeljuje se proizvodima i uslugama. (3) Uticaji na okoliš se utvrđuju na osnovu ispitivanja uzajamnog djelovanja proizvoda sa okolišem, uključujući korištenje energije i prirodnih resursa, u odnosu na ukupan životni ciklus proizvoda. Sistem dodjele eko-oznaka mora biti u skladu sa postojećim i novonastalim zdravstvenim, sigurnosnim i okolišnim zahtjevima. (4) Federalni ministar provedbenim propisom propisuje sistem i postupak dodjele eko-oznaka, organe nadležne za upravljanje sistemom eko-oznaka, od izbora grupe proizvoda i njihovog ekološkog kriterija do dodjele ekooznake i zaključivanja ugovora koji se odnosi na uslove za upotrebu oznake, na način koji omogućava dobrovoljno učešće pravnih i fizičkih lica čiji proizvodi i usluge ispunjavaju zahtjeve ovoga sistema. Član 124. (Sistem okolinskog upravljanja i nezavisnog ocjenjivanja - EMAS) (1) Pravna i fizička lica u Federaciji BiH mogu dobrovoljno učestvovati u sistemu upravljanja zaštitom okoliša (EMAS), koji je na nivou Europske unije osnovan sa ciljem ocjene i poboljšanja djelovanja pravnih i fizičkih lica na okoliš i pružanja odgovarajućih informacija javnosti i zainteresovanim stranama. (2) Cilj sistema iz stava (1) ovog člana je promovisanje kontinuiranih poboljšanja u djelovanju organizacija na okoliš: a) uspostavljanjem i provođenjem sistema upravljanja od organizacija, b) sistemskom, objektivnom i periodičnom ocjenom djelovanja sistema upravljanja okolišem, c) prikupljanjem informacija o unaprjeđivanju u oblasti zaštite okoliša, d) pružanjem informacija o djelovanju na okoliš te omogućavanjem razmjene informacija sa javnošću i zainteresovanim stranama i e) aktivnim učestvovanjem zaposlenih u organizaciji na uspostavljanju i provođenju sistema upravljanja okolišem, (3) Postupak za podnošenje zahtjeva za registrovanje, visinu naknade, sadržaj i način vođenja registra, razlog za odbijanje upisa, privremeno ili trajno brisanje iz registra, edukaciju i promovisanje sistema EMAS, te druga pitanja, određuju se posebnim propisom koji donosi Federalni ministar. (4) Između organa i organizacija koji zastupaju određene interese, grupa potencijalnih zagađivača ili pojedinačnih zagađivača i nadležnih organa mogu se zaključiti dobrovoljni sporazumi. (5) Zaključivanje dobrovoljnih sporazuma između organa koji zastupaju određene interese, grupa potencijalnih zagađivača ili pojedinačnih zagađivača i nadležnih organa uređuje se posebnim propisima kako bi se zadovoljili okolinski zahtjevi na okolinski prihvatljiv i ekonomski efikasan način. (6) Da bi se zaključio dobrovoljni sporazum potrebno je da se: - uspostavi proces konsultacija u kojem bi zainteresovane strane mogle dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma; - zaključi ugovor koji je obavezujući i može obuhvatiti sankcije koje su primjenjive u slučaju nepoštovanja ugovora; - konkretni ciljevi ugovora izraze brojčanim vrijednostima; - uspostave prijelazni ciljevi i definiše rok radi postizanja postepenog pristupa i - definiše monitoring. (7) Sporazum se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". POGLAVLJE XIV MEĐUENTITETSKA SARADNJA Član 125. (Međuentitetsko tijelo za okoliš) (1) Međuentitetsko tijelo za okoliš uspostavlja se odlukama Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta BiH. (2) Međuentitetsko tijelo za okoliš ima četiri člana iz Republike Srpske, četiri člana iz Federacije BiH i dva člana iz Brčko Distrikta BiH vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 105 (3) O održavanju sjednica Međuentitetskog tijela, u cilju koordinacije i saradnje, redovno se obavještava Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. (4) Međuentitetsko tijelo za okoliš sastaje se najmanje šest puta godišnje i donosi odluke na osnovu konzenzusa. (5) Organizacija i način rada Međuentitetskog tijela za okoliš utvrđuje se usaglašenim odlukama entitetskih vlada. (6) Nadležni organi i druge službe organa uprave, upravne organizacije iz oba entiteta dužni su osigurati administrativnu podršku Međuentitetskom tijelu za okoliš, provoditi odluke Međuentitetskog tijela za okoliš u skladu sa ovlaštenjima utvrđenim entitetskim propisima. Član 126. (Nadležnost međuentiteskog tijela za okoliš) (1) Međuentitetsko tijelo za okoliš se bavi svim pitanjima iz području okoliša koja zahtijevaju usaglašen pristup entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na Međuentitetsko tijelo za okoliš od entiteta, ovim zakonom, entitetskim i drugim propisima, a naročito pitanja: a) međunarodnih sporazuma i programa u području zaštite okoliša; b) koordiniranje primjene i donošenja zakona i drugih propisa; c) koordiniranja praćenja provođenja standarda i procedura za zaštitu okoliša; d) davanja preporuka za uspostavljanje usuglašenih standarda kvaliteta okoliša na nivou entiteta; e) koordiniranje entitetskih akcijskih planova i drugih programa i planova u području zaštite okoliša; f) koordiniranje praćenja i sistema informisanja; g) prikupljanje i razmjena informacija i h) međuentitetsko tijelo razmatra i pitanja inicirana od strane kantona u vezi sa pograničnim negativnim uticajem pogona i postrojenja. (2) Međuentitetsko tijelo za okoliš pruža stručnu pomoć nadležnim entitetskim ministarstvima. (3) Međuentitetsko tijelo za okoliš je dužno osigurati da su interesi oba entiteta, Brčko Distrikta BiH i Bosne i Hercegovine uzeti u obzir pri planiranju i realizaciji projekata koji mogu imati odgovarajući međusobni uticaj na okoliš, kako unutar Bosne i Hercegovine tj. između entiteta i Brčko Distrikta BiH, tako i u prekograničnom kontekstu. Član 127. (Saradnja sa Federalnim ministarstvom) Članovi Međuentitetskog tijela za okoliš iz Federacije BiH, poslije svake održane sjednice, podnose izvještaj Federalnom ministarstvu. POGLAVLJE XV PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA Član 128. (Nadležnost za praćenje stanja okoliša) (1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu u skladu sa članom 28. ovog zakona, radi osiguravanja i praćenja provođenja politike zaštite okoliša i održivog razvoja obavlja Federalno ministarstvo za zaštitu okoliša u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša. (2) Praćenje stanja okoliša obuhvata naročito: a) uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša u Federaciji BiH, b) praćenje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu, c) vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sistema za ekološko upravljanje i nezavisno ocjenjivanje EMAS, d) praćenje i izvještavanje o uticaju okoliša na zdravlje, u saradnji sa Federalnim zavodom za zdravstvo, e) obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša, f) pripremu podataka za izradu dokumenata i izvještaja u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvojem, g) izradu stručnih podloga za pripremu, odnosno saradnju na pripremi, dokumenata održivog razvoja i zaštite okoliša te izvještaja koji se daju u vezi provođenja tih dokumenata, h) izradu Izvještaja o stanju okoliša, i) izradu Federalne liste indikatora za praćenje stanja okoliša, j) saradnju sa federalnim i kantonalnim ministarstvima i organima nadležnim za zaštitu okoliša, jedinicama lokalne samouprave, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima i drugim licima, međunarodnim tijelima putem nadležnih institucija BiH, institucijama i udruženjima na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša, k) učešće u provođenju međunarodnih ugovora, sporazuma, projekata i programa iz područja zaštite okoliša i izvještavanje prema preuzetima obavezama, l) osiguravanje uslova za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire. (3) Federalna lista indikatora iz stava (2) ovoga člana izrađuje se na osnovu posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša. Federalna lista indikatora redovno se ažurira i objavljuje na internet stranici. (4) Federalni organi nadležni za oblast upravljanja vodama, meteorologiju, pedologiju, geologiju, zaštitu prirode, statistiku i druge upravne organizacije dužni su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje odgovarajućih podataka i informacija, posebno o korištenju i opterećenju okoliša iz svoje nadležnosti i dostaviti ih Federalnom ministarstvu. Član 129. (Obim praćenja stanja okoliša) (1) Praćenje stanja okoliša je sistemsko praćenje kvalieta okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih komponenti. (2) Praćenje stanja okoliša obuhvata: a) praćenje stanja imisija odnosno kvaliteta zraka, voda, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina, b) praćenje zagađenja okoliša odnosno emisija u okoliš, c) praćenje uticaja zagađivanja okoliša na zdravlje ljudi, d) praćenje proizvodnje otpada i upravljanja otpadom, e) praćenje uticaja važnih gospodarskih sektora na komponente okoliša, f) praćenje stanja očuvanosti prirode, g) praćenje drugih pojava koje utiču na stanje okoliša. (3) Praćenje stanja okoliša provodi se za područja utvrđena dokumentom u skladu sa strateškom procjenom, za zahvate za koje je to određeno procjenom uticaja zahvata na okoliš, za sve pogone i postrojenja za koja je to određeno okolinskom dozvolom, te za područja na kojima je došlo do zagađivanja okoliša ako zagađivač nije poznat. (4) Vrstu emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje su predmet praćenja, metodologiju uzimanja uzoraka i mjerenja, rokove za dostavljanje podataka nadležnim Broj 15 - Strana 106 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. ministarstvima i upravnim organima, način redovnog obavještavanja javnosti, uslove u pogledu stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti ovlaštenika koji obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno zagađivanja okoliša, bliže propisuje Federalni ministar pravilnikom. (5) Nosioc zahvata, operater i upravni organi iz člana 28. ovog Zakona obavljaju praćenje stanja okoliša i obavezni su podatke o mjerenjima emisija i imisija dostavljati nadležnom organu u skladu sa članom 128. ovog Zakona, u pisanom i/ili elektronskom obliku. (6) Nadležna tijela ovlaštena za poslove praćenja stanja okoliša u skladu sa st. (2) i (3) ovoga člana dužni su podatke redovno dostavljati u sistem informisanja o okolišu iz člana 28. ovog Zakona. Član 130. (Obaveze operatera u pogledu praćenja stanja okoliša) (1) Za zahvate za koje je u postupku procjene uticaja na okoliš utvrđena obaveza praćenja stanja okoliša operater je obavezan pratiti stanje okoliša na način da: a) putem stručnih i za to osposobljenih lica provodi mjerenja emisija i vodi o tome propisane registre, b) putem stručnih i za to osposobljenih lica provodi mjerenja imisija, odnosno učestvuje u mjerenju imisija, prema udjelu svoga zahvata u zagađenju okoliša, c) učestvuje u praćenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica zagađivanja okoliša. (2) Podatke iz registra iz stava (1) tačke a) ovoga člana operater obavezan je dostavljati nadležnom ministarstvu na propisanim obrascima i u propisanim periodima odnosno rokovima. (3) Operater je, za postrojenje za koje je to određeno okolinskom dozvolom obavezan pratiti stanje okoliša na način da: a) osigura mjerenje emisija iz postrojenja, b) osigura nadziranje uticaja emisija na okoliš i o tome vodi propisani registar, c) osigura mjerenje imisija, odnosno učešće u mjerenju imisija prema udjelu u zagađivanju okoliša postrojenja kojim obavlja djelatnost i o tome vodi propisani registar. (4) Podatke iz registra iz stava (3) tč. b) i c) ovoga člana operater je obavezan dostavljati na propisanim obrascima i u propisanim periodima odnosno rokovima Fedealnom ministarstvu. (5) Operater je odgovoran za tačnost podataka koje dostavlja. (6) Operater je obavezan osigurati finansijska sredstva za praćenje stanja okoliša koje je dužan provoditi u skladu sa ovim Zakonom. Član 131. (Analize podataka o praćenju stanja okoliša) (1) Analizu podataka o emisijama i imisijama te analizu izvještaja o provođenju praćenja stanja okoliša, odnosno zagađenosti okoliša provodi Federalno ministarstvo u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH, odnosno sa upravnim organizacijama i tijelima javne vlasti nadležnim za pojedinu komponentu okoliša odnosno opterećenje. (2) Sredstva za provjeru podataka o emisijama i imisijama te analizu izvještaja o provođenju praćenja stanja okoliša iz stava (1) ovoga člana osiguravaju se u federalnom budžetu. (3) Federalno ministarstvo može radi provjere i poređenja dostavljenih podataka o izmjerenim emisijama i imisijama, odnosno o izvršenim mjerenjima u tu svrhu osigurati praćenje zagađenosti okoliša, odnosno mjerenje emisija i/ili imisija. POGLAVLJE XVI UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Član 132. (Upravni nadzor) Nadzor nad primjenom odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Federalno ministarstvo. Član 133. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog Zakona i drugih propisa donesenih na osnovu njega vrše inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalne uprave za inspekcijske poslove. (2) Inspekcijski nadzor nad poštovanjem uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećih propisa vrši nadležni inspekcijski organ na nivou vlasti organa koji je donio dozvolu. (3) Nadležni inspektori u vršenju inspekcijskog nadzora postupaju po odredbama ovog Zakona i propisom koji reguliše oblast inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH i drugim zakonskim i provedbenim propisima. (4) Za pogone i postrojenja za koje nije potrebna okolinska dozvola, inspekcijski nadzor provodi mjesno nadležni inspektor nadležan za poslove zaštite okoliša i urbanizma. Član 134. (Plan inspekcijske kontrole poštovanja mjera i uslova propisanih okolinskom dozvolom) (1) Plan inspekcijske kontrole podrazumijeva poštovanje uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećim propisima, te uključuje slijedeće: a) opštu ocjenu značajnih pitanja u vezi sa poštovanjem uslova, mjera i monitoringa propisanih okolinskom dozvolom; b) opštu ocjenu značajnih pitanja u vezi sa poštovanjem uslova, mjera i monitoringa propisanih rješenjem o odobrenju Studije; c) geografsko područje koje pokriva plan inspekcijske kontrole; d) registar postrojenja obuhvaćenih planom; e) postupak za izradu programa rutinskih inspekcija i poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom; f) postupak nerutinskih inspekcija poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom; g) gdje je potrebno, odredbe o saradnji između različitih inspekcijskih tijela. (2) Plan inspekcije poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećih propisa se redovno ažurira. (3) Na osnovu inspekcija, nadležni inspektorat redovno priprema programe rutinskih inspekcija poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećih propisa koji uključuju i učestalost posjeta lokacijama za različite vrste postrojenja. Član 135. (Učestalost inspekcijskog nadzora) (1) Period između dva izvršena nadzora na lokaciji se zasniva na ocjeni rizika po okoliš koje predstavljaju predmetni pogoni i postrojenja. (2) Period iz stava (1) ovog člana ne smije prelaziti šest mjeseci za postrojenja za koja je izdata okolinska dozvola, a koja prema izvještaju o stanju sigurnosti predstavljaju najviši rizik. (3) U slučaju da se prilikom inspekcije utvrdi neusklađenost sa mjerama propisanim okolinskom dozvolom, nadležni Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 107 inspektor će dati rok za izvršenje mjere i nakon isteka roka za izvršenje, obaviti ponovni nadzor. (4) Kada kršenje uslova iz dozvola predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje ili postoji opasnost izazivanja incidentne situacije u okolišu, nadležni organ za provođenje inspekcijskog nadzora će narediti obustavljanje rada dok se ne osigura usklađenost. (5) O kršenju uslova propisanih dozvolom u skladu sa ovim članom, nadležni organ za provođenje inspekcijskog nadzora će obavijestiti organ koji je izdao predmetnu okolinsku dozvolu, u roku od sedam dana. Član 136. (Vanredne inspekcije) Vanredne okolinske inspekcije se vrše prilikom istraživanja okolinskih nesreća, incidenata, žalbi i prigovora u vezi zagađenja okoliša. Član 137. (Ovlaštenja nadležne inspekcije) (1) Nadležni inspektori imaju pravo na nesmetan pristup svim prostorijama, radnim područjima i postrojenjima radi provođenja kontrole na licu mjesta. Inspektori mogu kontrolisati sve dokumente, uređaje i materijale koji se nalaze u postrojenjima, uzimati uzorke i naložiti mjerenja, odnosno vršiti kontrolu nad svim mjestima gdje postoji mogućnost ugrožavanja okoliša. (2) Pravno lice čiji rad podliježe nadzoru dužno je omogućiti provođenje inspekcijskog nadzora, dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pružiti sve potrebne podatke i obavještenja. (3) O izvršenom nadzoru i utvrđenom stanju inspektor je dužan da sačini zapisnik. (4) Ukoliko nadležni inspektor utvrdi da rezultati izvršenih mjerenja ne odgovaraju činjeničnom stanju ima pravo da uzorke pošalje akreditovanim ispitnim tijelima i laboratorijama za obavljanje ispitivanja ili referentnim centrima ovlaštenim od strane Vlade za pojedine komponente okoliša. (5) Ukoliko se tokom ispitivanja utvrdi da izvršena mjerenja ne odgovaraju činjeničnom stanju, troškove naknadnih mjerenja snosi operater. Član 138. (Pristup zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru) (1) Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru za pogone i postrojenja za koja se izdaje okolinska dozvola mora biti dostupan operateru pogona i postrojenja nad kojim je izvršen inspekcijski nadzor i dostavlja se nadležnom ministarstvu koje je izdalo okolinsku dozvolu. (2) Zapisnik iz stava (1) ovog člana mora biti dostupan javnosti, putem internet stranice nadležnog inspektorata u roku od osam dana od dana izvršenog inspekcijskog nadzora. Član 139. (Godišnji izvještaj) (1) Inspekcija izrađuje godišnji izvještaj o radu. (2) Sadržaj izvještaja iz stava (1) ovog člana obuhvata: a) podatke i informacije o provođenju plana i programa rada; b) podatke i informacije o poduzetim mjerama radi primjene propisa iz nadležnosti inspektorata, c) zajednički izvještaj o provedenim koordiniranim inspekcijskim nadzorima i o drugim aktivnostima u okviru uzajamne saradnje sa drugim inspekcijama u području zaštite okoliša i d) prijedloge za unaprjeđenje inspekcijskog nadzora u području okoliša i stanja zaštite okoliša. (3) Godišnji izvještaj iz stava (1) ovoga člana inspektor podnosi nadležnom ministarstvu za zaštitu okoliša i biće dostupan javnosti putem internet stranice Inspektorata i ministarstva. Član 140. (Ovlaštenja inspektora) (1) Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovu njega, inspektor ima pravo i obavezu bez odgađanja: a) rješenjem narediti mjere za njihovo otklanjanje i rok; b) izdati prekršajni nalog u skladu sa posebnim zakonom; c) donijeti rješenje o zabrani rada pogona i postrojenja, odnosno pravnog lica koja obavlja djelatnost, ukoliko utvrđene nepravilnosti nisu otklonjene u datom roku; d) podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tijelu zbog krivičnog djela i e) poduzeti druge mjere i izvršiti druge radnje koje je ovlašten poduzeti i izvršiti na osnovu ovoga Zakona i/ili posebnog propisa. (2) U slučaju ponovljenog kršenja propisa ili u slučaju ozbiljne opasnosti po ljudsko zdravlje i okoliš koja se ne može riješiti drugim mjerama, inspektor zaštite okoliša će zatražiti od nadležnog ministarstva da poništi izdatu okolinsku dozvolu. (3) Na rješenje federalnog inspektora može se uložiti žalba Federalnom ministarstvu. (4) Na rješenje kantonalnog inspektora žalba se podnosi direktoru Federalne uprave za inspekcijske poslove. (5) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. (6) Na rješenje federalnog inspektora za vode, žalba se podnosi Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. POGLAVLJE XVII PREKRŠAJNE ODREDBE Član 141. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom od 20.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) a) ne ispunjava obaveze nakon pribavljene okolinske dozvole u skladu sa članom 91. ovog zakona; b) ne poduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere za sprječavanje zagađenja preko graničnih vrijednosti emisija (član 84.); c) ne osigura mjerenje emisija i imisija u skladu sa članm 130. ovog zakona; d) dostavlja netačne odnosno neistinite podatke nadležnom tijelu (član 130.); e) ne osigura financijska sredstva za praćenje stanja okoliša u skladu sa ovim zakonom (član 130. stav (6)); f) ne izradi program prilagođavanja u skladu sa članom 94. stav (3) ovog zakona; g) ne obavijesti Federalno ministarstvo o svakoj promjeni u radu postrojenja (član 95.); h) u postrojenju u kojem su prisutne ili će biti prisutne opasne supstance ne poduzme preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje uticaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš (član 102. stav (3)); i) ne izvijesti o okolnostima nesreće, opasnim supstancma i poduzetim mjerama (član 105.); Broj 15 - Strana 108 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. j) ne dostavlja podatke Federalnom ministarstvu i Civilnoj zaštiti i ne dobije saglasnost na Plan (član 106.); k) utvrdi prisutnost velikih količina opasnih supstanci, a ne izradi Izvještaj o stanju sigurnosti (član 107.); l) ne izradi unutrašnji plan intervencije u skladu sa obavezom iz člana 113.; m) ne dostavi u registar zagađivanja okoliša vjerodostojne, tačne i ažurne podatke u propisanom roku (član 34. stav (4)). (2) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) obavlja stručne poslove zaštite okoliša, a ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom (član 73. stav (1)); b) započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša bez dobijene saglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova (član 73. stav (2)); c) obavlja stručne poslove zaštite okoliša u svojstvu nosioca izrade Studije, u istom postupku u kojem je investitor/operater (član 73.); d) se utvrdi da se radi o povezanim društvima od kojih je jedno nosilac izrade Studije, a drugo podnosilac zahtjeva. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice novčanom kaznom od 1.000,00 do 20.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice – obrt, novčanom kaznom od 500,00 KM do 10.000,00 KM. (5) Posebno će se za prekršaj kazniti odgovorno lice kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM ukoliko ne obavijesti Federalno ministarstvo o prestanku rada postrojenja (član 95.). Član 142. (Posebne novčane kazne) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) ne ishodi okolišnu dozvolu u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na osnovu zakona (čl. 82. i 93.); b) ne postupi u skladu sa odredbom člana 104. stav (3) ovoga Zakona; c) ne poduzme potrebne mjere za vraćanje lokacije u prvobitno stanje nakon prestanka rada pogona i postrojenja. (član 109. st. (2) i (3)); d) svojim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja izazove opasnost za okoliš, odnosno zagađivanje okoliša, a bez odgađanja ne poduzme mjere sprječavanja odnosno mjere otklanjanja u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na osnovu zakona (član 115.). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. Član 143. (Onemogućavanje rada inspektora) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako onemogući obavljanje pregleda inspektora, odnosno inspektora nadležnog prema posebnom zakonu ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provođenju nadzora. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM fizičko lice. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.5000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 144. (Prekršaj za nepoštovanje provedbenih propisa) (1) Nepoštovanje obaveza određenih provedbenim propisima iz člana 146. ovoga Zakona te neispunjenje tih obaveza u utvrđenom roku i na propisani način smatra se prekršajem u smislu ovoga Zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana pravno lice će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu iz stava 2) ovoga člana novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice - obrtnik novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Član 145. (Rok zastare za prekršaje) Za prekršaje propisane ovim Zakonom prekršajni postupak ne može biti pokrenut kada protekne pet godine od dana kada je prekršaj izvršen. POGLAVLJE XVIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 146. (Donošenje provedbenih propisa) (1) Federalno ministarstvo će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona predložiti Vladi Federacije BiH članove Savjetodavnog vijeća iz člana 25. ovog zakona. (2) Federalni ministar donosi propise iz čl. 34., 73., 74., 78., 100., 101., 102., 111.,123., 124., i 129. ovog zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Vlada Federacije BiH donosi propise iz čl. 28., 52, 68., 81. i 83. ovog zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. (4) Kantonalna ministarstva nadležna za zaštitu okoliša dužna su uskladiti kantonalne propise iz oblasti zaštite okoliša sa ovim zakonom u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. (5) Provedbeni propisi koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivati će se i dalje ako njihove odredbe nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (6) Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, biti će okončani u skladu sa odredbama propisa koji je bio na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona. (7) Kantonalni ekološki akcioni planovi i lokalni ekološki akcioni planovi ostaju na snazi i primjenjuju se do isteka roka za koji su doneseni. Istekom roka, okolinsko planiranje se vrši u skladu sa propisom koji reguliše strateško planiranje i upravljanje razvojem u Federaciji BiH. Član 147. (Primjena postojećih propisa) Odredbe posebnih zakona i provedbenih propisa kojima se uređuju pitanja zaštite okoliša koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom nastavljaju se primjenjivati. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 109 Član 148. (Prestanak važenja Zakona o zaštiti okoliša) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 38/09). Član 149. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Temeljem članka IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Proglašava se Zakon o zaštiti okoliša, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-110-01/21 18. veljače 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet i cilj zakona) (1) Ovim Zakonom (u daljem tekstu: Zakon) uređuju se: a) načela zaštite okoliša; b) zaštita sastavnicaokoliša; c) nadležnost u oblasti zaštite okoliša; d) informiranje i obrazovanje o okolišu; e) pristup informacijama o okolišu i učešće javnosti u oblasti zaštite okoliša; f) planiranje zaštite okoliša; g) strateška procjena utjecaja na okoliš; h) uspostava standarda kvalitete okoliša; i) procjena utjecaja na okoliš; j) okolišna dozvola; k) sprječavanje nesreća velikih razmjera; l) financiranje zaštite okoliša; m) građanska odgovornost za štetu u okolišu; n) sustav eko-označavanja i upravljanja okolišem; o) međuentitetska suradnja u oblasti zaštite okoliša; p) upravni i inspekcijski nadzor i r) prekršajne odredbe. (2) Ciljevi ovog Zakona su: a) smanjeno korištenje, sprječavanje opterećivanja i zagađenje okoliša, sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećenog okoliša; b) poboljšanje uvjeta okoliša, zaštita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život; c) očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav način gospodarenja kojim se osigurava obnova resursa; d) usklađenost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtjevima za zaštitu okoliša; e) ostvarivanje i unaprjeđenje međunarodne suradnje u zaštiti okoliša; f) animacija javnosti i učešće javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša; g) koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja sukladno zahtjevima zaštite okoliša, i h) uspostavljanje i razvoj institucija za zaštitu i očuvanje okoliša. (3) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba roda. Članak 2. (Primjena zakona) Odredbe ovog Zakona odnose se na: a) sve sastavnice okoliša (zrak, vodu, tlo, svijet biljaka, životinja i gljiva, krajobraz, izgrađeni okoliš); b) sve vidove aktivnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno djelovanje na okoliš koje znači opasnost od onečišćenjatijekom trajanja te aktivnosti, ili imaju negativan utjecaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, svjetlosno onečišćenje, itd.); c) prava i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju aktivnosti utvrđene zakonom; d) zadatke u području okoliša koji proizilaze iz međunarodnih konvencija. Članak 3. (Pravo na okoliš) Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ljudsko pravo te je opća dužnost zaštiti i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Subjekti koji osiguravaju zaštitu okoliša su Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni i jedinice lokalne samouprave u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 4. (Pojmovi i definicije) U smislu ovoga zakona, slijedeći pojmovi imaju slijedeće značenje: - "biota" - predstavlja skup svih bioloških (živih) organizama u biotičkoj sredini; - "biotička sredina" - je sustav u kojem, pored fizičkih i kemijskih zakonitosti, vladaju i specifične biološke zakonitosti; - "emisija" - znači ispuštanje u okoliš supstanci, spojeva, organizama ili mikroorganizama koji su posljedica ljudskih aktivnosti i, kao i vibracija, topline, mirisa, buke ili svjetlosti koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo; - "granične vrijednosti emisija" - masa ili energija izražena u vidu specifičnih parametara, koncentracije ili razine emisija, koje neće biti prekoračene tijekom određenog ili određenih vremenskih perioda; - "Imisija" - kvalitet sastavnica okoliša (zrak, voda, tlo) koja se izražava kao prosječna vrijednost u određenom vremenu i prostoru; - "informacije o okolišu" - svaka informacija u pisanoj, vizuelnoj, verbalnoj, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stanju okoliša, odnosno o komponentama okoliša; - "investitor" - nositelj zahvata odnosno projekta u okolišu; - "izvješće o nultom stanju" - podaci o vrsti i količini emisija sa ciljem utvrđivanja i procjene glavnih
Zakon o hemikalijama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/20 23.10.2020 hemikalije,zakon Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 11 q) услови за увоз и извоз хемикалија (члан 38. став 5.), r) услови за стављање детерџента на тржиште (члан 42. став 3.), s) висина накнада које се односе на хемикалије (чл. 28, 31, 38. и 48.). Члан 59. (Примјена других прописа) До доношења прописа из члана 58. овог закона, примјењиваће се прописи донесени на основу Закона о промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), Закона о превозу опасних материја ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), Закона о здравственој исправности живежних намирница и предмета опште употребе ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), као и Листа отрова чији се промет дозвољава ("Службене новине Федерације БиХ", број 50/08), Правилник о хигијенско техничким условима које морају испуњавати прометници отровима ("Службене лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94 и "Службене новине Федерације БиХ", број 60/07), Одлука Владе Федерације Босне и Херцеговине о забрани односно ограничењу увоза, производње и употребе одређених опасних индустријских хемикалија у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 52/16) и Одлука Владе Федерације Босне и Херцеговине о поступку утврђивања услова за промет и употребу отрова пред Федералним министарством здравства ("Службене новине Федерације БиХ", број 66/16), уколико нису у супротности са овим законом. Члан 60. (Престанак важења других прописа) Ступањем на снагу овог закона престаје да важи Закон о промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), и Закон о здравственој исправности живежних намирница и предмета опште употребе ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), у дијелу који се односи на детерџенте, као средства за одржавање чистоће. Члан 61. (Ступање на снагу) Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O HEMIKALIJAMA Proglašava se Zakon o hemikalijama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.09.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 01.10.2020. godine. Broj 01-02-1-428-01/20 21. oktobra 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O HEMIKALIJAMA I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim zakonom uređuje se klasifikacija, obilježavanje i pakovanje hemikalija; sigurnosno-tehnički list; obavljanje djelatnosti sa hemikalijama; Integralni inventar hemikalija; ograničenja i zabrane hemikalija; uslovi za uvoz i izvoz hemikalija; stavljanje deterdženata na tržište; integrisano upravljanje hemikalijama; nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje hemikalijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Član 2. (Načela i nadležni organ) (1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na tržište ili koriste supstance koje nemaju štetno dejstvo na zdravlje ljudi i životnu sredinu. (2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu predostrožnosti. (3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju Globalno harmonizovanog sistema klasifikacije i obilježavanja hemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske konvencije o proceduri davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu: Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje hemikalijama. (4) Nadležni organ u pogledu ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Član 3. (Definicije izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) hemikalija označava supstancu i smjesu koja sadrži supstancu; 2) supstanca označava hemijski element i njegova jedinjena u prirodnom stanju ili dobijena u proizvodnom procesu, uključujući aditive potrebne za očuvanje njegove stabilnosti i nečistoće koje proizilaze iz primjenjenog procesa, a isključujući rastvarač koji se može izdvojiti bez uticaja na stabilnost supstance ili promjenu njenog sastava; 3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više supstanci; 4) proizvod označava predmet kojem je tokom proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji određuju njegovu funkciju više nego njegov hemijski sastav; 5) opasna hemikalija označava hemikaliju koja je razvrstana u najmanje jednu od klasa opasnosti; 6) rukovanje označava proizvodnju, preradu, pakovanje, skladištenje, stavljanje na tržište, transport, prodaju i upotrebu hemikalija ili bilo koju drugu aktivnost pri kojoj se koriste hemikalije; 7) upotreba označava obradu, formulisanje, potrošnju, skladištenje, čuvanje, preradu, punjenje u posude, prenos iz jedne posude u drugu, miješanje, proizvodnju proizvoda ili bilo koju drugu upotrebu; 8) proizvodnja označava proizvodnju ili ekstrakciju supstance u prirodnome obliku; 9) proizvođač označava svako fizičko ili pravno lice sa sjedištem u Federaciji koje proizvodi supstancu, a koje Број 77 - Страна 12 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. svoju djelatnost obavlja u skladu sa propisima o privrednim društvima, o registraciji poslovnih subjekata ili propisima o obrtu i srodnim djelatnostima; 10) uvoz označava fizički unos na teritorij Federacije; 11) uvoznik označava svako fizičko ili pravno lice sa sjedištem u Federaciji koje je odgovorno za uvoz hemikalija, a koje svoju djelatnost obavlja u skladu sa propisima o privrednim društvima, o registraciji poslovnih subjekata ili propisima o obrtu i srodnim djelatnostima; 12) stavljanje na tržište označava snabdijevanje ili činjenje dostupnim hemikalije trećem licu na teritoriji Federacije, bilo uz naknadu ili bez naknade, pri čemu se i uvoz smatra stavljanjem na tržište; 13) dalji korisnik označava svako fizičko ili pravno lice, kao i lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt sa sjedištem u Federaciji, osim proizvođača i uvoznika, koja koristi supstancu samu ili sadržanu u smjesi u industrijske ili profesionalne svrhe, uključujući i lice koje vrši ponovni uvoz, pri čemu se distributer i potrošač ne smatraju daljim korisnikom; 14) distributer označava svako fizičko i pravno lice sa sjedištem u Federaciji, uključujući i prodavca na malo, koje skladišti i stavlja na tržište hemikalije; 15) subjekti u lancu snabdijevanja označava sve proizvođače i uvoznike i dalje korisnike u lancu snabdijevanja; 16) snabdjevač hemikalije označava proizvođača, uvoznika, daljeg korisnika ili distributera koji stavlja hemikaliju na tržište; 17) snabdjevač proizvoda označava svakog proizvođača ili uvoznika proizvoda, distributera ili drugog aktera u lancu snabdijevanja koji stavlja proizvod na tržište; 18) primalac supstance ili smjese označava daljeg korisnika ili distributera kojem se isporučuje supstanca ili smjesa; 19) naučno istraživanje i razvoj označava svako naučno eksperimentisanje, analiziranje ili istraživanje hemikalija koje se provodi pod kontrolisanim uslovima u obimu manjem od jedne tone godišnje; 20) istraživanje i razvoj proizvoda i procesa označava svaki naučni razvoj koji se odnosi na razvoj proizvoda ili dalji razvoj supstance, same, u smjesama ili u proizvodima, u svrhu čega se koriste pilot-postrojenja ili probne proizvodnje za razvoj proizvodnog procesa i/ili ispitivanje oblasti primjene supstance; 21) scenario izloženosti označava skup uslova, uključujući operativne uslove i mjere upravljanja rizikom, koji opisuju kako se supstanca proizvodi ili upotrebljava za vrijeme svog životnog ciklusa i kako proizvođač ili uvoznik kontrolišu, ili preporučuju daljim korisnicima kako da kontrolišu izloženost ljudi i životne sredine. Scenario izloženosti može pokrivati specifičan proces ili upotrebu, ili više procesa ili upotreba, zavisno od slučaja; 22) ograničenje označava svaki uslov za zabranu proizvodnje, upotrebe ili stavljanja na tržište; 23) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi jeste naziv hemikalije identifikovan u nomenklaturi Međunarodne unije za čistu i primjenjenu hemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry – IUPAC); 24) globalno harmonizovani sistem (eng. Globally Harmonised System) (u daljnjem tekstu: GHS sistem) označava globalno harmonizovani sistem Ujedinjenih nacija za klasifikaciju i obilježavanje hemikalija; 25) postupak prethodnog obavještenja je postupak prema kojem se hemikalije koje su zabranjene ili strogo ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno obavijesti država uvoznica; 26) postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja (engl. Prior Informed Consent) (u daljnjem tekstu: PIC) je postupak prema kojem se hemikalije koje su zabranjene ili strogo ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno obavijesti država uvoznica i ona da saglasnost za uvoz predmetne hemikalije; 27) deterdžent označava supstancu ili smjesu koja sadrži sapune, odnosno druge surfaktante i koristi se za pranje i čišćenje. U deterdžente spadaju i pomoćne smjese za pranje (pretpranje, ispiranje ili izbjeljivanje odjeće i kućnog tekstila), omekšivači rublja, smjese za druga čišćenja i slično; 28) surfaktant označava bilo koju organsku supstancu ili smjesu koja se koristi u deterdžentima, a koja ima površinski aktivna svojstva, i koja sadrži jednu ili više hidrofilnih i hidrofobnih grupa koje su sposobne da smanje površinski napon vode formirajući raširen ili adsorbujući monosloj na dodiru voda-vazduh i stvore emulziju odnosno mikroemulziju, odnosno micele, kao i da se adsorbuju na dodiru voda – čvrsta površina; 29) primarna biorazgradljivost jeste strukturna promjena (transformacija) surfaktanta pod dejstvom mikroorganizama čime se gubi njegova površinski aktivna sposobnost zbog razgradnje njegove strukture; 30) potpuna aerobna biorazgradljivost jeste takav nivo biorazgradljivosti da se surfaktant uz pomoć mikroorganizama u prisustvu kiseonika potpuno razgradi na ugljen dioksid, vodu i mineralne soli (mineralizacija); 31) pranje označava čišćenje veša i tekstila, posuđa i ostalih tvrdih površina; 32) čišćenje označava proces kojim se nepoželjne naslage uklanjaju sa podloge ili iz podloge i prevode u stanje rastvora ili disperzije. Član 4. (Zabrana diskriminacije) (1) Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu rase, boje kože, pola, jezika, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radnji na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Izrazi koji imaju rodno značenje, a koji se koriste u ovom zakonu i propisima koji se donose na osnovu ovog zakona, obuhvataju na jednak način muški i ženski rod, bez obzira da li se koriste u muškom ili ženskom rodu. Član 5. (Opšti izuzeci od primjene ovog zakona) (1) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na: a) radioaktivne hemikalije, b) hemikalije koje se nalaze pod nadzorom carine koje su privremeno uskladištene u carinskom skladištu ili slobodnim zonama radi ponovnog izvoza, ili su u tranzitu, pod uslovom da se ne vrši njihova prerada ili obrada, c) neizolovane međuproizvode, d) prevoz opasnih materija. (2) Otpad koji je regulisan propisima o upravljanju otpadom ne smatra se supstancom, smjesom ili proizvodom u smislu ovog zakona. Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 13 (3) Izuzetno, odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na određene hemikalije kada je to neophodno u odbrambene svrhe. Član 6. (Posebni izuzeci od primjene ovog zakona) (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje hemikalija ne primjenjuju se na hemikalije: a) koje se koriste za naučno istraživanje i razvoj i koje se ne stavljaju na tržište, ukoliko se koriste pod kontrolisanim uslovima gdje je smanjena izloženost, i b) koje se u finalnom obliku stavljaju na tržište kao: - lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, - kozmetički proizvodi i - hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na sigurnosno-tehnički list ne primjenjuju se na smjese u gotovom obliku kako slijedi: a) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, b) kozmetički proizvodi i c) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na upis hemikalija u Inventar hemikalija ne primjenjuju se na supstance koje se u finalnom obliku stavljaju na tržište kao: a) biocidi, b) sredstva za zaštitu bilja, c) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, d) kozmetički proizvodi i e) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (4) Odredbe ovog zakona koje se odnose na uvoz i izvoz hemikalija ne primjenjuju se na: a) opojne droge i psihotropne supstance, kao i njihove prekursore, b) hemijsko oružje i prekursore za hemijsko oružje, c) hranu i hranu za životinje, kao aditive za hranu i hranu za životinje, d) genetski modifikovane organizme, e) lijekove i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini i f) hemikalije koje se koriste za naučno istraživanje i razvoj u količini koja neće uticati štetno na zdravlje ljudi i životnu sredinu, a koja ne prelazi 10 kg na godišnjem nivou. II - KLASIFIKACIJA, OBILJEŽAVANJE I PAKOVANJE HEMIKALIJA Član 7. (Klasifikacija, obilježavanje i pakovanje) (1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja hemikaliju na tržište dužan je da izvrši klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) Postupak klasifikacije, obilježavanja i pakovanja hemikalija vrši se u skladu sa GHS sistemom, na način na koji je taj sistem primjenjen u Evropskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU). Član 8. (Postupak klasifikacije) (1) Na osnovu procjene opasnosti hemikalije i na osnovu utvrđenih kriterija vrši se klasifikacija hemikalije u određene klase opasnosti prema njihovim fizičkim svojstvima, svojstvima koja utiču na zdravlje ljudi, kao i svojstvima koja utiču na životnu sredinu. (2) Federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisom uređuje klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje hemikalija. (3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata utvrđivanje klasa opasnosti, kriterija za klasifikaciju hemikalija, postupak klasifikacije, obilježavanje, pakovanje i oglašavanje hemikalija. Član 9. (Spisak klasifikovanih supstanci) (1) Spisak klasifikovanih supstanci sadrži usaglašenu klasifikaciju i obilježavanje za određene opasne supstance. (2) Za supstancu koja je navedena na Spisku klasifikovanih supstanci nije potrebno provoditi postupak klasifikacije za klase opasnosti koje su obuhvaćene tim Spiskom. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, ako supstanca navedena na Spisku klasifikovanih supstanci potpada pod neku od klasa opasnosti koje nisu obuhvaćene tim Spiskom, potrebno je provesti postupak klasifikacije u skladu sa ovim zakonom. (4) Ako se supstanca ne nalazi na Spisku klasifikovanih supstanci, klasifikacija te supstance vrši se na osnovu analize postojećih podataka o svojstvima te supstance, odnosno na osnovu rezultata novih ispitivanja njenih svojstava i upoređivanja tih podataka, odnosno rezultata sa utvrđenim kriterijima za klasifikaciju hemikalije u određene klase opasnosti. (5) Ministar donosi Spisak klasifikovanih supstanci iz stava (1) ovog člana i isti se redovno ažurira u cilju usklađivanja sa Usaglašenom klasifikacijom i obilježavanjem za određene opasne supstance u EU. (6) Spisak klasifikovanih supstanci objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 10. (Metode ispitivanja) (1) Nova ispitivanja hemikalija u postupku klasifikacije hemikalije vrše se po propisanim metodama. (2) Toksikološka i ekotoksikološka ispitivanja provode se u laboratorijama koje primjenjuju načela dobre laboratorijske prakse. (3) Ministar posebnim propisom uređuje metode ispitivanja hemikalija. Član 11. (Dobra laboratorijska praksa) (1) Dobra laboratorijska praksa (u daljnjem tekstu: DLP) predstavlja sistem kvaliteta koji se odnosi na organizacijske postupke i uslove pod kojima se ispitivanja, u vezi sa zdravljem ljudi i životne sredine planiraju, obavljaju, nadgledaju, bilježe, arhiviraju i prikazuju. (2) Ministar posebnim propisom uređuje načela DLP. (3) Ministar posebnim propisom uređuje nadzor i provjeru načela DLP. Član 12. (Obilježavanje i pakovanje) (1) Proizvođač i uvoznik opasnih hemikalija, dužan je da osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje hemikalija na način propisan ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) Na obilježavanje hemikalija, osim odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, primjenjuju se i odredbe propisa o zaštiti potrošača. (3) Obilježavanje na pakovanju mora biti na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH). Број 77 - Страна 14 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. Član 13. (Oglašavanje) Svako oglašavanje hemikalije koja je klasifikovana kao opasna mora da ukaže na odgovarajuću klasu ili kategoriju opasnosti. Član 14. (Čuvanje podataka o klasifikaciji i obilježavanju) (1) Snabdjevač hemikalije dužan je da prikuplja i čuva sve podatke o opasnim hemikalijama koji se odnose na klasifikaciju i obilježavanje, kao i druge podatke koji su mu potrebni u svrhu provedbe odredbi ovog zakona najmanje deset godina nakon posljednje proizvodnje ili stavljanja na tržište i upotrebe hemikalije. (2) Na zahtjev Ministarstva snabdjevač je dužan dostaviti podatke iz stava (1) ovog člana. (3) Ako je snabdjevač hemikalije prestao sa radom ili je svoje poslove ili dio svojih poslova ustupio trećem licu, obaveza čuvanja podataka prelazi na to lice. III - SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST Član 15. (Sigurnosno-tehnički list) (1) Snabdjevač hemikalije obavezan je da pruži primaocu hemikalije sigurnosno-tehnički list (eng. Safety data sheet) (u daljnjem tekstu: STL) izrađen u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) STL se dostavlja: a) ako hemikalija ispunjava kriterije za klasifikaciju kao opasna u skladu sa ovim zakonom, ili b) ako je supstanca perzistentna, bioakumulativna i toksična (u daljnjem tekstu: PBT) ili veoma perzistentna i veoma bioakumulativna (u daljnjem tekstu: vPvB), ili c) ako je supstanca uvrštena u spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje na Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci iz člana 35. stav (3) ovog zakona iz razloga različitih od onih koji su navedeni u tač. a) i b) ovog stava. (3) Ako je izrađen izvještaj o sigurnosti hemikalije, informacije navedene u STL treba da odgovaraju informacijama iz toga izvještaja, a scenario izloženosti treba da bude naveden u aneksu STL. (4) Snabdjevač je dužan na zahtjev primaoca osigurati primaocu STL za smjesu kada ona nije razvrstana kao opasna ako sadrži: a) najmanje jednu supstancu klasifikovanu kao opasnu po ljudsko zdravlje i životnu sredinu u koncentraciji koja je veća ili jednaka od 1% od mase smjese koja nije u gasovitom stanju, odnosno koja je veća ili jednaka od 0,2% od zapremine smjese koja je u gasovitom stanju; ili b) najmanje jednu supstancu koja je klasifikovana kao kancerogena kategorije 2 ili toksična po reprodukciju kategorije 1A, 1B i 2, senzibilizator kože kategorije 1, senzibilizator respiratornih organa kategorije 1, ili ima efekte na laktaciju ili preko laktacije, ili ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB, ili je uvrštena u spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje na Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci iz člana 35. stav (3) ovog zakona iz razloga različitih od onih koji su navedeni u tački a) ovog stava, u koncentraciji koja je veća ili jednaka od 0,1% po masi smjese koja nije u gasovitom stanju; ili c) supstancu za koju su propisane maksimalno dozvoljene koncentracije u radnoj sredini u Federaciji. (5) Ministar posebnim propisom uređuje kriterije za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB. Član 16. (Dostavljanje STL) (1) Kada je za opasne hemikalije ili smjese koje se nude ili prodaju u opštoj upotrebi pruženo dovoljno informacija kako bi korisnici mogli preduzeti potrebne mjere za zaštitu zdravlja ljudi i zaštitu životne sredine, STL se ne mora dostaviti, osim ako to zatraži dalji korisnik ili distributer. (2) STL se dostavlja na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, STL može biti napisan na nekom od stranih jezika, ukoliko se hemikalija stavlja na tržište u količini manjoj od 50 kg na godišnjem nivou za laboratorijsku upotrebu, pod uslovom da je STL izrađen u skladu sa ovim zakonom i pod uslovom da su osnovne informacije o hemikaliji navedene na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH. (4) STL se pruža bez naknade, u pisanoj ili u elektronskoj formi, prilikom prve isporuke hemikalije. (5) Poslodavac je dužan da radnicima osigura STL za hemikaliju kojom rukuju i kojoj mogu biti izloženi tokom rada, te da osigura mjere koje proizlaze iz njegovog sadržaja. Član 17. (Izmjene i dopune STL) (1) Snabdjevač, koji je u obavezi da uradi STL, dužan je bez odlaganja da vrši izmjene i dopune sadržaja STL u skladu sa novim saznanjima o hemikaliji, naročito o saznanjima koja mogu uticati na mjere za upravljanje rizikom, odnosno novim informacijama o opasnostima od hemikalije, kao i zakonskim odlukama u vezi s ograničenjem ili zabranom proizvodnje, stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalije. (2) Izmijenjen i dopunjen STL snabdjevač je dužan dostaviti svakom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja kojem je hemikalija isporučena u prethodnih 12 mjeseci. (3) Izmijenjen i dopunjen STL mora da sadrži napomenu: "revidiran" i datum kada su izvršene izmjene, odnosno dopune. (4) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj STL. Član 18. (Alternativni hemijski naziv supstance) Alternativni hemijski naziv supstance može da se upotrijebi u STL ili prilikom obilježavanja na ambalaži opasne supstance sadržane u smjesi samo ukoliko je taj naziv odobrila Evropske agencija za hemikalije. Član 19. (Izvještaj o sigurnosti hemikalije) (1) Izvještaj o sigurnosti hemikalije je dokument o procjeni sigurnosti hemikalije i mjerama za smanjenje i kontrolu rizika. (2) Radi sačinjavanja izvještaja o sigurnosti hemikalije vrši se procjena sigurnosti hemikalije. (3) Na osnovu procjene sigurnosti hemikalije utvrđuju se mjere za smanjenje i kontrolu rizika koji predstavlja supstanca. Član 20. (Procjena sigurnosti hemikalije) (1) Procjena sigurnosti hemikalije podrazumijeva procjenu opasnosti supstanci po ljude i životnu sredinu i procjenu da li supstanca ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB. (2) U skladu sa utvrđenim stepenom opasnosti prilikom procjene opasnosti, vrši se i procjena izloženosti ljudi i Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 15 životne sredine toj supstanci i karakterizacija rizika za supstancu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje način procjene sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja o sigurnosti hemikalije. IV - OBAVLJANJE DJELATNOSTI SA HEMIKALIJAMA Član 21. (Proizvodnja) Proizvođač koji se bavi proizvodnjom hemikalija dužan je da osigura odgovarajuće uslove prostora, opreme i kadra kako bi takvu djelatnost obavljao bez štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu u skladu sa posebnim propisima. Član 22. (Skladištenje) (1) Lice koje rukuje hemikalijom obavezno je da skladišti hemikaliju tako da ta hemikalija ne ugrožava zdravlje ljudi ili životnu sredinu. (2) Lice koje rukuje hemikalijom dužno je da sakuplja, skladišti i sigurno odlaže ostatke hemikalija i ambalažu od tih hemikalija u skladu sa propisima o upravljanju otpadom. Član 23. (Maloprodaja) Opasna hemikalija koja se stavlja na tržište kao proizvod namijenjen širokoj potrošnji može da se prodaje u maloprodajnim objektima u kojima su osigurani posebni uslovi za promet i skladištenje tih hemikalija. Član 24. (Uslovi za obavljanje djelatnosti) (1) Proizvodnja hemikalija, te njihovo skladištenje u svrhu proizvodnje hemikalija ili prodaje na veliko, nije dozvoljeno u stambenim objektima. (2) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za obavljanje djelatnosti sa hemikalijama. Član 25. (Savjetnik za hemikalije) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalije dužni su da imenuju lice koje je zaduženo za pravilno upravljanje hemikalijama (u daljnjem tekstu: savjetnik za hemikalije). (2) Savjetnik za hemikalije je lice koje ima visoku stručnu spremu i dodatnu edukaciju o hemikalijama kojima upravlja. (3) Savjetnik za hemikalije kod proizvođača i uvoznika može biti u stalnom radnom odnosu, ili povremeno angažovan, zavisno od vrste i obima registrovane proizvodnje, odnosno od vrste i obima registrovanog uvoza hemikalija. (4) Savjetnik je dužan da pruži preporuke o pravilnom upravljanju hemikalijama svakom primaocu supstance i smjese u lancu snabdijevanja. (5) Ministar posebnim propisom uređuje program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije. Član 26. (Zaštita na radu) Poslodavac je dužan da osigura radniku potrebna znanja o hemikalijama, shodno vrsti poslova koje radnik obavlja, a u skladu sa propisima o sigurnosti i zdravlju na radu. Član 27. (Evidencije o hemikalijama) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalija obavezan je da vodi evidencije o hemikalijama. (2) Izvještaj o proizvodnji i stavljanju na tržište hemikalija na godišnjem nivou, proizvođač i uvoznik dužni su dostaviti Ministarstvu najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj evidencija o hemikalijama i način godišnjeg izvještavanja. Član 28. (Upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalija dužan je da svoju djelatnost, prije početka proizvodnje i uvoza hemikalija, prijavi Ministarstvu, pri čemu odgovara za tačnost, cjelovitost i istinitost podataka podnesenih u prijavi Ministarstvu. (2) Na osnovu podnesene prijave djelatnosti iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo vrši upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija (u daljem tekstu: Registar). (3) O izvršenom upisu izdaje se uvjerenje. (4) Za upis u Registar proizvođač i uvoznik plaća naknadu. (5) Ministarstvo vodi Registar u elektronskoj formi, a izvod iz Registra se objavljuje na internet stranici Ministarstva. (6) Ministar posebnim propisom uređuje Registar proizvođača i uvoznika hemikalija. (7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj Registra, način upisa i izdavanje uvjerenja o upisu proizvođača i uvoznika u Registar. V - INTEGRALNI INVENTAR HEMIKALIJA Član 29. (Integralni inventar hemikalija) (1) Integralni inventar hemikalija koje se nalaze na tržištu Federacije vodi Ministarstvo, a sastoji se od Inventara hemikalija, Inventara biocida i podataka o sredstvima za zaštitu bilja. (2) Podatke za Inventar hemikalija osigurava proizvođač i uvoznik hemikalija na osnovu odredbi ovog zakona. (3) Podatke za Inventar biocida osigurava proizvođač i uvoznik biocida na osnovu propisa o biocidima. (4) Podatke o sredstvima za zaštitu bilja Ministarstvu dostavlja organ nadležan za stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja na osnovu posebnih propisa. (5) Integralni inventar hemikalija vodi se kao elektronska baza podataka. (6) Ministar posebnim propisom uređuje Integralni inventar hemikalija. (7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj i način vođenja Integralnog inventara hemikalija, te način dostavljanja podataka za potrebe vođenja ovog inventara. (8) Podaci iz Integralnog inventara hemikalija će biti dostupni svim zainteresovanim subjektima na njihov zahtjev, a u skladu sa ovim zakonom. Član 30. (Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije koja se proizvodi ili uvozi u Federaciju u količini iznad propisane donje granice na godišnjem nivou dužan je tu hemikaliju da upiše u Inventar hemikalija, koji vodi Ministarstvo. (2) Ministar posebnim propisom uređuje Inventar hemikalija. (3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata uslove za upis u Inventar hemikalija, način vođenja Inventara hemikalija, utvrđivanje donje granice za uvoz ili proizvodnju hemikalije iznad koje se hemikalija upisuje u Inventar hemikalija, hemikalije koje se ne upisuju u Inventar hemikalija, kao i proizvode za koje je obavezan upis u Inventar hemikalija. Član 31. (Upis u Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda dužan je, prije otpočinjanja proizvodnje ili uvoza, da podnese zahtjev Ministarstvu za upis hemikalije u Inventar hemikalija. (2) U svrhu upisa u Inventar hemikalija, u zavisnosti od opasnosti koju predstavljaju, hemikalije podliježu prijavi, registraciji ili autorizaciji. Број 77 - Страна 16 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. (3) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti prijave hemikalije u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave, na osnovu čega izdaje potvrda o upisu i Inventar hemikalija. (4) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti zahtjeva za registraciju ili autorizaciju hemikalije, te na osnovu evaluacije dostavljenih podataka, donosi rješenje o upisu hemikalije u Inventar hemikalija u roku od 90 dana od dana donošenja potpunog zahtjeva, ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija. (5) Rokovi iz st. (3) i (4) ovog člana prestaju teći kada Ministarstvo od podnosioca zahtjeva za upis hemikalije u Inventar hemikalija zatraži potrebne dopunske podatke ili objašnjenja i prekid računanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Ministarstva. (6) Na postupak izdavanja potvrde iz stava (3) i donošenja rješenja iz stava (4) ovog člana shodno se primjenjuju propisi o upravnom postupku. (7) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda odgovara za tačnost, cjelovitost i istinitost podataka dostavljenih u postupku upisa u Inventar hemikalija. (8) Za upis u Inventar hemikalija, prema proceduri prijave, registracije ili autorizacije proizvođač i uvoznik plaća naknadu. Član 32. (Saglasnost inostranog proizvođača, odnosno snabdjevača hemikalije) (1) Uvoznik hemikalije u postupku upisa hemikalije u Inventar hemikalije dužan je osigurati saglasnost inostranog proizvođača, odnosno snabdjevača hemikalije za upis te hemikalije u Inventar hemikalija. (2) Povjerljive podatke koji su potrebni za upis hemikalija u Inventar hemikalija inostrani proizvođač, odnosno snabdjevač hemikalije može da dostavi direktno Ministarstvu ili putem uvoznika. Član 33. (Slobodno stavljanje na tržište hemikalija) Stavljanje na tržište hemikalija koje su upisane u Inventar hemikalija je slobodno, osim ukoliko se hemikalija nalazi na posebnom režimu uvoza kada je potrebno pribaviti dozvolu u skladu sa posebnim propisima. VI - OGRANIČENJA I ZABRANE HEMIKALIJA Član 34. (Ograničenja i zabrane hemikalija) (1) Za hemikalije koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu propisuju se ograničenja i zabrane proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebu (u daljnjem tekstu: ograničenja i zabrane). (2) Ograničenja i zabrane odnose se na zabranjene, odnosno dozvoljene načine upotrebe hemikalije i definišu druge uslove, koji se odnose na proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu supstanci, kao i smjese i proizvoda koji sadrže tu supstancu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje ograničenja i zabrane hemikalija. Član 35. (Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci) (1) Radi osiguranja kontrole rizika od posebno zabrinjavajućih supstanci i osiguranja zamjene tih supstanci odgovarajućim sigurnijim alternativama, ministar posebnim propisom utvrđuje Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci. (2) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Ministarstvo objavljuje na svojoj internet stranici i Spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje u Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci (u daljnjem tekstu: Kandidatski spisak). (4) Spiskovi iz st. (1) i (3) ovog člana redovno se ažuriraju. Član 36. (Upis posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija) Prlikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija, proizvođač ili uvoznik dužan je da osigura podatke o načinu upotrebe supstance, o mogućim alternativnim supstancama i tehnologijama, njihovim opasnostima i rizicima po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te podatke o tehničkoj i socio-ekonomskoj opravdanosti zamjene supstance manje opasnom. Član 37. (Informacije o sigurnoj upotrebi proizvoda) (1) Snabdjevač proizvoda koji sadrži posebno zabrinjavajuću supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u koncentraciji većoj 0,1%, dužan je da svakom drugom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdjevanja dostavi informacije dovoljne za sigurnu upotrebu tog proizvoda, a najmanje naziv te supstance. (2) Snabdjevač proizvoda iz stava (1) ovog člana dužan je da bez naknade, na zahtjev potrošača, dostavi informacije iz stava (1) ovog člana. VII - USLOVI ZA UVOZ I IZVOZ HEMIKALIJA Član 38. (Postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja) (1) U cilju unapređenja saradnje i podjele odgovornosti u međunarodnoj trgovini opasnim hemikalijama, u skladu sa Roterdamskom konvencijom, za uvoz i izvoz određene supstance za koju je utvrđeno ograničenje ili zabrana proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebe, kao i određene smjese i proizvoda, koji sadrže tu supstancu, provodi se postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja. (2) Za provođenje postupka prethodnog obavještenja, odnosno postupka davanja saglasnosti na osnovu postupka prethodnog obavještenja, izvoznik hemikalije podnosi zahtjev Ministarstvu. (3) O provedenim postupcima iz stava (2) ovog člana Ministarstvo izdaje potvrdu, odnosno saglasnost podnosiocu zahtjeva. (4) Za provođenje postupaka iz stava (2) ovog člana, podnosilac zahtjeva plaća naknadu. (5) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za uvoz i izvoz hemikalija. Član 39. (Saradnja sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju Roterdamske konvencije) Provođenje postupaka iz člana 38. ovog zakona, te provođenje potrebnih procedura prilikom uvoza hemikalija za koje je propisan postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja, vrši se u saradnji sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju Roterdamske konvencije u BiH. VIII - STAVLJANJE DETERDŽENTA NA TRŽIŠTE Član 40. (Stavljanje deterdženta na tržište) (1) Deterdžent se može staviti na tržište ako surfaktant sadržan u tom deterdžentu ispunjava kriterije potpune aerobne biorazgradljivosti i ako druge hemikalije sadržane u deterdžentu ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 17 (2) Stavljanje na tržište deterdženta koji sadrži surfaktant, koji ne ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana, može da se odobri za industrijsku i institucionalnu upotrebu pod uslovom da surfaktant koji je sadržan u tom deterdžentu ispunjava kriterije primarne biorazgradljivosti i druge propisane uslove. Član 41. (Upis deterdženta u Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište dužan je da izvrši upis deterdženta u Inventar hemikalija u skladu sa ovim zakonom. (2) Kada se u Inventar hemikalija upisuje deterdžent za industrijsku i institucionalnu upotrebu, podnosilac zahtjeva dostavlja i tehnički dosije o surfaktantu. (3) Ministarstvo, u postupku iz stava (2) ovog člana, razmatra tehnički dosije o surfaktantu, odlučuje o upisu deterdženta u Inventar hemikalija i odobravanju za industrijsku i institucionalnu upotrebu. Član 42. (Obilježavanje deterdženta i spisak podataka o sastavu deterdženta) (1) Pored obaveza koje se odnose na klasifikaciju, pakovanje i obilježavanje, u skladu sa ovim zakonom, proizvođač i uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište obavezan je da taj deterdžent obilježi i u skladu sa posebnim zahtjevima o obilježavanju deterdženata. (2) Proizvođač i uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište, a koji je namijenjen opštoj upotrebi, dužan je da izradi Spisak podataka o sastavu deterdženta i da taj spisak ovjeri od strane odgovornog lica. (3) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za stavljanje deterdženta na tržište. IX - INTEGRISANO UPRAVLJANJE HEMIKALIJAMA Član 43. (Zajedničko radno tijelo) (1) Da bi se osiguralo adekvatno upravljanje hemikalijama, Vlada Federacije Bosne i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) osniva Zajedničko radno tijelo za integrisano upravljanje hemikalijama (u daljnjem tekstu: Zajedničko radno tijelo), pri čijem imenovanju je potrebno voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba pola. (2) Zajedničko radno tijelo osniva se od predstavnika federalnih ministarstava nadležnih za pitanja zdravstva; poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva; okoliša i turizma; rada; unutrašnjih poslova; industrije, energetike i rudarstva; trgovine i poduzetništva i predstavnika Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedničko radno tijelo može pozivati na sastanke predstavnike privrednih subjekata, naučno-istraživačkih institucija i predstavnike drugih organizacija i institucija, u cilju konsultovanja i razmjene informacija neophodnih za adekvatno upravljanje hemikalijama. (3) Za potrebe Zajedničkog radnog tijela Ministarstvo vrši stručne i administrativno-tehničke poslove. Član 44. (Strategija hemijske sigurnosti Federacije) (1) Parlament Federacije, na prijedlog Vlade Federacije, donosi Strategiju hemijske sigurnosti Federacije, u cilju efikasnog i transparentnog provođenja politike na polju sigurnog upravljanja hemikalijama, zaštite zdravlja građana i zaštite životne sredine. (2) Strategija hemijske sigurnosti Federacije stvara pretpostavke za adekvatno upravljanje hemikalijama u svim fazama životnog ciklusa od proizvodnje do odlaganja, čime se doprinosi održivom razvoju, pri čemu se ostvaruju načela međunarodnog upravljanja hemikalijama. (3) Strategiju hemijske sigurnosti Federacije priprema Ministarstvo, u saradnji sa Zajedničkim radnim tijelom imenovanim u skladu sa članom 43. ovog zakona. Član 45. (Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja) (1) Ministarstvo dostavlja podatke iz Integralnog inventara hemikalija pravnom licu nadležnom za kontrolu trovanja, radi provedbe preventivnih mjera i mjera liječenja, naročito u hitnim slučajevima. (2) U hitnim slučajevima pravno lice iz stava (1) ovog člana podatke o sigurnosti hemikalije može da zatraži i od lica koje je stavilo hemikaliju na tržište. (3) Podatke iz st. (1) i (2) ovog člana pravno lice nadležno za kontrolu trovanja može da koristi samo u cilju utvrđenom u stavu (1) ovog člana, i u druge svrhe se ne mogu koristiti. (4) Podatke o provedbi preventivnih mjera i mjera liječenja, pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dostavlja zdravstvenim ustanovama koje vrše zbrinjavanje otrovanih lica. (5) Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dužno je da vodi evidenciju o trovanjima hemikalijama, koja se dostavlja Ministarstvu na zahtjev. X - POSEBNE ODREDBE Član 46. (Podaci koji su obavezno dostupni javnosti) (1) Ministarstvo osigurava mehanizme kojima se određeni podaci dobijeni u postupku upisa u Inventar hemikalija čine dostupnim javnosti. (2) Podaci koji su obavezno dostupni javnosti odnose se naročito na: a) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi za opasnu supstancu i opasnu supstancu sadržanu u smjesi ili proizvodu, b) trgovački naziv hemikalije, c) klasifikaciju i obilježavanje hemikalije, d) podatke o fizičkim i hemijskim svojstvima hemikalije, e) rezultate toksikoloških i ekotoksikoloških ispitivanja, f) podatke o izvedenom nivou izloženosti bez efekta (engl. Derived no-effect level - DNEL) i predviđenoj koncentraciji bez efekta (engl. Predicted no-effect concentration - PNEC), g) uputsvo za sigurno rukovanje, h) analitičke metode za identifikaciju opasne supstance u slučaju njenog ispuštanja u životnu sredinu i za određivanje direktne izloženosti ljudi. Član 47. (Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti) (1) Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti, u svrhu zaštite komercijalnih interesa vlasnika podataka, a koje Ministarstvo čuva kao poslovnu tajnu su: a) podaci o tačnom sastavu smjese; b) precizni podaci o namjeni i načinu primjene supstance; c) precizni podaci o količinama hemikalije proizvedene i stavljene na tržište; d) odnos između proizvođača ili uvoznika i njihovih distributera i daljih korisnika. (2) U hitnim slučajevima, ukoliko ministar procijeni da je to neophodno u cilju zaštite ljudi i životne sredine, podaci iz stava (1) ovog člana mogu se učiniti javno dostupnim. Број 77 - Страна 18 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. Član 48. (Dodatni zahtjevi za obilježavanjem povjerljivosti određenih podataka) (1) Pored podataka iz člana 47. ovog zakona koji ne smiju biti dostupni javnosti, lice koje dostavlja podatke u skladu sa ovim zakonom može tražiti obilježavanje i drugih podataka kao povjerljivih, uz dostavljanje obrazloženja u smislu da bi javno objavljivanje tih podataka prouzrokovalo štetu vlasniku podataka. (2) Ministar, na osnovu procjene opravdanosti zahtjeva za obilježavanje određenim stepenom povjerljivosti podataka iz stava (1) ovog člana, donosi rješenje o odobravanju zahtjeva ili odbija zahtjev sa obrazloženjem. (3) Za procjenu opravdanosti zahtjeva iz stava (2) ovog člana plaća se naknada. Član 49. (Utvrđivanje naknada u postupku sa hemikalijama) Ministar posebnim propisom određuje visinu naknada iz čl. 28, 31, 38. i 48. ovog zakona, koje su prihod Budžeta Federacije. XI - NADZOR Član 50. (Nadzor nad primjenom zakona) (1) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove putem federalnih sanitarnih inspektora za nadzor nad otrovima. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, a koji se odnose na maloprodaju, pored inspektora iz stava (1) ovog člana obavljaju i kantonalni sanitarni inspektori. Član 51. (Prava i dužnosti inspektora) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašteni inspektor ima pravo i dužnost da: a) zabrani proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu hemikalija te, po potrebi, naredi da se one unište ako utvrdi da uslijed njihovog djelovanja mogu nastati štetne posljedice po zdravlje ljudi ili na životnu sredinu; b) zabrani proizvodnju i stavljanje na tržište hemikalija koje nisu upisane u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija; c) zabrani stavljanje na tržište hemikalija koje nisu upisane u Inventar hemikalija; d) zabrani stavljanje na tržište i upotrebu hemikalija koje nisu klasifikovane, pakovane i obilježene u skladu sa ovim zakonom; e) naredi uklanjanje nedostataka u vezi sa proizvodnjom, stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalija ako takvi nedostaci predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili opasnost po životnu sredinu; f) naredi preduzimanje mjera za koje je ovlašten ovim zakonom i drugim propisima, i g) naredi da se u određenom roku otklone nedostaci i nepravilnosti utvrđeni inspekcijskim pregledom. (2) Inspektor upravne mjere iz stava (1) ovog člana nalaže rješenjem, u skladu sa propisima o inspekcijama Federacije i propisima o upravnom postupku. (3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana dozvoljena je žalba i podnosi se Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba iz stava (3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 52. (Obaveza omogućavanja nadzora) Pravna lica, kao i lice koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, obavezni su omogućiti inspektoru obavljanje nadzora i staviti na raspolaganje potrebnu dokumentaciju u svrhu provedbe nadzora, staviti na raspolaganje potrebnu količinu uzoraka radi utvrđivanja usklađenosti sadržaja hemikalije ili proizvoda sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te pružiti druge potrebne podatke i obavještenja. Član 53. (Obaveza izvještavanja Ministarstva o izvršenim inspekcijama) Radi praćenja stanja i preduzimanja adekvatnih mjera iz oblasti upravljanja hemikalijama, Federalna uprava za inspekcijske poslove obavezna je da dostavlja Ministarstvu izvještaje o nalazima i rezultatima izvršenih inspekcija u oblasti hemikalija, kao i da razmjenjuje informacije u skladu sa propisima o inspekcijama u Federaciji. XII - KAZNENE ODREDBE Član 54. (Prekršaji snabdjevača hemikalija i proizvoda) (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za prekršaj snabdjevač hemikalija i proizvoda ako: 1) oglašava hemikaliju suprotno odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 13.), 2) ne čuva podatke koji se odnose na klasifikaciju i obilježavanje hemikalija na način i u roku koji je propisan ovim zakonom (član 14. stav 1.), 3) ne pruži primaocu hemikalije STL izrađen u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 15. stav 1.), 4) ne dostavi STL na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH (član 16. stav 2.), 5) ne osigura STL radnicima za hemikaliju kojom rukuju ili kojoj mogu biti izloženi tokom rada (član 16. stav 5.), 6) ne izvrši izmjene i dopune STL u skladu sa novim saznanjima (član 17. stav 1.), 7) ne dostavi izmijenjen i dopunjen STL svakom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja (član 17. stav 2.), 8) ne navede napomenu "revidiran" i datum kada su izvršene izmjene, odnosno dopune u izmijenjenom i dopunjenom STL (član 17. stav 3.), 9) ne skladišti hemikaliju u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 22.), 10) vrši maloprodaju opasne hemikalije u maloprodajnim objektima u kojima nisu osigurani posebni uslovi za promet i skladištenje hemikalija (član 23.), 11) proizvodi, stavlja na tržište ili upotrebljava hemikaliju za koju je propisano ograničenje ili zabrana suprotno uslovima definisanim u tom ograničenju ili zabrani (član 34. stav 1.), 12) stavi na tržište posebno zabrinjavajuću supstancu koja se nalazi na Spisku posebno zabrinjavajućih supstanci suprotno odredbama ovog zakona (član 35.), 13) ne podnese Ministarstvu zahtjev za provođenje postupka prethodnog obavještenja, odnosno postupka davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja za hemikaliju za koju je ovaj postupak propisan u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 38. stav 2.), Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 19 14) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji sadrži surfaktant koji ne ispunjava uslove biorazgradljivosti propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 40.), 15) ne dostavi podatke o hemikaliji u hitnim slučajevima kada je to zatražilo pravno lice nadležno za kontrolu trovanja (član 45. stav 2.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana snabdjevaču se može, uz izrečenu novčanu kaznu, izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice uposleno kod snabdjevača novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM. (4) Izuzetno, ukoliko snabdjevač hemikalije djelatnost obavlja kao samostalnu poslovnu djelatnost – obrt, za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.500 do 15.000 KM. Član 55. (Prekršaji proizvođača ili uvoznika hemikalije) (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za prekršaj proizvođač ili uvoznik hemikalije ako: 1) proizvodi ili stavlja na tržište opasnu hemikaliju koja nije klasifikovana, pakovana i označena u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 7. stav 1); 2) ne osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje hemikalija u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 12.), 3) proizvodi hemikaliju u neodgovarajućim uslovima koji dovode do štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu (član 21.), 4) ne imenuje savjetnika za hemikalije (član 25. stav 1.), 5) ne vodi evidencije o hemikalijama u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 27. stav 1.), 6) ne dostavi Ministarstvu izvještaj o proizvodnji i stavljanju na tržište hemikalija na godišnjem nivou u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 27. stav 2.), 7) ne dostavi Ministarstvu prijavu o obavljanju djelatnosti sa hemikalijama radi upisa u Registar (član 28. stav 1.), 8) proizvodi ili stavlja na tržište hemikaliju koja nije upisana u Inventar hemikalija (član 30. stav 1.), 9) ne podnese zahtjev Ministarstvu, prije otpočinjanja proizvodnje ili uvoza, za upis hemikalije u Inventar hemikalija (član 31. stav 1.), 10) prilikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija, ne osigura podatke o načinu upotrebe supstance, o mogućim alternativnim supstancama i tehnologijama, njihovim opasnostima i rizicima po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te tehničke i socio-ekonomske podatke o opravdanosti zamjene supstanci manje opasnom (član 36.), 11) za proizvod koji sadrži posebno zabrinjavajuću supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u koncentraciji većoj 0,1%, svakom drugome distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja, ne dostavi informacije dovoljne za sigurnu upotrebu tog proizvoda, a najmanje naziv te supstance (član 37.), 12) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji nije upisan u Inventar hemikalija (član 41. stav 1.), 13) ne klasifikuje, pakuje i obilježi deterdžent u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te ne obilježi deterdžent u skladu sa posebnim zahtjevima o obilježevanju deterdženata (član 42. stav 1.), 14) ne izradi spisak podataka o sastavu deterdženta (član 42. stav 2.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana proizvođaču ili uvozniku hemikalije može se, uz izrečenu novčanu kaznu, izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice proizvođača ili uvoznika hemikalije novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM. (4) Izuzetno, ukoliko proizvođač ili uvoznik hemikalije djelatnost obavlja kao samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.500 do 15.000 KM. XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 56. (Prelazni rokovi) (1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja na tržište hemikaliju dužan je da klasifikuje, pakuje i obilježi tu hemikaliju u skladu sa čl. 7, 8, 9. i 12. ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje klasifikacija, obilježavanje i pakovanje hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 8. stav (2) ovog zakona. (2) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese Ministarstvu prijavu djelatnosti proizvodnje i stavljanja na tražište hemikalije u skladu sa članom 28. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje Registar proizvođača i uvoznika hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 28. stav (6) ovog zakona. (3) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese Ministarstvu prijavu za upis hemikalije u Inventar hemikalija u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje Inventar hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 30. stav (2) ovog zakona. (4) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da osigura savjetnika za hemikalije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu propisa kojim se uređuje program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije, a koji se donosi na osnovu člana 25. stav (4) ovog zakona. (5) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište dužan je izvršiti upis u Inventar hemikalija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuju uslovi za stavljanje deterdženata na tržište, a koji se donosi na osnovu člana 42. stav (3) ovog zakona. (6) Postupci započeti pred Ministarstvom prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji se odnose na zahtjev za klasifikaciju i obilježavanje otrova završit će se u skladu sa Zakonom o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i propisima donesenim na osnovu tog Zakona. Član 57. (Prelazni rokovi) (1) Vlada Federacije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona imenovati Zajedničko radno tijelo u skladu sa članom 43. ovog zakona. (2) Zajedničko radno tijelo će sačiniti Prijedlog Strategije hemijske sigurnosti Federacije u roku od 12 mjeseci od dana imenovanja. Član 58. (Provedbeni propisi) U roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se reguliše sljedeće: Број 77 - Страна 20 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. a) klasifikacija, pakovanje i obilježavanje hemikalija (član 8. stav 2.), b) Spisak klasifikovanih supstanci (član 9. stav 5.), c) metode ispitivanja hemikalija (član 10. stav 3.), d) načela dobre laboratorijske prakse (član 11. stav 2.), e) nadzor i provjera načela dobre laboratorijske prakse (član 11. stav 3.), f) kriteriji za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB (član 15. stav 5.), g) sadržaj sigurnosno-tehničkog lista (član 17. stav 4.), h) način procjene sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja o sigurnosti hemikalije (član 20. stav 3.), i) uslovi za obavljanje djelatnosti sa hemikalijama (član 24. stav 2.), j) program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije (član 25. stav 5.). k) sadržaj evidencija o hemikalijama i način godišnjeg izvještavanja (član 27. stav 3.), l) Registar proizvođača i uvoznika hemikalija (član 28. stav 6.), m) Integralni inventar hemikalija (član 29. stav 6.), n) Inventar hemikalija (član 30. stav 2.), o) ograničenja i zabrane hemikalija (član 34. stav 3.), p) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci (član 35. stav 1.), q) uslovi za uvoz i izvoz hemikalija (član 38. stav 5.), r) uslovi za stavljanje deterdženta na tržište (član 42. stav 3.), s) visina naknada koje se odnose na hemikalije (čl. 28, 31, 38. i 48.). Član 59. (Primjena drugih propisa) Do donošenja propisa iz člana 58. ovog zakona, primjenjivaće se propisi doneseni na osnovu Zakona o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o prevozu opasnih materija ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), kao i Lista otrova čiji se promet dozvoljava ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/08), Pravilnik o higijensko tehničkim uslovima koje moraju ispunjavati prometnici otrovima ("Službene list RBiH", br. 2/92 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 60/07), Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o zabrani odnosno ograničenju uvoza, proizvodnje i upotrebe određenih opasnih industrijskih hemikalija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/16) i Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o postupku utvrđivanja uslova za promet i upotrebu otrova pred Federalnim ministarstvom zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/16), ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 60. (Prestanak važenja drugih propisa) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), i Zakon o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u dijelu koji se odnosi na deterdžente, kao sredstva za održavanje čistoće. Član 61. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O KEMIKALIJAMA Proglašava se Zakon o kemikalijama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 1.10.2020. godine. Broj 01-02-1-428-01/20 21. listopada 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O KEMIKALIJAMA I - TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje, označivanje i pakiranje; sigurnosno-tehnički list; obavljanje djelatnosti sa kemikalijama; Integralni inventar kemikalija; ograničenja i zabrane kemikalija; uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija; stavljanje deterdženata na tržište; integrirano upravljanje kemikalijama; nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje kemikalijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Članak 2. (Načela i nadležni organ) (1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na tržište ili koriste tvari koje nemaju štetno dejstvo na zdravlje ljudi i životnu sredinu. (2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu predostrožnosti. (3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju Globalno harmoniziranog sustava razvrstavanja i označivanja kemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske konvencije o proceduri davanja suglasnosti na temelju prethodnog obavještenja za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu: Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje kemikalijama. (4) Nadležni organ glede ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 3. (Definicije izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) kemikalija označava tvar i smjesu koja sadrži tvar; 2) tvar označava kemijski element i njegova jedinjena u prirodnom stanju ili dobijena u proizvodnom procesu, uključujući aditive potrebne za očuvanje njegove stabilnosti i nečistoće koje proizilaze iz primjenjenog procesa, a isključujući rastvarač koji se može izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari ili promjenu njenog sastava; 3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više tvari; 4) proizvod označava predmet kojem je tijekom proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji
Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/20 19.08.2020 saobraćaj,osiguranje Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 3 Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ИЗМИРЕЊУ ОБАВЕЗА ПО ОСНОВУ РАЧУНА СТАРЕ ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Проглашава се Закон о измјени Закона о измирењу обавеза по основу рачуна старе девизне штедње у Федерацији Босне и Херцеговине, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 29.01.2020. године и на сједници Дома народа од 29.07.2020. године. Број 01-02-1-324-01/20 11. aвгуста 2020. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ИЗМИРЕЊУ ОБАВЕЗА ПО ОСНОВУ РАЧУНА СТАРЕ ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Члан 1. У Закону о измирењу обавеза по основу рачуна старе девизне штедње у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 62/09, 42/11, 91/13 и 101/16) у члану 1. став (1) ријечи: "31.12.2018." замјењују се ријечима: "31.12.2022.". Члан 2. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. 1236 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBAVEZNIM OSIGURANJIMA U SAOBRAĆAJU Proglašava se Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 20.11.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 29.07.2020. godine. Broj 01-02-1-334-01/20 11. augusta 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O OBAVEZNIM OSIGURANJIMA U SAOBRAĆAJU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Opće odredbe) Ovim zakonom uređuju se obavezna osiguranja u saobraćaju. Član 2. (Obavezno osiguranje u saobraćaju) (1) Obavezna osiguranja u saobraćaju su: a) osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja, osim putnika u zračnom saobraćaju, b) osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima (u daljem tekstu: osiguranje od autoodgovornosti), c) osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima i putnicima i d) osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima. (2) Odredbe ovog zakona ne odnose se na prijevozna sredstva Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. (3) Za naknadu štete koja je nastala upotrebom prijevoznog sredstva iz stava (2) ovog člana garantira Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: BiH). Član 3. (Pojmovi) (1) Pojedini pojmovi, u smislu ovog zakona, imaju sljedeće značenje: a) štetni događaj je osigurani slučaj u kojem je šteta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva; b) osiguranik je lice čija se odgovornost pokriva u skladu s odredbama ovog zakona; c) odgovorno društvo za osiguranje je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, kojim je prouzrokovana šteta, zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima; d) prijevozno sredstvo je vozilo, zrakoplov, plovilo na motorni pogon i drugo prijevozno sredstvo za koje postoji obaveza registrovanja u skladu sa posebnim zakonima; e) korisnik prijevoznog sredstva je fizičko ili pravno lice koje voljom vlasnika koristi prijevozno sredstvo; f) vozač je lice koje upravlja prijevoznim sredstvom; g) neovlaštenim vozačem, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje je u vrijeme štetnog događaja koristilo vozilo bez saglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena kao vozač, nije ni član njegovog domaćinstva, niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed; h) vozilo je svako motorno vozilo namijenjeno za saobraćaj na kopnu koje se kreće snagom vlastitog motora, ali se ne kreće po šinama, i svako priključno vozilo, priključeno ili ne, koje podliježe obavezi registracije te prema propisima o registraciji mora imati potvrdu o registraciji; i) otuđeno vozilo je vozilo kod kojeg je promijenjeno vlasništvo; j) registracija vozila predstavlja evidenciju vozila koja se obavlja upisom određenih podataka o vozilu i vlasniku u evidenciji o registrovanim vozilima; k) saobraćajna nesreća je događaj u kome je šteta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva; l) oštećeno lice je lice koje ima pravo na naknadu štete u skladu s ovim zakonom; Broj 57 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. m) tarifa osiguranja je cijena osiguranja koju osiguravač formira prema riziku koji uzima u pokriće; n) premija osiguranja je novčani iznos koji ugovarač osiguranja plaća osiguravaču na osnovu sklopljenog ugovora o osiguranju; o) cjenovnik osiguranja je skup svih tarifa osiguranja; p) osigurana suma je iznos do kojega se pokriva odgovornost osiguranika, posebno za štete na stvarima, a posebno za štete na osobama i predstavlja maksimalnu obavezu društva za osiguranje po jednom štetnom događaju; r) zelena karta osiguranja je međunarodna karta osiguranja od autoodgovornosti koju izdaje Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Biro zelene karte BiH); s) evropski izvještaj je izvještaj o saobraćajnoj nesreći koji se koristi kod svih saobraćajnih nesreća, a koji je urađen u skladu s modelоm koji je izdao Evropski komitet osiguranja (Comitie Europeen des Assurancesc EA); t) područje država članica Sistema zelene karte je područje država potpisnica lnternih pravila (Kretskog sporazuma); u) lnterna pravila predstavljaju sporazum kojim se uređuju međusobni odnosi između nacionalnih biroa osiguranja država članica Sistema zelene karte; v) Multilateralni sporazum je sporazum između nacionalnih biroa osiguranja država članica Evropskog ekonomskog prostora i drugih pridruženih država, po kojem se službena registarska tablica države članice u kojoj se vozilo uobičajeno nalazi smatra dokaz o postojanju valjanog osiguranja od autoodgovornosti za štete prouzrokovane upotrebom vozila; z) teritorija na kojoj se vozilo uobičajeno nalazi označava teritoriju države: 1) čiju registarsku tablicu vozilo nosi, bez obzira na to da li su tablice trajne ili privremene, 2) u kojoj su izdate tablice osiguranja ili znak prepoznavanja, sličan registarskoj tablici koju vozilo nosi, u slučaju kada registracija za određeni tip vozila nije potrebna, 3) u kojoj vlasnik vozila ima prebivalište, u slučajevima kada za određeni tip vozila nisu potrebne registarske tablice, tablice osiguranja ili neki drugi znak prepoznavanja sličan registarskoj tablici, 4) u kojoj se štetni događaj desio, a vozilo kojim je prouzrokovana šteta nema nikakvu registarsku tablicu ili nema odgovarajuću registarsku tablicu. aa) Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zaštitni fond) je pravno lice osnovano Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), nadležno da u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) pokriva štete koje ne mogu biti nadoknađene obaveznim osiguranjem, bb) Biro zelene karte BiH je profesionalno udruženje društava za osiguranje u BiH, osnovano u skladu sa Preporukom broj 5, koju je 25. januara 1949. godine usvojio Potkomitet za cestovni prijevoz Komiteta za kopneni prijevoz Komisije za privredu Ujedinjenih nacija za Evropu, cc) ECAA sporazum (engl. European Common Aviation Area Agreement) je multilateralni sporazum o uspostavljanju Evropskog zajedničkog zračnog prostora; dd) Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu je međunarodni sporazum, potpisan u Čikagu 7. decembra 1944. godine, koji sadrži pravila o zračnom prostoru, registraciji zrakoplova, zrakoplovnoj sigurnosti, kao i ostala pravila država potpisnica u vezi sa zračnim saobraćajem - Čikaška konvencija; ee) let zrakoplova u odnosu na: 1) putnika i ručnu prtljagu - vrijeme prijevoza putnika zrakoplovom, uključujući njihovo ukrcavanje i iskrcavanje, 2) teret i predatu prtljagu - vrijeme prijevoza tereta i prtljage od trenutka predaje tereta ili prtljage avioprijevozniku do trenutka njihove isporuke ovlaštenom primaocu, 3) treća lica - upotrebu zrakoplova od trenutka davanja snage motorima u svrhu voženja po površini zemlje ili stvarnog polijetanja do trenutka kada je zrakoplov na površini zemlje, a njegovi motori su potpuno zaustavljeni, kao i kretanje zrakoplova pomoću vozila za vuču ili guranje, odnosno pomoću sila koje su tipične za pogon ili uzgon zrakoplova, posebno zračnim strujama, ff) najviša dopuštena masa zrakoplova pri uzlijetanju (engl. Maximum Take Off Mass - u daljem tekstu: MTOM) je najviša dopuštena masa zrakoplova pri uzlijetanju koja odgovara odobrenoj masi specifičnoj za svaki tip zrakoplova i koja je utvrđena u uvjerenju o plovidbenosti zrakoplova; gg) specijalna prava vučenja (engl. Special Drawing Rights - u daljem tekstu: SDR) je obračunska jedinica koju određuje Međunarodni monetarni fond; hh) Okvirni kriteriji za utvrđivanje visine odštete (u daljem tekstu: kriteriji) predstavljaju sistem naknada za nanesenu štetu koji omogućava određivanje novčane vrijednosti za tjelesne ozljede, smrt ili imovinski gubitak kao posljedice tjelesne ozljede ili smrti nanesene trećim fizičkim licima u saobraćajnoj nesreći. Kriteriji trebaju omogućiti ravnopravnost i jednakost oštećenih lica prilikom ostvarivanja prava na novčanu naknadu uz istovremeno uvažavanje načela individualizacije i osobitosti svakog pojedinog slučaja. (2) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba spola. Član 4. (Primjena drugih zakona) (1) Na ugovore o obaveznom osiguranju u saobraćaju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obligacioni odnosi, ako ovim zakonom nije utvrđeno drugačije. (2) Na poslovanje i obavljanje nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje koja su dobila dozvolu za obavljanje vrste osiguranja iz člana 2. ovog zakona primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, ako ovim zakonom nije utvrđeno drugačije. (3) U pogledu zaštite osobnih podataka primjenjuju se odredbe propisa kojima se određuje zaštita osobnih podataka, ako ovim Zakonom nije utvrđeno drugačije. Član 5. (Obaveza sklapanja ugovora i obnove osiguranja) (1) Vlasnik prijevoznog sredstva dužan je za osiguranja iz člana 2. stava (1) tač. b), c) i d) ovog Zakona, prije nego što Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 5 prijevozno sredstvo počne upotrebljavati u saobraćaju, sklopiti ugovor o obaveznom osiguranju te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u saobraćaju. (2) Ako prijevozno sredstvo podliježe obavezi registracije te prema propisima o registraciji mora imati potvrdu o registraciji, organ nadležan za registraciju smije izdati potvrdu o registraciji ili drugu odgovarajuću ispravu, produžiti njezinu valjanost tek nakon što vlasnik prijevoznog sredstva na čije će se ime prijevozno sredstvo registrovati predoči dokaz o tome da je sklopio ugovor o osiguranju za osiguranje koje je prema ovom zakonu obavezno i platio u cijelosti premiju osiguranja po toj polici. (3) Ako je prijevozno sredstvo, u skladu sa propisima o registraciji, evidentirano na korisnika prijevoznog sredstva, odredbe ovog zakona koje vrijede za vlasnika prijevoznog sredstva na odgovarajući se način primjenjuju i na korisnika prijevoznog sredstva. Član 6. (Suosigurana lica) Osiguranjem vlasnika prijevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima pokrivene su i štete koje prouzrokuje korisnik prijevoznog sredstva upotrebom tog prijevoznog sredstva. Član 7. (Obaveze vozača) (1) Vozač je obavezan za vrijeme upotrebe prijevoznog sredstva u saobraćaju imati policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o obaveznom osiguranju koji mora predočiti na zahtjev ovlaštenog službenog lica. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, vozač zrakoplova dužan je prije polijetanja zrakoplova dati na uvid policu osiguranja ili drugi dokaz o zaključenim ugovorima o obaveznim osiguranjima, na zahtjev ovlaštenog službenog lica. (3) Vozač je obavezan, u slučaju saobraćajne nesreće, lične podatke i podatke o osiguranjima dati svim učesnicima saobraćajne nesreće, koji na osnovu tih osiguranja imaju pravo podnositi odštetne zahtjeve. Član 8. (Obaveza dostavljanja podataka o saobraćajnoj nesreći) Organi ovlašteni za nadzor u saobraćaju i pravosudni organi te drugi organi koji vode postupak u povodu saobraćajne nesreće, odnosno koji raspolažu podacima vezanim uz saobraćajnu nesreću (zdravstvene ustanove, zavodi koji obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog ili invalidskog osiguranja i drugi organi) na zahtjev dostavit će društvu za osiguranje, Zaštitnom fondu i osobi iz Republike Srpske (u daljem tekstu: RS) koja obavlja funkciju zaštitnog fonda, te Birou zelene karte u BiH podatke i dokumentaciju o saobraćajnoj nesreći potrebne za rješavanje odštetnog zahtjeva. Član 9. (Ugovor o obaveznom osiguranju) (1) Društvo za osiguranje dužno je zaključiti ugovor o obaveznom osiguranju u skladu s ovim zakonom, uslovima osiguranja, tarifama i cjenovnicima osiguranja. (2) Društvo za osiguranje dužno je upoznati ugovarača osiguranja, odnosno osiguranika s uslovima osiguranja, koji su sastavni dio ugovora o obaveznom osiguranju, prije zaključivanja ugovora o obaveznom osiguranju i uručiti ih ugovaraču osiguranja, odnosno osiguraniku. (3) Društvo za osiguranje ne može odbiti ponudu za sklapanje ugovora o obaveznom osiguranju ako osiguranik prihvata uslove pod kojima društvo za osiguranje obavlja tu vrstu osiguranja. (4) Društvo za osiguranje odgovara za štetu do visine osiguranih svota propisanih ovim zakonom ili do visine ugovorenih osiguranih svota kada su veće od propisanih. (5) Obaveza društva za osiguranje iz ugovora o obaveznom osiguranju počinje istekom 24-tog sata dana koji je u polici osiguranja naveden kao početak osiguranja, ako drugačije nije ugovoreno. Obaveza društva za osiguranje iz ugovora o obaveznom osiguranju prestaje istekom 24-tog sata dana koji je u polici osiguranja naveden kao dan isteka trajanja osiguranja. (6) Ako ugovor o obaveznom osiguranju prestane važiti prije isteka osiguranog perioda, prekid police ne može se izvršiti dok se ne dostavi potvrda od nadležnog organa za registraciju vozila da je vozilo odjavljeno. (7) Ugovor o obaveznom osiguranju sačinjava se na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH. Član 10. (Teritorijalno važenje ugovora o obaveznom osiguranju) (1) Ugovor o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tačka d) ovog zakona pokriva štete nastale na teritoriji BiH. (2) Ugovor o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tač. a) i b) ovog zakona pokriva štete nastale na teritoriji BiH, kao i na teritoriji država članica Sistema zelene karte. (3) Ugovor o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tačke b) ovog zakona pokriva i štete nastale na teritoriji država potpisnica Multilateralnog sporazuma, u slučaju kada je s BiH potpisan Multilateralni sporazum. Član 11. (Uslovi osiguranja i tarife premija osiguranja) (1) Društvo za osiguranje koje obavlja vrste osiguranja iz člana 2. ovog zakona dužno je propisati uslove osiguranja od autoodgovornosti, kao i uslove osiguranja i tarife premija za vrste obaveznih osiguranja iz člana 2. stava (1) tač. a), c) i d) ovog zakona i dostaviti ih Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) najkasnije osam dana od dana donošenja. (2) Agencija donosi zajedničku tarifu premija i propisuje uslove za osiguranje od autoodgovornosti, koji ostaju na snazi do kraja oktobra 2022. godine. (3) Najkasnije 90 dana prije isteka roka iz stava (2) ovog člana, društvo za osiguranje dužno je Agenciji dostaviti, radi davanja saglasnosti, vlastitu tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti, koji ostaju na snazi do kraja oktobra 2025. godine. (4) Agencija izdaje saglasnost iz stava (3) ovog člana ako su tarifa premija i cjenovnik u skladu sa propisima o osiguranju, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke. (5) Agencija donosi smjernice koje su društva za osiguranje dužna primjenjivati u izračunavanju tarife premija iz stava (3) ovog člana. (6) Danom prestanka važenja zajedničke tarife premija i cjenovika za osiguranje od autoodgovornosti iz stava (2) ovog člana društvo za osiguranje stiče pravo na primjenu vlastite tarife premija i cjenovnika za osiguranje od autoodgovornosti iz stava (3) ovog člana za koju je dobilo prethodnu saglasnost Agencije. (7) Saglasnost Agencije iz stava (3) ovog člana prestaje važiti istekom roka iz stava (3) ovog člana, nakon tog roka prestaje obaveza društva za osiguranje da pribavlja prethodnu saglasnost Agencije na tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti. (8) Uz tarifu premija iz st. (1), (3) i (7) ovog člana društvo za osiguranje dužno je Agenciji dostavljati i: a) tehničke osnove koje upotrebljava pri utvrđivanju tarifa premija, b) pozitivno mišljenje ovlaštenog aktuara o adekvatnosti tehničkih osnova i premija koje se izračunavaju za rizike koji se preuzimaju u osiguranju, te o njihovoj Broj 57 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. mogućnosti za trajno ispunjavanje svih obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju, uključujući i formiranje dovoljnih tehničkih rezervi za osiguranje. (9) Agencija je nadležna da kao mjere nadzora nalaže izmjene, odnosno dopune uslova osiguranja i tarifa premija ukoliko utvrdi da oni nisu usaglašeni s ovim zakonom, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke. (10) Društvo za osiguranje dužno je uslove osiguranja iz stava (1) ovog člana, koji su dostavljeni Agenciji u okviru obaveze obavještavanja, učiniti javno dostupnim. (11) Obavezno osiguranje od autodgovornosti može se zaključiti na razdoblje kraće od godine dana samo u skladu s uslovima i tarifi premije osiguranja iz stava (1) ovog člana. Član 12. (Pravo oštećenog lica na neposredno podnošenje odštetnog zahtjeva) (1) Oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev, po osnovu osiguranja iz člana 2. stava (1) ovog zakona, neposredno odgovornom društvu za osiguranje. (2) Ako oštećeno lice podnese odštetni zahtjev neposredno odgovornom društvu za osiguranje, u odgovoru na takav zahtjev, ovo društvo ne može isticati prigovore koje bi, na osnovu zakona ili ugovora o obaveznom osiguranju, moglo isticati prema licu čija je odgovornost osigurana, zbog nepostupanja u skladu sa zakonom ili ugovorom o obaveznom osiguranju. Član 13. (Prikupljanje dokumenata i dokaza u cilju rješavanja odštetnih zahtjeva) (1) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je utvrditi pravni osnov i visinu odštetnog zahtjeva u roku od 30 dana od dana kompletiranja zahtjeva, uz dostavljanje obrazložene ponude, isplatiti utvrđenu naknadu u daljem roku od 14 dana. (2) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je, u svrhu obrade i rješavanja odštetnog zahtjeva, poduzeti sve radnje s ciljem prikupljanja dokumenata i dokaza na osnovu kojih se utvrđuje odgovornost društva za osiguranje i visina odštete. (3) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je oštećeno lice koje podnese odštetni zahtjev, bez odgode, pismeno obavijestiti o svim dokumentima i dokazima koje je obavezno podnijeti, u cilju rješavanja odštetnog zahtjeva. (4) Odgovorno društvo za osiguranje je, pored dokumenata iz stava (3) ovog člana, ovlašteno zahtijevati i dodatne dokumente radi utvrđivanja okolnosti nastanka štetnog događaja, utvrđivanja pravnog osnova i visine odštete, odnosno radi isplate, ali ne i dokaze koji nemaju utjecaja na postupak rješavanja odštetnog zahtjeva ili koje oštećeno lice nije u mogućnosti pribaviti zbog zakonskih ograničenja. (5) Društvo za osiguranje dužno je na zahtjev svog osiguranika izdati potvrdu o toku osiguranja i eventualno zaprimljenim štetama iz osnova osiguranja od autoodgovornosti. (6) Potvrda iz stava (5) ovog člana izdaje se za period od pet prethodnih godina ugovornog odnosa (uzimajući u obzir i informaciju o prekidu osiguranja), a društvo za osiguranje dužno je potvrdu izdati u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. (7) Agencija će propisati pravila postupanja u rješavanju odštetnih zahtjeva i standarde u komunikaciji društva s trećim oštećenim licima. Član 14. (Obrazložena ponuda i osnovan odgovor) (1) Obrazložena ponuda iz člana 13. stava (1) ovog zakona najmanje sadrži: a) pravni osnov odštetnog zahtjeva, b) visinu odštete, c) obrazloženje obračuna visine odštete. (2) Ako se nisu stekli uslovi za davanje obrazložene ponude iz člana 13. stava (1) ovog zakona, društvo za osiguranje dužno je, u roku od 60 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećenom licu uputiti osnovani odgovor ako su odgovornost za naknadu štete ili visina odštete sporne. (3) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je isplatiti iznos naknade štete u roku iz člana 13. stava (1) ovog zakona. U slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa odštete, odgovorno društvo za osiguranje je oštećenom licu dužno isplatiti iznos nespornog iznosa naknade odštete kao avans u roku propisanim članom 13. stav (1) ovog zakona. (4) U obrazloženoj ponudi i osnovanom odgovoru, društvo za osiguranje dužno je oštećeno lice uputiti na pravo ulaganja prigovora društvu za osiguranje, kao i na pravo podnošenja tužbe. Ako je tužba podnesena protiv društva za osiguranje prije isteka roka iz člana 13. stava (1) ovog zakona smatra se preuranjenom. (5) Rok za podnošenje prigovora društvu za osiguranje ne može biti kraći od 15 dana od dana kada je oštećeno lice primilo obrazloženu ponudu ili obrazloženi odgovor društva za osiguranje. (6) Rok za rješavanje prigovora je 15 dana od dana podnošenja prigovora oštećenog lica. (7) Oštećeno lice ima pravo, uz iznos odštete, i na zakonsku zateznu kamatu počev od prvog dana nakon isteka roka za isplatu štete iz člana 13. stava (1) ovog zakona. (8) U postupku mirnog rješavanja odštetnog zahtjeva u društvu za osiguranje, odgovorno društvo za osiguranje nije dužno nadoknaditi troškove pravnog i bilo kakvog drugog zastupanja oštećenom licu. (9) Oštećeno lice ima pravo podnijeti prigovor Ombudsmenu u osiguranju na odluku društva za osiguranje po podnesenom prigovoru, radi daljeg vansudskog rješavanja spora nastalog povodom odštetnog zahtjeva. Član 15. (Ništavne odredbe obrazložene ponude) Ništavne su odredbe obrazložene ponude, odgovora ili sporazuma o vansudskom poravnanju kojima se: a) određuju duži rokovi od rokova propisanih ovim zakonom, b) uslovljava isplata odštete potpisivanjem sporazuma o vansudskom poravnanju, ili c) određuje da se oštećeno lice odriče zakonskih prava. Član 16. (Subrogacijski zahtjevi društva za osiguranje) Društvo za osiguranje koje je, po osnovu ugovora o obaveznom osiguranju, nadoknadilo štetu oštećenom licu ima pravo tražiti povrat isplaćenih iznosa, stvarnih i opravdanih troškova od osiguranika, odnosno odgovornog lica samo u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 17. (Obaveza prikupljanja podataka) (1) Društvo za osiguranje dužno je prikupljati, obrađivati i čuvati lične i druge podatke, te formirati i voditi bazu podataka o: a) ugovorima o osiguranju (osiguranicima, osiguranim prijevoznim sredstvima i slično), b) štetnim događajima, c) procijenjenim, obrađenim i riješenim štetama. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana prikupljaju se, obrađuju, čuvaju i koriste, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita ličnih podataka i propisima o načinu prikupljanja, čuvanja i dostavljanja podataka iz oblasti osiguranja, propisanih ovim zakonom. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 7 (3) Podaci iz stava (1) ovog člana čuvaju se sedam godina po isteku ugovora o obaveznom osiguranju, odnosno po okončanju postupka naknade štete. (4) Podatke iz stava (1) ovog člana mogu koristiti bez naknade i oštećena lica prilikom podnošenja odštetnog zahtjeva društvu za osiguranje. (5) Agencija propisuje sadržaj podataka iz stava (1) ovog člana, kao i način njihovog prikupljanja, čuvanja i rokove dostavljanja podataka. POGLAVLJE II. OSIGURANJE PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUČAJA Član 18. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju) (1) Vlasnik prijevoznog sredstva koje se koristi za javni prijevoz putnika, odnosno prijevoznik, dužan je zaključiti ugovor o osiguranju putnika od posljedica nesretnog slučaja, osim za putnike u zračnom saobraćaju. (2) Ugovor iz stava (1) ovog člana dužni su zaključiti vlasnici: a) autobusa kojima se obavlja javni prijevoz u gradskom, međugradskom, međuentitetskom i međunarodnom linijskom i vanlinijskom saobraćaju, b) taksi vozila, c) rent-a-car vozila kad se iznajmljuju s vozačem, d) šinskih vozila za prijevoz putnika, e) svih vrsta pomorskih, jezerskih i riječnih plovila, kojima se na redovnim linijama ili slobodno prevoze putnici, uključujući i krstarenja i prijevoz turista ili koja se iznajmljuju s najmanje jednim članom posade, f) svih ostalih prijevoznih sredstava, bez obzira na vrstu pogona, kojima se uz naplatu prevoze putnici u javnom prijevozu, u skladu sa svojom djelatnošću. (3) Vlasnik prijevoznog sredstva odnosno prijevoznik dužan je, kod podnošenja zahtjeva za izdavanja licence za prijevoz putnika u javnom prijevozu nadležnom organu dostaviti dokaz o zaključenom ugovoru iz stava (1) ovog člana. Isto osiguranje je dužan obnavljati za vrijeme trajanja licence. (4) Vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik dužan je na vidnom mjestu u prijevoznom sredstvu naznačiti podatke o zaključenom ugovoru iz stava (1) ovog člana, a naročito naziv društva za osiguranje. Član 19. (Putnici u prijevoznom sredstvu) Putnicima se smatraju lica koja se radi putovanja nalaze u jednom od prijevoznih sredstava određenih za obavljanje javnog prijevoza, bez obzira na to jesu li već kupila voznu kartu ili su to lica koja imaju pravo na besplatnu vožnju, kao i lica koja se nalaze u krugu stanice, pristaništa ili u neposrednoj blizini prijevoznog sredstva prije ukrcavanja, odnosno nakon iskrcavanja, koje su namjeravale putovati određenim prijevoznim sredstvom ili su njime putovale, osim lica kojima je mjesto rada prijevozno sredstvo. Član 20. (Obaveza društva za osiguranje i osigurana svota) (1) Obavezu društva za osiguranje po osnovu ugovora iz člana 18. stava (1) ovog zakona predstavljaju osigurane sume na dan štetnog događaja, ako ugovorom o osiguranju nije ugovorena veća osigurana suma. (2) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iz stava (1) ovog člana za prijevozno sredstvo iz člana 18. stava (2) tač. a) do f) ovog zakona po jednom putniku iznosi: a) za slučaj smrti 9.000,00 KM, b) za slučaj trajnog gubitka opće radne sposobnosti (invaliditeta) 18.000,00 KM, c) za slučaj stvarnih i nužnih troškova liječenja 4.500,00 KM. Član 21. (Pravo na naknadu štete) (1) Putnik kojeg zadesi nesretni slučaj, odnosno lice određeno ugovorom o osiguranju kao korisnik osiguranja u slučaju smrti putnika (u daljem tekstu: korisnik osiguranja) ima pravo zahtijevati od društva za osiguranje, s kojim je zaključen ugovor o osiguranju iz člana 18. stava (1) ovog zakona, da izvrši isplatu u skladu s tim ugovorom. (2) Pravo na osiguranu sumu iz člana 20. stava (2) ovog zakona ima putnik, odnosno korisnik osiguranja nezavisno od toga da li ima pravo na naknadu na osnovu odgovornosti vlasnika prijevoznog sredstva za štetu prouzrokovanu trećim licima. (3) Ako vlasnik prijevoznog sredstva nije zaključio ugovor o osiguranju iz člana 18. stava (1) ovog zakona, a nastupio je nesretni slučaj, lice iz stava (1) ovog člana može zahtijevati isplatu od Zaštitnog fonda u skladu sa člankom 20. stav (2) ovog zakona. (4) Prava iz stava (3) ovog člana ne kumuliraju se s pravima na naknadu štete koja je prouzrokovana upotrebom nepoznatog vozila ili upotrebom vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti. POGLAVLJE III. OSIGURANJE VLASNIKA VOZILA OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETE PROUZROKOVANE TREĆIM LICIMA Odjeljak A. Opće odredbe Član 22. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju od autoodgovornosti i kvalitativni obim pokrića) (1) Vlasnik vozila dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od autoodgovornosti za štetu koju upotrebom vozila prouzrokuje trećim licima zbog smrti, tjelesne povrede, narušavanja zdravlja (u daljem tekstu: šteta na licima), uništenja ili oštećenja stvari (u daljem tekstu: šteta na stvarima). (2) Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti pokriva odgovornost vlasnika, odnosno korisnika vozila prema trećim licima koje imaju zahtjev za naknadu štete koju mu isti prouzrokuju, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuju obavezni odnosi. (3) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivene su i štete na licima i štete na stvarima putnika u vozilu kojim je prouzrokovana šteta. (4) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivene su štete nastale od vozila koja podliježu obavezi registracije, te su, u skladu sa propisima kojima se uređuje registracija vozila, obavezna imati saobraćajnu dozvolu, odnosno potvrdu o registraciji. (5) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivena je i šteta na licima i šteta na stvarima koju pretrpe pješaci, biciklisti i drugi nemotorizovani učesnici saobraćajne nesreće. (6) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivena je i šteta koja je pričinjena trećem licu uslijed pada stvari s vozila. (7) U slučaju da su vozilo i priključno vozilo vlasništvo osiguranika čija je odgovornost osigurana kod različitih društava za osiguranje, društva za osiguranje solidarno odgovaraju za štetu i oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev bilo kojem od njih. Član 23. (Sporazum između društava za osiguranje) (1) Društva za osiguranje mogu zaključiti sporazum u skladu s kojim odštetni zahtjev oštećenog lica po osnovu osiguranja Broj 57 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. od autoodgovornosti može, u ime odgovornog društva za osiguranje, obrađivati i isplaćivati društvo za osiguranje kod kojeg je oštećeno lice zaključilo ugovor o osiguranju od autoodgovornosti. (2) Sporazum iz stava (1) ovog člana ne utječe na prava koja oštećeno lice ima neposredno prema odgovornom društvu za osiguranje iz člana 12. i člana 14. stava (4) ovog zakona. (3) Društvo za osiguranje koje, u skladu sa sporazumom iz stava (1) ovog člana, u ime odgovornog društva za osiguranje, obrađuje i isplaćuje odštetni zahtjev dužno je postupati u skladu sa odredbama čl. 13., 14. i 15. ovog zakona. Član 24. (Lica koja nemaju pravo na naknadu štete po osnovu osiguranja od autoodgovornosti) (1) Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti ne pokriva odgovornost prijevoznika za stvari koje je primio na prijevoz. (2) Pravo na naknadu štete po osnovu osiguranja od autoodgovornosti nema: a) vozač vozila kojim je prouzrokovana šteta; b) vlasnik, suvlasnik, te svaki korisnik vozila kojim je prouzrokovana šteta, koji nije bio vozač vozila čijom upotrebom je prouzrokovana šteta, i to na naknadu štete na stvarima; c) srodnik i druga fizička lica, za duševne boli zbog smrti ili tjelesne povrede vozača koji je prouzrokovao štetu; d) putnik koji je dobrovoljno ušao u vozilo kojim je prouzrokovana šteta, a kojim je upravljao neovlašteni vozač ili vozač pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, ako odgovorno društvo za osiguranje dokaže da je ta okolnost putniku trebala biti poznata; e) oštećeno lice kojem je prouzrokovana šteta zbog: 1) upotrebe vozila na sportskim priredbama koje se održavaju na putu ili dijelu puta zatvorenom za saobraćaj drugim vozačima, a kojima je cilj postizanje najveće ili najveće prosječne brzine, odnosno na vježbama za te priredbe, 2) neposrednog ili posrednog djelovanja nuklearne energije ili zračenja nastala za vrijeme prijevoza nuklearnih ili drugih radioaktivnih materijala, 3) rata, pobune ili terorističkih aktivnosti, 4) upotrebe vozila koje je bilo mobilizirano, od trenutka preuzimanja od strane nadležnih organa do trenutka vraćanja vozila vlasniku. Član 25. (Pravo društva za osiguranje na subrogaciju) (1) Društvo za osiguranje, koje je oštećenom licu nadoknadilo štetu, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa štete i stvarnih i opravdanih troškova od lica odgovornog za štetu u slučajevima ako je: a) vozač koristio vozilo u svrhu za koju nije namijenjeno, b) vozač koristio vozilo, a nije stekao odgovarajuću vozačku dozvolu, osim ako je to kandidat koji se obučava za polaganje vozačkog ispita za vozača, uz poštivanje svih propisa kojim se uređuje obuka za vozača, c) vozač koristio vozilo za vrijeme trajanja izrečenih mjera sigurnosti, odnosno zaštitnih mjera u saobraćaju (potpuna ili djelimična zabrana upravljanja vozilom i slično), d) vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad propisane granice u skladu s propisima o sigurnosti saobraćaja na cestama BiH, opojnih droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, odbio je alko-test, odnosno test na prisutnost opojnih droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, e) vozač upotrebom vozila prouzrokovao štetu namjerno, f) vozač pobjegao s mjesta štetnog događaja, g) vozač počinio prekršaj u krajnjoj nepažnji u skladu s propisima o sigurnosti saobraćaja na cestama. (2) Pravo društva za osiguranje iz stava (1) ovog člana nema utjecaj na pravo oštećenog lica na naknadu štete od odgovornog društva za osiguranje. (3) U pogledu obima prava za naknadu iz stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje koje je oštećenom licu nadoknadilo štetu ima pravo na naknadu: a) u slučajevima iz stava (1) tač.a), b), c), d) i f) ovog člana, najviše do iznosa 12 prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima na dan isplate štete, b) u slučaju iz stava (1) tač. e) i g) ovog člana, u cijelosti. (4) Bježanjem s mjesta štetnog događaja u smislu stava (1) tačka f) ovog člana ne smatra se opravdano napuštanje mjesta štetnog događaja. Član 26. (Naknada štete prouzrokovana od neovlaštenog vozača) (1) Ako je štetu prouzrokovao neovlašteni vozač, oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev odgovornom društvu za osiguranje, osim u slučaju iz člana 24. stava (2) tačka d) ovog zakona. (2) Društvo za osiguranje, koje je oštećenom licu isplatilo štetu koju je prouzrokovao neovlašteni vozač, ima pravo na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete i stvarnih i opravdanih troškova od tog neovlaštenog vozača. Član 27. (Obaveza društva za osiguranje i osigurana svota) (1) Osigurane sume na koje se obavezno ugovora osiguranje od autoodgovornosti ne mogu biti manje od iznosa: a) u slučaju štete na licima, 2.000.000,00 KM po jednom štetnom događaju, bez obzira na broj oštećenih lica u istoj nesreći, b) u slučaju štete na stvarima, 400.000,00 KM po jednom štetnom događaju, bez obzira na broj odštetnih zahtjeva proizašlih iz iste nesreće. (2) Ako po jednom štetnom događaju postoji više odštetnih zahtjeva, zbog čega ukupna naknada prelazi iznose iz stava (1) ovog člana iznosi naknada se srazmjerno smanjuju. (3) Ako odgovorno društvo za osiguranje isplati podnosiocu zahtjeva iznos veći od iznosa na koji ima pravo s obzirom na srazmjerno smanjenje naknade, jer nije znalo za ostala lica koja imaju prava na naknadu, to društvo za osiguranje i dalje ima obavezu prema tim drugim licima samo do ukupnog iznosa navedenog u stavu (1) ovog člana. (4) Društvo za osiguranje odgovorno je za naknadu štete koju upotrebom vozila registrovanog u Federaciji pretrpe treća lica u RS do iznosa osiguranih suma iz stava (1) ovog člana. (5) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je štetu koja je upotrebom vozila prouzrokovana u državama članicama Sistema zelene karte, a koja je viša od iznosa iz stava (1) ovog člana, nadoknaditi do iznosa određenog propisima o obaveznom osiguranju države u kojoj je šteta nastala. Član 28. (Regresni zahtjev) (1) Društvo za osiguranje dužno je nadležnom Zavodu zdravstvenog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obaveza preuzetih ugovorom o osiguranju u roku od 60 dana. (2) Stvarnom štetom u smislu stava (1) ovog člana smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi oštećenog lica u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 9 (3) Društvo za osiguranje nije dužno nadoknaditi troškove iz stava (2) ovog člana koje je nadležni Zavod zdravstvenog osiguranja, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, naplatio od oštećenog lica. Odjeljak B. Okvirni kriteriji za utvrđivanje visine odštete Član 29. (Osnov za novčanu naknadu) Osnov za novčanu naknadu za materijalnu štetu i nematerijalnu štetu je postojanje povrede tjelesnog i psihičkog integriteta ili smrti nekog lica. Član 30. (Materijalna šteta) (1) Pod materijalnom štetom u slučaju smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja nekog lica podrazumijeva se sva ona šteta koju je to lice imalo zbog povrede, odnosno bliski srodnik zbog smrti srodnika. (2) Naknada štete iz stava (1) ovog člana obuhvata: a) troškove liječenja i rehabilitacije; b) izgubljenu zaradu za vrijeme privremene spriječenosti za rad; c) izgubljenu zaradu u slučaju trajne djelimične ili potpune nesposobnosti za rad; d) naknadu za izgubljeno izdržavanje (novčana renta); e) troškove sahrane; f) troškove tuđe njege i pomoći. Član 31. (Troškovi liječenja i rehabilitacije) (1) Troškovi liječenja i rehabilitacije su materijalni troškovi nastali u postupku liječenja i rehabilitacije povrijeđenog lica u zdravstvenoj ustanovi, odnosno drugom obliku zdravstvene službe (privatna praksa). (2) Troškovi liječenja i rehabilitacije nadoknađuju se u visini stvarnih troškova liječenja i rehabilitacije, na osnovu računa zdravstvene ustanove uz priložen izvod o pruženim zdravstvenim uslugama i drugim troškovima na osnovu medicinske dokumentacije koju vodi zdravstvena ustanova, odnosno drugi oblik zdravstvene službe (privatna praksa), a koji su bili nužni i neophodni. (3) Ne postoji obaveza na naknadu troškova liječenja koje nije naučno dokazano odnosno troškova liječenja koje predstavlja eksperimentalni oblik liječenja. Član 32. (Naknada izgubljene zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad) (1) Naknada izgubljene zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad predstavlja naknadu koja pripada oštećenom koji tokom privremene spriječenosti za rad (liječenje ili bolovanje) nije bio sposoban obavljati svoje redovne radne obaveze iz radnog odnosa ili van radnog odnosa, koja je u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima, te zbog toga nije ostvario zaradu koju bi inače ostvario da mu nije nanesena tjelesna ozljeda koja je dovela do privremene spriječenosti za rad. (2) Naknada iz stava (1) ovog člana određuje se na osnovu razlike između naknade zarade koju je povrijeđeni imao tokom perioda privremene spriječenosti za rad i zarade koju bi ostvario da nije došlo do štetnog događaja. (3) Naknada iz stava (2) ovog člana određuje se u jednokratnom novčanom iznosu. Član 33. (Izgubljena zarada zbog trajne djelimične ili potpune nesposobnosti za rad) (1) Izgubljena zarada zbog trajne djelimične ili potpune nesposobnosti za rad predstavlja izgubljenu zaradu u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koja nastaje od momenta okončanja liječenja do momenta dok ta nesposobnost traje. (2) Naknada štete za izgubljenu zaradu iz stava (1) ovog člana, u slučaju trajne djelimične nesposobnosti za rad, određuje se na osnovu razlike odnosa zarade koju je oštećeni ostvarivao prije povređivanja i odnosa zarade koju oštećeni ostvaruje nakon povređivanja. (3) Naknada štete za izgubljenu zaradu iz st. (1) i (2) ovog člana određuje se u vidu mjesečne novčane rente. (4) U slučaju da su potrebe oštećenog trajno povećane ili su mogućnosti njegovog daljeg razvijanja i napredovanja uništene ili smanjene, mjesečna novčana renta uvećava se za naknadu za navedenu štetu. Član 34. (Naknada za izgubljeno izdržavanje) (1) Naknada za izgubljeno izdržavanje se određuje i isplaćuje licu koje je poginuli u saobraćajnoj nesreći izdržavao ili redovno pomagao, kao onom koji je po zakonu imao pravo zahtijevati izdržavanje od poginulog. (2) Iznos naknade iz stava (1) ovog člana, u vidu mjesečne novčane rente, ne može biti veći od onoga što bi oštećeni dobivao od poginulog da je ostao živ ili ako nakon smrti lica od kojeg je izdržavan ili redovno pomagan ne dobiva isti iznos od nekog drugog na osnovu penzijskih prava. (3) Za sve oblike naknade iz ovog člana postoji mogućnost izmjene iznosa (povećanjem, smanjenjem ili ukidanjem) ako se promjene okolnosti koje su uzete u obzir kod priznavanja ovog prava. Član 35. (Troškovi sahrane) (1) Troškovi sahrane su troškovi koji su neophodni kako bi se lice sahranilo u skladu sa običajima mjesta u kome se sahrana obavlja. (2) Naknada troškova iz stava (1) ovog člana određuje se u visini učinjenih stvarnih troškova, na osnovu računa za svaku vrstu troška, ali najviše do visine prosječnih cijena za svaku vrstu troška u mjestu gdje se sahrana obavlja. (3) Uz troškove sahrane oštećenim licima pripada i pravo na odštetu na ime troškova liječenja preminulog lica koji su nastali u periodu od povređivanja do njegove smrti (kada smrt nije nastupila trenutno nego u nekom vremenskom periodu nakon zadobivene tjelesne povrede). Član 36. (Troškovi tuđe njege i/ili pomoći) (1) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći su materijalni troškovi nastali za one usluge oštećenom licu koje omogućavaju zadovoljenje njezinih osnovnih bioloških potreba (uzimanje hrane, oblačenje, održavanje lične higijene, obavljanje redovnih fizioloških potreba, kretanje s pomagalima ili bez njih) ako navedene potrebe ne može sam zadovoljiti uslijed pretrpljenih povreda. (2) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći nadoknađuju se u visini stvarnih troškova tuđe njege i/ili pomoći, u skladu sa obimom i vremenom tuđe njege i/ili pomoći koja je neophodna oštećenom licu. (3) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći koje pružaju stručna lica (tzv. usluge medicinskih lica – stručnih lica) van obima priznatog na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ili pak druge institucije sličnog karaktera nadoknađuju se u visini stvarnih troškova, a najviše do prosječne neto zarade koju ostvaruju zdravstveni radnici odgovarajuće stručne spreme koji obavljaju ovu vrstu poslova u mjestu gdje se pruža tuđa njega i/ili pomoć oštećenom licu. (4) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći iz st. (2) i (3) ovog člana umanjuju se za iznos koji oštećeno lice iz ove osnove Broj 57 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. ostvaruje od nadležnih organa shodno propisima o socijalnoj zaštiti, i u uslovima kada to pravo oštećeno lice nije ostvarilo podnošenjem zahtjeva, a prema svim okolnostima slučaja to je pravo mogao ostvariti jer mu pripada. (5) Naknada na ime tuđe njege i/ili pomoći određuje se u obliku mjesečne rente za koju postoji mogućnost izmjene iznosa (povećanjem, smanjenjem ili ukidanjem) ako se promijene okolnosti koje su uzete u obzir kod priznavanja ovog prava. Član 37. (Nematerijalna šteta) (1) Nematerijalna šteta se nadoknađuje nezavisno od naknade materijalne štete. (2) Nematerijalna šteta obuhvata sljedeće vidove: a) fizička bol; b) duševna bol zbog umanjenja /smanjenja životne aktivnosti; c) pretrpljeni strah; d) duševna bol zbog naruženosti; e) duševna bol zbog smrti bliskog lica; f) duševna bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica. Član 38. (Fizička bol) (1) Fizička bol je subjektivno osjećanje koje se javlja kod povrijeđenog lica u momentu povređivanja i traje za vrijeme liječenja. (2) Prilikom klasifikacije fizičkih bolova (jaki, srednji ili slabi) u obzir se posebno uzima jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova kao i sve nelagodnosti tokom liječenja (nesvjestica, hospitalizacija, vezanost za krevet, razne vrste imobilizacija i fiksacija, rendgensko snimanje, broj operacija, infuzija, transfuzija, infekcije, previjanje rana, odstranjenje šavova, upotreba invalidskih kolica, bolovanje, posjećivanje ambulante, fizioterapija, trajanje rehabilitacije i sl.), opće zdravstveno stanje povrijeđenog, vrsta i karakter povreda i moguće umanjenje intenziteta bolova kroz odgovarajuću terapiju i lijekove. Kod klasifikacije odnosno fizičkih bolova, a imajući u vidu da se radi o subjektivnom osjećanju koje se javlja kod povrijeđenog u obzir će se uzimati i Evaluacijska tablica boli tzv. Julijanova ljestvica po kojoj minimalna bol, vrlo lagana bol i lagana bol se ima smatrati bolovima slabog intenziteta dok srednja bol se ima smatrati bolovima srednjeg intenziteta, a ozbiljna bol, vrlo ozbiljna bol i izuzetno ozbiljna bol bolovima jakog intenziteta. (3) Visina naknade za fizičke bolove se utvrđuje po danima i to: a) jaki bolovi – 70,00 KM b) srednji bolovi – 40,00 KM c) slabi bolovi – 10,00 KM. (4) U slučaju da se nakon okončanog liječenja utvrdi da povreda kod oštećenog lica nije dovela do umanjenja životne aktivnosti iznos novčane naknade po osnovu boli može maksimalno iznositi do 800,00 KM. Bolovi slabog intenziteta koji su trajali kraće od tri dana nisu osnov za dosuđivanje novčane naknade. Član 39. (Strah) (1) Strah je osjećaj koji je neko lice doživjelo, odnosno pretrpjelo u trenutku povređivanja koji se manifestira kao strah za život i/ili tjelesni integritet i naknadni osjećaj po doživljenom povređivanju, a koji je vezan za ishod ozdravljenja. (2) Visina naknade za pretrpljeni strah utvrđuje se prema intenzitetu i dužini trajanja pretrpljenog straha. Strah jakog odnosno veoma jakog intenziteta je posebno stanje svijesti koje trpi psihički normalna osoba kada joj je ugrožen život. (3) Visina naknade za strah se utvrđuje po danima i to: a) veoma jakog intenziteta – 70,00 KM b) jakog intenziteta – 60,00 KM c) srednjeg intenziteta – 30,00 KM d) slabog intenziteta – 5,00 KM. (4) U slučaju da se nakon okončanog liječenja utvrdi da povreda kod oštećenog lica nije dovela do umanjenja opće životne aktivnosti iznos novčane naknade po osnovu straha može maksimalno iznositi do 400,00 KM. Pretrpljeni strah lakog intenziteta koji je trajao kraće od tri dana nije osnov za dosuđivanje naknade. Član 40. (Umanjenje opće životne aktivnosti) (1) Umanjenje opće životne aktivnosti obuhvata sva trajna ograničenja u životnim aktivnostima oštećenog lica odnosno nemogućnost ili smanjenu mogućnost funkcioniranja organizma (tjelesnih, psihomotornih, senzornih ili kognitivnih funkcija) tako da lice ne može ili ograničeno može obavljati životne funkcije koje je mogao obavljati prije povređivanja, odnosno zadovoljavati zahtjeve životnih potreba u kvalitetu i kvantitetu kao lice bez oštećenja. (2) Procenat umanjenja opće životne aktivnosti iz stava (1) ovog člana se utvrđuje na osnovu medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda povrijeđenog. (3) Visina novčane naknade se određuje prema procentu umanjenja opće životne aktivnosti iz stava (2) ovog člana i u zavisnosti od godina života oštećenog na dan nastanka štetnog događaja i to: a) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti do 25% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 500,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 450,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 410,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 380,00 KM b) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti preko 25 do 40% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 550,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života –do 530,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 510,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 490,00 KM c) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti od 40 do 60% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 640,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 620,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 600,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 580,00 KM d) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti od 60 do 80% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 730,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 710,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 690,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 670,00 KM e) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti od 80 do 100% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 950,00 KM Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 11 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 900,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 870,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 850,00 KM. Član 41. (Naruženost) (1) Naruženost predstavlja narušavanje dotadašnjeg vanjskog izgleda ili sklada oštećenikova tijela ili dijela tijela i/ili narušavanje neke tjelesne funkcije. (2) Visina naknade za naruženost zavisi od trajnih posljedica koje se ogledaju u narušavanju dotadašnjeg izgleda i sklada tijela odnosno stepena naruženosti i starosne dobi lica, na dan nastanka štetnog događaja, i to na sljedeći način: a) ako je riječ o naruženosti izrazito jakog stepena: 1) kod lica do 20 godina života – do 9.000,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 8.900,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 8.750,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 8.500,00 KM b) ako je riječ o naruženosti jakog stepena koja je vrlo uočljiva trećim licima: 1) kod lica do 20 godina života – do 6.400,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 6.200,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 6.000,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 5.800,00 KM c) ako je riječ o naruženosti jakog stepena koja je uočljiva trećim licima, ali samo ponekad (ukućanima, na plaži i sl.): 1) kod lica do 20 godina života – do 5.450,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 5.300,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 5.000,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 4.900,00 KM d) ako je riječ o naruženosti srednjeg stepena koja je vrlo uočljiva trećim licima: 1) kod lica do 20 godina života – do 5.450,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 5.300,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 5.000,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 4.900,00 KM e) ako je riječ o naruženosti srednjeg stepena koja je uočljiva trećim licima, ali samo ponekad: 1) kod lica do 20 godina života – do 2.750,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 2.550,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 2.350,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 2.200,00 KM f) ako je riječ o naruženosti lakog stepena koja je vrlo uočljiva trećim licima: 1) kod lica do 20 godina života – do 1.350,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 1.250,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 1.150,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 1.050,00 KM g) ako je riječ o naruženosti lakog stepena koja je uočljiva trećim licima, ali samo ponekad: 1) kod lica do 20 godina života – do 630,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 500,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 550,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 500,00 KM. (3) Iznos naknade može biti veći ili manji u procentu do 10% od onog koji je prethodno naveden, ali samo izuzetno, kada to naročito opravdavaju vanredne, posebne i individualne okolnosti pojedinog slučaja koje se zbog svoje posebnosti nisu mogle uzeti i predvidjeti pri izradi ovih kriterija za utvrđivanje prava na odštetu (vrsta zanimanja, lokacija povreda i sl.). Član 42. (Duševni bolovi zbog smrti bliskog srodnika) (1) Duševni bolovi zbog smrti bliskog srodnika se izražavaju u subjektivnom osjećaju, odnosno patnji koju trpi oštećeni zbog gubitka bliskog srodnika. (2) Pravo na naknadu za duševne bolove zbog smrti bliskog srodnika imaju članovi njegove uže porodice (bračni drug, djeca i roditelji). (3) Naknada u slučaju smrti se priznaje i vanbračnom partneru, ako je između njega i umrlog postojala trajnija zajednica života. (4) Trajnija zajednica života iz stava (3) ovog člana smatra se životna zajednica žene i muškarca koji nisu u braku i koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. (5) Naknada u slučaju smrti se priznaje i braći i sestrama ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života. (6) Trajnija zajednica života iz stava (5) ovog člana predstavlja postojanje zajedničkog domaćinstva - i trajnu emotivnu povezanost, postojanje finansijske zajednice odnosno odnos uzajamne zavisnosti koji upućuje na postojanje trajnije ekonomske životne zajednice i egzistencijalne povezanosti između umrlog i njegovih srodnika. (7) Pravo na naknadu imaju i roditelji u slučaju gubitka ploda odnosno začetog a nerođenog djeteta. (8) Pravo na naknadu zbog smrti roditelja ima i začeto nerođeno dijete (nasciturus) pod uslovom da se rodi živo. (9) Visina naknade zavisi od stepena srodstva i priznaje se u sljedećim iznosima: a) za slučaj smrti bračnog i vanbračnog partnera - 20.000,00 KM, b) za slučaj smrti djeteta - 20.000,00 KM, c) za slučaj gubitka ploda roditeljima - 7.000,00 KM, d) za slučaj smrti roditelja - 20.000,00 KM, e) za slučaj smrti brata ili sestre - 7.000,00 KM, f) za slučaj smrti roditelja nasciturusu - 20.000,00 KM. Član 43. (Duševna bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica) (1) Duševna bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica se izražava u subjektivnom osjećaju, odnosno patnji koju trpi oštećeni zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica. (2) Pravo na naknadu za duševne bolove zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica imaju članovi njegove uže porodice (bračni drug, djeca i roditelji). (3) Naknada u slučaju naročito teškog invaliditeta se priznaje i vanbračnom partneru, ako između njega i povrijeđenog postoji trajnija zajednica života. (4) Trajnija zajednica života iz stava (3) ovog člana smatra se životna zajednica žene i muškarca koji nisu u braku i koja Broj 57 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. (5) Invaliditet se smatra naročito teškim ako je postotak umanjenja opće životne aktivnosti kod oštećenog jednak ili veći od 70%. (6) Visina naknade priznaje se u sljedećim iznosima: a) za slučaj naročito teškog invaliditeta bračnog i vanbračnog druga (trajnija zajednica života) i djeteta - 20.000,00 KM b) za slučaj naročito teškog invaliditeta roditelja: 1) djetetu koje se nalazi na odgoju i izdržavanju kod roditelja - 20.000,00 KM 2) djetetu - 12.000,00 KM. Član 44. (Novčana renta) (1) Pravo na naknadu štete u vidu novčane rente uslijed smrti bliskog lica ili uslijed povrede tijela ili oštećenja zdravlja ne može se prenijeti drugom licu. (2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti drugome, ako je iznos naknade određen pismenim sporazumom strana ili pravosudnom sudskom odlukom. (3) Visina naknade iz čl.38. do 43. ovoga Zakona utvrđena je na bazi prosječne visine premije po polici u automobilskoj odgovornosti u visini od 300,00 KM. (4) U slučaju povećanja ili pak smanjenja cijene prosječne visine premije iz prethodnog stava ovoga člana za više od 10% visina naknade će se povećavati ili smanjivati u istovjetnom postotku. (5) Prosječnu visinu premije iz stava (3) ovoga člana će utvrđivati i objavljivati Agencija svake godine najkasnije do kraja prvog mjeseca tekuće godine s presjekom na dan 31.12. prethodne godine. Odjeljak C. Promjena vlasnika vozila, granično osiguranje i Informativni centar Član 45. (Promjena vlasnika vozila) (1) Ako se za vrijeme trajanja osiguranja promijeni vlasnik vozila, novi vlasnik vozila dužan je zaključiti ugovor o osiguranju svoje odgovornosti za upotrebu vozila na kojem je stekao vlasništvo. (2) Osiguranik koji otuđi svoje vozilo dužan je o tome obavijestiti društvo za osiguranje kod kojeg je osigurana njegova odgovornost za upotrebu vozila koje je otuđeno u roku od 30 dana od dana otuđenja vozila i postupiti u skladu sa članom 9. stav 6. ovog zakona. (3) Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti zaključen s prethodnim vlasnikom prestaje da važi u trenutku kada je novi vlasnik vozila zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti na svoje ime. (4) Prestankom važenja ugovora iz stava (3) ovog člana, osiguranik, prethodni vlasnik vozila, ima pravo na povrat dijela premije za neiskorišteni period pokrića, pod uslovom da je postupio u skladu sa obavezom iz stava (2) ovog člana i u slučaju da nije bilo štete u periodu osiguranja po navedenoj polici. (5) Izuzetno od stava (3) ovog člana, ugovor o osiguranju od autoodgovornosti zaključen s prethodnim vlasnikom ostaje na snazi do isteka trajanja osiguranja, ukoliko novi vlasnik, u tom roku, nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti na svoje ime, u tom slučaju se po samom zakonu smatra da su prava i obaveze, kao i odgovornost za upotrebu vozila, preneseni na novog vlasnika vozila danom zaključenja ugovora o prijenosu vlasništva na vozilu. Član 46. (Naknada štete koja je prouzrokovana upotrebom nepoznatog vozila ili upotrebom vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti) Oštećeno lice kojem je na teritoriji Federacije prouzrokovana šteta upotrebom nepoznatog vozila ili upotrebom vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti podnosi odštetni zahtjev Zaštitnom fondu. Član 47. (Međunarodna potvrda o osiguranju od autoodgovornosti za vozila strane registracije) (1) Vozač koji je vozilom strane registracije prešao granicu BiH na teritoriji Federacije dužan je imati i, na zahtjev ovlaštenog lica u Federaciji, dati na uvid međunarodnu potvrdu o postojanju osiguranja od autoodgovornosti važeću na teritoriji država članica Sistema zelene karte ili policu osiguranja od autoodgovornosti. (2) Međunarodnom potvrdom o osiguranju od autoodgovornosti smatra se i registarska oznaka koju nosi vozilo koje se uobičajeno nalazi na teritoriji država potpisnica Multilateralnog sporazuma, pod uslovom da je s BiH potpisan Multilateralni sporazum. Član 48. (Granično osiguranje) Vozač vozila strane registracije koji ne posjeduje međunarodnu potvrdu o osiguranju od autoodgovornosti iz člana 47. ovog zakona ne može upotrebljavati vozilo na teritoriji Federacije ako ne posjeduje policu osiguranja od autoodgovornosti, čiji period važenja ne može biti kraći od sedam niti duži od 90 dana. Član 49. (Pravo na naknadu štete) (1) Oštećeno lice kojem je u Federaciji prouzrokovana šteta upotrebom vozila strane registracije iz zemlje članice Sistema zelene karte ili zemlje potpisnice Multilateralnog sporazuma podnosi odštetni zahtjev putem Biroa zelene karte BiH. (2) Za naknadu štete koja je na teritoriji Federacije prouzrokovana upotrebom vozila strane registracije za koje vlasnik nema važeći ugovor o osiguranju od autoodgovornosti primjenjuju se odredbe člana 46. ovog zakona. (3) Zaštitni fond, pod uslovom da je BiH u režimu Multilateralnog sporazuma, te da je Zaštitni fond zaključio odgovarajuće bilateralne sporazume s nadležnim tijelima za naknadu šteta koje ne mogu biti nadoknađene obaveznim osiguranjem one države na čijoj teritoriji se vozilo uobičajeno nalazi, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa štete, stvarnih i opravdanih troškova od tih tijela. Član 50. (Obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nesreći) (1) Društvo za osiguranje dužno je osiguraniku, uz policu osiguranja od autoodgovornosti, uručiti primjerak Evropskog izvještaja o saobraćajnoj nesreći, koji je osiguranik dužan držati u vozilu i predočiti ovlaštenom licu na zahtjev. (2) U slučaju saobraćajne nesreće učesnici mogu ispuniti i potpisati te međusobno razmijeniti Evropski izvještaj o saobraćajnoj nesreći. Evropski izvještaj o saobraćajnoj nesreći može biti korišten u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva kao dokaz nastupanja štetnog događaja, pod uslovom da je uredno i potpuno popunjen, te da su uz to priložene fotografije oštećenja na vozilima i mjesta štetnog događaja. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 13 Član 51. (Informativni centar) (1) Informativni centar uspostavlja se u okviru Agencije, radi efikasnijeg ostvarivanja prava po odštetnim zahtjevima u slučaju šteta nastalih u saobraćajnim nesrećama upotrebom vozila. (2) Informativni centar: a) prikuplja podatke od značaja za ostvarivanje prava po odštetnim zahtjevima i vodi registar tih podataka; b) omogućava uvid u podatke iz tačke a) ovog stava; c) pruža pomoć oštećenim licima pri prikupljanju podataka iz registra iz tačke (1) ovog stava i prikupljanju podataka iz registara Informativnog centra RS, informativnih centara država članica Evropske unije i drugih država s kojima ima saradnju. (3) Registar iz stava (2) tačka a) ovog člana sadrži najmanje podatke o: a) registarskim oznakama, vrstama, markama, tipovima i brojevima šasija motornih vozila registrovanim u Federaciji; b) brojevima polica osiguranja od autoodgovornosti za vozila iz tačke (1) ovog stava; c) datumu početka i prestanka osiguravajućeg pokrića na osnovu ugovora o osiguranju od autoodgovornosti; d) nazivu i adresi sjedišta društva za osiguranje koje pruža osiguravajuće pokriće na osnovi police osiguranja iz tačke c) ovog stava; e) imenu i prezimenu, datumu i mjestu rođenja i adresi, odnosno poslovnom imenu i sjedištu osiguranika; f) izdatim zelenim kartama; g) popisu vlasnika vozila koja su izuzeta od obaveze osiguranja od autoodgovornosti, kao i nazivu organa ili tijela odgovornog za naknadu štete oštećenom licu; (4) Podaci iz stava (3) ovog člana prikupljaju se od društava za osiguranje, podružnica društava za osiguranje koje posluju u Federaciji i nadležnog organa za registraciju vozila i vođenje evidencija o saobraćajnim nesrećama u Federaciji. (5) Na zahtjev oštećenog lica, Informativni centar podatke iz stava (3) ovog člana zatražit će i iz Informativnog centra RS, informativnih centara država članica Evropske unije i drugih država. (6) Društvo za osiguranje i organ nadležan za evidenciju registrovanih motornih vozila u Federaciji dužni su podatke iz stava (3) ovog člana redovno dostavljati Informativnom centru. (7) Zaštita ličnih podataka iz registra podataka Informativnog centra vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka. (8) Agencija će propisati sadržaj, način prikupljanja, vođenja i pristupa podacima iz registra Informativnog centra. Član 52. (Čuvanje podataka i omogućavanje uvida u podatke) (1) Podatke iz člana 51. stava (3) tač. a) do f) ovog zakona Informativni centar je dužan čuvati najmanje sedam godina od dana odjave registracije motornog vozila ili prestanka važenja police osiguranja. (2) Radi pružanja pomoći kod prikupljanja podataka iz člana 51. stava (2) tačka c), Informativni centar sarađuje s Informativnim centrom RS, informativnim centrima država članica Evropske unije i drugih država. (3) Informativni centar dužan je oštećenim licima sedam godina nakon saobraćajne nesreće iz svog ili iz registra Informativnog centra RS, informativnog centra države članice Evropske unije ili druge države s kojima ima saradnju omogućiti uvid u sljedeće podatke: a) nazivu i sjedištu odgovornog društva za osiguranje; b) broju police osiguranja društva iz tačke a) ovog stava; c) ime i prezime, odnosno naziv, te adresu ovlaštenog predstavnika za obradu odštetnih zahtjeva na osnovu osiguranja od autoodgovornosti u BiH kojeg je imenovalo društvo za osiguranje države članice Evropske unije i koji pruža osiguravajuće pokriće na osnovu police osiguranja vozila kojim je saobraćajna nesreća prouzrokovana. (4) Informativni centar, na zahtjev oštećenog lica, pribavlja podatke o imenu i prezimenu, odnosno nazivu i prebivalištu, odnosno sjedištu vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila, ako je oštećeno lice iskazalo pravni interes za tim podacima. (5) Podatke iz stava (4) ovog člana Informativni centar prikuplja od društava za osiguranje ili od nadležnog organa za registraciju vozila i vođenje evidencija o saobraćajnim nesrećama u Federaciji. (6) Informativni centar pribavlja za oštećeno lice podatke o imenu i prezimenu, odnosno nazivu, te adresi lica koje mu garantuje za štetu prouzrokovanu vozilom koje je izuzeto od obaveze zaključivanja ugovora o osiguranju od autoodgovornosti. POGLAVLJE IV. OSIGURANJE VLASNIKA ZRAKOPLOVA OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU PROUZROKOVANU TREĆIM LICIMA I PUTNICIMA Član 53. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju) (1) Vlasnik zrakoplova dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu putnicima, stvarima i trećim licima u skladu sa odredbama ovog zakona, propisima kojima se uređuje zrakoplovstvo u BiH i propisima koji važe u ECAA. (2) U postupku izdavanja dozvola kojima se odobrava obavljanje različitih komercijalnih i nekomercijalnih djelatnosti u zračnom saobraćaju, koje se izdaju u skladu sa propisima o zračnom saobraćaju, podnosilac zahtjeva dužan je nadležnom organu dostaviti dokaz o zaključenom ugovoru o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tačka c) ovog zakona. (3) Ugovorom o obaveznom osiguranju iz stava (1) ovog člana pokrivene su: a) štete prouzrokovane trećim licima za vrijeme leta zrakoplova, b) štete koje pretrpi putnik za vrijeme leta zrakoplova, c) štete na stvarima zbog gubitka, odnosno oštećenja ličnih stvari putnika koje se nalaze u kabini zrakoplova, d) štete na stvarima zbog gubitka, odnosno oštećenja tereta i predane prtljage. (4) Ugovorom o obaveznom osiguranju iz stava (1) ovog člana nisu pokriveni putnici i članovi letačke i kabinske posade zrakoplova, koji su na dužnosti za vrijeme leta zrakoplova. (5) Putnik iz stava (1) ovog člana je svako lice koje se prevozi zrakoplovom uz saglasnost vlasnika zrakoplova, osim članova letačke i kabinske posade zrakoplova koji su na dužnosti za vrijeme leta zrakoplova. (6) Ugovor o osiguranju iz stava (1) ovog člana ne pokriva štete iz stava (3) tač. c) i d) ovog člana ako se zrakoplov ne koristi u komercijalne svrhe. (7) Ugovorom o osiguranju iz stava (1) ovog člana pokrivene su i štete zbog rizika rata, terorističkih aktivnosti, otmice, sabotaže, nezakonitog prisvajanja zrakoplova i pobune. (8) Izuzetno od stava (7) ovog člana, ugovor o osiguranju iz stava (1) ovog člana ne pokriva štete zbog rizika rata i terorizma za: Broj 57 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. a) državne zrakoplove definirane u skladu s Čikaškom konvencijom; b) zrakoplovne modele kojima MTOM iznosi do 20 kg; c) letjelice koje polijeću s nogu pilota (uključujući motorne paraglajdere i zmajeve); d) vezane balone; e) papirne zmajeve; f) padobrane (uključujući vučene padobrane); g) zrakoplove, uključujući jedrilice, kojima MTOM iznosi do 500 kg, i mikrolake zrakoplove koji se: 1) koriste u nekomercijalne svrhe ili 2) koriste za obuku vozača zrakoplova lokalno, koji ne uključuju prelazak državne granice. Član 54. (Osigurane sume) (1) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iz člana 53. stava (1) ovog zakona iznosi: a) za štete trećim licima: 1) za letjelice koje polijeću s nogu pilota 10.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u konvertibilnim markama (KM), 2) za slobodne balone s posadom 20.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, 3) za zrakoplove kojima MTOM iznosi: - do 500 kg, 750.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 501 kg do 1000 kg, 1.500.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 1001 kg do 2700 kg, 3.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 2701 kg do 6000 kg, 7.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 6001 kg do 12.000 kg, 18.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 12.001 kg do 25.000 kg, 80.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 25.001 kg do 50.000 kg, 150.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 50.001 kg do 200.000 kg, 300.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 200.001 kg do 500.000 kg, 500.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - iznad 500.001 kg do 700.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM; b) za pojedinog putnika 250.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM; c) za lične stvari putnika koje se nalaze u kabini zrakoplova 1131,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM; d) za teret i predatu prtljagu po 1 kg iznosi 19,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM. (2) Izuzetno od stava (1) tačka b) ovog člana, najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju za zrakoplove kojima MTOM iznosi 2700 kg ili manje, a koji se ne koristi u komercijalne svrhe, za pojedinog putnika iznosi 100.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, za zrakoplove koji se ne koriste u komercijalne svrhe, odnosno koji se koriste za obuku vozača zrakoplova, sportsko i amatersko letenje i koji se koriste samo za let unutar zračnog prostora BiH najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju ne može biti niža od: a) 8000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi do 200 kg, b) 25.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi od 201 kg do 500 kg, c) 50.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi od 501 kg do 1000 kg, d) 80.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi od 1001 kg do 2700 kg. Član 55. (Shodna primjena odredbi) Na pitanja odgovornosti vlasnika zrakoplova za štetu koju prouzrokuje trećim licima i putnicima, a koja nisu uređena odredbama ovog poglavlja, shodno se primjenjuju odredbe iz Poglavlja III. ovog zakona, kao i odredbe propisa kojima se uređuje zrakoplovstvo u BiH. POGLAVLJE V. OSIGURANJE VLASNIKA PLOVILA NA MOTORNI POGON OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU PROUZROKOVANU TREĆIM LICIMA Član 56. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju) (1) Vlasnik plovila na motorni pogon, snage motora veće od 3,7 kW, koja se u skladu sa propisima o registraciji plovila upisuju u odgovarajući registar, dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom ovog plovila može nanijeti trećim licima zbog smrti, tjelesne povrede ili narušavanja zdravlja. (2) Trećim licima iz stava (1) ovog člana ne smatraju se lica koja se nalaze na plovilu kojim je prouzrokovana šteta, kao i članovi posade koji upravljaju plovilom na motorni pogon. (3) Vlasnik, odnosno korisnik inostranog plovila koje ulazi u teritorijalno more ili unutrašnje vode BiH mora imati važeći ugovor o osiguranju od odgovornosti za štete iz stava (1) ovog člana, osim ako ne postoje druge odgovarajuće garancije za naknadu štete ili ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. (4) Odredbe čl. 46., 47. i 49. ovog zakona kojima se uređuje osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima, odgovarajuće se primjenjuju na osiguranje vlasnika plovila od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima. (5) Odredbe ovog člana odgovarajuće se primjenjuju na odgovornost vlasnika plovila pri plovidbi unutrašnjim vodama u Federaciji. Član 57. (Osigurana suma) (1) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iz člana 56. stava (1) ovog zakona iznosi 210.000,00 KM. (2) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju plovila čija je snaga motora veća od 15 kW, a koja po propisima o registraciji plovila mora biti upisana u registar plovila iznosi 650.000,00 KM. Član 58. (Shodna primjena odredbi) Na pitanja odgovornosti vlasnika plovila za štetu koju prouzrokuje trećim licima i putnicima, a koja nisu uređena odredbama ovog poglavlja, shodno se primjenjuju odredbe iz Poglavlja III. ovog zakona, kao i odredbe propisa kojima se uređuje plovidba u BiH. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 15 POGLAVLJE VI. ZAŠTITNI FOND Član 59. (Zaštitni fond) (1) Zaštitni fond je pravno lice sa sjedištem u Sarajevu, nadležno da pokriva štete u skladu sa članom 66. ovog zakona, a koje ne mogu biti nadoknađene obaveznim osiguranjem, kao i da obavlja druge poslove u skladu sa zakonom. (2) Organi Zaštitnog fonda su Skupština, Upravni odbor i direktor. (3) Zaštitni fond ima statut kojim se uređuju: a) organizacija i način poslovanja, b) upravljanje i rukovođenje, c) finansiranje i finansijsko poslovanje, d) druga pitanja u vezi s poslovanjem Zaštitnog fonda. (4) Agencija daje prethodnu saglasnost na statut Zaštitnog fonda, kao i na njegove izmjene i dopune. (5) Nadzor nad poslovanjem Zaštitnog fonda obavlja Agencija shodno odredbama propisa o osiguranju. Član 60. (Članstvo i izvori financiranja Zaštitnog fonda) (1) Članovi Zaštitnog fonda su sva društva za osiguranje koja u Federaciji obavljaju vrste osiguranja iz člana 2. stava (1) tač. a) i b) ovog zakona, bez obzira na to da li im je sjedište registrovano u Federaciji ili izvan nje. (2) Izvori finansiranja Zaštitnog fonda su: a) članarine, iz kojih se finansiraju troškovi poslovanja Zaštitnog fonda (troškovi administracije) b) doprinosi, iz kojih se finansiraju naknade šteta za namjenu izvršavanja obaveza iz člana 66. ovog zakona. (3) Članarinu iz stava (2) tačka a) ovog člana dužni su plaćati svi članovi Zaštitnog fonda, u jednakom iznosu, a visinu godišnje članarine određuje Upravni odbor Zaštitnog fonda, svake poslovne godine, u skladu sa projekcijom troškova administracije Zaštitnog fonda, uz prethodnu saglasnost Agencije. (4) Doprinose iz stava (2) tačka b) ovog člana dužni su plaćati svi članovi Zaštitnog fonda, a koji su zasnovani na procentu fakturisanih godišnjih premija osiguranja od autoodgovornosti i premija za osiguranje putnika u javnom prijevozu. (5) Visina i rokovi za uplatu doprinosa iz stava (2) tačka b) ovog člana određuju se godišnje, odlukom Agencije, koja se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". (6) Agencija je ovlaštena da visinu već utvrđenih doprinosa iz stava (5) ovog člana mijenja i prilagođava potrebama Zaštitnog fonda, u cilju osiguranja ostvarivanja funkcija Zaštitnog fonda iz člana 66. ovog zakona. (7) Članovima koji tekuće finansijske godine dobiju dozvolu za rad u vrsti osiguranja putnika u javnom prijevozu ili u vrsti osiguranja od autoodgovornosti Agencija određuje paušalni iznos kao prvi doprinos u Zaštitni fond. Član 61. (Upravljanje sredstvima Zaštitnog fonda) (1) Zaštitni fond dužan je odvojeno planirati i knjigovodstveno evidentirati unutar prihoda članarine i doprinose, a unutar rashoda troškove administracije Zaštitnog fonda i troškove izvršavanja obaveza Zaštitnog fonda prema oštećenim licima, u skladu sa ovim zakonom. (2) Zaštitni fond dužan je voditi i evidentirati podatke o štetama i o tome izvještavati Agenciju. (3) Zaštitni fond dužan je Agenciji dostaviti nerevidirane godišnje finansijske izvještaje do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu, a polugodišnje finansijske izvještaje najkasnije do 31. jula tekuće godine. (4) Zaštitni fond dužan je Agenciji dostaviti revidirane godišnje finansijske izvještaje za prethodnu godinu, zajedno s izvještajem ovlaštenog revizora i godišnjim izvještajem o poslovanju, najkasnije do 31. maja tekuće godine. (5) Zaštitni fond dužan je Agenciji dostavljati izvještaj s podacima o uplaćenim članarinama i doprinosima, najkasnije do 30. novembra tekuće godine. (6) Agencija propisuje pravila poslovanja i izvještavanja Zaštitnog fonda. Član 62. (Skupština Zaštitnog fonda) (1) Skupštinu Zaštitnog fonda čine ovlaštena lica članova Zaštitnog fonda. (2) Skupština Zaštitnog fonda donosi odluke dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova članova Zaštitnog fonda. (3) Skupština Zaštitnog fonda: a) donosi statut i druge opće akte od značaja za poslovanje, b) donosi finansijski plan i usvaja finansijske izvještaje, c) imenuje i razrješava članove Upravnog odbora Zaštitnog fonda, d) odlučuje o ugovaranju osiguranja Zaštitnog fonda, kojim se pokriva nesolventnost njenih članova u pogledu izvršavanja njihovih obaveza prema Zaštitnom fondu. (4) Odlukom Agencije određuje se broj glasova koji svaki od članova ima u Skupštini Zaštitnog fonda u srazmjeri s visinom uplaćenih doprinosa svakog od članova Zaštitnog fonda u prethodnoj godini. (5) Odluka iz stava (4) ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (6) Svaki član Skupštine Zaštitnog fonda ima jedan glas na svakih 4.000.000,00 KM obračunate premije za vrste osiguranja na osnovu kojih društva za osiguranje uplaćuju doprinose. (7) Članovi Skupštine Zaštitnog fonda koji imaju premiju manju od 4.000.000,00 KM imaju pravo na jedan glas. Član 63. (Upravni odbor Zaštitnog fonda) (1) Zaštitnim fondom upravlja Upravni odbor, koji se imenuje na period od četiri godine, uz prethodnu saglasnost Agencije. (2) Upravni odbor Zaštitnog fonda ima pet članova. (3) Jedan član Upravnog odbora Zaštitnog fonda imenuje se iz reda zaposlenih u Federalnom ministarstvu finansija, a četiri člana imenuju se na prijedlog društava za osiguranje iz društava za osiguranje ili iz reda stručnjaka iz oblasti privrednog prava, osiguranja ili finansija, nezavisnih od društava za osiguranje. Član 64. (Uslovi za imenovanje člana Upravnog odbora Zaštitnog fonda) Za člana Upravnog odbora Zaštitnog fonda može biti imenovano lice koje: a) ima VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja i najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti osiguranja, b) nije pravosnažno osuđeno za krivična djela protiv imovine, krivična djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa ili bilo koje drugo krivično djelo propisano zakonom u vezi s obavljanjem njihove profesionalne djelatnosti, c) u posljednjih pet godina nije bio član uprave, nadzornog odbora ili organa koji obavlja nadzor u Broj 57 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. društvu za osiguranje nad kojim je otvoren ili proveden postupak likvidacije ili stečaja. Član 65. (Direktor Zaštitnog fonda) (1) Direktor Zaštitnog fonda organizuje rad i rukovodi poslovanjem, predstavlja i zastupa Zaštitni fond, izvršava odluke Upravnog odbora i odgovara za zakonit rad Zaštitnog fonda. (2) Direktor Zaštitnog fonda imenuje se na period od četiri godine. (3) Na postupak i uslove za izbor i imenovanje direktora Zaštitnog fonda kao i oduzimanja saglasnosti za funkciju direktora Zaštitnog fonda shodno se primjenjuju odredbe zakona koji regulira oblast osiguranja, koje se odnose na članove uprave u društvu za osiguranje. (4) Upravni odbor Zaštitnog fonda, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Agencije, imenuje direktora Zaštitnog fonda. (5) Lice imenovano za direktora Zaštitnog fonda, a za čije imenovanje nije pribavljena saglasnost iz stava (4) ovog člana, ne može obavljati funkciju direktora Zaštitnog fonda. Član 66. (Namjena sredstava Zaštitnog fonda) (1) Sredstva Zaštitnog fonda se koriste za izvršavanje obaveza Zaštitnog fonda po osnovu šteta prouzrokovanih trećem licima nastalim na teritoriji Federacije: a) ako ih prouzrokuje nepoznato vozilo, samo ako je u pitanju nematerijalna šteta, b) ako ih prouzrokuje vozilo čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti, c) u slučaju da nije zaključen ugovor iz člana 2. stava (1) tačka a) ovog zakona, d) u slučaju da štete iz ugovora iz člana 2. stava (1) tač. a) i b) ovog zakona nisu mogle biti nadoknađene iz stečajne mase društva za osiguranje. (2) Izuzetno, u slučaju štete prouzrokovane nepoznatim vozilom, Zaštitni fond će nadoknaditi štetu na stvarima, ako je nadoknadio štetu zbog smrti ili teške tjelesne povrede nastale u istoj saobraćajnoj nesreći, a koje su zahtijevale bolničko liječenje u trajanju od najmanje pet dana, pri čemu oštećeni snosi učešće u šteti na stvarima u iznosu od 950,00 KM. Član 67. (Naknada štete) (1) Naknada štete koju isplaćuje Zaštitni fond iz člana 66. ovog zakona ne može prelaziti iznose osiguranih svota iz čl. 20. i 27. ovog zakona. (2) Ako postoji više oštećenih lica i ako ukupna naknada prelazi iznos naveden u čl. 20. i 27. ovog zakona, iznos naknada se srazmjerno smanjuje. Član 68. (Primjena pojedinih odredbi ovog zakona na Zaštitni fond) Odredbe čl. 13., 14., 15., 16. i 17. ovog zakona na odgovarajući način primjenjuju se u slučaju kada je za naknadu štete, u skladu sa odredbama ovog zakona, nadležan Zaštitni fond. Član 69. (Regresni zahtjevi) (1) Pravna lica koja obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i druga pravna i fizička lica koja su na bilo koji način neposredno oštećenom licu nadoknadila štetu ili dio štete, imaju pravo na povrat isplaćenog iznosa, odnosno mogu isticati regresne zahtjeve prema Zaštitnom fondu. (2) Zaštitni fond preuzima prava oštećene strane prema pravnim licima koje obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i drugim pravnim i fizičkim licima do iznosa koji je Zaštitni fond isplatio oštećenom licu. (3) Zaštitni fond ima pravo na naknadu od lica koje je odgovorno za štetu, tj. od vozača koji nije bio osiguran, najviše do iznosa 12 prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjim podacima na dan isplate štete. (4) Ako Zaštitni fond isplati štetu koju prouzrokuje nepoznato vozilo, te se naknadno pronađe odgovorno lice i vozilo čijom je upotrebom prouzrokovana šteta i utvrdi se odgovorno društvo za osiguranje, Zaštitni fond ima pravo na naknadu do isplaćenog iznosa štete i opravdanih troškova od odgovornog društva za osiguranje na dan isplate štete. (5) U slučaju pronalaska odgovornog lica iz stava (4) ovog člana, nadležno kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova o tome obavještava Zaštitni fond. POGLAVLJE VII. NADZOR Član 70. (Nadzor) (1) Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona i akata donesenih na osnovu ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na društva za osiguranje, podružnice društava za osiguranje iz RS koje obavljaju djelatnost na teritoriji Federacije i Zaštitni fond, obavlja Agencija. (2) Subjekt nadzora iz stava (1) ovog člana dužan je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, omogućiti obavljanje pregleda poslovanja, odnosno omogućiti pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i evidencija u obimu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora. (3) Upravni nadzor nad provođenjem drugih odredbi ovog zakona koje se odnose na obavezna osiguranja u saobraćaju u okviru svoje nadležnosti obavljaju nadležni organi uprave. (4) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi zakona nad kojima upravni nadzor obavljaju organi iz stava (2) ovog člana obavlja uprava za inspekcijske poslove, posredstvom nadležnog inspektorata i inspektora, zavisno od djelatnosti, odnosno vrste saobraćaja u kojim se obavlja nadzor. Član 71. (Mjera nadzora) (1) Ako Agencija u nadzoru utvrdi da društvo za osiguranje obračunava i naplaćuje premiju osiguranja od autoodgovornosti suprotno važećim tarifama premija, može tom društvu za osiguranje privremeno zabraniti zaključivanje ugovora o osiguranju od autoodgovornosti, a u skladu sa zakonom koji regulira oblast osiguranja. (2) Kršenjem važećih tarifa premija iz stava (1) ovog člana smatrat će se i povrat novca i druga posredna ili neposredna davanja osiguraniku u vezi sa zaključenim ugovorom o osiguranju i naplaćenom premijom. (3) Mjera nadzora iz stava (1) ovog člana može se izreći u trajanju od 30 do 180 dana. (4) O izrečenoj mjeri nadzora iz stava (1) ovog člana obavještava se nadležni organ za registraciju vozila i vođenje evidencija o saobraćajnim nesrećama u Federaciji. (5) Ako član Zaštitnog fonda ne poštuje odredbe člana 60. ovog zakona i ako nakon izrečene mjere od strane Agencije ponovo dođe u kašnjenje sa plaćanjem obaveza, Agencija oduzima dozvolu za rad u vrsti osiguranja putnika u javnom prijevozu, odnosno u vrsti osiguranja od autoodgovornosti. (6) U slučaju oduzimanja dozvole iz stava (5) ovog člana, nova dozvola tom društvu za osiguranje može se izdati nakon isteka jedne godine od dana oduzimanja dozvole i nakon izvršavanja obaveza zbog kojih je dozvola oduzeta. POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE Član 72. (Prekršaji vlasnika prijevoznog sredstva i vozača) (1) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice vlasnik prijevoznog sredstva ako upotrebljava Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 17 prijevozno sredstvo u saobraćaju, a ne zaključi ugovor o osiguranju od autoodgovornosti, odnosno ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima upotrebom plovila (član 22. stav (1) i član 56. stav (1) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana odgovorno lice u pravnom licu. (3) Novčanom kaznom od 500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana poduzetnik vlasnik prijevoznog sredstva. (4) Novčanom kaznom od 300,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana fizičko lice vlasnik prijevoznog sredstva. (5) Novčanom kaznom od 100,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač koji za vrijeme upotrebe prijevoznog sredstva u saobraćaju nema policu osiguranja ili drugi dokaz o zaključenom ugovoru o obaveznom osiguranju ili ih na zahtjev ovlaštenog službenog lica ne da na uvid (član 7. stav (1) ovog zakona). (6) Novčanom kaznom od 300,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač vozila strane registracije ako na teritoriji Federacije upotrebljava vozilo, a nema ili, na zahtjev ovlaštenog lica u Federaciji, ne da na uvid međunarodnu potvrdu o postojanju osiguranja od autoodgovornosti važeću na teritoriji država članica Sistema zelene karte ili policu osiguranja od autoodgovornosti zaključenu na granici (čl. 47. i 48. ovog zakona). Član 73. (Prekršaji vlasnika prijevoznog sredstva odnosno prijevoznika) (1) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik koji koristi prijevozno sredstvo za javni prijevoz putnika, a nema zaključen ugovor o osiguranju putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja (član 18. stav (1) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana odgovorno lice u pravnom licu. (3) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana poduzetnik vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik. (4) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik koji koristi prijevozno sredstvo za javni prijevoz putnika ako u prijevoznom sredstvu na vidnom mjestu nije naznačio podatke o zaključenom ugovoru o osiguranju putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja (član 18. stav (4) ovog zakona). (5) Novčanom kaznom od 200,00 KM do 600,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (4) ovog člana odgovorno lice u pravnom licu. (6) Novčanom kaznom od 200,00 KM do 600,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (4) ovog člana poduzetnik vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik. Član 74. (Prekršaji društva za osiguranje) (1) Novčanom kaznom od 15.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje ako: a) zaključi ugovor o obaveznom osiguranju suprotno odredbama ovog zakona, uslovima osiguranja, tarifama i cjenovnicima osiguranja (član 9. stav (1) ovog zakona), b) odbije ponudu za zaključivanje ugovora o obaveznom osiguranju, a osiguranik prihvata uslove pod kojima društvo za osiguranje obavlja tu vrstu osiguranja (član 9. stav (3) ovog zakona), c) ugovori osigurane sume niže od propisanih (član 9. stav (4), član 20., član 27. st. (1), čl. 54. i 57. ovog zakona), d) ne postupi po nalogu Agencije u vezi s usaglašavanjem uslova osiguranja i tarifa premija s ovim zakonom, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke (član 11. stav (10) ovog zakona), e) ne postupi u skladu sa pravilima postupka i rokovima za rješavanje odštetnog zahtjeva (član 13. stav (1) i član 14. st. (2), (3), (4) i (6) ovog zakona), f) ne izvršava obaveze prema Zaštitnom fondu (član 60. st. (3) i (4) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana odgovorno lice u društvu za osiguranje. (3) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 25.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje ako: a) kod zaključivanja ugovora o obaveznom osiguranju ne uruči ugovaraču osiguranja, odnosno osiguraniku uslove osiguranja (član 9. stav (2) ovog zakona), b) ne obavijesti nadležni organ o raskidu ugovora o obaveznom osiguranju prije isteka osiguranog perioda (član 9. stav (6) ovog zakona), c) ne donese uslove osiguranja i tarife premija za vrste obaveznih osiguranja u saobraćaju ili ih ne dostavi Agenciji s propisanom dokumentacijom i u propisanom roku (član 11. st. (1), (3), (8) i (9) ovog zakona), d) ne učini javno dostupnim uslove osiguranja za vrste obaveznih osiguranja u saobraćaju (član 11. stav (11) ovog zakona), e) ne prikuplja, ne obrađuje i ne čuva lične i druge podatke, te ne formira i ne vodi bazu podataka na propisan način (član 17. ovog zakona), f) u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva ne postupa na način propisan zakonom i pravilima postupka rješavanja odštetnih zahtjeva (član 13. st. (2), (3), (5) i (6) ovog zakona), g) ne nadoknadi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obaveza preuzetih ugovorom o osiguranju nadležnom Zavodu zdravstvenog osiguranja u propisanom roku (član 28. stav (1) ovoga Zakona), h) ne dostavlja podatke Agenciji na propisani način (član 51. stav (6) ovog zakona). (4) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (3) ovog člana odgovorno lice u društvu za osiguranje. Član 75. (Prekršaji odgovornog lica u Zaštitnom fondu) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u Zaštitnom fondu ako Zaštitni fond: a) ne postupi u skladu sa pravilima postupka i rokovima za rješavanje odštetnog zahtjeva (član 13. stav (1) i član 14. st. (2), (3), (4) i (6) i član 68. ovog zakona), b) kod planiranja i knjigovodstvenog evidentiranja ne postupi u skladu sa propisanim pravilima (član 61. st. (1) i (6) ovog zakona), c) ako ne omogući obavljanje nadzora od strane Agencije (član 70. stav (2) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u Zaštitnom fondu ako Zaštitni fond: Broj 57 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. a) u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva ne postupa na način propisan zakonom i pravilima postupka rješavanja odštetnih zahtjeva (član 13. st. (2), (3), (5) i (6) i član 68. ovog zakona), b) ne vodi i ne evidentira podatke o šteti i o tome ne izvještava Agenciju (član 61. st. (2) i (6) ovog zakona), c) ne dostavi Agenciji nerevidirane i revidirane finansijske izvještaje u propisanim rokovima (član 61. st. (3) i (4) ovog zakona), d) ne dostavi Agenciji izvještaj s podacima o uplaćenim članarinama i doprinosima u propisanom roku (član 61. st. (5) i (6) ovog zakona). POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 76. (Donošenje akata) (1) Društvo za osiguranje će donijeti akte iz člana 11. stav (1) ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do donošenja akata iz člana 11. stava (1) ovog zakona primjenjuju se Uslovi osiguranja od autoodgovornosti i Premijski sistem X-AO za osiguranje od autoodgovornosti koje su društva za osiguranje primjenjivala od 1998. godine. (3) Agencija će donijeti akte iz člana 11. stava (2) ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Do donošenja akata iz člana 11. stava (2) ovog zakona primjenjuje se Uslovi osiguranja od autoodgovornosti i Premijski sistem X-AO za osiguranje od autoodgovornosti koje su društva za osiguranje primjenjivala od 1998. godine. Član 77. (Usklađivanje poslovanja) (1) Društva za osiguranje i Zaštitni fond dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu, izuzev ako odredbama ovog zakona za pojedina pitanja nije određen drugi rok. (2) Društvo za osiguranje dužno je formirati bazu podataka iz člana 17. stava (1) ovog zakona u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu akta Agencije iz člana 17. stava (5) ovog zakona. Član 78. (Primjena akata) (1) Agencija će donijeti akte propisane ovim zakonom u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. (2) Do donošenja akata iz stava (1) ovog člana primjenjuju se akti koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti s ovim zakonom. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Agencija će donijeti akt iz člana 11. stava (5) ovog zakona u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 79. (Okončanje pokrenutih postupaka za naknadu štete) Postupci koji nisu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava za naknadu štete. Član 80. (Prestanak važenja propisa) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i čl. 69. do 72. i 93. do 95. Zakona o osiguranju imovine i lica ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95, 7/95, 6/98 i 41/98). Član 81. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU Proglašava se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 20.11.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 29.7.2020. godine. Broj 01-02-1-334-01/20 11. kolovoza 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Opće odredbe) Ovim se Zakonom uređuju obvezna osiguranja u prometu. Članak 2. (Obvezno osiguranje u prometu) (1) Obvezna osiguranja u prometu su: a) osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja, osim putnika u zračnom prometu, b) osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama (u daljnjem tekstu: osiguranje od automobilske odgovornosti), c) osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama i putnicima, d) osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama. (2) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na prijevozna sredstva Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. (3) Za naknadu štete koja je nastala upotrebom prijevoznog sredstva iz stavka (2) ovoga članka jamči Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: BiH). Članak 3. (Pojmovi) (1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje: a) štetni događaj je osigurani slučaj u kojem je šteta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva; b) osiguranik je osoba čija se odgovornost pokriva sukladno odredbama ovoga Zakona; c) odgovorno društvo za osiguranje je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, kojim je prouzrokovana šteta, zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama; d) prijevozno sredstvo je vozilo, zrakoplov, plovilo na motorni pogon i drugo prijevozno sredstvo za koje postoji obveza registriranja sukladno posebnim zakonima;
Zakon o dopunama zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/20 19.08.2020 SN FBiH 44/22, SN FBiH 10/10, SN FBiH 28/06 cestovni prijevoz primjewivati dvije godine od dana stupawa ovog Zakona na snagu. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{}ewa po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavqa sa radom ukoliko su ovla{}ewa prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{}ewa obavqa u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prelaznom periodu od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavqa}e i ovla{}eni kantonalni inspektori za drumski saobra}aj. ^lan 107. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prevozu u unutra{wem putnom saobra}aju ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 23/98). Do dono{ewa podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjewiva}e se podzakonski propisi doneseni na osnovu zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na sjednici Predstavni~kog doma od 18. aprila 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. aprila 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. maja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se: uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za vlastite potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lan 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutra{njih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lan 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se vr{i sa dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom redu vo`nje; 3. "cjenovnik" je dokument izdat od prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu u cilju obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "direktni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih stanica i stajali{ta; 6. "fizi~ko lice" je lice koje vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od prijevoznika korisniku prijevoza kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema redu vo`nje koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etne do zavr{ne stanice na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom redu vo`nje sa jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta koji se vr{i na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, redu vo`nje, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da: prijevoznik ne koristi stanicu ili stajali{te upisanu u registrirani red vo`nje, ili koristi stanicu ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani red vo`nje, ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog reda vo`nje, ili dolazi ranije na stanicu ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom redu vo`nje, ili sa nje polazi ranije, ili kasni u dolasku na stanicu ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategorisanim cestama; 16. "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz koji pravna ili fizi~ka lica vr{e radi zadovoljenja svojih potreba u vezi sa obavljanjem privredne ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rentakar prijevoz; 17. "prijevoznik" je pravno lice upisano u sudski registar za vr{enje javnog prijevoza koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ko lice koje vr{i javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu sa odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih na osnovu ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, osim voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "red vo`nje" je akt kojim se utvr|uju elementi za vr{enje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika ili naziv svih prijevoznika ako se red vo`nje odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se vr{i prijevoz (itinerer linija), vrstu linije, redoslijed stanica i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaku autobusnu stanicu, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremenski period odr`avanja Broj 28 – Strana 2998 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 2999 linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja reda vo`nje; 20. "registar redova vo`nje" je zvani~ni spisak registriranih redova vo`nje istog ranga koji je napravio ovla{teni organ za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracionom periodu; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u redu vo`nje za ulazak ili izlazak putnika, ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravno lice koje je registrirano, ovla{teno i osposobljeno za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "vanlinijski prijevoz" je prijevoz kod kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju posebno za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalifikovana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se vr{i prijevoz. ^lan 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao javni prijevoz, ili kao prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 5. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako su ispunjeni posebni eksploatacioni uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se vr{i prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjava tehni~ko-eksploatacione uvjete. Tehni~ko-eksploatacioni uvjeti propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar). Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog ~lana, na osnovu potvrde stanice tehni~kog pregleda iz ~lana 72. stav 2. ovog Zakona, donosi nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa (u daljnjem tekstu: nadle`no kantonalno ministarstvo) na ~ijem podru~ju prijevoznik ima sjedi{te, odnosno prebivali{te. Va`e}e rje{enje iz stava 3. ovog ~lana ili ovjerena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. ^lan 6. Na motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz, izuzev putni~kog automobila kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe i rentakar vozila, mora biti ispisana firma vlasnika vozila na na~in propisan posebnim pravilnikom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 7. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz mora se nalaziti putni nalog popunjen i ovjeren na na~in propisan posebnim pravilnikom. Za motorna vozila kojima se vr{i prijevoz putnika ili tereta, a koja prema odredbama ovog Zakona moraju za vr{enje prijevoza posjedovati putni nalog, ne mo`e se izdati novi putni nalog prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se na vr{enje taksiprijevoza, rentakar i na putni~ke au to mo bile kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 8. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako je na motornom i priklju~nom vozilu obavljen preventivni tehni~ki pregled u skladu sa posebnim pravilnikom i ako je pri tome utvr|eno da je vozilo ispravno. Javni linijski i vanlinijski prijevoz i prijevoz za li~ne potrebe mo`e se obavljati samo ako je na vozilu kojim se vr{i taj prijevoz izvr{en dnevni tehni~ki pregled i ako je pri tom utvr|eno da je vozilo ispravno. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila obavljaju pravna lica registrirana i osposobljena za pru`anje usluga tehni~kog pregleda koja su ovla{tena od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje ove vrste tehni~kog pregleda. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravno lice ako raspola`e potrebnom opremom i kadrovima, ako je registrirano i osposobljeno za obavljanje tehni~kog pregleda i ako ima ovla{tenje izdato od Ministarstva. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana, kojim se ure|uju uvjeti, na~in, rokovi i evidencija obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila, donosi federalni ministar. ^lan 9. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz mo`e upravljati osoba koja ispunjava uvjete utvr|ene propisima o sigurnosti prometa na cestama. Osoba iz stava 1. ovog ~lana mora imati i: – najmanje III stepen stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornog vozila, ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a motornog vozila transportnog operatora i – manje od 65 godina starosti. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu stru~ne spreme ne primjenjuju se na zaposlenike koji u vezi sa obavljanjem poslova svog radnog mjesta, osim poslova iz djelatnosti prijevoza i rentakar prijevoza kada se vozilo iznajmljuje sa voza~em, upravljaju motornim vozilom za koje je potrebna voza~ka dozvola za "B" kategoriju. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu starosnog ograni~enja ne primjenjuju se na osobe koje upravljaju motornim vozilom "B" kategorije i vr{e prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 10. Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa svojim propisom }e, u skladu sa ovim Zakonom, urediti uvjete, na~in i specifi~nosti organizacije vr{enja prijevoza putnika ili tereta ili osoba i tereta na svojoj teritoriji. Posebnim propisom iz stava 1. ovog ~lana uredit }e se: – uvjeti, na~in i postupak organiziranja linijskog i vanlinijskog prijevoza; – uvjeti, na~in i organizaciju vr{enja taksiprijevoza; – prijevoz zapre`nim vozilima, motociklima sa prikolicom i ostalim vozilima na motorni i drugi pogon; – prijevoz za vlastite potrebe; – izdavanje rje{enja za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza. Pri utvr|ivanju ukupnog broja taksivozila na svom podru~ju or gan iz stava 1. ovog ~lana koristit }e se odnosom jedno taksivozilo na 500-1.000 stanovnika. Or gan iz stava 1. ovog ~lana mo`e dio poslova iz svoje nadle`nosti prenijeti na gradske, odnosno op}inske organe nadle`ne za poslove cestovnog prijevoza. II. JAVNI PRIJEVOZ ^lan 11. Javni prijevoz mo`e se vr{iti kao prijevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu. Javni prijevoz mogu vr{iti pravna lica (u daljnjem tekstu: prijevoznik) registrirana za obavljanje te djelatnosti. Javni prijevoz mo`e obavljati fizi~ko lice koje ima rje{enje za obavljanje tog prijevoza izdato od nadle`nog op}inskog organa na ~ijem prostoru fizi~ko lice ima sjedi{te, odnosno prebivali{te u skladu sa Zakonom o obrtu i drugim propisima. Fizi~ko lice koje ima u vlasni{tvu vi{e od dva motorna vozila, ili vi{e od dva skupa vozila kojima vr{i javni prijevoz, obavezno je djelatnost javnog prijevoza registrirati kao pravno lice. Pri vr{enju javnog prijevoza rje{enje iz stava 3. ovog ~lana mora se nalaziti u vozilu. ^lan 12. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, odnosno putnika i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine, ili koji tranzitira preko teritorije Federacije Bosne i Hercegovine du`an je pridr`avati se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole za prijevoz i druge va`e}e dokumentacije. ^lan 13. Pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta u cestovnom prijevozu, ako posjeduje licencu za vr{enje tog prijevoza. Prijevozniku koji vr{i javni prijevoz izdaje se licenca za sljede}e vrste prijevoza: – linijski prijevoz putnika, – vanlinijski prijevoz putnika, – prijevoz tereta, – taksiprijevoz. Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom izdavanja licence za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza i iskaznice za voza~e, kategorije licenci, obrazac licence i vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prijevozu kod posade vozila mora se nalaziti propisan i va`e}i obrazac licence, a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a. ^lan 14. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta obavezan je svoje usluge obaviti uz odgovaraju}u naknadu. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se u slu~aju ako je prijevoznik isklju~en iz prometa, ili se zahtijeva da se prijevoz odvija na cesti na kojoj je zabranjen promet motornim vozilima, odnosno na kojoj se ne odvija promet motornim vozilima. ^lan 15. U vr{enju javnog prijevoza ~lanovi posade vozila du`ni su pridr`avati se odredbi ovog Zakona i drugih propisa kojima se ure|uje na~in obavljanja poslova i zadataka ~lanova posade vozila. Prijevoznik je obavezan donijeti pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade u vr{enju prijevoza u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 16. Javni prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu je prijevoz putnika, tereta ili putnika i tereta na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enom registriranom i objavljenom redu vo`nje, cijeni i drugim uvjetima prijevoza. Javnim prijevozom u linijskom cestovnom prijevozu smatra se svakodnevni ili u~estali prijevoz putnika, tereta, ili putnika i tereta koji se odvija sa ili bez usputnih ulazaka ili izlazaka putnika, odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja tereta. Prijevoznik, odnosno ~lan posade vozila u linijskom prijevozu du`an je u skladu sa raspolo`ivim kapacitetima vozila preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji ovim Zakonom ili posebnim propisom nisu izuzeti od prijevoza. ^lan 17. Prijevoznik koji vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu du`an je utvrditi cjenovnik za usluge prijevoza. Cjenovnik se utvr|uje za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta. ^lan 18. Prijevoznik ne mo`e povjeriti, odnosno ustupiti drugom prijevozniku vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu na liniji za koju ima registriran red vo`nje, ili dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta. II.1. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA ^lan 19. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se organizirati kao javni linijski i javni vanlinijski prijevoz putnika. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti isklju~ivo autobusima i putni~kim automobilom (1+4) kada je u pitanju taksiprijevoz. ^lan 20. Pri vr{enju javnog prijevoza putnika ili vi{e putnika koji se prevoze du`ni su pridr`avati se reda u vozilu i ne smiju ometati posadu vozila. Putnika ili vi{e putnika koji ometaju posadu vozila u vr{enju javnog prijevoza, koji se ne pridr`avaju reda u vozilu, ili koje su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava ~lan posade vozila du`an ih je odstraniti iz vozila. U slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana putnici se mogu odstraniti iz vozila samo na autobusnoj stanici, odnosno stajali{tu u naseljenom mjestu. ^lan 21. U motornom vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu ne mogu se prevoziti putnici koji boluju od bolesti koje ugro`avaju zdravlje i sigurnost drugih putnika, putnici koji su pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, `ivotinje, le{evi, eksploziv i lahko zapaljivi predmeti i predmeti koji mogu povrijediti, uprljati ili pri~initi {tetu putnicima ili prtljagu primljenom na prijevoz, ako to posebnim propisom nije druga~ije regulirano. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, slijepim i slabovidnim osobama dozvoljava se prijevoz sredstvima javnog prijevoza na relaciji do 50 km uz pratnju psa. Pas treba biti izvje`ban za vo|enje slijepih i slabovidnih osoba, redovno vakcinisan i nositi za{titnu korpicu i povodac. II.1.1. Javni linijski prijevoz putnika ^lan 22. Javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti na me|unarodnim, me|uentitetskim, federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama. Federalna autobusna linija je autobusna linija kojom se povezuju gradovi i op}inski centri, odnosno gradovi i op}inski centri sa naseljenim mjestima na podru~ju dvaju ili vi{e kantona. Federalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istom kantonu. Kantonalna linija je autobusna linija kojom se povezuju op}inski centri, odnosno naseljena mjesta dviju ili vi{e op}ina jednog kantona. Kantonalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istoj op}ini. Gradska linija je autobusna linija kojom se povezuju stanice i stajali{ta na gradskom podru~ju. Op}inska linija je autobusna linija kojom se povezuju dva ili vi{e naseljenih mjesta na podru~ju op}ine. ^lan 23. Prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti samo na osnovu i u skladu sa registriranim redom vo`nje, odnosno sa izdatom dozvolom za prijevoz. ^lan 24. Redovi vo`nje na federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama registriraju se nakon obavljenog uskla|ivanja sa rokom va`enja od najmanje tri godine i va`e do utvr|ivanja novog registra redova vo`nje kod nadle`nog organa u zavisnosti od vrste linje (federalna, kantonalna, gradska ili op}inska), ako nadle`ni or gan koji je izvr{io registraciju nije odredio du`i rok. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana je: – za federalne linije Ministarstvo; – za kantonalne linije kantonalno ministarstvo nadle`no za poslove cestovnog prometa; – za gradske, odnosno op}inske linije nadle`na je gradska, odnosno op}inska slu`ba za poslove cestovnog prometa. U autobusu kojim se vr{i prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mora se nalaziti registrirani red vo`nje, ili kopija registriranog reda vo`nje ovjerena od nadle`nog organa za ovjeru. Na~in, kriteriji i postupak uskla|ivanja, ovjera i registracija redova vo`nje, obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja registra redova vo`nje regulirat }e se pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Broj 28 – Strana 3000 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3001 ^lan 25. Ukoliko ocijeni da nema potrebe za uskla|ivanjem redova vo`nje u odre|enom periodu, nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona rje{enjem }e produ`iti va`nost postoje}ih registriranih redova vo`nje. Ako se uskla|ivanjem nisu osigurale potrebe korisnika prijevoza na odre|enoj liniji, a nadle`ni or gan za uskla|ivanje redova vo`nje procijeni da nema potrebe provoditi uskla|ivanje redova vo`nje za sve linije, na zahtjev korisnika prijevoza ili zainteresiranih prijevoznika mo`e se pristupiti uskla|ivanju i registraciji redova vo`nje za utvr|enu liniju prema postupku predvi|enim pravilnikom iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona. ^lan 26. Prijevoznik utvr|uje red vo`nje koji mora biti usagla{en sa daljinarom i minimalnim vremenom vo`nje. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju na~in, kriteriji i postupak za odre|ivanje daljinara i minimalnog vremena vo`nje donosi federalni ministar. ^lan 27. Prijevoznik je du`an uredno i redovno vr{iti prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom i objavljenom redu vo`nje. U vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu na prednjoj strani mora biti postavljena tab - la sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica. Prijevoznik mo`e vr{iti linijski prijevoz putnika za registrirani red vo`nje sa vi{e vozila prema tom redu vo`nje, s tim da se prijevoz vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji autobusne linije za koju je red vo`nje registriran (bis vo`nja). Vozilo kojim se vr{i prijevoz iz stava 3. ovog ~lana pored ta - ble iz stava 2. ovog ~lana mora imati i tablu sa natpisom "bis vo`nja". Za vrijeme vr{enja prijevoza iz stava 3. ovog ~lana u svakom vozilu mora se nalaziti red vo`nje i ostala dokumentacija neophodna pri vr{enju linijskog prijevoza putnika. Odredbe stava 2. ovog ~lana ne odnose se na vozila koja imaju ugra|en mehanizam za postavljanje ta ble, odnosno ako imaju traku ili displej na kojima je ispisan broj i naziv linije iz registriranog reda vo`nje. ^lan 28. Cjenovnik za odre|enu liniju mora biti ovjeren i potpisan od prijevoznika ~iji se identi~ni primjerci moraju nalaziti u autobusu koji prometuje na toj liniji, autobusnoj stanici i turisti~koj agenciji kojoj je povjerena prodaja karata. ^lan posade vozila du`an je usluge prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu napla}ivati u skladu sa cjenovnikom iz stava 1. ovog ~lana putem uredno ispisane karte za prijevoz sa serijskim brojem ili pomo}u au tom ata za izdavanje karata. Prijevoznik na linijama do 50 km izdaje karte za prijevoz koje sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza i otisak pe~ata prijevoznika, a na linijama du`im od 50 km karte za prijevoz sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza, relaciju, da tum i vrijeme polaska i otisak pe~ata prijevoznika. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje minimalne cijene prijevoznih usluga u linijskom cestovnom prijevozu. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 29. Putnik koji se prevozi autobusom u javnom linijskom prijevozu na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`an je imati va`e}u kartu za prijevoz i pokazati je na zahtjev ovla{tene osobe za kontrolu ~lanova posade, putnika i vozne dokumentacije. Karta za prijevoz prodaje se na autobusnoj stanici. Karta za prijevoz mo`e se kupiti i u poslovnicama, odnosno agencijama koje se bave pru`anjem turisti~kih usluga, ukoliko im je prijevoznik povjerio prodaju karata za prijevoz. Cijena karte za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, poslovnici ili u autobusu ne mo`e biti ve}a, niti manja od cijene karte za prijevoz utvr|ene cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju. Karte za prijevoz mogu se prodavati samo za registrirane redove vo`nje i u skladu sa cjenovnikom iz ~lana 28. stav 1. ovog Zakona. Na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata nije dozvoljena prodaja karata u autobusu. ^lan 30. Ako putnik koji se prevozi ima ru~nu prtljagu, du`an ju je smjestiti na za to odre|eno mjesto tako da ne smeta drugim putnicima koji se prevoze, ~lanovima posade vozila i ne zatvara prolaz izme|u sjedi{ta. Za prtljag koji se smje{ta u prostor odvojen od prostora za putnike koji se prevoze, ~lan posade vozila du`an je putniku koji se prevozi za prtljag izdati posebnu kartu, jedan dio karte pri~vrstiti za prtljag, a drugi dio na pole|inu karte za prijevoz putnika. ^lan 31. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`an je autobusnoj stanici na kojoj je tim redom vo`nje predvi|en ulazak, odnosno izlazak putnika dostaviti registrirani red vo`nje najmanje pet dana prije njegovog stupanja na snagu. Prijevoznik je du`an autobusnoj stanici dostaviti cjenovnik sa cijenama za razdaljine izme|u stanica i stajali{ta upisanih u red vo`nje. Prijevoznik koji iz bilo kojih razloga nije u mogu}nosti, ili ne `eli dalje odr`avati registrirani red vo`nje obavezan je nadle`nom organu, koji je registrirao red vo`nje, podnijeti pisani zahtjev sa obrazlo`enjem za trajnu obustavu prijevoza i datumom kada prestaje sa odr`avanjem linije. Prijevoznik je du`an istovremeno pisanim putem obavijestiti autobusne stanice o datumu obustave prijevoza iz zahtjeva iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 32. Prijevoznik mora otpo~eti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje danom stupanja na snagu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u toku va`enja reda vo`nje na odre|enoj liniji mo`e se privremeno obustaviti javni prijevoz putnika u slu~aju vi{e sile i u vanrednim slu~ajevima koji nezavisno od volje prijevoznika onemogu}avaju odvijanje tog prijevoza. U slu~aju obustave prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an odmah po nastanku razloga zbog kojeg se vr{i obustava o tome obavijestiti korisnike prijevoza putem sredstava javnog informiranja, kao i autobusne stanice koje koristi prema redu vo`nje. Obustavu prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an prijaviti nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i federalnoj inspekciji cestovnog prometa. O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev prijevoznika, nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje du`an je donijeti rje{enje. ^lan 33. Prijevozniku kojem je nadle`ni or gan pravomo}nim rje{enjem oduzeo licencu za linijski prijevoz putnika brisat }e se registrirani redovi vo`nje na svim linijama na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine. Red vo`nje, odnosno neki od polazaka i povrataka iz registriranog reda vo`nje brisat }e se iz Registra redova vo`nje, ako prijevoznik: – ne otpo~ne vr{iti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje u roku od pet dana od dana njegovog stupanja na snagu; – obustavi odvijanje javnog prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`e od pet dana uzastopno, ili u raznim vremenskim razmacima du`e od deset dana u toku registracionog perioda; – neuredno odr`ava liniju neprekidno du`e od osam dana, ili u razli~itim vremenskim razmacima du`e od 15 dana u toku registracionog perioda; – pisano podnese zahtjev nadle`nom organu za obustavljanje odr`avanja linije, odnosno polazaka i povrataka. Sa reda vo`nje brisat }e se onaj kooperant koji je prema ugovoru o kooperaciji bio du`an odr`avati red vo`nje, odnosno polazak ili povratak u odre|enom vremenskom periodu, a ne odr`ava ga, ili ga odr`ava suprotno odredbama ugovora o kooperaciji, odnosno ukoliko su se stekli uvjeti iz stava 1. ili stava 2. ovog ~lana, a red vo`nje se preregistruje na ostale kooperante ili kooperanta iz ugovora. Ukoliko se kooperanti ne mogu dogovoriti o na~inu odr`avanja kooperantske linije iz ugovora o kooperaciji nadle`ni ministar, odnosno nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona formirat }e arbitra`nu komisiju. Rje{enje o brisanju reda vo`nje u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje na osnovu pisanog obavje{tenja organa nadle`nog za izdavanje licenci iz ~lana 13. ovog Zakona. Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje, odnosno nekog od polazaka i povrataka donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~ajevima navedenim u stavu 2. ovog ~lana u alinejama 1., 2. i 3. na osnovu nalaza inspekcije cestovnog prometa, a u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 4. ovog ~lana na osnovu pisanog zahtjeva prijevoznika. II.1.2. Javni vanlinijski prijevoz putnika ^lan 34. Javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za pru`ene usluge za potrebe putnika koji se prevoze i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju pisanim ugovorom izme|u prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz i naru~ioca prijevoza, ako drugim propisom nije druga~ije ure|eno. ^lan 35. Javni vanlinijski prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao: – kru`na vo`nja unaprijed organizirane grupe putnika koja po~inje i zavr{ava na istom mjestu, pri ~emu se ta grupa putnika prevozi istim vozilom na ~itavom itinereru i vra}a se na mjesto polaska bez usputnog ulaska ili izlaska drugih putnika; – naizmjeni~na vo`nja organizirana radi prijevoza u vi{e putovanja od istog polazi{ta do istog odredi{ta unaprijed organiziranih grupa putnika, s tim {to se svaka grupa koja je obavila putovanje u odlasku vra}a u istom sastavu i to tako da se prva vo`nja u povratku i posljednja vo`nja u odlasku u nizu naizmjeni~nih vo`nji vr{i praznim vozilom; – prijevoz unaprijed organizirane grupe putnika u odlasku i putovanje praznog vozila u povratku i obratno; – taksiprijevoz. Na vozilu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. alineje 1., 2. i 3. ovog ~lana mora biti istaknuta tab la sa oznakom "vanlinijski prijevoz" u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla. Odredba iz stava 2. ovog ~lana ne odnosi se na vozila kojima se vr{i taksiprijevoz. ^lan 36. Ugovoreni prijevoz je vanlinijski prijevoz za odre|enu ta~no utvr|enu kategoriju putnika, ako se takav prijevoz vr{i u cilju odlaska na posao ili u {kolu (fakultet) i obratno, na odre|enoj relaciji bez prijema drugih putnika. U autobusu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana mora se nalaziti kopija ugovora o prijevozu koji je zaklju~en izme|u organizacije - korisnika prijevoza i prijevoznika. U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za vrijeme vr{enja posebnog vanlinijskog prijevoza mora se nalaziti tab la sa oznakom "ugovoreni prijevoz". ^lan 37. Prilikom vr{enja vanlinijskog cestovnog prijevoza iz ~lana 35. stav 1. alineja 1., 2. i 3. ovog Zakona u motornom vozilu mora se nalaziti pisani ugovor o prijevozu, te putni list sa spiskom putnika potpisan od prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, prilikom vr{enja prijevoza kada vanlinijski prijevoz putnika vr{i organizator putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aran`mana u kojem je sadr`ana i naknada za prijevoz u odlasku i povratku. Kod vr{enja prijevoza iz ~lana 36. stav 1. ovog Zakona umjesto spiska putnika, putnici koji se prevoze moraju kod sebe imati identifikacijske iskaznice ovjerene od prijevoznika ili fizi~kog lica koje vr{i prijevoz, izdate na osnovu ugovora o prijevozu. Pravilnik kojim se bli`e odre|uje oblik i sadr`aj putnog lista sa spiskom putnika donosi federalni ministar. II.1.2.1. Taksiprijevoz ^lan 38. Taksiprijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu za koji je cijena prijevoza za pre|eni put unaprijed odre|ena i utvr|uje se taksimetrom po cjenovniku usluga. Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa i istaknut na vidnom mjestu u vozilu. U toku prijevoza putnika taksivozilom mora biti uklju~en taksimetar, koji je ispravan, ba`daren prema propisanim metrolo{kim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugra|en na vidnom mjestu u vozilu. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz mo`e sa korisnikom prijevoza, na relacijama du`im od 25 km, ugovoriti cijenu prijevoza i bez uklju~enja taksimetra, s tim da cijena ne mo`e biti ve}a od one koja bi se utvrdila taksimetrom. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za prijevoz koja sadr`i registarski broj vozila, putnu relaciju, napla}enu, odnosno ugovorenu cijenu, da tum prijevoza, potpis i otisak pe~ata prijevoznika. Ako se prijevoz iz stava 4. ovog ~lana vr{i bez uklju~enja taksimetra prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je izdati kartu za prijevoz putniku koji se prevozi prije po~etka vo`nje. ^lan 39. Pri vr{enju taksiprijevoza bez saglasnosti putnika koji je prvi zapo~eo koristiti taj prijevoz, ne mogu se primati na prijevoz drugi putnici. ^lan 40. Taksiprijevoz mo`e se vr{iti samo putni~kim vozilom sa pet sjedi{ta (1+4), koje ima ~etvera vrata a oblik karoserije je limuzina. Putni~ko vozilo iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e imati priklju~no vozilo. ^lan 41. Voza~i koji upravljaju motornim vozilom kojim se vr{i taksiprijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prometa na cestama, moraju ispunjavati i uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. ^lan 42. Organizaciju i na~in vr{enja taksiprijevoza putnika na teritoriji kantona svojim propisom regulira or gan iz ~lana 10. stav 1. ovog Zakona. Propisom iz stava 1. ovog ~lana ure|uje se naro~ito: – na~in organiziranja taksiprijevoza na teritoriji kantona, odnosno podru~ju grada i op}ine; – broj i razmje{taj taksistajali{ta, na~in njihovog kori{tenja, ure|enja i odr`avanja, te broj vozila na pojedinim taksistajali{tima; – na~in utvr|ivanja i naplate cijene taksiprijevoza, ako se prevozi vi{e putnika; – na~in izdavanja dopunskih oznaka za vozila, njihova veli~ina, broj i izgled; – prava i du`nosti voza~a koji vr{i taksiprijevoz i putnika koji se prevoze taksivozilom; Broj 28 – Strana 3002 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3003 – osnovne i dopunske uvjete koje mora ispunjavati taksivoza~ i taksivozilo. II.2. JAVNI PRIJEVOZ TERETA ^lan 43. Javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: prijevoz tereta) mo`e se organizirati kao linijski i vanlinijski prijevoz. ^lan 44. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je utvrditi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza. Cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana ovjeren od prijevoznika mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje cjenovnik minimalnih cijena prijevoznih usluga u cestovnom prijevozu tereta. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 45. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je u vozilu kojim vr{i prijevoz imati uredno popunjen i ovjeren tovarni list u kojem, izme|u ostalog, moraju biti sadr`ani sljede}i podaci: naziv prijevoznika i njegov porezni i identifikacijski broj, naru~ilac prijevoza, primalac tereta, relacija, cijena prijevoza, koli~ina i vrsta tereta koji se prevozi i da tum utovara tereta. Tovarni list mora biti potpisan ili ovjeren od prijevoznika, isporu~ioca i primaoca tereta. II.2.1. Javni linijski prijevoz tereta ^lan 46. Linijski prijevoz tereta vr{i se na osnovu dozvole po registriranom redu vo`nje, a cijena i drugi uvjeti prijevoza unaprijed su utvr|eni na osnovu cjenovnika. ^lan 47. Ministarstvo izdaje dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta i vodi registar izdatih dozvola. Dozvolu iz stava 1. ovog ~lana prijevoznik mora imati u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Federalni ministar pravilnikom propisuje uvjete za dobivanje i postupak izdavanja dozvola, kao i na~in vo|enja registra izdatih dozvola. ^lan 48. Prijevoznik je du`an o registriranoj liniji kao i o odobrenim promjenama na liniji najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza obavijestiti sve teretne stanice koje se nalaze upisane u rje{enju. Prijevoznik je du`an svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji dostaviti utvr|eni cjenovnik prijevoznih usluga. ^lan 49. Prijevoznik kojem je izdato rje{enje za vr{enje linijskog prijevoza tereta du`an je prijevoz vr{iti na osnovu uvjeta iz rje{enja i u skladu sa odredbama ovog Zakona. II.2.2. Javni vanlinijski prijevoz tereta ^lan 50. Vanlinijski prijevoz tereta je prijevoz tereta za koji se relacija, cijena prijevoza i drugi uvjeti utvr|uju ugovorom izme|u prijevoznika i naru~ioca prijevoza. ^lan 51. Prijevoz za posebne namjene (vanredni prijevoz, prijevoz opasnih materija i sl.) vr{i se na osnovu ovog Zakona, Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o prijevozu opasnih materija. Prijevoz za posebne namjene vr{i se na osnovu dozvole koju izdaje nadle`ni or gan odre|en Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ili Zakonom o prijevozu opasnih materija. Dozvola iz prethodnog stava ili njena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene. III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE ^lan 52. Prijevoz za vlastite potrebe mogu vr{iti pravna ili fizi~ka lica pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti kao prijevoz tereta koji vr{e pravna lica radi zadovoljenja svojih proizvodnih ili uslu`nih potreba u okviru djelatnosti upisanih u sudski registar i kao prijevoz osoba koje su u radnom odnosu kod istog i drugih osoba u vezi sa obavljanjem poslova iz te djelatnosti. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim motornim vozilom ili iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar). Prilikom vr{enja prijevoza za vlastite potrebe u vozilu se mora nalaziti pravomo}no rje{enje iz ~lana 5. ovog Zakona. Kod prijevoza osoba za vlastite potrebe u autobusu se mora nalaziti putni list sa spiskom putnika iz ~lana 37. stav 1. ovog Zakona, a ako se vr{i prijevoz zaposlenika sa posla na posao, osobe koje se prevoze moraju imati identifikacijske iskaznice izdate od pravnog, odnosno fizi~kog lica koje taj prijevoz vr{i. ^lan 53. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe sa jednim ili vi{e vozila ako: – prevozi teret koji je u vezi sa obavljanjem privredne i druge djelatnosti za koju ima rje{enje, – samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost, te prevozi vlastite poljoprivredne proizvode, ili prevozi druge proizvode koje je nabavio u svrhu te proizvodnje, – prevozi osobe koje su kod njega u radnom odnosu. Vozilom u vlasni{tvu fizi~kog lica kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mo`e upravljati vlasnik vozila ili voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika vozila. ^lan 54. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz osoba, tereta, ili osoba i tereta za vlastite potrebe motornim vozilom samo na osnovu rje{enja za vr{enje tog prijevoza koje izdaje nadle`ni or gan prema odredbama Zakona o obrtu na ~ijem podru~ju fizi~ko lice ima prebivali{te. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e se izdati fizi~kom licu koje je upisano u registar za vr{enje javnog prijevoza. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana du`an je voditi registar izdatih rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe. Odredbe ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom gra|ana i vozilom specijalno opremljenim za kampovanje. ^lan 55. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rje{enje za vr{enje tog prijevoza. U teretnom motornom vozilu najve}e dopu{tene mase vi{e od 3.500 kg, kojim se vr{i prijevoz tereta, mora se nalaziti tovarni list iz ~lana 45. ovog Zakona. ^lan 56. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe kod privrednih dru{tava, odnosno drugih pravnih lica mora upravljati voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika motornog vozila i ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. III.1. Rentakar prijevoz ^lan 57. Prijevoz osoba iznajmljenim motornim vozilima (rentakar) je prijevoz koji se vr{i za vlastite potrebe na osnovu ugovora zaklju~enog izme|u korisnika i davaoca rentakar usluge po unaprijed utvr|enom cjenovniku. Pravno lice koje pru`a rentakar uslugu uz iznajmljivanje vozila sa voza~em mo`e takav vid usluge pru`iti samo sa voza~ima koji su sa njim uspostavili radni odnos u skladu sa Zakonom o radu. Pravno lice koje pru`a rentakar usluge mora biti registrirano za obavljanje te djelatnosti. U motornom vozilu za vrijeme pru`anja rentakar usluge mora se nalaziti primjerak zaklju~enog ugovora iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 58. Vozila za rentakar usluge moraju ispunjavati uvjete predvi|ene pravilnikom iz ~lana 5. i pravilnikom iz ~lana 8. ovog Zakona. Korisnik rentakar vozila ne mo`e vr{iti javni prijevoz iznajmljenim vozilom. ^lan 59. Za pru`anje rentakar usluge mo`e se koristiti putni~ko vozilo sa brojem sjedi{ta od 1+4 do 1+7. IV. AUTOSTANICE ^lan 60. Djelatnost pru`anja usluga autobusnih stanica u prijevozu putnika (u daljnjem tekstu: autobusna stanica) i usluga teretnih stanica (u daljnjem tekstu: teretna stanica) mogu vr{iti pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti pru`anja stani~nih usluga i ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 61. Autostanica mora biti ozna~ena natpisom i to: – autobusna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi, – teretna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi. IV.1. Autobusne stanice i stajali{ta ^lan 62. Autobusna stanica je odre|eni prostor za prihvat i otpremu autobusa, izlazak ili ulazak putnika, utovar ili istovar prtljage, rezervacija i prodaja karata za prijevoz, ~uvanje prtljage, informiranje putnika i prijevoznika i ostali poslovi u vezi sa prijevozom putnika. Autobusno stajali{te je odre|en i ozna~en prostor za zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska ili izlaska putnika. Autobusna stanica obavlja poslove i usluge u okviru registrirane djelatnosti za koju ima javna ovla{tenja na osnovu rje{enja koje izdaje Ministarstvo. ^lan 63. Ulaz ili izlaz putnika obavlja se samo na autobusnim stanicama, odnosno autobusnim stajali{tima upisanim u registrirani red vo`nje. Prijevoznik je du`an na polaznu stanicu postaviti autobus koji prometuje na odre|enoj liniji 15 minuta prije polaska i to na peron koji mu je odre|en organizacijom rada autobusne stanice. Ako je u redu vo`nje upisan naziv mjesta u kojem postoji autobusna stanica, prijevoznik je obavezan koristiti usluge autobusne stanice u tom mjestu. U mjestu u kojem postoje dvije ili vi{e autobusnih stanica namijenjenih za isti rang linijskog prijevoza, prijevoznik }e koristiti usluge autobusne stanice koju ima upisanu u registrirani red vo`nje. ^lan 64. Autobusna stanica mora biti opremljena i odr`avana tako da odgovara svojoj svrsi. U zavisnosti od zadovoljavanja propisanih uvjeta, vezano za posjedovanje opreme i sadr`aja u okviru cjelokupne usluge, utvrdit }e se kategorija autobusne stanice. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju uvjeti koje mora ispunjavati autobusna stanica, na~in rada i njihova kategorizacija donosi federalni ministar. ^lan 65. Autobusna stanica mora pod jednakim uvjetima pru`ati svoje usluge svim prijevoznicima koji u registriranom redu vo`nje imaju upisanu tu autobusnu stanicu, a prema cjenovniku u zavisnosti od kategorije autobusne stanice. Autobusna stanica mo`e napla}ivati svoje usluge samo ako je izvr{ena kategorizacija i ako joj je rje{enjem Ministarstva utvr|ena jedna od kategorija. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdit }e maksimalne cijene usluga autobusnih stanica zavisno od kategorije stanice. Prijevoznik koji vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana obavezan je autobusnoj stanici, upisanoj u registrirani red vo`nje, povjeriti rezervaciju i prodaju karata za prijevoz, te davanje obavijesti putnicima. Autobusna stanica i prijevoznik iz stava 4. ovog ~lana ugovorom }e regulirati uvjete, na~in kori{tenja usluga autobusne stanice, me|usobna prava i obaveze, a visinu naknade za pru`ene usluge odredit }e u skladu sa cjenovnikom iz stava 3. ovog ~lana. Slu`bena lica na autobusnoj stanici du`na su za vrijeme rada na vidnom mjestu nositi identifikacijske iskaznice. ^lan 66. Autobusna stanica du`na je voditi evidenciju o dolascima i odlascima autobusa i svakih 30 dana nadle`nom organu koji je registrirao redove vo`nje dostavljati pisane informacije o redovima vo`nje koje prijevoznik neuredno odr`ava, odnosno redovima vo`nje koje prijevoznik ne odr`ava. Voza~ autobusa du`an je po dolasku na autobusnu stanicu odmah prijaviti dolazak autobusa, odnosno prijaviti postavljanje autobusa na peron i ovjeriti putni nalog sa podacima o vremenu dolaska i polaska autobusa sa autobusne stanice. Otpravnik je du`an otpremiti svaki autobus sa polaznog perona prema redu vo`nje, ako su za to ispunjeni uvjeti. Voza~ autobusa mo`e po}i sa autobusne stanice po odobrenju otpravnika, odnosno kad mu se odgovaraju}im svjetlosnim signalom odobri odlazak sa autobusne stanice, ako se otpremanje autobusa vr{i svjetlosnom signalizacijom. ^lan 67. U autobusnoj stanici mora se voditi prometni dnevnik na na~in propisan pravilnikom kojim se propisuje obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja prometnog dnevnika. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 68. Nakon sklapanja ugovora iz ~lana 65. stav 5. ovog Zakona autobusna stanica du`na je sistematizirati sve redove vo`nje po linijama, vremenu dolaska i odlaska autobusa sa autobusne stanice i istaknuti ih na mediju predvi|enom za informiranje putnika. ^lan 69. Prijevoznik mora obavijestiti autobusnu stanicu gdje zapo~inje prijevoz po redu vo`nje, o nemogu}nosti odr`avanja polaska linije, odnosno o zaka{njenju ve}em od 30 minuta. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana autobusna stanica mora obavijestiti sljede}u autobusnu stanicu po redu vo`nje. U slu~aju prijema obavijesti o nemogu}nosti odr`avanja polaska ili nenajavljenog ka{njenja du`eg od 30 minuta, autobusna stanica mo`e, ukoliko je ve} izvr{ila prodaju karata za taj polazak, anga`irati drugog prijevoznika o tro{ku prijevoznika koji je trebao obaviti taj polazak. IV.2. Teretne stanice ^lan 70. Teretna stanica osigurava prihvat i otpremu teretnih motornih i priklju~nih vozila i tereta, osigurava njihov smje{taj, usluge smje{taja i prehrane ~lanova posade. Teretna stanica mo`e organizirati pru`anje i drugih usluga vezanih za vr{enje prijevoza tereta. Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana donosi Ministarstvo. Federalni ministar }e posebnim pravilnikom propisati uvjete koje moraju ispuniti teretne stanice za obavljanje djelatnosti. ^lan 71. Teretna stanica mora pru`ati svoje usluge pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima, odnosno fizi~kim licima koji vr{e javni prijevoz. Ako u mjestu postoji teretna stanica, nadle`no kantonalno ministarstvo mo`e propisom utvrditi obavezu da su prijevoznici, odnosno fizi~ka lica koja vr{e javni prijevoz du`ni koristiti usluge teretne stanice. Broj 28 – Strana 3004 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3005 V. STANICE TEHNI^KOG PREGLEDA ^lan 72. Stanica tehni~kog pregleda pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila kojima se utvr|uje ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i tehni~ka ispravnost vozila kojima se vr{e pojedine vrste prijevoza. Za svako vozilo koje ispunjava navedene uvjete stanica tehni~kog pregleda izdaje odgovaraju}u potvrdu. Pru`anje usluga tehni~kog pregleda vozila iz stava 1. ovog ~lana mo`e vr{iti samo stanica tehni~kog pregleda koja je registrirana za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila i ima odobrenje za rad dobijeno od Ministarstva. ^lan 73. Odobrenje za rad stanici tehni~kog pregleda na prijedlog komisije izdaje Ministarstvo. Komisiju iz stava 1. ovog ~lana formira federalni ministar. Komisija iz stava 2. ovog ~lana broji 13 ~lanova od kojih su tri ~lana iz Ministarstva, s tim da je jedan predsjednik komisije i po jednog ~lana iz kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa. ^lana komisije iz kantonalnog ministarstva imenuje federalni ministar, na prijedlog kantonalnog ministra nadle`nog za poslove cestovnog prometa. Komisija svoje prijedloge vezane za davanje odobrenja treba bazirati u skladu sa evropskim standardima i direktivama i u svemu postupati u skladu sa va`e}im propisima koji reguliraju ovu oblast. ^lan 74. Uvjete za obavljanje poslova utvr|ivanja tehni~ke ispravnosti vozila, na~in obavljanja pojedinih vrsta tehni~kog pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju, kao i drugi poslovi vezani za rad stanica tehni~kog pregleda odre|uju se pravilnicima koje donosi federalni ministar. ^lan 75. Kontrola ispravnosti vozila na stanicama tehni~kog pregleda vr{i se u skladu sa odredbama ovog Zakona, pravilnicima donesenim na osnovu njega, kao i na osnovu drugih zakona i pravilnika donesenih na osnovu njih i prema usvojenom standardu i va`e}im normativima. Tehni~ki pregled obavlja se u skladu sa procedurama va`e}im za pojedine vrste tehni~kog pregleda, a dokumentacija za vozilo izdaje se na bazi ispisa rezultata mjerenja pojedinih karakteristika tog vozila dobijenih na opremi sa automatskim ispisom podataka, op}eg stanja vozila, te na osnovu zapa`anja kontrolora o stanju pojedinih sklopova, agregata i komponenti tog vozila. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije stanica tehni~kog pregleda pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje jedinstven cjenovnik usluga pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila. ^lan 76. Dio poslova iz svoje nadle`nosti, koji se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo mo`e prenijeti na odgovaraju}u stru~nu instituciju koja bude izabrana putem javnog oglasa. Stru~na institucija koja }e obavljati poslove iz stava 1. ovog ~lana mora ispunjavati sljede}e uvjete: – biti upisana u sudski registar za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – imati kadrove sposobne za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje obuke za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila, ba`darenja tahografa; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje stru~nog nadzora nad radom stanica tehni~kog pregleda, kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila, voditelja stanice tehni~kog pregleda; – imati kadar i opremu za vr{enje kontrole ispravnosti ba`darenja opreme i ure|aja na stanici tehni~kog pregleda; – dokazati da mo`e pratiti referentnu literaturu evropske zajednice iz ove oblasti i vr{iti primjenu savremenih dostignu}a na stanicama tehni~kog pregleda i davati prijedloge za dopunu postoje}ih normativnih akata iz ove oblasti u skladu sa evropskim standardima; – posjedovati ra~unare, stru~nu literaturu, laboratoriju sa tipski odobrenom opremom, kabinete i drugu opremu neophodnu za obavljanje djelatnosti koje se prenose; – ispunjavati uvjete propisane pozitivnim zakonskim propisima Bosne i Hercegovine. Stru~na institucija iz stava 1. ovog ~lana obavlja sljede}e poslove: – prati propise iz oblasti kontrole ispavnosti vozila koje donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge me|unarodne organizacije i integracije; – utvr|uje uvjete za rad stanica za tehni~ki pregled vozila i izdaje certifikate i vodi slu`benu evidenciju o njima na osnovu kojih Ministarstvo prenosi javno ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda vozila za obavljanje pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila i izdavanja potvrda o njihovoj ispravnosti; – vr{i stru~no osposobljavanje kadrova za obavljanje poslova kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugih osoba koje rade na stru~nim poslovima tehni~kog pregleda i registracije motornih vozila; – organizira periodi~nu provjeru znanja kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugog osoblja; – organizira kontrolu ba`darenja opreme kojom se vr{i kontrola tehni~ke ispravnosti vozila; – organizira uvezivanje stanica za tehni~ki pregled vozila i drugih zainteresiranih subjekata u jedinstven informati~ ki sistem vezan za poslove tehni~kog pregleda vozila; – vr{i obradu podataka i izradu analiza iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – ostvaruje saradnju sa stru~nim, nau~nim organizacijama, institutima, preduze}ima i drugim pravnim licima iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – daje pisana uputstva i informacije, te izra|uje stru~ne publikacije iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – na zahtjev organa koji vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz stava 1. ovog ~lana, a najmanje dva puta godi{nje, dostavlja izvje{taje, podatke i dokumenta od zna~aja za vr{enje upravnog nadzora. Bli`e odredbe o na~inu obavljanja pojedinih poslova i zadataka iz stava 3. ovog ~lana propisat }e se pravilnicima iz ~lana 74. ovog Zakona. ^lan 77. Stru~na institucija iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona gubi javna ovla{tenja za obavljanje poslova iz stava 3. ~lana 76. ovog Zakona ukoliko: – poslove ne obavlja stru~no i blagovremeno, – ne podnosi izvje{taje, podatke, ili drugu dokumentaciju u skladu sa ~lanom 76. stav 3. alineja 10., – izvje{taj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od Ministarstva. ^lan 78. U ostvarivanju svoje funkcije, vezano za rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo je nadle`no da: – donosi propise i op}e akte iz oblasti tehni~kog pregleda vozila i rada stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona. VI. INSPEKCIJSKI NADZOR ^lan 79. Poslove inspekcijskog nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i Ministarstvo. Neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljaju federalni inspektori za cestovni promet (u daljnjem tekstu: inspektor). ^lan 80. Inspektor mo`e biti osoba koja ima visoku {kolsku spremu, diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera, polo`en stru~ni upravni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na najslo`enijim upravnim poslovima poslije polo`enog stru~nog ispita. Federalni ministar mo`e, po potrebi, rje{enjem privremeno ovlastiti i drugu osobu koja ispunjava uvjete iz stava 1. ovog ~lana da izvr{i odre|ene poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovla{tenjima inspektora. ^lan 81. Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima i preduzetim mjerama. Sadr`aj i na~in vo|enja evidencije iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar pravde. ^lan 82. Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega inspektor vr{i u sjedi{tu i drugim poslovnim prostorijama pravnog ili fizi~kog lica. Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora ovla{ten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog Zakona. Zaustavljanje vozila, u smislu prethodnog stava ovog ~lana, inspektor vr{i isticanjem tablice koja je u obliku prometnog znaka "zabranjen promet svim vozilima u oba smjera" na kojoj je ispisano "STOP INSPEKCIJA". Voza~ motornog vozila na znak iz prethodnog stava du`an je zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora. Za vr{enje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu tehni~ku opremu i ozna~ena slu`bena vozila. Federalni ministar svojim uputstvom odredit }e na~in obilje`avanja slu`benog vozila te potrebnu tehni~ku opremu za pregled. ^lan 83. Prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati iskaznicu. Oblik i sadr`aj iskaznice propisuje federalni ministar pravde a iskaznicu inspektoru izdaje federalni ministar. ^lan 84. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektori posebno nadziru: – ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe; – na~in vr{enja prijevoza osoba, tereta, ili osoba i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta za vozila kojima se vr{i prijevoz na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta i na~ina rada i kori{tenja autobusnih i teretnih stanica; – da li je preventivni tehni~ki pregled vozila va`e}i i obavljen kod ovla{tene stanice tehni~kog i preventivnog pregleda vozila. ^lan 85. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor je ovla{ten: 1) pregledati: – poslovne i druge prostorije, – vozila, ure|aje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i tereta, – poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u vezi sa prijevozni~kom djelatnosti, – rje{enje za rad stanice tehni~kog pregleda kao i dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju tehni~ki pregled vozila, ba`darenost opreme i primjenu jedinstvenog cjenovnika na stanici tehni~kog pregleda, – dokumentaciju i evidenciju, ra~unarsku bazu podataka koje omogu}avaju uvid u poslovanje i primjenu propisa u vezi s prijevozni~kom djelatnosti; 2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu: – ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje odre|ene vrste prijevoza, – ispunjavanja uvjeta za rad autobusnih i teretnih stanica, – ispunjavanja propisanih tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i svojstava predvi|enih standardima za vozila, – obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i urednosti kontrole tehni~ke ispravnosti vozila, – odr`avanja reda vo`nje, – kao i u svim drugim slu~ajevima neprimjenjivanja propisa nad kojima se vr{i nadzor; 3) privremeno zabraniti: – vr{enje prijevoza osoba ili tereta, ili osoba i tereta, ako utvrdi da se vr{i bez odgovaraju}e licence, odnosno bez rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe, – kori{tenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uvjete prema odredbama ovog Zakona, – vr{enje javnog linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu na liniji za koju red vo`nje nije registriran, ili na liniji na kojoj prijevoznik vr{i prijevoz bez odobrene izmjene reda vo`nje, ili suprotno roku va`enja registriranog reda vo`nje, – vr{enje javnog vanlinijskog prijevoza osoba, ako utvrdi da ga prijevoznik vr{i suprotno pravilima o na~inu vr{enja vanlinijskog prijevoza shodno deklarisanoj vrsti iz putnog lista, ili ukoliko nema va`e}i putni list, – obavljanje poslova voza~a, odnosno ~lana posade motornog vozila, ako utvrdi da voza~, odnosno ~lan posade vozila nema iskaznicu za voza~a, nije u radnom odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno vlasnika vozila, onemogu}i izvr{enje inspekcijskog pregleda, ili odbije izvr{iti nare|enje inspektora, – vr{enje taksiprijevoza, ako utvrdi da prijevoznik ne ispunjava uvjete propisane odredbama ovog Zakona i drugih propisa, – pru`anje stani~nih usluga, ako utvrdi da su radom autobusne ili teretne stanice ugro`eni zdravlje ili `ivot ljudi. Mjera privremene zabrane iz ta~ke 3. ovog ~lana traje do otklanjanja nedostataka. ^lan 86. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah primijeniti mjeru isklju~enja vozila iz prometa, odnosno udaljiti voza~a ili ~lana posade iz vozila, ako utvrdi da: – vozilom se ~ine radnje za koje je izre~ena mjera privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona, – voza~ ili ~lan posade vozila obavlja poslove i zadatke i pored izre~ene mjere privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 5. ovog Zakona. Prilikom isklju~enja vozila iz prometa inspektor oduzima prometnu dozvolu za vozilo i registarske tablice i o tome izdaje odgovaraju}u potvrdu. Obavezu skidanja registarskih tablica izvr{it }e voza~ i predati ih inspektoru. Ukoliko voza~ odbije da skine registarske tablice vozilo se o tro{ku vlasnika ili voza~a vozila upu}uje na najbli`u stanicu tehni~kog pregleda, ili u najbli`u automehani~arsku radionicu u kojoj }e se obaviti skidanje registarskih tablica. Mjera iz stava 2. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se u trajanju od sedam dana a u ponovljenom slu~aju u vremenskom trajanju od 30 dana. Sve posljedice i tro{kove nastale zbog isklju~enja vozila iz prometa i zabrane obavljanja poslova na radnom mjestu voza~a, odnosno ~lana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili fizi~ko lice. Na~in izvr{enja mjera iz ovog ~lana propisat }e se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. ^lan 87. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah narediti njegovo izvr{enje kada utvrdi da nadzirano pravno lice postupa protivno ranije izre~enoj mjeri privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 7. ovog Zakona. U provedbi rje{enja iz stava 1. ovog ~lana inspektor }e pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in privremeno zatvoriti prostorije i onemogu}iti kori{tenje strojeva, ure|aja i drugih sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost. ^lan 88. Inspektor je ovla{ten odmah uputiti vozilo na vanredni tehni~ki pregled ako utvrdi da ne ispunjava uvjete iz ~lana 5. ili ~lana 8. ovog Zakona, ili ako postoji osnovana sumnja da bi upotreba tih vozila ugrozila sigurnost prometa. Vozilo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se uklju~iti u promet poslije obavljenog vanrednog tehni~kog pregleda na kojem je utvr|eno da su otklonjeni nedostaci zbog kojih je vozilo isklju~eno iz prometa. Broj 28 – Strana 3006 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3007 U slu~aju utvr|ene neispravnosti vozila na vanrednom tehni~kom pregledu tro{kove obavljenog tehni~kog pregleda snosi vlasnik vozila. Inspektor donosi rje{enje o isklju~enju vozila iz prometa. ^lan 89. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor mo`e oduzeti pravnom ili fizi~kom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode iz ra~unarskih baza podataka (ispis itd.), ako posumnja u njihovu ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju u skladu sa tom dokumentacijom, ispravama i evidencijom iz ra~unarske baze podataka. Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz ra~unarske baze podataka oduzimaju se privremeno, odnosno na vrijeme potrebno za utvr|ivanje njihove ispravnosti, ili do dono{enja kona~nog rje{enja pri ~emu se nadziranom pravnom ili fizi~kom licu izdaje potvrda. ^lan 90. O preduzimanju upravnih mjera kojim se nare|uje otklanjanje utvr|enih nedostataka i nepravilnosti i preduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega ovla{ten, inspektor donosi rje{enje. Protiv rje{enja koje donosi inspektor mo`e se izjaviti `alba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. @alba protiv rje{enja iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. i ~l. od 86. do 88. ovog Zakona ne odga|a njegovo izvr{enje. ^lan 91. Pravna ili fizi~ka lica du`na su omogu}iti inspektoru obavljanje poslova iz ~l. od 85. do 89. ovog Zakona. Pravna ili fizi~ka lica ~ije je poslovanje podvrgnuto nadzoru inspektora du`na su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku dostaviti ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje poslova iz njegove nadle`nosti. ^lan 92. Inspektor je du`an preduzeti odgovaraju}e mjere i preventivne aktivnosti u cilju spre~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provo|enju zakona i propisa donesenih na osnovu zakona ~ije izvr{enje nadzire. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 93. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. vr{i javni prijevoz bez registrirane djelatnosti javnog prijevoza (~lan 11. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 5. povjeri ili ustupi vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu drugom prijevozniku (~lan 18. ovog Zakona); 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registriran za obavljanje te djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge autostanica bez registrirane djelatnosti (~lan 60. ovog Zakona); 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez registrirane djelatnosti (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. kontrolu tehni~ke ispravnosti vozila ne obavlja u skladu sa va`e}im propisima, usvojenim standardom i va`e}im normativima (~lan 75. st. 1. i 2. ovog Zakona); 12. dokumentaciju o obavljenom tehni~kom pregledu vozila ne izdaje na bazi ispisa rezultata mjerenja dobivenih na mjernoj opremi, ili izda dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a osobnim zapa`anjem je mogao uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili komponenti vozila ne odgovara propisanim normama (~lan 75. stav 2. ovog Zakona); 13. onemogu}i ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 94. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. javni prijevoz vr{i vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 4. vr{i javni linijski prijevoz putnika bez registriranog reda vo`nje, ili bez izdate dozvole za prijevoz (~lan 23. ovog Zakona); 5. javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. ugovoreni prijevoz putnika vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 7. linijski prijevoz tereta vr{i bez registriranog reda vo`nje, odnosno bez dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta (~lan 46. ovog Zakona); 8. pru`a usluge autobusnih stanica bez rje{enja Ministarstva (~lan 62. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge teretnih stanica bez rje{enja nadle`nog organa, odnosno suprotno donesenom rje{enju iz ~lana 70. stav 3. ovog Zakona; 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez odobrenja za rad Ministarstva (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredbe ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 12. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 95. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. ovog Zakona); 3. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 4. javni prijevoz vr{i ne pridr`avaju}i se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole, ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona); 5. prijevoz osoba u linijskom cestovnom prijevozu ne vr{i u skladu sa registriranim redom vo`nje (~lan 23. ovog Zakona); 6. karte za prijevoz prodaje za red vo`nje koji nije registriran ili je van utvr|enog cjenovnika (~lan 29. stav 5. ovog Zakona); 7. karte za prijevoz prodaje u autobusu na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata (~lan 29. stav 6. ovog Zakona); 8. ne otpo~ne, ili obustavi vr{enje javnog prijevoza osoba u linijskom cestovnom prijevozu po registriranom redu vo`nje (~lan 32. stav 1. ovog Zakona); 9. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. st. 1. i 2. ovog Zakona; 10. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 11. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 12. linijski prijevoz tereta vr{i suprotno odredbama ovog Zakona, ili suprotno uvjetima iz rje{enja (~lan 49. ovog Zakona); 13. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 14. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 15. vr{i prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona); 16. prijevoz osoba rentakar vozilom ne vr{i za vlastite potrebe, ili ga vr{i bez zaklju~enog ugovora, ili bez unaprijed utvr|enog cjenovnika (~lan 57. stav 1. ovog Zakona); 17. iznajmljuje vozilo sa voza~ima koji nisu kod njega zaposleni, ili ne ispunjavaju uvjete za voza~a propisane ovim Zakonom (~lan 57. stav 2.); 18. vozilo za pru`anje rentakar usluga ne ispunjava uvjete iz ~lana 58. stav 1. ovog Zakona; 19. autobusna stanica svoje usluge ne pru`a pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima koji imaju u registriranom redu vo`nje upisanu tu stanicu, ili usluge ne napla}uje u skladu sa cjenovnikom u zavisnosti od kategorije autobusne stanice (~lan 65. stav 1. ovog Zakona); 20. autobusna stanica napla}uje svoje usluge, iako nije izvr{ena kategorizacija te stanice i bez rje{enja o utvr|enoj kategoriji (~lan 65. stav 2. ovog Zakona); 21. prijevoznik ne povjeri autobusnoj stanici prodaju i rezervaciju karata za prijevoz (~lan 65. stav 4. ovog Zakona); 22. autobusna stanica ne pridr`ava se odredbi ugovora sklopljenog sa prijevoznikom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 23. prijevoznik se ne pridr`ava odredbi ugovora sklopljenog sa autobusnom stanicom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 24. teretna stanica ne pru`a svoje usluge svim prijevoznicima pod jednakim uvjetima (~lan 71. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 96. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 2. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 3. ne donese pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade vozila (~lan 15. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu bez utvr|enog cjenovnika (~lan 17. stav 1. ovog Zakona), ili ne utvrdi cjenovnik za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta (~lan 17. stav 2. ovog Zakona); 5. prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu vr{i neuredno ili neredovno (~lan 27. stav 1. ovog Zakona); 6. bis vo`nju ne vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji za koju je red vo`nje registriran (~lan 27. stav 3. ovog Zakona); 7. prijevoznik u linijskom cestovnom prometu ne pridr`ava se utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge, odnosno svoje usluge u linijskom cestovnom prijevozu napla}uje manje od utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge (~lan 28. st. 5. ovog Zakona); 8. vr{i prodaju karata za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, u poslovnici ili u autobusu po cijenama koje se razlikuju od cijena utvr|enih cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju (~lan 29. stav 4. ovog Zakona); 9. postupa suprotno odredbama ~lana 31. ovog Zakona; 10. o obustavi prijevoza (~lan 32. stav 2. ovog Zakona) ne obavijesti korisnike prijevoza, ili autobusne stanice ili to ne prijavi nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i Federalnoj inspekciji cestovnog prometa (~lan 32. st. 3. i 4. ovog Zakona); 11. u autobusu kojim se vr{i ugovoreni prijevoz ne nalazi se zaklju~en ugovor o prijevozu, ili njegova ovjerena kopija (~lan 36. stav 2. ovog Zakona); 12. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 13. vr{i javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu, a ne utvrdi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza, ili se ne pridr`ava cjenovnika minimalnih cijena prijevoznih usluga, tj. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. autobusna ili teretna stanica nije ozna~ena u skladu sa odredbama ~lana 61. ovog Zakona; 15. dopusti da se ulaz osoba u autobus ili izlaz osoba iz autobusa obavlja van autobusnih stanica ili stajali{ta upisanih u registrirani red vo`nje (~lan 63. stav 1. ovog Zakona); 16. u autobusnoj stanici se ne vodi prometni dnevnik u skladu sa ~lanom 67. stav 1. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 97. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 2. u motornom vozilu ne nalazi se putni nalog popunjen i ovjeren na propisan na~in (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. izda novi putni nalog za vozilo prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju (~lan 7. stav 2. ovog Zakona); 4. povjeri vr{enje javnog prijevoza ~lanu posade bez iskaznice iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 5. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz osoba u linijskom prijevozu vr{i bez postavljene table sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica (~lan 27. stav 2. ovog Zakona), osim ako je vozilo obilje`eno na na~in predvi|en stavom 5. istog ~lana, ili bis vo`nju vr{i bez postavljene table sa natpisom"bis vo`nja" (~lan 27. stav 4. ovog Zakona); 7. nema ovjeren i potpisan cjenovnik u skladu sa odredbama ~lana 28. stav 1. ovog Zakona; 8. karte za prijevoz izdaje bez podataka propisanih odredbama ~lana 28. stav. 3. ovog Zakona; 9. ne pridr`ava se minimalnih cijena prijevoznih usluga (~lan 28. stav 5. ovog Zakona); 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 11. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 12. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 13. nema dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 14. o registriranoj liniji, ili o promjenama na liniji ne obavijesti sve teretne stanice koje su upisane u rje{enju najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza, ili ne dostavi utvr|en cjenovnik svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji (~lan 48. st. 1. i 2. ovog Zakona); Broj 28 – Strana 3008 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3009 15. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 16. autobusna stanica ne dostavlja pisane izvje{taje (~lan 66. stav 1. ovog Zakona); 17. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 68. ovog Zakona; 18. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 69. st. 1. i 2. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 98. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz bez va`e}eg rje{enja za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 3. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 4. vr{i javni prijevoz vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 5. javni prijevoz osoba u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registrirao obavljanje djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. onemogu}i, ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona); 10. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredaba ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 11. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 99. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 3. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. stav 1. ovog Zakona); 4. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 5. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 6. ne registrira djelatnost javnog prijevoza kao pravno lice, odnosno postupi suprotno odredbama ~lana 11. stav 4. ovog Zakona; 7. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 8. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 9. ugovoreni prijevoz osoba vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 11. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 12. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 13. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 15. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 16. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 17. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 18. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 200,00 KM i voza~ vozila. Za prekr{aje iz stava 1. ta~ka 13. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, a za prekr{aje iz stava 1. ta~ke 6., 11., 12., 13. i 15. izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 100. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. za vrijeme vr{enja prijevoza u vozilu ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta ili njegovu ovjerenu kopiju (~lan 5. stav 4. ovog Zakona); 2. upravlja vozilom kojim se vr{i prijevoz bez putnog naloga (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. poslove voza~a obavlja bez ispunjavanja uvjeta predvi|enih ~lanom 9. stav 2. ovog Zakona; 4. u vozilu se ne nalazi rje{enje za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 5. ovog Zakona); 5. u vozilu se ne nalazi va`e}i obrazac licence iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 6. voza~ vozila ne nosi istaknutu identifikacijsku iskaznicu (~lan 13. stav 4. ovog Zakona); 7. u vr{enju javnog prijevoza ne pridr`ava se odredbi ovog Zakona i propisa o na~inu obavljanja poslova ~lana posade vozila (~lan 15. stav 1. ovog Zakona); 8. ne primi na prijevoz osobu ili teret koji prema postoje}im propisima nisu izuzeti od prijevoza (~lan 16. stav 3. ovog Zakona); 9. primi na prijevoz putnika, teret ili `ivotinje suprotno odredbama ~lana 21. stav 1. ovog Zakona; 10. u autobusu se ne nalazi red vo`nje iz ~lana 24. stav 3. ovog Zakona; 11. u vozilu se ne nalazi red vo`nje ili dokumentacija iz ~lana 27. stav 5. ovog Zakona; 12. u autobusu, autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji ne nalazi se ovjeren i potpisan cjenovnik za tu liniju (~lan 28. stav 1. ovog Zakona); 13. ~lan posade vozila postupa suprotno odredbi ~lana 28. stav 2. ovog Zakona; 14. ~lan posade vozila izdaje karte suprotno odredbi ~lana 28. stav 3. ovog Zakona; 15. prodaju karata za prijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 29. stav 6. ovog Zakona; 16. ~lan posade vozila postupi suprotno odredbi ~lana 30. stav 2. ovog Zakona; 17. u autobusu se ne nalazi kopija ugovora o prijevozu iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona; 18. u autobusu se ne nalazi ugovor o prijevozu, ili putni list sa spiskom putnika (~lan 37. stav 1. ovog Zakona); 19. cijenu prijevoza ne odre|uje taksimetrom (~lan 38. stav 1. ovog Zakona); 20. postupi suprotno odredbi ~lana 38. st. 3., 4., 5. i 6. ovog Zakona; 21. postupi suprotno odredbi ~lana 39. ovog Zakona; 22. taksiprijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 40. stav 2. ovog Zakona; 23. postupi suprotno odredbama ~lana 44. stav 2. ovog Zakona; 24. nema uredno popunjen i ovjeren tovarni list u vozilu (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 25. nema dozvolu u vozilu za vrijeme vr{enja linijskog prijevoza tereta (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 26. dozvola iz ~lana 51. stav 3. ovog Zakona ne nalazi se u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene; 27. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona; 28. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 56. ovog Zakona; 29. rentakar prijevoz vr{i suprotno odredbama ~lana 57. stav 4. ovog Zakona; 30. iznajmljenim vozilom rentakara vr{i javni prijevoz (~lan 58. stav 2. ovog Zakona); 31. ulaz ili izlaz osoba obavlja se suprotno odredbi ~lana 63. stav 1. ovog Zakona; 32. ~lan posade vozila ne koristi usluge autobusne stanice koju ima upisanu u redu vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 33. u autobusnoj stanici ne vodi prometni dnevnik u skladu sa odredbom ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 34. ne obavijesti narednu stanicu po redu vo`nje, odnosno postupi suprotno odredbi ~lana 69. stav 2. ovog Zakona; 35. voza~ za koga se utvrdi da je vozio vozilo i nije se zaustavio na dati znak iz ~lana 82. stav 4. ovog Zakona. Nov~anu kaznu na licu mjesta izri~e i napla}uje inspektor. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu na licu mjesta du`an je to u~initi najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je na~inio prekr{aj. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu u roku iz stava 3. ovog ~lana inspektor }e podnijeti prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka protiv u~inioca prekr{aja. ^lan 101. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. vr{i prijevoz suprotno odredbama ~lana 8. stav 2. ovog Zakona; 2. postupa suprotno odredbama ~lana 20. ovog Zakona; 3. u vozilu kojim se vr{i javni prijevoz nije istaknuta tabla prema odredbi ~lana 27. stav 2. ovog Zakona; 4. putnik koji se prevozi nema va`e}u kartu za prijevoz (~lan 29. stav 1. ovog Zakona); 5. ru~ni prtljag odla`e suprotno odredbama ~lana 30. stav 1. ovog Zakona; 6. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 35. stav 2. ovog Zakona; 7. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 36. stav 3. ovog Zakona; 8. u vozilu nema dokaza o uplati aran`mana iz ~lana 37. stav 2. ovog Zakona; 9. putnik koji se prevozi nema iskaznicu iz ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 10. cjenovnik usluga nije istaknut na vidnom mjestu u vozilu (~lan 38. stav 2. ovog Zakona); 11. u vozilu se ne nalazi rje{enje iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona; 12. u vozilu se ne nalazi tovarni list iz ~lana 55. stav 2. ovog Zakona; 13. voza~ ne koristi usluge autobusne stanice koja je upisana u red vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 14. ne nosi identifikacijsku iskaznicu na vidnom mjestu za vrijeme rada (~lan 65. stav 6. ovog Zakona); 15. ne prijavi dolazak autobusa, ili ne ovjeri putni nalog (~lan 66. stav 2. ovog Zakona); 16. otprema autobuse suprotno odredbama ~lana 66. stav 3. ovog Zakona; 17. po|e sa autobusne stanice suprotno odredbi ~lana 66. stav 4. ovog Zakona. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 102. Federalni ministar na osnovu odredbi ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet }e sljede}e propise: 1. pravilnik iz ~lana 5. stav 2. ovog Zakona; 2. pravilnik iz ~lana 6. stav 1. ovog Zakona; 3. pravilnik iz ~lana 7. stav 1. ovog Zakona; 4. pravilnik iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona; 5. pravilnik iz ~lana 13. stav 3. ovog Zakona; 6. pravilnik iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona; 7. pravilnik iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona; 8. pravilnik iz ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 9. pravilnik iz ~lana 47. stav 3. ovog Zakona; 10. pravilnik iz ~lana 64. stav 3. ovog Zakona; 11. pravilnik iz ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 12. pravilnik iz ~lana 70. stav 4. ovog Zakona; 13. pravilnike iz ~lana 74. stav 1. ovog Zakona; 14. pravilnik iz ~lana 86. stav 7. ovog Zakona. ^lan 103. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada i op}ine uskladit }e propise iz ~l. 10. i 42. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada i op}ine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom. ^lan 104. Odredbe ~lana 9. stav 2. ovog Zakona, u pogledu stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornih vozila, ne}e se primjenjivati dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{tenja po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavlja sa radom ukoliko su ovla{tenja prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{tenja obavlja u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prijelaznom periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljat }e i ovla{teni kantonalni inspektori za cestovni promet. ^lan 107. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/98). Do dono{enja podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjenjivat }e se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na Broj 28 – Strana 3010 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3011 sjednici Zastupni~kog doma od 18. travnja 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. travnja 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. svibnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i izvanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za osobne potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lanak 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se obavlja vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutarnjih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lanak 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se obavlja s dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom voznom redu; 3. "cjenik" je dokument izdat od strane prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu s ciljem obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "izravni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih kolodvora i stajali{ta; 6. "fizi~ka osoba" je osoba koja vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz, koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od strane prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema voznom redu koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava temeljne uvjete za obavljanje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etnog do zavr{nog kolodvora na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom voznom redu s jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta, koji se obavlja na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, voznom redu, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da prijevoznik ne koristi kolodvor ili stajali{te upisano u registrirani vozni red ili koristi kolodvor ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika, a isti nije upisan u registrirani vozni red ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog voznog reda, ili dolazi ranije na kolodvor ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom voznom redu, ili polazi ranije ili kasni u dolasku na kolodvor ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategoriziranim cestama; 16. "prijevoz za osobne potrebe" je prijevoz koji pravne ili fizi~ke osobe obavljaju radi zadovoljenja svojih potreba u svezi s obavljanjem gospodarske ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rent-a-car prijevoz; 17. "prijevoznik", u smislu ovog Zakona, je pravna osoba upisana u sudski registar za obavljanje javnog prijevoza i koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ka osoba koja obavlja javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu s odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih temeljem ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, izuzev voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "vozni red" je akt kojim se utvr|uju elementi za obavljanje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika, ili naziv svih prijevoznika ako se vozni red odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se obavlja prijevoz (itinerer linije), vrstu linije, redoslijed kolodvora i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaki autobusni kolodvor, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremensko razdoblje odr`avanja linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja voznog reda; 20. "registar voznih redova" je zvani~ni popis registriranih voznih redova istoga ranga, koji je napravilo mjerodavno tijelo za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracijskom razdoblju; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u voznom redu za ulazak ili izlazak putnika ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravna osoba koja je registrirana, ovla{tena i osposobljena za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "izvanlinijski prijevoz" je prijevoz u kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju ponaosob za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se obavlja prijevoz. ^lanak 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se obavljati kao javni prijevoz ili kao prijevoz za osobne potrebe. ^lanak 5. Javni prijevoz i prijevoz za osobne potrebe mo`e se obavljati samo ako su ispunjeni posebni eksploatacijski uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se obavlja prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjavaju tehni~ko-eksploatacijske uvjete.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/17 29.11.2017 SN FBiH 72/24, SN FBiH 72/09, SN FBiH 33/03 otpad ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM Član 1. U Zakonu o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 72/09) u članu 4. iza definicije: "inertni otpad" dodaje se sljedeća definicija: ""Posebne kategorije otpada" su otpadne materije koje su važne bilo sa aspekta njihove štetnosti po okoliš i zdravlje ljudi, bilo po količinama koje nastaju i kao takve zahtijevaju posebno uređen način upravljanja od mjesta nastajanja, preko skupljanja, transporta i tretmana do konačnog zbrinjavanja.". U istom članu iza definicije: "proizvođač" dodaje se nova definicija: ""Proizvođač i uvoznik proizvoda" je pravno lice koje na profesionalnoj osnovi razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi, odnosno prvi stavlja na tržište Federacije BiH proizvode, uređaje i opremu, koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada.". Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 3 U istom članu iza definicije: "operator" dodaje se nova definicija: ""Operater sistema" je pravno lice koje po principu "produžene odgovornosti proizvođača" ispunjava ciljeve za reciklažu i iskorištenje posebnih kategorija otpada; može biti osnovan isključivo od pravnih lica koja obavljaju svoju poslovnu djelatnost stavljanjem u promet proizvoda koji postaju posebne kategorije otpada.". Član 2. Iza člana 18. dodaju se novi čl. 18a. i 18b. koji glase: "Član 18a. Posebne kategorije otpada Proizvođač i uvoznik proizvoda je društveno i finansijski odgovoran za opterećenje okoliša koje mogu prouzrokovati proizvodi koje stavlja na tržište Federacije BiH, a koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada. U posebne kategorije otpada spada: ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, električni i elektronički otpad, otpad koji sadrži azbest, otpad koji sadrži PCB, otpad iz proizvodnje titandioksida, medicinski otpad, životinjski otpad i građevinski otpad. Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji, rokovi i načini upravljanja posebnim kategorijama otpada. Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji za obračun i plaćanje naknada za posebne kategorije otpada, način i rokovi izvještavanja, obveznici izvještavanja i plaćanja naknada, te visina naknada za određene proizvode koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada, kao i drugi način upravljanja za posebne kategorije otpada. Provedbenim propisom utvrdit će se način raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada kao i uvjeti za dodjelu podsticajnih sredstava. Član 18b. Naknade za posebne kategorije otpada navedene u članu 18a. stav 2. uplaćuju se u Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Fond) kao posebna kategorija u sistemu organizacije i upravljanja Fondom ili ovlaštenim operaterima sistema. Fond raspodjeljuje prikupljena sredstva prema kantonima u razmjeri raspoređivanja sredstava kako je definirano Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša, za projekte i aktivnosti upravljanja posebnim kategorijama otpada, što će urediti propis iz člana 18a. stav 5. ovog zakona. Fond je dužan donijeti godišnji plan upravljanja posebnim kategorijama otpada i finansijski plan za posebne kategorije otpada. Plan upravljanja posebnim kategorijama otpada i finansijski plan za posebne kategorije otpada odobrava Vlada FBiH, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva.". Član 3. Iza člana 37. dodaje se novi član 37a. koji glasi: "Član 37a. Informacioni sistem upravljanja otpadom (u daljnjem tekstu: informacioni sistem) je niz međusobno povezanih baza podataka i izvora podataka o svim vrstama i tokovima otpada, subjektima i infrastrukturom upravljanja otpadom i uspostavlja se u Fondu. Provedbenim propisom uredit će se način i finansijskotehnički aspekt uspostave, vođenja i održavanja informacionog sistema, kao i rokovi izvještavanja, te način dostavljanja informacija o otpadu.". Član 4. U članu 49. u stavu 1. iza riječi: "inspektori zaštite okoliša" dodaju se riječi: "i tržišno, turističko-ugostiteljski inspektor". Član 5. U članu 53. u stavu 1. riječi: "Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj svako pravno lice" mijenjaju se i glase: "Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 40.000,00 KM kaznit će se za prekršaj svako pravno lice, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM, ako: - transportuje otpad na način koji može izazvati zagađenje okoliša, suprotno odredbama člana 32. stav 1. ovog zakona; - u slučaju zagađenja nastalog u toku transporta prijevoznik ne obavi čišćenje i dovođenje u prvobitno stanje zagađenog područja suprotno odredbama člana 32. stav 2. ovog zakona; - ne isporuči otpad na odredište koje je odredio pošiljaoc, a koje je odobreno kao lokacija za upravljanje otpadom suprotno odredbama člana 32. stav 4. ovog zakona; - prijevoznik u slučaju nemogućnosti isporuke na odredište ne vrati otpad pošiljaocu suprotno odredbama člana 32. stav 5. ovog zakona.". U stavu 1. alineja 2. mijenja se i glasi: "- ne postupi u skladu sa članom 24.;". Stav 2. mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu, a u ponovljenom prekršaju kaznom u iznosu od 6.000,00 KM do 10.000,00 KM.". Stav 3. mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se fizičko lice za prekršaj iz stava 1. ovog člana, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM.". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, za prekršaj iz stava 1. ovog člana, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 5.000,00 KM.". Član 6. U članu 58. iza stava 2. dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase: "Propise iz člana 18a. st. 4. i 5. donijet će Vlada FBiH u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propise iz člana 18a. stav 3. donijet će Ministar u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propis iz člana 37a. stav 2. donijet će Vlada FBiH u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Stav 8. se briše. Dosadašnji st. 3., 4., 5., 6., 7., 9., 10. i 11. postaju st. 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. Član 7. Donošenjem provedbenog propisa iz člana 18a. stav 4. ovog zakona prestaju važiti dosadašnji provedbeni propisi za posebne kategorije otpada i upravni akti doneseni na osnovu njih. Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH." Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/17 18.10.2017 SN FBiH 40/10 zakon,trgovina,izmjene i dopune,unutrašnja trgovina Broj 79 - Stranica 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 10. 2017. Члан 25. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 14.06.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 21.09.2017. godine. Broj 01-02-488-01/17 09. oktobra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI Član 1. 1) U Zakonu o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10) u članu 2. stav 2) mijenja se i glasi: "2) Trgovac, u smislu ovog zakona, jeste: a) pravno lice registrirano za obavljanje djelatnosti trgovine i/ili trgovinskih usluga na osnovu upisa u Registar poslovnih subjekata u nadležnom općinskom sudu, b) fizičko lice koje obavlja djelatnosti trgovine i/ili trgovinskih usluga na osnovu rješenja gradskog, odnosno općinskog organa uprave nadležnog za oblast trgovine (u daljnjem tekstu: nadležni organ), c) fizičko lice koje obavlja djelatnosti trgovine isključivo ličnim radom na osnovu rješenja nadležnog organa.". 2) U stavu 3) u tački e) iza riječi: "odobrenja" dodaju se riječi: "nadležnog organa" i piše tačka, a preostali tekst se briše. Član 2. U članu 3. u stavu 3) i u članu 11. u stavu 7) riječi: "novčanica koje" zamjenjuju se riječju: "koji". Član 3. U članu 4. u stavu 2) u sedmom redu riječi: "ograničavanja tržišta" zamjenjuju se riječima: "u cilju zaštite javnog interesa i sprečavanja štetnih posljedica na tržištu.". Član 4. 1) U članu 11. u stavu 2) u četvrtom redu iza teksta u zagradi piše se zarez i dodaju riječi: "kao i trgovac u svojstvu fizičkog lica koji ličnim radom obavlja trgovinu na malo određenom vrstom robe na osnovu rješenja nadležnog organa i to samo na jednom prodajnom mjestu izvan prodavnice iz člana 8. stav 1) tač. a), b), c) i d) ovog zakona (u daljnjem tekstu: trgovac pojedinac),". 2) U stavu 3) u trećem redu tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "a trgovac pojedinac najmanje osnovnu školsku spremu.". 3) Iza stava 7) dodaje se novi stav 8) koji glasi: "8) Za robu koja se prodaje u rasutom stanju po jediničnoj mjeri, zavisno od vrste robe (kilogram, litar, metar i sl.), trgovac je dužan iznos računa zaokružiti u skladu sa propisom Centralne banke Bosne i Hercegovine.". Član 5. U članu 12. u stavu 3) u drugom redu riječi: "i stočnih pijaca na" zamjenjuju se riječima: "u poslovnim prostorima u". Član 6. Član 13. se briše. Član 7. U članu 14. u stavu 1) u petom redu iza riječi: "objekat" zarez se zamjenjuje tačkom, a preostali tekst se briše. Član 8. U članu 16. u stavu 5) iza riječi: "članom" piše se tačka, a preostali tekst se briše. Član 9. Iza člana 21. dodaje se novo poglavlje IVa. i novi čl. 21a., 21b., 21c. i 21d. koji glase: "IVa. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE TRGOVINE NA MALO LIČNIM RADOM - TRGOVAC POJEDINAC Član 21a. 1) Odobrenje za obavljanje trgovine na malo ličnim radom izvan prodavnice nadležni organ izdat će fizičkom licu koje ispunjava sljedeće uvjete: a) državljanin je Bosne i Hercegovine, b) poslovno je sposoban, c) ima najmanje osnovnu školsku spremu, d) zdravstveno je sposoban, ako je za obavljanje trgovine na malo određenim robama iz predmeta poslovanja zdravstvena sposobnost propisana kao poseban uvjet, e) ima sklopljen ugovor ili predugovor o zakupu jednog prodajnog mjesta izvan prodavnice iz člana 8. stav 1) tač. a), b), c) i d) ovog zakona, koje ispunjava uvjete utvrđene članom 12. ovog zakona, f) nema zasnovan radni odnos ili nije ostvario prava na osnovu radnog odnosa, g) nema osnovanu trgovačku radnju ili svojstvo trgovca pojedinca, o čemu podnosi pisanu izjavu, h) pravomoćnom odlukom nije mu izrečena mjera zabrane obavljanja trgovinske djelatnosti. 2) Izuzetno od tačke e) u stavu 1) ovog člana, u slučaju da fizičko lice podnosi zahtjev za odobrenje obavljanja trgovine na malo izvan prodavnice iz člana 8. stav 1) tač. a), b) i d) u određene dane tokom sedmice na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, dužan je nadležnom organu dostaviti sklopljen ugovor ili predugovor o zakupu prodajnog mjesta izvan prodavnice u svakoj od tih jedinica lokalne samouprave. 3) Podnosilac zahtjeva dužan je u zahtjevu precizirati vrstu robe kojom će obavljati trgovinu na malo, a u slučaju iz stava 2) ovog člana precizirati i dane u kojima će obavljati trgovinu u određenoj jedinici lokalne samouprave. Član 21b. 1) Nadležni organ će u roku osam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva i uz ispunjavanje uvjete iz člana 21a. ovog zakona fizičkom licu izdati rješenje o odobrenju obavljanja trgovine na malo ličnim radom izvan prodavnice, kojim on stiče svojstvo trgovca pojedinca. Srijeda, 18. 10. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 7 2) U slučaju iz člana 21a. stav 2) ovog zakona rješenje izdaje nadležni organ prema prebivalištu podnosioca zahtjeva. 3) Rješenje iz st. 1) i 2) ovog člana obavezno sadrži: a) ime i prezime i adresu prebivališta trgovca pojedinca, prema CIPS-ovoj evidenciji, b) vrstu robe za čiju trgovinu na malo se daje odobrenje, c) adresu prodajnog mjesta za trgovinu na malo iz ugovora ili predugovora o zakupu, a u slučaju iz člana 21a. stav 2) ovog zakona adrese svih prodajnih mjesta i dane u kojima će se obavljati trgovina na tim mjestima. 4) Na osnovu rješenja iz stava 2) ovog člana trgovac pojedinac nesmetano obavlja trgovinu u svim jedinicama lokalne samouprave koje su navedene u rješenju. 5) Protiv rješenja iz st. 1) i 2) ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu trgovine. Član 21c. Odredbe člana 18.; člana 21. st. 1) i 2) i čl. 22. i 23. ovog zakona primjenjuju se i na trgovca pojedinca. Član 21d. Trgovac pojedinac dužan je trgovinu na malo obavljati ličnim radom na prodajnom mjestu i sa vrstom robe koji su određeni u rješenju iz člana 21b. stav 3) ovog zakona, u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa.". Član 10. U članu 22. iza stava 5) dodaje se novi stav 6) koji glasi: "6) U slučajevima iz stava 5) ovog člana prestanak rada trgovačke radnje utvrđuje se danom nastanka nekog od razloga navedenih u tom stavu.". Član 11. 1) U članu 25. u stavu 4) u drugom redu iza riječi: "odjelu prodajnog objekta" piše se zarez i dodaju riječi: "kao i na prodajnom mjestu izvan prodavnice". 2) Stav 7) mijenja se i glasi: "7) Evidencija o prodaji robe vodi se na osnovu računa o vrsti, količini i cijeni prodatih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, koji se izdaje putem fiskalnog sistema ili računa koji će biti propisan posebnim provedbenim aktom.". Član 12. Iza člana 39. dodaje se novi član 39a. koji glasi: "Član 39a. Trgovac koji pruža usluge tržnice na malo (pijaca) dužan je: a) utvrditi pijačni red, jasno obilježiti i izdvojiti pijačni prostor od okolnog prostora, kao i vidno istaći dane i vrijeme pijačne trgovine; b) osigurati ispunjavanje minimalne tehničke opremljenosti pijace u skladu sa uvjetima propisanim podzakonskim aktom iz člana 12. stav 3) ovog zakona; c) istaći cijene usluga pijace i naplaćivati ih izdavanjem fakture; d) usluge izdavanja prodajnog mjesta (sto, štand, lokacija za pokretno vozilo za prodaju i dr.) naplaćivati putem fiskalnog uređaja; e) zaključiti ugovor o zakupu prodajnog mjesta samo sa licima iz člana 2. stav 2) i stav 3) tač. b), c) i d) ovog zakona; f) sa trgovcem pojedincem zaključiti ugovor o zakupu samo jednog prodajnog mjesta; g) voditi registar zaključenih ugovora o zakupu iz tačke e) ovog člana.". Član 13. 1) U članu 47. stav 1) mijenja se i glasi: "1) Prodaja na daljinu je oblik trgovine na malo robom i uslugama koje trgovac vrši ponudom putem sredstava za komunikaciju potrošaču koji nije neposredno prisutan.". 2) U stavu 2) iza riječi: "komunikaciju" dodaju se riječi: "u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita potrošača u Bosni i Hercegovini.", a preostali tekst se briše. Član 14. Naziv poglavlja X. mijenja se i glasi: "X. PRIVREMENE MJERE ZAŠTITE TRŽIŠTA". Član 15. 1) U članu 53. u stavu 1) riječi: "može posebnim propisom privremeno ograničiti obavljanje trgovine" zamjenjuju se riječima: "može odrediti privremene mjere zaštite tržišta". 2) U stavu 2) u prvom redu riječ: "ograničenja" zamjenjuje se riječima: "privremene mjere". Član 16. U članu 55. u stavu 2) iza riječi: "nadležna" dodaju se riječi: "federalna, kantonalna i gradska/općinska". Član 17. U članu 56. u stavu 1) iza tačke b) dodaje se nova tačka c) koja glasi: "c) da je trgovac otpočeo raditi u prodajnom objektu, a nadležnom organu prethodno nije podnio izjavu iz člana 12. stav 5) ovog zakona.". Član 18. U članu 57. u stavu 1) u sedmom redu iza riječi: "opremljenosti" briše se zarez i dodaju riječi: "i da je trgovac podnio netečnu izjavu iz člana 12. stav 5) ovog zakona,". Član 19. 1) U članu 63. u stavu 1) u tački e) u prvom redu iza riječi: "trgovinu" dodaju se riječi: "ili trgovinske usluge", a u trećem redu u zagradi iza broja: "16." dodaje se zarez i brojevi: "21b. i 27.". Iza tačke g) dodaje se nova točka h) koja glasi: "h) zaključi ugovor o zakupu suprotno odredbama člana 39a. tač e) i f) ovog zakona,". Dosadašnje tač. h), i) i j) postaju tač. i), j) i k). 2) U stavu 2) broj: "400,00" zamjenjuje se brojem: "1.000,00". 3) U stavu 3) broj: "500,00" zamjenjuje se brojem: "1.000,00". 4) U stavu 4) broj: "300,00" zamjenjuje se brojem: "1.000,00". 5) Iza stava 7) dodaju se novi st. 8) i 9) koji glase: "8) Ukoliko trgovac u roku šest mjeseci od dana pravomoćne odluke o počinjenom prekršaju iz stava 1) tačka h) ovog člana ponovi isti prekršaj, bit će kažnjen novčanom kaznom u dvostrukom iznosu od prethodno izrečene kazne. 9) U svakom daljnjem ponovljenom prekršaju iz stava 1) tačka h) ovog člana novčana kazna za prekršaj udvostručit će se, s tim da ne može preći iznos maksimalne novčane kazne utvrđene zakonom za taj prekršaj.". Član 20. 1) U članu 64. u stavu 1) tačka d) mijenja se i glasi: "d) ne vodi registar zaključenih ugovora o zakupu (član 39a. tačka g) ovog zakona).". Tačka h) mijenja se i glasi: "h) prodaje robu za koju nema isprave o njenoj nabavci, za koju nije sačinjena kalkulacija cijene i koja nije Broj 79 - Stranica 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 10. 2017. evidentirana u trgovačkoj knjizi (član 25. stav 8) ovog zakona).". 3) U stavu 2) broj: "300,00" zamjenjuje se brojem: "500,00". 4) U stavu 3) broj: "400,00" zamjenjuje se brojem: "500,00" Član 21. U članu 65. u stavu 1).u tački d) tekst u zagradi se mijenja i glasi: "(član 11. stav 5) ovog zakona)". Član 22. Iza člana 65. dodaje se novi član 65a. koji glasi: "Član 65a. 1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen trgovac pojedinac ako: a) ne obavlja trgovinu ličnim radom (član 21d.), b) obavlja trgovinu na prodajnom mjestu koje nije navedeno u odobrenju nadležnog organa (član 21d.), c) vrši prodaju vrste robe koja nije navedena u odobrenju nadležnog organa (član 21d.). 2) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stava 1) ovog člana izreći će se zaštitna mjera oduzimanja robe koja je zatečena u prodaji.". Član 23. U članu 67. stav 2) se briše. Član 24. Trgovci su dužni uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 25. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. 1346 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKLJUČKA O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI U POSTUPKU IZDAVANJA ENERGETSKE DOZVOLE INVESTITORU RMU "BANOVIĆI" D.D. BANOVIĆI Proglašava se Zaključak o davanju prethodne suglasnosti u postupku izdavanja Energetske dozvole investitoru RMU "Banovići" d.d. Banovići, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 25.7.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 21.9.2017. godine. Broj 01-02-489-01/17 9. listopada 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. Temeljem članka 78. st. (3) i (6) Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 94/15), članka 23. stavak (2) Uredbe o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/14), uz pribavljenu suglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine V. broj 968/2017 od 13.07.2017. godine, i temeljem čl. 146. i 153. Poslovnika Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07 i 2/08) i čl. 138. i 144. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03 i 21/09), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 25.07.2017. godine i na sjednici Doma naroda, održanoj 21.09.2017. godine, donio ZAKLJUČAK 1. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu suglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja Energetske dozvole investitoru RMU "Banovići" d.d. Banovići, za izgradnju TE "Banović", instalirane nazivne snage 350 MW (1x350 MW), odobrene snage priključenja 350 MW (1x350 MW), planirane godišnje proizvodnje električne energije od 2.252,3 GWh, koja se planira graditi u granicama postojećeg eksploatacionog polja rudnika RMU "Banovići" d.d. Banovići. 2. Zadužuje se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da pristupi aktivnostima iz članka 23. st. (4), (5), (6) i (7) i članka 24. Uredbe o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/14), na izdavanju Energetske dozvole iz točke 1. ovog zaključka. 3. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine obvezuje Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i RMU "Banovići", d.d. Banovići da, u ime Federacije Bosne i Hercegovine, nastave aktivnosti na izgradnji TE "Banovići", Blok 1-350 MW. 4. Ovlaštava se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i RMU "Banovići", d.d. Banovići da, u ime Federacije Bosne i Hercegovine, okončaju sve aktivnosti na zaključivanju potrebnih ugovora i akata u svezi s aktivnostima iz točke 3. ovog zaključka, te o tome informiraju Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. 5. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine obvezuje Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i RMU "Banovići", d.d. Banovići da o svim fazama izgradnje informiraju Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. 6. Ovaj zaključak stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". PF BiH, broj 01-02-1437/17 21. rujna 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r.
Zakon o osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/17 29.03.2017 osiguranje Број 23 - Страна 52 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. ZAKON O OSIGURANJU GLAVA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim se zakonom uređuje: osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak društava za osiguranje i reosiguranje osnovanih u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kao i podružnica društava za osiguranje i reosiguranje koja nemaju sjedište u Federaciji. Član 2. (Definicije) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) "društvo za osiguranje" je dioničko društvo koje je upisano u sudski registar na osnovu odobrenja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor) za obavljanje poslova osiguranja, kao i podružnice društva za osiguranje koje nije iz Federacije, a koje je osnovano u Federaciji ili posluje u Federaciji u skladu sa ovim zakonom; b) "društvo za reosiguranje" je dioničko društvo koje je upisano u sudski registar na osnovu odobrenja Agencije za nadzor za obavljanje poslova reosiguranja; c) "podružnica" je organizaciona jedinica društva za osiguranje na koju je društvo za osiguranje prenijelo dio ovlaštenja za zastupanje u pravnom prometu sa trećim licima i koja se kao organizaciona jedinica upisuje u sudski registar; d) "entitet podružnice" je entitet u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH) u kojem je osnovana podružnica koja preuzima rizik; e) "entitet pružanja usluga" je entitet u BiH u kojem se nalazi rizik ako taj rizik pokriva društvo za osiguranje ili podružnica koji se nalaze u drugom entitetu; f) "država članica", u smislu ovog zakona, jeste država koja je članica Evropske unije ili potpisnica ugovora o evropskom privrednom prostoru; g) "lice države članice", u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje ima prebivalište na području države članice ili pravno lice čije je sjedište na području države članice; h) "matična država članica" je država članica u kojoj je smješteno sjedište društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje; i) "strana država", u smislu ovog zakona, jeste država koja nije BiH i nije država članica; j) "strano lice", u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje ima prebivalište van područja BiH i države članice ili pravno lice čije je sjedište van područja BiH i države članice; k) "strano društvo za osiguranje", odnosno društvo za reosiguranje je pravno lice sa sjedištem van područja BiH, koje je dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja, odnosno poslova reosiguranja na području Federacije; l) "nadzorno tijelo" je Agencija za nadzor; m) "nadležno nadzorno tijelo" je državno tijelo države članice ovlašteno na osnovu zakona ili propisa za nadzor nad obavljanjem poslova osiguranja i poslova reosiguranja, odnosno poslova posredovanja u osiguranju i reosiguranju. Nadležno nadzorno tijelo je i Agencija za nadzor. Nadležno nadzorno tijelo je i Agencija za osiguranje Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Agencija za osiguranje RS); n) "Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini" je samostalna organizacija osnovana Zakonom o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 12/04) (u daljnjem tekstu: Agencija za osiguranje u BiH); o) "povezana lica" su fizička i pravna lica koja su međusobno povezana vlasništvom nad kapitalom ili upravlјanjem kapitalom sa 20% ili više glasačkih prava ili kapitala ili na drugi način povezana radi postizanja zajedničkih poslovnih cilјeva, tako da poslovanje i rezultati poslovanja jednog lica mogu značajno utjecati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica. Povezanim licima smatraju se i lica koja su međusobno povezana: 1) kao članovi porodice, 2) tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom zajedno, posredno ili neposredno učestvuju u drugom licu, 3) tako da u oba lica učešće ima isto lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom i 4) na način propisan za povezana lica zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava. Povezana lica su dužna prijaviti poslove i radnje u kojima postoji lični interes i izbjegavati sukob interesa. Grupa povezanih lica znači jedno od sljedećeg: 1) dva ili više fizičkih ili pravnih lica koja, ako se ne dokaže drukčije, predstavljaju jedan rizik jer jedno od njih, direktno ili indirektno, ima kontrolu nad drugim licem ili drugim licima, 2) dva ili više fizičkih ili pravnih lica između kojih ne postoji odnos kontrole opisan u alineji 1) ove tačke, a za koja se smatra da predstavljaju jedan rizik, jer su tako međusobno povezani da ako bi za jedno od tih lica nastali finansijski problemi, posebno teškoće povezane sa finansiranjem ili otplatom, druga lica ili sva ostala lica vjerojatno bi se i sama suočila sa poteškoćama povezanim sa finansiranjem ili otplatom; p) "članovi porodice fizičkog lica" su: 1) njegov bračni drug, roditelji, brat ili sestra tog bračnog druga, 2) njegovo dijete, roditelji, brat ili sestra, 3) njegov krvni srodnik u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva, usvojilac i usvojenik, srodnik po tazbini zaključno sa prvim stepenom, 4) druga lica koja sa tim licem žive u zajedničkom domaćinstvu; r) "nadređeno društvo" je društvo sa sjedištem u Federaciji koje ima podređeno društvo – društvo za osiguranje ili reosiguranje, odnosno koje ima sudjelujući udio u takvom društvu, a koje samo nije podređeno društvo nekog drugog društva za osiguranje, odnosno za reosiguranje, koje je od Agencije za nadzor dobilo odobrenje za rad, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 53 odnosno nije podređeno društvo finansijskog holdinga koji je osnovan u Federaciji; s) "podređeno društvo" označava podređeno društvo nekog drugog društva za osiguranje ili reosiguranje ili podređeno društvo finansijskog holdinga, koji je osnovan u Federaciji uključujući njegova podređena društva; t) "uska povezanost" označava situaciju u kojoj su dva ili više fizičkih ili pravnih lica povezana odnosom kontrole ili učestvovanja ili situaciju u kojoj su dva ili više fizičkih ili pravnih lica trajno povezana sa jednim te istim licem odnosom kontrole; u) "kontrola" označava odnos između nadređenog društva i podređenog društva naveden u članu 165. stav (2) ovog zakona ili sličan odnos između bilo kojeg fizičkog ili pravnog lica i nekog društva; v) "značajno učеšćе" označava direktno vlasništvo ili vlasništvo putem odnosa kontrole nad 20 ili više posto glasačkih prava ili dioničkog kapitala društva; z) "kvalifikovani udio" označava direktni ili indirektni udio u društvu koji predstavlja 10 ili više posto dioničkog kapitala ili glasačkih prava ili omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje tim društvom; aa) "prioritetne dionice" su dionice koje su povlaštene u odnosu na obične jer imaju pravo prioritetne naplate dividende i srazmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva, uz ograničeno pravo glasa; bb) "dužnički finansijski instrumenti" (obveznice i drugi vrijednosni papiri) su vrijednosni papiri koji imaocu daju pravo na isplatu glavnice, kamate, kao i druga prava; cc) "tržišni rizik" je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju koji direktno ili indirektno proizlazi iz kretanja i volatilnosti tržišnih cijena sredstava, obaveza i finansijskih instrumenata; dd) "kreditni rizik" je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju zbog promjena u kreditnom položaju izdavaoca finansijskih instrumenata, drugih ugovornih strana i bilo kojih dužnika kojima su izložena društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u obliku koncentracija rizika neispunjenja obaveza druge ugovorne strane, rizika prinosa ili tržišnog rizika; ee) "operativni rizik" je rizik gubitka koji nastaje zbog neadekvatnih unutrašnjih poslovnih procesa, zaposlenika, sistema ili vanjskih događaja; ff) "likvidnosni rizik" je rizik da društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje ne bude u mogućnosti unovčiti svoja ulaganja i druga sredstva kako bi podmirilo svoje finansijske obaveze o njihovom dospijeću; gg) "koncentracijski rizik" su sve izloženosti riziku kod kojih je potencijalni gubitak tako velik da ugrožava solventnost ili finansijski položaj društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje; hh) "tehnike smanjenja rizika" znače sve tehnike koje omogućavaju društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje da prenese dio svojih rizika ili sve svoje rizike na drugo lice. Član 3. (Djelatnost osiguranja) (1) Djelatnost osiguranja čine poslovi osiguranja i poslovi reosiguranja, kao i poslovi neposredno povezani sa poslovima osiguranja. (2) Poslovi osiguranja su zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju i poduzimanje mjera za sprečavanje i suzbijanje rizika koji ugrožavaju osiguranu imovinu i lica. (3) Poslovi reosiguranja su zaključivanje i izvršavanje ugovora o reosiguranju osiguranog viška rizika jednog društva za osiguranje kod drugog društva za reosiguranje. (4) Poslovi neposredno povezani sa poslovima osiguranja su utvrđivanje i procjena rizika i šteta, posredovanje radi prodaje i prodaja ostataka osiguranih oštećenih stvari i pružanje drugih intelektualnih i tehničkih usluga u vezi sa poslovima osiguranja. Član 4. (Poslovi suosiguranja) Poslovi suosiguranja su zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju sa više društava za osiguranje koja su se sporazumjela o zajedničkom snošenju i raspodjeli rizika, gdje svako društvo za osiguranje naznačeno u polisi osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu. Član 5. (Društva koja obavljaju djelatnost osiguranja) (1) Djelatnost osiguranja obavlja: a) društvo za osiguranje sa sjedištem u Federaciji koje je dobilo odobrenje za rad Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja, b) društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: RS) koje usluge osiguranja u Federaciji pruža putem podružnice, c) strano društvo za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja u Federaciji putem podružnice. (2) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje mogu osnovati pravna i/ili fizička, domaća i/ili strana lica te lica država članica pod uvjetima iz ovog zakona. (3) Društvo za osiguranje osniva se kao dioničko društvo. (4) Društvo za reosiguranje može biti osnovano samo kao dioničko društvo. (5) Društvo za osiguranje može obavljati samo djelatnost osiguranja. (6) Djelatnost osiguranja ne smije obavljati niko drugi osim društava navedenih u stavu (1) ovog člana. Član 6. (Dobrovoljnost) (1) Osiguranje imovine i lica je dobrovoljno. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, osiguranje imovine i lica je obavezno u slučajevima utvrđenim zakonom. Član 7. (Obavezna osiguranja) (1) Obavezna osiguranja jesu osiguranja koja se uređuju posebnim propisima. (2) Kada je zakonom propisano obavezno osiguranje od društva za osiguranje zahtijeva se da obavijesti Agenciju za nadzor o svakom prestanku pokrića osiguranja koje se može provesti u odnosu na oštećene treće strane samo u okolnostima koje su propisane zakonom. Član 8. (Grupe poslova osiguranja) Poslovi osiguranja su, u smislu ovog zakona, poslovi neživotnih osiguranja i poslovi životnih osiguranja. Број 23 - Страна 54 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 9. (Poslovi osiguranja) (1) Poslovi osiguranja su, u smislu ovog zakona, sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom i životnom osiguranju, osim obaveznih socijalnih osiguranja. (2) Neživotna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja označene šiframa i to: a) 01 - osiguranje od nezgode, b) 02 - zdravstveno osiguranje, c) 03 - osiguranje cestovnih vozila, d) 04 - osiguranje tračnih vozila, e) 05 - osiguranje zračnih letjelica, f) 06 - osiguranje plovila, g) 07 - osiguranje robe u prijevozu, h) 08 - osiguranje od požara i elementarnih šteta, i) 09 - ostala osiguranja imovine, j) 10 - osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, k) 11 - osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica, l) 12 - osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila, m) 13 - ostala osiguranja od odgovornosti, n) 14 - osiguranje kredita, o) 15 - osiguranje jemstava, p) 16 - osiguranje raznih finansijskih gubitaka, r) 17 - osiguranje troškova pravne zaštite, s) 18 – osiguranje pomoći. (3) Životna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja označene šiframa i to: a) 19.01 - osiguranje života u slučaju smrti i doživljenja (mješovito osiguranje), b) 19.02 - osiguranje u slučaju smrti, c) 19.03 - osiguranje u slučaju doživljenja, d) 19.04 - doživotno osiguranje u slučaju smrti, e) 19.20 - osiguranje lične doživotne rente, f) 19.21 - osiguranje lične rente sa određenim trajanjem, g) 19.29 - ostala rentna osiguranja, h) 19.30 - dodatno osiguranje od posljedica nezgode uz životno osiguranje, i) 19.31 - dodatno zdravstveno osiguranje uz životno osiguranje, j) 19.39 - ostala dodatna osiguranja lica uz životno osiguranje, k) 19.99 - ostala životna osiguranja. (4) Ostala životna osiguranja iz stava (3) tačka k) ovog člana dijele se na: a) osiguranje sa kapitalizacijom, b) osiguranje u slučaju vjenčanja, c) osiguranje u slučaju rođenja, d) poslove upravljanja sredstvima zajedničkih penzijskih fondova koji uključuju očuvanje kapitala ili plaćanje minimalnih kamata. (5) Raspored vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja propisuje Agencija za nadzor. Član 10. (Uvjeti ugovora o osiguranju i cjenovnici premija za neživotno osiguranje) (1) Društvo za osiguranje podnosi zahtjev za prethodnu saglasnost Agenciji za nadzor o općim, posebnim i dodatnim uvjetima osiguranja koje će društvo za osiguranje koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, kao i u slučaju nastajanja bilo kakvih izmjena i dopuna. (2) Uvjeti iz stava (1) ovog člana se mogu primjenjivati tek nakon dobijanja saglasnosti Agencije za nadzor. (3) Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor cjenovnik premije koji će koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, kao i u slučaju nastajanja bilo kakvih izmjena i dopuna najmanje 30 dana prije početka njihove primjene. (4) Agencija za nadzor može naložiti korekcije cjenovnika premije u smislu usklađenosti sa uvjetima iz stava (1) ovog člana u roku 30 dana od dana prijema. Član 11. (Uvjeti ugovora o osiguranju i cjenovnici premija za životno osiguranje) (1) Društvo za osiguranje podnosi zahtjev za prethodnu saglasnost Agenciji za nadzor o općim, posebnim i dodatnim uvjetima osiguranja, tehničkim podlogama koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehničkih rezervi koje će društvo za osiguranje upotrebljavati u svom poslovanju sa osiguranicima, kao i u slučaju nastajanja bilo kakvih izmjena i dopuna. (2) Uvjeti iz stava (1) ovog člana se mogu primjenjivati tek nakon dobijanja saglasnosti Agencije za nadzor. Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor cjenovnik premije koji će koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, kao i u slučaju nastajanja bilo kakvih izmjena i dopuna najmanje 30 dana prije početka njihove primjene. (3) Agencija za nadzor može naložiti korekcije cjenovnika premije u smislu usklađenosti sa uvjetima iz stava (1) ovog člana u roku 30 dana od dana prijema. Član 12. (Djelatnost društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje) (1) Društvo za osiguranje smije obavljati samo poslove osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja za koju je dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja. Društvu za osiguranje koje ima sjedište u Federaciji izdaje se odobrenje za rad za obavljanje poslova ili neživotnog ili životnog osiguranja. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz grupe životnih osiguranja može obavljati i poslove osiguranja iz vrsta osiguranja od nezgode i zdravstvenog osiguranja iz člana 9. stav (2) tač. a) i b) ovog zakona ako je dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje navedenih vrsta osiguranja. (3) Društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz grupe životnih osiguranja može obavljati i dopunska osiguranja koja, prije svega, obuhvataju osiguranja za slučaj invalidnosti u slučaju nezgode ili bolesti, osiguranja u slučaju smrti zbog nezgode i osiguranja u slučaju ozljede uključujući osiguranja nesposobnosti za rad zbog ozljede, pod uvjetom da su ti oblici osiguranja sklopljeni kao dopuna životnog osiguranja. (4) Društvo za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad Agencije za nadzor za obavljanje poslova iz jedne ili više vrsta neživotnih osiguranja može prihvatiti rizike iz vrste neživotnih osiguranja za koja nije dobilo odobrenje, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) osiguranje pokriva rizik: 1) povezan sa glavnim rizikom, 2) u vezi sa predmetom glavnog rizika i 3) koji je pokriven istim ugovorom o osiguranju; b) rizik nije uključen u vrste osiguranja iz člana 9. stav (2) tač. n) i o) ovog zakona; c) rizik je od sekundarnog značenja u odnosu na glavni rizik. (5) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje može obavljati i poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi sa poslovima osiguranja. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 55 (6) Poslovima iz stava (5) ovog člana smatraju se: a) posredovanje kod prodaje, odnosno prodaja predmeta koji pripadnu društvu za osiguranje na osnovu obavljanja poslova osiguranja, b) poduzimanje mjera radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti koje ugrožavaju osiguranu imovinu i lica, c) procjena stepena izloženosti riziku osiguranog objekta i procjena šteta, d) obavljanje drugih intelektualnih i tehničkih usluga u vezi sa poslovima osiguranja. (7) Poslove reosiguranja može obavljati isključivo društvo za reosiguranje koje je dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova reosiguranja. (8) Društvo za reosiguranje mora poslove reosiguranja obavljati kao isključivu djelatnost. Društvo može obavljati reosiguranje u vezi sa rizicima i životnog i neživotnog osiguranja. (9) Djelatnost reosiguranja je pod nadzorom Agencije za nadzor. (10) Društvo za reosiguranje registrirano u Federaciji ili RS može pružati reosiguravajuće pokriće na cijeloj teritoriji BiH. (11) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na društva za reosiguranje, osim odredbi ovog zakona kojim su izuzeta. (12) Na društvo za reosiguranje posebno se odnose sljedeće odredbe: a) društva za reosiguranje imat će najveću marginu solventnosti zahtijevanu za društva, b) društva za reosiguranje mogu stvoriti tehničke rezerve u saradnji sa neposrednim osiguravačem u namjeri da se izbjegne dvostruko stvaranje tehničkih rezervi. (13) Na društvo za reosiguranje posebno se ne odnose sljedeće odredbe: a) o davanju odobrenja za rad određenim vrstama osiguranja, b) čiji je osnovni cilj zaštita potrošača. Član 13. (Principi poslovanja društva za osiguranje i društva za reosiguranje) (1) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dužni su poslovati po ekonomskim principima, pravilima struke osiguranja i aktuarske struke, držati se dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala. (2) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dužni su poslovati u skladu sa principom opreznog i savjesnog privrednika. Član 14. (Primjena odredbi Zakona o privrednim društvima) Na društva za osiguranje primjenjuje se propis o osnivanju, poslovanju i prestanku rada privrednih društava, ako ovim zakonom pojedina pitanja nisu drukčije uređena. Član 15. (Primjena drugih zakona) (1) Na ugovor o osiguranju primjenjuje se propis kojim se uređuju obligacioni odnosi i drugi zakoni kojima se uređuju ugovori u pojedinim vrstama osiguranja. (2) Na sastavljanje finansijskih izvještaja i reviziju finansijskih izvještaja primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje sistem računovodstva i revizije u Federaciji, Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja. Član 16. (Primjena zakona na prestanak društva za osiguranje) Odredbe propisa o stečajnom i likvidacionom postupku, te propisa kojim se uređuje poslovanje privrednih društava primijenit će se na postupke stečaja ili likvidacije društva, osim u slučajevima kada je to drukčije regulirano ovim zakonom. GLAVA II. DRUŠTVO ZA OSIGURANJE Odjeljak A. Dioničko društvo za osiguranje Član 17. (Odobrenja i saglasnosti) (1) Društvo za osiguranje mora prije upisa osnivanja u sudski registar dobiti odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad). (2) Društvo za osiguranje koje pripoji drugo društvo za osiguranje mora prije upisa odluke o pripajanju u sudski registar dobiti odobrenje Agencije za nadzor (u daljnjem tekstu: odobrenje za pripajanje). (3) Društva za osiguranje koja se spajaju moraju prije upisa odluke o spajanju u sudski registar dobiti odobrenje Agencije za nadzor (u daljnjem tekstu: odobrenje za spajanje), te odobrenje za rad za novonastalo društvo za osiguranje. Danom upisa novonastalog društva za osiguranje u sudski registar prestaju postojati društva za osiguranje koja se spajaju, a njihova odobrenja za rad prestaju važiti. (4) Društvo za osiguranje mora prije prijenosa portfelja osiguranja na drugo društvo za osiguranje dobiti saglasnost Agencije za nadzor. (5) Društvo za osiguranje mora prije upisa smanjena, odnosno povećanja kapitala u sudski registar dobiti odobrenja Agencije za nadzor. Član 18. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad) (1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad mora se priložiti sljedeća dokumentacija: a) osnivački akt; b) poslovni plan; c) statut društva za osiguranje u obliku notarske isprave; d) dokaz o uplati dioničkog kapitala i o osiguranim sredstvima za troškove osnivanja, organizacione troškove i troškove poslovanja; e) spisak dioničara sa njihovim ličnim podacima te firmu i sjedište, broj i nominalni iznos dionica i postotaka udjela u dioničkom kapitalu društva za osiguranje; f) za dioničare - pravna lica koja su imaoci kvalifikovanih udjela (strana pravna lica isprave prilažu u ovjerenom prijevodu): 1) izvod iz sudskog registra, odnosno drugog odgovarajućeg registra, 2) dioničko društvo treba priložiti i izvod dioničara iz registra dionica, 3) društvo sa ograničenom odgovornošću treba priložiti izvod iz knjige poslovnih udjela, 4) finansijske izvještaje za posljednje dvije poslovne godine, 5) spisak lica (fizičkih i/ili pravnih) koja su u odnosu uske povezanosti sa imaocima kvalifikovanih udjela; g) za dioničare - fizička lica koja su imaoci kvalifikovanih udjela: 1) ime i prezime, datum rođenja i adresa, 2) izjavu i dokaz o porijeklu sredstava za kvalifikovani udio u društvu za osiguranje, 3) spisak lica (fizičkih i/ili pravnih) koja su u odnosu uske povezanosti sa imaocima kvalifikovanih udjela; h) akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti; i) dodatnu dokumentaciju u skladu sa podzakonskim propisom Agencije za nadzor. Број 23 - Страна 56 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja mora se priložiti i mišljenje ovlaštenog aktuara o tome da li je društvo za osiguranje sposobno osigurati adekvatnost kapitala, s obzirom na vrste osiguranja i obim poslova koje će obavljati kao i mišljenje ovlaštenog aktuara o oblikovanju cjenovnika premija i tehničkih rezervi osiguranja u skladu sa odredbama ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa. (3) Svi dokumenti se dostavljaju na jednom od jezika u službenoj upotrebi u BiH u originalu ili ovjerenoj kopiji. (4) Dokumenti stranih država moraju biti prevedeni i ovjereni od stalnog sudskog tumača. (5) Agencija za nadzor propisat će dodatnu dokumentaciju koja se dostavlja, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, kao i vrstu i obavezni sadržaj akata poslovne politike društva za osiguranje. Član 19. (Odlučivanje o odobrenju za rad) (1) Agencija za nadzor odlučuje o izdavanju odobrenja za rad za svaku vrstu osiguranja unutar koje društvo za osiguranje smije obavljati poslove osiguranja. (2) Agencija za nadzor izdaje odobrenje za rad za obavljanje poslova osiguranja unutar pojedine vrste osiguranja ako utvrdi da društvo za osiguranje ispunjava uvjete za obavljanje poslova osiguranja unutar te vrste osiguranja. (3) Agencija za nadzor u dispozitivu odobrenja za rad izričito navodi vrste osiguranja na koje se odobrenje odnosi. Ako se odobrenje odnosi na sve vrste osiguranja iz pojedine grupe osiguranja, Agencija za nadzor može u dispozitivu odobrenja navesti tu grupu osiguranja. (4) Izuzetno od odredbi st. od (1) do (3) ovog člana, Agencija za nadzor odlučuje o odobrenju za obavljanje poslova sklapanja reosiguranja za sve vrste osiguranja te u dispozitivu navodi da vrijedi isključivo za poslove sklapanja reosiguranja. (5) Društvo za osiguranje dužno je nakon što mu Agencija za nadzor da odobrenje za rad, ukoliko obavlja poslove iz člana 9. stav (2) tačka j) ovog Zakona, u roku 15 dana od upisa u sudski registar učlaniti se u Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zaštitni fond FBiH) i dostaviti dokaz o članstvu Agenciji za nadzor. (6) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Agencija za nadzor odlučit će rješenjem u roku 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Član 20. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad) (1) Agencija za nadzor odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako identitet dioničara ili povezanih lica sa pravnim licem koja posjeduju kvalifikovani udio, kako je predviđeno članom 2. stav (1) tačka z) i članom 28. ovog zakona, kao i iznosi tih udjela, nisu bili prethodno iskazani. (2) Odobrenje za rad neće biti izdato ako Agencija za nadzor, uzevši u obzir potrebu održavanja kriterija stabilnog i solidnog upravljanja društvom propisanih u članu 28. ovog zakona, nije uvjerena u pogodnost dioničara ili partnera na koje se ovo odnosi. (3) U pogledu pravnog lica sa kvalifikovanim udjelom u društvu koje tim postaje njihovo povezano lice, Agencija za nadzor može zahtijevati da bude obaviještena o njihovim sredstvima (finansijski izvještaji) kako bi pratila njihov finansijski položaj. (4) U cilju boljeg nadzora identiteta fizičkog lica koje kontrolira pravno lice, a koje ima kvalifikovani udio u nekom društvu za osiguranje, Agencija za nadzor može: a) uvesti za to pravno lice obavezu da posjeduje dionice na ime sa pravom glasa, b) zahtijevati da određeni postoci ukupnog iznosa dionica sa pravom glasa pripadaju jednom ili više fizičkih lica koje odobri Agencija za nadzor. (5) Tokom procjene pogodnosti lica iz stava (4) ovog člana Agencija za nadzor u slučaju potrebe sarađuje sa Agencijom za osiguranje RS i drugim nadležnim tijelima. (6) Agencija za nadzor može odbiti izdavanje odobrenja za rad i ako između društva i drugih fizičkih ili pravnih lica postoje uske veze definirane članom 2. stav (1) tačka t) ovog zakona, a Agencija za nadzor smatra da te veze ometaju efikasno provođenje njenih nadzornih funkcija. (7) Agencija za nadzor odbit će izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće zemlje koji se primjenjuju na jedno ili više fizičkih ili pravnih lica sa kojima društvo ima usku povezanost ili njihova primjena ometa efikasno provođenje njenih nadzornih funkcija. (8) Agencija za nadzor zahtijevat će od društva da dostavlja podatke koje ona zahtijeva kako bi mogla pratiti da li su ispunjeni uvjeti koji se navode u ovom članu. (9) U slučaju odbijanja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, Agencija za nadzor dostavit će podnosiocima zahtjeva u pisanom obliku rješenje sa obrazloženjem odbijanja zahtjeva. Rješenje Agencije za nadzor o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad je konačno, a protiv njega podnosilac može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. Član 21. (Prestanak važenja i oduzimanje odobrenja za rad) (1) Odobrenje za rad društva za osiguranje prestaje važiti u slučajevima: a) ako društvo za osiguranje ne počne obavljati poslove u roku godinu dana od dana izdavanja odobrenja za rad, b) ako društvo za osiguranje ne obavlja poslove osiguranja duže od šest mjeseci, c) ako je donesena pravomoćna presuda koja predstavlja smetnju za obavljanje poslova, d) otvaranja postupka likvidacije ili stečajnog postupka, e) prenosa svih ugovora o osiguranju na drugo društvo za osiguranje. (2) Ako nastupe razlozi iz stava (1) ovog člana, Agencija za nadzor donosi rješenje kojim se utvrđuje da je odobrenje za rad prestalo važiti. (3) Agencija za nadzor oduzima odobrenje za rad društvu za osiguranje u sljedećim slučajevima: a) ako se u roku tri godine od dana izdavanja odobrenja za rad sazna ili utvrdi da je odobrenje izdato na osnovu neistinitih i netačnih podataka, b) ako društvo za osiguranje nije u ostavljenom roku izvršilo naloge Agencije za nadzor za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti ili provođenje dodatnih ili drugih mjera zbog čega je prestalo ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti osiguranja ili uvjeti pod kojima je odobrenje za rad izdato više ne postoje ili su ti uvijeti izmijenjeni do tog obima da Agencija za nadzor ne bi izdala odobrenje imajući u vidu nove okolnosti, c) ako društvo za osiguranje učestalo krši obavezu prema Agenciji za nadzor ili zaštitnom fondu bilo kojeg entiteta, d) ako posebna uprava nije dovela do stabilnosti i likvidnosti društva za osiguranje. (4) Agencija za nadzor može oduzeti odobrenje za rad društvu za osiguranje ako je društvo za osiguranje pravomoćno Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 57 proglašeno krivim za krivično djelo pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (5) Pored slučajeva navedenih u stavu (3) ovog člana, Agencija za nadzor može oduzeti odobrenje za rad društvu za osiguranje i ako društvo, nakon rješenja Agencije za nadzor o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti ili rješenja o poduzimanju dodatnih ili drugih mjera i dalje: a) krši odredbe čl. od 86. do 98. ovog zakona i podzakonske akte Agencije za nadzor u vezi sa propisanim tehničkim i matematičkim rezervama i ulaganjima sredstava društva za osiguranje; b) ne ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala i margine solventnosti, odnosno ne postupa u skladu sa čl. 25., 61. i 62. i čl. od 67. do 73. ovog zakona i podzakonskim aktima Agencije za nadzor; c) obavlja poslove vrste osiguranja za koje nije dobilo odobrenje za rad; d) ne primjenjuje usvojene uvjete osiguranja i cjenovnik premije kod davanja ponude, pripreme i zaključenja ugovora o osiguranju i u toku važenja ugovora o osiguranju, kao i druge akte poslovne politike; e) krši pravila upravljanja rizikom, pravila upravljanja i održavanja likvidnosti i solventnosti, zabrane isplate dividende; f) krši pravila o vođenju poslovnih knjiga, izradi finansijskih izvještaja, reviziji i internoj reviziji; g) krši obavezu pravovremenog i istinitog izvještavanja i obavještavanja Agencije za nadzor; h) ne izvršava u potpunosti ili pravovremeno dodatne mjere radi realizacije pravila upravljanja rizicima i zaštite osiguranika, kao i mjere iz plana kratkoročnog finansijskog oporavka; i) krši odredbe o imenovanju i razrješenju članova uprave, ovlaštenih aktuara i ovlaštenog revizora; j) krši odredbe o kvalifikovanim udjelima iz čl. 28., 32. i 33. ovog zakona, k) ne vrši pokriće gubitka na način propisan ovim zakonom; l) ne omogućava vršenje nadzora Agenciji za nadzor, obavljanje revizije ovlaštenom revizoru i obavljanje aktuarskih poslova ovlaštenom aktuaru na propisan način; m) prenosi ili prihvata portfelj bez odobrenja Agencije za nadzor; n) krši propise o zaštiti osiguranika, korisnika prava iz ugovora o osiguranju, odnosno trećih oštećenih lica; o) daje netačne podatke o svom poslovanju ili podatke koji mogu dovesti u zabludu osiguranike, ugovarače osiguranja, korisnike prava iz ugovora o osiguranju, odnosno treća oštećena lica. (6) Agencija za nadzor može oduzeti odobrenje za obavljanje poslova u pojedinim vrstama osiguranja ako se razlozi za oduzimanje odnose samo na poslove u tim vrstama osiguranja. (7) U slučaju prestanka važenja ili oduzimanja odobrenja za rad, društvo za osiguranje ne može zaključivati nove ugovore o osiguranju iz svih ili iz onih poslova u vrsti osiguranja za koje je utvrđeno da je odobrenje za rad prestalo važiti ili je oduzeto. (8) Prestanak važenja i oduzimanja odobrenja za rad društvu za osiguranje odnosi se i na njegove podružnice osnovane u RS i van BiH. (9) O prestanku važenja ili oduzimanju odobrenja za rad društvu za osiguranje, Agencija za nadzor obavještava Agenciju za osiguranje RS ako društvo ima podružnicu u RS i nadzorni organ države u kojoj je podružnica društva iz Federacije registrirana. (10) U slučaju oduzimanja odobrenja za rad Agencija za nadzor pokreće postupak likvidacije, odnosno stečaja u skladu sa odredbama ovog zakona. (11) U slučaju prestanka važenja ili oduzimanja odobrenja za rad Agencija za nadzor vrši nadzor u skladu sa svojim ovlaštenjima do okončanja postupka likvidacije društva za osiguranje. (12) Prestanak važenja ili oduzimanje odobrenja za rad ne oslobađa društvo za osiguranje obaveza na osnovu zaključenih ugovora o osiguranju. Član 22. (Poslovni plan) (1) Poslovni plan iz člana 18. stav (1) tačka b) ovog zakona mora sadržavati: a) osnovne poslovne politike, b) nabrojane pojedine vrste osiguranja unutar kojih će društvo za osiguranje obavljati poslove osiguranja, c) projekcije bilansa stanja i bilansa uspjeha, d) izračun iznosa kapitala iz člana 67. i garantnog fonda iz člana 73. ovog zakona i njegovih sastavnih dijelova, e) izračun margina solventnosti (adekvatnost kapitala) iz čl. 71. i 72. ovog zakona, f) predviđenu visinu troškova osnivanja, organizacionih troškova i troškova poslovanja te izvore finansiranja ovih troškova, g) program predviđenog reosiguranja, odnosno retrocesije sa tabelama maksimalnog pokrića za sve vrste osiguranja, h) ocjenu predviđenog stanja likvidnosti i finansijska sredstva koja će biti na raspolaganju za pokriće obaveza i osiguravanja adekvatnosti kapitala, i) elaborat o očekivanim poslovnim rezultatima za period od najmanje tri godine, posebno o očekivanim premijskim prihodima, očekivanim naknadama za štetu, odnosno premijama osiguranja, očekivanim troškovima za provizije i drugim troškovima te očekivanom oblikovanju tehničkih rezervi osiguranja i rezervi. (2) Ako društvo za osiguranje namjerava obavljati poslove osiguranja u vrsti osiguranja iz člana 9. stav (2) tačka s) ovog zakona poslovni plan mora sadržavati i opis sredstava potrebnih za ispunjavanje obaveza iz ove vrste osiguranja. Član 23. (Početak obavljanja poslova osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja) (1) Društvo za osiguranje mora Agenciju za nadzor obavijestiti o početku, odnosno prestanku obavljanja poslova osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja za koje je steklo odobrenje u roku osam dana od početka, odnosno prestanka obavljanja poslova osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja za koje je steklo odobrenje. (2) Društvo za osiguranje mora pribaviti saglasnost Agencije za nadzor na odluku o prestanku obavljanja određene vrste osiguranja. Uz zahtjev je potrebno dostaviti dokaz o izmirenju svih obaveza iz ugovora o osiguranju iz te vrste osiguranja. Član 24. (Izmjena vrsta osiguranja) (1) Društvo za osiguranje koje je steklo odobrenje za obavljanje poslova osiguranja unutar određenih vrsta osiguranja u slučaju kada namjerava početi sa obavljanjem poslova osiguranja u drugim vrstama osiguranja mora Број 23 - Страна 58 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. dobiti odobrenje Agencije za nadzor za izmjenu odobrenja za rad u pogledu vrsta osiguranja. (2) Na odobrenje za izmjenu vrsta osiguranja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. od 18. do 23. ovog zakona. (3) Agencija za nadzor odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za izmjenu vrsta osiguranja i u slučaju kada: a) utvrdi da bi obavljanje poslova u vrsti osiguranja na koju se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja ugrozilo poslovanje društva za osiguranje u skladu sa pravilima o upravljanju rizicima, b) društvo za osiguranje ne ispunjava druge uvjete za obavljanje poslova osiguranja u vrsti osiguranja na koju se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja. Član 25. (Dionički kapital) (1) Uplaćeni dionički kapital ne može biti manji od: a) 4.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od j) do o) ovog zakona, b) 4.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od a) do h) i tač. p) i s) ovog zakona, c) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. i) i/ili r) ovog zakona, d) 6.000.000,00 KM ako društvo posluje sa životnim osiguranjem, e) 6.000.000,00 KM ako društvo obavlja poslove reosiguranja. (2) Sredstva dioničkog kapitala društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje ne smiju poticati iz zajmova ili kredita niti biti opterećena na bilo koji način. Član 26. (Dionice) (1) Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju glasiti na ime. (2) Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije izdavanja odobrenja za rad iz člana 17. stav (1) ili izdavanja odobrenja za povećanje dioničkog kapitala društva za osiguranje iz člana 25. ovog zakona i upisa u sudski registar. (3) Prioritetne dionice društva za osiguranje mogu biti do najviše 25% ukupnih dionica dioničkog društva za osiguranje iz stava (2) ovog člana. (4) Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju biti izdate u nematerijaliziranom obliku. (5) Odredba iz stava (2) ovog člana ne primjenjuje se u slučaju pripajanja ili spajanja društva za osiguranje. Član 27. (Udio i kvalifikovani udio) (1) Udio u drugom pravnom licu je, u smislu ovog zakona, posredno ili neposredno vlasništvo poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava koja omogućuju 20% ili više glasačkih prava, odnosno udjela u kapitalu određenog pravnog lica. (2) Kvalifikovani udio, u smislu ovog zakona, jeste posredno ili neposredno vlasništvo poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava na osnovu kojih imalac stiče udio 10% ili više u glasačkim pravima, odnosno kapitalu određenog pravnog lica, odnosno i vlasništvo manje od 10% ako postoji utjecaj na upravljanje pravnim licem. (3) Indirektno držanje postoji kada između dva društva koji: a) drže dijelove dioničkog kapitala ili glasove u društvu postoji kontrola, ili b) kada društvo drži dio dioničkog kapitala ili glasove u društvu za račun drugog društva, ili c) kada dio dioničkog kapitala ili glasove u društvu društvo drži za račun lica nad kojem drugo društvo ima kontrolu. (4) U smislu ovog zakona društvo koje je neposredno nadređeno drugom društvu nadređeno je i svim društvima koja imaju položaj podređenog društva tog drugog društva. Odjeljak B. Kvalifikovani udjeli Član 28. (Odobrenje za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Sva fizička i pravna lica ili takva lica koja djeluju zajednički (namjeravani sticalac) koja su donijela odluku da direktno ili indirektno steknu kvalifikovani udio u društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje ili da dodatno povećaju direktno ili indirektno taj kvalifikovani udio u društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje na osnovu čega bi njihov udio u glasačkim pravima ili kapitalu bio jednak ili veći od 20%, 30% ili 50%, ili takav da bi društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje postalo njihovo podređeno društvo (namjeravano sticanje), moraju prethodno u pisanom obliku podnijeti zahtjev za odobrenje Agenciji za nadzor te navesti visinu namjeravanog udjela i relevantne informacije iz člana 18. stav (1) tačka e), odnosno tačka f) ovog zakona. (2) Izuzetno, imalac kvalifikovanog udjela iz države članice nije obavezan prijaviti dosezanje granice od 30% udjela u slučaju kada se prijavljuje za sticanje 33% udjela. Također, imalac kvalifikovanog udjela iz države članice nije obavezan prijaviti smanjivanje udjela na granicu od 30% u slučaju kada je imao prijavljeno smanjivanje na 33% udjela. (3) Ako imalac kvalifikovanog udjela namjerava otuđiti svoje dionice tako da bi se uslijed toga njegov udio smanjio ispod granice za koju je dobio odobrenje, mora o tome prethodno obavijestiti Agenciju za nadzor. (4) Društvo za osiguranje prije sticanja kvalifikovanog udjela u drugom društvu za osiguranje, odnosno u drugoj finansijskoj instituciji sa sjedištem van područja Federacije i van područja države članice (u daljnjem tekstu: strana finansijska institucija) o namjeri sticanja kvalifikovanog udjela mora pisanim putem obavijestiti Agenciju za nadzor i uz pisano obavještenje iz stava (1) ovog člana priložiti: a) popis imaoca kvalifikovanih udjela u stranoj finansijskoj instituciji sa podacima o njihovim udjelima, te prijevod ovjerenog izvatka iz sudskog registra, odnosno drugog javnog registra za svakog od njih, b) prijevod ovjerenog izvatka iz sudskog registra, odnosno drugog javnog registra za stranu finansijsku instituciju, c) finansijske izvještaje strane finansijske institucije za posljednje dvije poslovne godine, d) revizorski izvještaj sa mišljenjem o godišnjim izvještajima za posljednje dvije poslovne godine, ako je strana finansijska institucija po propisima države sjedišta obveznik provođenja revizije, e) spisak lica koja su usko povezana sa stranom finansijskom institucijom sa opisom načina povezanosti, f) strategiju upravljanja strane finansijske institucije sa ocjenom ekonomske efikasnosti investicija, g) mišljenje ovlaštenog aktuara o godišnjim izvještajima za posljednje dvije poslovne godine. (5) U postupku odlučivanja o davanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela Agencija za nadzor cijeni podobnost Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 59 i finansijsko stanje podnosioca zahtjeva, njegove upravljačke sposobnosti i utjecaj na društvo za osiguranje na osnovu sljedećih kriterija: a) poslovne reputacije i ugleda koji se cijene u odnosu na njegove finansijske i poslovne aktivnosti, uključujući i da li je nad imovinom podnosioca zahtjeva bio otvoren stečajni postupak i/ili da li je podnosilac zahtjeva - fizičko lice bilo na rukovodećim poslovima u društvu za osiguranje ili drugom privrednom društvu u vrijeme kada je nad društvom za osiguranje ili tim društvom otvoren stečajni postupak, b) pokazatelja koji mogu biti od značaja za ocjenu utjecaja podnosioca zahtjeva na upravljanje rizicima u društvu za osiguranje, c) procjene upravljačkih sposobnosti, znanja i vještina sticaoca kvalifikovanog udjela, kao i ugleda, odgovarajućih profesionalnih sposobnosti i iskustava lica koje će, nakon sticanja kvalifikovanog udjela, podnosilac zahtjeva predložiti da vode poslove društva za osiguranje, d) finansijskog stanja podnosioca zahtjeva i njegovog utjecaja na poslovanje društva za osiguranje ukoliko se saglasnost izda, e) mogućnosti društva za osiguranje da ispunjava uvjete utvrđene ovim zakonom i provedbenim propisima, a posebno da li grupa čiji član treba postati društvo za osiguranje ima vlasničku strukturu koja omogućava provođenje efikasne kontrole, efikasnu razmjenu informacija između nadležnih nadzornih tijela i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima, f) postojanja opravdanih razloga za sumnju, u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, da se u vezi sa sticanjem kvalifikovanog udjela provodi ili namjerava provesti pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti ili to sticanje može utjecati na povećanje rizika od pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti. (6) Agencija za nadzor donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje kriterije na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje sticaoca kvalifikovanog udjela, kao i prоpisаti bližе uvjete i nаčin dоstаvlјаnjа pоdаtаkа i infоrmаciја iz stava (5) ovog člаnа. Član 29. (Period procjene) (1) Agencija za nadzor odmah, a najkasnije u roku dva dana od dana primanja zahtjeva u skladu sa članom 28. stav (1), kao i nakon mogućeg naknadnog primanja informacija iz stava (4) ovog člana namjeravanom sticaocu izdaje pisanu potvrdu o primanju zahtjeva. (2) Agencija za nadzor u roku 60 dana od dana izdavanja pisane potvrde o primanju zahtjeva i svih dokumenata iz stava (1) obavlja procjenu predviđenu članom 30. stav (1) ovog zakona. (3) Pri izdavanju potvrde o primanju zahtjeva Agencija za nadzor obavještava namjeravanog sticaoca o danu isteka perioda procjene. (4) Agencija za nadzor može, ako je potrebno, tokom perioda procjene, ali najkasnije do pedesetog dana perioda procjene zahtijevati dodatne informacije koje su potrebne za završetak procjene. Taj zahtjev je u pisanom obliku i u njemu je navedeno koje su dodatne informacije potrebne. (5) U periodu između dana na koji je Agencija za nadzor zahtijevala informacije i dana primanja odgovora namjeravanog sticaoca na taj zahtjev, period procjene se prekida. Taj prekid ne može biti duži od 20 dana. Period procjene se ne prekida ako Agencija za nadzor, u skladu sa vlastitom procjenom, zahtijeva daljnje dopunjavanje ili pojašnjenje informacija. (6) Agencija za nadzor može produžiti prekid iz stava (5) na 30 dana, ako namjeravani sticalac: a) ima sjedište u stranoj državi ili b) je fizičko ili pravno lice koje ne podliježe nadzoru regulatornih tijela. (7) Ako Agencija za nadzor o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz člana 28. stav (1) ovog zakona ne odluči u roku dva mjeseca od dana podnošenja potpunog zahtjeva smatra se da je odobrenje izdato. (8) U slučaju iz stava (7) ovog člana Agencija za nadzor na zahtjev imaoca kvalifikovanog udjela mora izdati rješenje kojim se potvrđuje da je sticanje odobreno u roku osam dana od primanja tog zahtjeva. (9) Ako Agencija za nadzor nakon završetka procjene ne da odobrenje namjeravanom sticanju, o tome obavještava namjeravanog sticaoca i navodi razloge za to u roku dva radna dana prije isteka perioda procjene. (10) Rješenje Agencije za nadzor je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Član 30. (Procjena sticanja) (1) Pri procjenjivanju zahtjeva iz člana 28. stav (1) i informacija iz člana 29. stav (4) ovog zakona radi osiguranja stabilnog i razboritog upravljanja društvom za osiguranje u kojem je namjeravano sticanje, te uzimajući u obzir vjerovatan utjecaj namjeravanog sticaoca na društvo za osiguranje tokom perioda procjene, Agencija za nadzor procjenjuje primjerenost namjeravanog sticaoca i finansijsku stabilnost namjeravanog sticaoca prema sljedećim kriterijima: a) ugledu namjeravanog sticaoca, b) ugledu i iskustvu bilo kojeg lica koje će nakon namjeravanog sticanja voditi poslove društva za osiguranje ili društva za reosiguranje, c) finansijskoj stabilnosti namjeravanog sticaoca, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja ili planira obavljati u društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje u kojem bi trebalo doći do namjeravanog sticanja, d) hoće li društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje kojem će se pripojiti drugo društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje biti u mogućnosti nastaviti poslovati u skladu sa ovim zakonom, posebno hoće li grupa osiguravača čijim članom postane društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje imati strukturu koja će ostaviti mogućnost provođenja efikasnog nadzora, efikasne razmjene podataka između nadležnih nadzornih tijela i odrediti raspodjelu nadležnosti između nadležnih nadzornih tijela, e) postoje li opravdani razlozi za sumnju da se u vezi sa namjeravanim sticanjem provodi ili pokušava provoditi pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti ili da namjeravano sticanje može povećati rizik od provođenja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (2) Ako lice iz člana 28. stav (1) ovog zakona u roku šest mjeseci оd dаnа priјеmа rjеšеnjа kојim је dаto odobrenje zа sticаnjе udjela ne stekne dionice na koje se odobrenje odnosi, smatrat će se da je odustalo od sticanja. U slučaju ponovne namjere sticanja, namjeravani sticalac mora ponoviti postupak iz čl. 28. i 29. ovog zakona. Број 23 - Страна 60 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (3) Agencija za nadzor odbit će namjeravano sticanje u roku 60 dana od dana izdavanja potvrde iz člana 29. stav (1) ovog zakona i to samo ako su informacije koje je dao namjeravani sticalac nepotpune ili ako je prema kriterijima iz stava (1) ovog člana vjerovatno da bi utjecaj namjeravanog sticaoca mogao naškoditi stabilnom i razboritom upravljanju društva za osiguranje. (4) Prije donošenja odluke na osnovu stava (3) ovog člana Agencija za nadzor mora namjeravanom sticaocu odrediti rok koji ne smije biti kraći od 15 niti duži od 30 dana da se izjasni o razlozima odbijanja. (5) Ako Agencija za nadzor i nakon izjašnjenja iz stava (4) ovog člana odluči odbiti zahtjev namjeravanog sticanja o tome donosi rješenje koje mora sadržavati razloge za odbijanje. (6) Rješenje Agencije za nadzor o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja o sticanju kvalifikovanog udjela je konačno, a protiv njega podnosilac može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. Član 31. (Međusobna saradnja nadležnih nadzornih tijela prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Nadležna nadzorna tijela u potpunosti će sarađivati prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog udjela ako je sticalac kvalifikovanog udjela: a) banka, mikrokreditna organizacija, lizing društvo, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom sa odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onog u kojem je izražena namjera spajanja ili sticanja, b) nadređeno društvo banke, mikrokreditne organizacije, lizing društva, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom sa odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onog u kojem je izražena namjera spajanja ili sticanja, c) pravno ili fizičko lice koje kontroliše banku, mikrokreditnu organizaciju, lizing društvo, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom sa odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onog u kojem je izražena namjera spajanja ili sticanja. (2) Nadležna nadzorna tijela će, bez odgađanja, razmjenjivati potrebne informacije za donošenje odluke o zahtjevu iz stava (1) ovog člana. Navedena razmjena informacija pružat će se na pisani zahtjev. Član 32. (Pravne posljedice sticanja bez odobrenja) (1) Lice koje stekne ili posjeduje dionice u suprotnosti sa odredbom člana 28. stav (1) ovog zakona i člana 30. stav (5) ovog zakona nema pravo glasa, odnosno učestvovanja u upravljanju društvom za osiguranje na osnovu dionica koje je pribavilo na taj način. (2) Pravo glasa iz stava (1) ovog člana za vrijeme dok imalac kvalifikovanog udjela na osnovu dionica koje je stekao u suprotnosti sa odredbom člana 28. stav (1) ovog zakona i člana 30. stav (5) ovog zakona nema pravo glasa, pribraja se pravu glasa drugih dioničara dioničkog društva za osiguranje proporcionalno njihovom udjelu u osnovnom kapitalu dioničkog društva za osiguranje na način da imalac kvalifikovanog udjela u glasanju učestvuje samo sa udjelom dionica kojima ne krši odredbu člana 28. stav (1) i člana 30. stav (5) ovog zakona. Član 33. (Kvalifikovani udjeli: ovlaštenja Agencije za nadzor) Ako Agencija za nadzor utvrdi da lice koje je steklo kvalifikovani udio u društvu za osiguranje djeluje na to društvo suprotno principima poslovanja društva za osiguranje, ovlaštena je obustaviti ostvarivanje njegovog prava glasa na skupštini društva za osiguranje. Odjeljak C. Vođenje poslova i nadzor nad vođenjem poslova društva Član 34. (Opće odredbe) Uprava vodi poslove društva i zastupa društvo, a nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva. Član 35. (Članovi uprave društva za osiguranje) (1) Uprava društva mora imati najmanje dva člana od kojih jedan član uprave mora biti imenovan za direktora. (2) Prokurist može zastupati društvo za osiguranje samo zajedno sa najmanje jednim članom uprave. (3) Najmanje jedan član uprave mora znati jedan od službenih jezika u BiH i imati prebivalište ili boravište u BiH. Član uprave koji nije državljanin BiH mora imati radnu dozvolu. Član 36. (Uvjeti za člana uprave u društvu za osiguranje) (1) Za članove uprave i prokuristu društva za osiguranje mogu se postaviti lica koja ispunjavaju sljedeće uvjete: a) VSS - VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa bolonjskog sistema studiranja od kojih najmanje jedan član uprave mora biti ekonomske ili pravne struke, b) imaju najmanje tri godine iskustva na rukovodećim položajima u društvu za osiguranje, odnosno šest godina iskustva na rukovodećim položajima u drugim finansijskim institucijama, odnosno pet godina iskustva na poslovima ovlaštenog aktuara, c) nisu bili članovi uprave, nadzornog odbora društva za osiguranje nad kojim je pokrenut stečajni postupak ili oduzeto odobrenje za rad zbog kršenja zakona, d) nisu članovi uprave, odnosno prokuristi drugog društva za osiguranje, e) nisu članovi nadzornog organa drugog društva za osiguranje, f) nisu osuđivani za utaju i pronevjeru u službi, zloupotrebu povjerenja, krivotvorenje, upotrebu krivotvorenih dokumenata, krađu javne ili privatne imovine, davanje lažnih izjava, davanje ili uzimanje mita ili bilo koje drugo krivično djelo vezano uz obavljanje profesionalne djelatnosti. (2) Lice koje je bilo član uprave društva za osiguranje nad kojim je pokrenut stečajni postupak ili oduzeto odobrenje za rad zbog kršenja zakona ne može biti postavljeno na mjesto člana uprave ili prokuriste do isteka pet godina od dana pokretanja stečajnog postupka, odnosno oduzimanja odobrenja za rad. (3) Ispunjavanje uvjeta iz stava (1) tačka f) ovog člana fizičko lice koje nije državljanin BiH dokazivat će se izvodom iz sudske krivične evidencije ili na drugi način pomoću istovjetnog dokumenta nadležnog suda ili administrativnog organa zemlje porijekla ovih lica. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 61 (4) Dokumenti za dokazivanje ispunjavanja uvjeta iz stava (1) tač. od c) do f) i stava (3) ovog člana ne mogu biti stariji od 90 dana od dana njihovog izdavanja. (5) Član uprave ne može istovremeno obavljati tu funkciju i izvršne funkcije unutar društva za osiguranje koje su odgovorne za svakodnevno vođenje poslovanja i za to odgovaraju upravi i rukovodeću funkciju u organizacionim dijelovima društva za osiguranje. Član 37. (Saglasnost za člana uprave društva za osiguranje) (1) Članom uprave dioničkog društva za osiguranje može biti imenovano lice koje dobije saglasnost Agencije za nadzor za obavljanje funkcije člana uprave društva za osiguranje. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi nadzorni odbor društva za osiguranje za mandat koji ne može biti duži od četiri godine. (3) Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana moraju se priložiti dokazi o ispunjavanju uvjeta iz člana 36. ovog zakona. Sadržaj potrebne dokumentacije kojom kandidat za člana uprave dokazuje ispunjava li uvjete iz člana 36. ovog zakona, propisuje Agencija za nadzor. (4) Kandidat za člana uprave u postupku odlučivanja o izdavanju saglasnosti mora dostaviti Agenciji za nadzor program vođenja poslova društva za osiguranje. Prilikom donošenja odluke za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana Agencija za nadzor mora uzeti u obzir i poslovni ugled i finansijsku stabilnost privrednog društva u kojem je kandidat za člana uprave dioničkog društva za osiguranje radio, te poslovni ugled i iskustvo kandidata. (5) Agencija za nadzor izdat će saglasnost iz stava (1) ovog člana ako na osnovu dokumenata iz stava (3) ovog člana i predstavljenog programa iz stava (4) ovog člana zaključi da kandidat ispunjava uvjete za člana uprave društva za osiguranje. (6) Agencija za nadzor odbit će izdavanje saglasnosti ako iz podataka kojima raspolaže proizlazi da bi, zbog djelatnosti i poslova kojima se lice bavi, odnosno zbog postupaka koje je lice činilo, bilo ugroženo poslovanje društva za osiguranje u skladu sa pravilima o ograničavanju rizika, ili ako na osnovu navoda iz stava (4) ovog člana prosudi da kandidat neće obavljati poslove društva za osiguranje u skladu sa propisima donesenim na osnovu ovog zakona te drugih zakona i propisa koji uređuju poslovanje društva za osiguranje, ili ako utvrdi da je lice u zahtjevu za izdavanje odobrenja, odnosno tokom predstavljanja iz stava (4) ovog člana navelo netačne podatke. (7) Ako je lice dobilo saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave u jednom društvu za osiguranje mora prije imenovanja na istu funkciju u drugom društvu za osiguranje dobiti novo odobrenje Agencije za nadzor. Na odobrenje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe st. (4), (5) i (6) ovog člana. (8) Ako je pravno lice podnijelo zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje poslova osiguranja, postupak odlučivanja o odobrenju iz stava (1) ovog člana objedinjuje se sa postupkom odlučivanja o odobrenju za obavljanje poslova osiguranja. (9) Saglasnost iz stava (1) ovog člana prestaje važiti ako: a) lice u roku šest mjeseci od primanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano za člana uprave društva za osiguranje na koje se saglasnost odnosi, te je postupak izdavanja saglasnosti bio spojen sa postupkom izdavanja saglasnosti za obavljanje poslova osiguranja društva za osiguranje, b) lice u roku tri mjeseca od primanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano za člana uprave dioničkog društva za osiguranje na koje se saglasnost odnosi, c) licu prestaje funkcija člana uprave društva za osiguranje na koju se saglasnost odnosi sa danom prestanka funkcije, d) licu istekne ugovor o radu u društvu za osiguranje na koji se saglasnost odnosi sa danom isteka ugovora. Član 38. (Radni odnos članova uprave) Članovi uprave društva za osiguranje moraju biti u radnom odnosu na puno radno vrijeme u društvu za osiguranje. Član 39. (Oduzimanje saglasnosti za funkciju članova uprave) (1) Agencija za nadzor oduzet će saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave društva za osiguranje u slučaju ako: a) je osuđen za krivično djelo nespojivo sa dužnošću u upravi, b) je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti uprave, c) je saglasnost dobivena navođenjem neistinitih podataka, d) član uprave teže prekrši obaveze člana uprave iz čl. 40. i 41. ovog zakona, e) društvo ne postupi po rješenju o nalozima za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, f) društvo ne postupa u skladu sa obavezom pravovremenog i istinitog izvještavanja Agencije za nadzor i poslije pisanog upozorenja Agencije za nadzor, g) na bilo koji način ometa vršenje nadzora nad poslovanjem društva, h) su ostvareni uvjeti iz člana 157. ovog zakona u rješenju o imenovanju posebne uprave. (2) Ako je članu uprave oduzeta saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave te ako je Agencija za nadzor odredila dodatne mjere u svrhu realizacije pravila o upravljanju rizicima iz člana 156. stav (3) ovog zakona, nadzorni odbor društva za osiguranje dužan je odmah razriješiti tog člana uprave i podnijeti zahtjev iz člana 37. stav (2) ovog zakona za novog člana uprave. Član 40. (Dužnosti i odgovornosti uprave) (1) Uprava društva za osiguranje mora osigurati poslovanje društva za osiguranje u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, odnosno u skladu sa drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje te propisima donesenim na osnovu tih zakona. (2) Uprava društva za osiguranje mora osigurati praćenje rizika kojima je izloženo društvo za osiguranje kod poslovanja te donijeti odgovarajuće mjere kojima će društvo za osiguranje ograničavati rizike. (3) Uprava društva za osiguranje mora osigurati da se organizuje sistem internih kontrola u svim područjima poslovanja društva za osiguranje i interna revizija te da njihovo djelovanje bude u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima. (4) Uprava društva za osiguranje mora osigurati vođenje poslovnih i drugih knjiga te poslovne dokumentacije, sastavljanje knjigovodstvenih isprava, procjenu knjigovodstvenih stavki, sastavljanje računovodstvenih i drugih izvještaja o čemu je dužna izvještavati, odnosno obavještavati Agenciju za nadzor u skladu sa ovim zakonom i propisom o računovodstvu i reviziji, te propisima donesenima na osnovu ovih zakona. Број 23 - Страна 62 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (5) Uprava društva za osiguranje je dužna osigurati da društvo za osiguranje ima pisane politike, kao i da se te politike provode. Prije donošenja politika uprava je dužna pribaviti mišljenje ovlaštenog aktuara na predložene politike i odobrenje nadzornog odbora. Politike se odnose na upravljanje rizicima, unutrašnju kontrolu i unutrašnju reviziju. Politike se preispituju najmanje jedanput godišnje i prilagođavaju se u slučaju bilo koje značajne promjene u sistemu ili u određenom području. (6) Članovi uprave društva za osiguranje solidarno odgovaraju društvu za osiguranje za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravljanja društvom za osiguranje postupali sa pažnjom dobrog i savjesnog privrednika. (7) Članovi uprave su obavezni pri svakom imenovanju ili prestanku svoje funkcije u nadzornom ili upravnom odboru drugih pravnih lica pisanim putem obavijestiti Agenciju za nadzor u roku osam dana. Član 41. (Obavještavanje nadzornog odbora) (1) Uprava društva za osiguranje mora hitno u roku tri dana od utvrđivanja ili nastanka pisanim putem obavijestiti nadzorni odbor društva za osiguranje o sljedećem: a) da je ugrožena likvidnost ili solventnost društva za osiguranje, b) da su nastupili razlozi za prestanak i oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja, odnosno zabrana obavljanja pojedinih poslova osiguranja, c) da se finansijsko stanje društva za osiguranje izmijenilo tako da društvo za osiguranje ne dostiže marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, d) o svim nalozima Agencije za nadzor. (2) Član uprave društva za osiguranje mora hitno u roku tri dana od utvrđivanja ili nastanka pisanim putem obavijestiti nadzorni odbor društva za osiguranje: a) o imenovanju i prestanku njegove funkcije u nadzornim tijelima drugih pravnih lica, b) o pravnim poslovima na osnovu kojih je član uprave sam ili član njegove uže porodice posredno ili neposredno stekao dionice, odnosno poslovne udjele pravnog lica na osnovu kojih član uprave zajedno sa članovima uže porodice u tom pravnom licu dostiže ili premašuje kvalifikovani udio, odnosno ako se njihov udio smanjio ispod granice kvalifikovanog udjela, c) o oduzimanju odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave. Član 42. (Nadzorni odbor) (1) Nadzorni odbor ima najmanje tri člana, predsjednika i dva člana pri čеmu ukupаn brој člаnоvа nadzornog odbora mоrа biti nеpаrаn. (2) Skupština društva za osiguranje imenuje i razrješava članove nadzornog odbora, uz prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. (3) Agencija za nadzor daje, odnosno oduzima saglasnost po proceduri za izdavanje saglasnosti upravi. Član 43. (Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora) (1) Za člana nadzornog odbora društva za osiguranje lice može biti imenovano pod uvjetom da: a) nije pravomoćno osuđivano za krivično djelo nespojivo sa dužnošću u nadzornom odboru, b) mu nije presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti nadzornog odbora, c) nije bilo član uprave društva nad kojim su provedene mjere nadzora u obliku imenovanja posebne uprave, prinudne likvidacije ili prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, d) mu nije mjerom nadzora oduzeta saglasnost za funkciju člana uprave društva za osiguranje i to u periodu od dvije godine od dana kada je nametnuta mjera nadzora, e) Agencija za nadzor nije mu odbila izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave. (2) Agencija za nadzor može od uprave društva za osiguranje zatražiti sazivanje skupštine i predložiti razrješenje člana nadzornog odbora društva za osiguranje ako: a) član nadzornog odbora krši obaveze navedene u članu 46. ovog zakona, b) su prekršene odredbe člana 44. ovog zakona, c) ne ispunjava uvjete iz stava (1) ovog člana. Član 44. (Zapreke za imenovanje člana nadzornog odbora) (1) Članom nadzornog odbora društva za osiguranje ne može biti imenovano lice: a) koje je povezano sa pravnim licima u kojima društvo za osiguranje ima udio više od 5% prava glasa ili takav udio u njihovom osnovnom kapitalu, b) koje je član nadzornog odbora ili uprave ili prokurist u drugom društvu za osiguranje, drugom osiguravajućem holdingu ili drugoj finansijskoj instituciji, c) koje ne može biti član nadzornog odbora prema odredbama Zakona o privrednim društvima, d) zaposleno u društvu za osiguranje. (2) Zabrana iz stava (1) ovog člana ne vrijedi za lica koja su članovi nadzornog odbora, uprave ili prokuristi nadređenog društva za osiguranje ili drugog nadređenog društva u grupi osiguravača. Član 45. (Nadležnost nadzornog odbora) Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, nadzorni odbor društva za osiguranje ima i sljedeće nadležnosti: a) daje upravi saglasnost za određivanje poslovne politike društva za osiguranje, b) daje upravi saglasnost za određivanje finansijskog plana društva za osiguranje, c) daje upravi saglasnost za određivanje organizacije sistema internih kontrola, d) daje saglasnost za određivanje okvirnog godišnjeg programa rada interne revizije, e) daje upravi saglasnost za imenovanje ovlaštenog aktuara društva za osiguranje, f) pokreće proceduru za imenovanje članova uprave i imenuje članove uprave, g) razmatra izvještaj Odbora za reviziju o primjerenosti postupaka i učinkovitosti djelovanja interne revizije, h) raspravlja o činjenicama koje je utvrdila Agencija za nadzor, Porezna uprava i druga nadzorna tijela tokom postupka nadzora nad društvom za osiguranje, i) razmatra finansijske izvještaje društva za osiguranje i utvrđuje prijedlog odluke o usvajanju godišnjeg finansijskog izvještaja, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 63 j) obrazlaže skupštini dioničara svoje mišljenje uz godišnje izvještaje interne revizije i mišljenje uz godišnje izvještaje uprave, k) nadzire provođenje nalaza iz mišljenja ovlaštenog aktuara društva za osiguranje od uprave društva za osiguranje. Član 46. (Odgovornost članova nadzornog odbora) (1) Članovi nadzornog odbora društva za osiguranje solidarno su odgovorni društvu za osiguranje za štetu koja je nastala zbog zanemarivanja njihovih obaveza, osim ako dokažu da su pošteno i savjesno ispunjavali svoje dužnosti. (2) Član nadzornog odbora društva za osiguranje Agenciju za nadzor bez odgađanja mora obavijestiti o: a) imenovanju i prestanku njegove funkcije u upravnim i nadzornim tijelima drugih pravnih lica, b) pravnim poslovima na osnovu kojih su, posredno ili neposredno, član nadzornog odbora, odnosno članovi njegove uže porodice stekli dionice, odnosno poslovne udjele u pravnom licu na osnovu kojih član nadzornog odbora zajedno sa članovima svoje porodice u tom pravnom licu dostiže ili premašuje kvalifikovani udio, odnosno ako se njihov udio smanjio ispod granice kvalifikovanog udjela, c) prestanku funkcije člana nadzornog odbora društva za osiguranje. Odjeljak D. Osnivanje podružnica između dva entiteta Član 47. (Osnivanje podružnica društva koje imaju sjedište u RS: opće odredbe) (1) Društvo za osiguranje koje ima sjedište u RS može osnovati podružnicu u Federaciji. (2) Agencija za osiguranje RS, prije nego krenu raditi podružnice u Federaciji, Agenciji za nadzor prosljeđuje zahtjev sa potrebnom dokumentacijom uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz RS za osnivanje podružnice u Federaciji, b) rješenje o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u Federaciji, c) potvrdu o solventnosti društva za osiguranje iz RS koje osniva podružnicu u Federaciji, d) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bossne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, e) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu FBiH, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. (3) Agencija za nadzor donosi rješenje o upisu društva za osiguranje sa sjedištem u RS, koje u Federaciji posluje putem podružnice, u registar društava za osiguranje koji vodi u roku 15 dana od dana prijema dokumentacije iz stava (2) ovog člana. (4) Društvo za osiguranje iz RS je dužno u podružnici u Federaciji postupati u skladu sa čl. 10. i 11. ovog zakona. Član 48. (Osnivanje podružnice društva iz Federacije u RS: opće odredbe) (1) Društvo koje ima sjedište u Federaciji može osnovati podružnicu u RS, pod uvjetom da Agenciji za nadzor podnese zahtjev kojim će se izjasniti da namjerava otvoriti podružnicu u RS, prilažući sljedeće dokumente: a) odluku o osnivanju podružnice u RS, b) akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u podružnici u RS, c) dokaz o osiguranom poslovnom prostoru za sjedište podružnice u RS, kao i unutrašnjih organizacionih dijelova podružnice, d) odluku kojom se imenuje lice ovlašteno za zastupanje podružnice u RS, uz navođenje obima i granica ovlaštenja za zastupanje u pravnom prometu, e) dokaz da fizičko lice iz tačke d) ovog stava ima privremeno ili stalno prebivalište na teritoriji BiH, f) plan poslovanja i finansijski plan podružnice u RS, g) uvjete osiguranja i tarife premija za vrste osiguranja kojima će se podružnica u RS baviti, h) po jednu ovjerenu kopiju svih vrsta polisa osiguranja (ugovora o osiguranju) koje će podružnica u RS koristiti u pravnom prometu u RS, i) izjavu o odabranom načinu poslovanja u okviru vrste osiguranja: "Osiguranje troškova pravne zaštite", ukoliko se bavi tom vrstom osiguranja, j) dokaz da je član Biroa zelene karte Bosne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. (2) Agencija za nadzor nakon provjere plana poslovanja i pod uvjetom da su administrativna struktura i finansijsko stanje društva, kao i opće i stručne kvalifikacije i iskustvo direktora i ovlaštenih zastupnika odgovarajući u roku 60 dana od dana podnošenja zahtjeva društva za osiguranje iz Federacije za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u RS, Agenciji za osiguranje RS prosljeđuje zahtjev sa dokumentacijom iz stava (1) ovog člana uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz Federacije za osnivanje podružnice u RS, b) rješenje o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u RS, c) potvrdu o solventnosti društva za osiguranje iz Federacije koje osniva podružnicu u RS, d) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bosne i Hercegovine i e) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu RS. (3) Agencija za nadzor obavještava društvo iz Federacije da je Agenciji za osiguranje RS proslijedila zahtjev i dokumente iz stava (1) ovog člana. (4) U slučaju izmjene bilo kojih podataka predviđenih u tač. od b) do e) u stavu (2) ovog člana, Agenciji za nadzor bit će podneseno pisano obavještenje najmanje 30 dana prije provođenja te izmjene kako bi Agencija za nadzor postupila kako je predviđeno u stavu (1) ovog člana. (5) Podružnica u svom sjedištu mora voditi i čuvati svu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje podružnice. Član 49. (Osnivanje podružnice društva iz Federacije u RS: posebne odredbe) (1) U slučaju izmjene bilo koje pojedinosti dostavljene prema stavu (1) tač. b), c), d) i f) člana 48. ovog zakona, Agencija za nadzor poslat će pisano obavještenje Agenciji za osiguranje RS najmanje 30 dana prije provođenja izmjene kako bi se procedura navedena u prethodnom stavu mogla primijeniti. (2) Društvo iz Federacije koje obavlja poslove neživotnog osiguranja koje namjerava poslovati u RS zdravstvenim osiguranjem iz člana 9. stav (2) tačka b), koja djelimično ili u potpunosti zamjenjuje statutarni sistem socijalnog osiguranja u entitetu, mora Agenciji za nadzor podnijeti tehničku osnovu za tarife i opće i posebne uvjete osiguranja prije nego što otpočne njihovu primjenu. Број 23 - Страна 64 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 50. (Obavještavanje o dokumentima) (1) Radi zaštite javnog interesa i kontrole da li se poštuju zakonske odredbe o ugovorima o osiguranju Agencija za nadzor može od društva koje ima sjedište u RS i koje se bavi osiguranjem u Federaciji putem podružnica zahtijevati povremena obavještenja o općim i posebnim uvjetima ugovora o osiguranju kao i o dokumentima koje namjeravaju koristiti za svoje osiguranike. (2) Agencija za nadzor zahtijevat će od društva dostavljanje svih podataka neophodnih za primjenu ovog zakona na jednom od službenih jezika u BiH. (3) Društvo koje je osnovano u RS a posluje u Federaciji putem podružnice obavezno je Agenciji za nadzor dostaviti sve tražene dokumente sa ciljem primjene ovog člana ukoliko su i društva koja imaju sjedište u Federaciji obavezna to uraditi. Ako društvo odbije podnijeti zatražene dokumente, Agencija za nadzor primijenit će odredbe čl. 51. i 52. ovog zakona. Član 51. (Nepoštivanje Zakona) (1) Ako društvo za osiguranje koje postupa suprotno odredbama ovog zakona ima sjedište u RS a u Federaciji ima podružnicu, Agencija za nadzor izreći će sankciju za prekršaj njegovoj organizacionoj jedinici i odrediti odgovarajuće mjere nadzora. (2) Svako rješenje o određivanju mjere ograničenja pružanja usluga ili o izricanju sankcije, u skladu sa odredbama ovog člana, mora biti obrazloženo i dostavljeno tom društvu i Agenciji za osiguranje RS. (3) Odredbe ovog člana ne isključuju primjenu drugih zakonskih propisa, uključujući i kazne predviđene važećim zakonima o osiguranju u Federaciji. Član 52. (Saradnja sa Agencijom za osiguranje RS) (1) Ako je potrebna istraga na licu mjesta u prostorijama sjedišta društva ili podružnice u Federaciji kako bi se osigurala odgovarajuća primjena važećih propisa u Federaciji, Agencija za nadzor sarađivat će sa Agencijom za osiguranje RS kako bi se istraga provela. Ako Agencija za nadzor smatra prijeko potrebnim može i sama provesti provjeru u uredima podružnice nakon što prethodno obavijesti Agenciju za osiguranje RS. (2) Agencija za nadzor donijet će provedbeni akt o pravilima osnivanja i poslovanja podružnica društava za osiguranje u međuentitetskom poslovanju iz čl. 47., 48., 49., 50. i 51. ovog zakona. Član 53. (Reklamiranje) Društva koja imaju sjedište u RS i van BiH mogu reklamirati svoje usluge u Federaciji koje pružaju prema pravu osnivanja i u skladu sa propisima u Federaciji koji se odnose na oblik i sadržaj takvog reklamiranja i koji su usvojeni u općem javnom interesu. Član 54. (Ispunjenje obaveza u slučaju likvidacije) U slučaju provođenja postupka likvidacije društva za osiguranje, obaveze koje proizlaze iz ugovora koji su zaključeni putem podružnice ispunit će se na isti način kao i one koje koje proizlaze iz drugih ugovora o osiguranju tog društva za osiguranje, u skladu sa Glavom X. ovog zakona. Odjeljak E. Obavljanje poslova osiguranja stranih društava za osiguranje Član 55. (Osnivanje podružnice) (1) Strano društvo za osiguranje može na području Federacije poslove osiguranja obavljati samo putem podružnice. (2) Podružnica stranog društva za osiguranje mora ispunjavati sljedeće uvjete: a) poslove podružnice moraju voditi dva lica koja su ovlaštena zastupati osnivače, a na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. od 34. do 41. ovog zakona, b) podružnica mora biti na odgovarajući način kadrovski i tehnički osposobljena za obavljanje poslova osiguranja, c) podružnica mora raspolagati deponovanim sredstvima u vrijednosti jedne polovine iznosa osnovnog kapitala iz člana 25. ovog zakona, d) podružnica mora na području Federacije raspolagati odgovarajućom imovinom najmanje u visini polovine garantnog fonda propisanog članom 73. ovog zakona, te deponovati novčani iznos kao jemstvo za plaćanje obaveza iz ugovora o osiguranju sklopljenih na području Federacije, odnosno ugovora koji pokrivaju rizike na području Federacije u visini četvrtine garantnog fonda podružnice (u daljnjem tekstu: jemstveni depozit). Višak vlastitih sredstava podružnice iznad zahtjevanog minimalnog kapitala, zavisno od toga koji je viši, mora biti položen na poslovni račun kod finansijske institucije sa sjedištem u Federaciji, e) podružnica mora imenovati ovlaštenog aktuara koji će u njoj imati jednaku funkciju kakvu ima i u društvu za osiguranje. (3) Podružnica u svom sjedištu mora voditi i čuvati svu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje podružnice. (4) Na podružnicu stranog društva za osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upravljanju rizicima, čuvanju povjerljivih podataka te poslovnim knjigama i izvještajima iz glava III. i IV. ovog zakona te na osnovu njih donesenih propisa. (5) Na nadzor nad podružnicom osnovanoj u Federaciji na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o nadzoru nad društvima za osiguranje iz Glave VIII. ovog zakona. Član 56. (Odobrenje za osnivanje podružnice) (1) Strano društvo za osiguranje može na području Federacije osnovati podružnicu ako za to dobije odobrenje Agencije za nadzor. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice mora se priložiti: a) akt o osnivanju podružnice, b) izvod iz sudskog, odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta matičnog društva za osiguranje, c) statut, odnosno propisi matičnog društva za osiguranje, d) revidirani finansijski izvještaji matičnog društva za osiguranje za posljednje tri godine, e) ako iz akta iz tačke b) ovog stava nisu vidljivi podaci o vlasnicima matičnog društva za osiguranje, mora se priložiti odgovarajuća isprava u kojoj se na vjerodostojan način navode vlasnici i njihovi udjeli u upravljanju matičnim društvom za osiguranje, f) izvod iz sudskog, odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta za pravna lica koja imaju više Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 65 od 10% udjela u upravljanju matičnim društvom za osiguranje, g) poslovni plan sa sadržajem određenim u članu 22. ovog zakona i mišljenjem ovlaštenog aktuara podružnice o njemu, h) dokaze o adekvatnosti garantnog fonda i jemstvenom depozitu sa mišljenjem ovlaštenog aktuara podružnice o njemu, i) dokumentaciju na osnovu koje se može utvrditi je li podružnica u kadrovskom, tehničkom i organizacionom smislu sposobna pružati usluge na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja. (3) Agencija za nadzor u odobrenju za osnivanje podružnice stranog društva za osiguranje odredit će način na koji će se osigurati jemstveni depozit. (4) Na odlučivanje o izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice stranog društva za osiguranje na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. od 18. do 20. ovog zakona. (5) Odobrenje za rad iz ovog člana važeće je na cijeloj teritoriji BiH i bit će dostavljeno Agenciji za osiguranje u BiH. Odjeljak F. Prijenos portfelj osiguranja Član 57. (Opće odredbe) (1) Društvo za osiguranje može ugovorom prenijeti na drugo društvo za osiguranje (u daljnjem tekstu: društvo za osiguranje preuzimalac) ugovore o osiguranju u jednoj ili više vrsta osiguranja (u daljnjem tekstu: portfelj osiguranja) istovremeno sa prijenosom imovine za pokriće tehničkih rezervi u vrijednosti rezervi koje se oblikuju za portfelj osiguranja koji je predmet prijenosa, odnosno imovine za pokriće matematičke rezerve koja se mora oblikovati za portfelj osiguranja koji je predmet ugovora. (2) Portfelj osiguranja može se prenijeti na društvo za osiguranje preuzimaoca kada društvo za osiguranje preuzimalac dobije odobrenje Agencije za nadzor za preuzimanje portfelja osiguranja. (3) Za prijenos ugovora o osiguranju nije potrebna saglasnost osiguranika. (4) Društvo koje vrši prijenos obavijestit će ugovarače osiguranja i sve ostale zainteresirane strane tako što će obavještenje o predloženom prijenosu biti objavljeno u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku BiH", kao i u dnevnim novinama velikog tiraža u Federaciji. Obavještenje o prijenosu naznačavat će sve podatke o imenu društva koje vrši i na koje se vrši prijenos, o klasifikaciji rizika koji su uključeni u portfelj osiguranja koji će se prenijeti. U pogledu poslova životnog osiguranja obavještenje će navoditi i da je izrađen izvještaj aktuara i da je dostupan za pregled u sjedištu društva i u svim podružnicama društva. (5) Društvo koje vrši prijenos, obavještenja iz stava (4) ovog člana objavit će i u RS u odnosu na rizike koji će biti prenijeti, a nalaze se u RS. (6) Društvo za osiguranje može prenijeti portfelj osiguranja na: a) drugo društvo za osiguranje u Federaciji, b) društvo u RS, koje ima podružnicu u Federaciji, c) podružnicu stranog društva za osiguranje ako je sjedište podružnice u Federaciji. (7) Društvo za osiguranje dužno je portfelj osiguranja prenijeti na društvo za osiguranje preuzimaoca u roku tri mjeseca od dana primanja odobrenja za prijenos portfelja od Agencije za nadzor. (8) Odobrenje za prijenos portfelja prestaje važiti istekom roka iz stava (7) ovog člana. (9) Društvo za osiguranje dužno je u roku 30 dana od dana prijenosa portfelja Agenciji za nadzor podnijeti dokaze o prijenosu portfelja na društvo za osiguranje preuzimaoca. (10) Ako društvo za osiguranje ne postupi u skladu sa stavom (9) ovog člana, odnosno ako iz podnesenih dokaza nije vidljivo da je izvršen prijenos portfelja, Agencija za nadzor donijet će odluku o prestanku važenja odobrenja za prijenos portfelja. (11) Agencija za nadzor propisat će koje dokaze o prijenosu iz stava (9) ovog člana dostavlja društvo za osiguranje. Član 58. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos portfelja osiguranja) (1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos portfelja mora se dostaviti: a) popis ugovora o osiguranju prema pojedinim vrstama osiguranja koji su predmet prijenosa, uz opće uvjete za ta osiguranja, te izračune rezervi za ta osiguranja, b) popis imovine za pokriće tehničkih rezervi, odnosno imovine za pokriće matematičke rezerve, uz navođenje vrijednosti te podatke na osnovu kojih je moguće provjeriti izračun te vrijednosti, c) ugovor o prijenosu portfelja osiguranja, d) mišljenje ovlaštenog aktuara o prijenosu portfelja osiguranja. (2) U slučaju kada se prijenos portfelja osiguranja vrši na podružnicu stranog društva za osiguranje iz člana 57. stav (6) tačka c) ovog zakona svaki zahtjev za informacijama upućen nadzornim organima u drugim zemljama članicama slat će se putem Agencije za osiguranje u BiH, u skladu sa propisom koji uređuje poslovanje Agencije za osiguranje u BiH. (3) Društvo koje namjerava preuzeti portfelj osiguranja o toj činjenici obavještava Agenciju za nadzor te podnosi izmjenu plana poslovanja koja je nužna radi preuzimanja portfelja. (4) Agencija za nadzor će u roku 30 dana odlučiti o zahtjevu za odobrenje za preuzimanje portfelja osiguranja. (5) Odluka Agencije za nadzor kojom se odobrava prijenos objavit će se i u RS ukoliko portfelj uključuje rizike koji se nalaze u RS. Objavljivanje odobrenja za prijenos društvima koja vrše prijenos i koja imaju sjedište u RS, a koja pokrivaju rizike koji se nalaze u Federaciji, izvršit će se u skladu sa odredbama ovog člana i člana 57. st. (4) i (5) ovog zakona. Član 59. (Odbijanje zahtjeva o dobivanju odobrenja za preuzimanje portfelja osiguranja) (1) Agencija za nadzor odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja osiguranja ako je vrijednost imovine za pokriće tehničkih rezervi, odnosno imovine za pokriće matematičkih rezervi manja od visine rezervi koje se moraju oblikovati za portfelj osiguranja koji je predmet prijenosa, odnosno ako postoje drugi razlozi zbog kojih bi bili ugroženi interesi osiguranika. (2) Agencija za nadzor odbit će zahtjev i u slučaju ako društvo za osiguranje preuzimalac nema odobrenje za obavljanje poslova osiguranja u vrstama osiguranja koja su predmet prijenosa, odnosno ako bi zbog preuzimanja portfelja osiguranja bilo ugroženo poslovanje društva za osiguranje preuzimaoca u skladu sa pravilima o upravljanju rizicima u skladu sa članom 62. ovog zakona. (3) Protiv rješenja iz st. (1) i (2) ovog člana društvo ima pravo pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. Број 23 - Страна 66 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. GLAVA III. SISTEM UPRAVLJANJA RIZICIMA Odjeljak A. Opće odredbe Član 60. (Sistem upravlјanja u društvu za osiguranje) (1) Društvo za osiguranje dužno je osigurati postojanje i funkcioniranje efikasnog sistema upravlјanja koji uklјučuje upravlјanje rizikom, sistem internih kontrola, internu reviziju i aktuarstvo. (2) Sistem upravlјanja u društvu za osiguranje usklađuje se sa veličinom i organizacionom strukturom društva, obimom aktivnosti i vrstama osiguranja koje društvo obavlјa. (3) Agencija za nadzor propisuje način uređivanja sistema upravlјanja u društvu za osiguranje. Odjelјak B. Upravlјanje rizicima Član 61. (Sistem upravljanja rizicima) (1) Društva za osiguranje i društva za reosiguranje moraju imati uspostavljen efikasan sistem upravljanja rizicima koji obuhvata strategije, procese i postupke izvještavanja koji su potrebni za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i kontinuirano izvještavanje na pojedinačnom i grupnom osnovu o rizicima kojima su izložena ili bi mogla biti izložena te o međusobnoj zavisnosti tih rizika. (2) Sistem upravljanja rizicima treba biti efikasan i dobro integrisan u organizacionu strukturu i procese odlučivanja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje te na primjeren način uzimati u obzir lica koja efikasno vode društvo ili imaju druge ključne funkcije. (3) Sistem upravljanja rizicima pokriva rizike koji se uključuju u izračun kapitalnog zahtjeva u pogledu solventnosti kao i rizike koji nisu uključeni ili nisu u potpunosti uključeni u taj izračun. (4) Sistem upravljanja rizicima obuhvata: a) preuzimanje rizika i formiranje rezervi, b) upravljanje imovinom i obavezama, c) ulaganja, posebno izvedenice i slične obaveze, d) upravljanje likvidnosnim i koncentracionim rizikom, e) upravljanje operativnim rizikom, f) reosiguranje i druge tehnike smanjenja rizika. (5) Sistem uprаvlјаnjа rizicimа društvа zа оsigurаnjе trеbа оbuhvаtiti оcjеnu nајmаnjе sljеdеćih rizikа: a) rizik nеživоtnоg оsigurаnjа, b) rizik živоtnоg оsigurаnjа, c) rizik zdrаvstvеnоg оsigurаnjа, d) tržišni rizik, e) rizik dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа, f) оpеrаtivni rizik. (6) Društvo za osiguranje dužno je da identifikuje, procjenjuje i mjeri rizike kojima je izloženo u svom poslovanju i da upravlјa ovim rizicima primjenom kvalitativnog i kvantitativnog načina upravlјanja. (7) Društvo za osiguranje utvrđuje procedure za identifikovanje, procjenu i mjerenje rizika, kao i za upravlјanje rizicima u skladu sa propisima, standardima i pravilima struke osiguranja. (8) Agencija za nadzor propisuje vrste rizika u obavlјanju djelatnosti osiguranja, bliže uvjete i način identifikacije, mjerenja i praćenja ovih rizika i upravlјanja tim rizicima. Član 62. (Pravila o upravljanju rizikom) (1) Društvo za osiguranje upravlja rizikom ako u svom poslovanju osigurava: a) dionički kapital najmanje u visini propisanoj članom 25. ovog zakona, b) tehničke rezerve u skladu sa članom 80. ovog zakona, c) likvidnost društva u skladu sa članom 75. ovog zakona, d) pravovremeno plaćanje šteta, ugovorenih suma osiguranja i izvršavanje drugih obaveza iz osnova osiguranja u skladu sa pravilima struke osiguranja, dobrim poslovnim običajima i poslovnom etikom, e) deponovanje i ulaganje sredstava tehničkih i matematičkih rezervi u skladu sa čl. 89. i 93. ovog zakona, f) garantni fond u skladu sa članom 73. ovog zakona, g) marginu solventnosti u skladu sa čl. 71. i 72. ovog zakona, h) suosiguranje i reosiguranje viškova rizika iznad maksimalnog samopridržaja u skladu sa čl. 99. i 101. ovog zakona, i) pokrivenost troškova provođenja osiguranja režijskim dodatkom, j) istinito i objektivno prikazivanje finansijskih izvještaja, k) druge aktivnosti radi ispunjavanja obaveza iz tač. od a) do j) ovog člana, kao i drugih obaveza propisanih ovim zakonom koje se odnose na upravljanje rizikom. (2) Društvo za osiguranje dužno je poslovati na način da rizici kojima je izloženo u pojedinačnim, odnosno svim vrstama poslova osiguranja koje obavlja ne pređu vrijednosti ili granice propisane ovim zakonom te na osnovu njega donesenim propisima. (3) Društvo za osiguranje dužno je poslovati po principima: a) likvidnosti - sposobnost pravovremenog ispunjavanja dospjelih obaveza, b) solventnosti - trajna sposobnost ispunjavanja svih svojih obaveza. Član 63. (Statistički podaci) (1) Društvo za osiguranje dužno je voditi statističke podatke o poslovima osiguranja, rizicima koje pokrivaju osiguranja, osiguranim slučajevima i evidencijama šteta. (2) Društvo za osiguranje dužno je podatke iz stava (1) ovog člana obrađivati primjenom statističkih standarda za osiguranje koje propisuje Agencija za nadzor. Odjeljak C. Sistem internih kontrola Član 64. (Sistem internih kontrola i funkcija praćenja usklađenosti) (1) Društvo za osiguranje dužno je osigurati postojanje i funkcioniranje efikasnog sistema internih kontrola. (2) Pod sistemom internih kontrola društva za osiguranje podrazumijevaju se odgovarajuće administrativne i druge procedure, postupci i radnje koje je uprava dužna organizirati i primijeniti na način koji odgovara prirodi, složenosti i rizičnosti posla, okvir interne kontrole, kao i postupak izvještavanja o usklađenosti poslovanja društva i kontrola te usklađenosti, a radi određivanja i prihvatanja odgovarajućih rizika i upravlјanja tim rizicima te sprečavanja nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju društva. (3) Kontrola usklađenosti poslovanja društva za osiguranje uklјučuje obavještavanje uprave o poslovanju društva u skladu sa propisima, kao i procjenu mogućeg utjecaja promjene propisa na poslovanje društva i identifikaciju i procjenu rizika usklađenosti poslovanja. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 67 (4) Agencija za nadzor propisuje bliže uvjete i način uređivanja i provođenja sistema internih kontrola društva za osiguranje. Član 65. (Uspostavljanje sistema internih kontrola) Društvo za osiguranje svojim aktima uređuje uspostavljanje, funkcioniranje, praćenje i unapređenje sistema internih kontrola, kao i odgovornost društva za navedene aktivnosti. Član 66. (Informacioni sistem i izloženost rizicima) (1) Društvo za osiguranje dužno je sistem internih kontrola integrisati u sve svoje poslovne aktivnosti i procese i kao podršku tom sistemu razvijati pouzdan, funkcionalan i adekvatan informacioni sistem. (2) Sistem internih kontrola društva za osiguranje organizira se tako da osigurava identifikaciju potencijalnih područja izloženosti društva rizicima i donošenje odluka kojima će se spriječiti prekomjerna izloženost društva rizicima. Odjeljak D. Kapital društva za osiguranje Član 67. (Kapital društva za osiguranje) (1) Kapital društva za osiguranje se radi primjene pravila o upravljanju rizicima (u daljnjem tekstu: kapital) izračunava na način određen sljedećim članovima ovog odjeljka. (2) Pri izračunu kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala iz člana 68. ovog zakona i stavke dopunskog kapitala iz člana 69. ovog zakona te stavke odbitka iz člana 70. ovog zakona. Član 68. (Osnovni kapital) (1) Osnovni kapital društva sastoji se od: a) uplaćenog dioničkog kapitala i uplaćene dioničke premije iz osnova nominalnog iznosa običnih dionica izdatih na osnovu novčanih uplata u dionički kapital društva, b) rezervi (zakonskih i statutarnih) koje ne proizlaze iz obaveza na osnovu ugovora o osiguranju i c) akumulirane dobiti i dobiti poslije oporezivanja, iz posljednjeg obračunskog perioda za koji se raspoređuje dobit, a nakon donošenja odluke skupštine o raspodjeli dobiti. (2) Kod obračuna osnovnog kapitala iz stava (1) ovog člana kao odbitne stavke uzimaju se: a) preneseni gubitak i gubitak tekuće godine, b) otkupljene vlastite dionice, c) nematerijalna imovina. Član 69. (Dopunski kapital) (1) Pri izračunu dopunskog kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke: a) dionički kapital uplaćen na osnovu prioritetnih dionica, b) podređeni dužnički finansijski instrumenti, c) polovine upisanog neuplaćenog kapitala uz odobrenje Agencije za nadzor, d) druge stavke. (2) Podređeni dužnički finansijski instrumenti su vrijednosni papiri i drugi finansijski instrumenti na osnovu kojih imalac u slučaju stečaja, odnosno likvidacije izdavaoca ima pravo na isplatu nakon isplate drugih povjerioca, odnosno koji su, s obzirom na dospijeće i druge karakteristike, pogodni za pokrivanje eventualnih gubitaka zbog rizika kojima je tokom poslovanja izloženo društvo za osiguranje. Podređeni dužnički instrumenti sa fiksnim dospijećem ili prioritetni dionički kapital mogu iznositi najviše 25% u odnosu na osnovni kapital ili garantni fond zavisno od toga koji je iznos niži. (3) Druge stavke iz stava (1) tačka d) ovog člana su vrijednost matematičke rezerve koja u izračunu ne uzima u obzir stvarni trošak, odnosno dio stvarnog troška pribavljanja osiguranja umanjena za vrijednost matematičke rezerve koja u izračunu uzima u obzir stvarni trošak pribavljanja osiguranja. Stvarni troškovi pribavljanja osiguranja u izračunu matematičke rezerve ne smiju prelaziti 3,5% od osigurane svote. Negativne vrijednosti u izračunu matematičke rezerve se postavljaju na nulu. Član 70. (Stavke odbitka pri izračunu kapitala) Pri izračunu kapitala društva za osiguranje zbir osnovnog i dopunskog kapitala isključuje sljedeće stavke: a) učešće u kapitalu 20,00% i više udjela, dionica i drugih prava posredno i neposredno, drugih društava za osiguranje i reosiguranje, bankama i ostalim finansijskim institucijama u kojima se u skladu sa posebnim propisima izračunava adekvatnost kapitala, b) ulaganja u podređene dužničke finansijske instrumente te druga ulaganja u lica iz tačke a) ovog stava koja se radi poštovanja adekvatnosti garantnog fonda tih lica, uzimaju u obzir pri izračunu njihovog garantnog fonda i u kojima je udio društva za osiguranje u skladu sa članom 31. stav (1) ovog zakona, c) nelikvidna sredstva. Odjeljak E. Adekvatnost kapitala Član 71. (Margina solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja) (1) Kapital društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u grupi životnih osiguranja mora biti najmanje jednak margini solventnosti koja se izračunava na način određen st. od (2) do (5) ovog člana, a ne može biti manji od iznosa minimalnog garantnog fonda u vezi sa članom 28. ovog zakona. (2) Margina solventnosti društava za osiguranje koja obavljaju poslove životnog i rentnog osiguranja izračunava se kao zbir prvog i drugog rezultata. (3) Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način: a) suma matematičkih rezervi formiranih na posljednji dan prethodne poslovne godine, uključujući i matematičku rezervu formiranu za osiguranja koja pokriva reosiguranje množi se sa 0,04, a dobiveni iznos dalje se množi sa omjerom koji za posljednju poslovnu godinu odgovara odnosu između: 1) ukupnog iznosa matematičkih rezervi formiranih na posljednji dan prethodne poslovne godine umanjenog za udjel matematičke rezerve koja pokriva reosiguranje (matematička rezerva neto od reosiguranja) i 2) ukupnog iznosa matematičkih rezervi formiranih na posljednji dan prethodne poslovne godine uključujući matematičke rezerve za osiguranje koje pokriva reosiguranje (bruto matematičke rezerve). Ukoliko je iznos koeficijenta niži od 0,85 onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,85; b) drugi rezultat se izračunava samo za osiguranje kod kojih rizični kapital nije negativan i izračunava se na sljedeći način: Број 23 - Страна 68 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. 1) iznos rizičnog kapitala (gdje je rizični kapital razlika između osigurane svote u slučaju smrti i izračunate matematičke rezerve) na posljednji dan prethodne godine, uključujući rizični kapital koji pokriva reosiguranje (bruto rizični kapital) množi se sa omjerom koji za posljednju poslovnu godinu odgovara odnosu između: - ukupnog iznosa rizičnog kapitala na posljednji dan prethodne poslovne godine, umanjenog za iznos rizičnog kapitala koji pokriva reosiguranje (neto rizični kapital) i - ukupnog iznosa rizičnog kapitala na posljednji dan prethodne poslovne godine, uključujući rizični kapital koji pokriva reosiguranje. Ukoliko je iznos koeficijenta niži od 0,50 onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50, 2) tako dobiven rezultat množi se sa: - koeficijentom 0,001 za ugovore za slučaj smrti koji su sklopljeni najviše na tri godine, - sa koeficijentom 0,0015 za ugovore za slučaj smrti koji su sklopljeni na više od tri a manje od pet godina, - sa koeficijentom 0,003 za ostale ugovore za slučaj smrti. (4) Margina solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove životnog osiguranja povezanog sa investicijskim fondovima izračunava se na sljedeći način: a) za društvo koje snosi rizik ulaganja 4% matematičke rezerve množi se sa koeficijentom koji se dobije kao količnik matematičke rezerve neto od reosiguranja i ukupne matematičke rezerve i to na posljednji dan prethodne poslovne godine. Ako je dobiveni koeficijent manji od 0,85 onda se množi sa koeficijentom 0,85, b) za društvo koje ne snosi rizik ulaganja, a troškovi upravljanja su određeni i nepromjenljivi za period duži od pet godina 1% matematičke rezerve množi se sa koeficijentom koji se dobije kao količnik matematičke rezerve neto od reosiguranja i ukupne matematičke rezerve i to na posljednji dan prethodne poslovne godine. Ako je dobiveni koeficijent manji od 0,85 onda se množi sa koeficijentom 0,85, c) za društvo koje ne snosi rizik ulaganja, a troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenljivi 25% neto administrativnih troškova posljednjeg dana prethodne poslovne godine povezanih sa tim troškovima, d) za društvo koje snosi rizik smrti osiguranika 0,3% ukupnog rizičnog kapitala množi se sa koeficijentom dobivenim iz količnika rizičnog kapitala neto od reosiguranja posljednjeg dana prethodne poslovne godine i ukupnog rizičnog kapitala posljednjeg dana prethodne poslovne godine. Ako je tako dobiveni koeficijent manji od 0,50 onda se množi sa koeficijentom 0,50. (5) Za dopunska osiguranja propisana članom 12. stav (3) ovog zakona margina solventnosti izračunava se u skladu sa odredbama člana 72. ovog zakona. Član 72. (Margina solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja i društva za reosiguranje) (1) Kapital društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u grupi neživotnih osiguranja i kapital društva za reosiguranje mora biti najmanje jednak margini solventnosti izračunatoj na osnovu odnosa premija, odnosno šteta i to onoj koja je viša a ne može biti manja od iznosa minimalnog garantnog fonda iz člana 73. ovog zakona. (2) Margina solventnosti na osnovu premija izračunava se na sljedeći način: a) na ukupan zbir premija ili doprinosa od djelatnosti neposrednog posla osiguranja, uključujući i sve dodatne iznose uz premije ili doprinose za posljednju poslovnu godinu dodaju se iznosi premija primljenih u reosiguranje tokom posljednje poslovne godine i umanjuje se za ukupan iznos premija ili doprinosa uzajamnog osiguranja otkazanih i otpisanih tokom posljednje poslovne godine. Dobiveni iznos podijeli se na dva dijela. Prvi dio tog iznosa do 100.000.000,00 KM množi se sa koeficijentom 0,18 a drugi dio, odnosno preostali iznos množi sa 0,16; b) zbir proizvoda iz tačke a) množi se koeficijentom koji se dobije iz odnosa iznosa mjerodavnih šteta (iznos isplaćenih šteta uvećan za iznos ukupno rezervisanih šteta na kraju perioda i umanjen za iznos ukupno rezervisanih šteta na početku perioda) umanjenih za dio koji pokriva reosiguranje, naplaćene regrese i bruto iznosa mjerodavnih šteta za posljednju poslovnu godinu. Ukoliko je koeficijent niži od 0,50 onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50. (3) Margina solventnosti na osnovu šteta izračunava se na sljedeći način: a) na ukupan iznos isplaćenih šteta u neposrednom poslu osiguranja za tri posljednje poslovne godine ili posljednjih sedam godina u slučaju društva koje isključivo, odnosno u većem dijelu ugovara osiguranja koja pokrivaju rizik kredita, nepogode, tuče ili mraza bez odbitka šteta koje nose reosiguravači ili retrocesionari se dodaju: 1) sve isplate odšteta za obaveze preuzete u reosiguranju i retrocesiju tokom istog perioda i 2) iznos rezervacija za štete utvrđen na kraju posljednje poslovne godine i to za neposredni posao osiguranja i za obaveze preuzete u reosiguranju; b) od dobivenog iznosa u tački a) oduzimaju se: 1) primici ostvareni na osnovu regresa tokom tri, odnosno sedam poslovnih godina i 2) iznosi rezervacija za štete na početku prve od tri, odnosno sedam poslovnih godina i to za neposredan posao osiguranja i za obaveze preuzete u reosiguranju; c) jedna trećina, odnosno jedna sedmina ovako dobivenog iznosa - zavisno od vremena uzimanja podataka - dijeli se na dva dijela. Prvi dio tog iznosa do 70.000.000,00 KM množi se sa koeficijentom 0,26 a drugi dio, odnosno preostali iznos množi sa koeficijentom 0,23. Ovako dobiveni umnošci se saberu. Dobiveni rezultat množi se koeficijentom koji se dobije iz odnosa iznosa mjerodavnih šteta umanjenih za dio koji pokriva reosiguranje i bruto iznosa mjerodavnih šteta za posljednju poslovnu godinu. Ukoliko je koeficijent niži od 0,50 onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50. (4) Margina solventnosti za društva koja obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja za koja su tehničke osnove osiguranja slične tehničkim osnovama životnih osiguranja, jednaka je jednoj trećini margine solventnosti iz stava (1) ovog člana, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) premije su obračunate aktuarskim metodama na osnovu tablica, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 69 b) društvo u vezi sa tim osiguranjima oblikuje posebne rezerve za starost, c) premije obuhvaćaju dodatak za sigurnost na premiju, d) društvo može otkazati ugovor o osiguranju najkasnije prije isteka treće godine osiguranja i e) ugovorom o osiguranju predviđena je mogućnost povećanja premije, odnosno smanjenje obaveza društva. (5) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, margina solventnosti za prvu godinu poslovanja društva za osiguranje izračunava se u skladu sa stavom (2) ovog člana. (6) U slučaju kada je izračunata margina solventnosti za osiguranje tekuće godine manja od izračunate margine solventnosti društva za osiguranje prethodne godine, margina solventnosti mora biti najmanje jednaka margini solventnosti prethodne godine pomnoženoj sa omjerom između rezervi šteta na kraju tekuće godine umanjenih za udio reosiguranja i rezervi šteta na kraju prethodne godine umanjenih za udio reosiguranja s tim da omjer ne smije biti veći od 1. Član 73. (Garantni fond) (1) Garantni fond predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz člana 68. ovog zakona i stavke dopunskog kapitala iz člana 69. ovog zakona, uz propisane uvjete Agencije za nadzor o izračunu kapitala. (2) Najmanje 50% garantnog fonda društva mora se sastojati od stavki osnovnog kapitala društva iz člana 68. ovog zakona. (3) Garantni fond za društvo za osiguranje ne smije biti manji od: a) 4.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od j) do o) ovog zakona, b) 4.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od a) do h) i tač. p) i s) ovog zakona, c) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. i) i/ili r) ovog zakona, d) 6.000.000,00 KM ako društvo posluje sa životnim osiguranjem, e) 6.000.000,00 KM ako društvo obavlja poslove reosiguranja. (4) Garantni fond društva za osiguranje definiran u stavu (1) ovog člana ne može biti manji od: a) jedne trećine margine solventnosti, b) minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog u stavu (3) ovog člana. Član 74. (Propis o načinu izračuna kapitala i margine solventnosti) Agencija za nadzor detaljnije će propisati: a) nelikvidna sredstava iz člana 70. tačka c) ovog zakona, b) pravila i minimalne standarde za izračun tehničkih rezervi osiguranja, c) način izračuna pokazatelja likvidnosti i najmanju vrijednost pokazatelja likvidnosti koju društvo za osiguranje mora zadovoljiti, d) sadržaj izvještaja iz člana 76. ovog zakona te rokove i način izvještavanja, e) način i vrste pojedinih stavki koje se uzimaju u obzir pri izračunu adekvatnosti kapitala, f) vrste i obilježja vrednovanja i usklađenosti bilansnih pozicija i procedure za ulaganje imovine, g) ulaganja društava za osiguranje. Odjeljak F. Upravljanje likvidnošću Član 75. (Upravljanje likvidnošću) (1) Društvo za osiguranje dužno je izvorima sredstava i ulaganjima upravljati na način da je u svakom trenutku u stanju ispuniti dospjele obaveze. (2) Društvo za osiguranje dužno je radi osiguranja od rizika likvidnosti donijeti i provoditi politiku redovnog upravljanja likvidnošću koja obuhvata: a) planiranje očekivanog poznatog i mogućeg odliva te dostatnog priljeva novčanih sredstava, b) redovno praćenje likvidnosti, c) prihvatanje odgovarajućih mjera za sprečavanje, odnosno otklanjanje uzroka nelikvidnosti. (3) Društvo za osiguranje mora dnevno izračunavati iznose likvidnih sredstava. Član 76. (Izračunavanje i izvještavanje) (1) Društvo za osiguranje dužno je redovno izračunavati, odnosno utvrđivati u skladu sa članom 74. tačka d) ovog zakona: a) iznos kapitala, b) iznos garantnog fonda, c) marginu solventnosti, d) visinu tehničke rezerve osiguranja, e) vrijednost i vrste ulaganja koja nisu finansirana iz tehničke premije osiguranja, f) vrijednost imovine za pokriće tehničkih rezervi, g) vrste, disperziju, usklađenost i alokaciju ulaganja imovine za pokriće tehničkih rezervi, odnosno imovine za pokriće matematičke rezerve, h) statističke podatke osiguranja, i) bilans stanja i bilans uspjeha. (2) Društvo za osiguranje dužno je Agenciju za nadzor izvještavati o podacima iz stava (1) ovog člana u roku 30 dana od isteka perioda. (3) Lice odgovorno za izračun i utvrđivanje elemenata iz tač. od b) do h) iz stava (1) ovog člana je ovlašteni aktuar društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. Član 77. (Zabrana isplate dobiti) Društvo za osiguranje ne smije isplatiti dobit u obliku akontacije dobiti, odnosno dividende ni u obliku isplate iz osnova učestvovanja u dobiti uprave, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika ako: a) je kapital društva za osiguranje manji od margine solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, b) bi se kapital društva za osiguranje zbog isplate dobiti smanjio ispod margine solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, c) društvo za osiguranje ne ispunjava uvjete likvidnosti iz člana 74. tačka b) ovog zakona, d) društvo za osiguranje zbog isplate dobiti ne bi više ispunjavalo uvjete likvidnosti, odnosno ne bi imalo pokrivene tehničke rezerve, uključujuči matematičke rezerve, e) Agencija za nadzor društvu za osiguranje je naložila provođenje mjera za otklanjanje nepravilnosti u vezi sa krivim iskazivanjem bilansnih stavki i poslovnog rezultata društva za osiguranje te ako društvo za osiguranje nije postupilo u skladu sa nalogom Agencije za nadzor o otklanjanju nepravilnosti. Број 23 - Страна 70 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 78. (Mjere uprave radi osiguravanja adekvatnosti kapitala) (1) Kada je kapital društva niži od garantnog fonda (1/3 margine solventnosti) ili od minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 74. ovog zakona, društvo je obavezno Agenciji za nadzor podnijeti na saglasnost plan za finansijski oporavak i plan kratkoročnog finansijskog programa kojim će se ukloniti nedostatak. U planu oporavka i kratkoročnom finansijskom programu obavezno se navode rokovi za njihovo provođenje i nosioci koji ne mogu biti duži od 60 dana. (2) Kada je visina kapitala društva viša od minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 74. ovog zakona, a nalazi se u zoni između visine 1/3 margine solventnosti (garantni fond) i margine solventnosti, društvo je dužno Agenciji za nadzor dostaviti srednjoročni plan za dostizanje margine solventnosti. Srednjoročni plan iz ovog stava sačinjava se za period do tri godine sa utvrđenom godišnjom dinamikom i nosiocima. Član 79. (Reorganizacione mjere Agencije za nadzor) (1) Reorganizacione mjere, u smislu ovog zakona, su mjere održavanja ili saniranja finansijskog stanja društva za osiguranje. (2) Agencija za nadzor od društva za osiguranje može zahtijevati donošenje finansijskog plana sa prijedlozima reorganizacionih mjera za najmanje sljedeće tri poslovne godine koji mora sadržavati: a) procjenu troškova uprave, odnosno troškove upravljanja te poređenje sa tekućim općim troškovima i provizijama, b) detaljnu procjenu prihoda i rashoda iz neposrednih poslova osiguranja, odnosno detaljnu procjenu prihoda i rashoda u vezi sa prihvatom u reosiguranje i cesijama reosiguranja, c) nacrt bilansa stanja i bilansa uspjeha, d) izračun iznosa kapitala iz člana 67. i garantnog fonda iz člana 73. ovog zakona, e) izračun margine solventnosti (adekvatnosti kapitala) iz čl. 71. i 72. ovog zakona, f) procjenu potrebnih finansijskih sredstava za postizanje ravnoteže kapitala i pokriće svih obaveza društva za osiguranje, odnosno procjenu finansijskih sredstava za postizanje ravnoteže kapitala i pokriće reosiguravajućih obaveza, g) politiku reosiguranja, odnosno politiku retrocesije, h) mišljenje ovlaštenog aktuara društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje o finansijskom planu i predloženim reorganizacionim mjerama, i) sve druge mjere radi postizanja stabilnog poslovanja. (3) Agencija za nadzor može zahtijevati veći kapital od propisanog ovim zakonom ako ocijeni da su zbog oslabljenog finansijskog položaja društva za osiguranje ugrožena prava osiguranika i korisnika osiguranja, odnosno oštećenih lica. Visinu kapitala određuje na osnovu finansijskog plana sa prijedlogom mjera za najmanje sljedeće tri poslovne godine. (4) Agencija za nadzor može zahtijevati smanjenje vrijednosti imovine društva za osiguranje koja se uključuje u izračun kapitala društva za osiguranje ako je došlo do promjena tržišne vrijednosti te imovine. (5) Agencija za nadzor može zahtijevati prilagođavanje izračuna margine solventnosti društva za osiguranje za iznos reosiguranja, odnosno retrocesije ako se priroda ili kvaliteta ugovora o reosiguranju, odnosno retrocesiji u odnosu na prethodnu poslovnu godinu osjetno promijenila ili ako ugovori o reosiguranju, odnosno retrocesiji ne omogućuju uravnoteženi prijenos rizika. (6) Agencija za nadzor društvu za osiguranje ne smije izdati odobrenje iz člana 57. st. (2) i (6) ovog zakona i potvrdu iz člana 48. stav (2) tačka c) ovog zakona ako je zahtijevalo prijedlog mjera iz stava (1) ovog člana. (7) Ukoliko društvo za osiguranje ne oblikuje imovinu za pokriće tehničke rezerve u skladu sa odredbama ovog zakona, Agencija za nadzor može zabraniti slobodnu prodaju imovine društva za osiguranje nakon što je dostavilo svoju namjeru o tome Agenciji za nadzor. (8) Agencija za nadzor može zabraniti slobodno raspolaganje imovinom u slučaju kada je finansijska situacija u društvu za osiguranje ugrožena. Odjeljak G. Tehničke rezerve Član 80. (Tehničke rezerve osiguranja) (1) Društvo za osiguranje mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke rezerve osiguranja namijenjene pokriću nastalih i budućih obaveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja. (2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati sljedeće vrste tehničke rezerve odvojeno za životna i neživotna osiguranja: a) rezerve za prijenosne premije, b) rezerve za bonuse i popuste, c) rezerve šteta, d) druge tehničke rezerve osiguranja, e) matematička rezerva. (3) Tehnička rezerva neživotnog osiguranja, u smislu ovog zakona, obuhvata rezervu za prijenosne premije, rezervu šteta, rezervu za bonuse i popuste i druge tehničke rezerve osiguravača. (4) Tehnička rezerva životnog osiguranja, u smislu ovog zakona, obuhvata matematičku rezervu i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja. Matematička rezerva životnog osiguranja obuhvata čistu matematičku rezervu, rezervu za prijenosnu premiju životnog osiguranja i rezervu za pripis dobiti. Ostale tehničke rezerve životnih osiguranja obuhvataju rezervu za prijenosne premije dopunskih osiguranja uz osiguranja života, rezervu šteta dopunskih osiguranja uz osiguranja života i rezervu šteta osnovnih životnih osiguranja. (5) Društvo za osiguranje koje obavlja osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik mora u vezi sa ovim osiguranjima oblikovati i posebne rezerve. Član 81. (Rezerve za prijenosne premije) Rezerva za prijenosne premije kod pojedinog osiguranja oblikuje se u visini onog dijela obračunate premije koji se odnosi na pokriće osiguranja za period osiguranja nakon obračunskog perioda za koje se izračunava rezerva, te u sebi mora sadržavati i dodatnu rezervu za neistekle rizike ukoliko ju je neophodno oblikovati i izračunava se odgovarajućom aktuarskom metodologijom. Član 82. (Rezerve za bonuse i popuste) Rezerve za bonuse i popuste se oblikuju i izračunavaju odgovarajućom aktuarskom metodologijom u visini iznosa na čiju isplatu imaju pravo osiguranici sa osnove prava na: a) učestvovanje u dobiti iz njihovih osiguranja, odnosno drugih prava na osnovu ugovora o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta osiguranja oblikuje matematička rezerva, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 71 b) buduće djelimično sniženje premije (popusti), c) povrat dijela premije za nepotrošeno vrijeme osiguranja zbog prijevremenog prestanka osiguranja (storno). Član 83. (Rezerve šteta) (1) Rezerve šteta oblikuju se u visini procijenjenih obaveza koje je društvo za osiguranje dužno isplatiti na osnovu onih ugovora o osiguranju kod kojih je osigurani slučaj nastupio prije kraja obračunskog perioda, uključujući sve troškove koji na osnovu tih ugovora terete društva za osiguranje. (2) Rezerve šteta moraju, pored procijenjenih obaveza za nastale ali još neriješene štete, obuhvatati i procijenjene obaveze za već nastale, ali još neprijavljene štete uključujući i rezerve za prijavljene a nedovoljno rezervisane štete, a izračunavaju se odgovarajućom aktuarskom metodologijom. Član 84. (Matematičke rezerve) (1) Matematičke rezerve oblikuju se u visini sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih obaveza društva za osiguranje na osnovu sklopljenih ugovora o osiguranju umanjenu za sadašnju procijenjenu vrijednost budućih premija koje će biti uplaćene na osnovu ovih osiguranja. (2) Matematičke rezerve izračunavaju se primjenom odgovarajućeg aktuarskog vrednovanja koje uzima u obzir sve buduće obaveze društva za osiguranje na osnovu pojedinog ugovora o osiguranju uključujući: a) zajamčene isplate na koje osiguranik ima pravo, b) bonuse na koje osiguranik ima pravo, samostalno ili zajedno sa drugim osiguranicima, bez obzira na to u kojem su obliku izraženi, c) druga prava koja osiguranik može imati na osnovu ugovora o osiguranju, d) troškove, uključujući provizije. (3) Pri izboru metode aktuarskog vrednovanja društvo za osiguranje mora na odgovarajući način uzimati u obzir i metode vrednovanja imovine koja služi za pokriće matematičke rezerve. (4) Društvo za osiguranje mora izračunavati matematičku rezervu posebno za svaki ugovor o osiguranju. Primjena odgovarajućih približnih vrijednosti, odnosno poopštavanja dopuštena je samo ako je vjerovatno da će njihova primjena dovesti do približno jednakog rezultata kao pojedinačni izračun. (5) Kada osiguranik ima na osnovu ugovora o osiguranju pravo na isplatu otkupne vrijednosti, matematička rezerva oblikovana u vezi sa tim ugovorom ne smije biti manja od otkupne vrijednosti. (6) Društvo za osiguranje dužno je u aneksu uz godišnji izvještaj navesti osnovice i metode kojima se služi pri izračunu matematičkih rezervi. Član 85. (Druge tehničke rezerve osiguranja) (1) Druge tehničke rezerve osiguranja oblikuje društvo za osiguranje, s obzirom na predviđene buduće obaveze i rizike od velikih šteta koje proizlaze iz osiguranja od odgovornosti za nuklearne štete ili odgovornosti proizvođača za farmaceutske proizvode, potrese, poplave te druge obaveze i rizike u vezi sa kojima ne oblikuje pojedine rezerve iz člana 80. stav (2) tač. od a) do c) te st. (3) i (4) ovog zakona. (2) Agencija za nadzor propisat će način izračuna drugih tehničkih rezervi iz stava (1) ovog člana. Odjeljak H. Imovina za pokriće tehničke rezerve neživotnih i životnih osiguranja Član 86. (Opće odredbe) (1) Imovina za pokriće tehničke rezerve neživotnih i životnih osiguranja je imovina društva za osiguranje namijenjena pokriću budućih obaveza iz osiguranja koje sklapa društvo za osiguranje te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja društvo za osiguranje i na koje je društvo za osiguranje dužno oblikovati tehničke rezerve osiguranja. (2) Traženo pokriće tehničke rezerve osim matematičke rezerve obuhvata rezerve za prijenosne premije, rezerve za bonuse i popuste, rezerve šteta i druge tehničke rezerve osiguranja. (3) Društvо zа оsigurаnjе dužnо је dа srеdstvа zа pоkrićе tеhničkih rеzеrvi dеpоnuје i ulаžе tаkо dа u svоm pоslоvаnju uvijеk osigurava usklаđеnоst sа vrstаmа pоslоvа оsigurаnjа kоје оbаvlја, rоčnu usklаđеnоst dеpоnоvаnih i ulоžеnih srеdstаvа i оbаvеzа društvа na оsnоvu оbrаčunаtih tеhničkih rеzеrvi, vаlutnu usklаđеnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i оbаvеzа iz tеhničkih rеzеrvi, rаznоvrsnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i njihоvu dispеrziјu. (4) Društvo je dužno imovinom iz stava (1) ovog člana upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. Član 87. (Ciljevi) Ciljevi kojih se društva za osiguranje trebaju voditi u poslovanju sredstvima, odnosno ulaganju imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona su: a) primjereno upravljanje rizikom kojem je izloženo društvo u vezi sa složenošću i obuhvatom poslovanja, odnosno rizikom koje obavljanjem svoje djelatnosti i/ili formiranjem imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona društvo preuzima; b) formiranje dijela rezervi u imovini koje služe za pokriće budućih neizvjesnih događaja, odnosno neočekivanih rizika; c) osiguravanje usklađenosti visine, kvaliteta i obilježja imovine kojom se pokrivaju rezerve iz člana 86. stav (1) ovog zakona sa vrstama i obilježjima rizika kojima je društvo izloženo; d) pojedinačna procjena profitno rizičnih karakteristika pojedine stavke imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona iz koje se formiraju sredstva osiguravajućih rezervi; e) osiguravanje solventnosti i finansijske stabilnosti društva, odnosno primjerene likvidnosti za ispunjavanje preuzetih obaveza; f) primjerene i adekvatne pojedinačne procjene imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona zasnivaju se na zaštiti osiguranika od insolventnosti društva; g) uvažavanje ekonomske vrijednosti pri procjeni imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona kao i samih preuzetih rizika; h) očuvanje imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona uz ostvarivanje primjerenog prinosa na ulaganja putem: 1) postizanja ciljeva diverzifikacije, dakle negativnih korelacija ili 2) ulaganja uz marginu sigurnosti; i) uvažavanje principa proporcionalnosti u: Број 23 - Страна 72 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. 1) formiranju imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona u vezi sa veličinom društva, rizicima kojima je društvo izloženo i značaju društva za sistematski rizik, 2) obuhvatu i razmjeru nadzora u segmentu imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona, a zavisno od veličine društva, rizicima kojima je društvo izloženo i značaju društva za stabilnost sistema mora biti primjereno, nužno i razumno u postizanju ciljeva; j) postizanje tržišne discipline putem veće transparentnosti finansijskog stanja i položaja društva; k) izbjegavanje sukoba interesa putem jasno organizacionog, tehničkog, kadrovskog razgraničenja te odvajanje ovlaštenja i odgovornosti u upravljanju imovinom za pokriće tehničkih i/ili matematičkih rezervi od ostalih poslovnih linija u društvu. Član 88. (Principi ulaganja sredstava tehničkih rezervi) (1) Društvo za osiguranje je dužno, zavisno od vrste osiguranja, ulaganja sredstava tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja vršiti tako da je ulaganjem zagarantirana sigurnost, ročna usklađenost, isplativost, utrživost te raznovrsnost i disperzija ulaganja. (2) Društvo za osiguranje je obavezno osigurati da iznos ulaganja u sredstva utvrđena ovim zakonom budu najmanje jednaka izračunatim tehničkim rezervama. (3) Ulaganje sredstava tehničkih rezervi u određenu imovinu je sigurno ako zadovoljava ekonomski i pravni aspekt. (4) Ekonomski aspekt iz stava (3) ovog člana podrazumijeva održavanje realne vrijednosti imovine sa mogućnošću njenog kontinuiranog uvećanja. (5) Pravni aspekt iz stava (3) ovog člana podrazumijeva raspolaganje imovinom i transakcije sredstvima u skladu sa zakonom. (6) Ulaganje sredstava tehničkih rezervi društva za osiguranje je isplativo ako se ulaganjem ostvaruje prinos u skladu sa tržišnim kretanjima. (7) Društvo je dužno sredstva tehničkih rezervi ulagati u različite vrste imovine i do visine pojedinog ulaganja, propisane ovim zakonom, a radi očuvanja njihove realne vrijednosti i ograničenja rizika gubitka od ulaganja. (8) Sredstva društva za osiguranje su utrživa ako se mogu zamijeniti za novac ili novčani ekvivalent. (9) Utrživost sredstava zavisi od vremena raspoloživosti imovine, odnosno mogućnosti trgovanja na tržištu. (10) Društvo je dužno ulaganjima sredstava upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. Član 89. (Vrste dopuštenih ulaganja imovine za pokriće tehničkih životnih i neživotnih osiguranja) (1) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja života mogu se ulagati u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata; b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; c) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH; d) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; e) dionice sa kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH, koje prema dva posljednja finansijska izvještaja posluje sa dobiti; f) zajmove osigurane založnim pravom na nekretnini, ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi u BiH, te ako vrijednost zajma nije veća od 40 % vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH; g) zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz tač. a) i b) ovog člana; h) zajmove osigurane garancijom banke sa sjedištem u BiH; i) zajmove u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju života iz sredstava matematičke rezerve; j) nekretnine i druga prava na nekretnini ako kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: 1) upisane su u zemljišne knjige u BiH, već donose ili se od njih očekuje prihod, 2) imaju procijenjenu vrijednost ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH, 3) nemaju teret; k) nenamjenski depozit u bankama sa sjedištem u BiH; l) udjele investicijskih fondova i dionice investicijskih fondova registrirani u BiH. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, sredstva matematičke rezerve ne mogu se ulagati u imovinu iz stava (1) tač. c) i e) ovog člana. (3) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja mogu se ulagati i van BiH u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač država članica ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neki od navedenih subjekata, b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državama članicama, c) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državi članici. (4) Pored ulaganja iz st. (1) i (3) ovog člana društvo može sredstva držati na računima društva kod poslovnih banaka u BiH, izuzev društva za reosiguranje koje sredstva može držati i na računima banaka van BiH, uz prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. (5) Društvo može za pokriće tehničke rezerve neživotnih osiguranja koristiti i razgraničene troškove pribavljanja neživotnih osiguranja izračunate u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za nadzor. (6) Agencija za nadzor propisuje ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, ograničenja ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve i garantnog fonda životnog i neživotnog osiguranja. (7) Sredstva preventive društvo za osiguranje može koristiti u skladu sa vlastitim pravilnikom o korištenju sredstava preventive društva za osiguranje. Član 90. (Imovina za pokriće matematičke rezerve) (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve namijenjena je pokriću obaveza društva za osiguranje iz onih vrsta osiguranja za koje je potrebno oblikovati matematičke rezerve. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 73 (2) Imovina za pokriće matematičke rezerve smije se upotrijebiti samo za isplatu potraživanja iz osiguranja u vezi sa kojima je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. Član 91. (Traženo pokriće matematičke rezerve) (1) Traženo pokriće matematičke rezerve obuhvata osim matematičke rezerve i rezerve za prijenosne premije, rezerve šteta te rezerve za bonuse i popuste. (2) Traženo pokriće izračunava se odvojeno za svaku vrstu osiguranja iz člana 92. stav (1) ovog zakona. Član 92. (Obaveza oblikovanja imovine za pokriće matematičke rezerve) (1) Društvo za osiguranje koje provodi osiguranja u vrstama osiguranja za koje je nužno oblikovati matematičke rezerve dužno je oblikovati imovinu za pokriće matematičke rezerve i imovinom za pokriće matematičke rezerve upravljati odvojeno od druge imovine. (2) Vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića. (3) Društvo za osiguranje mora održavati vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve tako da je u svakom trenutku najmanje jednaka visini traženog pokrića. Društvo za osiguranje mora krajem svakog tromjesečja za račun imovine za pokriće matematičke rezerve steći dodatnu imovinu ako je to nužno radi usklađivanja vrijednosti imovine za pokriće matematičke rezerve sa visinom traženog pokrića. Član 93. (Dodatni kriteriji koje mora zadovoljavati imovina za pokriće matematičkih rezervi) (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sačinjena od ulaganja u skladu sa članom 89. stav (6) ovog zakona mora činiti portfelj koji, pored što ispunjava opće odredbe, ciljeve i metodologiju procjena, na odgovarajući način ispunjava i sljedeće kriterije primjerenog upravljanja rizikom i to posebno kamatne i valutne imunizacije: a) usklađenost sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tokova imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sa sadašnjom vrijednošću preuzetih obaveza po osiguranju na način da se obaveze diskontiraju nerizičnom kamatnom stopom, a stavke imovine pojedinačno sa individualnom riziku prilagođenom diskontnom stopom, b) usklađenost valutne izloženosti imovine i obaveza od najmanje 40%. (2) Društvo u svakom trenutku mora biti u mogućnosti dokazati likvidnost svog portfelja imovine za pokriće matematičke rezerve za osiguranje života. (3) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju činiti portfelj koji u najvećoj mjeri obuhvata ulaganja u odgovarajuće imovinske oblike koji prema svojim obilježjima i tržišnosti odgovaraju preuzetim rizicima iz osiguranja. (4) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti zasebno obuhvaćena procjenama generalnih odrednica upravljanja rizikom visokog menadžmenta, procjenama kreditnog rizika, tržišnog rizika, kontrolnim mehanizmima i signalima ranog upozorenja te preporukama Agencije za nadzor. (5) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti predmet redovnih internih kontrola i revizija u sklopu sveobuhvatnog principa kulture kontrole koje društvo za osiguranje primjenjuje. (6) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života formiraju se u skladu sa usvojenim kodeksom korporativnog upravljanja koji je društvo za osiguranje usvojilo. Član 94. (Posebne odredbe za osiguranja kod kojih ugovarač osiguranja na sebe preuzima investicijski rizik) (1) Ako su prava ugovarača osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju neposredno povezana sa vrijednošću jedinice imovine uzajamnog, odnosno investicijskog fonda, ulaganja imovine za pokriće posebne rezerve koje oblikuje društvo za osiguranje u vezi sa tim osiguranjima moraju u najvećoj mogućoj mjeri obuhvatati ulaganja u vrijednosne papire koji predstavljaju jedinice imovine tog uzajamnog, odnosno investicijskog fonda. (2) Ako su prava ugovarača osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju neposredno povezana sa promjenom indeksa vrijednosnih papira, odnosno druge referentne vrijednosti, ulaganja imovine za pokriće posebne rezerve koje društvo za osiguranje oblikuje u vezi sa ovim osiguranjima moraju u najvećoj mogućoj mjeri obuhvatati ulaganja u odgovarajuće vrijednosne papire koji prema svojim obilježjima i tržišnosti odgovaraju onima koji čine osnovicu za određivanje indeksa, odnosno druge referentne vrijednosti. (3) U slučaju da ugovor o osiguranju garantira određene isplate za životna osiguranja kod kojih ugovarač osiguranja snosi rizik ulaganja potrebno je oblikovati i zasebnu matematičku rezervu za pokriće zajamčenih naknada (na primjer za pokriće rizika smrti, troškova obavljanja djelatnosti ili drugih rizika poput zajamčenih isplata o dospijeću ili zajamčenih otkupnih vrijednosti). Imovina za pokriće navedene matematičke rezerve ulaže se u skladu sa pravilima za ulaganje matematičke rezerve. (4) Agencija za nadzor detaljnije propisuje vrste i ograničenja ulaganja imovine za pokriće posebne rezerve za osiguranje iz grupe životnih osiguranja kod kojih ugovarač osiguranja preuzima investicijski rizik i gdje su prava, koja na osnovu ugovora o osiguranju preuzima ugovarač osiguranja, neposredno vezana uz vrijednost jedinice imovine za pokriće posebne rezerve, kao i vrste i ograničenja ulaganja sredstava preventive. (5) Agencija za nadzor donijet će akt kojim će podrobnije regulirati ulaganja propisana ovim zakonom, uključujući i kvantitativna ograničenja ulaganja. Član 95. (Odvajanje imovine za pokriće matematičke rezerve od imovine društva za osiguranje) (1) Društvo za osiguranje dužno je imovinu za pokriće matematičke rezerve odvojiti od svoje imovine na način koji je, s obzirom na vrstu te imovine, određen u sljedećim članovima ovog odjeljka. (2) Izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve iz stava (1) ovog člana dopušteno je samo radi omogućavanja, odnosno plaćanja potraživanja osiguranika iz ugovora o osiguranju u vezi sa kojim je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. (3) U slučaju životnih osiguranja te u slučaju osiguranja za koja se primjenjuju slične tabele vjerovatnoće i izračuni kao za životna osiguranja, izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve ograničena je na onaj dio imovine za pokriće matematičke rezerve: a) čija je vrijednost u jednakom omjeru sa traženim pokrićem u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja kao omjer sveukupne vrijednosti imovine Број 23 - Страна 74 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. za pokriće matematičke rezerve i traženog pokrića za sva osiguranja koje je sklopilo društvo za osiguranje u vezi sa kojom je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve i b) čija vrijednost nije veća od traženog pokrića u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja. Član 96. (Račun imovine za pokriće matematičke rezerve) Društvo za osiguranje dužno je kod banke ovlaštene za obavljanje platnog prometa otvoriti račun za uplate i isplate iz poslova u vezi sa osiguranjem života iz člana 95. ovog zakona. Član 97. (Ulaganja u depozite kod banaka, odnosno u zajmove) (1) Društvo za osiguranje je dužno za ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih, odnosno neživotnih osiguranja u depozite kod banke, odnosno u zajmove date zajmoprimcu zaključiti ugovor sa bankom, odnosno zajmoprimcem u kojem mora biti navedeno da se navedeni ugovor odnosi na ulaganje sredstava tehničke rezerve životnih, odnosno neživotnih osiguranja. (2) Kada je zajam iz stava (1) ovog člana osiguran garancijom banke, odnosno vrijednosnim papirima, odnosno na neki drugi način, društvo za osiguranje dužno je osigurati uknjižbu predmeta osiguranja u korist imovine za pokriće sredstava tehničke rezerve životnih, odnosno neživotnih osiguranja. Član 98. (Propust formiranja rezervi i ulaganja osiguranja) (1) Ako društvo za osiguranje propusti ispoštovati odredbe čl. od 86. do 97. ovog zakona u vezi sa tehničkim, odnosno matematičkim rezervisanjima, Agencija za nadzor može, nakon što svoju namjeru obznani Agenciji za osiguranje RS u slučaju da društvo vodi poslovanje u RS putem podružnice, donijeti odluku kojom će zabraniti ulaganje sredstava osiguranja, jedan dio ili svu njenu slobodnu imovinu, povući ili oduzeti odobrenje za rad za pojedine ili sve vrste osiguranja koja se obavljaju i poduzeti bilo koju odgovarajuću mjeru s ciljem da se osiguraju interesi osiguranika, kao i bilo kojih drugih lica koja imaju pravo na naknadu od osiguranja. (2) Zabrana slobodnog raspolaganja ukupnim sredstvima ili dijelom sredstava društva, u skladu sa odredbama stava (1) ovog člana, upisuje se na zahtjev Agencije za nadzor u svakom pojedinačnom slučaju u registrima predviđenim zakonom ili u knjigama banke u kojoj relevantni depozit postoji. Zabrana iz stava (1) ovog člana može se odlukom Agencije za nadzor povući u cijelosti ili djelimično. Ta odluka mora navoditi i uvjete i rokove povlačenja. Agencija za osiguranje RS mora se obavijestiti i o zabrani i njenom povlačenju. (3) Ako je neophodno za primjenu navedenih mjera iz st. (1) i (2) ovog člana o odluci Agencije za nadzor, donesenoj u skladu sa stavom (2) ovog člana, zajedno sa podacima o imovini koja je blokirana ili čije je slobodno raspolaganje zabranjeno, kao i o ostalim uputstvima, obavijestit će se i Agencija za osiguranje RS. (4) U izuzetnim slučajevima, kada postoji rizik da će se prekršiti važeće odredbe i statut društva, Agencija za nadzor može odlučiti da se angažira revizorsko društvo koje će provesti vanrednu reviziju radi utvrđivanja da li društvo primjenjuje važeće propise kako to bude određeno u odluci Agencije za nadzor iz stava (2) ovog člana. Troškove angažiranja revizorskog društva snosi društvo za osiguranje. Odjeljak I. Reosiguranje i suosiguranje rizika Član 99. (Obaveza reosiguranja) (1) Društvo za osiguranje mora pokriti reosiguranjem onaj dio osiguranih preuzetih rizika koji prelaze maksimalni samopridržaj prema tabelama maksimalnog pokrića. (2) Prema procjeni svakog pojedinog rizika ili portfelja samopridržaj društva za osiguranje može biti i manji nego u tabelama maksimalnog pokrića. Član 100. (Program planiranog reosiguranja) (1) Društvo za osiguranje mora za svaku poslovnu godinu prihvatiti program planiranog reosiguranja. (2) Program planiranog reosiguranja mora obuhvatati: a) izračunate vlastite udjele prema pojedinim vrstama osiguranja, b) tabelu maksimalnog pokrića sastavljenu na osnovu izračuna iz tačke a) ovog stava, c) postupke, osnovice i mjerila za utvrđivanje najveće vjerovatne štete za pojedine preuzete osigurane rizike, d) mišljenje ovlaštenog aktuara društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje na program planiranog reosiguranja, odnosno retrocesije. (3) Pri izračunu iz stava (2) tačka a) ovog člana društvo za osiguranje uzima u obzir prije svega: a) visinu kapitala, b) cjelokupni obim poslova, c) visinu premije osiguranja u grupama i vrstama osiguranja, d) udjele osiguranja prema pojedinim vrstama osiguranja u osnovicama iz tač. b) i c) ovog stava, e) ispravke zbog odstupanja u pojedinim vrstama osiguranja. (4) Agencija za nadzor propisat će dodatne elemente koji se uključuju pri izračunu planiranog reosiguranja. Član 101. (Suosiguranje) (1) Društvo za osiguranje zajedno sa jednim ili više društava za osiguranje može suosiguravati rizike iz vrsta osiguranja za koje je dobilo odobrenje za obavljanje poslova osiguranja. (2) Društvo za osiguranje ne smije u suosiguranje preuzeti rizike u obimu koji prelazi njegove vlastite udjele prema pojedinim vrstama osiguranja u skladu sa tabelama maksimalnog pokrića iz člana 100. stav (2) tačka b) ovog zakona. Član 102. (Obrada podataka i pružanje informacija) (1) Agencija za nadzor nadležna je za prikupljanje i obradu podataka o činjenicama i okolnostima koje su bitne za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije za nadzor određenih ovim zakonom. (2) Lica koja rade ili koja su bilo kada radila za Agenciju za nadzor kao i revizori i stručnjaci koji djeluju uime Agencije za nadzor bit će vezani profesionalnom tajnom. Nijedan povjerljivi podatak koji dobiju tokom izvršavanja svojih dužnosti ne može biti prenesen bilo kojem licu ili organu, osim u sumiranom ili grupnom obliku takvom da identitet pojedinačnog društva ne može biti otkriven, ne prejudicirajući slučajeve obuhvaćene krivičnim zakonom. (3) Podacima iz stava (1) ovog člana značajnim za obavljanje poslova i nadležnosti Agencije za nadzor određenih ovim zakonom smatraju se posebno podaci o: a) odobrenjima za obavljanje poslova osiguranja i o drugim odobrenjima koje izdaje Agencija za nadzor na osnovu ovog zakona, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 75 b) članovima uprave, nadzornih odbora i ovlaštenim aktuarima društava za osiguranje, njihovoj organizaciji i djelovanju interne revizije, c) podružnicama društava za osiguranje država članica na području Federacije, d) podružnicama stranih društava za osiguranje u Federaciji, e) poštivanju odredbi o upravljanju rizicima iz Glave III. ovog zakona te na osnovu njih donesenih propisa, f) izvještajima iz člana 76. ovog zakona, g) imaocima kvalifikovanih udjela iz člana 28. ovog zakona, h) revidiranim finansijskim izvještajima iz člana 120. ovog zakona, i) izvršenim mjerama nadzora iz čl. 153. i 79. ovog zakona, j) informacijama koje Agencija za nadzor prikupi u okviru razmjene informacija od nadležnih nadzornih tijela. (4) Kada se za društvo objavi da je pod stečajem ili da je u toku obavezna likvidacija povjerljivi podaci koji se ne tiču trećih strana uključenih u pokušaje da se spasi to društvo mogu biti otkriveni u građanskom ili krivičnom postupku. (5) Stav (2) ovog člana neće sprečavati Agenciju za nadzor da razmjenjuje podatke sa Agencijom za osiguranje u BiH i Agencijom za osiguranje RS. Agencija za osiguranje u BiH i Agencija za osiguranje RS sa kojima su podaci razmijenjeni sve podatke dobijat će pod uvjetima profesionalne tajne u skladu sa odredbama stava (2) ovog člana. (6) Agencija za nadzor sarađuje sa Agencijom za osiguranje u BiH, koja zaključuje sporazume o saradnji koji predviđaju razmjenu podataka sa nadležnim organima u drugim zemljama, ako otkriveni podaci podliježu garancijama profesionalne tajnosti najmanje jednakim onima koje su predviđene u ovom članu. (7) Agencija za nadzor može koristiti povjerljive podatke koji su podneseni tokom izvršavanja svojih dužnosti samo: a) radi provjere jesu li ispunjeni uvjeti koji uređuju otpočinjanje poslova osiguranja i da bi se olakšao nadzor provođenja tih poslova, naročito u pogledu nadzora tehničkih rezervi, margina solventnosti, upravnih i računovodstvenih postupaka i mehanizama interne kontrole, b) da izrekne kazne, c) u upravnom sporu protiv rješenja Agencije za nadzor, d) pri tužbama u građansko-pravnim postupcima protiv rješenja Agencije za nadzor koja su donesena prema ovom zakonu. (8) St. (2) i (7) ovog člana neće sprečavati razmjenu podataka između Agencije za nadzor i: a) nadležnih nadzornih tijela država članica ako su im oni potrebni radi vršenja nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje, odnosno u sudskom i drugom postupku u kojem je jedna od stranaka nadležno nadzorno tijelo, ako za ta tijela vrijedi obaveza čuvanja povjerljivih podataka u obimu određenom odredbama stava (2) ovog člana, b) nadzornih tijela stranih država prema sklopljenim sporazumima ako su im oni potrebni radi vršenja nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje, ako za ta tijela vrijedi obaveza čuvanja povjerljivih podataka u obimu određenom odredbama stava (2) ovog člana, c) organa uključenih u likvidaciju i stečaj društava za osiguranje kao i u slične postupke, d) centralnih banaka evropskog sistema centralnih banaka, uključujući Centralnu banku Bosne i Hercegovine i drugih tijela sa sličnim zadacima i odgovornostima kao centralne monetarne vlasti kada su informacije bitne za provođenje njihovih odgovarajućih zakonom propisanih zadataka, uključujući provođenje monetarne politike i odnosnih odredbi vezanih uz likvidnost, nadzor nad plaćanjem, sisteme kliringa i poravnanja i očuvanje stabilnosti finansijskog sistema ili, kada je to odgovarajuće, drugim tijelima odgovornim za nadzor platnih sistema, e) Federalnog ministarstva finansija za potrebe pripreme propisa, vođenje statistike ili vođenje strategije na području finansijskog i poreznog sistema, f) nadležnog nadzornog tijela i drugih tijela ovlaštenih za vršenje nadzora nad drugim subjektima nadzora radi pojednostavljenja vršenja nadzora, g) organa vlasti nadležnih za nadzor nad kreditnim ustanovama i ostalim finansijskim organizacijama organa vlasti nadležnih za nadzor nad finansijskim tržištem i inspekcijskim organima Federacije za potrebe istrage, h) lica nadležnih za izvršavanje zakonom predviđenih revizija računa društava i drugih finansijskih organizacija pri izvršavanju njihovih nadzornih funkcija, ili otkrivanje podataka organima koji upravljaju postupkom obavezne likvidacije ili garantnim fondovima neophodnim za izvršavanje njihovih dužnosti. Podaci koje ti organi vlasti ili ta lica prime podlijegat će uvjetima profesionalne tajne određene u stavu (2) ovog člana. (9) Podaci dobijeni u skladu sa st. (3) i (8) ovog člana kao i podaci dobijeni posredstvom provjere na licu mjesta, izvršene uime Agencije za osiguranje RS, ili provjere koju provodi nadzorni organ vlasti zemlje sjedišta društva koje ima podružnicu u Federaciji, neće biti otkriveni u slučajevima koji se spominju u ovom članu osim uz izričitu saglasnost organa nadzorne vlasti koji je otkrio podatak ili organa nadzorne vlasti koji je izvršio provjeru na licu mjesta. Odjeljak J. Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti Član 103. (Opće odredbe) (1) Pri obavljanju svoje djelatnosti društva za osiguranje se moraju ponašati u skladu sa propisom koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i podzakonskim aktima koji uređuju područje otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te osigurati da se cjelokupno poslovanje obavlja u skladu sa tim propisom i na osnovu njega donesenim podzakonskim aktima, kao i podzakonskim propisima Agencije za nadzor u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (2) Društvo za osiguranje je dužno usvojiti efikasne interne programe kojima će odrediti postupke provjere klijenta, procjene rizika, prepoznavanja klijenata i transakcija kod kojih postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti. (3) U slučaju kada identitet klijenta nije moguće utvrditi ili provjeriti, te kada nije u mogućnosti poduzeti mjere praćenja klijenta, obveznik neće uspostaviti poslovni odnos ni obaviti transakciju, odnosno mora prekinuti sve postojeće poslovne odnose sa tim klijentom. Број 23 - Страна 76 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana društvo za osiguranje obavijestit će Finansijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu (u daljnjem tekstu: FOO) o odbijanju ili prekidu poslovnog odnosa i odbijanju izvršavanja transakcije i dostaviti FOO-u sve do tada prikupljene podatke o klijentu ili transakciji. GLAVA IV. POSLOVNA TAJNA, POSLOVNE KNJIGE I IZVJEŠTAJI Odjeljak A. Profesionalna tajna Član 104. (Povjerljivi podaci) Društvo za osiguranje dužno je kao povjerljive čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo u poslovanju sa pojedinim društvom za osiguranje, osiguranikom ili sa drugim imaocem prava iz osiguranja. Član 105. (Obaveza čuvanja povjerljivih podataka) (1) Članovi organa društva za osiguranje, dioničari društva za osiguranje, lica koja obavljaju reviziju, radnici društva za osiguranje, odnosno druga lica kojima su vezano uz njihov rad u društvu za osiguranje ili uz pružanje usluga za društvo za osiguranje na bilo koji način dostupni podaci iz člana 106. ovog zakona ne smiju te podatke saopštavati trećim licima, koristiti ih protiv interesa društva za osiguranje i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treća lica. (2) Obaveza čuvanja ličnih podataka prestaje u sljedećim slučajevima: a) ako stranka izričito pisanim putem pristane da se saopšte pojedini povjerljivi podaci, b) ako su podaci potrebni radi utvrđivanja činjenica u krivičnim postupcima i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži nadležni sud, c) u slučajevima određenim Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i na osnovu njega donesenih podzakonskih akata, d) ako su ti podaci potrebni radi odlučivanja o pravnim odnosima između društva za osiguranje i osiguravača, odnosno osiguranika, odnosno drugih imaoca prava iz osiguranja u sudskom sporu, e) ako su ti podaci potrebni u ostavinskom postupku i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži nadležni sud, f) ako su ti podaci potrebni radi izvršenja nad imovinom osiguranika, odnosno drugog imaoca prava iz osiguranja i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži nadležni sud, g) ako su ti podaci potrebni Agenciji za nadzor, odnosno drugom nadzornom tijelu u svrhu nadzora koji provodi u okviru svojih nadležnosti, h) ako su ti podaci potrebni poreznom tijelu u postupku koji ono provodi u okviru svojih nadležnosti, i) u slučajevima određenim propisom koji uređuje obavezno osiguranje u prometu. (3) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za lica iz stava (1) ovog člana i nakon prestanka rada u društvu za osiguranje, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima društva za osiguranje. (4) Agencija za nadzor, odnosno druga tijela i sudovi smiju podatke koje su prikupili na osnovu stava (2) ovog člana upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni. Član 106. (Prikupljanje, vođenje i upotreba ličnih podataka) (1) Agencija za nadzor obrađuje, čuva i upotrebljava lične podatke potrebne za sklapanje ugovora o osiguranju i rješavanje šteta koje proizlaze iz osiguranja u skladu sa ovim zakonom, a u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka i vodi sljedeće registre: a) registar polisa, b) registar šteta. (2) Agencija za nadzor posebnim propisom propisat će način, rokove dostavljanja podataka i izvještaja koja su društva za osiguranje dužna dostavljati, kao i evidencije šteta od Agencije za nadzor. Odjeljak B. Poslovne knjige i poslovni izvještaji Član 107. (Opće odredbe) (1) Društvo za osiguranje dužno je voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovodstvene isprave, vrednovati imovinu i obaveze, te sastavljati finansijske izvještaje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o računovodstvu i reviziji i drugim propisima poštujući pritom računovodstvene i finansijske standarde i principe te opće računovodstvene pretpostavke, ako to ovim zakonom nije drukčije propisano. (2) Društvo za osiguranje dužno je organizirati poslovanje i redovno voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i druge administrativne poslove, odnosno poslovne evidencije na način da je moguće u svakom trenutku provjeriti posluje li u skladu sa pravilima o upravljanju rizikom, važećim propisima i standardima struke. (3) Društvo za osiguranje vodi računovodstvene evidencije u poslovnim knjigama primjenom Kontnog okvira za društva za osiguranje i reosiguranje i internog akta društva za osiguranje i reosiguranje. (4) Društvo za osiguranje sastavlja i podnosi finansijske izvještaje u skladu sa propisom o sadržaju i formi finansijskih izvještaja društava za osiguranje. Agencija za nadzor propisuje postupak vrednovanja bilansnih i vanbilansnih pozicija. Član 108. (Godišnji izvještaj) (1) Društvo za osiguranje sastavlja računovodstvene isprave i godišnje izvještaje. (2) Godišnji izvještaji iz stava (1) ovog člana moraju sadržavati i: a) popis lica koja imaju više od 3% udjela u dioničkom kapitalu društva za osiguranje i visinu njihovog udjela, b) popis članova uprave društva za osiguranje koji imaju udio u kapitalu društva za osiguranje i visinu njihovih udjela. (3) Društvo za osiguranje i reosiguranje dužno je Agenciji za nadzor dostaviti nerevidirani godišnji izvještaj najkasnije u roku tri mjeseca od isteka kalendarske godine za koju se izvještaj sastavlja. (4) Društvo za osiguranje i reosiguranje dužno je Agenciji za nadzor dostaviti revidirani godišnji izvještaj najkasnije u roku pet mjeseci nakon isteka kalendarske godine za koju se izvještaj sastavlja. (5) Društvo za osiguranje koje ima nadređeni odnos u grupi osiguravača dužno je sastavljati konsolidovane finansijske izvještaje. Član 109. (Mišljenje imenovanog ovlaštenog aktuara uz godišnji izvještaj) Društvo za osiguranje dužno je u roku 14 dana od dana podnošenja godišnjeg izvještaja priložiti Agenciji za nadzor i izvještaj imenovanog ovlaštenog aktuara iz člana 118. stav (4) ovog zakona sa mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara o Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 77 finansijskim izvještajima i godišnjem izvještaju o poslovanju društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. GLAVA V. INTERNA REVIZIJA Član 110. (Interna revizija) Društvo za osiguranje mora ustanoviti internu reviziju koja je nezavisna i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja, oblikovana na način da pridodaje vrijednost i unapređuje poslovanje društva za osiguranje. Član 111. (Zadaci interne revizije) (1) Interna revizija analizira i procjenjuje aktivnosti društava za osiguranje te daje stručno mišljenje, preporuke i savjete o kontrolama oblikovanja da bi omogućile: a) obavljanje poslova osiguranja pravilno i u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona te u skladu sa unutrašnjim pravilima kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje, b) vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, vrednovanje knjigovodstvenih stavaka i sastavljanje finansijskih i ostalih izvještaja u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona te u skladu sa unutrašnjim pravilima kojim se uređuje poslovanje društva za osiguranje, c) sistematično upravljanje rizicima koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti društva za osiguranje u skladu sa principima stabilnog poslovanja, uključujući upravljanje resursima informacione tehnologije i drugih pridruženih tehnologija. (2) Interna revizija se obavlja u skladu sa međunarodno priznatim revizorskim standardima za internu reviziju, kodeksom strukovne etike internih revizora te pravilima djelovanja interne revizije koje, u saglasnosti sa nadzornim odborom, usvaja uprava društva za osiguranje. (3) Interna revizija mora regulirati međusobne odnose sa vanjskim revizorskim društvima koja revidiraju finansijske izvještaje ili obavljaju posebnu reviziju na zahtjev Agencije za nadzor. Član 112. (Lica koja obavljaju internu reviziju) (1) Za obavljanje poslova interne revizije društvo za osiguranje mora zaposliti na puno radno vrijeme najmanje jedno lice sa zvanjem ovlaštenog revizora ili ovlaštenog internog revizora stečenim u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji, odnosno stečenim u skladu sa pravilima i programom Udruženja internih revizora u Bosni i Hercegovini priznatog kao Institut internih revizora u Bosni i Hercegovini. (2) Ako se obavljanje interne revizije povjerava većem broju revizora jedno od tih lica koje ispunjava uvjet iz stava (1) ovog člana mora biti zaduženo za upravljanje radom interne revizije kao cjeline. (3) Prije sklapanja ugovora o radu sa licem iz st. (1) i (2) ovog člana društvo za osiguranje je dužno obavijestiti Agenciju za nadzor o imenovanju. (4) Lice koje obavlja poslove interne revizije ne smije obavljati druge poslove i zadatke u društvu za osiguranje ili povezanom licu. Član 113. (Planovi interne revizije) (1) Poslovi interne revizije obavljaju se u skladu sa: a) strateškim planom, b) godišnjim planom i c) planom pojedinačne revizije. (2) Strateški plan interne revizije donosi se za trogodišnji (petogodišnji) period, zasniva se na procjeni rizika i usklađuje se svake godine. (3) Godišnji plan interne revizije izrađuje se na osnovu strateškog plana do 31.12. tekuće godine za narednu godinu a mora obuhvatati: a) područja poslovanja koja su prioritetna, s obzirom na procjenu rizika, b) popis planiranih revizija, c) raspored internih revizora. (4) Strateški, godišnji i plan pojedinačne interne revizije predlaže lice zaduženo za upravljanje radom interne revizije, a usvaja ga odbor za reviziju. (5) Interna revizija može se obaviti i po nalogu člana uprave društva. Član 114. (Izvještaj interne revizije) (1) Interna revizija sastavlja izvještaj u skladu sa rokovima utvrđenim planovima interne revizije a najmanje jednom polugodišnje. Izvještaj interne revizije minimalno sadrži: a) popis svih obavljenih revizija, b) ocjenu načina obrade dokumentacije, postupka zaključivanja ugovora o osiguranju, izdavanje polisa i rješavanje šteta, c) ocjenu primjerenosti i efikasnosti sistema internih kontrola i preporuke za njihovo unapređenje, d) nezakonitosti i nepravilnosti koje su utvrđene tokom obavljanja revizije, uz objašnjenja i predočavanje posljedica uočenih nepravilnosti, e) preporuke i predložene mjere odboru za reviziju, f) konstatacije i ocjene poduzetih aktivnosti u vezi sa primjenom ranije datih preporuka i prijedloga za otklanjanje nepravilnosti. (2) Godišnji izvještaj interne revizije pored elemenata iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži: a) izvještaj o realizaciji godišnjeg plana i programa rada interne revizije, b) pregled značajnih konstatacija o obavljenoj reviziji, c) pregled poduzetih i nepoduzetih mjera za otklanjanje nepravilnosti. (3) Interna revizija mora svoje izvještaje o obavljenim poslovima interne revizije dostavljati upravi i odboru za reviziju društva za osiguranje. Član 115. (Obavještavanje uprave i nadzornog odbora društva za osiguranje) (1) Ako interna revizija tokom obavljanja revizije aktivnosti i procesa poslovanja društva za osiguranje utvrdi pojave nezakonitog poslovanja i kršenja pravila o upravljanju rizicima zbog čega društvu za osiguranje prijeti nelikvidnost, nesolventnost ili je time ugrožena sigurnost poslovanja ili osiguranika, mora odmah o tome obavijestiti upravu, odbor za reviziju i nadzorni odbor društva za osiguranje. (2) Ako interna revizija prilikom obavljanja revizije aktivnosti i procesa poslovanja utvrdi da uprava društva za osiguranje krši pravila o upravljanju rizicima dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti i nadzorni odbor. GLAVA VI. OVLAŠTENI AKTUAR I REVIZIJA Odjeljak A. Ovlašteni aktuar Član 116. (Ovlašteni aktuar) (1) Ovlašteni aktuar je lice koje ima ovlaštenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. Број 23 - Страна 78 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (2) Agencija za nadzor izdat će ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara ako lice ispunjava sljedeće uvjete: a) znanje jednog od službenih jezika u BiH, b) uspješno obavlja provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u skladu sa programom obrazovanja međunarodnih, odnosno evropskih aktuarskih udruženja, c) nije pravomoćno osuđeno na kaznu zatvora za krivično djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, d) dosad mu nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (3) Agencija za nadzor može sa nadležnim nadzornim tijelom države članice sklopiti sporazum o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (4) Agencija za nadzor propisuje uvjete za sticanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (5) Agencija za nadzor oduzet će ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara ako: a) je ovlaštenje dobiveno navođenjem neistinitih podataka, b) ovlašteni aktuar krši pravila aktuarske struke ugrožavajući time poslovanje društva za osiguranje, c) ne ispunjava uvjete iz stava (2) tačka 3) ovog člana. (6) O oduzimanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara Agencija za nadzor dužna je obavijestiti društvo za osiguranje za koje lice, kojem je oduzeto ovlaštenje, obavlja poslove ovlaštenog aktuara. Svako izdavanje ili povlačenje aktuarskog odobrenja objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Nadzor nad ovlaštenim aktuarima vrši Agencija za nadzor. Na nadzor nad ovlaštenim aktuarima na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. od 138. do 141., čl. 143., 144., 154. i 155. ovog zakona. (7) Ovlaštenom aktuaru koji teže krši pravila aktuarske struke Agencija za nadzor može privremeno oduzeti ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara na vrijeme od godinu dana do tri godine. Član 117. (Imenovanje ovlaštenog aktuara) (1) Društvo za osiguranje prije početka obavljanja poslova osiguranja mora imenovati ovlaštenog aktuara i omogućiti mu obavljanje poslova iz člana 120. ovog zakona. (2) Imenovani ovlašteni aktuar ne može biti lice koje u društvu za osiguranje vrši funkciju člana uprave društva ili prokuriste, odnosno ima u vlasništvu više od 3% dionica u društvu, niti ako je bračni drug ili srodnik do drugog stepena srodstva u pravoj i bočnoj liniji sa dioničarem koji je vlasnik više od 3% dionica u dioničkom društvu, članom organa upravljanja, nadzora ili revizije društva. (3) Društvo za osiguranje o imenovanju ovlaštenog aktuara dužno je u roku osam dana obavijestiti Agenciju za nadzor. (4) Ako društvo za osiguranje u roku dva mjeseca ne odredi imenovanog ovlaštenog aktuara, odnosno za obavljanje poslova imenovanog ovlaštenog aktuara odredi lice koje nije ovlašteni aktuar, imenovanog ovlaštenog aktuara odredit će Agencija za nadzor. (5) Ovlašteni aktuar bit će nezavisan i samostalan u obavljanju svojih djelatnosti i za tačnost svojih nalaza, kao i prijedloga mjera odgovara Agenciji za nadzor. Član 118. (Poslovi imenovanog ovlaštenog aktuara) (1) Aktuarske poslove u smislu ovog zakona obavljaju ovlašteni aktuari. (2) Imenovani ovlašteni aktuar u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje, u smislu ovog zakona, obavlja sljedeće poslove: a) daje godišnje mišljenje imenovanog ovlaštenog aktuara o finansijskim izvještajima i godišnji izvještaj o poslovanju društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje, b) daje mišljenje ovlaštenog aktuara iz člana 18. stav (1) tačka b) i stav (2); člana 28. stav (4) tačka g); člana 48. stav (1) tačka f); člana 56. stav (2) tač. g) i h); člana 58. stav (1) tačka d); člana 79. stav (2) tačka h) i člana 100. stav (2) tačka d) ovog zakona kao i druge vrste mišljenja koje propisuje Agencija za nadzor, c) daje mišljenje ovlaštenog aktuara o prijedlozima akata poslovne politike društva i prijedlozima izmjena i dopuna tih akata i njihovoj primjeni, d) daje mišljenje ovlaštenog aktuara o ostalim aktuarskim pozicijama i veličinama, e) daje mišljenje iz člana 40. stav (5) i obavlja poslove iz člana 76. stav (3) ovog zakona, f) obavlja druge aktuarske poslove u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje, g) vrši opću ili posebnu kontrolu društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u skladu sa nalozima Agencije za nadzor, h) daje mišljenje o stanju sredstava tehničkih rezervi i garantnog fonda, njihovom plasmanu i sigurnosti, i) obavlja aktuarske poslove u djelatnosti osiguranja života, j) obavlja aktuarske poslove u djelatnosti neživotnog osiguranja, k) daje mišljenje kod prijenosa portfelja, l) potpisivanjem ovjerava službene dokumente društva koji se odnose na tehničke rezerve uključujući i matematičku rezervu i potvrđuje da su u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, m) obavlja i druge nadzorne, savjetodavne i kontrolne poslove po zahtjevima društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje ili po nalogu izdatom od Agencije za nadzor, n) provjerava čuva li društvo za osiguranje odgovarajuće podatke za izračun tehničkih rezervi kao i njihovu vjerodostojnost, o) provjerava jesu li metode i temelji obračuna tehničkih rezervi u skladu sa pravilima aktuarske struke i važećim propisima, p) provjerava oblikuju li se tehničke rezerve osiguranja tako da omogućuju trajno ispunjavanje svih obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju. (3) Imenovani ovlašteni aktuar odgovoran je oblikuju li se cjenovnici premija osiguranja u skladu sa aktuarskom strukom i važećim propisima te jesu li oblikovani tako da omogućuju trajno ispunjavanje svih obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju. (4) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju imenovanom ovlaštenom aktuaru staviti na raspolaganje sve podatke koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz st. (1), (2) i (3) ovog člana. (5) Imenovani ovlašteni aktuar mora nadzornom odboru i upravi istovremeno sa mišljenjem, uz godišnje izvještaje iz člana 109. ovog zakona, predočiti izvještaje o saznanjima imenovanog u vezi sa nadzorom koji je u protekloj poslovnoj godini vršio na osnovu st. (1), (2) i (3) ovog člana. Izvještaj mora obuhvatati prvenstveno razloge za pozitivno mišljenje, mišljenje uz ograde, odnosno negativno mišljenje ovlaštenog aktuara uz godišnji izvještaj. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 79 (6) Ako imenovani ovlašteni aktuar u obavljanju poslova iz st. (1), (2) i (3) ovog člana utvrdi nepravilnosti, mora o tome, bez odgađanja, izvijestiti upravu i nadzorni odbor društva za osiguranje, odnosno reosiguranje. (7) Uprava društva za osiguranje dužna je poduzeti mjere radi usklađivanja poslovanja u skladu sa izvještajem imenovanog ovlaštenog aktuara. (8) Ako uprava društva za osiguranje, odnosno reosiguranje ne poduzme mjere u skladu sa izvještajem iz stava (5) ovog člana, imenovani ovlašteni aktuar dužan je o tome, bez odgađanja, obavijestiti Agenciju za nadzor. (9) Ako imenovani ovlašteni aktuar prestane obavljati tu funkciju u društvu za osiguranje, odnosno reosiguranje dužan je o tome obavijestiti Agenciju za nadzor u roku osam dana od dana saznanja. Član 119. (Razrješenje imenovanog ovlaštenog aktuara) (1) Ako nakon imenovanja ovlaštenog aktuara Agencija za nadzor imenovanom licu oduzme ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, odnosno ako u vezi sa imenovanim licem nastupe okolnosti iz člana 117. stav (2) ovog zakona, društvo za osiguranje dužno je odrediti drugog imenovanog ovlaštenog aktuara. (2) Ako društvo za osiguranje u slučaju iz stava (1) ovog člana ne odredi drugog ovlaštenog aktuara, Agencija za nadzor odredit će otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana. (3) Ako društvo za osiguranje u slučaju iz stava (2) ovog člana ne odredi drugog imenovanog ovlaštenog aktuara u roku narednih 30 dana, ovlaštenog aktuara imenovat će Agencija za nadzor. (4) Društvo za osiguranje o razrješenju imenovanog ovlaštenog aktuara dužno je u roku osam dana od dana razrješenja obavijestiti Agenciju za nadzor. Odjeljak B. Revizija Član 120. (Revizija finansijskih izvještaja) (1) Finansijske i konsolidovane finansijske izvještaje društava za osiguranje, konsolidovane finansijske izvještaje grupe osiguravača i konsolidovane finansijske izvještaje koncerna osiguravača osiguravajućeg holdinga, te mješovitog osiguravajućeg holdinga, odnosno društava za reosiguranje moraju revidirati ovlašteni revizori. (2) Reviziju finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana obavljaju revizorska društva koja imaju licencu izdatu od Federalnog ministarstva finansija. (3) Društvo za osiguranje dužno je Agenciji za nadzor dostaviti revidirane finansijske izvještaje i revidirane konsolidovane finansijske izvještaje u roku 15 dana nakon datuma izdavanja izvještaja revizora o obavljenoj reviziji finansijskih izvještaja, a najkasnije u roku četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju. (4) Isto revizorsko društvo ne može preuzeti niti joj društvo za osiguranje može povjeriti obavljanje revizije finansijskih izvještaja društva za osiguranje ukoliko je dotična revizorska firma u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarila na osnovu obavljene revizije finansijskih izvještaja tog društva za osiguranje. (5) Isto revizorsko društvo može u istom društvu za osiguranje uzastopno obaviti, odnosno društvo za osiguranje može istoj revizorskoj firmi uzastopno povjeriti broj revizija finansijskih izvještaja u skladu sa zakonom koji propisuje reviziju finansijskih izvještaja. (6) Isto revizorsko društvo ne može istovremeno, odnosno u istoj godini obavljati reviziju finansijskih izvještaja društva za osiguranje i pružati konsultantske usluge istom društvu za osiguranje. (7) Ukoliko isto revizorsko društvo obavi reviziju finansijskih izvještaja društva za osiguranje suprotno bilo kojoj odredbi iz st. (4), (5) i (6) ovog člana, Agencija za nadzor neće prihvatiti izvještaje o reviziji finansijskih izvještaja društva za osiguranje za tu godinu koju je obavilo dotično revizorsko društvo. (8) Revizija finansijskih izvještaja društva mora da slijedi općeprihvaćena pravila revizije, aktuarske principe, te treba izvršiti reviziju ulaganja i formiranje tehničkih rezervi, kao i procijeniti odnos između ulaganja i imovine. (9) Društvo za osiguranje dužno je prije donošenja odluke na skupštini o izboru revizorskog društva pribaviti prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. Član 121. (Obaveze revizorskog društva) (1) Revizorsko društvo obavezno je davati mišljenja o tome jesu li finansijski izvještaji društva za osiguranje (nekonsolidovani i konsolidovani) sastavljeni u skladu sa propisima i standardima struke. (2) Tokom obavljanja revizije revizorska društva obavezna su odmah obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj uočenoj činjenici koja predstavlja: a) teže kršenje zakona, propisa ili odredbi na osnovu kojih je izdato odobrenje za rad društvu za osiguranje, b) težu prevaru ili pronevjeru, c) materijalno značajnu promjenu finansijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim finansijskim izvještajima, d) teže kršenje internih akata društva za osiguranje, e) kao i ostale činjenice i okolnosti koje mogu ugroziti daljnje poslovanje društva za osiguranje. (3) Revizorska društva su, također, dužna obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj činjenici iz stava (2) ovog člana za koju saznaju tokom obavljanja revizije u društvu koje ima usku povezanost u smislu člana 2. tačka s) ovog zakona. (4) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu st. (2) i (3) ovog člana koje uvidi revizorsko društvo ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između revizorskog društva i društva za osiguranje koje se odnose na ograničenja davanja podataka pa zbog toga neće snositi odgovornost koja bi u drugim slučajevima iz toga proizlazila. Član 122. (Obaveza davanja informacija društva za osiguranje) (1) Uprava društva za osiguranje dužna je revizoru dati na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju te mu omogućiti uvid u poslovne knjige, spise i kompjuterske ispise. Društvo za osiguranje dužno je revizorima omogućiti pristup poslovnim i radnim prostorijama. (2) Radi provođenja revizije uprava društva za osiguranje dužna je staviti revizorskom društvu na raspolaganje odgovarajuće prostorije i pomagala. Ako je unos ili pohranjivanje podataka obavljeno primjenom kompjuterske obrade podataka, društvo za osiguranje dužno je na vlastiti trošak i unutar primjerenog roka staviti revizoru na raspolaganje pomagala potrebna za očitavanje dokumentacije te, ako je to nužno, osigurati čitke trajne ispise u potrebnom broju kopija. Član 123. (Sadržaj revizorskog pregleda) (1) U postupku revizije ovlašteni revizori, prije svega, ispituju i daju mišljenje, odnosno ocjenu o: a) bilansu stanja, Број 23 - Страна 80 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. b) bilansu uspjeha, c) promjenama u kapitalu, d) gotovinskom toku, e) stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja, f) stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, g) stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve, h) poštovanju pravila o ograničavanju rizika, i) djelovanju interne revizije, j) načinu vođenja poslovnih knjiga, k) kvalitetu informatičkog sistema u društvu za osiguranje u skladu sa minimalnim standardima upravljanja informacionim sistemima u društvima za osiguranje, koje propisuje Agencija za nadzor, l) ispravnosti i potpunosti obavještenja i izvještaja Agenciji za nadzor, m) vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki i računovodstvenim politikama. (2) Agencija za nadzor propisat će detaljniji oblik i najmanji obim te sadržaj revizorskog pregleda i revizorskog izvještaja, s obzirom na specifičnost poslova sa područja osiguranja. (3) Agencija za nadzor može od revizora zatražiti dodatna obrazloženja u vezi sa obavljenom revizijom i revizorskim izvještajem. (4) Ako revizorski pregled, odnosno revizorski izvještaj nije obavljen, odnosno sastavljen u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana, podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako Agencija za nadzor izvršenim nadzorom poslovanja društva za osiguranje ili na drugi način utvrdi da pregled, odnosno izvještaj nije zasnovan na istinitim i objektivnim činjenicama, zahtijevat će od društva za osiguranje da pregled, odnosno izvještaj daju ovlašteni revizori drugog društva za reviziju, a na trošak društva za osiguranje. Član 124. (Objavljivanje sažetka revidiranih finansijskih izvještaja) (1) Društvo za osiguranje dužno je u roku osam dana nakon prihvatanja revidiranog finansijskog izvještaja a najkasnije u roku šest mjeseci nakon završetka kalendarske godine u dnevnim novinama u Federaciji i na internet stranici društva za osiguranje, objaviti sažetak revidiranih finansijskih izvještaja, uz mišljenje revizora i ovlaštenog aktuara i o tome pisano obavijestiti Agenciju za nadzor. (2) Agencija za nadzor propisuje detaljniji sadržaj sažetka iz stava (1) ovog člana. GLAVA VII. AGENCIJA ZA NADZOR Član 125. (Status i sjedište Agencije za nadzor) (1) Agencija za nadzor je samostalna i nezavisna neprofitna institucija Federacije koja za svoj rad odgovara Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije). (2) Agencija za nadzor ima svojstvo pravnog lica. (3) Sjedište Agencije za nadzor je u Sarajevu. (4) Agencija za nadzor ima pečat. Član 126. (Ciljevi, obaveze i odgovornost Agencije za nadzor) (1) Agencija za nadzor ima regulatornu i nadzornu funkciju radi zaštite osiguranika i osiguravača na dobrobit industrije osiguranja. (2) U izvršavanju svojih funkcija Agencija za nadzor djeluje na način koji je najpogodniji za ispunjavanje regulatornih ciljeva Agencije za nadzor. (3) Regulatorni ciljevi su naročito: a) nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i drugih propisa, b) regulacija rada društava za osiguranje, Zaštitnog fonda FBiH i posrednika u osiguranju, c) stvaranje povjerenja na tržištu u poslove osiguranja, d) sprečavanje finansijskog kriminala bilo zabranom obavljanja poslova osiguranja koji su u suprotnosti sa ovim zakonom, ili poslova u onom dijelu u kojem bi društva u Federaciji mogla biti iskorištena u svrhe koje su povezane sa finansijskim kriminalom, e) edukacija o koristima i rizicima koji su povezani sa različitim vrstama neživotnog i životnog osiguranja i ostalim ulaganjima u Federaciji, kao i pružanje odgovarajućih informacija i savjeta, f) savjetovanje i zaštita potrošača u skladu sa prirodom uključenih rizika i stepenom iskustva i stručnošću potrošača. Član 127. (Upravljanje Agencijom za nadzor) (1) Organizacija, upravljanje i rukovođenje Agencijom za nadzor uređuje se ovim zakonom, statutom i drugim općim aktima. (2) Upravna tijela Agencije za nadzor su stručni savjet i direktor. (3) Stručni savjet čine predsjednik i četiri člana koje imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra finansija (u daljnjem tekstu: ministar finansija) od kojih najmanje dva člana moraju biti predstavnici Federalnog ministarstva finansija. (4) Članovi stručnog savjeta imenuju se na četiri godine. (5) Predsjednik i članovi stručnog savjeta moraju biti državljani BiH sa univerzitetskim obrazovanjem, dobrim ugledom i stručnim iskustvom u finansijskom sektoru, koji nisu osuđivani za krivična djela koja se odnose na finansijski kriminal ili kršenje javnih ili profesionalnih dužnosti. Za vrijeme njihovog mandata nijedan član se ne može baviti pružanjem usluga, niti obavljati poslove na osnovu bilo kakvog drugog pravnog posla za društvo koje radi u Federaciji, ne može biti aktivni član nijedne političke stranke. Sva lica koja pripadaju rukovodećim tijelima političkih stranaka ili poduzimaju javne aktivnosti uime političkih stranaka smatrat će se aktivnim članovima političkih stranaka u smislu ovog člana. Predsjednik i članovi stručnog savjeta ne mogu imati u vlasništvu niti mogu imati direktno ili putem trećeg lica 5% ili više dionica u bilo kojem društvu za osiguranje, niti raditi za društvo za osiguranje ili imati položaj u upravi, odboru za reviziju ili nadzornom odboru bilo kojeg društva koje podliježe nadzoru Agencije za nadzor. (6) Rješenje o imenovanju stručnog savjeta objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (7) Predsjednik i članovi stručnog savjeta mogu biti razriješeni i prije isteka mandata samo iz sljedećih razloga: a) na lični zahtjev, b) ukoliko su bili ili budu osuđeni na zatvorsku kaznu za finansijski kriminal ili povredu javne ili profesionalne dužnosti, c) ukoliko su trajno nesposobni za obavljanje ovih dužnosti i ukoliko su neopravdano odsutni sa tri ili više sastanaka stručnog savjeta godišnje, d) ukoliko ne poštuju tajnost podataka, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 81 e) ukoliko obavljaju aktivnosti zabranjene stavom (5) ovog člana. Član 128. (Opća ovlaštenja Agencije za nadzor) (1) Agencija za nadzor izdaje odobrenje za rad društvu za obavljanje poslova jedne ili više vrsta osiguranja. Agencija za nadzor može privremeno ili trajno povući - oduzeti izdato odobrenje za sve ili neke vrste osiguranja kojima se bavi to društvo. (2) Kako bi se osigurao valjan rad društva u skladu sa regulatornim ciljevima, Agencija za nadzor ima sljedeća ovlaštenja vršiti nadzor i to: a) provjeravati poslovne knjige i dokumente društva sa ili bez obavještavanja društva, b) angažirati ovlaštena stručna lica da izvrše pregled knjiga i dokumenata društva, c) zahtijevati od društva da u okviru određenog vremenskog roka, koji neće biti kraći od 10 niti duži od 90 dana, ispravi bilo koji akt ili postupanje koji su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, d) naložiti društvu obustavu provođenja bilo kojih radnji ili postupaka koji su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, e) u korist osiguranika izdati nalog u pogledu ulaganja, održavanja i raspolaganja sredstvima osiguranja, f) obraćati se sudu radi poduzimanja daljnjih radnji i mjera u vezi sa nekim društvom u slučajevima kada Agencija za nadzor nema ovlaštenja provoditi svoje funkcije u skladu sa ovim zakonom, g) donositi provedbene propise, druge opće akte (pravilnike, uputstva, naredbe i odluke) i pojedinačne akte (rješenja i zaključke), h) organizirati ili odobravati obuke, i) na bilo koji drugi način dati smjernice potrebne za primjenu ovog zakona i za ostala pitanja od značaja za tržište osiguranja, j) naložiti mjere koje se odnose na vođenje poslova osiguranja društva ukoliko smatra da su one neophodne kako bi se osiguralo da društvo vodi poslove u skladu sa regulatornim ciljevima. (3) Agencija za nadzor provodi postupke iz svoje nadležnosti u skladu sa propisom kojim je uređeno provođenje upravnih postupaka. Akti koje izdaje Agencija za nadzor su konačni i na njih se ne može uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. (4) Pored ovlaštenja posebno predviđenih ovim zakonom, Agencija za nadzor ima ovlaštenja zahtijevati od društva poduzimanje svih mjera koje Agencija za nadzor smatra odgovarajućim za ispunjenje regulatornih ciljeva. Član 129. (Rad Agencije za nadzor) (1) Rad Agencije za nadzor i njenih upravnih tijela bit će reguliran statutom koji donosi Stručni savjet, uz saglasnost Vlade Federacije a koji se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". (2) Direktora Agencije za nadzor imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog ministra finansija. (3) Direktor se imenuje na četiri godine. (4) Direktor vodi poslovanje Agencije za nadzor i organizira njene aktivnosti. Direktor zastupa i predstavlja Agenciju za nadzor, odgovoran je za zakonit rad i poslovanje Agencije za nadzor, te obavlja i druge poslove koji su mu ovim zakonom, statutom ili drugim aktom stavljeni u nadležnost. (5) Agencija za nadzor, direktor i drugi zaposleni ne odgovaraju za štetu koja nastane u obavlјanju poslova Agencije za nadzor, osim ako se dokaže da je ta šteta prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepažnjom. (6) Za štetu iz stava (5) ovog člana direktor i zaposleni iz tog stava ne mogu odgovarati ni nakon prestanka radnog odnosa u Agenciji za nadzor, odnosno prestanka obavljanja funkcije. (7) Agencija za nadzor nadoknadit će troškove zastupanja u sudskim i upravnim postupcima koji se protiv direktora i zaposlenih iz stava (5) ovog člana pokrenu u vezi sa poslovima iz tog stava. (8) Za vršenje nadzora subjekti nadzora iz člana 139. ovog zakona plaćaju Agenciji za nadzor naknadu za nadzor. (9) Agencija za nadzor podzakonskim propisom propisat će visinu, način izračuna i način plaćanja naknade za nadzor iz stava (1) ovog člana. Član 130. (Ovlaštenja stručnog savjeta) Stručni savjet ima ovlaštenje: a) donositi statut Agencije za nadzor, uz saglasnost Vlade Federacije, b) donositi podzakonske akte i provedbene propise u skladu sa ovlaštenjima Agencije za nadzor utvrđenim ovim zakonom i objaviti ih u "Službenim novinama Federacije BiH", c) odobravati godišnji plan i program Agencije za nadzor i izvještaje koje Agencija za nadzor podnosi Vladi Federacije, d) odobravati plan prihoda i rashoda Agencije za nadzor i donositi odluku o doprinosima društava i drugim naknadama posrednika u korist Agencije za nadzor, e) odlučivati o svim drugim pitanjima reguliranim statutom Agencije za nadzor. Član 131. (Nadzor ulaganja) (1) Agencija za nadzor ima ovlaštenje naložiti društvima u vezi sa ulaganjima sredstava osiguranja koja se odnose na djelatnosti dugoročnog životnog osiguranja: a) da tokom određenog perioda ne ulažu sredstva osiguranja određene vrste na način reguliran u čl. od 86. do 97. ovog zakona, ukoliko je neophodno da se interesi ugovarača osiguranja odmah zaštite od neposredne štete, b) da likvidira u određenom vremenskom roku cjelokupne ili određene stavke određene vrste ulaganja sredstava koje su regulirane čl. od 86. do 97. ovog zakona ili opisom koji daje društvo, ako je neophodno da se interesi osiguranika smjesta zaštite od neposrednog nastupanja štete. (2) Agencija za nadzor, također, ima ovlaštenje spriječiti raspolaganje, opterećivanje ili određene načine korištenja imovine društva. Takav nalog može trajati najviše šest mjeseci, ali se može obnoviti onoliko puta koliko god se bude smatralo potrebnim. (3) Imovina koja podliježe nalozima iz ovog člana ne može biti stavljena pod hipoteku ili podlijegati bilo kom drugom obliku opterećenja ili ograničenja. Svaka hipoteka ili opterećenje na toj imovini u slučaju nesolventnosti bit će nevažeća u odnosu na prava likvidatora ili povjerilaca iz osnova ugovora o osiguranju u slučaju nesolventnosti. Prije provođenja ove odredbe Agencija za nadzor objavit će odluku u kojoj će biti određen način na koji će sredstva koja su kod povjerioca biti registrirana kod nadležnog organa kako bi i treće strane imale saznanje o tome. Број 23 - Страна 82 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 132. (Nadzor na nivou grupe) Agencija za nadzor nadzire rad društva za osiguranje kao pravna lica i na nivou cijele grupe, čije postojanje utvrđuje u postupku nadzora društva za osiguranje, uzimajući u obzir učestvovanje (direktno ili indirektno), međusobnu povezanost, izloženost riziku, koncentraciju rizika, prijenos rizika i/ili transakcije i izloženost unutar grupe. Član 133. (Saradnja Agencije za nadzor sa Agencijom za osiguranje u BiH i Agencijom za osiguranje RS) (1) Agencija za nadzor sa Agencijom za osiguranje RS razmjenjuje sve dokumente i obavještenja koja su korisna u vršenju nadzora nad društvima koja posluju i u Federaciji i RS. Naročito usko sarađuje sa Agencijom za osiguranje RS radi provođenja mjera propisanih čl. od 52. do 56. ovog zakona. (2) Kada su društvo za osiguranje, banka ili investicijsko društvo, direktno ili indirektno povezani ili imaju društvo sa zajedničkim učešćem, Agencija za nadzor i nadležno tijelo za nadzor tih društava usko će sarađivati. Ne isključujući njihove pojedinačne nadležnosti ta tijela jedna drugima dat će sva obavještenja koja će im olakšati zadatak, a naročito u okviru ovog zakona. (3) Na zahtjev Agencije za osiguranje RS Agencija za nadzor može zabraniti slobodno raspolaganje sredstvima koja se nalaze u Federaciji koja pripadaju društvu čije je sjedište u RS zbog kršenja odredbi koje se odnose na uspostavu i ulaganje tehničkih rezervi i uspostavu margine solventnosti. Zahtjev mora odrediti pojedinosti za koje će se poduzeti mjere zabrane. (4) U slučajevima oduzimanja odobrenja za rad društva iz Federacije Agencija za nadzor obavijestit će Agenciju za osiguranje RS. Agencija za nadzor, uz pomoć Agencije za osiguranje RS, poduzet će odgovarajuće mjere kako bi zaštitila interese osiguranika, a naročito će u skladu sa odredbama čl. 51. i 52. ovog zakona ograničiti slobodno raspolaganje sredstvima društva. Kada društvo posluje u RS Agencija za nadzor obavijestit će Agenciju za osiguranje RS o poduzetim mjerama tako da na njen zahtjev i Agencija za osiguranje RS može poduzeti prijeko potrebne mjere. (5) U slučaju da Agencija za nadzor oduzme odobrenje za rad u Federaciji društva koje ima sjedište u Federaciji, ali pruža usluge osiguranja u RS putem podružnice, o tome će odmah obavijestiti Agenciju za osiguranje RS kako bi mogla poduzeti odgovarajuće mjere. (6) Agencija za nadzor sarađuje sa Agencijom za osiguranje RS u primjeni mjera predviđenih u čl. od 52. do 56. ovog zakona. (7) Svaka informacija koja nije predmet nadzora, niti podliježe profesionalnoj tajni, a koju Agencija za nadzor dostavlja Agenciji za osiguranje RS, dostavlja se i Agenciji za osiguranje u BiH. (8) Odluke Agencije za nadzor objavljene u "Službenim novinama Federacije BiH" navodit će svaku pojedinost prijeko potrebnu za provođenje odredaba ovog člana u skladu sa protokolom o saradnji sa Agencijom za osiguranje RS. (9) Podaci dobiveni u skladu sa ovim zakonom, a naročito svaka razmjena podataka između nadležnih tijela koja je predviđena ovim zakonom, podlijegat će obavezi profesionalne tajne određenoj u članu 105. stav (1) ovog zakona. Član 134. (Ovlaštenje Agencije za nadzor u vezi sa ograničenjem obima djelatnosti) Agencija za nadzor može na određeni period ograničiti obim djelatnosti osiguranja koju neko društvo može obavljati, ako je to prijeko potrebno radi zaštite finansijske sposobnosti društva. Član 135. (Ugovori o reosiguranju) Agencija za nadzor provodi nadzor nad ugovorima reosiguranja koje zaključuju društva. Nadzor će se proširiti i na kontrolu identiteta druge strane reosiguravača, kao i uvjeta i odredbi pod kojima je reosiguranje zaključeno te o omjeru cediranog rizika. Član 136. (Registri) (1) Agencija za nadzor vodi registre u elektronskoj formi koji će biti otvoreni za javni uvid: a) društava za osiguranje i društava za reosiguranje, b) registriranih posrednika u osiguranju, c) ovlaštenih aktuara, d) društava za osiguranje sa sjedištem u RS koja imaju podružnice osnovane u Federaciji, e) društava za osiguranje čije se sjedište nalazi van BiH a koja su osnovala podružnice u Federaciji. (2) Izvod iz registra ima karakter javne isprave i svako zainteresirano lice može bez dokazivanja interesa izvršiti uvid podataka upisanih u registar. (3) Agencija za nadzor propisat će sadržaj registara i način njihovog vođenja. Član 137. (Godišnji izvještaj o tržištu osiguranja u Federaciji) Agencija za nadzor izdavat će godišnje izvještaje o tržištu osiguranja u Federaciji. Izvještaji će, između ostalog, sadržavati i statističke podatke o bruto premijskom prihodu, zasebno za svaku vrstu osiguranja, rezultate društava iz Federacije i van Federacije, kao i ostale ekonomske indikatore koji su prijeko potrebni za dobivanje jasnog uvida u tržište. GLAVA VIII. NADZOR NAD DRUŠTVIMA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE Odjeljak A. Opće odredbe Član 138. (Opći principi nadzora) (1) Agencija za nadzor nadzire cjelokupno poslovanje društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. Pri tome pazi na dovoljnu zaštitu interesa osiguranika, korisnika osiguranja i podnosioca odštetnog zahtjeva (u daljnjem tekstu: osiguranici) i pridržavanje zakonskih propisa koji vrijede za poslovanje sektora osiguranja (poslove osiguranja i reosiguranja). (2) Nadležnosti koje su dodijeljene Agenciji za nadzor ovim i drugim zakonima obavlja samo u javnom interesu. (3) Agencija za nadzor provodi nadzor nad provođenjem i primjenom ovog i drugih zakona kojima se uređuje oblast osiguranja, propisa koji se odnose na osiguravajuće odnose i svih ostalih propisa koji se tiču osiguranika. (4) U okviru nadzora Agencija za nadzor dužna je pratiti i zahtijevati trajnu ispunjivost obaveza iz osiguranja, a u okviru toga posebno na stvaranje dovoljnih tehničkih rezervi osiguravača i ulaganje u odgovarajuću imovinu. (5) Agencija za nadzor osigurava da se zahtjevi određeni predmetom nadzora primjenjuju na način koji je razmjeran prirodi, obimu i složenosti rizika u poslovanju društva za osiguranje ili društva za reosiguranje. Član 139. (Subjekt nadzora) Subjekti nadzora su društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji, podružnica društva za osiguranje sa sjedištem van BiH, podružnica društva za Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 83 reosiguranje sa sjedištem van BiH, podružnica društva za osiguranje sa sjedištem u RS, društvo za osiguranje u Brčko Distriktu koje izabere nadležnost Agencije za nadzor, posrednici u osiguranju, ovlašteni aktuari i Zaštitni fond FBiH. Odjeljak B. Način vršenja nadzora i izvještavanje Član 140. (Opće odredbe) (1) Nadzor obuhvata kontrolu primjene zakona i propisa tokom obavljanja djelatnosti osiguranja, postojanje i primjenu akata i procedura u subjektu nadzora i postupanje po naloženim mjerama za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju subjekata nadzora. (2) Nadzor provode ovlaštena lica, zaposlenici Agencije za nadzor. Agencija za nadzor, po potrebi, može ovlastiti i druga stručna lica za provođenje nadzora. Uvjete i postupak izbora stručnih lica propisuje Agencija za nadzor. (3) Agencija za nadzor provodi neposredni nadzor pregledom akata, poslovnih knjiga, dokumentacije i drugih evidencija subjekata nadzora i povezanih lica. (4) Agencija za nadzor vrši posredni nadzor analizom statističkih i finansijskih izvještaja ili, po potrebi, dodatnih izvještaja i informacija kontinuiranim praćenjem poslovanja i uočavanjem promjena u poslovanju subjekta nadzora. (5) Posebne istrage Agencija za nadzor provodi bez prethodnog pisanog obavještenja subjekta nadzora. (6) Agencija za nadzor propisuje detaljnija pravila postupka nadzora. Član 141. (Redovno izvještavanje Agencije za nadzor) (1) Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor: a) periodične i godišnje finansijske izvještaje i godišnji izvještaj o poslovanju iz člana 108. ovog zakona, b) revidirane finansijske izvještaje iz člana 120. ovog zakona, c) program planiranog reosiguranja, d) poslovni plan društva u slučajevima predviđenim ovim zakonom, e) statut i druga opća akta, te izmjene i dopune tih akata, f) akte poslovne politike, kao i izmjene i dopune tih akata, s mišljenjem ovlaštenog aktuara, g) druga obavještenja, izvještaje i podatke propisane zakonom, h) izvještaj i mišljenje ovlaštenog aktuara za godišnje izvještaje društva za osiguranje i reosiguranje u skladu sa propisanim podzakonskim aktom Agencije za nadzor, i) izvještaj i mišljenje ovlaštenog revizora iz člana 120. ovog zakona, j) godišnji plan rada i izvještaj o radu interne revizije društva za osiguranje i reosiguranje. (2) Društvo za osiguranje dužno je osim podataka iz stava (1) ovog člana Agenciji za nadzor dostavljati i obavještenja o: a) promjenama vođenja interne revizije i nalazima interne revizije, b) promjenama u strukturi kapitala društva, c) promjeni ovlaštenog aktuara, d) upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar, e) sazivanju skupštine i zapisniku sa sjednice skupštine, f) imaocima dionica društva za osiguranje te o sticanju, odnosno izmjeni kvalifikovanih udjela iz člana 28. ovog zakona, g) prestanku obavljanja određenih poslova osiguranja, h) razrješenju i imenovanju članova uprave i nadzornog odbora, i) planiranom osnivanju, promjeni sjedišta, prestanku rada ili privremenom prestanku podružnice, odnosno promjenama vrste poslova koje obavlja podružnica, j) ulaganjima na osnovu kojih je društvo za osiguranje posredno ili neposredno steklo kvalifikovani udio u drugom pravnom licu kao i o svakom daljnjem ulaganju u to pravno lice. (3) Društvo za osiguranje dužno je obavještavati Agenciju za nadzor o tehničkoj podlozi koju upotrebljava pri izračunu cjenovnika premija. (4) Uprava društva za osiguranje dužna je Agenciju za nadzor, bez odgađanja, obavijestiti o sljedećim događajima: a) ako je ugrožena likvidnost, odnosno solventnost društva za osiguranje, b) ako nastupe razlozi za prestanak, odnosno oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja, c) ako se finansijski položaj društva za osiguranje izmijeni do mjere da društvo za osiguranje ne dostiže marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona. Član 142. (Izvještavanje Agencije za nadzor) Društvo za osiguranje i reosiguranje je dužno odvojeno za poslove životnih i neživotnih osiguranja mjesečno, tromjesečno i godišnje izvještavati Agenciju za nadzor o sljedećem: a) premiji osiguranja po vrstama osiguranja, b) prijavljenim, rezervisanim, obrađenim i riješenim štetama po vrstama osiguranja, c) stanju sredstava garantnog fonda, sredstava tehničkih rezervi uključujući i matematičku rezervu osiguranja života i sredstava preventive, d) visini ulaganja sredstava garantnog fonda, sredstava tehničkih rezervi uključujući i matematičku rezervu osiguranja života u namjene propisane podzakonskim aktom Agencije za nadzor, e) udjelu u dobiti, f) visini provizije posrednika u osiguranju po vrstama osiguranja za pravna i fizička lica, g) potraživanjima po premiji i ostalim potraživanjima, h) obračunu koeficijenta likvidnosti, i) finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja, novčanim tokovima i promjenama na kapitalu (bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o novčanim tokovima, promjene na kapitalu i bilješke uz finansijske izvještaje), j) bruto bilansu, k) bilansu šteta, l) ostale kategorije propisane podzakonskim aktima iz člana 144. ovog zakona. Član 143. (Izvještavanje na zahtjev Agencije za nadzor) Društvo za osiguranje dužno je na zahtjev Agencije za nadzor dostaviti izvještaje i informacije o svim poslovima bitnim za vršenje nadzora, odnosno obavljanje drugih nadležnosti i poslova Agencije za nadzor. Član 144. (Sadržaj izvještaja i obavještenja) Agencija za nadzor propisuje detaljniji sadržaj izvještaja iz čl. 141. i 142. ovog zakona kao i način i rokove za izvještavanje, odnosno obavještavanje posebnim podzakonskim aktima. Број 23 - Страна 84 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Odjeljak C. Nadzor poslovanja društva za osiguranje Član 145. (Predmet nadzora) Predmet nadzora je kontrola zakonitosti rada, primjene zakona i propisa, postojanja i primjene akata i procedura u subjektu nadzora. Član 146. (Ovlašteno lice) (1) Nadzor poslovanja društva za osiguranje provodi ovlašteno lice Agencije za nadzor. (2) Radi obavljanja poslova pregleda poslovanja Agencija za nadzor može ovlastiti i ovlaštenog revizora i/ili ovlaštenog aktuara ili drugo stručno osposobljeno lice. (3) Ovlašteno lice iz stava (2) ovog člana ima jednaka ovlaštenja kod provođenja nadzora poslovanja kao i ovlašteno lice Agencije za nadzor. Član 147. (Obaveza društva za osiguranje kod provođenja nadzora) (1) Društvo za osiguranje dužno je ovlaštenom licu omogućiti pregled svih poslovnih knjiga, spisa i druge dokumentacije. (2) Društvo za osiguranje dužno je, na zahtjev Agencije za nadzor, staviti na raspolaganje kompjuterske ispise, odnosno kopije evidencija, odnosno drugih poslovnih knjiga i dokumentacije. (3) Članovi uprave i zaposlenici društva za osiguranje dužni su ovlaštenom licu, na njegov zahtjev, dati izvještaje i informacije o svim poslovima bitnim za vršenje nadzora. Član 148. (Izvještaji i informacije) (1) Agencija za nadzor od subjekta nadzora može zatražiti informacije o svim poslovima koji su, s obzirom na svrhu pojedinog nadzora, bitni za procjenu poštuje li subjekt nadzora odredbe ovog zakona i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, odnosno na osnovu njih donesene propise. (2) Izvještaje i informacije iz stava (1) ovog člana Agencija za nadzor može zatražiti i od članova uprave subjekta nadzora i lica zaposlenih kod subjekta nadzora. (3) Agencija za nadzor može lica iz stava (2) ovog člana pozvati da o poslovima iz stava (1) ovog člana u roku koji ne smije biti kraći od tri dana sastavi pisani izvještaj ili ih pozvati da o tim poslovima daju usmenu izjavu. Član 149. (Nadzor poslovanja) (1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenom licu Agencije za nadzor, na njegov zahtjev, omogućiti obavljanje pregleda poslovanja u sjedištu subjekta nadzora kao i u drugim prostorijama u kojima subjekt nadzora, odnosno drugo lice koje je ovlastio obavlja djelatnosti i poslove u vezi sa kojima Agencija za nadzor provodi nadzor. (2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenom licu Agencije za nadzor, na njegov zahtjev, omogućiti pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih, odnosno poslovnih evidencija u obimu nužnom za vršenje pojedinog nadzora, odnosno u obimu određenom zakonom kojim se uređuje pojedini nadzor. (3) Subjekt nadzora dužan je Agenciji za nadzor, na njen zahtjev, dostaviti kompjuterske ispise, odnosno kopije poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih, odnosno poslovnih evidencija. (4) Agencija za nadzor dužna je pregled poslovanja obavljati na način da time u većoj mjeri nego je to nužno ne ometa normalno poslovanje subjekta nadzora. (5) Nakon provedenog nadzora ovlaštena lica sastavljaju zapisnik o nadzoru. Zapisnik obavezno sadrži: podatke o subjektu nadzora, ovlaštenim licima koja su vršila nadzor, popis zakonske regula-tive na osnovu koje se vršio nadzor, podatke o odgovornom licu, podatke o licima zaduženim u postupku nadzora, predmet nadzora, period vršenja nadzora, detaljan opis činjenica u pogledu predmeta nadzora i izvore na osnovu kojih su činjenice utvrđene i pouku o pravu na prigovor. Član 150. (Uvjeti za obavljanje pregleda) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenim licima Agencije za nadzor staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu nesmetano i bez prisutnosti drugih lica izvršiti nadzor poslovanja. Član 151. (Uvjeti za pregled kompjuterski vođenih poslovnih knjiga i drugih evidencija) (1) Subjekt nadzora koji kompjuterski obrađuje, odnosno vodi poslovne knjige i druge evidencije dužan je, na zahtjev ovlaštenog lica Agencije za nadzor, osigurati odgovarajuća pomagala za pregled poslovnih knjiga i evidencija te provjere odgovarajućih softverski obrađenih podataka. (2) Agenciji za nadzor subjekt nadzora dužan je staviti na raspolaganje dokumentaciju iz koje je vidljiv kompletan opis rada kompjuterskog sistema. Iz dokumentacije moraju biti vidljivi i podsistemi i datoteke kompjuterskog sistema. Dokumentacija mora omogućavati uvid u: a) kompjutersko rješenje, b) postupke u okviru kompjuterskog rješenja, c) kontrolu koja osigurava tačnu i pouzdanu obradu podataka, d) kontrole koje sprečavaju neovlašteno dodavanje, izmjenu ili brisanje pohranjenih kompjuterskih unosa. (3) Svaka izmjena softverskog rješenja iz stava (2) ovog člana mora biti dokumentovana u vremenskom slijedu nastanka izmjene zajedno sa datumom izmjene. Iz dokumentacije mora biti vidljiva i svaka izmjena oblika datoteka. Član 152. (Utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti) Ako Agencija za nadzor prilikom vršenja nadzora utvrdi nepoštovanje Zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa te drugih propisa kojima se uređuje poslovanje subjekta nadzora, rješenjem će naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti ili odrediti drugu mjeru nadzora ako se ispune ovim zakonom predviđeni uvjeti za njihovo određivanje. Odjeljak D. Mjere nadzora Član 153. (Mjere nadzora) Mjere nadzora nad društvom za osiguranje, prema ovom zakonu, jesu sljedeće: a) otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, b) određivanje dodatnih mjera, c) oduzimanje odobrenja za obavljanje pojedinih vrsta osiguranja na određeni i neodređeni period, d) imenovanje posebne uprave, e) izdavanje prekršajnog naloga ili podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu, f) pokretanje postupka prinudne likvidacije. Član 154. (Otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Agencija za nadzor donosi rješenje kojim nalaže društvu za osiguranje otklanjanje u nadzoru utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti: Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 85 a) da član uprave nema saglasnost iz člana 37. ovog zakona, b) da društvo za osiguranje ne ispunjava uvjete za obavljanje poslova osiguranja, c) da društvo za osiguranje obavlja djelatnosti koje ovim zakonom nisu predviđene, d) da društvo za osiguranje krši pravila o upravljanju rizicima, e) da društvo za osiguranje krši pravila o vođenju poslovnih knjiga i sačinjavanju finansijskih izvještaja, internoj reviziji i reviziji godišnjih izvještaja, f) da društvo za osiguranje krši obavezu pravovremenog i tačnog izvještavanja i obavještavanja iz bilo kojeg segmenta poslovanja, g) da društvo krši obavezu pravovremenog izmirenja obaveza prema osiguranicima i oštećenicima, h) da društvo za osiguranje krši pravila o imenovanju ovlaštenog aktuara, i) da društvo za osiguranje krši druge odredbe ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, odnosno ako društvo za osiguranje krši uvjete i/ili cjenovnike premija, te odredbe drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje. (2) Rješenjem iz stava (1) ovog člana Agencija za nadzor određuje rok za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. (3) Protiv rješenja Agencije za nadzor žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku 30 dana od dana primanja rješenja. Član 155. (Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Društvo za osiguranje dužno je u roku iz člana 154. stav (2) ovog zakona otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji za nadzor u istom roku, ako rješenjem nije drukčije određeno, dostaviti izvještaj u kojem su opisane mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. Izvještaju moraju biti priloženi dokumenti i drugi dokazi iz kojih proizlazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (2) Ako je izvještaj nepotpun, odnosno iz izvještaja i priloženih dokaza ne proizilazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, odnosno da su djelimično otklonjene, Agencija za nadzor će društvu za osiguranje rješenjem naložiti dopunu izvještaja te odrediti rok za dopunu. (3) Ako iz izvještaja iz stava (1) ovog člana i priloženih dokaza proizlazi da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, Agencija za nadzor donijet će rješenje kojim utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Agencija za nadzor može prije donošenja rješenja izvršiti kontrolu izvršenja naloga u obimu potrebnom da bi se utvrdilo jesu li nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (4) Agencija za nadzor dužna je rješenje iz stava (2), odnosno stava (3) ovog člana donijeti u roku 30 dana nakon primanja izvještaja o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti. (5) Ako su rješenjem određene dodatne mjere iz člana 156. ovog zakona odredbe ovog člana, koje se odnose na otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i na izvještaj o uklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnose se i na izvođenje dodatnih mjera te na obavještavanje o izvođenju dodatnih mjera. Član 156. (Dodatne mjere radi realizacije pravila o upravljanju rizicima) (1) Ako Agencija za nadzor prilikom vršenja nadzora utvrdi da društvo za osiguranje teže krši pravila o upravljanju rizikom, može rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti odrediti i sljedeće dodatne mjere: a) naložiti upravi društva za osiguranje da donese plan mjera radi osiguranja kapitala društva za osiguranje; b) naložiti upravi društva za osiguranje i nadzornom odboru sazivanje skupštine društva za osiguranje te predlaganje odgovarajućih odluka; c) zabraniti društvu za osiguranje sklapanje novih ugovora o osiguranju u pojedinim ili svim vrstama osiguranja; d) zabraniti društvu za osiguranje obavljanje određenih vrsta isplata, odnosno isplata određenim licima; e) zabraniti društvu za osiguranje sklapanje poslova sa pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, povezanim licima ili investicijskim fondovima kojima upravlja društvo za upravljanje, koje je sa društvima za osiguranje povezano lice; f) naložiti upravi društva za osiguranje da donese ili provede mjere radi: 1) poboljšanja postupaka upravljanja rizicima, 2) promjene područja poslovanja društva za osiguranje, 3) ograničavanja davanja zajmova, 4) poboljšanja postupka naplate dospjelih potraživanja društva za osiguranje, 5) ispravnog vrednovanja bilansnih i vanbilansnih stavki, 6) poboljšanja informacionog sistema, 7) poboljšanja postupaka internih kontrola i interne revizije, 8) druge mjere nužne radi realizacije pravila o ograničavanju rizika; g) zabraniti, odnosno ograničiti društvu za osiguranje raspolaganje imovinom. (2) Smatra se da društvo za osiguranje teže krši pravila o upravljanju rizikom ako: a) ne dostiže marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona ili ako nije izvršilo mjere iz člana 78. ovog zakona, odnosno ako ne dostiže minimalni stepen likvidnosti, b) nije organiziralo poslovanje, odnosno ne vodi tekuće poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te druge administrativne i poslovne evidencije na način da je moguće u bilo kojem trenutku provjeriti posluje li u skladu sa pravilima o ograničavanju rizika, c) ne donese mjere i odredi pravila odgovarajućeg vrednovanja bilansnih i vanbilansnih stavki, odnosno ako te stavke vrednuje u suprotnosti sa ovim zakonom, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, d) obavlja djelatnosti koje prema ovom zakonu ne smije obavljati, e) krši odredbe čl. od 86. do 97. ovog zakona, f) isplaćuje dividende suprotno odredbama člana 77. ovog zakona, g) često krši obavezu pravovremenog i korektnog izvještavanja utvrđenu ovim zakonom, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, h) sklapa prividne poslove u namjeri netačnog iskazivanja finansijskog stanja društva za osiguranje, i) obavlja druge poslove koji mogu ugroziti njegovu likvidnost, odnosno solventnost. (3) Agencija za nadzor rješenjem će naložiti nadzornom odboru društva za osiguranje da razriješi dužnosti člana uprave ako: Број 23 - Страна 86 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. a) društvo za osiguranje ne postupa u skladu sa rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnosno b) uprava društva za osiguranje ne provede dodatne mjere iz stava (1) ovog člana koje je odredila, odnosno c) društvo za osiguranje učestalo krši obavezu pravovremenog i tačnog izvještavanja, odnosno obavještavanja Agencije za nadzor ili ometa Agenciju za nadzor u vršenju nadzora. Član 157. (Odluka o posebnoj upravi) (1) Agencija za nadzor donijet će rješenje o posebnoj upravi u sljedećim slučajevima: a) ako su društvu za osiguranje nametnute dodatne mjere nadzora iz člana 156. st. (1) i (3) ovog zakona a društvo za osiguranje nije, u rokovima određenim za provođenje dodatnih mjera, provelo dodatne mjere, b) ako društvo za osiguranje unatoč provedenim dodatnim mjerama ne dostigne marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, c) ako bi daljnje poslovanje društva za osiguranje moglo ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, odnosno sigurnost osiguranika i drugih korisnika prava iz ugovora o osiguranju. (2) Odluka o uvođenju posebne uprave donosi se u obliku rješenja. U tom se rješenju određuje vrijeme trajanja posebne uprave koje ne može biti duže od jedne godine sa mogućnošću produženja najviše do šest mjeseci, imenuje jednog ili više posebnih upravitelja, određuje im vrstu i obim poslova i daje obavezujuća uputstva za vođenje poslovanja društva. (3) Na dan imenovanja posebne uprave potrebno je sačiniti bilans stanja. (4) Rješenje iz stava (1) ovog člana je konačno i upravni spor može pokrenuti član smijenjene uprave ili nadzornog odbora. Član 158. (Upis u sudski registar) (1) Rješenje o imenovanju posebne uprave koje je donijela Agencija za nadzor upisuje se u sudski registar. (2) Prijedlog za upis podataka iz stava (1) ovog člana posebna uprava mora uložiti u roku tri dana nakon primanja odluke. Prijedlogu mora biti priloženo rješenje Agencije za nadzor o imenovanju posebne uprave. Član 159. (Pravne posljedice posebne uprave) (1) Za vrijeme trajanja posebne uprave nadležnosti nadzornog odbora preuzima Agencija za nadzor. (2) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog člana, Agencija za nadzor ima pravo davati posebnom upravitelju obavezujuća uputstva za reorganizaciju i vođenje poslova društva za osiguranje. Agencija za nadzor opozvat će imenovanje posebnog upravitelja ako ne postupa u skladu sa navedenim uputstvima. (3) Posebna uprava preuzima obaveze uprave društva za osiguranje osim ako Agencija za nadzor uputstvima iz stava (2) ovog člana ne odredi drugačije. (4) Danom donošenja rješenja o imenovanju posebne uprave prestaju sve nadležnosti i ovlaštenja članova uprave i nadzornog odbora društva za osiguranje kao i nadležnosti skupštine, osim nadležnosti iz člana 162. i člana 163. stav (4) ovog zakona. (5) Rješenjem o imenovanju posebne uprave istovremeno se oduzima odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave licima koja su obavljala funkciju člana uprave društva za osiguranje do imenovanja posebne uprave. Član 160. (Ovlaštenja za vrijeme trajanja posebne uprave) (1) Lica koja su obavljala funkciju člana uprave društva za osiguranje do imenovanja posebne uprave dužna su posebnoj upravi, bez odgađanja, omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i drugoj dokumentaciji društva za osiguranje te pripremiti izvještaje o primopredaji poslova. (2) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su na zahtjev posebne uprave, odnosno pojedinog posebnog upravitelja dati sva objašnjenja, odnosno dodatne izvještaje o poslovanju društva za osiguranje. (3) Posebni upravitelj ima pravo udaljiti lice koje ga ometa u radu, a s obzirom na okolnosti slučaja može zatražiti i pomoć nadležnog tijela unutrašnjih poslova. Član 161. (Izvještaj posebne uprave) (1) Posebna uprava dužna je najmanje svaka tri mjeseca sastaviti i predati Agenciji za nadzor izvještaj o finansijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom. (2) Posebna uprava dužna je u roku devet mjeseci nakon imenovanja posebne uprave predati Agenciji za nadzor izvještaj o finansijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom zajedno sa ocjenom stabilnosti društva za osiguranje i mogućnosti za daljnje poslovanje društva za osiguranje, koje obuhvata: a) ocjenu i posljedice preuzimanja gubitaka društva za osiguranje od dioničara društva za osiguranje, b) mogućnosti alokacije i disperzije ostalih gubitaka društva za osiguranje, c) nepredviđene rashode koji mogu utjecati na obaveze društva za osiguranje, d) ocjenu mogućih mjera za otklanjanje finansijskih poteškoća društva za osiguranje uključujući prijenos ugovora o osiguranju sa procjenom troškova provođenja tih mjera, e) procjenu uvjeta za početak prinudne likvidacije, odnosno stečaja društva za osiguranje, f) procjenu nastavka rada društva za osiguranje. Član 162. (Povećanje dioničkog kapitala radi osiguranja finansijske stabilnosti društva za osiguranje) (1) Ako Agencija za nadzor na osnovu izvještaja posebne uprave iz člana 161. ovog zakona procijeni da je radi osiguranja minimalnog garantnog fonda društva za osiguranje, odnosno radi otklanjanja uzroka nelikvidnosti ili nesolventnosti društva za osiguranje nužno povećati dionički kapital društva za osiguranje novim novčanim ulozima, odnosno osigurati adekvatan kapital, naložit će posebnoj upravi da sazove skupštinu društva za osiguranje i predloži joj prihvatanje odluke o takvom povećanju dioničkog kapitala. (2) Posebna uprava dužna je objaviti saziv skupštine radi odlučivanja o povećanju dioničkog kapitala iz stava (1) ovog člana najkasnije u roku osam dana nakon primanja naloga Agencije za nadzor iz stava (1) ovog člana. (3) U pozivu na skupštinu dioničari moraju biti upozoreni na pravne posljedice iz člana 180. stav (1) tačka b) ovog zakona. Član 163. (Ocjena rezultata posebne uprave) (1) Agencija za nadzor dužna je najmanje jednom u tri mjeseca ocijeniti rezultate posebne uprave. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 87 (2) Agencija za nadzor dužna je prihvatiti konačnu ocjenu rezultata posebne uprave najmanje tri mjeseca nakon primanja izvještaja iz člana 161. stav (2) ovog zakona. (3) Ako Agencija za nadzor procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave finansijsko stanje društva za osiguranje poboljšalo do mjere da je društvo za osiguranje dostiglo marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, odnosno da je u stanju redovno izvršavati dospjele obaveze, Agencija za nadzor rješenjem će naložiti posebnoj upravi da u roku osam dana od dostavljanja rješenja sazove skupštinu društva za osiguranje koja se mora održati najkasnije u roku dva mjeseca od dostavljanja tog rješenja. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana skupština bira nadzorni odbor čime prestaju ovlaštenja Agencije za nadzor iz člana 159. stav (1) ovog zakona. Nadzorni odbor će nakon dobivanja odobrenja iz člana 37. stav (1) ovog zakona imenovati upravu društva za osiguranje. Danom imenovanja uprave društva za osiguranje prestaju ovlaštenja posebne uprave. (5) Ako Agencija za nadzor procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave finansijsko stanje društva za osiguranje nije poboljšalo do mjere da društvo za osiguranje dostigne marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, odnosno da bi bilo u stanju izvršavati dospjele obaveze, može donijeti odluku o produženju rada posebne uprave na rok od najviše šest mjeseci ako ne postoje uvjeti za oduzimanje odobrenja za rad i ako Agencija za nadzor procijeni da će društvo za osiguranje u sljedećih šest mjeseci dostići marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona. Ako ne donese navedenu odluku, Agencija za nadzor donijet će odluku o oduzimanju odobrenja za obavljanje poslova osiguranja. GLAVA IX. NADZOR NAD GRUPOM OSIGURAVAČA Član 164. (Dodatni nadzor) (1) Nad društvima za osiguranje iz grupe osiguravača Agencija za nadzor vrši i dodatni nadzor u obimu određenom u ovoj glavi zakona. (2) Agencija za nadzor vrši dodatni nadzor nad poslovanjem društava i subjekata povezanih sa društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje, društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje i društava koja su povezana sa društvom koje ima udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje u Federaciji, državi članici ili stranoj zemlji, a čije je sjedište u Federaciji. (3) Za provođenje dodatnog nadzora društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje koja su u vlasništvu istog finansijskog koncerna, koncerna osiguravača, osiguravajućeg holdinga, mješovitog osiguravajućeg holdinga, mješovitog finansijskog holdinga, društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje iz države koja nije članica, a obavljaju poslove osiguranja, odnosno poslove reosiguranja u dvije ili više država članica, nadležna su nadzorna tijela država članica koja se mogu dogovoriti da će jedno od nadležnih nadzornih tijela, odnosno koordinator dodatnog nadzora provesti dodatni nadzor i dostaviti rezultate nadzora ostalim nadležnim nadzornim tijelima. (4) Nadležno nadzorno tijelo države članice može izvršiti dodatni nadzor društava i subjekata povezanih sa društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje, društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje i društava koja su povezana sa društvom koje ima udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje u Federaciji a čije je sjedište u državi članici. (5) Agencija za nadzor može provoditi dodatni nadzor nad društvom za osiguranje iz strane zemlje, društvom za reosiguranje iz strane zemlje, koncernom osiguravača iz strane zemlje, osiguravajućim holdingom iz strane zemlje te mješovitim osiguravajućim holdingom iz strane zemlje. Član 165. (Grupa osiguravača) (1) Grupa osiguravača, u skladu sa ovim zakonom, postoji onda ako je društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje ili koncern osiguravača, odnosno finansijski koncern ili osiguravajući holding, odnosno mješoviti osiguravajući holding, odnosno mješoviti finansijski holding sa sjedištem u Federaciji vladajuće društvo nad jednim ili više društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji, državi članici, odnosno stranoj državi. (2) Društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje ili koncern osiguravača, odnosno finansijski koncern ili osiguravajući holding, odnosno mješoviti osiguravajući holding, odnosno mješoviti finansijski holding smatra se vladajućim društvom nad društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje u smislu stava (1) ovog člana ako: a) ima učestvovanje u skladu sa odredbama člana 30. stav (1) ovog zakona, ili b) ima većinu glasova u drugom društvu, ili c) ima pravo imenovati, odnosno opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora drugog društva, ili d) ima pravo izvršavati vladajući utjecaj nad drugim društvom na osnovu poduzetničkog ugovora, odnosno na drugom pravnom osnovu, ili e) većina članova uprave ili nadzornog odbora tog društva, koji su tu funkciju obavljali u prošloj poslovnoj godini i još je obavljaju za potrebe izrade konsolidovanih izvještaja, jeste bila imenovana isključivo radi izvršavanja prava glasa vladajućeg društva, ili f) je dioničar, odnosno ortak u drugom društvu i ako na osnovu dogovora sa drugim dioničarima, odnosno ortacima tog društva nadzire većinu prava glasa u tom društvu. (3) Grupa osiguravača postoji i onda ako je koncern osiguravača ili finansijski koncern ili osiguravajući holding, odnosno mješoviti osiguravajući holding, odnosno mješoviti finansijski holding čije je sjedište u državi članici vladajuće društvo najmanje jednom društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji na jedan od načina iz stava (2) ovog člana. (4) Vladajućim društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje u grupi osiguravača se, izuzetno od stava (2) ovog člana, ne smatra društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji koje je istovremeno podređeno drugom društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji. Član 166. (Pojmovi vezani uz grupu osiguravača) (1) Finansijski koncern je pravno lice: a) koje nije društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, b) od kojeg zavisi najmanje jedno društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, c) čija je glavna djelatnost sticanje ili vlasništvo kvalifikovanih udjela, odnosno pružanje ostalih finansijskih usluga. Број 23 - Страна 88 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (2) Koncern osiguravača je pravno lice: a) koje nije društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, b) od kojeg zavise isključivo, odnosno pretežno društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje pri čemu za procjenu pretežno zavisnih društava nije odlučujući njihov broj nego visina kapitala, knjigovodstvena vrijednost udjela i druga privredna mjerila. (3) Vezano društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje koje je u vlasništvu finansijske institucije koja nije društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje ili grupe osiguravača ili nefinansijskog pravnog lica. Svrha vezanog društva za reosiguranje je pružanje reosiguravajućeg pokrića za rizike jednog ili više pravnih lica u čijem je vlasništvu ili članova grupe čiji je ono član. (4) Osiguravajući holding je pravno lice koje je matično društvo čija je glavna poslovna djelatnost sticanje ili vlasništvo udjela u društvima kćerima, gdje su ta društva kćeri isključivo ili pretežno društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje ili je barem jedno od takvih društava kćeri društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje i nije mješoviti finansijski holding. (5) Mješoviti osiguravajući holding je pravno lice koje je matično društvo, koje nije društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, osiguravajući holding ili mješoviti finansijski holding, a koje među svojim društvima kćerima ima barem jedno društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje. (6) Mješoviti finansijski holding je pravno lice koje je matično društvo koje nije regulisani subjekt i koje zajedno sa svojim društvima kćerima, od kojih je najmanje jedno regulisani subjekt sa sjedištem u Federaciji i sa drugim subjektima čini finansijski konglomerat. (7) Mješoviti finansijski holding je i pravno lice koje je matično društvo koje nije regulisani subjekt i koje zajedno sa svojim društvima kćerima, od kojih je najmanje jedno regulisani subjekt sa sjedištem u Evropskoj uniji i Evropskom privrednom pojasu i sa drugim subjektima tvori finansijski konglomerat. Član 167. (Obaveze društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača) (1) Društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača moraju vladajućem društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje, koncernu osiguravača, odnosno finansijskom koncernu, osiguravajućem holdingu, odnosno mješovitom osiguravajućem holdingu, odnosno mješovitom finansijskom holdingu dostaviti sve podatke i informacije koje su mu potrebne radi ispunjavanja obaveza prema Agenciji za nadzor, odnosno drugom nadležnom nadzornom tijelu u vezi sa nadzorom nad grupom osiguravača. (2) Vladajuće društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača odgovorno je za ispunjavanje obaveza grupe osiguravača kao cjeline. (3) Agencija za nadzor će pri vršenju dodatnog nadzora imati pristup svim informacijama bitnim za vršenje nadzora društva za osiguranje ili društva za reosiguranje. Agencija za nadzor informacije potrebne za vršenje nadzora može tražiti od povezanih društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje, društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje i povezanih lica koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje u slučaju da je Agencija za nadzor te informacije zahtijevala od vladajućeg društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje, a ono ih nije dostavilo. (4) Društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača dužna su osigurati odgovarajuće postupke provjere tačnosti podataka i informacija iz stava (1) ovog člana. Član 168. (Izvještavanje o poslovima u grupi osiguravača) (1) Radi osiguravanja nadzora u vezi sa tim da li se poslovi u grupi osiguravača odvijaju pod normalnim tržišnim uvjetima društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača dužno je izvještavati Agenciju za nadzor o sklopljenim značajnijim poslovima u grupi, odnosno poslovima između društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje i sljedećih lica: a) povezanih lica sa društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje; b) društava koja imaju udjele u društvima za osiguranje, odnosno društvima za reosiguranje; c) povezanih lica sa društvima koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje; d) fizičkih lica koja imaju udjele u: 1) društvima za osiguranje, odnosno društvima za reosiguranje, odnosno u bilo kojem njihovom povezanom licu, 2) društvima koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje, 3) povezanim licima sa društvima koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje. (2) Značajnijim se poslovima iz stava (1) ovog člana smatraju posebno: a) zajmovi, b) garancije i drugi poslovi zbog kojih nastaju vanbilansne obaveze, c) stavke koje se koriste pri izračunu margine solventnosti, d) ulaganja, e) poslovi reosiguranja i retrocesije, f) sporazumi o dijeljenju troškova. (3) Agencija za nadzor može radi provjere tačnosti podataka o poslovima u grupi osiguravača obaviti i pregled poslovanja lica iz stava (1) ovog člana. (4) Ako postoje pravne prepreke za razmjenu traženih informacija u provođenju dodatnog nadzora grupe osiguravača, Agencija za nadzor neće uzeti u obzir pravna lica iz člana 164. ovog zakona sa sjedištem u stranoj zemlji. (5) Agencija za nadzor može samostalno ili putem posrednika imenovanog za tu svrhu provoditi direktni nadzor podataka navedenih u članu 167. stav (3) ovog zakona kod društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje koje je subjekt dodatnog nadzora, podružnice tog društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje, matičnog društva tog društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje te podružnice matičnog društva tog društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. (6) U posebnim slučajevima Agencija za nadzor zatražit će od nadležnog nadzornog tijela druge države članice provjeru važnih podataka vezanih uz društvo koje je subjekt dodatnog nadzora iz stava (5) ovog člana čije je sjedište u državi članici. Nadzorno tijelo može učestvovati u provjeri. Član 169. (Uprava koncerna osiguravača, odnosno holdinga osiguravača) (1) Lica koja upravljaju poslovanjem koncerna osiguravača, odnosno osiguravajućeg holdinga moraju imati dovoljno Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 89 dobar ugled i potrebno iskustvo za obavljanje svojih dužnosti. (2) Agencija za nadzor može propisati uvjete koje moraju ispunjavati lica navedena u stavu (1) ovog člana. Član 170. (Adekvatnost kapitala u grupi osiguravača) (1) Finansijski koncern, koncern osiguravača, osiguravajući holding, mješoviti osiguravajući holding, mješoviti finansijski holding, odnosno vladajuće društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača dužno je izračunavati adekvatnost kapitala u grupi osiguravača te sastavljati finansijske izvještaje o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača. (2) Zavisno društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje dužno je finansijskom koncernu, koncernu osiguravača, osiguravajućem holdingu, mješovitom osiguravajućem holdingu, mješovitom finansijskom holdingu, odnosno vladajućem društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje u grupi osiguravača dostavljati sve podatke potrebne za izračun adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača. (3) Finansijski koncern, koncern osiguravača, osiguravajući holding, mješoviti osiguravajući holding, mješoviti finansijski holding, odnosno vladajuće društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača dužno je Agenciju za nadzor izvještavati o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača. (4) Odredbe Glave VI. ovog zakona o reviziji finansijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje na odgovarajući način se primjenjuju i na reviziju finansijskih izvještaja o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača finansijskog koncerna, koncerna osiguravača, osiguravajućeg holdinga, mješovitog osiguravajućeg holdinga, mješovitog finansijskog holdinga, odnosno vladajućeg društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača. Član 171. (Izvještavanje Agencije za nadzor i dostavljanje podataka) (1) Društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje dužno je Agenciju za nadzor redovno izvještavati o svim činjenicama i okolnostima značajnim za procjenu radi li se o grupi osiguravača u skladu sa ovim zakonom. (2) Društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača dužno je u posebnom aneksu uz godišnji izvještaj dostaviti podatke o zavisnim, odnosno vladajućim društvima u grupi osiguravača. Član 172. (Propis o nadzoru nad grupom osiguravača) Agencija za nadzor propisuje: a) detaljniji sadržaj izvještaja iz člana 168. stav (1) ovog zakona te rokove i način izvještavanja, b) način izračunavanja adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača iz člana 170. stav (1) ovog zakona, te detaljniji sadržaj izvještaja iz člana 170. stav (3) ovog zakona, te člana 171. stav (1) ovog zakona te rokove i način izvještavanja. GLAVA X. PRESTANAK DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE I DRUŠTAVA ZA REOSIGURANJE Odjeljak A. Redovna likvidacija društva za osiguranje Član 173. (Odluka skupštine o prestanku društva) (1) Skupština može biti sazvana i na njoj donesena odluka o prestanku društva samo uz prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. (2) Odluku o prestanku rada društva skupština može donijeti samo u slučaju kada društvo ima dovoljno finansijskih sredstava za pokriće svih svojih obaveza. (3) Nadzorni odbor društva za osiguranje donosi prijedlog odluke o prestanku društva za osiguranje i dužan je prije sazivanja skupštine zatražiti saglasnost Agencije za nadzor. (4) Društvo za osiguranje podnosi zahtjev Agenciji za nadzor za davanje prethodne saglasnosti iz stava (3) ovog člana koji sadrži: a) predloženi plan likvidacije, rok i faze pripreme društva za osiguranje za okončanje njenih aktivnosti, b) dokaz da je imovina društva za osiguranje dovoljna da društvo za osiguranje ispuni sve svoje obaveze, c) prijedlog lica za likvidatore i d) druge neophodne informacije i podatke u skladu sa aktima Agencije za nadzor. (5) Agencija za nadzor dužna je odlučiti o zahtjevu iz stava (1) ovog člana u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva. (6) Ako Agencija za nadzor u roku iz stava (3) odbije dati saglasnost, na skupštini se ne može donijeti odluka o prestanku društva. (7) Ako Agencija za nadzor ne odluči o zahtjevu u roku iz stava (3) ovog člana, smatrat će se da je saglasnost data. Ako skupština donese odluku suprotno st. (1) i (5) ovog člana ta odluka je ništavna. Član 174. (Likvidator društva za osiguranje) (1) Nakon dobivanja saglasnosti Agencije za nadzor nadzorni odbor društva za osiguranje imenuje likvidatore i oni preuzimaju nadležnosti organa upravljanja društva za osiguranje. (2) Likvidatorom društva za osiguranje može biti imenovano samo fizičko lice koje ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave društva za osiguranje iz člana 36. ovog zakona. (3) Društvo za osiguranje mora imati najmanje dva likvidatora koji ga zajedno zastupaju. Član 175. (Ograničenje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su Agenciju za nadzor obavijestiti o odluci iz člana 173. stav (1) ovog zakona sljedećeg dana nakon donošenja odluke. (2) Agencija za nadzor na osnovu obavještenja iz stava (1) ovog člana donosi odluku kojom: a) ograničava važenje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja na poslove koji su potrebni radi provođenja likvidacije društva za osiguranje, b) određuje u kojem se obimu na društvo za osiguranje u likvidaciji primjenjuju pravila o ograničavanju rizika. Član 176. (Obaveze likvidatora društva za osiguranje) (1) Likvidatori društva za osiguranje u redovnoj likvidaciji dužni su okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu tog društva za osiguranje i podmiriti obaveze prema povjeriocima. (2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove. (3) Agencija za nadzor donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje postupak redovne likvidacije. (4) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga dužni su, bez odlaganja, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju za nadzor. Број 23 - Страна 90 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 177. (Objava odluke o redovnoj likvidaciji) (1) Odluku o pokretanju postupka redovne likvidacije društvo za osiguranje objavit će u "Službenim novinama Federacije BiH" i najmanje dva dnevna lista koji izlaze u Federaciji i RS. (2) U objavi iz stava (1) ovog člana navodi se nadležno nadzorno tijelo, propisi koji se primjenjuju i likvidatori koji su imenovani. Član 178. (Obavještavanje poznatih povjerilaca o početku postupka redovne likvidacije i prijava potraživanja) (1) Kada je otvoren postupak redovne likvidacije, likvidator je dužan, bez odgađanja, pisanim putem o toj odluci pojedinačno obavijestiti svakog poznatog povjerioca koji ima poreznu rezidentnost, uobičajeno boravište ili sjedište u BiH. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana obavezno mora sadržavati: a) ime i naziv tijela koje će voditi postupak likvidacije i tijela kojem je potrebno poslati prijavu potraživanja, b) rok za prijavu potraživanja i pravne posljedice ako ih povjerilac ne prijavi, c) prava i dužnosti povjerilaca u postupku likvidacije, prije svega, jesu li povjerioci sa privilegovanim potraživanjima i povjerioci čija su potraživanja osigurana stvarnim pravima dužni podnijeti prijavu, d) opće efekte početka postupka redovne likvidacije na ugovore o osiguranju i poslove, posebno datum sa kojim će ugovori o osiguranju ili poslovi prestati imati efekte te prava i obaveze osiguranih imajući u vidu ugovor ili posao. (3) Povjerilac šalje likvidatorima kopije bilo kojih dodatnih dokumenata i naznačuje sljedeće: a) prirodu i iznos potraživanja, b) datum sa kojim je potraživanje nastalo, c) kada tvrdi da je privilegovan, stvarno-pravno sredstvo osiguranja ili pridržaj prava vlasništva, s obzirom na potraživanje, d) po potrebi navodi koja je imovina pokrivena njegovim osiguranjem. (4) Informacije i obavijesti iz st. (1) i (2) ovog člana dostavljaju se na jednom od službenih jezika u BiH. (5) U skladu sa odredbama ovog člana dužni su postupiti i likvidatori društva za osiguranje sa sjedištem u drugoj državi članici koja ima podružnicu u Federaciji. Član 179. (Redovno obavještavanje povjerilaca) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su na primjeren način redovno obavještavati povjerioce i Agenciju za nadzor o postupku likvidacije. (2) Agencija za nadzor obavještava nadzorna tijela drugih država članica o razvoju postupka likvidacije na njihov zahtjev. Odjeljak B. Prinudna likvidacija društva za osiguranje Član 180. (Pokretanje postupka prinudne likvidacije) (1) Agencija za nadzor donijet će rješenje o oduzimanju odobrenja za obavljanje poslova osiguranja društvu za osiguranje u sljedećim slučajevima: a) ako na osnovu izvještaja posebne uprave iz člana 161. stav (2) ovog zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave finansijsko stanje nije poboljšalo do mjere da društvo za osiguranje dostiže marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, te da ne postoje uvjeti za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka; b) ako skupština dioničara sazvana prema članu 162. ovog zakona odbije donijeti odluku o povećanju dioničkog kapitala društva za osiguranje ili je donese, ali prva prodaja dionica ne uspije; c) ako je društvu za osiguranje odobrenje za obavljanje poslova osiguranja prestalo važiti, a u roku tri mjeseca od prijema rješenja iz člana 21. stav (2) ovog zakona nije započet postupak za preoblikovanje ili prestanak društva ili ponovni postupak za dobivanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja; d) ako procijeni da bi provođenje redovne likvidacije moglo izazvati štetu za osiguranika i korisnike društva za osiguranje. (2) Agencija za nadzor donosi odluku o pokretanju prinudne likvidacije na dan oduzimanja odobrenja za rad. (3) Prinudna likvidacija podrazumijeva utvrđivanje i izmirivanje potraživanja povjerilaca iz ugovora o osiguranju. (4) Postupak prinudne likvidacije se okončava izmirenjem svih obaveza iz stava (3) ovog člana ili utvrđivanjem stanja da društvo za osiguranje nema imovinu za izmirivanje obaveza iz stava (3) ovog člana. (5) Postupak prinudne likvidacije prati Agencija za nadzor i ima pravo intervencije u sudskim predmetima. Član 181. (Pravno sredstvo protiv odluke o prinudnoj likvidaciji) Protiv odluke Agencije za nadzor o pokretanju prinudne likvidacije nad društvom za osiguranje, dosadašnja uprava i nadzorni odbor društva za osiguranje ovlašteni su podnijeti tužbu nadležnom sudu. Podnošenje tužbe ne odlaže izvršenje odluke. Član 182. (Pravne posljedice prinudne likvidacije) (1) Danom donošenja Rješenja o pokretanju prinudne likvidacije prestaju sve nadležnosti i ovlaštenja članova uprave i članova nadzornog odbora društva za osiguranje, te ovlaštenja skupštine, izuzev ovlaštenja podnošenja tužbe nadležnom sudu protiv rješenja Agencije za nadzor iz člana 180. ovog zakona. (2) U postupku prinudne likvidacije nadležnosti nadzornog odbora društva za osiguranje i nadležnosti skupštine, osim nadležnosti navedene u stavu (1) ovog člana, preuzima Agencija za nadzor. (3) Organ društva u postupku prinudne likvidacije je odbor povjerilaca koji čine samo povjerioci sa potraživanjima iz ugovora o osiguranju. Član 183. (Objava odluke o prinudnoj likvidaciji) (1) Odluku o pokretanju postupka prinudne likvidacije Agencija za nadzor objavit će u "Službenim novinama Federacije BiH" i najmanje dva dnevna lista koji izlaze u Federaciji i RS. (2) U roku 30 dana od dana objavljivanja iz stava (1) prestaje važenje ugovora o osiguranju. Član 184. (Prijedlog nadležnom sudu) (1) Najkasnije sedam dana od dana donošenja rješenja o pokretanju postupka prinudne likvidacije Agencija za nadzor podnijet će prijedlog za otvaranje likvidacionog postupka nadležnom sudu. (2) Ukoliko na osnovu podataka dobivenih tokom prinudne likvidacije bude opravdano očekivati da se neće moći ispuniti svrha likvidacionog postupka, Agencija za nadzor može odmah zatražiti od nadležnog suda otvaranje stečajnog postupka nad društvom za osiguranje. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 91 Član 185. (Zabrana sklapanja novih poslova) Za vrijeme postupka prinudne likvidacije društvo za osiguranje ne smije sklapati nove poslove osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacione mase i onih koji su potrebni za prijenos ugovora osiguranja na drugo društvo za osiguranje. Član 186. (Utvrđivanje imovine i obaveza) (1) Likvidator kojeg je imenovao sud u likvidacionom postupku dužan je odmah poduzeti sve mjere i radnje za utvrđivanje obima imovine društva za osiguranje kao i obaveza društva za osiguranje nad kojim je pokrenuta prinudna likvidacija. (2) U svrhu utvrđivanja obaveza društva za osiguranje koje se nalazi u postupku prinudne likvidacije likvidator će putem pisanih obavještenja u "Službenim novinama Federacije BiH" i najmanje dva dnevna lista koja izlaze u Federaciji i RS pozvati sve povjerioce društva za osiguranje da prijave svoja potraživanja. Član 187. (Zaštita osiguranika) (1) Likvidator imenovan od suda u likvidacionom postupku donijet će odluku o utvrđivanju potraživanja koja će biti kategorizirana na sljedeći način: a) potraživanja povjerilaca na osnovu ugovora o osiguranju života, b) potraživanja povjerilaca po polisama neživotnog osiguranja koji su prijavili ostvarenje osiguranog slučaja i čije su prijave uredno upisane u knjige društva, c) potraživanja razlučnih povjerilaca, d) potraživanja bilo kojih drugih lica koja su prijavila svoje zahtjeve. (2) Korisnici naknade osiguranja, kao i njihovi nasljednici imaju privilegovana potraživanja prema ulaganjima društva koje će imati prednost nad svim ostalim općim ili posebno privilegovanim potraživanjima, sa izuzetkom troškova postupka posebne likvidacije. (3) Kada društvo dođe u fazu prinudne likvidacije, korisnik naknade osiguranja ima privilegovana potraživanja iz svih njenih sredstava bilo da pripadaju ulaganjima društva ili ne. Ta privilegija dat će prednost nad svim ostalim povjeriocima, osim za potraživanja troškova iz stava (2) ovog člana. (4) Privilegija, u smislu ovog člana, sastoji se u izmirenju potraživanja osiguranika i njihovih nasljednika uključujući i treće strane koje od osiguravača imaju direktna potraživanja na osnovu ugovora o osiguranju. Ostali povjerioci mogu biti izmireni iz ulaganja sredstava društva samo ako su potraživanja osiguranika u cijelosti izmirena. (5) Korisnici naknada po neživotnom osiguranju prvo se izmiruju od ulaganja sredstava neživotnog osiguranja, a naročito od kategorije ulaganja sredstava osiguranja na koje se odnose njihova potraživanja u skladu sa članom 89. ovog zakona. (6) Na isti način korisnici naknada po životnom osiguranju prvo se izmiruju od ulaganja sredstava životnog osiguranja, a naročito od kategorije ulaganja na koje se odnose njihova potraživanja u skladu sa čl. 89. i 93. ovog zakona. (7) Zapljena imovine pokrivene ulaganjem društva koje se nalazi u vlasništvu društva ili treće strane je dopuštena samo u korist korisnika navedenih u ovom članu. Agenciji za nadzor društvo dostavlja primjerak sudske odluke o zapljeni, u suprotnom će se zapljena proglasiti ništavnom. Član 188. (Nedostatak pokrića za obaveze iz osnova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila) (1) Po okončanju likvidacionog postupka kada se utvrdi da društvo za osiguranje nema dovoljno sredstava za pokriće obaveza iz osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, likvidacioni sudija na prijedlog likvidatora donosi rješenje kojim se utvrđuje spisak povjerilaca iz osnova ugovora o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se Zaštitnom fondu FBiH radi izmirivanja potraživanja iz istog. (3) Zaštitni fond FBiH dužan je izmiriti potraživanja iz stava (1) ovog člana u skladu sa odlukom o finansiranju Zaštitnog fonda FBiH, a najkasnije u roku tri godine od dana dostavljanja rješenja iz stava (1) ovog člana. Član 189. (Prinudna likvidacija podružnice stranog društva za osiguranje) (1) Agencija za nadzor dužna je prije donošenja rješenja o pokretanju prinudne likvidacije i rješenja o oduzimanju odobrenja podružnici stranog društva za osiguranje obavijestiti sva nadležna tijela država članica u kojima društvo za osiguranje, nad čijom podružnicom počinje postupak likvidacije, ima podružnice. (2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana mora sadržavati informacije o pravnim posljedicama i stvarnim efektima takvog postupka. (3) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog člana, ako zbog zaštite osiguranika nije početak postupka prinudne likvidacije moguće odgađati, Agencija za nadzor obavijestit će nadležno nadzorno tijelo odmah nakon donošenja rješenja. (4) Agencija za nadzor dužna je u postupku prinudne likvidacije iz stava (1) ovog člana uzajamno sarađivati sa nadležnim nadzornim tijelima drugih država članica. (5) Likvidatori su dužni u postupku prinudne likvidacije iz stava (1) ovog člana međusobno sarađivati, a dužni su jedan drugome dati sva pravno dopuštena obavještenja koja mogu biti od značaja za provođenje likvidacijskog postupka. Član 190. (Postupak prinudne likvidacije) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na postupak prinudne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o likvidacionom postupku i Zakona o privrednim društvima. Član 191. (Nastupanje stečajnog razloga) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga dužni su, bez odlaganja, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju za nadzor. Odjeljak C. Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka Član 192. (Prijedlog i stečajni razlozi) (1) Prijedlog za otvaranje stečaja, kao mjeru nadzora, podnosi Agencija za nadzor u sljedećim slučajevima: a) ako na osnovu izvještaja iz člana 161. stav (2) ovog zakona procijeni da se tokom trajanja posebne uprave finansijsko stanje nije poboljšalo, te da društvo za osiguranje nije u stanju ispunjavati tekuće dospjele obaveze, b) ako prilikom vršenja nadzora nad društvom za osiguranje utvrdi postojanje nekog od zakonom propisanih stečajnih razloga. (2) Kada prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnosi Agencija za nadzor u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka navest će se činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi Број 23 - Страна 92 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. postojanje nekog od stečajnih razloga iz stava (1) ovog člana. (3) U prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka Agencija za nadzor može predložiti postavljanje privremenog stečajnog upravitelja kao i druge mjere osiguranja koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskog položaja društva za osiguranje koje bi za osiguranike, korisnike osiguranja i oštećena lica mogle biti nepovoljne. (4) Ako je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio drugi ovlašteni predlagač, a ne Agencija za nadzor, stečajni sudija će prijedlog dostaviti i Agenciji za nadzor. Član 193. (Imenovanje stečajnog upravitelja) Stečajni sudija će prije imenovanja stečajnog upravitelja društvu za osiguranje saslušati predstavnika Agencije za nadzor na okolnost lica koje će biti imenovano za stečajnog upravitelja. Član 194. (Potraživanja iz ugovora o obaveznim osiguranjima) Potraživanja koja imaju povjerioci prema društvu za osiguranje nad kojim je otvoren stečajni postupak, a na osnovu ugovora o obaveznim osiguranjima neće se rješavati u stečajnom postupku već ti povjerioci potražuju od Zaštitnog fonda FBiH radi osiguravanja potpune naknade prema ovim povjeriocima. Član 195. (Isplatni redovi stečajnih povjerioca) (1) Stečajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraživanja svrstavaju u isplatne redove. Ovim članom utvrđuju se stečajni povjerioci viših isplatnih redova i to: a) potraživanja povjerilaca na osnovu ugovora o osiguranju života, b) potraživanja povjerilaca na osnovu ostalih vrsta osiguranja osim potraživanja iz osnove obaveznog osiguranja koja se namiruju na način iz člana 194. ovog zakona, c) potraživanja sa osnove subrogacionih zahtjeva Zaštitnog fonda FBiH za izvršene isplate na osnovu člana 194. ovog zakona. (2) Stečajni povjerioci općeg isplatnog reda te stečajni povjerioci nižih isplatnih redova određuju se u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom postupku. (3) Stečajni sud je dužan pored općeg računa stečajnog dužnika otvoriti i poseban račun za pokriće obaveza iz osnove ugovora o životnom osiguranju. Član 196. (Obavještenja Agencije za nadzor) Stečajni sudija rješenje o obustavi ili zaključenju stečajnog postupka nad društvom za osiguranje dostavlja i Agenciji za nadzor. GLAVA XI. ZAŠTITA POTROŠAČA Član 197. (Opća odredba) Pod pojmom potrošač u smislu odredbi ovog zakona podrazumijeva se svako fizičko lice koje ima prava i obaveze po ugovoru o osiguranju. Član 198. (Vansudsko rješavanje sporova) (1) Društva za osiguranje dužna su uspostaviti postupak vansudskog rješavanja sporova između osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja, odnosno potrošača i društava za osiguranje. (2) Društvo za osiguranje dužno je u uvjetima osiguranja objaviti informaciju o načinu postupka vansudskog rješavanja sporova. (3) Društva za osiguranje dužna su uspostaviti interni postupak za rješavanje pritužbi osiguranika. Član 199. (Reklamacije potrošača) (1) Ako potrošač smatra da se društvo za osiguranje ne pridržava uvjeta iz ugovora o osiguranju, svoj prigovor na postupke društva može uputiti: a) društvu za osiguranje, b) internoj reviziji društva za osiguranje, c) udruženju za zaštitu potrošača, d) ombudsmenu u osiguranju, e) drugim nadležnim tijelima. (2) Agencija za nadzor ovlaštena je, u okviru svojih nadzornih nadležnosti nad društvima za osiguranje, provjeravati pridržava li se društvo za osiguranje uopće dobrih poslovnih običaja i pravila struke. Član 200. (Informacije ugovarača osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju) (1) Društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju pisano obavijestiti ugovarača osiguranja o sljedećim podacima: a) firmi, pravno-organizacionom obliku, sjedištu i nazivu društva za osiguranje i podružnice koja sklapa ugovor, b) općim uvjetima osiguranja te pravu koje vrijedi za ugovor o osiguranju, c) vremenu trajanja ugovora o osiguranju, d) roku u kojem ponuda obavezuje ponuđača, pravu na opoziv ponude za sklapanje ugovora za osiguranje i pravu na odustanak od sklopljenog ugovora o osiguranju, e) visini premije osiguranja, načinu plaćanja premije osiguranja, visini doprinosa, poreza i drugih troškova koji se zaračunavaju pored premije osiguranja i ukupnom iznosu plaćanja, f) o vremenu trajanja ugovora o osiguranju, g) uvjetima za prestanak i raskid ugovora, h) načinu rješavanja sporova ugovornih strana, i) nadzornom tijelu koje je nadležno za nadzor nad društvom za osiguranje. (2) Društvo za osiguranje dužno je obavezno informirati ugovarača osiguranja pri sklapanju ugovora o osiguranju o namjeri zaključivanja ugovora sa suosiguravačem. (3) U slučaju životnog osiguranja obavještenje iz stava (1) ovog člana mora sadržavati i sljedeće podatke o: a) osnovici i mjerilima za učestvovanje u dobiti, b) tabelama otkupne vrijednosti, c) pravima na kapitalizaciju ugovora o životnom osiguranju i pravima iz takvog osiguranja, d) informaciji da ugovarač osiguranja može odustati od ugovora o životnom osiguranju najkasnije u roku 14 dana od dana prijema obavijesti osiguravača o sklapanju ugovora, pri čemu ugovarač osiguranja ne snosi obaveze koje proizlaze iz tog ugovora, e) poreznom sistemu koji se odnosi na navedenu vrstu osiguranja. (4) Kod ugovora o životnom osiguranju vezanih uz jedinice investicijskih fondova društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz podatke iz st. (1) i (2) ovog člana, ugovarača osiguranja pisano obavijestiti i o prospektu fonda, a naročito o strukturi ulaganja. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 93 (5) U slučaju osiguranja troškova pravne zaštite kod angažiranja advokata ili drugog lica koje je odgovarajuće kvalifikovano u skladu sa pravnim propisima radi odbrane, zastupanja ili služenja interesima osiguranog lica u istrazi ili postupku, osigurano lice slobodno će odabrati advokata ili drugo lice. Osigurano lice može odabrati advokata ili ako želi i ako je to dopušteno u skladu sa pravnim propisima neko drugo odgovarajuće kvalifikovano lice da služi njegovim interesima kad god nastupi sukob interesa. Član 201. (Informacije ugovarača osiguranja za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju) (1) Društvo za osiguranje dužno je za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju pisano obavijestiti ugovarača osiguranja o sljedećim podacima: a) promjeni firme, pravno-organizacionom obliku, sjedištu i nazivu društva za osiguranje i podružnice koje sklapa ugovor, b) promjenama podataka iz člana 200. stav (1) tač. od b) do f) ovog zakona, odnosno podataka iz člana 200. st. (2) i (3) ovog zakona. (2) Za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju društvo za osiguranje dužno je jednom godišnje pisano obavijestiti osiguranika o stanju učestvovanja u dobiti. (3) Društvo za osiguranje dužno je obavezno informirati ugovarača osiguranja u toku trajanja ugovora o osiguranju o namjeri zaključivanja ugovora sa suosiguravačem. Član 202. (Sadržaj obavještenja) (1) Tekst i sadržaj obavještenja iz čl. 200. i 201. ovog zakona mora biti napisan na pregledan i razumljiv način ugovaraču osiguranja, odnosno osiguraniku, te sastavljen na jednom od službenih jezika u BiH. (2) Agencija za nadzor detaljnije će propisati način informiranja, kao i sadržaj obavještenja iz čl. 200. i 201. ovog zakona. Član 203. (Opća odredba o reklamiranju) Reklamne aktivnosti i informacije o društvima za osiguranje i proizvodima koje nude na tržištu moraju sadržavati jasne, istinite i potpune informacije koje su zasnovane na vjerodostojnim podacima. Član 204. (Reklamne informacije) (1) Društvo za osiguranje dužno je reklamne informacije koje sadrže podatke o finansijskom stanju, položaju na tržištu i rezultatima poslovanja tog društva za osiguranje najkasnije 30 dana prije objave dostaviti Agenciji za nadzor radi provjere je li sadržaj reklamne informacije u skladu sa odredbama ovog zakona. Ako Agencija za nadzor u roku 30 dana od dana prijema obavijesti o reklamnoj informaciji utvrdi da reklamna informacija nije izrađena u skladu sa odredbama ovog zakona, obavijestit će o tome društvo za osiguranje. (2) Ako Agencija za nadzor ne izvijesti društvo za osiguranje u roku iz stava (1) ovog člana, smatra se da Agencija za nadzor nema primjedbi na sadržaj reklamne informacije. (3) Društvo za osiguranje odgovorno je za jasnost, potpunost i istinitost informacija koje se objavljuju radi reklame društva za osiguranje i njegovih proizvoda. (4) U reklamne informacije spadaju sve informacije saopštene trećim licima i potencijalnim ugovaračima osiguranja i osiguranicima putem oglasa u štampi, radiju, televiziji, putem ličnih posjeta, telefonskih poziva, mrežnih stranica i elektronskih medija, putem interaktivne televizije, te na bilo koji drugi način iz kojeg proizlazi namjera reklame. Član 205. (Pravila reklamnih aktivnosti) (1) Prilikom pružanja reklamnih informacija o društvima za osiguranje i proizvodima koje nude na tržištu, društva za osiguranje: a) ne smiju prikrivati ili na zabludljiv način prikazivati reklamnu svrhu i cilj informacije, b) moraju navesti cjelovit, tačan, jasan i istinit opis proizvoda osiguravača, propisane obaveze, projekciju prinosa i mogućnost gubitka, te opis rizika koji iz takvog proizvoda proizlazi, c) činjenice koje se iznose u informacijama moraju biti potkrijepljene vjerodostojnim dokazima, d) ne smiju se navoditi lažni ili neprovjereni pokazatelji o društvu za osiguranje, njegovom položaju na tržištu i proizvodima koje nudi, e) sve informacije moraju po svom izgledu, sadržaju i obliku biti jednako i istoznačno zastupljene. (2) Uspjeh i finansijski pokazatelji grupe ili holdinga kojem pripada i društvo za osiguranje ne mogu biti razlog za reklamu društva za osiguranje i proizvoda koji nudi na tržištu. Član 206. (Ombudsmen u osiguranju) (1) U sastavu Agencije za nadzor uspostavlja se samostalna organizaciona jedinica unutar koje djeluje jedan ili više ombudsmena u osiguranju (u daljnjem tekstu: ombudsmen) radi promoviranja i zaštite prava i interesa korisnika usluga osiguranja, tj. fizičkih lica kao korisnika usluga osiguranja. (2) Ombudsmen kao jedan od nosilaca zaštite prava potrošača u Federaciji omogućava da se nastale nesuglasice i sporovi između društava i korisnika usluga osiguranja mogu pravično i brzo riješiti od strane nezavisnih lica, s minimumom formalnosti putem usaglašavanja, posredovanja ili na drugi miran način. (3) Ombudsmen je nezavisan u obavljanju svojih zadataka i odgovara za njihovo izvršavanje, a provođenjem svojih funkcija ne djeluje kao zastupnik Agencije za nadzor. (4) Ombudsmena imenuje i razrješava stručni savjet. Mandat ombudsmena je pet godina i može biti obnovljen. Član 207. (Zadaci ombudsmena) Ombudsmen obavlja sljedeće zadatke: a) pruža informacije o pravima i obavezama korisnika i davaoca usluga osiguranja, b) prati i predlaže aktivnosti za unapređenje odnosa između korisnika usluga osiguranja i davaoca usluga osiguranja, c) istražuje aktivnosti na tržištu osiguranja po službenoj dužnosti ili na osnovu prigovora radi zaštite prava korisnika usluga osiguranja, d) razmatra prigovore korisnika usluga osiguranja, daje odgovore, preporuke i mišljenja, te predlaže mjere za rješavanje prigovora, e) posreduje u mirnom rješavanju spornih odnosa između korisnika usluga osiguranja i davaoca usluga osiguranja, f) izdaje smjernice ili preporuke o posebnim standardnim uvjetima ili aktivnostima za primjenu dobrih poslovnih običaja u poslovanju davaoca usluga osiguranja, te predlaže Stručnom savjetu Agencije za nadzor donošenje akata iz njegove nadležnosti u oblasti zaštite prava korisnika usluga osiguranja, Број 23 - Страна 94 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. g) sarađuje sa nadležnim pravosudnim, upravnim i drugim organima i organizacijama, kao i sa nadzornim i kontrolnim institucijama u zemlji i inozemstvu u okviru svoje nadležnosti, h) sarađuje sa ostalim organima i subjektima nadležnim za zaštitu prava potrošača, i) poduzima druge radnje iz oblasti zaštite prava korisnika usluga osiguranja. Član 208. (Postupci po prigovoru) (1) Ombudsmen u postupanju po prigovorima korisnika usluga osiguranja osigurava zaštitu njihovih prava i interesa putem: a) postupka razmatranja prigovora korisnika usluga osiguranja, davanjem odgovora, preporuka i mišljenja, te predlaganjem mjera za rješavanje prigovora, b) postupka posredovanja u mirnom rješavanju spornih odnosa kada ocijeni da iz predmeta prigovora može doći do sudskog spora. (2) U postupku posredovanja u mirnom rješavanju spornih odnosa ombudsmen primjenjuje propise kojima se uređuje postupak medijacije u kojem slučaju može, po potrebi, angažirati druga ovlaštena lica sa specijalističkim znanjima ili medijatore. (3) Sporazum o nagodbi, koji učesnici u mirnom rješavanju spornog odnosa postignu uz posredovanje ombudsmena i sačine u pisanoj formi, ima snagu izvršne isprave. Član 209. (Principi rada ombudsmena) (1) U postupku razmatranja prigovora i posredovanja u mirnom rješavanju spornih odnosa ombudsmen je dužan poštovati principe: zakonitosti, nepristrasnosti, stručnosti, jednakih prava i pravičnosti, efikasnosti i transparentnosti pravila i procedura postupanja ombudsmena. (2) Pored principa iz stava (1) ovog člana ombudsmen je dužan u postupku mirnog rješavanja spornih odnosa primjenjivati princip dobrovoljnosti i povjerljivosti. Član 210. (Saradnja sa ombudsmenom) (1) Davaoci usluga osiguranja dužni su sarađivati sa ombudsmenom. (2) Ombudsmen je dužan tokom postupka razmatranja po prigovorima korisnika usluga osiguranja omogućiti davaocima usluga osiguranja, na čije postupanje korisnik usluga osiguranja podnosi prigovore da se izjasne o činjenicama i okolnostima navedenim u prigovoru, odnosno da dostave dokaze u svoju korist. Član 211. (Izvještaj o radu ombudsmena) Izvještaj o radu ombudsmena je sastavni dio izvještaja Agencije za nadzor u skladu sa članom 136. ovog zakona. Član 212. (Propisi za rad) (1) Agencija za nadzor donijet će opće i podzakonske akte kojima se uređuju uvjeti i postupak za imenovanje i prestanak dužnosti ombudsmena, uvjeti i način postupanja po prigovorima korisnika usluga osiguranja i posredovanja u mirnom rješavanju spornih odnosa, finansiranje, izvještavanje i druga pitanja od značaja za rad ombudsmena. (2) Na pitanja iz oblasti zaštite korisnika usluga osiguranja i rad ombudsmena, koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se propisi koji uređuju oblast zaštite potrošača, postupak medijacije i obligacione odnose. Član 213. (Primjena posebnog zakona) Osim na osnovu odredaba čl. 197. i 199. ovog zakona zaštita prava klijenata društva za osiguranje (fizička lica) provodi se na osnovu propisa kojim se uređuje zaštita potrošača u BiH, pri čemu je potrebno postupati u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na obavezu čuvanja povjerljivih podataka. GLAVA XII. UDRUŽENJE OSIGURAVAČA Član 214. (Udruženje osiguravača) (1) Društva za osiguranje mogu se udružiti u udruženje osiguravača koje je osnovano kao privredno interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja privrednih subjekata. (2) Društvo za osiguranje ne smije sklapati nikakve pisane ili usmene ugovore sa drugim društvom, odnosno društvima za osiguranje ili udruženjima osiguranja, odnosno reosiguranja kojima se može ograničiti princip slobodnog tržišnog takmičenja, odnosno konkurencije u djelatnosti osiguranja. (3) Radi provođenja stava (2) ovog člana udruženje osiguravača Agenciji za nadzor mora dostaviti svoj statut, sve sporazume i drugo. (4) Odredbe ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju na društva za posredovanje u osiguranju i reosiguranju. GLAVA XIII. PRAVO KOJE SE PRIMJENJUJE NA UGOVORE O OSIGURANJU Član 215. (Mjerodavno pravo za ugovore o osiguranju) (1) Mjerodavno pravo koje se primjenjuje na ugovore o osiguranju koji pokrivaju rizike koji se nalaze u Federaciji određuje se u skladu sa sljedećim odredbama: a) kada je prebivalište ili sjedište osiguranika u Federaciji, mjerodavno pravo za ugovore o osiguranju je pravo Federacije. Izuzetno, kada ovaj zakon to dopušta strane će moći izabrati pravo RS i druge zemlje; b) kada osiguranik nema prebivalište ili sjedište u Federaciji strane u ugovoru o osiguranju mogu izabrati da se primjenjuje pravo Federacije, pravo RS ili pravo zemlje u kojoj osiguranik ima prebivalište ili sjedište; c) kada se osiguranik bavi komercijalnom ili industrijskom djelatnošću ili samostalno obavlja profesionalnu djelatnost i kada ugovor pokriva dva ili više rizika koji se odnose na te djelatnosti i koji se nalaze u Federaciji i RS i drugim zemljama, sloboda izbora prava mjerodavnog za ugovor proširuje se i na prava tih zemalja ili RS, zavisno od toga gdje osiguranik ima prebivalište ili sjedište; d) bez obzira na tač. a), b) i c) iz stava (1) ovog člana kada je rizik koji je obuhvaćen ugovorom ograničen na događaje koji se dešavaju u RS, strane uvijek mogu odabrati pravo RS; e) činjenica da su u slučajevima opisanim u tač. a) ili c) iz stava (1) ovog člana strane odabrale pravo koje nije pravo Federacije, ne isključuje primjenu obaveznih pravnih propisa države ili entiteta kada su svi ostali faktori relevantni za situaciju u vrijeme izbora mjerodavnog prava povezani sa njima; f) izbor koji se spominje u prethodnim tačkama stava (1) ovog člana mora biti izražen ili prikazan sa sigurnošću u uvjetima ugovora ili okolnostima slučaja. Ukoliko to nije slučaj ili ako se ne izvrši nikakav izbor, na ugovor se primjenjuje pravo entiteta ili države sa kojom je taj ugovor najbliže povezan u skladu sa ovim članom. Izuzetno, na poseban dio ugovora koji je Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 95 bliže povezan sa nekom drugom zemljom ili entitetom kako je predviđeno u relevantnim tačkama iz stava (1) ovog člana, može se izuzetno primijeniti pravo te zemlje ili entiteta. Postoji oboriva pretpostavka da je ugovor najbliže povezan sa zemljom ili entitetom u kojem se nalazi rizik. (2) Nijedna odredba ovog člana ne ograničava primjenu obaveznih odredaba prava Federacije, bez obzira na pravo koje se primjenjuje na ugovor. (3) Prije zaključivanja ugovora o osiguranju društvo će obavijestiti osiguranika o mjerodavnom pravu koje je važeće za ugovor kada strane nemaju slobodan izbor ili o činjenici da strane imaju slobodu izbora mjerodavnog prava, te o pravu čiju primjenu osiguravač predlaže. (4) U slučaju zaključenja ugovora o osiguranju za obavezno osiguranje koje je predviđeno pravom Federacije, taj ugovor podliježe pravu Federacije. (5) U slučaju kada je obavezno osiguranje propisano samo pravom Federacije, ako se pojavi nesaglasnost između prava RS u kojoj se nalazi rizik i prava Federacije, primjenjivat će se pravo Federacije. (6) Ako ugovor o obaveznom osiguranju, propisan pravom Federacije, pokriva rizike u BiH pravila obaveznog prava Federacije isključivo se primjenjuju. GLAVA XIV. KAZNENE ODREDBE Član 216. (Prekršaji društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 KM do 200.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje koje: a) ne postupi u skladu sa čl. 10. i 11. ovog zakona, b) obavlja druge djelatnosti osim poslova osiguranja suprotno članu 12. stav (1) ovog zakona, odnosno društvo za reosiguranje koje obavlja druge djelatnosti osim poslova reosiguranja suprotno članu 12. st. (7) i (8) ovog zakona, c) vrši smanjenje, odnosno povećanje kapitala bez odobrenja Agencije za nadzor u skladu sa članom 17. stav (5) ovog zakona, d) ne postupa u skladu sa usvojenim aktima poslovne politike iz člana 18. stav (5) ovog zakona, e) obavlja poslove osiguranja u vrstama osiguranja za koje nije dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja u skladu sa odredbom člana 19. stav (1) ovog zakona, f) ne obavijesti Agenciju za nadzor o početku, odnosno prestanku obavljanja poslova u roku iz člana 23. ovog zakona, g) ne ishodi odobrenje Agencije za nadzor za sticanje kvalifikovanog udjela u skladu sa članom 28. stav (4) ovog zakona, h) prenese portfelj osiguranja suprotno članu 57. stav (2) ovog zakona, i) nema razrađene politike i procedure za identifikovanje, mjerenje i praćenje rizika kojima je izloženo u svom poslovanju u skladu sa odredbom člana 61. stav (1) ovog zakona, j) ne vodi statističke podatke o poslovima osiguranja, rizicima koje pokrivaju osiguranja, osiguranim slučajevima i evidencijama štetama u skladu sa članom 63. ovog zakona, k) ne formira tehničke rezerve u skladu sa preuzetim rizicima iz člana 80. ovog zakona, l) ne ulaže imovinu za pokriće tehničke rezerve u skladu sa odredbama čl. od 86. do 89. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, m) ne oblikuje, odnosno ne raspolaže imovinom za pokriće matematičke rezerve u skladu sa odredbama čl. od 90. do 93. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, n) reosiguranjem ne pokrije onaj dio preuzetih osiguranih rizika koji prema tablicama pokrića prelaze udjele u kompenzaciji rizika suprotno članu 99. ovog zakona, o) suosigura preuzete rizike u obimu suprotnom članu 101. stav (2) ovog zakona, p) postupa suprotno članu 103. ovog zakona, r) ne izvještava Agenciju za nadzor, ne vodi poslovne knjige, ne vrednuje knjigovodstvene stavke ili ne sastavlja knjigovodstvene dokumente i računovodstvene izvještaje u skladu sa odredbama čl. od 106. do 109. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, s) ne uspostavi internu reviziju u skladu sa odredbama čl. od 110. do 115. ovog zakona, t) ne imenuje ovlaštenog aktuara u skladu sa odredbama člana 117. ovog zakona, u) angažira revizorsko društvo suprotno članu 120. ovog zakona, v) finansijskom koncernu, koncernu osiguravača, odnosno vladajućem društvu za osiguranje u grupi osiguravača ne dostavi sve podatke i informacije u skladu sa članom 167. stav (1) ovog zakona, z) ne izvještava Agenciju za nadzor o poslovima u grupi osiguravača u skladu sa odredbama člana 172. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, aa) postupa suprotno članu 200. ovog zakona kod obavještavanja ugovarača osiguranja u postupku sklapanja ugovora o osiguranju, bb) postupa suprotno članu 201. ovog zakona kod obavještavanja ugovarača osiguranja za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, cc) postupa suprotno članu 202. ovog zakona u vezi sa tekstom i sadržajem obavještenja, dd) ne sarađuje sa ombudsmenom u skladu sa članom 210. ovog zakona, ee) ne utvrdi osnovanost zahtjeva za naknadu štete ili dugih vrsta zahtjeva u ovisnosti o vrsti osiguranja u roku 30 dana od dana kompletiranja zahtjeva i ne isplati utvrđenu naknadu u daljnjem roku od 14 dana. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. Član 217. (Prekršaji društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje) (1) Novčanom kaznom od 15.000,00 KM do 50.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje koje: a) ne izvještava Agenciju za nadzor u skladu sa odredbama člana 106. i čl. od 141. do 143. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, b) Agenciji za nadzor ne dostavi nerevidirani godišnji izvještaj u roku određenom članom 108. stav (3) ovog zakona, c) ne obavijesti Agenciju za nadzor o razrješenju imenovanog ovlaštenog aktuara u skladu sa odredbom člana 119. stav (4) ovog zakona, Број 23 - Страна 96 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. d) ovlaštenom licu ne omogući vršenje nadzora i pregled poslovanja u skladu sa odredbom člana 140. i odredbama čl. od 145. do 151. ovog zakona, e) ne izvijesti Agenciju za nadzor o značajnim poslovima u grupi osiguravača u skladu sa odredbama člana 172. ovog zakona, f) ne izvijesti Agenciju za nadzor o svim činjenicama i okolnostima značajnim za procjenu da li se radi o grupi osiguravača u skladu sa odredbama člana 171. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. Član 218. (Prekršaji člana uprave, člana nadzornog odbora društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000 KM bit će kažnjen za prekršaj član uprave društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje koji: a) ne izvršava obaveze člana uprave društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u skladu sa odredbama člana 40. ovog zakona, b) bez odgađanja ne obavijesti Agenciju za nadzor u skladu sa odredbom člana 141. stav (4) ovog zakona, c) ne osigurava dokumentaciju i/ili onemogućava pristup u skladu sa članom 160. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj član nadzornog odbora društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje koji, bez odgađanja, ne obavijesti Agenciju za nadzor u skladu sa odredbama člana 46. stav (2) ovog zakona. Član 219. (Prekršaji društva za osiguranje i društva za reosiguranje u grupi) (1) Novčanom kaznom od 15.000,00 KM do 50.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj osiguravajući holding, mješoviti osiguravajući holding, mješoviti finansijski holding, finansijski koncern, koncern osiguravača, odnosno vladajuće društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača koje ne sastavlja izvještaj o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača, odnosno ne izvještava Agenciju za nadzor o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača u skladu sa odredbama člana 170. ovog zakona, odnosno u skladu sa odredbama propisa donesenih na osnovu člana 172. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice finansijskog koncerna, koncerna osiguravača osiguravajućeg holdinga, mješovitog osiguravajućeg holdinga, mješovitog finansijskog holdinga ili vladajućeg društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača. Član 220. (Prekršaji drugih lica) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice koje: a) obavlja poslove osiguranja suprotno odredbi člana 5. ovog zakona, b) obavlja poslove reosiguranja suprotno odredbi člana 12. stav (7) ovog zakona, c) ne ishodi odobrenje Agencije za nadzor za sticanje kvalifikovanog udjela u skladu sa članom 28. stav (1) ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice pravnog lica. Član 221. (Prekršaji revizorskog društva i ovlaštenog revizora) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj revizorsko društvo koje: a) obavi reviziju suprotno članu 120. ovog zakona, b) bez odgađanja ne obavijesti Agenciju za nadzor u skladu sa odredbama člana 121. stav (3) ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjeno odgovorno lice revizorskog društva koji počini prekršaj iz stava (1) ovog člana. Član 222. (Prekršaji imenovanog ovlaštenog aktuara) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj imenovani ovlašteni aktuar koji: a) postupa suprotno pravilima aktuarske struke u obavljanju poslova iz člana 118. st. (2) i (3) ovog zakona, b) ne obavijesti upravu društva i nadzorni odbor društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u skladu sa odredbama člana 118. st. (5) i (6) ovog zakona, c) ne obavijesti Agenciju za nadzor u skladu sa odredbama člana 118. stav (8) ovog zakona. Član 223. (Prekršaji posebnog upravitelja) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj posebni upravitelj koji: a) u roku tri mjeseca nakon imenovanja Agenciji za nadzor ne preda izvještaj o finansijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom u skladu sa odredbom člana 161. stav (1) ovog zakona, b) u roku devet mjeseci nakon imenovanja Agenciji za nadzor ne preda izvještaj o finansijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom u skladu sa odredbom člana 161. stav (2) ovog zakona, c) ne sazove skupštinu društva za osiguranje u skladu sa odredbom člana 162. stav (1) ovog zakona, odnosno ne objavi saziv skupštine radi odlučivanja o povećanju dioničkog kapitala najkasnije u roku osam dana nakon primanja naloga Agencije za nadzor u skladu sa odredbom člana 162. stav (2) ovog zakona. Član 224. (Prekršaji u vezi sa čuvanjem povjerljivih podataka) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje koje ne poštuje obavezu čuvanja povjerljivih podataka u skladu sa članom 105. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. (3) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice koje ne poštuje obavezu čuvanja povjerljivih podataka u skladu sa članom 107. ovog zakona. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 97 GLAVA XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 225. (Donošenje propisa) (1) Agencija za nadzor dužna je donijeti propise na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do dana stupanja na snagu propisa iz stava (1) ovog člana primjenjuju se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 24/05 i 36/10), ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (3) Odredbe iz člana 5. stav (1) tačka c), člana 57. stav (6) tačka c), te čl. 55., 56. i 189. ovog zakona primjenjuju se u roku pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 226. (Postupanje društava za osiguranje) (1) Društvo koje ima sjedište u Federaciji i koje u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona obavlja i neživotno i životno osiguranje istovremeno, može nastaviti takvo kombinirano poslovanje pod uvjetom da za svaku od ovih djelatnosti vodi odvojenu administraciju. (2) Ako društvo koje obavlja neživotno osiguranje ima finansijske, komercijalne ili administrativne veze sa društvom koje obavlja životno osiguranje, Agencija za nadzor će, u saradnji sa Agencijom za osiguranje RS, ako je potrebno, osigurati da rezultati ovih društava ne budu iskrivljeni sporazumima između njih ili bilo kojim dogovorom koji bi mogao utjecati na raspodjelu rashoda i prihoda. (3) U smislu ovog zakona, odvojeno administriranje je razdvajanje djelatnosti neživotnog osiguranja od djelatnosti životnog osiguranja kako: a) interesi osiguranika životnog osiguranja i osiguranika neživotnog osiguranja ne bi bili oštećeni istovremenim vođenjem djelatnosti neživotnog i životnog osiguranja, b) djelatnosti životnog osiguranja ne bi bile opterećene stvaranjem minimalnih finansijskih garancija, naročito margine solventnosti koja je potrebna za poslovanje neživotnog osiguranja i obrnuto, c) bi mješovito društvo, ako je pokrilo neophodne finansijske garancije kako je navedeno u odredbama ovog zakona, nakon obavještavanja Agencije za nadzor moglo koristiti određena sredstva margine solventnosti koja su još na raspolaganju i za djelatnosti neživotnog i za djelatnosti životnog osiguranja, d) bi Agencija za nadzor analizirala rezultate dviju djelatnosti i uvjerila se da se poštuju odredbe ovog stava. (4) Bilansi se moraju izrađivati na način da se prikažu izvori prihoda i rashoda za svaku od ove dvije djelatnosti posebno za neživotno osiguranje i posebno za životno osiguranje. Na taj način svi prihodi (naročito premije, plaćanja od reosiguravača, prihod od ulaganja) i rashodi (naročito naknade po osiguranju, dodavanja tehničkim rezervama, premije reosiguranja, troškovi poslovanja u vezi sa poslovima osiguranja) bit će raspodijeljeni u skladu sa njihovim porijeklom. (5) Stavke koje su zajedničke objema djelatnostima knjižit će se prema metodama raspodjele koje propiše Agencija za nadzor, a koji moraju biti u skladu sa računovodstvenim standardima. (6) Na osnovu bilansa društvo mora pripremiti izjavu koja jasno određuje stavke koje formiraju svaku marginu solventnosti usklađenu sa odredbama koje se odnose na stvaranje margine solventnosti iz čl. 71. i 72. ovog zakona i podzakonskog propisa o elementima i kontroli margine solventnosti koje donosi Agencija za nadzor. (7) Ako jedna od margina solventnosti nije dovoljna, mjere predviđene čl. 78. i 79. ovog zakona za konsolidaciju društva koje je u finansijskim teškoćama, koje se odnose na stvaranje odgovarajuće margine solventnosti i garantnog kapitala u skladu sa ovim zakonom, primjenjivat će se na djelatnost koja je manjkava. Izuzimanjem odredbi stava (3) tačka a) ovog člana mjere predviđene u članu 78. stav (1) ovog zakona mogu uključivati prijenos sredstava iz jedne djelatnosti u drugu, što podliježe odobrenju Agencije za nadzor. (8) Agencija za nadzor propisat će pravila za razdvajanje elemenata aktive i pasive društva, kao i sve ostale neophodne pojedinosti za ostvarenje odvojenog administriranja. Član 227. (Postupci) (1) Svi postupci za dobijanje odobrenja i saglasnosti koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona i koji su u nadležnosti Agencije za nadzor dovršit će se u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Postupak stečaja i likvidacije u društvima za osiguranje, koji su pokrenuti prema odredbama Zakona o stečajnom postupku, Zakona o likvidacionom postupku, Zakona o privrednim društvima i Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 24/05 i 36/10), dovršit će se u skladu sa odredbama navedenih zakona. Član 228. (Usklađivanje poslovanja društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje) (1) Društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje dužna su u roku pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje poslovanje sa odredbama člana 25. stav (1) i člana 73. stav (3) ovog zakona. (2) U periodu od stupanja na snagu ovog zakona do usklađivanja u skladu sa stavom (1) ovog člana društva su dužna održavati minimalni dionički kapital kako sljedi: a) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od j) do o) ovog zakona, b) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od a) do h) i tač. p) i s) ovog zakona, c) 1.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. i) i/ili r) ovog zakona, d) 3.000.000,00 KM ako društvo posluje sa životnim osiguranjem, e) 3.000.000,00 KM ako društvo obavlja poslove reosiguranja. Član 229. (Prestanak važenja propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju
Zakon o energetskoj efikasnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/17 24.03.2017 energetska efikasnost ZAKON O ENERGIJSKOJ UČINKOVITOSTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) (1) Ovim se zakonom uređuju: energijska učinkovitost u krajnjoj potrošnji čije je povećanje djelatnost od općeg interesa, donošenje i provođenje planova za unaprjeđenje energijske učinkovitosti, mjere za poboljšanje energijske učinkovitosti uključujući energijske usluge i energijske audite, obveze javnog sektora, obveze velikih potrošača, prava i obveze krajnjih potrošača, uključujući javni, stambeni i komercijalni sektor u pogledu primjene mjera energijske učinkovitosti, način financiranja poboljšanja energijske učinkovitosti i druga pitanja od značaja za energijsku učinkovitost u Federaciji Bosne i Hercegovine. (2) Ovaj se zakon ne primjenjuje na energijsku učinkovitost u postrojenjima za proizvodnju, prijenos, distribuiranje i transformiranje energije. Članak 2. (Svrha) Svrha ovoga zakona je da se ostvare ciljevi održivog energetskog razvitka: smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, zadovoljavanje potreba za energijom krajnjih potrošača i ispunjenje međunarodnih obve-za koje je preuzela Bosna i Hercegovina u pogledu smanjenja emisija plinova staklene bašte primjenom mjera energijske učinkovitosti u krajnjoj potrošnji. Članak 3. (Definicije) Za potrebe ovoga zakona primjenjuju se slijedeće definicije: 1) "Agencija za energijsku učinkovitost" je pravna osoba mjerodavna za obavljanje stručnih poslova radi unaprjeđenja uvjeta i mjera za racionalnu uporabu i štednju energije i energenata uključujući i povećanje učinkovitosti korištenja energije u svim sektorima potrošnje energije. 2) "Certifikat o energijskoj učinkovitosti" (Certifikat)znači potvrda kojom se označava energijska učinkovitost zgrade ili dijela zgrade. 3) "Daljinsko grijanje" ili "daljinsko hlađenje" je distribuiranje termalne energije u obliku pare, vruće vode ili ohlađene tekućine od centralnog proizvodnog izvora kroz mrežu do većeg broja zgrada ili mjesta, s ciljem grijanja ili hlađenja prostora ili za procesno grijanje ili hlađenje. 4) "Detaljna studija izvodljivosti" je pregled koji se obavlja radi utvrđivanja: a) analize potreba za energijom, odnosno analize potrošnje energije ugovorenog objekta (obje-kata) u početnom razdoblju; b) identificiranje predloženih mjera energijske učinkovitosti; c) potencijalne energijske i financijske uštede vred-novane za svaku mjeru energijske učinkovitosti i d) vrijednosti potrebne investicije za svaku mjeru energijske učinkovitosti čiji su rezultati sadržani u ugovoru o energijskom učinku. 5) "Izravan utjecaj" je utjecaj proizvoda koji stvarno troše energiju za vrijeme uporabe; Broj 22 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 24. 3. 2017. 6) "Distribuiranje" znači transport električne energije putem srednjonaponskog i niskonaponskog distribucijskog susta-va, transport prirodnog plina putem niskotlačnog distribu-cijskog sustava i transport toplotne energije putem toplo-vodnog distribucijskog sustava radi isporuke kupcima, ali ne uključuje opskrbu. 7) "Distributer energenata" je pravna ili fizička osoba čija je djelatnost distribuiranje energenata s ciljem isporuke energenata krajnjem korisniku i distribucijskim postajama koje energente transportiraju do krajnjeg korisnika. Ova definicija ne uključuje operatore distribucijskih sustava iz točke 35) ovoga članka. 8) "Distributer proizvoda koji koriste energiju" je trgovac na malo ili druga pravna ili fizička osoba koja prodaje, izdaje, nudi kupovinu na otplatu ili predstavlja proizvode koji koriste energiju krajnjim korisnicima. 9) "Društvo za energijske usluge" (u daljnjem tekstu: ESCO) je pravna osoba koja pruža energijske usluge na temelju ugovora o energijskom učinku, ili drugog odgovarajućeg ugovora prilikom vršenja energijskog audita, projektiranja, građenja, stručnog nadzora nad građenjem, rekonstruiranja, održavanja objekata, kao i upravljanja i nadzora nad potrošnjom energije te pri tomu prihvaća financijski rizik. 10) "Eko-dizajn" je skup uvjeta koji se odnose na sustavno integriranje ekoloških aspekata u dizajn proizvoda za vrijeme njihove uporabe, a s ciljem smanjivanja sveukupnog negativnog utjecaja proizvoda na okoliš. 11) "Energijska učinkovitost zgrada" znači izračunata ili izmjerena količina energije koja je potrebna za zadovolja-vanje potražnje za energijom povezanom s tipičnom uporabom zgrade koja, između ostaloga, uključuje i energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, zagrijavanje tople vode i rasvjetu.12)"Energijska učinkovitost" je odnos između potrošene energije i ostvarenog učinka u uslugama, robi ili energiji. 13) "Energijska usluga" je fizička korist, prednost ili dobro dobijeno iz kombinacije energije s energijski učinkovitom tehnologijom i/ili djelovanjem, koja može uključivati rad, održavanje i kontrolu potrebne za pružanje te usluge, koja se isporučuje na temelju ugovora i za koju je dokazano da, u uobičajenim okolnostima, dovodi do poboljšanja energijske učinkovitosti koja se može verificirati i izmjeriti ili procijeniti, i/ili do ušteda primarne energije. 14) "Energijski audit" je dokumentirani postupak za stjecanje odgovarajućih saznanja o postojećoj potrošnji energije zgrade i energijskim značajkama zgrade, dijela zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajedničke energetske sustave, tehnološkog procesa i/ili industrijskog postrojenja i ostalih objekata, privatnih ili javnih usluga, za utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje energijske učinkovitosti te izradu izvješća s prikupljenim informacijama i predloženim mjerama. 15) "Energetski subjekt" je fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje, prijenosa, distribuiranja ili opskrbe energijom. 16) "Energija" znači svi oblici komercijalno raspoložive energije (električna energija, prirodni plin, ukapljeni prirodni plin, ukapljeni naftni plin, sva goriva za grijanje i hlađenje, ugljen, treset, biomasa i goriva za prijevoz - isključujući zrakoplovna i brodska pogonska goriva). 17) "Financijski instrumenti ušteda energije" su financijski instrumenti kao što su fondovi, subvencije, porezne olakši-ce, zajmovi, financiranje od treće strane, ugovori o energij-skom učinku, ugovori o garantiranim uštedama energije, vanjska opskrba energijom i ostali srodni ugovori koje na tržištu nude javna ili privatna tijela kako bi djelomice ili potpuno pokrila početni trošak projekta primjene mjera za poboljšanje energijske učinkovitosti. 18) "Financiranje treće strane" je ugovorni sporazum koji obuhvaća treću stranu – osim opskrbljivača/dobavljača energijom i korisnika mjere poboljšanja energijske učinko-vitosti – koja osigurava kapital za tu mjeru i zaračunava ko-risniku naknadu jednaku dijelu ušteda energije postignutih kao rezultat mjere poboljšanja energijske učinkovitosti. Ta treća strana može, ali ne mora biti društvo za energijske usluge (ESCO). Ukoliko treća strana nije društvo za energijske usluge, ona ima mogućnost preuzimanja ugovora o energijskoj učinkovitosti, ili drugog odgovarajućeg ugovora, kojim je regulirano obavljanje energijskih usluga od društva za energijske usluge. 19) "Fond" je Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine utemeljen Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federa-cije BiH", broj: 33/03), koji financijski podržava projekte poboljšanja energijske učinkovitosti. 20) "Indikativni ciljevi za uštedu energije" su planirane uštede u finalnoj potrošnji energije u Federaciji BiH izražene kako u apsolutnom iznosu u GWh ili ekvivalent-nim jedinicama, tako i u postotku finalne prosječne potrošnje energije. 21) "Indikatori potrošnje energije" su iskazane ili izračunate vrijednosti koje pokazuju potrošnju energije ovisno o specifičnosti konstrukcije i predstavljaju mjeru energijske učinkovitosti. 22) "Neizravan utjecaj" je utjecaj proizvoda koji ne troše ene-rgiju, ali doprinose očuvanju energije za vrijeme uporabe. 23) "Investitor" je pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuđena sredstva ulaže u izgradnju novog ili rekonstruiranje, popravak, odnosno dogradnju postojećeg: individualnog objekta stanovanja, kolektivnog objekta stanovanja ili njegovog samostalnog dijela, stambeno-poslovnog objekta, poslovnog objekta. 24) "Isporučitelj proizvoda koji koriste energiju" je proizvođač, njegov ovlašteni predstavnik, uvoznik ili druga pravna ili fizička osoba koja proizvode koji koriste energiju stavlja na tržište. 25) "Krajnji potrošač energije" je fizička ili pravna osoba koja kupuje energiju za vlastitu potrošnju. 26) "Pravna osoba ovlaštena za obavljanje energijskog audita" je pravna osoba koja ispunjava uvjete navedene ovim zakonom i ovlaštena od Federalnog ministarstva prostornog uređenja za obavljanje energijskih audita. 27) "Mali operator distribucijskog sustava" ili "mali opskrbljivač" smatra se pravna osoba koja distribuira ili proda manju količinu energije od količine ekvivalentne energije od 75 GWh godišnje ili upošljava manje od 10 osoba ili čiji godišnji prihod ne prelazi 4.000.000,00 KM. 28) "Mehanizmi energijske učinkovitosti" su instrumenti koje koristi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), vlada kantona ili tijelo uprave ili jedinice lokalne samouprave ili javne ustanove kako bi stvorili okvir potpore ili poticaja za sudionike na tržištu da naručuju i obavljaju energijske usluge i ostale mjere energijske učinkovitosti. 29) "Ministar" odnosi se na federalnog ministra energije, rudarstva i industrije. 30) "Ministarstvo" se odnosi na Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. 31) "Mjere energijske učinkovitosti" su radnje i aktivnosti kojima se na provjerljiv, mjerljiv i procjenljiv način postiže poboljšanje energijske učinkovitosti. Petak, 24. 3. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 22 - Stranica 3 32) "Mjerodavna ministarstva" u smislu ovoga zakona su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. 33) "Nedozovoljena uporaba naljepnice" predstavlja korište-nje naljepnice s podatcima o energijskoj učinkovitosti proizvoda na način koji nije predviđen ovim zakonom i podzakonskim aktima. 34) "Nositelj programa obuke" je pravna osoba koja je, sukladno uvjetima propisanim ovim zakonom i uredbom iz članka 27. stavak (4), dobila ovlast za provođenje programa obuke za osobe koje provode energijske audite. 35) "Operator distribucijskog sustava" je pravna osoba odgovorna za distribuiranje, pogon, upravljanje, održavanje, izgradnju i razvitak elektrodistribucijske mreže, ili distribucijske mreže prirodnog plina ili distribucijske mreže za prijenos toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i priključenje novih potrošača energije i proizvođača. 36) "Temeljna potrošnja energije" je normalna potrošnja energije s normalnim troškovima energije, te se koristi kao temelj za poređenje pri određivanju budućih ušteda energije. 37) "Temeljne vrijednosti" su vrijednosti koje se koriste za određivanje temeljne potrošnje energije i služe kao polazni parametar za poređenje energijskih značajki zgrada, kao i za određivanje mogućnosti za smanjenje potrošnje energije. 38) "Poboljšanje energijske učinkovitosti" je povećanje učinkovitog korištenja energije u krajnjoj potrošnji, što je rezultat tehničko-tehnoloških promjena, promjena u upravljanju i/ili u ponašanju potrošača energije. 39) "Potrošač s obvezom upravljanja energijom" je obveznik u javnom sektoru zgrada, javna rasvjeta i drugi potrošači energije kada imaju status korisnika sredstava Fonda. 40) "Programi poboljšanja energijske učinkovitosti" su aktivnosti usmjerene na skupine krajnjih potrošača energije i koje uobičajeno dovode do poboljšanja energijske učinko-vitosti koje se može provjeriti i izmjeriti ili procijeniti. 41) "Proizvod koji koristi energiju" je proizvod koji za svoj predviđeni rad treba energiju, uključujući i dijelove proizvoda koji su ovisni o energiji, a koji se stavljaju na tržište i/ili uporabu kao individualni proizvodi. 42) "Sustav upravljanja energijom" je niz procesa koji omogućuju korištenje podatka i informacija za održanje i poboljšanje energijskih značajki, radi poboljšanja radne učinkovitosti, smanjenje intenziteta energije i smanjenje utjecaja na okoliš. Sustav se uspostavlja u okviru standarda BAS EN ISO 50001:2012. 43) "Opskrbljivač energijom" je energetski subjekt koji se bavi kupovinom i nabavom, isporukom i prodajom energije/energenata krajnjim korisnicima..44) "Ugovor o energijskom učinku" je ugovor o pružanju energijskih usluga zaključen između korisnika i uglavnom ESCO-a po kojem se provedba mjera plaća prema ugovorenom stupnju poboljšanja energijske učinkovitosti. 45) "Upravljanje energijom" je praćenje i analiziranje potrošnje energije, provođenje energijskih audita, energij-ska certifikacija zgrada, provedba mjera energijske učinko-vitosti, uspostava i vođenje informacijskog sustava za energijsku učinkovitost. 46) "Ušteda energije" je smanjenje potrošnje energije utvrđeno mjerenjem ili procjenom potrošnje prije i poslije primjene mjera za poboljšanje energijske učinkovitosti, uz usklađivanje sa vanjskim uvjetima koji utječu na potrošnju energije. 47) "Veliki potrošač energije" je krajnji potrošač energije čija ukupna godišnja potrošnja energije prelazi propisane granične vrijednosti potrošnje energije. 48) "Zgradarstvo" je disciplina koja proučava sve što se odnosi na građevinski dio objekta, odnosno proučava elemente, sklopove, tipove konstrukcija, proste i složene tehničke sustave u i na objektu, način građenja, primjenu materijala i potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju objekta. 49) "Značajna obnova" znači rekonstruiranje, renoviranje ili adaptiranje zgrade kada su ukupni troškovi, koji se odnose na omotač zgrade ili tehničke sustave zgrade, veći od 25% vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na kojem se zgrada nalazi, odnosno kada se obnavlja više od 25% površine omotača zgrade. II. INDIKATIVNI CILJEVI Članak 4. (Indikativni ciljevi za uštedu energije) (1) Indikativni ciljevi Federacije Bosne i Hercegovine u ostva-rivanju ušteda u potrošnji energije utvrđuju se Akcijskim planom za energijsku učinkovitost Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: EEAPF), a na temelju obveza utvrđenih Nacionalnim akcijskim planom energijske učinkovitosti Bosne i Hercegovine (NEEAP). (2) EEAPF je sastavni dio Nacionalnog akcijskog plana energijske učinkovitosti Bosne i Hercegovine. (3) Indikativni ciljevi izračunavaju se na temelju raspoloživih podataka za posljednjih pet godina. (4) Metodologiju za izračunavanje indikativnih ciljeva utvrđuje Ministarstvo. III. MJERODAVNOST ZA PROVEDBU POLITIKE ENERGIJSKE UČINKOVITOSTI Članak 5. (Agencija za energijsku učinkovitost) (1) Agencija za energijsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Agencija) je neprofitna organizacija sa svojstvom pravne osobe za obavljanje stručnih poslova na unaprjeđenju uvjeta i mjera za racionalnu uporabu i štednju energije i energenata, kao i poboljšanje energijske učinkovitosti u svim sektorima potrošnje energije. (2) Agencija se registrira sukladno ovom zakonu i drugim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji reguliraju ovu oblast. (3) S ciljem osiguranja najveće razine dostupnosti informacija Agencija uspostavlja, vodi i održava informacijski sustav energijske učinkovitosti. (4) Vlada će, na prijedlog mjerodavnih ministarstava, posebnim propisom uspostaviti i urediti pitanja vezana uz mjero-davnost, statusna pitanja i organizaciju Agencije. Članak 6. (Mjerodavnosti Agencije) Mjerodavnosti Agencije, između ostaloga, su: a) promoviranje energijske učinkovitosti i energijske uštede; b) promoviranje korištenja energije iz obnovljivih izvora s ciljem poboljšanja kvalitete okoliša i smanjenja emisije plinova sa stakleničkim učinkom; c) kreiranje i provođenje projekata koji demonstriraju energijsku učinkovitost i korištenje čistih - obnovljivih izvora energije; Broj 22 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 24. 3. 2017. d) analiziranje postojanja i predlaganje načina uklanjanja barijera koje sprječavaju mogućnost primjene mjera za poboljšanje energijske učinkovitosti; e) analiziranje mogućnosti primjene okolišnih kriterija i kriterija energijske učinkovitosti na urbani razvitak s posebnim naglaskom na urbani razvitak stanovanja, na način da se navedeni kriteriji uključe u proceduru za izdavanje dozvola za građenje, odnosno pokretanje inicijative za postizanje poreznih olakšica za projekte koje primjenjuju ove kriterije; f) sudjelovanje u izradi, koordiniranju i kontroli pro-vedbe kratkoročnih i dugoročnih planova za ostva-renje ciljeva poboljšanja energijske učinkovitosti; g) rukovođenje realiziranjem projekata i provedbom mjera iz oblasti energijske učinkovitosti sukladno programima poboljšanja energijske učinkovitosti; h) pripremanje godišnjih izvješća o rezultatima prove-denih mjera predviđenih programima poboljšanja energijske učinkovitosti; i) vođenje registra izdatih certifikata u zgradarstvu i registra obavljenih energijskih audita u industriji; j) organiziranje pravodobnog informiranja javnosti o rezultatima provedenih mjera u različitim sektorima; k) sudjelovanje u pripremi legislative u oblasti energijske učinkovitosti; l) sudjelovanje u realiziranju međunarodnih programa i projekata. Članak 7. (Osiguranje ispunjavanja ciljeva do uspostave Agencije) (1) Do uspostave Agencije poslove koji će osigurati postizanje indikativnih ciljeva obavljat će Ministarstvo. (2) S ciljem postizanja indikativnih ciljeva Ministarstvo poslove iz stavka (1) ovoga članka obavlja u suradnji i koordiniranju s Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, a sukladno njihovim mjerodavnostima. Članak 8. (Mjerodavnost Ministarstva) (1) Ministarstvo provodi politiku poboljšanja energijske učinkovitosti. (2) U suradnji s ministarstvima iz članka 7. stavak (2) ovoga zakona Ministarstvo priprema i Vladi dostavlja usuglašen prijedlog podzakonskih akata koje sukladno ovom zakonu donosi Vlada. (3) U pogledu provođenja politike poboljšanja energijske učinkovitosti Ministarstvo koordinira druga tijela uprave, ustanove, javna poduzeća i zainteresirane strane. (4) Ministarstvo sudjeluje u pripremi propisa neophodnih za usklađivanje zakonodavstva Federacije Bosne i Hercego-vine s propisima o energijskoj učinkovitosti koji su na snazi u Energetskoj zajednici. Članak 9. (Mjerodavnost kantona) Vlada kantona, ili od nje zaduženo tijelo uprave, u provođenju ovoga zakona zadužena je: a) donositi Plan energijske učinkovitosti na svome području, b) upravljati potrošnjom energije u zgradama koje tijela vlade, javne službe i poduzeća čiji je utemeljitelj kanton, koriste za obavljanje djelatnosti, c) utvrđivati poticajne mjere za poboljšanje energijske učinkovitosti, d) voditi informacijski sustav energijske učinkovitosti na razini kantona, sukladno propisu iz članka 48. ovoga zakona i e) pružati stručnu pomoć jedinicama lokalne samoupra-ve na izradi programa poboljšanja energijske učin-kovitosti radi njihovog usklađivanja s EEAPF-om. Članak 10. (Mjerodavnost jedinica lokalne samouprave) Jedinica lokalne samouprave: a) donosi općinski i/ili gradski program poboljšanja energijske učinkovitosti, b) upravlja energijom u zgradama i drugim izgrađenim objektima koje za obavljanje djelatnosti koriste tijela lokalne samouprave, javne službe i javna poduzeća čiji je utemeljitelj lokalna samouprava, c) informira građane o mogućnostima poboljšanja energijske učinkovitosti, značaju i učincima primjene mjera energijske učinkovitosti u stambenim objektima u vlasništvu građana, d) informira poslovne subjekte o mogućnostima pobolj-šanja energijske učinkovitosti, značaju i učincima primjene mjera energijske učinkovitosti u poslovnim objektima, e) utvrđuje poticajne mjere za poboljšanje energijske učinkovitosti i f) vodi informacijski sustav potrošnje energije u zgrada-ma navedenim u alineji b) ovoga članka sukladno propisu iz članka 48. ovoga zakona. IV. STRATEGIJSKI DOKUMENTI ENERGIJSKE UČINKOVITOSTI Članak 11. (Strategija energijske učinkovitosti) (1) Strategija energijske učinkovitosti (u daljnjem tekstu: Strategija) sastavni je dio Energetske strategije Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Strategija se sastoji od: a) Politike za provođenje energijske učinkovitosti; b) Strategijskog plana za implementiranje ciljeva energijske učinkovitosti koji sadrži: 1) indikativne ciljeve za uštedu energije; 2) smjernice za postizanje indikativnih ciljeva; c) Akcijskog plana koji definira implementiranje strategijskog plana. (3) Ministarstvo izrađuje, Vlada predlaže, a Parlament Federa-cije Bosne i Hercegovine donosi Strategiju. (4) Strategija se usvaja za razdoblje od najmanje deset godina. (5) Politika i strategijski plan donose se za razdoblje od najmanje deset godina, razmatraju se najmanje svake dvije godine i ažururaju po potrebi, a njihove se izmjene i dopune vrše po proceduri iz stavka (3) ovoga članka. (6) Strategija utvrđuje razinu i način osiguranja financijskih sredstava potrebnih za ispunjenje indikativnih ciljeva za uštedu energije. (7) Do donošenja politike iz stavka (2) točka a) ovoga članka Ministarstvo priprema, a Vlada, u roku 60 dana od dana stu-panja na snagu ovoga zakona, odlukom utvrđuje privreme-ne smjernice politike za provođenje energijske učinko-vitosti. (8) Odluka iz stavka (7) ovoga članka počinje se primjenjivati nakon dobijanja suglasnosti od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 12. (Akcijski plan energijske učinkovitosti) (1) Na prijedlog Ministarstva EEAPF, pripremljen u suradnji s mjerodavnim ministarstvima iz članka 7. stavak (2) ovoga Petak, 24. 3. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 22 - Stranica 5 zakona, donosi Vlada u roku 90 dana od donošenja privre-menih smjernica iz članka 11. stavak (7) ovoga zakona. (2) EEAPF sadrži: a) indikativne ciljeve za uštedu energije za razdoblje tri godine, b) mjere energijske učinkovitosti za ostvarivanje indikativnih ciljeva za uštedu energije, c) vremenski okvir i nositelje aktivnosti za provođenje mjera za postizanje indikativnih ciljeva, d) procjenu rezultata napretka u ostvarivanju ciljeva iz prethodnog EEAPF-a (osim za prvi EEAPF) neposredno prije donošenja novog i e) procjenu financijskih i drugih sredstava potrebnih za provođenje EEAPF-a, izvore i način njihovog osiguranja. (3) Ministarstvo će pratiti provođenje EEAPF-a i podnijeti izvešće o njegovom ostvarenju na usvajanje Vladi najkasnije do 30. travnja u tekućoj godini, za prethodnu godinu. (4) Izmjene i dopune EEAPF-a vrše se po proceduri iz stavka (1) ovoga članka. (5) Radi učinkovitog provođenja mjera i postizanja indikativnih ciljeva iz EEAPF-a zakonom se može utemeljiti fond putem kojeg će se ostvarivati potpora za javni i privatni sektor s ciljem ispunjenja obveza poboljšanja energijske učinko-vitosti. Članak 13. (Operativni plan za poboljšanje energijske učinkovitosti u federalnim institucijama) (1) Operativni plan za poboljšanje energijske učinkovitosti u federalnim institucijama uprave (u daljnjem tekstu: Operativni plan) obuhvaća: a) mjere koje treba provesti u institucijama javne uprave; b) dinamiku provođenja mjera; c) sredstva neophodna za realiziranje mjera, izvori i način njihovog osiguranja. (2) Operativni plan iz stavka (1) ovoga članka mora biti usklađen s EEAPF-om i donosi se za razdoblje tri godine. (3) Na temelju prijedloga operativnih planova javnih institucija dostavljenih od odgovornih osoba javnih institucija, Ministarstvo predlaže a Vlada donosi trogodišnji operativni plan iz stavka (1) ovoga članka u roku 90 dana od dana donošenja EEAPF-a. (4) Financiranje provođenja Operativnog plana vrši se iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, Fonda, javno-privatnih partnerstava i drugih izvora financiranja. (5) Odgovorna osoba institucije javne uprave Vladi i Ministarstvu dostavlja izvješće o provođenju Operativnog plana najmanje jednom godišnje. Članak 14. (Kantonalni planovi energijske učinkovitosti) (1) Svaki će kanton u roku šest mjeseci od dana donošenja EEAPF-a donijeti Plan energijske učinkovitosti na području kantona. (2) Plan iz stavka (1) ovoga članka mora biti usuglašen s EEAPF-om. (3) Trogodišnji plan iz stavka (1) ovoga članka, pripremljen u suradnji s tijelima lokalne samouprave, ekonomskim udru-gama i udrugama za zaštitu okoliša, te drugim zainte-resiranim osobama donosi vlada kantona. (4) Sastavni dio plana iz stavka (1) ovoga članka su planovi za unaprjeđenje energijske učinkovitosti javnih institucija ustanovljenih na razini kantona. (5) Plan iz stavka (1) ovoga članka, prije njegovog usvajanja, vlada kantona dostavlja Ministarstvu s ciljem procjene njegove usuglašenosti s EEAPF-om. Članak 15. (Programi poboljšanja energijske učinkovitosti jedinica lokalne samouprave) (1) Na temelju kantonalnih planova jedinice lokalne samoupra-ve donose općinske i/ili gradske programe poboljšanja energijske učinkovitosti u roku šest mjeseci od dana usvajanja kantonalnog plana. (2) Program iz stavka (1) ovoga članka donosi se za tri godine i obuhvaća: a) Prijedlog mjera za ostvarenje indikativnih ciljeva za uštedu energije u potrošnji na teritoriju jedinice lokalne samouprave, uključujući: 1) planove adaptiranja i održavanja zgrada i drugih izgrađenih objekata koje koristi jedinica lokalne samouprave, njezine administracijske službe, javna poduzeća čiji je utemeljivač jedinica lokalne samouprave; 2) planove za poboljšanje energijske učinkovitosti komunalnih usluga (javne rasvjete, opskrbe vodom, upravljanja otpadom i sl.) i transporta; 3) specifične mjere u zgradama zaštićenim kao kulturno naslijeđe i druge slične vrste objekata; 4) druge mjere koje treba provesti na teritoriju jedinice lokalne samouprave; b) vremenski okvir za provođenje mjera za postizanje indikativnih ciljeva; c) procjenu financijskih i drugih sredstava potrebnih za provođenje programa iz stavka (1) ovoga članka, izvore i način njihovog osiguravanja. (3) Financiranje provođenja programa iz stavka (1) ovoga članka vrši se iz proračuna jedinice lokalne samouprave, Fonda, javno-privatnih partnerstava i drugih izvora financiranja. (4) Jedinica lokalne samouprave Program iz stavka (1) ovoga članka prije usvajanja dostavlja vladi kantona s cijem procjene njegove usuglašenosti s Planom iz članka 14. ovoga zakona. Članak 16. (Program poboljšanja energijske učinkovitosti velikog potrošača) (1) Veliki potrošač uspostavlja sustav upravljanja energijom i donosi program poboljšanja energijske učinkovitosti za razdoblje tri godine. (2) Program iz stavka (1) ovoga članka sadrži detaljnu analizu velikog potrošača po strukturi potrošnje, značajkama po-trošnje, procjenu stanja energijske učinkovitosti, indikativne ciljeve za uštedu energije, mjere za unaprjeđenje energijske učinkovitosti, izvore sredstava i druge potrebne podatke. (3) Program iz stavka (1) ovoga članka veliki potrošač donosi u roku 90 dana od dana donošenja Plana energijske učinkovitosti kantona. (4) Veliki potrošač je dužan program iz stavka (1) ovoga članka dostaviti Ministarstvu radi provjere usklađenosti s planom usvojenim na kantonalnoj razini i EEAPF-om. (5) Veliki potrošač je dužan do 1. ožujka tekuće godine dostaviti Ministarstvu izvješće o provođenju programa iz stavka (1) ovoga članka koji, između ostaloga, sadrži analizu ciljeva postignutih u prethodnoj godini kao i buduće mjere. (6) Veliki potrošač je obvezan provoditi mjere poboljšanja energijske učinkovitosti i: Broj 22 - Stranica 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 24. 3. 2017. a) uspostaviti adekvatnu organizacijsku strukturu za upravljanje energijom i odrediti osobu odgovornu za upravljanje energijom; b) osigurati provođenje energijskih audita i primjenu ekonomski isplativih mjera energijske učinkovitosti; c) uspostaviti odgovarajući informacijski sustav kojim će osigurati evidenciju praćenja potrošnje energije. (7) Ministar donosi propis kojim se utvrđuje granična vrijednost energije za određivanje statusa velikog potrošača, sadržaj programa za poboljšanje energijske učinkovitosti iz stavka (2) ovoga članka i izvješće o provođenju programa iz stavka (4) ovoga članka. Članak 17. (Distributer energenata, operator distribucijskog sustava i opskrbljivač energijom) (1) Distributer energenata, operator distribucijskog sustava i opskrbljivač energijom Ministarstvu podnosi izvješće o radu jednom godišnje. (2) Izvješće iz stavka (1) ovoga članka obuhvaća: a) pregled isporučene energije i energenata prema strukturi krajnjih potrošača energije, kategoriji i vrsti potrošnje; b) zemljopisnu lokaciju njihovih krajnjih potrošača energije; c) procjenu stanja energijske učinkovitosti krajnjih potrošača energije; d) prijedloge za mjere poboljšanja energijske učinko-vitosti kod krajnjih potrošača energije; e) druge podatke, koji mogu biti relevantni za energijsku učinkovitost kod krajnjih potrošača energije. Obrazac izvješća iz stavka (1) ovoga članka donosi Ministarstvo. (3) Subjekti iz stavka (1) ovoga članka dužni su obavljati poslove iz svoje mjerodavnosti na način da ne ometaju isporuku energijskih usluga i drugih mjera poboljšanja energijske učinkovitosti, ili da ne ometaju razvitak tržišta energijskih usluga i drugih mjera poboljšanja energijske učinkovitosti. (4) Subjekti iz stavka (1) ovoga članka dužni su sami ili angažiranjem drugih subjekata omogućiti krajnjim potrošačima energije: a) energijske usluge po konkurencijskim cijenama; b) energijske audite provedene na neovisan način, po konkurencijskim cijenama; (5) Vlada na prijedlog Ministarstva i Federalnog ministarstva prostornog uređenja može donijeti poseban propis kojim će odrediti godišnju naknadu u visini procijenjenih troškova aktivnosti iz stavka (4) ovoga članka za subjekte iz stavka (1) ovoga članka, a koja se uplaćuje Fondu. (6) U slučaju donošenja propisa iz stavka (5) ovoga članka subjekti iz stavka (1) ovoga članka nisu dužni ispunjavati obveze iz stavka (4) ovoga članka. (7) Propisom iz stavka (5) ovoga članka Vlada može regulirati mogućnost sklapanja dragovoljnih sporazuma s vlasnicima industrijskih postrojenja na način da se definiraju elementi za supstituciju plaćanja naknade za emisiju stakleničkih plinova s investiranjem u poboljšanje energijske učinkovitosti. (8) Donošenje propisa iz stavka (5) ovoga članka ne oslobađa subjekte iz stavka (1) ovoga članka od suzdržavanja od svakog ponašanja koje će ometati ili ugroziti vršenje energijskih usluga, energijskih audita ili primjenu mjera poboljšanja energijske učinkovitosti. V. MJERE ENERGIJSKE UČINKOVITOSTI Članak 18. (Obveze javnog sektora) (1) Tijela javne uprave, organizacije, regulatorna tijela, javne ustanove, agencije, jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća dužna su vršiti upravljanje energijom u prostorijama u kojima posluju i drugim sredstvima s kojima posluju. (2) Upravljanje energijom obuhvaća obuku i edukaciju svojih uposlenika, kao i uspostavu i provođenje kriterija energijske učinkovitosti u postupcima nabave dobara i usluga. (3) U svrhu ispunjenja svojih obveza subjekti u javnom sektoru će: a) periodično, a najmanje jednom godišnje analizirati potrošnju energije; b) provoditi energijski audit sukladno ovom zakonu i drugim propisima koji reguliraju ovu oblast i osigurati dobijanje Certifikata o energijskoj učinkovitosti objekata u funkciji javnog sektora; c) usvojiti program poboljšanja energijske učinkovitosti; d) implementirati mjere programa energijske učinko-vitosti; e) provoditi, održavati i razvijati sustav informacija o energijskoj učinkovitosti, a posebice sustav kontrole nad potrošnjom energije; f) dostavljati Agenciji i Ministarstvu podatke o ukupno utrošenoj energiji sukladno propisu iz članka 48. ovoga zakona. (4) Odredbe stavaka (1) i (2) primjenjivat će i veliki potrošači u obavljanju svojih djelatnosti, kao i svi potrošači energije kada koriste sredstva za energijsku učinkovitost dobijena od Fonda sukladno uvjetima propisanim od Fonda. Članak 19. (Dostava podataka o godišnjoj potrošnji energije) (1) Jedinice lokalne samouprave, kantoni i Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, sukladno propisu iz članka 48. ovoga zakona, izvješćem dostavljaju Agenciji podatke o godišnjoj potrošnji energije u zgradama i drugim izgrađenim objektima koje koriste, s opisom čimbenika koji utječu na razinu potrošnje, ne kasnije od 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Izvješće iz stavka (1) ovoga članka obuhvaća: a) ukupnu potrošnju energije po energentima; b) ukupnu potrošnju energije po tipu zgrade u okviru javnog sektora (zgrade tijela uprave, obrazovanje, kultura i dr.); c) korisne površine zgrade; d) broj uposlenika i broj korisnika; e) ukupne troškove za energiju, po energentima za svaki tip zgrade. (3) Agencija će podatke iz st. (1) i (2) ovoga članka uvrstiti u informacijski sustav iz članka 46. stavka (1) ovoga zakona. Članak 20. (Obnovljivi izvori energije) (1) Uporaba obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne ili toplotne energije smatra se mjerom energijske učinkovitosti u smislu ovoga zakona ako: a) je električna ili toplotna energija iz OIEiEK-a proizve-dena na zgradi, ili pomoćnim objektima zgrade, u kojoj se koristi; b) specifični obnovljivi izvor energije nije većobuhvaćen podsticajnim mjerama ili ako električna energija proizvedena iz tog obnovljivog izvora energije nije namijenjena za prodaju. Petak, 24. 3. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 22 - Stranica 7 (2) Fizičke i pravne osobe koje koriste obnovljive izvore energije iz stavka (1) ovoga članka mogu koristiti sredstva namijenjena za projekte energijske učinkovitosti. Članak 21. (Javne nabave dobara i usluga) (1) Sukladno propisima koji reguliraju oblast javnih nabava, korisnici sredstava proračuna Federacije Bosne i Hercegovine ili proračuna kantona ili jedinica lokalne samouprave će, pri odlučivanju o izboru dobavljača u postupku javne nabave, energijsku učinkovitost robe i usluga ocjenjivati zajedno s ostalim kriterijima i prioritet će biti dat, pod jednakim uvjetima, za nabavu opreme i usluga koje omogućuju veći stupanj energijske učinkovitosti. (2) Kod raspisivanja javne nabave za kupovinu ili zakup zgrade ili dijela zgrade, ili rekonstruiranje zgrade ili dijela zgrade, odnosno za uslugu projektiranja zgrade ili dijela zgrade, za potrebe subjekta javnog sektora, kriterij koji definira energijsku učinkovitost izgrađene ili projektirane zgrade ili dijela zgrade ne može biti bodovan ispod razine od 20% ukupnog broja bodova. (3) Pri kupovini ili zakupu zgrade ili dijela zgrade subjekt javnog sektora će u slučaju jednake razine ispunjenosti kriterija iz stavka (2) ovoga članka prednost dati zgradi ili dijelu zgrade koja ima višu razinu energijske učinkovitosti, dokumentiranu certifikatom iz članka 33. ovoga zakona. Članak 22. (Obveze vlasnika zgrade) (1) Pri prodaji ili iznajmljivanju zgrade ili dijelova zgrade u oglasu o prodaji ili iznajmljivanju mora biti naveden indikator energijske značajke zgrade ili dijela zgrade. (2) Odredba is stavka (1) ovoga članka stupa na snagu 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Odredba iz stavka (1) ovoga članka ne odnosi se na zgrade i druge izgrađene objekte s liste iz članka 25. stavak (3) ovoga zakona. (4) Prije prijenosa prava vlasništva nad zgradom ili dijelom zgrade s prodavca na kupca, ili prije stupanja na snagu ugovora o zakupu zgrade ili dijela zgrade, prodavac, odnos-no zakupodavac dužan je kupcu, odnosno zakupoprimcu predočiti na uvid Certifikat iz članka 33. ovoga zakona. (5) Odredba iz stavka (4) ovoga članka stupa na snagu 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 23. (Obveze investitora) Uz zahtjev za izdavanjem dozvole za uporabu nove građevine ili za promjenu namjene građevine investitor je dužan priložiti Certifikat iz članka 33. ovoga zakona. VI. ENERGIJSKI AUDIT I CERTIFICIRANJE Članak 24. (Energijske značajke zgrade) (1) Energijske značajke zgrade utvrđuju se na temelju stvarnog ili procijenjenog iznosa energije koja se troši ovisno o vrsti i namjeni zgrade, što uključuje grijanje, pripremu tople vode, hlađenje, ventilaciju, osvjetljenje i pogon uređaja, opreme i uređaja instaliranih u zgradi. (2) Količina energije iz stavka (1) ovoga članka mora biti izražena kroz indikatore koji se obračunavaju uzimajući u obzir zadanu unutarnju temperaturu zgrade, toplotnu izola-ciju ovojnice zgrade, performanse tehničkih sustava zgrade, dizajn i lokaciju zgrade, klimatske uvjete, utjecaj susjednih objekata, sopstvenu proizvodnju energije i sve ostale čimbenike koji utječu na potrošnju energije. (3) Pravilnik o minimalnim zahtjevima za energijskim značajkama zgrada donosi federalni ministar prostornog uređenja. (4) Pravilnik iz stavka (3) ovoga članka sadrži metodologiju utvrđivanja zahtjeva za energijskim značajkama zgrada ovisno o vrsti i namjeni zgrade, značajki toplotne izolacije zgrade, potrošnje energije za osiguranje tople vode i drugih zahtjeva u pogledu energijske učinkovitosti. (5) Revizija zahtjeva za energijskim značajkama zgrada vrši se najmanje jednom u razdoblju pet godina i mora uzeti u obzir tehnički progres u građevinskom sektoru. Članak 25. (Nove zgrade) (1) Projekt za izgradnju nove zgrade, značajna obnova postoje-će zgrade mora biti sukladna zahtjevima za energijskim značajkama zgrada, sukladno ovom zakonu. (2) Projekt iz stavka (1) ovoga članka mora predvidjeti indivi-dualna mjerila potrošnje električne ili toplotne energije, odnosno prirodnog plina za svaku individualnu jedinicu u objektu. (3) Federalni ministar prostornog uređenja, na prijedlog kantonalnih ministarstava mjerodavnih za prostorno uređenje, institucija mjerodavnih za kulturno-povijesno naslijeđe i vjerskih zajednica, utvrđuje listu zgrada i drugih izgrađenih objekata na koje se ne odnose obveze iz stavka (1) ovoga članka. (4) Prilikom utvrđivanja liste iz stavka (3) ovoga članka potrebno je uključiti objekte koji su: a) zgrade koje su službeno zaštićene kao dio kulturno-povijesnog naslijeđa ili zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne važnosti ukoliko bi usklađenost s određenim minimalnim zahtjevima za energijskim značajkama neprihvatljivo promijenila njihov izgled ili osobine, b) zgrade koje se koriste kao vjerski objekti ili mjesta za obavljanje vjerskih aktivnosti, c) privremeni objekti s rokom uporabe od dvije godine ili kraće, industrijski kompleksi, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s niskom potrošnjom energije, d) stambene zgrade koje se koriste ili koje su namijenjene za korištenje na razdoblje kraće od četiri mjeseca godišnje ili za ograničenu godišnju uporabu i s očekivanom potrošnjom energije koja je manja od 25% cjelogodišnje uporabe, e) samostojeće zgrade s ukupnom korisnom podnom površinom manjom od 50m2. (5) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje urbanističke suglasnosti za individualne objekte, zgrade ili skupine zgrada, investitor mora, u sklopu idejnog projekta, priložiti analizu uporabe alternativnih sustava opskrbe energijom. (6) Analiza iz stavka (5) ovoga članka uzima u obzir ekološku i ekonomsku izvodljivost visokodjelotvornih navedenih alternativnih sustava ako su takvi dostupni: a) decentralizirani sustav opskrbe temeljen na obnovlji-vim izvorima energije; b) kogeneraciju; c) daljinsko ili blok grijanje ili hlađenje, posebice gdje je to temeljeno na potpunom ili djelomičnom korištenju obnovljivih izvora energije; d) toplotne crpke. (7) Dokumentacija na kojoj je analiza iz stavka (5) ovoga članka utemeljena, s ciljem verifikacije mora biti dostupna tijelu mjerodavnom za izdavanje urbanističke suglasnosti. (8) Na temelju uvida u analizu i dokumentaciju iz st. (5) i (7) ovoga članka, tijelo mjerodavno za izdavanje urbanističke
Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 72/16 14.09.2016 poljoprivreda,proizvodnja Broj 72 - Stranica 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O POLJOPRIVREDNOJ ORGANSKOJ PROIZVODNJI Proglašava se Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 13.07.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 02.06.2016. godine. Broj 01-02-489-02/16 07. septembra 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O POLJOPRIVREDNOJ ORGANSKOJ PROIZVODNJI DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim zakonom se propisuju ciljevi i načela organske proizvodnje, proizvodna pravila za organsku poljoprivrednu proizvodnju (u daljnjem tekstu: organska proizvodnja), označavanje organskih proizvoda, sistem kontrole u organskoj proizvodnji, registar subjekata u organskoj proizvodnji, upravni i inspekcijski nadzor, uvoz, izvoz i stavljanje na tržište organskih proizvoda, prekršaji i druga pitanja od značaja za organsku proizvodnju. Član 2. (Primjena Zakona) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na proizvode poljoprivrednog porijekla koji potiču iz svih faza organske biljne i stočarske proizvodnje, uključujući akvakulturu (u daljnjem tekstu: organski proizvod) kada su ti proizvodi stavljeni na tržište ili su namijenjeni stavljanju na tržište Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH) i to: a) sirovi ili neprerađeni poljoprivredni proizvodi; b) prerađeni poljoprivredni proizvodi namijenjeni da se koriste kao hrana; c) proizvodi akvakulture; d) hrana za životinje; e) vegetativni reprodukcioni materijal i sjeme za uzgoj; f) kvasci koji se koriste kao hrana ili hrana za životinje. (2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve subjekte registrirane za obavljanje neke od djelatnosti vezane uz organske proizvode navedene u stavu (1) ovog člana i koji učestvuju u aktivnostima u bilo kojoj fazi proizvodnje, pripreme i distribucije na području Federacije BiH. (3) Proizvodi dobijeni lovom divljih životinja i ribolovom u slobodnim vodama ne smatraju se proizvodima organske proizvodnje. (4) Priprema hrane u okviru ugostiteljske djelatnosti u restoranima, bolnicama, menzama i drugim sličnim mjestima prodaje ili isporuke hrane krajnjem potrošaču ne podliježe odredbama ovog zakona. (5) Ovaj zakon primjenjuje se uz primjenu važećih propisa o proizvodima iz stava (1) ovog člana kojima se uređuje proizvodnja, prerada, distribucija, deklarisanje, označavanje i kontrola, uključujući propise o hrani i hrani za životinje. Član 3. (Definicije) (1) U smislu odredbi ovog zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja: 1) "organska proizvodnja" je način proizvodnje poljoprivrednih i drugih proizvoda primjenom proizvodnih pravila za organsku proizvodnju u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 2) "faze proizvodnje, pripreme i distribucije" znači svaka faza od, uključujući primarnu proizvodnju i uzgoj organskog proizvoda do, uključujući njegovo skladištenje, preradu, obradu, prijevoz, prodaju ili isporuku krajnjem potrošaču, kao i označavanje ili deklarisanje, reklamiranje, uvoz, izvoz i podugovaranje sa trećom stranom; 3) "organsko" znači da potiče od/ili se odnosi na organsku proizvodnju u skladu sa ovim zakonom; 4) "neorgansko" znači da ne potiče ili nije u vezi sa organskom proizvodnjom u skladu sa ovim zakonom; 5) "subjekt" je fizičko ili pravno lice u organskoj proizvodnji odgovorno da osigura provođenje odredbi ovog zakona unutar poslovanja za koje je registrirano i kojim upravlja; 6) "grupa subjekata" je grupa u kojoj je svaki subjekt poljoprivrednik i koja posjeduje gazdinstvo do pet hektara korištene poljoprivredne površine i koja se može, uz proizvodnju hrane i hrane za životinje, baviti i preradom hrane i hrane za životinje; 7) "biljna proizvodnja" je uzgoj biljnih vrsta i proizvodnja biljnih proizvoda na proizvodnim jedinicama, uključujući žetvu i ubiranje plodova, te sakupljanje plodova, biljaka, biljnih dijelova samoniklih biljnih vrsta i gljiva iz prirodnih staništa u komercijalne svrhe; 8) "proizvodna jedinica" je proizvodni pogon, proizvodna površina, pašnjak, prostor na otvorenom, objekt za životinje, prostor za skladištenje roba, biljnih i životinjskih proizvoda, sirovina i svih drugih repromaterijala potrebnih za organsku proizvodnju; 9) "stočarska proizvodnja" je uzgoj domaćih ili pripitomljenih kopnenih životinja na proizvodnim jedinicama, uključujući pčelarstvo, kao i sakupljanje životinjskih vrsta iz prirodnih staništa u komercijalne svrhe; 10) "akvakultura" je uzgoj i proizvodnja riba i drugih vodenih organizama korištenjem tehnika za povećanje njihove proizvodnje izvan prirodnih kapaciteta staništa, a uzgajane ribe i organizmi ostaju u vlasništvu subjekta u fazi uzgoja, proizvodnje i izlova; 11) "paralelna proizvodnja" znači istovremeno obavljanje djelatnosti i organske proizvodnje i proizvodnje u prijelaznom periodu i/ili organske proizvodnje i neorganske proizvodnje od subjekta; 12) "prijelazni period" je utvrđeni period koji je potreban za prelazak iz neorganske na organsku proizvodnju ili uzgoj u toku kojeg se na poljoprivrednom gazdinstvu i/ili proizvodnoj jedinici primjenjuju odredbe ovog zakona; 13) "priprema" su postupci konzervisanja i/ili prerade organskih proizvoda, uključujući klanje i rasijecanje kada su u pitanju proizvodi od životinja, kao i Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 33 pakovanje, označavanje i/ili izmjena oznaka koje se odnose na proizvodna pravila za organsku proizvodnju; 14) za izraze: "hrana", "hrana za životinje" i "stavljanje na tržište" važe definicije utvrđene u Zakonu o hrani ("Službeni glasnik BiH", br. 50/04); 15) "označavanje" je svaki izraz, riječ/i, podatak, trgovački naziv, naziv robne marke (brenda), slikovni prikaz ili simbol, žig ili oznaka koja se veže ili nalazi na bilo kojem pakovanju, ambalaži, dokumentu, obavijesti, etiketi, tabli, prstenu ili obruču koji prati organski proizvod ili se na njega odnosi; 16) za izraz "upakovana hrana" važi definicija utvrđena posebnim propisom o označavanju ili deklarisanju upakovane hrane; 17) "reklamiranje" je svako predstavljanje javnosti bilo kojim sredstvom osim oznakom, čija je svrha da ima ili je vjerovatnoća da će imati uticaj na formiranje stavova, uvjerenja i ponašanja kupaca i/ili potrošača sa direktnim ili indirektnim ciljem podsticanja prodaje organskih proizvoda; 18) "nadležni organ" je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) u čijoj je nadležnosti provođenje ovog zakona i organizacija sistema kontrola u području organske proizvodnje u skladu sa odredbama ovog zakona, a prema potrebi izraz uključuje i odgovarajuće nadležne organe iz trećih zemalja; 19) "kontrolno tijelo" je pravno lice koje je registrirano za obavljanje djelatnosti kontrole i certifikacije, a kojem je nadležni organ dodijelilo ovlaštenje za provođenje kontrole i certifikacije u oblasti organske proizvodnje u skladu sa odredbama utvrđenim ovim zakonom, a prema potrebi izraz podrazumijeva odgovarajući kontrolni organ ili kontrolno tijelo iz trećih zemalja; 20) "službena kontrola" je svaki oblik kontrole koju vrši nadležni organ radi verifikovanja postupanja subjekta nadzora i usklađivanja poslovanja u skladu sa zakonima i drugim propisima; 21) "certifikacija" je postupak na osnovu kojeg ovlašteno kontrolno tijelo izdaje certifikat o usaglašenosti kojim potvrđuje da je predmetni organski proizvod proizveden u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 22) "oznaka usklađenosti" znači dokaz usklađenosti sa određenom grupom standarda ili drugih normativnih akata u obliku oznake; 23) "organski proizvod" je svaki proizvod proizveden i označen ovim izrazom i/ili oznakom na jednom od službenih jezika i pisama u Federaciji BiH, u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 24) "sastojak" je svaka supstanca, uključujući aditive, koja se koristi u proizvodnji ili pripremi hrane, a koja je prisutna u gotovom proizvodu čak i u promijenjenom obliku; 25) za izraz "sredstva za zaštitu bilja" važi definicija utvrđena Zakonom o zaštiti bilja od bolesti i štetočina koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) koji se u skladu sa članom IX5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine primjenjuje kao federalni zakon, odnosno značenje izraza "fitofarmaceutska sredstva" utvrđenog Zakonom o fitofarmaceutskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04); 26) za izraz "genetički modificirani organizam" (u daljnjem tekstu: GMO) važi definicija utvrđena Zakonom o genetički modifikovanim organizmima ("Službeni glasnik BiH", br. 23/09); 27) "proizvedeno od GMO-a" znači djelomično ili u cijelosti dobiveno iz GMO-a, ali ne sadrži ili se ne sastoji od GMO-a; 28) "proizvedeno s pomoću GMO-a" znači dobiveno korištenjem GMO-a kao posljednjeg živog organizma u proizvodnom postupku, ali ne sadrži ili se ne sastoji od GMO-a, niti je proizveden od GMO-a; 29) za izraz "dodaci hrani" važi definicija utvrđena posebnim propisom o dodacima hrani za životinje; 30) "ekvivalentno" podrazumijeva u opisivanju različitih sistema ili mjera da ti sistemi ili mjere mogu osigurati isti nivo usklađenosti i udovoljiti ciljevima i načelima organske proizvodnje utvrđenim ovim zakonom; 31) "pomoćna supstanca u procesu proizvodnje" je svaka supstanca koja sama po sebi nije hrana, ali se koristi u preradi sirovine, prehrambenih proizvoda ili njihovih sastojaka u svrhu ispunjavanja određenih tehnoloških zahtjeva u postupku obrade ili prerade, što može dovesti do nenamjernog, ali tehnički neizbježnog prisustva ostataka (rezidua) tih supstanci i njenih derivata u gotovom proizvodu, pod uvjetom da ti ostaci ne predstavljaju nikakvu opasnost po zdravlje i da nemaju nikakav tehnološki učinak na gotov proizvod; 32) "jonizirajuće zračenje" je elektromagnetsko i čestično zračenje čijim prolazom u materiju direktno ili indirektno nastaju parovi pozitivno i negativno nabijenih električnih čestica-jona; 33) "priprema hrane u okviru ugostiteljske djelatnosti" podrazumijeva pripremu organskih proizvoda u restoranima, bolnicama, menzama i drugim sličnim mjestima prodaje ili isporuke hrane krajnjem potrošaču; 34) "izdavanje potvrde" je postupak koji provodi ovlašteno kontrolno tijelo i izdaje potvrdu kojom potvrđuje da je organski proizvod iz uvoza i da potiče iz ekvivalentnog sistema uspostavljenog ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 35) "potvrda" je dokument kojim subjekt dokazuje da je organski proizvod iz uvoza ekvivalentan organskom proizvodu proizvedenom u skladu sa ovim zakonom. (2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda. DIO DRUGI - CILJEVI I NAČELA ORGANSKE PROIZVODNЈE POGLAVLJE I. OPĆI CILJEVI I NAČELA Član 4. (Opći ciljevi organske proizvodnje) Opći ciljevi organske proizvodnje su: a) uspostaviti cjelovit i održiv sistem upravljanja poljoprivredom koji: 1) poštuje prirodne sisteme i cikluse, te održava i poboljšava očuvanje zdravlja tla, voda, biljaka i životinja i održava njihovu međusobnu ravnotežu, 2) doprinosi visokom nivou biološke raznovrsnosti, Broj 72 - Stranica 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. 3) odgovorno koristi energiju i prirodne resurse, kao što su voda, tlo, organske materije i zrak, 4) poštuje visoke standarde o dobrobiti životinja i ispunjava etološke potrebe životinje zavisno od vrste kojoj pripada; b) težiti proizvodnji proizvoda visokog kvaliteta; c) težiti proizvodnji širokog asortimana prehrambenih i drugih poljoprivrednih proizvoda koji su u skladu sa potražnjom potrošača za proizvodima proizvedenim primjenom pravila proizvodnje koji ne nanose štetu okolini, zdravlju ljudi, biljaka ili zdravlju i dobrobiti životinja. Član 5. (Opća načela organske proizvodnje) Organska proizvodnja se zasniva na sljedećim općim načelima: a) načelo odgovarajućeg planiranja i upravljanja prirodnim i biološkim procesima koji su zasnovani na ekološkim sistemima, uz iskorištavanje prirodnih resursa u okviru tih sistema primjenom pravila proizvodnje u okviru kojih se: 1) u proizvodnji koriste agrotehničke, mehaničke, fizičke, biološke i biotehničke mjere, 2) u proizvodnji poljoprivrednih kultura, uzgoju životinja ili proizvodnji u akvakulturi ispunjava načelo održivog korištenja prirodnih resursa, 3) poštuje zabrana upotrebe GMO-a i proizvoda proizvedenih od ili pomoću GMO-a, izuzev veterinarsko-medicinskih proizvoda, a 4) pravila proizvodnje zasnivaju na procjeni rizika i korištenju mjera predostrožnosti i prevencije u slučajevima kada je to potrebno; b) načelo ograničenja unošenja i korištenja repromaterijala dobijenog izvan organske proizvodne jedinice, odnosno poljoprivrednog gazdinstva, a izuzetno kada su potrebni vanjski unosi repromaterijala ili kada ne postoje odgovarajući postupci i metode u skladu sa stavom 1. tačka a) ovog člana, ograničeni su na unose: 1) repromaterijala koji potiču iz organske proizvodnje, 2) prirodnih sastojaka ili sastojaka dobijenih prirodnim putem i 3) prirodnih mineralnih đubriva niske topivosti; c) načelo strogog ograničenja korištenja hemijskih sintetizovanih repromaterijala, osim u vanrednim slučajevima kada: 1) odgovarajući sistemi organskog upravljanja ne daju zadovoljavajuće rezultate i 2) na tržištu nisu dostupni repromaterijali iz stava 1. tačka b) ovog člana ili 3) kada bi korištenje vanjskih unosa repromaterijala iz stava 1. tačka b) ovog člana imalo neprihvatljive posljedice na okolinu; d) načelo prilagođavanja proizvodnih pravila organske proizvodnje kada je to neophodno lokalnim i regionalnim klimatskim i agroekološkim uvjetima, sanitarnom stanju, dostignutom nivou razvoja i specifičnoj uzgojnoj praksi, u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. POGLAVLJE II. SPECIFIČNA NAČELA Član 6. (Specifična načela za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu) Uzgoj u biljnoj i stočarskoj proizvodnji i akvakulturi je organska proizvodnja pod uvjetom da je zasnovana na općim načelima iz člana 5. ovog zakona i na sljedećim specifičnim načelima: a) održavanje i poboljšanje života u tlu i prirodne plodnosti tla, očuvanje stabilnosti i biološke raznovrsnosti tla koji sprečavaju i onemogućuju zbijanje i eroziju tla, te ishrana biljaka prvenstveno putem ekosistema tla; b) svođenje na minimum upotrebe neobnovljivih prirodnih resursa i repromaterijala koji ne potiču sa predmetnog poljoprivrednog gazdinstva; c) reciklaža otpada i nusproizvoda biljnog i životinjskog porijekla u svrhu njihovog daljnjeg korištenja kao repromaterijala u proizvodnji biljaka i životinja; d) kod donošenja odluka vezanih uz organsku proizvodnju obavezno se u obzir uzima ekološka ravnoteža na lokalnom i regionalnom nivou; e) održavanje zdravlja životinja vrši podsticanjem prirodne imunološke zaštite životinja, kao i odabirom u odnosu na vrstu odgovarajućih pasmina i/ili sojeva i uzgojne prakse životinja; f) održavanje zdravlja bilja primjenom preventivnih mjera, kao što su odabir odgovarajućih vrsta, sorti ili hibrida otpornih na štetne organizme, te primjenom odgovarajućeg plodoreda, mehaničkih i fizičkih metoda i mjera zaštite korištenjem prirodnih neprijatelja štetnih organizama; g) primjena prakse uzgoja životinja koje su prilagođene lokalitetu uzgoja i raspoloživim zemljišnim površinama kojima raspolaže subjekt; h) primjena prakse uzgoja životinja kojom se osigurava visok nivo dobrobiti životinja i ispunjava prirodna potreba životinja u odnosu na uzgajanu vrstu; i) proizvodnja organskih proizvoda animalnog porijekla od životinja koje su od rođenja i/ili od kada su se izlegle i tokom cijelog života uzgajane na organskom poljoprivrednom gazdinstvu, odnosno proizvodnoj jedinici; j) izbor pasmina i/ili sojeva životinja s obzirom na njihovu sposobnost prilagođavanja uvjetima lokaliteta, njihovu vitalnost, otpornost prema bolestima ili zdravstvenim poteškoćama; k) ishrana životinja organskom hranom za životinje koja se sastoji od sastojaka poljoprivrednog porijekla iz organskog uzgoja i od prirodnih sastojaka koji nisu poljoprivrednog porijekla; l) primjena uzgojne prakse životinja koja poboljšava njihov imunološki sistem i jača prirodnu otpornost na bolesti, te osiguranje uvjeta za redovno kretanje životinja i slobodnog pristupa otvorenim prostorima i pašnjacima gdje je to odgovarajuće; m) isključivanje iz uzgoja životinja kod kojih je došlo do pojave vještački izazvane poliploidije; n) održavanje biološke raznovrsnosti prirodnih vodnih ekosistema, trajno očuvanje vodnog okoliša i kvaliteta lokalnih vodnih i kopnenih ekosistema u proizvodnji u akvakulturi i Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 35 o) ishrana uzgojnih riba i ostalih organizama u akvakulturi hranom za životinje dobijenom održivim iskorištavanjem ribolovnih resursa ili organskom hranom za životinje koja sadrži sastojke poljoprivrednog porijekla iz organskog uzgoja i prirodne sastojke koji nisu poljoprivrednog porijekla. Član 7. (Specifična načela u proizvodnji prerađene organske hrane) Proizvodnja prerađene hrane je organska proizvodnja pod uvjetom da je zasnovana na osnovnim načelima iz člana 5. ovog zakona i na sljedećim specifičnim načelima: a) proizvodnja organske hrane od organskih sastojaka poljoprivrednog porijekla, a izuzetno je dozvoljeno i korištenje neorganskih sastojaka u slučaju kada na tržištu nema sastojka u organskom obliku, a koji ima bitnu tehnološku ulogu u procesu proizvodnje i pod uvjetom da se koristi u minimalnoj količini; b) ograničena upotreba prehrambenih aditiva, neorganskih sastojaka sa pretežno tehnološkom i senzornom ulogom, te mikronutritijenata i pomoćnih supstanci u procesu proizvodnje, tako da se koriste minimalno i samo u slučaju kada je to neophodno iz tehnoloških razloga ili služi za određene prehrambene namjene; c) isključivanja iz procesa prerade supstanci i metoda prerade koje mogu dovesti do pogrešnih zaključaka o pravoj prirodi proizvoda i d) da se proces prerade hrane po mogućnosti vrši primjenom bioloških, mehaničkih i fizičkih postupaka. Član 8. (Specifična načela u proizvodnji prerađene organske hrane za životinje) Proizvodnja prerađene organske hrane za životinje je organska proizvodnja pod uvjetom da je zasnovana na osnovnim načelima iz člana 5. ovog zakona i sljedećim specifičnim načelima: a) proizvodnja organske hrane za životinje od organskih sastojaka poljoprivrednog porijekla, a izuzetno je dozvoljeno i korištenje neorganskih sastojaka u slučaju kada neka od sirovina nije dostupna na tržištu; b) ograničena upotreba dodataka hrani za životinje i pomoćnih supstanci u procesu proizvodnje, tako da se koriste minimalno i samo kada je to potrebno zbog tehnoloških ili zootehničkih razloga ili u posebnu svrhu ishrane; c) isključivanja iz procesa prerade supstanci i metoda prerade koje bi mogle dovesti do pogrešnih zaključaka o pravoj prirodi proizvoda i d) da se proces prerade hrane za životinje vrši po mogućnosti primjenom bioloških, mehaničkih i fizičkih postupaka. DIO TREĆI - PROIZVODNA PRAVILA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI POGLAVLJE I. OPĆA PRAVILA ORGANSKE PROIZVODNJE Član 9. (Opći zahtjev) Subjekt ili grupa subjekata (u daljnjem tekstu: subjekt) koji obavljaju djelatnost organske proizvodnje obavezni su poštovati i primjenjivati proizvodna pravila utvrđena ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Član 10. (Zabrana korištenja GMO-a) (1) GMO i/ili proizvodi koji sadrže i/ili se sastoje ili potiču od GMO-a zabranjeni su za korištenje kao hrana, hrana za životinje, pomoćna supstanca u procesu proizvodnje, sredstvo za zaštitu bilja, đubrivo, poboljšivač tla, vegetativni reprodukcioni materijal i sjeme za uzgoj, mikroorganizam i životinja u organskoj proizvodnji. (2) U svrhu dokazivanja poštovanja zabrane iz stava (1) ovog člana subjekt je obavezan poštovati i može se pouzdati u oznake na proizvodu ili bilo kojem drugom propratnom dokumentu koji su pričvršćeni ili priloženi u skladu sa posebnim propisima kojima se uređuje stavljanje na tržište GMO-a i/ili kojima se uređuje GMO hrana i hrana za životinje. (3) Subjekt može smatrati da GMO i/ili proizvodi koji sadrže i/ili se sastoje ili potiču od GMO-a nisu korišteni u proizvodnji nabavljene hrane i hrane za životinje kada nisu označeni kao takvi, izuzev u slučaju dobivanja informacije koja ukazuje da označavanje takvih proizvoda nije urađeno u skladu sa propisima iz stava (2) ovog člana. (4) Subjekt koji koristi neorganske proizvode koji nisu hrana ili hrana za životinje prilikom kupovine takvih proizvoda obavezan je od dobavljača tražiti potvrdu da dostavljeni proizvodi nisu GMO i/ili proizvodi koji sadrže i/ili se sastoje ili potiču od GMO-a. Član 11. (Zabrana primjene jonizirajućeg zračenja) Zabranjena je primjena jonizirajućeg zračenja u obradi organske hrane, hrane za životinje ili sirovina koje se koriste u organskoj proizvodnji hrane ili hrane za životinje. POGLAVLJE II. PROIZVODNJA NA POLJOPRIVREDNOM GAZDINSTVU Član 12. (Opća proizvodna pravila na poljoprivrednom gazdinstvu) (1) Cjelokupnim poljoprivrednim gazdinstvom upravlja se u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na organsku proizvodnju u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, poljoprivredno gazdinstvo može obavljati djelatnost paralelne proizvodnje uz uvjet da su jasno odvojene organske proizvodne jedinice ili uzgajališta u akvakulturi od proizvodnih jedinica na kojima se u cijelosti ne upravlja u skladu sa zahtjevima organske proizvodnje i pod uvjetom da: a) kod paralelnog uzgoja životinja obavezno se uzgajaju različite vrste životinja; b) u akvakulturi je dozvoljeno uzgajati iste vrste organizama ukoliko su lokacije tih proizvodnih jedinica odvojene i c) u biljnoj proizvodnji je dozvoljeno paralelno uzgajati iste biljne vrste različitih sorti koje je lahko razlikovati. (3) U slučajevima iz stava (2) ovog člana subjekt mora jasno odvojiti proizvodne jedinice, životinje i proizvode koji se koriste u/ili su proizvedeni na proizvodnim jedinicama za organsku proizvodnju od onih koji se koriste u/ili su proizvedeni na neorganskim proizvodnim jedinicama i uspostaviti i voditi odgovarajuću evidenciju koja služi kao pisani dokaz da je izvršena odvojenost. Broj 72 - Stranica 36 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. Član 13. (Proizvodna pravila za biljnu proizvodnju) (1) Biljna proizvodnja smatra se organskom proizvodnjom pod uvjetom da se uz opća pravila proizvodnje iz člana 12. ovog zakona u organskoj proizvodnji biljaka primjenjuju i sljedeća pravila: a) primjena postupaka pripreme i obrada tla i uzgoja kultura kojima se održava postojeći ili doprinosi povećanju nivoa organske materije u tlu, povećava stabilnost i biološka raznovrsnost tla i sprečava zbijanje i erozija tla; b) plodnost i biološka aktivnost tla održava se i povećava višegodišnjim plodoredom, uključujući leguminoze i druge kulture za zeleno đubrenje, te upotrebom stajskog đubriva ili materijala organskog porijekla po mogućnosti kompostiranih, a koji potiču iz organske proizvodnje; c) dozvoljena je upotreba biodinamičkih pripravaka; d) koriste se đubriva i poboljšivači tla koji su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; e) zabranjeno je korištenje mineralnih azotnih đubriva; f) svi primijenjeni postupci, odnosno tehnike uzgoja biljaka trebaju spriječiti ili smanjiti onečišćenje okoline na najmanju moguću mjeru; g) za sprečavanje štete koju uzrokuju štetni organizmi, bolesti i korovi prvenstveno se zaštita vrši korištenjem prirodnih neprijatelja, odgovarajućim odabirom vrsta i sorti, plodoredom, tehnikama obrade tla i termičkim postupcima; h) kada se utvrdi ugroženost neke od uzgojnih kultura, dozvoljena je primjena sredstva za zaštitu bilja odobrenog za primjenu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; i) za proizvodnju proizvoda, izuzev reprodukcionog materijala, koristi se organski proizvedeno sjeme, presadnica i sadni materijal; izuzetno, dozvoljeno je korištenje i neorganskog sjemena, presadnica i sadnog materijala u slučaju kada taj materijal nije tretiran sredstvima za zaštitu bilja koja nisu odobrena za primjenu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona i kada na tržištu nema reprodukcionog materijala proizvedenog po pravilima organske proizvodnje ili je korištenje tog materijala opravdano za provođenje naučnih ili naučno-istraživačkih ispitivanja ili kada se radi o autohtonoj sorti i j) proizvodi i sredstva za čišćenje i dezinfekciju u proizvodnji bilja upotrebljavaju se samo ako su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Sakupljanje plodova, biljaka ili dijelova biljaka samoniklih vrsta bilja i gljiva koje rastu u prirodnom okruženju, šumama i poljoprivrednim područjima smatra se organskom proizvodnjom pod uvjetom da: a) ta područja sakupljanja u periodu od najmanje tri godine prije početka sakupljanja nisu bila tretirana sredstvima osim sredstava koja su odobrena za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona i b) da sakupljanje ne utiče na stabilnost prirodnog staništa ili na održanje vrsta u području sakupljanja. (3) Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donijet će propis kojim će propisati minimalne zahtjeve za organsku biljnu proizvodnju u uzgoju bilja koji obuhvata postupke i određene norme uzgoja biljaka, uvjete prijelaznog perioda, paralelnu proizvodnju, održavanje plodnosti, plodored, odobrene liste đubriva, liste sredstva za zaštitu bilja i liste sredstava za poboljšanje tla. Član 14. (Proizvodna pravila za stočarsku proizvodnju) (1) Stočarska proizvodnja smatra se organskom proizvodnjom pod uvjetom da se uz opća pravila proizvodnje iz člana 12. ovog zakona primjenjuju i sljedeća pravila i to: a) u odnosu na porijeklo životinja: 1) životinja iz organskog uzgoja rađa se i uzgaja na organskom poljoprivrednom gazdinstvu, 2) životinje koje nisu organski uzgojene mogu se dopremiti na organsko poljoprivredno gazdinstvo pod posebnim uvjetima i za potrebe razmnožavanja; ove životinje i njihovi proizvodi smatraju se organskim nakon isteka roka i ispunjavanja uvjeta prijelaznog perioda iz člana 18. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, 3) životinje i njihovi proizvodi koji se na početku prijelaznog perioda već nalaze na poljoprivrednom gazdinstvu smatraju se organskim nakon isteka roka i ispunjavanja uvjeta prijelaznog perioda iz člana 18. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; b) u odnosu na uzgojnu praksu i uvjete držanja: 1) lice zaposleno kod subjekta i/ili subjekt koji se brine o životinjama mora posjedovati potrebna osnovna znanja i vještine vezane uz zdravlje i dobrobit životinja, 2) uzgojna praksa, uključujući broj životinja po jedinici površine, te uvjeti smještaja moraju osigurati zadovoljavanje razvojnih, fizioloških i etoloških potreba životinja, 3) životinja mora imati stalni pristup otvorenom prostoru, po mogućnosti pašnjacima, kad god to vremenski uvjeti i stanje tla dozvoljavaju, izuzev kada posebnim propisima nisu određena zakonska ograničenja i obaveze koje se odnose na zaštitu zdravlja ljudi i životinja, 4) broj životinja mora biti ograničen da ne bi došlo do prekomjerne ispaše, izrovanosti tla kopitima, erozije ili onečišćenja/zagađenja tla koje uzrokuju životinje ili njihov izmet, 5) životinje iz organskog uzgoja moraju se držati odvojeno od životinja iz neorganskog uzgoja, 6) ispaša organskih životinja na neorganskoj otvorenoj površini i ispaša neorganskih životinja na organskim površinama dozvoljena je pod određenim propisanim ograničavajućim uvjetima, 7) zabranjeno je vezivanje ili izolacija životinja, a izuzetno to je dozvoljeno za pojedinačnu životinju i na ograničeni period i kada je to potrebno Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 37 radi sigurnosti ili veterinarskih razloga ili dobrobiti životinja, 8) trajanje prijevoza životinja mora biti svedeno na minimum, 9) tokom cijelog životnog vijeka životinje bilo kakva patnja mora se svesti na minimum, uključujući odstranjivanje dijelova tijela, kao i vrijeme klanja, 10) pčelinjaci se postavljaju na područja koja osiguravaju izvore nektara i polena koji se sastoje najvećim dijelom od organskih uzgojenih usjeva ili prirodne vegetacije šuma ili usjevi koji se tretiraju samo metodama sa niskim uticajem na okolinu, 11) pčelinjak se drži na dovoljnoj udaljenosti od izvora koji mogu dovesti do onečišćenja pčelinjih proizvoda ili loše uticati na zdravlje pčela, 12) košnice i materijali koji se koriste u pčelarstvu trebaju biti izrađeni od prirodnih materijala, 13) zabranjeno je uništavanje pčela na saću kao metoda vezana uz sakupljanje pčelinjih proizvoda; c) u odnosu na razmnožavanje i/ili rasplod: 1) dozvoljene su samo prirodne metode razmnožavanja, a izuzetno je dozvoljeno i vještačko osjemenjivanje, 2) zabranjeno je razmnožavanje podstaknuto hormonskom terapijom ili sličnim supstancama, izuzev u slučaju kada to predstavlja oblik veterinarskog liječenja pojedinačne životinje, 3) zabranjeni su drugi oblici vještačke oplodnje poput kloniranja i prijenosa embrija, 4) obavezno se vrši odabir odgovarajuće pasmine i/ili soja za uzgoj, jer se na taj način doprinosi prevenciji patnje životinja i sprečava potreba za djelomičnom ili potpunom amputacijom ili uklanjanjem pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela; d) u odnosu na hranu za životinje: 1) hrana za životinje prvenstveno se osigurava sa organske proizvodne jedinice unutar poljoprivrednog gazdinstva na kojem se životinje drže ili sa drugog organskog poljoprivrednog gazdinstva iz istog područja i/ili regije, 2) životinje se hrane organskom hranom za životinje koja zadovoljava zahtjeve ishrane u raznim fazama njihovog razvoja, a dio obroka može sadržavati hranu sa proizvodnih jedinica poljoprivrednog gazdinstva koja su u prijelaznom periodu, 3) uz izuzetak pčela, životinje trebaju imati stalni pristup pašnjacima ili kabastoj krmi, 4) neorganski sastojci hrane za životinje biljnog porijekla, sirovine životinjskog i mineralnog porijekla, aditivi u hrani za životinje, određeni proizvodi koji se koriste u ishrani životinja i pomoćne supstance u procesu prerade dozvoljeno je koristiti ako su odobreni za korištenje u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, 5) zabranjeno je korištenje sredstva za podsticanje rasta i sintetičkih aminokiselina, 6) sisavci koji doje mogu se hraniti samo prirodnim, po mogućnosti majčinim mlijekom; e) u odnosu na sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje: 1) sprečavanje bolesti zasniva se na odabiru pasmine i/ili soja, uzgojnoj praksi, visokokvalitetnoj hrani za životinje i tjelesnoj aktivnosti životinja, odgovarajućem broju životinja po jedinici površine te smještaju sa odgovarajućim higijenskim uvjetima, 2) bolest se liječi odmah da se izbjegne patnja životinje, izuzetno je dozvoljena primjena hemijski sintetizovanih alopatskih veterinarsko-medicinskih proizvoda, uključujući antibiotike, kada je to neophodno i pod strogim uvjetima i u slučaju kada primjena fitoterapeutskih, homeopatskih i drugih proizvoda nije odgovarajuća, a obavezno se utvrđuju ograničenja u pogledu toka liječenja i perioda karence, 3) dozvoljena je primjena imunoloških veterinarskih lijekova, 4) dozvoljeni su tretmani koji se odnose na zaštitu zdravlja ljudi i životinja koji se primjenjuju u skladu sa važećim zakonodavstvom i 5) čišćenje i dezinfekcija objekata u kojima se drže životinje, infrastrukture tih objekata i opreme dozvoljeno je samo proizvodima za čišćenje i dezinfekciju koji su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati za organsku stočarsku proizvodnju minimalne zahtjeve za uzgoj životinja, uvjete prijelaznog perioda, način držanja životinja, ishranu, njegu i liječenje životinja. Član 15. (Proizvodna pravila za uzgoj životinja akvakulture) (1) Akvakultura se smatra organskom proizvodnjom pod uvjetom da se uz opća pravila proizvodnje iz člana 12. ovog zakona primjenjuju i sljedeća pravila u proizvodnji u odnosu na: a) porijeklo životinja akvakulture: 1) organska akvakultura zasniva se na uzgoju mlađi koja potiče od organski uzgojenog matičnog jata i iz organskih uzgajališta, 2) izuzetno, kada se ne može nabaviti mlađ iz organskih matičnih jata ili iz organskih uzgajališta, u uzgajalište pod posebnim uvjetima se mogu dopremiti neorganski uzgojene životinje; b) uzgojnu praksu: 1) lice zaposleno kod subjekta i/ili subjekt koji brine o uzgojnim životinjama mora posjedovati potrebna osnovna znanja i vještine vezane uz zdravstvene potrebe i dobrobit uzgojnih životinja, 2) uzgojna praksa, uključujući hranjenje, uređenje infrastrukture i opreme, gustoću populacije i kvalitet vode, treba osigurati zadovoljavanje razvojne, fiziološke i etološke potrebe svake životinje, Broj 72 - Stranica 38 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. 3) uzgojna praksa treba biti uspostavljena na način da je minimalan negativni uticaj uzgoja na okolinu, uključujući i onemogućavanje bijega uzgojnih životinja u prirodu, 4) organski uzgojene životinje držati odvojeno od ostalih neorganskih uzgojnih životinja akvakulture, 5) pri prijevozu osigurava se poštovanje dobrobiti životinja, 6) patnju uzgojnih životinja akvakulture treba svesti na minimum, uključujući i vrijeme klanja; c) razmnožavanje: 1) zabranjena je primjena vještački izazvane poliploidije, vještačke hibridizacijе, kloniranja i proizvodnja jednospolnih sojeva, osim ručnim sortiranjem, 2) obavezno se vrši odabir odgovarajućih uzgojnih sojeva, 3) uspostavljaju se posebni uvjeti upravljanja za svaku vrstu u uzgoju i za upravljanje matičnim jatom, mrijestom i proizvodnjom mlađi; d) hranu za ribe i rakove: 1) ribe i rakovi hrane se hranom koja zadovoljava zahtijeve ishrane u različitim fazama njihovog razvoja, 2) udio hrane biljnog porijekla treba poticati iz organske proizvodnje, a udio hrane od vodenih životinja iz ribolova koji poštuje princip održivog korištenja ribarskih resursa, 3) neorganski sastojci biljnog porijekla za ishranu riba i rakova, sastojci životinjskog ili mineralnog porijekla za ishranu riba i rakova, aditivi u gotovoj hrani za ribe i rakove, određeni proizvodi koji se koriste u ishrani riba i rakova i pomoćne supstance u procesu prerade koriste se samo ako su odobreni za korištenje u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, 4) nije dozvoljeno korištenje sredstava za podsticanje rasta i sintetičke aminokiseline; e) školjkaše iz grupe mekušaca i druge vrste koje ne hrani čovjek, već se same hrane prirodnim planktonom: 1) organizmi koji se hrane filtracijom hranе iz vode sve svoje potrebe za hranom zadovoljavaju iz prirode, osim mlađi koja se uzgaja u mrjestilištima i rastilištima, 2) organizmi se uzgajaju u vodi, odnosno proizvodnim područjima u skladu sa odredbama Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/06), odnosno zakona o vodama kantona i ispunjavaju odredbe propisa i kriterije o zdravstvenoj ispravnosti i kvalitetu vode za uzgoj, te u vodi visokog ekološkog kvaliteta; f) prevenciju bolesti i veterinarsko liječenje: 1) sprečavanje bolesti zasniva se na držanju životinja u optimalnim uvjetima, što se postiže odabirom odgovarajućeg mjesta uzgoja, optimalnom konstrukcijom uzgajališta, primjenom dobre uzgojne i upravljačke prakse, uključujući redovno čišćenje i dezinfekciju objekata i prostora, visokokvalitetnu hranu, odgovarajuću gustoću populacije, te odabir odgovarajućih uzgojnih vrsta i sojeva, 2) bolest se liječi odmah kako bi se izbjegla patnja životinje, a hemijski sintetizovani alopatski veterinarski lijekovi, uključujući antibiotike mogu se primijeniti u izuzetnim slučajevima kada je to neophodno i pod strogim uvjetima i kada primjena fitoterapeutskih, homeopatskih i drugih proizvoda nije dala odgovarajuće rezultate, a tada se utvrđuju ograničenja u pogledu toka liječenja i perioda karence, 3) dozvoljena je primjena imunoloških veterinarskih lijekova, 4) dozvoljeni su tretmani vezani uz zaštitu zdravlja ljudi i životinja u skladu sa odgovarajućim propisima za zaštitu zdravlja ljudi i životinja, 5) čišćenje i dezinfekciju ribnjaka, kaveza, objekata i opreme u akvakulturi i njihove infrastrukture i opreme vrši se samo proizvodima koji su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati minimalne zahtjeve za organsku proizvodnju životinja u akvakulturi, uzgojnu praksu, uvjete prijelaznog perioda, način držanja, ishranu, njegu i liječenje. Član 16. (Proizvodna pravila za morske alge) (1) Sakupljanje divljih morskih algi i njihovih dijelova koje samoniklo rastu u moru smatra se organskom proizvodnjom pod uvjetom da se primjenjuju sljedeća pravila proizvodnje: a) da su proizvodna područja na kojima rastu alge ekološki vrlo dobrog stanja u skladu sa odredbama Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/06) i propisa donesenih na osnovu tog zakona, da su u skladu sa odredbama propisa o kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti za proizvodnju proizvoda animalnog porijekla namijenjenih ishrani ljudi i b) da sakupljanje ne utiče na dugoročnu stabilnost prirodnog staništa ili održavanja vrste u području sakupljanja. (2) Uzgoj morskih algi smatra se organskim ako se obavlja u obalnim područjima gdje su okolišna i zdravstvena obilježja ekvivalentna kao i obilježja navedena u stavu (1) ovog člana i pod uvjetom: a) da se u svim fazama proizvodnje obavezno primjenjuje pravilo održivog korištenja prirodnih resursa od sakupljanja mladih samoniklih algi do berbe i b) da se u svrhu osiguranja očuvanja raznovrsnosti genskih zaliha redovno sakupljaju mlade samonikle morske alge kako bi se dopunile zalihe koje potiču iz uzgoja u zatvorenim prostorima. (3) Primjena đubriva nije dozvoljena, izuzev u zatvorenim uzgojnim objektima i to samo đubrivima koja su odobrena za takvu upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. Član 17. (Proizvodi i supstance za upotrebu u organskom uzgoju, kriteriji i postupci odobravanja) (1) Federalni ministar donosi odluke o uvrštavanju proizvoda i/ili supstanci na listu odobrenih proizvoda i supstanci koje je dozvoljeno koristiti u organskom uzgoju za sljedeće namjene: a) kao sredstva za zaštitu bilja; Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 39 b) kao đubriva i sredstva koji se koriste kao poboljšivači tla; c) kao neorganske sirovine za hranu za životinje biljnog, životinjskog i mineralnog porijekla, te određene supstance koje se koriste u ishrani životinja; d) kao dodaci hrani za životinje i pomoćna sredstva u procesu proizvodnje; e) kao proizvodi za čišćenje i dezinfekciju ribnjaka, kaveza, objekata, opreme i uređaja koji se koriste u proizvodnji životinja i f) kao proizvodi za čišćenje i dezinfekciju objekata, opreme i uređaja koji se upotrebljavaju u proizvodnji bilja, uključujući skladišta na poljoprivrednom gazdinstvu. (2) Proizvodi i supstance iz stava (1) ovog člana uvrštavaju se na liste odobrenih proizvoda i supstanci za upotrebu u organskoj proizvodnji pod uvjetom da su ispunjeni ciljevi i načela organske proizvodnje, te i opći i posebni zahtjevi utvrđeni za organsku proizvodnju u skladu sa ovim zakonom i kada su ispunjeni sljedeći opći i posebni kriteriji koji se procjenjuju kao cjelina: a) da je njihovo korištenje neophodno za održivu i nesmetanu proizvodnju i da su neophodni za upotrebu kojoj su namijenjeni; b) da su svi proizvodi i supstance biljnog, životinjskog, mikrobiološkog ili mineralnog porijekla, a izuzetno u slučajevima kada proizvodi ili supstance takvog porijekla nisu dostupni u dovoljnim količinama i/ili kvalitetu ili ako nisu dostupne druge mogućnosti; c) u slučaju odobravanja proizvoda iz stava (1) tačka a) ovog člana procjenjuje se i uzima u obzir sljedeće: 1) njihova je upotreba neophodna za kontrolu štetnog organizma i/ili određene bolesti za koju nisu dostupna druga biološka, fizička ili uzgojna rješenja ili druge efektivne prakse upravljanja i 2) ako proizvodi nisu biljnog, životinjskog, mikrobiološkog ili mineralnog porijekla i nisu u svom prirodnom obliku, mogu se odobriti samo pod uvjetom da njihova upotreba isključuje bilo kakav direktan dodir sa jestivim dijelom usjeva; d) u slučaju odobravanja proizvoda i supstanci iz stava (1) tačka b) ovog člana procjenjuje se i uzima u obzir da je njihova upotreba neophodna za postizanje ili održavanje plodnosti tla za ispunjenje posebnih zahtjeva u ishrani bilja ili za poboljšanje tla; e) u slučaju odobravanja proizvoda iz stava (1) tač. c) i d) ovog člana procjenjuje se i uzima u obzir sljedeće: 1) neophodni su za održavanje zdravlja životinja, dobrobiti i vitalnosti životinja te doprinose odgovarajućoj ishrani koja zadovoljava fiziološke i etološke potrebe date vrste ili bi bez pristupa takvim supstancama bilo nemoguće proizvesti ili očuvati hranu za životinje i 2) hrana za životinje mineralnog porijekla, elementi u tragovima, vitamini ili provitamini prirodnog su porijekla, a izuzetno u slučaju da su te supstance nedostupne, za upotrebu u organskoj proizvodnji mogu se odobriti odgovarajuće hemijski izvedene supstance sa istim učinkom. (3) U slučaju kada se smatra da proizvod i/ili supstanca treba biti uvrštena ili dodata na listu odobrenih ili povučena sa liste iz stava (1) ovog člana ili da uvjeti za upotrebu trebaju biti izmijenjeni i/ili dopunjeni, potrebno je da ovlašteno kontrolno tijelo dostavi Federalnom ministarstvu zahtjev i dokumentaciju u kojoj će biti navedeni i obrazloženi razlozi za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje tih proizvoda ili supstanci, a na osnovu koje se donosi odluka. (4) Podneseni zahtjevi za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje iz stava (3) ovog člana objavljuju se na službenoj internet stranici Federalnog ministarstva, a odluka sa obrazloženjem za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje i liste iz stava (1) ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (5) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati uvjete i ograničenja s obzirom na poljoprivredne proizvode na koje se proizvodi i supstance iz stava (1) ovog člana mogu primijeniti, način primjene, doziranje, vremensko ograničenje za upotrebu i kontakt sa poljoprivrednim proizvodima, te uvjete za donošenje odluke o ukidanju odobrenja i povlačenju tih proizvoda i supstanci. (6) Proizvodi i supstance koje se nalaze na odobrenim listama iz stava (1) ovog člana mogu se koristiti samo ako je njihova upotreba dozvoljena u konvencionalnoj poljoprivredi u skladu sa odgovarajućim propisima koji su na snazi u Bosni i Hercegovini. Član 18. (Prijelazni period) Na poljoprivrednom gazdinstvu na kojem se započinje sa djelatnošću organske proizvodnje primjenjuju se sljedeća pravila: a) prijelazni period započinje kada subjekt prijavi svoju djelatnost nadležnom organu i cjelokupno poljoprivredno gazdinstvo ili određene proizvodne jedince tog gazdinstva uključi u sistem kontrole u skladu sa članom 29. stav (1) ovog zakona; b) tokom prijelaznog perioda primjenjuju se pravila proizvodnje utvrđena ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona; c) za uzgoj bilja i proizvodnju biljnih proizvoda, te uzgoj životinja poštuje se rok utvrđen za prijelazni period koji se određuje zavisno od vrste proizvodnje biljne kulture ili životinje; d) na poljoprivrednom gazdinstvu koje ima proizvodne jedinice koje su pod organskom proizvodnjom i proizvodne jedinice koje su u prijelaznom periodu i/ili neorganske proizvodne jedinice, subjekt je obavezan odvojeno čuvati organske proizvode od proizvoda proizvedenih u prijelaznom periodu i/ili neorganskih proizvoda, a životinje držati odvojeno ili na način da ih je lahko razdvojiti i dužan je o svemu voditi odgovarajuću evidenciju kojom će dokazati da je izvršena odvojenost; e) za određivanje datuma početka prijelaznog perioda u obzir se može uzeti period koji neposredno prethodi datumu početka prijelaznog perioda ako su ispunjeni određeni uvjeti i f) životinje i proizvodi animalnog porijekla proizvedeni u toku trajanja prijelaznog perioda iz stava 1. tačka c) ovog člana ne smiju se stavljati na tržište i prodavati sa oznakama koje su određene pravilima o označavanju i reklamiranju organskih proizvoda u skladu sa odredbama čl. 24., 25. i 26. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. Broj 72 - Stranica 40 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. POGLAVLJE III. PROIZVODNJA PRERAĐENE HRANE, HRANE ZA ŽIVOTINJE I KVASCA Član 19. (Opća pravila proizvodnje prerađene organske hrane za životinje) (1) Proizvodnja prerađene organske hrane za životinje provodi se odvojeno vremenski i prostorno od proizvodnje neorganski prerađene hrane za životinje. (2) Organske sirovine za hranu za životinje i sirovine proizvedene tokom prijelaznog perioda nije dozvoljeno istovremeno koristiti kao sastojak organske hrane za životinje. (3) Zabranjeno je da se bilo koji sastojci koji se koriste ili sirovine koje se prerađuju u tehnološkom postupku proizvodnje prerađene organske hrane za životinje prerađuju uz pomoć hemijski sintetizovanih otapala. (4) Zabranjeno je koristiti materijale i tehnološke postupke koji ponovo uspostavljaju svojstva izgubljena u preradi i skladištenju organske hrane za životinje, uzrokovanih propustima u preradi tih proizvoda ili na drugi način ili postupaka koji mogu dovesti u zabludu u pogledu organske prirode proizvoda. Član 20. (Opća pravila proizvodnje prerađene organske hrane) (1) Proizvodnja prerađene organske hrane mora biti vremenski ili prostorno odvojena od procesa proizvodnje neorganske hrane. (2) U odnosu na sastav organski prerađene hrane moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: a) proizvod mora biti proizveden većinskim udjelom od sastojaka poljoprivrednog porijekla, a udio dodane vode ili kuhinjske soli ne uzima se u obzir pri utvrđivanju tog udjela; b) aditivi, pomoćne supstance u procesu proizvodnje, arome, voda, so, pripravci od mikroorganizama i enzima, minerali, elementi u tragovima, vitamini, aminokiseline i ostali mikronutrijenti u hrani za posebne prehrambene potrebe dozvoljeno je koristiti samo ako su odobreni za organsku proizvodnju u skladu sa članom 22. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; c) neorganske sastojke poljoprivrednog porijekla dozvoljeno je koristiti samo ako su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 22. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; d) organski sastojak ne može biti prisutan zajedno sa neorganskim sastojkom ili sastojkom dobijenim u prijelaznom periodu koji je iste vrijednosti i e) hrana proizvedena od biljaka uzgojenih u prijelaznom periodu može da sadrži samo jedan biljni sastojak poljoprivrednog porijekla. (3) Zabranjeno je koristiti supstance i tehnološke postupke kojima se ponovo uspostavljaju svojstva koja su izgubljena u preradi i/ili u toku skladištenja organske hrane, kojima se ispravljaju posljedice uzrokovane tim propustima, a koji mogu dovesti u zabludu vezano uz organsku prirodu proizvoda. (4) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati uvjete i pravila za preradu, pakovanje, prijevoz i skladištenje organskih proizvoda. Član 21. (Opća pravila proizvodnje organskog kvasca) (1) Za proizvodnju organskih kvasaca dozvoljeno je korištenje samo organski proizvedenih supstrata. Ostali proizvodi i supstance mogu se upotrijebiti samo ako su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 22. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) U organskoj hrani ili hrani za životinje organski kvasac ne smije biti prisutan zajedno sa neorganskim kvascem. Član 22. (Proizvodi i supstance za upotrebu u preradi, kriteriji i postupci odobravanja) (1) Federalni ministar donosi odluke o uvrštavanju proizvoda i/ili supstanci na listu odobrenih proizvoda i supstanci uz uvjet da su ispunjene odredbe iz člana 20. stav (2) tač. b) i c) i Poglavlja III. - Proizvodnja prerađene hrane, hrane za životinje i kvasca, ovog zakona i sljedeći kriteriji koji se procjenjuju kao jedna cjelina: a) da na tržištu nema proizvoda i supstanci odobrenih u skladu sa odredbama ovog zakona i b) da bez njihove primjene ne bi bilo moguće proizvesti ili konzervirati hranu, odnosno ispuniti određene prehrambene zahtjeve u skladu sa važećim propisima. (2) Pored uvjeta iz stava (1) ovog člana proizvodi i supstance iz člana 20. stav (2) tačka b) prisutni u prirodi i prethodno mogu biti podvrgnuti samo mehaničkim, fizičkim, biološkim, enzimskim ili mikrobiološkim postupcima, izuzev u slučajevima kada takvih proizvoda i supstanci nema na tržištu u dovoljnoj količini ili odgovarajućeg kvaliteta. (3) Federalni ministar donosi odluku o odobravanju proizvoda i supstanci i uključivanju na listu iz stava (1) ovog člana, propisuje posebne uvjete i ograničenja u pogledu njihove upotrebe, te kada je to potrebno i dokazano, donosi i odluku o povlačenju odobrenih proizvoda i supstanci sa liste. (4) U slučaju kada se smatra da proizvod i/ili supstanca treba biti uvrštena ili dodata na listu odobrenih ili povučena sa liste iz stava (1) ovog člana ili da uvjeti za upotrebu trebaju biti izmijenjeni i/ili dopunjeni, potrebno je da ovlašteno kontrolno tijelo dostavi Federalnom ministarstvu zahtjev i dokumentaciju u kojoj će biti navedeni i obrazloženi razlozi za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje tih proizvoda ili supstanci, a na osnovu koje se donosi odluka. (5) Podneseni zahtjevi za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje iz stava (4) ovog člana objavljuju se na službenoj internet stranici Federalnog ministarstva, a odluka sa obrazloženjem za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili Federacije povlačenje i lista iz stava (1) ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama BiH". Član 23. (Prilagođavanje proizvodnih pravila u izuzetnim slučajevima) (1) Federalno ministarstvo odobrava minimalna i vremenski ograničena izuzeća od pravila proizvodnje utvrđenih odredbama ovog zakona kada je to odgovarajuće i u sljedećim slučajevima: a) kada je to neophodno da bi se osiguralo započinjanje ili održavanje organske proizvodnje na poljoprivrednim gazdinstvima izloženim klimatskim, geografskim ili strukturalnim ograničenjima; b) kada je neophodno radi osiguranja hrane za životinje, sjemena za uzgoj i vegetativnog reprodukcionog materijala, živih životinja i drugih unosa repromaSrijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 41 terijala na gazdinstvo, u slučaju kada takvih unosa nema na tržištu u organskom obliku; c) kada je neophodno radi osiguranja sastojaka poljoprivrednog porijekla, u slučajevima kada takvih sastojaka nema na tržištu u organskom obliku; d) kada su neophodna radi primjene za rješavanje posebnih teškoća koje se odnose na upravljanje u organskom uzgoju životinja; e) kada su neophodna u vezi sa korištenjem posebnih proizvoda i supstanci u preradi iz člana 20. stav (2) tačka b) ovog zakona kako bi se osigurala proizvodnja hrane u organskom obliku; f) kada su privremene mjere potrebne u svrhu omogućavanja nastavka organske proizvodnje ili ponovnog pokretanja u slučaju prirodnih katastrofa; g) kada je neophodno koristiti prehrambene aditive za hranu i ostale supstance iz člana 20. stav (2) tačka b) ovog zakona ili u hrani za životinje i ostale supstance u skladu sa odredbama člana 17. stav (1) tačka d) ovog zakona, a tih proizvoda i supstanci nema na tržištu, isključujući one koje su proizvedene od GMOa i h) kada se zahtijeva korištenje aditiva za hranu i ostalih supstanci iz člana 20. stav (2) tačka b) ili aditiva i dodataka hrani za životinje iz člana 17. stav (1) tačka d) ovog zakona u cilju ispunjavanja odredbi posebnih propisa. (2) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati uvjete za prilagođavanje proizvodnih pravila u izuzetnim slučajevima iz stava (1) ovog člana. DIO ČETVRTI – OZNAČAVANJE Član 24. (Upotreba izraza koji se odnose na organsku proizvodnju) (1) Izraz "organski proizvod" može biti naznačen na proizvodu i može se koristiti pri označavanju u promotivnim materijalima ili komercijalnim dokumentima samo ako su proizvod i njegovi sastojci ili sirovine dobiveni u skladu sa pravilima utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Izraz "organski proizvod" može se koristiti i pri označavanju i prezentiranju sirovih i neprerađenih poljoprivrednih proizvoda ako su oni proizvedeni u skladu sa pravilima utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. (2) Zabranjeno je korištenje izraza iz stava (1) ovog člana na teritoriji Federacije BiH na bilo kojem od službenih pisama i jezika u Federaciji BiH za označavanje, prezentiranje i reklamiranje i u komercijalnim dokumentima proizvoda koji nisu proizvedeni u skladu sa ovim zakonom, osim ako se ne odnose na poljoprivredne proizvode sadržane u hrani ili hrani za životinje ili je jasno vidljivo da su povezani sa organskom proizvodnjom. Zabranjeno je korištenje bilo kakvih izraza, uključujući izraz korišten u zaštitnim znakovima ili način označavanja ili reklamiranja koji mogu dovesti u zabludu potrošača ili korisnika, upućujući ga da proizvod ili njegovi sastojci ili sirovine ispunjavaju zahtjeve propisane ovim zakonom. (3) Za proizvod koji se mora označiti kao proizvod koji sadrži, sastoji se ili je proizveden od GMO-a zabranjeno je korištenje izraza iz stava (1) ovog člana. (4) Za prerađenu organsku hranu izraz iz stava (1) ovog člana može se koristiti: a) u prodajnim nazivima hrane pod uvjetom da: 1) prerađena hrana ispunjava uvjete iz člana 20. ovog zakona i 2) najmanje 95% težinskog udjela sastojaka čine organski sastojci poljoprivrednog porijekla; b) samo u popisu sastojaka pod uvjetom da je hrana u skladu sa odredbama iz člana 20. st. (1) i (2) tač. a), b) i d) ovog zakona; c) samo u popisu sastojaka i to u istom vidnom polju kao i prodajni naziv hrane pod uvjetom: 1) da je glavni sastojak proizvod lova ili ribolova, 2) da sadrži druge sastojke poljoprivrednog porijekla koji su svi organski, 3) da ta hrana ispunjava uvjete iz člana 20. stav (1) i stava (2) tač. a), b) i d) ovog zakona. (5) U popisu sastojaka treba biti naznačeno koji su sastojci organski proizvedeni, a u slučajevima iz stava (4) tač. b) i c) ovog člana na popisu sastojaka naznačava se i procentualni udio organskih sastojaka u odnosu na ukupnu količinu sastojaka poljoprivrednog porijekla. (6) Izraz i naznake iz ovog člana označavaju se istom bojom, veličinom i oblikom slova kao i ostali podaci sadržani u popisu sastojaka. Član 25. (Obavezni navodi) (1) Kada se naznači izraz iz člana 24. stav (1) ovog zakona: a) pri označavanju se mora navesti i kodni broj kontrolnog tijela čijoj kontroli podliježe subjekt kod kojeg je obavljena završna faza proizvodnje ili prerade, a b) kada se koristi logotip Federacije BiH iz člana 26. ovog zakona, na ambalaži upakovane hrane u istom vidnom polju uz logotip Federacije BiH navodi se i mjesto uzgoja poljoprivrednih sirovina od kojih se proizvod sastoji u jednom od sljedećih oblika: 1) "uzgojeno u FBiH" kada je poljoprivredna sirovina uzgojena na teritoriji Federacije BiH, 2) "uzgojeno izvan FBiH" kada poljoprivredna sirovina nije uzgojena na teritoriji Federacije BiH i 3) "uzgojeno u/izvan FBiH" kada je dio poljoprivrednih sirovina uzgojen na teritoriji Federacije BiH, a dio izvan teritorije Federacije BiH. (2) Kod korištenja navoda iz stava (1) tačka b) podtač. 1) i 2) ovog člana mali težinski udio sastojaka se može zanemariti pod uvjetom da količina tih sastojaka nije veća od 2% od ukupnog težinskog udjela sastojaka poljoprivrednog porijekla. (3) Upotreba logotipa Federacije BiH iz člana 26. ovog zakona i navoda iz stava (1) tačka b) ovog člana nije obavezna za proizvode uvezene iz trećih zemalja. (4) Navodi iz stava (1) ovog člana označavaju se na vidnom mjestu tako da budu lahko uočljivi, čitljivi i neizbrisivi. Član 26. (Logotip Federacije BiH) (1) Kada se koristi izraz iz člana 24. stav (1), uz obavezne navode iz člana 25. obavezna je i upotreba federalnog logotipa za označavanje, prezentaciju i reklamiranje organskih proizvoda u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu njega. (2) Zabranjeno je korištenje logotipa Federacije BiH za proizvode koji su nastali u prijelaznom periodu i za hranu iz člana 24. stav (4) tač. b) i c) ovog zakona. Broj 72 - Stranica 42 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. (3) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati sadržaj, veličinu i izgled (dizajn) logotipa Federacije BiH iz stava (1) ovog člana za označavanje organskih proizvoda proizvedenih u Federaciji BiH. Član 27. (Posebni zahtjevi za označavanje) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati pravila za označavanje i sastav organske hrane za životinje, proizvode biljnog porijekla proizvedene u prijelaznom periodu i poljoprivredni reprodukcioni materijal. Član 28. (Privatni logotip) Dozvoljeno je i korištenje privatnih logotipa u označavanju, prezentiranju i reklamiranju proizvoda koji ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom. DIO PETI - KONTROLE Član 29. (Sistem kontrola) (1) Organska proizvodnja podliježe stručnoj kontroli čija se priroda i učestalost određuju na osnovu procjene rizika, pojava nepravilnosti i utvrđivanja usklađenosti sa odredbama ovog zakona. Subjekti podliježu stručnoj kontroli najmanje jednom godišnje, izuzev subjekata koji se bave trgovinom naveliko upakovanom hranom i subjekata koji prodaju direktno krajnjem potrošaču ili korisniku u skladu sa odredbom iz člana 30. stav (4) ovog zakona. (2) Uz obaveznu stručnu kontrolu organska proizvodnja podliježe i službenim kontrolama u skladu sa odredbama utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Službene kontrole nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona provode se i u skladu sa odredbama posebnih propisa kojim je uređena oblast poljoprivrede i hrane. (3) Federalno ministarstvo može ovlastiti jedno ili više kontrolnih tijela za obavljanje stručne kontrole. U svrhu ovlaštenja kontrolnog tijela pravno lice podnosi zahtjev koji treba sadržavati opis i obim poslova i uvjeta pod kojima te poslove obavlja, uz koji prilaže dokaze da: a) je pravno lice registrirano za obavljanje poslova stručne kontrole u organskoj proizvodnji ili je u sastavu pravnog lica u skladu sa odredbama važećih propisa o registraciji djelatnosti na teritoriji Federacije BiH; b) posjeduje odgovarajuću opremu potrebnu za obavljanje stručne kontrole: kompjutersku opremu, opremu za uzimanje uzoraka i drugu potrebnu opremu koja je odgovarajuća prema broju zaposlenih, obimu poslova i specifičnim potrebama, te da ima ugovor sa ovlaštenom laboratorijom, kao i da posjeduje infrastrukturu potrebnu za provođenje dodijeljenih poslova; c) ima dovoljan broj stručno kvalifikovanih zaposlenika odgovornih za stručnu kontrolu u organskoj proizvodnji koji imaju dokaz o završenom studiju iz oblasti biotehničkih nauka i da ima u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog zaposlenika sa najmanje tri godine iskustva u struci; d) je nepristrasno i da nije u sukobu interesa u obavljanju dodijeljenih poslova; e) posjeduje akt o akreditaciji izdat od Instituta za akreditaciju Bosne i Hercegovine prema uvjetima BAS EN ISO/IEC 17065 - Opći zahtjevi za ocjenjivanje usklađenosti tijela koja certifikuju proizvode, procese i usluge; f) posjeduje standardni postupak za stručnu kontrolu koji treba slijediti, a koji sadrži detaljan opis postupka stručne kontrole i mjera predostrožnosti prema subjektima koji su pod njegovom kontrolom i g) posjeduje mjere koje primjenjuje u slučaju nepravilnosti i/ili kršenja odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (4) Federalno ministarstvo ne može dodijeliti kontrolnim tijelima sljedeće poslove: a) kontrolu i reviziju drugih kontrolnih tijela i b) ovlaštenja za odobravanje izuzeća iz člana 23. ovog zakona, izuzev u slučaju kada je to predviđeno propisom donesenim na osnovu ovog zakona. (5) Na osnovu podnesenog pisanog zahtjeva i dostavljenih dokaza Federalno ministarstvo utvrđuje ispunjenost uvjeta i, ako su oni ispunjeni, donosi rješenje o ovlašćivanju pravnog lica kao kontrolnog tijela za provođenje stručne kontrole i dodjeljuje mu kodni broj. (6) Kontrolno tijelo dužno je u roku 30 dana od dana završetka stručne kontrole dostaviti izvještaj o provedenoj kontroli Federalnom ministarstvu. Kada rezultati stručne kontrole dokazuju da nisu ispunjeni uvjeti ili vjerovatnoću da nisu ispunjeni uvjeti u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, kontrolno tijelo mora odmah i bez odgađanja o tome izvijestiti Federalno ministarstvo i Federalnu upravu za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava). (7) Kada se upravnim nadzorom utvrdi da kontrolno tijelo ne provodi pravilno poslove za koje je ovlašteno, Federalno ministarstvo će rješenjem staviti van snage dato ovlaštenje. (8) Federalno ministarstvo u vršenju upravnog nadzora, pored zadatka iz stava (7) ovog člana, i Federalna uprava u vršenju inspekcijskog nadzora obavezni su i: a) osigurati da je kontrola koju provodi kontrolno tijelo objektivna i neovisna; b) potvrditi efikasnost kontrola koja su izvršila kontrolna tijela; c) zaprimiti obavijesti o utvrđenim nepravilnostima ili kršenjima odredbi ovog zakona i provedenim korektivnim mjerama; d) oduzimati ovlaštenje kontrolnom tijelu koje prestane ispunjavati zahtjeve iz tač. a) i b) ovog stava ili više ne ispunjava zahtjeve iz stava (3) ovog člana ili propusti ispunjavati zahtjeve iz st. (9), (10) i (12) ovog člana. (9) Kontrolna tijela moraju omogućiti Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi pristup njihovim kancelarijama i objektima, te uvid u sve podatke, kao i pružiti pomoć koja im je neophodna za provođenje nadzora. (10) Kontrolna tijela osiguravaju da se na subjekte pod njihovom kontrolom primjenjuju i pravila o stručnoj kontroli u skladu sa stavom (13) ovog člana. (11) Svaki subjekt je dužan osigurati sljedivost svakog proizvoda u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije radi pružanja garancije potrošačima da su organski proizvodi proizvedeni u skladu sa ovim zakonom. (12) Kontrolna tijela najkasnije do 31. januara tekuće godine dostavljaju Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi listu subjekata koji su do 31. decembra prethodne godine bili pod njihovom stručnom kontrolom. Do 31. marta tekuće godine svake godine kontrolno tijelo dostavlja Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 43 Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi zbirni izvještaj o provedenim kontrolama tokom prethodne godine. (13) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati način i metodologiju po kojoj će se provoditi stručna kontrola u sistemu organske proizvodnje. Član 30. (Primjena sistema kontrola) (1) Subjekt koji proizvodi, priprema, skladišti ili uvozi proizvode iz člana 2. stav (1) ovog zakona ili subjekt koji takve proizvode stavlja na tržište, prije stavljanja proizvoda na tržište, označenog kao organski proizvod ili proizvod iz prijelaznog perioda, mora: a) podvrgnuti svoju djelatnost sistemu stručne kontrole iz člana 29. ovog zakona; b) upisati se u Registar subjekata iz člana 34. stav (2) tačka a) ovog zakona i c) voditi evidenciju o različitim aktivnostima kojima se bavi u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Odredbe stava (1) ovog člana odnose se i na izvoznike koji izvoze proizvode proizvedene u skladu sa proizvodnim pravilima propisanim ovim zakonom. (3) Kada subjekt bilo koju od djelatnosti podugovori sa trećom stranom, ta strana će biti podvrgnuta zahtjevima iz stava (1) ovog člana, a podugovorene djelatnosti se moraju uključiti u sistem stručne kontrole. (4) Federalno ministarstvo subjekte koji proizvode prodaju krajnjem potrošaču ili korisniku može izuzeti od primjene odredbi ovog člana, pod uvjetom da oni te proizvode ne proizvode, prerađuju ili skladište, odnosno da ne uvoze takve proizvode iz trećih zemalja i da te aktivnosti nisu podugovorili sa trećom stranom. (5) Federalno ministarstvo dužno je osigurati svakom subjektu koji ispunjava odredbe ovog zakona i izvrši plaćanje troškova stručne kontrole da bude uključen u sistem stručne kontrole. (6) Kontrolna tijela dužna su voditi ažuriranu evidenciju koja sadrži nazive i adrese subjekata koji podliježu njihovoj kontroli. Ova evidencija mora biti dostupna zainteresiranim strankama. Član 31. (Pisani dokazi) (1) Ovlašteno kontrolno tijelo iz člana 29. stav (5) ovog zakona na osnovu izvještaja o izvršenim kontrolama izdaje certifikat subjektu koji je uključen u sistem stručne kontrole i koji u okviru svoje djelatnosti ispunjava zahtjeve propisane ovim zakonom. Certifikat mora sadržavati najmanje naziv subjekta, količinu, vrstu i/ili listu proizvoda obuhvaćenih certifikatom i rok važenja certifikata. (2) Ovlašteno kontrolno tijelo iz člana 29. stav (5) ovog zakona za organske proizvode koji se uvoze, na osnovu podnesenog zahtjeva od registriranog uvoznika i na osnovu izvršene kontrole dokumentacije i certifikata izdatog od nadležnog organa zemlje porijekla, izdaje potvrdu da taj proizvod potiče iz sistema koji je ekvivalentan sistemu utvrđenom ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. (3) U postupku izdavanja potvrde iz stava (2) ovog člana subjekt koji uvozi organske proizvode dužan je ovlaštenom kontrolnom tijelu podnijeti zahtjev i potrebnu dokumentaciju na osnovu koje se može utvrditi da je taj proizvod proizveden u ekvivalentnom sistemu uspostavljenom ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega i da je za njega izdat certifikat od nadležnog organa u zemlji porijekla. (4) Poslove iz st. (2) i (3) ovog člana ovlašteno kontrolno tijelo vrši kao povjerene poslove, a na pitanja koja nisu posebno uređena ovim zakonom, a odnose se na postupak izdavanja potvrda, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak. (5) Federalni ministar propisuje dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje potvrde iz stava (2) ovog člana. (6) Subjekti su obavezni provjeravati certifikate i potvrde svojih dobavljača. (7) Original potvrda iz stava (2) ovog člana prati robu do prvog primaoca, a nakon toga se mora čuvati najmanje dvije godine i biti dostupna na uvid na zahtjev nadležnog organa ili kontrolnog tijela. Član 32. (Mjere u slučaju nepravilnosti) (1) U slučaju kada se utvrde nepravilnosti u pogledu ispunjavanja zahtjeva propisanih ovim zakonom ovlašteno kontrolno tijelo iz člana 29. stav (5) ovog zakona neće izdati certifikat subjektu kod kojeg je ta nepravilnost utvrđena. Subjekt kojem nije izdat certifikat ne može vršiti označavanje, reklamiranje i prezentaciju te cjelokupne serije proizvodnje, odnosno ne može naznačiti na proizvodu izraze i oznake organske proizvodnje. (2) Kada se ustanovi nepravilnost ispunjavanja zahtjeva propisanih ovim zakonom, Federalno ministarstvo, na prijedlog ovlaštenog kontrolnog tijela iz člana 29. stav (5) ovog zakona, subjektu će zabraniti stavljanje na tržište proizvoda koji se odnose na postupak organske proizvodnje u označavanju, reklamiranju i prezentaciji na određeni period. (3) Obavijest sa podacima o slučajevima utvrđenih nepravilnosti ili kršenja odredbi ovog zakona, a koji utiču na status organskog proizvoda, bez odgađanja mora biti dostavljena Federalnom ministarstvu i nadležnoj inspekciji. Član 33. (Razmjena informacija) Federalno ministarstvo i ovlaštena kontrolna tijela iz člana 29. stav (5) ovog zakona, na dostavljeni pisani zahtjev, daju relevantne informacije o rezultatima svojih kontrola drugim nadležnim organima i kontrolnim tijelima u slučajevima kada se zatraži garancija da je neki proizvod proizveden u skladu sa ovim zakonom, a ove informacije se mogu razmjenjivati i na vlastitu inicijativu. Član 34. (Uspostava i vođenje registara) (1) Organskom proizvodnjom, uvozom organskih proizvoda, stručnom kontrolom nad organskom proizvodnjom mogu se baviti subjekti upisani u Registar. (2) U obavljanju poslova iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo vodi sljedeće registre: a) Registar subjekata u organskoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: Registar subjekata) i b) Registar ovlaštenih kontrolnih tijela. (3) Uvjete koje moraju ispunjavati subjekti za upis u registre iz stava (2) ovog člana, sadržaj, oblik i način vođenja registra propisuje federalni ministar. Broj 72 - Stranica 44 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. Član 35. (Upis u Registar) (1) Federalno ministarstvo donosi rješenje o upisu u Registre iz člana 34. stav (2) ovog zakona na osnovu zahtjeva subjekta i kada utvrdi da podnosilac zahtjeva ispunjava uvjete iz člana 34. stav (3) ovog zakona uz pisanu saglasnost nadležnog kantonalnog ministarstva za poslove poljoprivrede. (2) Federalno ministarstvo će subjekta upisanog u registre iz člana 34. stav (2) ovog zakona brisati iz Registra rješenjem na njegov zahtjev, odnosno kada se utvrdi da je prestao ispunjavati uvjete propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (3) Federalno ministarstvo obavezno je izraditi listu subjekata koji su na osnovu pravomoćnog rješenja upisani i/ili brisani iz Registra iz člana 34. stav (2) ovog zakona. (4) Liste iz stava (3) ovog člana Federalno ministarstvo objavljuje na svojoj službenoj internet stranici i redovno ih ažurira. Član 36. (Brisanje iz Registra) (1) Federalno ministarstvo donosi rješenje o brisanju subjekta iz Registra subjekata iz člana 34. stav (2) tačka a) ovog zakona i u slučaju kada ponovi prekršaj za koji je u prekršajnom postupku izrečena kazna iz člana 47. i/ili člana 48. i/ili člana 49. i/ili člana 50. ovog zakona. (2) Subjekt koji je rješenjem iz stava (1) ovog člana brisan iz Registra subjekata može podnijeti zahtjev za ponovni upis tek nakon isteka perioda propisanog za odgovarajuće trajanje prijelaznog perioda u organskoj proizvodnji. (3) Federalno ministarstvo po službenoj dužnosti donosi rješenje o brisanju kontrolnog tijela iz Registra ovlaštenih kontrolnih tijela iz člana 34. stav (2) tačka b) kada se utvrdi da ne obavlja poslove u skladu sa odredbama ovog zakona. (4) Rješenje iz člana 35. st. (1), (2) i (3) ovog člana je konačno i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (5) Pravno lice koje je rješenjem iz stava (3) ovog člana brisano iz Registra ovlaštenih kontrolnih tijela može podnijeti zahtjev za ponovni upis u Registar tek nakon isteka dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja. DIO ŠESTI - UVOZ I IZVOZ Član 37. (Uvoz organskih proizvoda) (1) Subjektu koji je upisan u Registar subjekata iz člana 34. stav (2) tačka a) ovog zakona dozvoljen je uvoz i stavljanje organskih proizvoda na tržište Federacije BiH ako su ti proizvodi upakovani i zatvoreni na način koji sprečava zamjenu njihovog sadržaja i ako subjekt za njih posjeduje certifikat izdat od nadležnog organa i/ili kontrolnog tijela iz zemlje porijekla kojim se potvrđuje organski status tog proizvoda. (2) Subjekt iz stava (1) ovog člana obavezan je na dokumentima za carinjenje naznačiti da se radi o organskom proizvodu i proći postupak potvrđivanja u svrhu dobivanja potvrde od ovlaštenog kontrolnog tijela iz člana 29. stav (5) ovog zakona prije stavljanja proizvoda na tržište Federacije BiH. Član 38. (Stavljanje na tržište organskih proizvoda iz uvoza) Subjekt može staviti na tržište Federacije BiH organski proizvod uvezen iz treće zemlje ako ispunjava uvjete iz člana 37. ovog zakona. Član 39. (Izvoz organskog proizvoda) Subjekt koji izvozi organski proizvod dužan je u priloženim dokumentima uz carinsku deklaraciju vidno naznačiti da se radi o organskom proizvodu i navesti broj certifikata koji prilaže uz tu carinsku deklaraciju. Član 40. (Slobodno kretanje organskih proizvoda) (1) Ne može se zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište organskih proizvoda od nadležnog organa i kontrolnog tijela ako su ti proizvodi na tržište stavljeni u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. (2) Za biljnu i stočarsku proizvodnju, uključujući ribarstvo na području kantona u Federaciji BiH, mogu se primijeniti stroža pravila ako su ta pravila primjenjiva i na neorgansku proizvodnju i pod uvjetom da su u skladu sa ovim zakonom i ne sprečavaju ili ograničavaju stavljanje na tržište organskih proizvoda proizvedenih izvan područja dotičnog kantona. Član 41. (Dostavljanje podataka Federalnom ministarstvu) (1) Ovlaštena kontrolna tijela za izdavanje potvrda za organske proizvode iz uvoza redovno dostavljaju sljedeće podatke Federalnom ministarstvu: a) nazive i adrese, brojeve kodova i oznake nadležnih organa i b) nazive i adrese, brojeve kodova i oznake kontrolnih tijela. (2) Federalno ministarstvo je obavezno na svojoj službenoj stranici objavljivati i ažurirati podatke iz stava (1) ovog člana. Član 42. (Statistički podaci) Federalno ministarstvo dostavlja Federalnom zavodu za statistiku statističke podatke definirane Statističkim programom. DIO SEDMI - NADZOR Član 43. (Upravni i inspekcijski nadzor) (1) Upravni nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega i radom kontrolnih tijela vrši Federalno ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrše poljoprivredni inspektori nadležnih federalnih i kantonalnih inspekcijskih organa uprave. (3) Federalna uprava za inspekcijske poslove vrši inspekcijski nadzor nad radom ovlaštenih kontrolnih tijela upisanih u Registar iz člana 34. stav (2) tačka b) ovog zakona, a nadležne kantonalne uprave za inspekcijske poslove vrše inspekcijski nadzor nad subjektom upisanim u Registar iz člana 34. stav (2) tačka a) ovog zakona na administrativnom području za koje su nadležni. (4) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog člana, inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, a koji se odnose na reklamiranje, kvalitet, označavanje, pakovanje i skladištenje organskih proizvoda u prometu, vrše tržišni inspektori inspektorata i inspekcije drugih organa uprave u okviru svoje nadležnosti i u skladu sa posebnim propisima. (5) Poslovi upravnog i inspekcijskog nadzora vrše se u skladu sa odredbama ovog zakona, Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 45 BiH", br. 35/05) i Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/14). Član 44. (Ovlaštenja inspektora) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora kantonalni poljoprivredni inspektor ima sljedeća prava, dužnosti i ovlasti: a) nadzirati rad i ispunjavanje uvjeta subjekata upisanih u Registar; b) nadzirati provođenje pravila proizvodnje u organskoj proizvodnji; c) nadzirati način sakupljanja samoniklog bilja i gljiva; d) nadzirati preradu organske hrane i hrane za životinje; e) uzimati uzorke organskih proizvoda, tla, đubriva, poboljšivača tla, sredstava za zaštitu bilja i drugih proizvoda i sastojaka koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi organskih proizvoda u skladu sa propisima iz nadležnosti inspekcije; f) nadzirati označavanje, pakovanje, skladištenje i prijevoz proizvoda iz organske proizvodnje; g) provjeravati način vođenja i tačnost podataka u evidencijama koje je subjekt dužan voditi na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; h) privremeno zabraniti proizvodnju, korištenje izraza i stavljanje u promet proizvoda označenog sa navodima i oznakama koje upućuju na organsku proizvodnju, a za koji utvrdi da je proizveden na način koji je u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; i) postupiti u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/14) ako utvrdi da je došlo do povrede odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; j) obavijestiti drugi organ ako u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz djelokruga drugog nadležnog organa i k) narediti i druge mjere i radnje potrebne za provođenje ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega. (2) U vršenju inspekcijskog nadzora federalni poljoprivredni inspektor ima sljedeća prava, dužnosti i ovlasti: a) nadzirati rad kontrolnih tijela u provođenju odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; b) rješenjem privremeno zabraniti rad kontrolnom tijelu kada se utvrdi da ono ne ispunjava uvjete iz člana 29. stav (3) ovog zakona do konačne odluke Federalnog ministarstva i donošenja rješenja o oduzimanju ovlaštenja; c) postupiti u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/14) ako utvrdi da je došlo do povrede odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; d) obavijestiti drugi organ ako u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz djelokruga nadležnosti drugog organa i e) narediti i druge mjere i radnje potrebne za provođenje ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega. (3) Kada se utvrdi da uzeti uzorci ne odgovaraju propisanim zahtjevima troškove analize uzoraka snosi subjekt, a kada uzorak odgovara propisanim zahtjevima troškove snosi organ koji vrši inspekcijski nadzor. Član 45. (Najava inspekcijskog nadzora) (1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći u toku njegovog radnog vremena, na mjestu koje je podložno inspekcijskom nadzoru, a izuzetno i izvan radnog vremena ukoliko postoji opravdana potreba za vršenjem inspekcijskog nadzora kako je to navedeno u nalogu za inspekcijski nadzor. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti u toku njegovog radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora, a radi dovršenja započetog inspekcijskog nadzora koji se ima nastaviti narednog radnog dana. (3) O privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stava (2) ovog člana donosi se zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Član 46. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora vodi postupak i sastavlja zapisnik o utvrđenom stanju, kao i o podacima i obavijestima dobijenim u toku vršenja nadzora. (2) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe ovog zakona ili propisa donesenih na osnovu njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci otklone u određenom roku. (3) Inspektor će donijeti rješenje iz stava (2) ovog člana bez odgađanja, a najkasnije u roku 15 dana od dana završetka nadzora. (4) Na rješenje inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti žalba u roku osam dana od dana prijema rješenja. (5) Žalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama ne odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drukčije određeno. (6) Odredbe st. (4) i (5) ovog člana odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba. (7) O žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora rješava nadležno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drukčije određeno. (8) O žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje je doneseno prema federalnim ili propisima Bosne i Hercegovine rješava rukovodilac Federalne uprave. (9) Žalba iz stava (8) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije propisano. (10) Rješenje Federalnog ministarstva doneseno po žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora i rješenje Federalne uprave doneseno po žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora konačni su upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (11) Na postupak inspekcije koji nije uređen odredbama ovog zakona primijenit će se odredbe Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/14). Broj 72 - Stranica 46 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. DIO OSMI - PREKRŠAJNE ODREDBE Član 47. (Prekršaji subjekata) (1) Novčanom kaznom od 12.000,00 KM do 25.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) u organskoj proizvodnji koristi GMO (član 10. ovog zakona); b) upotrebljava jonizirajuće zračenje (član 11. ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice ako u obavljanju poslovanja počini prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 1.250,00 KM do 2.500,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 48. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) organsku proizvodnju ne podvrgne sistemu stručne kontrole u skladu sa članom 29. stav (1) ovog zakona; b) organske proizvode stavlja na tržište, a da za njih nije izdat certifikat i/ili potvrda u skladu sa članom 31. st. (1) i (2) ovog zakona; c) proizvode stavlja na tržište kao organske, a nije upisan u Registar iz člana 34. stav (2) ovog zakona; d) uvozi i stavlja na tržište organske proizvode u suprotnosti sa odredbom iz člana 37. ovog zakona; e) u označavanju, prezentaciji i komercijalnim dokumentima koristi izraz koji se odnosi na organsku proizvodnju u suprotnosti sa odredbom iz člana 24. ovog zakona; f) koristi đubriva u suprotnosti sa odredbama utvrđenim u članu 13. stav (1) tač. d) i e) i članu 17. ovog zakona; g) koristi sredstva za zaštitu bilja u suprotnosti sa odredbama člana 13. stav (1) tačka h) i člana 17. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 1.250,00 KM do 3.750,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice ako u obavljanju poslovanja počini prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 49. (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) koristi proizvode i supstance u uzgoju koje nije odobrio nadležni organ u skladu sa članom 17. ovog zakona; b) koristi vegetativni reprodukcioni materijal i sjeme za uzgoj u suprotnosti sa odredbom iz člana 13. stav (1) tačka i) ovog zakona; c) sakupljanje samoniklog bilja i gljiva obavlja u suprotnosti sa odredbom člana 13. stav (2) ovog zakona; d) ne primjenjuje odredbe pravila proizvodnje u stočarstvu u skladu sa članom 14. stav (1) tač. a), b), c), d) i e) ovog zakona; e) ne primjenjuje pravila proizvodnje za uzgojne životinje i ostale organizme u akvakulturi u skladu sa članom 15. stav (1) ovog zakona; f) ne primjenjuje pravila proizvodnje za morske alge u skladu sa članom 16. ovog zakona; g) proizvodnju prerađene hrane za životinje, organske hrane i kvasca obavlja u suprotnosti sa odredbom čl. 19., 20., 21. i 22. ovog zakona; h) proizvodnju obavlja u suprotnosti sa odredbama člana 23. ovog zakona; i) organski proizvod nije označio u skladu sa odredbama iz čl. 24., 25., 26., 27. i 28. ovog zakona; j) inspektoru ne omogući nesmetano vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa odredbom iz člana 43. st. (3) i (4) ovog zakona i k) ne postupi po rješenju inspektora iz člana 46. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice ako u obavljanju poslovanja učini prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 250,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 50. (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) ne primjenjuje odredbe iz člana 12. ovog zakona; b) postupa u suprotnosti sa odredbama propisa iz člana 13. stav (3); člana 14. stav (2); člana 15. stav (2) i člana 34. stav (3) ovog zakona; c) ne primjenjuje odredbe člana 13. stav (1) tač. a), b) i j) ovog zakona; d) ne primjenjuje odredbe člana 14. stav (1) tačka e) ovog zakona i e) ne primjenjuje odredbe iz člana 18. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice ako u obavljanju poslovanja počini prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 250,00 KM do 750,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 51. (Prekršaj kontrolnog tijela) (1) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM do 12.500,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj kontrolno tijelo ako: a) ne ispunjava uvjete iz člana 29. stav (3) i člana 29. stav (12) ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa odredbom člana 29. st. (4), (6), (9) i (10) ovog zakona; c) izda potvrdu ili certifikat za proizvode koji ne ispunjavaju zahtjeve propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega u skladu sa članom 31. ovog zakona; d) ne poduzme mjere u slučaju kršenja odredbi zakona u skladu sa članom 32. ovog zakona i e) postupa u suprotnosti sa odredbama propisa iz člana 29. stav (13) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice kontrolnog tijela. DIO DEVETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 52. (Donošenje propisa) Propise za čije je donošenje ovlašten na osnovu odredbi ovog zakona federalni ministar će donijeti u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 47 Član 53. Proizvodi koji su označeni izrazima iz člana 24. stav (1) ovog zakona, a nisu proizvedeni u skladu sa odredbama ovog zakona mogu se nalaziti na tržištu Federacije BiH najduže dvije godine od dana početka primjene ovog zakona. Član 54. (Stupanje na snagu i početak primjene) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se istekom godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1734 Na temelju članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi s člankom 9. Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa sudjelovanjem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 68. sjednici, održanoj 09.09.2016. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI NA PRIJEDLOG ZA IMENOVANJE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA GOSPODARSKOG DRUŠTVA "BH-GAS" D.O.O. SARAJEVO I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog za imenovanje članova Nadzornog odbora gospodarskog društva "BH-Gas" d.o.o. Sarajevo ispred državnog kapitala, na vremensko razdoblje od četiri godine, i to: 1. Amra Salihović, 2. Armin Zulkić, 3. Ferid Bučo, 4. Edin Dilberović, 5. Nermina Đugum. II. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1689/2016 09. rujna 2016. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, v. r. На основу члана 19. став (2) Закона о Влади Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 и 8/06), а у вези са чланом 9. Уредбе о вршењу овлаштења у привредним друштвима са учешћем државног капитала из надлежности Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 20/16), Влада Федерације Босне и Херцеговине, на 68. сједници, одржаној 09.09.2016. године, доноси ОДЛУКУ О ДАВАЊУ ПРЕТХОДНЕ САГЛАСНОСТИ НА ПРИЈЕДЛОГ ЗА ИМЕНОВАЊЕ ЧЛАНОВА НАДЗОРНОГ ОДБОРА ПРИВРЕДНОГ ДРУШТВА "БХ-ГАС" Д.О.О. САРАЈЕВО I Даје се претходна сагласност на приједлог за имено- вање чланова Надзорног одбора привредног друштва "БХ- Гас" д.о.о. Сарајево, на временски период од четири године, и то: 1. Амра Салиховић, 2. Армин Зулкић, 3. Ферид Бучо, 4. Един Дилберовић, 5. Нермина Ђугум. II Ова одлука ступа на снагу даном доношења и објавиће се у "Службеним новинама Федерације БиХ". В. број 1689/2016 09. септембра 2016. године Сарајево Премијер Фадил Новалић, с. р. Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 9. Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 68. sjednici, održanoj 09.09.2016. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI NA PRIJEDLOG ZA IMENOVANJE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA PRIVREDNOG DRUŠTVA "BH-GAS" D.O.O. SARAJEVO I. Daje se prethodna saglasnost na prijedlog za imenovanje članova Nadzornog odbora privrednog društva "BH-Gas" d.o.o. Sarajevo, na vremenski period od četiri godine, i to: 1. Amra Salihović, 2. Armin Zulkić, 3. Ferid Bučo, 4. Edin Dilberović, 5. Nermina Đugum. II. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1689/2016 09. septembra 2016. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. 1735 Na temelju članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i članka 7. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 67. sjednici, održanoj 01.09.2016. godine, donosi
Zakon o privrednim društvima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/15 21.10.2015 SN FBiH 75/21 zakon o privrednim društvima,privredna društva,zakon Srijeda, 21. 10. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 81 - Stranica 73 извијестиКомисијуостицањуурокупротивноодредбамачл. 213., 214., 215., 216. и 217. овогзакона; cc) несмањиосновникапиталилинедонесеодлукуопродајисопственихдионицасупротноодредбамачлана 219. овогзакона; dd) дајеилигарантујеавансе, зајмовеикредитепротивноодредбичлана 225. овогзакона; ee) несазовескупштинуурокупротивноодредбамаизчл. 230., 231., 232. и 233. овогзакона; ff) нечуваисправеускладусодредбомчлана 242. став (1) овогзакона; gg) иманадзорниодборсастављенпротивноодредбамачлана 248. овогзакона; hh) неводикњигуудјелаускладусодредбамачл. 318. и 319. овогзакона; ii) неманадзорниодборуслучајевимаизчлана 340. став (2) овогзакона; jj) неодржискупштинупоналогусудауслучајуизчлана 345. овогзакона; kk) повећаосновникапиталпротивноодредбамачлана 348. овогзакона; ll) одлукуосмањењуосновногкапиталанедоставирегиструдруштаваилинеобјави, ускладусодредбамачлана 350. овогзакона; mm) необезбиједиодвојеноуправљањеимовиномспојеногилиприпојеногдруштваускладусодредбомчлана 356. овогзакона. Члан 368. (Казненеодредбезаодговорнолице) Запрекршајизчлана 367. овогзаконаказнићесеиодговорнолицеудруштвуновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМ. Члан 369. (Казненеодредбезапредсједникаичлановенадзорногодбораисекретарадруштва) (1) Запрекршајказнићесеновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМпредсједникичлановинадзорногодборадруштвакоји: a) несазовескупштинууслучајуизчлана 185. став(1) овогзакона; b) непријавинадзорномодборукуповинудионицановеемисијеуслучајуизчлана 202. овогзакона; c) необавијестидионичареостицањусопственихдионица, ускладусодредбамачл. 215. и 221. овогзакона; d) необјавиобавјештењеоприједлозимадионичараускладусодредбамачлана 231. овогзакона; e) необјавиобавјештењеопоновномсазивањускупштинеускладусодредбамачлана 233. овогзакона; f) несазовескупштинурадиразматрањагодишњегфинансијскогизвјештаја, урокуизчлана 236. став(2) овогзакона; g) несазовескупштинурадипоновногодлучивањаускладусачланом 240. овогзакона; h) поступипротивноодредбамачл. 252. и 258. овогзакона. (2) Запрекршајказнићесеновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМсекретардруштвакоји: a) непоступипремазадужењуизчлана 232. став (5) овогзакона; b) несазовеконституирајућусједницунадзорногодбораускладусачланом 250. став (4) овогзакона. Члан 370. (Казненеодредбезадиректораичлановеуправе) Запрекршајказнићесеновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМдиректоричлануправедруштвакоји: a) непријавинадзорномодборукуповинудионицановеемисијеуслучајуизчлана 202. овогзакона; b) непријавинадзорномодборуфинансијскиинтересилиучествујеупословномодносу, противноодредбамачлана 267. овогзакона; c) урокунепоступипоодредбамачлана 372. овогзакона. Члан 371. (Казненеодредбезаодређеналица) Запрекршајказнићесеновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМлицекоје: a) удруштвуоснујеилиорганизујеоснивањеорганизација, илипроводиактивностипротивноодредбамачлана 43. овогзакона; b) необразложинепотписивањезаписникаилинеоснованоодбијепотписатизаписниксупротноодредбамачлана 241. овогзакона. ДИОСЕДМИ - (ПРЕЛАЗНЕИЗАВРШНЕОДРЕДБЕ)Члан 372. (Усклађивање) Свапривреднадруштва, укључујућиионасаучешћемдржавногкапиталаувласничкојструктури, дужнасуоблик, фирму, основникапиталистатутдруштваускладитисовимзаконом. Члан 373. (ПрестанакважењаЗаконаопривреднимдруштвима) Даномпочеткапримјенеовогзакона, престаједаважиЗаконопривреднимдруштвима ("СлужбененовинеФедера-цијеБиХ", бр. 23/99, 45/00, 2/02, исп. 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, исп. 88/08, исп. 7/09, 63/10 и 75/13). Члан 374. (Ступањенаснагу) Овајзаконступанаснагунаредногданаодданаобјављивањау "СлужбенимновинамаФедерацијеБиХ", апочећесепримјењиватинаконистека 60 данаодданаступањанаснагу. ПредсједавајућаДомаНародаПарламентаФедерацијеБиХЛидијаБрадара, с. р.ПредсједавајућиПредставничкогДомаПарламентаФедерацијеБиХЕдинМушић, с. р.Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA Proglašava se Zakon o privrednim društvima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 8.10.2015. godine. Broj 01-02-766-02/15 13. oktobra 2015. godine SarajevoPredsjednik Marinko Čavara, s. r. Broj 81 - Stranica 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 10. 2015. ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA DIO PRVI - (ZAJEDNIČKE ODREDBE)POGLAVLJE I. (OPĆE ODREDBE)Član 1. (Opće odredbe) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava (u daljnjem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Član 2. (Društvo) (1) Društvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružanja usluga na tržištu radi sticanja dobiti. (2) Društvo mogu osnovati i domaća i strana fizička i pravna lica ako zakonom nije drugačije određeno. Član 3. (Oblici društva) (1) Društvo može biti organizirano u jednom od sljedećih oblika: a) društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću; b) komanditno društvo; c) dioničko društvo; d) društvo sa ograničenom odgovornošću. (2) Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena riječ"društvo" bez punog naziva jednog od oblika iz stava (1) ovog člana odnose se na sva društva. Član 4. (Pravna sposobnost) (1) Svojstvo pravnog lica društvo stiče danom upisa u registar koji vodi sud određen Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: registar društava). (2) Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. (3) Prije upisa u registar društava niko ne može nastupati u ime društva. (4) Lice koje postupi suprotno odredbi stava (3) ovog člana odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa više lica za obaveze odgovaraju neograničeno solidarno. Član 5. (Odgovornost za obaveze) (1) Svaki član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementar u komanditnom društvu odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. (2) Komanditor u komanditnom društvu, dioničar u dioničkom društvu i vlasnik udjela društva sa ograničenom odgovornošću ne odgovara za obaveze društva, osim kada: a) koristi društvo za postizanje ličnog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih članova i društva u cjelini; b) upravlja imovinom društva kao svojom imovinom; c) koristi društvo za prevaru ili oštećenje svojih povjerilaca; d) utiče na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist trećih lica, ili utiče da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili neće biti sposobno da izvrši svoje obaveze. Član 6. (Djelatnost) (1) Društvo počinje obavljati svoju djelatnost nakon upisa u registar društava i objavljivanja registracije u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih društava. (2) Djelatnosti za koje je zakonom utvrđeno da se mogu obavljati samo na osnovu saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog organa mogu se obavljati nakon dobijanja dozvole, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa. (3) Ukoliko zakonom ili drugim propisom nisu utvrđeni uvjeti za dobijanje saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog organa iz stava (2) ovog člana, federalna ministarstva će u skladu s ovim zakonom, svako u okviru svoje nadležnosti, utvrditi te uvjete. (4) Djelatnosti za koje je posebnim zakonom propisano da se obavljaju u određenom obliku privrednog društva, ne mogu se obavljati u drugom obliku privrednog društva. Član 7. (Mogućnost obavljanja i drugih djelatnosti društva) (1) Društvo može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. (2) Društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar društava u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti. Član 8. (Valjanost poslova) Poslovi koje zaključi lice koje je svojim položajem ili na drugi način ovlašteno za zastupanje i predstavljanje društva, valjani su za treće lice i u slučaju da su zaključeni poslovi izvan djelatnosti upisane u registar društava, osim ako je treće lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti društva. Član 9. (Sjedište) (1) Sjedište društva je mjesto koje je kao sjedište upisano u registar društava. (2) Sjedište se utvrđuje osnivačkim aktom ili statutom društva. Član 10. (Podružnice) (1) Društvo, domaće ili strano, može izvan mjesta sjedišta osnovati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje djelatnosti. (2) Podružnica nastaje odlukom o osnivanju koju donosi ovlašteni organ društva u skladu s osnivačkim aktom ili statutom društva. (3) Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica. (4) Podružnica ima mjesto poslovanja i zastupnika, a poslove sa trećim licima obavlja u ime i za račun društva. (5) Podružnice domaćeg društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu u kojem je društvo upisano. (6) Podružnice stranog društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu na čijem području je sjedište podružnice. POGLAVLJE II. (FIRMA)Član 11. (Pojam) (1) Firma je ime pod kojim društvo posluje. (2) Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva. Srijeda, 21. 10. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 81 - Stranica 75 Član 12. (Elementi) (1) Firma društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću mora sadržavati prezime najmanje jednog člana, uz oznaku da ih ima više i oznaku "d.n.o.". (2) Firma komanditnog društva mora sadržavati prezime najmanje jednog komplementara i oznaku "k.d.", a ne smije sadržavati imena komanditora. (3) Firma društva sa ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku "d.o.o.". (4) Firma dioničkog društva mora sadržavati oznaku "d.d.". (5) Firma iz st. (1) i (2) ovog člana obavezno sadrži firmu drugog društva koje je član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar komanditnog društva. Član 13. (Jezik) (1) Firma mora biti napisana na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji, a prijevod na strani jezik može se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Firma može sadržavati strane riječi koje su uobičajene ili za njih nema odgovarajuće riječi u jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. Član 14. (Dodatni elementi) (1) Firma može sadržavati dodatne elemente koji bliže označavaju društvo i sjedište društva. (2) Društvo može koristiti skraćenu firmu koja mora sadržavati oznake po kojima se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika društva. (3) Firma podružnice mora sadržavati punu firmu društva, oznaku da je podružnica i sjedište podružnice. Član 15. (Zabranjeni elementi) Firma ne smije sadržavati: a) riječi i oznake koji su protivni zakonu; b) zaštićene robne ili pomoćne znakove drugih pravnih i fizičkih lica; c) službene simbole i znakove; d) nazive ili znakove stranih država ili međunarodnih organizacija; e) riječi i oznake koje bi mogle stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene sa firmom ili znakom drugog društva ili povrijediti prava drugih lica. Član 16. (Mogući elementi) (1) Firma može sadržavati riječi: "Bosna i Hercegovina" i njene izvedenice i skraćenice na osnovu odobrenja nadležnog organa određenog posebnim zakonom. (2) Firma može sadržavati riječ "Federacija" i njene izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja nadležnog organa određenog posebnim zakonom. (3) Firma može sadržavati naziv kantona, grada i općine i njihove izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja nadležnog kantonalnog, gradskog, odnosno općinskog organa određenog posebnim zakonom na području na kojem društvo ima sjedište. (4) Firma može sadržavati ime i prezime lica koje nije osnivačdruštva samo uz odobrenje tog lica ili njegovih zakonskih nasljednika. (5) Na zahtjev organa i lica iz st. (1), (2), (3) i (4) ovog člana registarski sud izbrisat će iz registra riječi i imena unesena kao dodatni elementi firme. Član 17. (Ime člana društva kao element firme) (1) Ukoliko firma društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditnog društva sadrži prezime koje je već sadržano u ranije registriranoj firmi, u firmu se mora unijeti ime ili drugi dodatni element po kojem će se razlikovati od već registrirane firme. (2) Ako je prezime lica ostalo u firmi i nakon prestanka njegovog članstva u društvu, na zahtjev tog lica ili njegovih nasljednika sud će brisati njegovo prezime iz firme u registru društava. Član 18. (Princip isključivosti firme) (1) Firma društva mora se jasno razlikovati od firme drugih društava. (2) Registarski sud odbit će upis u registar društava firmu koja je protivna odredbama ovog zakona ili se jasno ne razlikuje od već registriranih firmi u Federaciji. (3) Društvo ima pravo zahtijevati prestanak upotrebe i brisanje iz registra društava firmu drugog društva i naknadu pretrpljene štete tužbom kod suda u roku tri godine od dana upisa osporavane firme u registar društava, ako smatra da firma drugog društva nije jasno različita od njegove ranije registrirane firme. Član 19. (Princip prvenstva) (1) Ako se sudu radi upisa u registar prijave iste firme ili firme koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu firmu koja je ranije prijavljena. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, upisat će se kasnije prijavljena firma, ako podnosilac kasnije podnesene prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije podnesene prijave, tu firmu, odnosno njene bitne elemente upotrebljavao na tržištu kao oznaku svog društva ili kao robni ili pomoćni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga, te da je to činio prije podnosioca ranije podnesene prijave. Član 20. (Obaveza upisa u registar društava) (1) Firma i skraćena firma upisuje se u registar društava. (2) Društvo je dužno u poslovanju koristiti punu ili skraćenu firmu kakva je upisana u registar društava. Član 21. (Poslovna korespondencija) Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati: a) punu firmu i adresu sjedišta društva; b) punu firmu i adresu sjedišta podružnica društva; c) naziv i sjedište institucije kod koje i broj pod kojim je društvo upisano; d) broj računa sa nazivom i sjedištem finansijske organizacije kod koje društvo drži račun, ukoliko društvo ima više računa za svaki od njih; e) porezni identifikacioni broj društva. Član 22. (Prijenos firme) Firma se može prenijeti samo ukoliko se vrši prijenos društva. POGLAVLJE III. (ZASTUPANJE)Član 23. (Zastupanje) (1) Društvo zastupa uprava. (2) Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja društva.
Zakon o igrama na sreću FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/15 24.06.2015 igre na sreću Broj 48 - Stranica 60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Члaн 135. Прoвeдбeни прoписи Прoвeдбeнe прoписe прeдвиђeнe oвим зaкoнoм дoниjeт ћe Mинистaр нajдaљe у рoку oд дeвeт мjeсeци oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. Зa изрaду прoвeдбeних прoписa кojимa ћe сe измeђу oстaлoг прoписaти oдрeђeни тeхнички, инфoрмaтички oднoснo сoфтвeрски услoви кoje oпрeмa и прoстoри прирeђивaчa мoрajу испуњaвaти, министaр ћe имeнoвaти стручну кoмисиjу у кojoj мoгу бити aнгaжoвaни и вaњски сaрaдници. Члaн 136. Прeстaнaк примjeнe вaжeћих прoписa Дaнoм ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa прeстaje дa вaжи Зaкoн o игрaмa нa срeћу ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", бр. 01/02 и 40/10). Члaн 137. Oвaj зaкoн ступa нa снaгу oсмoг дaнa oд дaнa oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Proglašava se Zakon o igrama na sreću koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 04.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 08.06.2015. godine. Broj 01-02-539-02/15 18. juna 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IGRAMA NA SREĆU I. OPĆE ODREDBE Član 1. Predmet zakona Ovim zakonom uređuju se: uslovi, način i subjekti priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovna načela, postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću, pravila i raspoređivanja prihoda od igara na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i rukovođenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Lutrija BiH), naknada za priređivanje igara na sreću i naknade od uplata za učestvovanje u igrama na sreću, priređivanje igara na sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja od značaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za priređivanje igara na sreću. Član 2. Igrom na sreću, u smislu ovog Zakona, smatra se igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa učesnicima pruža mogućnost sticanja dobitka u novcu, stvarima ili pravima pri čemu krajnji rezultat igre ne ovisi o znanju ili umješnosti učesnika igre, već od slučaja ili nekog neizvjesnog događaja. Član 3. Značenje pojedinih pojmova U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1) Pravo priređivanja igara na sreću je pravo kojim se na osnovu ovog Zakona i odobrenja Federalnog ministarstva finansija – Federalnog ministarstva financija (u daljem tekstu: Ministarstvo), igre na sreću iz člana 4. ovog zakona mogu priređivati u obimu, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom; 2) Priređivač je pravno lice koje na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva, ima pravo priređivanja igara na sreću; 3) Odobrenje je upravni akt koji donosi federalni ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar), a kojim se odobrava priređivanje igara na sreću uz ispunjavanje zakonom propisanih uslova za obavljanje djelatnosti priređivanja igre na sreću za koju se odobrenje daje; 4) Naknada za priređivanje je naknada koju priređivači plaćaju na osnovu ovog zakona, a smatra se javnim prihodom Federacije; 5) Igre na sreću u kasinu su posebne igre na sreću koje igrači igraju protiv casina ili jedan protiv drugoga na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama, u skladu sa odobrenim pravilima, a koje se priređuju isključivo u prostorima casina; 6) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje (kladioničke igre), su posebne igre na sreću u kojima učesnici (igrači) pogađaju ishode sportskih događaja i drugih neizvjesnih događaja predloženih od priređivača klađenja i odobrenih od strane Ministarstva, gdje okolnost koja odlučuje o dobitku ili gubitku ne smije biti nikome unaprijed poznata i mora biti takve naravi da na nju ne mogu utjecati ni priređivač ni igrači, a iznos dobitka ovisi o visini uloga po kombinaciji i o koeficijentu pojedinog događaja; 7) Igre na sreću na automatima jesu igre koje se igraju na mehaničkim, elektronskim ili sličnim uređajima na kojima igrači uplatom određenog iznosa (žetona, kovanica ili neposrednom uplatom na blagajni, odnosno na automatu) imaju mogućnost dobitka koji ovisi o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju. Ako se igraju na automatima sa više igračkih mjesta (elektronski rulet) pod uslovom da ih opslužuje jedna centralna jedinica, koja je sastavni dio takvog automata i koja istovremeno generira igru na tim igračkim mjestima, također se smatraju jednim automatom za igre na sreću. 8) Klasične igre na sreću su igre u kojima učestvuje veći broj učesnika sa namjerom da budu jedini ili djelimični dobitnici unaprijed definiranog fonda dobitaka. 9) Posebne igre na sreću su igre gdje se pojedinac sam suprotstavlja priređivaču i očekuje dobitak ovisno o visini vlastitog uloga i pravila igre odobrenih od strane Ministarstva. 10) Kasino je namjenski prostor za priređivanje posebnih igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, koje se priređuju na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer, black-jack, trrente qurante, baccarat, carps, texas holden poker, carriben poker, punto banco i sl.); 11) Automat klub je posebno uređen prostor za obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću na Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 61 automatima prema pravilima igre odobrenim od strane Ministarstva; 12) Uplatna mjesta za klađenje su posebno uređeni prostori u kojima se na osnovu odobrenja Ministarstva i odobrenih pravila igre, primaju uplate za klađenje i vrše isplate dobitaka; 13) Sumnjiva transakcija u smislu ovog zakona je svaka transakcija za koju nadležno tijelo procijeni da u vezi s njom ili s licem koje obavlja transakciju postoje razlozi za sumnju na pranje novca, finansiranje terorizma ili drugih protivzakonitih aktivnosti, odnosno da transakcija uključuje sredstva proizašla iz nezakonitih aktivnosti. 14) Turnir u igrama na sreću je takmičenje u kojem se učesnici takmiču u odigravanju određenih igara na sreću, pri čemu na osnovu uplaćene naknade za učestvovanje (kotizacije) stječu mogućnost uključenja u takmičenje i jednaku početnu poziciju, a na osnovu ostvarenih rezultata u igri mogućnost osvajanja dobitaka u unaprijed utvrđenim iznosima, koje osigurava priređivač turnira iz sredstava prikupljenih uplatom učesnika turnira ili iz vlastitih sredstava. 15) Uplata putem SMS-a je način uplate za učestvovanje u pojedinim klasičnim igrama na sreću i posebnoj igri klađenja gdje se cijena SMS usluga ne smatra uplatom za učestvovanje, tj. cijena SMS usluge ne prelazi iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u redovnom telekomunikacijskom saobraćaju. 16) Generator slučajnih brojeva jest certificirani uređaj koji na osnovu slučajnih uzoraka generira slučajne, potpuno nezavisne i nepredvidive nizove brojeva ili simbola koji su raspoređeni unutar definiranih granica. 17) Uplata u igrama na sreću klađenja je novčani iznos koji učesnici (igrači) uplaćuju kod priređivača sa ciljem pogađanja ishoda jednog ili više sportskih i drugih neizvjesnih događaja predloženih od strane priređivača klađenja prema pravilima odobrenim od strane Ministarstva. 18) Naknada za priređivanje igara na sreću klađenja je iznos u visini 5% od uplate učesnika (igrača) koji je priređivač dužan na teret igrača obustaviti prilikom svake uplate. 19) Ulog u igrama na sreću klađenja je iznos koji se dobije kada se na teret učesnika (igrača) od uplate oduzme iznos od 5% na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja. (ULOG = UPLATA – NAKNADA 5% NA TERET IGRAČA) 20) Dobitak u igrama na sreću klađenja je iznos koji se dobije kada se ulog pomnoži sa ukupnim koeficijentom svih događaja na jednom tiketu na čiji je ishod učesnik (igrač) pogađao (DOBITAK = ULOG X UKUPNI KOEFICIJENT). U slučajevima kada zbog nastanka okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti ukupan koeficijent iznosi 1 (jedan) ili igrač prema pravilima igre odluči povući svoju ponudu (storniranje uplate), naknada iz tačke 18. ovog člana se stornira tj. ne obračunava se. Član 4. Vrste igara na sreću Igre na sreću dijele se na: klasične (lutrijske) i posebne igre na sreću. Klasične igre na sreću su igre u kojima se unaprijed utvrđuje visina fonda dobitaka i to: 1) srećka: robna, novčana, robno-novčana, ekspres srećka, instant srećka, 2) loto, keno i druge varijante ove igre i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić, 3) sportska prognoza – toto i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić, 4) tv tombola – Bingo i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste istu karticu, 5) tombola - Bingo u zatvorenom prostoru. Posebne igre na sreću su igre u kojima se unaprijed ne utvrđuje fond dobitka i to: 1) Igre u kasinu, 2) Igre na automatima u posebnim klubovima, 3) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje. Član 5. Učesnik u igri na sreću Učesnik igre na sreću je lice koje ispunjava uslove učestvovanja u pojedinim igrama na sreću, što dokazuje pojedinačnim listićem odnosno drugom potvrdom o uplati, zavisno od vrste igre u kojoj učestvuje i pravilima pojedine igre. Licima mlađim od 18 godina zabranjeno je zaprimanje uplata i učestvovanje u svim igrama na sreću u kazinima, kladionicama i automat klubovima, kao i igrama na sreću koje se priređuju putem interneta. Član 6. Naknade Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od ukupnog prometa ostvarenog priređivanjem klasičnih igara na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona. Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana kod svih oblika srećki čini ukupna vrijednost prodanih srećaka, odnosno ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru. Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Lutrija BiH uplaćuje u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne naknade Lutrija BiH je dužna dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava) najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Član 7. Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću Prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću prihod su Federacije. Dio prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, raspodijelit će se za finansiranje programa i projekata udruženja građana i humanitarnih organizacija koji se odnose na: 1) liječenje i rehabilitaciju teško oboljele djece i mladih koje je jedino moguće da se provodi van Bosne i Hercegovine i to na osnovu propisa iz oblasti zdravstvenog osiguranja kojima se uređuje ova oblast, kao i liječenje i rehabilitacija teško oboljele djece i mladih čije se liječenje finansira iz Fonda solidarnosti; 2) zaštitu prava djeteta koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja, 3) zadovoljavanje potreba lica sa invaliditetom u smislu poboljšanja životnih uslova i rada njihovih organizacija, 4) učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki, 5) smještaj i utočište žrtvama torture i nasilja (sigurne kuće), 6) promoviranje kulture, Broj 48 - Stranica 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. 7) promicanje razvoja profesionalnog i amaterskog sporta u cilju povećanja sredstava fonda za nagrađivanje za istaknute sportske rezultate, 8) promoviranje tehničke kulture i udruženja koja se bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje inovatora za inovacije od međunarodnog značaja, 9) rad javnih kuhinja, 10) organizovanje akcija dobrovoljnog darivanja krvi, odnosno promociju dobrovoljnog davalaštva krvi. Za finansiranje namjena iz stava 2. ovog člana izdvaja se: 1) 50% mjesečne naknade za priređivanja klasičnih lutrijskih igara na sreću (član 6. stav 1. i 120. stav 1.), 2) 50% od naknada za priređivanja igara na sreću u casinima (član 73. st. 1. i 2. i član 74. stav 1.), 3) 50% od naknada za priređivanje igara klađenja (član 92. stav 1. tač. 1. i 2.), 4) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću na automatima (član 107. st. 1. i 2.), 5) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta (član 118. st. 1. i 2.), 6) 5% od ukupnog iznosa sredstava po osnovu mjesečne naknade uplaćene od strane priređivača u skladu sa čl. 52.; 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.), Ministarstvo će sredstva uplaćena od strane priređivača u skladu sa stavom 3. ovog člana, voditi na posebnom transakcijskom računu za prikupljanje prihoda od igara na sreću. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) će na prijedlog Ministarstva donijeti Uredbu kojom će se propisati kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele sredstava. Prije upućivanja na razmatranje Vladi Federacije, Ministarstvo je dužno Prijedlog Uredbe iz stava 5. ovog člana radi davanja primjedbi, prijedloga ili sugestija dostaviti radnim tijelima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, i to: Odboru za rad i socijalnu zaštitu, Odboru za boračka i invalidska pitanja, Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Odboru za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zatim i Odboru za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitanja mladih Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Član 8. Priređivanje igara Priređivanje igara na sreću je isključivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva. Druga pravna lica, registrovana za priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona. Član 9. Igre na sreću iz člana 4. ovog zakona priređuju se na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Član 10. Postupak izdavanja odobrenja Posebne igre na sreću mogu priređivati: 1) Lutrija BiH u skladu sa članom 8. stav 2. ovog zakona, 2) privredna društva sa sjedištem u Federaciji koja su registrovana za priređivanje posebnih igara na sreću predviđenih ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva. Rješenje o davanju odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću donosi Ministarstvo na zahtjev pravnih lica iz člana 8. stav 3. ovog zakona. Rješenje iz stava 2. ovog člana, pored elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku, obavezno sadrži: 1) naziv i sjedište pravnog lica, 2) vrstu igara na sreću koje se mogu priređivati, 3) datum počinjanja priređivanja igara na sreću, 4) period trajanja odobrenja, 5) visinu i način plaćanja naknada za izdavanje odobrenja. Član 11. Pravno lice koje je na osnovu odobrenja iz člana 10. ovog zakona steklo pravo na priređivanje igara na sreću iz člana 4. stav 3. ovog zakona, ne može to pravo prenositi na druga pravna lica. U slučaju bilo kakve promjene vlasničke strukture priređivača, Ministarstvo će na zahtjev priređivača provesti postupak odlučivanja o davanju prethodne saglasnosti za upis promjene podataka u registru privrednih društava. Uz zahtjev iz stava 2. ovog člana, privredno društvo je obavezno priložiti: 1) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava za kupovinu vlasničkog udjela, 2) dokaz o izmirenim poreznim obavezama novog osnivača/suosnivača, 3) ovjerenu izjavu novog osnivača/suosnivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, 4) dokaz da osnivač/suosnivač nije osuđivan za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 5) drugu dokumentaciju na zahtjev Ministarstva. Član 12. Odobrenje za priređivanje igara na sreću, izdato u skladu sa ovim zakonom, oduzet će se priređivaču ako: 1) se dokaže da je odobrenje dodijeljeno na osnovu netačnih ili neistinitih podataka, 2) priređivač nije počeo sa priređivanjem igara u roku određenom u odobrenju, 3) se utvrdi da priređivač ne ispunjava propisane tehničke, informatičke i ostale uslove, 4) priređivač krši pravila igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, 5) priređivač ne plaća obaveze po osnovu javnih prihoda propisane ovim ili drugim zakonom, ili igračima ne isplaćuje dobitke, 6) priređivač ne dopušta ili na drugi način sprečava nadzor, propisan ovim zakonom ili otežava sprovođenje nadzora, 7) netačno prikazuje ili prikriva ostvareni promet, 8) pozajmljuje novac igračima, 9) krši odredbe iz odobrenja za priređivanje igara na sreću, 10) nadležni organ naknadno utvrdi da su u vrijeme prije izdavanja odobrenja postojale činjenice i okolnosti, koje prema odredbama ovog zakona predstavljaju prepreku za izdavanje odobrenja, 11) ako priređivač igara ne održava vrijednost osnovnog kapitala propisanu ovim zakonom, 12) bez saglasnosti Ministarstva iz člana 11. stav 2. ovog zakona izvrši upis promjene podataka o osnivačima/ suosnivačima u registru privrednih društava Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 63 Član 13. Rješenje o oduzimanju odobrenja za priređivanje igara na sreću izdatog u skladu sa ovim zakonom, donosi Ministar po službenoj dužnosti ili na prijedlog Porezne uprave. Rješenje o oduzimanju odobrenja pored elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije", br. 2/98 i 48/99), obavezno sadrži: 1) naziv i sjedište priređivača kojem se oduzima odobrenje, 2) vrstu igara na sreću za koje se odobrenje oduzima, 3) datum stupanja na snagu zabrane priređivanja igara na sreću, 4) odredbe o drugim obavezama priređivača u vezi sa oduzimanjem odobrenja, 5) razloge zbog kojih se odobrenje oduzima. Na sva pitanja koja nisu propisana odredbama ovog zakona, a koja se odnose na postupak koji provodi Ministarstvo, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. Član 14. Klasične (lutrijske) igre priređuju se isključivo putem Lutrije BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, izuzev igre na sreću tombola bingo u zatvorenom prostoru koju mogu priređivati sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja Porezne uprave, isključivo u zatvorenim prostorima i ista se ne može javno prenositi. Član 15. Isplata dobitaka Za isplatu dobitaka u klasičnim (lutrijskim) igrama koje priređuje Lutrija BiH jamči Federacija. Za isplatu dobitaka u posebnim igrama na sreću jamče priređivači cjelokupnom svojom imovinom. Član 16. Zabavne igre Zabavne igre (pod kojima se smatraju igre na računarima, igraćim konzolama, simulatorima, automatima za video igre, fliperima, bilijarima i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon pomoću kovanog novca, žetona ili uz naplatu, a u kojima igrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima ili pravima) nisu igre na sreću u smislu ovog zakona. Član 17. Nagradne igre Nagradni konkurs i nagradne igre koje priređuju pravna lica s ciljem propagande nisu igre na sreću u smislu ovog zakona i iste se mogu organizovati pod uslovom da se učestvovanje u igri ne naplaćuje posebno, da se nagrade isplaćuju u proizvodima ili uslugama, da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti nagradnog fonda i to: ravnomjerno po 1,5% Crvenom križu, "Caritasu", "Merhamet MDD" i "Dobrotvoru" i da se pravila igre, uz prethodno odobrenje Ministarstva, objave u dnevnoj štampi. Ukupna vrijednost nagradnog fonda kojeg sačinjavaju proizvodi i usluge čija se vrijednost utvrđuje po tržišnim cijenama, ne može prelaziti iznos od 200.000,00 KM. Prijavljivanje učesnika u nagradnim igrama putem poziva u svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža te putem SMS usluga ne smatra se posebnom uplatom za učestvovanje, pod uslovom da cijena po pozivu odnosno SMS usluzi ne prelazi iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u redovnom telekomunikacijskom saobraćaju. Prijavljivanje učesnika u raznim vrstama igara koje se priređuju putem poziva u svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža, te putem SMS usluga, obavlja se u skladu sa stavom 3. ovog člana. Nagradna igra ne može biti priređena po pravilima igara na sreću, a priređivač nagradne igre ne može formirati fond dobitaka uplatama učesnika nagradne igre. Nagradnom igrom ne smatraju se društvene igre znanja (kvizovi). Društvena igra znanja (kviz), u smislu ovog zakona, jest igra koja se odvija pred javnošću, a u kojoj se u vještini, spretnosti i znanju iz različitih područja takmiče jedan ili više unaprijed kvalifikovanih učesnika prema pravilima priređivača uz obavezno prisustvovanje učesnika mjestu priređivanja kviza, pri čemu pobjeda zavisi isključivo o postignutim rezultatima u zadanoj tematici. U društvenu igru znanja jedan ili više unaprijed kvalifikovanih igrača uključuje se isključivo na temelju iskazane vještine i spretnosti, odnosno znanja. Uslove, sadržaj pravila igre i način priređivanja nagradnih igara, propisat će Ministar posebnim propisom. Član 18. Zabranjene aktivnosti U smislu odredbi ovog zakona, zabranjeno je: 1) zaprimanje uplata i priređivanje putem interneta svih igara na sreću čije priređivanje putem interneta nije dozvoljeno u skladu sa ovim zakonom, 2) oglašavanje i reklamiranje svih priređivača koji priređuju igre na sreću putem interneta bez odobrenja Ministarstva, 3) organizovano priređivanje igara na sreću putem interneta na javnim mjestima (ugostiteljski objekti, svi prostori u kojima se priređuju igre na sreću, poslovni prostori bez obzira na namjenu i slični objekti), 4) priređivanje tzv. dopisnih igara koje se zasnivaju na geometrijskoj progresiji, dopisivanju i uplaćivanju određenog iznosa, i svih drugih tzv. piramidalnih igara, koje nisu igre na sreću u smislu ovog zakona, 5) učestvovanje u inostranim igrama na sreću ili igrama drugog entiteta odnosno distrikta, na način da se uplate vrše na teritoriji Federacije, 6) prikupljanje uplata na teritoriji Federacije BiH za učestvovanje u igrama na sreću koje se priređuju u inostranstvu, drugom entitetu odnosno distriktu, 7) prodaja, držanje, ustupanje, izdavanje, oglašavanje i svako drugo predstavljanje inostranih srećki i tiketa (listića) za igre na sreću na teritoriji Federacije, osim u slučaju priređivanja igara na način propisan članom 27. ovog zakona, 8) priređivanje igara na sreću u slobodnim zonama. Izuzetno od odredbe stava 1. tač. 5. i 6. ovog člana, dozvoljeno je da pojedinac posjeduje srećke i tikete (listiće) inostranih igara na sreću radi ličnog učestvovanja u igri na sreću, ako su ulozi uplaćeni u inostranstvu. II. LUTRIJA BiH Član 19. Registracija i djelatnost Lutrija BiH je društvo s ograničenom odgovornošću registrovano kod nadležnog suda, u kome Vlada Federacija Bosne i Hercegovine vrši sva prava i dužnosti Federacije Bosne i Hercegovine kao osnivača društva. Sjedište Lutrije BiH je u Sarajevu. Djelatnost Lutrije BiH je priređivanje svih vrsta igara na sreću i igara za zabavu u skladu sa ovim zakonom i za priređivanje istih Lutriji BiH nije potrebno odobrenje Ministarstva. Lutrija BiH u registraciju može upisati i ostale prateće djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti u skladu sa odlukom Nadzornog odbora. Na pitanja koja nisu obuhvaćena ovim zakonom, a koja se odnose na poslovanje Lutrije BiH, primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10). Broj 48 - Stranica 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. U slučaju sukoba pojedinih odredaba ovog zakona i Zakona o privrednim društvima, primjenjivat će se odredbe ovog zakona. Član 20. Upravljanje Organi upravljanja Lutrije BiH su: 1) Skupština, 2) Nadzorni odbor, 3) Uprava. U Lutriji BiH formira se Odbor za reviziju. Član 21. Skupština Vlada Federacije u okviru vršenja prava i dužnosti osnivača Lutrije BiH ima ovlaštenja skupštine društva, pri čemu između ostalog: 1) odlučuje o usvajanju izvještaja o poslovanju za prethodnu godinu uz davanje saglasnosti na plan poslovanja, odnosno na revidirani plan poslovanja za narednu godinu, 2) donosi odluku o raspodjeli dobiti društva, 3) odlučuje o načinu pokrića eventualnog gubitka, 4) donosi statut i njegove izmjene i dopune koje predloži nadzorni odbor, 5) odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala, 6) odlučuje o promjenama oblika organizovanja i statusnim promjenama, 7) daje upute i smjernice nadzornom odboru, 8) imenuje i razrješava nadzorni odbor, 9) na prijedlog nadzornog odbora imenuje i razrješava Odbor za reviziju, 10) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 22. Nadzorni odbor Nadzorni odbor je sastavljen od pet članova. Članove nadzornog odbora na osnovu provedenog postupka po javnom konkursu u skladu sa zakonom i drugim propisima, imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog federalnog ministra finansija/financija. Nadzorni odbor Lutrije BiH u okviru svojih nadležnosti između ostalog: 1) razmatra i donosi plan poslovanja za narednu godinu, i razmatra izvještaj o poslovanju za prethodnu godinu, i isti zajedno sa prijedlogom za raspodjelu dobiti najkasnije do kraja prvog kvartala tekuće godine dostavlja Ministarstvu na mišljenje i Vladi na usvajanje, 2) donosi pravila igara na sreću, 3) imenuje upravu, 4) daje inicijativu za izmjene propisa u oblasti igara na sreću, 5) predlaže Ministarstvu davanje saglasnosti i verifikaciju ugovora o priređivanju zajedničkih igara na sreću s lutrijama drugih država, drugog entiteta i drugim specijaliziranim organizacijama, 6) provodi postupak izbora kandidata za članove Odbora za reviziju i podnosi Vladi prijedlog za njihovo imenovanje, 7) putem Ministarstva Vladi Federacije BiH predlaže donošenje statuta i njegovih izmjena i dopuna, 8) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti propisane zakonom i drugim propisom. Član 23. Uprava Lutrijom BiH rukovodi direktor, koji čini upravu društva. Upravu Lutrije BiH nakon provedenog postupka po javnom konkursu imenuje i razrješava Nadzorni odbor Lutrije BiH uz saglasnost Ministarstva, na period od četiri godine uz mogućnost ponovnog izbora. Član 24. Odbor za reviziju Predsjednika i članove Odbora za reviziju Lutrije BiH imenuje Vlada, na prijedlog nadzornog odbora dostavljen Vladi, nakon odabira kandidata izvršenog na osnovu provedenog postupka po javnom konkursu. Nadzorni odbor je dužan da nakon provedenog postupka iz stava 1. ovog člana, u svojstvu kandidata predloži lica koja su najkvalifikovanija za tu funkciju. Član 25. Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora ili uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u Lutriji BiH, izuzev plaće po osnovu te funkcije. Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju se odlukom direktora, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva finansija/financija. Član 26. Statut Lutrija BiH ima Statut kojim se uređuje naročito: 1) firma i sjedište, 2) djelatnost, 3) iznos osnovnog kapitala, 4) vođenje poslovanja i zastupanje društva, 5) podjela dobiti, snošenje rizika i način pokrića gubitaka, 6) upravljanje, postavljanje, razrješenje, ovlaštenje, odgovornost, nagrađivanje i ostalo, 7) unutrašnja organizacija, 8) statusne promjene, 9) trajanje i prestanak djelatnosti, 10) postupak izmjene i dopune Statuta, 11) druga pitanja od značaja za poslovanje. Član 27. Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može priređivati i u saradnji s lutrijama drugih država, drugog entiteta kao i sa drugim specijalizovanim organizacijama. Ministarstvo daje saglasnost za priređivanje igara na sreću iz stava 1. ovog člana. Član 28. Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može realizirati u poslovnoj saradnji s drugim pravnim licima, trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim radnjama registrovanim, pored ostalog, i za promet roba i usluga. Član 29. Lutrija BiH može biti član međunarodnih i domaćih strukovnih udruženja. III. KLASIČNE (LUTRIJSKE) IGRE NA SREĆU Član 30. Pravila klasičnih lutrijskih igara na sreću Pravila klasičnih igara na sreću su akt koji donosi priređivač igre na sreću kojim se regulišu prava i obaveze Lutrije BiH kao isključivog ovlaštenog priređivača sa jedne strane i učesnika igre na sreću, sa druge strane. Pravila igre na sreću tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, koji priređuju sportska društva i sportski savezi odobrava Porezna uprava. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 65 Član 31. Uslovi za priređivanje pojedine klasične igre na sreću propisuju se pravilima igre koja za svaku vrstu igre donosi Lutrija BiH. Član 32. Pravila igre za priređivanje klasične igre na sreću obavezno moraju sadržavati sljedeće: 1) naziv i sjedište priređivača, 2) naziv, opis i vrijeme trajanja igre na sreću, 3) uslovi učestvovanja u igri na sreću, 4) mjesto u kojem se igra priređuje, odnosno teritoriji na kojoj se obavlja prodaja srećki i uplatnih listića, 5) pojedinačnu cijenu srećke (kombinacije), 6) krajnji rok učestvovanja u igri, 7) količinu i novčanu vrijednost emisije srećaka, 8) visinu fonda i vrstu dobitaka, 9) opis srećke i uplatnog listića, 10) način, postupak i nadzor izvlačenja, odnosno način utvrđivanja dobitaka, 11) način objavljivanja iznosa fonda dobitaka i rezultata igre, 12) način i rok isplate novčanih dobitaka, 13) način upoznavanja učesnika igre s pravilima igre, 14) postupak u slučaju otkazivanja izvlačenja. Član 33. Pravila klasičnih igara na sreću ne mogu se mijenjati nakon što je počela prodaja srećaka odnosno uplata određenog kola. Lutrija BiH je obavezna pravila klasičnih igara na sreću javno objaviti u dnevnoj štampi prije početka igre na sreću, i na prodajnim mjestima licima zainteresovanim za učestvovanje u igri omogućiti upoznavanje s pravilima učestvovanja u igri. Član 34. Izvlačenje dobitaka U klasičnim igrama na sreću u kojima se dobitne kombinacije utvrđuju izvlačenjem, izvlačenje se obavlja pred komisijom od najmanje tri člana koje imenuje priređivač, pri čemu se za jednog od članova komisije imenuje ovlašteni službenik Ministarstva. Ako se klasične igre na sreću organizuju na način utvrđen u članu 27. ovog zakona, a izvlačenje dobitaka se obavlja na teritoriji druge države ili entiteta sastav komisije i način izvlačenja će se obaviti prema propisima koji se primjenjuju na teritoriji na kojoj se vrši izvlačenje dobitaka. Prije početka izvlačenja klasične lutrije priređivač mora utvrditi broj prodanih srećki, te neprodane srećke zapečatiti pred komisijom i ovlaštenim licem iz stava 1. ovog člana. Član 35. Ministarstvo može, iz opravdanih razloga na zahtjev Lutrije BiH, odobriti promjenu mjesta izvlačenja dobitaka ili dana izvlačenja, ali najduže za petnaest dana. Lutrija BiH mora promjenu mjesta ili odgodu dana izvlačenja dobitaka objaviti na isti način na koji su objavljena pravila o priređivanju klasičnih igara na sreću. Ako se prema st. 1. i 2. ovog člana odgodi dan izvlačenja dobitaka priređivač može nastaviti prodavati srećke i primati uplate do dana određenog za izvlačenje. Član 36. O toku izvlačenja članovi komisije vode zapisnik, kojeg svi potpisuju, a koji mora sadržavati: mjesto i vrijeme, način izvlačenja dobitaka, broj prodatih srećki, odnosno ukupnu uplatu u tom kolu ili seriji, izvučene dobitne kombinacije te moguće primjedbe članova komisije. Zapisnik o toku izvlačenja priređivač dostavlja Ministarstvu najkasnije u roku od sedam dana od dana obavljenog izvlačenja. Član 37. Konačni izvještaj o rezultatima izvlačenja ili utvrđivanja dobitaka priređivač mora javno objaviti u dnevnoj štampi i na prodajnim mjestima, najkasnije sedam dana od dana izvlačenja. Član 38. Fond dobitaka Fond dobitaka u klasičnim igrama na sreću utvrđuje se od osnovice koju čini ukupna vrijednost emisije srećaka, ili ukupna vrijednost uplate za učestvovanje u igri, umanjena za naknade iz člana 6. ovog zakona. Iznos fonda dobitaka u pojedinoj igri na sreću iz stava 1. ovog člana po pojedinom kolu ili seriji igre na sreću mora biti objavljen prije izvlačenja dobitaka. Fond dobitaka u pojedinoj klasičnoj (lutrijskoj) igri na sreću, odnosno u pojedinom kolu ili seriji igre na sreću, mora iznositi najmanje 50% osnovice iz stava 1. ovog člana i isplaćuje se u skladu sa pravilima igre na sreću. Član 39. Isplata dobitaka Isplata novčanog dobitka, odnosno preuzimanje dobitaka druge vrste u klasičnim igrama na sreću, obavlja se u roku određenom pravilima igre na sreću, koji ne može biti duži od 30 dana od dana objavljivanja izvještaja o rezultatu igre na sreću. Identitet dobitnika je moguće objaviti isključivo uz njegovu pismenu saglasnost. Po isteku roka iz stava 1. ovog člana, nadležna služba kontrole Lutrije BiH i komisija koju odredi priređivač precizno evidentira broj i ukupnu sumu neisplaćenih dobitaka po svakoj pojedinačnoj igri na sreću. Sredstva iz stava 3. ovog člana se moraju vratiti igračima kroz uvećanje fonda dobitaka iz konkretne ili bilo koje druge igre na sreću. O dinamici isplate ovih sredstava odlučuje direktor Lutrije BiH o čemu obavještava Ministarstvo. Član 40. Štampanje srećaka, listića Srećke (robne, novčane, robno-novčane), tombolske listiće i druge potvrde za učestvovanje u igri iz člana 4. ovog zakona, mogu štampati odabrani proizvođači koji ugovorom o konkretnom poslu, garantuju najmanje sljedeće: tačnost fonda dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije, garantuje tajnost podataka. Srećke ekspres, instant lutrije, mogu štampati štamparije koje ispunjavaju sljedeće uslove: 1) da se radi o eminentnom proizvođaču koji radi, odnosno štampa za veći broj lutrijskih organizacija, 2) da odabrani proizvođač ugovorom o konkretnom poslu, garantuje najmanje: tačnost fonda dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije, garantuje tajnost podataka. Odluku o odabiru štamparije iz stava 1. ovog člana donosi direktor Lutrije BiH. Član 41. Srećka Srećka može biti prema strukturi fonda dobitaka: 1) robna, 2) novčana, 3) robno-novčana. Prema načinu izvlačenja dobitaka, srećka može biti: 1) klasična s tačno utvrđenim datumom izvlačenja, 2) ekspres i instant kod kojih je dobitak odštampan na srećki. Broj 48 - Stranica 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Član 42. Loto, keno i druge varijante ove igre Loto je klasična igra na sreću u kojoj se izvlačenje brojeva dobitne kombinacije u skladu sa pravilima igre vrši lopticama sa brojevima putem elektroničkog uređaja. Član 43. Javno izvlačenje dobitaka lota i TV Tombole - Bingo vrši se direktno u TV prijenosu, putem Javnog emitera. Član 44. Loptice na loto, keno i druge varijante ove igre trebaju imati odgovarajući atest od proizvođača loptica u skladu sa pravilima igre na sreću. Član 45. Sportska prognoza - Toto Sportska prognoza - Toto je igra na sreću zasnovana na prognoziranju rezultata nogometnih takmičenja domaćih ili stranih liga jedanput ili više puta sedmično. Član 46. Priređivači igara na sreću, njegovi članovi, partneri, zaposleni kao i druga lica koja rade za priređivača, obavezni su čuvati tajnu o igračima i njihovim uplatama i dobicima u klasičnim igrama na sreću. Ako radnici nadležnih tijela uprave u obavljanju svojih poslova saznaju za činjenice koje podliježu tajnosti iz stava 1. ovog člana, obavezni su ih čuvati kao službenu tajnu. Član 47. TV tombola - Bingo TV tombola - Bingo je igra na sreću u kojoj se javno izvlače brojevi i to u direktnom TV prijenosu. Priređivanje TV tombole - Bingo je isključivo pravo Lutrije BiH. Član 48. Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru je igra na sreću koju priređuju sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja Porezne uprave. Odobrenje iz stava 1. ovog člana izdaje se na godinu dana pod uslovom da je podnosilac zahtjeva: 1) registrovan za priređivanje ove vrste igre na sreću, 2) vlasnik neophodne opreme za priređivanje ove igre na sreću, 3) dostavio dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 4) dostavio ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za prostor u kome će se priređivati Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 5) donio pravila igre s ugrađenim instrumentima kontrole. Član 49. Priređivači tombole - Bingo u zatvorenom prostoru ne mogu se udruživati radi zajedničkog priređivanja ove igre na području dvije ili više općina. Član 50. Priređivač tombole - Bingo u zatvorenom prostoru može stavljati u promet samo tombolske kartice koje je izdala Porezna uprava. Tombolske kartice se mogu isključivo prodavati - distribuirati u prostoru u kojem se igra priređuje. Cijena tombolske kartice je jedinstvena na teritoriji Federacije i utvrđuje je Porezna uprava. Porezna uprava može izdati tombolske kartice samo priređivaču koji ima odobrenje za priređivanje tombole - Bingo u zatvorenom prostoru. Porezna uprava je dužna za svakoga priređivača tombole - Bingo u zatvorenom prostoru voditi evidenciju o količinama i serijama izdatih tombolskih kartica. Član 51. Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru se može priređivati jednom ili više puta sedmično, u skladu sa pravilima igre. Član 52. Naknade Sportska društva i sportski savezi koji na osnovu odobrenja Porezne uprave priređuju igru Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, plaćaju mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od ukupnog prometa ostvarenog prodajom tombolskih kartica za učestvovanje u igri. Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana čini ukupna vrijednost prodatih tombolskih kartica. Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Sportska društva i sportski savezi uplaćuju u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne naknade dužni su dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Za izdavanje odobrenja sportska društva i sportski savezi plaćaju sljedeće naknade: 1) za izdavanje odobrenja za rad - 5.000,00 KM; 2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 1.000,00 KM; 3) za odobravanje pravila igre - 500,00 KM Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 3. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 53. Detaljnije uslove za priređivanje klasičnih (lutrijskih) igara na sreću i tombole bingo u zatvorenom prostoru propisat će Ministar. IV. POSEBNE IGRE NA SREĆU 1. Igre u kasinima Član 54. Pravo priređivanja Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva registrirana za posebne igre na sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Na privredna društva iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 55. Ministarstvo izdaje prethodno odobrenje za registraciju privrednih društava iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, privredno društvo je obavezno da: 1) podnese dokaze da je izvršilo polog novčanog dijela osnivačkog kapitala, 2) dostavi osnivački akt sa podacima o osnivačima, visini pojedinačnih uloga, ime i naziv osnivača, 3) osigura licitacijsku garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora" u visini 1.000.000,00 KM sa periodom Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 67 važenja 12 mjeseci, izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji, 4) dostavi elaborat o osnivanju i poslovanju kasina, 5) dostavi pravila o radu kasina, 6) dostavi pravila za svaku vrstu igre na sreću koja će se priređivati u kasinu. Član 56. Igre na sreću u kasinima pod uslovima propisanim ovim zakonom mogu se priređivati i sezonski u neprekidnom periodu od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva kasina. Član 57. Vrsta i obim igara Osim igara na sreću u kasinima, koje se priređuju na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer, black-jack, trente qurante, baccarat, carps, texas hold,em poker, carriben poker, punto banco i sl.), mogu se u posebno uređenim i fizički odvojenim prostorima priređivati i igre na sreću na automatima, te razne vrste turnira. Ako se u kasinu priređuju igre na sreću na automatima, priređivač je dužan imati Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa računarskim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava kontrolu podataka za sve priključene automate. Kasino mora imati odgovarajući softver koji zadovoljava sve tehničke uslove u vezi sa priređivanjem igara i arhiviranjem podataka u bazi podataka koji osigurava najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka. Vrste i obim posebnih igara na sreću iz stava 2. ovog člana, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo. Broj stolova za igre u kasinima mora biti najmanje pet. Član 58. Za priređivanje raznih vrsta turnira, priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. mora dobiti odobrenje Ministarstva. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje turnira, priređivač je dužan priložiti podatke o iznosima uplata učesnika. Član 59. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za casino Kasino je namjenski prostor kojeg čini zasebna građevinska cjelina površine najmanje 500m² u kojem se priređuju igre na sreću propisane članom 57. ovog zakona. Prostor iz stava 1. ovog člana ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola. Prostor kasina se sastoji od dijela za igru posebnih igara na sreću, ugostiteljskog dijela, pomoćnih prostorija kao i posebno uređen i odvojen prostor za priređivanje igara na sreću na automatima. Izuzetno, priređivanje posebnih igara na sreću u kasinima može biti u hotelskim objektima kategorije četiri i više zvjezdica, u skladu sa uslovima propisanim u stavu 2. ovog člana. Član 60. Kasino mora imati deviznu blagajnu i odvojen zaštićen prostor za čuvanje novca i drugih vrijednosti. Uplate i isplate kod igara na sreću u kasinima određuju se u konvertibilnim markama ili u stranoj valuti ako je to u skladu sa važećim propisima o deviznom poslovanju. Priređivač mora osigurati neprekidni audio-video nadzor u kasinu sa snimanjem, tako da se osigura neprekidan i neposredan nadzor. Video nadzor, te snimanje i čuvanje podataka video nadzora, kao i način postavljanja i ugradnje tehničkih sredstava i uređaja priređivač je dužan provoditi u skladu sa važećim zakonima i podzakonskim aktima koji uređuju pitanje tehničke zaštite ljudi i imovine. Podaci iz dokumentacije iz stava 4. ovog člana predstavljaju poslovnu tajnu, a priređivač ih može saopćiti drugim licima u skladu sa zakonom. Priređivač mora nadzirati igrače i posjetioce da bi se igra mogla odvijati u skladu sa odredbama ovog zakona. Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću u kasinima, propisat će Ministar. Član 61. Pravila kasina i igara na sreću u kasinima Priređivač je dužan donijeti pravila kasina koja se moraju staviti na uvid posjetiocima i istaći na oglasnoj ploči, te biti u saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima. Pravila kasina sadrže: 1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u kasinu, 2) uslove za ulazak u kasino (kontrola posjetilaca), 3) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u kasino ili učešće u igrama na sreću, 4) radno vrijeme kasina. Član 62. Posjeta kasinu i učestvovanje u igri dopušteno je samo punoljetnim osobama koje svoj identitet dokazuju identifikacijskom ispravom, te koje se registruju prilikom ulaska u objekt na za to predviđenom mjestu. U kasinu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri. Uprava kasina može određenim licima ili grupama, zabraniti ili ograničiti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu ako postoji utemeljena pretpostavka da učestalost i intenzitet njihovih učestvovanja u igri dovode u opasnost njihov egzistencijalni minimum, te ako to zatraže njihovi članovi porodice, njihov zakonski staratelj ili ustanove koje se bave zaštitom porodica u slučajevima kad igrač zbog nekontroliranog igranja nanosi štetu sebi ili porodici koju uzdržava, a da za to ne mora navesti razloge za takvu odluku. Uprava kasina može trajno ili privremeno zabraniti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu licima koji na bilo koji način narušavaju red i mir u prostorima kasina. Član 63. Zaposleni u kasinu moraju ispunjavati sljedeće uslove: 1) zaposleni u kasinu koji neposredno sudjeluju u priređivanju igara na sreću moraju biti stručno osposobljeni za rad u kasinu, te biti u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, 2) zaposleni u kasinima ne smiju učestvovati u ulozi igrača u kasinu u kojem rade, 3) zaposleni u kasinu moraju da kao poslovnu tajnu čuvaju podatke o igračima do kojih su došli pri obavljanju svog posla, 4) zaposlenima u kasinu zabranjeno je da od igrača uzimaju proviziju, poklone ili usluge bilo koje vrste i nije im dozvoljeno da novčano pomažu igrače. Dopušteno je da igrači daju napojnicu za osoblje kasina, koja se stavlja u posebne kutije predviđene za tu namjenu. Sa napojnicama se postupa u skladu sa pravilima kasina koja donosi priređivač. Od podjele napojnica izuzeti su članovi uprave kasina i rukovodeće osoblje. Član 64. Pravila za svaku vrstu posebnih igara na sreću, pravila priređivanja turnira u kasinu, propisuje priređivač. Broj 48 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva. Pravila igara na sreću moraju biti sastavljena na jednom od službenih jezika u Federaciji, te prevedena na engleski jezik i dostupna igračima. Pravila igre ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre na sreću koju su igrači počeli nakon uplate iznosa za učestvovanje u jednoj igri na sreću, te se igra do svršetka odvija po istim pravilima. Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona, na koja Ministarstvo nije dalo saglasnost u postupku izdavanja odobrenja, ne mogu se primjenjivati. Član 65. Igračima koji u toku igre na sreću prekrše pravila igre, igračima koji unesu tehnička pomagala za pribavljanje prednosti u igri, priređivač može zabraniti dalje učestvovanje u igrama i prisustvo u kasinu. Član 66. Preseljenje kasina na novu lokaciju Ministarstvo može odobriti preseljenje kasina na novu lokaciju uz prethodno podnošenje zahtjeva za preseljenje od strane priređivača. Zahtjev mora sadržavati: 1) posebno obrazloženje razloga preseljenja, 2) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa, lizinga, itd.) u koji se preseljava, 3) dokaz o ispunjavanju uslova iz čl. 57., 59. i 60. ovog zakona. Priređivač je dužan da na novoj lokaciji počne raditi u roku od šezdeset dana od dana dobivanja odobrenja za preseljenje. Član 67. Odobrenje za priređivanje igara na sreću u casinu Igre na sreću u kasinu priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od pet godina, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Član 68. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima prilažu se: 1) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica, 2) dokaz o uplati naknade za priređivanje igara na sreću u kasinu, 3) rješenje o registraciji pravnog lica, 4) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog sredstava namjenskog depozita iz člana 71. ovog zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 73. ovog zakona, 5) osnivački akt pravnog lica, 6) dokaz o uplati osnivačkog kapitala, 7) poslovni plan pravnog lica, 8) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog depozita u skladu sa članom 71. ovog zakona, 9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati igre na sreću u kasinu, 10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja, 11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova propisanih u čl. 59. i 60. ovog zakona, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 12) pravila kasina, 13) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za identifikaciju svih stolova za igru, automata za igre kao i ostalih uređaja za igre na sreću koji su predviđeni za postavljanje u kasino, te dokaz za iste da je priređivač vlasnik, 14) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana 101. stav 3. ovog zakona, 15) podaci o licima koja neposredno sudjeluju u priređivanju igara na sreću, dokaz o njihovom stručnom obrazovanju i osposobljenosti za obavljanje poslova u kasinu, 16) navođenje vrste i obima igara, 17) pravila za svaku vrstu posebnih igara koja će se priređivati kao i pravila za priređivanja turnira u kasinu, 18) dokaz da osnivači i ovlaštena lica nisu osuđivana za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 19) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 20) odnosno dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja je posjedovao (ako postoji), 21) izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza 22) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću u kasinima može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 4., 8., 11., 12., 13., 14., 18. i 19. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja. Član 69. Priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan u roku od sedam dana obavijestiti Ministarstvo o promjeni svakog podatka ili okolnosti koje se odnose na: 1) članove uprave priređivača, 2) druga lica ovlaštena za zastupanje i vođenje poslova priređivača, 3) identitet lica koje sudjeluje u osnovnom kapitalu u pravnom licu, 4) druge okolnosti bitne za poslovanje i rad priređivača. Član 70. Osnivački kapital, novčana osiguranja i naknade Pored uslova propisanih čl. 57, 59. i 60. ovog zakona, za dobivanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima, priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati osnivački kapital koji ne može biti manji od 2.000.000,00 KM. Član 71. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja iz člana 67. stav 1., priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 1.000.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Nakon što priređivači Ministarstvu u postupku izdavanja odobrenja dostave činidbenu garanciju iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo je dužno vratiti priređivaču licitacionu garanciju dostavljenu u skladu sa članom 55. stav 2. tačka 3) ovog zakona. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 69 Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću u casinima, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Član 72. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona dužni su dnevno u blagajni kasina imati riziko depozit od najmanje 100.000,00 KM za kasino igre i najmanje 500,00 KM po svakom automatu za igre na sreću. Porezna uprava je dužna svakih trideset dana počev od dana izdavanja odobrenja vršiti kontrolu iznosa sredstava iz stava 1. ovog člana. Član 73. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 200.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 74. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM. Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do kraja godine za koju se ista plaća. Svi priređivači igara na sreću u kasinima dužni su plaćati mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuju. Mjesečna naknada za priređivanje igara u casinima iznosi 5% od osnovice za obračun naknade iz stava 4. ovog člana, a uplaćuje se u korist budžeta Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih stolova i zbir dnevnih obračuna svih automata. Osnovicu za obračun mjesečne naknade kod igara koje igrači igraju jedan protiv drugoga (chemin de feer, texas holdem poker i slično) čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih igrača. Priređivač sačinjava mjesečni obračun odvojeno za stolove i automate. Mjesečni obračun je konačan. Dnevni obračun po pojedinom stolu za igre na sreću u kasinu obavlja se način da se završno stanje vrijednosti žetona na stolu uvećava za svotu novca zamijenjenog za žetone na stolu, koji se spreme u posebne kutije (drop) i za iznos visine kredita, te umanji za dopunu u žetonima (dotaciju) za vrijeme rada stola i za vrijednost početnog stanja žetona na stolu (završno stanje+drop+ kredit-dotacija-početno stanje = dnevni obračun stola). Dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun. Za priređivanje turnira u kasinima priređivač plaća naknadu u visini 25% od osnovice (reik), koju čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih uplata učesnika turnira, a uplaćuje se u korist budžeta Federacije BiH najkasnije petnaestog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Priređivač Poreznoj upravi mjesečno podnosi izvještaje o ostvarenim prihodima po vrstama igara. Ukupna vrijednost promotivnih žetona ne može biti veća od 2% od mjesečnog prihoda kasina. Promotivne nagradne igre u kasinu su robne i vrijednost nagradnog fonda ne može biti veća od 5% prihoda kasina za period u kome se nagradna igra organizuje. Priređivač je dužan da na propisanim obrascima vodi podatke o dnevnim obračunima po pojedinom stolu za igre na sreću pomoću kojih je izrađena mjesečna osnovica za obračun i plaćanje naknade. Naknada iz stava 3. ovog člana plaća se za prethodni mjesec, najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. 2. Kladioničke igre Član 75. Vrsta i obim kladioničkih igara Kladioničke igre su posebne igre na sreću u kojima učesnici (igrači) u skladu sa pravilima igre pogađaju ishode različitih sportskih i drugih događaja sa neizvjesnim rezultatom kao što su: 1) klađenje na rezultate pojedinačnih ili grupnih sportskih takmičenja, 2) klađenje na uspjeh plesnih, pjevačkih, muzičkih i sličnih takmičenja, 3) ostale neizvjesne događaje prema ponudi priređivača uz odobrenje Ministarstva. Vrste i obim posebnih igara na sreću klađenja, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo. Član 76. Pravo priređivanja Kladioničke igre mogu priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti kladioničkih igara, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Član 77. Primanje uplata za klađenje Uplate za igre klađenja primaju se: 1) putem terminala na uplatnim mjestima u zasebnom prostoru (u daljem tekstu: uplatna mjesta), 2) putem SMS poruke. Broj uplatnih mjesta na kojima se priređuju klađenja propisana članom 75. stav 1. ovog zakona nije ograničen. Promjenu lokacije uplatnog mjesta sa jedne adrese na drugu odobrava Ministarstvo na zahtjev priređivača. Član 78. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na uplatnom mjestu na osnovu odobrenja Ministarstva mogu priređivati klađenja zasnovana na snimljenim događajima (snimci utrka konja, utrka pasa i sličnih utrka) i kompjuterski generisanih događaja sa dodatkom TV monitora u kojima se za izbor događaja koristi generator slučajnih brojeva (RNG Random Number Generator). U svrhu izdavanja odobrenja za priređivanje igara na sreću iz stava 1. ovog člana, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje pravila igara, te dostaviti certifikat o usklađenosti generatora iz stava 1. ovog člana izdat od strane ovlaštenog pravnog lica koje je u skladu sa ovim zakonom ovlašteno za certificiranje automata i sistema za igre na sreću. Certifikat, između ostalog, mora sadržavati ispitivanje slučajnosti (random). Broj 48 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju za svako uplatno mjesto i svaku vrstu klađenja imati odobrenje za priređivanje igara iz stava 1. ovog člana. Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti (random) igara koje su zasnovane na korištenju generatora iz stava 1. ovog člana. Provjeru ispravnosti obavlja ovlašteno pravno lice. Član 79. Priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na uplatnom mjestu, može priređivati klađenja na brojeve lota različitih država, izuzev klađenja na brojeve klasičnih igara na sreću koje u skladu sa ovim zakonom priređuje Lutrija BiH. Priređivanje klađenja iz stava 1. ovog člana mora biti propisano pravilima igre koja donosi priređivač na koja je data saglasnost od strane ministarstva. Član 80. Terminali na uplatnim mjestima moraju biti povezani sa Centralnim računarskim sistemom priređivača gdje se evidentira svaka uplata izvršena radi učestvovanja u igri. Uplate za igre klađenja putem terminala mogu se primati isključivo na uplatnim mjestima. Član 81. Prostorni i tehnički uslovi za kladionice Priređivač može priređivati igre klađenja u uplatnim mjestima čija površina nije manja od 15 m². Član 82. Priređivači igara na sreću klađenja moraju preko centralnog servera osigurati direktnu on-line vezu svakog uplatnog mjesta sa serverom Porezne uprave. Softver priređivača mora zadovoljavati sve tehničke uslove oko priređivanja igre i arhiviranja podataka u bazi koja osigurava najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka. Softver iz stava 2. ovog člana mora omogućiti vjerodostojno praćenje, bilježenje i pohranjivanje podataka o primljenim uplatama i isplatama klađenja te osigurati nepromjenjivost primljenih podataka. Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću klađenja, propisat će Ministar. Član 83. Pravila kladionice i pravila klađenja Priređivač je obavezan da vidno na svakom uplatnom mjestu istakne oznaku koja sadrži podatke o priređivaču, lokaciji, roku važenja, serijskom broju oznake i radno vrijeme, a koju izdaje Porezna uprava. Radno vrijeme kladionica može trajati od 7 sati do 23 sata svaki dan nezavisno od toga da li je u to vrijeme, zakonom ili drugim propisom određen neradni dan. Član 84. Opis klađenja i uslove za učestvovanje u pojedinim igrama klađenja priređivač je dužan da propiše pravilima klađenja koja moraju biti vidno istaknuta na svakom uplatnom mjestu priređivača. Pravila klađenja koja donosi priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva. Član 85. Pravila obavezno moraju sadržavati sljedeće: 1) podatke o nazivu firme i sjedištu priređivača, 2) datum i naziv tijela priređivača koje donosi pravila igre, 3) naziv i opis igre, 4) opis i vrijeme trajanja klađenja, 5) uslove za učestvovanje u klađenju, 6) područje na kojem se klađenje priređuje, 7) vrijeme kad može i uslove pod kojima igrač u igri klađenja može odustati od izvršene uplate, 8) minimalnu visinu uplate i maksimalni iznos dobitka po jednom uplaćenom listiću, odnos uplata/dobitak tokom igre i način izvještavanja o tome, 9) postupak u slučaju otkazivanja ili odgode događaja koji je predmet ponude klađenja, 10) opis uplatnog listića, 11) način i rok isplate novčanih dobitaka koji mora iznositi najviše 30 dana od dana objavljivanja konačnog izvještaja o rezultatu događaja, 12) informaciju o visini poreza na eventualne dobitke kao i načinu obustave i naplate istog, 13) način upoznavanja igrača s pravilima klađenja, 14) odredbu o zabrani pristupa primanja uplata klađenja za lica mlađa od 18 godina. Pravila igre klađenja primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva i ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre koju su igrači započeli nakon uplate iznosa za učestvovanje, te se igra do završetka odvija po istim pravilima. Član 86. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati odobrenje Ministarstva za priređivanje kladioničkih igara putem SMS-a. Za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, potrebno je dostaviti Ugovor sa telekom operaterom. Član 87. Čuvanje, registrovanje i evidentiranje podataka o primljenim uplatama za klađenje vrši se na softveru iz člana 82. stav 2. ovog zakona. Priređivač mora čuvati sve isplaćene tikete u digitalnom zapisu najmanje godinu dana od dana izdavanja. Član 88. Na području Federacije BiH zabranjuju se klađenja koja su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, dobrim poslovnim običajima i općim moralnim načelima. Zabranjuje se primanje uplata za klađenje licima mlađim od 18 godina. Zabranjuje se primanja uplata klađenja na političke rezultate. Član 89. Odobrenje za priređivanje kladioničkih igara Igre na sreću klađenja priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću klađenja primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara prilažu se: 1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica, 2) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja, 3) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog sredstava namjenskog depozita iz člana 94. ovog zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 92. ovog zakona, 4) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog depozita u skladu sa članom 94. ovog zakona, 5) dokaz o registraciji pravnog lica, 6) osnivački akt pravnog lica, 7) poslovni plan pravnog lica, 8) dokaz o uplaćenom osnovnom kapitalu, Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 71 9) za prostore u kojem se nalaze uplatna mjesta, dokaz da je priređivač vlasnik prostora ili dokaz o pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), kao i dokaz da se isti ne nalazi na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 10) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 11) dokaz da ima najmanje pet uplatnih mjesta, 12) pravila klađenja, 13) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 14) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 15) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja je posjedovao (ako postoji), 16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača, 18) saglasnost nadležne općinske službe za obavljanje djelatnosti u prostorima uplatnih mjesta. Ukoliko općina na zahtjev priređivača za izdavanje saglasnosti ne postupi po istom u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva, smatrat će se da je data saglasnost. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 3. tač. 1., 2., 4., 10., 11., 12., 13. i 14. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 4. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenje zahtjeva za produženje odobrenja. Član 90. Priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta za klađenje ili za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana priređivač prilaže sljedeće: 1) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), 2) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za priređivanje kladioničkih igara na sreću, 3) dokaz o uplaćenoj naknadi iz člana 92. stav 1. tač. 3. i 4. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju, priređivač je dužan dostaviti uvjerenje nadležnog ureda Porezne uprave o svim izmirenim poreznim obavezama za zaposlenike koji su radili na lokaciji koja prestaje sa radom. Novo uplatno mjesto za primanje uplata klađenja ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola. Priređivač može privremeno zatvoriti uplatno mjesto za koje posjeduje odobrenje ministarstva a najduže do isteka važenja odobrenja, o čemu mora pismeno obavijestiti ministarstvo najdalje u roku od sedam dana od dana privremenog zatvaranja. Član 91. Naknade Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara na sreću priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaća sljedeće naknade: 1) za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM; 2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00 KM; 3) za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta - 10.000,00 KM. 4) za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na teritoriji druge općine,. - 5.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 92. Osim naknada iz člana 92. ovog zakona, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona ima obavezu plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi sistem RNG iz člana 78. stav 1. ovog zakona, u iznosu od 300,00 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu. Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju se najkasnije do 10- og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, računajući od dana dobivanja odobrenja za instaliranja uređaja. Priređivači su dužni prilikom svake uplate za sudjelovanje u igrama klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona, da na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja, na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača. Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 3. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači na uplatnim mjestima putem terminala i putem SMS-a, prema pravilima igre odobrenim od Ministarstva, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije BiH. Naknada iz stava 4. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Zabranjen je obračun i naplata bilo koje vrste manipulativnih troškova prilikom zaprimanja uplata igrača na uplatnim mjestima i terminalima. Član 93. Priređivač koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje klađenja dužan je da osigura osnovni kapital u vrijednosti od 1.000.000,00 KM. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja iz člana 90. ovog zakona, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 600.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću klađenja, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Broj 48 - Stranica 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. 3. Igre na sreću na automatima Član 94. Igre na sreću automatima i pravo priređivanja Igre na sreću na automatima mogu priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Igre na sreću na automatima mogu se pod uslovima propisanim ovim zakonom, priređivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba. Član 95. Sistem automata Sistem automata podrazumijeva telekomunikacijsko povezivanje većeg broja automata za igre na sreću u cilju formiranja jedinstvenog jack-pota s istim i istovremenim šansama svih učesnika u igri. Lutrija BiH kao isključivi priređivač igre na sistemu automata, ima pravo uvezati maksimalno 1.500 aparata. Lutrija BiH dužna je osigurati kontinuiranu i sigurnu online vezu sa Poreznom upravom s ciljem trenutnog i kontinuiranog uvida nadležnog organa u visinu ostvarenog prometa i povlačenja jack-pota. Telekomunikacijske usluge idu na teret Lutrije BiH. Automati uvezani u sistem automata moraju ispunjavati uslove iz člana 101. ovog zakona. Visinu jack-pota i procent izdvajanja za isti utvrđuje priređivač svojom odlukom. Vrstu i performanse automata će utvrditi Vlada Federacije na prijedlog Ministarstva. Član 96. Vrste igara na sreću u automat klubovima Priređivači iz člana 95. ovog zakona su dužni Ministarstvu dostaviti podatke o vrstama igara koje se priređuju na automatima u posebnim automat klubovima. Član 97. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara na sreću na automatima Igre na sreću na automatima priređuju se u automat klubovima kao posebno uređenim prostorima sa vlastitim ulazom ili u prostorima koji se smatraju zasebnom cjelinom, a za koje priređivač posjeduje dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (po osnovu zakupa, itd.). Automat klub mora imati najmanje 20 automata za igre na sreću, a cjelokupna površina automat kluba ne može biti manja od 50 m2, izuzev objekata u kojima se priređuju i klasične igre na sreću. Automat klub mora imati blagajnu i sef za čuvanje novca i drugih vrijednosti. U prostoru automat kluba mora biti zabranjen ulazak i igranje na automatima licima mlađim od 18 godina. Bliže prostorne i tehničke uslove za priređivanje igara na sreću na automatima propisuje Ministar. Član 98. Automati za priređivanje igara na sreću moraju biti tehnički ispravni. Automati za igre na sreću moraju biti tako konstruirani, odnosno podešeni, da na ukupan broj programiranih kombinacija isplaćuju igračima najmanje 80 % od vrijednosti uplata svih igara na automatima (TOTAL IN + BET). Dobitak ili gubitak u igrama na sreću na automatima određuje se elektronskim programom, putem generatora slučajnih brojeva. Generator slučajnih brojeva mora ispunjavati uslove da je slučajni broj statistički i nezavisan i da slučajni broj ne može biti predviđen. Član 99. Automat klub mora imati Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa informacionim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava kontrolu podataka od Porezne uprave, za sve priključene automate. Član 100. Automat za igre na sreću koji se stavlja u upotrebu u Federaciji mora posjedovati certifikat o usklađenosti tipa uređaja i programa za igru pribavljen od ovlaštenog i za certifikaciju nadležnog pravnog lica koje je akreditovano prema međunarodnim standardima. Detaljnije prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću na automatima, uslove tehničke ispravnosti automata, tehnički pregled automata, uslove koje moraju ispunjavati pravna lica za dobivanje odobrenja za obavljanje certificiranja automata i obavljanje tehničkog pregleda, propisuje Ministar. Prije stavljanja u upotrebu automata za igre na sreću obavezan je njegov tehnički pregled koji vrši pravno lice koje posjeduje odobrenje Ministarstva za obavljanje ove djelatnosti. O izvršenom tehničkom pregledu, ovlašteno pravno lice izdaje uvjerenje. Tehnički pregled ne mogu obavljati pravna lica koja su: proizvođači automata za igre na sreću, za zabavne igre ili stolova za igre na sreću; priređivači igara na sreću; lica koja se bave iznajmljivanjem automata za igre na sreću, stolova ili automata za zabavu; dostavljači, serviseri ili ovlašteni zastupnici navedenih lica. Član 101. Priređivač prilikom stavljanja automata u upotrebu, mora na vidnom mjestu istaknuti naljepnicu za označavanje i registraciju, sa podacima o vrsti uređaja, lokaciji i serijskom broju naljepnice i priređivaču igara. Naljepnicu iz stava 1. ovog člana izdaje Porezna uprava, o čemu vodi evidenciju. Porezna uprava izdaje naljepnicu uz posebnu naknadu od 20,00 KM. Naljepnica prestaje da važi nakon proteka dvije godine od dana izdavanja. Svaki automat za igre na sreću koji se prvi put stavlja u upotrebu ne smije biti stariji od godinu dana računajući do dana podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja. Priređivač je dužan prijaviti Ministarstvu i Poreznoj upravi najkasnije sedam dana prije svakog stavljanja u upotrebu, povlačenje iz upotrebe kao i premještanje automata za igre na sreću. Član 102. Pravila automat klubova Priređivač mora na vidljivom mjestu u automat klubu istaknuti pravila automat kluba koja su u saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima. Pravila automat kluba sadrže: 1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u automat klubu 2) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u klub ili učešće u igrama na sreću na automatima 3) radno vrijeme automat kluba. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 73 Priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. su dužni donijeti pravila za svaku igru na sreću, na koja saglasnost daje Ministarstvo. Priređivač igara na sreću u automat klubovima dužan je osigurati sistem nadzora koji će vjerodostojno pratiti, bilježiti i pohranjivati podatke o primljenim uplatama i isplatama te osigurati nepromjenjivost primljenih podataka. Zabranjeno je držati automate za igre na sreću, automate za zabavu ili stolove za igru u prostorijama za koje ne postoji odobrenje za priređivanje igara na sreću putem automata. U automat klubu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri. Član 103. Odobrenje za priređivanje igara na sreću u automat klubovima Igre na sreću na automatima priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Za svaki novi automat klub koji otvara nakon dobivanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva. Član 104. Uz zahtjev za dobivanje odobrenja iz člana 104. stav 1. ovog zakona, prilaže se: 1) rješenje o registraciji pravnog lica, 2) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica, 3) dokaz o uplati osnovnog kapitala iz člana 106. ovog zakona, 4) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja, 5) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 106. i 107. ovog zakona, 6) osnivački akt pravnog lica, 7) pravila igara na sreću na automatima, 8) dokaz o vlasništvu automata, 9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati igre na sreću na automatima, kao i dokaz da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja, 11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za taj automat klub, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 12) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 13) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana 101. stav 3. ovog zakona, 14) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za identifikaciju svih automata za igre koji su predviđeni za postavljanje u automat klub, 15) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 4., 11., 12., 13., 14. i 15. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja. Priređivač igara na sreću na automatima u posebnom automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva, može u toku važenja odobrenja podnijeti zahtjev Ministarstvu za preseljenje na novu lokaciju. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 10. i 11. ovog člana. Član 105. Osnivački kapital Odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može dobiti pravno lice koje, osim ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom, ima osnovni kapital koji ne može biti manji od 250.000,00 KM. Član 106. Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba priređivač iz člana 95. stav 1. tačka 2. plaća naknadu u iznosu od 150.000,00 KM. Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 107. Osim naknada iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu. Svi priređivači igara na sreću na automatima su dužni u korist budžeta Federacije BiH uplatiti i mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog člana. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih automata. Osnovica za dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun. Naknada iz stava 2. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Naknade iz stava 1. ovog člana plaćaju se prilikom podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz člana 105. ovog zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja svakog novog automata za igre na sreću. Član 108. Dostavljanje evidencija Evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz čl. 4. i 110. ovog zakona, svi priređivači su dužni na propisanim obrascima dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Sadržaj obavezne evidencije i obrazaca za uplate naknada iz stava 1. ovog člana te način i oblik dostavljanja evidencija, kao i način i oblik drugih obrazaca koje je priređivač dužan voditi propisat će Ministar. Broj 48 - Stranica 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. V. PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU PUTEM INTERNETA Član 109. Pravo priređivanja i zaprimanja uplata putem interneta Pravo zaprimanja uplata putem interneta za učestvovanje u klasičnim igrama na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona, isključivo je pravo Lutrije BiH. Pravo priređivanja putem interneta igara na sreću klađenja iz člana 4. stav 3. tačka 3. ovog zakona, pored Lutrije BiH, na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva imaju privredna društva koja posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja iz člana 75. stav 1. tačka 2. ovog zakona. Zabranjeno je putem interneta priređivanje klađenja iz člana 78. ovog zakona. Član 110. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara putem interneta Ministar će propisati detaljnjije tehničke uslove, sadržaj pravila i procedura i način priređivanja internet igara na sreću. Priređivači iz člana 110., dužni su svoj sistem priređivanja uskladiti sa tehničkim uslovima koje propisuje Ministar. Priređivač igara na sreću putem interneta mora da osigura funkcionalnu informatičku opremu "hardware" i "software" (u daljem tekstu: "hardver i softver") na teritoriji Federacije koja mora osigurati neprekidnu povezanost sa informacionim sistemom Porezne uprave, radi nadzora i kontrole finansijskog poslovanja. Priređivač igara na sreću putem interneta mora imati stručan i specijaliziran kadar. Član 111. Priređivač igra na sreću putem interneta mora imati web stranicu na kojoj moraju biti sljedeći podaci: 1) naziv pravnog lica – priređivača, 2) sjedište priređivača, 3) broj odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta i datum izdavanja, 4) popis igara klađenja za koje je priređivač dobio odobrenje od Ministarstva, 5) pravila i procedure igara i igranja, 6) obavijest o zabrani učestvovanja lica mlađih od 18 godina, 7) upozorenje o tome da igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost, te uputstvo o internetskoj stranici na kojoj se mogu pronaći informacije o stručnoj pomoći u vezi s prevencijom ovisnosti o igrama na sreću, 8) izjava o mjerama zaštite ličnih podataka igrača, 9) linkove do zakonskih tekstova i procedura za Internet igre na sreću. Član 112. Priređivač igara na sreću putem interneta registrovat će igrača samo ako dobije potpuno popunjenu aplikaciju za registraciju. Priređivač igara na sreću putem interneta zabranit će učestvovanje u igri pojedinom igraču ukoliko nije registrovan kod priređivača. Priređivač igara na sreću koje se priređuju putem interneta mora osigurati sigurnu, odnosno anonimnu on-line listu svih učesnika u igri. Svaki igrač može da se registrira samo sa jednim nalogom kod priređivača igara na sreću putem Interneta. Aplikacija za registraciju igrača u igrama na sreću putem interneta sadržavat će sve potrebne mehanizme za onemogućavanje registracije maloljetnih osoba. Član 113. Priređivač internet igara na sreću kontinuirano Poreznoj upravi mora obezbijediti pristup najmanje sljedećim podacima: 1) korisničko ime registrovanih igrača sa virtuelnim računom igrača, 2) broj virtuelnog računa igrača (posebnog igračevog računa putem kojeg on učestvuje u internet igrama na sreću), 3) stanje virtuelnog računa igrača, 4) prikaz svih transakcija igrača ostvarenih učešćem u igri. Član 114. Priređivač internet igara na sreću dužan je imati tehničku i funkcionalnu opremu na teritoriji Federacije BiH, odnosno hardver i softver, preko kojih igrači učestvuju u igrama na sreću putem interneta. Softver iz stava 1. ovog člana obavezno izrađuje pravno lice koje je registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast izrade i stavljanje u promet softvera i certifikovan je od ovlaštene laboratorije za certifikaciju. Softver iz stava 1. ovog člana može biti u vlasništvu priređivača ili priređivač posjeduje pravo korištenja softvera u svrhu priređivanja internet igara na sreću. Hardver iz stava 1. ovog člana obavezno je u vlasništvu priređivača internet igara na sreću. Priređivač igara na sreću putem interneta mora dostaviti Poreznoj upravi i Ministarstvu pravila i procedure koje se odnose na igre na sreću koje priređuje putem interneta i dokaz o uplati naknade koju naplaćuje od igrača prilikom kupovine tiketa ili uplate za kladioničke igre. Član 115. Uplate iznosa kredita na virtualne račune igrača za učešće u klasičnim igrama na sreću i igrama klađenja putem interneta koje priređuje Lutrija BiH, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim mjestima Lutrije BiH ili putem komercijalnih banaka koje posluju na teritoriji Federacije. Uplate iznosa kredita za učešće u igrama klađenja putem interneta koje priređuju priređivači iz člana 110. ovog zakona, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim mjestima priređivača za koje je u skladu sa ovim zakonom izdato odobrenje ili putem komercijalnih banaka koje posluju na teritoriji Federacije. Priređivač igara na sreću putem interneta pri svakoj uplati i isplati mora da provjeri i potvrdi registraciju igrača, potvrdi igru igrača, provjeri sigurnost i interne procedure u vezi sa računom igrača i osigura da se pravila koja se odnose na igru primjenjuju. Član 116. Odobrenje za priređivanje igara na sreću putem interneta Igre na sreću klađenja putem interneta, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona priređuju na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva koje će važiti do istog datuma kao i odobrenje izdato u skladu sa članom 90. ovog zakona. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Odobrenje iz stava 1. ovog člana se može izdati priređivačima iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona kojima je od strane Ministarstva odobren rad najmanje pedeset uplatnih mjesta. Prilikom izdavanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo odlučuje i o davanju saglasnosti na pravila i procedure iz člana 115. stav 5. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igre na sreću putem interneta prilažu se: 1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica, Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 75 2) rješenje o sudskoj registraciji i ranije izdato važeće odobrenje Ministarstva, 3) pravila igre, 4) serijski broj servera putem kojeg se priređuju internet igre na sreću i dokaz o mjestu gdje je server smješten, 5) ovjerenu izjavu proizvođača softvera da nema skrivene funkcije koje bi mogle uticati na tačnost podataka, 6) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 7) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 8) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i ranija odobrenja koje je posjedovao, 9) izjavu priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 10) garanciju banke izdatu u skladu sa članom 119. stav 2. ovog zakona ili potvrdu o uplaćenom namjenskom depozitu. Član 117. Naknade Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona plaćaju naknadu iznosu od 150.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iz stava 1. ovog člana iznosi 50.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 118. Priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona, za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta moraju imati osnovni kapital u ukupnoj vrijednosti od 1.500.000 KM. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta, priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 800.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću putem interneta, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Član 119. Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od ukupnog prometa ostvarenog zaprimanjem uplata za priređivanje klasičnih igara na sreću putem interneta, a fond dobitaka utvrđuje se na način propisan članom 38. ovog zakona. Priređivači igara na sreću klađenja putem interneta, su dužni prilikom svake uplate klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona putem interneta, da na ime naknade za priređivanje na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača. Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 1. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači putem inerneta, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije BiH. Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. VI. POSEBNE OBAVEZE PRIREĐIVAČA Član 120. Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Priređivači igara na sreću u smislu ovoga zakona, dužni su u svom poslovanju postupati u skladu s propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i drugih protivzakonitih aktivnosti, a posebno u slučaju sumnjivih transakcija. Član 121. Tajnost podataka o igračima i njihovim dobicima Priređivač i zaposlenici priređivača dužni su čuvati u tajnosti podatke o igračima i njihovom učestvovanju u igri, uključujući i podatke o njihovim dobicima i gubicima. Obaveza čuvanja tajnosti nije povrijeđena u slučajevima u kojima u skladu sa odredbama poreznih propisa ne postoji obaveza čuvanja porezne tajne i u slučajevima kada je priređivač obavezan postupati u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Član 122. Zabrana oglašavanja igara na sreću u štampanim i elektronskim medijima za mlade Oglasi i reklame vezani uz igre na sreću ne smiju se objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i omladinu, niti u štampanom materijalu i internet portalima namijenjenim djeci i mladeži. Zabrana iz stava 1. ovoga člana odnosi se i na priređivača i izdavača. VII. NADZOR Član 123. Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo i Porezna uprava. Porezna uprava vrši direktan nadzor nad priređivačima igara na sreću putem računarskog sistema za on-line nadzor koji je povezan sa Centralnim računarskim sistemom (serverom) priređivača. Porezna uprava će svake godine najkasnije do 31. marta dostaviti Odboru za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma, te Odboru za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, prikazano po kantonima tabelarni izvještaj s podacima o izvršenim kontrolama, sankcijama, propisanim i naplaćenim kaznama, kao i o novoregistrovanim priređivačima igara na sreću, te naplati prihoda od istih. Član 124. Priređivači igara na sreću obavezni su osigurati uslove za svakodnevno obavljanje nadzora poslovanja od strane Porezne uprave. Član 125. U okviru nadzora iz člana 124. ovog zakona, osim poslova i ovlaštenja propisanih ovim zakonom, Porezna uprava vrši i poslove inspekcijskog nadzora. Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju ovlašteni službenici Porezne uprave (u daljem tekstu: inspektori). Broj 48 - Stranica 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. U toku obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, inspektori ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te preduzimaju upravne i druge mjere za koje su ovlašteni zakonom i drugim propisom. Član 126. Prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, inspektor ima obaveze i ovlaštenje da: 1) prisustvuje potpisivanju otvaranja, obračunavanja i zatvaranja stolova i automata za igre na sreću u kasinu, kao i dnevnom obračunu blagajne i drugim radnjama koje su neposredno ili posredno povezane sa radom kasina, kladionica, automat klubova i tombola zatvorenog tipa 2) pregleda poslovne prostorije i sve postupke koji su vezani za priređivanje igara na sreću, naprave i pomagala za priređivanje igre na sreću, pregleda opće i pojedinačne akte, evidencije, knjigovodstvenu, poslovnu i drugu dokumentaciju koja je od značaja za vršenje nadzora odnosno utvrđivanje stanja, 3) pregleda naprave za nadzor nad izvođenjem igara na sreću, audio i video naprave i pomagala, 4) utvrđuje identitet lica, kao i druge činjenice i okolnosti koje su od interesa za vršenje nadzora, 5) privremeno oduzme dokumente i predmete koji u daljnjem sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz, uz izdavanje potvrde o oduzimanju, 6) u slučaju postojanja sumnje na nelegalno priređivanje igara na sreću, naredi prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora, 7) predlaže preventivne mjere u cilju sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, 8) podnese izvještaj nadležnom organu za učinjeno krivično djelo ukoliko u toku inspekcijskog pregleda inspektor utvrdi da postoje elementi krivičnog djela kod priređivača, 9) vrši i druge radnje za koje je ovlašten na osnovu odredaba ovog zakona, drugog posebnog zakona ili propisa. Član 127. Svako zaposleno ili ovlašteno lice u pravnom licu nad kojim se vrši inspekcijski nadzor dužno je da omogući inspektoru nesmetan pristup u sve prostorije i uvid u svu dokumentaciju i evidencije, kao i da pruži sve neophodne informacije, odmah ili u roku koji mu je odredio inspektor, a kako bi se izvršio inspekcijski nadzor. Lice iz stava 1. ovog člana dužno je na zahtjev inspektora privremeno obustaviti rad u objektu za vrijeme vršenja inspekcijskog pregleda ako ga inspektor ne bi na drugi način mogao izvršiti i utvrditi činjenično stanje. Ako je inspektor pri vršenju inspekcijskog nadzora ometan ili onemogućen da ga izvrši, zatražit će poduzimanje mjera i radnji ovlaštenog službenog lica nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova. Član 128. Inspektori su dužni pored redovnih inspekcijskih kontrola koje se obavljaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima obaviti kontrolu rada priređivača i kada za to dobiju nalog Ministarstva. Inspektoru je zabranjeno da učestvuje u igrama na sreću koje se priređuju u kasinu, na automatima i u kladionici. VIII. KAZNENE ODREDBE Član 129. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 12.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) priređuje klasične igre na sreću suprotno odredbama ovog zakona (čl. 4. i 9.), 2) priređuje nagradnu igru suprotno odredbama ovog zakona (član 17.), 3) postupa suprotno zabranama propisanim ovim zakonom (član 18.), 4) obavi izvlačenje dobitaka bez prisustva ovlaštenog službenika Ministarstva (član 34.), 5) promijeni pravila pojedinog kola ili serije klasične igre na sreću nakon što je počela prodaja srećaka igre na sreću toga kola, odnosno serije ili ako bez odobrenja odgodi i javno ne objavi dan ili mjesto izvlačenja dobitaka (čl. 33. i 35.), 6) ne objavi javno izvještaj o rezultatima izvlačenja (čl.37), 7) ne utvrdi dobitke i ne isplaćuje ih u roku utvrđenom u pravilima igre (član 39.), 8) priredi igru na sreću – tombolu zatvorenog tipa suprotno ovom zakonu (čl. 48. i 49.), 9) stavlja u promet tombolske kartice koje nije izdala Porezna uprava (član 50.), 10) priredi igru na sreću u kasinu suprotno odredbama ovog zakona (čl. 54. do 74.), 11) ne osigura odgovarajuću kontrolu audio-video uređajima i drugim sličnim tehničkim sredstvima u casinima (član 60.), 12) se u prostoru kazina, kladionice, tombole zatvorenog tipa ili objekta u kojem se priređuju igre na sreću putem automata nalazi lice mlađe od 18 godina (čl. 62., 89. i 98.), 13) priredi kladioničke igre suprotno ovom zakonu (čl. 75. do 94.), 14) pravila igre na sreću u kasinu, na uplatnom mjestu kladionice ili u objektu u kojem se priređuju igre na sreću putem automata nisu igračima na raspolaganju (čl. 64., 84. i 103.), 15) priredi igre na sreću na automatima suprotno ovom zakonu (čl.95. do 108.), 16) kao ovlašteno lice za obavljanje tehničkog pregleda i postupi protivno odredbama ovog zakona (član 101.), 17) ministarstvu ne prijavi u propisanom roku svaki automat za igre na sreću i stavi u upotrebu automate na kojima na vidnom mjestu nije istaknuta posebna naljepnica (član 102.), 18) ne dostavi evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz člana 4. ovog zakona (član 109.), 19) zaprima uplate i priređuje internet igre na sreću suprotno odredbama ovog zakona (čl. 110. do 120.), 20) ne ispunjava posebne obaveze utvrđene ovim zakonom (čl. 121. do 123.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. Pored novčane kazne pravnom i fizičkom licu za učinjene prekršaje iz ovog člana, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 77 Član 130. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) prilikom priređivanje igara na sreću klađenja ne osigura on-line vezu svih uplatno isplatnih mjesta sa serverom Porezne uprave (član 82.) 2) prilikom priređivanja igara na sreću klađenja putem interneta ne osigura funkcionalnu informatičku opremu hardver i softver na teritoriji Federacije koja će neprekidno biti povezana sa informacionim sistemom Porezne uprave (član 111.), 3) u automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva ne osigura Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor i ne poveže isti sa informacionim sistemom Porezne uprave, na način koji osigurava centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje radi kontrolu podataka od strane Porezne uprave (član 100.), 4) prilikom obavljanja nadzora ne omogući ovlaštenim organima pregled poslovne dokumentacije, poslovnih prostorija, pomagala, naprava ili onemogući nadzor cjelokupnog materijalno-finansijskog poslovanja ili na bilo koji drugi način onemogući vršenje inspekcijskog nadzora (član 127. i 128.) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 3.000 KM. Član 131. Novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) mjesečnu naknadu za priređivanje klasičnih lutrijskih igara na sreću netačno obračuna ili ne uplati u propisanom roku (član 6. i član 120.), 2) mjesečnu naknadu za priređivanje posebnih igara na sreću i igara na sreću putem interneta, netačno obračuna ili ne uplati u propisanom roku (čl. 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.). Član 132. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako priređuje igre na sreću iz čl. 4., 51. i 110. ovog zakona. Pored novčane kazne fizičkom licu za učinjene prekršaje iz stava 1. ovog člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja svih sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti priređivanja igara na sreću. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se roditelj, staratelj ili usvojitelj maloljetnika u dobi do navršenih 16 godina koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se stariji maloljetnik koji ima od 16 do 18 godina, a koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 133. Obaveza usklađivanja poslovanja Svi priređivači igara na sreću koji na dan stupanja na snagu ovog zakona posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću izdato u skladu sa Zakonom o igrama na sreću ("Službene novine FBiH", br. 01/02 i 40/10), nastavljaju raditi do isteka trajanja odobrenja, uz mogućnost podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja na način kako je to propisano ovim zakonom. Svi priređivači igara na sreću dužni su da najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, usklade svoj rad, akte i poslovanje s odredbama ovog zakona, i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Član 134. Započeti postupci Svi postupci po zahtjevima za izdavanje i produženje odobrenja koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije doneseno konačno rješenje, dovršit će se u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 135. Provedbeni propisi Provedbene propise predviđene ovim zakonom donijet će Ministar najdalje u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Za izradu provedbenih propisa kojima će se između ostalog propisati određeni tehnički, informatički odnosno softverski uslovi koje oprema i prostori priređivača moraju ispunjavati, ministar će imenovati stručnu komisiju u kojoj mogu biti angažovani i vanjski saradnici. Član 136. Prestanak primjene važećih propisa Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br. 01/02 i 40/10). Član 137. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 845 Na temelju članka 10. stavak (2) Zakona o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/14), na prijedlog federalnog ministra unutarnjih poslova, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 11. sjednici, održanoj 18.06.2015. godine, donosi UREDBU O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU KORIŠTENJA ZAŠTITNOG ZNAKA FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA - FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA POGLAVLJE I. - TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet Uredbe) Ovom uredbom uređuje se oblik, sadržaj i način korištenja zaštitnog znaka Federalnog ministarstva unutarnjih poslova - Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: zaštitni znak). Članak 2. (Zaštitni znak Federalnog ministarstva) Zaštitni znak iz članka 1. ove uredbe koristi se u Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi policije na način utvrđen ovom uredbom i predstavlja Federalno ministarstvo i Federalnu upravu policije te se ističe kao simbol Federalnog ministarstva i Federalne uprave policije (u daljem tekstu: Uprava policije). POGLAVLJE II. - OBLIK I SADRŽAJ ZAŠTITNOG ZNAKA Članak 3. (Oblik zaštitnog znaka) Zaštitni znak je desetokutnog oblika, mjedenožute boje.
Zakon o naftnim derivatima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 52/14 02.07.2014 nafta Broj 52 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. 7. 2014. snabdijevanje tržišta naftnim derivatima, cijena naftnih derivata, taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata, kvalitet naftnih derivata, označavanje pumpnih automata, kontrola kvaliteta, stavljanje u promet LPG u bocama, operativne zalihe, obavezne zalihe, rezerve naftnih derivata, osnivanje i djelatnost Operatora rezervi naftnih derivata, upravni i inspekcijski nadzor. Član 2. (Definicije i pojmovi) Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) dobavljač tečnih goriva je pravno lice koje tečna goriva proizvodi, uvozi i/ili daje u promet i koristi za sagorijevanje radi proizvodnje toplinske energije; b) dozvola za rad (u daljnjem tekstu: Licenca) je upravni akt za obavljanje djelatnosti u sektoru nafte i naftnih derivata koji izdaje Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine; c) energetski subjekt je pravno lice sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH) koje je upisano u sudski registar i/ili podružnice registrirane u skladu sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05, 68/05 i 43/09), kojima je Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine dodijelila identifikacioni broj, a koji obavlja jednu ili više energetskih djelatnosti u sektoru naftne privrede; d) fizičko-hemijske osobine tečnih goriva su osobine koje moraju biti takve da ne prouzrokuju kritično zagađenje okoline i da su u skladu sa Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva ("Službeni glasnik BiH", br. 27/02, 28/04, 16/05, 14/06, 22/07, 101/08, 71/09, 58/10 i 73/10), (u daljnjem tekstu: Odluka); e) granične vrijednosti su najveće dozvoljene količine ukupnog sumpora, olova, ukupnih aromata, benzena, polihlorisanih bifenila i najmanje, odnosno najveće vrijednosti drugih karakteristika kvaliteta tečnih proizvoda: 1) oksidaciona stabilnost, 2) istraživački oktanski broj, 3) motorni oktanski broj, 4) tačka filtrabilnosti - CFPP, 5) tačka tečenja, 6) tačka paljenja, 7) područje destilacije, 8) cetanski indeks, 9) cetanski broj, 10) sredstva za označavanje, 11) gustina na 15oC, 12) voda, 13) boja i drugo; f) inspekcijsko tijelo je pravno lice koje ocjenjuje usklađenost kvaliteta tečnih naftnih goriva sa Odlukom, a koja se stavljaju u promet na tržištu Bosne i Hercegovine; g) kupac je svako pravno lice i svako fizičko lice - poduzetnik registrirano za obavljanje djelatnosti kod nadležnog organa i koje naftne derivate koristi: 1) za pretvaranje u toplotnu, ili 2) za pretvaranje u mehaničku energiju i posjeduje internu stanicu za snabdijevanje gorivom, ili 3) u tehnološkom procesu proizvodnje; h) kvalitet naftnih derivata je kvalitet goriva određen fizičko-hemijskim osobinama goriva i graničnim vrijednostima dozvoljenih količina ukupnog sumpora, olova, ukupnih aromata, benzena, polihlorisanih bifenila i najmanje, odnosno najveće vrijednosti drugih karakteristika kvaliteta tečnih proizvoda; i) LPG je tečni naftni gas; j) Ministar je federalni ministar energije, rudarstva i industrije; k) Ministarstvo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije; l) naftni derivati su proizvodi dobijeni rafinacijom iz sirove nafte (motorni benzini, benzini za zrakoplove, dizel-goriva, gasna ulja, ulja za loženje, brodska goriva, gorivo za mlazne motore, petroleji, bitumeni, naftni koks i LPG); m) taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata (u daljnjem tekstu: taksa) je javni prihod namijenjen za uspostavljanje rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH; n) operativne zalihe naftnih derivata su količine naftnih derivata koje, za svoje potrebe, formiraju obaveznici osiguranja operativnih zaliha radi osiguranja stabilnosti snabdijevanja u slučaju kratkotrajnih prekida u snabdijevanju tržišta Federacije BiH; o) Operator rezervi naftnih derivata (u daljnjem tekstu: Operator) je energetski subjekt koji skladišti, nabavlja, zanavlja naftne derivate i raspolaže taksom u skladu sa ovim zakonom; p) prodavač LPG u bocama je pravno lice koje prodaje LPG u bocama prema ovlaštenju i pod nadzorom energetskog subjekta; r) trgovanje LPG je uvoz, transport, skladištenje, trgovina na veliko, punjenje i prodaja LPG u bocama; s) Regulatorna komisija je Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine; t) rezerve naftnih derivata je količina naftnih derivata uskladištenih na teritoriji Federacije BiH u vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), koje su uspostavljene sa ciljem snabdijevanja naftnim derivatima za slučaj prijetnje energetskoj sigurnosti Federacije BiH, uzrokovane vanrednim poremećajima u snabdijevanju; u) sigurno snabdijevanje su principi organiziranja naftnog sektora na način da se osiguraju neophodne količine, kvalitet naftnih derivata i tehnički uvjeti funkcioniranja sistema; v) skladištenje naftnih derivata je energetska djelatnost čuvanja naftnih derivata na propisan način u posebnim prostorima; z) transport naftnih derivata je energetska djelatnost transporta naftnih derivata drumskim ili željezničkim saobraćajem. II. STRATEGIJA, POLITIKA I PLANIRANJE RAZVOJA NAFTNOG SEKTORAČlan 3. (Strategija razvoja naftnog sektora) (1) Ministarstvo izrađuje, Vlada predlaže, a Parlament Federa-cije Bosne i Hercegovine donosi Energetsku strategiju Fe-deracije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Energet-ska strategija). (2) Sastavni dio Energetske strategije je Strategija razvoja naftnog sektora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Strategija razvoja naftnog sektora). (3) Strategija razvoja naftnog sektora sastoji se od: a) Politike razvoja naftnog sektora, b) Strateškog plana razvoja naftnog sektora (u daljnjem tekstu: Strateški plan) i Srijeda, 2. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 52 - Strana 13 c) Akcionog plana koji definira strateške aktivnosti koje se trebaju implementirati (u daljnjem tekstu: Akcioni plan). (4) Strategija razvoja naftnog sektora donosi se za period od najmanje 20 godina. (5) Strategiju razvoja naftnog sektora razmatra i ažurira Ministarstvo svake tri godine, a njene izmjene i dopune vrše se po proceduri iz stava (1) ovog člana. (6) Politika razvoja naftnog sektora i Strateški plan donose se za period od najmanje 20 godina, razmatraju se najmanje svake tri godine i ažurira po potrebi, a njihove izmjene i dopune vrše se po proceduri iz stava (1) ovog člana. (7) Strategija razvoja naftnog sektora utvrđuje razvoj infra-strukture kako je planirano Strateškim planom i Prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine, istovremeno utvrđujući potrebna ulaganja u javnu infrastrukturu, kao i očekivani nivo ulaganja domaćih i stranih ulagača u naftni sektor. (8) Strategija razvoja naftnog sektora priprema se u saradnji sa kantonima. Član 4. (Politika razvoja naftnog sektora) (1) Vlada provodi politiku razvoja naftnog sektora u skladu sa Strategijom razvoja naftnog sektora. (2) Politikom razvoja naftnog sektora osigurava se: a) osiguranje sigurnog, pouzdanog i kvalitetnog snabdijevanja naftnim derivatima, b) promoviranje uravnoteženosti razvoja naftnog sektora u cjelini, c) promoviranje korištenja biogoriva, d) osiguranje efikasnog korištenja i proizvodnje naftnih derivata, e) zaštita prava i interesa svih učesnika u naftnom sektoru, f) osiguranje zaštitite okoliša (ekološka ravnoteža) pri obavljanju energetskih djelatnosti, g) promoviranje investicija u naftnom sektoru i h) promoviranje konkurencije u sektoru naftne privrede prema principima nediskriminacije i transparentnosti i promoviranje konkurencije na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu. Član 5. (Strateški plan) (1) Strateški plan obuhvata sljedeće: a) razvoj infrastrukture, rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata, s ciljem osiguranja sigurno-sti snabdijevanja uz uvažavanje tehnoloških i eko-nomskih kriterija, a u skladu sa kriterijima za zaštitu okoliša, b) razvoj i mjere za podsticanje istraživanja rezervi sirove nafte na teritoriji Federacije BiH, c) razvoj i mjere za podsticanje povećanja efikasnosti korištenja energije, d) dugoročnu projekciju bilansa sa definiranom dinamikom i načinom ostvarivanja i praćenja razvoja, iz prethodne tri alineje ovog člana, uključujući i ocjenu ostvarenih efekata, e) uvođenje novih standarda i tehnologija u naftni sektor, f) mjere podrške institucijama zaduženim za energiju u Federaciji BiH i g) okvirna finansijska sredstva za realizaciju Plana razvoja naftnog sektora. (2) Strateški plan iz stava (1) ovog člana mora biti usklađen sa Prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine i prostornim planovima kantona. Član 6. (Akcioni plan) (1) Radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih Politikom naftnog sektora i Strateškim planom donosi se Akcioni plan za period od pet godina. (2) Akcioni plan iz stava (1) ovog člana sadrži: a) način, dinamiku i mjere za ostvarivanje Strateškog plana, b) dinamiku i rokove izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata, c) podatke o subjektima odgovornim za realizaciju planiranih programa i projekata, d) podatke o visini potrebnih finansijskih sredstava, izvorima finansiranja, uključujući i procjenu nivoa ulaganja domaćih i stranih investitora u naftni sektor i e) druge elemente značajne za provođenje Strateškog plana. (3) Za nadzor nad provođenjem Strateškog plana i Akcionog plana nadležno je Ministarstvo. (4) Ministarstvo izrađuje i dostavlja Vladi godišnji izvještaj o ostvarenju Strateškog plana i Akcionog plana. (5) Izvještaj iz stava (4) ovog člana sadrži: a) rezultate ostvarene u prethodnoj godini u odnosu na postavljene ciljeve, b) ocjenu uticaja ostvarenih rezultata implementacije, c) prijedlog mjera za povećanje efikasnosti implementa-cije i d) ocjenu potrebe dorade Strateškog plana i Akcionog plana. Član 7. (Usklađivanje planova) (1) Dugoročni i kratkoročni planovi energetskih subjekata u naftnom sektoru trebaju biti usklađeni sa Strategijom razvoja naftnog sektora. (2) Jedinice lokalne i kantonalne uprave obavezne su harmonizirati svoje planske dokumente i dokumente energetskog razvoja sa Strategijom razvoja naftnog sektora. Član 8. (Bilans naftnih derivata) (1) Godišnji bilans naftnih derivata donosi se u okviru energetskog bilansa. (2) Bilans iz stava (1) ovog člana donosi se najkasnije do 31. oktobra tekuće godine za iduću godinu i obavezno sadrži: a) plan potreba po pojedinim vrstama naftnih derivata; b) plan osiguranja pojedinih vrsta naftnih derivata; c) način na koji se osiguravaju potrebe snabdijevanja po pojedinim vrstama naftnih derivata; d) godišnji plan, odnosno mjesečne planove nabavke naftnih derivata; e) godišnji plan, odnosno mjesečne planove potrošnje naftnih derivata; f) plan gubitaka zbog evaporacije, kala i rastura uskladištenih naftnih derivata; g) plan zaliha naftnih derivata; h) plan organizacije remonta i rekonstrukcija skladišnih kapaciteta; i) godišnji nivo raspoloživih rezervnih kapaciteta postrojenja i objekata. III. ENERGETSKE DJELATNOSTI U SEKTORU NAFTNE PRIVREDEČlan 9. (Energetske djelatnosti) Energetske djelatnosti u sektoru naftne privrede u smislu ovog zakona su: a) proizvodnja naftnih derivata, Broj 52 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. 7. 2014. b) trgovina na veliko naftnim derivatima izuzev LPG, c) transport naftnih derivata drumskim ili željezničkim saobraćajem, d) trgovina na malo naftnim derivatima, e) skladištenje naftnih derivata izuzev LPG i f) trgovanje LPG. Član 10. (Način obavljanja energetskih djelatnosti) (1) Energetske djelatnosti iz člana 9. ovog zakona obavljaju se na način kojim se osigurava sigurno snabdijevanje tržišta naftnih derivata na principima konkurencije, nediskrimi-nacije, energetske efikasnosti, zaštite okoliša, transpa-rentnosti i čuvanja poslovne tajne učesnika na tržištu naftnih derivata. (2) Energetskim djelatnostima iz člana 9. ovog zakona ne mogu se baviti privredna društva kojima promet naftnim derivatima nije osnovna djelatnost. Član 11. (Uvjeti za obavljanje energetske djelatnosti) (1) Za obavljanje energetskih djelatnosti iz člana 9. tač. a), b), c), e) i f) ovog zakona energetski subjekt mora posjedovati Licencu. (2) Za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 9. tačka c) ovog zakona energetski subjekt mora posjedovati certifikate za prijevoz opasnih materija za svaku jedinicu koju koristi za transport, te odgovarajuće dozvole za vozače. (3) Za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 9. tačka f) ovog zakona energetski subjekt mora: a) raspolagati vlastitim ili unajmljenim skladišnim prostorom (terminal za LPG) izgrađenim u skladu sa važećim propisima o izgradnji i opremanju postroje-nja za zapaljive tečnosti i uskladištenju i pretakanju zapaljivih tečnosti, a čiji kapacitet mora iznositi minimalno 150 m3 u jednom ili više rezervoara i najmanje jednu vlastitu cisternu za promet LPG i b) ukoliko raspolaže punionicom LPG mora posjedovati boce za punjenje u količini većoj od 2000 boca kapaciteta od 10kg i uređajem za ispitivanje nepropusnosti prilikom punjenja boca. (4) Skladišta iz stava (3) ovog člana moraju odgovarati odredbama Pravilnika iz člana 59. ovog zakona. Član 12. (Stručna komisija) (1) Stručnu komisiju za utvrđivanje ispunjenosti zahtjeva definiranih Pravilnikom iz člana 11. stav (4) ovog zakona (u daljnjem tekstu: komisija) imenuje Ministar. (2) Aktom o imenovanju komisije određuje se broj članova stručne komisije, period na koji se komisija imenuje i naknada za rad u stručnoj komisiji. (3) Stručna komisija zapisnikom utvrđuje činjenično stanje iz stava (1) ovog člana. (4) Stručna komisija predlaže ministru donošenje rješenja u skladu sa ovim zakonom i internim aktima Ministarstva. Član 13. (Uvoz naftnih derivata) Za obavljanje poslova uvoza naftnih derivata energetski subjekt mora posjedovati: а) Licencu za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 9. tačka b) ovog zakona, b) rješenje Federalnog ministarstva trgovine u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10). Član 14. (Izgradnja objekta i zaštita okoline) (1) Energetski subjekti dužni su graditi, koristiti i održavati energetske objekte u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), te odgovarajućim kantonalnim propisima koji reguliraju gradnju i prostorno uređenje. (2) Energetski subjekti iz stava (1) ovog člana dužni su se pridržavati i odredbi Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13), te odgovarajućih kantonalnih propisa koji reguliraju zaštitu okoliša. Član 15. (Dostavljanje podataka) (1) Energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti iz člana 9. tač. a), b), d), e) i f) ovog zakona i kupci dužni su Ministarstvu dostavljati podatke u skladu sa propisom iz stava (2) ovog člana. (2) Ministar će u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o dostavljanju podataka iz naftnog sektora, kojim će propisati obavezu dostavljanja podataka o mjesečnim i godišnjim prometovanim količinama naftnih derivata razvrstanim po vrsti naftnog derivata, tarifnom broju, dobavljaču i zemlji porijekla. Istim Pravilnikom regulirat će se i dostava podataka koji se odnose na plasman naftnih derivata na tržištu Federacije BiH razvrstanih po vrsti naftnog derivata, tarifnom broju i dobavljaču. IV. REGULIRANJE NAFTNOG SEKTORAČlan 16. (Reguliranje energetskih djelatnosti) Reguliranje energetskih djelatnosti iz člana 9. ovog zakona vrši Regulatorna komisija. Član 17. (Osnovne nadležnosti Regulatorne komisije) (1) Regulatorna komisija, u smislu ovog zakona, ima sljedeće nadležnosti: a) nadzor i reguliranje odnosa između uvoznika, trgo-vaca na veliko, trgovaca na malo, transportera i kupa-ca naftnih derivata u skladu sa ovim zakonom i provedbenim aktima Regulatorne komisije; b) izdavanje ili oduzimanje Licenci za obavljanje energetskih djelatnosti. (2) Regulatorna komisija osigurava nediskriminaciju, efikasnu konkurenciju i efikasno funkcioniranje tržišta naftnih derivata, obraćajući posebnu pažnju na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima. (3) Regulatorna komisija finansira se iz prihoda od regulatornih i jednokratnih naknada koje će naplaćivati od imalaca dozvola koji se bave energetskim djelatnostima iz člana 9. ovog zakona i prihoda od naknada za dozvole koje izdaje, uključujući i naknade troškova na osnovu arbitraže. (4) Iznos naknada iz stava (3) ovog člana određuje se tako da pokrivaju realne troškove rada Regulatorne komisije. Član 18. (Osnovne obaveze Regulatorne komisije) U izvršavanju svojih ovlaštenja i obavljanju svojih funkcija, u smislu ovog zakona, Regulatorna komisija obavezna je: a) u skladu sa politikom i reformom naftnog sektora osigurati transparentne i ravnopravne odnose između svih učesnika na tržištu; b) štititi prava učesnika u naftnom sektoru (uvoznika, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, transportera i Srijeda, 2. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 52 - Strana 15 kupaca naftnih derivata) putem usklađivanja njihovih interesa; c) stvarati uvjete za konkurentnost na tržištu naftnih derivata. Član 19. (Dozvola za rad - Licenca) (1) Licencu za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 11. stav (1) ovog zakona daje Regulatorna komisija. (2) Licenca se izdaje na period do pet godina. (3) Licenca nije potrebna za: a) trgovinu na malo naftnim derivatima, b) skladištenje naftnih derivata i LPG koji se koriste za vlastite potrebe u količini koja ne prelazi nivo od 100 tona/godišnje i c) prodaju LPG u bocama po ovlaštenju iz člana 37. ovog zakona i pod nadzorom energetskog subjekta koji posjeduje Licencu za trgovanje LPG. Član 20. (Sadržaj Licence) (1) Licenca sadrži sljedeće elemente: a) naziv energetskog subjekta, b) energetsku djelatnost za koju je podnesen zahtjev za davanje Licence, c) spisak objekata i podatke o kapacitetu objekata za obavljanje određene energetske djelatnosti, d) podatke u pogledu ispunjenosti kriterija za obavljanje određene energetske djelatnosti i e) period na koji se daje Licenca. (2) Regulatorna komisija daje Licencu u formi rješenja. (3) Rješenje iz stava (2) ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. Član 21. (Izdavanje Licence) Licenca se može dati pravnom licu: a) koje je registrirano za obavljanje energetske djelat-nosti, b) koje raspolaže postrojenjima, uređajima i opremom, ispunjava tehničke, sigurnosne, ekološke i druge uvjete iz ovog zakona, c) koje ima u radnom odnosu potreban broj stručno osposobljenih zaposlenika, ukoliko su takvi zaposle-nici neophodni za obavljanje energetske djelatnosti za koju je podnesen zahtijev za Licencu (što dokazuje potvrdom o položenom stručnom ispitu), d) koje raspolaže finansijskim sredstvima, ili dokaže da ih može osigurati, potrebnim za obavljanje energetske djelatnosti, e) kojem nije oduzeta Licenca za obavljanje energetske djelatnosti za koju traži Licencu u posljednjih 10 godina koja prethodi godini podnošenja zahtjeva, f) čiji članovi uprave, odnosno druga njima odgovorna lica nisu bila u posljednjih pet godina pravomoćno osuđena za krivično djelo povezano sa obavljanjem energetskih djelatnosti, g) koje ispunjava i druge propisane uvjete predviđene Pravilnikom. Član 22. (Oduzimanje Licence) (1) Licenca se prije isteka njenog važenja može oduzeti privremeno ili trajno. (2) Postupku oduzimanja Licence prethodi pisana opomena Regulatorne komisije. Nakon što Regulatorna komisija zaprimi odgovor na opomenu od vlasnika Licence, ili on ne odgovori u roku koji odredi Regulatorna komisija, provodi se postupak oduzimanja Licence. Ako u toku postupka vlasnik Licence ispuni propisane uvjete za obavljanje energetske djelatnosti, Regulatorna komisija može obustaviti postupak oduzimanja Licence. (3) Postupak za oduzimanje Licence obavlja se na isti način kao i postupak za davanje Licence. (4) Postupku trajnog oduzimanja Licence prethodi postupak privremenog oduzimanja Licence. (5) Postupak trajnog oduzimanja Licence provodi se ako energetski subjekt ne otkloni nedostatak u roku određenom aktom o privremenom oduzimanju Licence ili ne otkloni nedostatke u radu u roku određenom rješenjem nadležnog inspektora. Član 23. (Razlozi za oduzimanje Licence) (1) Regulatorna komisija oduzet će Licencu ukoliko utvrdi da vlasnik Licence: a) prestane ispunjavati neke od uvjeta iz člana 21. stav 1. tač. a), b), c) ili d) ovog zakona, b) krši carinske propise, ne izmiruje svoje poreske obaveze, uvjete definirane ekološkom dozvolom i tehničke propise iz ove oblasti, c) ne poštuje uvjete i rokove postavljene Licencom, d) ne obavlja odobrenu energetsku djelatnost o čemu je bio dužan obavijestiti Regulatornu komisiju, e) ne dostavlja Regulatornoj komisiji tražene podatke i informacije, f) namjerno dostavi Regulatornoj komisiji netačne podatke i informacije, g) ne omogući Regulatornoj komisiji direktan pristup opremi i dokumentaciji, h) postane finansijski nesolventan, odnosno proglasi stečaj ili likvidaciju i i) ne ispunjava i druge propisane uvjete predviđene Pravilnikom. (2) Regulatorna komisija može na osnovu izvještaja Federalne uprave za inspekcijske poslove oduzeti Licencu ukoliko vlasnik Licence ne izvršava obaveze utvrđene odredbama ovog zakona koje se odnose na kontrolu kvaliteta naftnih derivata. Član 24. (Registar Licenci) (1) Regulatorna komisija vodi Registar Licenci. (2) Registar Licenci sastoji se od svih spisa (predmeta) koji obuhvataju sve akte i priloge koji se odnose na isto pitanje i čine posebnu cjelinu. (3) Registarski spis sadrži: a) zahtjev za davanje Licence za obavljanje Licencirane energetske djelatnosti, b) dokumente i priloge koji se podnose uz zahtjev za davanje Licence, c) rješenje po zahtjevu i d) Licencu za obavljanje Licencirane energetske djelatnosti, rješenje o izmjenama i dopunama, obnavljanju ili oduzimanju Licence. (4) Regulatorna komisija vodi zbirni registar u elektronskom obliku koji sadrži sljedeće podatke: a) registarski broj Licence, b) naziv i sjedište vlasnika Licence, c) datum upisa u Registar Licenci, d) identifikacioni broj vlasnika Licence, e) datum izdavanja Licence, f) datum isteka Licence i g) datum donošenja rješenja o izmjenama, dopunama, obnavljanju ili oduzimanju Licence. (5) Izvod iz Registra javna je isprava. Broj 52 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. 7. 2014. Član 25. (Pravilnik o izdavanju Licenci) Pravilnikom o izdavanju Licenci za obavljanje energetske djelatnosti iz sektora naftne privrede, koji donosi Regulatorna komisija u roku 30 dana od dana usvajanja izmjena Statuta Regulatorne komisije usklađenih sa odredbama ovog zakona, utvrđuju se: a) vrste Licenci, b) postupak podnošenja zahtjeva, c) potrebni akti i dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev, d) formulari za podnošenje zahtjeva, e) period važenja Licence, f) kriteriji za izdavanje Licence, g) uvjeti Licence (zajednički i posebni), h) zahtjev za dodatnim informacijama, i) obnavljanje Licence i j) izmjene i dopune Licence. Član 26. (Uvjeti nadgledanja) (1) Regulatorna komisija nadgleda obavljanje licencirane energetske djelatnosti. (2) Vlasnik Licence za vrijeme trajanja Licence Regulatornoj komisiji dostavlja izvještaj o svim promjenama vezanim uz kriterije definirane Pravilnikom iz člana 25. ovog zakona, odmah po nastanku promjena. (3) Vlasnik Licence za vrijeme trajanja Licence Regulatornoj komisiji dostavlja godišnji izvještaj o finansijskom poslovanju. (4) Vlasnik Licence dostavlja sve podatake koje Regulatorna komisija traži u toku vremenskog perioda za koji je Licenca izdata. (5) Regulatorna komisija može izvršiti i kontrolu postrojenja i dokumenata vezanih uz Licence u prostorijama vlasnika Licence (periodično najavljene i nenajavljene posjete). (6) Regulatorna komisija nadgleda sve aspekte usaglašavanja vlasnika Licence sa uvjetima Licence, kao i svim odredbama ovog zakona. (7) Regulatorna komisija nadgleda pridržavanje vlasnika Licence uvjeta iz Licence i ovog zakona. Član 27. (Stručni ispit) (1) Stručna osposobljenost za obavljanje poslova iz naftnog sektora, navedenih u stavu (2) ovog člana, provjerava se polaganjem stručnog ispita. (2) Poslovi iz naftnog sektora za koje je potreban stručni ispit su: a) odgovorno lice u skladištu/terminalu naftnih derivata i b) odgovorno lice u skladištu/pretakalištu LPG. (3) Ministar će u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o uvjetima, načinu i troškovima polaganja stručnih ispita za odgovorne radnike iz energetskog sektora. (4) Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje Ministar. (5) Aktom o imenovanju komisije određuje se broj članova stručne komisije, vrijeme na koje se komisija imenuje i naknada za rad u stručnoj komisiji. (6) Stručni ispiti koji su položeni do momenta stupanja na snagu ovog zakona pred ovlaštenim institucijama smatraju se važećim. V. SIGURNOST SNABDIJEVANJA TRŽIŠTA NAFTNIM DERIVATIMAČlan 28. (Sigurnost snabdijevanja) (1) Ministarstvo nadzire i poduzima aktivnosti u svrhu sigurnog, redovnog i kvalitetnog snabdijevanja naftnim derivatima. (2) Vlada na prijedlog Ministarstva donosi plan intervencije u slučaju poremećaja na tržištu Federacije BiH i neočeki-vanog ili neprekidnog nedostatka naftnih derivata, velikih prirodnih nepogoda, tehnoloških katastrofa ili neočekivanog i visokog rasta cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Član 29. (Cijene naftnih derivata) (1) Cijene naftnih derivata formiraju se u skladu sa tržišnim uvjetima. (2) U slučaju poremećaja na tržištu naftnih derivata u Fede-raciji BiH ili u slučajevima ozbiljnih prekida u snabdije-vanju, Vlada može propisati način određivanja najviše cijene pojedinih naftnih derivata, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva. (3) Obračun iz stava (2) ovog člana zasniva se na mjerljivim tržišnim elementima, a uključuje: cijenu naftnih derivata na tržištu, devizni kurs, carinu, troškove primarnog skladištenja i distribucije, maržu, akcize i druge indirektne poreze. Član 30. (Taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata) (1) Taksa je namjenski javni prihod koji se propisuje ovim zakonom i namijenjena je za finansiranje uspostavljanja rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH i prihod je Operatora. (2) Taksa iz stava (1) ovog člana plaća se na promet naftnih derivata koji služe za krajnju potrošnju u visini od 0.01 KM po litru naftnih derivata, uključujući i LPG koji se koristi u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. (3) Obveznici takse iz stava (1) ovog člana su: energetski subjekti koji se bave prometom naftnih derivata na malo i kupac koji naftne derivate koristi za namjene utvrđene članom 2. tačka g) ovog zakona. (4) Iznos takse iz stava (2) ovog člana sadržan je u maloprodajnoj cijeni svih naftnih derivata u distribuciji tako što se dodaje na već utvrđenu maloprodajnu cijenu u kojoj taksa nije sadržana. (5) Ako je obveznik takse iz stava (2) ovog člana kupac, taksu obračunava na ukupno nabavljene količine naftnih derivata u toku mjeseca. (6) Energetski subjekt koji se bavi energetskom djelatnosti iz člana 9. tačka d) ovog zakona prilikom prodaje naftnih derivata dužan je na ispostavljenom računu posebno evidentirati iznos takse. (7) Obaveznici iz stava (3) ovog člana taksu iz stava (2) ovog člana plaćaju do 20. u mjesecu za protekli mjesec na uplatni - depozitni račun sa kojeg se prenosi na poseban namjenski podračun Jedinstvenog računa Trezora Federacije Bosne i Hercegovine. (8) Za neplaćenu i nepravovremenu plaćenu taksu plaća se zatezna kamata propisana za javne prihode u Federaciji BiH. Srijeda, 2. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 52 - Strana 17 (9) Nadzor nad primjenom ovog zakona u dijelu takse vrši Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine. (10) Federalni ministar finansija propisat će obrazac i način uplate takse iz stava (1) ovog člana. (11) Ministar će Pravilnikom iz člana 15. stav (2) ovog zakona propisati sadržaj i način dostavljanja podataka o uplatama takse. Član 31. (Namjenski utrošak sredstava prikupljenih na osnovu takse) (1) Način namjenskog utroška sredstava utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva. (2) Namjenskim utroškom sredstava iz stava (1) ovog člana smatra se: a) kupovina naftnih derivata s ciljem formiranja rezervi naftnih derivata, b) ugovaranje osiguranja rezervi naftnih derivata, c) kontrola kvaliteta rezervi naftnih derivata, d) osiguranje tehničko-tehnološke ispravnosti postrojenja i skladišta za skladištenje naftnih derivata i e) troškovi rada Operatora. Član 32. (Kvalitet naftnih derivata) (1) Naftni derivati koji se uvoze i/ili stavljaju u promet na teritoriji Federacije BiH moraju zadovoljavati kvalitet utvrđen standardima: a) bezolovni motorni benzini - BAS EN 228:2008, b) dizel-goriva - BAS EN 590:2008, c) lož-ulje ekstra lahko "LUEL" - BAS 1002:2004, d) lož-ulje lahko specijalno "LS", srednje "S" i teško "T" moraju zadovoljavati fizičko-hemijske karakteristike definirane važećim standardima i Odlukom, e) LPG za upotrebu u automobilima BAS EN 589:2011 i f) LPG za upotrebu u industriji i domaćinstvima JUS B.H2.134:1962 - do donošenja BAS standarda. (2) Naftni derivati koji se prodaju na tržištu mogu sadržavati biogoriva u skladu sa propisima o kvalitetu biogoriva, kvalitetu naftnih goriva i drugim propisima koji su na snazi u Federaciji BiH. (3) Energetski subjekti koji uvoze i/ili stavljaju u promet naftne derivate iz st. (1), (2) i (3) ovog člana dužni su, uz navedeno gorivo, priložiti dokumente definirane Odlukom. (4) Energetskim subjektima koji uvoze i/ili stavljaju u promet naftne derivate iz st. (1) i (2) ovog člana nije dozvoljeno korištenje sredstava za poboljšanje parametara goriva direktnim dodavanjem gorivu. Član 33. (Unutrašnji promet gorivom nižeg kvalitetnog nivoa) Na teritoriji Federacije BiH nije dozvoljena prodaja goriva nižeg kvalitetnog nivoa od kvaliteta goriva definiranog članom 32. ovog zakona. Član 34. (Interna stanica za snabdijevanje gorivom) (1) Kontroli kvaliteta goriva podliježu i interne stanice za snabdijevanje gorivom. (2) Broj uzoraka za kontrolu kvaliteta utvrđuje se na osnovu prometovanih količina u protekloj godini. (3) Broj uzoraka iz stava (2) ovog člana utvrđuje se u skladu sa obimom monitoringa preciziranim Odlukom i u skladu sa stavom (3) člana 35. ovog zakona. (4) Vlasnici internih stanica za snabdijevanje gorivom dužni su u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Ministarstvu dostaviti podatke o lokaciji, kapacitetu, godini izgradnje interne stanice, te vrsti i godišnjoj količini naftnih derivata kojom se prometuje. (5) Vlasnici novoizgrađenih internih stanica za snabdijevanje gorivom dužni su odmah, nakon izvršenog tehničkog prijema stanice, Ministarstvu dostaviti podatke iz stava (4) ovog člana. Član 35. (Kontrola kvaliteta) (1) Praćenje kontrole kvaliteta i količina naftnih derivata (u daljnjem tekstu: monitoring) vrši se u skladu sa Odlukom i ovim zakonom. (2) Monitoring se obavlja po Programu utvrđivanja usklađe-nosti kvaliteta tečnih naftnih goriva (u daljnjem tekstu: Program) koji, najmanje jednom godišnje Pravilnikom propisuje Ministarstvo. (3) Program propisuje obim monitoringa svih vrsta tečnih goriva i LPG i dinamiku provođenja monitoringa za svakog energetskog subjekta posebno. (4) Dinamiku provođenja monitoringa definiranu po energet-skom subjektu, energentu, broju uzoraka i inspekcijskom tijelu utvrđuje Ministarstvo najmanje jednom mjesečno i dostavlja Federalnoj upravi za inspekcijske poslove - Tehnička inspekcija. Na osnovu dinamike provođenja monitoringa Federalna uprava za inspekcijske poslove dostavlja naredbu inspekcijskim tijelima za uzimanje uzoraka. (5) Monitoring kvaliteta goriva provodi inspekcijsko tijelo koje koristi usluge akreditirane laboratorije, koja ima sjedište na teritoriji Federacije BiH, o čemu izdaje Uvjerenje o usklađenosti. (6) Ukupan broj uzoraka jednog energenta, definiranih progra-mom, proporcionalno će se rasporediti na akreditirana i ovlaštena inspekcijska tijela u skladu sa obimom akreditacije ispitnih laboratorija. (7) Izvještaj o provedbi dinamike provođenja monitoringa za prethodni mjesec inspekcijska tijela dostavljaju Ministar-stvu i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove najkasnije do 7. u tekućem mjesecu, osim Uvjerenja o usklađenosti kvaliteta za goriva koja ne zadovoljavaju kvalitet koja se dostavljaju odmah. (8) Energetski subjekt nema mogućnost izbora inspekcijskog tijela i dužan je dozvoliti uzorkovanje propisano stavom (4) ovog člana. (9) Kontrolu provođenja programa, po dinamici iz stava (4) ovog člana, obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove. (10) Troškove izvođenja monitoringa snosi energetski subjekt. (11) Metodologiju izračuna troškova izvođenja monitoringa donosi Regulatorna komisija. Na osnovu ove metodologije, najmanje jednom godišnje, Regulatorna komisija utvrđuje iznos troškova izvođenja monitoringa. (12) Kontrolu prometa naftnih derivata vrše organi tržišne inspekcije, koji, pored količinske i organoleptičke kontrole, kontroliraju i usklađenost dokumenta koji prate tečna naftna goriva koja se stavljaju u promet na tržište Federacije BiH sa Odlukom i ovim zakonom, o čemu izdaju potvrdu. (13) Sadržaj potvrde iz stava (12) ovog člana definiran je Pravilnikom iz člana 15. stav (2) ovog zakona. (14) U slučaju da organi tržišne inspekcije utvrde da energetski subjekt nije pravovremeno dostavio izvještaj o prometu naftnim derivatima ili je dostavio pogrešne podatke, nalažu upravne i druge mjere u skladu sa svojim ovlaštenjima i o tome obavještava Ministarstvo. Član 36. (Obim monitoringa LPG) (1) Broj uzoraka za LPG utvrđuje se na osnovu prometovanih količina LPG u protekloj godini. Broj 52 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. 7. 2014. (2) Obim, način i uvjeti vršenja monitoringa kvaliteta LPG iz stava (1) ovog člana definirat će se Pravilnikom koji će donijeti Ministarstvo u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 37. (Stavljanje u promet LPG u bocama) (1) LPG u bocama u promet može stavljati energetski subjekt koji ima Licencu za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 9. tačka f) ovog zakona. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, LPG u bocama na tržište može stavljati i prodavač pod uvjetom da je sklopio ugovor o ovlaštenju i nadzoru sa energetskim subjektom iz stava (1) ovog člana. (3) Energetski subjekt iz stava (1) ovog člana Ministarstvu dostavlja: a) obavještenje koje sadrži ime i adresu prodavača, sa regijom prodaje najkasnije sedam dana po sklapanju pojedinačnog ugovora o ovlaštenju i nadzoru prodaje sa prodavačem i b) listu svih prodavača najkasnije do 15. decembra za svaku narednu godinu. Član 38. (Operativne zalihe) (1) Operativne zalihe formiraju se radi osiguranja stabilnosti proizvodnje električne i/ili toplotne energije za tržište i za kupce koji zahtijevaju posebnu sigurnost i kvalitet snabdijevanja u Federaciji BiH, te za stabilno i sigurno odvijanje zračnog saobraćaja. (2) Operativne zalihe formiraju se na nivou petnaestodnevnih prosječnih potreba u prethodnoj kalendarskoj godini. (3) Operativne zalihe formiraju se za sljedeće naftne derivate: dizel-goriva, lož-ulja, gorivo za mlazne motore i LPG i to isključivo u rezervoarima lociranim na teritoriji Federacije BiH. (4) Obaveznici osiguranja operativnih zaliha su: a) energetski subjekti koji u proizvodnji električne i toplinske energije za tržište, tarifne kupce ili za vlastite potrebe koriste naftne derivate iz stava (3) ovog člana, b) javne ustanove iz oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite koje proizvode ili mogu proizvoditi električnu ili toplotnu energiju za vlastite potrebe iz naftnih derivata iz stava (3) ovog člana i c) energetski subjekti koji pružaju uslugu snabdijevanja naftnim derivatima na aerodromima otvorenim za međunarodni saobraćaj. (5) Obveznici iz stava (4) ovog člana dužni su čuvati operativne zalihe u vlastitim skladištima ili ih osigurati ugovoranjem o prvenstvu kupovine sa energetskim subjektima iz člana 9. tač. b) i e) ovog zakona u njihovim skladištima. (6) Pravilnik kojim se definiraju postupci, rokovi, način čuvanja, dinamika uspostavljanja operativnih zaliha i obavještavanje o zalihama donosi Ministar. VI. OBAVEZNE ZALIHE NAFTNIH DERIVATAČlan 39. (Obavezne zalihe) Obavezne zalihe naftnih derivata formirat će se radi osiguranja snabdijevanja naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine zbog vanrednih poremećaja u snabdijevanja. Obavezne zalihe naftnih derivata formirat će se u skladu sa direktivom 2009/119/EC. VII. REZERVE NAFTNIH DERIVATAČlan 40. (Rezerve naftnih derivata) (1) Rezerve naftnih derivata formiraju se i koriste radi osiguranja snabdijevanja naftnim derivatima Federacije BiH u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti uzrokovanoj vanrednim poremećajima u snabdijevanju. (2) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku i uvjete pod kojima se puštaju na tržište i koriste rezerve naftnih derivata iz stava (1) ovog člana. (3) Odlukom iz stava (2) ovog člana određuju se i energetski subjekti koji su dužni izvršiti distribuciju rezervi naftnih derivata na teritoriji Federacije BiH. (4) Rezerve iz stava (1) ovog člana uključuju sljedeće grupe naftnih derivata: a) motorne benzine, b) dizel-gorivo i c) lož-ulje - LUEL. (5) Rezerve naftnih derivata iz stava (3) ovog člana čuvaju se u gotovim proizvodima isključivo u skladištima koja su u vlasništvu ili posjedu Operatora i ne mogu biti predmetom izvršenja. (6) Skladišta iz stava (5) ovog člana mogu se registrirati i kao carinska skladišta u skladu sa posebnim propisima. (7) Skladišta iz stava (5) ovog člana mogu se iznajmljivati drugim energetskim subjektima u skladu sa zakonima. (8) Na prijedlog Operatora Ministar donosi propis kojim definira način osiguranja, organizaciju skladištenja, regionalni raspored i dinamiku formiranja i zanavljanja rezervi naftnih derivata. Član 41. (Operator rezervi naftnih derivata) (1) Ovim zakonom osniva se Operator rezervi naftnih derivata i utvrđuju ciljevi poslovanja i djelatnost, kapital, vlasništvo, ovlaštenja, organi, finansijski plan i obavještavanje i druga pitanja značajna za rad Operatora. (2) Operator iz stava (1) ovog člana posluje pod nazivom "Operator - Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo. (3) Skraćeni naziv Operatora je Terminali Federacije. (4) Operator posluje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10 i 75/13), ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Član 42. (Kapital Operatora) (1) Kapital Operatora je u 100% vlasništvu Federacije BiH. (2) Postojeći kapital privrednog društva "Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo utvrđen Odlukom o osnivanju privrednog društva za skladištenje tečnih goriva "Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", br. 60/03, 51/04, 8/05, 13/05, 64/05, 8/09, 99/12, 2/13, 70/13, 14/14 i 22/14), danom stupanja na snagu ovog zakona postaje kapital Operatora. (3) Odluku o povećanju ili smanjenju kapitala Operatora donosi Skupština Operatora na prijedlog Vlade. Član 43. (Organi Operatora) Organi Operatora su Skupština, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za reviziju. Član 44. (Ciljevi poslovanja Operatora) (1) Operator je jedini ovlašten za uspostavu i zanavljanje rezervi naftnih derivata i sa njima ne smije poslovati bez prethodno pribavljene pisane saglasnosti Ministarstva. Srijeda, 2. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 52 - Strana 19 (2) Aktivnosti iz stava (1) ovog člana Operator obavlja u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13) i ovim zakonom. (3) Prilikom nabavke naftnih derivata, radi uspostave ili zanavljanja rezervi naftnih derivata, Operator nije dužan uplaćivati taksu. (4) Operator je dužan ovlaštenim predstavnicima Ministarstva omogućiti pregled pratećih dokumenata i kontrolu uspostavljanja rezervi naftnih derivata. (5) Ministarstvo i Operator dužni su čuvati sve dokumente, podatke i statističke dokumente koji se odnose na vrstu, količinu, kvalitet i razmještaj rezervi naftnih derivata najmanje pet godina od dana njihovog nastanka. Član 45. (Djelatnosti Operatora) (1) Djelatnosti Operatora, između ostalih, su: a) trgovina na veliko tekućim gorivima i srodnim proizvodima, b) skladištenje naftnih derivata, c) stavljanje rezervi naftnih derivata na tržište u slučaju poremećaja snabdijevanja, d) organizacija, nadzor i upravljanje količinama i kvalitetom rezervi naftnih derivata, e) prikupljanje i obrada podataka o stanju i prometu operativnih zaliha naftnih derivata i rezervi naftnih derivata, f) saradnja sa ministarstvima i nadležnim inspekcijama u skladu sa posebnim propisima, g) saradnja sa domaćim i inozemnim energetskim tijelima i/ili subjektima i h) osiguranje tehničko-tehnološke ispravnosti postrojenja i skladišta za skladištenje naftnih derivata. (2) Skladištenje rezervi naftnih derivata u objektima u vlasništvu Operatora, te upravljanje ovim objektima Operator ne može povjeriti drugom energetskom subjektu. Član 46. (Finansijski plan i izvještaj) (1) Operator posluje na osnovu godišnjeg finansijskog plana koji donosi Skupština Operatora i kojim se utvrđuju ciljevi i rokovi za provođenje finansijskog plana. Poseban dio finansijskog plana mora sadržavati način korištenja takse i rok u kojem će se operativne zalihe u cijelosti zamijeniti zalihama naftnih derivata Operatora. (2) Operator tokom poslovne godine podnosi Ministarstvu izvještaj o poslovanju čiji sastavni dio je prijedlog mjera za prevazilaženje eventualnih problema u poslovanju. VIII. NADZORČlan 47. (Upravni i inspekcijski nadzor) (1) Upravni nadzor, koji obuhvata nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona i drugih propisa, nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovim zakonom, nadzor nad zakonitošću upravnih i drugih akata koje donose nadležni organi, kao i nadzor nad njihovim postupanjem vrši Mini-starstvo i Federalno ministarstvo trgovine, svako u okviru svojih nadležnosti, u skladu sa ovlaštenjima propisanim ovim zakonom i Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06 i 61/06) u svrhu sigurnog, redovnog i kvalitetnog snabdijevanja naftnim derivatima. (2) Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom i provođe-njem ovog zakona vrše Tehnička i Tržišna inspekcija Federalne uprave za inspekcijske poslove, u skladu sa Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05), neposrednim uvidom kod energetskog subjekta u pogledu primjene odredbi ovog zakona, kao i poduzimanju upravnih i drugih mjera i radnji u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), a po postupku utvrđenom Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) i Zakonom o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/06) sa ciljem usklađivanja utvrđenih nepravilnosti sa propisima. (3) Nadzor će se prije svega vršiti redovnim kontrolama, ali i vanredno u slučajevima saznanja o eventualno uočenim nedostacima. (4) U okviru redovne kontrole Federalna inspekcija vrši: a) inspekcijski nadzor nad dostavom podataka nadležnim organima, b) kontrolu posjedovanja i valjanosti Licenci, c) kontrolu kvaliteta naftnih derivata i odgovarajuće dokumentacije, d) kontrolu provođenja programa i dinamike provođenja monitoringa, e) kontrolu označavanja pumpnih automata, f) kontrola ugovora između prodavača i ovlaštenog energetskog subjekta i g) kontrolu operativnih zaliha. (5) U slučaju potrebe za vanrednom kontrolom Federalna uprava za inspekcijske poslove će na pisani zahtjev Mini-starstva, odnosno Federalnog ministarstva trgovine, a u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona o inspekcija-ma u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05) izvršiti vanrednu kontrolu u skladu sa zahtjevom. IX. KAZNENE ODREDBEČlan 48. (1) Za prekršaj bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 KM do 15.000,00 KM pravno lice ako: a) obavlja djelatnost suprotno odredbi člana 10. stav (2) ovog zakona, b) obavlja djelatnosti suprotno članu 11. stav (1) ovog zakona, c) ne uplati taksu u skladu sa članom 30. stav (7) ovog zakona, d) u svojstvu inspekcijskog tijela i/ili laboratorije izda netačno uvjerenje o usklađenosti kvaliteta tečnih naftnih goriva, odnosno netačan izvještaj o ispitivanju, odnosno postupi suprotno odredbama člana 35. ovog zakona, e) prodaje LPG u bocama suprotno odredbama člana 37. ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM. (3) Za ponovljeni prekršaj pravnog lica iz stava (1) tačka d) ovog člana Ministarstvo pokreće postupak za oduzimanje Licence. Član 49. (1) Za prekršaj bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 12.000,00 KM pravno lice ako: a) ne dostavlja nadležnim organima podatke iz člana 15. ovog zakona, b) ne iskaže iznos takse na računu u skladu sa članom 30. stav (6) ovog zakon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 63/14 08.06.2014 SN FBiH 85/21, SN FBiH 43/09, SN FBiH 68/05, SN FBiH 27/05 registracija poslovnih subjekata,poslovni subjekti Број 63 - Страна 4 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. додатних трошкова по пословног субјекта. У случају да се порески идентификациони број не достави у року од 12 мјесеци од дана подношења пријаве суду, суд ће одбацити пријаву." Члан 20. У члану 84. иза става 1. додаје се нови став 2. који гласи: "(2) Федерално министарство правде ће, у року од 30 дана од дана ступања на снагу овог закона, донијети пропис којим ће утврдити начин располагања подацима из главне књиге регистра, поступак начина обезбјеђења техничке исправности, одржавања, тренутне испоруке електронских података главне књиге регистра, као и функционисања система регистрације." Досадашњи став 2. постаје став 3. Члан 21. Члан 42. гласи: "Члан 42. Исправе потребне за упис у регистар подјеле пословних субјеката Уз пријаву за упис нових пословних субјеката, насталих подјелом, прилаже се одлука скупштине о подјели пословног субјекта и диобни биланс одобрен од скупштине, те нотарски обрађени оснивачки акти друштава насталих подјелом. Члан 21. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Сафет Софтић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 04.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine. Broj 01-02-581-02/14 29. jula 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05, 68/05 i 43/09) član 15. mijenja se i glasi: "Registracija podružnice subjekta upisa (1) Podaci koji se obavezno unose u registar u slučaju registracije podružnice subjekta upisa su: 1) firma i sjedište podružnice subjekta upisa; 2) djelatnost podružnice subjekta upisa; 3) naziv, broj i datum akta o osnivanju podružnice subjekta upisa; 4) ime i prezime lica ovlaštenog za zastupanje podružnice subjekta upisa. (2) Podružnica subjekta upisa upisuje se u glavnu knjigu registra osnivača dijela subjekta upisa." Član 2. Iza člana 15. dodaje se novi član 15a. koji glasi: "Član 15a. Registracija podružnice stranog društva (1) Podaci koji se upisuju u registar u slučaju registracije podružnice stranog društva su: 1) firma, sjedište i oblik osnivača, te firma i sjedište podružnice stranog društva; 2) MBS i poreski identifikacioni broj; 3) naziv registra u kojem je upisan osnivač, uz podatak u kojoj se državi vodi, datum upisa i broj pod kojim se vodi, a ako je osnovan u zemlji u kojoj se ne upisuje u takav registar, naziv javno ovjerene isprave o osnivanju prema propisima zemlje u kojoj osnivač ima sjedište; 4) djelatnost osnivača i djelatnost podružnice subjekta upisa; 5) naziv, broj i datum akta o osnivanju podružnice osnivača; 6) ime i prezime lica ovlaštenog za zastupanje podružnice i obim njegove ovlasti; 7) visina osnovnog kapitala i iznos uplaćenih uloga, ime i prezime lica koje lično odgovaraju za obaveze društva i njihovo prebivalište. (2) Podružnica stranog društva upisuje se u registar suda na čijem području je sjedište podružnice. (3) Rješenje o registraciji podružnice stranog društva registarski sud dostavlja Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine - Odsjek za strance, ukoliko je zastupnik strani državljanin." Član 3. U članu 17. u stavu (1) u tački 3), u članu 18. u stavu (1) u tački 3), u članu 19. u stavu (1) u tački 3) i u članu 20. u tački 1) riječi: "notarski obrađenog" se brišu. Član 4. Član 22. mijenja se i glasi: "Član 22. Registarske isprave (1) Za potrebe utvrđivanja i provjere općih i posebnih podataka koji se prilikom osnivanja poslovnog subjekta ili izmjena podataka od značaja za pravni promet obavezno unose u registar, u zavisnosti od predmeta upisa, registarski sud zahtijevat će podnošenje sljedećih isprava: 1) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje na obrascu prijave za registraciju predviđenom za sud u štampanom obliku; 2) notarski obrađeni akt o osnivanju ili akt o izmjenama općih podataka od značaja za pravni promet već osnovanog, odnosno registriranog subjekta upisa kojim se utvrđuje osnivanje, odnosno izmjena bitnih podataka; 3) notarski utvrđen statut poslovnog subjekta; Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 5 4) odluku o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje u unutrašnjem i vanjskotrgovinskom prometu, ako nije imenovano aktom o osnivanju; 5) potvrdu banke o izvršenoj uplati na privremeni račun deponovanih novčanih uloga kojom se utvrđuje visina uplaćenog kapitala u novcu; 6) dokaz o sredstvima osiguranja za neuplaćeni iznos novčanog dijela osnivačkog uloga kod jednočlanog društva kapitala; 7) izvod iz odgovarajućeg javnog registra kojim se dokazuje vlasništvo lica koje unosi ulog u stvarima i pravima i nalaz ovlaštenog sudskog vještaka kojim se utvrđuje vrijednost uloga u stvarima i pravima; 8) odgovarajuće odobrenje Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija za vrijednosne papire) i Registra vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Registar vrijednosnih papira) ukoliko je to propisano posebnim zakonom; 9) dokaz o sredstvima osiguranja za neuneseni dio nenovčanog uloga kod jednočlanog društva kapitala; 10) odobrenje nadležnog organa u skladu sa članom 46. ovog zakona. (2) Odredbe stava (1) tačke 1) ovog člana primjenjuju se kod upisa osnivanja svih oblika privrednih društava, kao i kod upisa promjene podataka koji se tim ispravama dokazuju, osim ako je njihova primjena izričito isključena ovim zakonom." Član 5. U članu 23. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis osnivanja dioničkog društva pored ostalih podnose se i sljedeće isprave: 1) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 1) ovog zakona; 2) notarski obrađen akt o osnivanju; 3) notarski utvrđen statut; 4) odobrenje nadležnih organa iz člana 22. stav (1) tačka 8) ovog zakona ako je posebnim propisom predviđeno; 5) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 9) ovog zakona; 6) potvrda banke o uplati osnivačkog kapitala u novcu, odnosno dokaz o novčanoj vrijednosti stvari i prava unesenih u društvo; 7) odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje ako nije imenovano aktom o osnivanju; 8) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje." Član 6. U članu 24. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja banke ili druge finansijske organizacije, pored ostalih, podnose se i sljedeće isprave: 1) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 1) ovog zakona; 2) notarski obrađen akt o osnivanju banke; 3) notarski utvrđen statut banke; 4) rješenje Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za bankarstvo) o izdavanju dozvole za rad, kao i saglasnost na akt o osnivanju i statut, odnosno isprave predviđene drugim zakonima Federacije; 5) dokaz o uplati novčanih sredstava na privremeni račun kod banke; 6) akt o imenovanju direktora ili vršioca dužnosti direktora; 7) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje; 8) dokaz da su osnivači banke sredstva u nenovčanom obliku stavili na raspolaganje banci." Član 7. U članu 25. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis u sudski registar osnivanja dioničkog društva za osiguranje prilažu se: 1) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 1) ovog zakona; 2) notarski obrađen akt o osnivanju; 3) notarski utvrđen statut društva; 4) dozvola nadležnog organa za rad društva, odnosno druge isprave propisane drugim zakonom Federacije; 5) akt o imenovanju direktora ili vršioca dužnosti direktora; 6) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje; 7) dokaz o deponovanim novčanim sredstvima na privremeni račun; 8) dokaz o ulozima u stvarima i pravima." Član 8. U članu 26. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću prilažu se sljedeće isprave: 1) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 1) ovog zakona; 2) notarski obrađen akt o osnivanju; 3) potvrda banke o izvršenoj uplati kapitala u novcu, odnosno dokaz o novčanoj vrijednosti stvari i prava unesenih u društvo; 4) odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje ukoliko nije imenovano aktom o osnivanju; 5) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje." Član 9. Član 28. mijenja se i glasi: "Isprave potrebne za upis u sudski registar osnivanja javnog preduzeća i privatizacije preduzeća (1) Na upis u registar osnivanja javnog preduzeća shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje upis dioničkog društva i društva sa ograničenom odgovornošću u zavisnosti od oblika organiziranja javnog preduzeća. (2) Kod prijave upisa u registar izvršene privatizacije subjekt upisa, u zakonom utvrđenom roku, dužan je prijaviti za upis u registar promjenu vlasništva uz koju, zavisno od oblika organiziranja, prilaže: pisano obavještenje o izvršenoj privatizaciji državnog kapitala u preduzeću od nadležne agencije za privatizaciju, odluku o promjeni oblika preduzeća kao sastavnog dijela programa privatizacije, ugovor o pribavljanju dodatnog kapitala (dokapitalizaciji) i druge isprave kojima se dokazuju ostali opći podaci." Član 10. U članu 29. u stavu (1) u tački 1) riječi: "tač. 1), 2) i 3)" zamjenjuju se riječima: "tačka 1)". U tački 3) riječ: "obrađen" zamjenjuje se riječju: "utvrđen". U tački 5) riječi: "notarski obrađen" se brišu. Број 63 - Страна 6 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. Član 11. U članu 30. riječi: "notarski obrađena" se brišu. Član 12. U članu 31. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja zadruge prilažu se: 1) akt o osnivanju; 2) zadružna pravila; 3) dokaz o izvršenoj uplati ili unošenju udjela, odnosno sredstava osnivača u skladu sa osnivačkim aktom; 4) odluka o imenovanju direktora; 5) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje." Član 13. Iza člana 32. dodaje se novi član 32a. koji glasi: "Član 32a. Isprave potrebne za upis u sudski registar osnivanja podružnice stranog društva (1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja podružnice stranog pravnog lica podnose se u originalu i ovjerenom prijevodu na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini sljedeće isprave: 1) izvod iz registra u kojem je upisan osnivač na osnovu kojeg se može utvrditi njegov pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar ili, ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene prema propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište na osnovu kojih se može utvrditi njegov pravni oblik i vrijeme osnivanja; 2) odluka osnivača o osnivanju podružnice; 3) prijepis izjave o osnivanju i društvenog ugovora ili statuta osnivača ovjerenih prema propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište; 4) odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje ako to lice nije imenovano aktom o osnivanju; 5) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje i 6) ovjeren skraćeni posljednji godišnji finansijski izvještaj osnivača." Član 14. U članu 34. u st. (1), (2), (3), (4) i (5), u članu 35. u stavu (1), u članu 36. u st. (1) i (2), u članu 38. u st. (2) i (3), u članu 39. u st. (1), (2), (3), (5) i (6), u članu 40. u stavu (1), u članu 41. u st. (1) i (2), u članu 42. i u članu 43. riječi: "notarski obrađena" se brišu. Član 15. U članu 36. u stavu (1) iza riječi: "kapitala i" dodaju se riječi: "notarski obrađene". Član 16. U članu 38. u stavu (3), u članu 39. u st. (4) i (6), u članu 40. u stavu (1) i u članu 41. u stavu (1) riječi: "notarski obrađen" se brišu. Član 17. U članu 39. iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: "(7) Ukoliko se promjene iz ovog člana vrše izmjenama osnivačkog akta, uz prijavu za upis promjena u registar prilaže se notarski obrađena izmjena i/ili dopuna osnivačkog akta." Član 18. Član 51. se briše. Član 19. Član 74. mijenja se i glasi: "Dostavljanje poreznog identifikacijskog broja (1) Prijavu za upis osnivanja subjekta upisa i upis dijela subjekta upisa sud će odmah dostaviti nadležnom poreznom organu prema sjedištu subjekta upisa za dobijanje poreznog identifikacijskog broja. (2) Sud će bez odgađanja, uz prijavu iz stava (1), pozvati nadležni porezni organ da u roku 24 sata od prijema prijave dostavi porezni identifikacijski broj, ili u istom roku obavijesti sud o razlozima nedostavljanja poreznog identifikacijskog broja. (3) U slučaju dostavljana poreznog identifikacijskog broja od poreskog organa sud neće zahtijevati prilaganje bilo kakvih drugih dokaza o postojanju i/ili izmirenju poreznog duga. (4) Dodjela poreznog identifikacijskog broja ne oslobađa poreznog subjekta obaveze porezne registracije poslovnog subjekta kod nadležnog poreznog organa, odnosno dostave poreznom organu podataka propisanih posebnim zakonom. (5) Ako nadležni porezni organ ne dostavi porezni identifikacijski broj i podbroj u ostavljenom roku sud neće donijeti rješenje o registraciji poslovnog subjekta. (6) Sud će izdati rješenje o registraciji poslovnog subjekta odmah po dostavljanju poreznog broja bez dodatnih troškova po poslovnog subjekta. U slučaju da se porezni identifikacijski broj ne dostavi u roku 12 mjeseci od dana podnošenja prijave sudu, sud će odbaciti prijavu." Član 20. U članu 84. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Federalno ministarstvo pravde će u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propis kojim će utvrditi način raspolaganja podacima iz glavne knjige registra, postupak načina osiguranja tehničke ispravnosti, održavanja, trenutne isporuke elektronskih podataka glavne knjige registra, kao i funkcioniranja sistema registracije." Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 21. Član 42. glasi: "Član 42. Isprave potrebne za upis u registar podjele poslovnih subjekata Uz prijavu za upis novih poslovnih subjekata nastalih podjelom prilaže se odluka skupštine o podjeli poslovnog subjekta i diobni bilans odobren od skupštine, te notarski obrađeni osnivački akti društava nastalih podjelom." Član 22. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Temeljem članka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine,
Zakon o zaštiti od buke FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 110/12 21.12.2012 zaštita od buke,buka UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE Proglašava se Zakon o zaštiti od buke koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma od 11.09.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 15.11.2012. godine. Broj 01-02-1004/12 07. prosinca 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r.ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBEČlanak 1. (Predmet Zakona) Ovim se zakonom propisuje dozvoljena razina buke, mjere zaštite od buke, način mjerenja i evidentiranja buke, granične razine buke svrstane prema ambijentu, namjeni prostora i dobu dana (dan ili noć), u svrhu zaštite zdravlja ljudi, zaštite radnog i životnog prostora, te okoliša općenito. Zakon uređuje i druga pitanja od značaja za zaštitu od buke. Članak 2. (Značenje pojmova) Pojmovi rabljeni u ovome zakonu imaju sljedeće značenje: Buka je svaki zvuk čija razina prelazi dozvoljenu razinu propisanu ovim ili drugim zakonima, s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje i sredinu u kojoj ljudi rade i borave. Izvor buke, u smislu ovoga zakona, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport, uređajima i instalacijama, te bučne aktivnosti ljudi i životinja kao i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelaze dopuštenu razinu za tu vrstu buke (u daljnjem tekstu: izvori buke). Vlasnik izvora buke, u smislu ovoga zakona, jeste pravna ili fizička osoba odgovorna za nastanak buke. Imisija buke je ukupna razina buke na mjestu prijema u okolini, koji je povezan sa štetnim utjecajima. Emisija buke je razina buke koju izvor predaje u okolni prostor. Prostor su svaki otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan naselja u kojima ljudi rade i borave, trajno ili povremano, radi edukacije, odmora, rekreacije i slično. Pod prostorom se podrazumijevaju i zaštićena područja definirana posebnim zakonima a koja su na bilo koji način osjetljiva na buku. Članak 3. (Izrazi, skraćenice i jedinice mjere) Izrazi, skraćenice i jedinice mjere, korišteni u ovome zakonu, imaju sljedeće značenje: - dB (Decibel)-1/10 Bel (desetina Bela) - jedinica za mjerenje razine zvuka; - dB (A) (Decibel A-skala) i dB (C) (Decibel C-skala) - međunarodna mjerna skala razine zvuka ili buke koja uzima u obzir različitu osjetljivost ljudskog uha na raznim frekvencijama pri raznim razinama buke; - P0 = 20 Pa-20x10-6 Pa - razina zvučnog tlaka na pragu čujnosti; - I0 = 1 pW/m2 = 10-12 W/m2 - razina jačine zvuka; - Leq dB(A) je srednja energetska vrijednost buke promjenljive razine ekvivalentna buci kontinuirane razine mjerenoj u trajanju od najmanje 15 minuta u razdobljima od 06-22 sati (dan) ili 22-06 sati (noću); - Ln dB (A) je razina zvučnog tlaka koji je iznad navedenog u n% vremena od razdoblja u kojem se mjeri; - L1 označava razinu buke koja je prekoračena 1% vremena, a najkraće razdoblje mjerenja je 15 minuta; - LAmaxT je najviša razina buke u zatvorenim prostorima tijekom mjerenja standardizirana na vrijeme odjeka 0,5 sekunda. Broj 110 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 21. 12. 2012. POGLAVLJE II. NAJVIŠA RAZINA BUKE U dBA (decibel A-skale) I MJERE ZAŠTITE Članak 4. (Razine buke) Izvori buke ne smiju izazvati buku u okolnom prostoru koja prelazi razine utvrđene ovim zakonom. Najviše dozvoljene razine buke, u smislu ovoga zakona, određene su u tablicama 1., 2. i 3., a korekcija razine izmjerene buke određena je u Tablici 4. Članak 5. (Mjere zaštite od buke) Zaštita od buke ostvaruje se: - sprječavanjem nastajanja buke; - kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na prostore osjetljive na buku, što mora biti uključeno prije određivanja i odobravanja novih namjena u prostoru i objektima svih namjena gdje borave ljudi; - smanjenjem broja izvora buke; - propisanom zvučnom izolacijom sukladno namjeni prostora kod novih objekata; - praćenjem, kontrolom i bilježenjem razine buke; - zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke, koji izazivaju buku iznad graničnih vrijednosti; - otklanjanjem ili ograničavanjem buke na dopuštenu razinu; - ograničavanjem rada izvora buke tijekom noći i u neradne dane; - izradom karata buke postojećih izvora buke i monitoringom; - izradom karata buke temeljem modela za sve planirane promjene u prostoru koje mogu ugroziti, odnosno povećati razinu buke u ugroženim prostorima prema odredbama ovoga zakona i - uklanjanjem ili promjenom namjene objekata. Članak 6. (Osiguravanje zaštite od buke) Zaštitu od buke osiguravaju mjerodavna tijela Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH), kantona, gradova i općina. Zaštitu od buke osiguravaju i vlasnici izvora zvuka. Članak 7. (Vrijeme provođenja mjera zaštite od buke) Zaštita od buke provodi se cjelodnevno, danju i noću. U smislu ovoga zakona dan traje od 06 do 22 sata, a noć od 22 do 06 sati. Članak 8. (Karte buke) Federacija BiH, kantonalna, gradska i općinska tijela uprave, mjerodavna za poslove prostornog planiranja, u okviru svoje mjerodavnosti, osiguravaju izradu karata buke za predviđanje, bilježenje i praćenje razine buke. Karta buke je grafički prikaz postojećih i planiranih razina buke i sastavni je dio planova prostornog uređenja. Početnu kartu buke tijelo iz stavka 1. dužno je izraditi u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona te ju ažurirati svake tri godine. Članak 9. (Grafički prikaz razina buke) U prostornom planu, urbanističkom planu i provedbenom (regulacijskom) planu određuju se predviđene razine buke na kartama odgovarajućeg mjerila kao i ugrožene zone s planovima zaštite, mjerama i rokovima. Kod visokih stambenih ili drugih objekata uz obvezni trodimenzionalni prikaz (3D) modela terena i objekata potreban je i prikaz vertikalnog rasprostiranja buke. Predviđena razina buke ne smije prijeći najviše dozvoljenu razinu buke određenu ovim zakonom, a sukladno planiranim sadržajima i funkcijama u prostoru. Članak 10. (Primjena mjera zaštite od buke u postupku izdavanja dozvola) Za pogone i postrojenja za koje je propisana obveza procjene utjecaja na okoliš i za pogone i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu, mjere zaštite od buke trebaju biti obuhvaćene studijom utjecaja na okoliš, planovima aktivnosti i okolišnom dozvolom sukladno tabelama 1. i 2. Članak 11. Za pogone i postrojenja, odnosno za sve djelatnosti za koje nije potrebno pribavljanje okolišne dozvole mjerodavno je tijelo dužno u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti propisati uvjete zaštite od buke sukladno ovom zakonu. Tijelo uprave, mjerodavno za davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti, ne može izdati odobrenje ako nisu ispunjeni uvjeti zaštite od buke. Članak 12. (Buka s gradilišta) Pravne i fizičke osobe koje otvaraju gradilište dužne su u plan uređenja gradilišta predvidjeti i primijeniti mjere za sprječavanje širenja buke s gradilišta iznad dozvoljene razine. Iznimno, u određenim slučajevima, kada nije moguće primijeniti mjere za sprječavanje širenja buke s gradilišta iznad graničnih vrijednosti, osobe iz prethodnog stavka dužne su u plan o uređenju gradilišta predvidjeti mjere kojima se štiti prostor i ljudi, te odrediti vrijeme izvođenja radova sukladno zakonu. Članak 13. (Buka s prometnica i drugih izvora) Zaštita od buke koja nastaje na svim vrstama postojeće prometne infrastrukture bit će usklađena s dozvoljenom razinom buke utvrđene ovim zakonom reguliranjem prometa, vremenskim ograničenjem, zabranom korištenja bučnih prometnih sredstava, rekonstrukcijom kolovoza ili tračnica, izradom zvučnih barijera, uz poboljšanje zvučne izolacije prozora, fasada i dr. Rok za usklađivanje zaštite od buke s dozvoljenom razinom buke propisane ovim zakonom je 10 godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Ukoliko buka prelazi dozvoljenu razinu za više od 5 dBA, nalaže se vlasniku izvora buke poduzimanje žurnih mjere prije toga roka, a ne duljeg od tri godine. Za provođenje aktivnosti usklađivanja s dozvoljenom razinom buke iz stavka 1. ovoga članka odgovorne su federalne i kantonalne institucije mjerodavne za upravljanje prometnom infrastrukturom i za reguliranje prometa. Članak 14. Rok za usklađivanje dozvoljene razine buke s prometnica izgrađenih do 2003. godine, a koje su u mjerodavnosti Federacije BiH, jeste pet godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Za prometnice izgrađene nakon 2003. godine, a koje nisu izvedene sukladno ovom zakonu, rok za usklađivanje je tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 15. Adekvatnu zvučnu izolaciju kao i druge tehničke mjere na novom objektu, sukladno potrebnoj zvučnoj zaštiti, osigurava vlasnik objekta, sukladno Tabeli 1. Adekvatnu zvučnu izolaciju kao i druge tehničke mjere na ranije izgrađenim objektima, sukladno potrebnoj zvučnoj zaštiti, osigurava vlasnik novih izvora buke. Petak, 21. 12. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 110 - Stranica 3 Vlasnik izvora buke koji nije izazivao buku iznad dozvoljene razine prije izgradnje novih objekata nije dužan snositi troškove zaštite od buke. Razina buke od stacioniranih izvora na otvorenom prostoru mora biti niža od dozvoljene razine utvrđene u Tabeli 2. sukladno namjeni zone, mjerena na udaljenosti od 5 metara od izvora buke u pravcu ugroženih prostora, odnosno sukladno Tabeli 1. u prostoru koji je ugrožen bukom toga izvora. Ukoliko ima više izvora buke, razina novih izvora buke ne smije izazvati povišenje razine buke iznad dopuštene. Članak 16. (Buka od akustičnih uređaja u zatvorenom prostoru) Korištenje akustičnih uređaja u zatvorenim prostorima dozvoljeno je pod uvjetom da razina buke ne prelazi Leq 80 dB(A). Iznimno, u diskotekama, razina buke od korištenja akustičnih uređaja ne smije prijeći Leq 100 dB(A). Ukoliko je razina zvuka u ugroženim prostorima iznad dopuštene razine, utvrđene u Tabeli 1., vlasnik izvora zvuka u zatvorenim prostorima i na otvorenom dužan je na uređaj za pojačanje zvuka ugraditi elektronski regulator (uređaj za ograničavanje razine zvuka - limiter) koji se zapečati i kojim se regulira jačina zvuka do razine dozvoljene ovim zakonom, u svim slučajevima kada razina buke ometa okolne korisnike. Akustični uređaji u ugostiteljskim objektima koji se nalaze u stambeno-poslovnim zgradama mogu se koristiti samo ako imaju elektronski regulator, reguliran tako da razina buke bude usklađena s Tabelom 1. Članak 17. (Buka od akustičnih uređaja na otvorenom prostoru) Korištenje akustičnih uređaja za reprodukciju zvuka na otvorenom prostoru dozvoljeno je ako razina buke ne prelazi razinu propisanu u tabelama 1. i 2. i ako imaju ugrađen uređaj za ograničavanje razine reprodukcije zvuka. Radi zadovoljavanja potreba za održavanjem javnih skupova i organiziranja zabavnih i sportskih priredbi te drugih aktivnosti na otvorenom prostoru, kada postoji mogućnost prekoračenja dozvoljene razine buke, mjerodavno će tijelo svojom odlukom odrediti mjesto održavanja i vrijeme trajanja navedenih aktivnosti. Članak 18. (Emisija buke nastala korištenjem uređaja, strojeva, prijevoznih sredstava i drugih tehničkih uređaja) Granične vrijednosti emisija buke nastale korištenjem uređaja, strojeva, prijevoznih sredstava i drugih tehničkih uređaja utvrđuju se posebnim propisima. Ugradnja uređaja u kućanstvima mora biti sukladna uputama proizvođača i sukladna ovomu zakonu. Članak 19. (Prekoračenje propisane razine buke) Izvori buke mogu se koristiti i kada prelaze najvišu dozvoljenu razinu buke, samo u slučaju otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete ili koja ugrožavaju zdravlje ljudi i njihove okoline, te u slučajevima iz članka 12. stavak 2. ovoga zakona. Članak 20. (Zabrana obavljanja radova i djelatnosti) Zabranjeno je obavljati radove, odnosno djelatnosti koje zbog prekomjerne buke, uključujući i reprodukciju glazbe, ometaju noćni mir i odmor u naseljenim mjestima, u vremenu od 22 do 06 sati idućeg dana. Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na obavljanje radova na uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete ili ugroziti zdravlje ljudi i njihovu okolinu. Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se ni na radove i djelatnosti koje se po prirodi svoga tehnološkog procesa moraju obavljati neprekidno, danju i noću, odnosno samo noću, a ne postoji tehnička ili druga mogućnost da se spriječi širenje buke. POGLAVLJE III. MJERENJE, PRAĆENJE I EVIDENTIRANJE BUKE Članak 21. (Ovlast za mjerenje buke) Mjerenje buke vrši pravna osoba koja je ovlašćena za obavljanje te djelatnosti, a ima u stalnom radnom odnosu specijalista za mjerenje buke i opremu koja odgovara preporukama IEC 651 i 804 Type 1. i EN 60804 mjerač zvuka s integriranjem i usrednjavanjem. Članak 22. (Mjerenje buke na otvorenom prostoru) Mjerenje razine buke na otvorenom prostoru vrši se tako da se mikrofon postavi 1,2 m do 2 m iznad tla. Kod posebnih mjernih zadaća ili posebnih uvjeta na terenu (npr. zasjenjenje zidom, nagib terena, veliko prigušenje na tlu i sl.), mikrofon može biti postavljen na visinu od 4 m iznad tla ili na mjestu gdje buka može ugroziti korisnike prostora. Kod mjerenja buke u blizini zgrade, mikrofon se postavlja na udaljenost najmanje 3 m od reflektirajućih površina. Kod mjerenja buke na fasadi visoke zgrade, mikrofon se postavlja 0,5 m izvan zgrade, približno na sredini otvorenog prozora bukom ugroženog prostora. Mjerenje se provodi sukladno BAS ISO 17025:2005. Članak 23. Mjerenje se vrši radi praćenja i kontroliranja utjecaja buke na otvorenom prostoru. Za praćenje i kontroliranje buke na otvorenom prostoru radi se elaborat buke. Elaborat buke radi se za nove kao i za postojeće prostorno-planske dokumente. Elaborat buke sadrži: - 3D prikaz terena s lokacijama izvora buke, ugroženih objekata, mjernih mjesta, namjene prostora/objekata kao i svih elemenata koji utječu na prostiranje buke; - utjecaj godišnjih doba i meteoroloških uvjeta; - prema vrsti izvora buke – stacionarni/pokretni, kontinuirana razina, promjenljiva razina, istaknuti tonovi, impulsna buka; - definiranje trajanja mjerenja, broj uzoraka i mjernih mjesta mjereno u 15 minuta; - kritične sate mjerenja tijekom dana i noći, na temelju predvidivog stanja i vrste buke u prostoru kao i eventualnu potrebu za 24-satnim mjerenjem, kod specifičnih izvora buke u vrijeme kada se pojavljuju; - prognozu potrebnih ponovnih mjerenja buke, razdoblje ponavljanja, mjesece u godini, klimatske uvjete i druge aspekte koji jamče pouzdano praćenje ometajućeg utjecaja buke za plansko razdoblje. Izvješće o rezultatima praćenja i kontroliranja buke mora sadržavati sljedeće podatke: - karta buke šire lokacije pod utjecajem buke s položajem točkastih, površinskih i linijskih izvora buke; - broj i vrijeme uzimanja uzoraka po jednom mjernom mjestu, te broj i položaj mjernih mjesta; - uzorci izmjerene razine buke s podatcima: LeqdB(A),L1, LAMAX tijekom razdoblja mjerenja prikazani pojedinačno u razdoblju mjerenja i drugi podatci po potrebi (istaknuti tonovi, impulsna buka, buka zrakoplova, željeznice, razlika dB(A)-dB(C), a dobivena temeljem 15-minutnih mjerenja kontinuirano kao i podatci o meteorološkim uvjetima (temperatura, Broj 110 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 21. 12. 2012. relativna vlaga, brzina i smjer vjetra, opisana količina i vrsta padavina, zasnježenost i ostala meteorološka opažanja od značaja za mjerenje buke). Članak 24. (Mjerenje buke u zatvorenom prostoru) Mjerenje razine buke u zatvorenom prostoru vrši se tako da mjerna točka bude udaljena najmanje 1 m od zidova ili drugih reflektirajućih površina, a mikrofon se postavlja na visinu 1,2 m do 1,5 m iznad poda. Kod mjerenja buke u prostorijama sa zatvorenim prozorima i vratima, mikrofon se postavlja, po mogućnosti, u sredinu prostorije. Mjerenje strukturnog zvuka (izvor u zgradi) ili kod vanjske niskofrekvencijske buke, vrši se pri zatvorenim prozorima, u sredini prostorije. Članak 25. (Vrednovanje razine buke) Karakteristična veličina koja se mjeri i temeljem koje se vrši ocjena buke prema odredbama ovoga zakona je ekvivalentna razina buke u dB (A) (LAeq,T) i razina buke L što se pojavljuje 1% vremena mjerenja u dB(A)kao i LAmax. Mjerenje i vrednovanje razine buke vrši se prema međunarodnim standardima ISO 1996/1, 1996/2 i 1996/3, BAS ISO 9612 i BAS EN 60804. Članak 26. Zvučne izolacije razdjelnih zidova i stropova, kao i konstrukcija od zvuka udara propisane su standardom JUS.U.J6.201 i primjenjivat će se do donošenja tehničkih naputaka za najbolje raspoložive tehnike za ovu oblast. Mjerenje se vrši prema skupini standarda BAS ISO 140 i to za mjerenje zvučne izolacije u zgradama i građevinskim elementima, za laboratorijska i terenska mjerenja, te mjerenja za svaki specifični slučaj. POGLAVLJE IV. NADZOR Članak 27. (Nadzor nad primjenom Zakona) Nadzor nad primjenom ovoga zakona, u okviru svojih mjerodavnosti, vrše mjerodavna tijela uprave Federacije BiH, kantona, gradova i općina. Nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na buku u razdoblju od 22 do 06 sati, kojom se narušava javni red i mir, vrše mjerodavne policijske uprave. Članak 28. (Inspekcijski nadzor) Mjerodavne inspekcije u obavljanju nadzora ovlaštene su: - narediti akustična mjerenja kod pravnih i fizičkih osoba koje koriste izvore buke u prostoru (otvoreni i zatvoreni) u kojem ljudi rade i borave, - narediti poduzimanje propisanih mjera za zaštitu od buke, - zabraniti uporabu izgrađene, odnosno rekonstruirane građevine ako nisu provedene mjere za zaštitu od buke, dok te mjere ne budu provedene, - zabraniti uporabu izvora buke dok ne budu poduzete mjere zaštite od buke, - zabraniti obavljanje djelatnosti i ostalih aktivnosti koje zbog buke ometaju odmor i noćni mir, ako to nije moguće postići mjerom iz prethodne alineje ovoga članka, - zabraniti obavljanje djelatnosti, odnosno drugih aktivnosti ako su započete bez rješenja mjerodavnoga tijela kojim se utvrđuje da su provedene mjere za zaštitu od buke. Žalba protiv rješenja inspektora ne odgađa izvršenje rješenja. POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE Članak 29. (Prekršaji) Novčanom kaznom u iznosu od 500, 00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj odgovorna osoba u tijelu uprave: - ako ne postupi sukladno čl. 8., 9. i 10. ovoga zakona; - ako izda odobrenje za obavljanje djelatnosti protivno članku 11. ovoga zakona. Članak 30. Novčanom kaznom u iznosu od od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba ako ne postupi sukladno čl. 12., 13., 16., 17. i 20. ovoga zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM, izuzev za prekršaj iz članka 16. ovoga zakona. POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 31. (Tabele dopuštene razine buke) Sastavni dio ovoga zakona su tabele dopuštene razine buke: Tabela 1. – Dopuštena razina buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni Tabela 2. – Dopuštena razina vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke Tabela 3. – Buka u radnim prostorima od vanjskih izvora Tabela 4. – Korekcija razine izmjerene buke prije usporedbe s dozvoljenom razinom u tabelama 1., 2. i 3. Članak 32. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma ("Službeni list SRBiH", broj 46/89) od 29.12.1989. go
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 109/12 19.12.2012 SN FBiH 35/98 sirovine,otpad Godina XIX - Broj 109 Srijeda, 19. 12. 2012. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2777 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIKUPLJANJU, PROIZVODNJI I PROMETU SEKUNDARNIH SIROVINA I OTPADNIH MATERIJALA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 12.04.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 15.11.2012. godine. Broj 01-02-1006-02/12 07. decembra 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIKUPLJANJU, PROIZVODNJI I PROMETU SEKUNDARNIH SIROVINA I OTPADNIH MATERIJALA Član 1. U Zakonu o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/98) u članu 1. stav 2. mijenja se i glasi: "U postupanju sa korisnim otpadnim materijalima i sekundarnim sirovinama moraju se poštivati propisi o zaštiti okoline i propisi kojima se obezbjeđuje održavanje kvaliteta tih otpadnih materijala". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Pravna i fizička lica, čijom aktivnošću i obavljanjem djelatnosti se proizvodi otpad, kao i pravna i fizička lica koja obavljaju predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene fizičkih karakteristika ili sastava otpada i osobe sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u pravnom licu dužni su obavjestiti nadležni organ za zaštitu okoline utvrđen članom 40. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH," broj 33/03), o otkrivenim negativnim uticajima na okoliš odmah a najviše 12 sati nakon što se otkrije". Član 2. U članu 2. stav 2. riječi: "Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente", zamjenjuju se riječima: "Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine." Član 3. U članu 4. riječ "preduzeća" zamjenjuje se riječima: "privrednih društava". Član 4. U članu 6. stav 1. riječ "preduzećima", zamjenjuje se riječima: "privrednim društvima". Član 5. U članu 7. stav 1. i članu 8. stav 3. briše se riječ "županije". Član 6. U članu 8. stav 1. riječ "preduzećima", zamjenjuje se riječima: "privrednim društvima". Član 7. U članu 9. iza riječi "pravna", dodaju se riječi: "i fizička". Član 8. U članu 12. briše se riječ "županijski". Član 9. U članu 13. prvi red iza riječi "pravne", dodaju se riječi: "i fizičke", u trećem redu riječ "preduzećima", zamjenjuje se riječima: "privrednim društvima", a u petom redu riječ "preduzeća", zamjenjuje se riječima: "privredna društva". Član 10. U članu 14. stav 1. riječi: "od 2.000.00 do 10.000.00 KM", zamjenjuju se riječima: "od 3.000.00 do 15.000.00 KM". Riječi: "privredni prestup" zamjenjuju se riječju "prekršaj". Riječ "preduzeće", zamjenjuje se riječima: "privredno društvo". U stavu 1. dodaje se nova tačka 1. koja glasi: "1. Ne obavještava nadležni organ o otkrivenim negativnim uticajima na okoliš (član 1.)". Dosadašnje tač. 1., 2., 3. i 4. postaju tač. 2., 3., 4. i 5. Iza tačke 5. dodaje se tačka 6. koja glasi: Broj 109 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. "6. Vrši uvoz i izvoz otpadnog materijala izvan bilansiranog režima uvoza i izvoza (član 10.)". U stavu 2. riječi: "privredni prestup" zamjenjuju se riječju "prekršaj," a broj "500.00" zamjenjuje se brojem "1.000,00" a broj "2.000.00" brojem "3.000,00". U članu 14. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 300.00 do 1.50000 KM kaznit će se fizičko lice za prekršaj iz stava 1. ovog člana". Član 11. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIKUPLJANJU, PROIZVODNJI I PROMETU SEKUNDARNIH SIROVINA I OTPADNIH MATERIJALA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma od 12.04.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 15.11.2012. godine. Broj 01-02-1006-02/12 07. prosinca 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIKUPLJANJU, PROIZVODNJI I PROMETU SEKUNDARNIH SIROVINA I OTPADNIH MATERIJALA Članak 1. U Zakonu o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/98) u članku 1. stavak 2. mijenja se i glasi: "U postupanju sa korisnim otpadnim materijalima i sekundarnim sirovinama moraju se poštivati propisi o zaštiti okoliša i propisi kojima se osigurava održavanje kvalitete tih otpadnih materijala". Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Pravne i fizičke osobe, čijom aktivnošću i obavljanjem djelatnosti se proizvodi otpad, kao i pravne i fizičke osobe koje obavljaju predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene fizičkih karakteristika ili sastava otpada i osobe sa posebnim ovlastima i odgovornostima u pravnoj osobi dužni su obavjestiti mjerodavni organ za zaštitu okoliša utvrđen člankom 40. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH," broj 33/03), o otkrivenim negativnim utjecajima na okoliš odmah, a najviše 12 sati nakon što se otkrije". Članak 2. U članku 2. stavak 2. riječi: "Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente", zamjenjuju se riječima: "Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine." Članak 3. U članku 4. riječ "poduzeća" zamjenjuje se riječima: "gospodarskih društava ". Članak 4. U članku 6. stavak 1. riječ "poduzećima", zamjenjuje se riječima: "gospodarskim društvima". Članak 5. U članku 7. stavak 1. i članku 8. stavak 3. briše se riječ "županije". Članak 6. U članku 8. stavak 1. riječ "poduzećima", zamjenjuje se riječima: "gospodarskim društvima". Članak 7. U članku 9. iza riječi "pravna", dodaju se riječi: "i fizička". Članak 8. U članku 12. briše se riječ "županijski". Članak 9. U članku 13. prvi red iza riječi "pravne", dodaju se riječi: "i fizičke", u trećem redu riječ "poduzećima", zamjenjuje se riječima: "gospodarskim društvima", a u petom redu riječ "poduzeća", zamjenjuje se riječima: "gospodarska društva". Članak 10. U članku 14. stavak 1. riječi: "od 2.000.00 do 10.000.00 KM", zamjenjuju se riječima: "od 3.000.00 do 15.000.00 KM". Riječi: "gospodarski prestup" zamjenjuju se riječju "prekršaj". Riječ "poduzeće", zamjenjuje se riječima: "gospodarsko društvo". U stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi: "1. Ne obavještava mjerodavni organ o otkrivenim negativnim utjecajima na okoliš (članak 1.)". Dosadašnje toč. 1., 2, 3. i 4. postaju toč. 2., 3., 4. i 5. Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. Vrši uvoz i izvoz otpadnog materijala izvan bilanciranog režima uvoza i izvoza (članak 10.)". U stavku 2. riječi: "gospodarski prestup" zamjenjuju se riječju "prekršaj," a broj "500.00" zamjenjuje se brojem "1.000.00" a broj "2.000.00" brojem "3.000.00". U članku 14. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 300.00 do 1.500.00 KM kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovog članka". Članak 11. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, v. r. На основу члана IV.Б.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРИКУПЉАЊУ, ПРОИЗВОДЊИ И ПРОМЕТУ СЕКУНДАРНИХ СИРОВИНА И ОТПАДНИХ МАТЕРИЈАЛА Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о прикупљању, производњи и промету секундарних сировина и отпадних материјала који је донио Парламент Федерације БиХ на сједници Представничког дома од 12.04.2012. године и на сједници Дома народа од 15.11.2012. године. Број 01-02-1006-02/12 07. децембра 2012. године Сарајево Предсједник Живко Будимир, с. р.
Zakon o lijekovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 109/12 19.12.2012 lijekovi ZAKON O LIJEKOVIMA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se oblast lijekova koji se upotrebljavaju u medicini u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) usaglašavanjem sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/08) (u daljnjem tekstu: Državni zakon), Zakonom o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10), kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Član 2. Nadležni organ odgovoran za oblast lijekova koji se upotrebljavaju u medicini u Federaciji u dijelu za koji nije nadležna Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljnjem tekstu: Agencija) je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Broj 109 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. Ministarstvo iz stava 1. ovog člana obavlja poslove iz oblasti lijekova koji se upotrebljavaju u medicini na teritoriji Federacije, a koji su mu dodijeljeni u skladu sa Državnim zakonom, Zakonom o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona, te ovog zakona. Član 3. Kantonalna ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) poduzimaju odgovarajuće mjere sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekovima u skladu sa Državnim zakonom, propisima donesenim na osnovu Državnog zakona, ovim zakonom, propisima iz oblasti zdravstvenog osiguranja, zakonom kantona i drugim propisima kantona. Lijekovi iz stava 1. ovog člana moraju biti stavljeni u promet u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. II. DOSTUPNOST LIJEKOVIMA KOJI SE FINANSIRAJU SREDSTVIMA OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U FEDERACIJI 1. Liste lijekova Član 4. Sa ciljem omogućavanja dostupnosti lijekova stanovništvu Federacije, proizvođači i prometnici lijekova dužni su stalno imati na raspolaganju količine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjesečnu potrošnju u skladu sa članom 82. Državnog zakona. Količine esencijalnih lijekova potrebne za jednomjesečnu potrošnju iz stava 1. ovog člana moraju biti stavljene u promet u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Član 5. Snabdijevanje lijekovima u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji se koriste na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji obavlja se u skladu sa: - Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, i - Listom lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH. Liste iz stava 1. ovog člana na prijedlog federalnog ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije BiH). Liste iz stava 1. ovog člana objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Lijekovi sa liste esencijalnih lijekova u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), kao i lijekovi u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u BiH koje utvrđuje Vijeće ministara BiH u skladu sa članom 83. Državnog zakona, predstavljaju minimum lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i minimum lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti i ulaze u sastav listi lijekova iz stava 1. ovog člana. Bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade listi lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obaveze ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova utvrđuju se propisom federalnog ministra. Član 6. Lista lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH sadrži i cijene lijekova koje se redovno godišnje usklađuju sa maksimalnim državnim cijenama lijekova utvrđenim Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 82/11). Član 7. Snabdijevanje lijekovima koji se finansiraju sredstvima Fonda solidarnosti Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalni fond solidarnosti) obavlja se u skladu sa Listom lijekova Fonda solidarnosti Federacije BiH koju utvrđuje i revidira Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra u skladu sa članom 44. stav 1. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Centraliziranu nabavku lijekova sa Liste lijekova iz stava 1. ovog člana provodi Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja) u skladu sa propisima o javnim nabavkama, propisima o lijekovima, propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i raspoloživim finansijskim sredstvima Federalnog fonda solidarnosti utvrđenim za ove namjene u godišnjem finansijskom planu Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Član 8. Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona (u daljnjem tekstu: pozitivna lista lijekova kantona), kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva. Lijekovi sa Liste lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH i Liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, obavezno ulaze u sastav listi iz stava 1. ovog člana. Nije dozvoljeno proširenje liste lijekova iz stava 1. ovog člana ukoliko kanton nije u mogućnosti pokriti troškove pozitivne liste lijekova kantona koja se finansira na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Član 9. Na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona uvrštavaju se samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uvjete propisane Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona, posebno posjedovanje važeće dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH izdate od Agencije, te pozitivnih nalaza o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije. Na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona može se ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi lijekova u Federaciji; iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata za dati zaštićeni naziv lijeka; sigurnosti snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu (ne)redovnog snabdijevanja lijekovima u Federaciji; postojanje evidentiranih nuspojava za specifičan zaštićeni naziv lijeka; kvalitet i vjerodostojnost podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih izvora; status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenim sistemima država Evropske unije i sl. Sa ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske industrije na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana i to pored lijekova - orginatora kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije. Kriteriji i uvjeti za moguće ograničenje broja zaštićenih naziva lijekova iz st. 1. i 2. ovog člana bliže se utvrđuju pravilnikom federalnog ministra iz člana 5. stav 5. ovog zakona. Član 10. Kantonalna ministarstva dužna su u roku od 15 dana od dana usvajanja pozitivne liste lijekova kantona i liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona dostaviti ih Ministarstvu. Kantonalna ministarstva u saradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja kantona dužna su Ministarstvu svakih šest mjeseci dostavljati izvještaj o potrošnji za lijekove sa pozitivnih listi lijekova kantona i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona i to u pakovanjima i vrijednostima u Srijeda, 19. 12. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 109 - Strana 19 konvertibilnim markama utrošenih sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona za ove namjene, za svaki generički naziv lijeka i zaštićeni naziv lijeka, kao i druge izvještaje potrebne radi obavljanja poslova i zadataka iz čl. 14. i 15. ovog zakona, koje odredi federalni ministar. Na osnovu dostavljenih izvještaja iz stava 2. ovog člana, Ministarstvo obavlja kontinuirani monitoring i periodičnu evaluaciju listi lijekova u Federaciji, te poduzima mjere sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekova stanovništvu stavljenim u promet u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Član 11. Nakon evaluacije izvještaja kantonalnih ministarstava iz člana 10. ovog zakona, usvajanja izvještaja o zdravstvenom stanju stanovništva Federacije BiH u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi lijekova u Federaciji, jednom godišnje obavlja se revizija listi lijekova iz člana 5. ovog zakona. Revizija iz stava 1. ovog člana obavlja se i u skladu sa listom esencijalnih lijekova BiH, kao i listom lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u BiH. Član 12. Sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekova stanovništvu u Federaciji federalni ministar ima pravo odobravanja interventnog uvoza lijekova u slučaju prekoračenja cijena lijekova na domaćem tržištu, odnosno u slučaju da visina cijene lijeka otežava normalno snabdijevanje lijekovima u Federaciji. Postupak i način odobravanja interventnog uvoza lijeka u slučajevima iz stava 1. ovog člana bliže se regulira propisom federalnog ministra. Član 13. Sa ciljem racionalnijeg korištenja sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantoni mogu dogovorno obavljati zajedničke centralizirane nabavke lijekova koji se finansiraju sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja na federalnom nivou, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Federacije BiH i vlada kantona. Centralizirane nabavke lijekova iz stava 1. ovog člana provodi Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u saradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja kantona u skladu sa propisima o javnim nabavkama, propisima o lijekovima, propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i iskazanim potrebama kantona za obimom i vrstom lijekova utvrđenim na pozitivnim listama lijekova kantona i listama lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona i to na godišnjem nivou. Finansiranje nabavki lijekova koje se provode na način i pod uvjetima predviđenim u st. 1. i 2. ovog člana obavljaju zavodi zdravstvenog osiguranja kantona, koji su učesnici u postupku centralizirane nabavke lijekova u skladu sa iskazanim potrebama za obimom i vrstom lijekova koji se nabavljaju na godišnjem nivou za potrebe kantona, kao i raspoloživim finansijskim sredstvima za ove namjene utvrđenim u godišnjim finansijskim planovima zavoda zdravstvenog osiguranja kantona. III. INFORMIRANJE O LIJEKOVIMA Član 14. Sa ciljem zaštite javnog zdravlja stanovništva Ministarstvo informira javnost, pacijente, zdravstvene ustanove i privatne prakse, zdravstvene profesionalce, ministarstva zdravstva i druga tijela vlasti, kao i zavode zdravstvenog osiguranja u Federaciji o racionalnom i ekonomičnom propisivanju i izdavanju lijekova, o procjeni postojećih i novih zdravstvenih tehnologija, provođenju preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja u skladu sa propisanom medicinskom doktrinom. Obavljanje stručnih poslova iz stava 1. ovog člana Ministarstvo može povjeriti odgovarajućoj/im stručnoj/im instituciji/ama u Federaciji koja/e ima/ju iskustvo i dokazane rezultate u ovoj oblasti u skladu sa Pravilnikom o kriterijima za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih stručnih analiza i mišljenja koji utvrđuje federalni ministar. Član 15. Ministarstvo pored poslova navedenih u članu 14. stav 1. ovog zakona obavlja i sljedeće poslove i zadatke: - vrši evaluaciju i monitoring listi lijekova u Federaciji koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i monitoring korištenja lijekova sa tih listi, te daje prijedloge o potrebnim izmjenama i dopunama listi lijekova u Federaciji sa aspekta sigurnosti primjene lijeka i kvaliteta lijeka, kao i farmakoekonomskih pokazatelja, - informira o definiranim dnevnim dozama lijekova i prati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, - vrši procjene postojećih i novih zdravstvenih tehnologija i to lijekova, medicinskih i dijagnostičkih sredstava i sl. te provodi i/ili evaluira farmakoekonomske analize za potrebe Ministarstva, - učestvuje u prikupljanju, analizi i izradi izvještaja o potrošnji lijekova u Federaciji i izrađuje izvještaje na godišnjem nivou, - obavlja i druge poslove i zadatke u skladu sa ovim zakonom, Državnim zakonom, Zakonom o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 16. U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donijet će propise kojima se regulira sljedeće: - bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade listi lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obaveze ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova (član 5. stav 5. ovog zakona), - postupak i način odobravanja interventnog uvoza lijeka u slučajevima iz člana 12. ovog zakona, - kriteriji za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih stručnih analiza i mišljenja (član 14. stav 2. ovog zakona). Član 17. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05). Do donošenja propisa na osnovu Državnog zakona, kao i do donošenja propisa na osnovu ovog zakona ostaju u primjeni federalni propisi iz oblasti lijekova ukoliko nisu suprotni Državnom zakonu u skladu sa članom 141. stav 2. Državnog zakona, kao i odredbama ovog zakona i to: 1. Pravilnik o dobroj laboratorijskoj praksi ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02); 2. Pravilnik o dobroj transportnoj i skladišnoj praksi ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02); 3. Pravilnik o određivanju visine veleprodajne i maloprodajne marže lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08) i to u dijelu maloprodajne marže lijekova; 4. Pravilnik o ispunjavanju uvjeta prostora, opreme i kadra za čuvanje lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/03); 5. Pravilnik o posebnim uvjetima prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati veleprometnici lijekova i Broj 109 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. carinska skladišta ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/03 i 10/05); 6. Pravilnik o posebnim uvjetima prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati proizvođači lijekova, kao i postupak njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05); 7. Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07) u dijelu koji se odnosi na proizvodnju medicinskih pomagala; 8. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati stručne institucije koje se bave ispitivanjem lijekova i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/04); 9. Pravilnik o ispitivanju bioraspoloživosti i bioekvivalenciji lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/04); 10. Odluka o Listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/11). Član 18. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju važiti sljedeći podzakonski akti i to: 1. Pravilnik o prijavljivanju i praćenju nuspojava lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/02); 2. Pravilnik o registraciji lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/02, 35/05, 53/06 i 22/07); 3. Kriteriji za izbor proizvođača lijekova i za registraciju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/02); 4. Pravilnik o dobroj proizvodnoj praksi ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02); 5. Pravilnik o dobroj kliničkoj praksi i kliničkim ispitivanjima lijeka ("Službene novine Federacije BiH", br. 61/04 i 56/05); 6. Kriteriji za izbor lijekova koji će se klinički ispitivati u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/05); 7. Naredba o načinu i uvjetima obavljanja redovne kontrole svake serije uvezenog lijeka i ljekovite supstance u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/06); 8. Pravilnik o uvjetima uvoza lijekova koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/03 i 41/04). Član 19. Ministarstva zdravstva i zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji, kao i zdravstvene ustanove i privatne prakse dužni su usaglasiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i propisa donesenih na osnovu ovog zakona.
Zakon o vinu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 55/12 27.06.2012 vino Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 55/12 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 55/12 Na osnovu člana IV.B.7.a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O VINU Proglašava se Zakon o vinu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 20.03.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 07.03.2012. godine. ZAKON O VINU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Zakona) Ovim zakonom uređuju se: proizvodnja, prerada, kvalitet i promet grožđa vinskih sorti plemenite loze Vitis vinifera, proizvodnja, prerada, kvalitet i promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji se koriste u proizvodnji vina, označavanje vina sa geografskim porijeklom, razvrstavanje vina i norme kvaliteta, nadležnosti u provođenju ovog zakona, nadzor i provođenjem ovog zakona i druga pitanja od značaja za grožđe, vino i druge proizvode od grožđa i vina koji se koriste u proizvodnji vina. Član 2. (Značenje pojmova) (1) Pojedini izrazi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) "vino" je poljoprivredno-prehrambeni proizvod dobiven potpunim ili djelimičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta proizveden od grožđa plemenite vinove loze koje u vrijeme berbe sadrži najmanje 64° Oechsla šećera, ukoliko nije za pojedine berbe, sorte i proizvodna područja drukčije određeno; b) "grožđe" je zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod plemenite vinove loze (Vitis vinifera) namijenjen za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; c) "masulj" je izmuljano grožđe sorti vinove loze Vitis vinifera sa peteljkom ili bez peteljke; d) "mošt" je tečni proizvod dobiven poslije muljanja grožđa i cijeđenja masulja sa stvarnom sadržinom alkohola najviše do 1%; e) "proizvođač grožđa" je pravno ili fizičko lice koje se bavi proizvodnjom grožđa i koje je upisano u Vinogradarski registar; f) "proizvođač mošta, vina i drugih proizvoda" je pravno ili fizičko lice koje se bavi proizvodnjom mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina i upisano je u Vinarski registar; g) "drugi proizvodi od grožđa i vina" su tvari porijeklom od grožđa, masulja, mošta i vina koji se koriste u proizvodnji vina; h) "direktno rodni hibrid" je sorta dobivena direktnim ukrštanjem sorte koja pripada vrsti Vitis vinifera sa drugom vrstom roda Vitis (hibridi prve generacije); i) "dozvoljene sorte" su sorte vinove loze čije je grožđe namijenjeno proizvodnji stonog vina, a uzgoj dozvoljen na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u skladu sa ovim zakonom; j) "preporučene sorte' 11 su dozvoljene sorte vinove loze čije je grožđe namijenjeno proizvodnji vina sa geografskim porijeklom i koje su utvrđene kao preporučene sorte za uzgoj za odgovarajuće vinogradarsko-geografsko proizvodno područje; k) "dozvoljena enološka sredstva" su sva sredstva propisana ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega koja se koriste u proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; 1) "dozvoljeni enološki postupci" su svi postupci u proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina propisani ovim zakonom; m) "organoleptička svojstva" su svojstva opažena čulima; n) "superanaliza" obuhvata fizičko-hemijsku analizu, organoleptičko ocjenjivanje, stručno tumačenje i komentar rezultata prve analize; o) "originalno pakiranje" je takvo pakiranje koje se nakon otvaranja bilo kakvom radnjom ne može vratiti u prvobitno stanje; p) "vinogradarski registar" je baza podataka o proizvođačima grožđa i vinogradarskim parcelama, kao i o drugim podacima u skladu sa ovim zakonom; r) "vinarski registar" je baza podataka o proizvođačima mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, o vinarijama, kao i o drugim podacima u skladu sa ovim zakonom; s) "matični zasad" je zasad vinove loze čija je namijena proizvodnja reprodukcionog materijala radi proizvodnje sadnica vinova loze; t) "stvarna alkoholna jačina" predstavlja broj volumnih dijelova čistog alkohola na temperaturi od 20°C koji se nalazi u 100 volumnih dijelova proizvoda pri spomenutoj temperaturi; u) "ukupna alkoholna jačina" predstavlja zbir stvarne i potencijalne alkoholne jačine izražene u volumnim % (potencijalna volumna alkoholna jačina predstavlja volumne dijelove čistog alkohola pri temperaturi od 20°C koji bi nastao potpunim previranjem šećera koji se nalazi u 100 volumnih dijelova proizvoda pri spomenutoj temperaturi). (2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda za pojmove u ovom zakonu uključuje oba roda. Član 3. (Nadležni organi i institucije) Za provođenje ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega nadležni su: a) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo); b) Federalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava); c) kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: kantonalna ministarstva); d) kantonalna tijela nadležna za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: kantonalna inspekcija); e) Federalni agromediteranski zavod Mostar (u daljnjem tekstu: Zavod); f) općinski organi uprave nadležni za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: općinski organi). II. VINOGRADARSKA PODRUČJA I RAZVRSTAVANJE VINA Član 4. (Vrste vinogradarskih geografskih proizvodnih područja) (1) Vinogradarsko područje Federacije je cjelokupno geografsko proizvodno područje na teritoriji Federacije na kojem postoje povoljni uvjeti za uzgoj vinove loze (u daljnjem tekstu: vinogradarsko područje). (2) Na teritoriji Federacije postoje sljedeća vinogradarska područja čiji se nazivi mogu koristiti kao oznake geografskog porijekla a to su: a) vinogradarska regija (rejon) je šire vinogradarsko područje na teritoriji Federacije koje se odlikuje sličnim ekološkim faktorima, uzgojem preporučenih sorti i ostalim nužnim faktorima za uspješan uzgoj vinove loze što omogućava proizvodnju grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda karakterističnih prema kvalitetu, prinosu grožđa i organoleptičkim svojstvima za tu regiju; b) vinogradarska podregija (podrejon) je uže vinogradarsko područje u okviru vinogradarske regije koje se odlikuje sličnim specifičnim ekološkim faktorima, uzgojem preporučenih sorti i ostalim faktorima što omogućava proizvodnju grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda karakterističnih prema kvalitetu, prinosu grožđa i organoleptičkim svojstvima za tu podregiju; c) vinogorje je usko vinogradarsko područje u okviru vinogradarske podregije koje se odlikuje ujednačenim specifičnim ekološkim faktorima, uzgojem preporučenih sorti i ostalim faktorima što omogućava proizvodnju grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda karakterističnih prema kvalitetu, prinosu grožđa i organoleptičkim svojstvima za to vinogorje; d) lokalitet (položaj) je najmanje vinogradarsko područje u okviru vinogorja koje se odlikuje homogenim ekološkim faktorima. (3) Granice i nazivi vinogradarskih područja i druge karakteristike vezane uz proizvodnju grožđa i vina u vinogradarskim područjima bit će propisani državnim propisom. Član 5. (Zabrane u proizvodnji vina) (1) Zabranjena je proizvodnja vina od grožđa iz matičnih zasada. 24) Zabranjena je proizvodnja vina od sljedećih sorti: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, dim Herbemont i drugih direktno rodnih hibrida. (3) Zabranjeno je u proizvodnim pogonima držati šećer, rakiju, etanol i druga sredstva i tvari, kojima se može povećati količina i mijenjati propisani prirodni sastojci mošta i vina. (4) Zabranjeno je proizvoditi vino od uvezenog grožđa, masulja, odnosno mošta. (5) U proizvodnji vrhunskih vina zabranjeno je dodavati koncentrisani mošt, šećer ili bilo koje druge slatke supstance. (6) U proizvodnji vina i drugih proizvoda od grožđa i vina zabranjeno je koristiti etilni alkohol koji nije vinskog porijekla. Član 6. (Izuzetak od primjene) (1) Odredbe ovog zakona ne odnose se na proizvodnju i preradu grožđa i vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji se koriste u proizvodnji vina koje fizičko lice proizvodi, odnosno prerađuje samo za vlastite potrebe na površini manjoj od 0,1 ha vinograda. (2) Odredbe ovog zakona ne odnose se i na pravna lica koja se bave poslovima ispitivanja u oblasti vinogradarstva i vinarstva, odnosno koja mikrovinifikacijom proizvode vino u količinama koje služe za eksperimentalne svrhe. (3) Vino proizvedeno u postupku ispitivanja iz stava (2) ovog člana nije dozvoljeno stavljati u promet. Član 7. (Razvrstavanje vina) Vina u smislu ovog zakona se dijele: 1) prema tehnologiji proizvodnje na: a) mirna vina; b) vina koja sadrže ugljendioksid i to: - pjenušava vina, - biser vina, - gazirana vina; c) specijalna vina: - desertna vina, - aromatizirana vina, - likerska vina; 2) prema boji vina na: - bijela, - ružičasta (rose, opolo) i - crna (crvena); 3) prema sadržaju neprevrelog šećera na: a) mirna vina: - suha, - polusuha, - poluslatka i - slatka; b) pjenušava, biser i gazirana vina: - vrlo suha, - suha, - polusuha, - poluslatka i - slatka. Član 8. (Predikatna vina) (1) Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, načina berbe i prerade daju poseban kvalitet, a moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti za pojedino vinogorje. (2) Predikatna vina su: a) "Kasna berba" - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt ima najmanje 94° Oechsla; b) "Izborna berba" - vino proizvedeno isključivo od brižno izabranog grožđa čiji mošt sadrži najmanje 105° Oechsla; c) "Izborna berba bobica" - vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica čiji mošt sadrži najmanje 127° Oechsla; d) "Izborna berba prosušenih bobica" - vino proizvedeno od prosušenih bobica čiji mošt sadrži najmanje 154° Oechsla; e) "Ledeno vino" - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C i prerađeno u smrznutom stanju čiji mošt sadrži najmanje 127 00. Oechsla. (3) Federalno ministarstvo odobrava proizvodnju i drugih predikatnih vina na osnovu proizvođačke specifikacije i elaborata Zavoda. Član 9. (Pjenušava vina) (1) Pjenušava vina su vina dobijena naknadnim alkoholnim vrenjem stonog, kvalitetnog i vrhunskog vina i sadrže ugljendioksid koji potiče isključivo od vrenja i ima pritisak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljendioksida pri temperaturi zatvorene posude od 20°C. (2) Prirodna pjenušava vina mogu biti: a) stono pjenušavo vino, b) stono pjenušavo vino sa konfrolisanim geografskim porijeklom, c) kvalitetno pjenušavo vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, d) vrhunsko pjenušavo vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 10. (Biser vina) (1) Biser vina su vina dobijena na bazi stonog vina, kvalitetnog vina ili proizvoda podobnih za dobijanje stonog vina ili kvalitetnog vina pod uvjetom da takva vina ili proizvodi imaju ukupnu alkoholnu jačinu ne manju od 9% vol. ili stvarnu alkoholnu jačinu ne manju od 7% vol. i imaju pritisak, zbog nastalog ugljendioksida, ne manji od 1 bara i ne veći od 2,5 bara kada se drže na temperaturi od 20°C u zatvorenim posudama. (2) Biser vina mogu biti: a) stono biser vino, b) stono biser vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) kvalitetno biser vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 11. (Gazirana vina) (1) Gazirana vina su vina dobijena na bazi stonih vina koja sadrže ugljendioksid koji u cjelosti ili djelimično potiče od dodavanja tog plina i imaju pritisak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljendioksida kada se drže u zatvorenoj posudi na temperaturi od 20°C. (2) Gazirana vina mogu biti: a) stono gazirano vino, b) stono gazirano vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 12. (Arhivsko vino) Arhivsko vino je vino koje se u podrumskim uvjetima čuva duže od njegovog optimalnog zrenja najmanje pet godina od prerade grožđa u vino od čega tri godine u boci. Član 13. (Specijalna vina) Specijalna vina su vina dobijena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodataka ili sa dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentrisanog mošta i aromatičnih ili drugih dozvoljenih supstanci biljnog porijekla. Član 14. (Desertna vina) (1) Desertna vina su specijalna vina dobijena posebnim načinom prerade prezrelog, odnosno prosušenog grožđa kao i vina dobijena posebnim postupcima dorade mošta i vina. (2) Desertno vino mora sadržavati najmanje 15% vol. stvarnog alkohola i maksimalno 22% vol. ukupnog alkohola. (3) Desertna vina razvrstavaju se u sljedeće kategorije kvaliteta: a) desertno vino, b) desertno kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) desertno vrhunsko vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 15. (Likerska vina) (1) Likerska vina su specijalna vina dobijena vrenjem masulja ili mošta uz dodatak koncentrisanog mošta, alkoholnog mošta, vinskog destilata ili vinskog alkohola. (2) Sadržaj stvarnog alkohola u likerskim vinima ne smije biti manji od 15% vol. niti veći od 22% vol. ukupnog alkohola. (3) Likerska vina razvrstavaju se u sljedeće kategorije kvaliteta: a) likersko vino, b) likersko kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) likersko vrhunsko vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 16. (Aromatizirana vina) (1) Aromatizirana vina su specijalna vina dobijena iz vina posebnim postupkom uz dodatak alkohola, šećera, kiselina i ekstrakta dobivenog maceracijom aromatičnih biljaka. (2) Aromatizirana vina sadrže najmanje 8% vol. stvarnog alkohola a najviše 25% vol. ukupnog alkohola. (3) Aromatizirana vina razvrstavaju se u sljedeće kategorije prema kvalitetu: a) aromatizirano vino, b) aromatizirano kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) aromatizirano vrhunsko vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 17. (Mlado vino) (1) Mlado vino je vino kod kojeg je izvršeno djelimično ili potpuno vrenje, sa potpunom ili nepotpunom tehnološkom obradom. (2) Mlado vino se razvrstava u sljedeće kategorije kvaliteta: a) stono mlado vino bez geografskog porijekla, b) stono mlado vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) kvalitetno mlado vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. III. ISPITIVANJE KVALITETA, ORGANOLEPTIČKO OCJENJIVANJE I OZNAČAVANJE VINA Član 18. (Predmet ispitivanja kvaliteta i organoleptičkog ocjenjivanja) (1) Vino prije punjenja i stavljanja u promet podliježe obaveznom ispitivanju fizičkih, hemijskih organoleptičkih osobina (u daljnjem tekstu: kvalitet vina) u skladu sa ovim zakonom. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, stona vina bez zaštićenog geografskog porijekla podliježi ispitivanju fizičkih i hemijskih osobina (laboratorijska analiza). (3) Za kvalitet vina odgovoran je proizvođač. Za kvalitet vina koje je proizveo jedan a punio drugi proizvođač odgovoran je proizvođač koji je izvršio punjenje. Za kvalitet vina u rinfuzi odgovoran je prodavač vina. Za uvezeno vino odgovoran je uvoznik. (4) Ispitivanjem kvaliteta vina utvrđuje se: ispunjenost fizičkih, hemijskih i organoleptičkih osobina za odgovarajuću vrstu i kategoriju vina; usaglašenost kvaliteta sa pratećom dokumentacijom u prometu; usaglašenost kvaliteta uvoznog vina sa certifikatom države izvoznice, dozvolom stavljanja u promet i uvjerenjem Zavoda o kontroli kvaliteta tog vina i drugih uvjeta propisanih ovim zakonom. (5) Vino ne smije biti u prometu ako se na osnovu ispitivanja kvaliteta vina utvrdi da ne postoji usaglašenost sa pratećom dokumentacijom ili certifikatom države izvoznice i ostalim uvjetima propisanim ovim zakonom. (6) Za utvrđivanje kvaliteta vina sa geografskim porijeklom proizvedenih u Federaciji prije stavljanja u promet uzorak uzima službeno lice iz Zavoda na zahtjev naručioca, a naručilac je dužan zahtjev dostaviti najmanje sedam dana ranije Zavodu. Postupak uzimanja uzoraka verifikuje se zapisnikom službenog lica koje je uzelo uzorak, sačinjenim na licu mjesta. (7) Zavod vodi evidenciju o izvršenim ispitivanjima iz stava (6) ovog člana. (8) Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi pravilnik o kvalitetu vina. Član 19. (Stručni, analitički i drugi poslovi iz oblasti vinogradarstva i vinarstva) (1) Stručne, analitičke i druge poslove iz oblasti vinogradarstva i vinarstva koji su posebno značajni za Federaciju a određeni su ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega, obavlja Zavod. (2) Poslovi iz stava (1) ovog člana su: a) savjetovanje, edukacija, osposobljavanje i prijenos znanja do vinogradara i vinara na tehnološkim, privrednim, ekološkim i drugim područjima važnim za razvoj vinogradarstva i vinarstva; b) selekcija i introdukcija sorti vinove loze u skladu sa propisima koji reguliraju ovu oblast; c) praćenje propisanih tehnologija i metoda proizvodnje grožđa i vina; d) analiza grožđa i vina i drugih proizvoda prema kvalitetu: ocjenjivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (laboratorijske analize i organoleptička ocjena vina); e) određivanje vremena berbe grožđa osim za stona vina bez zaštićenog geografskog porijekla; f) izrada stručne dokumentacije - elaborata za izdavanje rješenja za vina sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla; g) izdavanje dozvola za doslađivanje masulja i mošta; h) kontrola proizvodnje grožđa za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom; i) izdavanje uvjerenja o kvalitetu vina i drugih proizvoda koja se izvoze ili uvoze; j) uspostavljanje i održavanje kolekcije sorti i podloga vinove loze. (3) U obavljanju poslova iz stava (2) ovog člana Zavod je dužan primjenjivati međunarodne norme i standarde iz ove oblasti. (4) Poslove iz stava (2) ovog člana mogu obavljati i pravna lica koja za to ispunjavaju uvjete na osnovu pisanog ovlaštenja federalnog ministra. (5) Federalni ministar donosi pravilnik kojim propisuje uvjete koje moraju ispunjavati pravna lica u pogledu tehničke i kadrovske osposobljenosti za obavljanje poslova iz stava (2) ovog člana. (6) Federalni ministar rješenjem imenuje komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta iz stava 5. ovog člana. Na osnovu pisanog prijedloga komisije, federalni ministar donosi rješenje kojim s pravnom licu za koje se utvrdi da ispunjava propisane uvjete daje ovlaštenje za obavljanje određenih poslova. (7) Ovlaštenje iz stava (6) ovog člana oduzet će se rješenjem federalnog ministra ukoliko se utvrdi da je ovlašteno pravno lice prestalo ispunjavati propisane uvjete ili se utvrdi da je ovlaštenje izdato na osnovu netačnih i neistinitih podataka. Član 20. (Organoleptičko ocjenjivanje) (1) Organoleptičko ocjenjivanje vina sa geografskim porijeklom do donošenja odgovarajućeg propisa na državnom nivou vrši Komisija za organoleptičko ocjenjivanje vina (u daljnjem tekstu: Komisija) koju formira i imenuje federalni ministar. (2) Za ocjenjivača vina kao člana Komisije mogu se imenovati stučnjaci iz oblasti vinogradarstva i vinarstva koji se nalaze na Listi ocjenjivača vina koju - u saradnji sa Zavodom i kantonalnim ministarstvima izrađuje Federalno ministarstvo na čiji prijedlog listu utvrđuje i donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Komisija vrši organoleptičko ocjenjivanje vina sa geografskim porijeklom u prostorijama Zavoda koji ispunjava tehničke uvjete, kao i uvjete nepristranosti ocjenjivanja vina, a koje se ocjenjuje pod šiframa. (4) Zavod vodi evidenciju o prijavi postupka organoleptičke ocjene, rezultatu ocjenjivanja te, prema potrebi, izvještava institucije nadležne za primjenu i nadzor nad primjenom ovog zakona. (5) Federalni ministar propisuje postupak i metode organoleptičkog ocjenjivanja vina. Član 21. (Pakiranje, označavanje i imenovanje vina) (1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina pakiraju se i označavaju u skladu sa propisima kojima se uređuje njihov kvalitet. 2) Pakiranje i označavanje vina vrši proizvođač, odnosno uvoznik. (3) Zabranjeno je prepakiranje originalnog pakiranja vina i naknadno označavanje, kao i korištenje, odnosno stavljanje na pakovanje oznake drugog proizvođača kao i prodaja tako označenog vina. (4) Za označavanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina mogu se upotrijebiti samo propisane oznake koje potrošača ne dovode u zabludu o porijeklu, stepenu kvaliteta i sastavu vina, sorti grožđa od kojeg je vino proizvedeno, o mogućim odlikovanjima proizvođača, posebnim postupcima proizvodnje i drugom. (5) Federalni ministar propisuje način pakiranja, označavanja i imenovanja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. IV. PROIZVODNJA GROŽĐA Član 22. (Proizvodnja grožđa) (1) Proizvodnjom grožđa smatraju se svi radovi u vinogradu, uključujući i berbu grožđa. (2) Grožđe koje je namijenjeno za preradu u vino može se proizvoditi samo na površinama utvrđenim Vinogradarskim katastrom od određenih preporučenih i dozvoljenih sorti vinove loze za određeno proizvodno područje. (3) Grožđe koje je namijenjeno za preradu u vino mora biti proizvedeno odgovarajućom vinogradarskom tehnologijom. Član 23. (Berba grožđa) (1) Berba grožđa može se vršiti samo u vrijeme kada grožđe dostigne odgovarajuću zrelost za određeno vinogradarsko područje, sortu, vrstu i kategoriju vina. (2) Berba grožđa za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina nije dozvoljena prije dana koji, po pojedinačnim područjima za pojedine sorte vinove loze i stepenu kvaliteta na osnovu podataka o dozrijevanju grožđa, odredi Zavod ili ovlašteno pravno lice. (3) Rok za berbu grožđa određuje se na osnovu terenskih mjerenja zrenja grožđa tako da grožđe za vrijeme berbe ima dovoljan stepen šećera da doslađivanje masulja ili mošta više nije potrebno. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, zbog izuzetno nepogodnih prilika za dozrijevanje grožđa Zavod ili ovlašteno pravno lice može dopustiti proizvodnju vina od grožđa koje za vrijeme berbe ima najmanje 52° Oechsla. Dozvoljeni rok za berbu Zavod ili ovlašteno pravno lice objavljuje na način uobičajen u određenom kraju. (5) Berbu grožđa za vrhunsko vino treba prethodno prijaviti Zavodu koji će prije berbe usporediti proizvodnu česticu vinogradarskog posjeda sa evidencijama registriranih površina, pregledati količinu i kvalitet grožđa predviđenog za proizvodnju vrhunskog vina o čemu će sačiniti zapisnik i izdati odobrenje. Član 24. (Proizvođači grožđa) (1) Proizvođač grožđa je fizičko ili pravno lice (u daljnjem tekstu: proizvođač grožđa) koje ima u vlasništvu, zakupu, odnosno u koncesiji najmanje 0,1 ha vinograda na teritoriji Federacije i upisano je u Vinogradarski registar koji vodi općinski organ. (2) Proizvođač grožđa dužan je postupati na način kako bi se sačuvale sve prirodne karakteristike grožđa. (3) Proizvođač grožđa koji proizvodi grožđe za proizvodnju vina koje nije namijenjeno prometu, a ima u vlasništvu, zakupu, odnosno koncesiji manje od 0,1 ha vinograda ne mora se upisati u Vinogradarski registar. (4) Proizvođači grožđa za proizvodnju vina dužni su svake godine nadležnim općinskim organima prijaviti količine grožđa proizvedene iz date godine berbe. (5) Podatke iz stava (4) ovog člana nadležnim općinski organ dužan je dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu. Član 25. (Način upisa u Vinogradarski registar) (1) Upis u Vinogradarski registar vrši se na osnovu zahtjeva koji proizvođač grožđa iz člana 24. stav (1) ovog zakona podnosi općinskom organu. (2) Proizvođači grožđa upisuju se u Vinogradarski registar općine na čijoj teritoriji se nalaze njihovi vinogradi, odnosno njihov veći dio (fizička lica), a proizvođači grožđa (pravna lica) upisuju se u registar općine u kojoj pravno lice ima sjedište. (3) Zahtjev za upis u Vinogradarski registar sadrži: a) podatke o proizvođaču grožđa: ime, prezime, spol, adresu i jedinstven matični broj za fizička lica, odnosno naziv, sjedište, adresu, šifru djelatnosti, poreski identifikacijski broj za pravna lica i obrtnike; b) podatke o odgovornom licu za proizvodnju grožđa (ime, prezime, spol, adresa, jedinstven matični broj); c) podatke o vinogradima: općina, katastarska općina, broj katastarske parcele, podaci o pravu korištenja zemljišta-vlasništvo, zakup ili koncesija, površina vinograda, godina sadnje, sorta, broj trsa, prinos po trsu i hektaru; d) broj iz registra poljoprivrednih gazdinstava ukoliko je proizvođač grožđa upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenata u skladu sa važećim propisima. (4) Općinski organ donosi rješenje o upisu u Vinogradarski registar protiv kojeg je dozvoljena žalba nadležnom kantonalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (5) Rješenje o upisu u Vinogradarski registar općinski organ je dužan dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja. (6) Proizvođač grožđa je dužan svaku promjenu podataka prijaviti općinskom organu u roku od sedam dana od dana nastale promjene, a općinski organ je dužan u roku od 15 dana o nastaloj promjeni obavijestiti Federalno i kantonalno ministarstvo. Član 26. (Zbirni Vinogradarski registar) (1) Zbirni Vinogradarski registar vodi Federalno ministarstvo na osnovu izvršenih upisa u vinogradarske registre općinskih organa. (2) Zbirni Vinogradarski registar se vodi u elektronskoj formi i može se povezivati sa drugim bazama i registrima Federalnog ministarstva i drugih nadležnih organa. (3) Federalni ministar propisuje sadržaj i način vođenja Vinogradarskog registra. (4) Podaci iz Zbirnog Vinogradarskog registra su javni i čuvaju se trajno. Član 27. (Brisanje iz Vinogradarskog registra) (1) Proizvođač grožđa se briše iz Vinogradarskog registra ako: a) prestane obavljati djelatnosti upisane u Vinogradarski registar u skladu sa ovim zakonom; b) prestane ispunjavati uvjete propisane ovim zakonom. (2) Općinski organ donosi rješenje o brisanju iz Vinogradarskog registra protiv kojeg se može izjaviti žalba kantonalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Rješenje o brisanju iz Vinogradarskog registra općinski organ je dužan dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana radi brisanja iz zbirnog Vinogradarskog registra. Član 28. (Vinogradarski katastar) (1) Vinogradarski katastar uspostavlja i vodi Zavod. (2) Federalni ministar propisuje sadržaj i način vođenja Vinogradarskog katastra. V. PROIZVODNJA I PRERADA VINA I DRUGIH PROIZVODA OD GROŽĐA I VINA Član 29. (Proizvodnja vina) Proizvodnja vina obuhvata preradu grožđa (obrada grožđa, masulja i mošta), alkoholno vrenje masulja i mošta, njegu vina i pripremanje vina za potrošnju, punjenje vina u originalnu ambalažu, te skladištenje vina prije stavljanja u promet. Član 30. (Proizvođači vina i drugih proizvoda od grožđa i vina) (1) Proizvodnjom vina i drugih proizvoda od grožđa i vina može se baviti fizičko, odnosno pravno lice (u daljnjem tekstu: proizvođač vina) upisano u Vinarski registar koji vodi općinski organ. (2) Proizvođač vina se upisuje u Vinarski registar ako ispunjava uvjete u pogledu objekata, prostorija, tehničkih uvjeta, opreme, sudova i uređaja, kao i u pogledu stručnog kadra. (3) Federalni ministar propisuje uvjete u pogledu objekata, prostorija, tehničke opremljenosti i stručnog kadra koje mora ispunjavati proizvođač vina. (4) Proizvođači mošta i vina i trgovci sa izuzetkom trgovaca na malo, dužni su svake godine prijaviti nadležnim općinskim organima svoje zalihe mošta i vina, bilo da su iz te godine ili iz berbi prethodnih godina. Mošt i vino uvezeno iz drugih zemalja treba navesti odvojeno. (5) Podatke iz stava (4) ovog člana nadležni općinski organ je dužan dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu. Član 31. (Njega i obogaćivanje vina) (1) U proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina mogu se koristiti samo propisani enološki postupci i dozvoljena enološka sredstva kojima se razvijaju i čuvaju prirodne karakteristike mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. (2) Ako enološki postupci i enološka sredstva iz stava (1) ovog člana nisu propisana, primjenjuju se enološki postupci i enološka sredstva koje je propisala Međunarodna organizacija za lozu i vino - Organisation Internationale de la Vigne et du Vin (u daljnjem tekstu: OIV), a objavljeni su u njenim zvaničnim publikacijama. (3) Doslađivanje masulja i mošta nije dozvoljeno, osim ako Zavod ili ovlašteno pravno lice izda dozvolu o doslađivanju masulja i mošta ako su u pojedinim godinama vremenske prilike za rast i razvoj vinove loze bile posebno nepovoljne, a pri tom uzima u obzir proizvodno područje i prosječan stepen kvaliteta vina i sortu grožđa. (4) Dozvola za doslađivanje ne može se izdati ako je masulj, odnosno mošt namijenjen za proizvodnju vrhunskih vina. (5) Zabranjeno je povećavanje ili smanjivanje kiselosti u proizvodnji vrhunskih vina. (6) Dozvola iz stava (3) ovog člana zajednička je odluka za sve proizvođače grožđa i vina pojedine sorte sa određenog proizvodnog područja i izdaje se na osnovu zahtjeva proizvođača sa određenog proizvodnog područja. Jedan primjerak dozvole dostavlja se nadležnoj poljoprivrednoj inspekciji. Član 32. (Način upisa u Vinarski registar) (1) Upis u Vinarski registar vrši se na osnovu zahtjeva koji proizvođač vina iz člana 30. stav (1) ovog zakona podnosi općinskom organu. (2) Obavezu upisa u Vinarski registar imaju fizička i pravna lica koja se bave prometom vina u rinfuzi i koja vrše uslužno pakiranje vina. (3) Zahtjev za upis u Vinarski registar sadrži: a) podatke o proizvođaču vina: ime, prezime, spol, adresu i jedinstven matični broj za fizička lica, odnosno naziv, sjedište, adresu, šifru djelatnosti, poreski identifikacijski broj za pravno lice i obrtnika; b) podatke o odgovornom licu za proizvodnju vina (ime, prezime, spol, adresa, jedinstven matični broj); c) podatke o proizvodnji, sirovinama i gotovim proizvodima; d) podatke o proizvodnim pogonima i skladištima; e) podatke o tehnološkoj opremi za preradu grožđa i za punjenje vina; f) podatke o sudovima za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; g) podatke o laboratorijskim instrumentima; h) podatke o prijavljenim, odnosno registriranim žigovima; i) podatke o standardima kvaliteta i certifikatima; j) podatke o obimu godišnje prodaje i broju boca i dr.; k) broj iz registra poljoprivrednih gazdinstava ukoliko je proizvođač grožđa upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenata u skladu sa važećim Propisima. (4) Općinski organ donosi rješenje o upisu u Vinarski registar protiv kojeg je dozvoljena žalba nadležnom kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (5) Proizvođač vina je dužan svaku promjenu podataka prijaviti općinskom organu u roku od sedam dana od dana nastale promjene, a općinski organ je dužan u roku od 15 dana o nastaloj promjeni obavijestiti Federalno i kantonalno ministarstvo. Član 33. (Zbirni Vinarski registar) (1) Zbirni Vinarski registar vodi Federalno ministarstvo na osnovu izvršenih upisa u Vinarske registre općinskih organa. Općinski organi su dužni podatke o izvršenom upisu proizvođača vina u Vinarski registar dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana izvršenog upisa radi upisa u Zbirni Vinarski registar za teritorij Federacije. (2) Zbirni Vinarski registar se vodi u elektronskoj formi i može se povezivati sa drugim bazama i registrima Federalnog ministarstva i drugih nadležnih organa. (3) Federalni ministar propisuje sadržaj i način vođenja Vinarskog registra. (4) Podaci iz Zbirnog Vinarskog registra su javni i čuvaju se trajno. Član 34. (Brisanje iz Vinarskog registra) (1) Proizvođač vina briše se iz Vinarskog registra ako. a) prestane proizvoditi vino i druge proizvode od grožđa i vina u skladu sa ovim zakonom; b) prestane ispunjavatu uvjete propisane ovim zakonom. (2) Općinski organ donosi rješenje o brisanju iz Vinarskog registra protiv kojeg se može izjaviti žalba kantonalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Rješenje o brisanju iz Vinarskog registra općinski organ dužan je dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana radi brisanja iz Zbirnog Vinarskog registra. Član 35. (Vinarijska evidencija) (1) Proizvođač vina dužan je voditi vinarijsku evidenciju koja sadrži podatke o upotrijebljenim sirovinama, enološkim sredstvima, proizvodnji, kvalitetu, količini, transportu grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, prometu grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina sa dokumentacijom koja to potvrđuje. (2) Vinarijska evidencija i prateća dokumentacija o vinarijskoj evidenciji čuva se najmanje pet godina - računajući od prodaje posljednje količine tog vina, odnosno drugog proizvoda od grožđa i vina. (3) Federalni ministar propisuje sadržaj i način vođenja vinarijske evidencije. Član 36. (Obilježavanje posuda) (1) Proizvođač vina dužan je obilježiti svaku posudu sa masuljom, moštom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina u rinfuznom stanju namijenjenu za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina, odnosno drugih proizvoda od grožđa i vina. (2) Proizvođač vina dužan je posebno obilježiti posudu sa moštom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina sa nedostatkom koje je potrebno doraditi ili preraditi sa tačnim navođenjem nedostataka u odnosu na njihov propisani kvalitet. (3) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne mogu se staviti u promet dok se nedostaci otklone. (4) Federalni ministar propisuje način obilježavanja posuda iz st. (1) i (2) ovog člana. Član 37. (Miješanje grožđa, masulja, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina) (1) Miješanje grožđa, masulja, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina dozvoljeno je za pojedine kvalitetne kategorije vina, za vina iz različitih godina proizvodnje i različite boje grožđa samo u okviru koji određuje ovaj zakon. (2) Zabranjeno je miješanje vina proizvedenog na teritoriji Federacije sa uvezenim vinom. (3) Zabranjeno je miješati stono, kvalitetno ili vrhunsko vino sa specijalnim vinima, masulj, mošt ili vino od plemenite vinove loze sa proizvodima direktno-rodnih hibrida, zdrava vina sa pokvarenim vinima i vinima sa manom, te bijela vina sa crnim (crvenim) vinima radi dobivanja ružičastih vina. Član 38. (Parametri i metode utvrđivanja kvaliteta) (1) Mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina moraju ispunjavati propisan kvalitet u pogledu fizičkih, hemijskih i organoleptičkih svojstava. (2) Ako vrijednosti pojedinih parametara kvaliteta nisu utvrđene propisom kojim se uređuje kvalitet vina, upotrebljavaju se vrijednosti koje preporučuje OIV, a objavljene su u njenim zvaničnim publikacijama. (3) Kvalitet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina utvrđuje se propisanim metodama, a ako metode nisu propisane utvrđivanje se vrši u skladu sa metodama određenim od OIV-a. Član 39. (Neodgovarajući mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina) Ako mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne odgovaraju zahtjevima iz ovog zakona i propisima kojima se određuje njihov kvalitet, proizvođač je dužan postupiti u skladu sa nalogom nadležnog inspektora. Troškovi postupka sa ovakvim moštom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina padaju na teret proizvođača. VI. OZNAČAVANJE VINA SA GEOGRAFSKIM PORIJEKLOM Član 40. (Vrste oznaka za vina sa geografskim porijeklom) (1) Vino sa geografskim porijeklom se označava: a) oznakom geografskog porijekla; b) oznakom kvalitetne kategorije; c) priznatim tradicionalnim nazivom. Član 41. (Oznake geografskog porijekla) (1) Oznake geografskog porijekla su: a) geografska oznaka; b) oznaka kontroliranog geografskog porijekla. (2) Geografska oznaka je naziv vinogradarske regije kojom se označava vino koje posjeduje kvalitet, ugled, odnosno druge specifične karakteristike koje se pripisuju njegovom geografskom porijeklu, ako je najmanje 85% grožđa proizvedeno u toj regiji, ako je vino proizvedeno u toj regiji i ako je vino proizvedeno od jedne ili više sorti vinove loze vrste Vitis vinifera, odnosno sorti dobivenih križanjem sorti Vitis vinifera i drugih sorti iz roda Vitis. (3) Oznaka kontroliranog geografskog porijekla je naziv vinogradarske podregije, odnosno vinogorja kojim se označava vino čiji su kvalitet i karakteristike uvjetovane isključivo datom vinogradarskom podregijom, odnosno vinogorjem sa prirodnim i ljudskim faktorima gdje je grožđe i vino proizvedeno isključivo u datoj podregiji, odnosno vinogorju i gdje je vino proizvedeno od jedne ili više sorti vinove loze vrste Vitis vinifera. (4) Nazivu vinogradarske podregije, odnosno vinogorja može se dodati i naziv lokaliteta (potesa) ili vinogradarske oaze ukoliko grožđe za dato vino potiče sa tog lokaliteta (potesa) vinogradarske oaze. (5) Federalni ministar propisuje nazive oznaka geografskog porijekla, način i postupak priznavanja, maksimalne prinose grožđa i način i postupak proizvodnje i obilježavanja vina sa oznakom geografskog porijekla, sadržaj zahtjeva i ostale uvjete za priznavanje oznake geografskog porijekla. (6) Pravo na označavanje geografskog porijekla vina proizvođač vina stiče nakon dobivanja uvjerenja o ocjeni vina. Član 42. (Kvalitetne kategorije vina) (1) Razvrstavanje vina u kvalitetne kategorije zavisi od dostignutog kvaliteta grožđa, prinosa grožđa po hektaru koji ne smije biti veći od propisane količine, stepena šećera u grožđu, prirodnog alkohola i drugih supstanci vina, te organoleptičkih svojstava vina za tu vrstu oznake geografskog porijekla. (2) Vina se razvrstavaju u sljedeće kvalitetne kategorije: a) Stono vino bez oznake geografskog porijekla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti vinove loze. Stono vino bez oznake geografskog porijekla ne može nositi oznaku sorte; b) Stono vino sa oznakom geografskog porijekla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potiču iz jedne vinogradarske regije; c) Kvalitetno vino sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla (ZGP) je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potiču iz jedne vinogradarske podregije sa izraženim kvalitetnim organoleptičkim svojstvima značajnim za ekološke uvjete i sorte određene vinogradarske podregije, vinogorja ili lokaliteta čiju oznaku nosi, koje je odnjegovano u toj regiji; d) Vrhunsko vino sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla (ZGP) je vino proizvedeno od određene sorte ili grupe sorti grožđa koje potiču iz jednog ili više vinogradarskih lokaliteta u okviru jednog vinogorja sa izuzetno izraženim kvalitetnim, specifičnim organoleptičkim i hemijskim svojstvima značajnim za ekološke uvjete položaja i sorte, odnosno grupe sorti grožđa. To vino mora biti odnjegovano i punjeno u boce u vinogorju koje obuhvata određeni položaj. (3) Ako vino iz stava (2) tač. b), c) i d) ovog člana ima oznaku sorte, mora biti proizvedeno od najmanje 85% grožđa sorte čije ime nosi. Član 43. (Priznati tradicionalni naziv) (1) Priznati tradicionalni naziv je izraz za označavanje vina sa tradicionalnim načinom proizvodnje na određenom vinogradarskom području, sa posebnim karakteristikama koje ima dugogodišnji, nepromjenjivi kvalitet, što se dokazuje elaboratom odobrenim od Federalnog ministarstva i koje je kao takvo ocijenjeno i priznato. (2) Federalni ministar propisuje način i postupak priznavanja, proizvodnje i obilježavanja vina sa priznatim tradicionalnim nazivom, sadržaj zahtijeva i ostale uvjete za priznavanje priznatog tradicionalnog naziva. Član 44. (Priznavanje oznaka za vina sa geografskim porijeklom) (1) Proizvođač vina može proizvoditi vino sa geografskim porijeklom na osnovu rješenja nadležnog organa o priznavanju oznake za to vino. (2) Uz zahtjev za izdavanje rješenja iz stava (1) ovog člana podnosi se elaborat o proizvodnji vina sa geografskim porijeklom koji izdaje Zavod ili ovlašteno pravno lice. (3) Evidenciju oznaka geografskog porijekla vodi Federalno ministarstvo u saradnji sa drugim nadležnim organima. (4) Na međunarodno registriranje oznaka vina sa geografskim porijeklom primjenjuju se propisi kojima se uređuju oznake geografskog porijekla. Član 45. (Elaborat) Elaborat (stručna dokumentacija) za izdavanje rješenja za vina sa oznakom kontroliranog geografskog porijekla sadrži: a) geografske, ortografske i geološke podatke o vinogradarskom području (regija, podregija, vinogorje, lokalitet) na kojem bi se proizvodilo grožđe za vino za koje se traži rješenje za označavanje kontroliranog porijekla, te opis područja i površinu vinograda u regiji, podregija vinogorju, lokalitetu; b) podatke o postojećim površinama pod vinogradima (parcela) na osnovu zemljišno-knjižnih izvoda i prijepisa posjedovnog lista; c) podatke o sortnom sastavu, agrobiološkim i tehnološkim karakteristikama sorte i podlogama svakog vinograda, iskazano brojčano i u procentu zastupljenosti; d) prikaz klimatskih, zemljišnih, temperaturnih i drugih faktora svojstvenih za određeno područje i koji imaju značajan uticaj na proizvodnju određenog kvaliteta grožđa i vina; e) podatke o urodu po trsu, jedinici površine i ukupno; f) opis agrotehnike, ampelotehnike i zaštite od biljnih bolesti i štetnika koji se primjenjuju odnosno namjeravaju primjenjivati; g) opis načina prerade grožđa, dorade i njege vina i opis sredstava koja se upotrebljavaju u proizvodnji; h) opis objekata, tehničkih sredstava i uređaja koji se upotrebljavaju u proizvodnji; i) analizu hemijskog sastava mošta i vina, te opis organoleptičkih svojstava vina; j) opis boce, opreme i oznaka koje će dato vino imati u prometu; k) podatke koji se moraju pratiti u proizvodnji svake godine, a predstavljaju specifičnost određenog vina; l) druge podatke značajne za ocjenu i postizanje određenog kvaliteta; m) broj iz Registra proizvođača grožđa i vina. Član 46. (Kontrola proizvodnje vina sa geografskim porijeklom) (1) Kontrola proizvodnje vina sa geografskim porijeklom osigurava se kontrolom proizvodnje grožđa namijenjenog za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom na određenom vinogradarskom području koje se odlikuje posebnim klimatskim, zemljišnim i ostalim uvjetima, kontrolom proizvodnje vina sa geografskim porijeklom, ispitivanjem kvaliteta i organoleptičkim ocjenjivanjem vina sa geografskim porijeklom radi izdavanja rješenja o ispunjenosti uvjeta za korištenje oznake i stavljanje vina sa geografskim porijeklom u promet iz date godine berbe. (2) Na osnovu rješenja o priznavanju oznake za vino sa geografskim porijeklom proizvođač svake godine podnosi zahtjev Zavodu najkasnije do 31. decembra za kontrolu proizvodnje grožđa za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom, čija će proizvodnja započeti u narednoj kalendarskoj godini. Član 47. (Korištenje oznake i stavljanje vina sa geografskim porijeklom u promet) (1) Nakon izvršene kontrole proizvodnje grožđa za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom i izvršenog ispitivanja i utvrđivanja kvaliteta te ocjene od Komisije za organoleptičko ocjenjivanje vina, Zavod izdaje uvjerenje i stručno mišljenje sa pratećom dokumentacijom. (2) Na osnovu uvjerenja i stručnog mišljenja sa pratećom dokumentacijom iz stava (1) ovog člana nadležni organ izdaje rješenje o ispunjenosti uvjeta za korištenje oznake vina sa geografskim porijeklom iz date godine berbe. (3) U slučaju bilo kakve promjene iz člana 44. stav (1) ovog zakona proizvođač vina je dužan kod nadležnog organa zatražiti izmjenu već izdatog rješenja o priznavanju oznake geografskog porijekla. Uz zahtjev za izmjenu rješenja potrebno je priložiti dodatak (aneks) elaborata koji odnosi na zatraženu izmjenu. (4) Zahtjev za stavljanje u promet vina sa geografskim porijeklom proizvođač vina je dužan podnijeti kantonalnom ministarstvu. Član 48. (Promjena kategorije vina) Vino sa oznakom kontroliranog geografskog porijekla može se u pojedinim godinama zbog slabijeg kvaliteta ili iz drugih razloga svrstati u nižu kategoriju, ako je to predviđeno elaboratom iz člana 45. ovog zakona ili aneksom elaborata. Član 49. (Troškovi kontrole) (1) Troškove obavljanja poslova vezanih uz geografsko porijeklo, kontrole proizvodnje grožđa namijenjenog za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom, kontrole proizvodnje vina sa geografskim porijeklom, kao i ispitivanje kvaliteta i organoleptičkog ocjenjivanja vina sa geografskim porijeklom snosi proizvođač vina. (2) Sredstva ostvarena na ime troškova iz stava (1) ovog člana prihod su vršioca usluga, odnosno organa koji vodi postupak. Član 50. (Zabrana korištenja oznake) (1) Proizvođaču vina i uvozniku vina zabranjuje se: a) upotreba oznaka, naziva, slika, crteža i sl. koji bi mogli dovesti u zabludu potrošače u pogledu porijekla vina i kvalitetne kategorije; b) prevođenje oznaka za vina sa geografskim porijeklom; c) upotreba riječi: "sličan kao", "vrsta", "tip", "stil", "postupak", "kao", "ukus" i sl., odnosno bilo koji sličan izraz koji upućuje ili podsjeća na oznaku za vina sa geografskim porijeklom; d) navođenje sastojaka ili osobina vina koje ono nema; e) navođenje podatka o posebnim osobinama koja imaju druga vina; f) korištenje bilo kojeg drugog postupka koji dovodi potrošača u zabludu o pravom porijeklu, odnosno kvalitetu vina; g) upotreba priznate oznake, iako navode istinsko porijeklo vina, ali ne posjeduju rješenje o ispunjenosti uvjeta za korištenje te oznake i stavljanje tog vina sa geografskim porijeklom u promet iz date godine berbe. (2) Vino koje na oznaci sadrži, odnosno sastoji se od imena naziva i oznake geografskog porijekla ne može se zaštititi ako bi njegovo korištenje dovelo do bilo koje radnje iz stava (1) ovog člana. (3) Ako trgovačko ime vina sadrži neposredno ili posredno naziv geografske oznake takvo trgovačko ime ne smije se upotrebljavati i ako je vino zaista proizvedeno na datom vinogradarskom području čiji je naziv neposredno ili posredno sadržan u trgovačkom imenu vina, ako nema rješenje o priznavanju oznake geografskog porijekla i rješenje o ispunjenosti uvjeta za korištenje te oznake i stavljanje tog vina sa geografskim porijeklom u promet iz date godine berbe. Član 51. (Odnos prema oznakama geografskog porijekla drugih država) Odredbe člana 50. ovog zakona ne odnose se na oznake za vina sa geografskim porijeklom drugih država, odnosno regionalnih organizacija koje je Bosna i Hercegovina priznala na osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, osim ukoliko oznaka geografskog porijekla nije ili je prestala biti zaštićena u državi porijekla, odnosno regionalnoj organizaciji ili se prestala koristiti u toj državi, odnosno regionalnoj organizaciji. VII. PROMET GROŽĐA, MOŠTA, VINA I DRUGIH PROIZVODA Član 52. (Promet) (1) Prometom grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina smatraju se, prema ovom zakonu, svi postupci nakon završene proizvodnje grožđa, mošta, odnosno vina i drugih proizvoda od grožđa i vina nastali skladištenjem, prijevozom, razvrstavanjem i prodajom grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, kao i njihovim izvozom ili uvozom, osim vina i drugih proizvoda od grožđa i vina za vlastitu upotrebu proizvođača, a koji su proizvedeni u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Proizvođač vina je dužan vino iz svake godine berbe staviti u promet osim u slučaju opravdanih okolnosti kada je proizvođač vina dužan pisano obavijestiti nadležno kantonalno ministarstvo, odnosno općinski organ zavisno od kategorije vina. (3) U promet se ubraja i ponuda vina u ugostiteljskim objektima, domaćinstvima koja se bave turizmom ili sličnim domaćinstvima, prodavnicama u kojima se obavlja promet robe na malo, učestvovanje na izložbama vina i drugim oblicima neposredne ponude krajnjem potrošaču. (4) Sva vina u ugostiteljskim objektima moraju se držati u originalnoj ambalaži, a noročito stono vino, stono vino sa kontroliranim geografskim porijeklom i kvalitetno vino sa kontroliranim geografskim porijeklom mogu se držati u staklenim bocama ili posudama od drugog materijala koji osigurava kvalitet vina u pogledu fizikalno-hemijskih i organoleptičkih svojstava do 60 litara volumena i prodavati kao otvorena roba. Prodajom kao otvorene robe ne smatra se prodaja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina na čaše iz originalno zatvorenih posuda do 5 litara volumena. (5) U prometu se ne smiju držati vina koja su pokvarena ili imaju manu, te drugi proizvodi od grožđa i vina koji ne zadovoljavaju uvjete za stavljanje u promet u skladu sa odredbama ovog zakona. (6) Sva originalno pakirana vina u skladu sa članom 53. ovog zakona prije stavljanja u promet moraju imati rješenje o puštanju vina u promet i to: a) rješenje o stavljanju u promet vina bez geografskog porijekla izdaje nadležni općinski organ na osnovu zahtjeva proizvođača vina i analitičkog izvještaja o kvalitetu vina; b) rješenje o stavljanju u promet vina sa geografskim porijeklom izdaje nadležni kantonalni organ na osnovu tražene količine vina, stručnog mišljenja Zavoda o proizvodnji grožđa i vina, analitičkog izvještaja o vinu i rješenja o ispunjenosti uvjeta za korištenje oznake za to vino. (7) Nakon izdavanja rješenja za stavljanje vina u promet nije dozvoljeno vršiti nikakve promjene na vinu. (8) Pošiljku vina i drugih proizvoda u rinfuznom stanju koja se nalazi u transportu uz otpremnicu obavezno prati dokument kao dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu vina i drugih proizvoda namijenjenih za stavljanje u promet. (9) Nadležni kantonalni i općinski organi vode evidenciju o izdatim rješenjima iz stava (6) ovog člana, te primjerak rješenja dostavljaju Federalnom ministarstvu. Član 53. (Uvjeti za stavljanje vina u promet) (1) Vino se može stavljati u promet, odnosno može se nuditi krajnjem potrošaču samo u originalnom pakiranju propisanog kvaliteta. Originalno pakirano vino je vino punjeno u propisanu ambalažu i označeno na propisan način u skladu sa ovim zakonom i drugim važećim propisima. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, proizvođač vina može vino koje je proizvedeno od vlastitog grožđa nuditi krajnjem potrošaču u rinfuzi u okviru vlastite vinarije gdje je proizvedeno i na vinskim manifestacijama pod uvjetom da su namijenjene količine vina za vinske manifestacije prijavljene Federalnom i kantonalnom ministarstvu. Član 54. (Prijevoz vina, grožđa i drugih proizvoda od grožđa i vina) (1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina moraju se prevoziti i skladištiti na način da im se sačuvaju fizičke, hemijske i organoleptičke osobine koje uz otpremnicu mora pratiti odgovarajuća dokumentacija o kontroli kvaliteta. (2) Proizvođač vina može kupovati i prodavati vino i druge proizvode od drugog proizvođača u rinfuznom stanju isključivo kao sirovinu za daljnju doradu uz prethodno osiguranje dokaza o ispitanom i utvrđenom kvalitetu vina, odnosno drugog proizvoda od grožđa i vina. (3) Federalni ministar propisuje uvjete prometa, prijevoza i skladištenja grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. Član 55. (Rokovi za promet vina) Vino sa geografskim porijeklom može se staviti u promet nakon provedenih tehnoloških postupaka opisanih u elaboratu za to vino sa geografskim porijeklom. Mlado vino može se staviti u promet do 31. decembra u godini berbe. Član 56. (Zabrane vezane uz promet) Zabranjen je promet: a) vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji potiču od grožđa direktno rodnih hibrida i matičnih zasada, b) vina koja nisu ocijenjena, c) pokvarenih vina, vina sa greškom, te vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji ne odgovaraju propisanom kvalitetu, odnosno nisu pogodni za ljudsku ishranu osim za daljnju preradu, d) neispravno označenih i deklarisanih vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, e) vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koja su mješavina uvoznog i domaćeg vina ili drugog proizvoda od grožđa i vina, f) vina koja nemaju rješenje za stavljanje u promet. Član 57. (Uvoz) (1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji se uvoze za prodaju u Federaciji moraju, prema kvalitetu i označavanju ispunjavati uvjeta prema ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu njega, imati certifikat o kvalitetu izdat od ovlaštene institucije države izvoznice kao i nalazi analize ovlaštene institucije države izvoznice. Ako za određeni proizvod od grožđa, odnosno vina nisu propisani uvjeti propisima Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne Hercegovine takav proizvod mora ispunjavati uvjete koji važe u državi izvoznici. (2) Proizvodi iz stava (1) ovog člana moraju pri uvozu imati i certifikat o kvaliteti izdat od nadležne institucije zemlje proizvođača (izvoznice), a ako ne potiču iz zemalja koje su članice Evropske unije moraju imati i certifikat o kvalitetu izdat od Zavoda. (3) Na certifikatu države izvoznice, odnosno na nalazu ovlaštene institucije države izvozinice moraju biti obavezno navedeni sljedeći podaci: naziv proizvođača, zemlja porijekla, država izvoznica, oznaka geografskog porijekla, oznaka kvaliteta u skladu sa stepenom kvaliteta, oznaka o kategorizaciji vina prema sadržaju šećera, volumni postotak alkohola. (4) Vino koje se uvozi u rinfuznom stanju može se pakirati i stavljati u promet pod uvjetima definiranim stavom (5) ovog člana. (5) Ako se uvozi vino u rinfuznom stanju za neposrednu ljudsku upotrebu stavlja se u promet za krajnjeg potrošača u bocama deklarisano u skladu sa podacima navedenim na certifikatu države izvoznice. (6) Uvezeno vino u originalnom pakiranju koje se nudi krajnjem potrošaču mora imati sve oznake propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Obavezno mora biti označen i uvoznik vina. (7) Fizička lica mogu, prilikom prelaska granice, bez dokumentacije iz stava (1) ovog člana uvesti u Federaciju najviše pet litara vina za vlastitu upotrebu. Član 58. (Postupci sa uvezenim vinom) (1) Od svake vrste, kategorije, odnosno serije vina koje se uvozi, osim vina iz člana 57. stav (6) ovog zakona i vina u bocama koje može pojedinac u skladu sa carinskim propisima uvesti bez plaćanja carine, nadležni inspektor na način i po postupku koji je propisan posebnim propisima službeno uzima uzorak i dostavlja ga Zavodu na ocjenjivanje vina, osim ako međunarodnim sporazumom nije drugačije određeno. (2) Zavod je obavezan izvršiti ocjenjivanje vina najkasnije za četiri dana od dana prijema uzorka. Službeni uzorak može uzeti i lice ovlašteno od Zavoda u postupku koji vodi nadležni inspektor. (3) Uvoznik ne smije staviti u promet vino iz uvoza prije nego što dobije odgovarajuću ocjenu za to vino. Ako ocjena vina koju je dao Zavod u pogledu oznake kvaliteta i geografskog porijekla ne odgovara certifikatu države izvoznice, odnosno nalazu analize ovlaštene institucije države izvoznice, vino se prema izboru uvoznika: a) šalje nazad ili b) oprema odgovarajućim certifikatima ili nalazima analize države izvoznice ili c) upotrebljava za proizvodnju drugih proizvoda, ako za to ispunjava uvjete. (4) Ako se ocjenom vina pokaže da vino prema kvalitetu ne odgovara propisima Federacije, prema izboru uvoznika vino se: a) šalje nazad ili b) upotrebljava za proizvodnju drugih proizvoda, ako za to ispunjava uvjete, odnosno uništava. (5) Ocjenjivanje uvezenog vina provodi se po postupku i na način koji je ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega određen za vino proizvedeno u Federaciji. Član 59. (Izvoz) (1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina za izvoz moraju ispunjavati sve uvjete propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona osim ako je sa stranim kupcem ugovoren poseban kvalitet. (2) Svaku pošiljku vina za izvoz u skladu sa ovim zakonom obavezno prati certifikat u kojem Zavod upisuje elemente analize i ocjenu kvaliteta vina i navodi njegovo geografsko porijeklo. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, bez ocjene za izvoz mogu se izvesti male količine vina predviđene za jednokratno predstavljanje do zajedničke količine od 100 litara jednakog vina, a zajedno ne više od 500 litara. (4) U skladu sa stavom (1) ovog člana grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina namijenjeni izvozu mogu se proizvoditi i izvoziti iako ne ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom na osnovu dogovorene izvozne kvalitete navedene u ugovoru, uz saglasnost Federalnog ministarstva. (5) Vino koje se izvozi i označava kao bosanskohercegovački proizvod mora poticati od grožđa proizvedenog na teritoriji Bosne i Hercegovine i cijeli proces proizvodnje mora biti obavljen na teritoriji Bosne i Hercegovine. Izvoznik je dužan voditi evidenciju o izvozu vina. VIII. NAKNADE TROŠKOVA Član 60. (Troškovi postupka) (1) Troškove postupka snosi podnosilac zahtjeva i to za: a) donošenje rješenja o upisu, odnosno brisanju iz Vinogradarskog registra; b) donošenje rješenja o upisu, odnosno brisanju iz Vinarskog registra; c) utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje proizvodnje mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; d) pregled pošiljki prilikom uvoza, odnosno izvoza vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; e) izdavanje dozvola o dodavanju šećera ili koncentrisanog mošta iz člana 31. stav (3) ovog zakona; f) donošenje rješenja iz člana 44. stav (1) ovog zakona; g) donošenje rješenja iz člana 47. st. (2) i (3) ovog zakona; h) donošenje rješenja iz člana 52. stav (6) tač. a) i b) ovog zakona; i) vršenje analize i izdavanje uvjerenja i dozvole iz čl. 18. i 19. ovog zakona; j) ocjenjivanje vina iz člana 58. ovog zakona; k) izdavanje certifikata iz člana 59. ovog zakona. l) Sredstva iz stava (1) ovog člana podnosilac zahtjeva uplaćuje na odgovarajući račun z uplatu javnih sredstava organa i institucija koje vode postupak. Visina troškova utvrđuje se skladu sa posebnim propisima. IX. UPRAVNI INSPEKCIJSKI NADZOR Član 61. (Upravni nadzor) (1) Federalno ministarstvo vrši upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su dati u nadležnost Federacije kao i upravni nadzor nad institucijama, ustanovama, federalnim i kantonalnim organizacijama, ovlaštenim institucijama, ovlaštenim pravnim licima u obavljanju poslova određenih ovim zakonom, a koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja. (2) U vršenju nadzora nad obavljanjem poslova u vršenju javnih ovlaštenja iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanju, vrši pregled akata i dokumentacije koju donose institucije, upravne organizacije, ovlaštene institucije i ovlaštena pravna lica u vršenju javnih ovlaštenja, daje instrukcije i smjernice za obavljanje poslova i traži podatke i obavještenja o obavljanju poslova u vršenju javnih ovlaštenja. (3) Federalno ministarstvo vrši i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvršavanja federalne politike kao i provođenja mjera od značaja za cijelu Federaciju. (4) Upravni nadzor nad kantonalnim ministarstvima, institucijama i pravnim licima koja vrše javna ovlaštenja vrši se u žalbenom postupku i putem ovlaštenja drugostepenog organa i po službenoj dužnosti. (5) Kantonalna ministarstva vrše upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega koji su stavljeni u nadležnost kantona. Član 62. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranog proizvođača grožđa i vina provode federalni i kantonalni organi uprave nadležni za inspekcijske poslove u okviru svojih nadležnosti u skladu sa posebnim propisima. (2) Nadležni inspektor u smislu ovog zakona: a) za inspekcijski nadzor i službene kontrole nad proizvodnjom, zdravstvenom ispravnošću i kvalitetom grožđa i vina u proizvodnji je poljoprivredni inspektor; b) za inspekcijski nadzor i službene kontrole nad uvozom i prometom vina je tržišni inspektor; c) za inspekcijski nadzor i službene kontrole u ugostiteljskim objektima za primjenu odredaba ovog zakona je turističko-ugostiteljski inspektor. Član 63. (Prava i dužnosti nadležnog inspektora) (1) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora kantonalni poljoprivredni inspektor ima pravo i dužnost kontrolirati: 1) da li se grožđe u vinogradu proizvodi od dozvoljenih i preporučenih sorti vinove loze, broj čokota i prinos po čokotu, sadržaj šećera u grožđu i ispunjenost uvjeta za proizvodnju grožđa, te da li se proizvodnja grožđa vrši u skladu sa odredbama ovog zakona; 2) da li je proizvođač grožđa svaku promjenu podataka prijavio u propisanom roku; 3) da li proizvođač vina posjeduje proizvođačku specifikaciju iz člana 8. stav (3) ovog zakona; 4) da li je mlado vino u prometu do 31. decembra u godini berbe; 5) da li su vino i drugi proizvodi od grožđa i vina pakirani i označeni u skladu sa ovim zakonom, te da li je izvršeno prepakivanje originalnog pakiranja vina i naknadno označavanje, kao i korištenje, odnosno stavljanje na pakovanje oznake drugog proizvođača kao i prodaja tako označenog vina u skladu sa ovim zakonom; 6) da li se berba grožđa vrši u skladu sa članom 23. ovog zakona; 7) ispunjenost uvjeta za proizvodnju grožđa u skladu sa odredbama ovog zakona; 8) ispunjenost uvjeta za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina u skladu sa ovim zakonom, te da li je proizvođač vina i drugih proizvoda od grožđa i vina svaku promjenu podataka prijavio u propisanom roku; 9) da li proizvođač vina ispunjava uvjete iz člana 30. ovog zakona; 10) da li se u proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koriste samo dozvoljeni enološki postupci i enološka sredstva, te da li je kvalitet mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina u skladu sa ovim zakonom; 11) da li se njega i obogaćivanje masulja, mošta i vina vrši u skladu sa članom 31. ovog zakona; 12) da li se vinarijska evidencija vodi u skladu sa članom 35. ovog zakona, te da li se vinarijska evidencija i prateća dokumentacija o vinarijskoj evidenciji čuva u propisanom roku; 13) da li je svaka posuda sa moštom, masuljom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina u rinfuznom stanju namijenjena za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina, odnosno drugih proizvoda od grožđa i vina označena u skladu sa članom 36. ovog zakona; 14) da li se miješanje grožđa, masulja, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina vrši u skladu sa odredbama ovog zakona; 15) da li mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ispunjavaju propisani kvalitet u skladu sa članom 39. ovog zakona, odnosno da li je proizvođač postupio prema nalogu nadležnog inspektora ako mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne ispunjavaju propisani kvalitet. (2) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora pored prava da u skladu sa posebnim propisima kontrolira poslove iz stava (1), alineje od 1) do 15) ovog člana, federalni poljoprivredni inspektor ima pravo i dužnost kontrolirati: 1) da li je proizvođač vina izvršio ispitivanje kvaliteta i organoleptičko ocjenjivanje vina prije punjenja, označavanja i stavljanja u promet; 2) da li se u pogledu označavanja i imenovanja vina poštuju odredbe ovog zakona; 3) da li je vino sa geografskim porijeklom proizvedeno u skladu sa ovim zakonom; 4) da li se masulju ili moštu namijenjenom proizvodnji vina sa geografskim porijeklom doda šećer, ratifikovani mošt ili koncentrisani ratifikovani mošt u skladu sa ovim zakonom; 5) da li je organoleptičko ocjenjivanje vina sa geografskim porijeklom izvršila Komisija sastavljena od predstavnika ocjenjivača vina sa Liste ocjenjivača vina u skladu sa ovim zakonom; 6) da li proizvođač postupa u skladu sa odredbama čl. 44., 46. i 47. ovog zakona; 7) da li proizvođač vina sa geografskim porijeklom ima rješenje nadležnog organa o priznavanju oznake geografskog porijekla za to vino; 8) da li je vino sa geografskim porijeklom stavljeno u promet u skladu sa datumom navedenom u elaboratu za to vino; 9) da li je proizvođač vina i uvoznik postupio u skladu sa članom 50. ovog zakona; 10) da li svaku pošiljku grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina pri izvozu prati certifikat Zavoda i saglasnost Federalnog ministarstva. (3) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora kantonalni tržni inspektor ima pravo i dužnost kontrolirati: 1) da li je vino u prometu, odnosno koje je namijenjeno krajnjem potrošaču u originalnom pakiranju propisanog kvaliteta, te da lije originalno pakiranje vina punjeno u propisanu ambalažu i označeno na propisan način; 2) da li vino koje je u prometu u rinfuznom stanju uz otpremnicu ima dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu; 3) da li se vino stavlja u promet u skladu sa odredbama člana 52. ovog zakona; 4) da li transport grožđa, mošta, vina u prometu prate dokumenti iz člana 54. stav (1) ovog zakona; 5) da li proizvođač vina kupuje i prodaje vino i druge proizvode od grožđa i vina od drugog proizvođača u rinfuznom stanju isključivo radi daljnje prerade; 6) da li se grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina prevoze, skladište i prodaju na načii koji osigurava očuvanje fizičkih, hemijskih, organoleptičkih i drugih karakteristika; 7) da li je promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina suprotan odredbama člana 56. ovo zakona. (4) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora pored prava da u skladu sa posebnim propisim kontrolira poslove iz stava (3) alineje od 1) do 7) ovog člana, federalni tržišni inspektor ima pravo i dužnost kontrolirati: 1) vino pri uvozu i u skladištima kod uvoznika; 2) da li su kvalitet i organoleptička ocjena vina u prometu usaglašeni sa pratećom dokumentacijom, certifikatom države izvoznice, te uvjerenjem Zavoda o kontroli kvaliteta tog vina; 3) vino na mjestima proizvodnje i u prometu u skladu sa posebnim propisima; 4) da li je uvezeno vino označeno i stavljeno u promet u skladu sa članom 57. ovog zakona; 5) da li je u promet stavljeno vino u skladu sa članom 58. ovog zakona; 6) vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji se uvoze i izvoze ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom. (5) Za inspekcijski nadzor i službene kontrole u ugostiteljskim objektima za primjenu odredaba čl. 52. i 53. ovog zakona, nadležna je turističko-ugostiteljska inspekcija. (6) U obavljanju poslova ispitivanja da li grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom, nadležni inspektor je ovlašten uzeti uzorke od grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, a vlasnik je obavezan dozvoliti uzimanje uzoraka bez naknade troškova za uzete uzorke. Član 64. (Ovlaštenja nadležnog inspektora) (1) U obavljanju poslova iz člana 63. st. (1) i (2) ovog zakona nadležni poljoprivredni inspektor je ovlašten: 1) zabraniti proizvodnju grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina ako za to nisu ispunjeni propisani uvjeti, odnosno ako se proizvodnja obavlja bez dokaza o ispunjenosti propisanih uvjeta; 2) naložiti otklanjanje nepravilnosti u primjeni ovog zakona i drugih propisa o vinu i drugim proizvodima od grožđa i vina u proizvodnji i odredi rok u kojem se to mora učiniti; 3) zabraniti proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina ako u proizvodnji zatekne nedozvoljena enološka sredstva, oduzme nedozvoljena sredstva i vino u čijoj proizvodnji su korištena ta sredstva, odnosno naložiti uništenje nedozvoljenih sredstava i vina proizvedenih na nedozvoljeni enološki postupak; 4) privremeno zabraniti da se vino i drugi proizvodi od grožđa i vina stave u promet prije nego je izvršena kontrola kvaliteta; 5) privremeno zabraniti stavljanje u promet vina za koje nije izdato rješenje za stavljanje u promet do pribavljanja odgovarajućeg rješenja. (2) U obavljanju poslova iz člana 63. st. (3) i (4) ovog zakona nadležni tržišni inspektor je ovlašten: 1) zabraniti promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina čiji kvalitet, ambalaža i način označavanja i deklarisanja nije u skladu sa odredbama ovog zakona; 2) naložiti otklanjanje nepravilnosti u primjeni propisa o vinu i drugim proizvodima od grožđa i vina u prometu i odredi rok u kojem se to mora učiniti; 3) zabraniti stavljanje u promet vina i druge proizvode od grožđa i vina u rinfuznom stanju ako se promet vrši suprotno odredbama ovog zakona. (3) U obavljanju poslova iz čl. 52. i 53. ovog zakona nadležni turističko-ugostiteljski inspektor je ovlašten oduzeti vino, odnosno druge proizvode od grožđa i vina koji se stavljaju u promet u ugostiteljskim objektima suprotno odredbama ovog zakona. (4) Nadležni inspektori su pored nadležnosti propisanih st. (1), (2) i (3) ovog člana ovlašteni izdati prekršajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda zbog kršenja odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, narediti druge mjere kao i poduzeti i druge radnje u skladu sa ovim zakonom. (5) U provođenju ovlaštenja iz st. (1), (2) i (3) ovog člana nadležni inspektor je dužan poduzimati i odgovarajuće preventivne aktivnosti u cilju sprečavanja nastupanja štetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provođenju ovog zakona i drugih propisa i sa tim u vezi ima pravo upozoriti pravna i fizička lica na obaveze iz zakona ili propisa, ukazati na štetne posljedice koje mogu nastati i predložiti mjere za otklanjanje njihovih uzroka i druge mjere za koje cijeni da su potrebne. Fizička i pravna lica su dužna postupiti prema datim preventivnim mjerama nadležnog inspektora. (6) U provođenju ovlaštenja iz st. (1), (2) i (3) ovog člana nadležni inspektor donosi rješenje. Član 65. (Nadležnost za rješavanje žalbi) (1) Na rješenje inspektora može se izjaviti žalba u skladu sa posebnim propisima nadležnom organu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. (2) Žalba na rješenje nadležnog inspektora odlaže izvršenje rješenja, osim u hitnim slučajevima ako bi neizvršenjem rješenja bio ugrožen opći interes, životi i zdravlje ljudi, odnosno ako bi time nastupila znatna materijalna šteta ili je potrebno hitno poduzimanje mjera. Član 66. (Troškovi prilikom oduzimanja, čuvanja i uništavanja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina) (1) Troškovi koji nastaju prilikom prijevoza, oduzimanja, čuvanja i uništavanja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina i posuda, padaju na teret lica od kojih su vino i drugih proizvodi grožđa i vina oduzeti. (2) Oduzeto vino i drugi proizvodi se skladište, čuvaju ili uništavaju u skladu sa posebnim propisima osim u slučajevima kada je posebnim propisom određen drugačiji postupak. Član 67. (Ispitivanje kvaliteta uzoraka i troškovi ispitivanja) (1) Nadležni inspektor dužan je o rezultatu analize obavijestiti vlasnika proizvoda od kojeg je uzet uzorak u roku od tri dana od dana primljene obavijesti o rezultatu analize. (2) Troškove ispitivanja vina iz uvoza koje je obavezno izvršiti prije puštanja u promet snosi uvoznik. (3) Troškove ispitivanja vina koje se nalazi u prometu snosi vlasnik uzorka u slučajevima kada se utvrdi da vino ne ispunjava propisane uvjete. (4) Zahtjev za superanalizu podnosi se u roku od tri dana od dana obavještenja o rezultatu analize. Nalaz superanalize je konačan. (5) Ako se u roku iz stava (4) ovog člana ne podnese zahtjev za superanalizu smatra se da je stranka saglasna sa rezultatom prve analize. (6) Troškove superanalize snosi vlasnik uzorka u slučajevima kada se potvrde rezultati prve analize. (7) Ukoliko stranka zahtijeva ispitivanje i utvrđivanje kvaliteta vina, bez obzira na rezultat analize, odnosno superanalize - stranka snosi troškove. (8) Troškovi analiza nadomiruju se iz budžetskih sredstava nadležnog organa prema odredbama ovog zakona i drugih važećih propisa. X. KAZNENE ODREDBE Član 68. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) u prostorijama u kojima se proizvodi vino drži sredstva suprotno odredbi člana 5. stav (3) ovog zakona; b) proizvodi vino od uvezenog grožđa, masulja, odnosno mošta član 5. stav (4); c) vrhunskom vinu doda šećer, koncentrisani mošt ili bilo koju drugu slatku supstancu član 5. stav (5); d) koristi etil alkohol u proizvodnji vina član 5. stav (6); e) prije punjenja, označavanja i stavljanja u promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina nije obavio ispitivanje njihovog kvaliteta i organoleptičko ocjenjivanje član 18. stav (1); f) stavi vino i druge proizvode od grožđa i vina u promet suprotno odredbama člana 18. st. (4) i (5) ovog zakona; g) ne posluje u skladu sa odredbama ovog zakona (Zavod i ovlaštena pravna lica); h) ne pakira i ne označava vino u skladu sa članom 21. ovog zakona; i) obavlja proizvodnju grožđa, a nije upisan u Vinogradarski registar član 25.; j) vrši doslađivanje masulja i mošta suprotno odredbama člana 31. stav (3) ovog zakona; k) povećava ili smanjuje kiselost u proizvodnji vrhunskih vina član 31. stav (5); l) obavlja proizvodnju mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, a nije upisan u Vinarski registar član 32.; m) obogaćivanje mošta i vina, te doslađivanje masulja i mošta ne vrši prema odobrenju ovlaštene institucije; n) vino sa geografskim porijeklom proizvodi suprotno odredbama ovog zakona; o) moštu ili masulju namijenjenom proizvodnji vina sa geografskim porijeklom dodaje šećer, ratifikovani mošt ili koncentrisani ratifikovani mošt suprotno odredbama ovog zakona; p) stavi u promet vino sa geografskim porijeklom a organoleptičko ocjenjivanje nije obavila Komisija sastavljena od predstavnika ocjenjivača vina sa Liste ocjenjivača vina u skladu sa ovim zakonom; r) proizvodi vino sa geografskim porijeklom bez prethodno pribavljenog rješenja Federalnog ministarstva o priznavanju oznake geografskog porijekla za to vino član 44.; s) koristi oznaku geografskog porijekla suprotno odredbama člana 47. ovog zakona; t) stavi u promet vino sa geografskim porijeklom, a koje nije u skladu sa datumom koji naveden u elaboratu za to vino; u) stavi u promet vino bez prethodno pribavljenog rješenja iz člana 52. stav (6) tač. a) i b) ovog zakona; v) vrši promjene na vinu nakon izdavanja rješenja za stavljanje u promet; z) uveze ili stavlja u promet vino i druge proizvode od grožđa i vina suprotno odredbama čl. 57. i 58. ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčano kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM te fizičko lice u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Član 69. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) proizvede vina iz čl. 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17. ovog zakona suprotno uslovima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) grožđe u vinogradu ne proizvodi od dozvoljenih i preporučenih sorti vinove loze, broja čokota i prinosa po čokotu, sadržaja šećera u grožđu, te ne ispunjava uvjete za proizvodnju grožđa u skladu sa odredbama ovog zakona; c) ne posjeduje proizvođačku specifikaciju iz člana 8. stav (3) ovog zakona; d) do određenog roka ne prijavi količinu berbe grožđa u skladu sa odredbama člana 23. ove zakona; e) ne dostavlja podatke u skladu sa odredbama ovog zakona član 24. stav (5); član 25. s (5) i (6); član 27. stav (3); član 30. stav (5); član 32. stav (5); član 33. stav (1) i član 34. stav (3); f) ne prijavi promjenu podataka nadležnom organu u roku od sedam dana od dana nastale promjene član 25. stav (6); g) u proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina ne koristi samo dozvoljene enološke postupke i enološka sredstva, te kvalitet mošta, vina i drugih proizvoda o grožđa i vina u skladu sa ovim zakonom; h) u proizvodnji mošta i vina upotrijebi sredstva koja nisu dozvoljena i enološki čista ili s štetna za ljudsko zdravlje (član 31. stav (1)); i) ne vodi Vinarijsku evidenciju, odnosno prateću dokumentaciju o Vinarijskoj evidenciji ne čuva u propisanom roku (član 35.); j) posude sa moštom, masuljom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina u rinfuznor stanju namijenjenim za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina, odnosno drugih proizvoda od grožđa i vina ne označava u skladu sa članom 36. ovog zakona; k) vrši miješanje grožđa, masulja, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina suprotno odredbama ovog zakona (član 37.); l) mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne ispunjavaju propisani kvalitet u skladu sa članom 39. ovog zakona, odnosno proizvođač ne postupi prema nalogu nadležnog inspektora ako mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne ispunjavaju propisani kvalitet; m) vino u prometu koje se nudi krajnjem potrošaču nije u originalnom pakiranju i propisanog kvaliteta, odnosno originalno pakiranje vina nije punjeno u propisanu ambalažu i označeno na propisan način; n) u prodavnicama, ugostiteljskim i drugim objektima u kojima se vrši promet robe na malo drži ili prodaje vino suprotno odredbama čl. 52. i 53. ovog zakona; o) pri prijevozu grožđe, mošt i vino u prometu ne prate dokumenti u skladu sa članom 54. stav (1) ovog zakona; p) kupuje i prodaje vino i druge proizvode od grožđa i vina od drugog proizvođača u rinfuznom stanju kao sirovinu isključivo za daljnju doradu i proizvodnju, a nema osiguran dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu tog vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (član 54. stav (2) ovog zakona); r) prijevoz, skladištenje i prodaju grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina ne obavlja na način kojim se osigurava očuvanje fizičkih, hemijskih, organoleptičkih i drugih karakteristika; s) uvezeno vino u rinfuznom stanju stavi u promet za neposrednu ljudsku upotrebu suprotno odredbama ovog zakona; t) grožđe, vino i druge proizvode od grožđa i vina koji se uvoze radi prerade, daljnje proizvodnje, odnosno prodaje prema kvalitetu i označavanju ne ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom, odnosno ne prati ih certifikat ovlaštene institucije države izvoznice i ne posjeduju certifikat o kvalitetu izdat od ovlaštene institucije; u) grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji se uvoze, odnosno grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina namijenjeni izvozu ne ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM te fizičko lice u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. Član 70. (1) Za prekršaje iz čl. 68. stav (1) i 69. stav (1) ovog zakona pravnom i fizičkom licu može se izreći i prekršajna sankcija oduzimanja predmeta upotrijebljeni za izvršenje prekršaja ili su pribavljeni ili su nastali izvršenim prekršajem. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 71. (Rok za usklađivanje) (1) Proizvođači grožđa i vina dužni su svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Proizvođači koji do dana stupanja na snagu ovog zakona proizvode vino sa geografskim porijeklom u okviru drugog vinogradarskog područja u odnosu na vinogradarsko područje gdje se proizvodi grožđe namijenjeno proizvodnji tog vina, mogu takva vina označavati sa priznatom oznakom geografskog porijekla tog vinogradarskog područja do 2020. godine. (3) Proizvođači koji do dana stupanja na snagu ovog zakona puštaju u promet vino sa rješenjem o priznavanju geografskog porijekla izdatog na osnovu ranijih propisa - u roku od godinu dana dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje novog rješenja od Federalnog ministarstva. Član 72. (1) Do donošenja pravilnika iz člana 19. stav (5) ovog zakona poslove kontrole kvaliteta vina obavljat će i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo. (2) Do donošenja pravilnika iz člana 20. stav (5) ovog zakona poslove vezane za organoleptičko ocjenjivanje vina sa geografskim porijeklom obavljat će Federalni agromediteranski zavod Mostar. Član 73. (Primjena važećih propisa) (1) Za sva pitanja koja nisu detaljno detifinirana ovim zakonom, a radi provođenja jedinstvenog sistema u Bosni i Hercegovini u vezi sa proizvodnjom, uvozom i prometom grožđa, vina i drudih proizvoda od grožđa i vina primjenjuje se Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina ("Službeni glasnik BiH", broj 25/08). (2) Do donošenja podzakonskih akata na osnovu ovog zakona ostaju na snazi propisi doneseni na osnovu Zakona o vinu i rakiji ("Službeni list SRBiH", br. 26/89 i 29/90). Član 74. (Donošenje propisa) (1) Federalno ministarstvo u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijet će sljedeće podzakonske akte: - pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene institucije u pogledu tehničke i kadrovske opremljenosti; - pravilnik o kvalitetu vina; - pravilnik o načinu pakiranja, označavanja i imenovanja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; - pravilnik o sadržaju i načinu vođenja vinogradarskog katastra; - pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Vinogradarskog i Vinarskog registra; - pravilnik o uvjetima koje trebaju ispunjavati proizvođači vina za obavljanje te djelatnosti; - pravilnik o načinu obilježavanja posuda u vinariji i sadržaju i način vođenja vinarijske evidencije; - pravilnik o uvjetima prometa, prijevoza i skladištenja grožđa, vina i drugih proizvoda; - pravilnik o postupcima i metodama organoleptičkog ocjenjivanja vina. (2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona rješenjem utvrditi listu ocjenjivača vina propisanu članom 20. stav (2) ovog Zakona. Član 75. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinam Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Prof. Karolina Pavlović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdić, s
Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 37/12 03.05.2012 zdravstvo,evidencije Godina XIX - Broj 37 Četvrtak, 3. 5. 2012. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 734 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O EVIDENCIJAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA Proglašava se Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 28.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 07.03.2012. godine. Broj 01-02-369/12 13. aprila 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim ZAKON O EVIDENCIJAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuju se: vrste, sadržaj i postupak vođenja evidencija u oblasti zdravstva (u daljnjem tekstu: evidencije); način prikupljanja, obrada, korištenje, zaštita i čuvanje podataka iz evidencija, kao i sadržaj osnovne medicinske dokumentacije u oblasti zdravstva koja predstavlja izvor podataka za izradu evidencija. Član 2. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: 1. zdravstveno-statistička istraživanja – sistem prikupljanja i obrade podataka u sistemu zdravstvene zaštite upotrebom jedinstvenih statističkih standarda i metodologija u skladu sa Zakonom o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/03 i 9/09); 2. medicinska dokumentacija podrazumijeva struktuirane zapise kojim se potkrijepljuju određene tvrdnje prikupljene i osigurane u postupku provođenja zdravstvene zaštite; 3. izvještaj predstavlja grupisane podatke prema unaprijed utvrđenoj metodologiji o utvrđenoj bolesti ili stanju i provedenim aktivnostima u oblasti zdravstvene zaštite; 4. registar predstavlja longitudinalnu i kontinuiranu zbirku podataka, koji je definiran i organiziran sistem za sakupljanje, čuvanje, obradu, analizu i korištenje podataka o određenoj bolesti, grupi bolesti i drugog stanja vezanog uz zdravlje na nivou cijele populacije ili sistem za sakupljanje, čuvanje, obradu, analizu i korištenje podataka iz zdravstvenog sistema o kadrovskim i drugim kapacitetima u sektoru zdravstva. Član 3. Evidencije predstavljaju skupove podataka sa preciznim definicijama koje služe kao izvor podataka za statistička istraživanja u oblasti zdravstva od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i koriste se za praćenje i proučavanje zdravstvenog stanja stanovništva, planiranje i programiranje zdravstvene zaštite, vođenje zdravstvene politike, provođenje statističkih i naučnih istraživanja, informiranje javnosti, izvršavanje međunarodnih obaveza u oblasti zdravstva i za druge službene svrhe. Podatke sadržane u evidencijama mogu koristiti i pojedinci na koje se ti podaci odnose radi ostvarivanja svojih prava u skladu sa posebnim zakonima. Član 4. Vođenje evidencija zasniva se na principima relevantnosti, nepristrasnosti, pouzdanosti, pravomoćnosti, racionalnosti, konzistentnosti i povjerljivosti koji podrazumijevaju da: a) svaki definirani podatak mora zadovoljiti jasno postavljene uvjete koji se odnose na osiguranje svrhe od značaja za zdravlje stanovništva i zdravstvenog sistema; Broj 37 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. b) se na objektivan način određuju definicije i metode prikupljanja, obrade i korištenja podataka; c) se određivanje metoda i postupaka vezanih uz prikupljanje, obradu i korištenje podataka vrši na osnovu profesionalnih standarda, naučnih metoda i principa tako da rezultati dobijeni vođenjem zbirki podataka u potpunosti odražavaju zdravstveno stanje stanovništva; d) se vođenje evidencija vrši u propisanim rokovima; e) se optimalno koriste svi resursi vodeći računa o obimu posla i troškovima za vođenje evidencija. Član 5. Radi osiguranja jedinstvenog sistema statističkih istraživanja pri vođenju evidencije primjenjuju se jedinstveni metodološki principi, statistički standardi (definicije, klasifikacije, nomenklature) i standardni postupci za oblikovanje i slanje izvještaja koje propisuje Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod za javno zdravstvo) za evidencije iz oblasti zdravstvene zaštite, odnosno na prijedlog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja) za evidencije iz oblasti zdravstvenog osiguranja. Član 6. Zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse kao i druga pravna i fizička lica koja u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove iz oblasti zdravstva dužni su voditi evidencije u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10). Subjekti iz stava 1. ovog člana smatraju se izvještajnim jedinicama koje su dužne voditi evidencije u pisanoj i elektronskoj formi i u propisanim rokovima dostavljati individualne, zbirne i periodične izvještaje nadležnom zavodu za javno zdravstvo, kao i drugim institucijama na način propisan Programom provođenja statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine, kao i Planom provođenja statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine za budžetsku godinu (u daljnjem tekstu: Plan i Program statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine) u skladu sa Zakonom o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine. Subjekti iz stava 1. ovog člana dužni su voditi i evidencije iz oblasti zdravstvenog osiguranja i dostavljati ih nadležnom zavodu za zdravstveno osiguranje u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11). Član 7. Evidencija se vodi upisivanjem podataka u osnovnu medicinsku dokumentaciju (individualni karton, registar, knjiga, historija bolesti, elektronski zapisi podataka i dr.) i druga sredstva za vođenje evidencije određena posebnim propisom koji proističe iz ovog zakona. Vođenje medicinske dokumentacije i unos podataka u medicinsku dokumentaciju isključivo obavljaju zdravstveni radnici, zdravstveni saradnici kao i druga fizička lica koja u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove iz oblasti zdravstva u skladu sa zakonom. Vođenje evidencije u oblasti zdravstva u smislu ovog zakona sastavni je dio stručnog medicinskog rada zdravstvenih ustanova, nosilaca privatne prakse i drugih pravnih i fizičkih lica koja u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove iz oblasti zdravstva. II. VRSTE, SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA EVIDENCIJA Član 8. U oblasti zdravstva ustanovljavaju se sljedeće evidencije: 1. o stanju i mjerama zaštite života i zdravlja ljudi u životnoj okolini; 2. o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće upotrebe; 3. o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, vode za dijalizu, ljekovitih voda i voda sportsko-rekreativnih bazena; 4. o posjetama i vrsti pruženih zdravstvenih usluga; 5. o utvrđenim bolestima, stanjima i povredama; 6. o preventivnim, sistematskim i periodičnim zdravstvenim pregledima stanovništva; 7. o bolestima od većeg socijalno-medicinskog značaja; 8. o zaraznim bolestima; 9. o imunizaciji protiv zaraznih bolesti; 10. o poduzetim mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije; 11. o porođajima; 12. o prekidima trudnoće; 13. o djelatnostima u vezi sa planiranjem porodice; 14. o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada; 15. o profesionalnim bolestima; 16. o povredama na radu; 17. o povredama u saobraćaju; 18. o prometu i potrošnji lijekova i medicinskih sredstava; 19. o prikupljanju, testiranju, preradi, čuvanju, distribuciji, izdavanju i upotrebi ljudske krvi i krvnih sastojaka; 20. u oblasti transplantacije organa, tkiva i ćelija u svrhu liječenja; 21. o prijemu i izdavanju opojnih droga; 22. o liječenim ovisnicima o psihoaktivnim supstancama (opojne droge, alkoholizam); 23. o izvršenim obdukcijama; 24. o kadrovskoj strukturi u zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama; 25. o medicinskoj opremi; 26. u oblasti zdravstvenog osiguranja. Federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: ministar), a na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo i Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udruženja zdravstvenih radnika i nadležnih institucija, donosi pravilnik za uvođenje i drugih evidencija naročito ako to nalažu obaveze preuzete posebnim zakonima, odnosno obaveze u skladu sa međunarodnim konvencijama ili sporazumima. Član 9. Evidencija o stanju i mjerama zaštite života i zdravlja ljudi u životnoj okolini obavezno sadrži sljedeće podatke: a) izvor, uzrok i mjesto zagađenja životne okoline, b) datum pregleda, c) vrstu i količinu bioloških, hemijskih, fizičkih i drugih štetnih materija koje se ispuštaju iz izvora zagađenja, d) stepen zagađenosti iz izvora zagađenja, e) posljedice zagađenosti zraka, voda i zemljišta za zdravlje ili život ljudi, f) vrste mjera poduzetih za zaštitu života i zdravlja ljudi od izvora zagađenja, odnosno dekontaminaciju Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 3 zraka, voda, zemljišta i ljudske, odnosno stočne hrane od izvora zagađenja. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužni su voditi organi uprave svih nivoa vlasti nadležni za zaštitu života i zdravlja ljudi od štetnih faktora u životnoj okolini, zdravstvene ustanove i druge ustanove, kao pravna i fizička lica koja se u okviru svoje djelatnosti bave djelatnošću zaštite zraka, vode, zemljišta, zaštite od jonizirajućih zračenja i drugih štetnih materija, pojava i uzročnika koji ugrožavaju zdravlje ili život ljudi. Član 10. Evidencija o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće upotrebe obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum izvršene analize, b) vrstu hrane, odnosno predmeta opće upotrebe koji se analizira, c) naziv i sjedište proizvođača, drugog pravnog ili fizičkog lica čiji se uzorci analiziraju, d) vrstu izvršenih analiza i njihove rezultate. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi javnozdravstvene ustanove, kao i pravna i fizička lica koja u okviru svoje djelatnosti vrše laboratorijske i druge analize radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti hrane, odnosno predmeta opće upotrebe. Član 11. Evidencija o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, vode za dijalizu, ljekovitih voda i voda sportsko-rekreativnih bazena obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum izvršene analize, b) fizičko-hemijske karakteristike voda na mjestima vodozahvata, sanitarno-higijensko stanje vodozahvatnog objekta, c) naziv i sjedište privrednog društva, odnosno pravnog ili fizičkog lica koje je vlasnik vodnog objekta, d) vrste izvršenih ispitivanja (mikrobiološka, hemijska i radiološka), e) rezultate ispitivanja. Izuzetno od stava 1. ovog člana, evidencije o zdravstvenoj ispravnosti vode za dijalizu vode se u skladu sa propisom kojim se bliže utvrđuju uvjeti zdravstvene ispravnosti vode za dijalizu koji donosi ministar na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Evidencije iz stava 1. ovog člana dužne su voditi javnozdravstvene ustanove, kao i pravna i fizička lica koja u okviru svoje djelatnosti vrše laboratorijske i druge analize radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće, vode za dijalizu, ljekovitih voda i voda sportsko-rekreativnih bazena. Član 12. Evidencija o posjetama i vrsti pruženih zdravstvenih usluga obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum posjete u zdravstvenoj ustanovi i privatnoj praksi, b) anamnezu, status, rezultate pregleda, konačnu dijagnozu, odnosno utvrđeno stanje, c) vrstu pružene usluge. Odredbe ovog člana primjenjuju se i na socijalnozdravstvene ustanove, kao i ustanove za izdržavanje kazne zatvora, koje su u okviru svoje registrirane djelatnosti dužne organizirati pružanje zdravstvene zaštite za lica smještena u ovim ustanovama. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse, socijalnozdravstvene ustanove, kao i ustanove za izdržavanje kazne zatvora. Član 13. Evidencija o utvrđenim bolestima, stanjima i povredama obavezno sadrži sljedeće podatke: a) dijagnozu, odnosno utvrđeno stanje, b) propisanu terapiju, c) komplikacije za vrijeme liječenja, d) rehabilitaciju, e) uzrok i trajanje privremene spriječenosti za rad, f) ocjenu radne sposobnosti, g) ishod liječenja. Zdravstvene ustanove koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu pored podataka iz stava 1. ovog člana vode evidencije koje sadržavaju i sljedeće podatke: a) trajanje i ishod bolničkog liječenja; b) datum i vrstu izvršenih hirurških zahvata. Odredbe ovog člana primjenjuju se i na socijalnozdravstvene ustanove, kao i ustanove za izdržavanje kazne zatvora, koje su u okviru svoje registrirane djelatnosti dužne organizirati pružanje zdravstvene zaštite za lica smještena u ovim ustanovama. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse, a socijalnozdravstvene ustanove, kao i ustanove za izdržavanje kazne zatvora vode evidencije iz stava 1. ovog člana u koje ne upisuju podatke koji se odnose na uzrok i trajanje privremene spriječenosti za rad, kao i ocjenu radne sposobnosti. Član 14. Evidencija o preventivnim, sistematskim i periodičnim zdravstvenim pregledima stanovništva obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum pregleda, b) vrstu izvršenih pregleda, c) bolesti, odnosno stanja utvrđena prilikom pregleda, d) mjere poduzete u vezi sa bolesti, odnosno stanjem utvrđenim prilikom pregleda. Zdravstvene ustanove koje vrše periodične zdravstvene preglede lica koja rade na poslovima štetnim za zdravlje ili život tih lica vode evidenciju koja pored podataka iz stava 1. ovog člana sadrži i podatke o uticaju poslova koje obavlja pregledano lice na bolest utvrđenu prilikom periodičnog pregleda. Evidenciju iz st. 1. i 2. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse registrirani za obavljanje pregleda iz stava 1. ovog člana. Član 15. Evidencija o bolestima od većeg socijalno-medicinskog značaja obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum prijave i odjave bolesti, b) zanimanje pacijenta, c) utvrđeno oboljenje–dijagnozu i druge bolesti od značaja za osnovnu bolest, d) osnovne dijagnostičke i terapijske procedure, e) ishod liječenja. Evidenciju iz stava 1. ovog člana čine registri bolesti od većeg socijalno-medicinskog značaja. Bolestima iz stava 1. ovog člana smatraju se: maligna neoplazma, šećerna bolest, hronična bubrežna insuficijencija, hronične psihoze i kongenitalne malformacije. Na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo, kao i zdravstvenih ustanova koje obavljaju specijalističkokonsultativnu, odnosno bolničku zdravstvenu djelatnost ministar može donijeti naredbu o vođenju i drugih registara, naročito ako to nalažu obaveze preuzete međunarodnim konvencijama ili sporazumima. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Broj 37 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. Član 16. Evidencija o zaraznim bolestima obavezno sadrži sljedeće podatke: a) dijagnozu zarazne bolesti (kliničku i laboratorijsku), b) datum početka bolesti, c) kontakte oboljelog lica sa mogućim izvorima zaraze, d) kretanje oboljelog lica do utvrđivanja zarazne bolesti, e) podatke o odgovarajućoj imunizaciji oboljelog lica, f) datum podnošenja prijave o utvrđenoj zaraznoj bolesti, g) mjere preduzete za izolaciju i liječenje, h) ishod liječenja, i) datum i rezultat pregleda na kliconoštvo. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05). Vođenje evidencije na način propisan u stavu 1. ovog člana ne odnosi se na oboljenja okružena jakom stigmom i koja mogu biti uzrokom diskriminacije, a njihovo prijavljivanje je regulirano drugim protokolima u skladu sa propisima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (HIV, seksualno prenosive bolesti i dr.). Član 17. Evidencija o imunizaciji protiv zaraznih bolesti sa epidemiološkim i medicinskim indikacijama obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum imunizacije, b) vrstu imunizacije, c) vrstu i seriju imunobiološkog preparata upotrijebljenog za imunizaciju i naziv proizvođača tog sredstva, d) upotrijebljenu dozu sredstva utrošenog za imunizaciju (količina upotrijebljenog imunobiološkog sredstva), e) razlog zbog kojeg nije izvršena imunizacija, f) komplikacije od imunizacije. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Član 18. Evidencija o poduzetim mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv izvođača, b) mjesto i vrijeme izvođenja, c) vrstu korištenih sredstava, d) količinu utrošenih sredstava. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi javnozdravstvene ustanove, privredna društva, odnosno fizička lica – obrtnici koji u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove sistematske, odnosno preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Član 19. Evidencija o porođajima obavezno sadrži sljedeće podatke: a) broj ranijih porođaja i prekida trudnoće, b) zdravstveno stanje porodilje, c) porođaj, položaj ploda i broj novorođene djece, d) spol djeteta, e) dužinu i težinu djeteta, f) stanje (ocjenu) djeteta (Abgar scor), g) patološka stanja djeteta, h) trajanje boravka i stanje zdravlja porodilje i djeteta pri otpustu iz porodilišta, i) uzrok smrti porodilje ili djeteta. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi bolničke zdravstvene ustanove. Član 20. Evidencija o prekidima trudnoće obavezno sadrži sljedeće podatke: a) dob trudnice, b) sedmicu trudnoće, c) prethodni broj djece (živorođene i mrtvorođene), d) broj prethodnih prekida trudnoće, e) način prekida trudnoće, f) komplikacije u toku prekida trudnoće, g) smrtni ishod prilikom prekida trudnoće, h) sredstva korištena za sprečavanje neželjene trudnoće. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse registrirani za obavljanje prekida trudnoće. Član 21. Evidencija o djelatnostima u vezi sa planiranjem porodice sadrži podatke o uslugama koje se pružaju pojedincima i to: a) datum posjete, b) vrstu pružene usluge prilikom posjete, c) vrstu i količinu sredstava primijenjenih, odnosno propisanih za sprečavanje neželjene trudnoće, d) vrstu informativnog materijala. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Član 22. Evidencija o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv i sjedište privrednog društva, drugog pravnog lica ili fizičkog lica-obrtnika, b) radna mjesta sa posebnim uvjetima rada, c) izvor i uzrok štetnosti, d) atest o izvršenim pregledima i mjerenjima, e) posljedice štetnosti za život ili zdravlje ljudi, f) vrstu mjera poduzetih u higijensko-tehničkoj zaštiti, g) profesionalne bolesti i povrede na radu. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i pravna i fizička lica koja se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi vezano uz radno mjesto. Član 23. Evidencija o profesionalnim bolestima obavezno sadrži sljedeće podatke: a) vrsta i priroda profesionalne bolesti, b) datum utvrđivanja profesionalne bolesti, c) težina i ishod profesionalne bolesti, d) izvor i uzrok profesionalne bolesti, h) mjere poduzete u liječenju profesionalne bolesti. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse koji se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi vezano uz radno mjesto. Član 24. Evidencija o povredama na radu obavezno sadrži sljedeće podatke: a) vrsta i priroda povrede na radu, b) vrijeme i mjesto povrede na radu, c) težina i ishod povrede na radu, Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 5 d) izvor, uzrok i opis povrede na radu, e) mjere poduzete u liječenju povrede na radu. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse koji se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi vezano uz radno mjesto. Član 25. Evidencija o povredama u saobraćaju obavezno sadrži sljedeće podatke: a) vrsta i priroda povrede u saobraćaju, b) vrijeme, mjesto i okolnosti nastanka povrede u saobraćaju, c) težina i ishod povrede u saobraćaju, d) izvor, uzrok i opis povrede u saobraćaju, e) mjere poduzete u liječenju povrede u saobraćaju. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Član 26. Evidencija o prometu i potrošnji lijekova obavezno sadrži sljedeće podatke: a) ID kod, b) šifru ATC, c) internacionalni nezaštićeni naziv lijeka, d) naziv gotovog lijeka, e) oblik, jačinu i pakovanje lijeka, f) proizvođača lijeka, g) režim izdavanja lijeka (na recept ili bez recepta), h) način finansiranja lijeka (zavod zdravstvenog osiguranja, sam pacijent, kombinirano), i) ukupno nabavljenu i izdatu količinu gotovog lijeka izraženu brojem kutija, j) ukupan iznos izražen u KM za svaki gotov lijek prema veleprodajnim cijenama, k) mjesto isporuke gotovog lijeka (apoteka zdravstvena ustanova, ogranak apoteke, depo, bolnička apoteka, apoteka u privatnoj praksi), l) mjesto i količinu izdavanja gotovog lijeka (apoteke izdaju pacijentima i zdravstvenim ustanovama, bolničke apoteke odjelima i klinikama), m) i druge podatke utvrđene posebnim propisom koji donosi ministar. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi apoteke zdravstvene ustanove, bolničke apoteke i apoteke u privatnoj praksi. ID označavanje lijekova u svrhu vođenja evidencija o prometu i potrošnji lijekova iz člana 26. stav 1. tačka a) bliže se uređuje posebnim propisom ministra. Evidencija o prometu i potrošnji medicinskih sredstava obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv medicinskog sredstva, b) deklarisanu namjenu medicinskog sredstva, c) pakovanje (veličina, dimenzija sa svim varijacijama), d) klasu medicinskog sredstva (klasa I, IIa, IIb, III), e) kategoriju medicinskog sredstva, f) prirodu proizvoda (neinvanzivna, invanzivna, aktivna), g) kataloški broj, h) proizvođača medicinskog sredstva, i) režim izdavanja (uz recept ili bez recepta), j) način finansiranja (zavod zdravstvenog osiguranja, sam pacijent, kombinirano), k) ukupno nabavljenu i izdatu količinu medicinskog sredstva, l) ukupan iznos izražen u KM za svako medicinsko sredstvo prema veleprodajnim cijenama, m) mjesto isporuke medicinskog sredstva (apoteka zdravstvena ustanova, ogranak apoteke, depo, bolnička apoteka, apoteka u privatnoj praksi), n) mjesto i količinu izdatog medicinskog sredstva, o) i druge podatke utvrđene posebnim propisom koji donosi ministar. Evidenciju iz stava 4. ovog člana dužne su voditi apoteke zdravstvene ustanove, bolničke apoteke, apoteke u privatnoj praksi i specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Član 27. Evidencija o prikupljanju, testiranju, preradi, čuvanju, distribuciji, izdavanju i upotrebi ljudske krvi i krvnih sastojaka vodi se u skladu sa Zakonom o krvi i krvnim sastojcima ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/10). Član 28. Evidencija u oblasti transplantacije organa i tkiva u svrhu liječenja vodi se u skladu sa Zakonom o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/09). Član 29. Evidencija o prijemu i izdavanju opojnih droga vodi se u skladu sa Zakonom o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10) i Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Službeni glasnik BiH", broj 8/06). Član 30. Evidencija o liječenim ovisnicima o psihoaktivnim supstancama podrazumijeva evidencije o liječenim ovisnicima od opojnih droga i liječenim ovisnicima od alkohola. Evidencija o liječenim ovisnicima od opojnih droga obavezno sadrži sljedeće podatke: a) vrstu opojne droge koju lice uživa, b) početak (mjesec i godina) uživanja opojne droge, c) socijalne prilike ovisnika, d) propisanu terapiju, e) prethodna liječenja, f) naziv ustanove u kojoj se provodi liječenje. Evidenciju iz stava 2. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove za detoksikaciju, liječenje i rehabilitaciju ovisnika, druge ustanove, vjerske zajednice i udruženja koja se staraju ili pružaju pomoć ovisnicima u okviru djelokruga svojih redovnih aktivnosti. Evidencija o liječenim ovisnicima od alkohola obavezno sadrži sljedeće podatke: a) početak (mjesec i godina) konzumiranja alkohola, b) socijalne prilike ovisnika, c) propisanu terapiju, d) prethodna liječenja, e) naziv ustanove u kojoj se provodi liječenje. Evidenciju iz stava 4. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove za detoksikaciju, liječenje i rehabilitaciju ovisnika, druge ustanove, vjerske zajednice i udruženja koja se staraju ili pružaju pomoć ovisnicima u djelokrugu svojih redovnih aktivnosti. Član 31. Evidencija o izvršenim obdukcijama obavezno sadrži sljedeće podatke: a) kliničku dijagnozu obdukovanog lica, b) tok i nalaz obdukcije, c) konačnu dijagnozu nakon obdukcije, d) ime i prezime obducenta. Broj 37 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove koje se u okviru svoje djelatnosti bave obdukcijom u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Član 32. Evidencija o kadrovskoj strukturi obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, b) podatke o školskoj spremi i stručnom profilu uposlenog kadra, c) podatke o specijalizacijama i subspecijalizacijama uposlenog kadra. Evidenciju iz stava 1. ovog člana čini registar zdravstvenih radnika. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Član 33. Evidencija o medicinskoj opremi obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, b) vrstu i količinu medicinske opreme (oprema prema propisanoj specifikaciji), c) godinu proizvodnje medicinske opreme, d) naznačenje atesta proizvođača medicinske opreme, e) broj i datum dozvole za korištenje novih zdravstvenih tehnologija izdatih od Ministarstva, ako medicinska oprema predstavlja uvođenje novih zdravstvenih tehnologija u smislu odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Evidenciju iz stava 1. ovog člana čini registar medicinske opreme. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Član 34. Evidencije u oblasti zdravstvenog osiguranja podrazumijevaju evidencije koje vode zdravstvene ustanove, privatne prakse, zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji, te druga pravna i fizička lica u okviru obavljanja svoje djelatnosti obavljaju i poslove u vezi sa zdravstvenim osiguranjem u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Evidencije iz stava 1. ovog člana obuhvataju: a) ukupan broj stanovništva, b) pregled osiguranih lica po kategorijama osiguranja, c) pregled neosiguranih lica, d) pregled potrošnje po osiguranom licu iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, e) pregled potrošnje po stanovniku iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, f) potrošnju za zdravstvenu zaštitu po namjenama i to prema nivoima zdravstvene zaštite, g) potrošnju za lijekove i ortopedska pomagala prema izdatim receptima, h) pregled ukupno ostvarenih prihoda u sektoru zdravstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, drugih vidova zdravstvenog osiguranja, kao i iz drugih izvora u skladu sa posebnim zakonom, i) pregled ukupnih rashoda u sektoru zdravstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, drugih vidova zdravstvenog osiguranja, kao i iz drugih izvora u skladu sa posebnim zakonom, j) pregled privemene spriječenosti za rad do 42 dana i više od 42 dana. Na prijedlog Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja ministar pravilnikom utvrđuje sadržaj i način vođenja evidencija iz stava 2. ovog člana, kao i rokove za dostavljanje izvještaja iz evidencija nadležnim organima u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Član 35. Upisivanje podataka u evidencije utvrđene ovim zakonom obavlja se odmah nakon saznanja relevantnih činjenica uvažavajući propisani tehnološki proces rada. Član 36. Evidencije iz člana 8. ovog zakona razvrstavaju se, po pravilu, prema spolu u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova ("Službeni glasnik BiH", broj 16/03). Član 37. Oblik, sadržaj i način vođenja evidencija, kao i druga pitanja od značaja za vođenje evidencija bliže se uređuju pravilnikom ministra. III. OSNOVNA MEDICINSKA DOKUMENTACIJA I OBRASCI ZA VOĐENJE EVIDENCIJA Član 38. U oblasti zdravstva ustanovljava se osnovna medicinska dokumentacija. Osnovna medicinska dokumentacija koju koriste zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici prilikom pružanja zdravstvene zaštite predstavlja osnovni izvor podataka za evidencije i osnov je za upis određenih činjenica u evidencije utvrđene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Medicinska dokumentacija iz stava 1. ovog člana vodi se u pisanoj i elektronskoj formi. Član 39. Osnovna medicinska dokumentacija sadrži podatke o: a) pojedincu (JMBG, prezime, ime, ime roditelja, bračno stanje, obrazovanje, zanimanje, adresa stalnog prebivališta, općina, zaposlenje, osiguranje, datum smrti), b) zdravstvenoj zaštiti (datum posjete, lična, socijalna i porodična anamneza, dijagnoza i prognoza bolesti, terapija i druge poduzete medicinske mjere, pacijentov pristanak na predloženu medicinsku mjeru, dostavljene pisane informacije o pacijentovom stanju, plan zdravstvene njege, planirane posjete, upućivanje u druge zdravstvene ustanove, razlog privremene spriječenosti za rad, uzrok smrti, identifikacija doktora medicine i dr.), c) njezi i drugim pridruženim aktivnostima (njega, ishrana i sl.), d) druge podatke o zdravstvenoj zaštiti (nalazi, izjave, mišljenja i druga dokumenta). Podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u lične podatke o pacijentu i predstavljaju službenu tajnu. Osnovna medicinska dokumentacija je izvor podataka za pripremu zbirnih izvještaja utvrđenih ovim zakonom, a koji ne smiju sadržavati podatke o pojedincu iz tačke a) stav 1. ovog člana. Član 40. Unos podataka u medicinsku dokumentaciju iz člana 39. ovog zakona vrši se na osnovu rezultata pregleda, uvida u javne i druge isprave pacijenta ili izjave pacijenta čiji se podaci unose u medicinsku dokumentaciju. U slučaju da se podaci ne mogu unijeti u medicinsku dokumentaciju na način propisan u stavu 1. ovog člana, unos se vrši na osnovu potpisane izjave pacijenta, odnosno fizičkog lica u pratnji pacijenta od koga se uzimaju navedeni podaci. Za tačnost podataka datih izjavom iz stava 2. ovog člana odgovorno je lice koje je dalo izjavu. Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 7 Član 41. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici svojim potpisom potvrđuju navode i rezultate pregleda, odnosno drugih zdravstvenih usluga ili medicinskih mjera koje se evidentiraju u osnovnu medicinsku dokumentaciju. Za tačnost, potpunost i pravovremenost unijetih podataka u medicinsku dokumentaciju, odgovoran je zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik koji vrši unos podataka. Član 42. U oblasti zdravstva ustanovljava se sljedeća osnovna medicinska dokumentacija: a) zdravstveni karton pacijenta, b) karton obavezne imunizacije, c) protokol bolesnika, d) matična knjiga lica smještenih u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi, e) historija bolesti, f) temperaturno-terapijsko-dijetetska lista, g) lista anestezije, h) otpusno pismo, i) lista kliničkog puta pacijenta, j) karton zdravstvene njege, k) karton polivalentne patronažne zdravstvene njege, l) karton akušerske zdravstvene njege, m) knjige: - knjiga evidencija zaraznih bolesti, - knjiga evidencije o proizvodnji, prometu ili potrošnji opojnih droga, - knjiga evidencije o potrošnji opojnih droga u zdravstvenim ustanovama, - knjiga evidencije o sterilizaciji. Oblik i sadržaj dokumentacije iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje pravilnikom ministra. O radu djelatnosti hitne medicinske pomoći vodi se posebna medicinska dokumentacija u skladu sa propisom o bližim uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći koji donosi federalni ministar zdravstva na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Član 43. Zdravstveni karton pacijenta je osnovna medicinska dokumentacija koja se otvara za svakog pacijenta prilikom prve posjete zdravstvenoj ustanovi primarnog nivoa zdravstvene zaštite, odnosno privatnoj praksi. Zdravstveni karton iz stava 1. ovog člana prati svakog pacijenta tokom cijelog života, a u slučaju promjene doktora medicine, zdravstvene ustanove ili mjesta stanovanja zdravstveni karton ili prijepis podataka iz zdravstvenog kartona obavezno se dostavlja novoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi u kojoj pacijent ostvaruje prava na zdravstvenu zaštitu. Podatke u zdravstveni karton unosi isključivo ovlašteni doktor medicine. Odredbe ovog člana primjenjuju se i na stomatološki karton pacijenta koji popunjava ovlašteni doktor stomatologije u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi. Član 44. Karton obavezne imunizacije je osnovna medicinska dokumentacija koja se otvara za djecu koja se obavezno vakcinišu u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kao i programom obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti. Karton iz stava 1. ovog člana otvara se prilikom aplikacije prve vakcine djetetu. Karton iz stava 1. ovog člana prati dijete do 18. godine života, odnosno do potpune provedbe programa obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti. Član 45. Protokol bolesnika je osnovna medicinska dokumentacija koja se ustanovljava u zdravstvenim ustanovama i kod nosioca privatne prakse kod pružanja zdravstvenih usluga i poduzimanja medicinskih mjera kada se za pacijenta ne otvara zdravstveni karton i to: a) za korisnike koji zdravstvenu uslugu traže u mjestima koja nisu njihova mjesta prebivališta (protokol prolaznika), b) prilikom pružanja medicinskih intervencija pacijentima u zdravstvenim ustanovama (davanje injekcije, previjanje, mala hirurgija i dr.) (protokol intervencija), c) u hitnoj medicinskoj pomoći, d) u specijalističko-konsultativnim službama, e) u dijagnostičkim službama, f) u svim bolnicama i stacionarima za primljene ležeće bolesnike, g) prilikom kućnih posjeta zdravstvenih radnika, h) u slučaju pregleda lica u svrhu izdavanja liječničkih uvjerenja, i) prilikom operativnih zahvata pacijenata. Ovlašteni doktor medicine dužan je u protokol unijeti podatke o utvrđenoj dijagnozi, propisanu terapiju i podatke o upućivanju pacijenta na dijagnostičku pretragu i/ili stacionarno bolničko liječenje. Odredbe ovog člana odnose se i na protokol bolesnika kojima je pružena stomatološka usluga i koji popunjava ovlašteni doktor stomatologije. Član 46. Matična knjiga lica smještenih u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi predstavlja osnovnu medicinsku dokumentaciju koju obavezno vode bolničke zdravstvene ustanove za pacijente koji se nalaze na liječenju, rehabilitaciji ili porođaju. Matičnu knjigu iz stava 1. ovog člana popunjavaju lica navedena u članu 7. stav 2. ovog zakona. Član 47. Historija bolesti je osnovna medicinska dokumentacija koja se vodi u svim bolničkim zdravstvenim ustanovama za pacijente liječene u toj zdravstvenoj ustanovi. U historiju bolesti obavezno se evidentiraju podaci o bolesti, početku i uzroku bolesti, načinu, trajanju i ishodu liječenja pacijenta. Historiju bolesti iz stava 1. ovog člana sačinjava isključivo ovlašteni doktor medicine u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Član 48. Temperaturno-terapijsko-dijetetska lista je osnovna medicinska dokumentacija koju vode bolničke zdravstvene ustanove za svakog pacijenta koji se liječi u toj zdravstvenoj ustanovi. U listi iz stava 1. ovog člana obavezno se evidentiraju vitalni parametri pacijenta (krvni pritisak, puls, tjelesna temperatura itd.), terapija koja se daje i podaci o ishrani koju isključivo popunjava ovlašteni doktor medicine u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Član 49. Lista anestezije je osnovna medicinska dokumentacija koja se vodi kod svih pacijenata koji su primili anesteziju u zdravstvenoj ustanovi. Broj 37 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. Lista iz stava 1. ovog člana mora da sadrži najmanje podatke o vrsti i količini anestetika, vremenu trajanja i toku anestezije koju isključivo popunjava ovlašteni doktor medicine specijalista anestezije i reanimacije u zdravstvenoj ustanovi. Član 50. Otpusno pismo je osnovna medicinska dokumentacija koju izdaje bolnička zdravstvena ustanova pacijentu u kojoj je okončano pacijentovo liječenje. U otpusnom pismu iz stava 1. ovog člana evidentiraju se otpusne dijagnoze, svi postupci i terapija primjenjivana prilikom liječenja i preporuka za daljnji tretman koju sačinjava ovlašteni doktor medicine u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Član 51. Lista kliničkog puta pacijenta je medicinska dokumentacija koju vodi zdravstvena ustanova koja ima za cilj praćenje toka liječenja pacijenta. Lista iz stava 1. ovog člana vodi se u skladu sa prihvaćenim kliničkim protokolima za svaku bolest od ovlaštenog doktora medicine, odnosno ovlaštenog doktora stomatologije. Član 52. Karton zdravstvene njege, karton polivalentne patronažne zdravstvene njege i karton akušerske zdravstvene njege, ustanovljeni članom 42. stav 1. tač. j), k) i l) ovog zakona, medicinska je dokumentacija koju vode izvršioci zdravstvene njege i akušerstva za sve provedene postupke za svakog pojedinačnog pacijenta i na svim nivoima zdravstvene zaštite. Kartoni iz stava 1. ovog člana predstavljaju skup podataka koji služe procjeni, planiranju, izvođenju, evaluaciji, kontroli i stručnom nadzoru kvalitete planirane i provedene zdravstvene njege, odnosno akušerstva. Član 53. Knjige evidencije ustanovljene članom 42. stav 1. tačka m) ovog zakona čine osnovnu medicinsku evidenciju i ustanovljavaju se kod utvrđivanja određene bolesti, odnosno stanja i pružanja zdravstvenih usluga. Knjige evidencije iz stava 1. ovog člana ustanovljavaju se u zdravstvenim ustanovama i kod nosioca privatne prakse. Član 54. U oblasti provođenja zdravstvene zaštite utvrđuju se individualni izvještajni obrasci i drugi pomoćni obrasci za vođenje evidencija kao dijela medicinske dokumentacije. Individualni izvještajni obrasci i pomoćni obrasci za vođenje evidencija podrazumijevaju pisane dokaze, tvrdnje i nalaze koji se primjenjuju u postupku provođenja zdravstvene zaštite i predstavljaju osnovu za upis podataka u evidencije. Individualni izvještajni obrasci i pomoćni obrasci za vođenje evidencija popunjavaju se i dostavljaju po utvrđenoj metodologiji za određene pojave koje se prate u sektoru zdravstva i to: 1. bolesničko-statistički list; 2. prijave: a) Prijava oboljenja - smrti od zaraznih bolesti, b) Prijava oboljelog od HIV/AIDS-a, c) Prijava oboljelog djeteta od HIV/AIDS-a, d) Prijava smrti oboljelog od HIV/AIDS-a, e) Prijava o tuberkulozi, f) Prijava bolničke infekcije, g) Prijava/odjava epidemije zaraznih bolesti, h) Prijava postvakcinalne komplikacije, i) Prijava porođaja, j) Prijava prekida trudnoće, k) Prijava nesreće/povrede na poslu, l) Prijava o profesionalnoj bolesti, m) Prijava privremene spriječenosti za rad, n) Prijava povrede u sabraćaju, o) Prijava oboljelog od maligne neoplazme, p) Prijava oboljelog od šećerne bolesti, q) Prijava oboljelog od hronične bubrežne insuficijencije, r) Prijava kongenitalne malformacije, s) Prijava oboljelog od hroničnih psihoza, t) Prijava liječenih ovisnika od psihoaktivnih supstanci; 3. recepti; 4. uputnica specijalisti, nalaz i mišljenje; 5. uputnica u bolnicu; 6. uputnica u laboratoriju; 7. laboratorijski nalaz; 8. liječničko uvjerenje; 9. sanitarna knjižica; 10. zdravstvena knjižica. Član 55. Oblik, sadržaj i način vođenja individualnih izvještajnih obrazaca i drugih pomoćnih obrazaca za vođenje evidencija, kao i druga pitanja od značaja za individualne izvještajne obrasce i druge pomoćne obrasce bliže se uređuju pravilnikom ministra. Na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo ministar može pravilnikom utvrditi i druge obrasce za vođenje evidencija ako to nalaže obaveza predviđena posebnim zakonom. Član 56. U oblasti provođenja zdravstvene zaštite utvrđuju se i zbirni periodični izvještaji sa zakonski utvrđenim rokovima dostavljanja a prema Planu i Programu statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Zbirni periodični izvještajni obrasci popunjavaju se i dostavljaju po utvrđenoj metodologiji i to: 1. Izvještaj o organizacionoj strukturi, kadrovima i medicinskoj opremi ustanove; 2. Izvještaj o radu službe porodične medicine; 3. Izvještaj o sistematskim, preventivnim i periodičnim zdravstvenim pregledima stanovništva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti; 4. Izvještaj o radu specijalističko-konsultativnih službi; 5. Izvještaj o radu bolničkih zdravstvenih ustanova; 6. Izvještaj o izvršenim obdukcijama u bolničkim zdravstvenim ustanovama; 7. Izvještaj o radu službe za zaštitu zdravlja usta i zuba; 8. Izvještaj o radu službe medicine rada; 9. Izvještaj o radu službe zaštite zdravlja predškolske djece; 10. Izvještaj o radu službe zaštite zdravlja školske djece; 11. Izvještaj o izvršenim sistematskim pregledima predškolske i školske djece; 12. Izvještaj o radu službe za zaštitu reproduktivnog zdravlja žena; 13. Izvještaj o provođenju preventivnih pregleda žena; 14. Izvještaj o radu službe za liječenje tuberkuloze; 15. Izvještaj o radu centra za mentalno zdravlje u zajednici; 16. Izvještaj o radu centra za fizikalnu rehabilitaciju; 17. Izvještaj o radu higijensko-epidemiološke službe; 18. Izvještaj o radu polivalentnih patronažnih sestara; 19. Izvještaj o radu u hitnoj medicinskoj pomoći; 20. Izvještaj o radu službe za transfuziju krvi; 21. Izvještaj o radu centara za dijalizu; Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 9 22. Izvještaj o radu kliničkih laboratorija (vanbolničke i bolničke); 23. Izvještaj o bakteriološko-parazitološko-serološkoj laboratoriji; 24. Izvještaj o potrošnji lijekova i medicinskih sredstava; 25. Izvještaj o radu apoteka; 26. Izvještaj o zdravstveno-higijenskoj ispravnosti vode za piće; 27. Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za dijalizu; 28. Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće upotrebe; 29. Izvještaj o zdravstvenim uslugama službi za radiologiju; 30. Izvještaj o bolestima i stanjima utvrđenim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti; 31. Izvještaj o bolestima i stanjima utvrđenim u službi zaštite reproduktivnog zdravlja žena; 32. Izvještaj o bolestima, stanjima i povredama utvrđenim u bolničkim zdravstvenim ustanovama; 33. Izvještaj o trajanju privremene spriječenosti za rad; 34. Izvještaj o obračunu sredstava u zdravstvu; izvještaj o ukupnim sredstvima ostvarenim i utrošenim za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja i izvještaj o obračunu sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine po namjenama; 35. druge prijave i izvještaji za koje Ministarstvo utvrdi da su od značaja za vođenje zbirki podataka. Način i rokove dostavljanja, oblik i formu zbirnih izvještajnih obrazaca iz stava 1. ovog člana na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo, odnosno Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja propisuje pravilnikom ministar. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva u Federaciji, izvještaj o obračunu sredstava u zdravstvu, izvještaj o ukupnim sredstvima ostvarenim i utrošenim za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja i izvještaj o obračunu sredstava fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine po namjenama sačinjavaju se kao jedinstven dokument i razmatraju jedinstveno od nadležnih organa vlasti u Federaciji uskladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju. IV. OBRADA, KORIŠTENJE, RAZMJENA I ČUVANJE PODATAKA Član 57. Radi osiguranja obrade podataka i izrade odgovarajućih izvještaja, u skladu sa potrebama i standardima izvještavanja prema entitetskim, državnim i međunarodnim subjektima, Federacija je dužna razviti i unaprijediti informaciono– zdravstveni sistem u skladu sa tehničkim standardima u toj oblasti i finansijskim mogućnostima. Zdravstvene ustanove dužne su održavati sopstvenu informaciono–tehnološku infrastrukturu u skladu sa tehničkim standardima u toj oblasti. Bližim propisom ministra uređuje se definicija arhitekture zdravstveno-informacionog sistema, nomenklature, protokola za razmjenu podataka, definicije podataka, zaštita podataka; definiranje standarda (terminološki, komunikacijski, standardi za sigurnost) u skladu sa važećim evropskim CEN/TC 251 i svjetskim ISO/TC 215 standardima; definiranje jedinstvenih šifrarnika, kao i dodjeljivanje jedinstvenog identifikacionog broja u zdravstvu kojim bi se omogućila lakša razmjena podataka između institucija u sektoru zdravstva Federacije u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Član 58. Federalni i kantonalni zavodi za javno zdravstvo odgovorni su za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja u svrhu praćenja, procjene i analize zdravstvenog stanja stanovništva, kao i organizacije zdravstvene zaštite. Zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse i druga pravna i fizička lica su izvještajne jedinice koje su dužne kontinuirano prikupljati i obrađivati podatke o pojavama, bolestima i stanjima koja su predmet evidencija navedenih u članu 8. ovog zakona i polugodišnje i godišnje izvještavati zavode za javno zdravstvo o sadržaju vođenih evidencija u skladu sa Planom i Programom statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Član 59. Zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji odgovorni su za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja u svrhu praćenja, procjene i analize zdravstvenog osiguranja Federacije, kao i načina finansiranja zdravstvene zaštite. Zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse i druga pravna i fizička lica izvještajne su jedinice koje su dužne kontinuirano prikupljati i obrađivati podatke iz evidencija u oblasti zdravstvenog osiguranja navedenih u članu 8. stav 1. tačka 26., a u vezi sa članom 34. ovog zakona i polugodišnje i godišnje izvještavati zavode zdravstvenog osiguranja u Federaciji o sadržaju vođenih evidencija u skladu sa Planom i Programu statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Član 60. Zavodi za javno zdravstvo i zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji za potrebe epidemioloških i drugih populacionih istraživanja mogu sakupljati i druge podatke u vezi sa zdravstvenom zaštitom stanovništva i zdravstvenim osiguranjem. U slučaju iz stava 1. ovog člana zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse, pored podataka iz evidencija utvrđenih ovim zakonom, dužni su na zahtjev zavoda iz stava 1. ovog člana, kao i na zahtjev nadležnih institucija za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja, dostavljati i druge tražene podatke u skladu sa posebnim zakonima. Član 61. U slučaju posebnih okolnosti u oblasti zdravstva o kojima podaci nisu obuhvaćeni evidencijama iz ovog zakona, zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse i druga pravna i fizička lica koja se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi dužni su dostavljati potrebne podatke institucijama nadležnim za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja, a radi pravovremenog poduzimanja odgovorajućih mjera. Oblik, sadržaj i rokovi za dostavljanje podataka iz stava 1. ovog člana na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo bliže se uređuju pravilnikom ministra. Član 62. Zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse, druga pravna i fizička lica koja se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi, kao i institucije nadležne za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja dužni su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz medicinske dokumentacije i zdravstvenih izvještaja. Podaci iz stava 1. ovog člana dostavljaju se bez ličnih podataka pojedinca. Izuzetno, subjekti iz stava 1. ovog člana mogu Ministarstvu dostaviti i lične podatke, ako se korištenjem anonimnih podataka ne može izvršiti pojedina obaveza Ministarstva u skladu sa zakonom. Broj 37 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. Član 63. Podatke sadržane u medicinskoj dokumentaciji mogu koristiti i pojedinci na koje se ti podaci odnose radi ostvarivanja svojih prava u skladu sa posebnim zakonima. Na pitanja prikupljanja, obrade i davanja ličnih podataka sadržanih u evidencijama primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", br. 49/06 i 76/11), ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Zagarantirana je tajnost podataka iz medicinske dokumentacije pacijenata koja se obrađuje i dostavlja za individualne i zbirne periodične izvještaje iz stava 1. ovog člana, odnosno koja se obrađuje za evidencije u zdravstvu. Zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse koji vode medicinsku dokumentaciju u skladu sa ovim zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, dužni su čuvati medicinsku dokumentaciju pacijenata od neovlaštenog pristupa, kopiranja i zloupotrebe nezavisno od oblika u kojem su podaci iz medicinske dokumentacije sačuvani (papir, mikrofilm, optički i laser diskovi, magnetni mediji, elektronski zapisi i dr.) u skladu sa zakonom. Dužnosti čuvanja tajnosti podataka nadležni zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici mogu biti oslobođeni samo na osnovu pisanog ili drugog jasno i nedvosmisleno izrečenog pristanka pacijenta ili na zahtjev tužilaštva, odnosno suda u sudskom postupku u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 09/09 i 12/10), Zakonom o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06) i Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10). Član 64. Medicinska dokumentacija čuva se 10 godina od posljednjeg unosa podataka, osim stomatološkog kartona koji se čuva trajno i zdravstvenog kartona i historije bolesti koji se čuvaju 10 godina nakon otpuštanja pacijenta iz bolnice. Zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse čuvaju medicinsku dokumentaciju u pisanom i elektronskom obliku u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o arhivskoj građi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02) V. NADZOR Član 65. Nadzor nad provođenjem ovog zakona, kao i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši nadležna uprava za inspekcije. Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog člana obavljaju federalni i kantonalni zdravstveni inspektori u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05). Član 66. Zdravstvena inspekcija iz člana 65. stav 2. ovog zakona obavlja i sljedeće: 1) prati i proučava vođenje, prikupljanje, obradu, korištenje, zaštitu i čuvanje podataka iz evidencija; 2) nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova, nosioca privatnih praksi, zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u pogledu primjene ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; 3) razmatra podneske pravnih i fizičkih lica koji se odnose na nadzor iz utvrđene nadležnosti i o poduzetim radnjama i mjerama pisano obavještava podnosioca; 4) poduzima preventivne aktivnosti sa ciljem sprečavanja nastupanja štetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koje se nalažu rješenjem. Član 67. Prilikom vršenja zdravstveno-inspekcijskog nadzora u zdravstvenoj ustanovi, kod nosioca privatne prakse, zdravstveni inspektor ima pravo i obavezu preduzeti sljedeće mjere: a) narediti vođenje propisanih evidencija, b) zabraniti upisivanje podataka u evidencije na nedozvoljen način, c) zabraniti vođenje medicinske dokumentacije nenadležnim licima, d) narediti vođenje medicinske dokumentacije, e) narediti dostavljanje izvještaja u propisanoj formi, sadržaju i rokovima, f) zabraniti rad zdravstvene ustanove, odnosno nosiocu privatne pakse koja ne vodi propisane evidencije, odnosno medicinsku dokumentaciju na način i pod uvjetima propisanim ovim zakonom, kao i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog zakona, odnosno ne čuva medicinsku dokumentaciju u rokovima predviđenim ovim zakonom, g) zabraniti rad zdravstvenom radniku, odnosno zdravstvenom saradniku koji netačno, nepotpuno i nepravovremeno vodi medicinsku dokumentaciju, h) narediti poduzimanje i drugih mjera za koje je nadležan u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima. Ako zdravstveni inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči nepravilnosti, odnosno povrede propisa, a nije nadležan direktno postupati, obavezan je obavijestiti nadležni organ uprave o uočenim nepravilnostima, odnosno povredama propisa, te tražiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera. Zdravstveni inspektor o utvrđenim činjenicama iz stava 1. ovog člana donosi rješenje u skladu sa Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Član 68. Protiv rješenja kantonalnog zdravstvenog inspektora dopuštena je žalba koja se podnosi direktoru Federalne uprave za inspekcijske poslove u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja federalnog zdravstvenog inspektora dopuštena je žalba koja se podnosi Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Rješenje Ministarstva doneseno po žalbi protiv rješenja federalnog zdravstvenog inspektora je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/05). Član 69. Ako zdravstveni inspektor osnovano posumnja da je povredom propisa učinjen prekršaj ili krivično djelo, uz rješenje za čije je donošenje nadležan, obavezan je bez odgađanja a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka zdravstvenoinspekcijskog nadzora sa utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog krivičnog djela. Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 11 Organ kojem je podnesen zahtjev, odnosno prijava iz stava 1. ovog člana obavezan je o ishodu postupka obavijestiti nadležno ministarstvo zdravstva. VI. KAZNENE ODREDBE Član 70. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj zdravstvena ustanova ako: 1. ne vodi propisane evidencije iz člana 8. stav 1. ovog zakona; 2. u evidenciji ne unosi obavezne podatke, odnosno ne unese najmanje propisani sadržaj (čl. od 9. do 34. ovog zakona); 3. ne vodi evidenciju na propisan način i u propisanom obliku (čl. 35., 36. i 37. ovog zakona); 4. ne osigura potpis i potvrdu nalaza i rezultata pregleda i drugih pruženih usluga u odgovarajućoj dokumentaciji (član 41. ovog zakona); 5. ne vodi odgovarajuću medicinsku dokumentaciju u propisanom obliku i sadržaju, na propisan način i od nadležnog lica (čl. od 42. do 52. ovog zakona); 6. ne osigurava i ne primjenjuje propisane obrasce za vođenje evidencije ili ih ne osigurava i ne vodi prema propisanom obliku, sadržaju i na propisan način (čl. 53. i 54. ovog zakona); 7. ne dostavlja nadležnoj instituciji u propisanoj formi i sadržaju, kao i u propisanim rokovima odgovarajuće izvještaje o stanjima, bolestima i pojavama o kojima se u oblasti zdravstva vrše statistička istraživanja (čl. od 58. do 61. ovog zakona); 8. pravovremeno i u propisanom sadržaju Ministarstvu ne dostavlja neophodne podatke (član 62. ovog zakona); 9. ne čuva medicinsku dokumentaciju u rokovima predviđenim ovim zakonom (član 64. ovog zakona). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjen i nosilac privatne prakse novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 1.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj iz stava 1. tač. 4. i 5. ovog člana zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik. Član 71. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: 1. ne vodi propisane evidencije iz čl. 9., 10., 11., 22., 30. i 34. ovog zakona; 2. u evidencije ne unosi obavezne podatke, odnosno ne unese najmanje propisani sadržaj (čl. 9., 10., 11., 22. i 30. ovog zakona); 3. ne vodi evidenciju na propisan način i u propisanom obliku (čl. 35., 36. i 37. ovog zakona); 4. ne dostavlja nadležnoj instituciji u propisanoj formi i sadržaju, kao i u propisanim rokovima odgovarajuće izvještaje o stanjima, bolestima i pojavama o kojima se u oblasti zdravstva vrše statistička istraživanja (čl. od 58. do 61. ovog zakona); 5. pravovremeno i u propisanom sadržaju Ministarstvu ne dostavlja neophodne podatke (član 62. ovog zakona); 6. ne čuva medicinsku dokumentaciju u rokovima predviđenim ovim zakonom (član 64. ovog zakona). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekršaj iz stava 1. tač. 1., 2., 3., 4. i 5. ovog člana bit će kažnjeno i fizičko lice koje obavlja djelatnost za koju se traži vođenje evidencija i dostavljanje izvještaja u skladu sa ovim zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovog zakona novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 72. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti podzakonske propise iz ovog zakona kojim se uređuje sljedeće: - ID označavanje lijekova u svrhu vođenja evidencija o prometu i potrošnji lijekova (član 26. stav 3. ovog zakona), - sadržaj i način vođenja evidencija iz člana 34. ovog zakona, kao i rokovi za dostavljanje izvještaja iz evidencija nadležnim organima u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju (član 34. stav 2. ovog zakona), - oblik i sadržaj osnovne medicinske dokumentacije (član 42. stav 2. ovog zakona), - oblik, sadržaj i način vođenja individualnih izvještajnih obrazaca i drugih pomoćnih obrazaca za vođenje evidencija, kao i druga pitanja od značaja za individualne izvještajne obrasce i druge pomoćne obrasce (član 55. stav 1. ovog zakona), - način i rokovi dostavljanja, oblik i forma zbirnih izvještajnih obrazaca (član 56. stav 3. ovog zakona), - definicija arhitekture zdravstveno-informacionog sistema, nomenklature, protokola za razmjenu podataka, definicije podataka, zaštita podataka; definiranje standarda (terminološki, komunikacijski, standardi za sigurnost) u skladu sa važećim evropskim CEN/TC 251 i svjetskim ISO/TC 215 standardima; definiranje jedinstvenih šifrarnika, kao i dodjeljivanje jedinstvenog identifikacionog broja u zdravstvu kojim bi se omogućila lakša razmjena podataka između institucija u sektoru zdravstva Federacije (član 57. stav 3. ovog zakona), - oblik, sadržaj i rokovi za dostavljanje podataka u slučaju posebnih okolnosti u oblasti zdravstva (član 61. stav 2. ovog zakona). Svi propisi iz stava 1. ovog člana sadržavat će odredbe koje garantiraju jednake mogućnosti, zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola i osiguravaju da se fizički podaci i informacije koje se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju, po pravilu, razvrstavaju prema spolu. Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana, osim odredbi suprotnih ovom zakonu, primjenjivat će se provedbeni propisi iz oblasti evidencija u oblasti zdravstva koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 73. Ovaj zakon shodno se primjenjuje i na evidencije iz oblasti zdravstvenog osiguranja koje vode zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji, kao i zdravstvene ustanove, privatne prakse, te druga pravna i fizička lica koja u okviru obavljanja svoje djelatnosti imaju obavezu dostavljanja podataka iz evidencija utvrđenih članom 34. ovog zakona u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Član 74. Upisivanje, vođenje i obrada određenih činjenica i podataka koji su utvrđeni u postupku provođenja zdravstvene zaštite, koji su predmet ovog zakona i dostavljanje izvještaja, Broj 37 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. obavlja se, po pravilu, kontinuirano na osnovu jedinstvenih propisanih programa za elektronsku obradu. Član 75. Zdravstvene ustanove i nosioci privatnih praksi, kao pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnosti za koje se traži vođenje evidencija i dostavljanje izvještaja u skladu sa ovim zakonom, dužni su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u roku od 16 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 76. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena preuzetog Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), izuzev propisa iz člana 72. stav 3. ovog zakona i to: "- Uputstvo o jedinstvenim metodološkim principima i statističkim standardima za vođenje evidencija u oblasti zdravstva ("Službeni list SFRJ", broj 13/79)." Član 77. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O EVIDENCIJAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA Proglašava se Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma od 28.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 07.03.2012. godine. Broj 01-02-369/12 13. travnja 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O EVIDENCIJAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom uređuju vrste, sadržaj i postupak vođenja evidencija u oblasti zdravstva (u daljnjem tekstu: evidencije), način prikupljanja, obrade, korištenja, zaštite i čuvanja podataka iz evidencija, kao i sadržaj osnovne medicinske dokumentacije u oblasti zdravstva koja predstavlja izvor podataka za izradu evidencija. Članak 2. Pojedini izrazi uporabljeni u ovome zakonu imaju sljedeće značenje: 1. zdravstveno-statistička istraživanja – sustav prikupljanja i obrade podataka u sustavu zdravstvene zaštite uporabom jedinstvenih statističkih standarda i metodologija sukladno Zakonu o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/03 i 9/09); 2. medicinska dokumentacija podrazumijeva strukturirane zapise kojim se potkrepljuju određene tvrdnje, a koje su prikupljene i osigurane u postupku provedbe zdravstvene zaštite; 3. izvješće predstavlja grupirane podatke, po unaprijed utvrđenoj metodologiji o utvrđenoj bolesti ili stanju i provedenim aktivnostima u oblasti zdravstvene zaštite; 4. registar predstavlja longitudinalnu i kontinuiranu zbirku podataka, koji je definiran i organiziran sustav za sakupljanje, čuvanje, obradu, analizu i korištenje podataka o određenoj bolesti, skupini bolesti i drugog stanja vezanog uz zdravlje na razini cijele populacije ili sustav za sakupljanje, čuvanje, obradu, analizu i korištenje podataka iz zdravstvenog sustava o kadrovskim i drugim kapacitetima u sektoru zdravstva. Članak 3. Evidencije predstavljaju skupove podataka s preciznim definicijama, koje služe kao izvor podataka za statistička istraživanja u oblasti zdravstva od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i koriste se za praćenje i proučavanje zdravstvenog stanja stanovništva, za planiranje i programiranje zdravstvene zaštite, za vođenje zdravstvene politike, provedbu statističkih i znanstvenih istraživanja, za informiranje javnosti, za izvršavanje međunarodnih obveza u oblasti zdravstva i za druge službene svrhe. Podatke sadržane u evidencijama mogu koristiti i pojedinci na koje se ti podatci odnose radi ostvarivanja svojih prava suglasno zasebnim zakonima. Članak 4. Vođenje evidencija temelji se na načelima relevantnosti, nepristranosti, pouzdanosti, pravomoćnosti, racionalnosti, konzistentnosti i povjerljivosti, koji podrazumijevaju da: a) svaki definirani podatak mora zadovoljiti jasno postavljene uvjete koji se odnose na osiguranje svrhe od značaja za zdravlje stanovništva i zdravstvenog sustava; b) se na objektivan način određuju definicije i metode prikupljanja, obrade i korištenja podataka; c) se određivanje metoda i postupaka vezanih uz prikupljanje, obradu i korištenje podataka vrši na temelju profesionalnih standarda, znanstvenih metoda i načela, tako da rezultati dobiveni vođenjem zbirki podataka u potpunosti odražavaju zdravstveno stanje stanovništva; d) se vođenje evidencija vrši u propisanim rokovima; e) se optimalno koriste svi resursi vodeći računa o opsegu posla i troškovima za vođenje evidencija. Članak 5. Radi osiguranja jedinstvenog sustava statističkih istraživanja, pri vođenju evidencije primjenjuju se jedinstvena metodološka načela, statistički standardi (definicije, klasifikacije, nomenklature) i standardni postupci za oblikovanje i slanje izvješća, koje propisuje Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod za javno zdravstvo) za evidencije iz oblasti zdravstvene zaštite, odnosno na prijedlog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja) za evidencije iz oblasti zdravstvenog osiguranja. Članak 6. Zdravstvene ustanove i nositelji privatne prakse, kao i druge pravne i fizičke osobe koje u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove iz oblasti zdravstva dužne su voditi evidencije suglasno ovom zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga zakona, kao i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10).
Zakon o apotekarskoj djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 40/10 14.07.2010 apoteke,apotekarska djelatnost Broj 40 – Stranica 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. BiH", br. 51/01 i 29/05), u dijelu prometa lijekovima na malo, izuzev podzakonskih akata donijetihnaosnovu tog zakonaito: 1. Pravilnik o stru~nom ispitu za farmaceutskog inspektora ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/02); 2. Pravilnik o odre|ivawu visine veleprodajne i maloprodajne mar`e lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08); 3. Pravilnik o ispuwavawu uslova prostora, opreme i kadra za ~uvawe lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 38/03); 4. Pravilnik o na~inu propisivawa i izdavawa lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/08), 5. Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07), u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo. ^lan 74. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI Progla{ava se Zakon o apotekarskoj djelatnosti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 25. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine. Broj 01-02-361/10 8. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se na~in organizovanja i provo|enja apotekarske djelatnosti, kao dijela zdravstvene za{tite, koja se obavlja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/08) (u daljnjem tekstu: dr`avni Zakon) i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Na organizovanje i provo|enje apotekarske djelatnosti iz stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjuju i propisi o zdravstvenoj za{titi i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije druga~ije ure|eno. ^lan 2. Ovaj zakon i na osnovu njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez obzira na gramati~ki rod u kom su u ovom zakonu navedena lica koja mogu biti oba spola. II. APOTEKARSKA DJELATNOST ^lan 3. Apotekarska djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Federaciju koja se obavlja na svim nivoima zdravstvene za{tite i koja osigurava snabdijevanje stanovni{tva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu lijekovima i medicinskim sredstvima. Apotekarska djelatnost iz stava 1. ovog ~lana obavlja se u slijede}im organizacionim oblicima: – apotekama zdravstvenim ustanovama, u svim oblicima svojine, i njihovim ograncima i depoima, – bolni~kim apotekama, – apotekama u privatnoj praksi. Primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne za{tite, bolni~kim odjelima, kao i drugim zdravstvenim ustanovama koje koriste lijekove neophodne za tretman pacijenata u skladu sa djelatno{}u zdravstvene ustanove mora biti uskla|ena sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Obavljanje apotekarske djelatnosti zabranjeno je u samostalnim trgova~kim radnjama. ^lan 4. Pod apotekarskom djelatno{}u iz ~lana 3. ovog zakona, osim snabdijevanja lijekovima i medicinskim sredstvima, podrazumijeva se: 1. snabdijevanje herbalnim lijekovima i herbalnim supstancama; 2. snabdijevanje homeopatskim lijekovima; 3. izrada i snabdijevanje magistralnim i galenskim lijekovima; 4. snabdijevanje dje~jom hranom i dje~ijom opremom, kao i dijetetskim proizvodima; 5. snabdijevanje kozmeti~kim i drugim sredstvima za njegu i o~uvanje zdravlja; 6. savjetovanje u vezi pravilne primjene lijekova, medicinskih sredstava, herbalnih i homeopatskih lijekova, kozmeti~kih i dijetetskih proizvoda; 7. pru`anje dodatnih usluga u svrhu provo|enja preventivnih mjera za o~uvanje i za{titu zdravlja stanovni{tva, a koje podrazumijevaju mjerenja odre|enih parametara koje pacijenti mogu i samostalno odrediti u postupku samokontrole, pri ~emu ove usluge imaju savjetodavni karakter i ne pru`aju se u svrhu postavljanja dijagnoze kao {to su mjerenje {e}era u krvi, krvnog pritiska, te`ine i sl. Apotekarska djelatnost obavlja se u skladu sa dobrom apotekarskom praksom koja predstavlja sistem smjernica za osiguranje kvaliteta usluga koje se pru`aju u apoteci. Dobru apotekarsku praksu iz stava 2. ovog ~lana propisuje federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), uz prethodno pribavljeno mi{ljenje farmaceutske komore. ^lan 5. Za pojmove upotrijebljene u ovom zakonu shodno se primjenjuju zna~enja istih utvr|enih ~lanom 2. dr`avnog Zakona. Osim izraza utvr|enih ~lanom 2. dr`avnog Zakona, izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijede}a zna~enja: a) apoteka zdravstvena ustanova je organizacioni oblik koji ispunjava uslove za nabavku, ~uvanje i izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz ~lana 4. ovog zakona; b) ogranak apoteke je organizaciona jedinica apoteke koji ispunjava uslove za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz ~lana 4. ovog zakona; c) depo je organizaciona jedinica apoteke, koji se osniva isklju~ivo na demografski ugro`enim podru~jima i u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadr`e opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova; d) bolni~ka apoteka je dio zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene za{tite koja Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 87 vr{i snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana, a s ciljem lije~enja pacijenata i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije; e) galenska laboratorija je laboratorija u kojoj se izra|uju galenski lijekovi prema va`e}oj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, a koji su namijenjeni za izdavanje isklju~ivo u apoteci kao zdravstvenoj ustanovi u ~ijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija; f) licenca je javna isprava koju izdaje farmaceutska komora, odnosno druga nadle`na komora, na osnovu kojemagistar farmacije, odnosno farmaceutski tehni~ar sti~e pravo za samostalno obavljanje apotekarske djelatnosti; g) recept je javna isprava propisanog oblika i sadr`aja koji mogu propisati samo ovla{teni doktori medicine i doktori stomatologije odnosno porodi~ni doktori u primarnoj zdravstvenoj za{titi, te ovla{teni specijalisti doktori medicine i doktori stomatologije u primarnoj zdravstvenoj za{titi, kao i ovla{teni specijalisti u hitnoj medicinskoj pomo}i, koji posjeduju licencu za obavljanje profesionalne djelatnosti; h) interventni uvoz je uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet izdatu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i koji se uvoze, saglasno dr`avnom Zakonu, u slu~ajevima: hitnog uvoza za potrebe pojedina~nog lije~enja, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog potrebnog uvoza ograni~enih koli~ina lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet, a nu`ni su za za{titu zdravlja stanovni{tva, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog uvoza lijeka humanitarnog porijekla i uvoza lijekova potrebnih za nau~noistra`iva~ki rad; i) de`urstvo je poseban oblik rada magistra farmacije u zdravstvenoj ustanovi poslije isteka redovnog radnog vremena; j) pripravnost je poseban oblik rada, kada magistar farmacije ne mora biti u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi pru`anja hitne apotekarske usluge i k) farmaceutski otpad je otpad koji nastaje u obavljanju apotekarske djelatnosti i koji je kategorisan prema kategorijama iz kataloga farmaceutskog otpada. ^lan 6. U obavljanju apotekarske djelatnosti magistri farmacije, u saradnji s drugim zdravstvenim radnicima, provode apotekarsku zdravstvenu za{titu u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih efekata i promocije racionalne upotrebe lijekova, te aktivno u~estvuju u sprje~avanju bolesti i za{titi zdravlja. Apotekarska zdravstvena za{tita iz stava 1. ovog ~lana obuhvata: – unapre|ivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva, – unapre|enje racionalnog i ekonomi~nog propisivanja lijekova i pravilne upotrebe, – pra}enje, preduzimanje mjera za izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova imedicinskih sredstava, – izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija, – pobolj{anje efekta klini~kog lije~enja, – provo|enje preventivnih mjera o~uvanja i za{tite zdravlja iz ~lana 4. ta~ka 7. ovog zakona, u skladu sa medicinskom doktrinom, – ostvarivanje saradnje sa drugim zdravstvenim radnicima, posebno lije~nicima, – obavljanje i drugih poslova i zadataka utvr|enih propisima donijetim na osnovu ovog zakona, kao i poslova i zadataka utvr|enih dr`avnim Zakonom, te propisima o zdravstvenoj za{titi i zdravstvenom osiguranju. ^lan 7. Pod snabdijevanjem lijekovima podrazumijeva se promet lijekovima na malo koji obuhvata naru~ivanje, ~uvanje pod propisanim re`imom, izdavanje i distribuciju lijekova na recept i bez recepta, kao i izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova. Pod prometom lijekova na malo u smislu stava 1. ovog ~lana, podrazumijeva se i primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne zdravstvene za{tite, bolni~kim odjelima, kao i u drugim zdravstvenim ustanovama iz ~lana 3. stav 3. ovog zakona. Ambulante, bolni~ki odjeli i druge zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog ~lana snabdijevaju se lijekovima i medicinskim sredstvima preko apoteka odnosno bolni~kih apoteka. Nije dopu{ten promet lijekovima na malo izvan organizacionih oblika utvr|enih u ~lanu 3. st. 2. i 3. ovog zakona. ^lan 8. Lijek koji se nalazi u prometu mora imati dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije saglasno dr`avnom Zakonu. Lijek koji se nalazi u prometu mora biti ozna~en na vanjskom odnosno unutra{njem pakovanju saglasno odredbama dr`avnog Zakona. Izuzetno, od stava 1. ovog ~lana, mo`e se prometovati i lijekom koji nema dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije, ako se predmetni lijek nabavlja u slu~ajevima interventnog uvoza. Uslovi i na~ini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet bli`e se odre|uju pravilnikom federalnog ministra. ^lan 9. Pod snabdijevanjem medicinskim sredstvima podrazumijeva se promet medicinskih sredstava na malo koje obuhvata naru~ivanje, ~uvanje pod propisanim uslovima i izdavanje medicinskih sredstava i koje se obavlja u apotekama, ograncima apoteka, depoima, bolni~kim apotekama, apotekama u privatnoj praksi i specijalizovanim trgovinama za promet medicinskih sredstava na malo. Izuzetno, od stava 1. ovog ~lana, u bolni~kim apotekama vr{i se nabavka, ~uvanje i izdavanjemedicinskih sredstava za potrebe pacijenata u zdravstvenoj ustanovi na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene za{tite. ^lan 10. Medicinsko sredstvo koje se nalazi u prometu na malo mora ispunjavati op{te i posebne zahtjeve, imati certifikat o uskla|enosti i oznaku o uskla|enosti u smislu odredbi dr`avnog Zakona. III. OSNIVANJE I ORGANIZOVANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI Apoteka zdravstvena ustanova ^lan 11. Apoteku zdravstvenu ustanovu mo`e osnovati op}ina, kanton, doma}e i strano fizi~ko, odnosno pravno lice u svim oblicima svojine. Kantonalnim propisima mo`e se bli`e odrediti osnivanje apoteke kao zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene za{tite, saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi. ^lan 12. Apoteka zdravstvena ustanova mo`e obavljati apotekarsku djelatnost, ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom, i to: 1) ako ima uposlene apotekarske radnike odgovaraju}eg stepena stru~ne spreme, sa polo`enim stru~nim ispitom, a za obavljanje odre|enih poslova i sa odgovaraju}om specijalizacijom; 2) ako ima odgovaraju}i prostor i opremu za obavljanje apotekarske djelatnosti; Broj 40 – Stranica 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. 3) ako ima odgovaraju}e vrste i koli~ine lijekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za kontinuirano pru`anje apotekarske djelatnosti; 4) uspostavljen sistem bezbjednosnih standarda s ciljem za{tite pacijenata; 5) uspostavljen sistem upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa va`e}im standardima, kao i posebnim propisima koji reguli{u ovu oblast; 6) zadovoljene geografske i demografske kriterije. Dvije ili vi{e apoteka zdravstvenih ustanova mogu organizovati zajedni~ke nemedicinske slu`be za pravne, ekonomsko-finansijske, tehni~ke i druge poslove ili ugovoriti obavljanje ovih poslova sa pravnim ili fizi~kim licem koje ispunjava uslove predvi|ene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje nadle`nog organa. Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: AKAZ) je du`na definisati sistem bezbjednosnih standarda u apotekama kao zdravstvenim ustanovama iz ta~ke 4) stava 1. ovog ~lana, te obavljati kontinuirano pra}enje i procjenu bezbjednosnih standarda u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi, {to uklju~uje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda bezbjednosti. Bli`e uslove u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi, iz stava 1. ovog ~lana pravilnikom utvr|uje federalni ministar. ^lan 13. Na osnivanje apoteke zdravstvene ustanove, postupak njene verifikacije, privremene zabrane rada, prestanka rada shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj za{titi i propisi o ustanovama, ako druga~ije nije ure|eno ovim zakonom. ^lan 14. Apoteka zdravstvena ustanova mo`e u svom sastavu organizovati slijede}e organizacione jedinice: ogranak apoteke, depo, galensku laboratoriju. U okviru zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene za{tite mo`e se osnovati bolni~ka apoteka. ^lan 15. Ogranak apoteke je organizaciona jedinica apoteke zdravstvene ustanove, koji ispunjava uslove za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz ~lana 3. ovog zakona. Depo je organizaciona jedinica apoteke zdravstvene ustanove u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadr`e opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova i koji se isklju~ivo osniva na demografski ugro`enim podru~jima odnosno u mjestima u kojima postoji potreba za izdavanjem osnovnih lijekova, a ne postoje prostorne i kadrovske mogu}nosti za osnivanje apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke. Organizacione jedinice iz st. 1. i 2. ovog ~lana rade pod stru~nim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja ih je osnovala. ^lan 16. Apoteka zdravstvena ustanova mo`e osnovati galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu u kojem izra|uju galenske lijekove prema va`e}oj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, principima dobre proizvo|a~ke prakse, dobre laboratorijske prakse i drugim propisima neophodnim za osiguranje kvaliteta, a koji su namijenjeni za izdavanje isklju~ivo u apoteci zdravstvenoj ustanovi i njenim organizacionim jedinicama, u ~ijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija. Ukoliko se galenski lijekovi proizvedeni u apoteci iz stava 1. ovog ~lana, stavljaju u promet izvan apoteke zdravstvene ustanove i njenih organizacionih jedinica moraju se ispunjavati uslovi prostora, opreme i kadra za proizvodnju lijekova saglasno dr`avnom Zakonu, a za svaki galenski lijek proizveden na ovaj na~in, mora se pribaviti dozvola za stavljanje lijeka u promet izdata od Agencije. Apoteka zdravstvena ustanova koja osnuje galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu, mora imati uposlene specijaliste farmaceutske tehnologije i kontrole kvaliteta u punom radnom vremenu. Ispunjenost uslova za rad i osnivanje galenskog laboratorija utvr|uje stru~na komisija koju imenuje kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar). Tro{kove rada stru~ne komisije iz stava 4. ovog ~lana snosi podnosilac zahtjeva, a visinu tro{kova utvr|uje rje{enjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rje{enjem odre|uje ispunjenost uslova za osnivanje i rad galenske laboratorije. Bli`i uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati galenske laboratorije, kao i na~in i postupak njihove verifikacije bli`e se odre|uje propisom federalnog ministra. Bolni~ka apoteka ^lan 17. Bolni~ka apoteka je organizaciona jedinica zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene za{tite koja vr{i snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana s ciljem lije~enja pacijenata i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije. Uslovi koje treba ispuniti bolni~ka apoteka su: – prostoriju za izdavanje lijekova imedicinskih sredstava, – laboratorij za izradu magistralnih i galenskih lijekova, – prostorije za smje{taj i ~uvanje lijekova i medicinskih sredstava u skladu sa deklarisanim uslovima proizvo|a~a, te s posebnim prilazom za prijem robe, – prostoriju za rukovodioca apoteke, – praonicu posu|a, – sanitarni ~vor. Veli~ina prostora i pojedinih prostorija bolni~ke apoteke, te neophodna oprema i broj apotekarskih timova utvr|uje se u skladu sa obimom rada i brojem kreveta u bolnici. Uskladu sa obimom rada bolni~ka apotekamora obezbijediti prostor za izradu antineoplasti~nih pripravaka lijekova, genske terapije, radiofarmaka, totalne parenteralne prehrane, sterilnih pripravaka i pojedina~ne raspodjele lijekova na ime pacijenta. Bolni~ke apoteke ne mogu se baviti izdavanjem lijekova pacijentima. Bli`i uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati bolni~ke apoteke, kao i na~in i postupak njihove verifikacije bli`e se odre|uje propisom federalnog ministra. Ispunjenost uslova za rad i osnivanje bolni~ke apoteke utvr|uje nadle`no ministarstvo zdravstva u okviru verifikacije rada zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene za{tite, saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi. ^lan 18. Apoteka zdravstvena ustanova i organizaciona jedinica apoteke mora imati rukovodioca koji je odgovoran za stru~ni rad u jednoj apoteci, odnosno jednoj organizacionoj jedinici apoteke. Rukovodilac mora biti magistar farmacije koji ispunjava uslove iz ~lana 33. ovog zakona i koji je zaposlen u apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno organizacionoj jedinici apoteke u punom radnom vremenu. Rukovodilac bolni~ke apoteke pored uslova iz stava 2. ovog ~lana, mo`e imati i odgovaraju}u specijalizaciju. ^lan 19. Na organe upravljanja i rukovo|enja, stru~na tijela u apoteci zdravstvenoj ustanovi, te sredstvima potrebnim za osnivanje i rad apoteke kao zdravstvene ustanove shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi i propisa o ustanovama, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 89 Apoteka u privatnoj praksi ^lan 20. Privatnu praksu u apotekarskoj djelatnosti mo`e samostalno obavljati magistar farmacije pod slijede}im uslovima: 1) da ima zavr{en farmaceutski fakultet i polo`en stru~ni ispit; 2) da je dr`avljanin Bosne iHercegovine sa prebivali{tem na teritoriji Federacije; 3) da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse; 4) da je poslovno sposoban; 5) da mu pravosna`nom sudskom presudom ili odlukom drugoga nadle`nog organa nije izre~ena mjera bezbjednosti ili za{titna mjera zabrane obavljanja zdravstvene za{tite, odnosno za{titna mjera udaljenja, dok te mjere traju; 6) da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; 7) da raspola`e odgovaraju}im prostorom; 8) da raspola`e odgovaraju}om opremom za obavljanje apotekarske djelatnosti; 9) da pribavi pozitivno mi{ljenje nadle`ne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse. ^lan 21. Magistri farmacije obavljaju privatnu praksu li~no, u privatnim apotekama i mogu imati samo jednu apoteku u privatnoj praksi. ^lan 22. Postupak i na~in verifikacije privatne prakse magistara farmacije, privremena obustava rada i prestanak rada privatne prakse obavlja se saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi, ako druga~ije nije ure|eno ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Na prava i obaveze magistara farmacije u privatnoj praksi shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi. ^lan 23. Kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) vodi Registar verifikovanih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za podru~je kantona. Sadr`aj i na~in vo|enja Registra iz stava 1. ovog ~lana propisuje kantonalni ministar. Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) vodi Registar verifikovanih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije. Sadr`aj i na~in vo|enja Registra iz stava 3. ovog ~lana propisuje federalni ministar. Kantonalna ministarstva du`na su nakon okon~anog upravnog postupka o ispunjavanju uslova za rad apoteke zdravstvene ustanove i apoteke u privatnoj praksi, kopiju rje{enja dostaviti Ministarstvu, kao i sve izmjene i dopune va`e}ih rje{enja. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo ^lan 24. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo mora ispunjavati uslove prostora, opreme i kadra, i to: – imati prostorije za smje{taj i ~uvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa saglasno deklarisanim uslovima proizvo|a~a, prostoriju za prodaju medicinskih sredstava, kao i sanitarni ~vor, garderobu i kancelariju, – opremu za smje{taj i ~uvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa saglasno deklarisanim uslovima proizvo|a~a, – kadar vi{e odnosno srednje stru~ne spreme medicinskog, farmaceutskog, biohemijskog ili drugog odgovaraju}eg usmjerenja, sa polo`enim stru~nim ispitom u svom stru~nom zvanju, zavisno od vrste medicinskog sredstva kojim se prometuje, – obezbijediti sigurnost i kvalitet medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvo|a~a, a s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe. Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje stru~na komisija koju imenuje kantonalni ministar. Tro{kove rada stru~ne komisije iz stava 2. ovog ~lana snosi podnosilac zahtjeva, a visinu tro{kova utvr|uje rje{enjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rje{enjem odre|uje ispunjenost uslova za osnivanje specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Bli`e uslove prostora, opreme i kadra za specijalizovane trgovine iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. IV. OBAVEZE U APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI ^lan 25. Apoteka zdravstvena ustanova i apoteka u privatnoj praksi, du`ne su: – obezbijediti sigurnost i kvalitet lijekova i medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvo|a~a, a s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta lijeka i medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe, – prometovati samo lijekovima koji imaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije i koji su ozna~eni na vanjskom odnosno unutra{njem pakovanju saglasno odredbama dr`avnog Zakona, izuzev ako se ne radi o prometovanju lijeka iz ~lana 8. stav 3. ovog zakona, – po{tovati re`im izdavanja lijeka utvr|en dozvolom o stavljanju lijeka u promet, – prometovati samo ispravnim lijekovima, kao i medicinskim sredstvima koja ispunjavaju op{te i posebne zahtjeve, imaju certifikat o uskla|enosti i koja su ozna~ena na na~in predvi|en dr`avnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na osnovu tog zakona, – prijaviti Agenciji ne`eljene efekte lijeka i medicinskog sredstva na na~in i pod uslovima utvr|enim dr`avnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – imati stalno na raspolaganju utvr|ene koli~ine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjese~nu zalihu, – dozvoliti farmaceutskom inspektoru obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka lijeka i medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvaliteta, – blagovremeno zbrinuti neispravne lijekove koji se smatraju farmaceutskim otpadom, kao i medicinska sredstva koja vi{e nisu za upotrebu ili su neispravna na na~in i pod uslovima predvi|enim dr`avnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – u prometu lijekovima na malo po{tovati utvr|enu visinu maloprodajne mar`e, kao i cijene lijekova saglasno dr`avnom Zakonu, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – nabavljati lijekove samo od proizvo|a~a odnosno veleprometnika lijekovima koji ima dozvolu za proizvodnju lijekova odnosno dozvolu za promet lijekovima na veliko izdatu u skladu sa dr`avnim Zakonom, odnosno obavljati promet samo onih lijekova za koje postoji dozvola za stavljanje lijeka u promet, – nabavljati medicinska sredstva samo od proizvo|a~a odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, – obezbijediti certifikat ovla{tenog veleprometnika o izvr{enim ispitivanjima identiteta i kvaliteta nabavljenih supstanci koje slu`e za izradu galenskih i magistralnih lijekova, Broj 40 – Stranica 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. – obezbijediti magistra farmacije u punom radnom vremenu koji mora biti prisutan tokom cijelog radnog vremena, – voditi evidencije i dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, Zakona o sprje~avanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/06), te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev nadle`nih organa, – provoditi stru~nu i javnu afirmaciju racionalne politike propisivanja i izdavanja lijekova, te obavljati promociju zdravlja, – voditi uredno finansijsko i materijalno knjigovodstvo u skladu sa zakonom, – obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, saglasno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, dr`avnom Zakonu i propisima donijetim na osnovu tog zakona, te propisima o zdravstvenoj za{titi. ^lan 26. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima du`ne su obezbijediti uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za ~uvanje i primjenu tih lijekova saglasno propisu Ministarstva donijetog na osnovu dr`avnog Zakona. ^lan 27. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove imedicinska sredstva nabavljene iz humanitarne pomo}i du`ne su obezbijediti uslove opreme, skladi{tenja i distribuiranja s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta lijeka i medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe. Uslove iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 28. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo, du`na je: – obezbijediti sigurnost i kvalitet medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvo|a~a s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe, – prometovati samo medicinskim sredstvima koja ispunjavaju op{te i posebne zahtjeve, imaju certifikat o uskla|enosti i koja su ozna~ena na na~in predvi|en dr`avnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na osnovu tog zakona, – prijaviti Agenciji ne`eljene efekte medicinskog sredstva na na~in i pod uslovima utvr|enim dr`avnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – dozvoliti farmaceutskom inspektoru, obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvaliteta, – blagovremeno zbrinuti medicinska sredstva koja vi{e nisu za upotrebu ili su neispravna na na~in i pod uslovima predvi|enim dr`avnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – nabavljati medicinska sredstva samo od proizvo|a~a odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, – voditi evidencije i dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev nadle`nih organa, – obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, saglasno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, dr`avnom Zakonu i propisima donijetim na osnovu tog zakona. ^lan 29. Pravna i fizi~ka lica, stru~ne institucije i organi koji na bilo koji na~in, u sklopu svoje djelatnosti do|u u posjed lijeka (prevoznici, po{ta, carina) du`ni su postupati s lijekovima saglasno uputama naru~ioca usluge, a zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima du`ne su obezbijediti uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za ~uvanje i primjenu tih lijekova s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta lijeka i njegove zloupotrebe. V. APOTEKARSKI RADNICI ^lan 30. Apotekarski radnici su zdravstveni radnici koji imaju obrazovanje farmaceutskog usmjerenja i neposredno pru`aju apotekarske usluge. Apotekarski radnici u smislu ovog zakona su: – magistar farmacije sa licencom, – magistar farmacije specijalista sa licencom, – farmaceutski tehni~ar sa licencom. ^lan 31. Magistar farmacije je zdravstveni radnik koji ima visoko farmaceutsko obrazovanje, i to: – magistar farmacije sa polo`enim stru~nim ispitom i licencom, – magistar farmacije - specijalista sa polo`enim stru~nim ispitom i licencom i – magistar farmacije - pripravnik. Magistar farmacije - pripravnik nalazi se na pripravni~kom sta`u radi sticanja uslova za obavljanje apotekarske djelatnosti. Magistar farmacije - pripravnik obavlja apotekarsku djelatnost pod stru~nim nadzorom magistra farmacije. ^lan 32. Farmaceutski tehni~ar je zdravstveni radnik koji ima srednje farmaceutsko obrazovanje, i to: a) farmaceutski tehni~ar sa polo`enim stru~nim ispitom i b) farmaceutski tehni~ar - pripravnik. Farmaceutski tehni~ar obavlja apotekarsku djelatnost u skladu sa obimom rada za farmaceutske tehni~are i pod stru~nim nadzorom magistra farmacije. Farmaceutski tehni~ar - pripravnik se nalazi na pripravni~kom sta`u radi sticanja uslova za obavljanje apotekarske djelatnosti, koji se obavlja pod stru~nim nadzorom magistra farmacije. ^lan 33. Op{ti uslovi za obavljanje apotekarske djelatnosti za magistra farmacije i farmaceutske tehni~are su: – diploma fakulteta za zvanje magistra farmacije, odnosno diploma odgovaraju}e srednje {kole zdravstvenog usmjerenja za zvanje farmaceutski tehni~ar, – polo`en stru~ni ispit, – dr`avljanstvo Bosne i Hercegovine, – poslovna sposobnost, – da je upisan u registar nadle`ne komore i da posjeduje licencu. Izuzetno, od stava 1. alineje tri ovog ~lana, strani dr`avljani mogu obavljati apotekarsku djelatnost u Federaciji u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima koji reguli{u ovu oblast i oblast zapo{ljavanja stranih dr`avljana. Poseban uslov za obavljanje specijalisti~ke djelatnosti u oblasti farmacije je specijalizacija iz te oblasti. ^lan 34. Pravo na samostalan rad ima magistar farmacije i farmaceutski tehni~ar koji posjeduju licencu koju izdaje nadle`na komora. ^lan 35. Magistar farmacije i farmaceutski tehni~ar ima pravo i obavezu stru~no se usavr{avati radi odr`avanja i unapre|ivanja kvaliteta apotekarske djelatnosti u skladu sa zakonom. ^lan 36. U obavljanju apotekarske djelatnosti apotekarski radnici du`ni su da po{tuju Kodeks apotekarske etike i deontologije, kao i smjernice dobre apotekarske prakse. Nije dozvoljeno da se na radna mjesta magistra farmacije i farmaceutskog tehni~ara upo{ljavaju lica drugog zdravstvenog usmjerenja. Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 91 ^lan 37. Magistar farmacije ne mo`e bez recepta izdati lijek koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet na receptu u skladu sa dr`avnim Zakonom. Magistar farmacije ne mo`e staviti u promet lijek koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet i koji nije ozna~en u skladu sa dr`avnim Zakonom. Izuzetno, od stava 2. ovog ~lana, magistar farmacije mo`e izdati lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet, ako se predmetni lijek nabavlja po proceduri i na~inu utvr|enom za interventni uvoz saglasno odredbama dr`avnog Zakona. Magistar farmacije ne mo`e staviti lijek u promet na malo putem interneta. ^lan 38. Nije dopu{teno da farmaceutski tehni~ar izdaje lijekove na recept, lijekove koji sadr`e opojne droge, izra|uje magistralne lijekove koji sadr`e supstance jakog ili vrlo jakog djelovanja. Nije dopu{teno da farmaceutski tehni~ar izdaje gotove lijekove u depou apoteke. ^lan 39. Tokom pru`anja apotekarskih usluga pacijentu, magistar farmacije uskratit }e: – izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva za koje stru~no procjeni da bi mogli ugroziti zdravlje pacijenta, – izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva u slu~aju neispravne medicinske dokumentacije. ^lan 40. Magistar farmacije i farmaceutski tehni~ar sve {to sazna o zdravstvenom stanju pacijenta mora ~uvati kao profesionalnu tajnu i ne smije je odati. Izuzetno, radi zdravstvene za{tite pacijenta ili njegove okoline, magistar farmacije mo`e dati informacije o zdravstvenom stanju pacijenta uz odobrenje pacijenta, roditelja ili zakonskog zastupnika za maloljetnog pacijenta odnosno staratelja za punoljetnog pacijenta li{enog poslovne sposobnosti. Du`nosti ~uvanja profesionalne tajne, magistra farmacije i farmaceutskog tehni~ara, primjenjuje se i u slu~ajevima kada budu pozvani u svojstvu svjedoka u krivi~nom i parni~nom postupku, na na~in i pod uslovma predvi|enim propisima o krivi~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, kao i propisima o parni~nom postupku. VI. KOMORA ^lan 41. Radi o~uvanja i za{tite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stru~nih i li~nih potreba, osiguravanja uslova za organizovan nastup prema dr`avnim organima, udru`enjima, zdravstvenim ustanovama, proizvo|a~ima i dobavlja~ima lijekova i medicinskih sredstava, kao i za{titi zdravlja gra|ana, magistri farmacije i farmaceutski tehni~ari obavezno se udru`uju u komore, kao strukovna udru`enja, a saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi. ^lan 42. Na organizaciju i djelokrug rada komora iz ~lana 41. ovog zakona, shodno se primjenjuju i propisi o zdravstvenoj za{titi. VII. DOSTUPNOST I KONTINUITET U SNABDIJEVANJU LIJEKOVIMA ^lan 43. Radi omogu}avanja osnovne za{tite zdravlja stanovni{tva u oblasti lijekova, apoteke zdravstvene ustanove i njihovi ogranci i depoi, te apoteke u privatnoj praksi du`ni su s ciljem osiguranja dostupnosti lijekova gra|anima, stalno imati na raspolaganju utvr|ene koli~ine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjese~nu zalihu. ^lan 44. Snabdijevanje lijekovima koji se koriste na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine obavlja se u skladu sa Listom lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, koju na prijedlog federalnog ministra, utvr|uje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Lijekovi sa popisa lijekova u bolni~koj zdravstvenoj za{titi u Bosni i Hercegovini koji utvr|uje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u skladu sa ~lanom 83. dr`avnog Zakona, ~ine minimun lijekova koji ulaze u sastav liste lijekova iz stava 1. ovog ~lana. Bli`i kriteriji za izbor lijekova, postupak i na~in izrade liste lijekova iz stava 1. ovog ~lana, kao i kori{tenje lijekova iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se propisom federalnog ministra. VIII. PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA ^lan 45. Lijekovi se propisuju i izdaju na recept odnosno bez recepta, u zavisnosti od re`ima izdavanja lijeka utvr|enog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije saglasno odredbama dr`avnog Zakona, te propisima donijetim na osnovu tog zakona. Zabranjeno je nu|enje neposredne ili posredne materijalne koristi licu koje propisuje ili izdaje lijek. Propisom federalnog ministra bli`e se utvr|uju uslovi o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo. ^lan 46. Lijekove na recept propisuje ovla{teni doktor medicine, doktor stomatologije, odnosno porodi~ni doktor, kao i specijalisti u primarnoj zdravstvenoj za{titi. ^lan 47. Lijekovi se izdaju u apotekama, ograncima apoteke i depoima apoteke. U depoima apoteke mogu se izdavati samo gotovi lijekovi, osim gotovih lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari. Lijekove u apotekama, ograncima apoteke i depoima apoteke izdaju ovla{teni magistri farmacije. IX. EVIDENCIJE, DOKUMENTACIJA I STRU^NA LITERATURA U APOTECI ^lan 48. Evidencije u apoteci vode se upisivanjem podataka u dokumentaciju apoteke i druge oblike materijalnih i finansijskih evidencija odre|enih pozitivnim propisima. Dokumentacija apoteke (u daljnjem tekstu: dokumentacija) mora biti a`urna, ovjerena i dostupna organima stru~nog nadzora i ovla{tenim licima. Dokumentacija se mo`e voditi ru~no ili elektronski. Ako se dokumentacija vodi elektronski, mora se obezbijediti propisano arhiviranje dokumentacije i njeno ~uvanje prema propisanim rokovima. ^lan 49. Apoteka i njena organizaciona jedinica moraju imati slijede}u stru~nu literaturu: – farmakopeju (jednu od trenutno va`e}ih), – formule magistrales, – va`e}i registar gotovih lijekova za teritoriju Bosne i Hercegovine izdat od nadle`nog organa, – priru~nik dobre apotekarske prakse, – farmakoterapijski priru~nik, – synonima pharmaceutica. Osim stru~ne literature iz stava 1. ovog ~lana, preporu~uju se i slijede}e stru~ne knjige: – The Extra Pharmacopea, Martindale, – Practice of Pharmacy, Remington-s, – Rote liste. ^lan 50. Obavezna dokumentacija je: – certifikati od veleprometnika o izvr{enim ispitivanjima supstanci za galenske i magistralne lijekove u apoteci, Broj 40 – Stranica 92 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. – knjiga evidencije o prijemu i izdavanju opojnih droga, – knjiga prometa otrova, – protokol laboratorijskog rada, – evidencija o magistralnim lijekovima koji se pripremaju od ljekovitih supstanci jakog i vrlo jakog djelovanja, – evidencija o nabavkama i o potro{nji lijekova. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, u depou apoteke se vodi samo evidencija o potro{nji lijekova. Na~in pra}enja potro{nje lijekova bli`e se ure|uje propisom federalnog ministra. ^lan 51. Knjiga evidencije o prijemu i izdavanju opojnih droga mora sadr`avati: a) redni broj evidencije; b) naziv lijeka koji sadr`i opojnu drogu i naziv i sjedi{te proizvo|a~a lijeka koji sadr`i opojnu drogu; c) farmaceutski oblik i pakovanje lijeka koji sadr`i opojnu drogu (za magistralne lijekove koji sadr`e opojnu drogu: gram, mililitar i sl.); d) naziv, adresa, broj i datum fakture dobavlja~aveleprometnika lijeka koji sadr`i opojnu drogu; e) koli~inu primljenih lijekova koji sadr`e opojne droge (broj pakovanja, a za magistralne lijekove koji sadr`e opojne droge: gram, mililitar i sl.); f) koli~inu izdatih lijekova koji sadr`e opojne droge (broj pakovanja, a zamagistralne lijekove: gram, mililitar i sl.); g) trenutno stanje opojne droge na lageru apoteke (broj pakovanja, a za magistralne lijekove koji sadr`e opojne droge: gram, mililitar i sl.); h) naziv, sjedi{te i adresa zdravstvene ustanove u kojoj su propisani lijekovi koji sadr`e opojne droge; i) prezime, ime oca i ime lica kome je propisan lijek koji sadr`i opojnu drogu; j) prezime, ime oca, ime lica i adresa lica kome je izdan lijek koji sadr`i opojnu drogu uz broj li~ne karte; k) {ifra dijagnoze (bolesti) iz recepta, broj protokola, datum propisivanja i izdavanja lijeka koji sadr`i opojnu drogu; l) ime i prezime zdravstvenog radnika koji je propisao lijek koji sadr`i opojnu drogu; m) ime i prezime zdravstvenog radnika koji je izdao lijek koji sadr`i opojnu drogu; n) ime i prezime zdravstvenog radnika koji je aplicirao lijek koji sadr`i opojnu drogu. Evidencije iz stava 1. ovog ~lana vode se ru~no. ^lan 52. Otrovi se mogu stavljati u promet samo u originalnom pakovanju proizvo|a~a, u koli~inama prilago|enim potrebama korisnika. Knjiga prometa otrova mora sadr`avati propisane podatke i to: a) ime i generi~ki naziv otrova; b) koli~inu nabavljenog otrova; c) datum proizvodnje i broj serije; d) naziv dobavlja~a i datum nabavke i e) evidenciju o kupcima otrova. Evidencija o kupcima otrova u knjizi prometa otrova mora sadr`avati propisane podatke i to: a) naziv kupca - pravnog lica, odnosno ime i prezime kupca - fizi~kog lica; b) ukoliko je otrov izdat fizi~kom licu, broj njegove li~ne karte; c) naziv i koli~inu izdanog otrova; d) svrhu za koju se otrov nabavlja; e) potpis lica koje je preuzelo otrov. Evidencije iz st. 1. i 2. ovog ~lana vode se ru~no. ^lan 53. Protokol laboratorijskog rada mora sadr`avati slijede}e podatke: a) datum izrade; b) naziv i koli~inu pripravka; c) koli~inu upotrijebljenih supstanci; d) cijenu izra|enog pripravka (cijene hemikalija, ambala`e i cijena rada); e) stru~nu literaturu po kojoj je pripravak pripremljen, ili magistralni Rp.; f) potpis lica koje je pripravak izradilo. X. ZAKUP APOTEKE ^lan 54. Apoteka zdravstvena ustanova mo`e dio svojih kapaciteta (prostora i opreme) izdati u zakup, ukoliko to ne remeti obavljanje njene registrovane djelatnosti. Na zakup apoteke iz stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi. XI. RADNO VRIJEME ^lan 55. Radno vrijeme organizacionih oblika apoteke iz ~lana 3. ovog zakona u kojima se obavlja apotekarska djelatnostmora biti minimalni broj sati sedmi~no saglasno propisima o radu. Radno vrijeme iz stava 1. ovog ~lana mora biti prilago|eno potrebama stanovni{tva u pogledu dostupnosti lijekova i kontinuiranog snabdijevanja. Kantonalno ministarstvo, saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi, a u saradnji sa nadle`nom komorom, propisuje za podru~je kantona: – po~etak, zavr{etak i raspored radnog vremena apoteka, – na~in obavje{tavanja javnosti o de`urnoj, odnosno pripravnoj apoteci ili njenoj organizacionoj jedinici. ^lan 56. U sredinama koje imaju organizovanu kontinuiranu zdravstvenu za{titu (hitna pomo}) najmanje jedna apotekarska organizaciona jedinica mora organizovati de`urstvo u trajanju 00-24 sata radnim danima, u no}nim ~asovima, subotom i nedjeljom i u vrijeme praznika. Radno vrijeme i informacija o organizacionoj jedinici koja obavlja de`urstvo i pripravnost mora biti istaknuto na vidnom mjestu lako uo~ljivom za korisnika. U ostalim sredinama, koji nemaju organizovanu kontinuiranu zdravstvenu za{titu iz stava 1. ovog ~lana, obavezno je organizovanje pripravnosti u najmanje jednoj apotekarskoj organizacionoj jedinici. Magistar farmacije mora biti prisutan u apoteci tokom cijelog radnog vremena. XII. NADZOR ^lan 57. Nadzor nad radom apoteka i apotekarskih radnika obuhvata: – unutra{nji nadzor, – farmaceutsko-inspekcijski nadzor. Pored nadzora iz stava 1. ovog ~lana, u apotekama se mo`e provoditi provjera kvaliteta i bezbjednosti apotekarskih usluga, u postupku akreditacije, od strane vanjskog tima ovla{tenih ocjenjiva~a kvaliteta, saglasno propisima o sistemu pobolj{anja kvaliteta, bezbjednosti i akreditaciji u zdravstvu. Unutra{nji nadzor ^lan 58. Apoteka kao zdravstvena ustanova obavezno provodi unutra{nji nadzor nad radom svojih organizacionih jedinica i apotekarskih radnika. Za stru~ni rad apoteke iz stava 1. ovog ~lana odgovoran je direktor. Na unutra{nji nadzor iz stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj za{titi. Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 93 Farmaceutsko-inspekcijski nadzor ^lan 59. Farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona provodi kantonalna i federalna farmaceutska inspekcija. Poslove iz stava 1. ovog ~lana obavljaju kantonalni i federalni farmaceutski inspektori (u daljnjem tekstu: farmaceutski inspektori). Farmaceutski inspektor obavlja farmaceutsko-inspekcijski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo. Poslove federalnog i kantonalnog farmaceutskog inspektora mo`e obavljati lice s visokom stru~nom spremom farmaceutske struke, polo`enim stru~nim ispitom, tri godine radnog iskustva u struci, te polo`enim posebnim stru~nim ispitom za farmaceutskog inspektora. Program polaganja posebnog stru~nog ispita za farmaceutske inspektore, sastav ispitne komisije i na~in polaganja ispita, propisuje federalni ministar. ^lan 60. Farmaceutska inspekcija, pored poslova, utvr|enih propisom o inspekcijama u Federaciji, obavlja i slijede}e: – prati i prou~ava obavljanje apotekarske djelatnosti i preduzima mjere za njeno kvalitetno obavljanje, – nadzire zakonitost rada apoteka i apotekarskih radnika u obavljanju apotekarske djelatnosti, – preduzima preventivne aktivnosti u cilju sprje~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, – razmatra podneske pravnih i fizi~kih lica koji su vezani za utvr|enu nadle`nost ove inspekcije, te o poduzetim radnjama i mjerama pisano obavje{tava podnosioca. ^lan 61. U obavljanju farmaceutsko-inspekcijskih poslova u oblasti prometa lijekova na malo i medicinskih sredstava, kantonalni farmaceutski inspektor, ima pravo i obavezu predlo`iti pokretanje prekr{ajnog postupka, odnosno pravo i obavezu nalo`iti, odnosno preduzeti slijede}e mjere: 1. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, bolni~koj apoteci i apoteci u privatnoj praksi, te specijalizovanoj trgovini za promet medicinskih sredstava na malo koji svoju organizaciju i rad nisu usaglasili sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u propisanom roku, odnosno koje obavljaju djelatnost bez odobrenja kantonalnog ministarstva i koja nije upisana u Registar verifikovanih apoteka iz ~lana 23. ovog zakona; 2. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi, ako prilikom izdavanja lijekova ne po{tuje re`im izdavanja lijeka utvr|en u dozvoli o stavljaju lijeka u promet; 3. zabraniti promet galenskim i magistralnim lijekovima u apoteci u privatnoj praksi, ako se isti stavljaju u promet u drugim apotekama; 4. zabraniti promet lijekova i medicinskih sredstava koji su stavljeni u promet suprotno odredbama dr`avnog Zakona i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 5. zabraniti promet neispravnih lijekova i medicinskih sredstava koja nisu za upotrebu, te narediti njihovo propisno uni{tavanje ili zbrinjavanje; 6. narediti privremeno povla~enje lijeka iz prometa, odnosno odre|ene serije lijeka za koji postoji sumnja da ne odgovara propisanom kvalitetu, dok to kona~no ne utvrdi Agencija; 7. zabraniti promet lijeka ili odre|ene serije lijeka odnosno medicinskog sredstva u slu~ajevima ozna~avanja istog suprotno odredbama dr`avnog Zakona i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 8. privremeno zabraniti promet medicinskog sredstva koje ne odgovara propisanim uslovima ili u drugim slu~ajevima predvi|enim dr`avnim Zakonom; 9. izvr{iti uzorkovanje lijeka odnosno medicinskog sredstva zbog obavljanja kontrole kvaliteta odnosno provo|enja postupka ocjene njegove usagla{enosti s propisanim zahtjevima saglasno dr`avnom Zakonu i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 10. oduzeti lijekove i medicinska sredstva koja proizvode ili prometuju pravno lice bez odobrenja za rad koje je izdala Agencija, odnosno fizi~ko lice bez odobrenja za rad nadle`nog organa, odnosno prevoze bez uredne popratne dokumentacije; 11. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi koje nabavlja lijekove i medicinska sredstva od proizvo|a~a i veleprometnika koji nisu upisani u registar Agencije; 12. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi koja umjesto magistra farmacije ili diplomiranog farmaceuta i farmaceutskog tehni~ara upo{ljava na njihovom radnom mjestu lica drugog zdravstvenog usmjerenja; 13. zabraniti poslovanje depou apoteke u kojem gotove lijekove izdaje farmaceutski tehni~ar; 14. narediti osiguranje uslova za postupanje sa lijekovima, pravnim i fizi~kim licima, stru~nim institucijama i organima iz ~lana 29. ovog zakona, koji u sklopu svoje djelatnosti do|u u posjed lijeka odnosno osiguranje uslova u zdravstvenim ustanovama za primjenu lijekova saglasno ~lanu 26. ovog zakona; 15. zabraniti primjenu lijekova i medicinskih sredstava nabavljenih iz humanitarne pomo}i ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz ~lana 27. ovog zakona; 16. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi ukoliko na licu mjesta, u vrijeme obavljanja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora, ne zatekne magistra farmacije; 17. zabraniti rad fizi~kom licu koje nije ovla{teno da rukuje s lijekovima, te apotekarskom radniku koji izdaje lijekove suprotno utvr|enom re`imu izdavanja lijekova; 18. narediti otklanjanje utvr|enih nepravilnosti i nedostataka u odre|enom roku; 19. zabraniti provo|enje radnji koje su suprotne odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona; 20. narediti preduzimanje i drugih mjera za koje je ovla{ten ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. U slu~aju kada farmaceutski inspektor utvrdi stru~ne propuste apotekarskog radnika ili povrede na~ela etike i apotekarske deontologije ustupa predmet na postupanje nadle`noj komori. Farmaceutski inspektor mjere iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje rje{enjem protiv kojeg se mo`e izjaviti `alba na na~in i u rokovima predvi|enim propisima o inspekcijama u Federaciji. ^lan 62. Farmaceutski inspektor mo`e prilikom obavljanja farmaceutsko-inspekcijskih poslova izdati i usmeno rje{enje za izvr{enje odre|enih mjera osiguranja: 1) kada opasnost za zdravlje ili `ivot ljudi zahtijeva da se odre|ena mjera osiguranja preduzme odmah, bez odga|anja; 2) kada postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uni{tenja dokaza, ako se mjera osiguranja ne preduzme odmah. Broj 40 – Stranica 94 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. Farmaceutski inspektor mo`e narediti izvr{enje usmenog rje{enja odmah. @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja iz stava 1. ovog ~lana. Usmeno rje{enje mora se unijeti u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. Farmaceutski inspektor je obavezan izdati pisani otpravak rje{enja u roku od osam dana od dana upisa izre~ene mjere u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. ^lan 63. Federalni farmaceutski inspektor obavlja slijede}e poslove i zadatke: – koordinira odnos izme|u farmaceutske inspekcije Agencije i kantonalne farmaceutske inspekcije, – obavlja farmaceutsko-inspekcijski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo na teritoriju cijele Federacije saglasno propisima o inspekcijama u Federaciji, – pru`a stru~nu pomo} kantonalnom farmaceutskom inspektoru, – brine o stru~nom osposobljavanju farmaceutske inspekcije. ^lan 64. Na rad farmaceutskih inspektora u pogledu vo|enja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku i propisi o upravi kantona odnosno Federacije, kao i propisi o inspekcijama u Federaciji. XIII. KAZNENE ODREDBE ^lan 65. Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000KMkaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja apotekarsku djelatnost odnosno promet medicinskih sredstava, a ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (~l. 12. i 24.); 2. stavi u promet lijek koji nema dozvolu za promet izdatu od strane Agencije, izuzev ako se ne radi o lijeku koji se interventno uvozi, odnosno stavi u promet lijek kojem je dozvola za stavljanje lijeka u promet ukinuta (~lan 8. i ~lan 25. alineja dva); 3. u pogledu na~ina i mjesta izdavanja lijeka, izda lijek suprotno dozvoli o stavljanju lijeka u promet, odnosno re`imu izdavanja lijeka (~lan 25. alineja tri i ~lan 45.); 4. stavi u promet neispravan lijek ili medicinsko sredstvo (~lan 25. alineja ~etiri); 5. izra|uje i stavlja u promet magistralne i galenske lijekove protivno odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona (~lan 16. i ~lan 25. alineja 11.); 6. stavi u promet na malo lijek ili medicinsko sredstvo koje nije nabavljeno od proizvo|a~a odnosno veleprometnika lijekova odnosno medicinskih sredstava u skladu sa dr`avnim Zakonom (~lan 25. al. 10. i 11.); 7. se prekora~i visina maloprodajne mar`e lijeka, kao i ako se prekora~e referalne cijene lijeka (~lan 25. alineja devet); 8. ne osigura magistra farmacije odnosno na radnom mjestu magistra farmacije upo{ljava lica drugog zdravstvenog usmjerenja (~lan 25. alineja 13. i ~lan 36. stav 2.); 9. ne postupi, odnosno postupi protivno rje{enju farmaceutskog inspektora (~l. 61. i 62.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekr{aj iz stava 1. ta~. 1, 4, 6. i 9. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i vlasnik specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored nov~ane kazne, po~iniocu prekr{aja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izre}i zabrana vr{enja djelatnosti u periodu do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lan 66. Nov~anom kaznom u iznosu od 7.500 do 13.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. ne vodi propisane evidencije, dokumentaciju saglasno ovom zakonu i ne podnosi izvje{taj o tome nadle`nom organu (~lan 25. alineja 14, ~lan 28. alineja sedam i ~l. 48. do 53.); 2. prometuje lijekovima i medicinskim sredstvima humanitarnog porijekla suprotno odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona (~lan 27.); 3. ne obezbjedi potrebne uslove u zdravstvenoj ustanovi prilikom primjene lijekova (~lan 25.); 4. ne vr{i zbrinjavanje farmaceutskog otpada, kao i medicinskih sredstava koja nisu za upotrebu u skladu sa odredbama ovog zakona (~lan 25. alineja osam i ~lan 28. alineja pet); 5. ne obavlja izvr{enje ostalih obaveza predvi|enih u ~l. 25. i 28. ovog zakona; 6. omogu}i samostalan rad apotekarskom radniku koji ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (~lan 33.); 7. ne omogu}i obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora farmaceutskom inspektoru odnosno izuzimanje potrebne koli~ine lijekova i medicinskih sredstava za potrebe kontrole kvaliteta (~lan 25. alineja sedam i ~lan 28. alineja ~etiri); 8. stavi lijekove u promet na malo putem Interneta (~lan 37. stav 4.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekr{aj iz stava 1. ta~. 1., 4., 5., 6. i 7. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i vlasnik specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored nov~ane kazne, po~iniocu prekr{aja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izre}i zabrana vr{enja djelatnosti u periodu do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lan 67. Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice, stru~na institucija i tijelo koje u okviru svoje djelatnosti, do|e u posjed lijeka te propusti rukovati lijekom u skladu sa uputstvom naru~ioca usluge s ciljem sprje~avanja promjene kvaliteta lijeka, odnosno sprje~avanja njegove zloupotrebe (~lan 29.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.800 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ^lan 68. Nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.500 KM kaznit }e se za prekr{aj apotekarski radnik ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1. da neovla{teno rukuje lijekovima, te radnik koji izdaje lijekove u apoteci suprotno utvr|enom re`imu izdavanja lijekova,magistralnih i galenskih lijekova (~lan 38. stav 2, ~lan 45. stav 1, ~lan 47. stav 3.); 2. da radi bez polo`enog stru~nog ispita odnosno bez licence (~lan 34.); 3. stavi lijekove u promet na malo putem Interneta (~lan 37. stav 4.); Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 95 4. izda lijek ili medicinsko sredstvo u slu~aju neispravne medicinske dokumentacije (~lan 39. alineja dva); 5. povrijedi pravila ~uvanja profesionalne tajne (~lan 40.); 6. ostvari neposrednu ili posrednu materijalnu korist od lica kojem izdaje lijek (~lan 45. stav 2.); 7. u provo|enju mjera i radnji suprotnih zakonu. ^lan 69. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1. da bez odobrenja nadle`nog organa prometuje lijekovima na malo i bez dokaza o njihovom porijeklu; 2. ogla{ava prodaju lijekova na malo u javnosti suprotno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. XIV. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 70. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donije}e provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se reguli{e slijede}e: – dobru apotekarsku praksu (~lan 4. stav 3), – uslovi i na~ini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet (~lan 8. stav 4.), – bli`i uslovi u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi (~lan 12. stav 4.), – bli`i uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati galenske laboratorije, kao i na~in i postupak njihove verifikacije (~lan 16. stav 7.), – bli`i uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati bolni~ke apoteke, kao i na~in i postupak njihove verifikacije (~lan 17. stav 6.), – sadr`aj i na~in vo|enja registra (~lan 23. stav 4.), – bli`i uslovi prostora, opreme i kadra za specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo (~lan 24. stav 5.), – bli`i kriteriji za izbor lijekova koji se mogu koristiti na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, postupak i na~in izrade liste lijekova, kao i kori{tenje lijekova (~lan 44. stav 3.), – uslove o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo (~lan 45. stav 3.), – na~in pra}enja potro{nje lijekova (~lan 50. stav 3.), – program polaganja posebnog stru~nog ispita za farmaceutske inspektore, sastav ispitne komisije i na~in polaganja ispita (~lan 59. stav 5.). U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona kantonalni ministar donijet }e provedbeni propis kojim se reguli{e sadr`aj i na~in vo|enja registra iz ~lana 23. stav 2. ovog zakona. Propisi iz stava 1. ovog ~lana sadr`avat }e odredbe koje garantuju jednake mogu}nosti, zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola, i osiguravaju da podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obra|uju budu razvrstani po spolu. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana, osim odredbi koje su suprotne ovom zakonu, primjenjivat }e se provedbeni propisi iz oblasti lijekova koji su regulisali promet na malo i primjenjivali se na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 71. Postoje}e apoteke zdravstvene ustanove odnosno apoteke u privatnoj praksi, kao i specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo du`ne su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u roku od 16 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 72. Uslov predvi|en za obavljanje djelatnosti u apotekama kao zdravstvenim ustanovama iz ~lana 12. stav 1. ta~ka 4. ovog zakona primjenjivat }e se nakon {to AKAZ defini{e sistem bezbjednosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, te otpo~ne obavljati kontinuirano pra}enje i procjenu bezbjednosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, {to uklju~uje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda bezbjednosti. AKAZ je du`an definisati sigurnosne standarde u zdravstvenim ustanovama u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 73. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju va`iti odredbe Zakona o lijekovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05), u dijelu prometa lijekovima na malo, izuzev podzakonskih akata donijetih na osnovu tog zakona i to: 1. Pravilnik o stru~nom ispitu za farmaceutskog inspektora ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/02); 2. Pravilnik o odre|ivanju visine veleprodajne i maloprodajne mar`e lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08); 3. Pravilnik o ispunjavanju uslova prostora, opreme i kadra za ~uvanje lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 38/03); 4. Pravilnik o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/08), 5. Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07), u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo. ^lan 74. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 732 Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SRE]U Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sre}u koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~koga doma od 8. lipnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. svibnja 2010. godine. Broj 01-02-362/10 8. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SRE]U ^lanak 1. U Zakonu o igrama na sre}u ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 1/02) u ~lanku 9. u stavku 2. iza rije~i "uslugama" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti nagradnoga fonda, i to: ravnomjerno 1,5 % Crvenom kri`u, "Caritasu", "MerhametuMDD"i "Dobrotvoru". ^lanak 2. U~lanku 17. iza stavka 2. dodaju se novi st. 3., 4., 5., 6., 7. i 8. koji glase:
Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 40/10 14.07.2010 SN FBiH 06/17 zakon,trgovina,unutrašnja trgovina Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 29 ^lan 70. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O UNUTRA[NJOJ TRGOVINI Progla{ava se Zakon o unutra{njoj trgovini koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 9. marta 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010. godine. Broj 01-02-347/10 6. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O UNUTRA[NJOJ TRGOVINI I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se: obavljanje i uvjeti za obavljanje trgovine na veliko, trgovine na malo i trgova~kih usluga, osnivanje i prestanak rada trgova~ke radnje, posebni oblici obavljanja trgovine, na~in formiranja cijena, za{tita potro{a~a i nedopu{teno trgovanje, ograni~enje obavljanja trgovine, nadzor nad primjenom ovog zakona, kao i druga pitanja od zna~aja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH). ^lan 2. 1) Pod trgovinom u smislu ovog zakona smatraju se kupovina i prodaja robe i obavljanje trgova~kih usluga. 2) Pravna i fizi~ka lica koja se bave trgovinom na osnovu registracije, odnosno rje{enja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgova~kih usluga smatraju se trgovcem u skladu sa uvjetima propisanim ovim zakonom. 3) Odredbe ovog zakona, kojima se ure|uju prava, obaveze i sankcije za trgovca, odgovaraju}e se primjenjuju i na: a) pravna i fizi~ka lica koja se bave trgovinom mimo registracije, odnosno odobrenja za obavljanje trgovine, b) pravna i fizi~ka lica registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje i pru`anja usluga kada svoje proizvode i usluge prodaju na tr`i{tu, c) fizi~ka lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom kada svoje poljoprivredne proizvode prodaju na tr`nici na malo, d) fizi~ka lica koja na osnovu ugovora sa trgovcem obavljaju za trgovca trgovinu na malo izvan prodavnice, e) fizi~ka lica - gra|ani koji se bave trgovinom bez odobrenja za obavljanje trgovine organa grada, odnosno op}ine nadle`nog za oblast trgovine (u daljnjem tekstu: nadle`ni organ). ^lan 3. 1) Trgovina se obavlja slobodno pod jednakim uvjetima na tr`i{tu za sve trgovce u skladu sa zakonom, dobrim poslovnim obi~ajima, principima lojalne konkurencije i trgova~kim pravilima, odnosno uzansama. 2) Roba koja se stavlja u promet mora biti u skladu sa standardima, tehni~kim normativima i kvalitativnim normama propisanim ili priznatim kao uvjet za njihovo stavljanje u promet i/ili upotrebu na tr`i{tu Bosne i Hercegovine. 3) Cijena robe koja se stavlja u promet formira se i iskazuje u doma}oj valuti u apoenima nov~anica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini. ^lan 4. 1) Aktima organa Federacije, kantona, grada i op}ine ne mo`e se ograni~avati nastupanje na tr`i{tu, naru{avati konkurencija, niti se mogu pojedini trgovci ili potro{a~i stavljati u neravnopravan polo`aj na tr`i{tu. 2) Izuzetno od odredbe iz stava 1) ovog ~lana, ukoliko nastanu ili mogu nastati zna~ajniji poreme}aji na tr`i{tu uslijed elementarne nepogode, nesta{ice dobara neophodnih za potrebe odbrane, odnosno za potrebe privrede i snabdijevanja stanovni{tva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) mo`e propisati privremene mjere ograni~avanja tr`i{ta u skladu sa ovim zakonom. II. OBAVLJANJE TRGOVINE ^lan 5. Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na malo. 1. Trgovina na veliko ^lan 6. 1) Trgovina na veliko je kupovina robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, drugim pravnim i fizi~kim licima koja obavljaju registriranu djelatnost ili djelatnost odobrenu u skladu sa zakonom, uz obavezno izdavanje fakture, odnosno ra~una. 2) Trgovina na veliko obavlja se u posebnim prodajnim prostorijama, skladi{tima ili drugim mjestima koja ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom i drugim propisima. 3) Trgovina na veliko mo`e se obavljati i kao trgovina na veliko u tranzitu kada se kupovina i prodaja robe obavlja bez prethodnog skladi{tenja u skladi{tu trgovca na veliko. 4) Za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu nije potreban prodajni prostor (skladi{te). 5) Za odre|enu vrstu robe mo`e se utvrditi da se trgovina na veliko ne mo`e obavljati u tranzitu. 6) Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra trgovine (u daljnjem tekstu: ministar) utvr|uje vrstu robe kojom se ne mo`e obavljati trgovina na veliko u tranzitu. 2. Trgovina na malo ^lan 7. 1) Trgovina na malo je prodaja robe krajnjim potro{a~ima radi zadovoljavanja njihovih li~nih i porodi~nih potreba ili potreba doma}instva. 2) Trgovina na malo obavlja se u prodavnicama ili izvan prodavnica, ako su za takav na~in prodaje ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom i drugim propisima. 3) Ako trgovac ispunjava uvjete po posebnom propisu da u prodavnici pored trgova~ke obavlja i neku drugu djelatnost, prostor namijenjen toj djelatnosti mora biti fizi~ki odvojen od dijela prodavnice namijenjenog trgova~koj djelatnosti. 4) Trgovac mo`e u svojoj prodavnici dodatno obra|ivati hranu, uz ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom tako da bude primjerena za upotrebu. 5) Zabranjena je konzumacija hrane i pi}a u prodavnici iz stava 4) ovog ~lana. 6) U prodavnici su dopu{tene besplatne degustacije pojedinih vrsta robe na kojima je istaknuta oznaka za tu svrhu. 7) Ministar }e donijeti pravilnik o klasifikaciji prodavnica i drugih oblika trgovine na malo. Broj 40 – Stranica 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. ^lan 8. 1) Trgovina na malo izvan prodavnice je oblik trgovine na malo kada se prodaja robe i/ili usluga obavlja na neki od sljede}ih na~ina: a) na {tandovima, stolovima i u boksovima na tr`nicama na malo, b) na {tandovima i stolovima izvan tr`nica na malo, c) putem kioska, d) pokretnom prodajom, e) prodajom na daljinu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem telefona), f) direktnom prodajom putem posrednika, g) prodaja putem automata, h) prigodnom prodajom (sajmovi, izlo`be i sl.). 2) Prodaja robe ne mo`e se vr{iti na na~in propisan stavom 1) ovog ~lana, ako je takav na~in prodaje zabranjen posebnim propisima. 3) Prodaju robe na {tandovima i stolovima izvan tr`nica na malo, prodaju putem kioska, prodaju putem automata i prigodnu prodaju na javnim povr{inama i povr{inama koje imaju pristup sa javno prometne povr{ine, mogu obavljati registrirani trgovci samo na mjestima koja svojom odlukom odredi nadle`ni organ kantona, grada ili op}ine i za koje nadle`ni organ da odobrenje. 4) Nadle`ni organ mo`e propisati vanjski izgled prodajnog objekta iz stava 3) ovog ~lana vode}i ra~una o lokalnom ambijentu. ^lan 9. Izuzetno od odredbe ~lana 8. stav 3), registrirani trgovci mogu u~estvovati na organiziranim prigodnim prodajama bez posebnog odobrenja nadle`nog organa kantona, grada ili op}ine, u skladu sa uvjetima koje propisuje registrirani organizator tih prodaja, ukoliko organizator tih prodaja posjeduje odgovaraju}e odobrenje. ^lan 10. 1) U trgovini na malo trgovcu se zabranjuje prodaja alkoholnih pi}a i drugih pi}a koja sadr`e alkohol, duhan i duhanske proizvode licima mla|im od 18 godina. 2) Na svim prodajnim mjestima na kojima se prodaju alkoholna pi}a i pi}a koja sadr`e alkohol, duhan i duhanski proizvodi mora biti istaknuta oznaka o zabrani njihove prodaje licima mla|im od 18 godina. 3) Trgovac je du`an uskratiti prodaju robe iz stava 1) ovog ~lana kupcu ako procjeni da je mla|i od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne doka`e da je stariji od 18 godina davanjem trgovcu na uvid svoj identifikacioni dokument sa slikom. III. UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINE ^lan 11. 1) Trgovinu na veliko i trgovinu na malo mo`e obavljati trgovac u svojstvu pravnog lica koji se bavi trgovinom na osnovu registracije i ispunjava uvjete utvr|ene ovim zakonom i drugim propisima. 2) Trgovinu na malo mo`e obavljati i trgovac u svojstvu fizi~kog lica, ali samo u jednom prodajnom objektu, odnosno na jednom prodajnom mjestu (u daljnjem tekstu: trgova~ka radnja) pod uvjetima propisanim ovim zakonom i drugim propisima. 3) Uposleni u pravnom licu iz stava 1) ovog ~lana i uposleni u trgova~koj radnji iz stava 2) ovog ~lana moraju imati najmanje III stepen stru~ne spreme. 4) Trgovac mo`e bez upisa u registar obavljati i druge poslove u manjem obimu koji slu`e uspje{nom obavljanju trgovine, a uobi~ajeno se obavljaju uz ovu djelatnost kao {to su poslovi utovara, prijevoza i istovara robe, poslovi dostavljanja robe kupcu i sli~no, a obavljanje tih poslova ne predstavlja redovnu djelatnost trgovca. 5) Trgovac je du`an na svakom prodajnom objektu kao i pri prodaji robe izvan prodavnice istaknuti firmu pod kojom je upisan u registar kod nadle`nog registarskog suda, odnosno nadle`nog organa. 6) Trgovac je du`an utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena, na~in pla}anja i isporuka, bonifikacija i sl.) i na prikladan na~in u~initi ih kupcu dostupnim i pridr`avati se tih uvjeta. 7) Trgovac je du`an formirati i ista}i cijenu robe koju stavlja u promet u doma}oj valuti u apoenima nov~anica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini i izdati ra~un za prodatu robu. ^lan 12. 1) Za obavljanje trgovine na veliko i trgovine na malo trgovac je du`an osigurati prodajni objekt ili drugo prodajno mjesto koje ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i drugim propisima. 2) Prodajni objekt je prostor u kojem se obavlja trgovina i mora biti izgra|en u skladu sa va`e}im urbanisti~ko-gra|evinskim propisima kao poslovni prostor za obavljanje odgovaraju}e trgova~ke djelatnosti, {to utvr|uje nadle`ni organ rje{enjem o upotrebnoj dozvoli. Postojanje rje{enja nije minimalno tehni~ki uvjet za po~etak rada prodajnog objekta i u njemu se mo`e poslovati, ali se ova ~injenica provjerava zajedno sa provjerom postojanja uvjeta iz st. 3) i 4) ovog ~lana. 3) Uvjete u pogledu minimalne tehni~ke opremljenosti poslovnih prostora, ure|aja i opreme i sto~nih pijaca na kojima se obavlja trgovina na veliko i trgovina na malo, kao i uvjete obavljanja trgovine izvan poslovnog prostora i utvr|ivanje roba iz grupa i podgrupa roba koji se mogu prodavati u tim poslovnim prostorijama propisat }e ministar podzakonskim aktom. 4) Uvjete o sanitarno-zdravstvenoj za{titi, za{titi na radu, za{titi ~ovjekove okoline, te druge uvjete potrebne za obavljanje trgova~ke djelatnosti propisat }e nadle`na federalna ministarstva svaka u okviru svoje nadle`nosti. 5) Trgovac pravno lice nije du`an dokazivati ispunjavanje uvjeta iz st. 2), 3) i 4) ovog ~lana u trenutku po~etka rada prodajnog objekta, odnosno fizi~ko lice u trenutku podno{enja zahtjeva za otvaranje trgova~ke radnje, ali su ova lica du`na dostaviti ovjerenu pisanu izjavu nadle`nom organu kojom potvr|uju da prodajni objekt ispunjava zakonom propisane uvjete. 6) Formu i sadr`aj izjave iz stava 5) ovog ~lana propisat }e ministar podzakonskim aktom. ^lan 13. 1) Trgovci koji obavljaju djelatnost u trgova~kim objektima (lancima) namijenjenim za trgovinu razli~itih robnih grupa prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, povr{ine od 1.000 i vi{e kvadratnih metara, prije otpo~injanja rada du`ni su pribaviti suglasnost Ministarstva kojom se utvr|uje ispunjavanje uvjeta vezano uz zastupljenost doma}ih prehrambenih proizvoda u objektu. 2) Uz zahtjev za dobijanje suglasnosti stranka je du`na kao dokaz o obaveznoj zastupljenosti doma}ih prehrambenih proizvoda u visini od najmanje 50% u asortimanu robe podnijeti odgovaraju}u pisanu izjavu. 3) Rje{enje kojim se odlu~uje o zahtjevu za davanje suglasnosti iz stava 1) ovog ~lana kona~no je u upravnom postupku. ^lan 14. 1) Pravno lice registrirano za obavljanje trgova~ke djelatnosti mo`e po~eti raditi u prodajnom objektu nakon {to nadle`nom organu podnese dokaz o registraciji, izjavu iz ~lana 12. stav 5) ovog zakona i obavijest o datumu po~etka rada za svaki prodajni objekat, a za objekte iz ~lana 13. stav Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 31 1) ovog zakona i saglasnost Ministarstva, najkasnije u roku od pet dana prije po~etka rada. 2) Pravno lice ima neograni~enu odgovornost, a vlasnik odnosno suvlasnici i sva lica ovla{tena za zastupanje koja su upisana u sudski registar na dan davanja izjave iz stava 1) ovog ~lana imaju neograni~enu solidarnu odgovornost za {tetu prouzrokovanu tre}im licima izazvanu davanjem neta~ne izjave o ispunjavanju uvjeta iz ~lana 12. ovog zakona. 3) Ispunjenost uvjeta iz ~lana 12. ovog zakona provjerava nadle`na inspekcija svaka u okviru svoje nadle`nosti u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti i izjave iz stava 1) ovog ~lana. 4) Izuzetno od stava 1) ovog ~lana, trgovac koji obavlja trgovinu na veliko i poslove uvoza naftnih derivata mo`e po~eti raditi na osnovu rje{enja ministra o ispunjavanju uvjeta propisanih podzakonskim aktom. IV. OSNIVANJE TRGOVA^KE RADNJE ^lan 15. 1) Trgova~ka radnja osniva se dono{enjem rje{enja kojim se trgovcu u svojstvom fizi~kog lica odobrava obavljanje trgova~ke djelatnosti. 2) Rje{enje iz stava 1) ovog ~lana donosi nadle`ni organ. ^lan 16. 1) Nadle`ni organ izdat }e odobrenje za osnivanje trgova~ke radnje licu koje ispunjava sljede}e uvjete: a) dr`avljanin je Bosne i Hercegovine, b) poslovno je sposoban, c) posjeduje najmanje III stepen stru~ne spreme, d) zdravstveno je sposoban ako je za obavljanje trgovine na malo odre|enim robama iz predmeta poslovanja trgova~ke radnje zdravstvena sposobnost propisana kao poseban uvjet, e) u vlasni{tvu, posjedu ili zakupu ima poslovni prostor koji ispunjava op}e i posebne uvjete utvr|ene ~lanom 12. Zakona, f) da nema zasnovan radni odnos ili da nije ostvario prava po osnovu radnog odnosa, g) nema ve} osnovanu trgova~ku radnju, h) pravomo}nom odlukom nije mu izre~ena mjera zabrane obavljanja ove djelatnosti, i) ispunjava i druge uvjete propisane zakonom ili drugim propisom. 2) Odobrenje za osnivanje trgova~ke radnje mo`e se izdati i licu koje ne ispunjava uvjet iz stava 1) ta~ka c) ovog ~lana, ako uz zahtjev podnese dokaz da lice koje }e uposliti ispunjava taj uvjet. 3) Lice koje je dalo neta~nu izjavu o ispunjavanju uvjeta iz stava 1) ta~ka e) ovog ~lana ima neograni~enu odgovornost za {tetu prouzrokovanu tre}im licima izazvanu davanjem neta~ne izjave. 4) Ispunjenost uvjeta iz stava 1) ta~ka e) ovog ~lana provjerava nadle`na inspekcija, svaka u okviru svoje nadle`nosti, u roku od 30 dana od dana dostavljanja kona~nog rje{enja kojim se odobrava obavljanje trgova~ke djelatnosti. 5) Izuzetno od stava 1) ta~ka a) ovog ~lana trgova~ku radnju mo`e osnovati i strani dr`avljanin, uz primjenu na~ela uzajamnosti, ako ispunjava ostale uslove propisane ovim ~lanom i ima radnu dozvolu. 6) Izuzetno od stava 1) ta~ka e) ovog ~lana, odobrenje za osnivanje trgova~ke radnje mo`e se izdati licu koje posjeduje poslovni prostor koji ispunjava op}e i posebne uvjete utvr|ene ~lanom 12. Zakona, ukoliko pru`i dokaze da se kod nadle`nog organa vodi postupak reguliranja imovinsko-pravnih odnosa radi upisa prava vlasni{tva u zemlji{ne knjige (legalizacija). ^lan 17. 1) Nadle`ni organ u roku od 15 dana od dana podno{enja urednog zahtjeva izdat }e rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje, ako su ispunjeni uvjeti iz ~lana 16. ovog zakona, u suprotnom rje{enjem }e odbiti zahtjev. 2) Protiv rje{enja iz stava 1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Federalnom ministarstvu trgovine. 3) Ako nadle`ni organ ne donese rje{enje u roku iz stava 1) ovog ~lana, rad u prodajnom objektu mo`e otpo~eti. O datumu po~etka rada trgovac je du`an najkasnije u roku od pet dana prije otpo~injanja rada pisanim putem obavijestiti nadle`ni organ. ^lan 18. 1) Rje{enje kojim se odobrava osnivanje trgova~ke radnje po kona~nosti upisuje se u Registar trgova~kih radnji (u daljnjem tekstu: Registar). 2) Trgovcu po~inju te}i prava i obaveze od dana upisa u Registar, u skladu sa ovim i drugim zakonskim propisima. 3) Trgova~ka radnja du`na je po~eti raditi najkasnije u roku od tri mjeseca od dana izdavanja rje{enja. 4) Rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje ne mo`e se prenijeti na drugo lice. ^lan 19. Rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje obavezno sadr`i: a) li~no ime i prezime, jedinstveni mati~ni broj i adresu prebivali{ta podnosioca zahtjeva prema CIPS-ovoj evidenciji, b) vrstu trgova~ke radnje, odnosno maloprodajnog objekta, c) {ifru djelatnosti trgova~ke radnje, d) poslovno sjedi{te i e) naziv trgova~ke radnje. ^lan 20. 1) Nadle`ni organ koji je donio rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje vodi Registar. 2) Ministar propisuje sadr`aj i na~in vo|enja Registra. ^lan 21. 1) Trgova~ka radnja mo`e po~eti raditi danom upisa u Registar. 2) O upisu u Registar organ koji vodi Registar obavijestit }e nadle`nu poreznu upravu, nadle`ni organ tr`i{ne inspekcije, kantonalni organ nadle`an za oblast trgovine i druge organe koji vr{e nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem kona~nog rje{enja kojim se odobrava osnivanje trgova~ke radnje. 3) Izuzetno, trgova~ka radnja mo`e po~eti raditi bez upisa u Registar u skladu sa odredbom ~lana 17. stav 3) ovog zakona. V. PRESTANAK RADA TRGOVA^KE RADNJE ^lan 22. 1) Rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje prestaje va`iti odjavom, po sili zakona i u drugim slu~ajevima odre|enim zakonom. 2) Trgovac je du`an odjaviti trgova~ku radnju pisanim putem nadle`nom organu prije prestanka rada. 3) Prestanak obavljanja trgova~ke radnje utvr|uje se danom navedenim u zahtjevu za odjavu, s tim da se obavljanje trgova~ke djelatnosti ne mo`e odjaviti unazad. 4) Ako u odjavi nije nazna~en datum prestanka rada trgova~ke radnje, prestanak se utvr|uje danom podno{enja zahtjeva za odjavu. 5) Rje{enje o odobrenju za osnivanje trgova~ke radnje prestaje va`iti po sili zakona danom utvr|ivanja sljede}ih razloga: a) smr}u imaoca radnje, Broj 40 – Stranica 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. b) ako trgovac ne po~ne obavljati trgovinu na malo u roku od tri mjeseca od dana izdavanja rje{enja o odobrenju za obavljanje trgova~ke djelatnosti, c) ako prestane ispunjavati bilo koji od uvjeta navedenih u ~l. 12. i 16. ovog zakona, d) ako je inspekcijskim nadzorom utvr|eno da nisu ispunjeni uvjeti propisani ~l. 12. i 16. ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima, a utvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, e) ako se naknadno utvrdi da je rje{enje o odobrenju za obavljanje djelatnosti zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima. ^lan 23. 1) O prestanku va`enja rje{enja u smislu ~lana 22. ovog zakona nadle`ni organ donosi rje{enje. 2) Po kona~nosti rje{enja trgova~ka radnja se bri{e iz Registra. 3) O brisanju iz Registra nadle`ni organ obavijestit }e nadle`nu poresku upravu, nadle`ni organ tr`i{ne inspekcije, kantonalni organ nadle`an za oblast trgovine i druge organe koji vr{e nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem kona~nog rje{enja. VI. OSTALE OBAVEZE U OBAVLJANJU TRGOVINE ^lan 24. 1) Radno vrijeme i raspored dnevnog i sedmi~nog radnog vremena prodajnih objekata, radno vrijeme u dane dr`avnih praznika i neradnih dana u kojima je trgovac du`an poslovati, te radno vrijeme za tr`nice, sajmove, izlo`be i druge povremene na~ine obavljanja trgovine utvr|uje nadle`ni organ. 2) Trgovac je du`an utvrditi radno vrijeme prodajnog objekta i drugog oblika trgovine u skladu sa ovim zakonom vode}i ra~una o broju zaposlenih radnika i po{tivanju njihovih prava ure|enih Zakonom o radu, drugim radno-pravnim propisima, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. 3) Trgovac je du`an na vidnom mjestu ista}i radno vrijeme, raspored dnevnog i sedmi~nog radnog vremena, radno vrijeme u dane dr`avnih praznika i neradnih dana, radno vrijeme povremenog na~ina obavljanja trgovine i pridr`avati se tog radnog vremena. ^lan 25. 1) Trgovac je du`an voditi evidencije utvr|ene zakonom i drugim propisima. 2) Robu u prometu mora pratiti vjerodostojna dokumentacija iz koje se nedvosmisleno mo`e utvrditi porijeklo i vlasni{tvo nad robom. Robu u prijevozu mora pratiti prijevoznica, faktura dobavlja~a ili otpremnica, otkupni blok sa podacima o isporu~iocu i mjestu utovara, naziv primaoca i mjesto istovara, a za uvezenu robu pod carinskim nadzorom jedinstvenu carinsku ispravu sa ino-fakturom koja se na zahtjev inspektora mora predo~iti odmah ili najdalje u roku od 24 sata od momenta kada je nedostatak utvr|en. 3) Trgovac na veliko du`an je u svakom skladi{tu, odnosno u poslovnom prostoru dr`ati i a`urno voditi trgova~ku knjigu na veliko. Izuzetno, trgovac nije obavezan posebno voditi trgova~ku knjigu na veliko ukoliko u svom ra~unovodstvu vodi a`urno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe i obavezne elemente kalkulacije cijene propisane podzakonskim aktom. 4) Trgovac na malo du`an je u svakom prodajnom objektu ili u svakom odjelu prodajnog objekta dr`ati i a`urno voditi trgova~ku knjigu na malo sa podacima o nabavci i prodaji robe koja je predmet trgovine i osigurati uvid u dokumentaciju na osnovu koje se vodi evidencija. 5) Trgovac je du`an u svakom objektu u kojem se obavljaju trgova~ke usluge dr`ati i a`urno voditi trgova~ku knjigu za trgova~ke usluge. 6) Evidencija o nabavci robe vodi se hronolo{ki na osnovu ra~una, otpremnice, prijemnice i drugih dokumenata izdatih u propisanoj formi. 7) Evidencija o prodaji robe vodi se na osnovu ra~una o vrsti, koli~ini i cijeni prodatih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, a promet napla}en u gotovinskim sredstvima pla}anja evidentira se putem trake registar-kase koja osigurava podatke o prodatoj robi. 8) Trgovac je du`an uz oznaku cijene robe za prodaju ili pripremljene za prodaju ozna~iti redni broj iz trgova~ke knjige i godinu zadu`enja na osnovu koje se mo`e istaknuta cijena povezati sa prijemnim listom odnosno zapisnikom (evidencioni broj). 9) Evidencija o trgova~kim uslugama vodi se na osnovu dokumenata o obavljenoj trgova~koj usluzi. 10) Ministar podzakonskim aktom propisuje oblik, sadr`aj i na~in vo|enja trgova~ke knjige na veliko, trgova~ke knjige na malo i trgova~ke knjige za trgova~ke usluge. VII. OBAVLJANJE I UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVA^KIH USLUGA ^lan 26. 1) Trgova~ke usluge su djelatnosti kojima se uz naknadu podsti~e obavljanje razmjene robe od proizvo|a~a do krajnjeg potro{a~a. 2) Trgova~ke usluge su: posredni~ke, zastupni~ke, komisione, berzanske, fran{izing, uskladi{tenje, otpremanje i dopremanje robe ({pedicija), kontrola kvaliteta i kvantiteta robe, marketing, tr`nica na veliko, tr`nica na malo, trgova~ki centar, sto~na pijaca, va{ar, sajam (usluge prire|ivanja sajmova i privrednih izlo`bi) i druge usluge uobi~ajene u trgovini. 3) Trgovac u svojstvu pravnog lica mo`e pru`ati sve trgova~ke usluge iz stava 2) ovog ~lana. 4) Trgovac u svojstvu fizi~kog lica mo`e pru`ati samo komisione i posredni~ke usluge. ^lan 27. Za pru`anje pojedinih trgova~kih usluga, trgovac je du`an osigurati minimalne tehni~ke uvjete u pogledu opremljenosti poslovnih prostora, ure|aja i opreme koje propisuje ministar podzakonskim aktom. ^lan 28. Posredni~ke usluge u trgovini su poslovi posredovanja koje pru`a posrednik u namjeri da nalogodavcu osigura vezu sa tre}im licem koje bi sa nalogodavcem pregovaralo o zaklju~ivanju odre|enog ugovora uz naknadu, ako taj ugovor bude zaklju~en. ^lan 29. Zastupni~ke usluge u trgovini su usluge zastupanja koje pru`a zastupnik izme|u nalogodavca i tre}ih lica uz naknadu, ali u ime i za ra~un nalogodavca. ^lan 30. Komisione usluge su usluge koje pru`a komisionar u svoje ime i za ra~un komitenta kada vr{i jedan ili vi{e poslova nabavke ili prodaje koje mu povjeri komitent, uz naknadu. ^lan 31. 1) Pod berzanskim uslugama podrazumijeva se organiziranje sastanaka izme|u privrednih subjekata (prodava~a i kupaca) radi zaklju~ivanja ugovora o kupovini i prodaji robe. 2) Na berzi se objavljuju podaci o koli~ini, rokovima isporuke, kvalitetu i asortimanu roba i stanju na tr`i{tu. ^lan 32. Fran{izing je poslovni odnos gdje jedna strana (davalac fran{ize) ustupa drugoj strani (primaocu fran{ize) pravo da u svom poslovanju koristi ime, proizvode i usluge, te proizvodno i Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 33 poslovno iskustvo davaoca fran{ize. Davalac fran{ize obavezuje se da }e primaocu fran{ize pru`ati potrebnu stru~nu pomo}. ^lan 33. Usluge skladi{tenja robe su usluge koje pru`a skladi{tar u pogledu smje{taja i ~uvanja odre|ene robe, te poduzimanja potrebne ili ugovorene radnje radi njenog ~uvanja i odr`avanja u uvjetima propisanim za tu vrstu robe, te da je preda na zahtjev ostavodavca ili drugog ovla{tenog lica uz naknadu. ^lan 34. Usluge otpremanja i dopremanja robe su usluge koje pru`a otpremnik u svoje ime, a za ra~un nalogodavca zaklju~uje ugovor o utovaru, istovaru i prijevozu robe i druge ugovore potrebne za izvr{enje otpreme i dopreme robe, te obavlja i ostale uobi~ajene poslove i radnje uz naknadu. ^lan 35. Usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe i usluga su usluge koje pru`a pravno lice koje je obavezno da stru~no i nepristrasno obavi laboratorijsko ispitivanje kvaliteta robe, kao kontrolu kvaliteta i kvantiteta robe i usluga i u vezi s tim izda certifikat naru~iocu kontrole uz naknadu. ^lan 36. Marketing uslugama smatraju se usluge iz oblasti istra`ivanja tr`i{ta i tr`i{nog komuniciranja (ekonomska propaganda, reklama, izlo`ba i sl.), kao i druge marketing usluge koje se pru`aju u ime i za ra~un komitenta. ^lan 37. 1) Tr`nica na veliko je posebno organizirano i ure|eno mjesto na kojem se pru`aju usluge prodaje i kupovine na veliko poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda iz registrirane djelatnosti, radi daljnje prodaje i prerade. 2) Za obavljanje usluga tr`nice na veliko trgovac utvr|uje tr`ni red kojim se bli`e ure|uju tr`na pravila za izlaganje robe, na~in prodaje i druga pravila za obavljanje trgovine. 3) Na tr`ni red iz stava 2) ovog ~lana suglasnost daje nadle`ni organ. 4) Trgovac i korisnici usluga tr`nice na veliko du`ni su se pridr`avati utvr|enog tr`nog reda iz stava 2) ovog ~lana. ^lan 38. Pod uslugama tr`nice na veliko podrazumijevaju se: a) stavljanje na raspolaganje prostora za izlaganje i prodaju poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda, b) uskladi{tenje poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda i kori{tenje sredstva za manipulaciju tim proizvodima, c) obavljanje prijevoza, otpreme i dopreme, kao i poslovi odr`avanja kvaliteta i kvantiteta uskladi{tenih proizvoda. ^lan 39. 1) Tr`nica na malo (pijaca) je organizirano i ure|eno mjesto na kojem se na uobi~ajen na~in obavlja trgovina na malo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. 2) Ostala roba ne mo`e se prodavati na tr`nici na malo ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani odgovaraju}im podzakonskim aktom. 3) Za pru`anje usluga tr`nice na malo (pijaca) trgovac utvr|uje tr`ni red kojim se bli`e ure|uju tr`na pravila za prodaju robe, vrstu robe, na~in izlaganja robe, te prodaju, odr`avanje prostorija i opreme, uvjete za obavljanje trgovine u tr`nici na malo i sli~no. 4) Na tr`ni red iz prethodnog stava suglasnost daje nadle`ni organ. 5) Trgovac koji pru`a usluge tr`nice na malo (pijaca) i korisnik usluga du`ni su se pridr`avati utvr|enog tr`nog reda iz stava 3) ovog ~lana. ^lan 40. 1) Tr`nica na malo rabljenom tehni~kom i ostalom rabljenom robom i rabljenim automobilima je ure|eno i organizirano mjesto gdje se obavlja trgovina na malo navedenim robama. 2) Za pru`anje usluga tr`nice na malo rabljenom tehni~kom i ostalom rabljenom robom i rabljenim automobilima trgovac utvr|uje tr`ni red kojim se bli`e ure|uju tr`na pravila za asortiman robe i uvjete za obavljanje trgovine. 3) Na tr`ni red iz prethodnog stava suglasnost daje nadle`ni organ. 4) Trgovac koji se bavi organizacijom tr`nice na malo robama iz stava 1) ovog ~lana odgovoran je za provo|enje tr`nog reda iz stava 2) ovog ~lana. ^lan 41. 1) Trgova~ki centar je posebno izgra|ena ili u postoje}em objektu ure|ena prostorna cjelina a sastoji se od vi{e pojedina~no opremljenih poslovnih prostora u kojima se obavlja trgovina na malo i pru`aju trgova~ke i druge usluge. 2) Za pru`anje usluga trgova~kog centra trgovac utvr|uje tr`ni red kojim se bli`e ure|uje poslovanje trgova~kog centra. 3) Na tr`ni red iz stava 2) ovog ~lana suglasnost daje nadle`ni organ. 4) Trgovac koji pru`a usluge trgova~kog centra i korisnik usluga du`ni su pridr`avati se utvr|enog tr`nog reda iz stava 2) ovog ~lana. ^lan 42. 1) Sto~na pijaca je posebno organizirano, ure|eno i tehni~ki opremljeno mjesto na kojem se obavlja trgovina obilje`enom stokom u skladu sa va`e}im, odnosno posebnim propisima o na~inu obilje`avanja stoke. 2) Trgovina na sto~noj pijaci odvija se po pija~nom redu koji donosi trgovac. 3) Na pija~ni red iz stava 2) ovog ~lana suglasnost daje nadle`ni organ. 4) Trgovac koji pru`a usluge sto~ne pijace i korisnici usluga du`ni su pridr`avati se utvr|enog pija~nog reda iz stava 2) ovog ~lana. ^lan 43. 1) Va{ar je prostor na kojem se posebnim jednokratnim organiziranim oblikom usluge na uobi~ajen na~in vr{i prigodna prodaja poljoprivrednih i drugih proizvoda. 2) Trgovina na va{aru odvija se po va{arskom redu i pod uvjetima i u terminima koje propi{e nadle`ni organ. ^lan 44. 1) Sajam je prostor na kojem izlaga~i i posjetioci neposrednim kontaktima me|usobno razmjenjuju informacije o prednostima i unapre|enjima proizvoda i usluga u cilju prodaje. 2) Sajam prire|uje trgovac, pravno lice registrirano za obavljanje tih poslova. 3) Trgovac koji se bavi prire|ivanjem sajmova du`an je pridr`avati se rokova predvi|enih u kalendaru sajmova, a koji se utvr|uju u dogovoru sa Privrednom komorom Federacije BiH. VIII. POSEBNI OBLICI OBAVLJANJA TRGOVINE 1. Dra`ba ^lan 45. 1) Dra`ba kao poseban oblik prodaje robe jeste organizirana prodaja robe najboljem kupcu na osnovu javnog nadmetanja na odre|enom mjestu i u odre|eno vrijeme. 2) Dra`ba mo`e biti stalna i povremena. 3) Vlada Federacije }e na prijedlog ministra za odre|enu robu uredbom propisati uvjete za organiziranje dra`be, na~in poslovanja te postupak prodaje robe putem dra`be. Broj 40 – Stranica 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. 2. Prodaja od vrata do vrata ^lan 46. 1) Prodaja roba od vrata do vrata je direktna prodaja na malo izvan poslovnih prostorija trgovca putem posrednika na osnovu ugovora, po prethodnom pozivu ili pristanku kupca u njegovom stanu, na radnom ili drugom mjestu, uz obja{njenja i prikazivanje upotrebe proizvoda, te osobina, namjene i upotrebljivosti robe, kao i drugih uvjeta koji va`e za prodaju roba u skladu sa podzakonskim aktom i drugim propisima. 2) Trgovac pravno lice koji prodaje robu posredstvom fizi~kih lica (akvizitera) na osnovu ugovora o prodaji od vrata do vrata, mora biti registriran za takvu djelatnost i pribaviti odobrenje nadle`nog organa na ~ijem se podru~ju obavlja takav vid trgovine. 3) Trgovci iz stava 2) ovog ~lana izdaju identifikacionu karticu akviziterima u cilju nastupa kod potro{a~a. 3. Prodaja na daljinu ^lan 47. 1) Prodaja na daljinu je oblik prodaje na malo kojim se ponuda roba ili pru`anje usluga nudi potencijalnim potro{a~ima putem kataloga, TV prodaje, interneta, telefona ili putem drugih sredstava. 2) Ugovor o prodaji na daljinu sklapa se izme|u trgovca i potro{a~a putem sredstava za daljinsku komunikaciju. Ugovor o prodaji na daljinu obavezno sadr`i cijenu i druge uvjete prodaje. 3) Prodaju na daljinu mo`e organizirati samo trgovac registriran za tu vrstu trgovine. 4) Uvjete o prodaji na daljinu na osnovu ugovora putem nekog od sredstava na daljinu propisat }e ministar podzakonskim aktom u skladu sa posebnim propisom. 4. Otkupne stanice ili otkupna mjesta i porodi~na poljoprivredna gazdinstva ^lan 48. 1) Otkup poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja, {umskih plodova i stoke mo`e se obavljati slobodno pod uvjetima propisanim ovim zakonom i podzakonskim aktom. 2) Otkup poljoprivrednih proizvoda mo`e se vr{iti kupovinom od poljoprivrednika u otkupnim stanicama, na otkupnim mjestima i na porodi~nim poljoprivrednim gazdinstvima. 3) Poljoprivrednikom u smislu ovog ~lana smatra se fizi~ko lice od kojeg trgovac kupuje poljoprivredne proizvode proizvedene na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu. 4) Otkupne stanice i otkupna mjesta su posebno ure|ena i organizirana mjesta koja moraju ispunjavati minimalno tehni~ke i ostale uvjete koje }e propisati ministar podzakonskim aktom. 5) Trgovac je du`an prilikom otkupa poljoprivrednih proizvoda izdati otkupni blok (potvrdu) koji sadr`i: poslovno ime i sjedi{te, odnosno ime i prebivali{te trgovca, ime i adresu prodavca, naziv, koli~inu i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, cijenu, rok pla}anja, datum kupovine i potpis ovla{tenog lica i pe~at trgovca, te voditi knjigu izdatih blokova i ~uvati je u skladu sa propisima o ra~unovodstvu. 6) Za pru`anje usluga otkupnih stanica i otkupnih mjesta trgovac utvr|uje tr`ni red kojim se bli`e ure|uju tr`na pravila za obavljanje trgovine kojih su du`ni da se pridr`avaju. IX. ZA[TITA POTRO[A^A I NEDOPU[TENO TRGOVANJE ^lan 49. Na sva pitanja u vezi sa za{titom potro{a~a i obavezama, odgovornostima trgovaca u oblasti trgovine na veliko, trgovine na malo i pru`anju trgova~kih usluga koja nisu regulirana ovim zakonom, primjenjivat }e se odgovaraju}e odredbe Zakona o za{titi potro{a~a u BiH. ^lan 50. 1) Pod nedopu{tenim trgovanjem podrazumijevaju se radnje kojima se radi tr`i{nog nadmetanja povre|uju trgova~ki obi~aji i praksa. 2) Nedopu{teno trgovanje je zabranjeno. ^lan 51. 1) Nedopu{tenim trgovanjem, u smislu ovog zakona, smatra se naro~ito: a) reklamiranje, ogla{avanje ili ponuda robe ili usluga navo|enjem podataka ili upotrebom izraza sa kojima se iskori{tava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca, b) davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci {tete ili mogu nanijeti {tetu ugledu i poslovanju drugog trgovca, c) prodaja robe sa oznakama ili podacima ili izgledom koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu u pogledu izvora, na~ina proizvodnje, koli~ine, kvaliteta ili drugih osobina robe, d) radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, izme|u drugih trgovaca ili koje spre~avaju ili ote`avaju poslovne odnose drugih trgovaca, e) neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora sa pojedinim trgovcem kako bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor sa drugim trgovcima, f) neovla{tena upotreba imena, firme, pe~ata, marke, industrijskog dizajna ili neke druge oznake drugog trgovca, g) davanje ili obe}anje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom radniku ili licu koje radi za drugog trgovca kako bi se davaocu omogu}ila pogodnost na {tetu drugog trgovca ili potro{a~a, h) neovla{tena upotreba usluga trgova~kog putnika, trgova~kog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca, i) protivpravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili bespravno iskori{tavanje povjerene poslovne tajne drugog trgovca. ^lan 52. 1) Naknada {tete nastala zabranjenim radnjama nedopu{tenog trgovanja ostvaruje se u sudskom postupku. 2) Tu`bu iz stava 1) ovog ~lana mogu podnijeti trgovac i druga pravna i fizi~ka lica koja imaju pravni interes. 3) Pravo na tu`bu iz stava 1) ovog ~lana zastarijeva istekom roka od jedne godine od dana kada tu`ilac sazna za djelo i izvr{ioca, a najkasnije tri godine od dana izvr{enja djela. X. OGRANI^ENJA OBAVLJANJA TRGOVINE ^lan 53. 1) Vlada Federacije mo`e posebnim propisom privremeno ograni~iti obavljanje trgovine u slu~aju: a) prirodnih i drugih nepogoda u Federaciji BiH, kada nastane ili bi mogao nastati osjetni poreme}aj u trgovini, poreme}aj u snabdijevanju stanovni{tva, ili poreme}aj na drugim podru~jima koja ugro`avaju siguran i zdrav `ivot gra|ana, b) zna~ajnih poreme}aja na doma}em tr`i{tu zbog pomanjkanja robe nu`no potrebne za proizvodnju, preradu i za `ivot gra|ana, c) ratnog stanja i neposredne ugro`enosti Federacije BiH, d) potrebe osiguranja proizvoda, sirovina i reprodukcionog materijala od posebnog strate{kog zna~aja za odbranu Federacije BiH. 2) Vlada Federacije propisat }e ograni~enja kod obavljanja trgovine u slu~ajevima iz stava 1) ovog ~lana, samo ako poreme}aj nije mogu}e otkloniti drugim mjerama ili ako Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 35 potrebe nije mogu}e podmiriti iz robnih rezervi, uvozom ili drugim mjerama privredne politike. ^lan 54. 1) U slu~ajevima iz ~lana 53. stav 1) ovog zakona Vlada Federacije mo`e propisati: a) ograni~enje trgovine pojedinom robom ili posebne uvjete za trgovinu pojedinom robom, b) zabranu trgovcu da obavlja trgovinu odre|enom vrstom robe, c) obavezu trgovcu pribavljanja i prodaje odre|ene vrste i koli~ine robe, te prodaju robe odre|enim utvr|enim potro{a~ima po propisanom redoslijedu, d) obavezu pojedinim trgovcima ~uvanja odre|ene koli~ine i vrste robe. 2) U slu~aju poreme}aja na tr`i{tu naftnih derivata Vlada Federacije mo`e propisati na~in odre|ivanja najvi{e cijene pojedinih derivata nafte na prijedlog Ministarstva, a po prethodno pribavljenom mi{ljenju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Na~in odre|ivanja najvi{e cijene zasniva se na mjerljivim tr`i{nim elementima, a uklju~uje: cijenu derivata nafte na tr`i{tu, devizni kurs, uvoznu carinu, tro{kove primarnog skladi{tenja i distribucije, mar`u, posebne poreze i ostale utvr|ene prihode bud`eta. XI. NADZOR ^lan 55. 1) Upravni nadzor nad provo|enjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vr{i Federalno ministarstvo trgovine. 2) Inspekcijski nadzor vr{i nadle`na tr`i{na inspekcija i drugi inspekcijski organi svako u okviru svoje nadle`nosti. ^lan 56. 1) Nadle`ni tr`i{ni inspektor }e trgovcu rje{enjem zabraniti obavljanje trgovine do otklanjanja nepravilnosti utvr|enih nalazom inspektora, ako prilikom nadzora utvrdi: a) djelatnost trgovine obavlja se bez registracije ili bez odobrenja za obavljanje trgova~ke djelatnosti izdatog od nadle`nog organa, b) u poslovnom prostoru, odnosno drugom prodajnom mjestu ne ispunjavaju se zakonom propisani tehni~ki i drugi uvjeti za obavljanje te djelatnosti. 2) @alba protiv rje{enja ne odla`e izvr{enje rje{enja. 3) Nakon {to je rje{enje o zabrani postalo izvr{no, inspektor }e utvrditi je li rje{enje izvr{eno te, ako nije izvr{eno, bez odga|anja }e pokrenuti postupak za njegovo izvr{enje i donijeti zaklju~ak o dozvoli izvr{enja po slu`benoj du`nosti , te izvr{iti pe~a}enje objekta u kojem je zabranjen rad. 4) Kada pravna i fizi~ka lica obavijeste inspektora da su otklonjeni nedostaci koji su bili razlog pe~a}enja, inspektor koji je rje{enjem odredio zabranu rada odmah }e izdati nalog, odnosno li~no izvr{iti skidanje pe~ata. 5) Tr`i{ni inspektor mo`e privremeno do okon~anja prekr{ajnog postupka oduzeti robu licima iz stava 1) ovog ~lana. ^lan 57. 1) Ako se prilikom nadzora utvrdi da se djelatnost trgovine obavlja mimo registracije ili mimo odobrenja za obavljanje trgova~ke djelatnosti izdatog od nadle`nog organa i da su poslovni prostori, ure|aji i oprema namijenjeni za obavljanje trgovine i pru`anje usluga prestali ispunjavati propisane minimalne tehni~ke uvjete, kao i uvjete tehni~ke opremljenosti, tr`i{ni inspektor }e rje{enjem odrediti rok do kojeg se nedostaci moraju otkloniti. 2) Ako se nedostaci iz stava 1) ovog ~lana ne otklone u odre|enom roku, tr`i{ni inspektor donijet }e rje{enje o zabrani obavljanja djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani upotrebe ure|aja i opreme. 3) U slu~aju te`e povrede higijensko-sanitarnih, zdravstvenih i tehni~kih uvjeta zbog kojih mogu nastati te`e posljedice po zdravlje i `ivot ljudi i stoke, nadle`ni inspektor }e donijeti rje{enje kojim }e odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvr|eni nedostaci ne otklone. 4) @alba protiv rje{enja iz stava 3) ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 58. 1) Kada tr`i{ni inspektor u nadzoru nad kvalitetom proizvoda u prometu utvrdi da proizvod ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta, rje{enjem }e: a) privremeno staviti van prometa proizvod za koji utvrdi da se u prometu nalazi nepropisno deklarisan, odnosno da je sa nedostacima u deklaraciji, da stvarno stanje proizvoda ne odgovara deklarisanom i nalo`iti otklanjanje nedostataka, b) privremeno staviti van prometa proizvod za koji je laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta utvr|eno da po svom sastavu ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta, ali se mo`e staviti u promet za daljnju upotrebu pod uvjetom da se u deklaraciji otklone nedostaci i navedu podaci koji odgovaraju uvjetima kvaliteta propisanim za tu vrstu proizvoda, c) staviti van prometa proizvod i nalo`iti njegovo uni{tenje u slu~ajevima kada je laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta utvr|eno da proizvod po svom sastavu ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta i da nije za daljnju upotrebu. 2) @alba na rje{enje ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 59. 1) Ako trgovac ne postupa u skladu sa ~lanom 25. st. 1), 3), 4) i 5) ovog zakona, tr`i{ni inspektor }e rje{enjem privremeno zabraniti obavljanje trgovine dok se ne otklone utvr|eni nedostaci. 2) Ako tr`i{ni inspektor u kontroli izvr{enja rje{enja utvrdi da se nedostaci iz stava 1) ovog ~lana nisu otklonili nakon {to je rje{enje o zabrani postalo izvr{no, donijet }e zaklju~ak o dozvoli izvr{enja rje{enja po slu`benoj du`nosti, te izvr{iti pe~a}enje objekta u kojem je zabranjen rad. ^lan 60. 1) Ako trgovac ne postupa u skladu sa ~lanom 25. stav 8) ovog zakona, tr`i{ni inspektor }e rje{enjem nalo`iti otklanjanje utvr|enih nedostataka u datom roku. 2) Ako tr`i{ni inspektor u kontroli izvr{enja rje{enja utvrdi da nedostaci nisu otklonjeni, donijet }e rje{enje o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti dok se ne otklone utvr|eni nedostaci. ^lan 61. Ako trgovac ili fizi~ko lice-gra|anin ne postupa u skladu sa ~lanom 25. stav 2) ovog zakona, tr`i{ni inspektor }e privremeno oduzeti robu do okon~anja sudskog postupka o ~emu sa~injava zapisnik i izdaje potvrdu o privremeno oduzetoj robi. ^lan 62. Ako tr`i{ni inspektor u vr{enju inspekcijskog nadzora utvrdi da trgovac ~ini neku radnju koja se, u smislu ~lana 51. ovog zakona, smatra nedopu{tenim trgovanjem, donijet }e rje{enje o njenoj zabrani. XII. KAZNENE ODREDBE ^lan 63. 1) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj trgovac pravno lice, ako: a) prodaje alkoholna pi}a i druga pi}a koja sadr`e alkohol, duhan i duhanske prera|evine licima mla|im od 18 godina (~lan 10. stav 1) ovog zakona), b) postupi suprotno odredbi ~lana 11. stav 7) ovog zakona, Broj 40 – Stranica 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. c) podnese neta~nu pisanu izjavu da prodajni objekt ispunjava propisane uvjete (~lan 12. stav 5) i ~lan 48. stav 4) ovog zakona), d) otpo~ne raditi u prodajnom objektu, a nadle`nom organu prethodno ne podnese obavijest o datumu po~etka rada, dostavi izjavu iz ~lana 12. stav 5) i ~lana 14. stav 1) ovog zakona, e) obavlja trgovinu bez registracije ili bez odobrenja nadle`nog organa ili ne ispunjava minimalne tehni~ke uvjete (~l. 12., 16. i ~lan 46. stav 2) i ~lan 47. stav 3) ovog zakona), f) za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i ne predo~i je na zahtjev inspektora (~lan 25. stav 2) ovog zakona), g) ne dr`i i ne vodi a`urno trgova~ku knjigu (~lan 25. st. 3), 4) i 5) ovog zakona), h) poduzme neku od radnji koja predstavlja nedopu{teno trgovanje (~lan 51. ovog zakona), i) ne pridr`ava se privremenih mjera donesenih radi otklanjanja poreme}aja na tr`i{tu Federacije BiH (~lan 54. stav 1) ta~. c) i d) i stav 2) ovog zakona), j) prodaje robu koja ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta (~lan 58. ovog zakona). 2) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njeno za prekr{aj i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 2.000,00 KM. 3) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njen trgovac fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. 4) Nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit }e ka`njeno fizi~ko lice - gra|anin, ako: a) obavlja trgovinu bez odobrenja nadle`nog organa (~l. 15. i 16. ovog zakona), b) za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i ne predo~i je na zahtjev inspektora (~lan 25. stav 2) ovog zakona). 5) Uz nov~anu kaznu za prekr{aje iz stava 1) ovog ~lana mo`e se izre}i za{titna mjera oduzimanja robe koja se nalazi u prodaji, odnosno robe kojom je po~injen prekr{aj, a u slu~aju ponovnog po~injenja prekr{aja iste vrste, izre}i }e se za{titna mjera oduzimanja robe koja se nalazi u prodaji, odnosno robe kojom je po~injen prekr{aj. 6) Uz nov~anu kaznu za prekr{aj iz stava 4. ta~ka b) ovog ~lana izre}i }e se za{titna mjera oduzimanja robe koja je zate~ena u prometu. 7) Uz nov~anu kaznu za prekr{aje iz stava 1) ovog ~lana mo`e se izre}i za{titna mjera zabrane obavljanja trgova~ke djelatnosti u periodu do {est mjeseci. ^lan 64. 1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit }e ka`njen trgovac pravno lice, ako: a) obavlja trgovinu na veliko bez izdavanja fakture (~lan 6. stav 1) ovog zakona), b) vr{i prodaju suprotno ~lanu 8. st. 2) i 3) ovog zakona, c) na svim prodajnim mjestima ne istakne oznaku o zabrani prodaje alkoholnih pi}a i drugih pi}a koja sadr`e alkohol, duhan i duhanske prera|evine licima mla|im od 18 godina (~lan 10. stav 2) ovog zakona), d) obavlja djelatnost suprotno odredbama ~lana 13. ovog zakona, e) obavlja trgova~ku djelatnost bez ispunjavanja uvjeta u pogledu stru~ne spreme (~lan 11. stav 3) i ~lan 16. stav 2) ovog zakona), f) ne utvrdi pisana pravila o uvjetima prodaje i na prikladan na~in ih ne u~ini dostupnim kupcu ili se ne pridr`ava tih uvjeta (~lan 11. stav 6) i ~lan 47. stav 2) ovog zakona), g) na prodajnom objektu ne istakne i ne pridr`ava se utvr|enog radnog vremena (~lan 24. st. 2) i 3) ovog zakona), h) uz cijenu ozna~enu na robi za prodaju ne istakne i evidencioni broj (~lan 25. stav 8) ovog zakona), i) na tr`nici na malo prodaje ostalu robu suprotno ~lanu 39. stav 2) ovog zakona. 2) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njeno za prekr{aj i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. 3) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njen trgovac fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 1.200,00 KM. 4) Uz nov~anu kaznu za prekr{aj iz stava 1) ta~. b) i h) ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja robe upotrijebljene ili namijenjene za izvr{enje prekr{aja ili je nastala izvr{enjem prekr{aja. ^lan 65. 1) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj trgovac pravno lice, ako: a) u prodavnici namijenjenoj trgova~koj djelatnosti nije fizi~ki odvojio dio za obavljanje neke druge djelatnosti (~lan 7. stav 3) ovog zakona), b) u prodavnici gdje dodatno obra|uje hranu omogu}i potro{a~ima konzumaciju hrane ili pi}a (~lan 7. stav 5) ovog zakona), c) postupi suprotno ~lanu 7. stav 6) ovog zakona, d) na svakom prodajnom objektu, kao i pri prodaji robe van prodavnice ne istakne firmu pod kojom je upisan u Registar kod nadle`nog organa (~lan 2. stav 3) ta~ka e) ovog zakona), e) ne ustanovi tr`ni, pija~ni ili va{arski red i ne pridr`ava se tog reda, odnosno sajamskih rokova (~l. 37. stav 4), ~l. 39. stav 3), ~l. 40. stav 4), ~l. 41. stav 4), ~l. 42. stav 4), ~l. 43. stav 2), ~l. 44. stav 3) i ~l. 48. stav 6) ovog zakona), f) trgovinu na veliko u tranzitu obavlja robama ~iji promet u tranzitu nije dozvoljen (~lan 6. stav 5) ovog zakona). 2) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njeno za prekr{aj i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. 3) Za radnje iz stava 1) ovog ~lana bit }e ka`njen trgovac fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 900,00 KM. XIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 66. 1) Federalni ministar trgovine donijet }e propise na osnovu ovla{tenja iz ovog zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 2) Trgovci su du`ni uskladiti rad i poslovanje u skladu sa ovim zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz stava 1) ovog ~lana. ^lan 67. 1) Do dono{enja propisa na osnovu ovla{tenja iz ovog zakona primjenjivat }e se va`e}i propisi. 2) Trgovci koji obavljaju trgova~ku djelatnost du`ni su za objekte iz ~lana 13. stav 1) ovog zakona pribaviti saglasnost Ministarstva u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 68. Svi slu~ajevi, odnosno postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu pravomo}no okon~ani, zavr{it }e se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme dono{enja. Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 37 ^lan 69. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da va`i Zakon o trgovini ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 64/04 i 12/05). ^lan 70. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 730 Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O PRAVIMA, OBVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA Progla{ava se Zakon o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~koga doma od 25. svibnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. lipnja 2010. godine. Broj 01-02-360/10 8. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O PRAVIMA, OBVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA I. TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim se zakonom odre|uju prava, obveze i odgovornosti pacijenata prilikom kori{tenja zdravstvene za{tite, na~in kori{tenja tih prava, na~in za{tite i unapre|enja tih prava, kao i druga pitanja u svezi sa pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata. Na prava, obveze i odgovornosti iz stavka 1. ovog ~lanka shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj za{titi i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Pacijentom, u smislu ovoga zakona, smatra se svaka osoba, bolesna ili zdrava, osigurana ili neosigurana osoba, koja zatra`i ili kojoj se pru`a odre|ena mjera ili usluga u cilju o~uvanja i unapre|enja zdravlja, sprje~avanja bolesti, lije~enja ili zdravstvene njege i rehabilitacije. ^lanak 2. Svrha ovog zakona je da se pacijentima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) omogu}i jednaka, primjerena, kontinuirana, kvalitetna i sigurna zdravstvena za{tita koja se zasniva na partnerskom odnosu pacijenata, kao primatelja zdravstvenih usluga i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog djelatnika ili zdravstvenog suradnika, kao davatelja zdravstvenih usluga. Partnerski odnos iz stavka 1. ovog ~lanka zasniva se na uzajamnom povjerenju i po{tivanju izme|u pacijenta i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog djelatnika ili zdravstvenog suradnika, na svim razinama zdravstvene za{tite, te pravima, obvezama i odgovornostima partnera u ovom odnosu. ^lanak 3. Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na temelju rase, boje ko`e, spola, spolne orijentacije, genetskog naslje|a, jezika, religije ili vjerovanja, politi~kih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radnji na temelju ovog zakona i propisa donijetih na temelju ovog zakona. ^lanak 4. Ovaj zakon i na temelju njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez obzira na gramati~ki rod u kom su u ovom zakonu navedene osobe koje mogu biti oba spola. II. NA^ELA ^lanak 5. Kori{tenje zdravstvene za{tite, sukladno ovom zakonu, bazira se na sljede}im na~elima: – pravu pacijenta na najve}e objektivno mogu}e o~uvanje i za{titu njegovog zdravlja, lije~enjem i mjerama prevencije bolesti, – po{tivanju ljudskog dostojanstva pacijenta, – po{tovanju prava na fizi~ki i mentalni integritet pacijenta i osobnu sigurnost, – po{tovanju za{tite osobnosti pacijenta uklju~uju}i po{tivanje njegove privatnosti, svjetonazora, te moralnih i vjerskih uvjerenja. III. PRAVA PACIJENATA ^lanak 6. Ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovog zakona, svakom pacijentu garantiraju se prava: – na dostupnost zdravstvene za{tite, uklju~uju}i i pravo na hitnu medicinsku pomo}, – na informacije, – na obavje{tenost i sudjelovanje u postupku lije~enja, – na slobodan izbor, – na samoodlu~ivanje i pristanak, uklju~uju}i i za{titu prava pacijenta koji nije sposoban dati pristanak, – na povjerljivost informacija i privatnost, – na tajnost podataka, – na osobno dostojanstvo, – na sprje~avanje i olak{avanje patnji i bola, – na po{tovanje pacijentovog vremena, – na uvid u medicinsku dokumentaciju, – na samovoljno napu{tanje zdravstvene ustanove, – pacijenta nad kojim se vr{i medicinsko istra`ivanje, – na preventivne mjere i informiranje o o~uvanju zdravlja, – na prigovor, – na naknadu {tete, – na prehranu sukladno svjetonazoru, – na odr`avanje osobnih kontakata, – na obavljanje vjerskih obreda. Prava iz stavka 1. ovog ~lanka pacijent ostvaruje na temelju suvremene medicinske doktrine, stru~nih standarda i normi, te sukladno mogu}nostima zdravstvenog sustava u Federaciji i uz uvjet da prethodno ispunjava svoje obveze i odgovornosti utvr|ene ovim zakonom. Pravo na dostupnost zdravstvene za{tite ^lanak 7. Svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu za{titu sukladno zdravstvenom stanju i osobnim potrebama, zakonom i u granicama materijalnih mogu}nosti sustava zdravstvene za{tite. Pravo iz stavka 1. ovog ~lanka obuhvata i pravo pacijenta na hitnu medicinsku pomo} koju nije mogu}e uvjetovati statusom zdravstvenog osiguranja. U postupku ostvarivanja zdravstvene za{tite pacijent ima pravo na jednak pristup zdravstvenoj za{titi bez diskriminacija navedenih u ~lanku 3. ovog zakona i bez diskriminacija u odnosu na vrstu oboljenja. Pacijent koji je `rtva nasilja u obitelji ili je pacijent dijete koje je `rtva nasilja, suglasno propisima o za{titi od nasilja u obitelji, ostvaruje pravo na zdravstvenu za{titu u smislu stavka 1. ovog ~lanka koja uklju~uje i zbrinjavanje i lije~enje posljedica nasilja na fizi~ko, mentalno i reproduktivno zdravlje.
Zakon o rudarstvu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 26/10 05.05.2010 rudarstvo Srijeda, 5.5.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 26 –Strana 216.rudarska infrastruktura su objekti rudnika potrebni odpo~etka do zavr{etka radova na eksploataciji mineralnihsirovina (pristupni putevi, elektroure|aji i objekti, objektivodosnabdijevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.);7.prostor za otkopavanje je prostor na povr{ini i/ili ispodzemlje, sastoji se od zemlji{ta za pristup i zemlji{taodre|enog za eksploataciju mineralnih sirovina, ozna~engrani~nim linijama izme|u odre|enih geografskihkoordinata povezanih na geodetsku mre`u;8.plan - karta rudni~kog prostora je katastarska karta upropisanom mjerilu sa ozna~enim granicama i brojevimaparcela, koja na po~etku eksploatacije ne smije biti starijaod {est mjeseci i mora se najmanje jednom godi{njedopunjavati;9.eksploatacija je va|enje mineralne sirovine iz le`i{ta injena prerada ili oplemenjivanje;10.va|enje obuhvata sve potrebne radnje da se do|e domineralne sirovine u le`i{tu - otvaranje, priprema zaotkopavanje, otkopavanje i doprema na oboga}ivanje i /ili skladi{tenje;11.bu{otinska eksploatacija uklju~uje sve potrebne radnje dase le`i{te pripremi za crpljenje, da se crpljenje izvede imineralna sirovina uklju~i u preradu;12.prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, premaovom zakonu, jeste odabiranje, sortiranje, odrobljenje,mljevenje i su{enje mineralne sirovine, odvajanjekorisnog minerala od prate}e jalovine, te odvajanjepojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanjene~isto}a i vode iz nafte i prirodnog gasa kada sunavedene radnje u tehnolo{koj vezi sa eksploatacijom;13.skladi{tenje uklju~uje sve potrebne radnje zauskladi{tenje mineralnih sirovina u ~vrstom, rasutom,teku}em i gasovitom stanju;14.rekultivacija napu{tenih i eksploatacionih prostora,uklju~uje sve radnje koje je potrebno izvr{iti narudni~kom prostoru u cilju zavr{ne sanacije irevitalizacije povr{ina degradiranih rudarskim radovimau skladu sa rudarskim projektom;15.eksploataciono polje je dio zemljine povr{ine ograni~enopravim linijama, prirodnim ili vje{ta~kim granicama kojese prostiru do odre|ene dubine zemlje izme|u vertikalnihravni polo`enih kroz te granice, sa ozna~enim ta~kama idefiniranim koordinatama; 16.geolo{ka sredina za skladi{tenje ugljovodonika jeposeban oblik skladi{ta koji se izra|uje u kompaktnom ineraspucalom stijenskom masivu;17.geotermalni energetski izvor je izvor toplote uvjetovanzemljinom toplotom koja se odra`ava kroz termalnefluide i toplotni efekt stijena;18.sigurnosni stub je za{titno podru~je gdje nije dozvoljenootkopavanje mineralnih sirovina, kojim se za{ti}ujupodzemni i povr{inski objekti i dobra od op}eg interesa;19.metoda otkopavanja je niz tehni~kih postupaka, mjera,procesa i redoslijeda radnji kod otkopavanja mineralnihsirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijskiodre|enih elemenata otkopnog pol ja ili otkopnogradili{ta;20.jama je rudarski objekt sa podzemnim na~inomeksploatacije;21.postrojenje je skup ure|aja i instalacija povezanih ufunkcionalnu cjelinu kod kojih zajedni~ka funkcija slu`iistom zajedni~kom cilju;22.otkopno polje ili revir je ograni~eno podru~je zaotkopavanje sa zasebnim ulaznim i izlaznimkomunikacijskim putevima i putevima za zra~nu struju saspecifi~nim konstrukciono odre|enim elementima, kojese mo`e podijeliti na blokove, eta`e, horizonte ipojedina~na radili{ta;23.otkopno radili{te je dio otkopnog pol ja gdje se izvoderadovi. Radili{ta imaju svoj naziv;24.klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina jepostupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klasei kategorije prema osobinama, mogu}nostima primjene,izda{nostima, stepenu istra`enosti i ekonomskeopravdanosti;25.rezerve mineralnih sirovina su koli~ine mineralnihsirovina utvr|ene u le`i{tu;26.pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine kojenisu dovoljno istra`ene ili izda{ne za ekonomi~nueksploataciju;27.rudno blago su sve mineralne sirovine iz ~lana 7. ovogzakona koje se eksploati{u pod uvjetima i na na~inpropisan ovim zakonom;28.pristupno zemlji{te je zemlji{te preko kojeg je mogu}pristup do prostora za eksploataciju;29.pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacijemineralnih sirovina i drugih radova koja ugro`avazdravlje i `ivot ljudi, imovinu i okoli{;30 rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade priizradi podzemnih rudarskih prostorija je metoda kojaomogu}ava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog osnovnom podgradom;31.rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhuistra`ivanja i eksploatacije mineralnih sirovina;32.rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjujetehnologija odre|ena tehni~kim propisima i propisima izoblasti za{tite na radu u rudarstvu;33.jedinica mjere mineralne sirovine u ~vrstom stanju jekubni metar mineralne sirovine u le`i{tu;34.~vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarnostanje mineralne sirovine u le`i{tu;35.povr{inski kop je rudarski objekt sa povr{inskim na~inomeksploatacije mineralnih sirovina;36.podzemno spremi{te je ure|en prostor za podzemnospremanje gasova, te~nosti (osim vode) i ~vrstih materija;37.izvo|a~ je privredno dru{tvo koje ima odobrenjenadle`nog organa za izvo|enje rudarskih radova ilipojedinih tehnolo{kih cjelina;38.izvo|a~ rudarskih i drugih radova je privredno dru{tvokoje je upisano u sudski registar i koje je organunadle`nom za inspekcijski nadzor dostavilo obavje{tenjeo po~etku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjetatehni~ke opremljenosti, za{tite na radu, za{tite iunapre|enja `ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih zaobavljanje te ili tih djelatnosti;39.rudni~ke vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje sevr{i ili je zavr{ena eksploatacija mineralnih sirovina,odlagali{tima iskopanog zemljanog materijala,jalovi{tima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijelauklju~uju}i povr{inske vodne tokove, podzemne vode,jezera, mo~vare i more.^lan 3.Svrha Zakona Svrha ovog Zakona je upravljanje mineralnim sirovinama sciljem:1.postizanja racionalne i odr`ive eksploatacije mineralnihsirovina;2.postizanja dru{tvenog i privrednog razvoja;3.za{tite rudnog blaga;4.osiguranja u~estvovanja javnosti u dono{enju odluka koje se odnose na rudna bogatstva; i5.upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata svepostupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju ikori{tenje mineralnih sirovina koje }e vr{iti federalna,odnosno kantonalna vlast. Broj 26–Strana 22SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.5.2010.^lan 4.Upravljanje mineralnim sirovinamaUpravljanje mineralnim sirovinama je u nadle`nostiFederacije i kantona koji u skladu sa ovim Zakonomprogramiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnihsirovina uz osiguranje njihovog racionalnog iskori{tenja u skladu sa propisima o sigurnosti rudarskih objekata i zaposlenih i oza{titi okoli{a i prirodnih vrijednosti.^lan 5.Primjena ZakonaOvaj Zakon se ne primjenjuje na djelatnosti vezane uzvr{enje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: `eljezni~komprijevozu na prugama javnog saobra}aja, drumskom saobra}ajuna javnim cestama, u pomorskom i rije~nom prijevozu, zra~nomprijevozu, cjevovodnom transportu od predajne stanice, odnosno od uvo|enja u sabirni cjevovod ili od posljednje mjerne staniceza izlaz, ukoliko taj cjevovod slu`i za neposrednu i isklju~ivupredaju tre}im licima i drugim pogonima ~ija djelatnost nijeeksploatacija i priprema mineralnih sirovina.Upravljanje vodama vr{i se prema posebnom zakonu. ^lan 6.Rudarska djelatnostRudarska djelatnost, u smislu ovog zakona, obuhvata:rudarske istra`ne radove, eksploataciju mineralnih sirovinauklju~uju}i otvaranje, pripremanje, otkopavanje, trans port,odlaganje, dopremu, preradu i uskladi{tenje mineralnih sirovina,izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije za tu djelatnost(izvje{taji, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju itehni~ku rekultivaciju zemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima.^lan 7.Mineralne sirovineMineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju sesve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u~vrstom, te~nom i gasovitom stanju, u primarnom obliku(le`i{tu) ili u nanosima, jalovi{tima, topioni~kim troskama iprirodnim rastvorima i to:1.energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljeva,ugljovodonici u ~vrstom, te~nom i gasovitom stanju, svevrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali gasovi koji senalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;2.mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali injihova jedinjenja;3.sve vrste soli i solnih voda i gasovi koji se sa njimajavljaju;4.nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit,bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit,dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, kre~njak,kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, kerami~ke i vatrostalnegline, keramziti, {kriljci, liskuni, magneziti, opekarskegline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni {kriljci,tehni~ko-gra|evinski kamen, arhitektonsko-gra|evinskikamen, ukrasno i poludrago kamenje, {ljunak i pijesak zagra|evinarstvo izvan vodenih tokova;5.sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kaoneiskori{teni ostatak dobijanja, oboga}ivanja i preradeprimarnih mineralnih sirovina i6.sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla.Upravljanje mineralnim sirovinama iz ~lana 7. stav 1. ta~. 1,.2. i 3. ovog zakona vr{i Federalno ministarstvo energije,rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).Upravljanje mineralnim sirovinama iz ~lana 7. stav 1. ta~. 4,.5. i 6. ovog zakona vr{e kantonalna ministarstva nadle`na zarudarstvo. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Vlada Federacije) ima pravo donijeti odluku za eksploatacijumineralne sirovine od posebnog interesa za Federaciju. ^lan 8.Rudarski radoviRudarski radovi u smislu ovog zakona su:1.rudarski istra`ni radovi i radovi na eksploatacijimineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod povr{inezemlje, u teku}im i staja}im vodama, obalnom moru, namorskom dnu, u primarnom nalazi{tu, naplavinama,iskopanom materijalu i jalovi{tima;2.priprema, otvaranje, eksploatacija, ure|ivanje zemlji{ta uvrijeme eksploatacije, crpljenje, oboga}ivanje,uskladi{tavanje i sanacija i rekultivacija otkopanihprostora;3.ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjeresigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu;4.sve vrste miniranja na povr{ini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kodotkopnih i drugih rudarskih radova;5.odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju priizvo|enju rudarskih istra`nih radova i eksploatacijimineralnih sirovina;6.izrada jamskih karata i karata eta`a na povr{inskimkopovima;7.izrada planova odvodnjavanja povr{inskih kopova ijamskih rudarskih prostorija i njihova za{tita odpovr{inskih i podzemnih voda; 8.izrada planova sanacije podzemnih prostorija iugra|ivanja osnovne podgrade; 9.izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja;10.izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija,nasipa, usjeka, deponija, odlagali{ta, eta`nih puteva,odvodnih kanala i gra|evinskih objekata rudarskimmetodama rada na povr{ini i/ili ispod zemlje, jamskihiskopa kao i podgra|ivanja u toku izvo|enja rudarskihistra`nih radova i eksploatacije mineralnih sirovina ieta`nih i drugih puteva u eksploatacionom polju;11.izrada i kori{tenje skladi{ta fluida u geolo{kim sredinama;12.eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;13.rekonstrukcija i odr`avanje rudarskih prostorija poslijeprekida eksploatacije mineralnih sirovina;14.crpljenje podzemnih voda - bu{otinska eksploatacija iz~lana 2. ta~ka 11. ovog zakona, kao i crpljenje podzemnihi povr{inskih voda, te regulacija vodotoka na povr{ini koji se nalaze unutar le`i{ta u cilju stvaranja uvjeta zaeksploataciju predmetnog le`i{ta;15.zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacijazemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima;16.sanacija i rekultivacija napu{tenih istra`nih prostora,povr{inskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i17.radovi monta`e, demonta`e i odr`avanja u rudarstvu.^lan 9.Rudarski objekti i postrojenjaRudarski objekti i postrojenja u smislu ovog Zakona su:1.objekti i postrojenja u sastavu rudnika neposredno vezaniuz tehnolo{ki proces rudarskih istra`nih radova,eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanjemineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnihsredstava koji se nalaze na povr{ini;2.industrijski kolosijeci, vise}e `i~are, putevi i motornavozila za prijevoz mineralnih sirovina u le`i{tu i od le`i{tado objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagali{ta,ukoliko se prijevoz ne vr{i javnim putevima, kao iskladi{ni prostori, radionice rudnika koje slu`e za remonti odr`avanje opreme u tehnolo{kom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;3.hidrotehni~ki objekti i postrojenja za odvodnjavanje iza{titu rudnika od voda;4.naftovodi, gasovodi i sonovodi od pumpne stanice dorazdjelno-sabirnih stanica i od ovih do rezervoaraindustrijske stanice; Srijeda, 5.5.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 26 –Strana 235.elektri~na mre`a rudnika sa objektima, postrojenjima iure|ajima koji su sa njom u neposrednoj funkciji iligalvanskoj vezi, kao i mre`a i ure|aji zasporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje;6.lampare, garderobe sa kupatilima, prostorije stanice zaspa{avanje i prostorije za smje{taj i odr`avanjesamospasioca i instrumenata za kontrolu jamskih gasova imikroklime i7.objekti i postrojenja koji nisu neposredno vezani uzradove na eksploataciji energetskih mineralnih sirovina -lokalni i magistralni cjevovodi, gasovodi i drugitehnolo{ki cjevovodi, mjerno-redukcione stanice, kao iobjekti i postrojenja za preradu ili oplemenjivanjemineralnih sirovina, te objekti za skladi{tenje fluida.^lan 10.Pravo na eksploataciju mineralnih sirovinaPravo na eksploataciju mineralnih sirovina sti~e se na osnovu odobrenja za eksploataciju i na osnovu dozvola u skladu sa ovimzakonom.Pravo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se prenijeti na drugopravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelilo.Pravo eksploatacije mineralnih sirovina mo`e ste}i doma}e istrano pravno lice pod uvjetima i na na~in propisan ovimzakonom.^lana 11.Eksploataciono poljeEksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutargranica eksploatacionog pol ja.Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istra`nogprostora.Oblik i veli~ina eksploatacionog pol ja utvr|uje se uzavisnosti od vrste mineralne sirovine, uvjeta racionalneeksploatacije i potrebnog prostora za smje{taj rudarskih objekatainfrastrukture.Eksploataciono polje obuhvata povr{insku kop-jamu,transportne i pristupne puteve na eta`e, prostor za preradu ilioplemenjivanje, odlagali{ta, vodosabirnike, mag a zine eksplo-zivnih sredstava, trafostanice, radioni~ki prostor, uredski isanitarni prostor.Le`i{ta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na vi{eeksploatacionih pol ja.^lan 12.Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvo|enjugra|evinskih radova Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova kadaprilikom iskopa temelja za gra|evinski objekat nai|e na pojavubilo koje mineralne sirovine iz ~lana 7. ovog Zakona mora o tome obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalnoministarstvo nadle`no za rudarstvo koje }e donijeti odluku odaljnjnim aktivnostima. Zabranjeno je na osnovu gra|evinske dozvole iskopomtemelja za gra|evinski objekt vr{iti eksploataciju mineralnihsirovina, izuzev crpljenja podzemnih voda u funkcijiodvodnjavanja jame.II. UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA^lan 13.Strategija upravljanja mineralnim sirovinamaStrategiju upravljanja mineralnim sirovinama pripremaFederalno ministarstvo.Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama na prijedlogFederalnog ministarstva, usvaja Vlada Federacije.Detaljan sadr`aj i na~in izrade strategije upravljanjamineralnim sirovinama propisuje Federalni ministar energije,rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar).^lan 14.Plan upravljanja mineralnim sirovinamaZa provo|enje strategije upravljanja mineralnim sirovinamadonosi se Plan upravljanja mineralnim sirovinama.Plan upravljanja mineralnim sirovinama izra|uje Federalnizavod za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).Na prijedlog Federalnog zavoda plan upravljanja mineralnim sirovinama usvaja Vlada Federacije.Detaljan sadr`aj i na~in izrade plana upravljanja mineralnimsirovinama propisat }e federalni ministar. ^lan 15.Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranjePlan upravljanja mineralnim sirovinama je stru~na podlogaza izradu prostornih planova Federacije i kantona.III. IZVO\ENJE RUDARSKIH RADOVA^lan 16.Uvjeti za izvo|enje radovaRudarsku djelatnost mo`e obavljati privredno dru{tvoupisano u registar dru{tava, koje je organu nadle`nom zainspekcijski nadzor dostavilo obavje{tenje o po~etku obavljanjadjelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehni~ke opremljenosti, za{titena radu, za{tite i unapre|enja `ivotne sredine i drugih uvjetapropisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.Kada privredno dru{tvo izvo|enje radova povjerava drugomprivrednom dru{tvu tada je obavezno zaklju~iti odgovaraju}iugovor sa izvo|a~em radova koji ispunjava propisane uvjete izstava 1. ovog ~lana.Izvo|a~i radova du`ni su postupati po odredbama ovogZakona i provedbenim propisima donesenim na osnovu njega.Propis o uvjetima za obavljanje rudarske djelatnosti donijet}e Federalno ministarstvo.^lan 17.Na~in izvo|enja rudarskih radovaPri obavljanju rudarske djelatnosti privredno dru{tvo,odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora po{tovati tehni~kepropise i nor ma tive u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehni~kipropisi), propise o za{titi na radu, za{titi okoli{a, uvjete utvr|eneu urbanisti~koj saglasnosti i druge propise, osigurati li~naza{titna sredstva zaposlenicima i provoditi propise o za{titi ljudi i imovine.^lan 18.Vi{e izvo|a~a rudarskih radovaKada u istom rudni~kom prostoru radove izvode dva ili vi{eizvo|a~a rudarskih radova privredno dru{tvo gdje se izvoderadovi du`no je osigurati provo|enje svih mjera za{tite na radu iza{tite zdravlja zaposlenika.Zaposlenici izvo|a~a rudarskih radova iz stava 1. ovog ~lanamoraju biti upoznati sa propisima i mjerama za{tite na radu, teopasnostima koje mogu nastati tokom izvo|enja radova.Obaveza privrednog dru{tva iz stava 1. ovog ~lana neosloba|a odgovornosti svakog pojedina~nog izvo|a~a rudarskihradova za provo|enje svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravljazaposlenika.Prije po~etka izvo|enja rudarskih radova privredno dru{tvogdje se izvode rudarski radovi i izvo|a~ rudarskih radovame|usobne obaveze i odgovornosti u provo|enju mjera za{titena radu i za{tite zdravlja zaposlenika regulirat }e pisanimugovorom.^lan 19.Propisi pri izvo|enju rudarskih radovaZa provo|enje tehni~kih mjera i mjera za{tite pri izvo|enjurudarskih radova federalni ministar donosi propise za radove izsljede}ih oblasti:1.eksploatacija mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispodzemlje;2.eksploatacija mineralnih sirovina dubinskim bu{enjem; Broj 26–Strana 24SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.5.2010.3.elektri~na postrojenja i instalacije u rudnicima sapovr{inskom i podzemnom eksploatacijom mineralnihsirovina;4.radovi na povr{ini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uzradove eksploatacije mineralnih sirovina;5.radovi pri preradi mineralnih sirovina i6.skladi{tenje i tro{enje sekundarnih ili trenutno otpadnihsirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih sirovinadobijenih kroz istra`ne radove.Dodatne posebnosti za izvo|enje radova iz stava 1. ovog~lana mogu se utvrditi op}im aktom izvo|a~a rudarskih radovauz primjenu propisa iz stava 1. ovog ~lana, kao i drugih propisakoji se primjenjuju kod izvo|enja rudarskih radova.Ako se rudarskim radovima izra|uju podzemni objektikojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikomnjihovog izvo|enja, pored propisa iz stava 1. ovog ~lana, morajuse primjenjivati tehni~ki i drugi propisi o gra|enju tih objekata.Poslije izvr{enih radova iskopa i osnovnog podgra|ivanja izstava 3. ovog ~lana vr{i se tehni~ki pregled izvr{enog iskopa,odnosno osnovnog podgra|ivanja i o tome izdaje odgovaraju}asaglasnost.Saglasnost za mineralne sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 1., 2. i3. izdaje Federalno ministarstvo, a za mineralne sirovine iz ~lana7. stav 1. ta~. 4,. 5. i 6. izdaju kantonalna ministarstva nadle`na zarudarstvo.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova napodzemnom objektu iz stava 3. ovog ~lana du`an je komisiji zatehni~ki pregled pored dokumentacije propisane zakonompredo~iti i saglasnost iz stava 5. ovog ~lana.Propise koji ure|uju za{titu na radu i za{titu zdravljazaposlenika u rudarstvu iz stava 1. ovog ~lana donosi federalniministar, uz saglasnost sa federalnim ministrima nadle`nim zarad i zdravstvo.^lan 20.Slu`ba spa{avanja, vatrogasna slu`ba i slu`ba prve pomo}iPrivredno dru{tvo koje izvodi podzemne rudarske radove upotencijalno po`arnim i eksplozivno opasnim objektima iliradili{tima pri kojima mogu nastati otrovni gasovi, pare, prodorigasova, vode i mulja, mora organizirati slu`bu spa{avanja isnabdijeti je potrebnom opremom. Vi{e privrednih dru{tavamo`e organizirati zajedni~ku slu`bu spa{avanja.Na povr{inskim kopovima mora se organizirati slu`baspa{avanja u slu~aju da nije mogu}e uspje{no provoditispa{avanje sa postoje}im slu`bama.Privredno dru{tvo du`no je organizirati vatrogasnu slu`bu islu`bu prve pomo}i ili zaklju~iti ugovor sa odgovaraju}imslu`bama u mjestu gdje se nalazi privredno dru{tvo.Na~in organiziranja, min i mum stru~ne osposobljenosti itehni~ke opremljenosti slu`be spa{avanja, vatrogasne slu`be islu`be prve pomo}i propisuje federalni ministar, uz saglasnost safederalnim ministrom zdravstva.^lan 21.Postupak kod pojava iznenadnih opasnostiSvaki zaposlenik du`an je odmah obavijestiti nadre|enog osvakoj pojavi opasnosti, posebno o pojavama eksplozivnih,zagu{ljivih i otrovnih gasova, prodorima vode, mulja, blata,gorskim udarima i obru{avanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnimkosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugimpojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte iure|aje.O svim pojavama opasnosti iz stava 1. ovog ~lana odgovornolice privrednog dru{tva du`no je odmah obavijestiti nadle`nurudarsku inspekciju.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`anje odmah obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosnokantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo, nadle`nogrudarskog inspektora i organ uprave nadle`an za unutra{njeposlove o svakom smrtnom slu~aju, grupnoj povredi, te`ojpovredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesre}i i o uzrocimanesre}e u privrednom dru{tvu.U slu~aju pojave opasnosti kada je ugro`ena sigurnostzaposlenih, objekata i opreme pri izvo|enju rudarskih radova,akciju spa{avanja vodi odgovorno lice odre|eno op}im aktomprivrednog dru{tva.Ako rudarski inspektor utvrdi da vo|enje akcije spa{avanjanije dovoljno stru~no i efikasno, usmeno }e odreditiodgovaraju}u upravnu mjeru. Privredno dru{tvo du`no je u slu~aju rudarske nesre}e udrugom privrednom dru{tvu pru`iti odgovaraju}u pomo}, kao ina poziv rudarskog inspektora, odnosno ugro`enog privrednogdru{tva.^lan 22.Provo|enje stru~nih poslova u oblasti za{tite na radu i zdravljazaposlenika na raduPrivredno dru{tvo, odnosno izvo|a~i rudarskih radovamoraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehni~kihpropisa i propisa iz podru~ja za{tite na radu i za{tite zdravljazaposlenika.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ podzemnih rudarskihradova mora obavezno organizirati slu`bu za{tite na radu iosigurati da zadatke zdravstvene za{tite obavlja ovla{tenazdravstvena ustanova.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova napovr{inskim kopovima zavisno od specifi~nih uvjeta zaeksploataciju du`an je organizirati slu`bu za{tite na radu iliodrediti posebno lice za nadzor nad provo|enjem tehni~kihnormativa i mjera za{tite na radu.Zadatak slu`be za{tite na radu je:1.neposredna kontrola provo|enja svih propisanih mjeraza{tite na radu;2.vo|enje evidencije o nesretnim slu~ajevima, profesio-nalnim oboljenjima, povredama na radu, gorskimudarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugro`avaju`ivote zaposlenika i opremu u privrednom dru{tvu pomjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama;3.prou~avanje uzroka nesretnih slu~ajeva, profesionalnihoboljenja, povreda na radu, gorskih udara i drugihiznenadnih pojava koje ugro`avaju `ivote zaposlenih iopremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera imetoda rada koje osiguravaju uspje{no otklanjanje tihuzroka;4.pra}enje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganjemjera za unapre|enje zdravstveno-higijenskih uvjeta priradu;5.davanje prijedloga upravi privrednog dru{tva zaunapre|enje za{tite na radu i za{tite zdravlja zaposlenika;6.davanje stru~nih mi{ljenja da li su rudarski projektiizra|eni u skladu sa propisanim mjerama za{tite na radu i 7.obavljanje i drugih poslova i ovla{tenja koja su joj dataop}im aktom privrednog dru{tva.Zadatke slu`be za{tite na radu obavlja potreban broj licavisoke stru~ne spreme odgovaraju}e struke koja imaju najmanjedvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enogstru~nog ispita.Izuzetno, poslove neposredne kontrole provo|enja mjeraza{tite na radu mogu obavljati i lica koja imaju vi{u ili srednjustru~nu spremu odgovaraju}eg smjera i pet godina radnogiskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.Rukovodilac slu`be za{tite na radu kod podzemnog na~inaeksploatacije mineralnih sirovina mo`e biti lice sa visokomstru~nom spremom, rudarski fakultet i fakultet sigurnosti ipomo}i, i koje ima najmanje tri godine radnog iskustva naposlovima tehni~kog rukovo|enja u jami.Rukovodilac slu`be za{tite na radu u podzemnim radovimakoji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina mo`e bitilice sa visokom stru~nom spremom rudarskog, geolo{kog ilidrugog odgovaraju}eg smjera. Srijeda, 5.5.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 26 –Strana 25Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova moraprije po~etka izvo|enja radova izraditi uputstva koja }esadr`avati na~in izvo|enja radova i mjere za{tite koje se morajuprovoditi pri izvo|enju radova u cilju za{tite `ivota i zdravljazaposlenika. Uputstva se moraju pravovremeno uskla|ivati sanastalim promjenama uvjeta rada.^lan 23.Rukovode}a lica u rudarstvuPoslove i zadatke stru~nog rukovo|enja pri izvo|enjurudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vr{enjunadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i drugeposlove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljatizaposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stru~ne spreme iradnog iskustva i koji su polo`ili stru~ni ispit.Privredno dru{tvo du`no je svojim op}im aktom utvrditiobavezu stru~nog usavr{avanja i provjeru stru~neosposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je,prema odredbama ovog zakona, propisana stru~na sprema iradno iskustvo.Poslove iz stava 1. ovog ~lana u jamama ugro`enim metanom i/ili opasnom ugljenom pra{inom mogu obavljati samo lica koja,pored ovih zakonom propisanih uvjeta u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva i stru~nog ispita, imaju najmanje tri godineradnog iskustva od ~ega najmanje dvije godine radnog iskustvaste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita u ovakvim jamama.Izuzetno, poslove iz stava 1. ovog ~lana mogu obavljati izaposlenici koji su radili najmanje ~etiri godine u jamama od~ega najmanje dvije godine u jamama ugro`enim metanom iopasnom ugljenom pra{inom.^lan 24.Glavno tehni~ko rukovo|enje u jamskoj i povr{inskojeksploatacijiPoslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednomdru{tvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnihsirovina mo`e obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lana26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva naposlovima tehni~kog rukovo|enja u jami.Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednomdru{tvu koje se bavi povr{inskom eksploatacijom mineralnihsirovina mo`e obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lana26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva naposlovima tehni~kog rukovo|enja na povr{inskom kopu.Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednomdru{tvu koje se bavi jamskom i povr{inskom eksploatacijommineralnih sirovina mo`e obavljati zaposlenik koji ispunjavauvjete iz ~lana 26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnogiskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami ili trigodine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja napovr{inskom kopu. ^lan 25.Glavno tehni~ko rukovo|enje u eksploataciji nafte izemnog gasaPoslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednomdru{tvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili gasa mo`eobavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lana 26. ovogzakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovimatehni~kog rukovo|enja u privrednom dru{tvu koje se bavieksploatacijom nafte i/ili gasa.^lan 26.Tehni~ko rukovo|enjePoslove tehni~kog rukovo|enja u privrednom dru{tvu kojese bavi rudarskom djelatno{}u mo`e obavljati zaposlenik kojiima visoku stru~nu spremu rudarske struke odgovaraju}egsmjera i najmanje tri godine radnog iskustva i polo`en stru~niispit.^lan 27.Rudarska mjerenjaPoslove rudarskog mjerenja u jamama i na povr{inskimkopovima mo`e obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednjustru~nu spremu odgovaraju}e struke, polo`en stru~ni ispit inajmanje dvije godine radnog iskustva ste~enog nakonpolo`enog stru~nog ispita.^lan 28.Nadzornik u rudarskim objektimaPoslove nadzornika u rudarskim objektima mo`e obavljatizaposlenik koji ima najmanje srednju stru~nu spremuodgovaraju}eg smjera i dvije godine radnog iskustva ste~enognakon polo`enog stru~nog ispita.^lan 29.Poslovo|a u rudarskim objektimaPoslove poslovo|e u rudarskim objektima mo`e obavljatizaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva naposlovima nadzornika u odgovaraju}em objektu.^lan 30.Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvimaPoslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvimamogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, vi{u ili srednjustru~nu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska iprakti~na znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju.Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvimamogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke kojiimaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovimakvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i polo`en ispit izpoznavanja propisa, primjene i prakti~kog rukovanjaeksplozivnim sredstvima.Federalni ministar donijet }e propise za polaganje ispita zasamostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima.^lan 31.Stru~na spremaPod {kolama i fakultetima odgovaraju}e struke za obavljanjeposlova iz ~l. od 24. do 30. ovog zakona podrazumijevaju se zaposlove:1.samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima - polo`enispit za kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke,rudarska tehni~ka {kola odnosno rudarski fakultet;2.nadzor nad jamskim i povr{inskim eksploatacionimradovima - rudarska tehni~ka {kola;3.nadzor u objektima oplemenjivanja i oboga}ivanjamineralnih sirovina - rudarska , ma{inska i tehnolo{ka ilihemijska tehni~ka {kola;4.nadzor nad eksploatacijom nafte i gasa - rudarska odnosnogeolo{ka tehni~ka {kola;5.nadzor nad elektropostrojenjima i radovima - elektro-tehni~ka {kola;6.nadzor nad ma{inskim postrojenjima i radovima - ma{in-ska tehni~ka {kola;7.nadzor nad gra|evinsko-monta`nim i drugim specijalnimradovima - gra|evinska, tehni~ka odnosno druga odgova-raju}a srednja {kola;8.tehni~ko rukovo|enje rudarskim jamskim i povr{inskimradovima, masovnim miniranjem, slu`bom za{tite,slu`bom provjetravanja i slu`bom spa{avanja - rudarskifakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i;9.tehni~ko rukovo|enje radovima prerade ilioplemenjivanja - rudarski, tehnolo{ki, rudarsko-ma{in-ski, ma{inski i elektrotehni~ki fakultet;10.tehni~ko rukovo|enje eksploatacijom nafte i gasa -rudarski, geolo{ki ili rudarsko-naftni fakultet;11.tehni~ko rukovo|enje elektroslu`bom - elektrotehni~kifakultet;12.tehni~ko rukovo|enje ma{inskom slu`bom - rudarsko-ma{inski ili ma{inski fakultet; Broj 26–Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.5.2010.13.tehni~ko rukovo|enje sistemom odvodnjavanja -rudarski, geolo{ki ili ma{inski fakultet;14.tehni~ko rukovo|enje gra|evinsko-monta`nim i drugimspecifi~nim radovima - gra|evinski odnosno drugiodgovaraju}i fakultet;15.rudarsko mjerenje - geodetska ili rudarska tehni~ka {kolaodnosno geodetski ili rudarski fakultet;16.tehni~ko rukovo|enje slu`bom rudarskih mjerenja -geodetski odnosno rudarski fakultet i17.tehni~ko rukovo|enje geolo{kom slu`bom na rudniku -geolo{ki fakultet.^lan 32.Stru~ni ispitStru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje, nadzor nad rudarskimradovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja pola`ukandidati koji imaju stru~nu spremu propisanu ovim zakonom inajmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja stru~ne spreme.^lan 33.Polaganje stru~nog ispitaStru~ni ispit iz ~lana 32. pola`e se pred komisijom kojuimenuje federalni ministar.Pro gram stru~nog ispita, te uvjete, na~in i tro{kove polaganja stru~nog ispita provedbenim propisom utvrdit }e federalniministar. Aktom o imenovanju komisije odre|uje se broj ~lanovakomisije, vrijeme na koje se komisija imenuje i naknada za radstru~ne komisije.^lan 34.Radno iskustvoPod radnim iskustvom u smislu odredbi ~l. od 23. do 30. ovog zakona smatra se iskustvo na odgovaraju}im poslovima urudarstvu ste~eno nakon sticanja stru~ne spreme koja je uvjet zarad na odre|enom radnom mjestu, odnosno iskustvo ste~enonakon polo`enog stru~nog ispita u slu~ajevima propisanim ovimzakonom.^lan 35.Izvo|enje i nadzor rudarskih radovaPrivredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova moraosigurati izvo|enje radova prema tehni~koj dokumentaciji,tehni~kim propisima i propisima o za{titi `ivota i zdravljazaposlenika, a pri gra|enju drugih objekata i odredbe koje va`eza gra|enje tih objekata.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radovaobavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskimradovima, postrojenjima i ure|ajima i instalacijama u svimsmjenama od stru~nih lica ili posredstvom ure|aja za kontrolu idaljinsko upravljanje.U jamama ugro`enim metanom i opasnom ugljenompra{inom nadzor nad provjetravanjem mora biti stalan. ^lan 36.Knjiga rudarskog nadzoraPrivredno dru{tvo du`no je voditi knjigu rudarskog nadzorau koju se unose nare|enja nadle`nog rudarskog inspektora izdatana licu mjesta pri vr{enju nadzora u rudarskim objektima uslu~aju neposredne opasnosti po `ivot i zdravlje ljudi imaterijalnih dobara.U knjigu rudarskog nadzora unose se nare|enja i direktoraprivrednog dru{tva, lica odgovornog za glavno tehni~korukovo|enje i rukovodioca slu`be za{tite na radu, koja se odnosena za{titu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova.^lan 37.DozvoleZa izvo|enje rudarskih radova iz ~lana 8. ovog zakona, kojise odnose neposredno na eksploataciju mineralnih sirovinapotrebno je od Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnogministarstva nadle`nog za rudarstvo pribaviti sljede}e dozvole:1.dozvola za eksploataciju;2.dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;3.dozvola za izvo|enje radova prema rudarskom projektu;4.dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja,ure|aja i instalacija - upotrebna dozvola;5.dozvola za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja iispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih ibiolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava urudarstvu;6.privremena dozvola za izvo|enje radova i7.kona~na dozvola za izvo|enje radova.Dozvole iz stava 1.ovog ~lana ta~. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. zamineralne sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 1., 2. i 3. ovog zakonaizdaje Federalno ministarstvo.Dozvole iz stava 1. ovog ~lana ta~. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. zamineralne sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 4., 5. i 6. ovog zakonaizdaju kantonalna ministarstva nadle`na za rudarstvo.Dozvole iz stava 1. ta~ka 5. ovog ~lana izdaje Federalnoministarstvo.Dozvole iz stava 3. ovog ~lana za mineralne sirovine ~ije seeksploataciono polje prote`e na vi{e kantona izdaje Federalnoministarstvo.^lan 38.Zahtjev za izdavanje dozvole i sadr`aj dozvole za eksploataciju Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privrednodru{tvo du`no je prilo`iti:1.ugovor o koncesiji; 2.dokumentaciju o izvr{enim istra`nim radovima, le`i{tumineralnih sirovina, utvr|enim koli~inama i kvalitetumineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama);3.dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti na zemlji{teodre|eno za eksploataciju mineralnih sirovina;4.situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicamaeksploatacionog polja u mjerilu koje omogu}ava da se nanjegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granicerudni~kog prostora, sa javnim saobra}ajnim i drugimobjektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisomgranica eksploatacionog polja, uz naznaku op}ine na~ijem se podru~ju eksploataciono polje nalazi;5.podatke o tehni~koj opremljenosti privrednog dru{tva iliizvo|a~a rudarskih radova, kao i stru~noj osposobljenostizaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i6.okolinsku dozvolu i urbanisti~ku saglasnost.Dozvola za eksploataciju sadr`i podatke o:1.vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje supredmet eksploatacije;2.na~inu eksploatacije (podzemna, povr{inska ikombinirana);3.polo`aju i ta~nim granicama eksploatacionog polja;4.roku u kojem se moraju izvr{iti pripremni radoviuklju~uju}i i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola zaizvo|enje radova na eksploataciji mineralne sirovine;5.roku va`nosti dozvole;6.obavezi provo|enja ugovora o koncesiji i7.obavezi sanacije i rekultivacije podru~ja o{te}enogeksploatacijom mineralnih sirovina.^lan 39.Ukidanje dozvole za eksploatacijuNadle`no ministarstvo za rudarstvo ukinut }e dozvolu zaeksploataciju mineralnih sirovina ako:1.privredno dru{tvo kome je izdata dozvola ne po~ne saeksploatacijom u roku navedenom u dozvoli;2.privredno dru{tvo ne pribavi dozvolu za izvo|enje radovaprema rudarskom projektu u propisanom roku;3.rudarskim radovima se ugro`ava `ivot i zdravljezaposlenika i drugih gra|ana i imovine, a druge mjere Srijeda, 5.5.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 26 –Strana 27utvr|ene ovim zakonom i drugim propisima nisudovoljne da se to sprije~i;4.ugro`ava se okoli{ i ne vr{i rekultivacija prostorao{te}enog rudarskim radovima prema odobrenomprojektu ili5.raskinut je ugovor o koncesiji.^lan 40.Prestanak va`enja dozvole za eksploatacijuDozvola za eksploataciju prestaje va`iti:1.prestankom rada privrednog dru{tva;2.kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostorueksploatacionog polja;3.kada privredno dru{tvo odustane od izdate dozvole zaeksploataciju ili4.istekom ugovora o koncesiji.^lan 41.Zahtjev za produ`enje dozvole za eksploatacijuUz zahtjev za produ`enje dozvole privredno dru{tvo du`no je prilo`iti:1.va`e}u dozvolu;2.potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine;3.situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicamaeksploatacionog polja u mjerilu koje omogu}ava da se nanjegovoj podlozi mogu odrediti granice rudni~kogprostora sa javnim saobra}ajnim i drugim objektima kojise nalaze na tom prostoru.^lan 42.Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacijeUz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno dru{tvo du`no je prilo`iti:1.ugovor o koncesiji;2.revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije; 3.urbanisti~ku saglasnost;4.okolinsku dozvolu;5.obrazlo`enje potpune i trajne obustave eksploatacije iodluku privrednog dru{tva o potpunoj i trajnoj obustavieksploatacije.Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadr`ipodatke o:1.postojanju ugovora o koncesiji;2.vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustaveeksploatacije sa koli~inama preostalih rezervi;3.obavezi privrednog dru{tva o trajnom ~uvanju tehni~kedokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralnesirovine;4.obavezi privrednog dru{tva o provo|enju mjera sigurnosti kojima }e se trajno isklju~iti mogu}nost nastajanjaopasnosti po ljude i imovinu;5.odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanjeposljedica eksploatacije;6.obavezi privrednog dru{tva o sanaciji i rekultivacijieksploatacionog podru~ja u skladu sa projektom zapredmetno eksploataciono polje;7.polo`aju i ta~nim granicama eksploatacionog polja;8.a`urnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i9.roku obustave.^lan 43.Dozvola za izvo|enje radova prema rudarskom projektuDozvolom za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata ipostrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz ~l. 8. i 9. ovog zakona.Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava 1. ovog ~lanaprivredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prilo`iti:1.ugovor o koncesiji;2.revidovan rudarski projekt u dva primjerka;3.dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvo|enje rudarskihradova;4.dozvolu za eksploataciju odre|ene mineralne sirovine;5.dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti za zemlji{teodre|eno za eksploataciju;6.okolinsku dozvolu i urbanisti~ku saglasnost;7.izvje{taj revidenta o reviziji projekta i8.vodnu saglasnost.Dozvola za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata ipostrojenja prema rudarskom projektu sadr`i:1.naziv privrednog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radovakojem je izdata dozvola za izvo|enje radova;2.naziv projekta prema kojem se odobrava izvo|enjeradova i gradnja objekta i postrojenja;3.konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka;4.nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerakovjerenog projekta du`an ~uvati kao akt od trajnevrijednosti; 5.nazive bitnih dokumenata prilo`enih uz zahtjev zadozvolu i to:a.dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti zazemlji{te odre|eno za eksploataciju;b.urbanisti~ku saglasnost ic.revizioni izvje{taj sa mi{ljenjem da se mo`e izdatidozvola.U postupku izdavanja dozvole za izvo|enje radova, gradnjuobjekta i postrojenja nadle`ni or gan uprave utvr|uje:a.gdje je projekt ura|en;b.ko je rukovodio izradom projekta;c.gdje je izvr{ena revizija projekta id.ko je revident.^lan 44.Privremena dozvola za izvo|enje rudarskih radovaZa uvo|enje nove otkopne metode kod eksploatacije mine-ralnih sirovina, Federalno ministarstvo, odnosno kantonalnoministarstvo nadle`no za rudarstvo mo`e izdati privremenudozvolu za izvo|enje rudarskih radova u trajanju od najdu`edvije godine.Privremena dozvola izdaje se i u slu~ajevima kada je zboguvo|enja nove tehnologije i postrojenja predvi|en probni rad.Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovog ~lanaprivredno dru{tvo mora prilo`iti sljede}e dokumente: 1.revidovani rudarski projekt u dva primjerka i2.izvje{taj revidenta o reviziji projekta.^lan 45.Kona~na dozvolaKona~nu dozvolu kojom se odre|uju za{titne mjere kodupotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz ~lana 44.ovog zakona, privrednom dru{tvu izdaje Federalno ministarstvo,odnosno kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo poslijepredo~enja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije ipostrojenja.Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnolo-gije i postrojenja propisuje federalni ministar.^lan 46.Po~etak izvo|enja rudarskih radovaPrivredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova kojem jeizdata dozvola iz ~lana 37. stav 1. ta~ka 3. ovog zakona mora,najkasnije 15 dana prije po~etka izvo|enja rudarskih radova,nadle`noj rudarskoj inspekciji prijaviti po~etak izvo|enjarudarskih radova i lica koja }e obavljati poslove tehni~kog iglavnog tehni~kog rukovo|enja rudarskim radovima, kao i licakoja }e obavljati poslove tehni~kog nadzora, ako se rudarskimradovima grade objekti.Privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova morarudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, akoprijavom po~etka radova nije odre|en rok trajanja i okon~anjaradova. Broj 26–Strana 28SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.5.2010.^lan 47.Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja,ure|aja i instalacijaUpotrebna dozvolaUpotreba rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja iinstalacija izgra|enih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovuupotrebu.Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja iz ~lana 37. ta~ka 4. ovog zakona na prijedlog komisije za tehni~kipregled izdaje or gan uprave koji je izdao dozvolu za izvo|enjeradova.Tehni~kim pregledom utvr|uje se da li je izgra|eni objekt ipostrojenje izgra|eno prema odobrenom projektu, da li jeuskla|en sa propisima, mjerama i normativima za{tite na radu iobaveznim standardima, da li je tehni~ki ispravan i da li ugro`ava okoli{, `ivot i zdravlje zaposlenika i gra|ana.Tehni~ki pregled rudarskih objekata i postrojenja izgra|enihna osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projektavr{i i odobrava upotrebu Federalno ministarstvo, odnosnokantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo putem stru~nekomisije.Stru~na komisija sastavljena je od predstavnika Federalnogministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava nadle`nih zarudarstvo i stru~nih lica iz privrednih dru{tava ili ustanova izoblasti rudarstva koja ispunjavaju uvjete iz ~lana 72. ovogzakona.U radu stru~ne komisije iz stava 5. ovog ~lana u~estvuju ipredstavnici organa koji je izdao urbanisti~ku saglasnost iokolinsku dozvolu. Radu komisije za tehni~ki pregled obavezno prisustvujepredstavnik rudarske inspekcije.Tro{kove tehni~kog pregleda snosi privredno dru{tvo.Rudarski objekti i postrojenja izgra|eni na osnovuodobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu sepustiti u probni rad najdu`e do {est mjeseci poslije izvr{enogtehni~kog pregleda od stru~ne komisije, koju je formiraloprivredno dru{tvo sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radoviu skladu sa rje{enjima datim u rudarskom projektu. O pu{tanju uprobni rad rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacijaprivredno dru{tvo pisano obavje{tava Federalno ministarstvo,odnosno kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo.Vr{enje tehni~kog pregleda pokre}e se zahtjevomprivrednog dru{tva.Uz zahtjev za tehni~ki pregled za dobijanje dozvole zaupotrebu rudarskih objekata i postrojenja privredno dru{tvoprila`e:1.rje{enje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registriranedjelatnosti;2.spisak objekata i opreme;3.spisak projekata prema kojima su izgra|eni objekti,postrojenja i ure|aji uz navo|enje broja dozvole podkojim su odobreni;4.spisak kadrova;5.spisak isprava i {ifre o izvr{enim periodi~nim pregledimaoru|a za rad i ure|aja, odnosno radnih i pomo}nihprostorija koji podlije`u obaveznim periodi~nimpregledima i6.vodnu dozvolu.Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadr`i:1.naziv privrednog dru{tva kojem se izdaje dozvola;2.naziv mjesta izgra|enog objekta i postrojenja;3.nazive objekata i postrojenja sa tehni~kimkarakteristikama;4.obaveze privrednog dru{tva da sve izmjene u projektnojdokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta moraunijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i ~uvati svovrijeme dok objekt traje; i5.konstataciju da:a.objekt i postrojenje izgra|eni su u skladu saodobrenim rudarskim projektom;b.privredno dru{tvo uva`ilo je uvjete date u dozvoliza izvo|enje radova ic.privredno dru{tvo uva`ilo je uvjete navedene uurbanisti~koj saglasnosti.Na~in imenovanja ~lanova komisije, obavljanje tehni~kogpregleda, sadr`aj zapisnika o izvr{enom tehni~kom pregledu tenaknadu za rad ~lanova komisije uredit }e se posebnimpravilnikom koji donosi federalni ministar.^lan 48.Dozvola za obavljanje periodi~nih pregleda oru|a za rad iure|aja i ispitivanje fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja iizdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu Periodi~ne preglede oru|a za rad i ure|aja i ispitivanjefizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ihisprava u rudarstvu mogu obavljati pravna lica koja pored uvjetapropisanih ovim zakonom za obavljanje rudarske djelatnosti,imaju kadrove sa odgovaraju}om visokom {kolskom spremom,polo`enim stru~nim ispitom i radnim iskustvom u struci odnajmanje tri godine, tehni~ku opremu i laboratorije.Uz zahtjev privrednog dru{tva, odnosno pravnog lica zadobijanje dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja iispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i biolo{kihuticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu potrebno jeprilo`iti:1.rje{enje o registraciji djelatnosti kod nadle`nog suda;2.spisak kadrova sa odgovaraju}im uvjetima u pogledustru~ne spreme, radnog iskustva i polo`enog stru~nogispita;3.spisak tehni~ke opreme;4.spisak opreme i instrumenata koji podlije`u umjeravanju,kao i dokaze da je umjeravanje izvr{eno;5.spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u zahtjevu i6.izvod iz op}ih akata privrednog dru{tva kojima sereguliraju poslovi vr{enja periodi~nih pregleda oru|a zarad.Prije izdavanja dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda,mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih ibiolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvuvr{i se uvi|aj na licu mjesta putem stru~ne komisije.Tro{kove uvi|aja snosi privredno dru{tvo.Dozvola za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja iispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i biolo{kihuticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu sadr`i:1.popis poslova periodi~nih pregleda koji se odobravaju;2.nosioce poslova iz ta~ke 1. ovog stava koji morajuispunjavati uvjete propisane ~l. od 72. do 81. ovogzakona;3.uvjete koje moraju zadovoljiti oprema i instrumenti uskladu sa Zakonom o mjeriteljstvu u Federaciji BiH("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 8/05);4.odgovaraju}i prostor i5.definiran broj lica za obim odobrenih radova.Postupak utvr|ivanja uvjeta, na~in imenovanja komisije,sadr`aj zapisnika te naknada ~lanovima komisije uredit }e seposebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.^lan 49.Okolinska dozvola i urbanisti~ka saglasnostOkolinska dozvola je upravni akt koji izdaje nadle`ni organ u skladu sa propisom koji ure|uje za{titu okoli{a u Federaciji.Urbanisti~ka saglasnost je upravni akt koji izdaje nadle`niorgan u skladu sa propisom koji ure|uje prostorno planiranje ikori{tenje zemlji{ta u Federaciji.
Zakon o geološkim istraživanjima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/10 26.02.2010 geološka istraživanja Petak, 26.2.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Strana 23izvo|enje geolo{kih istra`ivanja, izvo|enje geolo{kihistra`ivanja, izvje{taji o geolo{kim istra`ivanjima, izdavanjerje{enja o priznavanju rezervi mineralne sirovine, postupaknakon zavr{etka istra`ivanja, prikupljanje i izrada geolo{ke bazepodataka, finansiranje geolo{kih istra`ivanja od interesa zaFederaciju, ukidanje odobrenja za geolo{ka istra`ivanja,polaganje stru~nog ispita, osnivanje strukovne komore,nostrifikacija geolo{ke dokumentacije i me|unarodnisporazumi, inspekcijski nadzor nad provo|enjem Zakona ogeolo{kim istra`ivanjima Federacije Bosne i Hercegovine,upravni nadzor, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uzgeolo{ka istra`ivanja.^lan 2.(Definicije)Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljede}a zna~enja:–"privredno dru{tvo - investitor" je privredno dru{tvokojem je u skladu sa ovim zakonom odobreno daulaganjem vlastitih sredstava osigura geolo{kaistra`ivanja na istra`nom ili eksploatacijskom prostoru;–"privredno dru{tvo ili javna ustanova" je stru~nainstituciju koja se bavi geolo{kim istra`ivanjima i koja je registrirana za obavljanje djelatnosti iz oblasti geolo{kih istra`ivanja u skladu sa ovim i drugim zakonom;–"inspektor" je geolo{ki inspektor koji nadzireprovo|enje ovog zakona;–"istra`ni prostor" je dio terena gdje se vr{eprojektovana geolo{ka istra`ivanja, koji je na topografskojosnovi definiran granicama koje prolaze kroz konturneta~ke sa ta~no odre|enim koordinatama i prostire se udubinu zemlje izme|u vertikalnih ravni polo`enih krozucrtane strane istra`nog prostora za koje je izdatoodobrenje za istra`ivanje u skladu sa ovim zakonom;–"eksploatacijsko polje" je polje ograni~eno prirodnimili vje{ta~kim granicama koje se prostire do odre|enedubine zemlje izme|u vertikalnih ravni polo`enih krozte granice gdje se radovi eksploatacije mogu izvoditi naosnovu izdate dozvole za eksploataciju;–"mineralne sirovine" su sve organske i neorganskemineralne sirovine koje se nalaze u ~vrstom, te~nom igasovitom stanju, u primarnom obliku (le`i{tu) ili unanosima, jalovi{tima, topioni~kim troskama iprirodnim rastvorima;–"geolo{ka dokumentacija" su programi i projektigeolo{kih istra`ivanja, izvje{taji i elaborati o izvr{enimgeolo{kim istra`ivanjima;–"odobrenje za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja" jerje{enje kojim nadle`ni or gan uprave u skladu sa ovimzakonom odobrava privrednom dru{tvu - investitoru dana odre|enom istra`nom prostoru, pod uvjetimaodre|enim rje{enjem mo`e vr{iti izvo|enje geolo{kihistra`nih radova;–"rje{enje o potvr|ivanju koli~ine i kvalitetamineralnih sirovina" je rje{enje koje nadle`ni or ganuprave izdaje po zahtjevu privrednog dru{tva -investitora, u skladu sa ovim zakonom a na osnovurezultata provedenih geolo{kih istra`ivanja i utvr|enihkoli~ina i kvaliteta mineralne sirovine;–"odobrenje za obavljanje djelatnosti iz oblastigeolo{kih istra`ivanja" je rje{enje - licenca kojomnadle`ni or gan potvr|uje da privredno dru{tvo ili javnaustanova ispunjava zakonom propisane uvjete zaobavljanje djelatnosti iz oblasti geologije - izradegeolo{ke dokumentacije i kori{tenja laboratorije,postrojenja i opreme za geolo{ka ispitivanja;–"GDS" je geolo{ko-dokumentacijski sistem koji je dioop}eg geoinformacijskog sistema baziran nasavremenim geoinformacijskim tehnologijama.^lan 3.(Mineralne sirovine u smislu ovog zakona)Mineralnim sirovinama u smislu ovog zakona smatraju se:a)energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih goriva,ugljovodonici u ~vrstom, te~nom i gasovitom stanju, svevrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali gasovi koji senalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;b)mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali injihova upotrebljiva jedinjenja;c)sve vrste soli i sve vrste podzemnih voda;d)nemetali~ne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit,bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit,dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, kre~njak,silicijske sirovine, kerami~ke i vatrostalne gline,keramziti, {kriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline,pirofiliti, sumpor, tuf, talk, tehni~ko-gra|evinski kamen,arhitektonsko-gra|evinski kamen, ukrasno i poludragokamenje, {ljunak i pijesak za gra|evinarstvo izvanvodenih tokova;e)sve sekundarne mineralne sirovine koje se pojavljuju kaoneiskori{teni ostatak dobijanja, oboga}ivanja i preradeprimarnih mineralnih sirovina if)sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla.II. GEOLO[KA ISTRA@IVANJA^lan 4.Geolo{ka istra`ivanja u smislu ovog zakona)(1)Pod geolo{kim istra`ivanjima, u smislu ovog zakona,podrazumijevaju se istra`ivanja i ispitivanja koja se vr{e sciljem: upoznavanja evolucije sastava i gra|e zemljine kore;izrade geolo{kih karata; prognoziranja, pronala`enja iutvr|ivanja le`i{ta mineralnih sirovina tj. koli~ina, kvalitet igeolo{ko-ekonomski efekti iskori{tenja ~vrstih te~nih igasnih mineralnih sirovina i geotermalne energije;utvr|ivanja geolo{kih i geomehani~kih osobina stijena i tla;utvr|ivanja geolo{kih uvjeta za prostorno planiranje iprojektovanje gra|evinskih i rudarskih objekata, za{titaterena od erozije, poplava i drugih prirodnih nepogoda igeolo{ka istra`ivanja i ispitivanja u cilju za{tite okoli{a naprostoru Federacije.(2)Geolo{ka istra`ivanja iz stava (1) ovog ~lana obuhvatajuizvo|enje sljede}ih specijalisti~kih istra`nih radova: op}ihgeolo{kih, paleontolo{kih, stratigrafskih, sedimentolo{kih,minerolo{ko-petrografskih, geohemijskih, geofizi~kih,metalo genetskih, ekonomsko-geolo{kih, strukturno- geolo -{kih, in`injersko-geolo{kih, hidrogeolo{kih, seizmolo{kih,geomorfolo{kih, geodinami~kih, geobotani~kih, fotogeolo -{kih, geostatisti~kih, hemijsko-tehnolo{kih i drugih istra`no-geolo{kih radova i ispitivanja.^lan 5.(Faze geolo{kih istra`ivanja)Osnovne faze geolo{kih istra`ivanja su:a)osnovna geolo{ka istra`ivanja;b)regionalna geolo{ka istra`ivanja;c)detaljna geolo{ka istra`ivanja id)eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja.^lan 6.(Osnovna geolo{ka istra`ivanja)(1)Osnovna geolo{ka istra`ivanja vr{e se radi dobijanjaosnovnih geolo{kih podataka o razvoju, sastavu i gra|izemljine kore, zakonitosti nastajanja geolo{kih tvorevina injihovih osobina, izrade odgovaraju}ih geolo{kih karata,utvr|ivanja potencijalnosti podru~ja u pogledu utvr|ivanjarezervi mineralne sirovine, kao i utvr|ivanja geolo{kihuvjeta za regionalna geolo{ka istra`ivanja.(2)Osnovna geolo{ka istra`ivanja izvode se s ciljem upozna -vanja osnovnih geolo{kih, tektonskih, metalogenetskih,hidrogeolo{kih, geotermalnih, in`injersko-geolo{kih,geofizi~kih, seizmolo{kih, mehani~kih i drugih geolo{kihsvojstava stijena i tla na {irem prostoru i ni`em stepenupoznavanja geolo{ke gra|e podru~ja, u okviru kojih seizra|uju op}e geolo{ke karte, te vr{i izrada podloga zaprostorne i urbanisti~ke planove, za{tita okoli{a i izradastrategije razvoja Federacije i kantona. Broj 9 – Strana 24SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 26.2.2010.^lan 7.(Regionalna geolo{ka istra`ivanja)(1)Regionalna geolo{ka istra`ivanja slijede fazu fundamentalnih istra`ivanja, a izvode se sa ciljem provjere potencijalnemineralne sirovine do nivoa C1 kategorije sa bitnimpokazateljima za fazu detaljnih geolo{kih istra`ivanja i zaprou~avanje hidrogeolo{kih i in`injersko-geolo{kihkarakteristika na odre|enom {irem prostoru.(2)Podaci istra`ivanja iz stava (1) ovog ~lana i ~lana 6. ovogzakona ~ine podlogu za programiranje i projektovanjedetaljnih geolo{kih istra`ivanja.^lan 8.(Detaljna geolo{ka istra`ivanja)(1)Detaljna geolo{ka istra`ivanja mineralne sirovine vr{e se naprostoru gdje je osnovnim i regionalnim geolo{kimistra`ivanjima utvr|eno prisustvo ili mogu}nost postojanjapotencijalne mineralne sirovine. Na osnovu ovih istra`ivanjautvr|uje se polo`aj, koli~ina, kvalitet i mogu}nosteksploatacije istra`ene mineralne sirovine.(2)Detaljna geolo{ka istra`ivanja izvode se sa ciljemprou~avanja i ispitivanja detaljnih geolo{kih, tektonskih,metalogenetskih, hidrogeolo{kih, geotermalnih, in`injersko-geolo{kih, geofizi~kih, seizmolo{kih, mehani~kih i drugihgeolo{kih svojstava stijena i tla na u`em prostoru i vi{emstepenu poznavanja geolo{ke gra|e podru~ja.(3)Poseban vid detaljnih geolo{kih istra`ivanja je formiranjezbirki minerala, ruda, stijena i fosila u cilju nau~nog ilistru~nog usavr{avanja, obrazovanja, izlaganja ili ~uvanja uverifikovanim (mjerodavnim) institucijama kao {to sumuzeji, instituti i fakulteti.(4)Detaljna geolo{ka istra`ivanja tla i stijena obavezno se vr{eprije izrade tehni~ke dokumentacije za izgradnju:1)objekata bazne i hemijske industrije, crne i obojenemetalurgije, objekata za proizvodnju celuloze i papira;2)objekata za preradu ko`e i krzna, objekata u kojima seproizvode i skladi{te opasne materije i sli~nih objekata ipostrojenja koja mogu ugroziti `ivotnu sredinu;3)`eljezni~kih pruga i prate}ih objekata;4)postrojenja na te~ni i naftni gas;5)autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva i prate}ihobjekata (potpornih konstrukcija, propusta i sl.);6)tunela;7)luka sa pripadaju}im lu~kim objektima (dokovima,valobranima, obaloutvrdnim zidovima, kranskimstazama i sl.);8)aerodroma i prate}ih objekata;9)hidroelektrana i termoelektrana i prate}ih objekata;10)visokih brana i akumulacija ispunjenih vodom, jalovinom ili pepelom;11)dalekovoda napona 110 kV i vi{e, trafostanica irasklopnih postrojenja napona 35 kV i vi{e;12)magistralnih gasovoda i naftovoda;13)me|uregionalnih i regionalnih objekata vodosnabdije-vanja;14)objekata za pre~i{}avanje otpadnih voda za gradskanaselja;15)me|uregionalnih i regionalnih kanalizacionih sistema;16)tranzitnih i glavnih telefonsko-telegrafskih centrala injima pripadaju}ih postrojenja i veza izme|u tih centrala;17)objekata od posebnog interesa za odbranu zemlje;18)objekata radiodifuznih stanica i radiorelejnih sistema;19)objekata u kojima se sakuplja ve}i broj lica (pozori{ne,bioskopske, sportske, izlo`bene i sli~ne dvorane),fakulteta, instituta, {kola, pred{kolskih ustanova, bolnica,stadiona, hotela, poslovnih i stambenih objekata povr{inevi{e od 1.000 m2 i objekata koji imaju ~etiri i vi{enadzemnih eta`a, autobuskih i `eljezni~kih stanica;20)vjerskih objekata;21)silosa i vodotornjeva svih vrsta;22)hala svih tipova (industrijske, privredne, sportske i dr.);23)drumskih, `eljezni~kih i pje{a~kih mostova;24)sanitarnih deponija otpadaka i postrojenja za tretman~vrstog i opasnog otpada;25)svih vrsta industrijskih objekata;26)stanica i postrojenja za uskladi{tenje i pretakanje gorivamotornih vozila;27)svih vrsta stambenih i poslovnih objekata povr{ine vi{e od 1.000 m2 i objekata koji imaju ~etiri i vi{e nadzemniheta`a, industrijskih i infrastrukturnih objekata u zonamaID@o i vi{e seizmi~nosti po MCS skali (Mercalli-Cancani-Siebergova skala), kao i za sve vrste trajnihobjekata na uvjetno stabilnim terenima prema op}eva`e}im in`enjersko-geolo{kim kriterijima;28)sistema za meliorizaciju;29)za prostorno i za urbanisti~ko planiranje, a za nivoe zakoje su potrebne podloge razmjere 1:10.000, 1:5.000,1:1.000 itd.^lan 9.(Eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja)(1)Eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja obuhvatajugeolo{ko-rudarske istra`ne radove za potrebe racionalneeksploatacije mineralne sirovine, za{titu i osiguranje radnesredine, zaposlenika, opreme i objekata u eksploatacijskomprostoru.(2)Istra`ni radovi iz stava (1) ovog ~lana izvode se sa ciljem:a)pra}enja sastava i provjere kvaliteta mineralne sirovineprojektovane za eksploataciju;b)doistra`ivanja novih koli~ina mineralne sirovine iprekategorizacije iz ni`ih u vi{u kategoriju u ciljuobnavljanja rezervi A+B kategorije u le`i{tu;c)pra}enja kontinuiteta rasprostiranja mineralne sirovine ugeolo{koj sredini, uz evidentiranje svih tektonskihstruktura;d)snimanja i prikupljanja podataka o hidrogeolo{kimuvjetima radi poduzimanja za{titnih mjera od prodorapodzemnih voda u jamske prostorije ili odvodnjavanjapovr{inskih kopova ie)permanentnog snimanja i pra}enja stanja geolo{kesredine sa napredovanjem rudarskih radova u jamskim ipovr{inskim rudarskim objektima u cilju za{tite radnesredine i nesmetanog odvijanja eksploatacije u le`i{tu.(3)Privredna dru{tva - investitor koji vr{i eksploatacijumineralne sirovine obavezan je izvoditi istra`ivanja iz st. (1)i (2) ovog ~lana i na osnovu navedenih istra`nih radovaizra|ivati geolo{ke planove i detaljne geolo{ke karteeksploatacijskog pol ja.^lan 10.(Geolo{ka istra`ivanja od interesa za Federaciju)(1)Geolo{ka istra`ivanja od interesa za Federaciju su:a)osnovna geolo{ka istra`ivanja;b)regionalna, detaljna i eksploatacijska geolo{ka istra`i -vanja tla, stijena i mineralnih sirovina koja su odlukomVlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) utvr|ena da su od interesa zaFederaciju;c)izrada geolo{kih karata;d)izrada geolo{ke dokumentacije utvr|ene odlukom VladeFederacije;e)izrada i vo|enje geolo{kog katastra;f)geolo{ka istra`ivanja radi za{tite `ivotne sredine ig)vo|enje i ~uvanje podataka zna~ajnih za geolo{kiinformacijski sistem.(2)Odluku o istra`ivanju iz stava (1) ovog zakona donosi Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalnoministarstvo). Petak, 26.2.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Strana 25(3)Postupak dodjele odobrenja za istra`ivanje iz stava (2) ovog~lana vr{i se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkamaBosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 49/04,19/05, 52/05, 92/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09). Na~in iuvjeti dodjele odobrenja za geolo{ka istra`ivanja iz stava (1)ovog ~lana propisat }e se pravilnikom koji donosi federalniministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu:federani ministar).^lan 11.(Djelatnosti koje koriste rezultate geolo{kih istra`ivanja)(1)Geolo{ka istra`ivanja ~ine obavezne podloge u sljede}imdjelatnostima:a)prostorno ure|enje - izrada prostorno-planske doku -menta cije i za{tita okoli{a;b)utvr|ivanje planskih osnova za upravljanje vodama(vodoprivredne osnove) za podzemne vode,c)upravljanje i razvoj poljoprivrednog zemlji{ta, zemlji{taza uzgoj {uma i za{tita tla od erozije i spre~avanjepoplava;d)utvr|ivanje uvjeta gradnje nadzemnih i podzemnihgra|evina (energetskih, vodoprivrednih, saobra}ajnih iinfrastrukturnih) na prostoru za gra|enje ie)urbanizacija i utvr|ivanje kori{tenja i za{tite prirodnihresursa i za{tite sredina vezanih uz zemljinu koru.(2)Kori{tenje geolo{kih podataka kao podloge za izraduprojekata, planova i druge dokumentacije za aktivnosti udjelatnostima iz stava (1) ovog ~lana vr{i se na osnovuprethodno pribavljenog stru~nog mi{ljenja Federalnogzavoda za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).^lan 12.(Izrada geolo{kih karata)Izrada geolo{kih karata razli~itih razmjera vr{i se u ciljuizrade osnovne nau~ne podloge za poznavanje geolo{kog sastava i strukture odre|enog terena, sukcesije stvaranja stijena i stepenanjihovog poreme}aja kroz evoluciju zemljine kore, tezakonomjernosti razmje{taja i koncentracije mineralne sirovine,izu~avanja i upravljanja podzemnim vodama s ciljem rje{avanjanau~nih i stru~nih problema iz podru~ja egzodinami~kih procesai mehani~kih svojstava stijena i drugih nau~nih podloga.^lan 13.(Podjela geolo{kih karata prema sadr`aju)Geolo{ke karte iz ~lana 12. ovog zakona prema sadr`ajudijele se na:a)op}e geolo{ke karte koje prikazuju op}e geolo{kepodatke: sastav, starost i strukturnu gra|u terena;b)specijalne ili namjenske geolo{ke karte koje uz op}egeolo{ke podatke prikazuju i elemente relevantne za nekugeolo{ku disciplinu, a to su: strukturne, paleogeografske,neotektonske, geofizi~ke, seizmolo{ke, hidrogeolo{ke,in`injersko-geolo{ke, geotermalne, metalogenetske,geohemijske, karte mineralnih sirovina, karte geolo{kihosnova za{tite okoli{a i druge karte i njihove oleate kojeprikazuju odre|ena geolo{ka svojstva.^lan 14.(Podjela geolo{kih karata prema razmjeru)(1)Geolo{ke karte iz ~lana 13. ovog zakona prema razmjerudijele se na:a)detaljne geolo{ke karte i geolo{ke planove - razmjerikrupniji od 1:10 000;b)osnovne geolo{ke karte - razmjeri od 1:100 000 do1:10000 ic)pregledne geolo{ke karte - razmjeri sitniji od 1:100 000.(2)Geolo{ke karte izra|uju se u odgovaraju}em razmjeru uzavisnosti od potreba i namjene kori{tenja sa finalnim prikazom u GIS (geografsko-informacijski sistem) informati~kojtehnologiji i izradom geolo{ko-informacijskog sistema koji sesastoji od grafi~kih podloga i geolo{kih baza podataka.(3)Uputstvo za izradu geolo{kih karata i prate}e dokumentacijedonosi federalni ministar.(4)U postupku utvr|ivanja prijedloga uputstva iz stava (3) ovog ~lana u~estvuju stru~ne asocijacije, institucije, javneustanove i privredna dru{tva registrirana za obavljanjeregistrovane djelatnosti.III. ISTRA@NI PROSTOR^lan 15.(Istra`ni prostor)(1)Istra`ni prostor definiran u programu ili projektu geolo{kihistra`ivanja ograni~en je koordinatama prelomnih ta~aka natopografskoj osnovi u razmjeru do 1:25.000 i mo`e bitiprostor za istra`ivanje:a)~vrstih mineralnih sirovina;b)tla i stijena;c)svih vrsta podzemnih voda;d)geotermalne energije;e)nafte, bituminoznih i uljnih stijena i gasova.(2)Odobrenje za istra`ivanje na odre|enom istra`nom prostorudodjeljuje se privrednom dru{tvu - investitoru u skladu saovim zakonom i kantonalnim zakonom o geolo{kimistra`ivanjima.(3)Geolo{ka istra`ivanja mineralne sirovine dopu{tena su samounutar odobrenog istra`nog prostora.^lan 16.(Prostor gdje nisu dozvoljena geolo{ka istra`ivanja mineralnesirovine)Geolo{ka istra`ivanja u cilju eksploatacije mineralnesirovine nisu dozvoljena na prostoru gdje se nalazevodoprivredni objekti i ure|aji za vodosnabdijevanje, objekti iprostori zna~ajani za odbranu, spomenici kulture, prirodnerijetkosti, groblja i prostori za{ti}eni u skladu sa drugimzakonima.IV. VO\ENJE KATASTRA^lan 17.(Katastar odobrenih istra`nih prostora, le`i{ta mineralnihsirovina i geolo{kih pojava)(1)Kantonalno ministarstvo vodi evidenciju i katastar odobrenih istra`nih prostora za odobrenja izdata na podru~ju kantona.(2)Federalno ministarstvo vodi evidenciju i katastar odobrenihistra`nih prostora za podru~je cijele Federacije.(3)Nadle`no kantonalno ministarstvo obavezno je po dono{enju rje{enja dostavljati Federalnom ministarstvu rje{enje oodobrenom istra`nom prostoru iz stava (2) ovog ~lana radiuvo|enja u katastar istra`nih prostora iz stava (1) ovog ~lana.(4)Evidenciju i katastar le`i{ta mineralnih sirovina i geolo{kihpojava za podru~je cijele Federacije vodi Zavod.(5)Na~in vo|enja evidencije i katastra odobrenih istra`nihprostora, le`i{ta mineralnih sirovina i katastra geolo{kihpojava na podru~ju Federacije propisuje se pravilnikom kojidonosi federalni ministar.(6)Na~in vo|enja evidencije i katastra odobrenih istra`nihprostora, le`i{ta mineralnih sirovina i katastra geolo{kihpojava na podru~ju kantona propisuje se pravilnikom kojidonosi kantonalni ministar.V. IZRADA I REVIZIJA GEOLO[KE DOKUMENTACIJE,ODOBRENJE ZA BAVLJENJE REGISTRIRANOMDJELATNO[]U IZ OBLASTI GEOLOGIJE^lan 18.(Tehni~ka dokumentacija za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja)(1)Osnovna i regionalna geolo{ka istra`ivanja vr{e se naosnovu programa za istra`ivanje i ispitivanje ura|enog odprivrednog dru{tva ili javne ustanove koja ispunjava uvjetepropisane ~lanom 21. ovog zakona. Broj 9 – Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 26.2.2010.(2)Detaljna i eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja izvode se naosnovu projekta za istra`ivanje i ispitivanje ura|enog odprivrednog dru{tva ili javne ustanove koja ispunjava uvjetepropisane ~lanom 21. ovog zakona.(3)Sadr`aj i na~in izrade programa i projekta geolo{kihistra`ivanja propisuje se pravilnikom koji donosi federalniministar.^lan 19.(Dokumentacija za geolo{ka istra`ivanja potrebna za gra|enjestambenih i drugih objekata)(1)Detaljna geolo{ka istra`ivanja tla za gra|enje stambenih idrugih gra|evinskih objekata za ~iju su izgradnju propisanaobavezna geolo{ka istra`ivanja tla vr{e se na osnovu projekta istra`ivanja ~iji se rezultati prezentuju u elaboratu oizvedenim istra`nim radovima.(2)Za individualne i samostoje}e objekte i standardnageomehani~ka ispitivanja nije neophodna prethodna izradaprojekta istra`ivanja.(3)Istra`ivanja iz stava (1) ovog ~lana vr{e se na osnovuodobrenja nadle`nog kantonalnog ministarstva.^lan 20.(Stru~na lica koja se mogu baviti izradom i revizijom geolo{kedokumentacije i rukovo|enjem istra`nim geolo{kim radovima)(1)Izradom programa i projekata za osnovna i regionalnageolo{ka istra`ivanja, revizijom i rukovo|enjem timistra`nim radovima mogu se baviti diplomirani in`injerigeologije sa polo`enim stru~nim ispitom i radnim iskustvomu struci od najmanje pet godina.(2)Izradom projekata detaljnih geolo{kih istra`ivanja, elaboratao klasifikaciji, kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralnesirovine, podzemnih voda, revizijom projektne i drugetehni~ke dokumentacije, te rukovo|enjem istra`nimradovima mogu se baviti diplomirani in`injeri geologije sapolo`enim stru~nim ispitom i radnim iskustvom u struci odnajmanje tri godine.(3)Izradom i revizijom projektne, tehni~ke i drugedokumentacije za eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja irukovo|enjem istra`nim radovima mogu se bavitidiplomirani in`injeri geologije sa polo`enim stru~nimispitom i radnim iskustvom od tri godine.(4)Pri izradi projektne, tehni~ke i druge dokumentacije zageolo{ka istra`ivanja, poslove specijalisti~kih ispitivanjapredvi|ena projektnom dokumentacijom (minerolo{ka,geomehani~ka, geofizi~ka i dr.) mogu obavljati i stru~na licagra|evinske, rudarske, hemijske, tehnolo{ke i druge struke uskladu sa ovim zakonom.^lan 21.(Privredno dru{tvo ili javna ustanova koja se mo`e bavitiizvo|enjem geolo{kih istra`nih radova)(1)Izvo|enje istra`nih geolo{kih radova, izradu i revizijuprojektne, tehni~ke i druge dokumentacije za geolo{kaistra`ivanja mo`e vr{iti privredno dru{tvo ili javna ustanovaregistrirana za ovu djelatnost kod nadle`nog suda a koja imarje{enje Federalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta zabavljenje registriranom djelatno{}u iz oblasti geologije, uskladu sa ovim zakonom i Zakonom o privrednim dru{tvima("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02,6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09).(2)Privredno dru{tvo ili javna ustanova iz stava (1) ovog ~lanau radnom odnosu mora imati najmanje dva zaposlenikavisoke stru~ne spreme geolo{ke struke sa polo`enimstru~nim ispitom iz ~lana 54. ovog zakona i propisanimuvjetima za odnosnu fazu geolo{kih istra`ivanja iz ~lana 20.ovog zakona.(3)Privredno dru{tvo ili javna ustanova podnosi zahtjevFederalnom ministarstvu za izdavanje rje{enja za bavljenjeregistriranom djelatno{}u iz oblasti geolo{kih istra`ivanja.Uz zahtjev se dostavlja:a)rje{enje o registraciji privrednog dru{tva ili javneustavnove kod nadle`nog suda;b)spisak kadrova koji ispunjavaju uvjete u pogledu stru~nespreme i radnog iskustva iz ~lana 20. ovog zakona ipolo`enog stru~nog ispita iz ~lana 54. ovog zakona;c)spisak opreme za geolo{ka istra`ivanja;d)spisak geolo{ke opreme i instrumenata koji podlije`uatestiranju kao i dokazi o izvr{enom atestiranju;e)spisak laboratorija i dokaz o izvr{enoj akreditaciji iz ~lana23. ovog zakona i spisak radnog prostora potrebnog zaposlove navedene u zahtjevu;f)izvod iz op}ih akata privrednog dru{tva kojima sereguliraju poslovi vr{enja geolo{kih istra`ivanja.(4)Na osnovu zahtjeva privrednog dru{tva ili javne ustanovefederalni ministar donosi rje{enje o formiranju stru~nekomisije za pregled podnosioca zahtjeva u smisluispunjavanja uvjeta za obavljanje djelatnosti iz oblastigeolo{kih istra`ivanja. U stru~nu komisiju imenuju sestru~na lica geolo{ke struke, stru~no lice pravne struke izFederalnog ministarstva i jedan ~lan komisije geolo{kestruke iz kantonalnog ministarstva na ~ijem prostoru jesjedi{te privrednog dru{tva ili javne ustanove.(5)Komisiji pripada naknada za rad koju snosi podnosilaczahtjeva.(6)Rje{enje o ispunjenju uvjeta privrednog dru{tva ili javneustanove iz st. (1) i (2) ovog ~lana i iz ~lana 23. ovog zakona donosi federalni ministar, nakon izvr{enog pregleda odstru~ne komisije.(7)Privredno dru{tvo ili javna ustanova iz stava (6) ovog ~lanakoja nema zaposlenike specijalizirane za odre|enu vrstugeolo{kih istra`ivanja mora osigurati stru~na lica sklapanjem ugovora sa fizi~kim i pravnim licima ovla{tenim za tu vrstugeolo{kih istra`ivanja.^lan 22.(Revizija geolo{ke dokumentacije)(1)Programi i projekti geolo{kih istra`ivanjima obaveznopodlije`u reviziji u pogledu kvaliteta, opravdanosti izvo|enja istra`nih radova, mjera i normativa za{tite na radu priizvo|enju geolo{kih istra`ivanja, uticaja i za{tite okoline,uticaja projektovanih istra`nih radova na sigurnostpodzemnih i povr{inskih objekata i ljudi, kao i u pogleduprimjene savremenih metoda i dostignu}a geolo{ke nauke iusagla{enosti sa tehni~kim propisima, normativima istandardima.(2)Reviziju programa, projekata, izvje{taja i elaborata ogeolo{kim istra`ivanjima mo`e vr{iti samo privredno dru{tvo ili javna ustanova registrirana za izradu geolo{kedokumentacije u skladu sa ~lanom 21. ovog zakona a kojanije u~estvovala u izradi programa, projekta i izvje{taja ogeolo{kim istra`ivanjima.(3)Privredno dru{tvo ili javna institucija koja vr{i revizijuprograma, projekta i elaborata, kao i stru~no lice koje jevr{ilo reviziju preuzima odgovornost u pogledu izvr{enerevizije.(4)Sadr`aj i na~in izrade programa i projekta za istra`ivanja iizvje{taja i elaborata o izvr{enim geolo{kim istra`ivanjima,te uvjeti i postupak vr{enja revizije propisuju se pravilnikomkoji donosi federalni ministar.(5)Izvje{taji i elaborati o izvr{enim geolo{kim istra`ivanjimapodlije`u obaveznoj reviziji u cilju pregleda kvaliteta ipouzdanosti podataka i rezultata istra`ivanja. Revizijuizvje{taja i elaborata vr{i privredno dru{tvo ili javnaustanova registrirana za izradu geolo{ke dokumentacije uskladu sa ovim zakonom.(6)Reviziju izvje{taja i elaborata o izvr{enim geolo{kimistra`ivanjima iz ~lana 10. ovog zakona vr{i stru~na komisija koju imenuje federalni ministar, odnosno kantonalniministar. U stru~nu komisiju imenuju se stru~na licageolo{ke struke koja ispunjavaju uvjete propisane ~lanom Petak, 26.2.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Strana 2720. st. (1), (2) i (3) ovog zakona. Za reviziju dijela izvje{tajai elaborata koji se odnose na specijalisti~ka ispitivanjapredvi|ena u ~lanu 20. stav (4) ovog zakona u stru~nukomisiju imenuju se stru~na lica odgovaraju}e struke. Za~lanove stru~ne komisije imenuju se i stru~na lica geolo{kestruke iz Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnogministarstva.(7)Stru~noj komisiji pripada naknada za rad. Imenovanje, rad inaknada za rad stru~ne komisije iz ~lana 21.; ~lana 22. stav(6); ~lana 42. i ~lana 55. ovog zakona propisuje sepravilnikom koji donosi federalni ministar, odnosnokantonalni ministar u okviru nadle`nosti iz ~lana 26. ovogzakona.^lan 23.(Akreditacija laboratorije za ispitivanja, uvo|enje u proces radapostrojenja, laboratorija i opreme za obavljanje djelatnosti izoblasti geolo{kih istra`ivanja)(1)Prije uvo|enja u proces rada geomehani~ke i drugelaboratorije za ispitivanja iz oblasti geolo{kih istra`ivanja,privredno dru{tvo ili javna ustanova du`na je izvr{itiakreditaciju kod nadle`nog instituta za akreditiranje.(2)Privredno dru{tvo ili javna ustanova du`na je prije uvo|enjau proces rada, odnosno nakon rekonstrukcije postrojenja,laboratorija i opreme za geolo{ka istra`ivanja pribaviti odFederalnog ministarstva odobrenje o ispunjavanju uvjeta zaupotrebu postrojenja, laboratorija i opreme za obavljanjedjelatnosti iz oblasti geolo{kih istra`ivanja, u skladu sa~lanom 21. ovog zakona i Zakonom o privrednim dru{tvima.^lan 24.(Nostrifikacija geolo{ke dokumentacije)(1)Utvr|ivanje uskla|enosti geolo{ke dokumentacije izra|eneprema inozemnim propisima sa ovim zakonom, posebnimzakonima, propisima i normativima donesenim na osnovuzakona i pravila struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija)mora se obaviti za sve faze geolo{kih istra`ivanja.(2)Nostrifikaciju geolo{ke dokumentacije vr{i privrednodru{tvo ili javna ustanova sa podru~ja Federacije registrirana za izradu projektne dokumentacije u skladu sa ovim zakonom. Privredno dru{tvo ili javna ustanova vr{i revizijuprograma projekata i elaborata u skladu sa ~lanom 22. ovogzakona.(3)Privredno dru{tvo ili javna ustanova iz prethodnog stavadu`na je izvr{iti prijevod projektne dokumentacije nabosanski, hrvatski ili srpski jezik.(4)Ovjerom dokumentacije iz stava (1) ovog ~lana privrednodru{tvo ili javna ustanova odgovara za izvr{enunostrifikaciju, odnosno uskla|ivanje projektnedokumentacije sa ovim zakonom, kantonalnim zakonima,propisima i normativima donesenim na osnovu zakona ipravila struke.VI. POSTUPAK ODOBRAVANJA GEOLO[KIHISTRA@IVANJA^lan 25.(Uvjeti za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja)(1)Privredno dru{tvo - investitor mo`e osigurati izvo|enjegeolo{kih istra`ivanja samo na osnovu pribavljenogodobrenja za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja od nadle`nogorgana iz ~lana 26. ovog zakona.(2)Izradu geolo{ke dokumentacije i izvo|enje istra`nihgeolo{kih radova mo`e vr{iti samo privredno dru{tvo ilijavna ustanova koja ispunjava uvjete iz ~l. 21. i 23. ovogzakona.^lan 26.(Nadle`nosti za izdavanje odobrenja za izvo|enje geolo{kihistra`ivanja)(1)Geolo{ka istra`ivanja vr{e se na osnovu odobrenjanadle`nog organa uprave.(2)Odobrenje za izvo|enje osnovnih geolo{kih istra`ivanjaizdaje Federalno ministarstvo.(3)Odobrenje za izvo|enje regionalnih i detaljnih geolo{kihistra`ivanja za mineralne sirovine iz ~lana 3. ta~. a), b) i c)ovog zakona izdaje Federalno ministarstvo.(4)Odobrenje za izvo|enje regionalnih i detaljnih geolo{kihistra`ivanja za mineralne sirovine iz ~lana 3. ta~. d), e) i f)ovog zakona izdaje nadle`no kantonalno ministarstvo.(5)Postupak dodjele odobrenja za istra`ivanje iz st..(2), (3), (4) i (5) ovog ~lana koje se vr{i na osnovu odluke VladeFederacije iz ~lana 10. stav (2) ovog zakona propisat }e seposebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.^lan 27.(Zahtjev za izvo|enje regionalnih i detaljnih geolo{kihistra`ivanja)(1)Zahtjev za odobrenje izvo|enja geolo{kih istra`ivanjapodnosi privredno dru{tvo - investitor nadle`nomFederalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu u skladu sa ~lanom 26. ovog zakona.(2)Zahtjev za izvo|enje regionalnih i detaljnih geolo{kihistra`ivanja sadr`i:a)naziv podnosioca zahtjeva;b)predmet istra`ivanja (vrsta mineralne sirovine);c)vrstu i obim istra`nih radova;d)prostor za istra`ivanje (opis veli~ine prostora, povr{ina,oblik, morfologija i dr.) ie)vrijeme po~etka i zavr{etka istra`ivanja.(3)Uz zahtjev iz stava (1) ovog ~lana prila`e se:a)topografska osnova (list, sekcija 9. u cjelini formata,razmjeri do 1:25.000, za detaljna geolo{ka istra`ivanja ilirazmjeri do 1:100.000 za regionalna geolo{kaistra`ivanja, sa nacrtanim granicama istra`nog prostora,odre|enog koordinatama prelomnih ta~aka);b)urbanisti~ka saglasnost za istra`ivanje definiranaprogramom ili projektom istra`ivanja, izdata odnadle`nog ministarstva za prostorno ure|enje;c)program regionalnih istra`ivanja ili projekt detaljnihgeolo{kih istra`ivanja odre|ene mineralne sirovine,podzemnih voda i detaljnih geolo{kih istra`ivanja u druge namjene;d)izvje{taj o izvr{enoj reviziji programa, odnosno projektistra`ivanja;e)dokaz o registraciji privrednog dru{tva - investitora sa{iframa djelatnosti koje se odnose na eksploatacijumineralne sirovine za koju se zahtjev podnosi;f)dokaze o upisu u registar dru{tava i odobrenje nadle`nogorgana za bavljenje registrovanom djelatno{}u zaprivredno dru{tvo ili javnu ustanovu koja je izradila irevidirala projekt geolo{kih istra`ivanja;g)saglasnost za obavljanje istra`nih radova od vlasnikazemlji{ta na kojem }e se vr{iti istra`ivanje.^lan 28.(Vo|enje postupka za izdavanje odobrenja za geolo{kaistra`ivanja)(1)Nadle`ni or gan uprave du`an je u postupku izdavanjaodobrenja za geolo{ka istra`ivanja utvrditi da li je pro gramili projekt geolo{kih istra`ivanja izra|en u skladu sapravilnikom o sadr`aju programa i projekta geolo{kihistra`ivanja i u skladu sa ovim zakonom.(2)U postupku izdavanja odobrenja za istra`ivanje mineralnesirovine nadle`no Federalno ministarstvo, odnosno kanto -nalno ministarstvo zakazuje usmenu raspravu pozivom nausmenu raspravu u kojem se navodi mogu}nost uvida stran -kama u postupku u podnesenu projektnu dokumentaciju.(3)Pod strankama u postupku iz stava (2) ovog ~lana smatra sepravno lice na ~iji zahtjev se vodi postupak izdavanja odo -brenja, privredno dru{tvo - investitor koji vr{i istra`ivanje ili Broj 9 – Strana 28SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 26.2.2010.eksploataciju, a ~ije istra`no ili eksploatacijsko poljeneposredno grani~i sa istra`nim poljem za koje se vodipostupak odobrenja, jedinica lokalne samouprave i op}inakojoj teritorijalno pripada istra`ni prostor.(4)Poziv na usmenu raspravu dostavlja se strankama u postupku i na oglasnu tablu op}ine kojoj teritorijalno pripada istra`niprostor, najmanje osam dana od roka odr`avanja usmenerasprave koji je naveden u pozivu.(5)Nadle`no kantonalno, odnosno Federalno ministarstvo iz~alana 26. ovog zakona du`no je u roku od 15 dana od danapodno{enja zahtjeva podnosioca pisano pozvati na ispravkupodneska ako ne ispunjava propisane uvjete za izdavanjeodobrenja za geolo{ka istra`ivanja, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa tra`enim dokumentima.(6)Podnosilac zahtjeva du`an je upotpuniti zahtjev uostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od danaprijema pisane obavijesti.(7)Odobrenje za geolo{ka istra`ivanja je upravni akt koji izdajenadle`ni or gan u skladu sa ~lanom 26. ovog zakona, akoutvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.^lan 29.(Odbijanje zahtjeva za regionalna i detaljna geolo{kaistra`ivanja)(1)Zahtjev za odobrenje za geolo{ka istra`ivanja odbit }e serje{enjem:a)ako privredno dru{tvo - investitor u roku od 15 dana odzatra`ene dopune iz ~lana 28. stav (5) ovog zakona neupotpuni zahtjev;b)ako privredno dru{tvo - investitor nije registriran kodnadle`nog suda i ne ispunjava propisane uvjete zaizdavanje odobrenja za geolo{ka istra`ivanja;c)ako se u postupku izdavanja odobrenja utvrdi da bi seistra`nim radovima ugrozila sigurnost i zdravlje ljudi iimovine ili ako bi se istra`nim radovima ometaloobavljanje drugih djelatnosti;d)ako je drugom privrednom dru{tvu - investitoru ve} izdato odobrenje na istom istra`nom prostoru za istu vrstumineralne sirovine;e)ako se izvr{enom revizijom programa ili projekta zaklju~ida nije opravdano vr{iti istra`ivanje.(2)U postupku izdavanja odobrenja za geolo{ka istra`ivanjaprimjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukolikoodredbama ovog zakona nije druga~ije utvr|eno.VII. ODOBRENJE ZA GEOLO[KA ISTRA@IVANJA^lan 30.(Odobrenje za geolo{ka istra`ivanja)(1)Odobrenjem za geolo{ka istra`ivanja odre|uje se:a)predmet istra`ivanja;b)naziv privrednog dru{tva - investitora kome je odobrenoistra`ivanje mineralne sirovine;c)naziv istra`nog prostora definiran koordinatamaprelomnih ta~aka gdje }e se izvr{iti projektovani obim ivrsta istra`nih radova;d)veli~ina istra`nog prostora;e)najmanji obim i vrsta istra`nih radova koji se morajuizvr{iti;f)najve}a koli~ina mineralne sirovine koja se mo`e izvaditiu cilju ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnolo{kihosobina;g)uvjeti i ograni~enja kojih se mora pridr`avati privrednodru{tvo kojem je odobreno istra`ivanje pri izvo|enjuistra`nih radova;h)rok do kojeg se mora po~eti sa istra`ivanjem;i)rok za podno{enje izvje{taja o provedenom istra`ivanju;j)obaveza dovo|enja zemlji{ta u prvobitno stanje nakonistra`ivanja.(2)Vremenski pe riod izvo|enja odobrenih geolo{kihistra`ivanja odre|uje se u skladu sa dinamikom predvi|enom programom ili projektom geolo{kih istra`ivanja.(3)Va`enje odobrenja za geolo{ka istra`ivanja mo`e se, nazahtjev privrednog dru{tva - investitora, produ`iti za jo{jedan pe riod nazna~en u odobrenju, ako se nisu promijeniliuvjeti u skladu sa kojima je izdato odobrenje za istra`ivanje i ukoliko je izvedeno vi{e od 50% projektovanih istra`nihradova.^lan 31.(Odobrenje za geolo{ka istra`ivanja za pro{irenjeeksploatacijskog pol ja)(1)Za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja za mineralnu sirovinu na ve} odobrenom istra`nom prostoru u cilju pro{irenjaeksploatacijskog pol ja i prevo|enja rezervi iz jedne u drugukategoriju, privredno dru{tvo - investitor koji je korisnikistra`nog prostora podnosi zahtjev u skladu sa ~lanom 27.ovog zakona nadle`nom ministarstvu koje je izdaloodobrenje za istra`ivanje.(2)Nadle`no ministarstvo vodi postupak i izdaje rje{enje saograni~enim prostorom za istra`ivanje u skladu sa ~l. 28., 29.i 30. ovog zakona u cilju osiguranja novoistra`enih rezerviodgovaraju}e kategorije i klase za teku}u proizvodnju.^lan 32.(Odobrenje za istra`ivanje razli~itih mineralnih sirovina)Na isti istra`ni prostor mo`e se izdati vi{e odobrenja zaistra`ivanje, ako se odnose na razli~ite vrste istra`ivanja ilirazli~ite mineralne sirovine i ako se istra`ni radovi mogunesmetano odvijati.VIII. IZVO\ENJE GEOLO[KIH ISTRA@IVANJA^lan 33.(Prijava po~etka izvo|enja istra`nih radova)Privredno dru{tvo ili javna ustanova koja vr{i geolo{kaistra`ivanja ili investitor tih radova du`ni su prijaviti po~etakistra`nih radova nadle`nom ministarstvu koje je izdaloodobrenje za istra`ivanje najkasnije 15 dana prije po~etkaistra`ivanja.^lan 34.(Izvo|enje istra`nih radova i izrada elaborata o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralne sirovine)(1)Privredno dru{tvo - investitor du`no je osigurati izvo|enjeistra`nih radova i izradu elaborata o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralne sirovine uskladu sa programom odnosno projektom istra`ivanja.(2)Sadr`aj i na~in izrade elaborata o klasifikaciji, kategorizacijii prora~unu rezervi mineralne sirovine propisuju sepravilnikom koji donosi federalni ministar.^lan 35.(Primjena propisa pri izvo|enju geolo{kih istra`ivanja)Privredno dru{tvo ili javna ustanova koja vr{i geolo{kaistra`ivanja mineralne sirovine du`na je izvoditi radove premaodobrenom programu, odnosno projektu geolo{kih istra`ivanja,ovom zakonu, tehni~kim propisima, normativima i standardimakoji va`e za izvo|enje tih radova, provoditi propisane mjereza{tite na radu, blagovremeno poduzimati mjere za za{titugra|ana i imovine, poduzimati propisane mjere za{tite okoli{a iistra`ne radove izvoditi prema urbanisti~kim, vodoprivrednim,gra|evinskim i okoli{nim uvjetima.^lan 36.(Evidencije u toku izvo|enja geolo{kih istra`ivanja)(1)Pri izvo|enju istra`nih radova mo`e se vaditi mineralnasirovina u koli~inama koje zahtijevaju istra`ni radovi itehnolo{ka ispitivanja a odre|ena je u odobrenju za geolo{ka istra`ivanja iz ~lana 30. ovog zakona.(2)Privredno dru{tvo - investitor u toku izvo|enja istra`ivanjadu`an je voditi evidenciju o izva|enim koli~inama Petak, 26.2.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Strana 29mineralnih sirovina, o mjestu deponovanja i prodaji ilikori{tenju u druge namjene.(3)Privredno dru{tvo ili javna ustanova du`na je utvrditi i voditi evidenciju o utvr|enim osnovnim obilje`jima drugihmineralnih sirovina otkrivenih tokom istra`ivanja naodobrenom istra`nom prostoru, kao i o posebnimkarakteristikama istra`nog prostora (klizi{ta, vode, gasovi,kora raspadanja i sadr`aj korisnih mineralnih sirovina).(4)Privredno dru{tvo ili javna ustanova du`na je, ukoliko priizvo|enju istra`nih radova nai|e na karakteristi~ne fosile,minerale, rude i stijene o tome obavijestiti institucijunadle`nu za njihovo prikupljanje i ~uvanje.(5)Va|enje mineralnih sirovina u toku istra`ivanja mora seizvoditi prema odgovaraju}im propisima koji se primjenjujuu oblasti rudarstva.^lan 37.(Geolo{ka istra`ivanja u odobrenom eksploatacijskom polju)(1)Privredno dru{tvo - investitor koji se bavi eksploatacijommineralne sirovine du`an je putem geolo{ke slu`be, u okviru svog eksploatacijskog pol ja pratiti eksploataciju i na osnovuprojekata istra`ivanja izvoditi detaljna i eksploatacijskageolo{ka istra`ivanja u cilju sveobuhvatnog izu~avanjageolo{kih svojstava le`i{ta, prekategorizaciju rezervi ipra}enje kvaliteta mineralne sirovine.(2)Privredno dru{tvo - investitor du`an je na osnovu planageolo{kih istra`ivanja izraditi projekt geolo{kih istra`ivanja i elaborat o rezervama i kvalitetu mineralne sirovine u okvirueksploatacijskog pol ja.(3)Obaveza privrednog dru{tva - investitora koji vr{ieksploataciju mineralne sirovine je da osniva i vodi knjiguevidencije rezervi mineralne sirovine i svake godine do 15.marta teku}e godine za prethodnu godinu nadle`nomministarstvu dostavlja izvje{taj o stanju i kvalitetu mineralnesirovine.(4)Privredno dru{tvo - investitor koji se bavi eksploatacijommineralne sirovine, ukoliko nema svoju geolo{ku slu`budu`an je poslove geolo{ke djelatnosti povjeriti privrednomdru{tvu ili javnoj ustanovi koja ispunjava uvjete zaobavljanje tih poslova za pe riod dok traje eksploatacija.(5)Za istra`ivanje odobrene mineralne sirovine u okvirueksploatacijskog pol ja nije potrebno odobrenje nadle`nogministarstva za istra`ivanje. Eksploatacijska geolo{kaistra`ivanja u odobrenom eksploatacijskom polju privrednadru{tva izvode u skladu sa godi{njim planom istra`ivanja ina osnovu revidovanog projekta istra`ivanja koji odobravarukovodilac privrednog dru{tva.^lan 38.(Geolo{ka istra`ivanja neodobrene mineralne sirovine uodobrenom eksploatacijskom polju)Za istra`ivanje novootkrivene mineralne sirovine u odobre -nom eksploatacijskom polju, ~ija eksploatacija nije odobrena,privredno dru{tvo - investitor koji vr{i eksploataciju du`an jepribaviti odobrenje od Federalnog ministarstva, odnosnokantonalnog ministarstva u skladu sa ~lanom 26. ovog zakona.^lan 39.(Ustupanje rezultata izvedenih geolo{kih istra`ivanja le`i{tamineralne sirovine)Privredno dru{tvo - investitor koji je ulaganjem vlastitihsredstava obavio istra`ivanje jednog ili vi{e le`i{ta mineralnesirovine mo`e rezultate istra`ivanja, uz naknadu utvr|enuugovorom, ustupiti drugom privrednom dru{tvu - investitoru, uzprethodno pribavljeno odobrenje nadle`nog Federalnogministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva.IX. IZVJE[TAJI O GEOLO[KIM ISTRA@IVANJIMA^lan 40.(Elaborat i izvje{taj o provedenim geolo{kim istra`ivanjima)(1)Privredno dru{tvo - investitor du`an je nadle`nomministarstvu koje je izdalo odobrenje u toku istra`ivanja urokovima utvr|enim u odobrenju za istra`ivanje podnositiperiodi~ne izvje{taje o izvr{enim istra`nim radovima,rezultatima istra`ivanja mineralne sirovine i drugimpodacima o kojima vodi evidenciju prema ~lanu 36. ovogzakona i o planiranim istra`ivanjima u druge namjene.(2)Privredno dru{tvo - investitor du`an je nadle`nomministarstvu podnositi godi{nji izvje{taj o rezultatimaistra`ivanja do 15. marta teku}e za proteklu godinu.(3)Nakon zavr{etka ili trajnog obustavljanja istra`ivanja privrednodru{tvo - investitor du`an je nadle`nom ministarstvu podnijetielaborat sa dokumentacijom o obimu izvedenih istra`nihradova, eventualnim odstupanjima od projekta istra`ivanja,rezultatima istra`ivanja i tehnolo{kim ispitivanjima za period ukojem su izvo|eni istra`ni radovi koji sadr`i i podatke iz stava(1) ovog ~lana i ~lana 36. ovog zakona.(4)Elaborat o zavr{enim istra`ivanjima tla i stijena za gradnjuobjekata sadr`i posebno podatke o in`injersko-geolo{kim ihidrogeolo{kim karakteristikama, te podatke ogeomehani~kim i geotehni~kim svojstvima tla i stijena.X. IZDAVANJA RJE[ENJA O PRIZNAVANJU REZERVIMINERALNE SIROVINE^lan 41.(Izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i prora~unurezervi mineralne sirovine)(1)Po zavr{etku detaljnih geolo{kih istra`ivanja privrednodru{tvo - investitor du`an je izraditi elaborat o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralne sirovine sageolo{ko-ekonomskom ocjenom i domenom primjenemineralne sirovine.(2)Nadle`no federalno ministarstvo, odnosno kantonalnoministarstvo ~ija je nadle`nost propisana ~lanom 26. ovogzakona donosi i rje{enje - upravni akt o potvr|enimkoli~inama i kvalitetu mineralne sirovine.(3)Rezerve mineralne sirovine razvrstavaju se u klase ikategorije u skladu sa pravilnikom o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi ~vrstih mineralnih sirovinai podzemnih voda koji donosi federalni ministar.^lan 42.(Vo|enje postupka za izdavanja rje{enja kojim se potvr|ujekoli~ina i kvalitet mineralne sirovine)(1)Privredno dru{tvo - investitor du`an je 15 dana nakon izradeelaborata podnijeti zahtjev za reviziju elaborata nadle`nomFederalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje za istra`ivanje mineralne sirovine.(2)Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i prora~unu rezervimineralne sirovine (u daljnjem tekstu: elaborat) podlije`eobaveznoj reviziji od stru~ne komisije koju prema zahtjevuimenuje Federalno ministarstvo, odnosno kantonalnoministarstvo.(3)Prema zahtjevu za reviziju elaborata privrednog dru{tva -investitora, nadle`no Federalno ministarstvo, odnosnokantonalno ministarstvo donosi rje{enje o imenovanjustru~ne komisije za reviziju elaborata. U stru~nu komisijuimenuju se stru~na lica geolo{ke struke koja ispunjavajuuvjete propisane ~lanom 20. st. (1), (2) i (3) ovog zakona. Za ~lanove stru~ne komisije imenuju se i stru~na lica geolo{kestruke iz Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnogministarstva. Stru~noj komisiji pripada naknada za rad.Imenovanje, rad i naknada za rad stru~ne komisije iz ovog~lana propisuje se pravilnikom koji donosi nadle`ni ministar. Broj 9 – Strana 30SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 26.2.2010.(4)Tro{kove rada stru~ne komisije za reviziju elaborata snosiprivredno dru{tvo - investitor koji je podnio zahtjev zareviziju elaborata.(5)Nadle`ni or gan uprave organizira reviziju na koju pozivastru~nu komisiju, podnosioca zahtjeva i privredno dru{tvo ili javnu ustanovu koja je nosilac izrade elaborata. U tokurevizije nadle`ni or gan sastavlja zapisnik.(6)Nakon {to stru~na komisija prihvati elaborat nadle`noFederalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvoizdaje rje{enje o potvr|ivanju koli~ine i kvaliteta mineralnesirovine na odre|enom istra`nom prostoru.(7)Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvodostavlja primjerak elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji iprora~unu rezervi Federalnom zavodu za potrebe Fondastru~ne dokumentacije.(8)Kantonalno ministarstvo dostavlja jedan primjerak rje{enja o potvr|enim koli~inama i kvalitetu mineralne sirovineFederalnom ministarstvu radi evidentiranja i prikupljanjapodataka o rezervama mineralne sirovine i o bilansu rezervi.^lan 43.(Rje{enje o potvr|ivanju koli~ina i kvaliteta mineralne sirovine)Rje{enjem o potvr|ivanju koli~ine i kvaliteta mineralnihsirovina odre|uje se:a)naziv privrednog dru{tva - investitora kome je odobrenoistra`ivanje mineralne sirovine;b)naziv istra`nog prostora i vrsta mineralne sirovine;c)potvr|ena koli~ina bilansnih rezervi mineralne sirovine;d)potvr|ena koli~ina vanbilansnih rezervi (nije obavezna);e)potvr|en kvalitet mineralne sirovine:–hemijski sastav mineralne sirovine,–fizi~ko-mehani~ke osobine mineralne sirovine;f)mogu}nost primjene;g)koordinate istra`nog prostora.^lan 44.(Nadomirivanje eksploatisanih koli~ina mineralne sirovine)(1)Privredno dru{tvo - investitor koji vr{i eksploatacijumineralne sirovine du`an je eksploatisane koli~ine mineralne sirovine nadomiriti novoistra`enim rezervama odgovaraju}ekategorije i klase za teku}u proizvodnju.(2)Privredno dru{tvo - investitor iz stava (1) ovog ~lana du`anje izraditi i dostaviti na reviziju Federalnom ministarstvu,odnosno kantonalnom ministarstvu elaborat o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralne sirovine uistra`nom, odnosno eksploatacijskom polju svake petegodine za le`i{ta ~ije rezerve osiguravaju teku}u proizvodnju na pe riod od deset godina, a svake sedme godine za le`i{ta~ije rezerve osiguravaju proizvodnju za period du`i od desetgodina.XI. POSTUPAK NAKON ZAVR[ETKA ISTRA@IVANJA^lan 45.(Za{tita istra`nog prostora nakon zavr{etka istra`ivanja)Nakon zavr{etka ili trajnog obustavljanja istra`nih radovaprivredno dru{tvo - investitor du`an je na istra`nom prostoruprovesti sve mjere za{tite kojima se isklju~uje mogu}nostnastupanja opasnosti za ljude i imovinu, a zemlji{te o{te}enoistra`ivanjem du`an je osposobiti za kori{tenje u skladu saodobrenjem iz ~lana 30. ovog zakona.^lan 46.(Obaveze po zavr{etku ili trajnoj obustavi geolo{kihistra`ivanja)(1)Nakon zavr{etka ili trajnog obustavljanja istra`nih radovaprivredno dru{tvo - investitor du`an je obavijestiti nadle`noministarstvo koje je izdalo odobrenje za istra`ivanje oprovedenim mjerama sigurnosti i saniranja istra`nogprostora.(2)Nadle`no ministarstvo iz stava (1) ovog ~lana du`no jeprovjeriti da li su provedene mjere dovoljne i da li se njimaisklju~uje mogu}nost nastupanja opasnosti za ljude iimovinu.(3)Ako nadle`no ministarstvo iz stava (1) ovog ~lana utvrdi dasu provedene mjere osiguranja dovoljne, obavijestit }e otome privredno dru{tvo kojem je odobreno istra`ivanje.(4)Ako nadle`no ministarstvo koje je donijelo odobrenje zaistra`ivanje utvrdi da provedene mjere osiguranja nisudovoljne, nalo`it }e privrednom dru{tvu - investitoru da uodre|enom roku otkloni utvr|ene nedostatke, odnosnoprovede i druge mjere osiguranja.(5)Ako privredno dru{tvo - investitor ne postupi prema naloguiz stava (4) ovog ~lana, or gan koji je izdao nalog provest }epotrebne mjere osiguranja o tro{ku privrednog dru{tva kojem je odobreno istra`ivanje.XII. PRIKUPLJANJE I IZRADA GEOLO[KE BAZEPODATAKA^lan 47.(Dostava podataka Federalnom zavodu)Privredna dru{tva - investitori koji vr{e istra`ivanje,finansiraju i organiziraju geolo{ka istra`ivanja, posebno gra|e-vinska, rudarska, vodoprivredna, {umarska i poljoprivredna,du`na su Federalnom zavodu dostavljati podatke o vrsti i obimuistra`iva~kih radova i visini ulaganja finansijskih sredstava u teradove u skladu sa ~lanom 40. ovog zakona s ciljem izrade bazepodataka o geolo{kim istra`ivanjima.^lan 48.(Geolo{ki dokumentacijski sistem (GDS))(1)Geolo{ki dokumentacijski sistem (GDS) dio je op}eggeoinformacijskog sistema baziran na savremenimgeoinformacijskim tehnologijama koji vodi Federalni zavod.(2)Na~in prikupljanja, evidentiranja, obrade, kori{tenja irazmjene podataka zna~ajnih za bazu podataka i formiranjefonda stru~ne dokumentacije o geolo{kim istra`ivanjima iorganizacija geoinformacijskog sistema propisat }e sepravilnikom koji donosi federalni ministar.(3)Osnova za izradu pravilnika iz stava (2) ovog ~lana jeprojekt geolo{ke baze podataka i geolo{ko-dokumentacijskog sistema.(4)Projektni zadatak projekta geolo{ke baze podataka igeolo{ko-dokumentacijskog sistema utvr|uje Federalnoministarstvo na prijedlog Federalnog zavoda.^lan 49.(Fond stru~ne dokumentacije)U fondu stru~ne dokumentacije Federalnog zavoda deponuju se programi i projekti na osnovu kojih su izdata odobrenja zageolo{ka istra`ivanja, elaborati o rezervama mineralnih sirovinaverifikovanih u Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnimministarstvima i elaborati o ostalim geolo{kim istra`ivanjima.XIII. FINANSIRANJE GEOLO[KIH ISTRA@IVANJA ODINTERESA ZA FEDERACIJU^lan 50.(Izrada planova i programa za geolo{ka istra`ivanja od interesaza Federaciju)(1)Izradu planova i programa geolo{kih istra`ivanja iz ~lana 10.ovog zakona vr{i Federalni zavod.(2)Predlaganje programa i planova iz stava (1) ovog ~lana vr{iFederalno ministarstvo.^lan 51.(Sredstva i kriteriji za finansiranje geolo{kih istra`ivanja odinteresa za Federaciju)(1)Sredstva za finansiranje geolo{kih istra`ivanja od interesa zaFederaciju iz ~lana 10. ovog zakona osiguravaju se ubud`etu Federacije Bosne i Hercegovine
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/10 27.01.2010 SN FBiH 33/03 zrak ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZA[TITIZRAKA^lanak 1.U Zakonu o za{titi zraka ("Slu`bene novine Federacije BiH",broj 33/03), u ~lanku 1. stavak 2. alineja 1. rije~i: "najboljihraspolo`ivih tehnologija" zamjenjuju se rije~ima: "najboljihraspolo`ivih tehnika".U ~lanku 1. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:"Za{titu i pobolj{anje kvalitete zraka osiguravaju, u okvirusvojih ovlasti, Federacija, kantoni, jedinice lokalne samouprave,gospodarski subjekti i druge pravne i fizi~ke osobe".Dosada{nji stavak 3. postaje stavak 4.^lanak 2.U ~lanku 2. iza definicije "emisija" dodaje se nova definicijakoja glasi:""emisiona kvota zaga|uju}e tvari" - zna~i ukupnadozvoljena godi{nja koli~ina emisije (izra`ava se u jedinicamamase u odre|enom vremenu) iz jednog ili vi{e izvora zajedno,odnosno s odre|enog podru~ja i/ili na teritoriju Federacije BiH;".Dosada{nja definicija "kvaliteta zraka", mijenja se i glasi:""kvaliteta zraka" - zna~i koncentraciju zaga|uju}esupstance u zraku ili njezino talo`enje na povr{inu tijekomodre|enog razdoblja;".Iza definicije "kvaliteta zraka" dodaju se sljede}e definicije:""mon i tor ing kvalitete zraka" - zna~i sustavno mjerenje iliprocjenjivanje kvalitete zraka prema prostornom i vremenskomrasporedu;"ocjenjivanje" - mjerodavna metoda {to se koristi zamjerenje, izra~unavanje, predvi|anje ili procjenu kvalitete zraka(razine zaga|uju}e supstance u zraku);"gornja granica ocjenjivanja" - zna~i propisanu razinukvalitete zraka (zaga|enosti) ispod koje se ocjenjivanje mo`evr{iti kombinacijom mjerenja i metoda procjene na temeljustandardiziranih metemati~kih modela i/ili drugih mjerodavnihmetoda procjene;"donja granica ocjenjivanja" - zna~i propisanu razinukvalitete zraka (zaga|enosti) ispod koje se ocjenjivanje mo`evr{iti samo pomo}u metoda procjene na temelju standardiziranihmatemati~kih modela i/ili drugih metoda procjene;". Izraz "postrojenje sa sagorijevanjem" mijenja se u"postrojenje za sagorijevanje".Iza definicije "velika nesre}a/udes" dodaje se sljede}adefinicija:"manja promjena" - zna~i promjenu u radu postrojenja kojane bi prouzrokovala porast emisija zaga|uju}ih materija;".Izraz "ciljana vrijednost" mijenja se u "ciljna vrijednost".Iza definicije "prag upozorenja" dodaju se sljede}e definicije:""granica tolerancije" - zna~i postotak dozvoljenogprekora~enja grani~ne vrijednosti pod propisanim uvjetima;"tolerantna vrijednost" - zna~i grani~nu vrijednost uve}anuza granicu tolerancije;"podru~je" - zna~i jedan od razgrani~enih dijelova teritorijaFederacije BiH, od ostalih takvih dijelova, koji predstavljajufunkcionalnu cjelinu glede pra}enja, za{tite i pobolj{anjakvalitete zraka, te upravljanja kvalitetom zraka;"naseljeno podru~je" - zna~i podru~je s vi{e od 250.000stanovnika ili podru~je s manje od 250.000 stanovnika, ali jezbog gustine naseljenosti po kvadratnom kilometru opravdanapotreba za ocjenjivanjem i upravljanjem kvalitetom zraka;"registar emisija" - zna~i skup podataka o vrsti, koli~ini,na~inu, prostornom razmje{taju, mjestu ispu{tanja i uno{enjazaga|uju}ih materija u zrak.".^lanak 3.U ~lanku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:"Tijela Federacije, kantona i op}ine, operatori emisije,gospodarski subjekti i druge pravne i fizi~ke osobe du`ne sume|usobno sura|ivati radi za{tite i pobolj{anja kvalitete zraka.".Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:Godina XVII – Broj 4Srijeda, 27. 1. 2010. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 Broj 4 – Stranica 2SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 27.1.2010."Operatori izvora emisije obvezni su provoditi obvezeutvr|ene zakonom i podzakonskim aktima donesenim temeljemovoga zakona".Dosada{nji stavak 2. postaje stavak 3.^lanak 4.U ~lanku 4. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:"U svrhu provedbe ispunjenja ugovornih obveza preuzetihme|unarodnim ugovorima i sporazumima iz podru~ja za{titezraka, klime i ozonskog omota~a, Federalno ministarstvo okoli{a i turizma ( u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) sudjeluje udono{enju nacionalnih akcijskih planova, nacionalnih programai nacionalnih izvje{}a".U dosada{njem stavku 2. iza rije~i: "kvalitete zraka" dodajuse rije~i: "Pored mjera za o~uvanje kvalitete zraka, ova strategijaobuhvata i problematiku klimatskih promjena".U dosada{njem stavku 4. alineja b) rije~i: "u katastru"zamjenjuju se rije~ima: "u registru".U dosada{njem stavku 4 . iza alineje c) dodaje se nova alinejakoja glasi:"d) mjere za ubla`avanje klimatskih promjena i adaptacijeklimatskim promjenama."Dosada{nji st. 2., 3., 4., 5. i 6. postaju st. 3., 4., 5., 7. i 8.Iza dosada{njeg stavka 4., koji je postao stavak 5, dodaje senovi stavak 6. koji glasi:"Federalno ministarstvo u suradnji s mjerodavnim ministar -stvom iz Republike Srpske utvr|uje emisone kvote za 2010. i2020. godinu za plinove ~ija je emisija regulirana me|unarodnim sporazumima, konvencijama ili protokolima koji se odnose naprekograni~no zaga|ivanje zraka."^lanak 5.U ~lanku 5. u st. 4. i 5. rije~ "hodnika" zamjenjuje se rije~ju"koridora".^lanak 6.U ~lanku 6. stavak 1. alineja 1. rije~i: "najboljih raspolo`ivihtehnologija " zamjenjuju se rije~ima: "najboljih raspolo`ivihtehnika".U stavku 1. alineja 1. rije~i: "otvaranja postrojenja i njegovog rada" zamjenjuju se rije~ima: "pu{tanja u rad i rada".U stavku 1. alineja 2. mijenja se i glasi:"da emisione kvote i grani~ne vrijednosti emisija ne buduprekora~ene".U stavku 2. rije~i: "Federalni ministar prostornog ure|enja iokoli{a" zamjenjuju se rije~ima: "Federalni ministar okoli{a iturizma".^lanak 7.U ~lanku 7. stavak 2. mijenja se i glasi:"Za nove izvore emisija za koje je potrebna okolinskadozvola, kao i u slu~ajevima kada se procijeni da mogu {tetnoutjecati na ljudsko zdravlje i/ili okoli{ u cjelini, na zahtjevmjerodavnog federalnog ili kantonalnog ministarstva,podnositelj zahtjeva izra|uje Studiju o zraku u kojoj detaljnoopisuje o~ekivane emisije u zrak i njihov utjecaj na okoli{."U stavku 6. rije~i:" od dana tra`enja" zamjenjuju se rije~ima:"na zahtjev mjerodavnog ministarstva".^lanak 8.U ~lanku 10 . stavak 3. se bri{e.Dosada{nji st. 4. i 5. postaju st. 3. i 4.U stavku 3., u alinejama 6.,8.,9., 10. i 11. rije~ "opis" zamje -njuje se rije~ju "ocjena".U stavku 3., u alineji 9. rije~i: "dodatnog zaga|enjauzro~enog projektom" zamjenjuju se rije~ima: "dodatnezaga|enosti uzro~ene projektom".^lanak 9.Iza ~lanka 13. dodaje se novi ~lanak 13a. koji glasi."^lanak 13a.Op er a tor stacionarnog izvora zaga|ivanja zraka du`an je:–podatke o stacionarnom izvoru, operatoru i svakojnjegovoj promjeni dostaviti mjerodavnom tijelu zaza{titu okoli{a i mjerodavnom inspektoru za{titeokoli{a;–osigurati redovito pra}enje emisije i o tome voditievidenciju;–osigurati obavljanje mjerenja emisije zaga|uju}ihmaterija iz stacionarnog izvora;–voditi evidenciju o obavljenim mjerenjima s podacima omjernim mjestima i rezultatima mjerenja, te u~estalostmjerenja emisija;–voditi evidenciju o upotrijebljenom gorivu i otpadu kodprocesa suspaljivanja;–voditi evidenciju o radu ure|aja za smanjivanjeemisija.".^lanak 10.U ~lanku 15. st. 1., 2. i 3. iza rije~i: "mjerodavnoministarstvo" dodati rije~i: "i mjerodavni inspektor za{titeokoli{a".^lanak 11.U ~l. 17. i 22. rije~i: "Institut za standarde, mjeriteljstvo iintelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine" u odgovaraju}empade`u zamjenjuju se rije~ima: "Institut za standarde Bosne iHercegovine" u odgovaraju}em pade`u.^lanak 12.U ~lanku 18. u podnaslovu rije~i: "Postrojenja sasagorijavanjem" mijenja se u: "Postrojenja za sagorijevanje".Stavak 1. mijenja se i glasi:"Pitanja koja se odnose na emisiju iz postrojenja zasagorijevanje s nominalnom termalnom snagom jednakom ilive}om od 10 MW, kao i nominalnom termalnom snagommanjom od 10 MW ure|uju se provedbenim propisom kojiproizilazi iz ovoga zakona.".Stavak 3. se bri{e.Dosada{nji stavak 4. postaje stavak 3.^lanak 13.U ~lanku 23. u podnaslovu rije~i: " fosilnih goriva i benzina"zamjenjuju se rije~ima: "te~nih goriva".U stavku 1. iza rije~i "vozila " stavlja se zarez i dodaje rije~"`eljeznicu".^lanak 14.U glavi V. naslov "KATASTAR EMISIJA" mijenja se i glasi:"REGISTAR EMISIJA"^lanak 26. mijenja se i glasi:"U registru postrojenja i zaga|ivanja okoli{a koji seuspostavlja po osnovi Zakona o za{titi okoli{a vodi se i registaremisija u zrak u koji se upisuju podaci o izvorima emisija u zrak,njihovim pravnim osobama i zaga|uju}im materijama kojeizvori ispu{taju u zrak.Sadr`aj podataka {to se vode u registru iz stavka 1. ovoga~lanka, na~in i rokove njihova prikupljanja, dostavljanja iupisivanja u registar, metodologiju i na~in vo|enja podataka uregistru, kao i na~in upravljanja podacima upisanim u registar(davanje informacija, podno{enje izvje{}a i drugo) propisujeministar.U registar emisija u zrak obvezatno se unose sljede}ezaga|uju}e materije: sumpordioksid, nitrooksidi, ugljendioksid,ugljenmonoksid, amonijak, nitrozooksidi, metan, nemetanskiugljenovodici, benzen i PM10.Operatori, stru~ne institucije i mjerodavna kantonalna tijeladu`na su Federalnom ministarstvu dostaviti sve podatke prijekopotrebne za procjenu emisija ili za njihovu kontrolu.Federalno ministarstvo priprema i redovito a`urira registaremisija koji obuhva}a sve podatke o emisijama klju~nih izvora.Federalno ministarstvo objavljuje, u sije~nju svake godine,Izvje{}e o emisijama zaga|uju}ih materija u zrak za pretpro{lugodinu za Federaciju Bosne i Hercegovine. Srijeda, 27.1.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 4 – Stranica 3Federalno ministarstvo osigurava pristup svim informa -cijama o emisijama putem javnog objavljivanja.Kantoni objavljuju, u travnju svake godine, izvje{}a oemisijama zaga|uju}ih materija u zrak (uklju~uju}i emisije izprirodnih izvora) za pretpro{lu godinu za teritorij svoga kantona.Me|uentitetsko tijelo za okoli{ objedinjuje u travnju svakegodine Izvje{}e o emisijama u zrak za pretpro{lu godinu, natemelju informacija dostavljenih od entitetskih ministarstava.Objedinjeno se izvje{}e dostavlja Vije}u ministara Bosne iHercegovine radi slanja mjerodavnim tijelima me|unarodnihsporazuma ~ija je Bosna i Hercegovina potpisnica.Izvje{}a moraju biti pripremljena sukladno zahtjevima zadavanje izvje{}a odre|enih u me|unarodnim sporazumima ~ijaje Bosna i Hercegovina potpisnica.".^lanak 15.U ~lanku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:"Radi pra}enja kvalitete zraka (utvr|ivanja razinezaga|enosti) i poduzimanja mjera u cilju sprje~avanja ismanjenja zaga|enosti propisuju se grani~ne vrijednostikvalitete zraka za pojedine zaga|uju}e materije u zraku idugoro~ni ciljevi za ozon."Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:"Gornja i donja granica ocjenjivanja kvalitete zraka,privremene granice tolerancije, odnosno tolerantne vrijednosti,pragovi upozorenja i ciljne vrijednosti za odre|ene zaga|uju}ematerije, kriteriji za uspostavljanje mjernih mjesta, metodologija mjerenja, mjerni postupci, na~in provjere kvalitete mjerenja ito~nosti podataka, na~in obrade i prikaza rezultata mjerenja injihove uskla|enosti s propisanim normativima, sadr`aj izvje{}ao izvr{enim mjerenjima i rokovi dostavljanja podataka, na~inocjenjivanja razine zaga|enosti, kao i rokovi za postupnosmanjivanje granica tolerancija, odnosno tolerantne vrijednostiutvrdit }e se provedbenim propisom federalnoga ministrasukladno ovomu zakonu."Dosada{nji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.^lanak 16.^lanak 28. mijenja se i glasi:"Mon i tor ing kvalitete zrakaRadi u~inkovitog upravljanja kvalitetom zraka uspostavljase jedinstveni funkcionalni sustav monitoringa kvalitete zraka.Federalno ministarstvo osigurava redovit mon i tor ingkvalitete zraka.Mon i tor ing kvalitete zraka obavlja se:–mjerenjem i/ili ocjenjivanjem razine zaga|enosti zraka u nenaseljenim podru~jima;–mjerenjem i/ili ocjenjivanjem razine zaga|enosti zraka{to je posljedica padavina i regionalnog ili prekogra ni -~nog prijenosa zaga|uju}ih materija u zrak;–mjerenjem razine kvalitete (zaga|enosti) zraka ipadavina u naseljima i industrijskim podru~jima;–mjerenjem razine kvalitete (zaga|enosti) u okoliniodre|enih stacionarnih izvora;–mjerenjem meteorolo{kih parametara na lokacijama nakojima se mjeri kvaliteta zraka;–mjerenjem i opa`anjem promjena koje ukazuju napostojanje zaga|enog zraka, a manifestira se nazemlji{tu, biljkama i uzrocima biolo{kog podrijetla,gra|evinama i sl. (posredni pokazatelji kvalitete zraka).U okviru monitoringa kvalitete zraka uspostavlja se mre`amjernih stanica za sustavno mjerenje kvalitete zraka, i to:federalna, kantonalna, op}inska, izvora zaga|ivanja i posebnihpodru~ja.Lokacije stanica u federalnoj mre`i, na prijedlog Federal-noga ministarstva, utvr|uje Vlada Federacije BiH.Stru~na institucija ovla{}ena od Federalnoga ministarstva iFederalnoga ministarstva zdravstva uspostavlja i vr{i mon i tor ing kvalitete zraka sukladno provedbenom propisu.Bazu podataka o mjerenju kvalitete zraka vodi stru~nainstitucija iz stavka 6. ovoga ~lanka.Stru~na institucija iz stavka 6. ovoga ~lanka pripremagodi{nje izvje{}e o stanju kvalitete zraka i dostavlja gaFederalnom ministarstvu i Federalnom ministarstvu zdravstvaradi objavljivanja. Prekora~enje grani~nih vrijednosti kvalitetezraka, pragova upozorenja, ciljnih vrijednosti i dugoro~ni ciljeviza za{titu zraka moraju biti dokumentirani u izvje{}u.Ministarstvo je du`no obavijestiti Vladu Federacije BiH opodru~jima na kojima se pojavljuju razine zaga|enosti ve}e odtolerantne vrijednosti, o rezultatima mjerenja na tim podru~jima,te mjerama i rokovima za postizanje razina zaga|enosti manjihod tolerantnih vrijednosti."^lanak 17.Iza ~lanka 28. dodaju se novi ~l. 28a. i 28b. koji glase:" ^lanak 28a.U slu~ajevima kada postoji utemeljena sumnja da je do{lo dozaga|enosti zraka ~ija je kvaliteta takva da mo`e naru{iti zdravlje ljudi, kvalitetu `ivota i/ili {tetno utjecati na bilo koji dio okoli{a,moraju se obaviti mjerenja posebne namjene ili obaviti ocjenarazine zaga|enosti.Mjerodavno ministarstvo, odnosno mjerodavno tijelolokalne samouprave utvr|uje opravdanost utemeljene sumnje izstavka 1. i donosi odluku o mjerenjima posebne namjene kojasadr`i na~in i rokove mjerenja.^lanak 28b.Ocjenjivanje i razvrstavanje podru~ja prema razinamazaga|enostiKvaliteta zraka (razina zaga|enosti) ocjenjuje se analizompostoje}eg stanja na temelju:–rezultata redovitih mjerenja u federalnoj i kantonalnojmre`i tijekom najmanje jedne godine;–rezultata redovitih mjerenja u lokalnoj mre`i tijekomnajmanje jedne godine;–rezultata mjerenja posebne namjene;–primjenom standardiziranih matemati~kih modela;–drugih metoda procjene sukladno op}eprihva}enojpraksi u svijetu.Prema razini zaga|enosti, s obzirom na propisane grani~nevrijednosti i tolerantne vrijednosti, utvr|uju se sljede}ekategorije kvalitete zraka:–prva kategorija kvalitete zraka - ~ist ili neznatno zaga|en zrak: nisu prekora~ene grani~ne vrijednosti (GV) niti zajednu zaga|uju}u supstancu;–druga kategorija kvalitete zraka - umjereno zaga|enzrak: prekora~ene su grani~ne vrijednosti (GV) za jednuili vi{e zaga|uju}ih supstanci, a nisu prekora~enetolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu zaga|uju}usupstancu;–tre}a kategorija kvalitete zraka - prekomjerno zaga|enzrak: prekora~ene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednuili vi{e zaga|uju}ih supstanci."^lanak 18.U ~lanku 30. podnaslov "Situacije iznimnog zaga|ivanja(SMOG)" zamjenjuje se podnaslovom "Situacije iznimnezaga|enosti (SMOG)".U stavku 3. iza rije~i "vozila" dodaju se rije~i: "i u odre|enimvremenskim terminima".^lanak 19.U ~lanku 33. stavak 2. mijenja se i glasi: "Posloveinspekcijskog nadzora vr{e federalni i kantonalni inspektori uokviru svoje mjerodavnosti"."^lanak 20.U stavku 1. ~lanak 35. iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2.koja glasi:"ne po{tiva odredbe ~lanka 6. stavak 1. ovoga zakona".Dosada{nje alineje 2., 3. i 4. postaju alineje 3.,4. i 5.U ~lanku 35. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:"Nov~anom kaznom u iznosu do 1.500,00 KM bit }eka`njena fizi~ka osoba za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka." Broj 4 – Stranica 4SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 27.1.2010.^lanak 21.^lanak 36. mijenja se i glasi:"^lanak 36.Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 10.000,00KM bit }e ka`njena za prekr{aj svaka pravna osoba koja:–ne podnese godi{nje izvje{}e sukladno ~lanku 13. ovogazakona i–ne obavijesti mjerodavno tijelo o prekora~enju grani -~nih vrijednosti emisija (~lanak 15. ovoga zakona).Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000, 00 KMbit }e ka`njena za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka odgovornaosoba u pravnoj osobi.Nov~anom kaznom u iznosu do 1.500, 00 KM bit }e ka`njena fizi~ka osoba za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka."^lanak 22.U ~lanku 37. u stavku 1. rije~i: "do 2008" zamjenjuju serije~ima: "do 01.01.2010".Iza stavka 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:"Iznimno od odredbe stavka 1. svi postoje}i objekti za koje se poka`e da ne postoje tehno-ekonomski uvjeti du`ni su uskladitisvoje aktivnosti s odredbama ovoga zakona i ograni~enjimadatim provedbenim propisima do 2012. godine.Odredbe stavka 2. ovoga ~lanka ne primjenjuju se napostrojenja za koja postoje utemeljene pritu`be da njihovaemisija utje~e na zdravlje ljudi na datom podru~ju ili mi{ljenje dazna~ajno utje~e na ekosustave ili kulturno-povijesnespomenike".Dosada{nji st. 2. i 3. postaju st. 4. i 5.Dodaje se novi stavak 6. koji glasi:"Sredstva za financiranje za{tite i pobolj{anja kvalitete zrakaosiguravaju se u prora~unu Federacije BiH, prora~unu kantona,odnosne jedinice lokalne samouprave, kao i iz prihoda Fonda zaza{titu okoli{a Federacije BiH i fondova za za{titu okoli{akantona, odnosno jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu o fondu za za{titu okoli{a u Federaciji BiH, te iz drugih izvoraprema odredbama ovoga zakona (sredstva zaga|iva~a, donacije,sredstva me|unarodne pomo}i itd.)."^lanak 23.Provedbeni propis iz ~l. 14. i 27. stavak 2. ovoga zakonadonijet }e federalni ministar u roku od jedne godine od danastupanja na snagu ovoga zakona.Postoje}i provedbeni propis i op}i akti bit }e uskla|eni sodredbama ~lanka 15. ovoga zakona u roku od {est mjeseci oddana stupanja na snagu ovoga zakona.^lanak 24.Ovla{}uje se Zakonodavno-pravno povjerenstvo Zastupni -~koga doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravnopovjerenstvo Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrdepro~i{}eni tekst Zakona o za{titi zraka
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 10/10 18.01.2010 SN FBiH 44/22, SN FBiH 57/20, SN FBiH 28/06 zakon,cestovni prevoz,izmjene i dopune Broj 2 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010. ^lan 42. U ~lanu 99. stavu 1. broj "100,00" zamjewuju se brojem "200,00". U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog zakona" dodaju se rije~i: "ili prevozi robu za koju su propisani posebni uslovi prevoza vozilom koje ne ispuwava te uslova". Iza ta~ke 2. dodaje se nova ta~ka 2a. koja glasi: "2a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7. ovog zakona);". Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi: "6a. javni prevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog zakona);". U ta~ki 10. rije~i: "stav 3." zamjewuju se rije~ima: "stav 4.". U ta~ki 16. rije~i: "st. 2., 3. i 5" bri{u se. U ta~ki 17. iza rije~i: "stav 2." dodaje se broj: "3.". Iza ta~ke 18. dodaju se nove ta~.19. i 20. koje glase: "19. se utvrdi da vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog zakona); 20. u ostavqenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog zakona);". ^lan 43. U ~lanu 100. stavu 1. rije~i "na licu mjesta" bri{u se. U ta~ki 5. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjewuju se rije~ima: "~lan 13a.". U ta~ki 6. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjewuju se rije~ima: "~lan 13b.". U ta~ki 27. rije~i: "st. 2., 3., 4. i 5" bri{u se. ^lan 44. U ~lanu 101. stavu 1. rije~i "na licu mjesta" bri{u se. ^lan 45. U ~lanu 102. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "U ciqu provo|ewa i primjene odredbi i instituta propisanih ovim zakonom, federalni ministar ima ovla{tewe da donosi instrukcije, uputstva i naredbe kao op{te akte." PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Federalni ministar }e donijeti propis iz ~lana 32. stav 6. ovog zakona u roku 30 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. Federalni ministar }e u roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona uskladiti podzakonske propise sa odredbama ovog zakona. Vlada Federacije BiH }e u roku od devet mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona svojim propisom urediti obaveze prevoznika koji obavqaju javni prevoz putnika u pogledu izjedna~avawa mogu}nosti i pristupa~nosti osobama sa invaliditetom. ^lan 47. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada ili op{tine uskladi}e svoje propise iz oblasti drumskog saobra}aja sa odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu istog. Do dono{ewa propisa iz stava 1. ovog ~lana primjewiva}e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada ili op{tine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Licence prevoznika, licence za vozilo i iskaznice za voza~e koje su izdate po odredbama Zakona o drumskom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalna ministarstva }e uskladiti i izdati u skladu sa odredbama ovog zakona u roku {est mjeseci od dana stupawa na snagu istog. Licenca prevoznika za taksi-prevoz ili licenca vozila za vozilo koje ne posjeduje va`e}u dopunsku taksi oznaku, bi}e oduzeta rje{ewem nadle`nog ministarstva. ^lan 48. Odredbe ~lana 9. ovog zakona u pogledu stru~ne spreme za voza~a, ne odnose se na voza~a koji je na dan 19.06.1998. godine bio zaposlen na radnom mjestu voza~a kod prevoznika koji obavqa javni prevoz, te na KV ili VKV voza~a koji je to zvawe stekao po ranijim propisima. ^lan 49. Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni - ~kog doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o drumskom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 50. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 11. novembra 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 3. decembra 2009. godine. Broj 01-02-01/10 12. januara 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/06) ~lan 2. mijenja se i glasi: "Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i vozilima: – oru`anih snaga Bosne i Hercegovine; – policijskih organa Federacije BiH i kantona Federacije BiH; – Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA); – Grani~ne policije Bosne i Hercegovine i – stranih organizacija u skladu sa me|udr`avnim sporazu - mima." ^lan 2. U ~lanu 3. u stavu 1. iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi: "4a. "daljinar" je akt koji sadr`i podatke o minimalnim vremenima vo`nje (sati:min ute), udaljenostima (km) izme|u pojedinih autobusnih stanica/stajali{ta na pojedinim relacijama." Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi: "6a. "iskaznica za voza~a" javna je isprava kojom se potvr|uje identitet voza~a koji mo`e vr{iti javni prijevoz." Ta~ka 7. mijenja se i glasi: "7. "javni prijevoz" jeste prijevoz koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim prijevoznicima i korisnicima usluga prijevoza i vr{i se uz naknadu." U ta~ki 11. iza rije~i "licenca" dodaje se rije~ "prijevoznika". Iza ta~ke 14. dodaju se nove ta~. 14a. i 14b. koje glase: Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 7 "14a. " licenca vozila" javna je isprava kojom se potvr|uje da prijevoznik vr{i prijevoz vozilom koje ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. 14b. "peronizacija " jeste usluga koju autobusna stanica pru`a prijevoznicima, a sastoji se od prijema ili otpreme autobusa u polasku, dolasku ili tranzitu, kao i kori{tenje park ing prostora autobusne stanice." Iza ta~ke 24. dodaju se nove ta~. 24a. i 24b. koje glase: "24a. "stani~na usluga" jeste jedna ili vi{e usluga koje autobusna stanica pru`a putnicima ili prijevoznicima, a koju mogu sa~injavati : prodaja karata za prijevoz, smje{taj prtljaga, boravak putnika u ~ekaonici, ulazak ili izlazak putnika iz autobusa, pru`anje informacija putnicima, sanitarne ili druge usluge koje nudi autobusna stanica; 24b. "slu`beno vozilo" jeste motorno vozilo u vlasni{tvu organa uprave, ustanove, javnog preduze}a ili pravnog lica ~iji je ve}inski vlasnik Federacija Bosne i Hercegovine." ^lan 3. U ~lanu 5. iza stava 4. dodaje se novi stav koji glasi: "Odredbe ovog ~lana ne odnose se na putni~ke au to mo bile gra|ana i vozila opremljena za kampovanje." ^lan 4. U ~lanu 7. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, slu`beno vozilo podlije`e obavezi iz stava 1. ovog ~lana. Za slu`bena vozila jedan obrazac putnog naloga mo`e se koristiti tokom kalendarskog mjeseca, a za kori{tenje slu`benog vozila u neradne dane ili za vrijeme praznika potrebno je posjedovati poseban putni nalog kojeg odobrava i potpisuje rukovodilac organa vlasnika vozila." Dosada{nji stav 4. postaje stav 6. ^lan 5. U ~lanu 9. u stavu 2. u alineji 1. iza rije~i: "voza~ motornog vozila" rije~i: "ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a motornog vozila transportnog operatera" se bri{u. ^lan 6. U ~lanu 10. u stavu 1. rije~i: "Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa" zamjenjuju se rije~ima:"Skup{tina kantona". U stavu 2. na kraju alineje 5. stavlja se ta~ka zarez i dodaje nova alineja 6. koja glasi: "- na~in organizacije i broj vozila javnog gradskog prijevoza koji }e biti opremljeni ure|ajima za olak{an ulaz ili izlaz osobama sa invaliditetom". ^lan 7. U ~lanu 11. u stavu 3. iza rije~i: "Javni prijevoz" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "osim javnog linijskog prijevoza putnika" a iza rije~i: "i drugim propisima" ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaju rije~i: "pod uvjetom da mu je to osnovna djelatnost". ^lan 8. ^lan 13. mijenja se i glasi: "Prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz, ako pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima posjeduje licencu prijevoznika za: – linijski i vanlinijski prijevoz putnika ili – vanlinijski prijevoz putnika ili – prijevoz tereta ili – taksiprijevoz. Prijevoznik mo`e dobiti licencu prijevoznika ako ispunjava sljede}e uvjete: a) posjeduje profesionalnu osposobljenost koja podrazumijeva da: – pravno lice ima registriranu djelatnost javnog prijevoza, a fizi~ko lice odobrenje za vr{enje javnog prijevoza, – zapo{ljava najmanje jednog voza~a po vozilu, – voza~ ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona; b) posjeduje tehni~ku opremljenost koja podrazumijeva da: – u vlasni{tvu posjeduje najmanje jedno motorno vozilo, a za vr{enje javnog linijskog prijevoza putnika najmanje dva autobusa, – vozilo ispunjava uvjete iz ~lana 5. ovog Zakona, – za vozilo kojim vr{i taksiprijevoz posjeduje dopunsku taksioznaku izdatu od nadle`nog organa iz ~lana 10. ovog Zakona; c) posjeduje finansijsku sposobnost koja podrazumijeva da raspola`e imovinom u odgovaraju}im iznosima u koje ne ulaze vrijednosti pokretne imovine - vozila; d) prijevozniku nije izre~ena pravomo}na odluka kojom je odre|ena za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje; e) izmiruje obaveze na osnovu javnih prihoda. Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom izdavanja licence prijevoznika za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza, iskaznice za voza~a, kategorije licence prijevoznika i licence vozila, oduzimanje licence ili iskaznice za voza~a, vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar." ^lan 9. Iza ~lana 13. dodaju se novi ~l. 13a. i 13b. koji glase: "^lan 13a. Prijevozniku kojem je izdata licenca prijevoznika iz ~lana 13. ovog Zakona izdat }e se licenca vozila ukoliko vozilo ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. Voza~u koji ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona i koji je uposlen kod prijevoznika izdat }e se iskaznica za voza~a. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, licenca vozila za vozilo kojim se vr{i taksiprijevoz ne}e se izdati ukoliko prijevoznik ne posjeduje dopunsku taksioznaku za to vozilo izdatu od nadle`nog organa iz ~lana 10. ovog Zakona. ^lan 13b. Vozilom kojim se vr{i javni prijevoz mo`e upravljati samo voza~ koji posjeduje iskaznicu za voza~a i koji je uposlen kod prijevoznika ~ijim vozilom upravlja. Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prometu kod posade vozila mora se nalaziti licenca vozila za to vozilo, a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a. Prijevoznik koji je dobio licencu za vr{enje me|unarodnog prijevoza nije obavezan posjedovati licencu iz ~lana 13. ovog Zakona. Prijevoznik koji je dobio licencu za vozilo kojim vr{i me|unarodni prijevoz nije obavezan posjedovati licencu vozila iz ~lana 13a. stav 1. ovog Zakona. Voza~ koji posjeduje va`e}u iskaznicu za vr{enje me|unarodnog prijevoza nije obavezan posjedovati iskaznicu za voza~a iz ~lana 13a. stav 2. ovog Zakona." ^lan 10. U ~lanu 18. iza rije~i: "linijskog prijevoza tereta" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "niti vr{iti javni prijevoz vozilom drugog prijevoznika". ^lan 11. U ~lanu 22. iza stava 7. dodaje se novi stav koji glasi: "Izuzetno, odredbe st. od 2. do 7. ovog ~lana ne odnose se na redove vo`nje koje su registrirane u skladu sa odredbama ranije va`e}ih propisa." ^lan 12. U ~lanu 29. u stavu 3. iza rije~i: "karata za prijevoz" bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "ili putem interneta". Stav 6. mijenja se i glasi: "Izuzetno, karte za prijevoz mogu se prodavati u autobusu na autobusnoj stanici, ako prodajno mjesto nije u funkciji i u slu~aju Broj 2 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010. kada autobusna stanica ne izmiri obaveze prema prijevozniku u skladu sa odredbom ~lana 65a. stav 2. ovog Zakona." ^lan 13. U ~lanu 32. u stavu 4. iza rije~i: "red vo`nje" stavlja se zarez i dodaje rije~ "kantonalnoj". Iza stava 5. dodaje se novi stav koji glasi: "Pravilnik kojim se bli`e ure|uju na~in, uvjeti, postupak i kriteriji utvr|ivanja i trajanja obustave redova vo`nje ili pojedinih polazaka usljed vi{e sile ili vanrednih slu~ajeva donosi federalni ministar." ^lan 14. U ~lanu 33. u stavu 2. iza alineje 4. dodaje se nova alineja koja glasi: "- posjeduje red vo`nje koji je registriran i upisan u registar redova vo`nje suprotno odredbi ~lana 24. stav 1. ovog Zakona". Iza stava 6. dodaje se novi stav koji glasi: "Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 5. ovog ~lana, na osnovu nalaza inspektora ili pisanog akta organa koji vr{i upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona." ^lan 15. U ~lanu 35. iza stava 3. dodaje se novi stav koji glasi: "Naru~ilac prijevoza iz ~lana 34. ovog Zakona mo`e biti organizacija samo u slu~aju iz stava 1. alineja 1. ovog ~lana i to za jednu vo`nju, ako se radi o prijevozu u vezi sa registriranom djelatnosti te organizacije, ili gra|anin u cilju vr{enja prijevoza za posebne potrebe (vjen~anja, proslave, sahrane i sl.)." ^lan 16. U ~lanu 36. iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Organizacija iz stava 2. ovog ~lana koja je obavezna primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, u ime korisnika prijevoza, potpisuje ugovor o prijevozu, koji mo`e biti: – za ugovoreni prijevoz |aka u {kolu: kantonalno ministarstvo nadle`no za obrazovanje, osniva~ {kole ili na~elnik op}ine; – za ugovoreni prijevoz zaposlenih: pravno lice ili nadle`ni or gan kod kojih su zaposleni. Ugovorom iz stava 3. ovog ~lana definiraju se uvjeti vr{enja prijevoza, cijena i na~in pla}anja usluge prijevoza koju u cijelosti ili djelimi~no pla}a korisnik prijevoza i predaje se nadle`noj poreznoj upravi koja potvr|uje prijem na primjerku koji ostaje kod prijevoznika." Dosada{nji stav 3. postaje stav 5. ^lan 17. U ~lanu 37. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Iskaznice iz stava 3. ovog ~lana izdaju se na osnovu zaklju~enog ugovora iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona sa spiskom putnika kojeg ovjeravaju prijevoznik i naru~ilac prijevoza. Prijevoznik je du`an izdate putne listove sa spiskovima putnika iz st. 1. i 4. ovog ~lana ~uvati tri godine od dana izdavanja i voditi evidenciju o njima." Dosada{nji stav 4. postaje stav 6. ^lan 18. U ~lanu 40. u stavu 1. iza rije~i "limuzina" bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "ili karavan". ^lan 19. U ~lanu 52. stav 3. mijenja se i glasi: "Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim ili vozilom nabavljenim na osnovu ugovora o leas ing-u kod leas ing ku}e registrirane za obavljanje poslova leas ing-a ukoliko pravno ili fizi~ko lice koje vr{i prijevoz za vlastite potrebe posjeduje Potvrdu o registraciji tog vozila koja glasi na ime korisnika leas - ing-a i iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar). ^lan 20. U ~lanu 53. u stavu 1. iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "- posjeduje vozilo u vlasni{tvu ili nabavljeno na osnovu ugovora o leas ing-u koje ispunjava uvjete iz ~lana 5. ovog Zakona". Stav 2. mijenja se i glasi: "Vozilom iz stava 1. ovog ~lana mo`e upravljati fizi~ko lice iz stava 1. ovog ~lana ili voza~ koji je kod njega u radnom odnosu." Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe motornim vozilom do 1+8 sjedi{ta u putni~kom prijevozu ili teretnim vozilom najve}e dopu{tene mase do 7,5 tona." ^lan 21. U ~lanu 54. u stavu 1. na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaju rije~i: "ili prema odredbama drugog zakona kojim se ure|uje na~in izdavanja odobrenja za vr{enje privredne ili poljoprivredne djelatnosti". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Rje{enje za vr{enje prijevoza tereta za vlastite potrebe u poljoprivredi izdaje se na osnovu potvrde o posjedovanju poljoprivrednog zemlji{ta na teritoriji Bosne i Hercegovine." Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5. ^lan 22. U ~lanu 55. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno od odredbi stava 2. ovog ~lana, u slu~aju kada se vr{i prijevoz jedne vrste vlastite robe koja slu`i za obavljanje registrirane ili odobrene djelatnosti u vozilu se umjesto tovarnog lista mo`e nalaziti ovjerena otpremnica ili pisani radni nalog." ^lan 23. U ~lanu 56. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Vozilom kojim privredno dru{tvo, odnosno drugo pravno lice vr{i prijevoz za vlastite potrebe i za koje posjeduje va`e}i ugovor o kupovini na osnovu leas ing-a mora upravljati voza~ koji ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona i koji je u radnom odnosu kod tog privrednog dru{tva, odnosno pravnog lica." ^lan 24. U ~lanu 59. u stavu 1. rije~i: "1+7" zamjenjuju se rije~ima: "1+8", na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "od kojih je u prvom redu uz prednje vjetrobransko staklo najvi{e 1+1 sjedi{ta". ^lan 25. U ~lanu 65, iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi: "Ugovorom iz stava 5. ovog ~lana mo`e se odrediti i broj karata za prijevoz koje }e prijevoznik povjeriti autobusnoj stanici, s tim da na polaznoj autobusnoj stanici taj broj ne mo`e biti manji od 30% kapaciteta autobusa na tom polasku." ^lan 26. Iza ~lana 65. dodaje se novi ~lan 65a. koji glasi: "^lan 65a. Autobusna stanica obavezna je da po izvr{enom mjese~nom obra~unu stani~nih usluga do 20. u mjesecu za prethodni mjesec prijevozniku uplati ostvareni prihod od prodaje karata za prijevoz umanjen za tro{kove stani~nih usluga. U slu~aju da autobusna stanica ne izvr{i uplatu u skladu sa odredbama iz stava 1. ovog ~lana na osnovu zahtjeva prijevoznika i akta nadle`nog inspektora, prijevoznik nije obavezan povjeriti prodaju karata za prijevoz toj autobusnoj stanici dok ona prema tom prijevozniku ne izmiri obaveze iz proteklog perioda. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana Ministarstvo }e rje{enjem smanjiti kategoriju autobusnoj stanici za jednu nani`e ili }e je ukinuti ako se radi o autobusnoj stanici najni`e kategorije. Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 9 Autobusna stanica ne mo`e prijevozniku uskratiti uslugu prijema i otpreme putnika i autobusa, niti mo`e vr{iti pove}anu naplatu usluge peronizacije u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana. Prijevoznik je du`an izmiriti usluge peronizacije i provizije na osnovu prodatih karata za prijevoz do 20. u mjesecu za prethodni mjesec." ^lan 27. Iza ~lana 78. dodaje se novi ~lan 78a. koji glasi: "^lan 78a. Protiv rje{enja Ministarstva donesenog u prvom stepenu nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor." ^lan 28. ^lan 79. mijenja se i glasi: "Upravni nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona vr{i Ministarstvo. Poslove inspekcijskog nadzora provo|enja odredbi ovog Zakona obavljaju federalni i kantonalni inspektori cestovnog prometa. Poslove nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona koje se odnose na taksiprijevoz (~lan 10. stav 2. alineja 2., ~l. 13., 38., 39., 40., 41. i 42. ovog Zakona) vr{e i policijski slu`benici koji vr{e nadzor nad sigurnosti cestovnog prometa. Prilikom vr{enja nadzora iz stava 3. ovog ~lana ovla{teno lice du`no je postupati u skladu sa odredbama Zakona o prekr{ajima Federacije Bosne i Hercegovine i odredbama ~l. od 93. do 101. ovog Zakona. U slu~aju za koji je ovim Zakonom predvi|eno dono{enje upravne mjere otklanjanja utvr|enih nedostataka, privremene zabrane obavljanja djelatnosti, isklju~enja vozila iz prometa ili oduzimanja vozila, ovla{teni slu`benik iz stava 3. ovog ~lana sastavlja slu`benu zabilje{ku koju na daljnji postupak dostavlja inspektoru cestovnog prometa kantona u kojem prekr{ilac ima sjedi{te ili prebivali{te." ^lan 29. Iza ~lana 79. dodaje se novi ~lan 79a. koji glasi: "^lan 79a. Na osnovu ~injenica utvr|enih obavljenim nadzorom iz ~lana 79. st. 1. i 2. ovog Zakona, Ministarstvo donosi rje{enje o: – oduzimanju ili ukidanju kategorije autobusne stanice; – oduzimanju ovla{tenja za rad stanice tehni~kog pregleda u periodu u kojem je oprema stanice tehni~kog pregleda nekompletna, neispravna ili nije ba`darena, ili ne ispunjava druge uvjete na osnovu kojih je dobila ovla{tenje za rad; – privremenom oduzimanju licence i pe~ata kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila ili licence i pe~ata voditelja stanice tehni~kog pregleda; – zabrani vr{enja tehni~kih pregleda zbog izdavanja potvrde o ispravnosti vozila suprotno rezultatima mjerenja dobivenim na mjernoj opremi, ili stanica tehni~kog pregleda izda dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a li~nim zapa`anjem voditelja stanice ili kontrolora tehni~ke ispravnosti moglo se uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili komponenti vozila bitnih za sigurnost prometa ne odgovara propisanim normama ili tehni~ko-eksploata - cionim uvjetima i – druga rje{enja proistekla iz odredbi ovog Zakona. Upravna mjera iz stava 1. alineje 1. i 2. ovog ~lana izri~e se do otklanjanja nedostataka, a mjera iz alineje 4. izri~e se u prvom slu~aju na tri mjeseca, u ponovljenom slu~aju na jednu godinu, a u narednom ponovljenom slu~aju trajno. Upravna mjera iz stava 1. alineja 3. izri~e se u prvom slu~aju u trajanju do 10 dana a u ponovljenom slu~aju do 30 dana." ^lan 30. U ~lanu 80. stav 1. mijenja se i glasi: "Inspektor mo`e biti lice koje je diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera i ima polo`en stru~ni ispit predvi|en za rad u organima dr`avne slu`be i najmanje tri godine radnog sta`a na poslovima iz svoje struke nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme." Stav 2. se bri{e. ^lan 31. U ~lanu 82. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Postupak nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona pokre}e se po slu`benoj du`nosti ili na pisani zahtjev fizi~kog ili pravnog lica." Stav 6. mijenja se i glasi: "Or gan uprave u ~ijoj je nadle`nosti vr{enje inspekcijskog nadzora posebnim aktom odredit }e na~in obilje`avanja slu`benog vozila, te potrebnu tehni~ku opremu za vr{enje inspekcijskog nadzora." Dosada{nji st. 2., 3., 4., 5. i 6. postaju st. 3., 4., 5., 6. i 7. ^lan 32. U ~lanu 83. stav 2. se bri{e. ^lan 33. U ~lanu 85. u stavu 1. u ta~ki 2) iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "- propisnog vr{enja tehni~kog pregleda". Iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi: "- propisnog obavljanja poslova voza~a ili ~lana posade vozila". Dosada{nje alineje 4., 5. i 6. postaju alineje 5., 7. i 8. U ta~ki 3) alineja 1. mijenja se i glasi: "- vr{enje javnog prijevoza ili prijevoza za vlastite potrebe suprotno odredbama ovog Zakona". Alineja 3. mijenja se i glasi: "- vr{enje tehni~kog pregleda ako ga vr{e neovla{tena lica ili neovla{tena privredna dru{tva". Alineja 4. se bri{e. Alineja 7. mijenja se i glasi: "- ako autobusna ili teretna stanica ne ispunjava propisane uvjete". Dosada{nje alineje 5., 6. i 7. postaju alineje 4., 5. i 6. Iza ta~ke 3) dodaje se nova ta~ka 4) koja glasi: "4 ) isklju~iti vozilo iz prometa, ako utvrdi da: – za vozilo kojim se vr{i javni prijevoz nema licencu vozila za tu vrstu prijevoza, – prijevoznik vr{i linijski prijevoz putnika bez registriranog reda vo`nje, – vozilom se vr{i vanlinijski prijevoz bez dokumentacije iz ~l. 34., 35. ili 36. ovog Zakona, – ne posjeduje dopunsku taksioznaku iz ~lana 42. stav 2. alineja 4. ovog Zakona, – prijevoz za vlastite potrebe ne vr{i se u skladu sa registriranom djelatnosti." Stav 2. se bri{e. ^lan 34. U ~lanu 86. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi: " - vozilom se ~ine radnje za koje se mo`e izre}i mjera privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2. ili 5. ovog Zakona". Iza alineje 2. dodaju se nove alineje 3. i 4. koje glase: " - voza~ je pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, a u vozilu nema drugog voza~a tog prijevoznika koji je sposoban upravljati vozilom, - vr{i se prijevoz i vozilo koristi u okolnostima obavljanja djelatnosti prijevoza suprotno odredbama ovog Zakona pri ~emu se ugro`ava javni interes, interes tre}ih lica ili sigurnost putnika u prometu." Stav 5. mijenja se i glasi: "Mjera isklju~enja vozila iz stava 1. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se do otklanjanja nedostataka koji su rje{enjem utvr|eni i do izvr{enja prekr{ajnog naloga koji je inspektor izdao za u~injeni prekr{aj." Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: Broj 2 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010. "U ponovljenom slu~aju vozilo se kao predmet kojim je po~injen prekr{aj oduzima i smje{ta na prostor odre|en od nadle`ne uprave za inspekcijske poslove ili nadle`nog ministarstva unutra{njih poslova do okon~anja sudskog postupka o ~emu se izdaje potvrda o oduzimanju vozila i podnosi zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka." U stavu 6. iza rije~i "isklju~enja" dodaju se rije~i: "ili oduzimanja". Dosada{nji st. 6. i 7. postaju st. 7. i 8. ^lan 35. U ~lanu 90. stav 2. mijenja se i glasi: "Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, upu}ivanje vozila na vanredni tehni~ki pregled iz ~lana 88. stav 1. ovog Zakona obavlja inspektor izdavanjem naloga, ~iji oblik i sadr`aj posebnim aktom propisuje direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove." ^lan 36. U ~lanu 93. u stavu 1. broj "1.500,00" zamjenjuje se brojem "3.000,00". U stavu 1. iza ta~ke 5. dodaje se nova ta~ka 5a. koja glasi: "5a. ne pridr`ava se cjenovnika usluga taksiprijevoza (~lan 38. stav 2. ovog Zakona)". Ta~ka 7. se bri{e. Dosada{nje ta~.8.,9.,10.,11.,12. i 13. postaju ta~. 7., 8., 9., 10., 11. i 12. Iza sada{nje ta~ke 8. dodaju se nove ta~. 8a., 8b. i 8c. koje glase: "8a. autobusna stanica ne izvr{i uplatu prijevozniku u skladu sa ~lanom 65a. stav 1. ovog Zakona; 8b. autobusna stanica uskrati usluge prijevozniku (~lan 65a. stav 4. ovog Zakona); 8c. prijevoznik ne izmiri obaveze peronizacije autobusnoj stanici (~lan 65a. stav 5. ovog Zakona)". U stavu 2. broj "1.000,00" zamjenjuju se brojem "500,00". Iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 3., 4., 5., 6. i 7. ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je prekr{aj napravljen. Za prekr{aj iz ta~ke 8a., pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titna mjera smanjenja kategorije za jednu ni`e do izmirenja zaostalih obaveza od autobusne stanice." ^lan 37. U ~lanu 94. u stavu 1. broj "1.000,00" zamjenjuje se brojem "2.000,00". Iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi: "4a. vr{i prodaju karata za prijevoz suprotno odredbama ~lana 29. stav 6. ovog Zakona". Iza ta~ke 6. dodaju se nove ta~. 6a. i 6b. koje glase: "6a. izda iskaznicu suprotno odredbama ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 6b. ne vodi evidenciju o izdatim putnim listovima ili ne ~uva spiskove putnika u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 5. ovog Zakona". Iza ta~ke 7. dodaje se nova ta~ka 7a. koja glasi: "7a. povjeri vr{enje prijevoza za vlastite potrebe voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona ili koji nije u radnom odnosu kod tog privrednog dru{tva (~lan 56. stav 2. ovog Zakona)". U stavu 2. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "200,00". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 3., 4. i 5. ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je prekr{aj napravljen." ^lan 38. U ~lanu 95. u stavu 1. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "1.000,00". U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog Zakona" dodaju se rije~i: "ili prevozi robu za koju su propisani posebni uvjeti prijevoza vozilom koje ne ispunjava te uvjete". U ta~ki 4. rije~i: "odredbi ovog Zakona" se bri{u. Iza ta~ke 4. dodaju se nove ta~ke 4a. i 4b. koje glase: "4a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona); 4b. javni prijevoz vr{i vozilom drugog prijevoznika (~lan 18. ovog Zakona)". U ta~ki 6. rije~i: "je van utvr|enog cjenovnika" zamjenjuju se rije~ima: "suprotno utvr|enom cjenovniku". Iza ta~ke 8. dodaje se nova ta~ka 8a. koja glasi: "8a. vr{i vanlinijski prijevoz suprotno odredbi ~lana 35. stav 4. ovog Zakona". U ta~ki 14. rije~i: "st. 2., 3. i 5." se bri{u. Iza ta~ke 15. dodaje se nova ta~ka 15a. koja glasi: "15a. vr{i prijevoz tereta bez ovjerene otpremnice ili radnog naloga (~lan 55. stav 3. ovog Zakona)". Iza ta~ke 18. dodaje se nova ta~ka 18a. koja glasi: "18a. utvrdi se da je autobusna stanica prestala da ispunjava neki od uvjeta na osnovu kojih je dobila rje{enje o kategoriji (~lan 64. stav 2. ovog Zakona)". U ta~ki 20. iza rije~i "kategoriji" dodaju se rije~i: "ili prestane da ispunjava uvjete za utvr|enu kategoriju, a usluge napla}uje u skladu sa tom kategorijom". Iza ta~ke 24. dodaje se nova ta~ka 25. koja glasi: "25. utvrdi se da vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog Zakona)". U stavu 2. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "200,00". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 4., 5., 6. ili 7. iz stava 1. ovog ~lana umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim pona{anjem voza~a." ^lan 39. U ~lanu 96. u stavu 1. broj "200,00" zamjenjuju se brojem "300,00". Iza ta~ke 1. dodaje se nova ta~ka 1a. koja glasi: "1a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7. ovog Zakona)". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 1., 5., 6., 11., 12. i 15. iz stava 1. ovog ~lana umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim pona{anjem voza~a." ^lan 40. U ~lanu 97. u stavu 1. broj "100,00" zamjenjuje se brojem "200,00". Iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi: "4a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona)". U ta~ki 11. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 4.". U ta~ki 15. broj "53" zamjenjuje se brojem "56.", a rije~i "stav 2." se bri{u. U stavu 2. broj "150,00" zamjenjuju se brojem "50,00". Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 2., 5., 6., 7., 10., 11. i 13. iz stava 1. umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim pona{anjem voza~a. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM kaznit }e se voza~ slu`benog putni~kog automobila sa brojem sjedi{ta (1+4), Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 11 ako u vozilu ne posjeduje putni nalog popunjen i ovjeren na propisan na~in (~lan 7. st. 4. i 5. ovog Zakona)." ^lan 41. U ~lanu 98. u stavu 1. broj "200,00 zamjenjuje se brojem "500,00" a broj "2.000,00" zamjenjuje se brojem "1.500,00". Iza ta~ke 1. dodaje se nova ta~ka 1a. koja glasi: "1a. vr{i javni prijevoz ne pridr`avaju}i se uvjeta iz dozvole ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona)". Iza ta~ke 5. dodaju se nove ta~. 5a., 5b. i 5c. koje glase: "5a. izda iskaznicu suprotno odredbama ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 5b. ne vodi evidenciju o izdatim putnim listovima ili ne ~uva spiskove putnika u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 5. ovog Zakona; 5c. ne pridr`ava se cjenovnika usluga taksiprijevoza (~lan 38. ovog Zakona)". Ta~ka 11. se bri{e. Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM i vlasnik vozila. Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 1., 3., 6., 7. i 8. ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je u~injen prekr{aj." ^lan 42. U ~lanu 99. u stavu 1. broj "100,00" zamjenjuju se brojem "200,00". U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog Zakona" dodaju se rije~i: "ili prevozi robu za koju su propisani posebni uvjeti prijevoza vozilom koje ne ispunjava te uvjete". Iza ta~ke 2. dodaje se nova ta~ka 2a. koja glasi: "2a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7. ovog Zakona)". Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi: "6a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona)". U ta~ki 10. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 4.". U ta~ki 16. rije~i: "st. 2., 3. i 5" se bri{u. U ta~ki 17. iza rije~i: "stav 2." dodaje se broj: "3. ". Iza ta~ke 18. dodaju se nove ta~. 19. i 20. koje glase: "19. utvrdi se da je vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog Zakona); 20. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona)". ^lan 43. U ~lanu 100. u stavu 1. rije~i: "na licu mjesta" se bri{u. U ta~ki 5. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 13a.". U ta~ki 6. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 13b.". U ta~ki 27. rije~i: "st. 2., 3., 4. i 5" se bri{u. ^lan 44. U ~lanu 101. u stavu 1. rije~i: "na licu mjesta" se bri{u. ^lan 45. U ~lanu 102. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "U cilju provo|enja i primjene odredbi i instituta propisanih ovim Zakonom, federalni ministar ima ovla{tenje da donosi instrukcije, uputstva i naredbe kao op}e akte." PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Federalni ministar donijet }e propis iz ~lana 32. stav 6. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Federalni ministar }e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti podzakonske propise sa odredbama ovog Zakona. Vlada Federacije BiH }e u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona svojim propisom urediti obaveze prijevoznika koji vr{e javni prijevoz putnika u pogledu izjedna~avanja mogu}nosti i pristupa~nosti licima sa invaliditetom. ^lan 47. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada ili op}ine uskladit }e svoje propise iz oblasti cestovnog prometa sa odredbama ovog Zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada ili op}ine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom. Licence prijevoznika, licence za vozilo i iskaznice za voza~e koje su izdate prema odredbama Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalna ministarstva uskladit }e i izdati u skladu sa odredbama ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Licenca prijevoznika za taksiprijevoz ili licenca vozila za vozilo koje ne posjeduje va`e}u dopunsku taksioznaku, bit }e oduzeta rje{enjem nadle`nog ministarstva. ^lan 48. Odredbe ~lana 9. ovog Zakona u pogledu stru~ne spreme za voza~a ne odnose se na voza~a koji je na dan 19.06.1998. godine bio zaposlen na radnom mjestu voza~a kod prijevoznika koji vr{i javni prijevoz, te na KV ili VKV voza~a koji je to zvanje stekao prema ranijim propisima. ^lan 49. Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 50. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 11. studenoga 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 3. prosinca 2009. godine. Broj 01-02-01/10 12. sije~nja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lanak 1. U Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/06) ~lanak 2. mijenja se i glasi:
Zakon o građevinskim proizvodima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 78/09 16.12.2009 građevinski proizvod ZAKONO GRA\EVNIM PROIZVODIMAI. OP]E ODREDBE^lanak 1.Predmet ZakonaOvim se Zakonom ure|uju tehni~ka svojstva, ocjenjivanjesukladnosti i dokazivanje uporabljivosti gra|evnih proizvodakao uvjeta za njihovo stavljanje na tr`i{te, distribuciju i uporabuu mjeri potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za gra|evinuodre|enih posebnim propisima, provedba upravnih i drugihpostupaka te prava i obveze tijela dr`avne uprave, pravnih ifizi~kih osoba s tim u vezi.^lanak 2.Posebni propisiNa pitanja vezana za postupke prema ovom Zakonu koja nisuure|ena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o uprav nompostupku ("Slu`bene novine Federacije BiH," br. 2/98 i 48/99).Na pitanja u vezi sa stavljanjem na tr`i{te i distribucijugra|evnih proizvoda koja nisu ure|ena ovim Zakonomprimjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se ure|uje op}asigurnost proizvoda i op}i tehni~ki zahtjevi za proizvode.^lanak 3.Posebnim propisima ne smije se ograni~avati stavljanje natr`i{te, distribucija i uporaba gra|evnih proizvoda kojiispunjavaju zahtjeve ure|ene ovim Zakonom i propisimadonesenim na temelju ovoga Zakona.Podzakonski propisi, ~ije je dono{enje propisano posebnimzakonima, a koji mogu utjecati na tehni~ka i druga svojstvagra|evnih proizvoda i drugo {to je ure|eno ovim Zakonom ipropisima donesenim na temelju ovoga Zakona, donose se uzsuglasnost Federalnog ministarstva prostornog ure|enja (udaljnjem tekstu: Ministarstvo).^lanak 4.PojmoviPojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljede}ezna~enje:–gra|evni proizvod je bilo koji proizvod koji jeproizveden za trajnu ugradnju u gra|evine {to uklju~ujevisokogradnju i niskogradnju,–tehni~ka specifikacija je norma na koju upu}ujetehni~ki propis, tehni~ki propis ili tehni~ko dopu{tenje,–tehni~ko dopu{tenje je povoljna tehni~ka ocjenauporabljivosti gra|evnog proizvoda za odre|enunamjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjevaza gra|evinu za koju se proizvod koristi,–uskla|ena europska specifikacija je uskla|ena europ -ska norma, priznata nacionalna norma ili europskotehni~ko dopu{tenje,–uskla|ena europska norma je europska normapripremljena na temelju mandata Europske komisije ~ijije naslov, referencijska oznaka, da tum po~etka primjene te da tum zavr{etka istodobne primjene opre~nenacionalne tehni~ke specifikacije, objavljena uslu`benom glasniku Europske unije,–priznata nacionalna norma je norma dr`ave ~laniceEuropske unije za koju je u skladu s pravilima Direktive89/106/EEZ odobrena primjena kao uskla|ene europske norme,–europsko tehni~ko dopu{tenje je tehni~ko dopu{tenjekoje je donijela ovla{tena pravna osoba ili drugaovla{tena osoba kao ~lanica Europske organizacije tijela za tehni~ka dopu{tenja (EOTA-e),–stavljanje na tr`i{te gra|evnog proizvoda je trenutakkada proizvod prvi puta iz proizvodnje ili uvoza prelaziu distribuciju, uz naplatu ili besplatno,–distribucija gra|evnog proizvoda je radnja u opskrbigra|evnim proizvodima radi stavljanja istih na tr`i{te,Godina XVI – Broj 78Srijeda, 16. 12. 2009. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 Broj 78 – Stranica 2SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 16.12.2009.–uporaba gra|evnog proizvoda je njegovo dr`anje nagradili{tu, njegova ugradnja i uporaba nakon {to jeugra|en u gra|evinu,–tvornica je bilo koji proizvodni pogon u kojem seproizvodi, prera|uje i obra|uje gra|evni proizvod,–proizvo|a~ je svaka pravna ili fizi~ka osoba kojaizra|uje, prera|uje i obra|uje proizvod kao i svakaosoba koja se predstavlja kao proizvo|a~ stavljanjemsvog imena, za{titnog znaka ili drugog znakarazlikovanja ako ima sjedi{te odnosno prebivali{te uBosni i Hercegovini,–dis trib uterje pravna osoba ili obrtnik u lancu opskrbegra|evnim proizvodima s ciljem njihovog stavljanja natr`i{te,–uvoznik je svaka pravna osoba ili obrtnik koja gra|evniproizvod iz drugih dr`ava stavlja na tr`i{te,–ovla{teni zastupnik je svaka pravna osoba registriranau Federaciji Bosne i Hercegovine koju je proizvo|a~pisano ovlastio da djeluje umjesto njega za posebnezada}e u smislu ovoga Zakona,–ovla{tena pravna osoba je osoba ovla{tena zadono{enje tehni~kog dopu{tenja, provo|enje radnjiocjenjivanja sukladnosti, izdavanje potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnje i/ili potvrde o sukladnosti.Pojmovi: bitni zahtjevi za gra|evinu, tehni~ki propis,gra|evina, gradili{te, gra|enje, ugradnja, izvo|a~, glavni projekt i izvedbeni projekt imaju zna~enje odre|eno Zakonom oprostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na razini FederacijeBosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br.2/06, 72/07 i 32/08).^lanak 5.Tehni~ka svojstva gra|evnog proizvodaTehni~ka svojstva gra|evnog proizvoda moraju biti takva dauz propisanu ugradnju sukladno namjeni gra|evine, uzpropisano, odnosno projektom odre|eno odr`avanje podnose sve utjecaje uobi~ajene uporabe i utjecaje okoline, tako da gra|evinau koju je ugra|en tijekom projektnog roka uporabe ispunjavabitne zahtjeve za gra|evinu.^lanak 6.Tehni~ka svojstva koja mora imati gra|evni proizvododre|uju se tehni~kim propisom koji se donosi na temeljuZakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na raziniFederacije Bosne i Hercegovine.^lanak 7.Naslov i referencijska oznaka bosanskohercegova~ke BASnorme kojom je prihva}ena uskla|ena europska norma navodi seu odgovaraju}em tehni~kom propisu.Smatra se da gra|evni proizvod za koji je potvr|enasukladnost s odgovaraju}om tehni~kom specifikacijom imatehni~ka svojstva propisana ~lankom 6.ovoga Zakona.^lanak 8.Propisima kojima se ure|uju pitanja za{tite na radu ne moguse odrediti mjere vezane za za{titu djelatnika prilikom rukovanjaili uporabe gra|evnih proizvoda kojima bi se utjecalo na tehni~ka svojstva koja mora imati gra|evni proizvod.^lanak 9.Stavljanje na tr`i{te, distribucija i uporabagra|evnog proizvodaGra|evni proizvod mo`e se stavljati na tr`i{te, distribuirati iuporabiti samo ako je dokazana njegova uporabljivost te ako jeozna~en i popra}en tehni~kim uputama u skladu s ovimZakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.Zabranjeno je izdavanje dokumenata vezanih uz stavljanjena tr`i{te, distribuciju i uporabu gra|evnih proizvoda kojinazivom, izgledom, sadr`ajem ili na drugi na~in mogu dovesti uzabludu glede dokumenata kojima se utvr|uju tehni~ka svojstvagra|evnog proizvoda, potvr|uje njihova sukladnost ili dokazujenjihova uporabljivost.^lanak 10.Proizvo|a~, uvoznik, ovla{teni zastupnik i dis trib uter du`nisu poduzimanjem odgovaraju}ih mjera osigurati da tehni~kasvojstva gra|evnog proizvoda tijekom njegove distribucijeostanu nepromijenjena.Izvo|a~ i druga osoba koja je preuzela gra|evni proizvodradi gra|enja du`ni su poduzimanjem odgovaraju}ih mjeraosigurati da tehni~ka svojstva gra|evnog proizvoda od njegovapreuzimanja do ugradnje ostanu nepromijenjena.^lanak 11.Uporabljivost gra|evnog proizvodaGra|evni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehni~kasvojstva sukladna tehni~koj specifikaciji.Uporabljivost gra|evnog proizvoda dokazuje se, ovisno onjegovoj vrsti i tehni~koj specifikaciji, ispravom o sukladnostikoja se izdaje nakon provo|enja, odnosno osiguranja provo|enja postupka ocjenjivanja sukladnosti tehni~kih svojstavagra|evnog proizvoda s tehni~kom specifikacijom te oznakomsukladnosti, propisanih ovim Zakonom.Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka uporabljivost gra|evnogproizvoda proizvedenog ili izra|enog na gradili{tu za potrebe tog gradili{ta dokazuje se u skladu s glavnim projektom iliizvedbenim projektom gra|evine, ovim Zakonom i propisimadonesenim na temelju ovoga Zakona ili tehni~kim propisom.II. TEHNI^KO DOPU[TENJE^lanak 12.Tehni~ko dopu{tenje mo`e se donijeti za gra|evni proizvodza koji ne postoji tehni~ki propis, odnosno norma na kojuupu}uje tehni~ki propis ili uskla|ena europska norma odnosnospecifikacija jo{ nije preuzeta kao bosanskohercegova~ka BASnorma odnosno tehni~ka specifikacija, odnosno za gra|evniproizvod ~ija tehni~ka svojstva znatno odstupaju od svojstavaodre|enih tehni~kim propisom ili normom na koju upu}uje tajpropis.^lanak 13.Tehni~kim dopu{tenjem utvr|uju se tehni~ka svojstvagra|evnog proizvoda te se odre|uje na~in dokazivanja njegoveuporabljivosti, radnje koje se provode u postupku ocjenjivanjasukladnosti njegovih tehni~kih svojstava i isprava o sukladnostigra|evnog proizvoda kojom se dokazuje njegova uporabljivost.Tehni~ko dopu{tenje na zahtjev proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, odnosno uvoznika gra|evnog proizvoda donosiovla{tena pravna osoba nakon ispitivanja i ocjenjivanja tehni~kih svojstava gra|evnog proizvoda koje se provodi ispitivanjemtehni~kih svojstava proizvoda i utvr|ivanjem uporabljivosti togproizvoda.Ministarstvo vodi evidenciju donesenih tehni~kihdopu{tenja.^lanak 14.Tro{kove dono{enja tehni~kog dopu{tenja snosi osoba kojaje predlo`ila njegovo dono{enje.^lanak 15.Tehni~ko dopu{tenje va`i do dono{enja odgovaraju}egtehni~kog propisa, norme na koju upu}uje tehni~ki propis,odnosno do roka na koji je doneseno, a najdulje pet godina oddana izdavanja.Na zahtjev proizvo|a~a, ovla{tenog zastupnika, odnosnouvoznika gra|evnog proizvoda va`enje tehni~kog dopu{tenjamo`e se jednom produljiti za najdulje pet godina.^lanak 16.Tehni~ko dopu{tenje mo`e se stavljati izvan snage ako seutvrdi da gra|evni proizvod za koji je doneseno nema tehni~kasvojstva koja pod uvjetima iz ~lanka 5. ovoga Zakonaosiguravaju da gra|evina u koju su ugra|eni ispunjava bitnezahtjeve za gra|evinu.Rje{enje o stavljanju izvan snage tehni~kog dopu{tenjadonosi Ministarstvo. Srijeda, 16.12.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 78 – Stranica 3^lanak 17.Odgovornost ovla{tene pravne osobePravna osoba ovla{tena za dono{enje tehni~kog dopu{tenjaodgovorna je za provedbu radnji koje prethode dono{enjudopu{tenja, odnosno za dono{enje dopu{tenja sukladno va`e}impropisima i pravilima struke te za trajno ispunjavanje uvjetapropisanih za davanje tog ovla{tenja.Osoba ovla{tena za dono{enje tehni~kog dopu{tenja du`na je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni u vezi s uvjetima zadavanje i oduzimanje tog ovla{tenja najkasnije u roku od 14 danaod dana nastanka te promjene.^lanak 18.Ovla{tenje za dono{enje tehni~kih dopu{tenjaOvla{tenje za dono{enje tehni~kog dopu{tenja daje ioduzima Ministarstvo u skladu s ovim Zakonom i propisimadonesenim na temelju ovoga Zakona.^lanak 19.PravilnikMinistar pravilnikom propisuje:–uvjete za davanje, produljenje i oduzimanje ovla{tenjaza dono{enje tehni~kog dopu{tenja glede osoba,tehni~ke opremljenosti, na~ina i slo`enosti obavljanjatih poslova, odgovornosti za rezultate postupka iposlova u vezi s dono{enjem tehni~kih dopu{tenja,neovisnosti osobito u odnosu na proizvo|a~a,ovla{tenog zastupnika, odnosno uvoznika gra|evnogproizvoda te sredstva kojima pravna osoba dokazujeispunjavanje tih uvjeta,–metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz ispitivanje tehni~kih svojstava gra|evnog proizvoda upostupku dono{enja tehni~kih dopu{tenja,–oblik i sadr`aj tehni~kog dopu{tenja,–na~in evidentiranja donesenih tehni~kih dopu{tenja tesadr`aj i na~in vo|enja evidencije tehni~kih dopu{tenja.III. OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI^lanak 20.Radnje ocjenjivanja sukladnostiSukladnost gra|evnog proizvoda s tehni~kom specifika -cijom u postupku ocjenjivanja sukladnosti utvr|uje seprovedbom jedne ili vi{e sljede}ih radnji:–po~etnog ispitivanja tipa gra|evnog proizvoda kojeprovodi proizvo|a~, odnosno po~etnog ispitivanja tipagra|evnog proizvoda od pravne osobe ovla{tene zaocjenjivanje sukladnosti,–ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvr|enomplanu ispitivanja od proizvo|a~a ili pravne osobeovla{tene za ocjenjivanje sukladnosti,–ispitivanja slu~ajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje izskupine pripremljene za isporuku, odnosno na tr`i{tu ilina gradili{tu iz isporu~ene skupine od pravne osobeovla{tene za ocjenjivanje sukladnosti,–stalne tvorni~ke kontrole proizvodnje koju provodiproizvo|a~,–po~etnog nadzora tvornice i po~etnog nadzora tvorni~ke kontrole proizvodnje koje provodi pravna osobaovla{tena za ocjenjivanje sukladnosti i–stalnog nadzora, procjene i ocjenjivanja tvorni~kekontrole proizvodnje koju provodi pravna osobaovla{tena za ocjenjivanje sukladnosti.^lanak 21.Potvr|ivanje sukladnostiPravna osoba ovla{tena za provedbu radnji ocjenjivanjasukladnosti i proizvo|a~, o svakoj radnji iz ~lanka 20. ovogaZakona koja je provedena ili se provodi, izdaje dokument idostavlja ga pravnoj osobi ovla{tenoj za izdavanje povrde osukladnosti gra|evnog proizvoda, proizvo|a~u, ovla{tenomzastupniku, odnosno uvozniku, koji su ga du`ni trajno ~uvati.Pozitivnim dokumentima iz stavka 1. ovoga ~lanka, te popotrebi vrednovanjem i/ili zavr{nim ocjenjivanjem rezultataradnji ocjenjivanja sukladnosti, potvr|uje se sukladnostgra|evnog proizvoda s tehni~kom specifikacijom.^lanak 22.Potvrda o tvorni~koj kontroli proizvodnjeTemeljem pozitivnih dokumenata iz ~lanka 21. ovogaZakona o provedbi radnji iz ~lanka 20. alineja 5. i/ili 6. ovogaZakona ovla{tena osoba izdaje potvrdu o tvorni~koj kontroliproizvodnje.^lanak 23.Odgovornost ovla{tene pravne osobePravna osoba ovla{tena za provedbu radnji ocjenjivanjasukladnosti, odnosno za izdavanje potvrde o tvorni~koj kontroliproizvodnje odgovorna je za provo|enje tih radnji, odnosnoizdavanje potvrda u skladu s va`e}im propisima i pravilimastruke te za trajno ispunjavanje uvjeta propisanih za davanje togovla{tenja.Pravna osoba ovla{tena za provedbu postupka ocjenjivanjasukladnosti, odnosno za izdavanje potvrde o tvorni~koj kontroliproizvodnje du`na je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeniu vezi s uvjetima za davanje i oduzimanje tog ovla{tenjanajkasnije u roku od 14 dana od dana nastanka te promjene.^lanak 24.Ovla{tenje za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti iizdavanje potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnjeOvla{tenje za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti,odnosno za provedbu pojedinih radnji koje se provode u tompostupku za pojedine vrste gra|evnih proizvoda te za izdavanjepotvrda o tvorni~koj kontroli proizvodnje, daje, produljuje ioduzima Ministarstvo.^lanak 25.PravilnikMinistar pravilnikom propisuje:–uvjete za davanje, produljenje i oduzimanje ovla{tenjaza provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti,odnosno provedbu pojedinih radnji u tom postupku te zaizdavanje potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnjeglede osoba, tehni~ke opremljenosti, na~ina i slo`enostiobavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultateprovo|enja tih postupaka, neovisnosti osobito u odnosuna proizvo|a~a, ovla{tenog zastupnika, odnosnouvoznika gra|evnog proizvoda i na osobu koja izdajeispravu o sukladnosti te sredstva kojima pravna osobadokazuje ispunjavanje tih uvjeta i–metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz postupke, dokumente i radnje ocjenjivanja sukladnosti.IV. ISPRAVE O SUKLADNOSTI^lanak 26.Isprave o sukladnosti gra|evnog proizvoda su:–potvrda o sukladnosti,–izjava o sukladnosti.^lanak 27.Osobe koje izdaju isprave o sukladnostiPotvrdu o sukladnosti izdaje ovla{tena pravna osoba nazahtjev proizvo|a~a, ovla{tenog zastupnika, odnosno uvoznikagra|evnih proizvoda, koji snosi tro{kove njezina izdavanja.Izjavu o sukladnosti izdaje proizvo|a~, ovla{teni zastupnik,odnosno uvoznik gra|evnog proizvoda.Osoba koja je izdala potvrdu o sukladnosti, odnosno izjavu osukladnosti za gra|evni proizvod koji se stavlja na tr`i{te napodru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`na je tu potvrdu,odnosno izjavu dostaviti Ministarstvu u roku od 10 dana od dananjezina izdavanja. Ministarstvo vodi evidenciju izdanih isprava o sukladnosti.^lanak 28.Predmet potvr|ivanjaPotvrdom o sukladnosti i/ili izjavom o sukladnosti potvr|ujese da su provedene, odnosno da se provode propisane radnje u Broj 78 – Stranica 4SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 16.12.2009.postupku ocjenjivanja sukladnosti, da je u tom postupkupotvr|ena sukladnost gra|evnog proizvoda s odgovaraju}omtehni~kom specifikacijom te da se proizvod mo`e stavljati natr`i{te i koristiti za gra|enje.^lanak 29.Radnje koje prethode izdavanju isprava o sukladnostiPotvrda o sukladnosti i izjava o sukladnosti mogu se izdatisamo ako su proizvo|a~ i pravna osoba ovla{tena za ocjenjivanjesukladnosti proveli i/ili provode radnje iz ~lanka 20. ovogaZakona prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti pojedinoggra|evnog proizvoda propisanog pravilnikom iz ~lanka 32.ovoga Zakona.U slu~ajevima odre|enim pravilnikom iz ~lanka 32. ovogaZakona izjava o sukladnosti mo`e se izdati nakon provedbepropisanih radnji i ako je prethodno izdana potvrda osukladnosti.^lanak 30.Odgovornost ovla{tene pravne osobePravna osoba ovla{tena za izdavanje potvrde o sukladnostiodgovorna je za izdavanje potvrde sukladno va`e}im propisima ipravilima struke te za trajno ispunjavanje uvjeta propisanih zadavanje tog ovla{tenja.Osoba ovla{tena za izdavanje potvrde o sukladnosti du`na jeobavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni u vezi s uvjetima zadavanje i oduzimanje tog ovla{tenja najkasnije u roku od 14 danaod dana nastanka te promjene.^lanak 31.Ovla{tenje za izdavanje potvrde o sukladnostiOvla{tenje za izdavanje potvrde o sukladnosti daje,produljuje i oduzima Ministarstvo.^lanak 32.PravilnikMinistar pravilnikom propisuje:–uvjete za izdavanje, produljenje i oduzimanje ovla{tenjaza davanje potvrde o sukladnosti glede osoba, tehni~keopremljenosti, na~ina i slo`enosti obavljanja tihposlova, odgovornosti za davanje potvrde o sukladnosti, neovisnosti osobito u odnosu na proizvo|a~a,ovla{tenog zastupnika, odnosno uvoznika gra|evnogproizvoda te za osobu koja provodi postupke i radnjeocjenjivanja sukladnosti, te sredstva kojima pravnaosoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta,–sustave ocjenjivanja sukladnosti gra|evnih proizvoda,–pobli`e uvjete za izdavanje isprava o sukladnosti,–sadr`aj isprava o sukladnosti i–na~in vo|enja i sadr`aj evidencije izdanih isprava osukladnosti.V. TEHNI^KE UPUTE I OZNAKA SUKLADNOSTI^lanak 33.Obveza izrade tehni~kih uputa i ozna~avanja proizvodaProizvo|a~, ovla{teni zastupnik, odnosno uvoznik gra|ev -nog proizvoda mora prije stavljanja na tr`i{te, odnosno uporabegra|evnog proizvoda izraditi tehni~ke upute i proizvod ozna~itioznakom sukladnosti.Gra|evni proizvod se ne smije stavljati na tr`i{te nitidistribuirati bez tehni~ke upute i oznake sukladnosti.Tehni~ke upute moraju slijediti svaki gra|evni proizvod kojise isporu~uje. Kada se dva ili vi{e istih gra|evnih proizvodaisporu~uju odjednom, tehni~ke upute moraju slijediti svakopojedina~no pakiranje. Kod isporuke gra|evnog proizvoda urasutom stanju tehni~ke upute moraju slijediti svaku pojedina~nu isporuku.Za provedbu odredbe iz stavka 3. ovoga ~lanka odgovoran jedis trib uter.^lanak 34.Ozna~avanjem gra|evnog proizvoda oznakom sukladnostiproizvo|a~, ovla{teni zastupnik, odnosno uvoznik gra|evnogproizvoda preuzima odgovornost da ozna~eni proizvod imatehni~ka svojstva odre|ena odgovaraju}om tehni~kom specifi -ka cijom, da ispunjava sve druge propisane uvjete te da je toutvr|eno na na~in propisan ovim Zakonom.^lanak 35.Tehni~ke uputeTehni~ke upute moraju sadr`avati prijepis izjave o sukladno -sti, podatke zna~ajne za ~uvanje, prijevoz i uporabu gra|evnogproizvoda te moraju biti pisane jednim od slu`benih pisama najednom od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine tako da sudistributeru i izvo|a~u razumljive.U tehni~kim uputama mora biti naveden rok do kojega segra|evni proizvod smije ugraditi, odnosno da taj rok nijeograni~en.Uz pisani tekst tehni~ke upute, radi lak{eg razumijevanja,mogu sadr`avati nacrte i ilustracije.^lanak 36.Oznaka sukladnostiOznakom sukladnosti smije se ozna~iti samo gra|evniproizvod za koji su izdani potvrda o sukladnosti i izjava osukladnosti.Gra|evni proizvod za koji se izjavom o sukladnostipotvr|uje sukladnost s odgovaraju}om tehni~kom specifikac -ijom kojom je prihva}ena uskla|ena europska specifikacijaozna~ava se oznakom sukladnosti: "E".^lanak 37.Gra|evni proizvod ne smije se ozna~avati na na~in koji bimogao dovesti u zabludu glede svojstava proizvoda vezanih zaoblik i zna~enje oznake sukladnosti: "CE", odnosno "E".Ostale oznake koje se stavljaju na gra|evni proizvod ne smiju naru{avati vidljivost i ~itljivost oznake sukladnosti "E".^lanak 38.Na~in ozna~avanja gra|evnih proizvoda te oblik i sadr`ajoznaka sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.VI. VA@ENJE DOKUMENATA I ZNAKOVA IZDANIHPREMA STRANIM PROPISIMA^lanak 39.Dokument o radnji ocjenjivanja sukladnosti i isprava osukladnostiDokument o radnji ocjenjivanja sukladnosti koji izdaproizvo|a~ prema propisima druge dr`ave priznaje se ako pravna osoba ovla{tena za provedbu odgovaraju}e radnje ocjenjivanjasukladnosti, odnosno izdavanje potvrde o sukladnosti gra|evnog proizvoda prema ovom Zakonu, potvrdi da je izdan sukladnoodgovaraju}oj tehni~koj specifikaciji.Sastavni dio potvrde iz stavka 1. ovoga ~lanka je prijevoddokumenata koji se potvr|uju na jedan od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine.^lanak 40.Dokument o radnji ocjenjivanja sukladnosti, odnosnoisprava o sukladnosti izdana u skladu s propisima druge dr`aveva`i ako je to odre|eno me|unarodnim ugovorom koji obvezujeBosnu i Hercegovinu.Dokument iz stavka 1. ovoga ~lanka mora biti preveden najedan od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine.VII. NADZOR^lanak 41.Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona te zakonitost rada i postupanja osoba sjavnim ovlastima dobivenim na temelju ovoga Zakona provodiurbanisti~ko-ekolo{ki inspektor Federalne uprave za inspek -cijske poslove, kantonalni gra|evinski inspektori te federalnitr`i{ni inspektori, svatko u okviru svoje nadle`nosti. Srijeda, 16.12.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 78 – Stranica 5^lanak 42.Nadle`nost za provedbu inspekcijskog nadzoraInspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u vezi s proizvod -njom i uporabom gra|evnih proizvoda provode inspektori urba -ni sti~ko- ekolo{ke inspekcije Federalne uprave za inspekcijskeposlove za objekte i postrojenja za koje je Ministarstvo izdaloodobrenje za gra|enje.Za objekte i postrojenja za koje su kanton ili op}ina izdaliodobrenje za gra|enje, inspekcijski nadzor vr{i kantonalniinspektor.Federalni tr`i{ni inspektori Federalne uprave za inspekcijskeposlove vr{e inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenuovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona, a usvezi s proizvodnjom, stavljanjem na tr`i{te i distribucijomgra|evnih proizvoda.^lanak 43.Du`nosti ovla{tenih pravnih osoba, proizvo|a~a, ovla{tenihzastupnika, uvoznika i distributeraOvla{tena pravna osoba, proizvo|a~, ovla{teni zastupnik,uvoznik, dis trib uter i druga osoba du`ni su Ministarstvu iinspektoru mjerodavnom za vr{enje nadzora nad provedbomovoga Zakona omogu}iti pregled svih prostora i uvid u sve radnje i/ili dokumente vezane za ocjenjivanje sukladnosti, dokazivanjeuporabljivosti, stavljanje na tr`i{te i distribuciju gra|evnogproizvoda.^lanak 44.Otklanjanje nepravilnosti proizvodnje, stavljanja na tr`i{te idistribucijeU provedbi inspekcijskog nadzora mjerodavni inspektor imapravo i obvezu proizvo|a~u, ovla{tenom zastupniku, uvozniku,distributeru gra|evnog proizvoda i drugoj osobi rje{enjemnarediti otklanjanje nepravilnosti glede proizvodnje, stavljanjana tr`i{te i distribucije gra|evnog proizvoda.Otklanjanje nepravilnosti u pogledu proizvodnje gra|evnogproizvoda mjerodavni inspektor nare|uje proizvo|a~ugra|evnog proizvoda ako utvrdi da proizvo|a~:–ne provodi na propisani na~in radnje ocjenjivanjasukladnosti koje je obvezan provoditi, ili–ne ispunjava propisane uvjete glede provedbe radnjiocjenjivanja sukladnosti.Otklanjanje nepravilnosti glede stavljanja na tr`i{te, odnosno distribucije gra|evnog proizvoda mjerodavni inspektor nare|ujeproizvo|a~u, ovla{tenom zastupniku, uvozniku, odnosnodistributeru gra|evnog proizvoda ako utvrdi da:–za gra|evni proizvod nisu provedene ili se ne provodepropisane radnje ocjenjivanja sukladnosti ili–je gra|evni proizvod stavljen na tr`i{te, odnosno da sedistribuira protivno propisima, a ne radi se o razlozimaodre|enim ~lankom 46. ovoga Zakona.Dono{enje rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka o otklanjanjunepravilnosti proizvodnje ne isklju~uje obvezu dono{enjarje{enja o otklanjanju nepravilnosti stavljanja na tr`i{te, odnosnodistribucije gra|evnog proizvoda.^lanak 45.Otklanjanje nepravilnosti ugradnjeMjerodavni inspektor ima pravo i obvezu rje{enjem nareditiizvo|a~u i/ili nadzornom in`enjeru otklanjanje nepravilnosti akoutvrdi da se gra|evni proizvod ugra|uje, a da odgovorna osobana gradili{tu nije na propisani na~in utvrdila da:–je gra|evni proizvod isporu~en s tehni~kim uputama,–se podatci iz tehni~kih uputa podudaraju s podatcima uoznaci sukladnosti ili–su tehni~ka svojstva gra|evnog proizvoda i podatcizna~ajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj nasvojstva i trajnost gra|evine, posebice rok uporabe,sukladna svojstvima i podatcima odre|enim glavnimprojektom.Mjerodavni inspektor ima pravo i obvezu rje{enjem nareditiizvo|a~u otklanjanje nepravilnosti ako utvrdi da se gra|evniproizvod ugra|uje, a da:–je isporu~en bez tehni~kih uputa,–se podatci iz tehni~kih uputa ne podudaraju s podatcimau oznaci sukladnosti,–tehni~ka svojstva gra|evnog proizvoda ili podatcizna~ajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj nasvojstva i trajnost gra|evine, posebice rok uporabe nisusukladni svojstvima i podatcima odre|enim glavnimprojektom,–se ne ugra|uje sukladno tehni~kim uputama ili–se prevozi, skladi{ti, ugra|uje ili se njime rukuje nana~in koji ne osigurava o~uvanje njegovih tehni~kihsvojstava.^lanak 46.Zabrana stavljanja na tr`i{te i distribucijegra|evnog proizvodaMjerodavni inspektor ima pravo i obvezu rje{enjem zabraniti stavljanje na tr`i{te i distribuciju gra|evnog proizvoda ako utvrdi da je proizvod:–bez isprave o sukladnosti,–bez tehni~ke upute ili s neispravnom tehni~kom uputom,–bez oznake sukladnosti,–nepropisno ozna~en ili–da nije osigurano da tehni~ka svojstva, odnosnouporabljivost gra|evnog proizvoda tijekom njegovedistribucije ostane nepromijenjena.Zabrana iz stavka 1. ovog ~lanka odnosi se na svakiprimjerak i svu koli~inu gra|evnog proizvoda na tr`i{tuFederacije Bosne i Hercegovine.Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka, zabrana za gra|evneproizvode za koje nije osigurano da tehni~ka svojstva, odnosnonjihova uporabljivost tijekom njihove distribucije ostanenepromijenjena, odnosi se samo na primjerke, odnosno koli~inegra|evnog proizvoda koji su obuhva}eni konkretniminspekcijskim nadzorom u kojem je utvr|ena promjena svojstava gra|evnog proizvoda.^lanak 47.@alba izjavljena protiv rje{enja mjerodavnog inspektoraFederalne uprave za inspekcijske poslove ne odga|a izvr{enjerje{enja.^lanak 48.Zabrana stavljanja na tr`i{te, distribucije i/ili ugradnjegra|evnog proizvodaAko se u postupku nadzora mjerodavnog inspektora utvrdida gra|evni proizvod ne ispunjava zahtjeve propisane ovimZakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona iliposebnim propisom, osoba ovla{tena za provedbu tog postupkaima pravo i obvezu rje{enjem zabraniti njegovo stavljanje natr`i{te, distribuciju i/ili ugradnju, bez obzira na to {to su za tajproizvod provedeni ili se provode propisane radnje ocjenjivanjasukladnosti, odnosno {to je za njega izdana isprava o sukladnosti.Rje{enjem iz stavka 1. ovoga ~lanka nare|uje se i povratneugra|enoga gra|evnog proizvoda ako je utvr|enanesukladnost proizvoda takva da ugro`ava ili mo`e ugroziti `ivot ljudi i/ili okoli{.@alba na rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka ne odla`eizvr{enje rje{enja.Ako se u nadzoru iz stavka 1. ovoga ~lanka utvrdi dagra|evni proizvod ne ispunjava propisane zahtjeve, tro{kove togutvr|ivanja snosi proizvo|a~, ovla{teni zastupnik, uvoznik,odnosno dis trib uter gra|evnog proizvoda, odnosno druga osoba.Ako se utvrdi da gra|evni proizvod ispunjava propisanezahtjeve, tro{kove tog utvr|ivanja snosi osoba povodom ~ije jeprijave provedeno utvr|ivanje.Rje{enje iz stavka 1. ovog ~lanka objavit }e se u "Slu`benimnovinama Federacije BiH". Broj 78 – Stranica 6SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 16.12.2009.^lanak 49.Sumnja u gra|evni proizvodAko se u nadzoru gra|evnog proizvoda osnovano posumnjada gra|evni proizvod ne ispunjava propisane zahtjeve, iako su zataj proizvod provedene ili se provode propisane radnjeocjenjivanja sukladnosti, osoba koja provodi upravni nadzor ilimjerodavni inspektor zatra`it }e od stru~ne osobe provedbukontrolnog postupka.Ako se u kontrolnom postupku utvrdi da gra|evni proizvodne ispunjava propisane zahtjeve, osoba koja provodi upravninadzor, odnosno mjerodavni inspektor proizvo|a~u, ovla{tenomzastupniku, uvozniku, odnosno distributeru gra|evnog proizvo -da rje{enjem nare|uje zabranu stavljanja na tr`i{te i distribucijugra|evnog proizvoda te se istim rje{enjem zabranjuje ugradnjatog gra|evnog proizvoda svim potencijalnim izvo|a~ima.Rje{enjem iz stavka 2. ovoga ~lanka odre|uju se tro{koviprovedbe kontrolnog postupka te obveznik pla}anja tih tro{kova.^lanak 50.Kontrolni postupak je postupak utvr|ivanja ima li gra|evniproizvod propisana tehni~ka svojstva te ispunjava li i drugepropisane zahtjeve.Kontrolni postupak provodi se ispitivanjem uzorakagra|evnog proizvoda ili provedbom drugih potrebnih radnji poprogramu koji utvr|uje osoba koja provodi taj postupak.Ministar pravilnikom pobli`e propisuje kontrolni postupak ina~in provedbe kontrolnog postupka.^lanak 51.Gra|evni proizvod za koji je doneseno rje{enje o zabranistavljanja na tr`i{te, distribuciji i ugradnji smatra se gra|evnimproizvodom ~ija uporabljivost nije dokazana te se u svakomkonkretnom slu~aju njegove ugradnje poduzimaju mjerepropisane posebnim zakonom.^lanak 52.Povrat neugra|enog gra|evnog proizvodaRje{enjem iz ~lanka 48. stavak 2. nare|uje se ovla{tenomzastupniku, uvozniku, odnosno distributeru gra|evnogproizvoda te svim potencijalnim izvo|a~ima i investitorimapovrat neugra|enoga gra|evnog proizvoda osobi koja je izdalaizjavu o sukladnosti tog proizvoda.Osoba iz stavka 1. ovoga ~lanka koja je izdala izjavu osukladnosti gra|evnog proizvoda za koji je nare|en povrat morabez odgode taj proizvod preuzeti.Gra|evni proizvod za koji je nare|en povrat mo`e se kaogra|evni proizvod ponovno stavljati na tr`i{te, distribuirati,ugra|ivati te vratiti izvo|a~ima i investitorima nakon {to suotklonjeni nedostatci i nakon {to je to dokazano na odgovaraju}ina~in ili se mora osigurati da se s njim postupa kao s otpadomsukladno propisima o upravljanju otpadom.VIII. KAZNENE ODREDBE^lanak 53.Prekr{aji ovla{tenih pravnih i drugih osobaNov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ovla{tena pravna osoba ako u propisanom roku neobavijesti Ministarstvo o promjeni u vezi s uvjetima za davanjeili oduzimanje ovla{tenja za:–dono{enje tehni~kog dopu{tenja (~lanak 17. stavak 2.),–provo|enje postupka ocjenjivanja sukladnosti (~lanak23. stavak 2.),–izdavanje potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnje(~lanak 23. stavak 2.), ili–izdavanje potvrde o sukladnosti (~lanak 30. stavak 2.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 54.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ovla{tena pravna osoba ako ne ispunjava koji od uvjetaza davanje ovla{tenja a:–donese tehni~ko dopu{tenje (~lanak 17. stavak 1.),–izda dokument o obavljenoj radnji ocjenjivanjasukladnosti gra|evnog proizvoda (~lanak 23. stavak 1.),–izda potvrdu o tvorni~koj kontroli proizvodnje (~lanak23. stavak 1.), ili–izda potvrdu o sukladnosti (~lanak 30. stavak 1.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 55.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako bez ovla{tenja izda dokument podnazivom:–tehni~ko dopu{tenje (~lanak 13. stavak 2.),–dokument o obavljenoj radnji ocjenjivanja sukladnostigra|evnog proizvoda (~lanak 21. stavak 1.),–potvrda o tvorni~koj kontroli proizvodnje (~lanak 22.)ili–potvrda o sukladnosti (~lanak 26.) .Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 56.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ovla{tena pravna osoba ako protivno va`e}im propisima ili pravilima struke:–donese tehni~ko dopu{tenje (~lanak 17. stavak 1.),–izda dokument o obavljenoj radnji ocjenjivanjasukladnosti gra|evnog proizvoda (~lanak 23. stavak 1.),–izda potvrdu o tvorni~koj kontroli proizvodnje (~lanak23. stavak 1.) ili–izda potvrdu o sukladnosti (~lanak 30. stavak 1.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 57.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ovla{tena pravna osoba ako tijekom gra|enja nastane{teta zbog njezina propusta u postupku:–dono{enja tehni~kog dopu{tenja (~lanak 17. stavak 1.),–ocjenjivanja sukladnosti gra|evnog proizvoda (~lanak23. stavak 1.),–izdavanja potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnje(~lanak 23. stavak 1.) ili–izdavanja potvrde o sukladnosti (~lanak 30. stavak 1.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 58.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako izda dokument vezan uz stavljanje natr`i{te, distribuciju ili uporabu gra|evnog proizvoda kojinazivom, izgledom, sadr`ajem ili na drugi na~in mo`e dovesti uzabludu glede dokumenta kojim se utvr|uju tehni~ka svojstvagra|evnog proizvoda, potvr|uje njegova sukladnost ili dokazujenjegova uporabljivost (~lanak 9. stavak 2.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi. Srijeda, 16.12.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 78 – Stranica 7^lanak 59.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako u odre|enom roku osobamaovla{tenim za provedbu nadzora nad primjenom ovoga Zakonane omogu}i pregled prostora, odnosno uvid u radnju i/ilidokument vezan za ocjenjivanje sukladnosti, odnosnodokazivanje sukladnosti gra|evnog proizvoda (~lanak 43.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 60.Prekr{aji proizvo|a~a, ovla{tenog zastupnika, uvoznika idistributera gra|evnog proizvodaNov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, uvoznika, odnosno distributera ako tijekom gra|enja nastane {teta zbog promjene tehni~kih svojstava gra|evnogproizvoda, nastalih tijekom njegove distribucije radi nepodu -zimanja odgovaraju}ih mjera od ove osobe (~lanak 10. stavak 1.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 61.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, odnosno uvoznika ako izda izjavu o sukladnosti zagra|evni proizvod za koji nisu provedene ili se ne provodepropisane radnje ocjenjivanja sukladnosti gra|evnog proizvoda(~lanak 29. stavak 2.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 62.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, odnosno uvoznika ili druga pravna osoba, ako:–stavi na tr`i{te gra|evni proizvod za koji nije dokazanauporabljivost (~lanak 9.),–stavi na tr`i{te gra|evni proizvod koji nije ozna~enoznakom sukladnosti ili koji nema tehni~ku uputu(~lanak 33.),–izradi tehni~ke upute protivno ovom Zakonu ili propisudonesenom na temelju ovoga Zakona (~lanak 35.),–ozna~i oznakom sukladnosti gra|evni proizvod za kojinije izdana isprava o sukladnosti (~lanak 36. stavak 1.)ili–ozna~i oznakom sukladnosti gra|evni proizvod na na~in koji je protivan ovom Zakonu ili propisu donesenom natemelju ovoga Zakona (~l.37. i 38.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 63.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu distributera ako distribuiragra|evni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti, kojinije ozna~en oznakom sukladnosti ili koji nema tehni~ku uputu(~lanak 9.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 64.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu distributera ako ne osigura da udistribuciji gra|evni proizvod slijede tehni~ke upute (~lanak 33.stavak 4.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 65.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, uvoznika, odnosno distributera ako u odre|enomroku osobama ovla{tenim za provedbu nadzora nad primjenomovoga Zakona ne omogu}i pregled prostora, odnosno uvid uradnju i/ili dokument vezan za ocjenjivanje sukladnosti,dokazivanje uporabljivosti, stavljanje na tr`i{te ili distribucijugra|evnog proizvoda (~lanak 43.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 66.Prekr{aj izvo|a~a i druge osobeNov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu izvo|a~a koja je preuzelagra|evni proizvod radi gra|enja, odnosno druga pravna osobakoja je to u~inila, ako tijekom gra|enja nastane {teta zbogpromjene tehni~kih svojstava gra|evnog proizvoda nastalih odnjegovog preuzimanja do ugradnje, odnosno predaje izvo|a~u ili vlasniku gra|evnog proizvoda radi nepoduzimanja odgovaraju -}ih mjera od ove osobe (~lanak 10. stavak 2.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.IX. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lanak 67.Zapo~eti postupciPostupci zapo~eti na temelju drugih va`e}ih propisa dostupanja na snagu ovoga Zakona dovr{it }e se po odredbama tihzakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.^lanak 68.AktiTehni~ka dopu{tenja, dokumenti o provedenim radnjama upostupku ocjenjivanja sukladnosti i isprave o sukladnostidoneseni, odnosno izdani na temelju drugih va`e}ih propisa upotpunosti su izjedna~eni s odgovaraju}im aktima donesenim natemelju ovoga Zakona i va`e, odnosno ostaju na snazi do dana dokojega su doneseni, odnosno izdani.Tehni~ke upute i znakovi sukladnosti izdani, odnosnostavljeni na gra|evne proizvode u skladu s drugim va`e}impropisima smatraju se tehni~kim uputama i oznakama u smisluovoga Zakona. Broj 78 – Stranica 8SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 16.12.2009.^lanak 69.^lanak 39. ovoga Zakona primjenjuje se i na dokument oradnjama ocjenjivanja sukladnosti izdan od osobe koja jeovla{tena za provedbu tog ocjenjivanja prema propisima dr`ave~lanice Europske unije.^lanak 40. ovoga Zakona primjenjuje se i na dokument oradnji ocjenjivana sukladnosti i ispravu o sukladnosti, izdanesukladno propisima dr`ave ~lanice Europske unije.^lanak 70.Obavljanje poslovaOsobe ovla{tene za dono{enje tehni~kog dopu{tenja,provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje potvrdeo sukladnosti na temelju propisa koji su va`ili do stupanja nasnagu ovoga Zakona nastavljaju s obavljanjem poslova za kojesu ovla{teni do isteka roka va`enja ovla{tenja.^lanak 71.Oznaka sukladnostiGra|evni proizvod ~ija su svojstva uskla|ena s normomkojom je prihva}ena uskla|ena europska norma i na koju upu}ujetehni~ki propis ozna~ava se oznakom iz ~lanka 36. ovoga Zakona propisanom pravilnikom iz ~lanka 38. ovoga Zakona.^lanak 72.Priznata tehni~ka pravilaZa gra|evni proizvod za koji nije donesen tehni~ki propisuporabljivost se dokazuje prema priznatim tehni~kim pravilima.^lanak 73.Federalni ministar donijet }e propise iz ~l. 19., 25., 32., 38. i~lanka 50. stavak 3. ovoga Zakona u roku od {est mjeseci od danastupanja na snagu ovoga Zakona.^lanak 74.Izrazi koji se u ovom Zakonu rabe za osobe u mu{kom rodusu neutralni i odnose se na mu{ke i `enske osobe.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 72/09 18.11.2009 SN FBiH 72/24, SN FBiH 92/17, SN FBiH 33/03 otpad,zakon ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM ^lan 1. U Zakonu o upravljanju otpadom ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/03) u ~lanu 4. u definiciji za "te~ni otpad" rije~i: "uklju~uju}i otpadne vode, ali", bri{u se. U ~lanu 4. dodaju se nove definicije: ""centar za upravljanje otpadom"- je sistem gra|evina i ure|aja za tretman, povrat komponenti i/ili zbrinjavanje otpada; "zbrinjavanje otpada" - je svaki postupak tretmana ili odlaganja otpada u skladu sa odredbama ovog Zakona." ^lan 2. U ~lanu 6. iza stava 1. dodaju se st. 2., 3., 4. i 5. koji glase: "Federalni plan upravljanja otpadom je provedbeni dokument Strategije iz ~lana 8. ovog Zakona i donosi se na pe riod od pet godina. Federalni plan upravljanja otpadom iz stava 2. ovog ~lana donosi Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Vlada FBiH mo`e za upravljanje pojedinim kategorijama otpada donositi i pojedina~ne planove. Federalni plan upravljanja otpadom iz stava 2. ovog ~lana objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Nadzor nad provedbom Federalnog plana upravljanja otpadom iz stava 2. ovog ~lana vr{i Ministarstvo. Ministarstvo je du`no jednom godi{nje, do 30. juna teku}e godine za prethodnu godinu, podnositi Vladi FBiH izvje{taj o izvr{enju utvr|enih obaveza i u~inkovitosti poduzetih mjera iz plana upravljanja otpadom." ^lan 3. U ~lanu 8. u stavu 1. rije~ "{est" zamjenjuje se rije~ju "deset", a u stavu 2. rije~i: "Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a" zamjenjuju se rije~ima: "Federalno ministarstvo okoli{a i turizma". ^lan 4. U ~lanu 9. u stavu 2. iza rije~i: "Federacije BiH" dodaju se rije~i: "i Federalnim planom upravljanja otpadom". ^lan 5. U ~lanu 12. u stavu 1. rije~i: "tretmana otpada" zamjenjuju se rije~ima: "upravljanja otpadom". ^lan 6. U ~lanu 16. u stavu 4. u alineji 1. rije~i: "posebnim propisom;" zamjenjuju se rije~ima: "provedbenim propisima;". ^lan 7. U ~lanu 19. u stavu 2. iza rije~i "kod" dodaju se rije~i: "postoje}ih i". Broj 72 – Stranica 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.11.2009. Stav 3., bri{e se. U stavu 4. koji postaje stav 3. rije~ "tri" zamjenjuje se rije~ju "pet". ^lan 8. U ~lanu 33. u naslovu, iza rije~i "Odlaganje" dodaju se rije~i: "i tretman". U stavu 1. iza rije~i "odlaganja" dodaju se rije~i: "i tretmana". U stavu 1. u alineji 2. rije~i: "termalna obrada" zamjenjuju se rije~ima: "termi~ki tretman". U stavu 1. u alineji 3. rije~ "obrade." zamjenjuje se rije~ju "tretmane." Stav 2. mijenja se i glasi: "Prioritet u izdavanju potrebnih dozvola za nove deponije imaju regionalne deponije." Dodaje se stav 3. koji glasi: "Sastavni dio deponija je centar za upravljanje otpadom." ^lan 9. U ~lanu 38. dodaje se stav 2. koji glasi: "Federalni ministar }e provedbenim propisom dodatno regulirati prekograni~ni promet otpada." ^lan 10. U ~lanu 39. u naslovu iza rije~i: "Prekograni~ni promet" dodaju se rije~i: "opasnog otpada". U stavu 3. u alineji 1. rije~i: "a u slu~aju izvoza opasnog otpada", bri{u se. U stavu 4. rije~i: "U slu~aju izvoza opasnog otpada", bri{u se. ^lan 11. U ~lanu 40. u naslovu iza rije~i: "Prekograni~ni promet" dodaje se rije~: "opasnog". U stavu 4. rije~i: "u slu~aju opasnog otpada", bri{u se. ^lan 12. U ~lanu 41. u naslovu iza rije~i: "Prekograni~ni promet" dodaje se rije~ "opasnog". U stavu 2. rije~i: "u slu~aju opasnog otpada", bri{u se. ^lan 13. U ~lanu 53. dodaje se stav 3. koji glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM kaznit }e se fizi~ko lice za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana." ^lan 14. U ~lanu 55. stav 1. mijenja se i glasi: "Ako su postoje}a postrojenja deponije koje ve} imaju dozvolu, ne mogu nastaviti rad ukoliko ne podnesu plan prilago|avanja upravljanja otpadom." St. 2., 3., 4. i 5., bri{u se. Dosada{nji stav 6. postaje stav 2. ^lan 15. U ~lanu 58. iza stava 5. dodaju se st. 6., 7., 8. i 9. koji glase: "Propis iz ~lana 38. stav 2. donijet }e federalni ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propis iz ~lana 4. stav 1. iz definicije za "otpad" donijet }e se u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Provedbene propise iz ~lana 16. donijet }e federalni ministar za sljede}e vrste otpada: ambala`ni, oprema koja sadr`i polihlorirane bifenile - PCB i polihlorirane terfenile - PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, elektri~ni i elektronski otpad, otpadni azbest, ti tan-dioksid, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Provedbeni propis iz ~lana 16. koji se ti~e gra|evinskog otpada donijet }e federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom prostornog ure|enja u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona." Dosada{nji st. 6. i 7. postaju st. 10. i 11. ^lan 16. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 43/09 08.07.2009 SN FBiH 85/21, SN FBiH 63/14, SN FBiH 68/05, SN FBiH 27/05 registracija poslovnih subjekata,registracija Broj 43 – Strana 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 8.7.2009. ^lan 28. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 29. oktobra 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 28. aprila 2009. godine. Broj 01-02-287/09 30. juna 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Ovim Zakonom vr{e se izmjene i dopune Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 27/05 i 68/05) na sljede}i na~in: ^lan 1. Mijenja se ~lan 13. tako {to se u ta~ki 8. poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ~lan 13. ta~ka 8. glasi: "8) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o osnivanju subjekta upisa". ^lan 2. Mijenja se ~lan 15. stav 1. ta~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 15. stav 1. ta~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o osnivanju podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa". ^lan 3. Mijenja se ~lan 17. stav 1. ta~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 17. stav 1. ta~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o spajanju subjekata upisa". ^lan 4. Mijenja se ~lan 18. stav 1. ta~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 18. stav 1. ta~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o pripajanju subjekta upisa". ^lan 5. Mijenja se ~lan 19. stav 1. ta~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 19. stav 1. ta~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o podjeli subjekta upisa". ^lan 6. Mijenja se ~lan 20. ta~ka 1. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 20. ta~ka 1. glasi: "1) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o promjeni oblika subjekta upisa". ^lan 7. Mijenja se ~lan 22. stav 1. ta~. 4., 5. i 6. tako {to se prije rije~i: "akt", "statut" i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|eni". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "4) notarski obra|en akt o osnivanju ili notarski obra|en akt o izmjenama op}ih podataka od zna~aja za pravni promet ve} osnovanog, odnosno registrovanog subjekta upisa kojim se utvr|uje osnivanje, odnosno izmjena bitnih podataka sa ovjerenim potpisima ovla{}enih lica, 5) notarski obra|en statut poslovnog subjekta, 6) notarski obra|enu odluku o imenovanju lica ovla{}enog za zastupanje u unutra{njem i vanjskotrgovinskom prometu ako nije imenovano aktom o osnivanju". ^lan 8. Mijenja se ~lan 23. stav 1. ta~. 2., 3. i 7. tako {to se prije rije~i: "akt" i "statut" dodaju rije~i: "notarski potvr|en". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski potvr|en akt o osnivanju, 3) notarski potvr|en statut, 7) notarski potvr|enu odluku o imenovanju lica ovla{}enog za zastupanje, ako nije imenovano aktom o osnivanju." ^lan 9. Mijenja se ~lan 24. stav 1. ta~. 2., 3. i 6. tako {to se prije rije~i: "akt", "statut" i "akt o imenovanju" dodaju rije~i: "notarski potvr|en". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski potvr|en akt o osnivanju banke, 3) notarski potvr|en statut banke, 6) notarski potvr|en akt o imenovanju direktora ili vr{ioca du`nosti direktora." ^lan 10. Mijenja se ~lan 25. stav 1. ta~. 2., 3. i 5. tako {to se prije rije~i: "akt" i "statut" dodaju rije~i: "notarski potvr|en". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski potvr|en akt o osnivanju, 3) notarski potvr|en statut dru{tva, 5) notarski potvr|en akt o imenovanju direktora ili vr{ioca du`nosti direktora." ^lan 11. Mijenja se ~lan 26. stav 1. ta~. 2. i 4. tako {to se prije rije~i: "akt" i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski obra|en akt o osnivanju, 4) notarski obra|ena odluka o imenovanju lica ovla{}enog za zastupanje ukoliko nije imenovano aktom o osnivanju." ^lan 12. Mijenja se ~lan 27. ta~ka 1. tako {to se prije rije~i "akt" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ta~ka 1. glasi: "1) notarski obra|en akt o osnivanju". ^lan 13. Mijenja se ~lan 28. stav 3. tako {to se poslije rije~i "privatizaciju" i zareza dodaju rije~i: "notarski obra|enu" a poslije rije~i "privatizacije" i zareza dodaju se rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ~lan 28. stav 3. glasi: "3) Kod prijave upisa u registar izvr{ene privatizacije subjekt upisa je u zakonom utvr|enom roku du`an prijaviti za upis u registar promjenu vlasni{tva uz koju, zavisno od oblika organizovanja, prila`e: pisano obavje{tenje o izvr{enoj privatizaciji dr`avnog kapitala u preduze}u od nadle`ne agencije za privatizaciju, notarski obra|enu odluku o promjeni oblika preduze}a kao sastavnog dijela Srijeda, 8.7.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43 – Strana 5 programa privatizacije, notarski obra|en ugovor o pribavljanju dodatnog kapitala (dokapitalizaciju) i druge isprave kojima se dokazuju ostali op}i podaci." ^lan 14. Mijenja se ~lan 29. ta~. 2., 3. i 5. tako {to se prije rije~i: "akt", "statut" i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|enu" u odgovaraju}em obliku. Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski obra|en akt o osnivanju, 3) notarski obra|en statut, 5) notarski obra|ena odluka o imenovanju direktora ili vr{ioca du`nosti direktora ako nije imenovan aktom o osnivanju i ovjeren potpis". ^lan 15. Mijenja se ~lan 30. tako {to se poslije rije~i: "prila`u se" i dvota~ke i poslije rije~i "ugovorom" i zareza dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjena ~lan 30. glasi: "Uz prijavu za upis u registar osnivanja poslovnog udru`enja prila`u se: notarski obra|en ugovor o osnivanju, dokaz o uplati osnovnog kapitala u novcu kao i dokaz o stavljanju stvari i prava na raspolaganje poslovnom udru`enju u skladu sa ugovorom, notarski obra|ena odluka o imenovanju zastupnika poslovnog udru`enja i ovjeren potpis zastupnika poslovnog udru`enja." ^lan 16. Mijenja se ~lan 31. stav 1. ta~. 1., 2. i 4. tako {to se prije rije~i: "akt", "zadru`na pravila" i "odluka" dodaju rije~i: "notarski potvr|en" u odgovaraju}em obliku. Nakon izmjena ove ta~ke glase: "1) notarski potvr|en akt o osnivanju, 2) notarski potvr|ena zadru`na pravila, 4) notarski potvr|ena odluka o imenovanju direktora". ^lan 17. Mijenja se ~lan 33. tako {to se prije rije~i "akt" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ~lan 33. glasi: "Kod upisa promjena podataka od zna~aja za pravni promet kao {to su: promjena firme, sjedi{ta subjekta upisa, djelatnosti subjekta upisa, lica ovla{}ena za zastupanje, promjene osniva~a i drugih promjena u registar se dostavlja notarski obra|en akt o izmjenama i/ili dopunama tih podataka." ^lan 18. Mijenja se ~lan 34. tako {to se u st. 1., 2., 3., 4. i 5. prije rije~i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjena ~lan 34. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar pove}anja osnovnog kapitala dioni~kog dru{tva na osnovu novih uloga prila`e se: notarski obra|ena odluka skup{tine dioni~ara o pove}anju osnovnog kapitala, dokaz o objavljivanju i sadr`aj javnog poziva za upis i uplatu dionica (prospekt) sa odobrenjem prospekta od nadle`nog organa, potvrda banke o upisanim i upla}enim dionicama ili drugi dokaz o pove}anju kapitala, odnosno izvje{taj ovla{}enog procjenjiva~a o vrijednosti uloga u stvarima i pravima. (2) Uz prijavu uvjetnog pove}anja kapitala dioni~kog dru{tva prila`e se: notarski obra|ena odluka skup{tine dru{tva o uvjetnom pove}anju kapitala. Uz prijavu za upis ukupnog iznosa za koji su izdate dionice u prethodnoj poslovnoj godini, na osnovu odluke o uvjetnom pove}anju kapitala, prila`e se izvje{taj banke o upisanim i upla}enim dionicama ili drugi dokaz o pove}anju kapitala i izjava direktora da su dionice izdate za namjene odre|ene u toj odluci. (3) Uz prijavu za upis u registar pove}anja osnovnog kapitala na osnovu ovla{}enog kapitala prila`e se: notarski obra|ena odluka uprave dru{tva o pove}anju kapitala, izvod iz statuta odnosno odluka skup{tine kojom je uprava ovla{}ena za dono{enje takve odluke i potvrda banke o upisanim i upla}enim dionicama ili drugi dokaz o pove}anju kapitala. (4) Uz prijavu za upis u registar pove}anja osnovnog kapitala dioni~kog dru{tva pretvaranjem rezervi i neraspore|ene dobiti u osnovni kapital prila`e se notarski obra|ena odluka skup{tine dioni~ara o pove}anju osnovnog kapitala i bilans stanja na osnovu kojeg je donesena odluka o pove}anju kapitala. (5) Uz prijavu za upis u registar odluke o izdavanju zamjenjivih i participativnih obveznica prila`e se notarski obra|ena odluka skup{tine ili odluka uprave dru{tva o izdavanju tih obveznica sa ovla{}enjem skup{tine za dono{enje takve odluke. (6) Na upis pove}anja osnovnog kapitala jedno~lanog dioni~kog dru{tva shodno se primjenjuju odredbe st. od (1) do (4) ovog ~lana." ^lan 19. Mijenja se ~lan 35. stav 1. tako {to se prije rije~i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjene ~lan 35. stav 1. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar smanjenja osnovnog kapitala dioni~kog dru{tva prila`e se: notarski obra|ena odluka skup{tine dioni~ara o smanjenju osnovnog kapitala uz dokaz o objavljivanju odluke o smanjenju osnovnog kapitala sa pozivom povjeriocima da prijave svoja potra`ivanja u skladu sa zakonom, dokaz o pozivanju dioni~ara za podno{enje dionica radi spajanja ili promjene nominalne vrijednosti u skladu sa zakonom, odnosno dokaz o poni{tavanju dionica ili progla{avanju dionica neva`e}im." ^lan 20. Mijenja se ~lan 36. st. 1. i 2. tako {to se prije rije~i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjena st. 1. i 2. glase: "(1) Uz prijavu za upis u registar pove}anja osnovnog kapitala dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u prila`e se: notarski obra|ena odluka o pove}anju osnovnog kapitala i izmjene osniva~kog akta, odnosno statuta dru{tva donesene u skladu sa statutom dru{tva, potvrda banke o uplati uloga, odnosno dokaz o uno{enju novih uloga u skladu sa tom odlukom, odnosno, prema potrebi, saglasnost nadle`nog organa za sticanje zna~ajnog ili ve}inskog u~e{}a kapitala. (2) Uz prijavu za upis smanjenja osnovnog kapitala dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u prila`e se notarski obra|ena odluka o smanjenju kapitala dru{tva kao i dokaz da su povjerioci subjekta upisa obavje{teni o namjeravanom smanjenju kapitala." ^lan 21. Mijenja se ~lan 38. tako {to se u stavu 1. prije rije~i: "izmjene akta" dodaju rije~i: "notarski obra|ene", u stavu 2. prije rije~i "isprava" i "izmjene akta" dodaju se rije~i: "notarski obra|ena", u stavu 3. prije rije~i: "odluka organa", "ugovor" i "izmjene i dopune" dodaju se rije~i: "notarski obra|ena", a u stavu 4. prije rije~i: "izmjene i dopune" dodaju se rije~i: "notarski obra|ene". Nakon izmjena ~lan 38. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar pristupanja novog ~lana dru{tvu sa neograni~enom solidarnom odgovorno{}u prila`u se notarski obra|ene izmjene akta o osnivanju. (2) Uz prijavu za upis prestanka ~lanskog odnosa u dru{tvu sa neograni~enom solidarnom odgovorno{}u prila`e se notarski obra|ena isprava kojom se dokazuje osnov prestanka ~lanskog odnosa i notarski obra|ene izmjene akta o osnivanju. (3) Uz prijavu za upis u registar pristupanja novog ~lana komanditnog dru{tva i dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u prila`e se notarski obra|ena odluka organa upravljanja subjekta upisa, odnosno notarski obra|en Broj 43 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 8.7.2009. ugovor o prijenosu udjela kao i notarski obra|ene izmjene i dopune osniva~kog akta odnosno statuta. (4) Uz prijavu za upis prestanka ~lanskog odnosa u komanditnom dru{tvu i dru{tvu sa ograni~enom odgovorno{}u prila`e se isprava kojom se dokazuje osnov prestanka ~lanskog odnosa i notarski obra|ene izmjene i dopune osniva~kog akta odnosno statuta." ^lan 22. Mijenja se ~lan 39. tako {to se u st. 1., 2., 3. i 5. prije rije~i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|ena", u stavu 4. prije rije~i "ugovor" i u stavu 6. prije rije~i: "ugovor" i "odluka" dodaju se rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjena ~lan 39. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar promjene firme prila`e se notarski obra|ena odluka o promjeni firme. (2) Uz prijavu za upis u registar promjene sjedi{ta subjekta upisa prila`e se notarski obra|ena odluka o promjeni sjedi{ta subjekta upisa. (3) Uz prijavu za upis promjene djelatnosti subjekta upisa prila`e se notarski obra|ena odluka o promjeni djelatnosti i odobrenje nadle`nog organa, ako je propisano posebnim zakonom. (4) Uz prijavu za upis u registar promjene odgovornosti subjekta upisa za obaveze drugih subjekata upisa u pravnom prometu prila`e se notarski obra|en ugovor, odnosno njegove izmjene. (5) Uz prijavu za upis promjene lica ovla{tenog za zastupanje subjekta upisa prila`e se notarski obra|ena odluka nadle`nog organa subjekta upisa kojom je jedno lice razrije{eno, odnosno kojom tom licu prestaje pravo zastupanja, a drugo lice je imenovano odnosno ovla{teno za zastupanje kao i obim ovla{tenja tog lica i ovjeren potpis tog lica. (6) Uz prijavu za upis u registar promjene osniva~a ili pove}anja, odnosno smanjenja broja osniva~a ili promjene osniva~kog udjela prila`e se notarski obra|en ugovor, odnosno notarski obra|ena odluka o promjeni osniva~a odnosno udjela." ^lan 23. Mijenja se ~lan 40. stav 1. tako {to se prije rije~i "ugovor" i rije~i "saglasnost" dodaju rije~i: "notarski obra|en" u odgovaraju}em pade`u. Nakon izmjena ~lan 40. stav 1. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar pripajanja poslovnog subjekta prila`e se notarski obra|en ugovor o pripajanju, nalaz ovla{}enog sudskog vje{taka o vrijednosti imovine koja u~estvuje u pripajanju sa obrazlo`enjem, notarski obra|ena saglasnost skup{tina dru{tava na ugovor o pripajanju i dokaz o objavljivanju obavje{tenja o pokretanju postupka." ^lan 24. Mijenja se ~lan 41. stav 1. tako {to se prije rije~i "ugovor" i rije~i "saglasnost" dodaju rije~i:"notarski obra|en" i u stavu 2. prije rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjena ~lan 41. glasi: "(1) Uz prijavu za upis spajanja poslovnih subjekata prila`u se: notarski obra|en ugovor o spajanju, notarski obra|ena saglasnost skup{tina poslovnih subjekata na ugovor o spajanju i dokaz o objavljivanju obavje{tenja o pokretanju postupka spajanja. (2) Ako u spajanju u~estvuje i javno preduze}e, uz prijavu se, pored isprava iz stava (1) ovog ~lana, prila`e i notarski obra|ena saglasnost nadle`nog organa na ugovor o spajanju." ^lan 25. Mijenja se ~lan 42. tako {to se prije rije~i: "odluka skup{tine" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjene ~lan 42. glasi: "Uz prijavu za upis novog poslovnog subjekta nastalog podjelom prila`e se notarski obra|ena odluka skup{tine o podjeli poslovnog subjekta i diobni bilans odobren od skup{tine." ^lan 26. Mijenja se ~lan 43. tako {to se prije rije~i: "odluka skup{tine" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjene ~lan 43. glasi: "Uz prijavu za upis promjene oblika poslovnog subjekta prila`e se notarski obra|ena odluka skup{tine, odnosno drugog organa poslovnog subjekta o promjeni oblika." ^lan 27. U ~lanu 48. u stavu 1. poslije rije~i "punomo}nika" dodaje se nova re~enica: "Punomo}nik podnosioca prijave mo`e biti advokat ili notar". Nakon izmjene ~lan 48. stav 1. glasi: "Osniva~i subjekta upisa prijavu za registraciju predaju osobno ili putem ovla{}enog predstavnika/zastupnika, odnosno punomo}nika. Punomo}nik podnosioca prijave mo`e biti advokat ili notar." ^lan 28. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 29. listopada 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 28. travnja 2009. godine. Broj 01-02-287/09 30. lipnja 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Ovim zakonom vr{e se izmjene i dopune Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 27/05 i 68/05) na sljede}i na~in: ^lanak 1. Mijenja se ~lanak 13. tako {to se u to~ki 8. poslije rije~i "da - tum" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ~lanak 13. to~ka 8. glasi: "8) naziv, broj i datum notarski obre|enog akta o osnivanju subjekta upisa." ^lanak 2. Mijenja se ~lanak 15. stavak 1. to~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene, ~lanak 15. stavak 1. to~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o osnivanju podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa".
Zakon o turističkoj djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/09 11.05.2009 turizam ZAKONO TURISTI^KOJ DJELATNOSTII - OP]E ODREDBE^lan 1.Ovim Zakonom ure|uje se obavljanje turisti~ke djelatnosti,vrste usluga u toj djelatnosti, uslovi i na~in obavljanja poslova,subjekti koji se mogu baviti tom djelatno{}u i uslovi zaobavljanje turisti~ke djelatnosti.^lan 2.Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ovazna~enja:1.Putnik je kupac koji kupuje ili je saglasan kupiti turisti~kipaket aran`man, odnosno turisti~ko putovanje ili drugeturisti~ke usluge. Putnik je i lice u korist kojeg kupackupuje turisti~ki paket aran`man, odnosno usluge ili licena koje kupac ili lice za koje je kupac kupio turisti~kipaket aran`man prenese pravo kori{tenja turisti~kogpaket aran`mana ili usluge.2.Turisti~ki paket aran`man (u daljnjem tekstu:aran`man), je ugovorni posao u kojem se putniku prodajuili nude na prodaju za jedinstvenu unaprijed utvr|enucijenu najmanje usluga prijevoza i smje{taja, uz uslov daaran`man traje du`e od 24 sata ili uklju~uje barem jednono}enje.3.Izletni~ki program je kombinacija od najmanje dvijeponu|ene usluge koje traju manje od 24 sata i ne uklju~uje no}enje, odnosno smje{taj.4.Putni~ka agencija-organizator putovanja je putni~kaagencija koja organizuje aran`man i koja ga neposrednoprodaje ili nudi na prodaju putem posrednika.5.Putni~ka agencija-posrednik je putni~ka agencija kojaprodaje ili nudi za kupnju aran`man koji je sastavioorganizator putovanja, ili koja pru`a druge posredni~keusluge iz ~lana 9. ovog Zakona.II - TURISTI^KA DJELATNOST^lan 3.Turisti~ka djelatnost, u smislu ovog Zakona, je pru`anjeusluga i posredovanje u turisti~kom prometu.Turisti~ke usluge, u smislu ovog Zakona, su: pru`anje uslugaputni~ke agencije, turisti~kog vodi~a, pratitelja, animatora,zastupnika, pru`anje usluga u nauti~kom, seoskom, zdrav-stvenom, kongresnom, vjerskom, omladinskom, sportskom,lovnom, ribolovnom, planinskom i drugim oblicima turizma,usluge na skija{kom terenu, usluge splavarenja i raftinga kao ipru`anje ostalih turisti~kih usluga.^lan 4.Turisti~ku djelatnost mogu obavljati pravna i fizi~ka lica koja su registrirana za obavljanje turisti~ke djelatnosti i ispunjavajuuslove propisane ovim Zakonom i propisima donesenim naosnovu ovog Zakona.^lan 5.Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 4. ovog Zakona koja obavljajuturisti~ku djelatnost, du`na su:1.objaviti uslove, sadr`aj i cijenu svake pojedine usluge ipridr`avati se tih uslova, sadr`aja i cijena,2.za svaku izvr{enu uslugu, korisniku izdati ra~un, kartu ilipotvrdu s brojem kojom se potvr|uje primitak uplate i~uvati kopije tih dokumenata najmanje godinu dana oddana njihovog izdavanja,3.u prostorijama gdje se prodaju usluge, voditi knjigu `albei u roku od 15 dana odgovoriti na svaki prigovor,4.voditi poslovne knjige u skladu sa va`e}im propisima.Federalni ministar okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu:Ministar) propisat }e oblik, sadr`aj i na~in vo|enja knjige `albe.Godina XVI – Broj 32Ponedjeljak, 11. 5. 2009. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 Broj 32 – Strana 2SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeljak, 11.5.2009.U obavljanju turisti~ke djelatnost pravna i fizi~ka lica iz~lana 4. ovog Zakona du`na su poslovati u skladu sa poslovnimobi~ajima u turizmu.^lan 6.Sportski klubovi, sindikati, vjerske zajednice, kulturno-umjetni~ka dru{tva, udru`enja penzionera, strukovna udru`enja i sl. (u daljnjem tekstu: udru`enja), kao i {kole mogu organiziratiputovanja i boravak isklju~ivo za svoje ~lanove, u~enike inastavnike.Udru`enja i {kole mogu organizirati aran`man i izletni~kipro gram iz stava 1. ovog ~lana samo povremeno i bez svrhesticanja dobiti.Reklamiranje i promocija za putovanja i boravke dozvoljenaje samo u internim glasilima i saop{tenjima koje dobivaju ~lanovi udru`enja i {kola.Udru`enja i {kole su obavezni za putovanja i boravke iz stava1. ovog ~lana koristiti samo ona prijevozna sredstva u kojima suputnici i prtljaga osigurani.A - PUTNI^KA AGENCIJA^lan 7.Putni~kom agencijom u smislu ovog Zakona, smatra sepravno lice upisano u registar dru{tava koja se baveorganiziranjem turisti~kih i poslovnih putovanja i boravaka,posredovanjem i pru`anjem svih ostalih usluga u vezi s tim, teprodajom svog vlastitog turisti~kog proizvoda kojeg stvaraobjedinjavanjem raznih vrsta turisti~kih usluga.^lan 8.Naznaku "putni~ka agencija" mo`e koristiti isklju~ivopravno lice iz ~lana 7. ovog Zakona.Naznaka "putni~ka agencija" obavezno se koristi u firmiputni~ke agencije kao pobli`a naznaka djelatnosti.U firmi, putni~ka agencija mo`e, uz naznaku kojom seobilje`ava ime putni~ke agencije, koristiti i izraze uobi~ajene uturisti~kom poslovanju kao {to su: "tours", "travel" i sl.1. Usluge putni~ke agencije^lan 9.Usluge putni~ke agencije su:1.organiziranje, prodaja i provo|enje aran`mana,2.prodaja i posredovanje u prodaji ugostiteljskih ituristi~kih usluga,3.posredovanje u pru`anju usluga putovanja i boravka iobavljanje drugih za njih vezanih usluga,4.organiziranje, prodaja i provo|enje izletni~kih programa, 5.prihvat i prijevoz putnika (transferi),6.prodaja i posredovanje u prodaji karata ili rezervacijimjesta za sva prijevozna sredstva,7.rezervacija smje{taja i drugih usluga u ugostiteljskimobjektima,8.zastupanje doma}ih i stranih putni~kih agencija,9.davanje turisti~kih obavijesti i promotivnog materijala,10.posredovanje u pribavljanju putnih isprava, viza i drugihisprava potrebnih za prijelaz granice i boravak uinostranstvu, te isprava za lov, ribolov, ronjenje i drugihisprava potrebnih za organiziranje i provo|enje razli~itihoblika turizma,11.organiziranje i posredovanje u prodaji usluga nauti~kog,seoskog, zdravstvenog, kongresnog, vjerskog, sportskog,lovnog, ribolovnog i drugih oblika turizma,12.rezervacija, nabavka i prodaja ulaznica za sve vrstepriredbi, muzeja i dr., te prodaja robe vezane za potrebeputovanja (razne putne potrep{tine, suveniri, turisti~kepublikacije i sl.),13.organiziranje i pru`anje usluga u vezi sa poslovanjemkarticama i putni~kim ~ekovima, te pru`anje mjenja~kihusluga,14.posredovanje u osiguranju putnika i prtljage,15.posredovanje u organizovanju skupova, sajmova,sportskih priredbi, kulturno-zabavnih manifestacija idruge aktivnosti iz oblasti turizma u skladu sa zakonom,16.organiziranje vodi~ke slu`be i slu`be turisti~kihinformacija,17.organiziranje turisti~kih manifestacija, kulturno-zabavnih priredbi i takmi~enja,18.pripremanje, {tampanje i distribucija turisti~kih infor-macija, reklamno-propagandnog materijala i javnapromocija turisti~kog proizvoda i programa,19.organiziranje seminara i kurseva vezanih za turizam iu~enje stranih jezika zaposlenika u agenciji.Putni~ka agencija mo`e, osim usluga iz stava 1. ovog ~lana,pru`ati i druge sli~ne usluge: posredovanje u iznajmljivanjuvozila (rent-a-car), letjelica, plovnih objekata, ~uvanje iodr`avanje plovnih objekata.2. Vrste putni~kih agencija^lan 10.Prema vrsti usluga koje pru`aju putni~ke agencije su:1.putni~ka agencija organizator putovanja i2.putni~ka agencija posrednikMinistar }e propisati minimalno - tehni~ke uslove kojemoraju ispunjavati putni~ke agencije iz stava 1. ovog ~lana ina~in na koji mogu pru`ati svoje usluge.Putni~ka agencija smije pru`ati samo one usluge za kojeispunjava uslove propisane ovim Zakonom i propisomdonesenim na osnovu stava 2. ovog ~lana.3. Uslovi za pru`anje usluga putni~ke agencije^lan 11.Putni~ka agencija mo`e zapo~eti pru`ati usluge kada pribavirje{enje op}inskog odnosno gradskog organa uprave nadle`nogza poslove turizma (u daljnjem tekstu: nadle`ni or gan), kojim jeutvr|eno da udovoljava uslovima propisanim ovim Zakonom ipropisima donesenim na osnovu ovog Zakona.Ispunjavanje uslova iz stava 1. ovog ~lana, nadle`ni or ganutvr|uje rje{enjem u roku od 15 dana od dana urednopodnesenog zahtjeva u skladu sa ~lanom 12. ovog Zakona.Pravosna`no rje{enje iz stava 2. ovog ~lana, upisuje se uUpisnik putni~kih agencija koji vodi nadle`ni or gan.Ministar }e propisati oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Upisnikaiz stava 3. ovog ~lana.Tro{kove postupka iz stava 2. ovog ~lana snosi podnositeljzahtjeva.Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana mo`e se izjaviti `albaFederalnom ministarstvu okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu:Ministarstvo) u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja.Ako nadle`ni or gan nakon pregleda poslovnog prostoraputni~ke agencije ne donese rje{enje u roku iz stava 2. ovog~lana, rad u putni~koj agenciji mo`e otpo~eti, o ~emu je putni~kaagencija du`na prethodno pisanim putem obavijestiti nadle`niorgan ukoliko je za gra|evinu, u kojoj se nalazi poslovni prostorputni~ke agencije, u skladu sa posebnim propisom pribavilaodgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije po~eti koristiti.^lan 12.Zahtjev putni~ke agencije za izdavanje rje{enja iz ~lana 11.ovog Zakona sadr`i:1.firmu i sjedi{te putni~ke agencije,2.rje{enje o upisu u registar dru{tva,3.identifikacijski broj,4.prijedlog vrste putni~ke agencije,5.dokaz o pravu vlasni{tva poslovnog prostora ili ugovor ozakupu poslovnog prostora, 6.podatke o veli~ini i opremljenosti poslovnog prostora i7.podatke o voditelju poslovnice, ako putni~ka agencijapru`a svoje usluge neposredno korisniku usluge.^lan 13.Rje{enje iz ~lana 11. ovog Zakona sadr`i: Ponedjeljak, 11.5.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 32 – Strana 31.firmu i sjedi{te putni~ke agencije,2.vrstu putni~ke agencije,3.identifikacijski broj,4.mjesto, ulicu i ku}ni broj poslovnice putni~ke agencije, te5.ime i prezime voditelja poslovnice i njegov jedinstvenimati~ni broj. Svaku promjenu podataka iz stava 1. ovog ~lana putni~kaagencija du`na je prijaviti nadle`nom organu u roku od osamdana od dana nastale promjene.O promjeni podataka iz stava 2. ovog ~lana nadle`ni or gandonosi rje{enje.^lan 14.Pored obaveza propisanih ~lanom 5. ovog Zakona, putni~kaagencija du`na je:1.na ulazu u poslovni prostor putni~ke agencije izlo`itinatpisnu plo~u na kojoj je istaknuta firma putni~keagencije,2.na ulazu u poslovni prostor u kojem neposredno prodajesvoje usluge istaknuti obavijest o radnom vremenu ipridr`avati se istaknutog radnog vremena,3.na zahtjev korisnika usluga izjasniti se da li nastupa usvojstvu organizatora putovanja ili posrednika i koliki jojje raspon ovla{tenja, ako zastupa druge putni~ke agencije,4.u svim reklamnim i promotivnim materijalima kao i usvim poslovnim dokumentima vidljivo nazna~iti firmu isjedi{te putni~ke agencije, te identifikacijski brojputni~ke agencije,5.~uvati, kao poslovnu tajnu, sve {to je saznala o putniku ibez njegovog odobrenja, osim u zakonom propisanimslu~ajevima, nikome ne smije saop{titi: njegovu adresu,mjesto i vrijeme putovanja, boravka, upla}enu cijenu, kao ni imena njegovih saputnika,6.putniku pru`iti usluge utvr|ene u ugovoru i na kvalitetanna~in,7.ponuditi putniku i posebno osiguranje od ozlijeda, bolesti, smrti i gubitka prtljage tokom putovanja i boravka.^lan 15.Putni~ka agencija koja pru`a usluge aran`mana, izletni~kogprograma ili transfera putnika du`na je koristiti prijevoznasredstva kao i ugostiteljske usluge registriranih davatelja uslugau kojima su putnici i prtljaga osigurani. ^lan 16.Putni~ka agencija obavezna je prijevoz putnika obavljativlastitim prijevoznim sredstvima ili prijevoznim sredstvima uvlasni{tvu drugih pravnih i fizi~kih lica koja su registrirana zaobavljanje djelatnosti prijevoza putnika.Iznimno od odredbi iz stava 1. ovog ~lana, ako prijevozputnika nije mogu}e izvr{iti na na~in odre|en u stavu 1. ovog~lana, putni~ka agencija mo`e za prijevoz putnika koristiti iprijevozno sredstvo u vlasni{tvu inostranih pravnih i fizi~kihlica.^lan 17.Ako putni~ka agencija organizira grupna putovanjaobavezna je tokom cijelog putovanja osigurati najmanje jednogturisti~kog pratitelja, koji ispunjava uslove propisane ovimZakonom, za svaku grupu do 75 putnika. Ako putni~ka agencija ne raspola`e s turisti~kim pratiteljemiz stava 1. ovog ~lana, mo`e osigurati stru~nog radnika koji jeosposobljen za rad u turisti~koj djelatnosti.Putni~ka agencija obavezna je navesti u programu putovanjada li je obilazak predvi|en u pratnji pratitelja putovanja ililokalnog vodi~a.^lan 18.Putni~ka agencija du`na je za svaki aran`man, odnosnoputovanje koje organizira, izdati pro gram, prospekt ili katalogkoji obavezno li~no uru~uje putniku prije zaklju~enja ugovora oaran`manu, a koji treba sadr`avati:1.ta~an opis prijevoznog puta (itinerer), odnosnoaran`mana,2.ta~an opis odredi{ta (kod boravka),3.jasne i ta~ne podatke o vrsti, polo`aju, kategoriji iliudobnosti, i druge glavne naznake smje{taja i ishrane,4.vrstu prijevoznog sredstva, njegove naznake i razred,5.ukupan broj dana i no}enja u aran`manu,6.datum, vrijeme i mjesto polaska i povratka,7.cijenu aran`mana i iznos ili postotak od cijene koji sepla}a kao kapara i vremenski raspored za pla}anjepreostalog iznosa,8.cijenu neobaveznih (fakultativnih) usluga,9.uputstvo o najmanjem broju sudionika za ostvarenjearan`mana, ako je to uslov za organiziran aran`man,10.uslove za prijavu i otkaz sudionika aran`mana i garancijeorganizatora,11.rok do kada }e se najkasnije putniku saop{titi akoorganizator ili posrednik odustane od aran`mana,12.ostale podatke va`ne za putnika (klima, vrsta valuta i dr.).^lan 19.Putni~ka agencija koja neposredno pru`a usluge putnikumora imati poslovni prostor u sjedi{tu firme koja ispunjava za topropisane uslove.Putni~ka agencija mo`e imati u svom sastavu poslovnice ukojima se obavlja registrirana djelatnost u skladu sa propisanimuslovima.Poslovnica mora ispunjavati slijede}e uslove:1.da prostor odgovara propisanim uslovima za odre|enuvrstu putni~ke agencije,2.da je zasebna poslovna cjelina u odnosu na drugeposlovne prostore pravnih i fizi~kih lica koja posluju uistom objektu.Iznimno od odredbe stava 3. ta~ka 2. ovog ~lana poslovnicane mora biti zasebna poslovna cjelina, ako se taj prostor nalazi uobjektima namijenjenim trgova~kim i bankarskim aktivnostima,u hotelima, u sajamskim prostorijama, na stanicama iliterminalima za javne usluge kopnenog, pomorskog ili zra~nogprijevoza.Ministar }e propisati minimalne uslove koje moraispunjavati poslovnica za pojedinu vrstu putni~ke agencije.4. Voditelj poslovnice^lan 20.Putni~ka agencija koja neposredno prodaje aran`mane iizletni~ke programe mora imati u svakoj poslovnici najmanjejednog zaposlenog voditelja poslovnice. Voditelj poslovnice odgovoran je za rad u poslovnici u skladu sa ovim Zakonom.^lan 21.U smislu ovog Zakona voditeljem poslovnice smatra sedr`avljanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava uslove zavoditelja poslovnice propisane ovim Zakonom.Voditelj poslovnice treba ispunjavati sljede}e uslove:1.da je poslovno sposoban,2.da ima najmanje srednju stru~nu spremu,3.da zna najmanje jedan svjetski jezik,4.da ima polo`en stru~ni ispit za voditelja poslovnice i dvijegodine radnog sta`a na odgovaraju}im poslovima uputni~koj agenciji ili drugim odgovaraju}im poslovima uturizmu,5.da mu nije pravosna`nom presudom ili rje{enjem oprekr{aju izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanjaposlova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje.Strani dr`avljanin mo`e obavljati poslove voditeljaposlovnice pod uslovom da ima radnu dozvolu i da ispunjavauslove iz stava 2. ovog ~lana. Broj 32 – Strana 4SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeljak, 11.5.2009.^lan 22.Stru~ni ispit za voditelja poslovnice pola`e se pred ispitnomkomisijom koju rje{enjem imenuje Ministar.Stru~ni ispit za voditelja poslovnice pola`e se premautvr|enom ispitnom programu.Ministar }e propisati postupak, na~in polaganja i ispitni pro -gram za stru~ni ispit za voditelja poslovnice. Ispitni pro gram iz stava 2. ovoga ~lana objavljuje se u"Slu`benim novinama Federacije BiH".O polo`enom stru~nom ispitu izdaje se uvjerenje.5. Jam~evina za aran`man^lan 23.Organizator aran`mana du`an je za svaki aran`man osiguratijam~evinu kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva, radi naknadeputniku:1.pla}anje cijene aran`mana, ako zbog nelikvidnosti iliste~aja organizatora izostanu usluge aran`mana,2.tro{kova koji nastanu zbog nelikvidnosti ili ste~ajaorganizatora, za povratak putnika u mjesto polaska.Jam~evina iz stava 1. ovog ~lana daje se u obliku po liceosiguranja gotovinskog pologa, bankovne garancije i sl.^lan 24.Organizator ili posrednik aran`mana du`an je putniku,prilikom uplate iznosa aran`mana, izdati potvrdu o osiguranjujam~evine koja mu omogu}uje neposredno ostvarenje prava naobe{te}enje zbog nastalih tro{kova iz ~lana 23. ovog Zakona ubanci ili osiguravaju}em dru{tvu.^lan 25.Putni~ka agencija koja organizira putovanje (aran`man)du`na je s osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju ododgovornosti za {tetu koju prouzrokuje putniku neispunjenjem,djelomi~nim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obavezakoje se odnose na aran`man.6. Prestanak pru`anja usluga putni~ke agencije^lan 26.Putni~ka agencija prestaje pru`ati usluge:1.odjavom poslovanja, danom navedenim u odjavi ilidanom podno{enja odjave nadle`nom organu, s tim {to seprestanak pru`anja usluga ne mo`e odjaviti unatrag,2.ako je pravosna`nim rje{enjem inspektora utvr|eno danisu ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima, autvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku,3.ako je nadle`ni organ naknadno utvrdio da je rje{enje iz~lana 11. ovog Zakona zasnovano na neistinitimpodacima ili krivotvorenim dokazima,4.radi utvr|ene neaktivnosti putni~ke agencije koja jeneprekidno trajala du`e od jedne godine,5.radi izricanja mjere zabrane pru`anja usluga putni~keagencije u skladu sa ovim Zakonom i propisimadonesenim na osnovu ovog Zakona,6.ako putni~ka agencija u roku od godine dana od danapravosna`nosti rje{enja iz ~lana 11. ovog Zakona nezapo~ne pru`ati usluge, gubi pravo pru`anja usluga prema tom rje{enju.O prestanku pru`anja usluga iz stava 1. ovog ~lana nadle`niorgan donosi rje{enje, koje upisuje u Upisnik iz ~lana 11. stava 3.ovog Zakona.Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana mo`e se izjaviti `albaMinistarstvu.B - TURISTI^KI VODI^, PRATITELJ, AN I MATOR IZASTUPNIK1. Turisti~ki vodi~ ^lan 27.Turisti~ki vodi~ je lice koje turistima pokazuje i stru~noobja{njava prirodne ljepote i rijetkosti, kulturno-historijskespomenike, umjetni~ka djela, etnografske i druge znamenitosti,historijske doga|aje i legende o tim doga|ajima i licima,dru{tveno politi~ke tokove i doga|anja, te ekonomskadostignu}a mjesta i podru~ja.Ne smatra se turisti~kim vodi~em stru~ni radnik koji obavljaposlove vodi~a na svom radnom mjestu kod pravnog ili fizi~koglica unutar poslovnog prostora u kojem radi (muzej, galerija,nacionalni park i sl.), stru~ni radnik putni~ke agencije koji pratigrupu turista iz mjesta u mjesto, vodi~ u planinama i jamama, ulovu i ribolovu, kao i voditelj i pratitelj ekskurzije i izleta.^lan 28.Za pru`anje usluga turisti~kog vodi~a, turisti~ki vodi~ moraimati odobrenje koje na njegov zahtjev izdaje nadle`ni or gan, na~ijem podru~ju pru`a usluge.Odobrenje iz stava 1. ovog ~lana izdat }e se licu kojeispunjava sljede}e uslove:1.da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine,2.da ima poslovnu sposobnost,3.da ima najmanje srednju stru~nu spremu,4. da ima polo`en stru~ni ispit za turisti~kog vodi~a,5.da zna najmanje jedan svjetski jezik na kojem }e pru`atiusluge turisti~kog vodi~a,6.da mu pravosna`nom presudom ili rje{enjem o prekr{ajunije izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja poslovaturisti~kog vodi~a, dok ta mjera traje,7.da udovoljava propisanim zdravstvenim uslovima.Strani dr`avljanin mo`e pru`ati usluge turisti~kog vodi~apod uslovom da ima radnu dozvolu, da ispunjava uslove iz stava2. ta~. 2. do 7. ovog ~lana i uz primjenu na~ela uzajamnosti.Pravosna`no rje{enje o odobrenju za pru`anje uslugaturisti~kog vodi~a upisuje se u Upisnik turisti~kih vodi~a kojivodi nadle`ni or gan.Oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Upisnika iz stava 3. ovog ~lana propisuje ministar.^lan 29.Ministar }e propisati postupak, na~in polaganja i pro gramstru~nog ispita za turisti~kog vodi~a.^lan 30.Turisti~ki vodi~ du`an je poslove vodi~a obavljati savjesno istru~no u skladu sa odredbama ovog Zakona, poslovnimobi~ajima u turizmu, statutom i aktima udru`enja turisti~kihvodi~a ~iji je ~lan.^lan 31.Putni~ka agencija i drugi korisnici usluga turisti~kog vodi~ane mogu obavljanje usluga turisti~kog vodi~a povjeriti licu kojene ispunjava uslove propisane ovim Zakonom.^lan 32.Istaknutim nau~nicima i stru~njacima mo`e se priznatisvojstvo po~asnog turisti~kog vodi~a iz podru~ja u`especijalnosti.Po~asni turisti~ki vodi~ mo`e obavljati poslove vodi~a samopovremeno.Svojstvo po~asnog turisti~kog vodi~a utvr|uje Ministar.^lan 33.Pri obavljanju poslova, turisti~ki vodi~ mora imati iskaznicuturisti~kog vodi~a, kojom se utvr|uje njegovo svojstvo.Iskaznicu turisti~kog vodi~a, turisti~ki vodi~ pri obavljanjuposlova mora nositi na vidljivom mjestu.Ministar }e propisati obrazac i izgled iskaznice turisti~kogvodi~a, kao i na~in njenog izdavanja i upotrebe. Ponedjeljak, 11.5.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 32 – Strana 5^lan 34.Rje{enje o odobrenju iz ~lana 28. ovog Zakona morasadr`avati:1.ime i prezime turisti~kog vodi~a, mjesto prebivali{ta,podru~je na kojem }e obavljati poslove,2.stru~nu spremu i datum kada je polo`io ispit za turisti~kog vodi~a,3.jezike na kojima }e pru`ati usluge turisti~kog vodi~a,4.period u kojem pru`a usluge, ako turisti~ki vodi~ pru`ausluge samo u jednom periodu tokom godine (sezonski).Stru~na sprema unosi se u odobrenje u skladu sa podacima izuvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu za turisti~kog vodi~a.^lan 35.Odobrenje za pru`anje usluga turisti~kog vodi~a prestajeva`iti u sljede}im slu~ajevima:1.odjavom, danom navedenim u odjavi ili danompodno{enja odjave nadle`nom organu, s tim {to sepru`anje usluga ne mo`e odjaviti unatrag,2.ako prestane ispunjavati jedan od propisanih uslova iz~lana 28. ovog Zakona,3.ako je nadle`ni organ naknadno utvrdio da je ranije izdano odobrenje zasnovano na neistinitim podacima ilikrivotvorenim dokumentima.O prestanku va`enja odobrenja iz stava 1. ovog ~lananadle`ni or gan donosi posebno rje{enje. 2. Turisti~ki pratitelj^lan 36.Turisti~ki pratitelj je lice koje obavlja operativno-tehni~keposlove u vo|enju i pra}enju turista, te daje turistima obavijesti osvrsi putovanja.^lan 37.Turisti~ki pratitelj je lice koje ispunjava uslove iz ~lana 28.ovog Zakona, osim uslova iz stava 2. ta~ke 4. toga ~lana.^lan 38.Putni~ka agencija ne mo`e obavljanje poslova pratiteljapovjeriti licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom.3. Turisti~ki an i ma tor^lan 39.Turisti~ki an i ma tor je lice koje planira i ostvaruje programeprovo|enja slobodnog vremena turista, a koji se odnose nasportsko-rekreativne, zabavne i kulturno-dru{tvene sadr`aje.Za turisti~kog animatora vrijede odredbe ovog Zakona kojese odnose na turisti~kog pratitelja.4. Turisti~ki zastupnik^lan 40.Turisti~ki zastupnik je pravno ili fizi~ko lice koje zastupadoma}eg ili stranog organizatora putovanja ili posrednika uodredi{tima putovanja.Organizator je du`an pisano obavijestiti davatelja usluga oturisti~kom zastupniku, njegovim ovla{tenjima i svimeventualnim promjenama.^lan 41.Ovla{tenja turisti~kog zastupnika su sljede}a:–{titi interese i prava putnika i organizatora putovanja kod davatelja usluga,–pru`a obavje{tenja i uputstva putnicima kod izvr{avanjaprograma putovanja i dodatnih usluga,–naru~uje dodatne usluge u ime organizatora putovanjaprema dobivenim ovla{tenjima,–posreduje u pribavljanju dodatnih usluga za putnike(izlet, kulturne i sportske priredbe i sl.),–obavlja i druge poslove potrebne za za{titu interesaputnika i organizatora putovanja.C - TURISTI^KE USLUGE U NAUTI^KOM, SEOSKOM IDRUGIM OBLICIMA TURIZMA1. Turisti~ke usluge u nauti~kom turizmu^lan 42.Nauti~ki turizam je plovidba i boravak turista-nauti~ara naplovnim objektima (jahta, brodica i sl.) kao i boravak u lukamanauti~kog turizma, radi odmora i rekreacije.^lan 43.Turisti~ke usluge u nauti~kom turizmu su:1.iznajmljivanje prostora uz ure|enu i djelomi~no ilipotpuno za{ti}enu obalu (u daljnjem tekstu: vez) zasmje{taj plovila i nauti~ara koji borave na njima,2.iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju, 3.prihvat, ~uvanje i odr`avanje plovila na vezu, u moru ijezerima i suhom vezu,4.usluge snabdijevanja nauti~ara (vodom, gorivom uposebnim pumpama, namirnicama, rezervnimdijelovima, opremom i sl.),5.{kole jedrenja, obuke za skipere i voditelje brodica,6.ure|enje i pripremanje plovila,7.druge usluge za potrebe nauti~kog turizma,8.davanje razli~itih informacija (vremenska prognoza,nauti~ki vodi~ i sl.), 9.obezbje|enje slu`be spa{avanja i pru`anje hitnemedicinske pomo}i,10.usluge skipera.Ministar }e za usluge iz stava 1. ta~. 1. do 7. ovog ~lanapropisati minimalne uslove i na~in njihovog pru`anja.^lan 44.Usluge u nauti~kom turizmu mogu pru`ati pravna i fizi~kalica koja ispunjavaju uslove propisane zakonom, a u skladu sa ~l.52. do 55. ovog Zakona.2. Turisti~ke usluge u seoskom turizmu^lan 45.Seoski turizam, u smislu ovog Zakona je boravak i smje{tajturista u doma}instvu, koje je organizovano kao turisti~ko seoska privreda (seosko doma}instvo) radi odmora i rekreacije.^lan 46.Turisti~ke usluge u seoskom turizmu naro~ito su:iznajmljivanje konja za jahanje, zaprega, {kola jahanja, lov iribolov, organiziranje branja plodova i gljiva, berbe vo}a ipovr}a, ubiranje ljetine, foto sa fari i druge usluge u seoskomdoma}instvu.Turisti~ke usluge iz stava 1. ovog ~lana mo`e pru`ati vlasnikseoskog doma}instva sa ~lanovima svoje porodice ukolikoispuni uslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima.Ministar }e propisati na~in i uslove za pru`anje usluga izstava 1. ovog ~lana, te postupak i uslove za pribavljanjeodobrenja za obavljanje tih usluga.3. Usluge na skija{kom terenu^lan 47.Uslugama na skija{kom terenu, u smislu ovog Zakona,smatra se davanje na kori{tenje prostora, ure|aja i opreme zarekreativno i sportsko skijanje, skija{ku obuku i drugerekreativne i sportske aktivnosti na snijegu, te iznajmljivanjeskija{ke opreme, usluge kori{tenja ski i bebi liftova, `i~ara i sl.Usluge iz stava 1. ovog ~lana mogu se pru`ati na skija{komterenu koji, u zavisnosti od vrste aktivnosti iz stava 1. ovog ~lana, mora biti ure|en, opremljen i odr`avan tako da je siguran zakorisnike i za koji je utvr|eno da ispunjava uslove u skladu sapropisima kantona.^lan 48.Pravno ili fizi~ko lice koje upravlja skija{kim terenom,du`no je da:1.osigura i odr`ava skija{ki teren za sigurno kori{tenje, Broj 32 – Strana 6SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeljak, 11.5.2009.2.utvrdi red i osigura slu`bu za odr`avanje reda naskija{kom terenu,3.osigura slu`bu spasavanja i pru`anja hitne medicinskepomo}i na skija{kom terenu,4.na ulazu u skija{ki teren vidno istakne odredbe o redu,cijene za kori{tenje ure|aja, opreme i prostora i drugihusluga na skija{kom terenu,5.markira skija{ke staze prema te`ini, du`ini i vrsti skija{kestaze,6.obezbijedi tehni~ko osoblje koje }e brinuti o sigurnojupotrebi ski i bebi liftova, `i~ara i sl.Korisnici skija{kog terena du`ni su da se pridr`avaju propisao redu na skija{kom terenu.4. Turisti~ke usluge u raftingu i splavarenju^lan 49.Turisti~ke usluge u raftingu i splavarenju su:1.iznajmljivanje prostora uz ure|ene i djelimi~no ilipotpuno za{ti}ene obale,2.iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju,3.prihvat, ~uvanje i odr`avanje plovila,4.usluge snabdijevanja raftera ili splavova (vodom,namirnicama, rezervnim djelovima, opremom i sl.),5.obuka za skipere i voditelje splavova i ~amaca, 6.ure|enje i priprema plovila i ~amaca,7.druge usluge za potrebe turisti~kih usluga raftinga isplavova,8.obezbje|enje slu`be spa{avanja i pru`anja hitnemedicinske pomo}i,9.usluge skipera.5. Turisti~ke usluge u drugim oblicima turizma^lan 50.Turisti~ke usluge mogu se pru`ati i u zdravstvenom,kongresnom, omladinskom, sportskom, vjerskom, lovnom,ribolovnom, planinskom i drugim oblicima turizma. Ministar }e propisati minimalne uslove za pru`anje usluga izstava 1.ovog ~lana.D - OSTALE TURISTI^KE USLUGE^lan 51.Ostale turisti~ke usluge u smislu ovog Zakona su:–iznajmljivanje sandolina, ~amaca, kajaka i njihovsmje{taj i ~uvanje,–iznajmljivanje jedrilica, dasaka za jedrenje, bicikla navodi, skutera i sl.,–iznajmljivanje pribora i opreme za kupanje i skijanje navodi,–iznajmljivanje suncobrana, le`aljki i dr.–iznajmljivanje skija{ke, ribolovne, ronila~ke opreme isl.^lan 52.Za pru`anje usluga iz ~lana 51. ovog Zakona, ukoliko ih imanamjeru pru`ati fizi~ko lice, obavezno je pribaviti odobrenjenadle`nog organa.Odobrenje iz stava 1. ovog ~lana mo`e pribaviti lice kojeispunjava slijede}e uslove:1.da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine,2.da je starije od 18 godina,3.da raspola`e sredstvima za pru`anje usluga i dokazom ovrijednosti sredstava,4.da je pribavilo va`e}u policu osiguranja iz koje se pokriva{teta korisniku usluge u slu~aju nesre}e,5.da ima poslovnu sposobnost,6.da udovoljava propisanim zdravstvenim uslovima.^lan 53.Rje{enje o odobrenju za pru`anje usluga licu iz ~lana 52. stav1. ovog Zakona obavezno sadr`i:1.ime i prezime lica i njegov jedinstveni mati~ni broj,2.vrstu usluge i kapacitet koje }e lice pru`ati,3.mjesto gdje se usluga pru`a,4.naznaku da li se usluga pru`a tokom cijele godine ili samosezonski.^lan 54.Rje{enje o odobrenju za pru`anje usluga iz ~lana 53. ovogZakona upisuje se u Upisnik odobrenja za pru`anje uslugafizi~kih lica koji vodi nadle`ni or gan.Oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Upisnika iz stava 1. ovog ~lana propisuje ministar.^lan 55.Rje{enje o odobrenju iz ~lana 53. prestaje va`iti:1.odjavom, danom navedenim u odjavi ili danompodno{enja odjave nadle`nom organu, s tim {to seprestanak pru`anja usluga ne mo`e odjaviti unatrag,2.ako lice ne otpo~ne pru`ati usluge u roku od {est mjeseciod dana pribavljenog odobrenja,3.ako je inspekcijskim nadzorom utvr|eno da nisu ispunjeni uslovi odre|eni ovim Zakonom i drugim propisima, autvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku,4.ako nadle`ni organ naknadno utvrdi da je ranije rje{enje oodobrenju zasnovno na neistinitim podacima ilikrivotvorenim dokazima.O prestanku va`enja rje{enja o odobrenju iz stava 1. ovog~lana, nadle`ni organ donosi rje{enje. ^lan 56.Nadle`ni organ du`an je sva rje{enja u vezi sa obavljanjemturisti~ke djelatnosti dostaviti nadle`noj organizacijskoj jediniciPorezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i nadle`nojturisti~ko-ugostiteljskoj inspekciji.III - NADZOR^lan 57.Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisadonesenih na osnovu ovog Zakona vr{i Ministarstvo.Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisadonesenih na osnovu ovog Zakona, te pojedina~nih akata, uslovai na~ina rada nadziranih pravnih i fizi~kih lica provodi Federalnauprava za inspekcijske poslove u okviru svoje nadle`nosti.^lan 58.Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisadonesenih na osnovu ovog Zakona, te pojedina~nih akata, uslovai na~ina rada, nadziranih davatelja turisti~kih usluga, provodiFederalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalni organuprave nadle`an za inspekcijske poslove u okviru svojihnadle`nosti, u skladu sa posebnim propisima koje na prijedlogresornih ministarstava donosi Vlada Federacije Bosne iHercegovine i vlade kantona.^lan 59.Osim poslova navedenih u ~lanu 57. ovog Zakona Federalnauprava za inspekcijske poslove obavljaja i druge poslove koji suzakonom i drugim propisima stavljeni u njenu nadle`nost.^lan 60.U provo|enju inspekcijskog nadzora nadle`ni inspektorFederalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu:inspektor) je ovla{ten pregledati:–poslovne i druge prostorije i prostore u kojima se obavlja turisti~ka djelatnost, opremu, vozila i plovila kojima seili u kojima se obavlja turisti~ka djelatnost, poslovneknjige, ugovore, isprave i evidencije i drugu poslovnudokumentaciju koja mu omogu}uje uvid u poslovanjepravnih i fizi~kih lica koje pru`aju turisti~ke usluge, teobavljati i druge radnje u skladu sa svrhominspekcijskog nadzora. ^lan 61.Pravna i fizi~ka lica ~ije su prostorije i prostori, ure|aji ioprema odnosno predmeti rada i poslovanja podvrgnuti Ponedjeljak, 11.5.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 32 – Strana 7inspekcijskom nadzoru, obavezni su omogu}iti inspektorunesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora.Pravna i fizi~ka lica obavezna su na zahtjev inspektoradostaviti podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni zaobavljanje poslova iz njegove nadle`nosti u primjerenom rokukoji on odredi.Inspekcijski pregled treba u isto vrijeme biti obavljen natakav na~in da ne ometa redovno obavljanje rada i poslovanja.^lan 62.Ako inspektor u provo|enju inspekcijskog nadzora utvrdi dase turisti~ka djelatnost obavlja:–bez registracije ili mimo registracije,–bez odobrenja izdatog od nadle`nog organa, –bez rje{enja nadle`nog organa kojim se utvr|uje daprostor, ure|aji i oprema za obavljanje turisti~kedjelatnosti udovoljava propisanim uslovima zaobavljanje te djelatnosti, rje{enjem }e zabraniti obavljanje turisti~ke djelatnostisubjektu nadzora koji istu obavlja na nezakonit na~in.Inspektor }e rje{enje iz stava 1. ovog ~lana donijeti bezodlaganja, s utvr|enim ~injenicama odlu~nim za dono{enjerje{enja.@alba protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana ne odla`eizvr{enje rje{enja.Subjektu nadzora kome je zabranjen rad, inspektor }epe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in, zatvoriti prostorije ukojima obavlja turisti~ku djelatnost, te mo`e privremeno oduzetiopremu, ure|aje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojimaobavlja nezakonitu djelatnost, do kona~ne odluke.Inspektor je obavezan da uz zahtjev za pokretanjeprekr{ajnog postupka za u~injeni prekr{aj, odnosno uz prijavu zau~injeno krivi~no djelo, o privremenom oduzimanju predmetaodmah izvijestiti nadle`no tijelo kod kojeg pokre}e postupakzbog u~injenog prekr{aja, ili krivi~nog djela, zavisno okvalifikaciji djela u~injenog oduzetim predmetima.Inspekcijska tijela u ~ijem se sastavu nalaze inspekcija,osigurat }e uslove za odr`avanje i ~uvanje privremeno oduzetihpredmeta.Tro{kovi prinudnog izvr{enja kao i tro{kovi {tete nastaleprinudnim izvr{enjem, padaju na teret izvr{enika - stranke.^lan 63.Ako su poslovni prostor, ure|aji i oprema namijenjeni zaobavljanje turisti~ke djelatnosti prestali ispunjavati propisaneuslove po izdatom odobrenju, inspektor }e donijeti rje{enje, bezodlaganja a najkasnije u roku od osam dana od dana zavr{etkanadzora, s utvr|enim ~injenicama odlu~nim za dono{enjerje{enja, kojim }e odrediti rok, ne kra}i od 30 dana, pravnom ifizi~kom licu, da prilagodi pru`anje usluga u skladu sa zakonom.Ako se nedostaci iz stava 1. ovog ~lana ne otklone uodre|enom roku, inspektor }e donijeti rje{enje o zabraniobavljanja djelatnosti.@alba protiv rje{enja iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne odla`eizvr{enje rje{enja.Ukoliko inspektor, nakon {to je rje{enje o zabrani postaloizvr{no, utvrdi da se i pored zabrane obavlja turisti~ka djelatnost,donijet }e zaklju~ak o prinudnom izvr{enju rje{enja pe~a}enjemobjekta.Tro{kovi prinudnog izvr{enja, kao i tro{kovi {tete nastaleprinudnim izvr{enjem, padaju na teret izvr{enika-stranke.^lan 64.Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da jekupcu turisti~ke usluge zara~unata ili napla}ena vi{a cijena odutvr|ene, naredit }e prodavcu usluge da vrati vi{e napla}eniiznos o{te}enom kupcu usluge i bez odlaganja izdati prekr{ajninalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekr{ajnogpostupka.^lan 65.Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzorautvrdi nepravilnosti ili ne pridr`avanje propisa za ~iji nadzor nijenadle`an, obavijestit }e nadle`ni or gan uprave, bez odlaganja, anajkasnije u roku od osam dana. ^lan 66.Protiv rje{enja kantonalnog inspektora mo`e se u roku odosam dana od dana dostavljanja rje{enja izjaviti `albakantonalnom organu uprave nadle`nom za poslove turizma.Protiv rje{enja koje u prvom stepenu donesi federalniinspektor, mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od osamdana od dana dostavljanja rje{enja.^lan 67.Pri obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor mora imatislu`benu iskaznicu inspektora kojom dokazuje svoje slu`benosvojstvo, identitet i ovla{tenja.IV - KAZNENE ODREDBE^lan 68.Nov~anom kaznom od 1.500,00 KM do 15.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aj pravno lice, ako:1.organizira aran`man za lica koja nisu njeni ~lanovi ili akoga ne organizira samo povremeno i bez svrhe sticanjadobiti ili ako reklamira i vr{i promociju za putovanja iboravke mimo internih glasila i saop}enja koja dobivaju~lanovi udru`enja ili ako za njegovo organiziranje nekoristi prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljagaosigurani (~lan 6),2.naziv "Putni~ka agencija" ne koristi u skladu sa ~lanom 8.ovoga Zakona,3pru`a usluge putni~ke agencije, a nije putni~ka agencija(~lan 9.),4.ne ispunjava propisane uslove za pojedinu vrstu putni~keagencije ili ne pru`a usluge na propisani na~in, ili akopru`a usluge one vrste putni~ke agencije za koju neispunjava propisane uslove, (~lan 10.),5.zapo~ne s pru`anjem usluga putni~ke agencije prije nego{to je pribavilo rje{enje nadle`nog organa da jeudovoljeno uslovima propisanim ovim Zakonom ipropisima donesenim na osnovu ovoga Zakona (~lan 11.stav 1., osim u slu~aju iz ~lana 11. stav 7.)6.pru`a usluge aran`mana, izletni~kog programa ilitransfera putnika, a ne koristi prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani, kao i ugostiteljske objekte u kojima su korisnici usluga osigurani (~lan 15.),7.prijevoz putnika ne obavlja vlastitim prijevoznimsredstvima ili prijevoznim sredstvima u vlasni{tvupravnih i fizi~kih lica na osnovu ugovora, (~lan 16.),8.neposredno pru`a usluge putniku, a nema poslovnicu, iliposlovnica ne udovoljava propisanim uslovima (~lan19.),9.ne osigura kori{tenje upla}enog aran`mana ili naknadu{tete zbog nastalih tro{kova ili ne osigura garanciju zasvaki aran`man kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva(~lan 23. stav 1.),10.putniku prilikom uplate iznosa za aran`man ne izdapotvrdu o osiguranju jam~evine, koja mu omogu}avaneposredno ostvarenje prava za naknadu {tete zbognastalih tro{kova iz ~lana 23. stav 1. ovoga Zakona premabanci ili osiguravaju}em dru{tvu (~lan 24.),11.ne sklopi s osiguravateljem ugovor o osiguranju ododgovornosti za {tetu koju prouzro~i putnikuneispunjenjem, djelomi~nim ispunjenjem, ili neurednimispunjenjem obaveza koje se odnose na aran`man (~lan25.).Za prekr{aje iz stava 1. ovoga ~lana kaznit }e se i odgovornolice u pravnom licu nov~anom kaznom od 200,00 KM do2.000,00 KM. Broj 32 – Strana 8SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeljak, 11.5.2009.Za prekr{aje iz stava 1. ovoga ~lana kaznit }e se i voditeljposlovnice nov~anom kaznom od 150,00 KM do 1.500,00 KM.^lan 69.Nov~anom kaznom od 700,00 KM do 7.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice, ako:1.ne objavi uslove, sadr`aj i cijenu svake pojedine usluge ine pridr`ava se tih uslova, sadr`aja i cijena (~lan 5. stav 1.ta~ka 1.),2.za svaku izvr{enu uslugu, korisniku ne izda ra~un, kartu ili potvrdu s brojem kojom se potvr|uje primitak uplate ili ne ~uva kopije tih dokumenata najmanje jednu godinu oddana njihovog izdavanja (~lan 5. stav 1. ta~ka 2.),3.u prostorijama gdje se prodaju usluge ne vodi knjigu `albe ili je ne vodi u propisanom obliku, sadr`aju i na propisanna~in ili u roku od 15 dana ne odgovori na svaki prigovor(~lan 5. stav 1. ta~ka 3.),4.ne vodi poslovne knjige u skladu sa va`e}im propisima(~lan 5. stav 1. ta~ka 4.),5.u obavljanju turisti~ke djelatnosti ne posluje u skladu saposlovnim obi~ajima u turizmu (~lan 5. stav 3.),6. na ulazu u poslovni prostor ne izlo`i natpisnu plo~u nakojoj je istaknuta firma putni~ke agencije (~lan 14. ta~ka1.),7.na ulazu u poslovni prostor u kojem neposredno prodajesvoje usluge ne istakne radno vrijeme ili se ne pridr`avaistaknutog radnog vremena (~lan 14. ta~ka 2.),8.na zahtjev korisnika usluga ne izjasni se o svojstvu ukojem nastupa i koji joj je opseg ovla{tenja, ako zastupadruge putni~ke agencije (~lan 14. ta~ka 3.),9.u svim reklamnim i promotivnim materijalima kao i svimposlovnim dokumentima vidljivo ne nazna~i firmu isjedi{te, te identifikacijski broj (~lan 14. ta~ka 4.),10.ne ~uva, kao poslovnu tajnu, sve {to je saznalo o putniku(~lan 14. ta~ka 5.), 11.putniku ne pru`i usluge utvr|ene u ugovoru ili ih ne pru`ina kvalitetan na~in (~lan 14. ta~ka 6.),12.putniku ne ponudi i posebno osiguranje od ozlijeda,bolesti, smrti i gubitka prtljage tokom putovanja i boravka (~lan 14. ta~ka 7.),13. prodaje aran`mane i izletni~ke programe, a u poslovnicinema najmanje jednog voditelja poslovnice (~lan 20. stav1.).Za prekr{aje iz stava 1. ta~. 1. do 12. ovoga ~lana kaznit }e se iodgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom od 200,00KM do 2.000,00 KM.Za prekr{aje iz stava 1. ta~. 1. do 11. ovoga ~lana kaznit }e se i voditelj poslovnice nov~anom kaznom od 100,00 KM do1.000,00 KM.Za prekr{aj iz stava 1. ta~. 1. do 4. ovog ~lana kaznit }e se ifizi~ko lice koje je registrano za obavljanje turisti~ke djelatnostinov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM.^lan 70.Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:1.organizira grupna putovanja, a da tokom cijelogputovanja ne osigura najmanje jednog turisti~kogpratitelja koji ispunjava propisane uslove, za svaku grupudo 75 putnika, ili ako ne osigura stru~nog radnika koji jeosposobljen za rad u turisti~koj djelatnosti, ukoliko neraspola`e turisti~kim pratiteljem koji ispunjava propisaneuslove ili ako za grupne posjete turisti~kim mjestima zakoja je u programu predvi|eno razgledavanje turisti~kogmjesta ne anga`uje turisti~kog vodi~a koji je ovla{ten zapru`anje usluga turisti~kog vodi~a u tom turisti~kommjestu (~lan 17.),2.za svaki aran`man, odnosno putovanje koje organizuje neizda program, prospekt ili katalog sa sadr`ajem iz ta~. 1.do 12. ~lana 18. ovoga Zakona ili ne uru~i iste putnikuprije zaklju~enja ugovora o aran`manu (~lan 18.),3.pisano ne obavijesti davatelja usluga o turisti~komzastupniku, njegovim ovla{tenjima i svim nastalimpromjenama (~lan 40. stav 2.).Za prekr{aje iz stava 1. ovoga ~lana, kaznit }e se i odgovornolice u pravnom licu nov~anom kaznom od 100,00 KM do1.000,00 KM.Za prekr{aje iz stava 1. ovoga ~lana, kaznit }e se i voditeljposlovnice nov~anom kaznom od 70,00 KM do 700,00 KM.^lan 71.Nov~anom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, ako:1.pru`a usluge turisti~kog vodi~a suprotno odredbi ~lana30. ovoga Zakona,2.pru`a usluge turisti~kog vodi~a, a nema odobrenje iz~lana 28. stava 1. ovog Zakona ili ako prilikom pru`anjetih usluga nema na vidljivom mjestu iskaznicu turisti~kogvodi~a (~lan 33. stav 1.),3.pru`a usluge turisti~kog pratitelja, a ne ispunjava uslove iz ~lana 37. ovoga Zakona, 4.pru`a usluge turisti~kog animatora, a ne ispunjavapropisane uslove (~lan 39.),5.turisti~ke usluge u seoskom turizmu pru`a, a ne ispunjavauslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima (~lan 46. stav 2.).^lan 72.Za prekr{aje utvr|ene ~l. 68. i 69. ovoga Zakona ako seponove u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{enja oprekr{aju, uz nov~anu kaznu, izre}i }e se pravnom ili fizi~komlicu i za{titna mjera zabrane obavljanja turisti~ke djelatnosti utrajanju do {est mjeseci.^lan 73.Za prekr{aje utvr|ene ~lanom 70. stav 1. ta~. 2., 3. i 4. ovogaZakona ako se ponove u roku od jedne godine od pravosna`nostirje{enja o prekr{aju, uz nov~anu kaznu, izre}i }e se i za{titnamjera zabrane pru`anja usluge turisti~kom vodi~u, pratitelju ianimatoru, u trajanju do {est mjeseci.V - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 74.Pravna lica koja pru`aju usluge putni~ke agencije na danstupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom, ali suobavezna, u roku od jedne godine od dana stupanja na snaguovog Zakona, uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovogaZakona.^lan 75.Ministar }e donijeti propise na osnovu ovla{tenja iz ovogZakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovogZakona.^lan 76.Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovogZakona, dovr{it }e se u skladu sa propisima koji su va`ili do danastupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 77.Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju va`itiodredbe Zakona o turisti~ko-ugostiteljskoj djelatnosti("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 28/03) kojima seure|uje turisti~ka djelatnost
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/09 11.05.2009 zakon,ugostiteljstvo Broj 32 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. 4. pru`a usluge turisti~kog animatora, a ne ispuwava propisane uslove (~lan 39.), 5 turisti~ke usluge u seoskom turizmu pru`a, a ne ispuwava uslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima (~lan 46. stav 2.). ^lan 72. Za prekr{aje utvr|ene ~l. 68. i 69. ovog Zakona ako se ponove u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{ewa o prekr{aju, uz nov~anu kaznu,izre}i}e se pravnom ili fizi~kom licu i za{titna mjera zabrane vr{ewa turisti~ke djelatnosti u trajawu do {est mjeseci. ^lan 73. Za prekr{aje utvr|ene ~lanom 70. stav 1. ta~. 2., 3. i 4. ovog Zakona ako se ponove u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{ewa o prekr{aju, uz nov~anu kaznu, izre}i}e se i za{titna mjera zabrane pru`awa usluge turisti~kom vodi~u, pratiocu i animatoru, u trajawu do {est mjeseci. V - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 74. Pravna lica koja pru`aju usluge putni~ke agencije na dan stupawa na snagu ovoga Zakona, nastavqaju s radom, ali su obavezna, u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog Zakona, uskladiti svoje poslovawe sa odredbama ovog Zakona. ^lan 75. Ministar }e donijeti propise na osnovu ovla{}ewa iz ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Zakona. ^lan 76. Postupci koji su pokrenuti prije stupawa na snagu ovog Zakona, dovr{i}e se u skladu sa propisima koji su va`ili do dana stupawa na snagu ovog Zakona. ^lan 77. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaju da va`e odredbe Zakona o turisti~ko-ugostiteqskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 28/03) kojima se ure|uje turisti~ka djelatnost. ^lan 78. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 382 Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Progla{ava se Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 11. marta 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 19. marta 2009. godine. Broj 01-02-221/09 6. maja 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizacija ugostiteljskih objekata, te ugostiteljske usluge u doma}instvu, seoskom doma}instvu i na plovnom objektu. ^lan 2. Ugostiteljska djelatnost, u smislu ovog Zakona, jeste pripremanje hrane i pru`anje usluga prehrane, pripremanje i poslu`ivanje pi}a i napitaka i pru`anje usluga smje{taja. Ugostiteljska djelatnost je i pripremanje hrane za potro{nju na drugom mjestu sa ili bez poslu`ivanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbi i sl.) i opskrba tom hranom (ca ter ing). II. UVJETI ZA OBAVLJANJE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI ^lan 3. Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati pravna i fizi~ka lica koja su registrirana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i koja ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega (u daljnjem tekstu: ugostitelj). Ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, mo`e obavljati i javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ugostiteljska obrazovna ustanova, te u~eni~ki i studentski dom u svojim poslovnim prostorijama i prostorima. Ugostitelj mo`e obavljati i druge djelatnosti koje slu`e obavljanju ugostiteljske djelatnosti, a koje se uobi~ajeno obavljaju uz ugostiteljsku djelatnost (prodaja novina i ~asopisa, duhanskih prera|evina, pru`anje usluga bilijara, bo}anja, kuglanja, tenisa i sl.) u skladu sa posebnim propisima. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona odre|ene ugostiteljske usluge mogu pru`ati pravna i fizi~ka lica koja nisu ugostitelji. ^lan 4. Pravno i fizi~ko lice mogu organizirati usluge smje{taja i prehrane za svoje radnike, penzionere, ~lanove u`e porodice svojih radnika i penzionera pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom i drugim propisima u objektima zatvorenog tipa (odmarali{te, objekt za prehranu i sl.). ^lanovi u`e porodice, u smislu odredbe stava 1. ovog ~lana, su supru`nici, djeca ro|ena u braku ili van braka, pas tor~ad i usvojenici, te roditelji i usvojitelji. Pravna i fizi~ka lica du`na su za pru`anje ugostiteljskih usluga iz stava 1. ovog ~lana pribaviti rje{enje op}inskog, odnosno gradskog organa uprave nadle`nog za poslove ugostiteljstva prema mjestu sjedi{ta objekta (u daljnjem tekstu: nadle`ni or gan) o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Zakonom i drugim propisima, koji to rje{enje upisuje u Upisnik objekata zatvorenog tipa. Federalni ministar okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu: ministar) propisat }e minimalne tehni~ke i druge uvjete za pru`anje usluga iz stava 1. ovog ~lana. Nadle`ni or gan rje{enjem utvr|uje ispunjavanje uvjeta iz propisa donesenog na osnovu stava 4. ovog ~lana. Ministar }e propisati sadr`aj i oblik obrasca prijave kao i na~in vo|enja Upisnika iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 5. Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na pru`anje usluga prehrane i smje{taja u objektima ustanova socijalne pomo}i, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sli~nih ustanova, vojske, policije, ako te usluge pru`aju njihovi radnici isklju~ivo svojim radnicima, pripadnicima i korisnicima. Ponedjeljak, 11.5.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 32 – Strana 25 ^lan 6. Ne smatra se ugostiteljskom djelatno{}u pripremanje i poslu`ivanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pi}a i jednostavnih jela koje pravno i fizi~ko lice organizuju za potrebe svojih radnika i ~lanova u svojim poslovnim prostorijama i prostorima. ^lan 7. Ugostiteljska djelatnost obavlja se u poslovnom objektu, prostoriji i na prostoru namijenjenom, ure|enom i opremljenom za pru`anje ugostiteljskih usluga. Ugostiteljska djelatnost mo`e se obavljati i u poslovnom objektu, prostoriji i na prostoru gdje se obavlja neka druga djelatnost, ako su za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima. ^lan 8. Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu moraju biti ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu u pogledu ure|enja i opreme ugostiteljskih objekata, usluga, kao i drugi uvjeti propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona (u daljnjem tekstu: minimalni uvjeti). Ugostiteljski objekt osim uvjeta iz stava 1. ovog ~lana mora ispunjavati i uvjete u pogledu: projektiranja, gra|enja i odr`avanja gra|evine, za{tite na radu, za{tite od po`ara, za{tite od buke, za{tite i unapre|enja okoli{a, kao i druge uvjete propisane posebnim propisima. Za rad u ugostiteljstvu, osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost i pru`aju ugostiteljske usluge moraju ispunjavati zdravstvene uvjete u skladu sa posebnim propisima. Zaposleni u ugostiteljskom objektu (konobari, {ankeri i ostalo osoblje) moraju imati zavr{en najmanje tre}i stepen stru~ne spreme. Ministar }e propisati minimalne uvjete koje mora ispunjavati ugostiteljski objekt iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 9. Nadle`ni or gan na zahtjev ugostitelja utvr|uje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju. Ispunjavanje uvjeta iz stava 1. ovog ~lana nadle`ni or gan utvr|uje rje{enjem u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Rje{enje iz stava 2. ovog ~lana upisuje se u Upisnik o minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata koji vodi nadle`ni or gan. Tro{kove postupka iz stava 1. ovog ~lana snosi ugostitelj. Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Federalnom ministarstvu okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. Ako nadle`ni or gan nakon pregleda objekta kod pravnog lica ne donese rje{enje u roku iz stava 2. ovog ~lana, rad u ugostiteljskom objektu mo`e otpo~eti o ~emu je ugostitelj du`an prethodno pisanim putem izvijestiti nadle`ni or gan ukoliko je za gra|evinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, u skladu sa posebnim propisom, pribavio odgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. ^lan 10. Ugostitelj posluje tokom cijele godine ili sezonski. Ugostitelj mo`e poslovati i povremeno (za vrijeme manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl.). ^lan 11. U obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je obavezan: 1. vidno istaknuti propisanu oznaku vrste na ulazu u ugostiteljski objekat utvr|ene rje{enjem nadle`nog organa i kategorije ugostiteljskog objekta utvr|ene rje{enjem Ministarstva; 2. vidno istaknuti na ulazu u ugostiteljski objekt obavijest o radnom vremenu koje treba biti u skladu sa propisanim radnim vremenom; 3. utvrditi ku}ni red u ugostiteljskom objektu za smje{taj i istaknuti ga na recepciji a izvod iz ku}nog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima; 4. utvrditi normative o utro{ku namirnica za pojedino jelo, pi}e i napitak, pru`iti usluge u koli~inama i kvalitetu u skladu sa normativima te na zahtjev - normative predo~iti gostu; 5. vidno istaknuti cijene usluga koje se nude na na~in dostupan gostima i pridr`avati se istaknutih i ovjerenih cijena, a kod pru`anja usluga smje{taja u cjenicima istaknuti i iznos boravi{ne takse, te cjenike staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka; 6. izdati gostu ra~un za svaku pru`enu ugostiteljsku uslugu, koji obavezno mora da sadr`i: naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj ra~una, datum i vrijeme izdavanja ra~una, vrstu, koli~inu i cijenu pru`enih usluga, a kod pru`anja usluga smje{taja - u ra~unu navesti i iznos boravi{ne takse; 7. pridr`avati se istaknutog radnog vremena; 8. dostaviti normative na ovjeru nadle`nom organu koji se mogu primjenjivati sljede}eg dana od dana ovjere; 9. dostaviti cjenike na ovjeru nadle`nom organu koji se mogu primjenjivati sljede}eg dana od dana ovjere; 10. voditi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smje{taj; 11. voditi knjigu `albi na propisan na~in u svakom ugostiteljskom objektu - u roku od tri dana izjavljeni prigovor dostaviti nadle`noj turisti~ko-ugostiteljskoj inspekciji a u roku od 15 dana od dana izjavljenog prigovora odgovoriti na njega; 12. voditi poslovne knjige u skladu sa va`e}im propisima; 13. alkoholna i bezalkoholna pi}a uslu`ivati samo iz originalne ambala`e u skladu sa normativom, na kojoj mora biti deklaracija sa podacima o proizvo|a~u, odnosno uvozniku, te neto koli~ini; 14. u poslovnom prostoru - objektu u momentu kontrole osigurati odobrenje za rad, odnosno rje{enje o upisu u sudski registar, kao i rje{enje o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji objekta. Radno vrijeme i raspored dnevnog i sedmi~nog radnog vremena u ugostiteljskim objektima, radno vrijeme u dane dr`avnih praznika i neradnih dana u kojima je ugostitelj du`an poslovati utvr|uje nadle`ni or gan. U obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je du`an primjenjivati poslovne obi~aje u ugostiteljstvu. Ministar }e propisati oblik, sadr`aj i na~in vo|enja knjige gostiju i knjige `albi. ^lan 12. Prilikom ogla{avanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju, ugostitelj ne smije koristiti oznaku propisane vrste koja nije utvr|ena rje{enjem nadle`nog organa i kategorije objekta koja nije utvr|ena rje{enjem Ministarstva. ^lan 13. Zabranjeno je poslu`ivanje, odnosno dopu{tanje konzumiranja alkoholnih pi}a u ugostiteljskom objektu licima mla|im od 18 godina. U ugostiteljskom objektu u kojem se poslu`uju alkoholna pi}a mora na vidnom mjestu biti istaknuta oznaka o zabrani poslu`ivanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pi}a licima mla|im od 18 godina. III. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA UGOSTITELJSKE RADNJE ^lan 14. Fizi~ko lice, u smislu odredaba ovog Zakona, mo`e dobiti odobrenje za osnivanje ugostiteljske radnje samo za jedan ugostiteljski objekt na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 32 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. ^lan 15. Ugostiteljska radnja osniva se izdavanjem rje{enja kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje koje izdaje nadle`ni or - gan. ^lan 16. Nadle`ni or gan izdat }e rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje licu koje ispunjava sljede}e uvjete: 1. dr`avljanin je Bosne i Hercegovine, 2. poslovno je sposobno, 3. posjeduje najmanje tre}i stepen stru~ne spreme, 4. udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima, 5. pravomo}nom sudskom presudom, rje{enjem o prekr{aju ili upravnim aktom nije mu izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti, 6. nema zasnovan radni odnos, odnosno nema ve} osnovanu ugostiteljsku radnju, 7. ima poslovni prostor za koji ima dokaz o pravu vlasni{tva ili ugovor o zakupu poslovnog prostora, te dokaz da je za poslovni prostor izdata upotrebna dozvola i da taj poslovni prostor ispunjava propisane minimalne uvjete. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izdati i licu koje ne ispunjava uvjet iz stava 1. ta~ka 3. ovog ~lana, ako zaposli lice koje ispunjava taj uvjet. ^lan 17. Strani dr`avljanin mo`e obavljati ugostiteljsku djelatnost pod uvjetom da ima radnu dozvolu, ispunjava uvjete iz ~lana 16. stav 1. ta~. od 2. do 8. ovog Zakona i uz primjenu principa uzajamnosti. ^lan 18. Nadle`ni or gan u roku od 15 dana od dana podno{enja zahtjeva izdat }e rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje, ako su ispunjeni uvjeti iz ~lana 16. ovog Zakona, u suprotnom rje{enjem }e odbiti zahtjev. Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. Ako nadle`ni or gan ne donese rje{enje u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva, rad u ugostiteljskom objektu mo`e po~eti o ~emu je ugostitelj du`an prethodno pisanim putem obavijestiti nadle`ni or gan ukoliko je za gra|evinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, u skladu sa posebnim propisom, pribavio odgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. ^lan 19. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje sadr`i: 1. ime i prezime, jedinstveni mati~ni broj i adresu prebivali{ta podnosioca zahtjeva, 2. naziv ugostiteljske radnje, 3. mjesto, ulicu i broj objekta u kojem se pru`a usluga, 4. vrstu usluge koja se pru`a, 5. povr{inu objekta, odnosno prostora u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost, 6. naznaku o pru`anju usluga tokom cijele godine ili sezonski. ^lan 20. Nadle`ni or gan vodi registar ugostiteljskih radnji (u daljnjem tekstu: registar). Oblik, sadr`aj i na~in vo|enja registra propisuje ministar. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje po pravomo}nosti upisuje se u registar. Od dana upisa u registar ugostitelju po~inju te}i prava i obaveze u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. Ugostitelj je du`an u roku od {est mjeseci od dana upisa u registar otpo~eti sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje ne mo`e se prenijeti na drugo lice. ^lan 21. Ugostiteljska radnja mo`e po~eti raditi danom upisa u registar. O upisu u registar nadle`ni or gan obavijestit }e nadle`nu organizacionu jedinicu Porezne uprave,nadle`nu turisti~ko-ugostiteljsku inspekciju i druge organe koje vr{e nadzor ili vode slu`benu evidenciju u oblasti ugostiteljstva, dostavljanjem pravomo}nog rje{enja kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje. ^lan 22. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje prestaje va`iti odjavom ili po sili zakona. Ugostitelj je du`an odjaviti obavljanje ugostiteljske djelatnosti pisanim putem nadle`nom organu prije prestanka rada. Prestanak obavljanja ugostiteljske djelatnosti odjavom utvr|uje se danom navedenim u odjavi s tim da se obavljanje ugostiteljske djelatnosti ne mo`e odjaviti unatrag. Ako u odjavi nije nazna~en da tum prestanka obavljanja ugostiteljske djelatnosti, prestanak se utvr|uje danom podno{enja zahtjeva za odjavu. ^lan 23. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje prestaje va`iti po sili zakona ako: 1. ugostitelj ne zapo~ne obavljati ugostiteljsku djelatnost u roku od {est mjeseci od dana upisa u registar, 2. pravomo}nim aktom ugostitelju je izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti za vrijeme dok ta mjera traje, 3. ugostitelj prestane ispunjavati neki od uvjeta navedenih u ~lanu 16. ovog Zakona, 4. danom stupanja na izdr`avanje kazne ugostitelj bude osu|en pravomo}nom presudom na kaznu zatvora du`u od {est mjeseci, 5. inspekcijskim nadzorom je utvr|eno da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima, a utvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, 6. naknadno se utvrdi da je rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima. ^lan 24. U slu~aju smrti ugostitelja ~lanovi zajedni~kog doma}instva mogu nastaviti obavljati djelatnost, putem zaposlenog radnika, ako isti ispunjava uvjete iz ~lana 16. ovog Zakona, u trajanju od {est mjeseci. ^lan 25. O prestanku va`enja rje{enja u smislu ~l. 22. i 23. ovog Zakona nadle`ni or gan donosi rje{enje. Po pravomo}nosti rje{enja ugostiteljska radnja se bri{e iz registra. O brisanju iz registra nadle`ni or gan obavijestit }e nadle`nu organizacionu jedinicu Porezne uprave, nadle`nu turisti~ko-ugostiteljsku inspekciju i druge organe koji vr{e nadzor ili vode slu`benu evidenciju u oblasti ugostiteljstva dostavljanjem pravomo}nog rje{enja. IV. RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA 1. Razvrstavanje ugostiteljskih objekata ^lan 26. Ugostiteljski objekti, s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pru`aju, mogu biti: 1. smje{tajni objekti - objekti u kojima se pru`aju usluge smje{taja, prehrane, pi}a, napitaka i slastica, 2. ugostiteljski objekti - objekti u kojima se pru`aju usluge prehrane, pi}a, napitaka i slastica, Ponedjeljak, 11.5.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 32 – Strana 27 3. catering objekti - objekti u kojima se pripremaju jela, slastice, pi}a i napici za konzumiranje na drugom mjestu sa ili bez poslu`ivanja. Objekti iz stava 1. ovog ~lana razvrstavaju se u skupine, i to: 1. smje{tajni objekti u skupine: – hoteli, – kampovi i druge vrste objekata za smje{taj; 2. ugostiteljski objekti u skupine: – restorani, – barovi; 3. catering objekti u skupine: – pripremnice jela, slastica, pi}a i/ili napitaka, – kantine. Objekti iz skupina navedenih u stavu 2. ovog ~lana razvrstavaju se u pojedine vrste polaze}i od na~ina poslu`ivanja i prete`itosti usluga koje se pru`aju u objektu. Pojedine vrste ugostiteljskog objekta mogu biti klupskog tipa (klub) u kojima se ugostiteljske usluge pru`aju samo odre|enoj skupini gostiju (~lanovi kluba). Ministar }e propisati vrste objekata unutar skupina iz stava 2. ovog ~lana, ugostiteljske usluge koje se moraju pru`ati u pojedinoj vrsti ugostiteljskog objekta, te vrste ugostiteljskih objekata koje mogu biti klupskog tipa. ^lan 27. Ugostiteljski objekt mo`e imati naziv jedne vrste ugostiteljskog objekta. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, ugostiteljski objekat mo`e imati naziv dvije vrste ugostiteljskih objekata, ako za svaku vrstu ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima. Naziv vrste ugostiteljskog objekta mo`e se promijeniti, ako su ispunjeni uvjeti propisani za drugu vrstu i za to izdano odgovaraju}e rje{enje nadle`nog organa u skladu sa odredbama ovog Zakona. ^lan 28. Ugostitelj ne mo`e obavljati ugostiteljsku djelatnost u objektu iz ~lana 26. stav 1. ovog Zakona prije nego {to od nadle`nog organa dobije rje{enje da objekt ispunjava minimalne uvjete propisane za odre|enu vrstu ugostiteljskog objekta koji se ne kategorizira, te dobije rje{enje od Ministarstva da objekt ispunjava propisane minimalne uvjete i uvjete za odre|enu kategoriju, osim u slu~aju iz ~lana 9. stav 6., ~lana 18. stav 3., ~lana 32. stav 6. i ~lana 46. stav 2. ovog Zakona. ^lan 29. Ugostiteljski objekt koji prestane ispunjavati uvjete propisane za odre|enu vrstu i kategoriju ne mo`e poslovati kao ta vrsta i kategorija ugostiteljskog objekta. 2. Kategorizacija ugostiteljskih objekata ^lan 30. Ugostiteljski objekti za smje{taj (hoteli, kampovi i druge vrste objekata za smje{taj) obavezno se kategoriziraju zavisno od ure|enja, opreme, ure|aja, usluga, odr`avanja i ostalih elemenata. Oznaka za kategoriju pojedinog ugostiteljskog objekta za smje{taj je zvjezdica. Ministar }e propisati vrste ugostiteljskih objekata za smje{taj koji se kategoriziraju, kategorije, uvjete za kategorije, oznake za vrste i kategorije, na~in ozna~avanja vrsta i kategorija te na~in kategorizacije tih objekata. ^lan 31. Ugostiteljski objekt za prehranu se ne kategorizira. Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog ~lana, na zahtjev ugostitelja mo`e se kategorizirati objekt vrste restoran iz skupine restorani. Oznaka za kategoriju pojedinog restorana je bron~ana, srebrena ili zlatna kuharska kapa. Ministar }e propisati mjerila i postupak kategorizacije restorana. ^lan 32. Ministarstvo, na zahtjev ugostitelja, rje{enjem utvr|uje ispunjavanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju za smje{tajne objekte, kojih se kategorije ozna~avaju sa ~etiri i pet zvjezdica, u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Ministarstvo, na zahtjev ugostitelja, rje{enjem utvr|uje ispunjavanje uvjeta za kategorizaciju ugostiteljskih objekata za prehranu iz skupine restorani, kojih se kategorija ozna~ava zlatnom kuharskom kapom, u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Rje{enje iz st. 1. i 2. ovog ~lana upisuje se u Upisnik o razvrstavanju i kategorizaciji smje{tajnih objekata koji vodi Ministarstvo. Tro{kove postupka iz st. 1. i 2. ovog ~lana snosi ugostitelj. Ministar }e donijeti propis o obliku, sadr`aju i na~inu vo|enja Upisnika iz stava 3. ovog ~lana i Upisnika iz ~lana 9. stav 3. ovog Zakona. Ako Ministarstvo ne donese rje{enje iz st. 1. i 2. ovog ~lana u propisanom roku ili ne donese rje{enje kojim se zahtjev odbija zbog neispunjavanja propisanih uvjeta, ugostitelj mo`e zapo~eti raditi u ugostiteljskom objektu, o ~emu je du`an prethodno pisanim putem obavijestiti Ministarstvo ukoliko je za gra|evinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekat, u skladu sa posebnim propisom, pribavio odgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. ^lan 33. Ministarstvo po slu`benoj du`nosti svako pet godina provodi ponovnu kategorizaciju smje{tajnih objekata ~ije se kategorije ozna~avaju sa ~etiri i pet zvjezdica. Kada nadle`ni inspekcijski or gan utvrdi da smje{tajni objekat ne ispunjava propisane uvjete koji se odnose na dodijeljenu kategorizaciju, nadle`no ministarstvo }e po slu`benoj du`nosti izvr{iti ponovnu kategorizaciju. O provedenoj kategorizaciji iz stava 1. ovog ~lana Ministarstvo donosi rje{enje koje se upisuje u Upisnik iz ~lana 32. stav 3. ovog Zakona. Ministarstvo po slu`benoj du`nosti pazi na rok iz stava 1. ovog ~lana. Ako se utvrdi da smje{tajni objekat vi{e ne ispunjava uvjete za utvr|enu vrstu i kategoriju, rje{enjem }e se utvrditi nova vrsta, odnosno kategorija smje{tajnog objekta ili prestanak va`enja izdatog rje{enja o vrsti i kategoriji. U slu~aju iz stava 5. ovog ~lana tro{kove postupka snosi ugostitelj. ^lan 34. Zahtjev ugostitelja za izdavanje rje{enja iz ~lana 32. ovog Zakona sadr`i: 1. firmu i sjedi{te ugostitelja, 2. dokaz da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, 3. vrstu ugostiteljskog objekta, 4. usluge koje }e biti predmet poslovanja ugostiteljskog objekta, 5. podatak da li ugostitelj u ugostiteljskom objektu posluje tokom cijele godine ili sezonski, 6. prijedlog za kategoriju ugostiteljskog objekta, 7. podatke o veli~ini i opremljenosti ugostiteljskog objekta. ^lan 35. Rje{enje iz ~lana 32. st. 1. i 2. ovog Zakona izdat }e se ugostitelju uz sljede}e uvjete: 1. da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, 2. da ima poslovni prostor za koji ima dokaz o pravu vlasni{tva ili ugovor o zakupu poslovnog prostora, te dokaz da je za poslovni prostor izdata upotrebna dozvola, Broj 32 – Strana 28 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. 3. da objekt u kojem }e se obavljati ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propisane za odre|enu vrstu odnosno kategoriju objekta, 4. da ispunjava i druge uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 36. Rje{enje iz ~lana 32. st. 1. i 2. ovog Zakona prestaje va`iti: – ako ugostitelj u ugostiteljskom objektu na koji se rje{enje odnosi ne zapo~ne raditi u roku od {est mjeseci od dana pravomo}nosti rje{enja, – ako se utvrdi da je ugostitelj, odnosno ugostiteljski objekt prestao ispunjavati neki od uvjeta navedenih u ~lanu 35. ovog Zakona, – odjavom obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu koja se vr{i pisanim putem prije prestanka rada kod Ministarstva; ako u odjavi nije nazna~en da tum prestanka obavljanja djelatnosti, prestanak se utvr|uje danom podno{enja zahtjeva s tim {to se prestanak obavljanja ugostiteljske djelatnosti ne mo`e odjaviti unatrag. O prestanku va`enja rje{enja iz stava 1. ovog ~lana Ministarstvo donosi rje{enje. Rje{enje iz stava 2. ovog ~lana upisuje se u Upisnik iz ~lana 32. stav 3. ovog Zakona. ^lan 37. Protiv rje{enja o kategorizaciji ugostiteljskog objekta koje u prvom stepenu donosi Ministarstvo nije dopu{tena `alba, ali se protiv tog rje{enja mo`e pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja rje{enja. V. UGOSTITELJSKE USLUGE U POKRETNOM OBJEKTU I SLI^NO ^lan 38. Pojedine ugostiteljske usluge mogu se pru`ati i u pokretnom objektu koji se ne smatra ugostiteljskim objektom u smislu ~lana 26. ovog Zakona, ako ispunjava minimalne uvjete. Objekt iz stava 1. ovog ~lana je objekt koji se mo`e premje{tati iz jednog mjesta na drugo vlastitim pogonom ili vu~om. Ministar }e propisati minimalne uvjete koje moraju ispunjavati objekti iz stava 1. ovog ~lana, vrste i na~in pru`anja ugostiteljskih usluga u tim objektima. Nadle`ni or gan utvr|uje ispunjavanje uvjeta iz propisa donesenog na osnovu stava 3. ovog ~lana. Nadle`ni or gan odre|uje prostore na kojima se mogu pru`ati usluge u objektima iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 39. Ugostiteljske usluge mogu se pru`ati iz kioska, pod {atorom i sl., ako su ispunjeni tehni~ki uvjeti. Ministar propisuje uvjete za pru`anje ugostiteljskih usluga iz stava 1. ovog ~lana, a predstavni~ki or gan jedinice lokalne samouprave odre|uje prostore na kojima se mogu locirati ugostiteljski objekti u skladu sa regulacionim odnosno urbanisti~kim planom i na udaljenosti ne manjoj od 100 metara od postoje}eg ugostiteljskog objekta u gra|evini, osim ukoliko se ne radi o odr`avanju manifestacije sajma. Ministar }e utvrditi koja se jela, pi}a i napitci mogu poslu`ivati u objektima iz stava 1. ovog ~lana. Nadle`ni or gan utvr|uje ispunjavanje uvjeta iz propisa donesenog na osnovu stava 2. ovog ~lana. VI. KAMPOVANJE ^lan 40. Kampovanje, u smislu ovog Zakona, jeste boravak pod {atorom, u kamp-ku}ici, kamp-prikolici i drugoj odgovaraju}oj opremi za smje{taj na otvorenom prostoru. Kampovanje je dozvoljeno isklju~ivo u kampu. Zabranjeno je postavljanje {atora, kamp-ku}ica, kamp-prikolica i druge opreme za kampovanje u cilju kampovanja izvan kampa. VII. UGOSTITELJSKE USLUGE U DOMA]INSTVU, SEOSKOM DOMA]INSTVU I NA PLOVNOM OBJEKTU 1. Ugostiteljske usluge u doma}instvu ^lan 41. Pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima fizi~ko lice u doma}instvu mo`e: 1. iznajmljivati gostima sobe, apartmane i ku}e za odmor, ako je vlasnik najvi{e do 10 soba, odnosno 20 postelja, 2. organizirati kamp na svom zemlji{tu za najvi{e 20 smje{tajnih jedinica, odnosno 60 gostiju istodobno. Fizi~ko lice u doma}instvu mo`e pru`ati i usluge doru~ka, polupansiona ili pansiona samo gostima kojima izdaje sobe, apartmane, ku}e za odmor i u kampu. ^lan 42. Za pru`anje ugostiteljskih usluga u doma}instvu objekti iz ~lana 41. ovog Zakona moraju ispunjavati minimalne uvjete za vrstu i uvjete za kategoriju. Ministar }e propisati minimalne uvjete za vrstu, kategorije, uvjete za kategoriju, oznake za kategorije, na~in ozna~avanja kategorija te postupak kategorizacije objekata iz stava 1. ovoga ~lana. Nadle`ni or gan na zahtjev fizi~kog lica u doma}instvu utvr|uje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu i uvjeti za kategoriju za objekte iz ~lana 41. stav 1. ovog Zakona. ^lan 43. Fizi~ko lice u doma}instvu koje pru`a usluge iz ~lana 41. ovog Zakona obavezno je: 1. vidno istaknuti na ulazu u objekt ili u neposrednoj blizini natpis sa oznakom vrste objekta utvr|ene rje{enjem nadle`nog organa i kategorije objekta utvr|ene rje{enjem Ministarstva, 2. vidno istaknuti na ulazu u objekat ili u neposrednoj blizini naziv usluga koje pru`a, cijene usluga koje nudi i iznos boravi{ne takse, 3. utvrditi normative o utro{ku namirnica za pojedino jelo, pi}e i napitak i pru`iti usluge u koli~inama i kvalitetu u skladu sa normativima, te na zahtjev gosta predo~iti mu normative, 4. vidno istaknuti cijene usluga koje nudi i iznos boravi{ne takse na propisan i uobi~ajen na~in i pridr`avati se istaknutih cijena, 5. izdati gostu ra~un za svaku pru`enu ugostiteljsku uslugu, koji obavezno mora da sadr`i: naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj ra~una, datum i vrijeme izdavanja ra~una, vrstu, koli~inu i cijenu pru`enih usluga, a kod pru`anja usluga smje{taja, navesti u ra~unu i iznos boravi{ne takse, 6. voditi knjigu gostiju, 7. dostaviti normative i cjenike na ovjeru nadle`nom organu najkasnije sedam dana prije njihove primjene. Ministar }e propisati oblik i sadr`aj obrasca i na~in vo|enja knjige gostiju iz stava 1. ta~ke 6. ovog ~lana. ^lan 44. Pri pru`anju usluga iz ~lana 41. ovog Zakona fizi~kom licu u doma}instvu mogu pomagati ~lanovi njegovog doma}instva. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana ~lanovi doma}instva moraju ispunjavati zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu u skladu sa posebnim propisima. ^lan 45. Za pru`anje usluga iz ~lana 41. ovog Zakona fizi~ko lice u doma}instvu du`no je pribaviti rje{enje nadle`nog organa kojim se odobrava pru`anje tih usluga. Ponedjeljak, 11.5.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 32 – Strana 29 Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana izdat }e se fizi~kom licu u doma}instvu uz sljede}e uvjete: 1. dr`avljanin je Bosne i Hercegovine, 2. poslovno je sposobno, 3. vlasnik je objekta (soba, apartman ili ku}a za odmor i sl.) ili zemlji{ta za kamp, 4. ispunjava propisane zdravstvene uvjete, 5. objekt u kojem }e se pru`ati usluge ispunjava propisane minimalne uvjete i uvjete za kategoriju u skladu sa ovim Zakonom, 6. nije mu pravomo}nom sudskom presudom ili rje{enjem o prekr{aju izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane pru`anja usluga u doma}instvu. ^lan 46. Rje{enje iz ~lana 45. stav 1. ovog Zakona nadle`ni or gan izdat }e u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti iz ~lana 45. stav 2. ovog Zakona. Ako nadle`ni or gan ne donese rje{enje iz stava 1. ovog ~lana u propisanom roku ili ne donese rje{enje kojim se zahtjev odbija zbog neispunjavanja propisanih uvjeta, fizi~ko lice u doma}instvu mo`e zapo~eti sa pru`anjem usluga o ~emu je du`no prethodno pisanim putem obavijestiti nadle`ni or gan ukoliko je za gra|evinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, u skladu sa posebnim propisom, pribavilo odgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. ^lan 47. Rje{enje kojim se odobrava pru`anje usluga fizi~kom licu u doma}instvu sadr`i: 1. ime i prezime, jedinstven mati~ni broj i adresu prebivali{ta podnositelja zahtjeva, 2. mjesto, ulicu i broj objekta u kojem se pru`a usluga, 3. vrstu ugostiteljske usluge i broj gostiju kojima se usluga mo`e pru`iti, 4. vrstu i kategoriju objekta u kojem se pru`a usluga, 5. podatak o pru`anju usluga tokom cijele godine ili sezonski. ^lan 48. Rje{enje iz ~lana 47. upisuje se u Upisnik o obavljanju ugostiteljskih usluga u doma}instvu koje vodi nadle`ni or gan. Ministar }e propisati oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Upisnika iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 49. Rje{enje iz ~lana 47. ovog Zakona prestaje va`iti: 1. danom odjave fizi~kog lica u doma}instvu navedenim u odjavi ili danom podno{enja odjave nadle`nom organu, s tim {to se prestanak obavljanja ugostiteljske djelatnosti ne mo`e odjaviti unatrag, 2. ako fizi~ko lice u doma}instvu ne zapo~ne pru`ati usluge u roku od {est mjeseci od dana upisa u registar, 3. ako se utvrdi da je fizi~ko lice u doma}instvu, odnosno objekt u kojem se pru`aju ugostiteljske usluge prestalo ispunjavati neki od uvjeta navedenih u ~lanu 45. stav 2. ovog Zakona, 4. ako je inspekcijskim nadzorom utvr|eno da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima, a utvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, 5. ako nadle`ni organ naknadno utvrdi da je rje{enje kojim se odobrava pru`anje usluga fizi~kom licu u doma}instvu zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima. O prestanku va`enja rje{enja iz ~lana 45. stav 1. ovog Zakona nadle`ni or gan donosi rje{enje koje upisuje u Upisnik iz ~lana 48. stav 1. ovog Zakona. 2. Ugostiteljske usluge u seoskom doma}instvu ^lan 50. U doma}instvu organiziranom kao turisti~ka seoska privreda (u daljnjem tekstu: seosko doma}instvo), ~lan seoskog doma}instva mo`e pru`ati usluge iz ~lana 41. stav 1. ta~ka 1., osim iznajmljivanja ku}a za odmor iz ~lana 41. stav 1. ta~ka 2. ovog Zakona. Osim usluga iz stava 1. ovog ~lana u seoskom doma}instvu mogu se pripremati i poslu`ivati topla i hladna jela, pi}a i napitci iz prete`no vlastite proizvodnje za najvi{e 50 lica (izletnika) istodobno. U seoskom doma}instvu mogu se pru`ati i usluge degustacije vina ili rakije te poslu`ivanje doma}ih narezaka iz vlastite proizvodnje u ure|enom dijelu stambenog ili privrednog objekta, u zatvorenom, natkrivenom ili na otvorenom prostoru za najvi{e 50 lica (izletnika) istodobno, mogu se prodavati izra|ene narodne rukotvorine kao i organizirati aktivnosti na upoznavanju naslije|a, na~ina `ivota i tradicionalne kulture seoskih podru~ja. Ministar }e propisati minimalne uvjete, uvjete za kategoriju i na~in kategorizacije objekata u kojima se pru`aju usluge iz ovog ~lana. Na pru`anje usluga u seoskom doma}instvu na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~l. od 42. do 49. ovog Zakona. Ministar, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, propisat }e {ta se to smatra prete`no vlastitom proizvodnjom, te koje vrste proizvoda ne moraju biti iz vlastite proizvodnje u skladu sa stavom 2. ovog ~lana. 3. Ugostiteljske usluge na plovnom objektu ^lan 51. Pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima ugostitelj - fizi~ko lice mo`e pru`ati usluge prehrane, pi}a i napitaka na svom plovnom objektu za najvi{e 20 gostiju istodobno. Ministar }e propisati minimalne uvjete, kao i na~in njihovog utvr|ivanja koje moraju ispuniti objekti iz stava 1. ovog ~lana. Na pru`anje usluga iz stava 1. ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~l. od 42. do 49. ovog Zakona. ^lan 52. Nadle`ni or gan du`an je rje{enja u vezi sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti u doma}instvu, seoskom doma}instvu i na plovnom objektu dostaviti nadle`noj organizacijskoj jedinici Porezne uprave, nadle`noj turisti~ko-ugostiteljskoj inspekciji i drugim organima koji vr{e nadzor ili vode slu`benu evidenciju u oblasti ugostiteljstva. VIII. NADZOR ^lan 53. Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vr{i Ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, te pojedina~nih akata, uvjeta i na~ina rada nadziranog pravnog i fizi~kog lica provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove u okviru svoje nadle`nosti. ^lan 54. Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, te pojedina~nih akata, uvjeta i na~ina rada nadziranih davaoca ugostiteljskih usluga provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalni or gan uprave nadle`an za inspekcijske poslove u okviru svojih nadle`nosti i u skladu sa posebnim propisima koje na prijedlog resornih ministarstava donosi Vlada Federacije i vlade kantona. ^lan 55. Osim poslova navedenih u ~lanu 53. ovog Zakona Federalna uprava za inspekcijske poslove obavlja i druge poslove koji su zakonom i drugim propisima stavljeni u njenu nadle`nost. Broj 32 – Strana 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. ^lan 56. U provo|enju inspekcijskog nadzora nadle`ni inspektor Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: inspektor) ima ovla{tenje pregledati: poslovne i druge prostorije i prostore u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, poslovne knjige, ugovore, isprave i evidencije i drugu poslovnu dokumentaciju koja mu omogu}ava uvid u poslovanje ugostitelja koji pru`a ugostiteljske usluge, te obavljati i druge radnje u skladu sa ciljem inspekcijskog nadzora. ^lan 57. Ugostitelji ~ije su prostorije i prostori, ure|aji i oprema, odnosno predmeti rada i poslovanja podvrgnuti inspekcijskom nadzoru obavezni su omogu}iti inspektoru nesmetano vr{enje inspekcijskog nadzora. Ugostitelj je obavezan na zahtjev inspektora dostaviti podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz njegove nadle`nosti u primjerenom roku koji on odredi. Inspekcijski pregled treba u isto vrijeme biti obavljen na takav na~in da ne ometa redovno obavljanje rada i poslovanje. ^lan 58. Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da ugostitelj ne postupa u skladu sa ~lanom 11. ovog Zakona, donijet }e rje{enje kojim }e nalo`iti otklanjanje utvr|enih nepravilnosti u roku od 15 dana. Ukoliko se utvr|ene nepravilnosti iz stava 1. ovog ~lana ne otklone u roku od 15 dana, inspektor }e izdati na licu mjesta prekr{ajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka. @alba protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 59. Ako inspektor u provo|enju inspekcijskog nadzora utvrdi da se ugostiteljska djelatnost obavlja: – bez registracije ili mimo registracije, – bez rje{enja kojim se odobrava obavljanje ugostiteljske djelatnosti izdatog od nadle`nog organa, – bez rje{enja nadle`nog organa kojim se utvr|uje da prostor, ure|aji i oprema za obavljanje ugostiteljske djelatnosti udovoljavaju propisanim uvjetima za obavljanje te djelatnosti, rje{enjem }e zabraniti obavljanje ugostiteljske djelatnosti subjektu nadzora koji istu obavlja na nezakonit na~in. Inspektor }e rje{enje iz stava 1. ovog ~lana donijeti bez odlaganja sa utvr|enim ~injenicama odlu~nim za dono{enje rje{enja. @alba protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. Subjektu nadzora kojem je zabranjen rad inspektor }e pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in zatvoriti prostorije u kojima obavlja ugostiteljsku djelatnost, te mo`e privremeno oduzeti opremu, ure|aje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima obavlja nezakonitu djelatnost do kona~ne odluke. Inspektor je obavezan da u zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka za u~injeni prekr{aj, odnosno uz prijavu za u~injeno krivi~no djelo, o privremenom oduzimanju predmeta, odmah izvjesti nadle`no tijelo kod kojeg pokre}e postupak zbog u~injenog prekr{aja ili krivi~nog djela, zavisno od kvalifikacije djela u~injenog oduzetim predmetima. Inspekcijski organi u ~ijem se sastavu nalazi inspekcija osigurat }e uvjete za odr`avanje i ~uvanje privremeno oduzetih predmeta. Tro{kovi prinudnog izvr{enja kao i tro{kovi {tete nastale prinudnim izvr{enjem padaju na teret izvr{enika-stranke. ^lan 60. Ako su poslovni prostor, ure|aji i oprema namijenjeni za obavljanje ugostiteljske djelatnosti prestali ispunjavati propisane uvjete po izdatom odobrenju, inspektor }e donijeti rje{enje bez odlaganja a najkasnije u roku od osam dana od dana obavljenog nadzora sa utvr|enim ~injenicama odlu~nim za dono{enje rje{enja kojim }e odrediti rok, ne kra}i od 30 dana, ugostitelju da prilagodi pru`anje usluga u skladu sa zakonom. Ako se nedostaci iz stava 1. ovog ~lana ne otklone u odre|enom roku, inspektor }e donijeti rje{enje o zabrani obavljanja djelatnosti. @alba protiv rje{enja iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. Ukoliko ugostitelj i poslije zabrane nastavi obavljati ugostiteljsku djelatnost, nakon {to je rje{enje o zabrani postalo izvr{no, inspektor }e donijeti zaklju~ak o prinudnom izvr{enju rje{enja pe~a}enjem objekta. Tro{kovi prinudnog izvr{enja kao i tro{kovi {tete nastale prinudnim izvr{enjem padaju na teret izvr{enika-stranke. ^lan 61. Ako inspektor prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti ili nepridr`avanje propisa za ~iji nadzor nije nadle`an, obavijestit }e nadle`ni or gan uprave bez odlaganja a najkasnije u roku od osam dana. ^lan 62. Protiv rje{enja kantonalnog inspektora mo`e se izjaviti `alba nadle`nom kantonalnom organu u roku od osam dana od dana dostavljanja rje{enja. Protiv rje{enja koji u prvom stepenu donosi federalni inspektor mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostavljanja rje{enja. IX. KAZNENE ODREDBE ^lan 63. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja ugostiteljsku djelatnost suprotno odredbama ~lana 3. ovog Zakona; 2. ne pru`a ugostiteljske usluge u skladu sa odredbama iz ~lana 11. ovog Zakona; 3. ugostiteljski objekt ne ispunjava uvjete u pogledu ure|enja i opreme ugostiteljskih objekata, usluga, projektiranja, gra|enja i odr`avanja gra|evine, za{tite na radu, za{tite od po`ara, za{tite od buke, za{tite i unapre|enja okoli{a, zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu u skladu sa posebnim propisima kao i druge uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona (~lan 8. st. 1., 2. i 3.); 4. ugostitelj zapo~ne obavljati ugostiteljsku djelatnost u objektu iz ~lana 26. stav 1. ovog Zakona prije nego {to od nadle`nog organa dobije rje{enje da objekt ispunjava minimalne uvjete propisane za odre|enu vrstu ugostiteljskog objekta koji se ne kategorizira, te dobije rje{enje od Ministarstva da objekt ispunjava propisane minimalne uvjete i uvjete za odre|enu kategoriju, osim u slu~aju iz ~lana 9. stav. 6., ~lana 18. stav 3., ~lana 32. stav 6. i ~lana 46. stav 2. ovog Zakona (~lan 28.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 64. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. pru`a usluge smje{taja i prehrane osobama koje nisu njegovi radnici, penzioneri, te ~lanovi u`e porodice radnika i penzionera (~lan 4. stav 1.), 2. objekt u kojem pru`a ugostiteljske usluge ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima (~lan 4. st. 1. i 4.), 3. pru`a ugostiteljske usluge u objektu zatvorenog tipa bez rje{enja nadle`nog organa (~lan 4. stav 3.), Ponedjeljak, 11.5.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 32 – Strana 31 4. za ogla{avanje i reklamiranje usluga i isticanje poruka u komercijalnom poslovanju koristi oznaku propisane vrste koja nije utvr|ena rje{enjem nadle`nog organa i kategorije objekta koja nije utvr|ena rje{enjem Ministarstva (~lan 12.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 65. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. ne utvrdi normative o utro{ku namirnica, pi}a i napitaka za pojedine usluge prehrane, pi}a i napitaka ili ne pru`i usluge u koli~inama i kvalitetu u skladu sa normativima ili na zahtjev gosta ne predo~i mu normativ (~lan 11. stav 1. ta~ka 4.); 2. vidno ne istakne cijene usluga koje nudi u ugostiteljskom objektu na na~in dostupan gostima, ili ako se ne pridr`ava istaknutih i ovjerenih cijena ili ako kod pru`anja usluga smje{taja u cjenicima ne istakne i iznos boravi{ne takse, te ako cjenici nisu dostupni gostima u dovoljnom broju primjeraka (~lan 11. stav 1. ta~ka 5.); 3. gostu ne izda ra~un za svaku pru`enu ugostiteljsku uslugu, koji obavezno mora da sadr`i : naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj ra~una, datum i vrijeme izdavanja ra~una, vrstu, koli~inu i cijenu pru`enih usluga, a kod pru`anja usluga smje{taja u ra~unu ne navede i iznos boravi{ne takse (~lan 11. stav 1. ta~ka 6); 4. ne dostavi normative na ovjeru nadle`nom organu ili ih po~ne primjenjivati prije utvr|enog roka (~lan 11. stav 1. ta~ka 8.); 5. ne dostavi cjenike na ovjeru nadle`nom organu ili ih po~ne primjenjivati prije utvr|enog roka (~lan 11. stav 1. ta~ka 9.); 6. ne vodi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smje{taj (~lan 11. stav 1. ta~ka 10.); 7. ne vodi knjigu `albi na propisan na~in u svakom ugostiteljskom objektu, ne dostavi izjavljeni prigovor u propisanom roku nadle`noj turisti~ko-ugostiteljskoj inspekciji, te ne odgovori na prigovor u propisanom roku (~lan 11. stav 1. ta~ka 11.); 8. ne vodi poslovne knjige u skladu sa va`e}im propisima (~lan 11. stav 1. ta~ka 12.); 9. poslu`uje alkoholna pi}a gostu mla|em od 18 godina (~lan 13.); 10. ne pru`a ugostiteljsku uslugu u pokretnom objektu na propisan na~in ili ne zadovoljava propisane uvjete ili pru`a ugostiteljsku uslugu u pokretnom objektu na prostoru koji nije utvrdio nadle`ni organ (~lan 38. st. 1. i 5.); 11. ne pru`a ugostiteljske usluge iz kioska, pod {atorom i sl. na propisan na~in ili ne zadovoljava propisane uvjete (~lan 39.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 66. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. vidno ne istakne propisanu oznaku vrste na ulazu u ugostiteljski objekt utvr|ene rje{enjem nadle`nog organa i kategorije ugostiteljskog objekta utvr|ene rje{enjem Ministarstva (~lan 11. stav 1. ta~ka 1.), 2. vidno ne istakne na ulazu u ugostiteljski objekt obavijest o radnom vremenu ili ako ta obavijest nije u skladu sa propisanim radnim vremenom (~lan 11. stav 1. ta~ka 2.), 3. u ugostiteljskom objektu za smje{taj ne utvrdi ku}ni red i ne istakne ga na recepciji, ili izvod iz ku}nog reda ne istakne u svim sobama i apartmanima (~lan 11. stav 1. taka 3.), 4. ne pridr`ava se propisanog radnog vremena (~lan 11. stav 1. ta~ka 7.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 67. Nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice u doma}instvu ako: 1. gostima iznajmljuje sobe, apartmane i ku}e za odmor sa vi{e od 10 soba, odnosno 20 postelja, organizuje kamp na svom zemlji{tu za vi{e od 20 smje{tajnih jedinica, odnosno 60 gostiju istodobno (~lan 41. stav 1. ta~. 1. i 2.); 2. pru`a usluge doru~ka, polupansiona ili pansiona suprotno odredbi ~lana 41. stav 2.; 3. objekt u kojem pru`a usluge ne ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju (~lan 42.); 4. ne utvrdi normative namirnica, pi}a i napitaka za pojedine usluge prehrane pi}a i napitaka, ako takve usluge pru`a i ne pru`i usluge prema utvr|enim normativima, te na zahtjev gosta ne predo~i normativ (~lan 43. stav 1. ta~ka 3.); 5. vidno ne istakne cijene usluga koje nudi i iznos boravi{ne takse na propisan i uobi~ajen na~in, te ako se ne pridr`ava istaknutih cijena (~lan 43. stav 1. ta~ka 4.); 6. gostu ne izda ra~un za svaku pru`enu ugostiteljsku uslugu, koji obavezno mora da sadr`i: naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj ra~una, datum i vrijeme izdavanja ra~una, vrstu, koli~inu i cijenu pru`enih usluga, a kod pru`anja usluga smje{taja, ne navede u ra~unu i iznos boravi{ne takse (~lan 43. stav 1. ta~ka 5.); 7. ne vodi knjigu gostiju (~lan 43. stav 1. ta~ka 6.); 8. normative i cjenike ne dostavi na ovjeru nadle`nom organu ili ih ne dostavi u utvr|enom roku (~lan 43. stav 1. ta~ka 7.); 9. koristi rad lica koja nisu ~lanovi njegovog doma}instva (~lan 44. stav 1.); 10. ~lanovi doma}instva ne ispunjavaju propisane zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu u skladu sa posebnim propisima (~lan 44. stav 2.); 11. pru`a usluge iz ~l. 41. i 50. ovog Zakona, a ne ispunjava propisane minimalne uvjete, odnosno uvjete za kategoriju, ili ih pru`a bez pribavljenog odobrenja nadle`nog organa; 12. pru`a usluge smje{taja, prehrane, pi}a i napitaka a nije ~lan seoskog doma}instva, ili ako pru`a usluge smje{taja suprotno odredbi ~lana 50. stav 1. ovog Zakona, ili ako priprema i poslu`uje topla i hladna jela, pi}a i napitke koji nisu prete`no iz vlastite proizvodnje, ili ako pru`a usluge prehrane, ili ako pru`a usluge degustacije vina ili rakije ili poslu`ivanja doma}ih narezaka koji nisu iz vlastite proizvodnje (~lan 50. st. 2. i 3.). ^lan 68. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice u doma}instvu, ako: – vidno ne istakne oznaku propisane vrste utvr|ene rje{enjem nadle`nog organa i kategorije objekta utvr|ene rje{enjem Ministarstva (~lan 43. stav 1. ta~ka 1.). Broj 32 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. ^lan 69. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj lice koje kampuje van kampa ili postavlja {ator, kamp-ku}icu, kamp-prikolicu i drugu opremu za kampovanje sa svrhom kampovanja van kampa (~lan 40. st. 2. i 3.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izre}i za{titna mjera oduzimanja predmeta kojima je po~injen prekr{aj. ^lan 70. Za prekr{aje utvr|ene u ~l. 65., 67. i 68. ovog Zakona, ako se ponove u roku od jedne godine od pravomo}nosti prvog rje{enja o prekr{aju, uz nov~anu kaznu, izre}i }e se i za{titna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti u trajanju do {est mjeseci i za fizi~ko lice i za pravno lice. X. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 71. Pravno i fizi~ko lice kojima je obavljanje ugostiteljske djelatnosti odobreno prema ranijim propisima du`ni su usaglasiti svoje poslovanje sa odredbama ovog Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 72. Federalni ministar okoli{a i turizma donijet }e propise na osnovu ovla{tenja iz ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 73. Do dono{enja propisa na osnovu ovla{tenja iz ovog Zakona primjenjivat }e se va`e}i propisi. ^lan 74. Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovr{it }e se u skladu sa propisima koji su va`ili do dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 75. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju va`iti odredbe Zakona o turisti~ko-ugostiteljskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 28/03) kojima se ure|uje ugostiteljska djelatnost. ^lan 76. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Progla{ava se Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 11. o`ujka 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 19. o`ujka 2009. godine. Broj 01-02-221/09 6. svibnja 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizacija ugostiteljskih objekata, ugostiteljske usluge u ku}anstvu, seoskom ku}anstvu i na plovnom objektu. ^lanak 2. Ugostiteljska djelatnost u smislu ovoga Zakona je pripremanje hrane i pru`anje usluga prehrane, pripremanje i poslu`ivanje pi}a i napitaka i pru`anje usluga smje{taja. Ugostiteljska djelatnost je i pripremanje hrane za potro{nju na drugom mjestu sa ili bez poslu`ivanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbi i sl.) i opskrba tom hranom (ca ter ing). II. UVJETI ZA OBAVLJANJE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI ^lanak 3. Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati pravne i fizi~ke osobe, koje su registrirane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: ugostitelj). Ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, mo`e obavljati i javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ugostiteljska obrazovna ustanova, te u~eni~ki i studentski dom u svojim poslovnim prostorijama i prostorima. Ugostitelj mo`e obavljati i druge djelatnosti koje slu`e obavljanju ugostiteljske djelatnosti, a koje se uobi~ajeno obavljaju uz ugostiteljsku djelatnost (prodaja novina i ~asopisa, duhanskih prera|evina, pru`anje usluga biljara, bo}anja, kuglanja, tenisa i sl.) sukladno posebnim propisima. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovog Zakona, odre|ene ugostiteljske usluge mogu pru`ati pravne i fizi~ke osobe koje nisu ugostitelji. ^lanak 4. Pravne i fizi~ke osobe mogu organizirati usluge smje{taja i prehrane za svoje djelatnike, umirovljenike, te ~lanove u`e obitelji svojih djelatnika i umirovljenika, pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom i drugim propisima, u objektima zatvorenog tipa (odmarali{te, objekt za prehranu i sl.). ^lanovi u`e obitelji, u smislu odredbe stavka 1. ovog ~lanka, su: supru`nici, djeca ro|ena u braku ili izvan braka, pas tor~ad i usvojenici, te roditelji i usvojitelji. Pravne i fizi~ke osobe du`ne su za pru`anje ugostiteljskih usluga iz stavka 1. ovog ~lanka ishoditi rje{enje op}inskog odnosno gradskog tijela uprave mjerodavnog za poslove ugostiteljstva prema mjestu sjedi{ta objekta (u daljnjem tekstu: mjerodavno tijelo) o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Zakonom i drugim propisima, koji to rje{enje upisuje u Upisnik objekata zatvorenog tipa. Federalni ministar okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu: Ministar) }e propisati minimalne tehni~ke i druge uvjete za pru`anje usluga iz stavka 1. ovog ~lanka. Mjerodavno tijelo rje{enjem utvr|uje ispunjavanje uvjeta iz propisa donesenog na temelju stavka 4. ovog ~lanka. Ministar }e propisati sadr`aj i oblik obrasca prijave kao i na~in vo|enja Upisnika iz stavka 3. ovog ~lanka. ^lanak 5. Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na pru`anje usluga prehrane i smje{taja u objektima ustanova socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sli~nih ustanova, vojske, policije, ako te usluge pru`aju njihovi djelatnici isklju~ivo svojim djelatnicima, pripadnicima i korisnicima.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/09 26.01.2009 SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPRIVATIZACIJI PREDUZE]A^lan 1.U Zakonu o privatizaciji preduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 27/01,27/02, 61/01, 33/02, 28/04, 44/04 i 42/06) iza ~lana 3. dodaje senovi ~lan 3a. koji glasi:"^lan 3a.Za potrebe dr`avnih organa mo`e se izuzeti stalno sredstvobez naknade i izvr{iti prijenos vlasni{tva sa preduze}a nanadle`nu vladu koja vr{i ovla{tenja na osnovu dr`avnog kapitalau tom preduze}u.Odluku o izuzimanju sredstva donosi Skup{tina preduze}ana prijedlog nadle`ne vlade."^lan 2.U ~lanu 6. u stavu 3. oznaka "DEM" zamjenjuje se oznakom"KM", a preostali dio teksta se bri{e.^lan 3.U ~lanu 7. u stavu 2., u ~lanu 25. u stavu 2. i u ~lanu 26. ta~kaa) oznaka "DEM" zamjenjuje se oznakom "KM".^lan 4.U ~lanu 7. u stavu 1. iza rije~i "Federacije" zarez sezamjenjuje ta~kom, a preostali dio teksta se bri{e.U stavu 5. na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom idodaje tekst: "a na osnovu rje{enja nadle`ne agencije zaprivatizaciju o odobrenju upisa izvr{ene privatizacije tih dijelova u sudski registar".^lan 5.U ~lanu 8. stav 2. mijenja se i glasi:"U po~etnom bilansu preduze}a za privatizaciju ne iskazujuse prirodna bogatstva i dobra u op}oj upotrebi, objekti od op}egkulturnog i historijskog zna~aja koje preduze}e koristi uobavljanju svoje djelatnosti."U ~lanu 8. dodaje se novi stav 4. koji glasi:"Sredstva iz stava 3. ovog ~lana mogu se izuzeti i u skladu saodredbama ~lana 1. ovog Zakona."U ~lanu 8. dodaje se novi stav 5. koji glasi:"Isknji`avanje knjigovodstvene vrijednosti stalnog sredstvaiz poslovnih knjiga izvr{it }e se na teret dr`avnog kapitala."U ~lanu 8. dodaje se novi stav 6. koji glasi:"U slu~aju potrebe Privredno dru{tvo odnosno Vladaosigurat }e sredstva za za{titu manjinskih prava dioni~ara uskladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima."U ~lanu 8. stav 4. postaje stav 7., mijenja se i glasi:"Sredstvima iz stava 2. ovog ~lana preduze}e ne mo`eraspolagati u pravnom prometu i du`no ih je koristiti pa`njomdobrog privrednika do kona~nog rje{avanja statusa tih sredstavau skladu sa posebnim zakonima."^lan 6.^lan 10. mijenja se i glasi:"U slu~aju da u propisanom roku nije podnesen pro gramprivatizacije, ili je podneseni pro gram za odre|eno preduze}eodbijen, odluku o na~inu privatizacije tog preduze}a donijet }enadle`na vlada na prijedlog nadle`ne agencije za privatizaciju."^lan 7.U ~lanu 11. stav 2. mijenja se i glasi:"O na~inu, odnosno metodu privatizacije odlu~uje vladanadle`na za upravljanje dr`avnim kapitalom u tom preduze}u, apostupak privatizacije u skladu sa Ovim Zakonom i odlukomnadle`ne vlade provodi Agencija za privatizaciju kantona,odnosno Federacije Bosne i Hercegovine u zavisnosti od togakoja vlada ostvaruje pravo upravljanja u tom preduze}u."Stav 3. mijenja se i glasi:"Prodaju preduze}a nadle`na agencija provodi putem:–otvorenog prikupljanja ponuda (ten der);–neposredne pogodbe;–berze;–otvorenog nadmetanja i–otvorene ponude dionica za novac."Stavovi od 4. do 7. se bri{u.^lan 8. U ~lanu 11a. st. 1. i 2. se bri{u.U dosada{njem stavu 4. broj "3" zamjenjuje se brojem "1".Dosada{nji stavovi od 3. do 5. postaju stavovi 1. do 3.^lan 9.U ~lanu 12. u stavu 2. alineja 1. mijenja se i glasi:"- preduze}a, u kojima je vi{e od 50% dr`avni kapital".Alineja 3. se bri{e.U alineji 4. i 5. rije~i: "i 3." se bri{u.Dosada{nje alineje od 4. do 6. postaju alineje od 3. do 5.^lan 10.^lan 14. mijenja se i glasi:"Pravila prodaje preduze}a putem otvorenog prikupljanjaponuda (ten der), neposredne pogodbe, berze, otvorenognadmetanja i otvorene ponude dionica propisuje AgencijaFederacije."^lan 11.U ~lanu 15. stav 1. mijenja se i glasi:"Ugovor sa kupcem o prodaji dionica ili udjela preduze}a upisanom obliku zaklju~uje nadle`na agencija iz ~lana 11. stav 2.ovog Zakona."^lan 12.U ~lanu 16. iza rije~i "dionica" dodaje se zarez i rije~"udjela".Iza stava 1. dodaje se novi stav koji glasi:"Kupac do potpune realizacije kupoprodajnog ugovora nemo`e firmu koja je predmet privatizacije zadu`iti hipotekarnimkreditom."^lan 13.U ~lanu 20. u stavu 1. alineja 1. se bri{e.Dosada{nje alineje 2. i 3. postaju alineje 1. i 2.^lan 14.U ~lanu 27. u stavu 1. iza rije~i "Federacije" zarez sezamjenjuje ta~kom a preostali dio teksta se bri{e.Stav 4. mijenja se i glasi:"Prodaju iz ~lana 26. stav 1. ta~ka a) kao prodavac provodiAgencija za privatizaciju, a za prodaju u slu~ajevima iz ~lana 26.stav 1. ta~. b) i c) prodavac je preduze}e, a prodaju provodinadle`na agencija za privatizaciju." Broj 4–Strana 4SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeqak, 26.1.2009.^lan 15. U ~lanu 28. iza rije~i "novcu" stavlja se ta~ka a preostali dioteksta se bri{e.^lan 16.Naziv Poglavlja VII. mijenja se i glasi:"VII. PROMJENA STRUKTURE KAPITALA PREDUZE]A,ZAJEDNI^KO ULAGANJE I RASPOLAGANJENEPRIVATIZIRANIM KAPITALOM I IMOVINOM"^lan 17.^lan 30. mijenja se i glasi:"Preduze}e mo`e izdati nove dionice ili sticati nove udjele ucilju privatizacije putem pribavljanja dodatnog kapitala(dokapitalizacije) ili konverzije duga u dioni~ki kapital ili udio iu slu~aju potra`ivanja povjerilaca i radnika.Iz stava 1. ovog ~lana izuzimaju se javna preduze}a iz oblastielektroenergetskog sektora, telekom sektora, po{tanskogprometa i `eljezni~kog prometa.Dokapitalizacija u smislu stava 1. ovog ~lana mo`e se vr{itiulaganjem u novcu, stvarima i pravima.Odluku o promjeni strukture kapitala donijet }e nadle`naagencija, uz saglasnost nadle`ne vlade.Pravilnik za promjenu strukture kapitala, u skla
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 70/08 05.11.2008 SN FBiH 15/98 lijekovi,veterinarstvo Broj 70 – Stranica 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5.11.2008. ^lan 23. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIJEKOVIMA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U VETERINARSTVU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~ kog doma od 16. jula 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 17. oktobra 2008. godine. Broj 01-02-509/08 31. oktobra 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIJEKOVIMA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U VETERINARSTVU ^lan 1. U Zakonu o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 15/98) u ~lanu 4. u stavu 1. ta~ka 2. mijenja se i glasi: "2. pribor i instrumenti koji se koriste u radu sa `ivotinjama (igle, {pricevi, pribor za infuziju, kateteri, sonde, hirur{ki instrumenti i dr.);". ^lan 2. U ~lanu 8. stav 2. mijenja se i glasi: "Veterinarsko-medicinska sredstva mogu se staviti u promet pod uvjetom da posjeduju certifikat proizvo|a~a i oznaku CE (utisnuti direktno na sredstvo ili na pakovanje)." ^lan 3. U ~lanu 15. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Ukoliko pravno lice koje ispituje lijekove ne ispunjava uvjete propisane podzakonskim aktom koji donosi federalni ministar te ne mo`e obavljati neka od pretklini~kih ili klini~ka ispitivanja, federalni ministar mo`e, na osnovu prijedloga Komisije odobriti priznavanje nalaza iz lit er a ture za pretklini~ka ispitivanja i/ili nalaz o klini~kom ispitivanju koje je izvr{io proizvoda~." ^lan 4. U ~lanu 16. stav 1. mijenja se i glasi: "Pravna lica koja obavljaju laboratorijska ispitivanja lijekova radi njihovog stavljanja u promet moraju ~uvati najmanje po dva uzorka svakog lijeka radi dodatnog ispitivanja i utvr|ivanja roka trajanja." ^lan 5. U ~lanu 18. rije~i: "ovla{teni zastupnik" zamjenjuju se rije~ima: "ovla{teno predstavni{tvo". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Proizvo|a~ ili ovla{teno predstavni{tvo stranog proizvo- |a~a mora zapo{ljavati najmanje jednog doktora veterinarske med i cine sa polo`enim stru~nim ispitom." ^lan 6. U ~lanu 24. u stavu 1. alineja 6. mijenja se i glasi: "- da je lijek u toku upotrebe izazvao {tetne u~inke i posljedice, u primjeni na `ivotinjama". ^lan 7. ^lan 30. bri{e se. ^lan 8. U ~lanu 31. u st. 1. i 2. rije~i: "i veterinarsko-medicinskih sredstava" bri{u se. ^lan 9. U ~lanu 32. u stavu 1. rije~i: "ili uvoze" i rije~i: "odnosno uvezenog" bri{u se. U stavu 2. rije~i: "i veterinarsko-medicinskog sredstva" bri{u se. Stav 5. mijenja se i glasi: "Tro{kove kontrole kvaliteta lijeka snosi proizvo|a~, odnosno uvoznik." ^lan 10. U ~lanu 36. u stavu 1. rije~i: "i fizi~ka" bri{u se, i u ta~ki 6. istog stava rije~i: "ili fizi~kog" bri{u se. U stavu 2. rije~ "federalnim" zamjenjuje se rije~ju "nadle`nim". ^lan 11. U ~lanu 37. u stavu 1. rije~i: "i fizi~ke" bri{u se. U stavu 3. rije~ "federalnim" zamjenjuje se rije~ju "nadle`nim". ^lan 12. U ~lanu 38. rije~i: "i veterinarsko-medicinsko sredstvo" bri{u se. U stavu 1. rije~i: "i fizi~ko" bri{u se. U stavu 2. u ta~ki 1. rije~ "preduze}a" zamjenjuje se rije~ju "proizvo|a~a". U stavu 3. rije~ "federalnim" zamjenjuje se rije~ju "nadle`nim". ^lan 13. ^lan 39. mijenja se i glasi: "Ministarstvo prije stavljanja lijeka u promet izdaje markicu, koja mora biti na svakom pakovanju. Markica iz stava 1. ovog ~lana sadr`i: – naziv pravnog lica koje je kontrolisalo lijek, – kontrolni broj, – naziv i grb Federacije. Umjesto markice mo`e se koristiti i neki drugi vid jedinstvenog ozna~avanja serije lijeka (npr. ~ip)." ^lan 14. Iza ~lana 40. dodaje se novi ~lan 40a. koji glasi: "^lan 40a. Izdavanje markica ili nekog drugog vida jedinstvenog ozna~avanja, navedenih u ~lanu 39. ovog Zakona, mo`e se vr{iti samo na osnovu: – dozvole za uvoz lijekova Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine - Ureda za veterinarstvo, – izvje{taja ovla{tenog pravnog lica za ispitivanje i kontrolu lijekova o obavljenoj posebnoj kontroli lijeka. Visinu tro{kova za izdavanje markice ili ~ipa odre|uje ministar." ^lan 15. U ~lanu 41. u stavu 1. iza rije~i "obuhvata" dodaju se rije~i: "uvoz i". U stavu 2. rije~i: "i veterinarsko-medicinsko sredstvo" bri{u se. ^lan 16. U ~lanu 44. stav 1. mijenja se i glasi: Srijeda, 5.11.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 70 – Stranica 5 "Pravna lica mogu uvoziti lijekove i veterinarskomedicinska sredstva samo na osnovu dozvole Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine - Ureda za veterinarstvo." Stav 2. bri{e se. ^lan 17. ^lan 45. mijenja se i glasi: "Ministarstvo predla`e Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine - Uredu za veterinarstvo izdavanje dozvole za uvoz lijekova i veterinarskomedicinskih sredstava u sljede}im slu~ajevima: – izbijanja opasnih zaraznih bolesti, – za istra`iva~ke svrhe, – za ispitivanje u svrhu registracije lijeka u Federaciji, – donacije veterinarskoj slu`bi Federacije, – kada Ministarstvo procijeni da je uvoz odre|enog lijeka ili veterinarsko-medicinskog lijeka u interesu Federacije." ^lan 18. U ~lanu 56. u st. 2. i 3. rije~i: "ili fizi~ko" bri{u se. ^lan 19. U ~lanu 58. stav 1. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako," i u ta~. 6. i 9. istog stava. rije~i:"i veterinarsko-medicinsko sredstvo" bri{u se. Stav 2. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 3.000 KM kaznit }e se za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana i odgovorno lice u pravnom licu." ^lan 20. U ~lanu 59. u stavu 1. u ta~ki 6. rije~i: "i veterinarskomedicinsko sredstvo" bri{u se i u ta~ki 7. istog stava rije~i iz zagrade: "(~lan 35.)" zamjenjuju se rije~ima: "(~l. 35., 37. i 38.),". Stav 2. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 100 KM do 1.500 KM kaznit }e se za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana i odgovorno lice u pravnom licu." ^lan 21. ^lan 60. bri{e se. ^lan 22. U ~lanu 61. u stavu 1. rije~i: "na veliko" bri{u se. ^lan 23. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 1152 Temeljem ~lanka IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONTROLI CIJENA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli cijena koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma od 16. srpnja 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 17. listopada 2008. godine. Broj 01-02-510/08 31. listopada 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONTROLI CIJENA ^lanak 1. U Zakonu o kontroli cijena ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/95) u ~lanku 1. i svim narednim ~lancima rije~i: "op}ine, odnosno grada-distrikta Sarajevo" zamjenjuju se rije~ima: "grad i op}ina" u odgovaraju}em pade`u. ^lanak 2. U ~lanku 2. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase: "Gospodarska dru{tva, druge pravne i fizi~ke osobe (u daljnjem tekstu: gospodarski subjekti) formiraju cijene proizvoda i usluga slobodno prema uvjetima tr`i{ta, osim za proizvode i usluge za koje je posebnim propisom utvr|en druk~iji na~in formiranja cijena. Gospodarski subjekti kod slobodnog formiranja cijena proizvoda i usluga ne smiju naru{avati propise o konkurenciji, a posebice ne smiju naru{avati slobodnu konkurenciju na na~in da: – izravno ili neizravno dogovaraju kupovne i prodajne cijene ili bilo koje druge trgovinske uvjete; – ograni~avaju i kontroliraju proizvodnju i tr`i{te; – dogovaraju podjelu tr`i{ta ili izvora opskrbe; – pod istim uvjetima, a po razli~itim cijenama prodaju istu vrstu proizvoda, odnosno pru`aju istu vrstu usluga po razli~itim cijenama." ^lanak 3. U ~lanku 3. stavak 1. mijenja se i glasi: "Pod kontrolom cijena podrazumijevaju se aktivnosti na: – pra}enju i analiziranju kretanja cijena pojedinih proizvoda i usluga na doma}em i svjetskom tr`i{tu i njihov utjecaj na stabilnost tr`i{ta i cijena, kao i `ivotni stan dard stanovni{tva; – predlaganje mjera ekonomske politike za odr`avanje stabilnosti tr`i{ta i cijena; – analiziranje djelovanja mjera ekonomske politike na razinu cijena odnosno cijena i opskrbljenost tr`i{ta; – predlaganje mjera izravne kontrole cijena u slu~ajevima nastanka poreme}aja u proizvodnji, pru`anju usluga i prometu odre|enih proizvoda, odnosno usluga." ^lanak 4. ^lanak 4. mijenja se i glasi: "^lanak 4. Kao mjere izravne kontrole cijena mo`e se, za pojedine proizvode i usluge, propisati: – odre|ivanje najvi{e razine cijena; – zadr`avanje cijena na zate~enoj, odnosno odre|enoj razini (zate~ene cijene); – davanje suglasnosti na cijene, odnosno tarife; – utvr|ivanje mar`i u trgovini (kalkulativne cijene); – obavje{}ivanje o promjeni cijena i mar`i za proizvode i usluge (evidencija cijena)." ^lanak 5. U ~lanku 5. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: "Mjere izravne kontrole cijena propisuje Vlada Federacije i mjerodavna tijela kantona, grada i op}ine, svako u okviru svoje mjerodavnosti." Dosada{nji stavak 1. postaje stavak 2. ^lanak 6. U ~lanku 7. stavak 1. bri{e se. Dosada{nji stavak 2. postaje stavak 1., mijenja se i glasi: "O propisivanju mjera izravne kontrole cijena od interesa za Federaciju iz ~lanka 3. stavak 3. i ~lanka 4. ovoga zakona Vlada Federacije obavje{}uje Parlament Federacije u roku od 15 dana od dana propisivanja te mjere."
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli cijena FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 70/08 05.11.2008 SN FBiH 02/95 kontrola cijena ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONAO KONTROLI CIJENA ^lanak 1. U Zakonu o kontroli cijena ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 2/95) u ~lanku 1. i svim narednim ~lancima rije~i:"op}ine, odnosno grada-distrikta Sarajevo" zamjenjuju serije~ima: "grad i op}ina" u odgovaraju}em pade`u. ^lanak 2.U ~lanku 2. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase: "Gospodarska dru{tva, druge pravne i fizi~ke osobe (udaljnjem tekstu: gospodarski subjekti) formiraju cijeneproizvoda i usluga slobodno prema uvjetima tr`i{ta, osim zaproizvode i usluge za koje je posebnim propisom utvr|endruk~iji na~in formiranja cijena.Gospodarski subjekti kod slobodnog formiranja cijenaproizvoda i usluga ne smiju naru{avati propise o konkurenciji, aposebice ne smiju naru{avati slobodnu konkurenciju na na~in da:–izravno ili neizravno dogovaraju kupovne i prodajnecijene ili bilo koje druge trgovinske uvjete;–ograni~avaju i kontroliraju proizvodnju i tr`i{te; –dogovaraju podjelu tr`i{ta ili izvora opskrbe;–pod istim uvjetima, a po razli~itim cijenama prodaju istuvrstu proizvoda, odnosno pru`aju istu vrstu usluga porazli~itim cijenama."^lanak 3.U ~lanku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:"Pod kontrolom cijena podrazumijevaju se aktivnosti na: –pra}enju i analiziranju kretanja cijena pojedinihproizvoda i usluga na doma}em i svjetskom tr`i{tu injihov utjecaj na stabilnost tr`i{ta i cijena, kao i `ivotnistan dard stanovni{tva;–predlaganje mjera ekonomske politike za odr`avanjestabilnosti tr`i{ta i cijena;–analiziranje djelovanja mjera ekonomske politike narazinu cijena odnosno cijena i opskrbljenost tr`i{ta;–predlaganje mjera izravne kontrole cijena u slu~ajevimanastanka poreme}aja u proizvodnji, pru`anju usluga iprometu odre|enih proizvoda, odnosno usluga."^lanak 4.^lanak 4. mijenja se i glasi: "^lanak 4.Kao mjere izravne kontrole cijena mo`e se, za pojedineproizvode i usluge, propisati:–odre|ivanje najvi{e razine cijena;–zadr`avanje cijena na zate~enoj, odnosno odre|enojrazini (zate~ene cijene);–davanje suglasnosti na cijene, odnosno tarife;–utvr|ivanje mar`i u trgovini (kalkulativne cijene);–obavje{}ivanje o promjeni cijena i mar`i za proizvode iusluge (evidencija cijena)."^lanak 5.U ~lanku 5. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: "Mjere izravne kontrole cijena propisuje Vlada Federacije imjerodavna tijela kantona, grada i op}ine, svako u okviru svojemjerodavnosti."Dosada{nji stavak 1. postaje stavak 2. ^lanak 6.U ~lanku 7. stavak 1. bri{e se.Dosada{nji stavak 2. postaje stavak 1., mijenja se i glasi:"O propisivanju mjera izravne kontrole cijena od interesa zaFederaciju iz ~lanka 3. stavak 3. i ~lanka 4. ovoga zakona VladaFederacije obavje{}uje Parlament Federacije u roku od 15 danaod dana propisivanja te mjere." Broj 70 – Stranica 6SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.11.2008.^lanak 7.U ~lanku 9. stavak 1. alineja 1) iza rije~i "kanton:", rije~i:"sve vrste kruha od bra{na `itarica (osim peciva i posebnihpekarskih proizvoda)" zamjenjuju se rije~ima: "sve vrste bra{na, sve vrste kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda od bra{na `itarica".U alineji 2), rije~i: "sve vrste obrtni~kih i osobnih usluga"bri{u se.U istoj alineji, iza rije~i: "pijaca na malo" stavlja se to~ka, arije~i: "izrada lijekova u ljekarnama, grafi~ke usluge, pecivo iposebni pekarski proizvodi i turisti~ko-ugostiteljske usluge." sebri{u.^lanak 8.Iza ~lanka 11. dodaje se novi ~lanak 11a. koji glasi: "^lanak 11a.Tijela iz ~lanka 5. ovoga zakona osnivaju vije}a za pra}enjecijena. ^lanovi vije}a su predstavnici ministarstava mjerodavnihza trgovinu, energiju, poljoprivredu, prehrambenu industriju,poslodavaca, sindikata i Udruge potro{a~a.Vije}a iz stavka 1. ovoga ~lanka prate rast cijena, njihovutjecaj na stan dard gra|ana i predla`u mjerodavnim tijelimamjere izravne kontrole cijena, ukoliko je indeks potro{a~kihcijena ve}i od 5%."^lanak 9.U ~lanku 12. stavak 1. rije~i: "pravne i fizi~ke osobe"zamjenjuju se rije~ima: "gospodarski subjekti".^lanak 10.^lanak 14. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u slu~aju kada se nepridr`ava propisanih mjera izravne kontrole cijena (~lanak 4.).Za radnju iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{ajodgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od250,00 KM do 2.500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka pored nov~ane kaznepravnoj i fizi~koj osobi izre}i }e se i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvr{enjem prekr{aja."^lanak 11.^lanak 15. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 800,00 KM do 8.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako pri slobodnomformiranju cijena proizvoda i usluga naru{ava konkurenciju(~lanak 2. stavak 2.).Za radnju iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{ajodgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od200,00 KM do 2.000,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00KM."^lanak 12.^lanak 16. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 6.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako se pri kupoviniproizvoda ne pridr`ava propisane za{titne cijene (~lanak 3.stavak 3.).Za radnju iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{ajodgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od150,00 KM do 1.500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00KM. ^lanak 13.^lanak 17. mijenja se i glasi: “Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba:1.ako ne utvrdi pravila, ili se ne pridr`ava pravila oformiranju cijena i ako se ne pridr`ava istaknute cijene naproizvodu, odnosno usluzi (~lanak 2. stavak 3.);2.ako u odre|enom roku ne dostavi obavijest o promjenicijena i mar`i i ako obavijest ne sadr`i propisane podatke(~lanak 12.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se odgovornaosoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00KM.
Zakon o vodama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 70/06 20.11.2006 vode obalnim morskim vodama i odre|eno je kao osnovnajedinica za upravljanje vodama;15."prekograni~ne vode" ozna~avaju vode koje ~ine ilipresijecaju granicu Bosne i Hercegovine;16."vodno tijelo povr{inskih voda" ozna~ava izolovan iposebno posmatran dio povr{inske vode kao {to je: jezero, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala,prijelazne vode ili pojas obalne morske vode;17."stanje povr{inskih voda" ozna~ava stanje vodnog tijelapovr{inskih voda koje je odre|eno njegovim ekolo{kim ili hemijskim stanjem, uzimaju}i ono koje je lo{ije;18."ekolo{ko stanje" ozna~ava kvalitet strukture i funkcijeekosistema povr{inskih voda;19."hemijsko stanje" ozna~ava stepen hemijskog zaga|enjavoda;20."vje{ta~ko vodno tijelo" ozna~ava vodno tijelopovr{inskih voda nastalo ljudskom djelatno{}u;21."jako izmijenjeno vodno tijelo" ozna~ava vodno tijelopovr{inskih voda koje je zbog fizi~kih promjenauzrokovanih ljudskom djelatno{}u, zna~ajno promijenilosvoje karakteristike;22."akvifer" ozna~ava sloj ispod povr{ine zemlje iliproslojke u stijenama ili drugim geolo{kim formacijamakoje imaju takvu poroznost i vodopropusnost daomogu}uju ili zna~ajan protok podzemne vode ilizahvatanje zna~ajnih koli~ina podzemne vode; 23."vodno tijelo podzemnih voda" ozna~ava odre|enuzapreminu podzemne vode unutar jednog ili vi{e akvifera;24."stanje podzemnih voda" ozna~ava stanje vodnog tijelapodzemnih voda koje je odre|eno njegovimkvantitativnim ili hemijskim stanjem, uzimaju}i ono kojeje lo{ije;25."kvantitativno stanje podzemnih voda" ozna~ava stepen u kojem na tijelo podzemnih voda uti~e direktno iindirektno crpljenje;26."voda za pi}e" ozna~ava vodu namijenjenu za ljudskuupotrebu koja po kvalitetu odgovara posebnim propisimakoje donosi ministarstvo nadle`no za pitanja zdravstva; 27."javno vodosnabdijevanje" ozna~ava poslove zahvatanjapodzemnih ili povr{inskih voda za snabdijevanje vodomstanovni{tva, njihovo pre~i{}avanje do stepenazdravstvene ispravnosti i dovo|enja do mjesta potro{nje iraspodjele korisnicima voda, ako je ukupna zahva}enakoli~ina ve}a od 10m3 na dan;28."mineralne vode" ozna~avaju podzemne vode koje prema svojim karakteristikama odgovaraju posebnimstandardima za mineralne vode, a zahvataju se iz bunaraili vrela; 29."termalne vode" ozna~avaju podzemne vode koje premasvojim karakteristikama odgovaraju posebnimstandardima za termalne vode, a zahvataju se iz bunara ilivrela; 30."termomineralne vode" ozna~avaju termalne vode saosobinama mineralnih voda; 31."direktno ispu{tanje u podzemne vode" ozna~avaispu{tanje zaga|enja u podzemne vode bez filtracije krozpovr{inske ili podzemne slojeve zemlji{ta; 32."materijal u vodotocima" ozna~ava {ljunak, pijesak, mulj, bilje i druge sli~ne prirodne ili vje{ta~ke materijale koji seuklanjaju iz vodotoka ili sa vodnog dobra u cilju njihovogodr`avanja ili reguliranja; 33."opasne materije" ozna~avaju materije ili grupu materijakoje su toksi~ne, trajne i podlo`ne bioakumulaciji, kao idruge materije ili grupe materijai iste ili sli~ne rizi~nosti;34."prioritetne materije" ozna~avaju materije definirane~lanom 2. ta~ka 30. Direktive 2000/60/EC Evropskogparlamenta i Vije}a; 35."zaga|uju}a materija" ozna~ava svaku materiju sposobnu da prouzrokuje zaga|enje, a posebno materije navedene uaneksu VIII Direktive 2000/60/EC Evropskogparlamenta i Vije}a;36."otpadna voda" ozna~ava vodu koja je promijenila svojeprirodne, fizi~ke, hemijske ili biolo{ke osobinerezultatom ljudskih aktivnosti; 37."lice" ozna~ava fizi~ko ili pravno lice; 38."operator" ozna~ava lice koje upravlja ili kontrolirapostrojenje ili aktivnost, odnosno lice kojem je, u skladusa zakonom, prenijeto takvo ovla{tenje; 39."aktivnost" ozna~ava bilo koju aktivnost koja ima ilimo`e imati uticaj na kvalitet ili kvantitet voda,ekosisteme, na morfologiju vodotoka ili njegovokori{tenje;40."zainteresirana strana" ozna~ava lice na ~ije pravo, interes ili obaveze mo`e uticati aktivnost drugog lica;41."ure|eni inundacioni pojas" ozna~ava zemlji{te izme|urije~nog korita i vanjskog (vodnog) ruba odbrambenognasipa;42."urbano podru~je" ozna~ava jedno naselje ili vi{e naseljakoja predstavljaju prostornu urbanu cijelinu iliprostorno-funkcionalno me|usobno povezanu cjelinuutvr|enih Prostornim planom Federacije, kantona, grada i op}ine, prema propisima o prostornom planiranju.III. RAZVRSTAVANJE POVR[INSKIH VODA, VODNODOBRO I VODNI OBJEKTI^lan 5.Razvrstavanje povr{inskih voda(1)Povr{inske vode se, prema zna~aju kojeg imaju zaupravljanje vodama, razvrstavaju u vode I. kategorije i vodeII. kategorije.(2)Vode I kategorije su:A) na Vodnom podru~ju SaveVodotoci Vje{ta~ke akumulacije1. Sava1. Hazna2. Una2. Vidara3. Unac3. Jajce I4. Sana4. Jajce II 5. Vrbas5. @upica 6. Pliva7. Bosna8. Krivaja9.Usora10. Spre~a (nizvodno od u{}a Jale)11. @eljeznica12. Tinja13. Drina 14. Sanica 15. Klokot B) na Vodnom podru~ju Jadranskog moraVodotoci Vje{ta~ke akumulacije 1. Neretva 1. Rama2. Trebi{njica (regulirani dio vodotoka) 2. Jablanica3. Matica (Vrljika)3. Grabovica4. Tihaljina, Mlada, Trebi`at4. Salakovac5. Bregava5. Mostar6. Krupa 6. Bu{ko blato7. Li{tica7. Majdej (nizvodno od [irokog Brijega)8. Rama8. LipaPrirodna jezera i mo~varna podru~ja1.Bora~ko jezero2.Blidinje3.Hutovo blatoSve preostale vode su vode II. kategorije. ^lan 6.Podjela povr{inskih voda(1)Povr{inske vode obuhvataju teku}e i staja}e vode.(2)Teku}e vode su prirodni vodotoci kao {to su bujice, potoci irijeke, bez obzira na to da li imaju stalan ili povremen tok.(3)Teku}e vode obuhvataju i regulirane vodotoke, vodotokekoji su nastali izmje{tanjem prirodnog vodotoka ilidjelimi~nim zahvatanjem voda iz prirodnog vodotoka.(4)Staja}e vode su: obalne morske vode, prirodna jezera,uklju~uju}i i ona koja povremeno presu{uju, bare, mo~vare iPonedjeqak, 20.11.2006.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 70 – Strana 7625 druge prirodne vodne akumulacije koje imaju stalan ilipovremen dotok ili oticaj povr{inskih ili podzemnih voda.(5)Staja}e vode su i vodne akumulacije koje su nastalepregra|ivanjem teku}ih voda ili drugim zahvatima uprostoru.^lan 7.Vodno dobro(1)Vodno dobro, prema ovom Zakonu, jeste skup zemlji{nih~estica koje obuhvataju:1.zemlji{te na kojem je povr{inska voda trajno ilipovremeno prisutna i zbog toga se oblikuju posebnihidrolo{ki, geomorfolo{ki i biolo{ki odnosi koji odre|ujuvodne i od vode zavisne ekosisteme;2.osnovno korito teku}ih voda, uklju~uju}i otoke i obale doizrazite geomorfolo{ke promjene;3.priobalni pojas {irine 15 metara od granice obale (izrazitemorfolo{ke promjene) za povr{inske vode I. kategorije,odnosno priobalni pojas {irine 5 metara od granice obale(izrazite morfolo{ke promjene) za povr{inske vode II.kategorije;4.zemlji{te potopljeno staja}im vodama, uklju~uju}i obaludo najvi{eg zabilje`enog vodostaja;5.napu{tena rije~na korita koje voda povremeno plavi,mo~vare i zemlji{ta koja su potopljena vodom zbogzahvata u prostoru;6.ure|eni inundacioni pojas;7.zemlji{te ispod i pored vodnih objekata iz ~lana 14. stav 1.ta~ka 1. ovog Zakona.(2)Bez obzira na odredbe stava 1. ta~ka 3. ovog ~lana, VladaFederacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: VladaFederacije) mo`e odrediti druga~iju {irinu zemlji{tapriobalnog pojasa, ako je to potrebno zbog: za{tite voda,za{tite od {tetnog djelovanja voda, omogu}avanja op}eupotrebe voda i djelovanja nadle`nih institucija kojima sudodijeljena javna ovla{tenja prema ovom Zakonu.(3)Vodno dobro mo`e biti u vlasni{tvu Federacije, kantona,grada, op}ine, pravnog ili fizi~kog lica.(4)U slu~aju prodaje zemlji{ne ~estice u vlasni{tvu pravnog ilifizi~kog lica koja pripada vodnom dobru pravo pre~e kupnjeima Federacija, kanton, grad, odnosno op}ina. ^lan 8.Odre|ivanje granice vodnog dobra(1)Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva(u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi propis o na~inu odre|ivanja granice vodnog dobra iz ~lana 7. stav 1. ovogZakona i o postupku utvr|ivanja pripadnosti zemlji{ne~estice javnom vodnom dobru iz ~lana 9. st. 1. i 2. ovogZakona.(2)Granicu pojedina~nog vodnog dobra odre|uje, na osnovupropisa iz stava 1. ovog ~lana, Federalno ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu:Federalno ministarstvo) za povr{inske vode I. kategorije, aza povr{inske vode II. kategorije kantonalno ministarstvonadle`no za vode.(3)Granica vodnog dobra upisuje se u zemlji{ni katastar.^lan 9.Javno vodno dobro(1)Javno vodno dobro ~ine zemlji{ne ~estice iz ~lana 7. stav 1.ovog Zakona koje su do dana stupanja na snagu ovogZakona bile upisane u zemlji{nim knjigama kao javno dobro, dr`avno vlasni{tvo ili vlasni{tvo grada ili op}ine, odnosnokoje su na osnovu zakona postale dr`avno vlasni{tvo. (2)Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokazasuprotnog, i one zemlji{ne ~estice iz ~lana 7. stav 1. ovogZakona koje do dana stupanja na snagu ovog Zakona nisubile upisane u zemlji{ne knjige, odnosno koje su upisane uzemlji{ne knjige, ali niko nije naveden kao njihov vlasnik. (3)Javno vodno dobro definirano u stavu 1. ovog ~lana je dobro od op}eg interesa i u vlasni{tvu je: 1.Federacije za sve povr{inske vode I. kategorije, u smisluovog Zakona,2.grada i op}ine za sve povr{inske vode II. kategorije, usmislu ovog Zakona, ako to nije druga~ije ure|enoposebnim kantonalnim propisom.(4)Ovla{tenja upravljanja javnim vodnim dobrom vr{e organivlasti, pravna lica i druge institucije u obimu i na na~inpropisan ovim Zakonom ili drugim aktima nadle`nog organa kojima je preneseno pravo upravljanja javnim vodnimdobrom.^lan 10.(1)Rje{enjem federalnog ministra utvr|uje se pripadnostvodnog dobra javnom vodnom dobru za povr{inske vode I.kategorije, prema propisu iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona.(2)Rje{enjem kantonalnog ministra nadle`nog za vode utvr|ujese pripadnost vodnog dobra javnom vodnom dobru zapovr{inske vode II. kategorije, prema propisu iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona.(3)Javno vodno dobro ne mo`e biti predmet prometa, ali mo`e,pod posebnim uvjetima odre|enim ovim Zakonom ili nazakonu zasnovanom podzakonskom propisu, biti predmetograni~enog prava kori{tenja u formi zakupa.(4)Federalni ministar donosi propis o na~inu i uvjetimaograni~enog prava kori{tenja javnog vodnog dobra iz stava3. ovog ~lana.^lan 11.(1)Zemlji{na ~estica prestaje biti dijelom javnog vodnog dobrapod sljede}im uvjetima:1.ukoliko se rje{enjem nadle`nog ministra iz ~lana 10. st. 1.i 2. ovog Zakona utvrdi da ta ~estica prestaje ispunjavatiuvjete vodnog dobra iz ~lana 7. stava 1. ovog Zakona;2.dono{enjem odluke Vlade Federacije kojom je, na drugina~in, za posebne op}e potrebe i namjene, odre|enaupotreba tog javnog vodnog dobra.(2)Sta tus javnog vodnog dobra prestaje datumom upisapromjene statusa u zemlji{ne knjige na osnovu donesenogrje{enja, ili odluke iz stava 1. ovog ~lana.^lan 12.Zahvati na vodnom dobru(1)Na vodnom dobru nije dozvoljeno izvoditi zahvate, osim:1.gradnje objekata javne infrastrukture (putevi, `eljeznice,mostovi, gasovodi i sl.);2.gradnje za{titnih vodnih objekata;3.zahvata koji se odnose na pobolj{anje hidromorfolo{kih ibiolo{kih karakteristika povr{inskih voda;4.zahvata koji se odnose na za{titu prirode;5.gradnje objekata potrebnih za kori{tenje voda (objekti zazahvat i akumuliranje vode) i objekata za osiguranjeplovidbe i za{titu od utapanja na prirodnim kupali{tima;6.gradnje objekata namijenjenih za{titi voda od zaga|enja;7.gradnje objekata namijenjenih za potrebe rada dr`avnihorgana, za{titu i spasavanje ljudi, `ivotinja ili imovine odprirodnih i drugih nesre}a, te provo|enje zadatakapolicije.(2)Zahvati iz stava 1. ovog ~lana podlije`u uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima o gra|enju.^lan 13.Vodni objektiVodni objekti su objekti ili skupovi objekata koji, zajedno sa pripadaju}im ure|ajima, ~ine tehni~ku, odnosno tehnolo{kucjelinu i slu`e za za{titu od {tetnog djelovanja voda,zahvatanje voda radi njihovog namjenskog kori{tenja iza{titu voda od zaga|ivanja.^lan 14.Vrste objekata s obzirom na namjenu(1)Vodni objekti s obzirom na njihovu namjenu, su:1.za{titni objekti - nasipi, obaloutvrde, ure|ena koritavodotoka, odvodni kanali, obodni (lateralni) kanali zaza{titu od vanjskih voda, odvodni tuneli, brane saakumulacijama, ustave, retenzije, crpne stanice zaodbranu od poplava i drugi pripadaju}i objekti, kao iobjekti za za{titu od erozija i bujica;Broj 70 – Strana 7626SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeqak, 20.11.2006. 2.objekti za odvodnjavanje, osnovna i detaljna odvodnakanalska mre`a, crpne stanice za odvodnjavanje i drugipripadaju}i objekti;3.objekti za iskori{tavanje voda za:–vodosnabdijevanje (izuzev za op}u upotrebu voda) -brane i akumulacije, vodozahvati, bunari, kapta`e saodgovaraju}om opremom, postrojenja zapre~i{}avanje vode za pi}e, rezervoari i cjevovodi idrugi pripadaju}i objekti,–snabdijevanje vodom privrednih subjekata - brane iakumulacije, vodozahvati, bunari, kapta`e saodgovaraju}om opremom, cjevovodi i drugipripadaju}i objekti,–navodnjavanje - brane i akumulacije, dovodni kanalii tuneli, vodozahvatne gra|evine, crpne stanice,ustave, dovodna i razvodna mre`a i drugi pripadaju}i objekti,–kori{tenje vodnih snaga - brane i akumulacije,vodozahvati, dovodni i odvodni objekti i drugipripadaju}i objekti i oprema,–plovidbu - plovni putevi, prevodnice, ustave i drugipripadaju}i objekti i oprema,–ostale namjene - objekti za uzgoj riba, rekreacionibazeni, jezera i dr.;4.objekti za za{titu voda od zaga|ivanja (u daljnjem tekstu:vodni objekti za za{titu voda) - kolektori za prijem itransport otpadnih voda, postrojenja za pre~i{}avanjeotpadnih voda, ispusti u prijemnik i drugi pripadaju}iobjekti i oprema.(2)Vodni objekti iz stava 1. ovog ~lana mogu slu`itiistovremeno i za vi{e namjena - vi{enamjenski vodni objekti.^lan 15.Vlasni{tvo nad objektima(1)Za{titni vodni objekti iz ~lana 14. stav 1. ta~ka 1. ovogZakona na vodotocima koji pripadaju povr{inskim vodama I. kategorije su u vlasni{tvu Federacije, izuzev ure|enih koritau urbanim podru~jima.(2)Pravo upravljanja i kori{tenja vodnih objekata iz stava 1.ovog ~lana Federacija prenosi na nadle`ne agencije za vodeiz ~lana 152. ovog Zakona u obimu i na na~in propisan ovim Zakonom ili drugim aktima Federacije.(3)Za{titni vodni objekti iz ~lana 14. stav 1. ta~ka 1. ovogZakona na vodotocima koji pripadaju povr{inskim vodamaII. kategorije i ure|ena korita u urbanim podru~jima napovr{inskim vodama I. kategorije su u vlasni{tvu grada iop}ine, ukoliko kantonalnim propisom nije druga~ijeodre|eno.(4)Vlasnici vodnih objekata iz stava 3. ovog ~lana pravoupravljanja i kori{tenja mogu prenijeti u nadle`nost organavlasti, pravnog lica ili druge institucije u obimu i na na~inpropisan ovim Zakonom ili drugim aktima grada i op}ine. ^lan 16.(1)Vodni objekti iz ~lana 14. stav 1. ta~. 2. i 3. alineja 2., 3. i 6.ovog Zakona, koji su izgra|eni dr`avnim sredstvima, uvlasni{tvu su kantona na ~ijem podru~ju se nalaze. (2)Vlasnici vodnih objekata iz stava 1. ovog ~lana pravoupravljanja i kori{tenja mogu prenijeti na pravna lica.(3)Vodne objekte iz ~lana 14. stav 1. ta~. 2. i 3. alineje 2., 3. i6. ovog Zakona koje su za svoje potrebe izgradila pravna ilifizi~ka lica u njihovom su vlasni{tvu i ona brinu oupravljanju tim objektima.^lan 17.(1)Vodni objekti iz ~lana 14. stav 1. ta~ka 3. alineja 1. i ta~ka 4.ovog Zakona su u vlasni{tvu grada ili op}ine, ukolikokantonalnim propisom nije druga~ije odre|eno.(2)Vlasnici vodnih objekata iz stava 1. ovog ~lana pravoupravljanja i kori{tenja mogu prenijeti na pravna licaosnovana prema propisima o komunalnoj djelatnosti.(3)Vodne objekte iz ~lana 14. stav 1. ta~ka 3. alineja 1. i ta~ka4. ovog Zakona koje su za svoje potrebe izgradila pravna ilifizi~ka lica u njihovom su vlasni{tvu i ona brinu oupravljanju tim objektima.^lan 18.Vodni objekti iz ~lana 14. stav 1. ta~ka 3. alineja 4. ovogZakona u vlasni{tvu su pravnih ili fizi~kih lica koja suizgradila te objekte i ona brinu o upravljanju tim objektima.^lan 19.(1)Vodni objekti iz ~lana 14. stav 1. ta~ka 3. alineja 5. ovogZakona u vlasni{tvu su Federacije.(2)Vlasnik vodnog objekta iz stava 1. ovog ~lana mo`e prenijeti pravo upravljanja i kori{tenja na pravno lice ili druguinstituciju u obimu i na na~in propisan zakonom.^lan 20.(1)Vlasnici, odnosno korisnici vodnih objekata iz ~l. 15., 16.,17., 18. i 19. ovog Zakona du`ni su objekte odr`avati ufunkcionalnom stanju i koristiti ih u skladu sa njihovomprirodom i namjenom.(2)Vlasnik, odnosno korisnik vodnog objekta iz stava 1. ovog~lana du`an je, u slu~aju prestanka upotrebe tog objekta,postupiti u skladu sa vodnim aktom, odnosno objekatodr`avati u stanju koje ne}e prouzrokovati {tete re`imu voda i tre}im licima.(3)Ako vlasnik, odnosno korisnik ne odr`ava vodni objekat ufunkcionalnom stanju i ne koristi ga na na~in odre|en ustavu 1. ovog ~lana, federalna vodna inspekcija iz ~lana 183. stav 1. ovog Zakona, odnosno kantonalna vodna inspekcijaiz ~lana 198. ovog Zakona rje{enjem nala`e potrebne mjere.(4)Vlasnik, odnosno korisnik vodnog objekta du`an je vodniobjekat odr`avati i koristiti u skladu sa op}im aktom oodr`avanju, kori{tenju i osmatranju vodnog objekta ipostupanju u slu~aju kvara ili havarije na objektu.(5)Vlasnik, odnosno korisnik vodnog objekta du`an je brinutise o ~uvanju vodnih objekata i ure|aja na njima od slu~ajnog ili namjernog o{te}enja ili uni{tenja.(6)Federalni ministar donosi propis o sadr`aju op}eg akta izstava 4. ovog ~lana.(7)Korisnik vodnih objekata iz ~lana 14. stav 1. ta~ka 1. ovogZakona nije odgovoran za {tete tre}im licima koje su nastalezbog neizgra|enosti ili nedovoljne osposobljenosti vodnihobjekata.IV. UPRAVLJANJE VODAMA^lan 21.Upravljanje vodamaUpravljanje vodama je u nadle`nosti Bosne i Hercegovine,Federacije, kantona, grada i op}ine na na~in utvr|en ovimZakonom.^lan 22.Ciljevi upravljanja vodamaCiljevi upravljanja vodama su: postizanje dobrog stanja,odnosno dobrog ekolo{kog potencijala povr{inskih ipodzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanihekosistema, umanjenje {teta prouzrokovanih raznim {tetnimdjelovanjem voda, osiguranje potrebnih koli~ina vodeodgovaraju}eg kvaliteta za razne namjene i podsticanjeodr`ivog kori{tenja voda, uzimaju}i u obzir dugoro~nuza{titu raspolo`ivih izvori{ta i njihovog kvaliteta. 1. Teritorijalne osnove upravljanja vodama^lan 23.Vodna podru~ja(1)Osnovna teritorijalna jedinica za upravljanje vodama jevodno podru~je.(2)U svrhu upravljanja vodama na teritoriji Bosne iHercegovine, odnosno Federacije utvr|uju se sljede}a vodna podru~ja: 1.Vodno podru~je Save i2.Vodno podru~je Jadranskog mora.(3)Vodno podru~je Save obuhvata dio me|unarodnog rije~nogbazena Dunava (dio me|unarodnog podbazena Save) nateritoriji Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.(4)Vodno podru~je Jadranskog mora obuhvata dijeloveme|unarodnih rije~nih bazena Neretve sa Trebi{njicom,Ponedjeqak, 20.11.2006.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 70 – Strana 7627 Cetine i Krke na teritoriji Bosne i Hercegovine, odnosnoFederacije.(5)Granice rije~nih bazena i vodnih podru~ja na teritorijiFederacije utvr|uje Vlada Federacije na prijedlogFederalnog ministarstva.2. Strategija i planovi upravljanja vodama^lan 24.Strategija upravljanja vodama(1)Politika upravljanja vodama odre|uje se strategijomupravljanja vodama.(2)Federalno ministarstvo priprema prijedlog strategijeupravljanja vodama, uz saglasnost federalnog ministarstvanadle`nog za okoli{.(3)Strategija upravljanja vodama sadr`i naro~ito:1.ocjenu stanja u podru~ju upravljanja vodama;2.ciljeve i pravce za{tite voda, za{titu od {tetnog djelovanjavoda i odr`ivog kori{tenja voda;3.prioritete za postizanje ciljeva upravljanja vodama;4.ocjenu potrebnih sredstava za provo|enje programa irokove za postizanje ciljeva;5.potrebne aktivnosti za provo|enje obaveza izme|unarodnih ugovora koji se odnose na upravljanjevodama.(4)Prijedlog strategije iz stava 2. ovog ~lana dostavlja sefederalnom ministarstvu nadle`nom za okoli{, kantonalnimministarstvima nadle`nim za vode i savjetodavnim vije}imavodnih podru~ja iz ~lana164. ovog Zakona radi davanjaprimjedbi i sugestija. (5)Primjedbe i sugestije na prijedlog strategije upravljanjavodama dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana prijema prijedloga.(6)Federalno ministarstvo obavezno je uspostaviti i osiguratikoordinaciju svih aktivnosti sa ministarstvom RepublikeSrpske nadle`nim za vode kako bi se osiguralo dono{enjejedinstvene strategije upravljanja vodama za cijelu Bosnu iHercegovinu.(7)Strategiju upravljanja vodama usvaja, na prijedlog VladeFederacije, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (udaljnjem tekstu: Parlament Federacije), odnosnoParlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu: Parlamentarna skup{tina BiH) za pe riod do 12godina.(8)Prva strategija upravljanja vodama donijet }e se najkasnijedo 2009. godine.(9)Strategija upravljanja vodama je dio Strategije za{titeokoli{a.^lan 25.Planovi upravljanja vodama(1)Za provo|enje strategije iz ~lana 24. stav 7. ovog Zakonadonose se planovi upravljanja vodama za Vodno podru~jeSave i Vodno podru~je Jadranskog mora.(2)Plan upravljanja vodama iz stava 1. ovog ~lana obaveznosadr`i:1.op}i opis karakteristika vodnog podru~ja i to: a) za povr{inske vode: –karte polo`aja i granica vodnih tijela,–karte ekoregija i tipova povr{inskih voda u vodnompodru~ju, –oznaku referentnih uvjeta za tipove povr{inskihvoda; b)za podzemne vode: –karte polo`aja i granica vodnih tijela podzemnihvoda; 2.sa`eti prikaz svih zna~ajnih pritisaka i uticaja ljudskedjelatnosti na stanje povr{inskih i podzemnih vodauklju~uju}i: –procjenu zaga|enja iz ta~kastih izvora, –procjenu zaga|enja iz rasutih izvora, uklju~uju}i ipregled kori{tenja zemlji{ta, –procjenu pritisaka na kvantitativno stanje voda,uklju~uju}i i zahvatanje,–analizu ostalih uticaja ljudskih djelatnosti na stanjevoda; 3.identifikaciju i karte za{ti}enih podru~ja; 4.kartu mre`e monitoringa te prikaz rezultata programamonitoringa kojim se prati stanje: –povr{inskih voda (ekolo{ko i hemijsko),–podzemnih voda (hemijsko i kvantitativno),–za{ti}enih podru~ja; 5.ciljeve upravljanja vodama, a naro~ito:–ciljeve za postizanje dobrog stanja i ekolo{kogpotencijala vodnih tijela,–ciljeve u vezi sa ure|enjem voda i za{tite od {tetnogdjelovanja voda,–ciljeve za odr`ivo kori{tenje voda,–rokove za postizanje navedenih ciljeva;6.pregled ekonomskih analiza kori{tenja voda;7.prikaz programa mjera uklju~uju}i i na~ine za dostizanjeciljeva iz ta~ke 5. stav 2. ovog ~lana i to:–sa`eti prikaz mjera za za{titu voda, –izvje{taj o prakti~nim koracima i mjeramapreduzetim radi primjene na~ela povrata tro{kovakori{tenja voda,–pregled mjera preduzetih radi uspostavljanjamonitoringa svih izvori{ta koja se koriste ili seplaniraju koristiti za javno vodosnabdijevanje ~ija jeizda{nost ve}a od 100m3/dan, –sa`eti prikaz kontrole zahvatanja i akumuliranjavode uklju~uju}i i pregled registara i navo|enjeslu~ajeva u kojima su na~injeni izuzeci,–sa`eti prikaz izvr{enih kontrola za ta~kaste ispuste idruge djelatnosti koje uti~u na stanje voda,–navo|enje slu~ajeva u kojima je dopu{teno direktnoispu{tanje u podzemne vode,–pregled mjera preduzetih za spre~avanje zaga|enjavoda u vezi sa prioritetnim materijama, –pregled mjera preduzetih radi spre~avanja ilismanjenja uticaja akcidentnih zaga|enja, –pregled mjera preduzetih za vodna tijela za koja jeupitno dostizanje ciljeva iz ta~ke 5. stav 2. ovog~lana,–detaljni prikaz dopunskih mjera za koje se ukazalapotreba radi postizanja postavljenih ciljeva iz ta~ke5. stav 2. ovog ~lana,–detaljni prikaz mjera radi spre~avanja zaga|enjamora,–procjenu potrebnih sredstava za provo|enjeprograma mjera kao i utvr|ivanje na~ina osiguranjatih sredstava;8.pregled svih detaljnijih programa i planova upravljanjavodama koji se odnose na odre|ene rije~ne bazene,podbazene, sektorske planove, probleme ili tipove vodazajedno sa pregledom njihovih sadr`aja; 9.izvje{taj koji obuhvata opis aktivnosti i rezultate u~e{}ajavnosti u postupku izrade plana; 10.listu institucija i na~in dobivanja dokumenata na osnovukojih je izra|en plan;11.pregled me|unarodnih obaveza koje je preuzela Bosna iHercegovina, koje se odnose na upravljanje vodama tena~in njihovog izvr{avanja.(3)Izmjena i dopuna plana upravljanja vodama, pored sadr`ajaiz stava 2. ovog ~lana, sadr`i i:1.pregled svih promjena ili dopuna plana od dana njegovogstupanja na snagu,2.ocjenu stepena dostignutih ciljeva, 3.pregled mjera koje su bile predvi|ene u prethodnomplanu, a nisu realizirane sa navo|enjem razloganerealizacije,4.pregled mjera koje nisu bile predvi|ene u prethodnomplanu, a realizirane su radi postizanja ciljeva.(4)Detaljan sadr`aj i na~in dono{enja plana iz stava 1. ovog~lana propisuje se posebnim aktom koji, na prijedlogFederalnog ministarstva, donosi Vlada Federacije.(5)Akt iz stava 4. ovog ~lana uskladit }e se na nivou Bosne iHercegovine u odnosu na pitanja koja su u nadle`nostiBosne i Hercegovine.Broj 70 – Strana 7628SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeqak, 20.11.2006. ^lan 26.Pro gram mjera(1)Pro gram mjera sadr`i osnovne mjere potrebne za postizanjeciljeva u vezi sa za{titom voda, ure|enjem voda i za{titomod {tetnog djelovanja voda i kori{tenjem voda.(2)Osnovne mjere iz stava 1. ovog ~lana su:1.mjere koje se odnose na za{titu voda: –odre|ene ovim Zakonom i podzakonskim aktimadonesenim na osnovu ovog Zakona, –odre|ene propisima o za{titi okoli{a i za{titi prirode,a koji se odnose na vodne i o vodi zavisneekosisteme,–kojima se osigurava odgovaraju}i kvalitet vode zasnabdijevanje pitkom vodom,2.mjere koje se odnose na ure|enje voda i za{titu od {tetnogdjelovanja voda i to na:–o~uvanje i izravnavanje koli~ina voda,–za{titu od {tetnog djelovanja voda,–odre|ivanje obima gradnje vodnih objekata;3.mjere koje se odnose na kori{tenje voda, a koje:–se primjenjuju u postupcima izdavanja dozvola zakori{tenje voda,–se odnose na povrat tro{kova za kori{tenje i za{tituvoda,–podsti~u odr`ivo kori{tenje voda.(3)Pro gram mjera mo`e sadr`avati i dopunske mjere, ako supotrebne za postizanje dobrog stanja voda.(4)U programu mjera odre|uju se i prioriteti realizacijepojedinih mjera iz stava 2. ta~ka 2. ovog ~lana.(5)Ako se na osnovu monitoringa ili drugih podataka utvrdi daciljevi iz strategije i planova upravljanja vodama za pojedino vodno tijelo ne}e biti dostignuti, Federalno ministarstvoutvrdit }e razloge, pregledati i provjeriti izdate dozvole ikoncesije, pregledati i prilagoditi programe monitoringa, tepredlo`iti Vladi Federacije da usvoji dodatne mjere,uklju~uju}i i odre|ivanje stro`ijih grani~nih vrijednosti zaoptere}enje voda.(6)Pro gram mjera je dio plana upravljanja vodama.(7)Vlada Federacije svake dvije godine izvje{tava ParlamentFederacije o provo|enju programa mjera iz ovog ~lana.^lan 27.Rokovi za izradu i revidiranje plana upravljanja vodama(1)Prvi planovi upravljanja vodama donijet }e se najkasnije do2012. godine.(2)Planovi upravljanja vodama se revidiraju i dopunjavajusvakih {est godina, u skladu sa postupkom za pripremu idono{enje plana upravljanja vodama.^lan 28.Priprema prvog plana upravljanja vodamaRadni plan za pripremu planova upravljanja vodamasaop{tava se javnosti iz ~lana 38. stav 1. ovog Zakonanajkasnije tri godine prije dono{enja plana.^lan 29.Posebne du`nosti agencije za vode u upravljanju vodamaNadle`na agencija za vode iz ~lana 152. ovog Zakona:1.priprema analizu karakteristika vodnog podru~ja;2.priprema pregled uticaja ljudskih aktivnosti na stanjepovr{inskih i podzemnih voda;3.priprema ekonomsku analizu kori{tenja voda;4.uspostavlja registar za{ti}enih podru~ja iz ~lana 65. ovogZakona, kao i podru~ja sa posebnom za{titom odre|enihodlukom Vlade Federacije;5.uspostavlja registar vodnih tijela koja se koriste ili seplaniraju koristiti za zahvatanje vode za ljudskupotro{nju;6.priprema klasifikaciju ekolo{kog, hemijskog ikvantitativnog stanja voda;7.priprema program i organizira pra}enje stanja voda;8.priprema plan upravljanja vodama i program mjera.^lan 30.Ciljevi za{tite okoli{a u planovima upravljanja vodama(1)Provo|enjem programa mjera utvr|enih planovimaupravljanja vodama osigurava se:1.spre~avanje pogor{anja stanja vodnih tijela povr{inskih ipodzemnih voda i postizanje njihovog najmanje dobrogstanja;2.postizanje dobrog ekolo{kog potencijala i dobroghemijskog stanja vje{ta~kih ili jako izmijenjenih vodnihtijela;3.za{tita, unapre|enje i obnova vodnih tijela povr{inskihvoda radi postizanja stanja iz ta~. 1. i 2. stav 1. ovog ~lananajkasnije za {est godina od usvajanja prvog planaupravljanja vodama;4.za{tita, unapre|enje i obnova vodnih tijela podzemnihvoda radi postizanja stanja iz ta~ke 1. ovog stavanajkasnije za {est godina od usvajanja prvog planaupravljanja vodama;5.provo|enje progresivnog smanjenja zaga|enja vodnihtijela povr{inskih voda prioritetnim materijama;6.postupno smanjenje zaga|enja vodnih tijela podzemnihvoda uzrokovanog ljudskom djelatno{}u;7.harmonizacija standarda i ciljeva za{tite voda uza{ti}enim zonama prema kojima su uspostavljenapojedina za{ti}ena podru~ja iz ta~ke 4. stav 1. ovog ~lana,sa me|unarodnim standardima za takvu za{titu najkasnijeza {est godina od usvajanja prvog plana upravljanjavodama. (2)Privremeno pogor{anje stanja vodnih tijela ne}e se smatratikr{enjem ciljeva upravljanja vodama, ako je to rezultatokolnosti nastalih prirodnim promjenama ili zbog vi{e sile,ili se to pogor{anje realno nije moglo predvidjeti, poduvjetom da su preduzeti svi prakti~ni koraci radi spre~avanja daljnjeg pogor{anja stanja.^lan 31.Odre|ivanje karakteristika tipova vodnih tijela(1)U cilju postizanja i odr`avanja dobrog stanja ili dobrogekolo{kog potencijala vr{i se odre|ivanje karakteristikatipova vodnih tijela. (2)Vodna tijela povr{inskih voda u vodnom podru~jurazvrstavaju se u jedan od sljede}ih tipova: rijeke, jezera,prijelazne vode i obalne morske vode ili kao vje{ta~ka ilijako izmijenjena vodna tijela. (3)U svakoj kategoriji povr{inskih voda iz ~lana 5. ovogZakona povr{inske vode u vodnom podru~ju razvrstavaju seu tipove u skladu sa metodologijom utvr|enompodzakonskim propisom iz ~lana 43. stav 1. ta~ka 1. ovogZakona. (4)Za vje{ta~ka ili jako izmijenjena vodna tijela primjenjuje seista metodologija kao i za tipove povr{inskih voda kojinajbli`e odgovaraju opisu tog vje{ta~kog ili jakoizmijenjenog vodnog tijela. (5)Odre|ivanje karakteristika vodnih tijela povr{inskih ipodzemnih voda vr{i se u skladu sa metodologijomutvr|enom podzakonskim propisom iz ~lana 43. stav 1.ta~ka 1. ovog Zakona. Za po~etno odre|ivanje karakteristikavodna tijela mogu se grupisati.^lan 32.Klasifikacija stanja voda(1)Klasifikacija stanja vodnih tijela povr{inskih i podzemnihvoda odre|uje se na osnovu ja~ine promjena uzrokovanihljudskim aktivnostima. (2)Stanje vodnog tijela povr{inskih voda odre|uje se njegovimekolo{kim i hemijskim stanjem, zavisno od toga koje jelo{ije.(3)Ekolo{ko stanje vodnog tijela povr{inskih voda klasifikuje se kao visoko, dobro, umjereno, slabo i lo{e. Klasifikacija sevr{i prema referentnim uvjetima koji se utvr|ujupodzakonskim propisom iz ~lana 43. stav 1. ta~ka 2. ovogZakona. (4)Hemijsko stanje vodnog tijela povr{inskih voda klasifikujese kao dobro i lo{e. Klasifikacija se vr{i prema referentnimPonedjeqak, 20.11.2006.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 70 – Strana 7629 uvjetima koji se utvr|uju podzakonskim propisom iz ~lana43. stav 1. ta~ka 2. ovog Zakona. (5)Stanje vodnog tijela podzemne vode odre|uje se njegovimkvantitativnim i hemijskim stanjem zavisno od toga koje jelo{ije. Klasifikacija kvantitativnog i hemijskog stanjapodzemnih voda vr{i se prema podzakonskom propisu iz~lana 43. stav 1. ta~ka 3. ovog Zakona.(6)Za vje{ta~ka i jako izmijenjena vodna tijela povr{inskih voda primjenjuju se kriteriji za odre|ivanje ekolo{kog stanjavodnih tijela povr{inskih voda iz stava 3. ovog ~lana,uzimaju}i ono koje im je najsli~nije. Pri klasifikacijiekolo{kog stanja osobine za visoko ekolo{ko stanjeodre|ivat }e se kao uvjeti za maksimalni ekolo{ki potencijal.^lan 33.Vje{ta~ka ili jako izmijenjena vodna tijela(1)U planu upravljanja vodama vodno tijelo povr{inskih vodamo`e se proglasiti kao vje{ta~ko ili jako izmijenjeno kada:1.promjene njegovih hidromorfolo{kih karakteristika,neophodnih za postizanje dobrog ekolo{kog stanja, imajuzna~ajne negativne posljedice na:–{iri okoli{,–plovidbu uklju~uju}i lu~ka postrojenja ili rekreaciju,–djelatnosti za koje se voda akumulira kao {to suvodosnabdijevanje , energetika ili navodnjavanje,–regulaciju voda, za{titu od poplava, odvodnjavanje,–ostale jednako va`ne razvojne djelatnosti;2.korisni efekti koji se mogu posti}i upotrebom vje{ta~kihili jako izmijenjenih vodnih tijela zbog tehni~keneizvodivosti ili previsokih tro{kova ne mogu se dosti}ina drugi na~in koji se smatra po okoli{ boljom opcijom.(2)Opredjeljenje za progla{enje vodnog tijela povr{inskih vodaza vje{ta~ko ili jako izmijenjeno, kao i razlozi za to, posebno se navode u planovima upravljanja vodama i revidiraju sesvakih {est godina. ^lan 34.Postepeno postizanje ciljeva za{tite okoli{a(1)Rokovi iz ~lana 30. ovog Zakona mogu se produ`iti u planuupravljanja vodama radi postepenog postizanja ciljeva, poduvjetom da ne do|e do daljnjeg pogor{anja stanja vodnogtijela, ako: 1.postizanje pobolj{anja u zadanom roku bude tehni~kineizvodljivo ili nesrazmjerno skupo, ili2.prirodni uvjeti ne dozvoljavaju pravovremenopobolj{anje stanja vodnog tijela. (2)Produ`enje rokova i razlozi za produ`enje posebno serazra|uju i obja{njavaju u planu upravljanja vodama.(3)Produ`enje je ograni~eno na najvi{e dva daljnja revidiranjaplana upravljanja, izuzev kada prirodni uvjeti nedozvoljavaju postizanje ciljeva u tom periodu.^lan 35.Modifikacija okoli{nih ciljeva(1)Za odre|ena vodna tijela koja su ja~e ugro`ena ljudskimdjelatnostima ili je njihovo prirodno stanje takvo da bipostizanje ciljeva za{tite okoli{a bilo te{ko izvodivo ilinesrazmjerno skupo, mogu se uspostaviti manje strogi ciljevi iz ~lana 30. ovog Zakona, ako su kumulativno ispunjenisljede}i uvjeti:1.ako zbog ljudske djelatnosti, dru{tveno-ekonomskepotrebe i potrebe za{tite okoli{a ne mogu biti ostvareni nadrugi na~in, iako bi to bila znatno bolja okoli{na opcija, ali je ona neracionalno skupa;2.ako postignuto je najvi{e mogu}e ekolo{ko i hemijskostanje za povr{inske vode, uz uticaje koji se objektivnonisu mogli izbje}i zbog karaktera ljudske djelatnosti ilizaga|enja;3.ako postignute su najmanje mogu}e promjene dobrogstanja podzemnih voda, uz uticaje koji se objektivno nisumogli izbje}i zbog karaktera ljudske djelatnosti ilizaga|enja;4.ako ne dolazi do daljnjeg pogor{anja stanja tog vodnogtijela; 5.ako razlozi za uspostavljanje manje strogih ciljeva za{titeokoli{a obja{njeni su u planu upravljanja vodama.(2)Manje strogi ciljevi za{tite okoli{a uspostavljeni u planovima upravljanja vodama revidiraju se svakih {est godina.^lan 36.Izuzeci od okoli{nih ciljeva(1)Izuzeci od okoli{nih ciljeva iz ~lana 30. ovog Zakona moguse uspostaviti u planu upravljanja vodama kada je:1.zbog promjene karakteristika vodnog tijela nemogu}eposti}i dobro stanje podzemnih voda, dobro ekolo{kostanje povr{inskih voda ili, gdje je to zna~ajno, dobarekolo{ki potencijal vje{ta~kog vodnog tijela i gdje jenemogu}e sprije~iti pogor{anje stanja vodnih tijela,2.usljed ljudskih aktivnosti u sklopu odr`ivog razvojanemogu}e sprije~iti pogor{anje vodnog tijela iz visokog udobro stanje.(2)Izuzeci od okoli{nih ciljeva mogu se uspostaviti podsljede}im uvjetima:1.ako su preduzeti svi prakti~ni koraci za ubla`avanjenegativnog uticaja na stanje vodnog tijela;2.ako su razlozi modifikacije i promjene navedeni iobja{njeni u planu upravljanja vodama;3.ako su koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i odr`ivirazvoj ve}e od onih koje bi se postigle ispunjavanjemokoli{nih ciljeva iz ~lana 30. ovog Zakona;4.ako se koristi, koje su dobivene ovim modifikacijama ilipromjenama, ne mogu posti}i na drugi na~in zbogtehni~ke neizvodivosti ili nerealno visokih tro{kova.^lan 37.Primjena ~l. 33., 34., 35. i 36. ovog Zakona na odre|enavodna tijela ne smije trajno isklju~iti niti ugroziti ostvarenjeciljeva iz ~lana 30. ovog Zakona na drugim vodnim tijelima i mora garantirati jedinstven nivo za{tite unutar vodnogpodru~ja. ^lan 38.Konsultovanje javnosti(1)O po~etku pripreme plana upravljanja vodama agencija zavodno podru~je iz ~lana 152. ovog Zakona pisanim putemobavje{tava Savjetodavno vije}e za vode iz ~lana 164. ovogZakona, kanton, grad i op}inu, a putem sredstava javnoginformiranja pravna i fizi~ka lica koja imaju sjedi{te,odnosno prebivali{te na teritoriji vodnog podru~ja za koje sepriprema plan najmanje tri godine prije po~etka perioda nakoji se plan odnosi.(2)Pisano obavje{tenje iz stava 1. ovog ~lana sadr`i poziv nasaradnju, okvirni sadr`aj plana i rokove za pripremu iusvajanje plana.(3)Pravna i fizi~ka lica iz stava 1. ovog ~lana u roku od godinudana od obavje{tenja dostavljaju agenciji za vodno podru~jepisane prijedloge i mi{ljenja o svim pitanjima koja se odnose na plan upravljanja vodama.(4)Agencija za vodno podru~je najmanje dvije godine prijepo~etka perioda na koji se plan odnosi prezentira pravnim ifizi~kim licima iz stava 1. ovog ~lana periodi~ni izvje{taj otoku priprema plana koji naro~ito sadr`i opis zna~ajnijihpitanja upravljanja vodama. (5)Agencija za vodno podru~je javno objavljuje nacrt plananajmanje godinu dana prije po~etka perioda na koji se planodnosi. Na zahtjev pravnih i fizi~kih lica iz stava 1. ovog~lana agencija za vodno podru~je du`na je omogu}iti uvid udokumente na osnovu kojih je napravljen nacrt plana.(6)Pravna i fizi~ka lica iz stava 1. ovog ~lana mogu dostavitiagenciji za vodno podru~je pisane primjedbe na nacrt planau roku od {est mjeseci nakon njegovog objavljivanja.(7)Agencija za vodno podru~je u roku od tri mjeseca poprijemu primjedbi iz stava 6. ovog ~lana priprema izvje{tajkoji sadr`i usvojene, odnosno odbijene primjedbe na nacrtplana iz stava 5. ovog ~lana sa obrazlo`enjem. Izvje{taj jesastavni dio plana.(8)Postupci i zahtjevi koji se odnose na konsultovanje javnostiu planiranju u oblasti upravljanja vodama mogu se ureditipropisima Bosne i Hercegovine.(9)Konsultovanje javnosti u me|unarodnim rije~nim bazenimamo`e se dodatno regulirati me|unarodnim sporazumimakoje zaklju~i Bosna i Hercegovina. Broj 70 – Strana 7630SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeqak, 20.11.2006. (10) Nakon zaklju~ivanja postupaka iz ovog ~lana agencija zavodno podru~je priprema prijedlog plana.^lan 39.Koordinacija izrade planova za upravljanje vodama (1)U toku izrade plana upravljanja vodama iz ~lana 25. ovogZakona nadle`ne institucije za izradu plana obaveznouspostavljaju i osiguravaju koordinaciju svih aktivnosti saodgovaraju}om nadle`nom institucijom za izradu plana zaisto vodno podru~je iz Republike Srpske i Distrikta Br~koBosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt Br~ko) radiosiguranja dono{enja jedinstvenog plana upravljanja vodama vodnog podru~ja u Bosni i Hercegovini. (2)Postupci i zahtjevi koji se ti~u koordinacije izrade idono{enja planova upravljanja vodama pojedinog vodnogpodru~ja mogu se urediti propisima Bosne i Hercegovine.(3)Koordinacija pripreme planova upravljanja vodamame|unarodnih rije~nih bazena mo`e se dodatno reguliratime|unarodnim sporazumima koje zaklju~i Bosna iHercegovina. ^lan 40.Dono{enje planova za upravljanje vodama(1)Plan upravljanja vodama vodnog podru~ja donosi VladaFederacije na prijedlog federalnog ministra, u skladu sapropisom iz ~lana 25. stav 4. ovog Zakona. Odluka ousvojenom planu objavljuje se u "Slu`benim novinamaFederacije BiH".(2)Vlada Federacije doneseni plan upravljanja vodama podnosiVije}u ministara Bosne i Hercegovine radi usvajanja, uskladu sa procedurom propisanom odgovaraju}im zakonomBosne i Hercegovine.(3)Federalno ministarstvo obavje{tava ministarstvo Bosne iHercegovine nadle`no za vode i or gan Republike Srpskenadle`an za vode o donesenom planu upravljanja vodama.(4)Doneseni plan upravljanja vodama objavljuje se i uelektronskoj formi.(5)Postupak objavljivanja donesnog plana upravljanja vodamamo`e se urediti propisima Bosne i Hercegovine.(6)Postupak objavljivanja donesenog plana upravljanja vodamau me|unarodnom rije~nom bazenu mo`e se dodatnoregulirati me|unarodnim sporazumima koje zaklju~i Bosna iHercegovina. ^lan 41.Ostali planovi(1)Planovi iz ~lana 25. ovog Zakona mogu se dopuniti izradomdetaljnijih programa i planova upravljanja vodama zapojedine podbazene, pojedine kategorije voda i pojedinapitanja upravljanja vodama. (2)Planovi iz stava 1. ovog ~lana moraju biti u skladu saplanovima upravljanja vodama odgovaraju}eg vodnogpodru~ja.(3)Agencija za vodno podru~je o pripremi plana iz stava 1.ovog ~lana pisanim putem obavje{tava Savjetodavno vije}evodnog podru~ja iz ~lana 164. ovog Zakona, kanton, grad iop}inu na koje se odnosi plan, a putem sredstava javnoginformiranja pravna i fizi~ka lica koja na tom podru~ju imaju sjedi{te, odnosno prebivali{te.(4)Agencija za vodno podru~je prezentira nacrt plana iz stava 1. ovog ~lana licima iz stava 3. ovog ~lana koja mogu u rokuod 60 dana od prezentacije dostaviti agenciji pisaneprijedloge, mi{ljenja i inicijative.(5)Agencija za vodno podru~je prije usvajanja plana iz stava 1.ovog ~lana obavje{tava lica iz stava 3. ovog ~lana u kojojmjeri i na koji na~in je uzela u obzir njihove prijedloge,mi{ljenja i inicijative.(6)Planove iz stava 1. ovog ~lana donosi Vlada Federacije naprijedlog federalnog ministra, u skladu sa propisom iz ~lana25. stav 4. ovog Zakona. Odluka o usvojenom planuobjavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH".^lan 42. Povezanost planova upravljanja vodama sa prostornim idrugim planovima(1)U prostorne planove i druge planove koji uti~u na za{tituvoda, njihovo ure|enje i kori{tenje unose se za{ti}ena iugro`ena podru~ja prema odredbama ovog Zakona.(2)Predlaga~ nacrta plana iz stava 1. ovog ~lana mora kodnjegove pripreme uzeti u obzir re`im dozvoljenih aktivnosti i zabrane koje se odnose na zahvate u prostoru na podru~jimaiz stava 1. ovog ~lana.(3)Predlaga~ nacrta plana iz stava 1. ovog ~lana mora upostupku njegove pripreme izabrati na~in kori{tenja prostora koji je mogu} u skladu sa ovim Zakonom.(4)Predlaga~ nacrta prostornog plana mora u postupku njegovepripreme odrediti zahvate u prostoru koji se odnose naizgradnju vodne infrastrukture i koji su predvi|eniplanovima upravljanja vodama. (5)Predlaga~ nacrta prostornog plana Federacije, kantona, grada i op}ine mora dobiti saglasnost federalnog ministra na nacrttog plana.(6)Federalni ministar izdaje saglasnost iz stava 5. ovog ~lana,ako utvrdi da je taj plan u skladu sa planom upravljanjavodama i odredbama ovog Zakona.(7)U slu~ajevima izmjene podru~ja iz stava 1. ovog ~lana,izmjene re`ima dozvoljenih aktivnosti i zabrana ilidono{enja akta iz ~l. 67., 68., 71., 72., 74. i 77., kao i ~lana86. stav 2. ovog Zakona za novouspostavljena podru~ja,nakon objave prostornog plana ili drugog plana, zahvati uprostoru uskla|uju se sa ovim promjenama.^lan 43.Propisi Vlade Federacije(1)Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra donosipropise o:1.metodologiji za odre|ivanje tipova vodnih tijelapovr{inskih voda i karakterizaciju vodnih tijelapovr{inskih i podzemnih voda iz ~lana 31. ovog Zakona;2.referentnim uvjetima za klasifikaciju ekolo{kog stanja idopu{tene grani~ne vrijednosti parametara hemijskogkvaliteta za klasifikaciju hemijskog stanja vodnog tijelapovr{inskih voda iz ~lana 32. ovog Zakona;3.parametrima kvantitativnog i hemijskog kvaliteta zaklasifikaciju stanja vodnog tijela podzemnih voda iz ~lana 32. ovog Zakona;4.postupku provo|enja ekonomske analize kori{tenja voda;5.uspostavljanju ciljeva za{tite okoli{a iz ~l. od 30. do 37.ovog Zakona;6.monitoringu i sadr`aju programa monitoringa voda.(2)Vlada Federacije donosi propise iz stava 1. ovog ~lana, samo ako Vije}e ministara Bosne i Hercegovine nije donijelotakav propis.(3)Prije dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana VladaFederacije }e, uz konsultaciju sa Vladom Republike Srpske,osigurati njegovu harmonizaciju sa odgovaraju}im propisom Republike Srpske. V. KORI[TENJE VODA^lan 44.Kori{tenje vodaKori{tenje voda, prema ovom Zakonu, obuhvata: 1.zahvatanje, crpljenje i upotrebu povr{inskih i podzemnihvoda za razli~ite namjene (snabdijevanje vodom za pi}e,sanitarne i tehnolo{ke potrebe, navodnjavanje i dr.);2.kori{tenje vodnih snaga za proizvodnju elektri~neenergije i druge pogonske namjene;3.kori{tenje voda za uzgoj ribe;4.kori{tenje voda za plovidbu;5.kori{tenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge sli~ne namjene. ^lan 45.(1)Svakome je dozvoljeno kori{tenje voda pod uvjetimaodre|enim ovim Zakonom. (2)Voda se mora koristiti racionalno i ekonomi~no. Svakikorisnik vode du`an je koristiti vodu na na~in i u obimuPonedjeqak, 20.11.2006.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 70 – Strana 7631 kojim se voda ~uva od rasipanja i {tetnih promjena njenogsvojstva (kvaliteta) i omogu}uje zakonsko pravo kori{tenjavoda drugim licima. ^lan 46.Op}a upotreba vode(1)Svakome je dozvoljeno koristiti vodu obi~nim na~inom kojine zahtijeva posebne naprave i ne isklju~uje druge odjednakog kori{tenja vode (op}a upotreba vode).(2)Op}a upotreba vode obuhvata naro~ito: 1.zahvatanje vode bez posebnih naprava iz vodotoka ijezera za osnovne potrebe jednog doma}instva; 2.zahvatanje podzemne vode (bunar na vlastitom zemlji{tu) ili vode sa izvora na vlastitom zemlji{tu koja se koristi zaosnovne potrebe jednog doma}instva;3.prikupljanje i kori{tenje oborinskih voda za osnovnepotrebe jednog doma}instva koje se sakupljaju navlastitom zemlji{tu;4.rekreaciju na vodama.(3)Osnovnim potrebama doma}instva iz stava 2. ovog ~lanasmatra se kori{tenje vode za pi}e, odr`avanje ~isto}e i sli~nepotrebe u doma}instvu. Takvim kori{tenjem ne smatra sekori{tenje vode za navodnjavanje, te kori{tenje vode utehnolo{kom procesu pri obavljanju privredne djelatnosti. ^lan 47.(1)Za svako kori{tenje vode koje prelazi obim op}e upotrebe iz~lana 46. ovog Zakona potrebna je vodna dozvola, u skladusa ovim Zakonom. (2)Kori{tenje vode za snabdijevanje stanovni{tva vodom zapi}e, sanitarne potrebe i potrebe protivpo`arne za{tite imaprednost u odnosu na kori{tenje vode za ostale namjene iz~lana 44. ovog Zakona.(3)Planom upravljanja vodama mo`e se, zbog odre|enihspecifi~nih uvjeta i potreba, odrediti pravo prednostikori{tenja vode za ostale namjene, uz obavezno davanjeprvenstva za namjene iz stava 2. ovog ~lana.^lan 48.Kvalitet vode za pi}e(1)Kvalitet vode koja se koristi za pi}e (vodosnabdijevanje)mora odgovarati uvjetima utvr|enim propisom o kvalitetuvode za pi}e koji donosi federalni ministar nadle`an zazdravstvo. (2)Pravno lice koje obavlja djelatnost vodosnabdijevanja du`no je osigurati stalni i sistematski pregled vode i preduzimatimjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za pi}e itehni~ke ispravnosti ure|aja, u skladu sa propisom iz stava 1. ovog ~lana.(3)Kontrolu vode za potrebe snabdijevanja vodom za pi}e mo`e vr{iti samo ovla{tena laboratorija. (4)Uvjete koje mora ispunjavati ovla{tena laboratorija, sadr`aj ina~in dobivanja ovla{tenja propisuje federalni ministarnadle`an za zdravstvo. ^lan 49.Kori{tenje vode iz izvora i podzemnih voda(1)Kori{tenje vode iz izvora i podzemne vode, osim op}eupotrebe vode, mo`e se odobriti samo ako su prethodnoobavljeni vodoistra`ni radovi. (2)Vodoistra`nim radovima smatraju se radovi i ispitivanja radiutvr|ivanja postojanja, rasprostranjenosti, koli~ine i kvaliteta podzemne vode na odre|enom podru~ju. ^lan 50.Obaveza vo|enja evidencije(1)Pravna i fizi~ka lica koja zahvataju i crpe vodu, osim op}eupotrebe vode, du`na su voditi evidenciju o koli~inamazahva}ene vode i o tome dostavljati podatke nadle`nojagenciji za vodno podru~je.(2)Propis o sadr`aju i na~inu vo|enja evidencije i dostavljanjepodataka iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 51.Melioracioni sistemi(1)U svrhu gra|enja i/ili kori{tenja melioracionog sistema zanavodnjavanje i/ili odvodnju od interesa za vi{e vlasnika ilikorisnika zemlji{ta, mo`e se osnovati posebno pravno lice(zadruga, udru`enje i sl.).(2)Pravno lice iz stava 1. ovog ~lana du`no je pribaviti pravo na kori{tenja vode.(3)Pravno lice iz stava 1. ovog ~lana du`no je osiguratifinansijska sredstva za odr`avanje i rad melioracionogsistema.(4) Pravno lice iz stava 1. ovog ~lana kojem je preneseno pravona upravljanje i kori{tenje vodnih objekata iz ~lana 14. stav1. ta~. 2. i 3. alineja 3. ovog Zakona, a u vezi sa ~lanom 16.st. 1. i 2. ovog Zakona, du`no je osigurati finansijskasredstva za odr`avanje i rad melioracionog sistema.(5)Pravno lice iz stava 1. ovog ~lana mo`e poslove tehni~kogodr`avanja melioracionog sistema povjeriti pravnom licuregistriranom za obavljanje takve djelatnosti.^lan 52.Obaveza prijavljivanja(1)Pravno i fizi~ko lice koje prilikom rudarskih radova, iskopatunela, drugih iskopa i bu{enja tla nai|e na podzemnu vodudu`no je najkasnije u roku od 48 sati od nalaska vode toprijaviti vodnom inspektoru, odnosno agenciji za vodnopodru~je ili najbli`oj policijskoj upravi koja je du`na o tomeodmah obavijestiti nadle`nu agenciju za vodno podru~je. (2)Pravno ili fizi~ko lice iz stava 1. ovog ~lana du`no jevodnom inspektoru ili ovla{tenom licu agencije za vodnopodru~je dopustiti uzimanje podataka i obavljanje potrebnihispitivanja radi utvr|ivanja le`i{ta, koli~ine i kvaliteta vodete preduzeti potrebne mjere osiguranja koje mu nalo`i vodniinspektor ili ovla{teno lice. VI. ZA[TITA VODA1. Zabrane i ograni~enja^lan 53.Op}a za{tita voda(1)Ispu{tanje otpadne vode u povr{inske vode dozvoljeno jesamo na na~in i pod uvjetima odre|enim ovim Zakonom ipodzakonskim propisom iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona.(2)Zabranjeno je ispu{tanje otpadne vode u prirodno jezero,ribnjak, mo~varu i drugu prirodnu vodnu akumulaciju kojaima stalan ili povremen dotok ili isticanje povr{inske ilipodzemne vode, kao i u vodnu akumulaciju koja je nastalazbog va|enja ili iskori{tavanja mineralne sirovine ili drugogsli~nog zahvata, a koja je u kontaktu sa podzemnom vodom.(3)U prirodnom jezeru, ribnjaku, mo~vari i drugoj prirodnojvodnoj akumulaciji koja ima stalan ili povremen dotok iliisticanje povr{inske ili podzemne vode zabranjeno jekori{tenje vode na na~in koji bi mogao prouzrokovatiugro`avanje njenog ekolo{kog ili hemijskog stanja.(4)Ispu{tanje otpadne vode direktno u podzemnu vodu jezabranjeno. (5)Indirektno ispu{tanje otpadne vode u podzemnu vodudozvoljeno je samo na na~in i pod uvjetima utvr|enim ovimZakonom i podzakonskim propisom iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona.^lan 54.Op}a obaveza odvodnje i tretmana otpadnih voda(1)Fizi~ko i pravno lice du`no je otpadnu vodu ispu{tati u javnikanalizacioni sistem ili na drugi na~in, u skladu sa odlukomo odvodnji otpadnih voda. (2)Odluka iz stava 1. ovog ~lana sadr`i naro~ito: odredbe ona~inu odvodnje otpadnih voda, obavezu priklju~enja najavni kanalizacioni sistem, uvjete i na~in ispu{tanja otpadnihvoda na podru~jima na kojima nije izgra|en takav sistem,obavezu posebnog odlaganja i odstranjivanja opasnih idrugih materija, te obavezu odr`avanja javnih kanalizacionih sistema. (3)Odluku o odvodnji otpadnih voda na podru~ju grada,odnosno op}ine donosi gradsko, odnosno op}insko vije}e. U slu~aju da se istim sistemom javne odvodnje otpadnih vodaodvodi voda sa podru~ja vi{e op}ina odluku donosi or ganodre|en propisom kantona
Zakon o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/06 06.07.2006 SN FBiH 44/22, SN FBiH 57/20, SN FBiH 10/10 zakon,cestovni prevoz,fbih primjewivati dvije godine od dana stupawa ovog Zakona na snagu. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{}ewa po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavqa sa radom ukoliko su ovla{}ewa prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{}ewa obavqa u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prelaznom periodu od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavqa}e i ovla{}eni kantonalni inspektori za drumski saobra}aj. ^lan 107. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prevozu u unutra{wem putnom saobra}aju ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 23/98). Do dono{ewa podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjewiva}e se podzakonski propisi doneseni na osnovu zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na sjednici Predstavni~kog doma od 18. aprila 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. aprila 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. maja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se: uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za vlastite potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lan 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutra{njih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lan 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se vr{i sa dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom redu vo`nje; 3. "cjenovnik" je dokument izdat od prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu u cilju obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "direktni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih stanica i stajali{ta; 6. "fizi~ko lice" je lice koje vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od prijevoznika korisniku prijevoza kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema redu vo`nje koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etne do zavr{ne stanice na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom redu vo`nje sa jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta koji se vr{i na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, redu vo`nje, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da: prijevoznik ne koristi stanicu ili stajali{te upisanu u registrirani red vo`nje, ili koristi stanicu ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani red vo`nje, ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog reda vo`nje, ili dolazi ranije na stanicu ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom redu vo`nje, ili sa nje polazi ranije, ili kasni u dolasku na stanicu ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategorisanim cestama; 16. "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz koji pravna ili fizi~ka lica vr{e radi zadovoljenja svojih potreba u vezi sa obavljanjem privredne ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rentakar prijevoz; 17. "prijevoznik" je pravno lice upisano u sudski registar za vr{enje javnog prijevoza koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ko lice koje vr{i javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu sa odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih na osnovu ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, osim voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "red vo`nje" je akt kojim se utvr|uju elementi za vr{enje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika ili naziv svih prijevoznika ako se red vo`nje odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se vr{i prijevoz (itinerer linija), vrstu linije, redoslijed stanica i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaku autobusnu stanicu, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremenski period odr`avanja Broj 28 – Strana 2998 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 2999 linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja reda vo`nje; 20. "registar redova vo`nje" je zvani~ni spisak registriranih redova vo`nje istog ranga koji je napravio ovla{teni organ za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracionom periodu; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u redu vo`nje za ulazak ili izlazak putnika, ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravno lice koje je registrirano, ovla{teno i osposobljeno za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "vanlinijski prijevoz" je prijevoz kod kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju posebno za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalifikovana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se vr{i prijevoz. ^lan 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao javni prijevoz, ili kao prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 5. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako su ispunjeni posebni eksploatacioni uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se vr{i prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjava tehni~ko-eksploatacione uvjete. Tehni~ko-eksploatacioni uvjeti propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar). Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog ~lana, na osnovu potvrde stanice tehni~kog pregleda iz ~lana 72. stav 2. ovog Zakona, donosi nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa (u daljnjem tekstu: nadle`no kantonalno ministarstvo) na ~ijem podru~ju prijevoznik ima sjedi{te, odnosno prebivali{te. Va`e}e rje{enje iz stava 3. ovog ~lana ili ovjerena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. ^lan 6. Na motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz, izuzev putni~kog automobila kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe i rentakar vozila, mora biti ispisana firma vlasnika vozila na na~in propisan posebnim pravilnikom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 7. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz mora se nalaziti putni nalog popunjen i ovjeren na na~in propisan posebnim pravilnikom. Za motorna vozila kojima se vr{i prijevoz putnika ili tereta, a koja prema odredbama ovog Zakona moraju za vr{enje prijevoza posjedovati putni nalog, ne mo`e se izdati novi putni nalog prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se na vr{enje taksiprijevoza, rentakar i na putni~ke au to mo bile kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 8. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako je na motornom i priklju~nom vozilu obavljen preventivni tehni~ki pregled u skladu sa posebnim pravilnikom i ako je pri tome utvr|eno da je vozilo ispravno. Javni linijski i vanlinijski prijevoz i prijevoz za li~ne potrebe mo`e se obavljati samo ako je na vozilu kojim se vr{i taj prijevoz izvr{en dnevni tehni~ki pregled i ako je pri tom utvr|eno da je vozilo ispravno. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila obavljaju pravna lica registrirana i osposobljena za pru`anje usluga tehni~kog pregleda koja su ovla{tena od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje ove vrste tehni~kog pregleda. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravno lice ako raspola`e potrebnom opremom i kadrovima, ako je registrirano i osposobljeno za obavljanje tehni~kog pregleda i ako ima ovla{tenje izdato od Ministarstva. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana, kojim se ure|uju uvjeti, na~in, rokovi i evidencija obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila, donosi federalni ministar. ^lan 9. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz mo`e upravljati osoba koja ispunjava uvjete utvr|ene propisima o sigurnosti prometa na cestama. Osoba iz stava 1. ovog ~lana mora imati i: – najmanje III stepen stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornog vozila, ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a motornog vozila transportnog operatora i – manje od 65 godina starosti. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu stru~ne spreme ne primjenjuju se na zaposlenike koji u vezi sa obavljanjem poslova svog radnog mjesta, osim poslova iz djelatnosti prijevoza i rentakar prijevoza kada se vozilo iznajmljuje sa voza~em, upravljaju motornim vozilom za koje je potrebna voza~ka dozvola za "B" kategoriju. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu starosnog ograni~enja ne primjenjuju se na osobe koje upravljaju motornim vozilom "B" kategorije i vr{e prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 10. Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa svojim propisom }e, u skladu sa ovim Zakonom, urediti uvjete, na~in i specifi~nosti organizacije vr{enja prijevoza putnika ili tereta ili osoba i tereta na svojoj teritoriji. Posebnim propisom iz stava 1. ovog ~lana uredit }e se: – uvjeti, na~in i postupak organiziranja linijskog i vanlinijskog prijevoza; – uvjeti, na~in i organizaciju vr{enja taksiprijevoza; – prijevoz zapre`nim vozilima, motociklima sa prikolicom i ostalim vozilima na motorni i drugi pogon; – prijevoz za vlastite potrebe; – izdavanje rje{enja za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza. Pri utvr|ivanju ukupnog broja taksivozila na svom podru~ju or gan iz stava 1. ovog ~lana koristit }e se odnosom jedno taksivozilo na 500-1.000 stanovnika. Or gan iz stava 1. ovog ~lana mo`e dio poslova iz svoje nadle`nosti prenijeti na gradske, odnosno op}inske organe nadle`ne za poslove cestovnog prijevoza. II. JAVNI PRIJEVOZ ^lan 11. Javni prijevoz mo`e se vr{iti kao prijevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu. Javni prijevoz mogu vr{iti pravna lica (u daljnjem tekstu: prijevoznik) registrirana za obavljanje te djelatnosti. Javni prijevoz mo`e obavljati fizi~ko lice koje ima rje{enje za obavljanje tog prijevoza izdato od nadle`nog op}inskog organa na ~ijem prostoru fizi~ko lice ima sjedi{te, odnosno prebivali{te u skladu sa Zakonom o obrtu i drugim propisima. Fizi~ko lice koje ima u vlasni{tvu vi{e od dva motorna vozila, ili vi{e od dva skupa vozila kojima vr{i javni prijevoz, obavezno je djelatnost javnog prijevoza registrirati kao pravno lice. Pri vr{enju javnog prijevoza rje{enje iz stava 3. ovog ~lana mora se nalaziti u vozilu. ^lan 12. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, odnosno putnika i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine, ili koji tranzitira preko teritorije Federacije Bosne i Hercegovine du`an je pridr`avati se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole za prijevoz i druge va`e}e dokumentacije. ^lan 13. Pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta u cestovnom prijevozu, ako posjeduje licencu za vr{enje tog prijevoza. Prijevozniku koji vr{i javni prijevoz izdaje se licenca za sljede}e vrste prijevoza: – linijski prijevoz putnika, – vanlinijski prijevoz putnika, – prijevoz tereta, – taksiprijevoz. Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom izdavanja licence za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza i iskaznice za voza~e, kategorije licenci, obrazac licence i vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prijevozu kod posade vozila mora se nalaziti propisan i va`e}i obrazac licence, a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a. ^lan 14. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta obavezan je svoje usluge obaviti uz odgovaraju}u naknadu. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se u slu~aju ako je prijevoznik isklju~en iz prometa, ili se zahtijeva da se prijevoz odvija na cesti na kojoj je zabranjen promet motornim vozilima, odnosno na kojoj se ne odvija promet motornim vozilima. ^lan 15. U vr{enju javnog prijevoza ~lanovi posade vozila du`ni su pridr`avati se odredbi ovog Zakona i drugih propisa kojima se ure|uje na~in obavljanja poslova i zadataka ~lanova posade vozila. Prijevoznik je obavezan donijeti pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade u vr{enju prijevoza u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 16. Javni prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu je prijevoz putnika, tereta ili putnika i tereta na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enom registriranom i objavljenom redu vo`nje, cijeni i drugim uvjetima prijevoza. Javnim prijevozom u linijskom cestovnom prijevozu smatra se svakodnevni ili u~estali prijevoz putnika, tereta, ili putnika i tereta koji se odvija sa ili bez usputnih ulazaka ili izlazaka putnika, odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja tereta. Prijevoznik, odnosno ~lan posade vozila u linijskom prijevozu du`an je u skladu sa raspolo`ivim kapacitetima vozila preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji ovim Zakonom ili posebnim propisom nisu izuzeti od prijevoza. ^lan 17. Prijevoznik koji vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu du`an je utvrditi cjenovnik za usluge prijevoza. Cjenovnik se utvr|uje za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta. ^lan 18. Prijevoznik ne mo`e povjeriti, odnosno ustupiti drugom prijevozniku vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu na liniji za koju ima registriran red vo`nje, ili dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta. II.1. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA ^lan 19. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se organizirati kao javni linijski i javni vanlinijski prijevoz putnika. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti isklju~ivo autobusima i putni~kim automobilom (1+4) kada je u pitanju taksiprijevoz. ^lan 20. Pri vr{enju javnog prijevoza putnika ili vi{e putnika koji se prevoze du`ni su pridr`avati se reda u vozilu i ne smiju ometati posadu vozila. Putnika ili vi{e putnika koji ometaju posadu vozila u vr{enju javnog prijevoza, koji se ne pridr`avaju reda u vozilu, ili koje su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava ~lan posade vozila du`an ih je odstraniti iz vozila. U slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana putnici se mogu odstraniti iz vozila samo na autobusnoj stanici, odnosno stajali{tu u naseljenom mjestu. ^lan 21. U motornom vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu ne mogu se prevoziti putnici koji boluju od bolesti koje ugro`avaju zdravlje i sigurnost drugih putnika, putnici koji su pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, `ivotinje, le{evi, eksploziv i lahko zapaljivi predmeti i predmeti koji mogu povrijediti, uprljati ili pri~initi {tetu putnicima ili prtljagu primljenom na prijevoz, ako to posebnim propisom nije druga~ije regulirano. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, slijepim i slabovidnim osobama dozvoljava se prijevoz sredstvima javnog prijevoza na relaciji do 50 km uz pratnju psa. Pas treba biti izvje`ban za vo|enje slijepih i slabovidnih osoba, redovno vakcinisan i nositi za{titnu korpicu i povodac. II.1.1. Javni linijski prijevoz putnika ^lan 22. Javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti na me|unarodnim, me|uentitetskim, federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama. Federalna autobusna linija je autobusna linija kojom se povezuju gradovi i op}inski centri, odnosno gradovi i op}inski centri sa naseljenim mjestima na podru~ju dvaju ili vi{e kantona. Federalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istom kantonu. Kantonalna linija je autobusna linija kojom se povezuju op}inski centri, odnosno naseljena mjesta dviju ili vi{e op}ina jednog kantona. Kantonalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istoj op}ini. Gradska linija je autobusna linija kojom se povezuju stanice i stajali{ta na gradskom podru~ju. Op}inska linija je autobusna linija kojom se povezuju dva ili vi{e naseljenih mjesta na podru~ju op}ine. ^lan 23. Prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti samo na osnovu i u skladu sa registriranim redom vo`nje, odnosno sa izdatom dozvolom za prijevoz. ^lan 24. Redovi vo`nje na federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama registriraju se nakon obavljenog uskla|ivanja sa rokom va`enja od najmanje tri godine i va`e do utvr|ivanja novog registra redova vo`nje kod nadle`nog organa u zavisnosti od vrste linje (federalna, kantonalna, gradska ili op}inska), ako nadle`ni or gan koji je izvr{io registraciju nije odredio du`i rok. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana je: – za federalne linije Ministarstvo; – za kantonalne linije kantonalno ministarstvo nadle`no za poslove cestovnog prometa; – za gradske, odnosno op}inske linije nadle`na je gradska, odnosno op}inska slu`ba za poslove cestovnog prometa. U autobusu kojim se vr{i prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mora se nalaziti registrirani red vo`nje, ili kopija registriranog reda vo`nje ovjerena od nadle`nog organa za ovjeru. Na~in, kriteriji i postupak uskla|ivanja, ovjera i registracija redova vo`nje, obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja registra redova vo`nje regulirat }e se pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Broj 28 – Strana 3000 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3001 ^lan 25. Ukoliko ocijeni da nema potrebe za uskla|ivanjem redova vo`nje u odre|enom periodu, nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona rje{enjem }e produ`iti va`nost postoje}ih registriranih redova vo`nje. Ako se uskla|ivanjem nisu osigurale potrebe korisnika prijevoza na odre|enoj liniji, a nadle`ni or gan za uskla|ivanje redova vo`nje procijeni da nema potrebe provoditi uskla|ivanje redova vo`nje za sve linije, na zahtjev korisnika prijevoza ili zainteresiranih prijevoznika mo`e se pristupiti uskla|ivanju i registraciji redova vo`nje za utvr|enu liniju prema postupku predvi|enim pravilnikom iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona. ^lan 26. Prijevoznik utvr|uje red vo`nje koji mora biti usagla{en sa daljinarom i minimalnim vremenom vo`nje. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju na~in, kriteriji i postupak za odre|ivanje daljinara i minimalnog vremena vo`nje donosi federalni ministar. ^lan 27. Prijevoznik je du`an uredno i redovno vr{iti prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom i objavljenom redu vo`nje. U vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu na prednjoj strani mora biti postavljena tab - la sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica. Prijevoznik mo`e vr{iti linijski prijevoz putnika za registrirani red vo`nje sa vi{e vozila prema tom redu vo`nje, s tim da se prijevoz vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji autobusne linije za koju je red vo`nje registriran (bis vo`nja). Vozilo kojim se vr{i prijevoz iz stava 3. ovog ~lana pored ta - ble iz stava 2. ovog ~lana mora imati i tablu sa natpisom "bis vo`nja". Za vrijeme vr{enja prijevoza iz stava 3. ovog ~lana u svakom vozilu mora se nalaziti red vo`nje i ostala dokumentacija neophodna pri vr{enju linijskog prijevoza putnika. Odredbe stava 2. ovog ~lana ne odnose se na vozila koja imaju ugra|en mehanizam za postavljanje ta ble, odnosno ako imaju traku ili displej na kojima je ispisan broj i naziv linije iz registriranog reda vo`nje. ^lan 28. Cjenovnik za odre|enu liniju mora biti ovjeren i potpisan od prijevoznika ~iji se identi~ni primjerci moraju nalaziti u autobusu koji prometuje na toj liniji, autobusnoj stanici i turisti~koj agenciji kojoj je povjerena prodaja karata. ^lan posade vozila du`an je usluge prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu napla}ivati u skladu sa cjenovnikom iz stava 1. ovog ~lana putem uredno ispisane karte za prijevoz sa serijskim brojem ili pomo}u au tom ata za izdavanje karata. Prijevoznik na linijama do 50 km izdaje karte za prijevoz koje sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza i otisak pe~ata prijevoznika, a na linijama du`im od 50 km karte za prijevoz sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza, relaciju, da tum i vrijeme polaska i otisak pe~ata prijevoznika. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje minimalne cijene prijevoznih usluga u linijskom cestovnom prijevozu. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 29. Putnik koji se prevozi autobusom u javnom linijskom prijevozu na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`an je imati va`e}u kartu za prijevoz i pokazati je na zahtjev ovla{tene osobe za kontrolu ~lanova posade, putnika i vozne dokumentacije. Karta za prijevoz prodaje se na autobusnoj stanici. Karta za prijevoz mo`e se kupiti i u poslovnicama, odnosno agencijama koje se bave pru`anjem turisti~kih usluga, ukoliko im je prijevoznik povjerio prodaju karata za prijevoz. Cijena karte za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, poslovnici ili u autobusu ne mo`e biti ve}a, niti manja od cijene karte za prijevoz utvr|ene cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju. Karte za prijevoz mogu se prodavati samo za registrirane redove vo`nje i u skladu sa cjenovnikom iz ~lana 28. stav 1. ovog Zakona. Na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata nije dozvoljena prodaja karata u autobusu. ^lan 30. Ako putnik koji se prevozi ima ru~nu prtljagu, du`an ju je smjestiti na za to odre|eno mjesto tako da ne smeta drugim putnicima koji se prevoze, ~lanovima posade vozila i ne zatvara prolaz izme|u sjedi{ta. Za prtljag koji se smje{ta u prostor odvojen od prostora za putnike koji se prevoze, ~lan posade vozila du`an je putniku koji se prevozi za prtljag izdati posebnu kartu, jedan dio karte pri~vrstiti za prtljag, a drugi dio na pole|inu karte za prijevoz putnika. ^lan 31. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`an je autobusnoj stanici na kojoj je tim redom vo`nje predvi|en ulazak, odnosno izlazak putnika dostaviti registrirani red vo`nje najmanje pet dana prije njegovog stupanja na snagu. Prijevoznik je du`an autobusnoj stanici dostaviti cjenovnik sa cijenama za razdaljine izme|u stanica i stajali{ta upisanih u red vo`nje. Prijevoznik koji iz bilo kojih razloga nije u mogu}nosti, ili ne `eli dalje odr`avati registrirani red vo`nje obavezan je nadle`nom organu, koji je registrirao red vo`nje, podnijeti pisani zahtjev sa obrazlo`enjem za trajnu obustavu prijevoza i datumom kada prestaje sa odr`avanjem linije. Prijevoznik je du`an istovremeno pisanim putem obavijestiti autobusne stanice o datumu obustave prijevoza iz zahtjeva iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 32. Prijevoznik mora otpo~eti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje danom stupanja na snagu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u toku va`enja reda vo`nje na odre|enoj liniji mo`e se privremeno obustaviti javni prijevoz putnika u slu~aju vi{e sile i u vanrednim slu~ajevima koji nezavisno od volje prijevoznika onemogu}avaju odvijanje tog prijevoza. U slu~aju obustave prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an odmah po nastanku razloga zbog kojeg se vr{i obustava o tome obavijestiti korisnike prijevoza putem sredstava javnog informiranja, kao i autobusne stanice koje koristi prema redu vo`nje. Obustavu prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an prijaviti nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i federalnoj inspekciji cestovnog prometa. O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev prijevoznika, nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje du`an je donijeti rje{enje. ^lan 33. Prijevozniku kojem je nadle`ni or gan pravomo}nim rje{enjem oduzeo licencu za linijski prijevoz putnika brisat }e se registrirani redovi vo`nje na svim linijama na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine. Red vo`nje, odnosno neki od polazaka i povrataka iz registriranog reda vo`nje brisat }e se iz Registra redova vo`nje, ako prijevoznik: – ne otpo~ne vr{iti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje u roku od pet dana od dana njegovog stupanja na snagu; – obustavi odvijanje javnog prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`e od pet dana uzastopno, ili u raznim vremenskim razmacima du`e od deset dana u toku registracionog perioda; – neuredno odr`ava liniju neprekidno du`e od osam dana, ili u razli~itim vremenskim razmacima du`e od 15 dana u toku registracionog perioda; – pisano podnese zahtjev nadle`nom organu za obustavljanje odr`avanja linije, odnosno polazaka i povrataka. Sa reda vo`nje brisat }e se onaj kooperant koji je prema ugovoru o kooperaciji bio du`an odr`avati red vo`nje, odnosno polazak ili povratak u odre|enom vremenskom periodu, a ne odr`ava ga, ili ga odr`ava suprotno odredbama ugovora o kooperaciji, odnosno ukoliko su se stekli uvjeti iz stava 1. ili stava 2. ovog ~lana, a red vo`nje se preregistruje na ostale kooperante ili kooperanta iz ugovora. Ukoliko se kooperanti ne mogu dogovoriti o na~inu odr`avanja kooperantske linije iz ugovora o kooperaciji nadle`ni ministar, odnosno nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona formirat }e arbitra`nu komisiju. Rje{enje o brisanju reda vo`nje u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje na osnovu pisanog obavje{tenja organa nadle`nog za izdavanje licenci iz ~lana 13. ovog Zakona. Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje, odnosno nekog od polazaka i povrataka donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~ajevima navedenim u stavu 2. ovog ~lana u alinejama 1., 2. i 3. na osnovu nalaza inspekcije cestovnog prometa, a u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 4. ovog ~lana na osnovu pisanog zahtjeva prijevoznika. II.1.2. Javni vanlinijski prijevoz putnika ^lan 34. Javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za pru`ene usluge za potrebe putnika koji se prevoze i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju pisanim ugovorom izme|u prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz i naru~ioca prijevoza, ako drugim propisom nije druga~ije ure|eno. ^lan 35. Javni vanlinijski prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao: – kru`na vo`nja unaprijed organizirane grupe putnika koja po~inje i zavr{ava na istom mjestu, pri ~emu se ta grupa putnika prevozi istim vozilom na ~itavom itinereru i vra}a se na mjesto polaska bez usputnog ulaska ili izlaska drugih putnika; – naizmjeni~na vo`nja organizirana radi prijevoza u vi{e putovanja od istog polazi{ta do istog odredi{ta unaprijed organiziranih grupa putnika, s tim {to se svaka grupa koja je obavila putovanje u odlasku vra}a u istom sastavu i to tako da se prva vo`nja u povratku i posljednja vo`nja u odlasku u nizu naizmjeni~nih vo`nji vr{i praznim vozilom; – prijevoz unaprijed organizirane grupe putnika u odlasku i putovanje praznog vozila u povratku i obratno; – taksiprijevoz. Na vozilu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. alineje 1., 2. i 3. ovog ~lana mora biti istaknuta tab la sa oznakom "vanlinijski prijevoz" u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla. Odredba iz stava 2. ovog ~lana ne odnosi se na vozila kojima se vr{i taksiprijevoz. ^lan 36. Ugovoreni prijevoz je vanlinijski prijevoz za odre|enu ta~no utvr|enu kategoriju putnika, ako se takav prijevoz vr{i u cilju odlaska na posao ili u {kolu (fakultet) i obratno, na odre|enoj relaciji bez prijema drugih putnika. U autobusu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana mora se nalaziti kopija ugovora o prijevozu koji je zaklju~en izme|u organizacije - korisnika prijevoza i prijevoznika. U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za vrijeme vr{enja posebnog vanlinijskog prijevoza mora se nalaziti tab la sa oznakom "ugovoreni prijevoz". ^lan 37. Prilikom vr{enja vanlinijskog cestovnog prijevoza iz ~lana 35. stav 1. alineja 1., 2. i 3. ovog Zakona u motornom vozilu mora se nalaziti pisani ugovor o prijevozu, te putni list sa spiskom putnika potpisan od prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, prilikom vr{enja prijevoza kada vanlinijski prijevoz putnika vr{i organizator putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aran`mana u kojem je sadr`ana i naknada za prijevoz u odlasku i povratku. Kod vr{enja prijevoza iz ~lana 36. stav 1. ovog Zakona umjesto spiska putnika, putnici koji se prevoze moraju kod sebe imati identifikacijske iskaznice ovjerene od prijevoznika ili fizi~kog lica koje vr{i prijevoz, izdate na osnovu ugovora o prijevozu. Pravilnik kojim se bli`e odre|uje oblik i sadr`aj putnog lista sa spiskom putnika donosi federalni ministar. II.1.2.1. Taksiprijevoz ^lan 38. Taksiprijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu za koji je cijena prijevoza za pre|eni put unaprijed odre|ena i utvr|uje se taksimetrom po cjenovniku usluga. Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa i istaknut na vidnom mjestu u vozilu. U toku prijevoza putnika taksivozilom mora biti uklju~en taksimetar, koji je ispravan, ba`daren prema propisanim metrolo{kim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugra|en na vidnom mjestu u vozilu. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz mo`e sa korisnikom prijevoza, na relacijama du`im od 25 km, ugovoriti cijenu prijevoza i bez uklju~enja taksimetra, s tim da cijena ne mo`e biti ve}a od one koja bi se utvrdila taksimetrom. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za prijevoz koja sadr`i registarski broj vozila, putnu relaciju, napla}enu, odnosno ugovorenu cijenu, da tum prijevoza, potpis i otisak pe~ata prijevoznika. Ako se prijevoz iz stava 4. ovog ~lana vr{i bez uklju~enja taksimetra prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je izdati kartu za prijevoz putniku koji se prevozi prije po~etka vo`nje. ^lan 39. Pri vr{enju taksiprijevoza bez saglasnosti putnika koji je prvi zapo~eo koristiti taj prijevoz, ne mogu se primati na prijevoz drugi putnici. ^lan 40. Taksiprijevoz mo`e se vr{iti samo putni~kim vozilom sa pet sjedi{ta (1+4), koje ima ~etvera vrata a oblik karoserije je limuzina. Putni~ko vozilo iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e imati priklju~no vozilo. ^lan 41. Voza~i koji upravljaju motornim vozilom kojim se vr{i taksiprijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prometa na cestama, moraju ispunjavati i uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. ^lan 42. Organizaciju i na~in vr{enja taksiprijevoza putnika na teritoriji kantona svojim propisom regulira or gan iz ~lana 10. stav 1. ovog Zakona. Propisom iz stava 1. ovog ~lana ure|uje se naro~ito: – na~in organiziranja taksiprijevoza na teritoriji kantona, odnosno podru~ju grada i op}ine; – broj i razmje{taj taksistajali{ta, na~in njihovog kori{tenja, ure|enja i odr`avanja, te broj vozila na pojedinim taksistajali{tima; – na~in utvr|ivanja i naplate cijene taksiprijevoza, ako se prevozi vi{e putnika; – na~in izdavanja dopunskih oznaka za vozila, njihova veli~ina, broj i izgled; – prava i du`nosti voza~a koji vr{i taksiprijevoz i putnika koji se prevoze taksivozilom; Broj 28 – Strana 3002 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3003 – osnovne i dopunske uvjete koje mora ispunjavati taksivoza~ i taksivozilo. II.2. JAVNI PRIJEVOZ TERETA ^lan 43. Javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: prijevoz tereta) mo`e se organizirati kao linijski i vanlinijski prijevoz. ^lan 44. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je utvrditi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza. Cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana ovjeren od prijevoznika mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje cjenovnik minimalnih cijena prijevoznih usluga u cestovnom prijevozu tereta. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 45. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je u vozilu kojim vr{i prijevoz imati uredno popunjen i ovjeren tovarni list u kojem, izme|u ostalog, moraju biti sadr`ani sljede}i podaci: naziv prijevoznika i njegov porezni i identifikacijski broj, naru~ilac prijevoza, primalac tereta, relacija, cijena prijevoza, koli~ina i vrsta tereta koji se prevozi i da tum utovara tereta. Tovarni list mora biti potpisan ili ovjeren od prijevoznika, isporu~ioca i primaoca tereta. II.2.1. Javni linijski prijevoz tereta ^lan 46. Linijski prijevoz tereta vr{i se na osnovu dozvole po registriranom redu vo`nje, a cijena i drugi uvjeti prijevoza unaprijed su utvr|eni na osnovu cjenovnika. ^lan 47. Ministarstvo izdaje dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta i vodi registar izdatih dozvola. Dozvolu iz stava 1. ovog ~lana prijevoznik mora imati u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Federalni ministar pravilnikom propisuje uvjete za dobivanje i postupak izdavanja dozvola, kao i na~in vo|enja registra izdatih dozvola. ^lan 48. Prijevoznik je du`an o registriranoj liniji kao i o odobrenim promjenama na liniji najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza obavijestiti sve teretne stanice koje se nalaze upisane u rje{enju. Prijevoznik je du`an svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji dostaviti utvr|eni cjenovnik prijevoznih usluga. ^lan 49. Prijevoznik kojem je izdato rje{enje za vr{enje linijskog prijevoza tereta du`an je prijevoz vr{iti na osnovu uvjeta iz rje{enja i u skladu sa odredbama ovog Zakona. II.2.2. Javni vanlinijski prijevoz tereta ^lan 50. Vanlinijski prijevoz tereta je prijevoz tereta za koji se relacija, cijena prijevoza i drugi uvjeti utvr|uju ugovorom izme|u prijevoznika i naru~ioca prijevoza. ^lan 51. Prijevoz za posebne namjene (vanredni prijevoz, prijevoz opasnih materija i sl.) vr{i se na osnovu ovog Zakona, Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o prijevozu opasnih materija. Prijevoz za posebne namjene vr{i se na osnovu dozvole koju izdaje nadle`ni or gan odre|en Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ili Zakonom o prijevozu opasnih materija. Dozvola iz prethodnog stava ili njena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene. III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE ^lan 52. Prijevoz za vlastite potrebe mogu vr{iti pravna ili fizi~ka lica pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti kao prijevoz tereta koji vr{e pravna lica radi zadovoljenja svojih proizvodnih ili uslu`nih potreba u okviru djelatnosti upisanih u sudski registar i kao prijevoz osoba koje su u radnom odnosu kod istog i drugih osoba u vezi sa obavljanjem poslova iz te djelatnosti. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim motornim vozilom ili iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar). Prilikom vr{enja prijevoza za vlastite potrebe u vozilu se mora nalaziti pravomo}no rje{enje iz ~lana 5. ovog Zakona. Kod prijevoza osoba za vlastite potrebe u autobusu se mora nalaziti putni list sa spiskom putnika iz ~lana 37. stav 1. ovog Zakona, a ako se vr{i prijevoz zaposlenika sa posla na posao, osobe koje se prevoze moraju imati identifikacijske iskaznice izdate od pravnog, odnosno fizi~kog lica koje taj prijevoz vr{i. ^lan 53. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe sa jednim ili vi{e vozila ako: – prevozi teret koji je u vezi sa obavljanjem privredne i druge djelatnosti za koju ima rje{enje, – samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost, te prevozi vlastite poljoprivredne proizvode, ili prevozi druge proizvode koje je nabavio u svrhu te proizvodnje, – prevozi osobe koje su kod njega u radnom odnosu. Vozilom u vlasni{tvu fizi~kog lica kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mo`e upravljati vlasnik vozila ili voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika vozila. ^lan 54. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz osoba, tereta, ili osoba i tereta za vlastite potrebe motornim vozilom samo na osnovu rje{enja za vr{enje tog prijevoza koje izdaje nadle`ni or gan prema odredbama Zakona o obrtu na ~ijem podru~ju fizi~ko lice ima prebivali{te. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e se izdati fizi~kom licu koje je upisano u registar za vr{enje javnog prijevoza. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana du`an je voditi registar izdatih rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe. Odredbe ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom gra|ana i vozilom specijalno opremljenim za kampovanje. ^lan 55. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rje{enje za vr{enje tog prijevoza. U teretnom motornom vozilu najve}e dopu{tene mase vi{e od 3.500 kg, kojim se vr{i prijevoz tereta, mora se nalaziti tovarni list iz ~lana 45. ovog Zakona. ^lan 56. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe kod privrednih dru{tava, odnosno drugih pravnih lica mora upravljati voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika motornog vozila i ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. III.1. Rentakar prijevoz ^lan 57. Prijevoz osoba iznajmljenim motornim vozilima (rentakar) je prijevoz koji se vr{i za vlastite potrebe na osnovu ugovora zaklju~enog izme|u korisnika i davaoca rentakar usluge po unaprijed utvr|enom cjenovniku. Pravno lice koje pru`a rentakar uslugu uz iznajmljivanje vozila sa voza~em mo`e takav vid usluge pru`iti samo sa voza~ima koji su sa njim uspostavili radni odnos u skladu sa Zakonom o radu. Pravno lice koje pru`a rentakar usluge mora biti registrirano za obavljanje te djelatnosti. U motornom vozilu za vrijeme pru`anja rentakar usluge mora se nalaziti primjerak zaklju~enog ugovora iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 58. Vozila za rentakar usluge moraju ispunjavati uvjete predvi|ene pravilnikom iz ~lana 5. i pravilnikom iz ~lana 8. ovog Zakona. Korisnik rentakar vozila ne mo`e vr{iti javni prijevoz iznajmljenim vozilom. ^lan 59. Za pru`anje rentakar usluge mo`e se koristiti putni~ko vozilo sa brojem sjedi{ta od 1+4 do 1+7. IV. AUTOSTANICE ^lan 60. Djelatnost pru`anja usluga autobusnih stanica u prijevozu putnika (u daljnjem tekstu: autobusna stanica) i usluga teretnih stanica (u daljnjem tekstu: teretna stanica) mogu vr{iti pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti pru`anja stani~nih usluga i ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 61. Autostanica mora biti ozna~ena natpisom i to: – autobusna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi, – teretna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi. IV.1. Autobusne stanice i stajali{ta ^lan 62. Autobusna stanica je odre|eni prostor za prihvat i otpremu autobusa, izlazak ili ulazak putnika, utovar ili istovar prtljage, rezervacija i prodaja karata za prijevoz, ~uvanje prtljage, informiranje putnika i prijevoznika i ostali poslovi u vezi sa prijevozom putnika. Autobusno stajali{te je odre|en i ozna~en prostor za zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska ili izlaska putnika. Autobusna stanica obavlja poslove i usluge u okviru registrirane djelatnosti za koju ima javna ovla{tenja na osnovu rje{enja koje izdaje Ministarstvo. ^lan 63. Ulaz ili izlaz putnika obavlja se samo na autobusnim stanicama, odnosno autobusnim stajali{tima upisanim u registrirani red vo`nje. Prijevoznik je du`an na polaznu stanicu postaviti autobus koji prometuje na odre|enoj liniji 15 minuta prije polaska i to na peron koji mu je odre|en organizacijom rada autobusne stanice. Ako je u redu vo`nje upisan naziv mjesta u kojem postoji autobusna stanica, prijevoznik je obavezan koristiti usluge autobusne stanice u tom mjestu. U mjestu u kojem postoje dvije ili vi{e autobusnih stanica namijenjenih za isti rang linijskog prijevoza, prijevoznik }e koristiti usluge autobusne stanice koju ima upisanu u registrirani red vo`nje. ^lan 64. Autobusna stanica mora biti opremljena i odr`avana tako da odgovara svojoj svrsi. U zavisnosti od zadovoljavanja propisanih uvjeta, vezano za posjedovanje opreme i sadr`aja u okviru cjelokupne usluge, utvrdit }e se kategorija autobusne stanice. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju uvjeti koje mora ispunjavati autobusna stanica, na~in rada i njihova kategorizacija donosi federalni ministar. ^lan 65. Autobusna stanica mora pod jednakim uvjetima pru`ati svoje usluge svim prijevoznicima koji u registriranom redu vo`nje imaju upisanu tu autobusnu stanicu, a prema cjenovniku u zavisnosti od kategorije autobusne stanice. Autobusna stanica mo`e napla}ivati svoje usluge samo ako je izvr{ena kategorizacija i ako joj je rje{enjem Ministarstva utvr|ena jedna od kategorija. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdit }e maksimalne cijene usluga autobusnih stanica zavisno od kategorije stanice. Prijevoznik koji vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana obavezan je autobusnoj stanici, upisanoj u registrirani red vo`nje, povjeriti rezervaciju i prodaju karata za prijevoz, te davanje obavijesti putnicima. Autobusna stanica i prijevoznik iz stava 4. ovog ~lana ugovorom }e regulirati uvjete, na~in kori{tenja usluga autobusne stanice, me|usobna prava i obaveze, a visinu naknade za pru`ene usluge odredit }e u skladu sa cjenovnikom iz stava 3. ovog ~lana. Slu`bena lica na autobusnoj stanici du`na su za vrijeme rada na vidnom mjestu nositi identifikacijske iskaznice. ^lan 66. Autobusna stanica du`na je voditi evidenciju o dolascima i odlascima autobusa i svakih 30 dana nadle`nom organu koji je registrirao redove vo`nje dostavljati pisane informacije o redovima vo`nje koje prijevoznik neuredno odr`ava, odnosno redovima vo`nje koje prijevoznik ne odr`ava. Voza~ autobusa du`an je po dolasku na autobusnu stanicu odmah prijaviti dolazak autobusa, odnosno prijaviti postavljanje autobusa na peron i ovjeriti putni nalog sa podacima o vremenu dolaska i polaska autobusa sa autobusne stanice. Otpravnik je du`an otpremiti svaki autobus sa polaznog perona prema redu vo`nje, ako su za to ispunjeni uvjeti. Voza~ autobusa mo`e po}i sa autobusne stanice po odobrenju otpravnika, odnosno kad mu se odgovaraju}im svjetlosnim signalom odobri odlazak sa autobusne stanice, ako se otpremanje autobusa vr{i svjetlosnom signalizacijom. ^lan 67. U autobusnoj stanici mora se voditi prometni dnevnik na na~in propisan pravilnikom kojim se propisuje obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja prometnog dnevnika. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 68. Nakon sklapanja ugovora iz ~lana 65. stav 5. ovog Zakona autobusna stanica du`na je sistematizirati sve redove vo`nje po linijama, vremenu dolaska i odlaska autobusa sa autobusne stanice i istaknuti ih na mediju predvi|enom za informiranje putnika. ^lan 69. Prijevoznik mora obavijestiti autobusnu stanicu gdje zapo~inje prijevoz po redu vo`nje, o nemogu}nosti odr`avanja polaska linije, odnosno o zaka{njenju ve}em od 30 minuta. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana autobusna stanica mora obavijestiti sljede}u autobusnu stanicu po redu vo`nje. U slu~aju prijema obavijesti o nemogu}nosti odr`avanja polaska ili nenajavljenog ka{njenja du`eg od 30 minuta, autobusna stanica mo`e, ukoliko je ve} izvr{ila prodaju karata za taj polazak, anga`irati drugog prijevoznika o tro{ku prijevoznika koji je trebao obaviti taj polazak. IV.2. Teretne stanice ^lan 70. Teretna stanica osigurava prihvat i otpremu teretnih motornih i priklju~nih vozila i tereta, osigurava njihov smje{taj, usluge smje{taja i prehrane ~lanova posade. Teretna stanica mo`e organizirati pru`anje i drugih usluga vezanih za vr{enje prijevoza tereta. Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana donosi Ministarstvo. Federalni ministar }e posebnim pravilnikom propisati uvjete koje moraju ispuniti teretne stanice za obavljanje djelatnosti. ^lan 71. Teretna stanica mora pru`ati svoje usluge pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima, odnosno fizi~kim licima koji vr{e javni prijevoz. Ako u mjestu postoji teretna stanica, nadle`no kantonalno ministarstvo mo`e propisom utvrditi obavezu da su prijevoznici, odnosno fizi~ka lica koja vr{e javni prijevoz du`ni koristiti usluge teretne stanice. Broj 28 – Strana 3004 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3005 V. STANICE TEHNI^KOG PREGLEDA ^lan 72. Stanica tehni~kog pregleda pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila kojima se utvr|uje ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i tehni~ka ispravnost vozila kojima se vr{e pojedine vrste prijevoza. Za svako vozilo koje ispunjava navedene uvjete stanica tehni~kog pregleda izdaje odgovaraju}u potvrdu. Pru`anje usluga tehni~kog pregleda vozila iz stava 1. ovog ~lana mo`e vr{iti samo stanica tehni~kog pregleda koja je registrirana za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila i ima odobrenje za rad dobijeno od Ministarstva. ^lan 73. Odobrenje za rad stanici tehni~kog pregleda na prijedlog komisije izdaje Ministarstvo. Komisiju iz stava 1. ovog ~lana formira federalni ministar. Komisija iz stava 2. ovog ~lana broji 13 ~lanova od kojih su tri ~lana iz Ministarstva, s tim da je jedan predsjednik komisije i po jednog ~lana iz kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa. ^lana komisije iz kantonalnog ministarstva imenuje federalni ministar, na prijedlog kantonalnog ministra nadle`nog za poslove cestovnog prometa. Komisija svoje prijedloge vezane za davanje odobrenja treba bazirati u skladu sa evropskim standardima i direktivama i u svemu postupati u skladu sa va`e}im propisima koji reguliraju ovu oblast. ^lan 74. Uvjete za obavljanje poslova utvr|ivanja tehni~ke ispravnosti vozila, na~in obavljanja pojedinih vrsta tehni~kog pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju, kao i drugi poslovi vezani za rad stanica tehni~kog pregleda odre|uju se pravilnicima koje donosi federalni ministar. ^lan 75. Kontrola ispravnosti vozila na stanicama tehni~kog pregleda vr{i se u skladu sa odredbama ovog Zakona, pravilnicima donesenim na osnovu njega, kao i na osnovu drugih zakona i pravilnika donesenih na osnovu njih i prema usvojenom standardu i va`e}im normativima. Tehni~ki pregled obavlja se u skladu sa procedurama va`e}im za pojedine vrste tehni~kog pregleda, a dokumentacija za vozilo izdaje se na bazi ispisa rezultata mjerenja pojedinih karakteristika tog vozila dobijenih na opremi sa automatskim ispisom podataka, op}eg stanja vozila, te na osnovu zapa`anja kontrolora o stanju pojedinih sklopova, agregata i komponenti tog vozila. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije stanica tehni~kog pregleda pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje jedinstven cjenovnik usluga pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila. ^lan 76. Dio poslova iz svoje nadle`nosti, koji se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo mo`e prenijeti na odgovaraju}u stru~nu instituciju koja bude izabrana putem javnog oglasa. Stru~na institucija koja }e obavljati poslove iz stava 1. ovog ~lana mora ispunjavati sljede}e uvjete: – biti upisana u sudski registar za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – imati kadrove sposobne za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje obuke za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila, ba`darenja tahografa; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje stru~nog nadzora nad radom stanica tehni~kog pregleda, kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila, voditelja stanice tehni~kog pregleda; – imati kadar i opremu za vr{enje kontrole ispravnosti ba`darenja opreme i ure|aja na stanici tehni~kog pregleda; – dokazati da mo`e pratiti referentnu literaturu evropske zajednice iz ove oblasti i vr{iti primjenu savremenih dostignu}a na stanicama tehni~kog pregleda i davati prijedloge za dopunu postoje}ih normativnih akata iz ove oblasti u skladu sa evropskim standardima; – posjedovati ra~unare, stru~nu literaturu, laboratoriju sa tipski odobrenom opremom, kabinete i drugu opremu neophodnu za obavljanje djelatnosti koje se prenose; – ispunjavati uvjete propisane pozitivnim zakonskim propisima Bosne i Hercegovine. Stru~na institucija iz stava 1. ovog ~lana obavlja sljede}e poslove: – prati propise iz oblasti kontrole ispavnosti vozila koje donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge me|unarodne organizacije i integracije; – utvr|uje uvjete za rad stanica za tehni~ki pregled vozila i izdaje certifikate i vodi slu`benu evidenciju o njima na osnovu kojih Ministarstvo prenosi javno ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda vozila za obavljanje pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila i izdavanja potvrda o njihovoj ispravnosti; – vr{i stru~no osposobljavanje kadrova za obavljanje poslova kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugih osoba koje rade na stru~nim poslovima tehni~kog pregleda i registracije motornih vozila; – organizira periodi~nu provjeru znanja kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugog osoblja; – organizira kontrolu ba`darenja opreme kojom se vr{i kontrola tehni~ke ispravnosti vozila; – organizira uvezivanje stanica za tehni~ki pregled vozila i drugih zainteresiranih subjekata u jedinstven informati~ ki sistem vezan za poslove tehni~kog pregleda vozila; – vr{i obradu podataka i izradu analiza iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – ostvaruje saradnju sa stru~nim, nau~nim organizacijama, institutima, preduze}ima i drugim pravnim licima iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – daje pisana uputstva i informacije, te izra|uje stru~ne publikacije iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – na zahtjev organa koji vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz stava 1. ovog ~lana, a najmanje dva puta godi{nje, dostavlja izvje{taje, podatke i dokumenta od zna~aja za vr{enje upravnog nadzora. Bli`e odredbe o na~inu obavljanja pojedinih poslova i zadataka iz stava 3. ovog ~lana propisat }e se pravilnicima iz ~lana 74. ovog Zakona. ^lan 77. Stru~na institucija iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona gubi javna ovla{tenja za obavljanje poslova iz stava 3. ~lana 76. ovog Zakona ukoliko: – poslove ne obavlja stru~no i blagovremeno, – ne podnosi izvje{taje, podatke, ili drugu dokumentaciju u skladu sa ~lanom 76. stav 3. alineja 10., – izvje{taj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od Ministarstva. ^lan 78. U ostvarivanju svoje funkcije, vezano za rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo je nadle`no da: – donosi propise i op}e akte iz oblasti tehni~kog pregleda vozila i rada stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona. VI. INSPEKCIJSKI NADZOR ^lan 79. Poslove inspekcijskog nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i Ministarstvo. Neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljaju federalni inspektori za cestovni promet (u daljnjem tekstu: inspektor). ^lan 80. Inspektor mo`e biti osoba koja ima visoku {kolsku spremu, diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera, polo`en stru~ni upravni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na najslo`enijim upravnim poslovima poslije polo`enog stru~nog ispita. Federalni ministar mo`e, po potrebi, rje{enjem privremeno ovlastiti i drugu osobu koja ispunjava uvjete iz stava 1. ovog ~lana da izvr{i odre|ene poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovla{tenjima inspektora. ^lan 81. Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima i preduzetim mjerama. Sadr`aj i na~in vo|enja evidencije iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar pravde. ^lan 82. Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega inspektor vr{i u sjedi{tu i drugim poslovnim prostorijama pravnog ili fizi~kog lica. Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora ovla{ten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog Zakona. Zaustavljanje vozila, u smislu prethodnog stava ovog ~lana, inspektor vr{i isticanjem tablice koja je u obliku prometnog znaka "zabranjen promet svim vozilima u oba smjera" na kojoj je ispisano "STOP INSPEKCIJA". Voza~ motornog vozila na znak iz prethodnog stava du`an je zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora. Za vr{enje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu tehni~ku opremu i ozna~ena slu`bena vozila. Federalni ministar svojim uputstvom odredit }e na~in obilje`avanja slu`benog vozila te potrebnu tehni~ku opremu za pregled. ^lan 83. Prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati iskaznicu. Oblik i sadr`aj iskaznice propisuje federalni ministar pravde a iskaznicu inspektoru izdaje federalni ministar. ^lan 84. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektori posebno nadziru: – ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe; – na~in vr{enja prijevoza osoba, tereta, ili osoba i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta za vozila kojima se vr{i prijevoz na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta i na~ina rada i kori{tenja autobusnih i teretnih stanica; – da li je preventivni tehni~ki pregled vozila va`e}i i obavljen kod ovla{tene stanice tehni~kog i preventivnog pregleda vozila. ^lan 85. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor je ovla{ten: 1) pregledati: – poslovne i druge prostorije, – vozila, ure|aje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i tereta, – poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u vezi sa prijevozni~kom djelatnosti, – rje{enje za rad stanice tehni~kog pregleda kao i dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju tehni~ki pregled vozila, ba`darenost opreme i primjenu jedinstvenog cjenovnika na stanici tehni~kog pregleda, – dokumentaciju i evidenciju, ra~unarsku bazu podataka koje omogu}avaju uvid u poslovanje i primjenu propisa u vezi s prijevozni~kom djelatnosti; 2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu: – ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje odre|ene vrste prijevoza, – ispunjavanja uvjeta za rad autobusnih i teretnih stanica, – ispunjavanja propisanih tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i svojstava predvi|enih standardima za vozila, – obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i urednosti kontrole tehni~ke ispravnosti vozila, – odr`avanja reda vo`nje, – kao i u svim drugim slu~ajevima neprimjenjivanja propisa nad kojima se vr{i nadzor; 3) privremeno zabraniti: – vr{enje prijevoza osoba ili tereta, ili osoba i tereta, ako utvrdi da se vr{i bez odgovaraju}e licence, odnosno bez rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe, – kori{tenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uvjete prema odredbama ovog Zakona, – vr{enje javnog linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu na liniji za koju red vo`nje nije registriran, ili na liniji na kojoj prijevoznik vr{i prijevoz bez odobrene izmjene reda vo`nje, ili suprotno roku va`enja registriranog reda vo`nje, – vr{enje javnog vanlinijskog prijevoza osoba, ako utvrdi da ga prijevoznik vr{i suprotno pravilima o na~inu vr{enja vanlinijskog prijevoza shodno deklarisanoj vrsti iz putnog lista, ili ukoliko nema va`e}i putni list, – obavljanje poslova voza~a, odnosno ~lana posade motornog vozila, ako utvrdi da voza~, odnosno ~lan posade vozila nema iskaznicu za voza~a, nije u radnom odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno vlasnika vozila, onemogu}i izvr{enje inspekcijskog pregleda, ili odbije izvr{iti nare|enje inspektora, – vr{enje taksiprijevoza, ako utvrdi da prijevoznik ne ispunjava uvjete propisane odredbama ovog Zakona i drugih propisa, – pru`anje stani~nih usluga, ako utvrdi da su radom autobusne ili teretne stanice ugro`eni zdravlje ili `ivot ljudi. Mjera privremene zabrane iz ta~ke 3. ovog ~lana traje do otklanjanja nedostataka. ^lan 86. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah primijeniti mjeru isklju~enja vozila iz prometa, odnosno udaljiti voza~a ili ~lana posade iz vozila, ako utvrdi da: – vozilom se ~ine radnje za koje je izre~ena mjera privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona, – voza~ ili ~lan posade vozila obavlja poslove i zadatke i pored izre~ene mjere privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 5. ovog Zakona. Prilikom isklju~enja vozila iz prometa inspektor oduzima prometnu dozvolu za vozilo i registarske tablice i o tome izdaje odgovaraju}u potvrdu. Obavezu skidanja registarskih tablica izvr{it }e voza~ i predati ih inspektoru. Ukoliko voza~ odbije da skine registarske tablice vozilo se o tro{ku vlasnika ili voza~a vozila upu}uje na najbli`u stanicu tehni~kog pregleda, ili u najbli`u automehani~arsku radionicu u kojoj }e se obaviti skidanje registarskih tablica. Mjera iz stava 2. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se u trajanju od sedam dana a u ponovljenom slu~aju u vremenskom trajanju od 30 dana. Sve posljedice i tro{kove nastale zbog isklju~enja vozila iz prometa i zabrane obavljanja poslova na radnom mjestu voza~a, odnosno ~lana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili fizi~ko lice. Na~in izvr{enja mjera iz ovog ~lana propisat }e se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. ^lan 87. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah narediti njegovo izvr{enje kada utvrdi da nadzirano pravno lice postupa protivno ranije izre~enoj mjeri privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 7. ovog Zakona. U provedbi rje{enja iz stava 1. ovog ~lana inspektor }e pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in privremeno zatvoriti prostorije i onemogu}iti kori{tenje strojeva, ure|aja i drugih sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost. ^lan 88. Inspektor je ovla{ten odmah uputiti vozilo na vanredni tehni~ki pregled ako utvrdi da ne ispunjava uvjete iz ~lana 5. ili ~lana 8. ovog Zakona, ili ako postoji osnovana sumnja da bi upotreba tih vozila ugrozila sigurnost prometa. Vozilo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se uklju~iti u promet poslije obavljenog vanrednog tehni~kog pregleda na kojem je utvr|eno da su otklonjeni nedostaci zbog kojih je vozilo isklju~eno iz prometa. Broj 28 – Strana 3006 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3007 U slu~aju utvr|ene neispravnosti vozila na vanrednom tehni~kom pregledu tro{kove obavljenog tehni~kog pregleda snosi vlasnik vozila. Inspektor donosi rje{enje o isklju~enju vozila iz prometa. ^lan 89. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor mo`e oduzeti pravnom ili fizi~kom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode iz ra~unarskih baza podataka (ispis itd.), ako posumnja u njihovu ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju u skladu sa tom dokumentacijom, ispravama i evidencijom iz ra~unarske baze podataka. Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz ra~unarske baze podataka oduzimaju se privremeno, odnosno na vrijeme potrebno za utvr|ivanje njihove ispravnosti, ili do dono{enja kona~nog rje{enja pri ~emu se nadziranom pravnom ili fizi~kom licu izdaje potvrda. ^lan 90. O preduzimanju upravnih mjera kojim se nare|uje otklanjanje utvr|enih nedostataka i nepravilnosti i preduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega ovla{ten, inspektor donosi rje{enje. Protiv rje{enja koje donosi inspektor mo`e se izjaviti `alba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. @alba protiv rje{enja iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. i ~l. od 86. do 88. ovog Zakona ne odga|a njegovo izvr{enje. ^lan 91. Pravna ili fizi~ka lica du`na su omogu}iti inspektoru obavljanje poslova iz ~l. od 85. do 89. ovog Zakona. Pravna ili fizi~ka lica ~ije je poslovanje podvrgnuto nadzoru inspektora du`na su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku dostaviti ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje poslova iz njegove nadle`nosti. ^lan 92. Inspektor je du`an preduzeti odgovaraju}e mjere i preventivne aktivnosti u cilju spre~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provo|enju zakona i propisa donesenih na osnovu zakona ~ije izvr{enje nadzire. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 93. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. vr{i javni prijevoz bez registrirane djelatnosti javnog prijevoza (~lan 11. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 5. povjeri ili ustupi vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu drugom prijevozniku (~lan 18. ovog Zakona); 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registriran za obavljanje te djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge autostanica bez registrirane djelatnosti (~lan 60. ovog Zakona); 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez registrirane djelatnosti (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. kontrolu tehni~ke ispravnosti vozila ne obavlja u skladu sa va`e}im propisima, usvojenim standardom i va`e}im normativima (~lan 75. st. 1. i 2. ovog Zakona); 12. dokumentaciju o obavljenom tehni~kom pregledu vozila ne izdaje na bazi ispisa rezultata mjerenja dobivenih na mjernoj opremi, ili izda dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a osobnim zapa`anjem je mogao uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili komponenti vozila ne odgovara propisanim normama (~lan 75. stav 2. ovog Zakona); 13. onemogu}i ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 94. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. javni prijevoz vr{i vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 4. vr{i javni linijski prijevoz putnika bez registriranog reda vo`nje, ili bez izdate dozvole za prijevoz (~lan 23. ovog Zakona); 5. javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. ugovoreni prijevoz putnika vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 7. linijski prijevoz tereta vr{i bez registriranog reda vo`nje, odnosno bez dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta (~lan 46. ovog Zakona); 8. pru`a usluge autobusnih stanica bez rje{enja Ministarstva (~lan 62. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge teretnih stanica bez rje{enja nadle`nog organa, odnosno suprotno donesenom rje{enju iz ~lana 70. stav 3. ovog Zakona; 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez odobrenja za rad Ministarstva (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredbe ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 12. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 95. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. ovog Zakona); 3. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 4. javni prijevoz vr{i ne pridr`avaju}i se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole, ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona); 5. prijevoz osoba u linijskom cestovnom prijevozu ne vr{i u skladu sa registriranim redom vo`nje (~lan 23. ovog Zakona); 6. karte za prijevoz prodaje za red vo`nje koji nije registriran ili je van utvr|enog cjenovnika (~lan 29. stav 5. ovog Zakona); 7. karte za prijevoz prodaje u autobusu na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata (~lan 29. stav 6. ovog Zakona); 8. ne otpo~ne, ili obustavi vr{enje javnog prijevoza osoba u linijskom cestovnom prijevozu po registriranom redu vo`nje (~lan 32. stav 1. ovog Zakona); 9. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. st. 1. i 2. ovog Zakona; 10. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 11. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 12. linijski prijevoz tereta vr{i suprotno odredbama ovog Zakona, ili suprotno uvjetima iz rje{enja (~lan 49. ovog Zakona); 13. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 14. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 15. vr{i prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona); 16. prijevoz osoba rentakar vozilom ne vr{i za vlastite potrebe, ili ga vr{i bez zaklju~enog ugovora, ili bez unaprijed utvr|enog cjenovnika (~lan 57. stav 1. ovog Zakona); 17. iznajmljuje vozilo sa voza~ima koji nisu kod njega zaposleni, ili ne ispunjavaju uvjete za voza~a propisane ovim Zakonom (~lan 57. stav 2.); 18. vozilo za pru`anje rentakar usluga ne ispunjava uvjete iz ~lana 58. stav 1. ovog Zakona; 19. autobusna stanica svoje usluge ne pru`a pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima koji imaju u registriranom redu vo`nje upisanu tu stanicu, ili usluge ne napla}uje u skladu sa cjenovnikom u zavisnosti od kategorije autobusne stanice (~lan 65. stav 1. ovog Zakona); 20. autobusna stanica napla}uje svoje usluge, iako nije izvr{ena kategorizacija te stanice i bez rje{enja o utvr|enoj kategoriji (~lan 65. stav 2. ovog Zakona); 21. prijevoznik ne povjeri autobusnoj stanici prodaju i rezervaciju karata za prijevoz (~lan 65. stav 4. ovog Zakona); 22. autobusna stanica ne pridr`ava se odredbi ugovora sklopljenog sa prijevoznikom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 23. prijevoznik se ne pridr`ava odredbi ugovora sklopljenog sa autobusnom stanicom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 24. teretna stanica ne pru`a svoje usluge svim prijevoznicima pod jednakim uvjetima (~lan 71. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 96. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 2. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 3. ne donese pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade vozila (~lan 15. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu bez utvr|enog cjenovnika (~lan 17. stav 1. ovog Zakona), ili ne utvrdi cjenovnik za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta (~lan 17. stav 2. ovog Zakona); 5. prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu vr{i neuredno ili neredovno (~lan 27. stav 1. ovog Zakona); 6. bis vo`nju ne vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji za koju je red vo`nje registriran (~lan 27. stav 3. ovog Zakona); 7. prijevoznik u linijskom cestovnom prometu ne pridr`ava se utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge, odnosno svoje usluge u linijskom cestovnom prijevozu napla}uje manje od utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge (~lan 28. st. 5. ovog Zakona); 8. vr{i prodaju karata za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, u poslovnici ili u autobusu po cijenama koje se razlikuju od cijena utvr|enih cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju (~lan 29. stav 4. ovog Zakona); 9. postupa suprotno odredbama ~lana 31. ovog Zakona; 10. o obustavi prijevoza (~lan 32. stav 2. ovog Zakona) ne obavijesti korisnike prijevoza, ili autobusne stanice ili to ne prijavi nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i Federalnoj inspekciji cestovnog prometa (~lan 32. st. 3. i 4. ovog Zakona); 11. u autobusu kojim se vr{i ugovoreni prijevoz ne nalazi se zaklju~en ugovor o prijevozu, ili njegova ovjerena kopija (~lan 36. stav 2. ovog Zakona); 12. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 13. vr{i javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu, a ne utvrdi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza, ili se ne pridr`ava cjenovnika minimalnih cijena prijevoznih usluga, tj. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. autobusna ili teretna stanica nije ozna~ena u skladu sa odredbama ~lana 61. ovog Zakona; 15. dopusti da se ulaz osoba u autobus ili izlaz osoba iz autobusa obavlja van autobusnih stanica ili stajali{ta upisanih u registrirani red vo`nje (~lan 63. stav 1. ovog Zakona); 16. u autobusnoj stanici se ne vodi prometni dnevnik u skladu sa ~lanom 67. stav 1. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 97. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 2. u motornom vozilu ne nalazi se putni nalog popunjen i ovjeren na propisan na~in (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. izda novi putni nalog za vozilo prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju (~lan 7. stav 2. ovog Zakona); 4. povjeri vr{enje javnog prijevoza ~lanu posade bez iskaznice iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 5. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz osoba u linijskom prijevozu vr{i bez postavljene table sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica (~lan 27. stav 2. ovog Zakona), osim ako je vozilo obilje`eno na na~in predvi|en stavom 5. istog ~lana, ili bis vo`nju vr{i bez postavljene table sa natpisom"bis vo`nja" (~lan 27. stav 4. ovog Zakona); 7. nema ovjeren i potpisan cjenovnik u skladu sa odredbama ~lana 28. stav 1. ovog Zakona; 8. karte za prijevoz izdaje bez podataka propisanih odredbama ~lana 28. stav. 3. ovog Zakona; 9. ne pridr`ava se minimalnih cijena prijevoznih usluga (~lan 28. stav 5. ovog Zakona); 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 11. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 12. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 13. nema dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 14. o registriranoj liniji, ili o promjenama na liniji ne obavijesti sve teretne stanice koje su upisane u rje{enju najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza, ili ne dostavi utvr|en cjenovnik svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji (~lan 48. st. 1. i 2. ovog Zakona); Broj 28 – Strana 3008 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3009 15. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 16. autobusna stanica ne dostavlja pisane izvje{taje (~lan 66. stav 1. ovog Zakona); 17. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 68. ovog Zakona; 18. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 69. st. 1. i 2. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 98. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz bez va`e}eg rje{enja za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 3. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 4. vr{i javni prijevoz vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 5. javni prijevoz osoba u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registrirao obavljanje djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. onemogu}i, ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona); 10. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredaba ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 11. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 99. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 3. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. stav 1. ovog Zakona); 4. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 5. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 6. ne registrira djelatnost javnog prijevoza kao pravno lice, odnosno postupi suprotno odredbama ~lana 11. stav 4. ovog Zakona; 7. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 8. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 9. ugovoreni prijevoz osoba vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 11. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 12. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 13. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 15. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 16. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 17. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 18. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 200,00 KM i voza~ vozila. Za prekr{aje iz stava 1. ta~ka 13. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, a za prekr{aje iz stava 1. ta~ke 6., 11., 12., 13. i 15. izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 100. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. za vrijeme vr{enja prijevoza u vozilu ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta ili njegovu ovjerenu kopiju (~lan 5. stav 4. ovog Zakona); 2. upravlja vozilom kojim se vr{i prijevoz bez putnog naloga (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. poslove voza~a obavlja bez ispunjavanja uvjeta predvi|enih ~lanom 9. stav 2. ovog Zakona; 4. u vozilu se ne nalazi rje{enje za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 5. ovog Zakona); 5. u vozilu se ne nalazi va`e}i obrazac licence iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 6. voza~ vozila ne nosi istaknutu identifikacijsku iskaznicu (~lan 13. stav 4. ovog Zakona); 7. u vr{enju javnog prijevoza ne pridr`ava se odredbi ovog Zakona i propisa o na~inu obavljanja poslova ~lana posade vozila (~lan 15. stav 1. ovog Zakona); 8. ne primi na prijevoz osobu ili teret koji prema postoje}im propisima nisu izuzeti od prijevoza (~lan 16. stav 3. ovog Zakona); 9. primi na prijevoz putnika, teret ili `ivotinje suprotno odredbama ~lana 21. stav 1. ovog Zakona; 10. u autobusu se ne nalazi red vo`nje iz ~lana 24. stav 3. ovog Zakona; 11. u vozilu se ne nalazi red vo`nje ili dokumentacija iz ~lana 27. stav 5. ovog Zakona; 12. u autobusu, autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji ne nalazi se ovjeren i potpisan cjenovnik za tu liniju (~lan 28. stav 1. ovog Zakona); 13. ~lan posade vozila postupa suprotno odredbi ~lana 28. stav 2. ovog Zakona; 14. ~lan posade vozila izdaje karte suprotno odredbi ~lana 28. stav 3. ovog Zakona; 15. prodaju karata za prijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 29. stav 6. ovog Zakona; 16. ~lan posade vozila postupi suprotno odredbi ~lana 30. stav 2. ovog Zakona; 17. u autobusu se ne nalazi kopija ugovora o prijevozu iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona; 18. u autobusu se ne nalazi ugovor o prijevozu, ili putni list sa spiskom putnika (~lan 37. stav 1. ovog Zakona); 19. cijenu prijevoza ne odre|uje taksimetrom (~lan 38. stav 1. ovog Zakona); 20. postupi suprotno odredbi ~lana 38. st. 3., 4., 5. i 6. ovog Zakona; 21. postupi suprotno odredbi ~lana 39. ovog Zakona; 22. taksiprijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 40. stav 2. ovog Zakona; 23. postupi suprotno odredbama ~lana 44. stav 2. ovog Zakona; 24. nema uredno popunjen i ovjeren tovarni list u vozilu (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 25. nema dozvolu u vozilu za vrijeme vr{enja linijskog prijevoza tereta (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 26. dozvola iz ~lana 51. stav 3. ovog Zakona ne nalazi se u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene; 27. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona; 28. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 56. ovog Zakona; 29. rentakar prijevoz vr{i suprotno odredbama ~lana 57. stav 4. ovog Zakona; 30. iznajmljenim vozilom rentakara vr{i javni prijevoz (~lan 58. stav 2. ovog Zakona); 31. ulaz ili izlaz osoba obavlja se suprotno odredbi ~lana 63. stav 1. ovog Zakona; 32. ~lan posade vozila ne koristi usluge autobusne stanice koju ima upisanu u redu vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 33. u autobusnoj stanici ne vodi prometni dnevnik u skladu sa odredbom ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 34. ne obavijesti narednu stanicu po redu vo`nje, odnosno postupi suprotno odredbi ~lana 69. stav 2. ovog Zakona; 35. voza~ za koga se utvrdi da je vozio vozilo i nije se zaustavio na dati znak iz ~lana 82. stav 4. ovog Zakona. Nov~anu kaznu na licu mjesta izri~e i napla}uje inspektor. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu na licu mjesta du`an je to u~initi najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je na~inio prekr{aj. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu u roku iz stava 3. ovog ~lana inspektor }e podnijeti prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka protiv u~inioca prekr{aja. ^lan 101. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. vr{i prijevoz suprotno odredbama ~lana 8. stav 2. ovog Zakona; 2. postupa suprotno odredbama ~lana 20. ovog Zakona; 3. u vozilu kojim se vr{i javni prijevoz nije istaknuta tabla prema odredbi ~lana 27. stav 2. ovog Zakona; 4. putnik koji se prevozi nema va`e}u kartu za prijevoz (~lan 29. stav 1. ovog Zakona); 5. ru~ni prtljag odla`e suprotno odredbama ~lana 30. stav 1. ovog Zakona; 6. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 35. stav 2. ovog Zakona; 7. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 36. stav 3. ovog Zakona; 8. u vozilu nema dokaza o uplati aran`mana iz ~lana 37. stav 2. ovog Zakona; 9. putnik koji se prevozi nema iskaznicu iz ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 10. cjenovnik usluga nije istaknut na vidnom mjestu u vozilu (~lan 38. stav 2. ovog Zakona); 11. u vozilu se ne nalazi rje{enje iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona; 12. u vozilu se ne nalazi tovarni list iz ~lana 55. stav 2. ovog Zakona; 13. voza~ ne koristi usluge autobusne stanice koja je upisana u red vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 14. ne nosi identifikacijsku iskaznicu na vidnom mjestu za vrijeme rada (~lan 65. stav 6. ovog Zakona); 15. ne prijavi dolazak autobusa, ili ne ovjeri putni nalog (~lan 66. stav 2. ovog Zakona); 16. otprema autobuse suprotno odredbama ~lana 66. stav 3. ovog Zakona; 17. po|e sa autobusne stanice suprotno odredbi ~lana 66. stav 4. ovog Zakona. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 102. Federalni ministar na osnovu odredbi ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet }e sljede}e propise: 1. pravilnik iz ~lana 5. stav 2. ovog Zakona; 2. pravilnik iz ~lana 6. stav 1. ovog Zakona; 3. pravilnik iz ~lana 7. stav 1. ovog Zakona; 4. pravilnik iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona; 5. pravilnik iz ~lana 13. stav 3. ovog Zakona; 6. pravilnik iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona; 7. pravilnik iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona; 8. pravilnik iz ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 9. pravilnik iz ~lana 47. stav 3. ovog Zakona; 10. pravilnik iz ~lana 64. stav 3. ovog Zakona; 11. pravilnik iz ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 12. pravilnik iz ~lana 70. stav 4. ovog Zakona; 13. pravilnike iz ~lana 74. stav 1. ovog Zakona; 14. pravilnik iz ~lana 86. stav 7. ovog Zakona. ^lan 103. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada i op}ine uskladit }e propise iz ~l. 10. i 42. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada i op}ine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom. ^lan 104. Odredbe ~lana 9. stav 2. ovog Zakona, u pogledu stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornih vozila, ne}e se primjenjivati dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{tenja po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavlja sa radom ukoliko su ovla{tenja prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{tenja obavlja u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prijelaznom periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljat }e i ovla{teni kantonalni inspektori za cestovni promet. ^lan 107. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/98). Do dono{enja podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjenjivat }e se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na Broj 28 – Strana 3010 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3011 sjednici Zastupni~kog doma od 18. travnja 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. travnja 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. svibnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i izvanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za osobne potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lanak 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se obavlja vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutarnjih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lanak 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se obavlja s dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom voznom redu; 3. "cjenik" je dokument izdat od strane prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu s ciljem obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "izravni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih kolodvora i stajali{ta; 6. "fizi~ka osoba" je osoba koja vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz, koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od strane prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema voznom redu koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava temeljne uvjete za obavljanje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etnog do zavr{nog kolodvora na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom voznom redu s jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta, koji se obavlja na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, voznom redu, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da prijevoznik ne koristi kolodvor ili stajali{te upisano u registrirani vozni red ili koristi kolodvor ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika, a isti nije upisan u registrirani vozni red ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog voznog reda, ili dolazi ranije na kolodvor ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom voznom redu, ili polazi ranije ili kasni u dolasku na kolodvor ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategoriziranim cestama; 16. "prijevoz za osobne potrebe" je prijevoz koji pravne ili fizi~ke osobe obavljaju radi zadovoljenja svojih potreba u svezi s obavljanjem gospodarske ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rent-a-car prijevoz; 17. "prijevoznik", u smislu ovog Zakona, je pravna osoba upisana u sudski registar za obavljanje javnog prijevoza i koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ka osoba koja obavlja javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu s odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih temeljem ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, izuzev voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "vozni red" je akt kojim se utvr|uju elementi za obavljanje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika, ili naziv svih prijevoznika ako se vozni red odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se obavlja prijevoz (itinerer linije), vrstu linije, redoslijed kolodvora i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaki autobusni kolodvor, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremensko razdoblje odr`avanja linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja voznog reda; 20. "registar voznih redova" je zvani~ni popis registriranih voznih redova istoga ranga, koji je napravilo mjerodavno tijelo za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracijskom razdoblju; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u voznom redu za ulazak ili izlazak putnika ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravna osoba koja je registrirana, ovla{tena i osposobljena za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "izvanlinijski prijevoz" je prijevoz u kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju ponaosob za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se obavlja prijevoz. ^lanak 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se obavljati kao javni prijevoz ili kao prijevoz za osobne potrebe. ^lanak 5. Javni prijevoz i prijevoz za osobne potrebe mo`e se obavljati samo ako su ispunjeni posebni eksploatacijski uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se obavlja prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjavaju tehni~ko-eksploatacijske uvjete.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/06 08.02.2006 SN FBiH 04/09, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacij PARLAMENT FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE486Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONAO STE^AJNOM POSTUPKUProgla{ava se Zakon o izmjenama Zakona o ste~ajnompostupku koji je donio Parlament Federacije BiH na sjedniciZastupni~kog doma od 28. lipnja 2006. godine i na sjedniciDoma naroda od 12. srpnja 2006. godine.Broj 01-02-526/0620. srpnja 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, v. r.ZAKONO IZMJENAMA ZAKONA O STE^AJNOM POSTUPKU^lanak 1.U Zakonu o ste~ajnom postupku ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 29/03 i 32/04) u ~lanku 5. stavak 3. rije~i:"federalnog ministra obrane (u daljnjem tekstu: federalniministar obrane)" zamjenjuju se rije~ima: "federalnog ministraenergije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalniministar energije)".U st. 4. i 5. rije~ "obrane" zamjenjuje se rije~ju "energije".^lanak 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u"Slu`benim novinama Federacije BiH".PredsjedateljDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, v. r.PredsjedateljZastupni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, v. r.Na osnovu ~lana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[EWU ZAKONA O IZMJENAMAZAKONA O STE^AJNOM POSTUPKUProgla{ava se Zakon o izmjenama Zakona o ste~ajnompostupku koji je donio Parlament Federacije BiH na sjedniciPredstavni~kog doma od 28. juna 2006. godine i na sjednici Domanaroda od 12. jula 2006. godine.Broj 01-02-526/0620. jula 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, s. r.ZAKONO IZMJENAMA ZAKONA O STE^AJNOM POSTUPKU^lan 1.U Zakonu o ste~ajnom postupku ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 29/03 i 32/04) u ~lanu 5. stav 3. rije~i:"federalnog ministra odbrane (u daqwem tekstu: federalniministar odbrane)" zamjewuju se rije~ima: "federalnogministra energije, rudarstva i industrije (u daqwem tekstu:federalni ministar energije)".U st. 4. i 5. rije~ "odbrane" zamjewuje se rije~ju "energije".^lan 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od danaobjavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}iDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.Predsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.Na osnovu ~lana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONAO STE^AJNOM POSTUPKUProgla{ava se Zakon o izmjenama Zakona o ste~ajnompostupku koji je donio Parlament Federacije BiH na sjedniciPredstavni~kog doma od 28. juna 2006. godine i na sjedniciDoma naroda od 12. jula 2006. godine.Broj 01-02-526/0620. jula 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, s. r.Godina XIII – Broj 42Srijeda, 2.8.2006. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 ZAKONO IZMJENAMA ZAKONA O STE^AJNOM POSTUPKU^lan 1.U Zakonu o ste~ajnom postupku ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 29/03 i 32/04) u ~lanu 5. stav 3. rije~i:"federalnog ministra odbrane (u daljnjem tekstu: federalniministar odbrane)" zamjenjuju se rije~ima: "federalnog ministraenergije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalniministar energije)".U st. 4. i 5. rije~ "odbrane" zamjenjuje se rije~ju "energije".^lan 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}iDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.Predsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.487Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA OVISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNEPRIHODEProgla{ava se Zakon o izmjenama Zakona o visini stopezatezne kamate na javne prihode koji je donio ParlamentFederacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 28. lipnja2006. godine i na sjednici Doma naroda od 12. srpnja 2006.godine.Broj 01-02-527/0620. srpnja 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, v. r.ZAKONO IZMJENI ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNEKAMATE NA JAVNE PRIHODE^lanak 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 48/01 i 52/01), u ~lanku2. broj "0,06" zamjenjuje se brojem "0,04".^lanak 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u"Slu`benim novinama Federacije BiH".PredsjedateljDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, v. r.PredsjedateljZastupni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, v. r.Na osnovu ~lana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[EWU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA OVISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNEPRIHODEProgla{ava se Zakon o izmjenama Zakona o visini stopezatezne kamate na javne prihode koji je donio ParlamentFederacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 28. juna2006. godine i na sjednici Doma naroda od 12. jula 2006. godine.Broj 01-02-527/0620. jula 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, s. r.ZAKONO IZMJENI ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNEKAMATE NA JAVNE PRIHODE^lan 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 48/01 i 52/01), u ~lanu2. broj "0,06" zamjewuje se brojem "0,04".^lan 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od danaobjavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}iDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.Predsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.Na osnovu ~lana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA OVISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNEPRIHODEProgla{ava se Zakon o izmjenama Zakona o visini stopezatezne kamate na javne prihode koji je donio ParlamentFederacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 28. juna2006. godine i na sjednici Doma naroda od 12. jula 2006. godine.Broj 01-02-527/0620. jula 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, s. r.ZAKONO IZMJENI ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNEKAMATE NA JAVNE PRIHODE^lan 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 48/01 i 52/01), u ~lanu 2.broj "0,06" zamjenjuje se brojem "0,04".^lan 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}iDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.Predsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.488Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O AMNESTIJI ZAIZBJEGAVANJE OBVEZE SLU@ENJA VOJNOG ROKAProgla{ava se Zakon o amnestiji za izbjegavanje obvezeslu`enja vojnog roka koji je donio Parlament Federacije BiH nasjednici Zastupni~kog doma od 28. lipnja 2006. godine i nasjednici Doma naroda od 12. srpnja 2006. godine.Broj 01-02-537/0624. srpnja 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, v. r.Broj 42 - Stranica 4282SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 2.8.2006. Srijeda, 2.8.2006.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 42 - Stranica 4283ZAKONO AMNESTIJI ZA IZBJEGAVANJE OBVEZESLU@ENJA VOJNOG ROKA^lanak 1.Ovim Zakonom daje se oslobo|enje od kaznenog gonjenja(abolicija) i potpuno ili djelomi~no oslobo|enje od izvr{enjakazne ili druge kazneno-pravne sankcije, ukidanje pravnihposljedica osude i brisanje osude (u daljnjem tekstu: amnestija)za izbjegavanje obveze slu`enja vojnog roka svim osobama kojesu podlijegale obvezi slu`enja vojnog roka ili su kao ro~nici naodslu`enju vojnog roka odbili da prime ili uporabe oru`je.Cilj ovog Zakona je da se sprije~i provo|enje istrage, da seomogu}i obustavljanje istrage ili presuda kojom se optu`baodbija, ili oslobo|enje od izvr{enja kazne i ostalih kazneno-pravnih sankcija, ukidanje pravnih posljedica osude i brisanjeosude iz kaznene evidencije za kaznena djela iz ~lanka 2. ovogZakona.^lanak 2.Ovim Zakonom se daje amnestija za slijede}a kaznena djela,ako je u~initelj osoba koja je podlijegala obvezi slu`enja vojnogroka ili ro~nik na odslu`enju vojnog roka: 1)odbijanje primanja i uporabe oru`ja iz ~lanka 400. stavak2. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03,21/04, 69/04 i 18/05) (u daljnjem tekstu: KZ FBiH iz2003. godine) i kazneno djelo sa istim obilje`jimapropisano drugim primjenjivim kaznenim zakonom i 2)neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne slu`be iz ~lanka 409. KZ FBiH iz 2003. godine i ~lanka 382. Kaznenogzakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`benenovine Federacije BiH", br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00,59/02 i 19/03) (u daljnjem tekstu: KZ FBiH iz 1998.godine), te kazneno djelo sa istim obilje`jima propisanodrugim primjenjivim kaznenim zakonom.Amnestija se daje i za slijede}a kaznena djela, bez obzira naosobu u~initelja: protuzakonito oslobo|enje od vojne slu`be iz~lanka 411. KZ FBiH iz 2003. godine i ~lanka 384. KZ FBiH iz1998. godine, te kazneno djelo sa istim obilje`jima propisanodrugim primjenjivim kaznenim zakonom, ako je djelo imalo zacilj oslobo|enje od du`nosti ili raspore|ivanje na lak{u du`nostosobe koja je podlijegala obvezi slu`enja vojnog roka.^lanak 3.Amnestija se odnosi na kaznena djela iz ~lanka 2. ovogZakona u~injena u razdoblju od 01. sije~nja 1991. godine do 01.sije~nja 2006. godine.Nakon 31. prosinca 2005. godine za djela iz ~lanka 2. ovogaZakona ne}e se poduzimati kazneno gonjenje.^lanak 4.Ako kazneni postupak za kazneno djelo iz ~lanka 2. ovogaZakona nije pokrenut do dana stupanja na snagu ovoga Zakona,ne}e se ni pokrenuti.Ako je kazneni postupak za kazneno djelo iz ~lanka 2. ovogaZakona pokrenut do dana stupanja na snagu ovoga Zakona,primijenit }e se pravila sukladno Zakonu o kaznenom postupkuFederacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04 i 28/05): 1)ako je istraga u tijeku, tu`itelj }e narediti da se istragaobustavi i 2)ako je optu`nica potvr|ena, odnosno stupila na snagu, sud }e donijeti presudu kojom se optu`ba odbija.Ako je bilo kome ograni~ena ili oduzeta sloboda kretanja usvezi sa kaznenim djelom iz ~lanka 2. ovoga Zakona, oslobodit}e se.Ako je kazna ili druga kazneno-pravna sankcija za kaznenodjelo iz ~lanka 2. ovoga Zakona izre~ena prije stupanja na snaguovoga Zakona, ne}e se izvr{iti. Ako je izvr{enje kazne ili drugekazneno-pravne sankcije u tijeku ili je kazna ili drugakazneno-pravna sankcija djelomi~no izvr{ena, preostali dio sene}e izvr{iti. Ako osuda ili izre~ena kazna za kazneno djelo iz ~lanka 2.ovoga Zakona ima za pravnu posljedicu prestanak ili gubitakodre|enog prava, ili zabranu stjecanja odre|enog prava, pravnaposljedica se ukida.Osuda za kazneno djelo iz ~lanka 2. ovoga Zakona bri{e se izkaznene evidencije.^lanak 5.Odluku o primjeni amnestije iz ~lanka 4. ovoga Zakona usvakom pojedina~nom slu~aju donosi or gan nadle`an upojedinoj fazi kaznenog postupka. Odluku na temelju st. 3., 4., 5.i 6. ~lanka 4. ovoga Zakona donosi sud pred kojim se vodioprvostupanjski postupak.Odluka o primjeni amnestije iz stavka 1. ovog ~lanka donosise po slu`benoj du`nosti u roku od pet dana od dana stupanja nasnagu ovog Zakona.Ako se odluka o primjeni amnestije ne donese po slu`benojdu`nosti u roku iz stavka 2. ovoga ~lanka, osumnji~eni, optu`eni, osu|eni ili osoba ovla{tena prema Zakonu o kaznenom postupkuFederacije Bosne i Hercegovine za podno{enje `albe u imeoptu`enog ili njegov branitelj mo`e podnijeti prijedlog zaprimjenu amnestije. U tom slu~aju, nadle`ni or gan donosi odluku u roku od pet dana od dana kada je prijedlog primljen.^lanak 6.@albu protiv odluke o primjeni amnestije koju je donio sudmo`e podnijeti tu`itelj ako smatra da je odluka u suprotnosti sodredbama ovoga Zakona. Me|utim, tu`itelj ne mo`e podnijeti`albu protiv odluke ako je sud primijenio amnestiju u koristu~initelja kaznenog djela za koje se daje amnestija po ovomZakonu (~lanak 2.) u okviru pravne kvalifikacije kaznenog djelakoju je utvrdio tu`itelj.Ukoliko je odluka o primjeni amnestije donesena poprijedlogu podnesenom sukladno ~lanku 5. stavak 3. ovogaZakona, `albu protiv te odluke mogu podnijeti i osobe ovla{teneza podno{enje prijedloga za primjenu amnestije iz ~lanka 5.stavak 3. ovoga Zakona.@alba se mo`e podnijeti u roku od osam dana od dana dostave odluke.@alba ne odla`e izvr{enje odluke.^lanak 7.U postupku primjene amnestije sukladno ovom Zakonuprimjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku FederacijeBosne i Hercegovine na sva pitanja koja nisu ure|ena ovimZakonom.^lanak 8.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u"Slu`benim novinama Federacije BiH".PredsjedateljDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, v. r.PredsjedateljZastupni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, v. r.Na osnovu ~lana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[EWU ZAKONA O AMNESTIJI ZAIZBJEGAVAWE OBAVEZE SLU@EWA VOJNOG ROKAProgla{ava se Zakon o amnestiji za izbjegavawe obavezeslu`ewa vojnog roka koji je donio Parlament Federacije BiHna sjednici Predstavni~kog doma od 28. juna 2006. godine i nasjednici Doma naroda od 12. jula 2006. godine.Broj 01-02-537/0624. jula 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, s. r. ZAKONO AMNESTIJI ZA IZBJEGAVAWE OBAVEZESLU@EWA VOJNOG ROKA^lan 1.Ovim Zakonom daje se oslobo|ewe od krivi~nog gowewa(abolicija) i potpuno ili djelimi~no oslobo|ewe odizvr{ewa kazne ili druge krivi~no-pravne sankcije, ukidawepravnih posqedica osude i brisawe osude (u daqwem tekstu:amnestija) za izbjegavawe obaveze slu`ewa vojnog roka svimlicima koja su podlijegala obavezi slu`ewa vojnog roka ili sukao regruti na odslu`ewu vojnog roka odbili da prime iliupotrijebe oru`je.Ciq ovog Zakona je da se sprije~i provo|ewe istrage, da seomogu}i obustavqawe istrage ili presuda kojom se optu`baodbija, ili oslobo|ewe od izvr{ewa kazne i ostalihkrivi~no-pravnih sankcija, ukidawe pravnih posqedica osudei brisawe osude iz krivi~ne evidencije za krivi~na djela iz~lana 2. ovog Zakona.^lan 2.Ovim Zakonom se daje amnestija za slijede}a krivi~nadjela, ako je u~inilac lice koje je podlijegalo obavezi slu`ewavojnog roka ili regrut na odslu`ewu vojnog roka: 1)odbijawe primawa i upotrebe oru`ja iz ~lana 400. stav2. Krivi~nog zakona Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03,21/04, 69/04 i 18/05) (u daqwem tekstu: KZ FBiH iz 2003.godine) i krivi~no djelo sa istim obiqe`jimapropisano drugim primjewivim krivi~nim zakonom i 2)neodazivawe pozivu i izbjegavawe vojne slu`be iz ~lana409. KZ FBiH iz 2003. godine i ~lana 382. Krivi~nogzakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`benenovine Federacije BiH", br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00,59/02 i 19/03) (u daqwem tekstu: KZ FBiH iz 1998.godine), te krivi~no djelo sa istim obiqe`jimapropisano drugim primjewivim krivi~nim zakonom.Amnestija se daje i za slijede}a krivi~na djela, bez obzirana lice u~inioca: protivzakonito oslobo|ewe od vojne slu`beiz ~lana 411. KZ FBiH iz 2003. godine i ~lana 384. KZ FBiH iz1998. godine, te krivi~no djelo sa istim obiqe`jima propisano drugim primjewivim krivi~nim zakonom, ako je djelo imalo zaciq oslobo|ewe od du`nosti ili raspore|ivawe na lak{udu`nost lica koje je podlijegalo obavezi slu`ewa vojnog roka.^lan 3.Amnestija se odnosi na krivi~na djela iz ~lana 2. ovogZakona u~iwena u periodu od 01. januara 1991. godine do 01.januara 2006. godine.Nakon 31. decembra 2005. godine za djela iz ~lana 2. ovogZakona ne}e se preduzimati krivi~no gowewe.^lan 4.Ako krivi~ni postupak za krivi~no djelo iz ~lana 2. ovogZakona nije pokrenut do dana stupawa na snagu ovoga Zakona,ne}e se ni pokrenuti.Ako je krivi~ni postupak za krivi~no djelo iz ~lana 2. ovogZakona pokrenut do dana stupawa na snagu ovog Zakona,primjeni}e se pravila u skladu sa Zakonom o krivi~nompostupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04 i 28/05): 1)ako je istraga u toku, tu`ilac }e narediti da se istragaobustavi i 2)ako je optu`nica potvr|ena, odnosno stupila na snagu,sud }e donijeti presudu kojom se optu`ba odbija.Ako je bilo kome ograni~ena ili oduzeta sloboda kretawa u vezi sa krivi~nim djelom iz ~lana 2. ovog Zakona, oslobodi}ese.Ako je kazna ili druga krivi~no-pravna sankcija zakrivi~no djelo iz ~lana 2. ovog Zakona izre~ena prije stupawana snagu ovog Zakona, ne}e se izvr{iti. Ako je izvr{ewe kazneili druge krivi~no-pravne sankcije u toku ili je kazna ilidruga krivi~no-pravna sankcija djelimi~no izvr{ena,preostali dio se ne}e izvr{iti. Ako osuda ili izre~ena kazna za krivi~no djelo iz ~lana 2.ovog Zakona ima za pravnu posqedicu prestanak ili gubitakodre|enog prava, ili zabranu sticawa odre|enog prava, pravnaposqedica se ukida.Osuda za krivi~no djelo iz ~lana 2. ovog Zakona bri{e se izkrivi~ne evidencije.^lan 5.Odluku o primjeni amnestije iz ~lana 4. ovog Zakona usvakom pojedina~nom slu~aju donosi or gan nadle`an upojedinoj fazi krivi~nog postupka. Odluku na osnovu st. 3., 4.,5. i 6. ~lana 4. ovog Zakona donosi sud pred kojim se vodioprvostepeni postupak.Odluka o primjeni amnestije iz stava 1. ovog ~lana donosise po slu`benoj du`nosti u roku od pet dana od dana stupawa nasnagu ovog Zakona.Ako se odluka o primjeni amnestije ne donese po slu`benojdu`nosti u roku iz stava 2. ovog ~lana, osumwi~eni, optu`eni,osu|eni ili lice ovla{teno prema Zakonu o krivi~nompostupku Federacije Bosne i Hercegovine za podno{ewe`albe u ime optu`enog ili wegov branilac mo`e podnijetiprijedlog za primjenu amnestije. U tom slu~aju, nadle`ni or gan donosi odluku u roku od pet dana od dana kada je prijedlogprimqen.^lan 6.@albu protiv odluke o primjeni amnestije koju je donio sudmo`e podnijeti tu`ilac ako smatra da je odluka u suprotnostisa odredbama ovog Zakona. Me|utim, tu`iteq ne mo`epodnijeti `albu protiv odluke ako je sud primijenio amnestijuu korist u~inioca krivi~nog djela za koje se daje amnestija poovom Zakonu (~lan 2.) u okviru pravne kvalifikacijekrivi~nog djela koju je utvrdio tu`ilac.Ukoliko je odluka o primjeni amnestije donesena poprijedlogu podnesenom u skladu sa ~lanom 5. stav 3. ovog Zakona, `albu protiv te odluke mogu podnijeti i lica ovla{tena zapodno{ewe prijedloga za primjenu amnestije iz ~lana 5. stav 3.ovog Zakona.@alba se mo`e podnijeti u roku od osam dana od danadostavqawa odluke.@alba ne odla`e izvr{ewe odluke.^lan 7.U postupku primjene amnestije u skladu sa ovim Zakonomprimjewuju se odredbe Zakona o krivi~nom postupku Federa-cije Bosne i Hercegovine na sva pitawa koja nisu ure|ena ovimZakonom.^lan 8.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od danaobjavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}iDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.Predsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.Na osnovu ~lana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O AMNESTIJI ZAIZBJEGAVANJE OBAVEZE SLU@ENJA VOJNOGROKAProgla{ava se Zakon o amnestiji za izbjegavanje obavezeslu`enja vojnog roka koji je donio Parlament Federacije BiH nasjednici Predstavni~kog doma od 28. juna 2006. godine i nasjednici Doma naroda od 12. jula 2006. godine.Broj 01-02-537/0624. jula 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, s. r.ZAKONO AMNESTIJI ZA IZBJEGAVANJE OBAVEZESLU@ENJA VOJNOG ROKA^lan 1.Ovim Zakonom daje se oslobo|enje od krivi~nog gonjenja(abolicija) i potpuno ili djelimi~no oslobo|enje od izvr{enjakazne ili druge krivi~no-pravne sankcije, ukidanje pravnihBroj 42 - Stranica 4284SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 2.8.2006. Srijeda, 2.8.2006.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 42 - Stranica 4285posljedica osude i brisanje osude (u daljnjem tekstu: amnestija)za izbjegavanje obaveze slu`enja vojnog roka svim osobamakoje su podlijegale obavezi slu`enja vojnog roka ili su kao regruti na odslu`enju vojnog roka odbili da prime ili upotrijebe oru`je.Cilj ovog Zakona je da se sprije~i provo|enje istrage, da seomogu}i obustavljanje istrage ili presuda kojom se optu`baodbija, ili oslobo|enje od izvr{enja kazne i ostalih krivi~no-pravnih sankcija, ukidanje pravnih posljedica osude i brisanjeosude iz krivi~ne evidencije za krivi~na djela iz ~lana 2. ovogZakona.^lan 2.Ovim Zakonom se daje amnestija za slijede}a krivi~na djela,ako je u~initelj osoba koja je podlijegala obavezi slu`enja vojnogroka ili regrut na odslu`enju vojnog roka: 1)odbijanje primanja i upotrebe oru`ja iz ~lana 400. stav 2.Krivi~nog zakona Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03,21/04, 69/04 i 18/05) (u daljnjem tekstu: KZ FBiH iz2003. godine) i krivi~no djelo sa istim obilje`jimapropisano drugim primjenjivim krivi~nim zakonom i 2)neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne slu`be iz ~lana409. KZ FBiH iz 2003. godine i ~lana 382. Krivi~nogzakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`benenovine Federacije BiH", br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00,59/02 i 19/03) (u daljnjem tekstu: KZ FBiH iz 1998.godine), te krivi~no djelo sa istim obilje`jima propisanodrugim primjenjivim krivi~nim zakonom.Amnestija se daje i za slijede}a krivi~na djela, bez obzira naosobu u~initelja: protuzakonito oslobo|enje od vojne slu`be iz~lana 411. KZ FBiH iz 2003. godine i ~lana 384. KZ FBiH iz1998. godine, te krivi~no djelo sa istim obilje`jima propisanodrugim primjenjivim krivi~nim zakonom, ako je djelo imalo zacilj oslobo|enje od du`nosti ili raspore|ivanje na lak{u du`nostosobe koja je podlijegala obavezi slu`enja vojnog roka.^lan 3.Amnestija se odnosi na krivi~na djela iz ~lana 2. ovogZakona u~injena u periodu od 01. januara 1991. godine do 01.januara 2006. godine.Nakon 31. decembra 2005. godine za djela iz ~lana 2. ovogZakona ne}e se preduzimati krivi~no gonjenje.^lan 4.Ako krivi~ni postupak za krivi~no djelo iz ~lana 2. ovogZakona nije pokrenut do dana stupanja na snagu ovoga Zakona,ne}e se ni pokrenuti.Ako je krivi~ni postupak za krivi~no djelo iz ~lana 2. ovogZakona pokrenut do dana stupanja na snagu ovog Zakona,primijenit }e se pravila u skladu sa Zakonom o krivi~nompostupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04 i 28/05): 1)ako je istraga u toku, tu`itelj }e narediti da se istragaobustavi i 2)ako je optu`nica potvr|ena, odnosno stupila na snagu, sud }e donijeti presudu kojom se optu`ba odbija.Ako je bilo kome ograni~ena ili oduzeta sloboda kretanja uvezi sa krivi~nim djelom iz ~lana 2. ovog Zakona, oslobodit }e se.Ako je kazna ili druga krivi~no-pravna sankcija za krivi~nodjelo iz ~lana 2. ovog Zakona izre~ena prije stupanja na snaguovog Zakona, ne}e se izvr{iti. Ako je izvr{enje kazne ili drugekrivi~no-pravne sankcije u toku ili je kazna ili drugakrivi~no-pravna sankcija djelomi~no izvr{ena, preostali dio sene}e izvr{iti. Ako osuda ili izre~ena kazna za krivi~no djelo iz ~lana 2.ovog Zakona ima za pravnu posljedicu prestanak ili gubitakodre|enog prava, ili zabranu sticanja odre|enog prava, pravnaposljedica se ukida.Osuda za krivi~no djelo iz ~lana 2. ovog Zakona bri{e se izkrivi~ne evidencije.^lan 5.Odluku o primjeni amnestije iz ~lana 4. ovog Zakona usvakom pojedina~nom slu~aju donosi or gan nadle`an upojedinoj fazi krivi~nog postupka. Odluku na temelju st. 3., 4., 5.i 6. ~lana 4. ovog Zakona donosi sud pred kojim se vodioprvostepeni postupak.Odluka o primjeni amnestije iz stava 1. ovog ~lana donosi sepo slu`benoj du`nosti u roku od pet dana od dana stupanja nasnagu ovog Zakona.Ako se odluka o primjeni amnestije ne donese po slu`benojdu`nosti u roku iz stava 2. ovog ~lana, osumnji~eni, optu`eni,osu|eni ili osoba ovla{tena prema Zakonu o krivi~nom postupkuFederacije Bosne i Hercegovine za podno{enje `albe u imeoptu`enog ili njegov branitelj mo`e podnijeti prijedlog zaprimjenu amnestije. U tom slu~aju, nadle`ni or gan donosi odluku u roku od pet dana od dana kada je prijedlog primljen.^lan 6.@albu protiv odluke o primjeni amnestije koju je donio sudmo`e podnijeti tu`itelj ako smatra da je odluka u suprotnosti sodredbama ovog Zakona. Me|utim, tu`itelj ne mo`e podnijeti`albu protiv odluke ako je sud primijenio amnestiju u koristu~initelja krivi~nog djela za koje se daje amnestija po ovomZakonu (~lan 2.) u okviru pravne kvalifikacije krivi~nog djelakoju je utvrdio tu`itelj.Ukoliko je odluka o primjeni amnestije donesena poprijedlogu podnesenom u skladu sa ~lanom 5. stav 3. ovogZakona, `albu protiv te odluke mogu podnijeti i osobe ovla{teneza podno{enje prijedloga za primjenu amnestije iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona.@alba se mo`e podnijeti u roku od osam dana od dana dostave odluke.@alba ne odla`e izvr{enje odluke.^lan 7.U postupku primjene amnestije u skladu sa ovim Zakonomprimjenjuju se odredbe Zakona o krivi~nom postupku FederacijeBosne i Hercegovine na sva pitanja koja nisu ure|ena ovimZakonom.^lan 8.Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}iDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.Predsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.489Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O PRIVATIZACIJI PODUZE]AProgla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oprivatizaciji poduze}a koji je donio Parlament Federacije BiH nasjednici Zastupni~kog doma od 19. srpnja 2006. godine i nasjednici Doma naroda od 25. srpnja 2006. godine.Broj 01-02-552/0628. srpnja 2006. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i}, v. r.ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPRIVATIZACIJI PODUZE]A^lanak 1.U Zakonu o privatizaciji poduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01,27/02, 33/02, 28/04 i 44/04) u ~lanku 3. stavak 1. iza rije~i: "igarana sre}u" veznik "i" se zamjenjuje zarezom, a iza rije~i: "vojneopreme" dodaju se rije~i: "veterinarske djelatnosti i komunalnihdjelatnosti".Iza stavka 2. dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase:"Poduze}a iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu se privatizirati poposebnim propisima.Dio dr`avnog kapitala ili ukupan dr`avni kapital upoduze}ima iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se izuzeti izprivatizacije.
Zakon o izmjeni Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 68/05 07.12.2005 SN FBiH 85/21, SN FBiH 63/14, SN FBiH 43/09, SN FBiH 27/05 registacija poslovnih subjekata,registracija ZAKON O IZMJENI ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 27/05) u ~lanu 86. rije~i: "istekom roka od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona", zamjenjuju se rije~ima: "kada se za to steknu tehni~ki uvjeti, a najkasnije do 31.12.2006. godine."
Zakon o građevinskom zemljištvu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 67/05 30.11.2005 građevinsko zemljište,zemljište Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 67/05 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 67/05 Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 5. januara 2004. godine i na sjednici Doma naroda od 3. decembra 2003. godine. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Matić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimović, s. r. ZAKON O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuju se uslovi i način sticanja prava na zemljištu u gradovima i naseljima gradskog karaktera i drugim područjima predviđenim za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju, vrijeme prestanka tih prava, način korištenja i upravljanja kao i naknade za korištenje ovog zemljišta. Član 2. Gradskim građevinskim zemljištem u smislu ovog zakona smatra se izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je planovima za prostorno uređenje i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/02). Ostalo građevinsko zemljište u smislu ovog zakona je izgrađeno i neizgrađeno zemljište namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju, a koje se nalazi van zona gradskog građevinskog zemljišta, odnosno van gradova i naselja gradskog karaktera. Član 3. Izgradnja gradova i naselja gradskog karaktera na gradskom građevinskom zemljištu i ostalom građevinskom zemljištu obavlja se u skladu sa prostornim planom i smatra se općim interesom. Član 4. Gradsko građevinsko zemljište može biti u državnom i privatnom vlasništvu. Gradskim građevinskim zemljištem u privatnoj svojini smatra se: izgrađeno gradsko građevinsko zemljište i to zemljište ispod objekta i zemljište koje služi za redovnu upotrebu objekta, odnosno zemljište na kojem je do sada postojalo trajno pravo korištenja a prema članu 39., te zemljište iz člana 96. ovoga zakona. Član 5. Na gradskom građevinskom zemljištu mogu se steći i prava određena zakonom. Član 6. Općina upravlja i raspolaže gradskim građevinskim zemljištem u državnoj svojini na način i pod uslovima predviđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Član 7. Gradsko građevinsko zemljište u privatnom vlasništvu je u prometu. Gradskim građevinskim zemljištem u privatnoj svojini raspolažu vlasnici, samo uz ograničenja i pod uvjetima propi- sanim drugim relevantnim zakonima. Član 8. Uređenje gradskog građevinskog zemljišta u državnoj svojini do privođenja namjeni, općina može povjeriti privrednom društvu ili drugom pravnom licu koje ispunjava uslove za obavljanje tih poslova u skladu sa važećim zakonom. Općina ne može prenijeti na drugo pravno lice pravo dodjeljivanja gradskog građevinskog zemljišta na korištenje. Član 9. Pravni poslovi o otuđenju, prenosu, opterećenju i zakupu gradskog građevinskog zemljišta zaključeni protivno ograničenjima koja su propisana ovim zakonom, ništavi su. Član 10. Zaštita prava na gradskom građevinskom zemljištu ostvaruje se u postupku pred redovnim sudom, ako zakonom nije drukčije određeno. Član 11. Gradskim građevinskim zemljištem u državnom vlasništvu može se raspolagati samo na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovoga zakona. II - GRADSKO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE Član 12. Gradsko građevinsko zemljište određuje općinsko vijeće i može se odrediti kao: 1. zemljište koje je pretežno izgrađeno i kao takvo čini prostorno funkcionalnu cjelinu u gradu i naselju gradskog karaktera; 2. zemljište obuhvaćeno granicama urbanističkog plana grada, odnosno naselja gradskog karaktera koje je predviđeno za proširenje grada, odnosno naselja; 3. zemljište na drugim područjima predviđenim za stambenu i drugu izgradnju (prigradska naselja ili druga veća naselja, rekreaciono-turistički centri, područja namijenjena za izgradnju kuća za odmor i oporavak i druge slične namjene). Kao gradsko građevinsko zemljište iz alineja 1. i 2. prethodnog stava može se odrediti samo zemljište za koje je donesen prostorni plan ili urbanistički plan, prema kome će se izgradnja i uređenje zemljišta koja je predviđena srednjoročnim planom općine, u cjelini ili većim dijelom izvršiti najkasnije u roku od pet godina. Zemljište iz alineje 3. stav 1. ovog člana može se odrediti kao gradsko građevinsko zemljište samo ako je za to područje donesen prostorni plan prema kome će se izgradnja i uređenje zemljišta koja je predviđena srednjoročnim planom općine, u cjelini ili u pretežnom dijelu izvršiti u roku od pet godina. Član 13. Prije donošenja odluke o utvrđivanju gradskog građevinskog zemljišta koje je prethodno korišteno u poljoprivredne svrhe, općinsko vijeće će pribaviti saglasnost nadležnog Ministarstva. Član 14. Odluka o određivanju gradskog građevinskog zemljišta sadrži detaljan opis granice obuhvaćenog zemljišta i podatke o parcelama i vlasnicima iz katastra nekretnina, odnosno podatke iz zemljišne knjige ili iz katastra nekretnina na području koje nema katastar nekretnina, odnosno zemljišnu knjigu. Sastavni dio odluke iz prethodnog stava je kopija katastarskog plana u koju su ucrtane sve parcele obuhvaćene tom odlukom. Odluka iz stava 1. ovoga člana dostavlja se na provedbu nadležnom sudu koji vodi zemljišne knjige, odnosno katastru. Član 15. Odlukom o određivanju gradskog građevinskog zemljišta ne mijenja se oblik svojine na zemljištu koje se određuje kao gradsko građevinsko zemljište. Član 16. Općinsko vijeće može neizgrađeno građevinsko zemljište u državnoj svojini dodjeljivati fizičkim i pravnim licima na korištenje radi izgradnje trajnih građevina u skladu sa prostornim planom. Prije dodjele građevinskog zemljišta, općinsko vijeće će pribaviti mišljenje javnog pravobranioca kojim se potvrđuje da je predložena dodjela u skladu sa važećim zakonima te da su procedure koje predviđa ovaj zakon ispoštovane u cijelosti. Nadležni pravobranilac je dužan u roku od 15 dana od dostavljenog nacrta odluke dostaviti svoje mišljenje. Općinsko vijeće može izuzeti gradsko građevinsko zemljište u privatnoj svojini u postupku eksproprijacije. Prije izuzimanja zemljišta iz prethodnog stava ovog člana, općinsko vijeće će ponuditi ranijem vlasniku zemljišta da se izjasni da li će koristiti pravo prvenstva u gradnji objekta u skladu sa prostornim planom. Član 17. Pravo korištenja zemljišta radi građenja ovlašćuje njegovog nosioca da na gradskom građevinskom zemljištu izgradi građevinu prema uslovima određenim u odobrenju za građenje u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. Pravo korištenja zemljišta radi građenja koje je stekao raniji vlasnik zemljišta na osnovu prvenstvenog prava može se prenijeti na krug lica utvrđen čl. 36. i 37. ovog zakona a na osnovu naslijeđa to pravo prelazi na ovdje određeni krug zakonskih nasljednika u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju - "Prečišćeni tekst" ("Službeni list SR BiH", br. 7/80 i 15/80). Član 18. Privredno društvo i drugo pravno lice može prenijeti neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište radi privođenja trajnoj namjeni predviđenoj odgovarajućim planom (u daljnjem tekstu: trajna namjena), samo na općinu. Prenos zemljišta, iz prethodnog stava, vrši se bez naknade ili uz naknadu samo do visine vrijednosti ulaganja u zemljište koje se prenosi. Član 19. Oblik i površina parcele gradskog građevinskog zemljišta može se mijenjati samo u skladu sa postupkom privođenja zemljišta namjeni, na osnovu prostornog plana ili plana parcelacije. III - PRAVA RANIJIH VLASNIKA NA GRADSKOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU Član 20. Na neizgrađenom gradskom građevinskom zemljištu u državnoj svojini raniji vlasnik ima sljedeća prava: privremeno pravo korišćenja neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta do preuzimanja (u daljnjem tekstu: privremeno pravo korišćenja zemljišta); prvenstveno pravo korišćenja neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta radi građenja (u daljnjem tekstu: prvenstveno pravo korišćenja zemljišta radi građenja). Ranijim vlasnikom neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, koje je državna svojina, smatra se: lice koje je u vrijeme prelaska građevinskog zemljišta u društvenu, sada državnu svojinu imalo uknjiženo pravo svojine u katastru nekretnina, odnosno zemljišnim knjigama; lice za koje se utvrdi da je bilo vlasnik u vrijeme prelaska građevinskog zemljišta u društvenu, sada državna svojina; lice na koje je raniji vlasnik do dana prelaska građevinskog zemljišta u društvenu, sada državnu svojinu prenio pravo korišćenja građevinskog zemljišta na osnovu ugovora na kome su pravovaljani potpisi ovjereni od nadležnog organa, ili ako je ugovorena cijena isplaćena preko banke, odnosno putem pošte, ili ako je sticalac plaćao porez odnosno doprinos na to zemljište. a) Privremeno pravo korištenja zemljišta Član 21. Raniji vlasnik, odnosno nosilac privremenog prava korišćenja zemljišta, ima pravo da koristi sve do preuzimanja iz njegovog posjeda neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište na način kojim se ne otežava privođenje zemljišta trajnoj namjeni. Nosilac privremenog prava korišćenja zemljišta može uz odobrenje nadležnog općinskog organa uprave da na tom zemljištu podigne privremenu građevinu za svoje potrebe. Nosilac privremenog prava korišćenja zemljišta može i drugome ustupiti na privremeno korišćenje neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište ali samo za poljoprivrednu obradu. Član 22. Pravne odnose u pogledu korišćenja neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, u slučaju spora između više nosilaca privremenog prava korišćenja zemljišta, uređuje nadležni sud bez promjene oblika i veličine katastarske parcele. U slučaju spora oko uređenja međa na gradskom građe- vinskom zemljištu koje je privedeno namjeni u skladu sa prostornim planom rješava općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove. Član 23. Raniji vlasnik može privremeno pravo korištenja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu prenijeti samo na bračnog druga, potomke, usvojenu djecu i njihove potomke, roditelje i usvojitelje. Bračni drug, potomci, usvojena djeca i njihovi potomci, roditelji i usvojitelji mogu na način predviđen zakonom prenositi privremeno pravo korištenja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu samo na svoje potomke, usvojenu djecu i bračnog druga. Privremeno pravo korištenja zemljišta nasljeđuju zakonski nasljednici ranijeg vlasnika, kao i zakonski nasljednici lica na koje je raniji vlasnik prenio to pravo na način predviđen zakonom. Odredbe prethodnih stavova ovog člana primjenjuju se i na ranije vlasnike zemljišta koje je postalo društvena svojina po ranijim propisima, kao i na lica iz člana 20. stav 2. ovog zakona. Član 24. Općinsko vijeće donosi rješenje o preuzimanju iz posjeda neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta radi privođenja trajnoj namjeni, odnosno radi uređenja za građenje. U postupku preuzimanja zemljišta, saslušat će se raniji vlasnik, odnosno nosilac privremenog prava korištenja zemljišta. Protiv rješenja o preuzimanju zemljišta ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor. Član 25. Raniji vlasnik neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta u državnoj svojini odnosno nosilac privremenog prava korištenja zemljišta i prije donošenja rješenja o preuzimanju zemljišta može ponuditi neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište općini, a općina ima prvenstveno pravo preuzimanja tog zemljišta. Ukoliko općinsko vijeće ne prihvati ponudu iz prethodnog stava, raniji vlasnik može prenijeti pravo korištenja na treća lica ali ne po nižoj cijeni od one koja je ponuđena općini. Član 26. Ako je gradsko građevinsko zemljište prešlo u posjed fizičkog ili pravnog lica bez pravnog osnova, a raniji vlasnik u roku od pet godina od saznanja za gubitak posjeda, odnosno najkasnije u roku od deset godina, ne podnese tužbu odnosno zahtjev da mu se zemljište vrati ili plati naknada, gubi privremeno pravo korištenja zemljišta bez prava na naknadu. Gubitak privremenog prava korištenja iz razloga navedenih u prethodnom stavu utvrđuje rješenjem općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove. Pravo iz prethodnog stava ne gubi se ako je gradsko građevinsko zemljište prešlo u posjed fizičkog ili pravnog lica izvršenjem krivičnog djela ili privrednog prestupa. b) Prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja Član 27. Raniji vlasnik ima prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja na građevinskoj parceli čija je trajna namjena izgradnja zgrade na koju po zakonu može imati pravo svojine. Prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja iz prethodnog stava se prenosi i nasljeđuje zajedno sa privremenim pravom korištenja zemljišta. Član 28. U skladu sa odredbama člana 32. ovog zakona, pravni sljednici ranijeg vlasnika koji nije ostvario prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja mogu to pravo ostvariti svaki na po jednoj građevinskoj parceli, ako takvih parcela ima dovoljno. Član 29. Zahtjev za ostvarenje prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja raniji vlasnik, odnosno njegovi pravni sljednici, mogu podnijeti najkasnije prilikom njihovog saslušanja u postupku preuzimanja gradskog neizgrađenog građevinskog zemljišta. O zahtjevu za ostvarenje prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja rješava općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove. Organ iz prethodnog stava ovog člana će i prije pokretanja postupka za preuzimanje neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, pozvati ranijeg vlasnika da se izjasni da li traži ostvarenje prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja, pa ako vlasnik to zatraži svoje pravo će ostvariti u skladu sa čl. 27. i 28. ovog zakona. Član 30. Prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja ima raniji vlasnik neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta koje obuhvata više od polovine površine građevinske parcele i ako ukupna površina zemljišta koje je bilo u njegovom vlasništvu nije manja od površine građevinske parcele. Ranijem vlasniku neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta koji nije mogao ostvariti prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja zbog toga što ne ispunjava prvi uslov iz prethodnog stava ili zbog toga što na tom zemljištu nije predviđena izgradnja porodičnih stambenih zgrada, po njegovom zahtjevu, može općinsko vijeće bez konkursa, pod uslovima koji su utvrđeni njenom odlukom, dodijeliti radi građenja drugu građevinsku parcelu. Po zahtjevu iz prethodnog stava rješava općinsko vijeće. Član 31. Ako gradsko građevinsko zemljište obuhvata onoliko građevinskih parcela koliko ima ranijih suvlasnika, svaki od njih ima prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja na po jednoj građevinskoj parceli pod uslovom da njegov idealni dio nije manji od površine pojedinačne građevinske parcele ili ako građevinske parcele obuhvataju više od polovine površine zemljišta koje je bilo u njihovom suvlasništvu. Član 32. Ako gradsko građevinsko zemljište obuhvata samo jednu građevinsku parcelu a nijedan raniji suvlasnik prema svom idealnom dijelu po odredbama ovog zakona ne ispunjava opće uslove za sticanje prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja, ovo pravo se utvrđuje prema sporazumu ranijih suvlasnika. Raniji suvlasnici mogu se sporazumjeti da se prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja prizna jednom, većem broju suvlasnika ili svim suvlasnicima, ako je na toj parceli dozvoljena izgradnja zgrade koju bi oni po zakonu mogli imati u vlasništvu. Ako raniji suvlasnici ne postignu sporazum prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja ostvaruje se prema odredbama Zakona o vlasničko-pravnim odnosima ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/98). Član 33. Ako neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište ne obuhvata toliko građevinskih parcela koliko ima ranijih suvlasnika, prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja imaju oni raniji suvlasnici koji ispunjavaju uslove iz člana 31. ovog zakona. Član 34. Ako uslove iz člana 31. ovog zakona ne ispunjava ni jedan raniji suvlasnik ili ih ne ispunjava onoliko ranijih suvlasnika koliko ima grđevinskih parcela, na njih se primjenjuju odredbe člana 32. ovog zakona. Odredbe člana 32. ovog zakona primjenjuju se i u slučaju kada uslove iz člana 31. ovog zakona ispunjava više ranijih suvlasnika nego što ima građevinskih parcela. Član 35. Ako građevinske parcele, koje su bile u suvlasništvu, ne obuhvataju više od polovine zemljišta ili ako na zemljištu nije predviđena izgradnja porodičnih stambenih zgrada shodno se primjenjuju odredbe člana 30. st. 2. i 3. ovog zakona. Odredbe prethodnog stava se primjenjuju i u slučaju kada zbog manjeg broja građevinskih parcela nije priznato prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja svim ranijim suvlasnicima koji ispunjavaju uslove iz člana 31. ovog zakona. Član 36. Ostvareno prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja raniji vlasnik može prenijeti pravnim poslom samo na bračnog druga, potomke, usvojenike i njihove potomke, roditelje i usvojitelje u skladu sa zakonom. Bračni drug, potomci, usvojenici i njihovi potomci, roditelji i usvojitelji mogu pravo iz prethodnog stava prenijeti pravnim poslom samo na svoje potomke i usvojenike i na bračnog druga. Član 37. Prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja nasljeđuju pod općim uslovima, samo oni zakonski nasljednici koji su članovi porodičnog domaćinstva ranijeg vlasnika, odnosno lica iz člana 36. stav 1. Potomci, usvojenici i njihovi potomci, roditelji i usvojitelji nasljeđuju prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja koje je raniji vlasnik stekao na osnovu prvenstvenog prava i kad nisu članovi porodičnog domaćinstva. Ako pravo iz prethodnih stavova naslijedi više lica, shodno se primjenjuju odredbe člana 32. ovog zakona. Odredbe prethodnih stavova primjenjuju se i na ranije vlasnike zemljišta koje je postalo državna, ranije društvena svojina po ranijim propisima, kao i na lica iz člana 20. stav 2. ovog zakona. Član 38. Lice koje je steklo pravo korištenja zemljišta radi građenja na osnovu prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja iz prethodnog člana, odnosno njegov pravni sljednik, može uz saglasnost Općinskog vijeća zaključiti ugovor o zajedničkoj izgradnji sa pravnim i fizičkim licem koje ne spada u krug lica iz prethodnog člana ukoliko po ugovoru stiče pravo svojine na posebnom dijelu zgrade koji po vrijednosti nije manji od dijela zgrade na kome stiče pravo svojine, odnosno pravo raspolaganja njegov ortak. U slučaju iz prethodnog stava, svaki etažni vlasnik zgrade stiče pravo zajedničkog vlasništva na zemljištu pod zgradom i zemljištu koje služi za njenu redovnu upotrebu, u skladu sa namjenom zemljišta i posebnih dijelova zgrade. c) Prenošenje trajnog prava korištenja u privatno vlasništvo Član 39. Vlasnik zgrade ili posebnog dijela zgrade stupanjem na snagu ovoga zakona stiče pravo vlasništva na zemljištu, pod zgradom i na onoj površini zemljišta koje je prostornim planom ili planom parcelizacije utvrđeno da služi za redovnu upotrebu zgrade, izuzev slučajeva koji su predmet revizije u skladu sa čl. 87. do 92. prijelaznih odredaba ovoga zakona. Ako prostornim planom ili planom parcelacije nije utvrđena površina zemljišta koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu površinu utvrđuje rješenjem općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove uz pribavljeno mišljenje općinskog organa uprave nadležnog za poslove urbanizma. Član 40. Ako su prostornim planom ili planom parcelacije obrazovane nove građevinske parcele, općinsko vijeće može, u svrhu utvrđivanja prava korištenja zemljišta radi građenja u korist drugog lica, izuzeti dio zemljišta koje je bilo u sastavu izgrađene građevinske parcele, ako se time ne smanjuje površina zemljišta koje je neophodno za redovnu upotrebu izgrađene zgrade. Zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu izgrađene zgrade u smislu prethodnog stava, a koje nije određeno prostornim planom ili planom parcelacije, određuje se na način propisan u članu 39. stavu 2. Član 41. Pravo svojine na gradskom građevinskom zemljištu može se prenijeti, otuđiti, naslijediti ili opteretiti samo zajedno sa zgradom. U slučaju eksproprijacije zgrade, rješenjem o eksproprijaciji utvrđuje se da ranijem vlasniku prestaje pravo svojine na zemljištu pod zgradom i zemljištu koje je služilo za redovnu upotrebu zgrade. IV - PRAVA PRIVREDNIH DRUŠTAVA I DRUGIH PRAVNIH LICA NA NEIZGRAĐENOM GRADSKOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU Član 42. Privredna društva i druga pravna lica imaju prvenstveno pravo građenja na gradskom građevinskom zemljištu na kojem imaju pravo korištenja u skladu sa prostornim planom. Član 43. Na neizgrađenom građevinskom zemljištu koje koriste privredno društvo i druga pravna lica, shodno se primjenjuju čl. 21., 24., 25. i 42. ovog zakona. V - UPRAVLJANJE I RASPOLAGANJE GRADSKIM GRAĐEVINSKIM ZEMLJIŠTEM a) Sticanje prava korištenja zemljišta radi građenja Član 44. Općinsko vijeće dodjeljuje neizgrađeno gradsko građevin- sko zemljište radi izgradnje građevina uz pravičnu naknadu. Član 45. Gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje se na korištenje radi građenja na osnovu javnog konkursa koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja, pod uslovima, na način i u postupku propisanim ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima. Neposrednom pogodbom gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje se na korištenje za izgradnju: i.) vojnih objekata i objekata za službene potrebe državnih organa (nije moguća dodjela u cilju stambene izgradnje); ii.) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava; iii.) objekata komunalne infrastrukture. Fizičkim osobama se ne može dodjeljivati gradsko građevinsko zemljište neposrednom pogodbom. Izuzetno, fizičkom licu se može dodijeliti neposrednom pogodbom druga parcela u postupku naknade za eksproprisano i izuzeto zemljište u skladu sa ovim zakonom. Član 46. Uslovi i način dodjele gradskog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja, kao i postupak i kriteriji za određivanje prava prvenstva na konkursu, odnosno neposredne pogodbe, uređuju se odlukom općinskog vijeća u skladu sa programom stambene i ostale izgradnje u općini. Odlukom iz prethodnog stava propisuju se bliža mjerila za određivanje naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje i za određivanje naknade za stvarne troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta. Odlukom iz stava 1. ovog člana određuju se pojedini poslovi koje vrši ovlašteno pravno lice (provođenje konkursa, zaključivanje ugovora i sl.) Ako se gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje na korištenje radi građenja na osnovu konkursa, mjerila za određivanje prvenstva moraju biti u skladu sa utvrđenom politikom stambene i druge izgradnje u općini i obezbjeđivati racionalno korištenje gradskog građevinskog zemljišta, kao i ostvarivanje drugih općih interesa u izgradnji i uređenju prostora. Gradsko građevinsko zemljište u državnom vlasništvu neće se prioritetno dodjeljivati licima ili članovima njihovog porodičnog domaćinstva koji su bili nosioci stanarskih prava ili vlasnici imovine koja se koristila u stambene svrhe na dan 30. aprila 1991. godine. Kada se gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje na korištenje radi građenja građanima na osnovu javnog konkursa za izgradnju porodičnih stambenih zgrada, pored mjerila iz prethodnog stava mogu se uzeti u obzir stambene potrebe lica koja učestvuju na konkursu, njihovo socijalno stanje, primanja, broj članova porodice i sl. Konkursna komisija neće ni uzeti u razmatranje prijavu za dodjelu građevinskog zemljišta niti dodjeliti zemljište u skladu sa ovim zakonom uz koju nije priložen dokaz da podnosilac prijave odnosno član njegovog porodičnog domaćinstva iz 1991. godine ne koristi imovinu za koju je podnesen zahtjev za povrat shodno Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, 38/98, 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 31/01 i 56/01) i Zakona o prestanku primjene zakona o privremeno napuštenim nekretninama u svojini građana Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, 29/98, 27/99, 43/99, 31/01, 56/01, 15/02). Član 47. Građevinska parcela može se dodijeliti na korištenje radi građenja i za potrebe više lica koja po ugovoru o zajedničkoj izgradnji stiču pravo svojine pod uslovima iz člana 46. ovog zakona. Ugovor iz prethodnog stava ne proizvodi pravno djejstvo ako potpisi ugovarača nisu ovjereni kod organa nadležnog za ovjeru potpisa. Član 48. Organ koji je općinsko vijeće ovlastilo da provodi javni konkurs dostavit će zaključak o rezultatu konkursa svim učesnicima konkursa u roku od osam dana po zaključenju konkursa. Nakon proteka roka od osam dana organ koji provodi konkurs dostavlja zaključak o rezultatu konkursa sa prigovorima učesnika konkursa općinskom vijeću radi donošenja rješenja o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja. Učesnici konkursa mogu u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključaka o rezultatu konkursa izjaviti prigovor protiv tog zaključka općinskom vijeću. Protiv rješenja o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor. b) Gubitak prava korištenja zemljišta radi građenja Član 49. Fizičko odnosno pravno lice, gubi pravo korištenja zemljišta radi građenja ako u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o dodjeli zemljišta na korištenje radi građenja ne podnese zahtjev da mu se izda odobrenje za građenje, odnosno ako u roku od jedne godine od izdavanja odobrenja za građenje ne izvede pretežan dio radova na građevini tj. izgradnju sa prvom nadzemnom stropnom konstrukcijom. Rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta koja su u suprotnosti sa odredbama člana 46. smatraju se ništavnima, a fizičko lice kome je u skladu sa tim rješenjem dodijeljeno građevinsko zemljište gubi sva uknjižena prava korištenja u skladu sa članom 50. ovog zakona. Član 50. Gubitak prava korištenja zemljišta radi građenja iz razloga predviđenih u prethodnom članu utvrđuje rješenjem općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove. Na osnovu rješenja iz prethodnog stava briše se u katastru nekretnina, odnosno u zemljišnoj knjizi upisano pravo korištenja zemljišta radi građenja i uspostavlja se ranije stanje upisa. Član 51. U slučaju prestanka prava korištenja zemljišta radi građenja po odredbama prethodnog člana, općina je dužna platiti licu kojem je to pravo prestalo građevinsku vrijednost nedovršene zgrade i naknadu za troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta utvrđene po odredbama Zakona o eksproprijaciji Federacije BiH ("Službeni list SRBiH", br. 12/87, 38/89 i 3/93) i naknadu za zemljište u momentu prestanka ovog prava. Član 52. Nosilac prava korištenja zemljišta radi građenja koji odustane od namjere da gradi zgradu dužan je vratiti zemljište općini. Gubitak prava korištenja zemljišta radi građenja iz razloga predviđenog u prethodnom stavu utvrđuje rješenjem općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove. U slučaju iz stava 1. ovog člana nosilac prava korištenja zemljišta radi građenja ima pravo na naknadu za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište i za troškove uređenja zemljišta u visini njihove vrijednosti u vrijeme vraćanja zemljišta općini. Član 53. Kada se na gradskom građevinskom zemljištu, dodijeljenom po stupanju na snagu ovog zakona, izgradi građevina u skladu sa važećim zakonima, prestaje pravo korištenja zemljišta radi građenja i stiče se pravo vlasništva. c) Raspolaganje nedovršenom zgradom na gradskom građevinskom zemljištu Član 54. U pogledu prometa, opterećivanja i nasljeđivanja nedovršene zgrade koja se nalazi na gradskom građevinskom zemljištu važe odredbe ovog zakona o ograničenju prometa, opterećivanja i nasljeđivanja ostvarenog prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja i prava korištenja zemljišta radi građenja. Nedovršenom zgradom, u smislu ovog zakona, smatra se zgrada na kojoj je završena faza prvog horizontalnog zatvaranja prostora do faze odobrenja za upotrebu prema odredbama Zakona o prostornom uređenju. Nedovršena zgrada može se uz saglasnost općinskog vijeća otuđiti ako je nosilac ostvarenog prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja, odnosno prava korištenja zemljišta radi građenja, bio spriječen opravdanim razlozima da nastavi građenje (teška i trajna bolest, smrt člana porodice, smanjenje broja članova porodice, razvod braka, preseljenje u drugo mjesto i sl). U slučaju iz prethodnog stava, upis prava korišćenja na kupca izvršit će se na osnovu kupoprodajnog ugovora i saglasnosti općinskog vijeća. Ako općinsko vijeće ne da saglasnost za otuđenje nedovršene zgrade na traženje nosioca prava korištenja zemljišta radi građenja ili njegovog pravnog nasljednika, općina je dužna preuzeti zemljište sa nedovršenom zgradom i platiti naknadu prema odredbama člana 51. ovog zakona u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za pribavljanje saglasnosti iz prethodnog stava. VI - OGRANIČENJE PRAVA KORIŠTENJA GRADSKOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA a) Stvarne služnosti Član 55. U skladu sa prostornim planom ili planom parcelacije na gradskom građevinskom zemljištu i na građevinama koje su podignute na tom zemljištu mogu se ustanoviti stvarne služnosti. Do donošenja planova iz prethodnog stava, stvarne služnosti u oblasti komunalne infrastrukture mogu se ustanoviti na osnovu odluke općinskog vijeća. Rješenje o ustanovljenju stvarnih služnosti donosi općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove. b) Privremeno zauzimanje Član 56. Gradsko građevinsko zemljište koje je potrebno radi izgradnje građevine ili za izvođenje drugih radova na susjednom zemljištu može se privremeno zauzeti. Rješenjem o privremenom zauzimanju, koje donosi općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove, određuje se svrha i trajanje privremenog zauzimanja gradskog građevinskog zemljišta. Žalba izjavljena protiv rješenja iz prethodnog stava ne odlaže izvršenje rješenja. c) Pripremne radnje Član 57. Radi priprema za provođenje eksproprijacije građevina, odnosno uređenja gradskog građevinskog zemljišta, dozvolit će se na gradskom građevinskom zemljištu vršenje potrebnih pripremnih radnji (premjeravanje i ispitivanje zemljišta, pribavljanje podataka o građevinama, nasadima i sl). U rješenju o dozvoli vršenja pripremnih radnji koje donosi općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove, će se navesti pripremne radnje i rok za njihovo izvršenje. Žalba izjavljena protiv rješenja iz prethodnog stava ne odlaže izvršenje rješenja. d) Naknada Član 58. U slučaju ustanovljenja prava služnosti, privremenog zauzimanja gradskog građevinskog zemljišta, odnosno vršenja pripremnih radnji, naknada se određuje po odredbama Zakona o eksproprijaciji. VII - PROTIVPRAVNO RASPOLAGANJE GRADSKIM GRAĐEVINSKIM ZEMLJIŠTEM Član 59. Pravni poslovi o raspolaganju sa privremenim pravom korištenja zemljišta prvenstvenim pravom korištenja zemljišta radi građenja i pravom korištenja zemljišta radi građenja zaključeni protivno odredbama ovog zakona, kao i ugovori o zajedničkoj izgradnji zaključeni protivno odredbama iz čl. 38. i 48. ovog zakona ništavi su, a prava na gradskom građevinskom zemljištu koja su bila predmet tih ugovora, prestaju bez naknade. U slučajevima iz prethodnog stava nadležni sud utvrđuje ništavost pravnog posla i donosi odluku o predaji zemljišta općini. Sudovi i drugi nadležni organi, čim saznaju da je zaključen ugovor iz stava 1. ovog člana, ili je izvršena bespravna dodjela zemljišta dužni su o tome obavijestiti nadležnog javnog pravobranioca, koji će podnijeti nadležnom sudu tužbu za utvrđivanje ništavosti takvog ugovora ili bespravne dodjele. Član 60. Sud može odlučiti da se ono što je dato za pribavljanje zemljišta na osnovu ništavog pravnog posla iz prethodnog člana u cjelini vrati ugovornoj strani ili preda općini, odnosno da se jedan dio vrati ugovornoj strani, a ostatak preda općini. Pri odlučivanju o vraćanju ugovornoj strani ili predaji općini onoga što je dato za pribavljanje zemljišta sud će voditi računa o savjesnosti ugovorne strane, o značaju ugroženog društvenog interesa, kao i načelima morala i prinudnih propisa. Nedovršena zgrada koja je bila predmet ništavog ugovora prelazi u državnu svojinu, a o naknadi sud će odlučiti u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana. VIII - GRAĐENJE BEZ PRAVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA RADI GRAĐENJA NA GRADSKOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU Član 61. Na građevinskom zemljištu u državnoj svojini na kojem je izgrađena zgrada bez prava korišćenja zemljišta radi građenja za koju se može naknadno izdati odobrenje za građenje po odredbama Zakona o prostornom uređenju, općinsko vijeće će utvrditi pravo vlasništva u korist graditelja, odnosno njegovog pravnog sljednika, uz obavezu plaćanja naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište na korišćenje i za uređenje građevinskog zemljišta. Prije utvrđivanja prava vlasništva u skladu sa ovim članom, nadležni općinski organ uprave će raspraviti imovinsko-pravne odnose. IX - NAKNADA Član 62. Fizičko i pravno lice kome je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korišćenje radi građenja, dužno je platiti naknadu za dodijeljeno zemljište i naknadu za troškove uređenja tog zemljišta. Naknadu iz prethodnog stava, osim naknade za preuzeto zemljište dužan je da plati i raniji vlasnik koji je ostvario prvenstveno pravo korišćenja zemljišta radi građenja na gradskom građevinskom zemljištu. Iznos naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište utvrđuje se rješenjem o dodjeli tog zemljišta, a iznos naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se rješenjem o urbanističkoj saglasnosti. Licu kome je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište ne može se izdati odobrenje za građenje, niti se može izvršiti uknjižba prava korišćenja zemljišta radi građenja u katastru nekretnina, odnosno u zemljišnoj knjizi, dok ne podnese dokaz da je platilo naknadu za zemljište i naknadu za uređenje zemljišta. Član 63. Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se prema osnovama i mjerilima propisanim ovim zakonom i odlukom općinskog vijeća. Osnovi i mjerila za određivanje visine naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje, naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta moraju biti razgraničeni i međusobno usklađeni. Sredstva koja se ostvaruju iz naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje, naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta (rente), koriste se za troškove naknade ranijim vlasnicima, za troškove uređenja zemljišta i troškove izrade prostorno-planske dokumentacije. Fizička lica kojima su dodijeljene građevinske parcele bez naknade u periodu od 6. aprila 1992. godine do stupanja na snagu ovog zakona i čija su prijeratna imovinska prava vraćena u skladu sa relevantnim zakonima o povratu imovine iz člana 46. stav 7., izgubit će pravo na oslobađanje od plaćanja naknade za dodjelu zemljišta. Fizička lica koja su izgubila pravo na dodjelu zemljišta bez naknade u skladu sa prethodnim stavom će platiti naknadu u iznosu i roku utvrđenom ovim zakonom. Niko se ne može osloboditi obaveze plaćanja naknade utvrđene ovim zakonom, osim u slučajevima predviđenim čl. 90. i 91. ovog zakona, te se ovim stavljaju van snage sve odluke, uredbe i drugi propisi koje su u suprotnosti sa ovim zakonom. Općina će pokrenuti postupak za izmirenje duga u skladu sa važećim zakonima. a) Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korišćenje Član 64. Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korišćenje obuhvata: 1. plaćenu naknadu namijenjenu za preuzeto zemljište čiji se iznos utvrđuje u skladu sa Zakonom o ekproprijaciji; 2. naknada iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a koje nisu rezultat ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnina - renta. Visina naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje utvrđuje se rješenjem o dodjeli zemljišta na korištenje radi građenja. Član 65. Gradsko građevinsko zemljište prema pogodnostima iz člana 64. stava 1. tačke 2., dijeli se najviše na šest zona. Zone se utvrđuju na osnovu položaja zemljišta, stepena opremljenosti zemljišta komunalnim objektima i instalacijama, saobraćajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stepena pokrivenosti objektima za zdravstvenu zaštitu, školstvo, kulturu i dječiju zaštitu, prirodnih i ekoloških uslova korišćenja zemljišta, kao što su naročito nagib terena, orijentacija, osunčanost, temperatura zraka, vjetrovi i zagađenost vazduha. Član 66. Kao osnovica za izračunavanje visine rente služi prosječna konačna građevinska cijena iz prethodne godine m2 korisne stambene površine na području općine. Prosječnu konačnu građevinsku cijenu utvrđuje odlukom općinskog vijeća svake godine, a najkasnije do 31. marta tekuće godine. Član 67. Prosječna konačna građevinska cijena iz prethodnog stava valorizuje se u toku godine svaka tri mjeseca na osnovu indeksa rasta cijena građevinskih radova u visokogradnji i niskogradnji po sumarnoj metodologiji i podacima koje objavljuje Zavod za statistiku. Član 68. Visina rente po m2 korisne površine građevine koja će se graditi na gradskom građevinskom zemljištu, utvrđuje se u procentu od prosječne konačne građevinske cijene iz stava 1. prethodnog člana, i to kao fiksan procenat rente: prvoj zoni 6%, drugoj zoni 5%, trećoj zoni 4%, četvrtoj zoni 3%, petoj zoni 2%, šestoj zoni 1%. Visinu rente po zonama utvrđuje odlukom općinsko vijeće, polazeći od kriterija iz člana 65. stav 2. ovog zakona. Visina rente za gradsko građevinsko zemljište u državnoj svojini kod dogradnje, nadziđivanja i kod izgradnje pomoćnih objekata utvrđuje se rješenjem o odobrenju za građenje. b) Naknada za preuzeto gradsko građevinsko zemljište Član 69. Raniji vlasnik neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta koje je preuzeto iz njegovog posjeda ima pravo na naknadu. Raniji vlasnik neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta odnosno njegov pravni sljednik stiče pravo na naknadu po pravosnažnosti rješenja o preuzimanju, odnosno nakon davanja izjave o predaji zemljišta općini. Naknadu za preuzeto zemljište plaća općina na čijem se području nalazi zemljište. Naknada se određuje i isplaćuje po odredbama Zakona o eksproprijaciji. c) Naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta Član 70. Naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta obuhvata stvarne troškove pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta kao što je predviđeno prostornim ili urbanističkim planom. Iznos naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se saglasno programu uređenja gradskog građevinskog zemljišta. Član 71. Naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta plaćaju investitori građevine koja se gradi na tom zemljištu, prema jedinici površine objekta za čiju izgradnju se izdaje urbanistička saglasnost. Član 72. Naknada iz člana 71. ovog zakona utvrđuje se rješenjem o urbanističkoj saglasnosti. Ako je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište koje nije uređeno, korisnik tog zemljišta dužan je da izvrši uređenje na cijeloj površini zemljišta saglasno urbanističko-tehničkim i drugim uslovima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti, u kojem slučaju korisnik zemljišta nije dužan da plati naknadu za uređenje zemljišta. Kada je to potrebno, sa korisnikom će se ugovoriti dinamika uređenja gradskog građevinskog zemljišta, kao i obaveze i sankcije za neizvršenje obaveza. Ugovorom će se utvrditi da korisnik plaća naknadu za uređenje cijele površine. d) Naknada za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta Član 73. Odlukom općinskog vijeća kojom se uvodi obaveza plaćanja naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta (renta) određuju se osnovi i mjerila na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade u zavisnosti od pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku: obima i stepena izgrađenosti i uređenosti i položaja zemljišta u naselju, opremljenosti zemljišta komunalnim građevinama i instalacijama, saobraćajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stepena pokrivenosti naselja objektima za zdravstvo, obrazovanje i kulturu i prirodnih uslova korišćenja zemljišta. Mjerilima na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta može se to zemljište kategorisati različito, prema pogodnostima koje pruža i s obzirom na položaj u naseljenom mjestu i određenu namjenu korišćenja (za stanovanje, za proizvodnju ili drugu privrednu djelatnost i kuće u kojima vlasnici stalno ne stanuju, nego ih povremeno koriste za odmor). Odlukom iz stava 1. ovog člana određuju se i način i rokovi plaćanja naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta. Rješenje o određivanju naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta donosi općinski organ uprave nadležan za komunalne poslove, odnosno organizacija koju je općinsko vijeće ovlastilo za obavljanje tih poslova. U slučaju neplaćanja naknada za korištenje građevinskog zemljišta, svoja potraživanja općina ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom. Član 74. Naknada za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta, određuje se u skladu sa odlukom iz člana 73. ovog zakona, prema jedinici površine zemljišta (m2), odnosno prema jedinici izgrađene korisne površine u iznosu od 0,01%. Član 75. Obveznici naknade iz prethodnog člana su vlasnici ili nosioci prava raspolaganja na stambenom, poslovnom ili sličnom prostoru, odnosno fizička i druga pravna lica koja su korisnici gradskog građevinskog zemljišta. Obveznik naknade utvrđuje se na osnovu podataka iz urbanističke ili građevinske dokumentacije, katastra nekretnina odnosno zemljišnih knjiga ili uviđaja na licu mjesta. Vlasnik stana, odnosno nosioc stanarskog prava, kao i zakupac poslovnih prostorija ili neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, dužan je da obvezniku iz stava 1. ovog člana, naknadi iznos naknade, koji nije sadržan u stanarini, odnosno zakupnini. X - OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE Član 76. Ostalo građevinsko zemljište (član 3. tačka 2. ovog zakona) određuje se odlukom općinskog vijeća. Odluka o određivanju ostalog građevinskog zemljišta zasniva se na prostornom planu općine ili prostornom planu posebnog područja koji sadrže granice urbanih i drugih područja na kojima je predviđeno građenje ili vršenje drugih radova urbanističkim planom, urbanističkim redom ili prostornim planom. Odluka iz stava 1. ovog člana može obuhvatiti građevinsko zemljište u državnoj svojini i građevinsko zemljište u privatnoj svojini. Član 77. Odlukom iz prethodnog člana utvrđuju se uslovi i mjerila za razvoj područja koje obuhvata ostalo građevinsko zemljište i određuju njegove granice po prethodno pribavljenom mišljenju mjesnih zajednica i ostalih zainteresovanih pravnih lica. Član 78. Odredbe ovog zakona koje se odnose na gradsko građevinsko zemljište primjenjuju se i na ostalo građevinsko zemljište. Član 79. Ako je građevinsko zemljište određeno odlukom iz člana 76. ovog zakona u državnoj (ranije društvenoj) svojini, privredna društva i druga pravna lica koja upravljaju tim zemljištem imaju pravo da ga koriste za svoje djelatnosti i da raspolažu njime saglasno zakonu u skladu sa potrebama uređenja prostora u tom području i drugim uslovima određenim tom odlukom. Član 80. Izgrađenim i neizgrađenim ostalim građevinskim zemljištem određenim odlukom iz člana 76. ovog zakona, koje je u svojini fizičkih i pravnih lica, vlasnik ima pravo da raspolaže i obavezu da ga koristi na način i pod uslovima određenim zakonom i propisima općine donesenim na osnovu zakona. Na zemljištu iz prethodnog stava mogu se graditi građevine samo pod uslovima određenim zakonom i propisima koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi općina. Član 81. Ako se na ostalom građevinskom zemljištu na kojem postoji pravo vlasništva provodi dioba katastarskih parcela na osnovu nasljeđivanja ili prenosa prava vlasništva pravnim poslom, takva dioba može biti pravni osnov za obrazovanje građevinskih parcela na tom zemljištu, ukoliko dioba nije provedena saglasno propisima o planiranju i uređenju prostora. Član 82. Odlukom općinskog vijeća o pristupanju izradi prostornog plana ili urbanističkog plana, može se potpuno ili djelimično zabraniti promet neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvu fizičkih i pravnih lica, koje će biti obuhvaćeno tim planom, za vrijeme dok se taj plan ne donese, a najduže za dvije godine. Zabrana iz stava 1. se upisuje kao zabilježba po službenoj dužnosti u zemljišnim knjigama. Nakon isteka roka iz stava 1., zabilježba se po službenoj dužnosti briše. Član 83. Općinsko vijeće može uvesti obavezu plaćanja naknada iz člana 63. ovog zakona za: 1. korišćenje ostalog građevinskog zemljišta na kojem postoji pravo svojine; 2. korišćenje izgrađenog ostalog građevinskog zemljišta na kojem postoji pravo svojine; 3. uređenje ostalog građevinskog zemljišta na kojem postoji pravo svojine. Odlukom iz prethodnog stava može se obuhvatiti samo građevinsko zemljište iz člana 65. stav 2. ovog zakona i neizgrađeno građevinsko zemljište obuhvaćeno programom uređenja građevinskog zemljišta. Naknada za korišćenje izgrađenog građevinskog zemljišta određuje se prema m2 izgrađene korisne površine zemljišta, odnosno prema m2 izgrađene korisne površine za stambeni ili poslovni prostor. Naknade iz stava 1. tač. 1. i 3. ovog člana utvrđuju se rješenjem o urbanističkoj saglasnosti, a naknada iz tačke 2. utvrđuje se rješenjem iz člana 73. stav 4. ovog zakona. Član 84. U pogledu prometa ostalog građevinskog zemljišta i eksproprijacije građevinskog zemljišta na kome postoji pravo svojine, primjenjuju se propisi o prometu nepokretnosti, odnosno propisi o eksproprijaciji, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. XI - KAZNENE ODREDBE Član 85. Novčanom kaznom od 600,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice: 1. ako kao korisnik neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta prenese korištenje tog zemljišta na drugo lice protivno odredbi člana 18. st. 1. i 2. ovog zakona; 2. ako kao korisnik neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta daje to zemljište drugom licu na privremenenu upotrebu protivno odredbi člana 21. stav 3. ovog zakona. Za radnje iz prethodnog stava kaznit će se novčanom kaznom 300,00 KM do 1.500,00 KM i odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu. Član 86. Novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko i pravno lice: 1. ako kao raniji korisnik ili korisnik neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta mijenja oblik i površinu parcele tog zemljišta protivno odredbi člana 19. ovog zakona; 2. ako kao korisnik neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, koristi to zemljište ili prenese pravo korištenja tog zemljišta na drugo lice protivno odredbama člana 21., st. 2. i 3., i člana 23. st. 1. i 2. ovog zakona; 3. ako kao nosilac prava korištenja zemljišta radi građenja otuđi nedovršenu zgradu koja se nalazi na gradskom građevinskom zemljištu, protivno odredbama člana 54. stav 3. ovog zakona. XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 87. (Revizija) Pravna valjanost izvršenih dodjela građevinskog zemljišta između 6. aprila 1992. godine i dana stupanja na snagu ovog zakona, na kojem su fizička lica imala pravo korištenja prije 6. aprila 1992. godine za stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe (u daljnjem tekstu: revizija), biće utvrđena isključivo u skladu sa ovim zakonom. Dodjele građevinskog zemljišta izvršene nakon 6. aprila 1992. godine u skladu sa Odlukom Visokog predstavnika kojom se zabranjuje promet zemljišta u državnoj svojini (u daljnjem tekstu: izuzeća) koja je odobrio Ured Visokog predstavnika, neće biti predmet revizije ali se mogu osporavati pred nadležnim sudom. Fizička lica, ili njihovi zakonski nasljednici, koja su imala pravo korištenja na građevinskom zemljištu, i koja su to pravo koristila na dan ili prije 6. aprila 1992. godine za stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe, a čije je pravo korištenja prestalo bez njihove saglasnosti između 6. aprila 1992. godine i dana stupanja na snagu ovoga zakona, mogu kod općinskog organa uprave nadležnog za imovinsko-pravne poslove podnijeti zahtijev za reviziju u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtijeva). Zahtijev iz prethodnog stava može također podnijeti član porodičnog domaćinstva ili zakonski zastupnik osobe pomenute u prethodnom stavu. Trajno pravo korištenja stečeno u periodu između 6. aprila 1992. godine i stupanja na snagu ovoga zakona neće biti pretvoreno u privatnu svojinu u skladu sa članom 39. ovog zakona do isticanja roka za podnošenje zahtjeva za reviziju u skladu sa stavom 3. ovoga člana. Član 88. Nadležni općinski organ uprave vodi postupak revizije i sačinjava nacrt rješenja po zahtjevu za reviziju dodijeljenog zemljišta iz člana 87. u roku od mjesec dana od dana prijema zahtjeva. Nacrt rješenja općinski organ uprave dužan je dostaviti na odlučivanje općinskom vijeću u roku od pet dana od njene pripreme. Protiv rješenja iz prethodnog stava može se pokrenuti upravni spor. Član 89. Ukoliko nadležni općinski organ uprave u postupku revizije utvrdi da je podnosilac na dan ili prije 6. aprila 1992. godine koristio predmetno zemljište u stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe, i da mu/joj je pravo korištenja prekinuto između 6. aprila 1992. godine i dana stupanja na snagu ovog zakona, bez njegove saglasnosti općina će vratiti pravo korištenja na ranije dodijeljenom zemljištu ili osigurati naknadu. Član 90. Ukoliko je treća strana bona fide započela izgradnju na zemljištu koje je predmet revizije ili ako je zemljište privedeno namjeni, općina će kompenzirati podnosioca zahtjeva bilo putem novčane naknade u skladu sa članom 69. ovog zakona, ili putem dodjele zemljišne parcele koja je podudarna po veličini, funkciji, vrijednosti, lokaciji itd, zavisno od izbora podnosioca zahtjeva. Ukoliko je predmetno zemljište dodijeljeno trećoj strani ali treća strana nije započela građevinske radove na zemljištu, općina će joj vratiti novčani iznos dat na ime dažbine koji je platila za sticanje prava korištenja ili joj obezbijediti alternativnu zemljišnu parcelu bez naknade. U svrhu primjene člana 87. stava 3. ovog zakona, podnosiocem zahtjeva koji nije pristao na prestanak tog prava će se smatrati svaki podnosilac zahtjeva koji nije primio naknadu u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji. Podnosioce zahtjeva neće obavezivati nikakva saglasnost ili dogovor o naknadi koji je postigao pravni zastupnik kojeg je imenovala općina dok je podnosilac zahtjeva bio raseljen ili izbjeglica. Podnosilac zahtjeva koji ustvrdi da je njegova saglasnost dobijena primjenom sile, prijetnje ili u zabludi, pokreće postupak pred nadležnim sudom. Prilikom utvrđivanja visine naknade iz ovog člana, općinski organ uprave dodijeljuje iznos naknade koji podnosiocu pripada po članu 69. stav 4 ovog zakona umanjen za iznos djelimične naknade koja je već isplaćena podnosiocu. Član 91. Dodjela građevinskog zemljišta u skladu sa članom 90. bit će oslobođena uslova koje propisuje član 46. kao i obaveze plaćanja naknade ukoliko je podnosilac zahtjeva platio takvu naknadu prije otkazivanja njenog/njegovog prava korištenja zemljišta u državnom vlasništvu radi građenja. Član 92. Odredbe o naknadi za uređenje i korištenje gradskog građevinskog zemljišta koje su donesene prije stupanja na snagu ovog zakona, bit će usklađene sa odredbama ovog zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 93. Općinsko vijeće će donijeti odluku o utvrđivanju drugog građevinskog zemljišta iz člana 76. ovog zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, za ona područja za koja su doneseni planovi iz člana 76. stav 2. ovoga zakona. Član 94. Postupci koji su pokrenuti po zahtjevu za dodjelu građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu radi građenja, prije stupanja na snagu ovog zakona, bit će okončani u skladu sa odredbama Zakona o građevinskom zemljištu ("Službeni list SR BiH", br. 34/86 i 1/90, i 29/90 i "Službeni list RBiH", br. 3/93 i 13/94), ukoliko je prvostepeno rješenje o dodjeli zemljišta doneseno prije stupanja na snagu ovog zakona. Ukoliko se prvostepeno rješenje o dodjeli neizgrađenog građevinskog zemljišta iz prethodnog stava poništi u drugostepenom postupku, ili u upravnom sporu, novi postupak će biti pokrenut u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 95. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o građevinskom zemljištu ("Službeni list SRBiH", br. 34/86, 1/90, i 29/90 i "Službeni list R BiH", br. 3/93 i 13/94), kao i svi podzakonski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ovoga zakona. Federalni ministar prostornog uređenja i okoliša i druga nadležna ministarstva ovlašćuju se da u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog zakona donesu podzakonske akte za provedbu ovog zakona. Član 96. Stupanjem na snagu ovoga zakona, po sili zakona prestaje državno vlasništvo na gređevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni u skladu sa prostornim planom , a u društveno sada državno vlasništvo je prešlo na osnovu odluke općine. Prestanak vlasništva iz stava 1. ovog člana, kao i uspostav- ljanje ranijeg vlasničko pravnog odnosa, utvrđuje se rješenjem općinskog organa uprave nadležnog za imovinsko- pravne odnose. Rješenje iz stava 2. ovog člana se može osporavati žalbom u postupku pred organom uprave Federacije Bosne i Hercegovine nadležnim za imovinsko pravne poslove. Pravosnažno rješenje iz stava 2. ovog člana dostavlja se po službenoj dužnosti organu nadležnom za evidenciju prava na nekretninama na provođenje. Član 97. Ovaj zakon stupa na snagu 16. maja 2003. godine i bez odlaganja se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom. O nama Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija SLUŽBENI LIST BOSNE I HERCEGOVINE. Sva prava pridržana. 2014 Adresa Džemala Bijedića 39/III 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Email: sllist@sllist.ba Kontakti Centrala Tel: 033/722-030 Email Uredništvo Tel: 033/722-038 Email Pravna služba Tel: 033/722-051 Email Računovodstvo Tel: 033/722-045, Fax: 033/722-046 Email Pretplata Tel: 033/722-054 Email Ekspedit Tel: 033/722-041 Email Prodaja Tel: 033/722-079 Email Oglasni odjel Tel: 033/722-049 i 033/722-050, Fax: 033/722-074 Email Tehnički sekretar Tel: 033/722-061, Fax: 033/722-064 Ured direktora Tel: 033/722-061 Komercijala Tel: 033/722-042 2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.
Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/05 05.04.2005 SN FBiH 85/21, SN FBiH 63/14, SN FBiH 43/09, SN FBiH 68/05 registracija,poslovni subjekti PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 289 Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 29. o`ujka 2005. godine i na sjednici Doma naroda od 30. o`ujka 2005. godine. Broj 01-138/05 18. travnja 2005. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Predmet Zakona Ovim se Zakonom, sukladno Okvirnome zakonu o registra - ciji poslovnih subjekata Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/04 - u daljnjem tekstu: Okvirni zakon), ure|uju pravila izvanparni~nog postupka na temelju kojih mjerodavni registarski sud postupa i odlu~uje o upisu u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). ^lanak 2. @urnost postupka Postupak upisa u registar poslovnih subjekata u Federaciji je `uran, jednoobrazan i primjenjiv na sve poslovne subjekte osnovane u Bosni i Hercegovini, kako od doma}ih tako i od stranih pravnih i fizi~kih osoba. ^lanak 3. Zna~enje pojedinih izri~aja uporabljenih u Zakonu Izri~aji kori{teni u ovome Zakonu imaju slijede}a zna~enja: 1) registar - baza podataka koja sadr`i podatke i isprave o subjektima upisa koji su obvezni registrirati se sukladno odredbama ovoga Zakona, a sastoji se od glavne knjige registra i zbirke isprava registra; 2) registarski sud - svaki sud mjerodavan za poslove registracije i kao takav ozna~en posebnim zakonom Federacije; 3) mjerodavni registarski sud - sud mjerodavan za upis u registar subjekta upisa, koji se odre|uje prema sjedi{tu subjekta upisa; 4) glavna knjiga registra - javni dio registra koji sadr`i podatke o subjektima upisa propisanih ovim Zakonom, a vodi se u elektronskom i tiskanom obliku. Glavnu knjigu registra u tiskanome obliku vodi sud mjerodavan prema sjedi{tu poslovnoga subjekta; 5) zbirka isprava registra - dio registra koji sadr`i isprave na temelju kojih je izvr{en upis podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu registra te druge dokaze dostavljene i sastavljene u postupku upisa u registar, kao i odluke donijete u postupku upisa u registar; 6) subjekt upisa - poslovni subjekt, odnosno pravna osoba ~iji je upis obvezan prema ovome Zakonu. To je gospo - darsko dru{tvo osnovano s ciljem obavljanja gospodarske djelatnosti, javno poduze}e, zadruga ili zadru`ni savez i druga pravna osoba koja se osniva sukladno zakonima Federacije, a s ciljem ostvarivanja profita. Subjekti upisa, u smislu ovoga Zakona, su i subjekti ~iji je upis odre|en posebnim zakonom Federacije; 7) mati~ni broj subjekta upisa (u daljnjem tekstu: MBS) - evidencijski identifikacijski broj koji svakom subjektu upisa prilikom upisa u registar dodjeljuje mjerodavni registarski sud. MBS je jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv; 8) upis u registar - svaki unos jednog ili vi{e podataka od zna~enja za pravni promet u glavnu knjigu registra; 9) brisanje iz registra - svaki unos ~ije je zna~enje prestanak subjekta upisa, odnosno prestanak vrijednosti pojedina ~nog podatka upisanog u glavnoj knjizi registra vezanog za pojedina~ni subjekt upisa; 10) sudionik u postupku registracije - osoba koja je pokrenula postupak registracije, osoba o ~ijim se pravima i pravnim interesima odlu~uje u postupku te mjerodavno tijelo. Predlagatelj, u smislu ovoga Zakona, jeste subjekt upisa, odnosno druga osoba po ~ijem se prijedlogu pokre}e po stu pak za upis u sudski registar, a protivnik Godina XII – Broj 27 Srijeda, 4.5.2005. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 predlagatelja je subjekt upisa prema kome se ostvaruje zahtjev istaknut u prijedlogu; 11) podnositelj prijave - sudionik u postupku registracije koji je pokrenuo postupak registracije a odnosi se na osniva~a koji podnosi prijavu, odnosno osobu ovla{tenu osniva~kim aktom, generalnom odnosno specijalnom punomo}i ili temeljem druge pravne osnove za podno{enje prijave za upis u sudski registar; 12) izvadak iz registra - ovjerena isprava koja se izdaje na zahtjev zainteresirane osobe na propisani na~in, a sadr`i tra`eni podatak, odnosno podatke koji se nalaze u glavnoj knjizi registra za pojedina~nog subjekta upisa koji vrijede u odre|enome trenutku, odnosno odre|enom vreme - nskom razdoblju. ^lanak 4. Na~ela registracije (1) Postupak registracije poslovnih subjekata temelji se na slijede}im na~elima: 1) obveznosti - svi poslovni subjekti definirani takvima ovim i drugim zakonima Federacije obvezni su, prije zapo ~injanja poslovne djelatnosti koju namjeravaju oba - vljati, registrirati se kod mjerodavnog registarskog suda; 2) zakonitosti - postupak registracije utvr|en je Okvirnim zakonom i ovim Zakonom; 3) oficijelnosti - mjerodavni registarski sud ne mo`e odbiti uredno podnijetu i dokumentiranu prijavu i po zaprimanju prijave postupa po slu`benoj du`nosti; 4) formalnosti - registracijski obrasci imaju obveznu pisanu formu, ~iji je sadr`aj utvr|en ovim Zakonom; 5) prvenstva - mjerodavni registarski sud du`an je postupati po pojedina~nim zaprimljenim prijavama, prema redosljedu njihova zaprimanja; 6) konstitutivnosti - trenutkom upisa u registar fakti~ke ~injenice koje se odnose na subjekt upisa postaju pravne, odnosno trenutkom upisa u registar konstituiraju se odre|ena prava te djelovanje registracije prema tre}im osobama; 7) jednoobraznosti - registracija poslovnih subjekata utvr|u - je se jednoobrazno; 8) javnosti - svatko mo`e bez dokazivanja pravnoga interesa izvr{iti uvid u podatke upisane u glavnoj knjizi registra i javne podatke iz zbirke isprava registra te zahtjevati da mu se izda izvadak, odnosno prijepis javnih podataka iz glavne knjige registra, a jedino se zakonom propisuje kada je za uvid ili za pribavljanje izvadaka iz zbirke isprava registra nu`no dokazivanje pravnoga interesa. (2) Ostvarenje prava uvida u podatke iz glavne knjige registra koja se vodi u elektronskom obliku te izdavanje izvadaka iz glavne knjige registra du`an je omogu}iti svaki registarski sud, bez obzira je li taj sud proveo postupak registracije poslovnoga subjekta. ^lanak 5. Subjekti registracije (1) Subjekti obvezni na registraciju su subjekti definirani kao poslovni subjekti ovim Zakonom i drugim zakonima Federacije. (2) Subjekti iz stavka (1) ovog ~lanka su: svi oblici gospo da - rskih dru{tava i njihova povezivanja, javna poduze}a, insti - tucije koje imaju javne ovlasti, ustanove, javne korporacije, poslovne udruge, zadruge, zadru`ni savezi i drugi subjekti odre|eni posebnim zakonom. ^lanak 6. Shodna primjena Zakona (1) Na subjekte koji nisu osnovani kao poslovni, odnosno nisu osnovani s ciljem ostvarenja profita obavljanjem registri rane djelatnosti, odnosno pravne osobe ili ustanove ~iji je upis u sudski registar odre|en posebnim zakonom, shodno se primjenjuju odredbe ovoga Zakona. (2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na upis u sudski registar pravnih osoba za koje je zakonom kantona predvi|en upis u sudski registar. ^lanak 7. Predmet registracije (1) U registar se upisuje: osnivanje, povezivanje i prestanak subjekta upisa, osnivanje odnosno prestanak dijela subjekta upisa, sve statusne promjene - uklju~uju}i promjene oblika orga n i ziranja subjekta, podaci o subjektu upisa koji su od zna~enja za pravni promet i njihova izmjena, podaci u svezi sa ste~ajnim odnosno likvidacijskim postupkom, podaci o pokretanju postu pka brisanja subjekta registracije, kao i drugi podaci utvr|eni ovim i drugim zakonima Federacije. (2) Pored podataka iz stavka (1) ovoga ~lanka u registar se upisuje zabrana obavljanja djelatnosti na temelju pravo - mo}nog rje{enja mjerodavnoga tijela, privremene mjere odnosno zabilje `be o odlukama donijetim sukladno drugim propisima. II - POSTUPAK REGISTRACIJE ^lanak 8. Mjerodavnost vo|enja registra (1) Registar vode sudovi odre|eni zakonom kojim se ure|uje ustroj i mjerodavnost sudova u Federaciji (u daljnjem tekstu: registarski sud). (2) Subjekt upisa mo`e biti registriran samo kod mjero davnog registarskog suda. (3) Samo mjerodavni registarski sud ima aktivni pristup glavnoj knjizi registra i mo`e unositi i mijenjati podatke iz glavne knjige za subjekte upisa koje upisuje u registar. (4) Prijava za registraciju subjekta upisa mo`e se predati bilo kom registarskom sudu, neovisno o sjedi{tu subjekta upisa. Ako je prijava za registraciju subjekta upisa predana nemjerodavnom registarskom sudu, taj sud dostavit }e prijavu za registraciju mjerodavnom registarskom sudu, po slu`benoj du`nosti i bez odgode, zajedno s ispravama u tiskanome obliku koje su predane uz prijavu za registraciju. (5) Mjerodavni registarski sud du`an je postupiti po prijavi koja je zaprimljena na na~in iz stavka (4) ovoga ~lanka. (6) Mjerodavni registarski sud du`an je uredno i a`urno ~uvati i voditi glavnu knjigu registra i zbirku isprava u tiskanom obliku, kao i osigurati odgovaraju}e uvjete za ~uvanje tih knjiga. (7) Ukoliko u sastavu subjekta upisa ima i takvih subjekata (podru`nica ili poslovna jedinica) ~ije se sjedi{te nalazi na podru~ju drugoga registarskog suda, svi subjekti se vode samo u registru mjerodavnoga registarskog suda kod kojega se vodi poslovni subjekt u ~ijem se sastavu nalaze. (8) Mjerodavni registarski sud du`an je obavijestiti o upisu podru`nica ili poslovnih jedinica, navedenih u stavku (7) ovoga ~lanka, registarski sud na podru~ju na kome se ta podru`nica ili poslovna jedinica nalazi i tijela iz ~lanka 76. ovoga Zakona. ^lanak 9. Mjerodavnost u slu~aju promjene sjedi{ta (1) U slu~aju promjene sjedi{ta subjekta upisa koja dovodi do promjene mjerodavnosti suda, elektronski podaci i isprave koje se odnose na poslovni subjekt koji je promijenio sjedi{te dostavljaju se, bez odgode, po slu`benoj du`nosti registarskom sudu mjerodavnom prema izmijenjenom sjedi{tu subjekta upisa. (2) Ako subjekt upisa premjesti sjedi{te na podru~je drugog registarskog suda za odlu~ivanje o upisu promjene mjerodavan je registarski sud na ~ijem se podru~ju nalazi novo sjedi{te subjekta upisa. (3) U slu~aju statusne promjene subjekta upisa koja dovodi do promjene sjedi{ta, nakon izvr{enog upisa statusne promjene, upis u registar novog subjekta izvr{it }e sud mjerodavan prema novom sjedi{tu. ^lanak 10. Sadr`aj registra (1) Registar se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava registra. Mjerodavni registarski sud vodi glavnu knjigu registra i zbirku isprava za svakog pojedina~nog subjekta upisa. (2) Glavna knjiga registra je knjiga podataka koja se istodobno vodi u tiskanome i elektronskome obliku. Glavna knjiga registra u tiskanom obliku vodi se u mjerodavnom registarskom sudu. Glavna knjiga registra u elektronskom obliku dostupna je svim registarskim sudovima u Bosni i Hercegovini. Broj 27 – Stranica 1742 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.5.2005. (3) Mjerodavni registarski sud du`an je osigurati trenuta~nu dostupnost kona~noga upisa u glavnu knjigu registra svim registarskim sudovima na teritoriju Bosne i Hercegovine. (4) U trenutku predaje prijave za registraciju podaci koji su dostupni ograni~eni su na trenutak predaje prijave i tvrtku prijavljenu za registraciju. Nakon okon~anja postupka registra cije, odnosno nakon izdavanja rje{enja o registraciji, svi podaci sadr`ani u glavnoj knjizi registra su dostupni sukladno odredbi st. (2) i (3) ovoga ~lanka. (5) Zbirka isprava registra vodi se u tiskanome obliku, a mo`e se voditi i u elektronskom obliku. (6) Registarski sudovi odgovaraju za vjerodostojnost izvr{e noga upisa. ^lanak 11. Tro{kovi registracije Svaki sudionik u postupku upisa u sudski registar snosi svoje tro{kove. III - OBVEZNI PODACI REGISTRA ^lanak 12. Op}i i posebni podaci o poslovnim subjektima Mjerodavni registarski sud ovla{ten je i du`an tra`iti samo one podatke predvi|ene ovim Zakonom i Okvirnim zakonom. ^lanak 13. Op}i podaci Op}i podaci o poslovnim subjektima koje mjerodavni regi - sta rski sud unosi u glavnu knjigu registra su: 1) tvrtka i sjedi{te, odnosno ime, prezime i prebivali{te (svih) osniva~a/vlasnika subjekta upisa; 2) predmet upisa; 3) datum, dan i sat primitka prijave za upis; 4) tvrtka i sjedi{te subjekta upisa; 5) skra}ena oznaka tvrtke subjekta upisa; 6) MBS te porezni identifikacijski broj; 7) oblik subjekta upisa; 8) naziv, broj i datum akta o osnivanju subjekta upisa; 9) ime, prezime i polo`aj ovla{tenog predstavnika/za stu - pnika subjekta upisa; 10) opseg ovlasti ovla{tenoga predstavnika/zastupnika subje - kta upisa; 11) visina ugovorenog (upisanog) osnovnoga kapitala; 12) visina upla}enog kapitala u novcu; 13) vrijednost kapitala u stvarima i pravima; 14) procentualno sudjelovanje pojedina~nog osniva~a u kapitalu subjekta upisa (u novcu, pravima i stvarima); 15) djelatnost subjekta upisa sa {iframa odjeljaka djelatnosti predvi|enim vrijede}om klasifikacijom djelatnosti. ^lanak 14. Posebni podaci Posebni podaci, odnosno podaci koji se obvezno unose u registar u slu~aju upisa dijelova subjekta upisa, upisa me|usobno povezanih subjekata upisa i upisa statusnih promjena, odnosno promjena op}ih i posebnih podataka od zna~enja za pravni promet, odnose se na upis: 1) podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa; 2) veze supsidijarnog dru{tva; 3) spajanja dva ili vi{e subjekata upisa; 4) pripajanja jednog ili vi{e subjekata upisa drugom subjektu upisa; 5) podjele subjekta upisa na dva ili vi{e subjekata upisa; 6) promjene oblika subjekta upisa i 7) prestanka subjekta upisa. ^lanak 15. Registracija podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa (1) Podaci koji se obvezno unose u registar u slu~aju registracije podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa su: 1) tvrtka i sjedi{te podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa; 2) djelatnost podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa; 3) naziv, broj i datum akta o osnivanju podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa i 4) ime i prezime osobe ovla{tene za zastupanje podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa. (2) Podru`nica ili poslovna jedinica subjekta upisa upisuje se u glavnu knjigu registra osniva~a dijela ili poslovne jedinice subjekta upisa. ^lanak 16. Supsidijarna dru{tva Prilikom registracije supsidijarnog dru{tva u registru, odnosno glavnoj knjizi registra, izvacima i rje{enju o registraciji ve}inskoga dru{tva, mjerodavni registarski sud upisat }e vezu upisom MBS supsidijarnog dru{tva uz podatke ve}inskoga dru{tva, odnosno upisom MBS ve}inskoga dru{tva uz podatke supsidijarnog dru{tva. ^lanak 17. Registracija spajanja dva ili vi{e subjekata upisa (1) Podaci koji se obvezno unose u glavnu knjigu registra u slu~aju spajanja dva ili vi{e subjekata upisa su: 1) tvrtka i sjedi{te subjekta upisa koji se spajaju; 2) broj i datum rje{enja o registraciji kojim su registrirani subjekti upisa koji se spajaju; 3) naziv, broj i datum akta o spajanju subjekata upisa; 4) tvrtka i sjedi{te novoga subjekta upisa nastalog spajanjem s novim op}im podacima. (2) U rje{enju o registraciji subjekta upisa koji prestaje posto jati spajanjem u novi subjekt upisa, pored ~injenice prestanka postojanja - brisanja, upisuje se i ~injenica spajanja odnosno MBS novoga subjekta. ^lanak 18. Registracija pripajanja jednog ili vi{e subjekata upisa drugom subjektu upisa (1) Podaci koji se obvezno unose u glavnu knjigu registra u slu~aju registracije pripajanja jednoga ili vi{e poslovnih subjekata drugom poslovnom subjektu su: 1) tvrtka i sjedi{te subjekta upisa koji se pripaja drugom subjektu upisa; 2) broj i datum rje{enja o registraciji kojim je registriran subjekt upisa koji se pripaja; 3) naziv, broj i datum akta o pripajanju subjekta upisa i 4) tvrtka i sjedi{te subjekta upisa kojem se pripaja subjekt upisa s novim op}im podacima. (2) U rje{enju o registraciji subjekta upisa koji prestaje postojati pripajanjem drugom subjektu upisa, pored ~injenice presta nka postojanja - brisanja, upisuje se i ~injenica pripajanja odnosno broj rje{enja o registraciji subjekta upisa kojem je pripojen. (3) U rje{enju o registraciji postoje}ega subjekta upisa upisuje se ~injenica pripajanja, kao i novi op}i podaci. ^lanak 19. Registracija podjele subjekta upisa na dva ili vi{e subjekata upisa (1) Podaci koji se obvezno unose u glavnu knjigu registra u slu~aju registracije podjele subjekta upisa na dva ili vi{e subjekata upisa su: 1) tvrtka i sjedi{te subjekta koji se dijeli na dva ili vi{e novih subjekata upisa; 2) broj i datum rje{enja o registraciji kojim je registriran subjekt upisa koji se dijeli; 3) naziv, broj i datum akta o podjeli subjekta upisa i 4) tvrtka i sjedi{te novog/ih subjek(a)ta upisa nastalih dijeljenjem subjekta upisa s novim op}im podacima. (2) U rje{enju o registraciji subjekta upisa koji se dijeli, pored ~injenice dijeljenja odnosno prestanka postojanja - brisanja, upisuje se broj i datum rje{enja o registraciji novih subjekata upisa nastalih dijeljenjem. ^lanak 20. Registracija promjene oblika subjekta upisa Podaci koji se obvezno unose u glavnu knjigu registra u slu~aju registracije promjene oblika subjekta upisa su: 1) naziv, broj i datum akta o promjeni oblika subjekta upisa i 2) novi op}i podaci, ukoliko je do{lo do njihove izmjene. Srijeda, 4.5.2005. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 27 – Stranica 1743 ^lanak 21. Registracija prestanka - brisanja subjekta upisa (1) Podaci koji se obvezno unose u glavnu knjigu registra u slu~aju registracije prestanka subjekta upisa su: 1) datum prestanka subjekta upisa i 2) razlog prestanka subjekta upisa. (2) Pokretanje postupka ste~aja, odnosno likvidacije, unosi se na temelju odluke mjerodavnoga suda. (3) Nakon zaklju~enja postupka likvidacije, odnosno ste~aja, pravomo}no rje{enje suda o zaklju~enju ovoga postupka dostavlja se mjerodavnom registarskom sudu. (4) Na temelju pravomo}nog rje{enja iz stavka (3) ovoga ~lanka, mjerodavni registarski sud po slu`benoj du`nosti brisat }e subjekt upisa iz sudskoga registra. IV - ISPRAVE I DRUGI AKTI POTREBNI ZA UPIS U REGISTAR POSLOVNOGA SUBJEKTA ^lanak 22. Registarske isprave (1) Za potrebe utvr|ivanja i provjere op}ih i posebnih podataka koji se prilikom osnivanja poslovnoga subjekta ili izmjena podataka od zna~enja za pravni promet obvezno unose u registar, u ovisnosti od predmeta upisa, registarski sud zahtijevat }e podno{enje sljede}ih isprava: 1) osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili izvadak iz odgova - raju}eg registra kojim se utvr|uje identitet osniva~a za stranu ili doma}u fizi~ku ili pravnu osobu; 2) osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili odgovaraju}u prijavu kod mjerodavnog tijela unutarnjih poslova kojim se utvr|uje identitet podnositelja prijave za doma}u i stranu fizi~ku osobu; 3) osobnu iskaznicu ili putnu ispravu i odgovaraju}e pisano ovla{tenje kojim se utvr|uje svojstvo osobe ovla{tene za zastupanje, odnosno predstavljanje subjekta upisa i ovjereni potpis te osobe; 4) akt o osnivanju ili akt o izmjenama op}ih podataka od zna~enja za pravni promet ve} osnovanog, odnosno registriranog subjekta upisa kojim se utvr|uje osnivanje, odnosno izmjena bitnih podataka, s ovjerenim potpisima ovla{tenih osoba; 5) statut poslovnoga subjekta; 6) odluku o imenovanju osobe ovla{tene za zastupanje u unutarnjem i vanjskotrgovinskom prometu, ako nije imenovano aktom o osnivanju; 7) potvrdu banke o izvr{enoj uplati na privremeni ra~un deponiranih nov~anih uloga kojom se utvr|uje visina upla}enog kapitala u novcu; 8) dokaz o sredstvima osiguranja za neupla}eni iznos nov~anoga dijela osniva~koga uloga kod jedno~lanog dru{tva kapitala; 9) izvadak iz odgovaraju}eg javnog registra kojim se utvr|uje vlasni{tvo nad ulogom u stvarima i pravima, odnosno prijava za odgovaraju}i javni registar, i nalaz ovla{tenoga sudskog vje{taka kojim se utvr|uje vrijednost uloga u stvarima i pravima; 10) odgovaraju}e odobrenje Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija za vrijednosne papire) i Registra vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Registar vrijednosnih papira), ukoliko je propisano posebnim zakonom; 11) dokaz o sredstvima osiguranja za neunijeti dio neno - v~anoga uloga kod jedno~lanog dru{tva kapitala; 12) odobrenje mjerodavnog tijela kao uvjeta upisa u registar predvi|en ~lankom 46. ovoga Zakona. (2) Odredbe stavka (1) to~. 1), 2) i 3) ovoga ~lanka primjenjuju se kod upisa osnivanja svih oblika gospodarskih dru {ta va, kao i kod upisa promjene podataka koji se tim ispravama do - ka zuju, osim ako je njihova primjena izri~ito isklju~ena ovim Zakonom. (3) Ovjereni potpis osobe ovla{tene za zastupanje poslo vnoga subjekta koji se upisuje u registar predaje se na obrascu prija - ve za registraciju predvi|enom za sud u tiskanome obli ku, ukoliko akt o osnivanju ne sadr`i ovjereni potpis te osobe. V - ISPRAVE I DRUGI AKTI POTREBNI ZA UPIS POJEDINA^NIH OBLIKA POSLOVNIH SUBJEKATA ^lanak 23. Isprave potrebne za upis osnivanja dioni~koga dru{tva (1) Uz prijavu za upis osnivanja dioni~koga dru{tva, pored ostalih isprava, podnosi se i sljede}e: 1) isprave utvr|ene ~lankom 22. stavak (1) to~. 1), 2) i 3) ovoga Zakona; 2) akt o osnivanju; 3) statut; 4) odobrenje mjerodavnog tijela (Komisija za vrijednosne papire, Registar vrijednosnih papira), ako je posebnim propisom predvi|eno; 5) isprave utvr|ene ~lankom 22. stavak (1) to~ka 9) ovoga Zakona; 6) potvrda banke o uplati osniva~koga kapitala u novcu, odnosno dokaz o nov~anoj vrijednosti stvari i prava unijetih u dru{tvo; 7) odluka o imenovanju osobe ovla{tene za zastupanje, ako nije imenovana aktom o osnivanju; 8) ovjeren potpis osobe ovla{tene za zastupanje. (2) U slu~aju sukcesivnog osnivanja dioni~koga dru{tva, subjekt upisa podnijet }e i dokaz o objavi javnoga poziva za upis i uplatu dionica, odnosno prospekt s odobrenjem prospekta od mjerodavnoga tijela. (3) Uz prijavu za upis u registar jedno~lanoga dioni~kog dru - {tva, pored isprava iz stavka (1) ovoga ~lanka, prila`e se dokaz o sredstvima osiguranja za neupla}eni iznos nov~a - noga dijela osniva~koga uloga, odnosno za vrijednost neunijetoga nenov~anog uloga. (4) U registar se upisuju osniva~i dioni~koga dru{tva. ^lanak 24. Isprave potrebne za upis osnivanja banke ili druge financijske organizacije (1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja banke, pored ostalih, prila`u se: 1) isprave utvr|ene ~lankom 22. stavak (1) to~. 1), 2) i 3) ovoga Zakona; 2) akt o osnivanju banke; 3) statut banke; 4) rje{enje Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za bankarstvo) o izdavanju dozvole za rad, kao i suglasnost na akt o osnivanju i statut, odnosno isprave predvi|ene drugim zakonima Federacije; 5) dokaz da su upla}ena nov~ana sredstva na privremeni ra~un kod banke; 6) akt o imenovanju ravnatelja ili vr{itelja du`nosti ravnatelja; 7) ovjereni potpis osobe ovla{tene za zastupanje; 8) dokaz da su osniva~i banke sredstva u nenov~anom obliku stavila na raspolaganje banci. (2) Na upis u registar podru`nice ili poslovne jedinice banke shodno se primjenjuju odredbe ~lanka 15. ovoga Zakona. (3) Na upis u registar {tedionica, {tedno-kreditnih organizacija i {tedno-kreditnih zadruga shodno se primjenjuju odredbe stavka (1) ovoga ~lanka. ^lanak 25. Isprave potrebne za upis osnivanja dioni~koga dru{tva za osiguranje (1) Uz prijavu za upis u sudski registar osnivanja dioni~koga dru{tva za osiguranje prila`u se: 1) isprave utvr|ene odredbom ~lanka 22. stavak (1) to~. 1), 2) i 3) ovoga Zakona; 2) akt o osnivanju; 3) statut dru{tva; 4) dozvola mjerodavnoga tijela za rad dru{tva, odnosno druge isprave utvr|ene drugim zakonom Federacije; 5) akt o imenovanju ravnatelja ili vr{itelja du`nosti ravna - telja; 6) ovjereni potpis osobe ovla{tene za zastupanje; Broj 27 – Stranica 1744 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.5.2005. 7) dokaz o deponiranim nov~anim sredstvima na privremeni ra~un i 8) dokaz o ulozima u stvarima i pravima. (2) Na upis u registar podru`nice ili poslovne jedinice dioni - ~koga dru{tva za osiguranje shodno se primjenjuju odredbe ~lanka 15. ovoga Zakona. (3) Uz prijavu za upis u registar osnivanja dru{tva za uzaja mno osiguranje shodno se primjenjuju odredbe stavka (1) ovoga ~lanka. (4) Uz prijavu za upis u registar osnivanja agencije za poslo ve pru`anja drugih usluga u osiguranju prila`u se isprave koje se odnose na upis dioni~kog, odnosno dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u, kao i dozvola mjerodavnoga tijela za rad te agencije. ^lanak 26. Isprave potrebne za upis osnivanja dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u (1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja dru{tva s ograni ~e - nom odgovorno{}u prila`u se sljede}e isprave: 1) isprave utvr|ene ~lankom 22. stavak (1) to~. 1), 2) i 3) ovoga Zakona; 2) akt o osnivanju; 3) potvrda banke o izvr{enoj uplati kapitala u novcu, odnosno dokaz o nov~anoj vrijednosti stvari i prava unijetih u dru{tvo; 4) odluka o imenovanju osobe ovla{tene za zastupanje, ukoliko nije imenovano aktom o osnivanju; 5) ovjereni potpis osobe ovla{tene za zastupanje. (2) Uz prijavu za upis u registar osnivanja jedno~lanoga dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u, uz isprave iz stavka (1) ovoga ~lanka, prila`e se i dokaz o sredstvima osiguranja za neupla - }eni iznos nov~anoga dijela osniva~koga uloga, odnosno za vrijednost neunijetoga nenov~anog udjela. ^lanak 27. Isprave potrebne za upis osnivanja dru{tva s neograni~enom solidarnom odgovorno{}u i komanditnog dru{tva Uz prijavu za upis u registar osnivanja dru{tva s neogra - ni~enom solidarnom odgovorno{}u i komanditnog dru{tva prila - `u se sljede}e isprave: 1) akt o osnivanju; 2) potvrda banke o uplati nov~anoga uloga na privremeni ra~un, odnosno dokaz o tome da su stvari i prava stavljeni na raspolaganje dru{tvu ukoliko je predvi|ena uplata novca, odnosno uno{enje stvari i prava u dru{tvo aktom o osnivanju i 3) ovjereni potpis osobe ovla{tene za zastupanje. ^lanak 28. Isprave potrebne za upis u sudski registar osnivanja javnoga poduze}a i privatizacije poduze}a (1) Na upis u registar osnivanja javnoga poduze}a shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se ure|uje upis dioni~koga dru{tva i dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u, u ovisnosti od oblika organiziranja javnoga poduze}a. (2) Odredba ~lanka 22. stavak (1) to~ka 1) ovoga Zakona ne primjenjuje se kod upisa osnivanja javnoga poduze}a. (3) Kod prijave upisa u registar provedene privatizacije, subjekt upisa je u zakonom utvr|enome roku du`an prijaviti za upis u registar promjenu vlasni{tva uz koju, ovisno od oblika organiziranja, prila`e: pisanu obavijest o provedenoj privati - zaciji dr`avnoga kapitala u poduze}u od nadle`ne agencije za privatizaciju, odluku o promjeni oblika poduze}a kao sastavnoga dijela programa privatizacije, ugovor o pribavljanju dodatnoga kapitala (dokapitalizaciji) i druge isprave kojima se dokazuju ostali op}i podaci. ^lanak 29. Isprave potrebne za upis u sudski registar osnivanja poduze}a koje ima javne ovlasti Uz prijavu za upis u sudski registar osnivanja poduze}a koje ima javne ovlasti prila`u se: 1) isprave utvr|ene ~lankom 22. stavak (1) to~. 1), 2) i 3) ovoga Zakona; 2) akt o osnivanju; 3) statut; 4) dokaz o iznosu sredstava za osnivanje i po~etak rada poduze}a, odnosno dokaz da su stvari i prava koja se unose u poduze}e predana na raspolaganje poduze}u; 5) odluka o imenovanju ravnatelja ili vr{itelja du`nosti ravnatelja ako nije imenovan aktom o osnivanju i ovjereni potpis; 6) akt mjerodavnoga tijela o davanju javne ovlasti poduze}u; 7) akt mjerodavnoga tijela da poduze}e koje ima javne ovlasti ispunjava propisane uvjete za obavljanje poslova, ako je to predvi|eno posebnim zakonom. ^lanak 30. Isprave potrebne za upis u sudski registar osnivanja poslovne udruge Uz prijavu za upis u registar osnivanja poslovne udruge prila`e se: ugovor o osnivanju, dokaz o uplati osnovnoga kapitala u novcu, kao i dokaz o stavljanju stvari i prava na raspolaganje poslovnoj udruzi sukladno ugovoru, odluka o imenovanju zastu - pnika poslovne udruge i ovjereni potpis zastupnika poslovne udruge. ^lanak 31. Isprave potrebne za upis u registar osnivanja zadruge i zadru`noga saveza (1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja zadruge prila`u se: 1) akt o osnivanju; 2) zadru`na pravila; 3) dokaz o izvr{enoj uplati ili uno{enju udjela, odnosno sredstava osniva~a sukladno osniva~kome aktu; 4) odluka o imenovanju ravnatelja; 5) ovjereni potpis osobe ovla{tene za zastupanje. (2) Na upis u sudski registar zadru`noga saveza shodno se primjenjuje odredba stavka (1) ovoga ~lanka. ^lanak 32. Isprave potrebne za upis u registar prokure (1) Uz prijavu za upis prokure u sudski registar prila`u se isprave: 1) odluka o davanju prokure i 2) ovjereni potpis prokuriste. (2) Na prijavu za upis prokure i opsega ovlasti razli~itih od utvr|e nih zakonom shodno se primjenjuju odredbe koje se odnose na osobe ovla{tene za zastupanje poslovnoga subjekta. VI - ISPRAVE POTREBNE ZA UPIS PROMJENA PODATAKA OD ZNA^ENJA ZA PRAVNI PROMET ^lanak 33. Isprave potrebne za upis u registar promjena podataka od zna~enja za pravni promet Kod upisa promjena podataka od zna~enja za pravni promet, poput: promjena tvrtke, sjedi{ta subjekta upisa, djelatnosti subje - kta upisa, osobe ovla{tene za zastupanje, promjene osniva~a i drugih promjena, u registar se dostavlja akt o izmjenama i/ili dopunama tih podataka. ^lanak 34. Prijava za upis u registar uve}anja osnovnoga kapitala dioni~koga dru{tva (1) Uz prijavu za upis u registar uve}anja osnovnoga kapitala dioni~koga dru{tva po osnovi novih uloga prila`e se: odluka skup{tine dioni~ara o uve}anju osnovnoga kapitala, dokaz o objavi i sadr`aj javnoga poziva za upis i uplatu dionica (prospekt) s odobrenjem prospekta od mjerodavnoga tijela, potvrda banke o upisanim i upla}enim dionicama ili drugi dokaz o uve}anju kapitala, odnosno izvje{}e ovla{tenoga procjenitelja o vrijednosti uloga u stvarima i pravima. (2) Uz prijavu uvjetnoga uve}anja kapitala dioni~koga dru{tva prila`e se odluka skup{tine dru{tva o uvjetnom uve}anju kapitala. Uz prijavu za upis ukupnoga iznosa za koji su izdane dionice u prethodnoj poslovnoj godini, po osnovi odlu ke o uvjetnome uve}anju kapitala, prila`e se izvje{}e banke o upisanim i upla}enim dionicama ili drugi dokaz o uve}anju Srijeda, 4.5.2005. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 27 – Stranica 1745 kapitala i izjava ravnatelja da su dionice izdane za namjene odre|ene tom odlukom. (3) Uz prijavu za upis u registar uve}anja osnovnoga kapitala po osnovi ovla{tenoga kapitala prila`e se: odluka uprave dru{tva o uve}anju kapitala, izvadak iz statuta, odnosno odluka skup{tine kojom je uprava ovla{tena donositi takve odluke, kao i potvrda banke o upisanim i upla}enim dionicama ili drugi dokaz o uve}anju kapitala. (4) Uz prijavu za upis u registar uve}anja osnovnoga kapitala dioni~koga dru{tva pretvaranjem pri~uva i neraspore|ene dobiti u osnovni kapital prila`e se - odluka skup{tine dioni~ara o uve}anju osnovnoga kapitala i bilanca stanja na temelju koga je donijeta odluka o uve}anju kapitala. (5) Uz prijavu za upis u registar odluke o izdavanju zamjenjivih i participativnih obveznica prila`e se odluka skup{tine ili odluka uprave dru{tva o izdavanju tih obveznica s ovla{tenjem skup{tine za dono{enje takve odluke. (6) Na upis uve}anja osnovnoga kapitala jedno~lanoga dioni - ~kog dru{tva shodno se primjenjuju odredbe st. od (1) do (4) ovoga ~lanka. ^lanak 35. Isprave potrebne za upis smanjenja osnovnoga kapitala dioni~koga dru{tva (1) Uz prijavu za upis u registar smanjenja osnovnoga kapi tala dioni~koga dru{tva prila`e se: odluka skup{tine dioni~ara o smanjenju osnovnoga kapitala uz dokaz o objavi odluke o smanjenju osnovnoga kapitala s pozivom povjeriteljima da prijave svoja potra`ivanja sukladno zakonu, dokaz o pozivanju dioni~ara za podno{enje dionica radi spajanja ili promjene nominalne vrijednosti sukladno zakonu, odnosno dokaz o poni{tenju dionica ili ogla{avanju dionica nevrijede}im. (2) Uz prijavu za upis pojednostavljenoga smanjenja osno vnoga kapitala nastalog provedbom odluke shodno se primjenjuje odredba stavka (1) ovoga ~lanka. ^lanak 36. Isprave potrebne za upis u registar uve}anja, odnosno smanjenja osnovnoga kapitala dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u (1) Uz prijavu za upis u registar uve}anja osnovnoga kapitala dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u podnosi se: odluka o uve}anju osnovnoga kapitala i izmjene osniva~koga akta, odnosno statuta dru{tva, donijete sukladno statutu dru{tva, potvrda banke o uplati uloga, odnosno dokaz o uno{enju novih uloga suglasno toj odluci, odnosno, po potrebi, suglasnost mjerodavnoga tijela za stjecanje zna~ajnoga ili ve}inskog sudjelovanja kapitala. (2) Uz prijavu za upis smanjenja osnovnoga kapitala dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u podnosi se odluka o smanjenju kapitala dru{tva, kao i dokaz da su povjeritelji subjekta upisa izvje{}eni o namjeravanom smanjenju kapitala. ^lanak 37. Isprave potrebne za upis u registar preostaloga upisanog nov~anoga dijela osnovnoga kapitala Uz prijavu za upis u registar uplate preostaloga upisanog nov~anoga dijela osnovnoga kapitala dioni~koga dru{tva i dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u podnosi se potvrda banke o izvr{enoj uplati. ^lanak 38. Isprave potrebne za upis pristupa novog ~lana, odnosno prestanka ~lanstva (1) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga ~lana dru{tvu s neograni~enom solidarnom odgovorno{}u prila`u se izmjene akta o osnivanju. (2) Uz prijavu za upis prestanka ~lanskoga odnosa u dru{tvu s neograni~enom solidarnom odgovorno{}u prila`e se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka ~lanskoga odnosa i izmjene akta o osnivanju. (3) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga ~lana komanditnog dru{tva i dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u prila`e se odluka tijela upravljanja subjekta upisa, odnosno ugovor o prijenosu udjela, kao i izmjene i dopune osniva~koga akta, odnosno statuta. (4) Uz prijavu za upis prestanka ~lanskoga odnosa u koma ndi - tnom dru{tvu i dru{tvu s ograni~enom odgovorno{}u prila`e se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka ~lanskoga odnosa i izmjene i dopune osniva~koga akta, odnosno statuta. ^lanak 39. Isprave potrebne za upis promjena podataka od zna~enja za pravni promet (1) Uz prijavu za upis u registar promjene tvrtke prila`e se odluka o promjeni tvrtke. (2) Uz prijavu za upis u registar promjene sjedi{ta subjekta upisa prila`e se odluka o promjeni sjedi{ta subjekta upisa. (3) Uz prijavu za upis promjene djelatnosti subjekta upisa prila`e se odluka o promjeni djelatnosti i odobrenje mjerodavnoga tijela, ako je to propisano posebnim zakonom. (4) Uz prijavu za upis u registar promjene odgovornosti subjekta upisa za obveze drugih subjekata upisa u pravnome prometu prila`e se ugovor, odnosno njegove izmjene. (5) Uz prijavu za upis promjene osobe ovla{tene za zastupanje subjekta upisa prila`e se odluka mjerodavnoga tijela subjekta upisa kojom je jedna osoba razrije{ena, odnosno kojom toj osobi prestaje pravo zastupanja, a druga osoba imenovana, odnosno ovla{tena za zastupanje, kao i opseg ovlasti te osobe i ovjereni potpis te osobe. (6) Uz prijavu za upis u registar promjene osniva~a ili uve}anja odnosno smanjenja broja osniva~a ili promjene osniva~koga udjela prila`e se ugovor, odnosno odluka o promjeni osniva~a odnosno udjela. VII - ISPRAVE POTREBNE ZA UPIS STATUSNIH PROMJENA I PROMJENA OBLIKA POSLOVNIH SUBJEKATA ^lanak 40. Isprave potrebne za upis u registar pripajanja poslovnih subjekata (1) Uz prijavu za upis u registar pripajanja poslovnog subje kta prila`e se: ugovor o pripajanju, nalaz ovla{tenoga sudskog vje{taka o vrijednosti imovine koja sudjeluje u pripajanju s obrazlo`enjem, suglasnost skup{tina dru{tava na ugovor o pripajanju i dokaz o objavi obavijesti o pokretanju postupka. (2) U slu~aju da u pripajanju sudjeluje javno poduze}e, osim isprava navedenih u stavku (1) ovog ~lanka prila`e se i suglasnost mjerodavnoga tijela na ugovor o pripajanju. (3) Ako se pripajanjem uve}ava osnovni kapital poslovnoga subjekta kojem se drugi poslovni subjekt pripaja podnosi se i dokaz o visini ukupnoga osnovnoga kapitala. (4) Ako se 90% osnovnoga kapitala supsidijarnog dru{tva nalazi u vlasni{tvu ve}inskoga dru{tva kome se supsidijarno dru{tvo pripaja, nije potrebno podnositi suglasnost skup{tine supsidijarnog dru{tva na ugovor o pripajanju, osim ako dioni~ari ili ~lanovi dru{tva koji predstavljaju najmanje 1/10 osnovnoga kapitala dru{tva ne zahtijevaju sazivanje skup{tine radi dono{enja odluke. ^lanak 41. Isprave potrebne za upis u registar spajanja poslovnih subjekata (1) Uz prijavu za upis spajanja poslovnih subjekata prila`e se: ugovor o spajanju, suglasnost skup{tina poslovnih subjekata na ugovor o spajanju i dokaz o objavi obavijesti o pokretanju postupka spajanja. (2) Ako u spajanju sudjeluje i javno poduze}e, uz prijavu se, pored isprava iz stavka (1) ovog ~lanka, prila`e i suglasnost mjerodavnoga tijela na ugovor o spajanju. ^lanak 42. Isprave potrebne za upis u registar podjele poslovnih subjekata Uz prijavu za upis novog poslovnoga subjekta nastalog podjelom prila`e se odluka skup{tine o podjeli poslovnoga subjekta i djelidbena bilanca odobrena od skup{tine. Broj 27 – Stranica 1746 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.5.2005. ^lanak 43. Isprave potrebne za upis u registar promjene oblika poslovnih subjekata Uz prijavu za upis promjene oblika poslovnoga subjekta prila`e se odluka skup{tine, odnosno drugoga tijela poslovnog subjekta o promjeni oblika. ^lanak 44. Promjena obveznih podataka i statusne promjene Na prijave, odnosno sadr`aj isprava, uz prijavu za upis statu - snih promjena i obveznih podataka o subjektima upisa, shodno se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje ure|uju upis u registar osnivanja odgovaraju}ega oblika poslovnoga subjekta. ^lanak 45. Isprave potrebne za upis u registar podataka o postupku likvidacije, ste~aja, zabrane obavljanja djelatnosti, odnosno poslova i drugih ~injenica koje su odre|ene zakonom (1) Ako mjerodavni sud donese odluku o provedbi postupka likvidacije, odnosno otvaranja ste~ajnoga postupka, sud mjerodavan u tom postupku du`an je dostaviti rje{enje registarskom sudu. Registarski sud po primitku toga rje{enja, po slu`benoj du`nosti, izvr{it }e upis rje{enja. O upisu podataka iz rje{enja u glavnoj knjizi registra sa~injava se zabilje`ba koja sadr`i: naziv suda koji je donio rje{enje, broj i da tum rje{enja i vrstu postupka. (2) Ako mjerodavno tijelo donese odluku o zabrani obavljanja odre|ene djelatnosti, odnosno poslova subjekta upisa, to je tijelo du`no poslije pravomo}nosti te odluke podnijeti zahtjev za upis u registar zabrane obavljanja te djelatnosti s ovjerenim prijepisom te odluke. Sud }e po slu`benoj du`nosti izvr{iti upis zabrane obavljanja djelatnosti. O upisu podataka iz odluke u glavnoj knjizi registra sa~injava se zabilje`ba koja sadr`i: naziv tijela, broj i da tum odluke i ~injenicu zabrane konkretne djelatnosti. (3) Zabilje`be se upisuju u glavnu knjigu registra u rubrici predvi|enoj za napomene. ^lanak 46. Posebna odobrenja kao uvjet upisa u sudski registar Ako je drugim zakonima utvr|eno davanje: suglasnosti, odobrenja, uvjerenja, ovlasti, potvrde ili drugih odgovaraju}ih akata kao uvjeta za upis kod registarskog suda, uz prijavu za upis u registar moraju se prilo`iti i ti akti. ^lanak 47. Poslovne prostorije subjekta upisa Upis u registar nije uvjetovan postojanjem akta (rje{enja, odobrenja ili potvrde) kojima se utvr|uju tehni~ke i druge karakteristike poslovnoga prostora subjekta upisa, odnosno odobrenja za njegovo kori{tenje, osim ako je to utvr|eno drugim zakonom Federacije za pojedine djelatnosti. VIII - POSTUPAK UPISA PODATAKA U REGISTAR PRIJAVA I ISPITIVANJE PRIJAVE ZA UPIS U REGISTAR ^lanak 48. Podno{enje prijave za registraciju (1) Osniva~/i subjekta upisa prijavu za registraciju predaju osobno ili putem ovla{tenog predstavnika/zastupnika, odnosno opunomo}enika. (2) Prijava za upis u registar mo`e biti predana i elektronskim putem ukoliko postoji mogu}nost podno{enja i provjere elektronskoga potpisa. Prijava za upis u registar i registarske isprave mogu se predati i putem po{te. Prijavu podnijetu po{tom mora potpisati osoba ovla{tena za zastupanje subjekta upisa. (3) Prijava predana na na~in iz stavka (2) ovoga ~lanka obvezuje sud na postupanje po prijavi, ali rje{enje o registraciji ne}e biti izdano do trenutka mogu}nosti provjere identiteta podnositelja prijave ili osniva~a. ^lanak 49. Obrazac prijave (1) Podnositelj prijave za registraciju subjekta upisa predaje popunjen i potpisan obrazac prijave za registraciju u regista - rskom sudu zajedno s potrebnim ispravama. (2) Prijava sadr`i zahtjev za upis svih obveznih op}ih i posebnih podataka, odnosno njihovih promjena u sudski registar. (3) Pored podataka utvr|enih u ~lanku 13. ovoga Zakona, prijava za registraciju sadr`i i broj osobne iskaznice, odno - sno putne isprave podnositelja prijave, osniva~a subjekta upisa i ovla{tenog predstavnika/zastupnika subjekta upisa s naznakom njegova svojstva. ^lanak 50. Postupak po primitku prijave (1) Po primitku prijave za registraciju sud provjerava identitet podnositelja prijave, isklju~ivost tvrtke subjekta registracije i uplatu pristojbe. (2) Prijava za registraciju u elektronskom obliku dostavlja se odmah po njezinu primitku poreznom tijelu i, po potrebi, carinskom tijelu mjerodavnom prema mjestu sjedi{ta subjekta upisa, radi pribavljanja poreznog identifikacijskog broja i carinskog broja. (3) Uz prijavu za registraciju podnositelj prijave istodobno predaje potrebne isprave utvr|ene u ~lanku 22. ovoga Zakona, u izvorniku ili ovjerenoj fotokopiji. ^lanak 51. Identitet podnositelja prijave (1) Podnositelj prijave identitet dokazuje osobnom iskazni com, odnosno vrijede}om putnom ispravom, i odgovaraju}om prijavom mjerodavnih tijela unutarnjih poslova. Sud u trenutku zaprimanja prijave utvr|uje identitet podnositelja prijave. (2) Obrazac prijave podnositelj predaje kao vrijede}u i istinitu izjavu. U slu~aju nesuglasnosti izme|u utvr|enih i u prijavi navedenih osobnih podataka sud mo`e zatra`iti dodatnu provjeru. ^lanak 52. Na~elo isklju~ivosti tvrtke poslovnog subjekta (1) Pod istom ili sli~nom tvrtkom ne mogu biti upisana dva ili vi{e poslovnih subjekata koja obavljaju istu ili sli~nu djelatnost. (2) U slu~aju potpune podudarnosti prijavljene tvrtke s ve} registriranom tvrtkom, sud }e upozoriti podnositelja prijave na postojanje istovjetne tvrtke, {to je smetnja registraciji. Prijava }e biti zaprimljena i o istoj }e odlu~iti sud. (3) Ako je prijavljena za upis tvrtka istovjetna, odnosno u potpunosti podudarna s postoje}om ili sli~na s ve} registriranom tvrtkom, sud }e zaklju~kom tra`iti od podnositelja prijave da u roku koji ne mo`e biti dulji od 15 dana izmijeni prijavljenu tvrtku te uskladi isprave ve} prilo`ene uz prijavu. U suprotnom, sud }e odbiti prijavu za upis u registar. (4) Prije podno{enja prijave za upis u registar sud }e omogu }iti, na zahtjev osobe zainteresirane za osnivanje i registraciju poslovnoga subjekta, provjeru isklju~ivosti odabrane tvrtke, odnosno tvrtke koju poslovni subjekt ima namjeru prijaviti za registraciju. ^lanak 53. Postupanje mjerodavnog registarskog suda po zaprimanju prijave za registraciju (1) U postupku ispitivanja prijave sud ispituje jesu li za upis ispunjeni formalni i materijalni uvjeti. (2) Formalni uvjeti su: da je prijavu podnijela ovla{tena osoba, da je prijava predana na propisanome obrascu i potpisana od podnositelja, da su uz prijavu prilo`ene sve propisane isprave u izvorniku odnosno ovjerenoj preslici, da su isprave donijete u propisanome postupku odnosno da imaju propisani sadr`aj te da su ispunjeni drugi formalni uvjeti predvi|eni ovim Zakonom i drugim propisima. (3) Materijalni uvjeti su: da je zahtjev za upis odre|enih podataka u suglasnosti s ovim Zakonom i drugim propisima kojima je utvr|ena obveza upisa tih podataka, kao i s odredbama op}ih akata kojima su ure|eni podaci, odnosno promjene koje se upisuju u registar. Srijeda, 4.5.2005. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 27 – Stranica 1747 ^lanak 54. Ispitivanje prijave (1) Mjerodavni registarski sud bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana primitka prijave, provjerit }e jesu li uz prijavu za registraciju predane potrebne registarske isprave te jesu li te isprave sukladne drugim propisima Federacije kojima je ure|eno osnivanje, ustroj i poslovanje pojedinih poslovnih subjekata. (2) Ako prijava za upis u registar sadr`i zahtjev koji ne odgovara zakonom propisanim uvjetima, ili ako isprava koja se prila`e prijavi ne sadr`i sve podatke koji se upisuju u registar, ili ako glede sadr`ine ne odgovara sadr`ini propisanoj zakonom, ili ako nije donijeta u postupku propisanom zakonom, sud }e pozvati podnositelja prijave i zaklju~kom nalo`iti da izvr{i prijeko potrebne ispravke u roku koji ne mo`e biti dulji od 30 dana. (3) Ako podnositelj prijave ne postupi na na~in i u roku predvi|enom odredbom stavka (2) ovoga ~lanka, sud }e odbiti prijavu za upis u registar. ^lanak 55. Ispitivanje isprava (1) Ako mjerodavni registarski sud posumnja u istinitost akta kojim se dokazuje ~injenica koja je predmetom upisa, ili u zakonitost postupka po kome je akt donijet, ili u zakonitost pravne radnje koja je predmetom upisa, registarski sud odr`at }e ro~i{te za raspravu na koju }e pozvati podnositelja prijave i eventualno osobu kojoj bi mogle biti poznate sporne okolnosti te donijeti odluku. (2) Ako mjerodavni registarski sud posumnja u postojanje neke ~injenice od koje ovisi da li je zahtjev za upis u registar u suglasnosti s ovim i drugim zakonima, a sam nije ovla{ten utvr|ivati postojanje te ~injenice, nalo`it }e podnositelju prijave da od mjerodavnoga tijela ili druge institucije pribavi odgovaraju}u ispravu u odre|enome roku. (3) Ukoliko je za utvr|ivanje ~injenice iz stavka (2) ovoga ~lanka mjerodavan drugi sud, mjerodavni registarski sud izvijestit }e podnositelja prijave i mjerodavno tijelo, odnosno instituciju iz stavka (2) ovoga ~lanka, da pred tim sudom pokrene postupak i o tome izvijesti registarski sud. Kada registarski sud primi obavijest da je pokrenut postupak, prekinut }e postupak za upis u registar do dono{enja pravomo}noga rje{enja kojim je okon~an taj postupak. ^lanak 56. Pogre{ke u pisanju Uo~avanje o~itih pogre{aka u pisanju koje je mogu}e sa sigurno{}u provjeriti i utvrditi temeljem podnijetih registarskih isprava ne}e uzrokovati odgodu daljnjega postupka registracije, nego }e se o tim pogre{kama sa~initi slu`bena zabilje{ka koju }e prilikom primitka rje{enja o registraciji potpisati i podnositelj prijave radi potvrde unosa ispravnih podataka u registar. IX - ODLUKE MJERODAVNOG REGISTARSKOG SUDA ^lanak 57. Odluke mjerodavnog registarskog suda (1) U postupku upisa u registar, registarski sud odlu~uje rje{enjem ili zaklju~kom. Rje{enjem se odlu~uje o zahtjevu za upis osnivanja i svih promjena podataka od zna~enja za pravni promet koje se unose u registar. Zaklju~kom sud odlu~uje o pitanjima koja se odnose na tijek postupka. (2) Mjerodavni registarski sud mo`e odbiti prijavu za registra - ciju samo u slu~ajevima predvi|enim ovim Zakonom. (3) O zahtjevu za upis u registar odlu~uje sudac pojedinac, a u drugom stupnju vije}e sastavljeno od trojice sudaca. (4) U postupku za upis u registar nije dopu{teno vra}anje u pre|a{nje stanje i nema mirovanja postupka. (5) Protiv pravomo}nog rje{enja o upisu u registar nije dopu{tena revizija niti ponavljanje postupka. (6) U postupku upisa u registar na pitanja koja nisu ure|ena ovim Zakonom shodno se primjenjuju odgovaraju}e odredbe zakona kojim je ure|en parni~ni postupak. ^lanak 58. Dono{enje rje{enja (1) Mjerodavni registarski sud donosi rje{enje o zahtjevu za upis u registar, u pravilu, bez odr`avanja rasprave. (2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga ~lanka, sud mo`e zakazati ro~i{te kada ocijeni to prijeko potrebnim radi o~itovanja ili utvr|ivanja odlu~uju}ih ~injenica. (3) Registarski sud mo`e i izvan ro~i{ta saslu{ati sudionika u postupku i druge osobe ako nalazi to potrebnim radi unosa ispravnih podataka u registar. ^lanak 59. Izgled i sadr`aj rje{enja o registraciji (1) Rje{enje o upisu u registar sadr`i: naziv i pe~at mjero davnog registarskog suda, ime i prezime suca, da tum dono{enja rje{enja i obvezne podatke utvr|ene ~l. od 13. do 21. ovoga Zakona. (2) Rje{enje o registraciji izdaje se na obrascu koji sadr`i osnovne javne podatke o subjektu upisa. (3) Rje{enje o registraciji, pored MBS, sadr`i i porezni identifikacijski broj. Rje{enje sadr`i i carinski broj za poslovne subjekte koji se registriraju za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja skladno ~lanku 75. ovoga Zakona, ako je pribavljen. (4) Rje{enje o registraciji vrijedi na teritoriju Bosne i Hercegovine, neovisno o tome gdje je izvr{ena registracija. (5) Rje{enje kojim se odbija zahtjev ili odbacuje prijava podnositelja ili ako se rje{enjem rje{ava o prijedlozima sudionika koji su me|usobno suprotni, obvezno sadr`i uvod, izreku i obrazlo`enje. ^lanak 60. Zaklju~ak Zaklju~ak sadr`i: naziv suda, ime suca, da tum dono{enja zaklju~ka, tvrtku odnosno naziv subjekta upisa i predmet prijave, nalog subjektu upisa da u odre|enome roku otkloni utvr|ene nedostatke prijave, odnosno ispravi ili pribavi odre|ene isprave od mjerodavnoga tijela odnosno institucije, kao i pravne posljedice nepostupanja po zaklju~ku. ^lanak 61. Ispravke rje{enja (1) U slu~aju nesuglasja izme|u podataka upisanih u registru s podacima u rje{enju o registraciji, mjerodavni registarski sud, po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev subjekta upisa, dostavit }e subjektu upisa ispravljeni prijepis rje{enja, s naznakom da se tim rje{enjem zamjenjuje prethodno rje{enje. (2) O~ite pogre{ke u rje{enju o registraciji i podacima unijetim u registar mjerodavni registarski sud ispravit }e rje{enjem, po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev subjekta upisa. Ispravka se upisuje umjesto postoje}ega podatka i sud }e izdati novo rje{enje kojim se zamjenjuje ispravljeno rje{enje. (3) U slu~ajevima iz st. (1) i (2) ovoga ~lanka, subjekti upisa ne}e snositi dodatne tro{kove. ^lanak 62. Povla~enje prijave za upis u registar (1) Podnositelj prijave mo`e povu}i prijavu za upis u registar do dono{enja pravomo}nog rje{enja. (2) Kada podnositelj prijave povu~e prijavu za upis u registar, sud rje{enjem obustavlja postupak. X - PRAVNI LIJEKOVI ^lanak 63. @alba (1) Protiv rje{enja o upisu u registar zainteresirana osoba mo`e podnijeti `albu u roku od osam dana od dana primitka rje{enja. (2) Pravo na `albu ima subjekt upisa, kao i osoba koja za to ima pravni interes. (3) Osoba koja smatra da su mu rje{enjem o upisu povrije |ena prava i na zakonu utemeljeni interesi, a nije joj dostavljen prijepis rje{enja, `albu mo`e podnijeti u roku od 15 dana od dana saznanja za upis, a najkasnije u roku od 60 dana od dana objave upisa. (4) Protiv zaklju~ka `alba nije dopu{tena. ^lanak 64. Postupak suda po `albi (1) U slu~aju `albe mjerodavni registarski sud zahtjev za upis mo`e rije{iti druk~ije ako ustvrdi kako je `alba utemeljena a nije Broj 27 – Stranica 1748 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.5.2005. potrebno provoditi dopunski postupak i ako se time ne vrije|aju prava drugih osoba utemeljena na pobijanom rje{enju. (2) Mjerodavni registarski sud mo`e odbaciti nepravodobnu, nepotpunu ili nedopu{tenu `albu. (3) Ukoliko mjerodavni registarski sud ne postupi sukladno odredbama st. (1) i (2) ovoga ~lanka, du`an je spis predmeta dostaviti mjerodavnom drugostupanjskom sudu na odlu~ivanje u roku od osam dana od dana zaprimanja `albe. ^lanak 65. Odluke drugostupanjskog suda po `albi Rje{avaju}i po `albi drugostupanjski sud }e: 1) odbaciti `albu kao nepravodobnu, nepotpunu i nedopu - {tenu ako to nije u~inio registarski sud; 2) odbiti `albu kao neutemeljenu i potvrditi rje{enje registarskog suda; 3) uva`iti `albu i rje{enje registarskog suda ukinuti, a predmet vratiti na ponovni postupak ili 4) preina~iti rje{enje registarskog suda. ^lanak 66. Razlozi za preina~enje rje{enja registarskog suda (1) Drugostupanjski sud preina~it }e rje{enje registarskog suda ako je: 1) registarski sud pogre{no ocijenio isprave, a rje{enje suda je utemeljeno isklju~ivo na tim ispravama; 2) registarski sud iz ~injenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaklju~ak o postojanju drugih ~injenica, a na tim ~injenicama je utemeljeno rje{enje i 3) ~injeni~no stanje pravilno utvr|eno, a registarski sud je pogre{no primijenio materijalno pravo. (2) Na temelju rje{enja iz stavka (1) ovoga ~lanka kojim se odre|uje upis ili odbija zahtjev za upis u sudski registar, registarski sud, po slu`benoj du`nosti, izvr{it }e upis u sudski registar odnosno izvr{iti brisanje upisa. XI - POSTUPAK UPISA PODATAKA ZNA^AJNIH ZA PRAVNI PROMET I NJIHOVIH IZMJENA ^lanak 67. Izmjene podataka registra (1) Registrirani poslovni subjekti prijavit }e za registraciju mjerodavnom registarskom sudu sve izmjene podataka od zna~enja za pravni promet u roku od 30 dana od dana nastanka tih promjena. Smatra se da je izmjena nastala danom dono{enja odluke o izmjeni. (2) Svaka izmjena obveznih podataka unosi se pored postoje}eg podatka koji se mijenja s datumom izvr{enja izmjene. (3) U slu~aju izmjena podataka od zna~enja za pravni promet ili prestanka subjekta upisa, u registar se unose novi podaci pored postoje}ih. Registar }e sadr`avati podatak da je subjekt upisa u postupku ste~aja ili likvidacije. (4) U slu~aju izmjene podataka o ~injenicama koje se upisuju u napomenu glavne knjige registra, u glavnoj knjizi registra ostaje samo trenuta~no stanje, odnosno sta tus. Ranije stanje u formi slu`bene zabilje{ke ula`e se u zbirku isprava registra. XII - POSTUPAK BRISANJA IZ REGISTRA ^lanak 68. Brisanje iz registra (1) Za brisanje iz registra mjerodavan je mjerodavni registarski sud. (2) Osoba koja ima pravni interes mo`e mjerodavnom regista - rskom sudu podnijeti zahtjev za brisanje neutemeljenog kona~noga upisa. (3) Zahtjev iz stavka (2) ovoga ~lanka mo`e se podnijeti u roku od 15 dana od dana saznanja za upis, a najkasnije u roku od 90 dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". ^lanak 69. Razlozi za brisanje iz registra Mjerodavni registarski sud brisat }e neutemeljeni upis, na zahtjev osobe koja ima pravni interes ili po slu`benoj du`nosti, u slu~aju da se u postupku ustvrdi: 1) da je upis izvr{en bez podno{enja propisane isprave; 2) da su nakon dono{enja rje{enja o upisu propisani drugi uvjeti za registraciju poslovnoga subjekta, a poslovni subjekt je propustio uskladiti te uvjete u propisanome roku i 3) u drugim slu~ajevima u kojima je po zakonu upis bio nedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv. ^lanak 70. Postupak suda po zahtjevu za brisanje (1) Mjerodavni registarski sud, po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev zainteresirane osobe, izvijestit }e subjekt upisa o pokrenutom postupku brisanja, odnosno podnijetom zahtjevu za brisanje, zajedno s pozivom poslovnom subjektu da se u odre|enome roku izjasni o zahtjevu i/ili dostavi prijeko potrebne isprave. (2) U slu~aju iz stavka (1) ovoga ~lanka mjerodavni registarski sud zakazat }e ro~i{te radi utvr|ivanja odlu~uju}ih ~injenica. Na ro~i{te pozvat }e subjekt upisa ~ije se brisanje tra`i i podnositelja zahtjeva za brisanje subjekta upisa. (3) Registarski sud po ocjeni utvr|enih ~injenica donijet }e rje{enje o brisanju kona~noga upisa ili o obustavi postupka, odnosno odbijanju zahtjeva za brisanje. (4) Neutemeljeni upis bri{e se po pravomo}nosti rje{enja o brisanju donijetom u ovome postupku i o tome se izvje{}uju tijela utvr|ena odredbom ~lanka 76. ovoga Zakona. ^lanak 71. Brisanje subjekta upisa po zahtjevu posebne kategorije podnositelja zahtjeva (1) Posebna kategorija podnositelja zahtjeva za brisanje subjekta upisa su: 1) organi unutarnjih poslova, 2) carinska uprava, 3) porezna uprava i 4) financijska policija. (2) Podnositelji zahtjeva iz stavka (1) ovoga ~lanka mogu pokrenuti postupak brisanja subjekta upisa iz registra iz sljede}ih razloga: 1) ako su la`ne isprave, odnosno la`ne informacije kori{tene za upis u registar; 2) ako su la`ne isprave, odnosno la`ne informacije kori{tene za produljenje sudske registracije; 3) ako se subjekt registracije koristi ili je kori{ten za organizirani kriminal. ^lanak 72. Postupak suda po zahtjevu za brisanje podnijetom od posebnih kategorija podnositelja zahtjeva (1) Postupak po zahtjevu za brisanje podnijet od posebnih kategorija podnositelja zahtjeva je `uran. (2) U roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva za brisanje iz registra mjerodavni registarski sud, uz obavijest subjektu upisa o podnijetom zahtjevu, zakazat }e ro~i{te za raspravu te na ro~i{te za raspravu pozvati subjekt upisa ~ije se brisanje tra`i i podnositelja zahtjeva, a po potrebi, i zainteresirane strane. (3) Obavijest iz stavka (2) ovoga ~lanka bit }e upu}ena na adresu sjedi{ta subjekta upisa iz registra za dostavu pismena i adresu pribavljenu i predlo`enu od podnositelja zahtjeva. (4) Izostanak sa ro~i{ta za raspravu subjekta upisa, odnosno nepodno{enje pisanoga izja{njenja na zahtjev za brisanje, ne spre~ava sud da donese rje{enje o brisanju iz registra subjekta upisa protiv koga je podnijet zahtjev. (5) Ro~i{te za raspravu po podnijetom zahtjevu za brisanje mjerodavni registarski sud du`an je zakazati u roku predvi|enom u stavku (2) ovoga ~lanka, a najkasnije 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva za brisanje. ^lanak 73. Odluke suda po zahtjevu za brisanje (1) U slu~aju neuredne dostave zahtjeva i poziva na ro~i{te za raspravu po zahtjevu za brisanje, sud }e podnijeti zahtjev i poziv za ro~i{te za raspravu objaviti u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj plo~i suda u roku od dva dana od dana obavijesti o neurednoj dostavi. Srijeda, 4.5.2005. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 27 – Stranica 1749 (2) Uz objavu poziva iz stavka (1) ovoga ~lanka sud }e pozvati zainteresirane strane da se izjasne o predlo`enom brisanju. (3) Zainteresirane strane su: 1) povjeritelji subjekta upisa, 2) osobe koje imaju pravni interes u subjektu upisa, 3) ~lanovi subjekta upisa i 4) osobe ovla{tene zastupati subjekt upisa. (4) Pravomo}no rje{enje o brisanju subjekta upisa objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj plo~i suda. (5) O pokrenutom postupku za brisanje subjekta upisa nad kojim je pokrenut ste~ajni postupak ili postupak likvidacije, po slu`benoj du`nosti, upisuje se napomena u glavnu knjigu registra. Kona~no brisanje unosi se po pravomo}nosti rje{enja o brisanju poslovnog subjekta iz registra. (6) Registar sadr`i spisak brisanih subjekata upisa. Osniva~ brisanoga subjekta upisa ne mo`e prijaviti za registraciju novi subjekt upisa sve dok postoje okolnosti koje su bile razlogom za brisanje, odnosno posljedice odluka mjero - davnoga tijela koje su prethodile brisanju subjekta upisa. XIII - PRIBAVLJANJE POREZNOG IDENTIFIKACIJSKOG BROJA I CARINSKOG BROJA ^lanak 74. Postupak mjerodavnog poreznog tijela (1) Prijavu za upis osnivanja subjekta upisa i upis dijela subjekta upisa sud }e odmah dostaviti mjerodavnom poreznom tijelu prema sjedi{tu subjekta upisa za dobivanje poreznog identifikacijskog broja. (2) Uz prijavu iz stavka (1) ovoga ~lanka sud }e pozvati mjerodavno porezno tijelo da u roku od tri dana od zaprimanja prijave dostavi porezni identifikacijski broj. (3) Mjerodavno porezno tijelo du`no je dostaviti porezni identifikacijski broj, odnosno podbroj, u roku od tri dana od dana zaprimanja prijave za registraciju ili izvijestiti sud o razlozima nedostave poreznog identifikacijskog broja, odnosno podbroja. (4) Razlog za odbijanje izdavanja poreznog identifikacijskog broja mo`e biti postojanje poreznog duga osniva~a subjekta upisa. (5) Dodjela poreznog identifikacijskog broja ne osloba|a poreznog subjekta obveze porezne registracije poslovnog subjekta kod mjerodavnoga tijela, odnosno dostave podataka propisanih posebnim zakonom poreznom tijelu. (6) Ako mjerodavno porezno tijelo ne dostavi porezni identifikacijski broj i podbroj u ostavljenom roku, sud ne}e donijeti rje{enje o registraciji poslovnoga subjekta. (7) Sud }e izdati rje{enje o registraciji poslovnoga subjekta odmah po dostavi poreznoga broja, bez dodatnih tro{kova poslovnome subjektu. U slu~aju da se porezni identifika - cijski broj ne dostavi u roku od 12 mjeseci od dana podno{enja prijave sudu, sud }e odbaciti prijavu. (8) U situaciji postojanja poreznoga duga u drugom poslovnom subjektu koji je prestao postojati - brisan, sud ne}e izvr{iti registraciju takvoga subjekta dvije godine nakon brisanja toga subjekta. (9) Porezni identifikacijski broj i podbroj su jedinstveni na teritoriju Bosne i Hercegovine. ^lanak 75. Registracija vanjskotrgovinskog poslovanja (1) Prijavu za upis osnivanja subjekta upisa koji registrira vanjskotrgovinsku djelatnost sud }e dostaviti nadle`noj cari - nskoj upravi za dobivanje carinskoga broja. (2) Uz prijavu za upis iz stavka (1) ovoga ~lanka sud }e pozvati mjerodavno carinsko tijelo da u roku od tri dana od zaprimanja prijave dostavi carinski broj. (3) Ako mjerodavno carinsko tijelo ne dostavi carinski broj u ostavljenome roku, sud }e izdati rje{enje o registraciji bez carinskoga broja. XIV - OBVEZNE OBAVIJESTI ^lanak 76. Obvezne obavijesti Mjerodavni registarski sud, po dono{enju, rje{enje o registra - ciji osnivanja, odnosno statusne promjene poslovnog subjekta dostavit }e: 1) poreznom tijelu mjerodavnom prema sjedi{tu subjekta upisa - Upravi za neizravno oporezivanje; 2) op}ini i kantonu mjerodavnom prema sjedi{tu subjekta upisa; 3) statisti~kom uredu i gospodarskoj komori; 4) zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje prema sjedi{tu subjekta upisa radi registracije; 5) carinskom tijelu mjerodavnom prema mjestu sjedi{ta subjekta upisa, ukoliko je subjekt upisa registriran za vanjskotrgovinsko poslovanje i 6) mjerodavnim regulatornim tijelima, sukladno posebnim propisima koji utvr|uju uvjete i izdaju dozvole, odnosno odobrenja za obavljanje pojedinih djelatnosti, ako je subjekt upisa registriran za takvu djelatnost. XV - DODATNE USLUGE REGISTRA ^lanak 77. Dostupnost podataka telekomunikacijskom mre`om ili putem informacijskog medija (1) Dr`avnim, entitetskim i tijelima Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine mora se osigurati pristup podacima unijetim u glavnu knjigu registra putem telekomunikacijske mre`e ili informacijskog medija. (2) Rje{enje o upisu u registar trenutno je dostupno svim registarskim sudovima na teritoriju Bosne i Hercegovine. ^lanak 78. Izdavanje izvatka iz registra (1) Svi registarski sudovi u Federaciji du`ni su omogu}iti sva koj zainteresiranoj osobi uvid u podatke glavne knjige regi stra, odnosno izdati izvadak iz glavne knjige registra, neovisno o mjerodavnosti toga suda za registraciju subjekta upisa. (2) Ovjereni izvadak iz registra izdan od strane bilo kojega izvatka iz registarskog suda javna je isprava na teritoriju Bosne i Hercegovine. ^lanak 79. Obavijesti i upute Na zahtjev zainteresirane osobe mjerodavni registarski sud du`an je dati obavijesti o postupku registracije, kako je reguli - rano ovim Zakonom. XVI - KAZNENE ODREDBE ^lanak 80. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj odgovorna osoba u sudu u slu~aju da: 1) glavnu knjigu registra, odnosno zbirku isprava, ne vodi i ~uva sukladno odredbama ~lanka 8. stavak (6); 2) od podnositelja prijave za registraciju, odnosno od sudionika u postupku registracije, zatra`i isprave ili podatke koji ovim Zakonom ili drugim propisom nisu predvi|eni za uvjet upisa u registar; 3) bez utemeljenoga razloga zainteresiranoj osobi ne omogu}i uvid u podatke registra, odnosno na njezin zahtjev ne izda izvadak iz registra; 4) bez utemeljenoga razloga ne izda rje{enje o registraciji u roku propisanome ovim Zakonom. (2) Odgovornom osobom, u smislu ovoga ~lanka, smatra se osoba zadu`ena za obavljanje poslova iz stavka (1) ovoga ~lanka. XVII - ROKOVI ^lanak 81. Rok za izdavanje rje{enja o registraciji poslovnog subjekta (1) Mjerodavni registarski sud izdat }e rje{enje o registraciji u roku od pet dana od dana uredno predane prijave. (2) Ukoliko mjerodavni registarski sud ustvrdi da postoje nedostaci zbog kojih ne mo`e izvr{iti registraciju sukladno Broj 27 – Stranica 1750 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.5.2005. odredbama ovoga Zakona, izvijestit }e podnositelja prijave da u odre|enom roku otkloni konkretne nedostatke. XVIII - OBJAVA UPISA ^lanak 82. Objava rje{enja o registraciji Pravomo}no rje{enje o registraciji objavljuje se u "Slu`be - nim novinama Federacije BiH". XIX - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 83. Uspostava jednoobraznog registra (1) Uspostava baze podataka, odnosno registra, i organiziranje registarskih sudova na teritoriju Federacije bit }e provedeno u rokovima iz ~lanka 21. Okvirnoga zakona. (2) Preuzimanje podatka o postoje}im subjektima upisa iz dosada{njih registara mjerodavnih sudova bit }e osigurano u rokovima utvr|enim ~lankom 21. Okvirnoga zakona. Iz dosada{njih registara bit }e preuzete sve utvrdive ~injenice i isprave, na temelju kojih je mogu}e utemeljiti glavnu knjigu registra i zbirku isprava registra pojedina~no za svaki subjekt upisa sa svim obveznim podacima, kao i registarske isprave koje su arhivirane u dosada{njim registrima, a po preuzi - manju podataka i isprava raniji upis prestaje biti aktivnim. (3) U slu~aju da se prilikom preuzimanja, na temelju podataka i isprava, ustvrdi kako neki subjekt upisa nije aktivan, mjerodavni registarski sud pozvat }e subjekt upisa na adresu iz dostupnih isprava, odnosno registra, da se u roku od 30 dana izjasni o statusu, odnosno da dostavi potrebne podatke odnosno isprave. (4) Ako subjekt upisa ne postupi po tra`enju mjerodavnoga registarskog suda u roku iz stavka 3. ovoga ~lanka, mjerodavni registarski sud zatra`it }e informaciju o subjektu upisa od mjerodavnog poreznog tijela prema sjedi{tu subjekta upisa. ^lanak 84. Funkcioniranje sustava (1) Federalno ministarstvo pravde du`no je osigurati tehni ~ku ispravnost, odr`avanje i trenuta~nu isporuku elektronskih podataka glavne knjige registra, kao i funkcioniranje sustava registracije. (2) Federalni ministar pravde u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet }e propis o tehni~koj uporabi glavne knjige registra u elektronskom obliku. ^lanak 85. Prestanak vrijednosti drugih propisa Danom po~etka primjene ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 4/00, 19/00, 32/00, 49/00 i 19/03) i Uredba o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/00, 16/00, 38/00 i 58/01). ^lanak 86. Stupanje na snagu Ovaj Zakon stu pa na snagu narednoga dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a po~et }e se primje - njivati istekom roka od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~koga doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, v. r. Na osnovu ~lana IV B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 29. marta 2005. godine i na sjednici Doma naroda od 30. marta 2005. godine. Broj 01-138/05 18. aprila 2005. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I - OP[TE ODREDBE ^lan 1. Predmet Zakona Ovim Zakonom, u skladu sa Okvirnim zakonom o registraciji poslovnih subjekata Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/04 - u daqem tekstu: Okvirni zakon), ure|uju se pravila vanparni~nog postupka na osnovu kojih nadle`ni registarski sud postupa i odlu~uje o upisu u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Federacija). ^lan 2. Hitnost postupka Postupak upisa u registar poslovnih subjekata u Federaciji je hitan, jednoobrazan i primjewiv na sve poslovne subjekte osnovane u Bosni i Hercegovini, kako od doma}ih, tako i od stranih pravnih i fizi~kih lica. ^lan 3. Zna~ewe pojedinih izraza upotrjebqenih u Zakonu Izrazi kori{}eni u ovom Zakonu imaju sqede}e zna~ewe: 1) registar - baza podataka koja sadr`i podatke i isprave o subjektima upisa koji su obavezni registrovati se u skladu sa odredbama ovog Zakona, a sastoji se od glavne kwige registra i zbirke isprava registra; 2) registarski sud - svaki sud nadle`an za poslove registracije i kao takav ozna~en posebnim zakonom Federacije; 3) nadle`ni registarski sud - sud nadle`an za upis u registar subjekta upisa koji se odre|uje prema sjedi{tu subjekta upisa; 4) glavna kwiga registra - javni dio registra koji sadr`i podatke o subjektima upisa propisane ovim Zakonom, a vodi se u elektronskom i {tampanom obliku. Glavnu kwigu registra u {tampanom obliku vodi sud nadle`an prema sjedi{tu poslovnog subjekta; 5) zbirka isprava registra - dio registra koji sadr`i isprave na osnovu kojih je izvr{en upis podataka o subjektima upisa u glavnu kwigu registra, kao i druge dokaze dostavqene i sastavqene u postupku upisa u registar, kao i odluke donesene u postupku upisa u registar; 6) subjekt upisa - poslovni subjekt, odnosno pravno lice ~iji je upis obavezan po ovom Zakonu. To je privredno dru {tvo osnovano sa ciqem obavqawa privredne djelatnosti, javno preduze}e, zadruga ili zadru`ni savez i drugo pravno lice koje se osniva u skladu sa zakonima Federacije, a s ciqem ostvarivawa profita. Subjekti upisa, u smislu ovog Zakona, su i subjekti ~iji je upis odre|en posebnim zakonom Federacije; 7) mati~ni broj subjekta upisa (u daqem tekstu: MBS) - evidencijski identifikacioni broj koji svakom subjektu upisa prilikom upisa u registar dodjequje nadle`ni registarski sud. MBS je jedinstven, nepromjewiv i neponovqiv; 8) upis u registar - svaki unos jednog ili vi{e podataka od zna~aja za pravni promet u glavnu kwigu registra; 9) brisawe iz registra - svaki unos ~ije zna~ewe je prestanak subjekta upisa odnosno prestanak va`ewa pojedina~nog podatka upisanog u glavnoj kwizi registra vezanog za pojedina~ni subjekt upisa;
Zakon o mjeriteljstvu u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 08/05 09.02.2005 mjeriteljstvo ZAKONO MJERITELJSTVU U FEDERACIJIBOSNE I HERCEGOVINEI - OSNOVNE ODREDBE^lan 1.Ovim Zakonom ure|uje se: jedinstven sistem zakonskogmjeriteljstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu: Federacija) pri pregledu, verifikaciji i upotrebi mjerila,nadzoru nad koli~inama pretpakiranih proizvoda, te kontroli iotiskivanju `iga na predmete od plemenitih metala i nadzor nadprovedbom ovog Zakona i propisa koji proizilaze na osnovuovog Zakona.^lan 2. Odredbe ovog Zakona odnose se na mjerila koja seprimjenjuju u oblastima:a)za{tite zdravlja ljudi i `ivotinja;b)za{tite okoli{a i tehni~ke sigurnosti;c)prometa dobara i usluga i za{tite potro{a~a;d)postupaka pred upravnim i pravosudnim organima.^lan 3.U zakonskom mjeriteljstvu moraju se upotrebljavati samopropisane jedinice me|unarodnog sistema mjernih jedinica SI.^lan 4.Izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}e zna~enje:a)"zakonsko mjeriteljstvo" je oblast mjeriteljstva koja sebavi mjernim jedinicama, mjernim metodama i mjerilimasa stanovi{ta primjene obaveznih tehni~kih i zakonskihzahtjeva u cilju ostvarivanja sigurnosti i ta~nosti mjerenja;b)"mjeriteljski nadzor" je skup postupaka koji se provode ucilju odr`avanja ispravnosti mjerila i/ili referentnihmaterijala;c)"etalon" je mjera, mjerilo ili mjerni sistem namijenjenodre|ivanju, pohranjivanju i reprodukciji neke mjernejedinice radi preno{enja njene vrijednosti na druga mjerila da bi poslu`ila kao referentna vrijednost, a po mjestu ulancu sljedivosti, ta~nosti i nesigurnosti mjerenja etalonise rangiraju kao: me|unarodni, dr`avni, primarni,sekundarni i radni etaloni;d)"referentni materijal" je materijal ili supstanca ~ija jejedna ili vi{e vrijednosti osobina dovoljno homogena idobro definirana da se mo`e koristiti za kalibracijumjerila, za ocjenu mjerne metode i odre|ivanjevrijednosti materijala;e)"certifikovani referentni materijal" je referentni materijalza koji postoji certifikat o vrijednostima osobine;f)"sljedivost" je osobina rezultata mjerenja ili vrijednostietalona pomo}u kojih se oni mogu dovesti u vezu sanavedenim referentnim, obi~no dr`avnim ilime|unarodnim etalonom neprekidnim lancem pore|enja;g)"imenovana mjeriteljska laboratorija" je laboratorija kojaje prethodno pro{la proceduru akreditiranja u skladu saISO 17025 ili proceduru jednako vrijednu proceduriakreditacije i ispunjava zahtjeve iz Zakona o mjeriteljstvuBosne i Hercegovine da mo`e vr{iti ispitivanja,kalibracije i verifikacije etalona, mjerila, referentnihmaterijala i opreme za verifikaciju;h)"odobrenje tipa" je dokument zasnovan na izvje{taju oocjenjivanju da tip mjerila zadovoljava propisanezakonske zahtjeve ili da je pogodno za upotrebu upropisanom prostoru na na~in kojim se o~ekuju pouzdanirezultati mjerenja tokom odre|enog vremenskog perioda; i)"ocjenjivanje uskla|enosti" je svaka aktivnost koja seneposredno ili posredno odnosi na utvr|ivanje da suodgovaraju}i zahtjevi zadovoljeni;j)"certifikat o uskla|enosti" je dokument kojim sepotvr|uje da pojedino mjerilo, partija mjerila iliproizvedena serija mjerila ispunjava sve propisanemjeriteljske zahtjeve za taj tip mjerila, a to se dokazujepomo}u postupaka ocjenjivanja uskla|enosti u skladu saodgovaraju}im zakonskim propisima; k)"potvrda o ispunjenju mjeriteljskih i drugih uvjeta" jedokument koji izdaje Zavod za mjeriteljstvo FederacijeGodina XII – Broj 8Srijeda, 9.2.2005. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 Bosne i Hercegovine za mjerila koja se uvoze, a za koja jeobavezan mjeriteljski nadzor da bi se na osnovu takvepotvrde mogao dozvoliti uvoz;l)"kalibracija" je skup postupaka kojima se u odre|enimuvjetima uspostavlja odnos izme|u vrijednosti veli~inakoje pokazuje neko mjerilo ili vrijednosti koju predstavljaneki referentni materijal i odgovaraju}ih vrijednostiostvarenih etalonom;m)"certifikat o kalibraciji" je dokument u koji se upisuju ipotvr|uju rezultati kalibracije; n)"verifikacija mjerila ili referentnih materijala" je nizpostupaka kojima se utvr|uje da li mjerilo ili referentnimaterijal ispunjava propisane mjeriteljske zahtjeve,uklju~uje pregled mjerila i otiskivanje `iga, a mo`e biti:prvo, naredno i vanredno; o)"certifikat o verifikaciji" je dokument kojim se potvr|ujeda je izvr{ena verifikacija uz navo|enje rezultata pregleda mjerila i u kome se mogu dati upute i rokovi za narednuverifikaciju; p)"rok verifikacije" je propisani vremenski razmak izme|uuzastopnih verifikacija u cilju osiguranja propisanenesigurnosti mjerenja mjerila; r)"kontrola predmeta od plemenitih metala" je skuppostupaka koji se provode sa zadatkom utvr|ivanja ipotvr|ivanja `igom zadovoljavanja zakonskih propisa zatakve predmete; s)"otiskivanje `iga" je skup postupaka kojim se na propisani na~in i na propisano mjesto na mjerilo otiskuje `ig ilioznaka koja odgovara `igu; t)"verifikacioni `ig" je oznaka koja se otiskuje na mjerilo da bi se verifikovala ispravnost mjerila i/ili sprije~iloodvajanje, pomicanje, izmjena ili zamjena pojedinihsastavnih elemenata mjerila;u)"pretpakirani proizvodi" su proizvodi u bilo kakvojambala`i koji su pakovani i zatvoreni bez prisustva kupca, a ~iju koli~inu nije mogu}e mijenjati bez otvaranja io{te}enja ambala`e.II - SISTEM ZAKONSKOG MJERITELJSTVA^lan 5.Stru~ne i organizacione poslove iz oblasti zakonskogmjeriteljstva u Federaciji obavlja Zavod za mjeriteljstvoFederacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod) usaradnji i koordinaciji sa Institutom za standarde, mjeriteljstvo iintelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Institut) i Savjetom za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine (udaljnjem tekstu: Savjet).^lan 6.Iz oblasti mjeriteljstva u Federaciji Zavod donosi: tehni~kepropise o verifikaciji mjerila; vr{i ispitivanje i verifikacijumjerila; izdaje potvrde o ispunjenju mjeriteljskih i drugih uvjetaza mjerila i certifikate o ispravnosti mjerila; u~estvuje uostvarivanju, ~uvanju, odr`avanju i upotrebi etalona i referentnih materijala; vodi odgovaraju}e registre na podru~ju Federacije;vr{i mjeriteljski nadzor nad upotrebom mjerila i ozna~avanjempakiranih proizvoda; vr{i neposrednu kontrolu predmeta odplemenitih metala i otiskivanje `iga na njih; sara|uje saodgovaraju}im institucijama u Bosni i Hercegovini i obavljadruge poslove iz oblasti mjeriteljstva koji nisu u nadle`nostiinstitucija Bosne i Hercegovine.Za obavljanje poslova i ovla{tenja verifikacije mjerila,nadzora pretpakiranih proizvoda, neposredne kontrole predmetaod plemenitih metala i nadzora nad provo|enjem zakonskihmjeriteljskih propisa u Federaciji, Zavod formira cen tre zaverifikaciju i nadzor mjerila (u daljnjem tekstu: centri), ~iji sebroj i organizaciona struktura propisuju Pravilnikom ounutra{njoj organizaciji Federalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije.III - ETALONI, REFERENTNI MATERIJALI I OPREMA ZAVERIFIKACIJU^lan 7.Prilikom izvr{avanja zadataka, poslova i ovla{tenjaverifikacije i nadzora Zavod koristi referentne i radne etalone,uzorke referentnih materijala i opremu za verifikaciju kojeupore|uje sa etalonima vi{eg ranga, koje ~uva i odr`ava Institut.Etalone, referentne materijale i opremu za verifikaciju kojeposjeduje Zavod kalibri{e i verifikuje Institut u skladu same|unarodnim mjeriteljskim preporukama i dokumentima.^lan 8.Kalibraciju i verifikaciju etalona i opreme za verifikaciju iz~lana 7. ovog Zakona vr{i Institut na na~in i prema metodamakoje propisuje direktor Instituta u formi mjeriteljskih uputstava.Postupak osiguranja sljedivosti prema etalonima i/ilireferentnim materijalima vi{eg mjeriteljskog kvaliteta ostvarujese na na~in i prema metodama koje propisuje direktor Instituta uformi mjeriteljskih uputstava.IV - MJERILA^lan 9.Pravna i fizi~ka lica moraju posjedovati i koristiti mjerilakoja su propisana za obavljanje njihove djelatnosti u skladu saZakonom o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine i ovim Zakonom.U promet se mogu stavljati samo ona mjerila kojaispunjavaju zakonske, mjeriteljske i tehni~ke zahtjeve sadr`ane u odgovaraju}im propisima i za koja je zahtjevana uskla|enost popropisanim na~inima i postupcima ocjenjivanja uskla|enosti.U promet se mogu pustiti samo ona mjerila koja posjedujucertifikat o uskla|enosti ili certifikat o odobrenju tipa i koja su napropisan na~in ozna~ena.Pod ozna~enim mjerilom podrazumijeva se mjerilo koje nasebi mo`e imati sljede}e oznake:a)oznaku uskla|enosti za mjerila za koja nije obaveznaverifikacija i za mjerila koja treba nakon ocjenjivanjausagla{enosti verifikovati;b)oznaku postojanja ili nepostojanja obavezeuvoznika/imaoca mjerila da ispita tip i/ili verfikujemjerilo nakon izdavanja potvrde o uvozu;c)propisan `ig verifikacije nakon izvr{ene verifikacijemjerila.Direktor Instituta za pojedine vrste mjerila propisuje na~ineocjenjivanja uskla|enosti, vrste i na~ine ozna~avanja mjerila, tesadr`aj i oblik certifikata o uskla|enosti sa mjeriteljskimpropisima.^lan 10.Kao certifikati o uskla|enosti mjerila priznaju se samocertifikati izdati od Instituta i pravnih lica imenovanih oddirektora Instituta.^lan 11.Ukoliko tokom upotrebe mjerila Zavod utvrdi da mjerilo, zakoje je prethodno izdat certifikat o uskla|enosti, ili odobrenjetipa nije pogodno za daljnju upotrebu, direktor Zavoda }e s timupozoriti Institut.^lan 12.Mjerila koja se uvoze i za koja je obavezan mjeriteljskinadzor moraju imati potvrdu o ispunjavanju mjeriteljskih idrugih uvjeta izdatu od Zavoda.Potvrda se mo`e izdati ako je mjerilo prethodno pro{loproceduru ocjenjivanja uskla|enosti te ima certifikat ouskla|enosti ili odobrenje tipa izdat ili priznat od Instituta i zamjerila koja se prvi put uvoze.Potvrdom se definiraju obaveze uvoznika ili imaoca mjerilaprije pu{tanja u promet ili upotrebe navedenog mjerila(certifikovanje, odobrenje tipa, verifikacija ili bez obaveza). Ova potvrda slu`i za obavljanje carinskih poslova pri uvozu mjerila sa ciljem za{tite industrije, tr`i{ta, zdravlja i sigurnosti industrije ipotro{a~a od uvoza mjerila koja ne zadovoljavaju mjeriteljske itehni~ke zahtjeve.Zahtjev za izdavanje potvrde o ispunjavanju mjeriteljskih idrugih uvjeta podnosi uvoznik mjerila, odnosno zastupnik stranefirme, a uz zahtjev se obavezno prila`e potrebna tehni~kadokumentacija.Zavod vodi registar izdatih potvrda o ispunjenjumjeriteljskih i drugih uvjeta kao javnu knjigu, te Institutudostavlja popis izdatih potvrda.Broj 8 – Strana 290SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 9.2.2005. V - VERIFIKACIJA MJERILA^lan 13.Mjerila za koja je, prema Zakonu o mjeriteljstvu Bosne iHercegovine i ovom Zakonu, obavezan mjeriteljski nadzorpodlije`u prvoj, narednoj i vanrednoj verifikaciji.Verifikaciju mjerila, po{tuju}i va`e}e tehni~ke propise, vr{iZavod i njegovi centri ili imenovana pravna lica koja suprethodno pro{la proceduru akreditiranja ili proceduru jednakovrijednu akreditiranju.Tehni~ke i druge propise o mjeriteljskim uvjetima za mjerila,o na~inu pregleda i verifikacije mjerila i o izdavanju potvrda zaispunjenje mjeriteljskih uvjeta za uvoz mjerila donosi federalniministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu:federalni ministar).O ispravnosti mjerila koja se nalaze u upotrebi du`ni su sebrinuti vlasnici mjerila ili njihovi korisnici.^lan 14.Prvoj verifikaciji podlije`u nova mjerila doma}e ili straneproizvodnje.Prva verifikacija vr{i se prije nego {to se mjerilo stavi uupotrebu ili promet.Zahtjev za prvu verifikaciju mjerila proizvedenih uFederaciji podnosi proizvo|a~ mjerila, a za prvu verifikacijuuvezenih mjerila zahtjev podnosi uvoznik, odnosno zastupnikstrane firme koja prodaje mjerila sa konsignacionog skladi{ta.Zavod mo`e povjeriti prvu verifikaciju mjerila proizvo|a~umjerila, ako je proces masovne proizvodnje ili ispitivanja mjerilaautomatiziran.Na~in i uvjete povjeravanja iz stava 4. ovog ~lana propisujefederalni ministar, na prijedlog direktora Zavoda.^lan 15.Narednoj verifikaciji podlije`u mjerila koja se nalaze uupotrebi ili ona koja se ~uvaju radi stavljanja u upotrebu ilipromet.Naredna verifikacija mjerila obavezno se vr{i prije nego {toistekne rok prethodne verifikacije.Zahtjev za narednu verifikaciju podnosi vlasnik ili korisnikmjerila.Naredna verifikacija mjerila vr{i se u rokovima koje propi{edirektor Instituta.Mjerilo za koje je istekao rok va`nosti verifikacije ne smije se upotrebljavati.^lan 16.Vanrednoj verifikaciji podlije`u mjerila na kojima jeizvr{ena popravka ili neka tehni~ka modifikacija.Zahtjev za vanrednu verifikaciju mjerila podnosi pravno licekoje je izvr{ilo popravku ili modifikaciju mjerila.Ako se kod vanredne verifikacije utvrdi da mjerilo nezadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve, ovla{teni djelatnikZavoda poni{tit }e `ig na mjerilu, a direktor Zavoda rje{enjem oodbijanju verifikacije poni{tit }e prethodno izdati certifikat oispravnosti mjerila.^lan 17.Vrste i oblike `igova koje upotrebljava Zavod i imenovanapravna lica u Federaciji za verifikaciju mjerila propisujefederalni ministar na prijedlog direktora Zavoda.@igovi koji se upotrebljavaju kod verifikacije mjerilaprestaju da va`e ako je:a)prestao rok va`nosti prethodne verifikacije;b)`ig promijenjen, o{te}en ili uklonjen;c)`ig poni{ten.Prestankom va`enja `iga prestaje da va`i i certifikat overifikaciji mjerila.VI - PREDMETI OD PLEMENITIH METALA^lan 18.Neposrednu kontrolu predmeta od plemenitih metala vr{iZavod. Kontrola predmeta od plemenitih metala uklju~ujekontrolu vrste osnovnog metala (platina, paladijum, zlato isrebro) i njegov maseni udio u leguri (fino}a).^lan 19. Kontrola predmeta od plemenitih metala vr{i se u skladu saposebnim zakonom.VII - NADZOR, KOLI^INA I OZNA^AVANJEPRETPAKIRANIH PROIZVODA^lan 20.Pretpakirani proizvodi (doma}i i uvozni), u smislu ovogZakona, su proizvodi u bilo kakvoj ambala`i, koji su pakirani izatvoreni bez prisustva kupca, a ~iju koli~inu nije mogu}emijenjati bez otvaranja i o{te}enja ambala`e.Pretpakirani proizvodi (doma}i i uvozni), u smislu ovogZakona, mogu se stavljati u promet samo ako na sebi imajuoznaku koli~ine, odnosno ako je stvarna koli~ina u dopu{tenimgranicama odstupanja od nazna~ene koli~ine.U prometu pretpakiranih proizvoda njihove koli~ine morajubiti pod mjeriteljskim nadzorom.^lan 21.Nadzor nad koli~inama pretpakiranih proizvoda, koji senalaze u prometu ili tek treba da se stave u promet, vr{e ovla{tenidjelatnici Zavoda, tr`i{na inspekcija, odnosno pravno lice koje jeimenovano od Instituta.Pravna lica koja se bave pretpakiranjem proizvoda o svojojdjelatnosti moraju obavijestiti Zavod.^lan 22.Direktor Instituta propisuje na~in nadzora nad pretpakiranimproizvodima, na~in ozna~avanja koli~ina i dozvoljenaodstupanja stvarne od ozna~ene koli~ine.Ako se pri nadzoru utvrdi da pretpakirani proizvod odstupaod propisanih zahtjeva, da nema odgovaraju}e oznake koli~ineili da stvarna koli~ina nije u granicama dozvoljenog odstupanjaod nazna~ene koli~ine, Zavod odnosno tr`i{na inspekcija }erje{enjem zabraniti njihovu prodaju.Na rje{enje iz stava 2. ovog ~lana mo`e se izjaviti `albaFederalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u rokuod osam dana od dana prijema rje{enja. @alba ne odla`e izvr{enjerje{enja.VIII - MJERITELJSKI NADZOR^lan 23.Nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih zanjegovu provedbu vr{e Zavod i tr`i{na inspekcija u okviru svojihovla{tenja.^lan 24.Nadzor nad imenovanim mjeriteljskim laboratorijama ipravnim licima imenovanim za nadzor vr{i Institut, a direktorInstituta propisuje na~in mjeriteljskog nadzora nad mjeriteljskim laboratorijama i pravnim licima imenovanim za nadzor.Direktor Instituta propisuje mjerila, etalone i referentnematerijale nad kojima se vr{i mjeriteljski nadzor, kao i na~in isadr`aj mjeriteljskog nadzora.^lan 25.Ako pri vr{enju nadzora ovla{teni djelatnik Zavoda utvrdi damjerilo nema ispravan `ig odnosno certifikat o verifikaciji,direktor Zavoda donijet }e rje{enje o zabrani upotrebe mjerila.Ako pri vr{enju nadzora ovla{teni djelatnik Zavoda utvrdi damjerilo nije ispravno iako ima ispravan verifikacioni `ig odnosno va`e}i certifikat o verifikaciji, direktor Zavoda donijet }erje{enje o zabrani upotrebe mjerila.Na rje{enje iz st. 1. i 2. ovog ~lana mo`e se izjaviti `albaFederalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u rokuod osam dana od dana prijema rje{enja. @alba ne odla`e izvr{enjerje{enja.Ako se mjera propisana rje{enjem iz st. 1. i 2. ovog ~lana neprovodi na na~in i u roku propisanim rje{enjem, djelatnik Zavoda mo`e osigurati njeno provo|enje privremenim oduzimanjemmjerila, a o oduzetom mjerilu du`an je izdati potvrdu.^lan 26.Provedbu ovog Zakona pri nadzoru: ima li mjerilo ispravan`ig odnosno va`e}i certifikat o verifikaciji, jesu li valjani `igovina predmetima od plemenitih metala u prometu ili koji }e se tekstaviti u promet, jesu li ispravni pretpakirani proizvodi ideklarirane koli~ine vr{i tr`i{na inspekcija.Organi tr`i{ne inspekcije rje{enjem }e zabraniti upotrebu ipromet neverifikovanih i neispravnih mjerila, bez otisnutog `igaili sa neodgovaraju}e otisnutim `igom predmeta od plemenitihSrijeda, 9.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 8 – Strana 291 metala i neispravnih ili neispravno deklarisanih pretpakiranihproizvoda.Organi tr`i{ne inspekcije primjerak rje{enja iz stava 2. ovog~lana du`ni su dostaviti Zavodu.^lan 27.Djelatnici Zavoda ovla{teni za nadzor imaju slu`benulegitimaciju koju izdaje i ovjerava direktor Zavoda.Sadr`aj i oblik slu`benih legitimacija i na~in izdavanja ivo|enja evidencija o slu`benim legitimacijama propisujefederalni ministar.^lan 28.Ovla{teni djelatnici Zavoda imaju pravo izvr{iti kontrolnipregled mjerila koja su u upotrebi, bez obzira na to {to nijeistekao rok va`enja verifikovanog `iga.Pri vr{enju mjeriteljskog nadzora ovla{teni djelatnici Zavoda imaju pravo slobodnog pristupa u poslovne ili proizvodneprostore te vozila u kojima se nalaze mjerila, predmeti odplemenitih metala i pretpakovani proizvodi ili za kojapretpostavljaju da se tu nalaze.IX - SREDSTVA ZA FINANSIRANJE ZAVODA^lan 29.Sredstva za finansiranje Zavoda osiguravaju se u bud`etuFederacije.^lan 30.Visinu i na~in pla}anja naknade za pregled mjerila i u vezi sapregledom mjerila propisuje federalni ministar.^lan 31.Tro{kove iz ~lana 30. ovog Zakona koji nastaju u vezi saverifikacijom mjerila snose proizvo|a~i, uvoznici, serviseri,odnosno vlasnici ili korisnici mjerila.Tro{kove nadzora koji su okon~ani nepovoljno po stranku izstava 1. ovog ~lana snosi stranka.X - KAZNENE ODREDBE^lan 32.Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00KM kaznit }e se za privredni prijestup pravno lice ako:a)upotrebljava mjerilo koje rezultate mjerenja ne izra`ava umjernim jedinicama propisanim zakonom (~lan 3.);b)upotrebljava mjerilo za koje nije izdat certifikat oocjenjivanju uskla|enosti ili je ukinut certifikat ouskla|enosti mjerila (~lan 9. stav 3.);c)stavi u promet ili upotrebljava mjerilo iz uvoza za kojenije pribavljena potvrda Zavoda da ispunjava mjeriteljskei druge uvjete (~lan 12. stav 1.);d)stavi u promet ili upotrebljava mjerilo koje nije napropisan na~in verifikovano (~lan 13. stav 2.).Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana nov~anomkaznom u iznosu od 120,00 KM do 1.200,00 KM kaznit }e se iodgovorno lice u pravnom licu.^lan 33.Nov~anom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 2.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:a)ne vr{i prvu, narednu ili vanrednu verifikaciju mjerila(~lan 13. stav 1.);b)upotrebljava mjerilo kojem je istekao propisani rokperiodi~ne verifikacije (~lan 15. stav 5.);c)stavi u promet pretpakirani proizvod bez oznake koli~ineili ako stvarna koli~ina nije u okviru dozvoljenihodstupanja od nazna~ene koli~ine (~lan 20. stav 2.).Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana nov~anom kaznom uiznosu od 200,00 KM do 500,00 KM kaznit }e se fizi~ko lice iodgovorno lice u pravnom licu.^lan 34.Nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 600,00 KMkaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:a)uop}e ne posjeduje mjerilo propisano za obavljanjedjelatnosti (~lan 9. stav 1.);b)upotrebljava neispravno mjerilo ili ga upotrebljava nana~in kojim se ne osigurava potrebna ta~nost mjerenja(~lan 25. stav 2.);c)ne obavijesti Zavod o djelatnosti pretpakiranja (~lan 21.stav 2.);d)ne omogu}i nesmetan nadzor ili ne da podatke potrebne za vr{enje nadzora (~lan 28. stav 2.).Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana nov~anom kaznom uiznosu od 50,00 KM do 100,00 KM kaznit }e se fizi~ko lice iodgovorno lice u pravnom licu.Za ponovljene prekr{aje iz ~l. 32. i 33. ovog Zakona mo`e seizre}i i za{titna mjera trajnog oduzimanja mjerila ~ijom jeupotrebom po~injen prekr{aj, a pored toga, mo`e se izre}i iza{titna mjera trajne ili privremene zabrane obavljanjadjelatnosti u trajanju od {est mjeseci.XI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 35.Propisi koji su predvi|eni za provo|enje ovog Zakonadonijet }e se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovogZakona.^lan 36.Do dono{enja propisa iz ~lana 35. ovog Zakona primjenjivat}e se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snaguovog Zakona.Sva odobrenja, certifikati, ovla{tenja i rje{enja donijeta prijestupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi {est mjeseci oddana dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana.@igovi na mjerilima koja su verifikovana prije stupanja nasnagu ovog Zakona ostaju na snazi do isteka roka va`enja.
Zakon o kontroli predmeta od plemenitih metala FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 76/04 28.12.2004 plemeniti metali ZAKONO KONTROLI PREDMETA OD PLEMENITIH METALAI - OP]E ODREDBE^lan 1.Ovaj zakon se odnosi na tehni~ke zahtjeve, koje morajuispunjavati predmeti od plemenitih metala (u daljem tekstu:predmeti), postupke ispitivanja i potvr|ivanja uskla|enostipredmeta, promet predmeta i nadzor nad predmetima.Neposrednu kontrolu predmeta od plemenitih metala vr{iZavod za mjeriteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljemtekstu: Zavod).^lan 2.Predmeti od plemenitih metala, mogu se stavljati u prometsamo ako zadovoljavaju propisane tehni~ke zahtjeve i ako suispitani i ozna~eni u skladu sa ovim zakonom.^lan 3.Ter mini i definicije koji se koriste u ovom zakonu imajusljede}e zna~enje:1.plemeniti metali su: platina, zlato, paladij i srebro;2.slitina plemenitih metala je ~vrsta homogena smjesaplemenitog metala i jednog ili vi{e drugih metala;3.predmet od plemenitog metala je nakit, roba zlatara ilikujund`ije ili ~asovni~ara i bilo koji drugi predmetnapravljen cjelovito ili djelimi~no od plemenitog metala;Broj 76 - Strana 4556SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.12.2004. 4.predmet koji je sastavljen od razli~itih plemenitih metalaje nakit, roba zlatara ili kujund`ije ili ~asovni~ara i bilokoji drugi predmet napravljen cjelovito ili djelimi~no odrazli~itih plemenitih metala;5.mije{ani predmet je predmet koji uklju~uje dijelove odplemenitog metala i dijelove od drugih metala ili drugihmaterija;6.mali predmeti od plemenitih metala su predmeti izra|eniod zlata ili platine mase manje od 1 g ili predmeti izra|eniod srebra ili paladija mase manje od 3 g;7.standardni stepen fino}e je najni`i sadr`aj ~istogplemenitog metala, izra`en u dijelovima na hiljadu(X/1000), u odnosu na ukupnu masu slitine;8.oznaka stepena fino}e je oznaka koja pokazuje stepenfino}e predmeta od plemenitog metala i ima propisansadr`aj, oblik i dimenzije;9.prevlaka od plemenitog metala je prevlaka nanesena nacijeli ili dio predmeta hemijskim, elektrohemijskim,mehani~kim ili fizi~kim postupkom;10.proizvo|a~i predmeta od plemenitih metala su sva pravnaili fizi~ka lica, registrirana kod nadle`nog organa zaobavljanje djelatnosti proizvodnje predmeta odplemenitih metala;11.uvoznici predmeta od plemenitih metala su sva pravnalica registrirana kod nadle`nog organa za obavljanjedjelatnosti uvoza, kao i zastupanja stranih proizvo|a~apredmeta od plemenitih metala; 12.dobavlja~ je organizacija koja snabdbijeva proizvodimakorisnika i mo`e biti prozvo|a~, proizvo|a~ev zastupnikili uvoznik;13.`igosanje predmeta od plemenitih metala je potvr|ivanjeusagla{enosti ispitanog predmeta, u pogledu stepenafino}e i oznaka sa odredbama ovog zakona, `igom zaozna~avanje stepena fino}e predmeta od plemenitogmetala (u daljem tekstu: `ig);14.znak proizvo|a~a, odnosno znak uvoznika predmeta odplemenitog metala je znak odobren od nadle`ne institucije za mjeriteljstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine,propisanog sadr`aja, oblika i dimenzija kojim proizvo|a~,odnosno uvoznik ozna~ava predmete od plemenitihmetala;15.ispitivanje predmeta od plemenitih metala je nizpostupaka koje obavezno ~ine: identifikacija predmeta odplemenitih metala, vizuelni pregled stanja predmeta ipropisanih oznaka na njemu i odre|ivanje stepena fino}epropisanim metodama i opremom za ispitivanje;16.ozna~avanje predmeta od plemenitih metala jeutiskivanje odobrenog znaka proizvo|a~a i pripadaju}eoznake fino}e.17.Institut i Savjet predstavljaju instituciju i organ u Bosni iHercegovini prema Zakonu o mjeriteljstvu Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/01).^lan 4.Odredbama ovog zakona ne podlije`u:1.aparati i instrumenti koji slu`e za zdravstvene namjene, teaparati i instrumenti koji slu`e za istra`iva~ke namjene;2.polu-proizvodi od plemenitih metala, koji su namjenjeniza zubno-protetske predmete;3.predmeti za znanstvene i tehni~ke namjene;4.predmeti od plemenitih metala koji su potpuno prevu~eniemajlom, dragim kamenom, biserom ili drugim sli~nimpredmetima;5.predmeti od metala prevu~eni plemenitim metalom;6.muzi~ki instrumenti ili dijelovi takvih instrumenatanapravljeni od plemenitih metala;7.predmeti od plemenitih metala starije proizvodnje kojiimaju nau~nu, historijsku ili kulturnu vrijednost;8.negve na dragom kamenu, biseru ili drugom predmetukod kojih je masa plemenitog metala neznatna;9.zakonsko sredstvo pla}anja, nov~i}i kolekcionara imedalje, koje su napravljene od plemenitih metala ipredmeti u vlasni{tvu pojedinca;10.ingoti i granule od plemenitih metala koji seupotrebljavaju u bankarskom prometu.II - TEHNI^KI ZAHTJEVI^lan 5Predmeti od plemenitih metala moraju imati sljede}e stepenefino}e:1.predmeti od zlata999 hiljaditih (999/1000)990 hiljaditih (990/1000)916 hiljaditih (916/1000)840 hiljaditih (840/1000)750 hiljaditih (750/1000)585 hiljaditih (585/1000)500 hiljaditih (500/1000)2.predmeti od platine999 hiljaditih (999/1000)950 hiljaditih (950/1000)3.predmeti od srebra999 hiljaditih (999/1000)950 hiljaditih (950/1000)925 hiljaditih (925/1000)800 hiljaditih (800/1000)4.predmeti od paladija999 hiljaditih (999/1000)950 hiljaditih (950/1000)500 hiljaditih (500/1000)^lan 6.Predmeti od zlata ~iji je stepen fino}e ni`i od 500 hiljaditih(500/1000), predmeti od platine ~iji je stepen fino}e ni`i od 950hiljaditih (950/1000), predmeti od srebra ~iji je stepen fino}e ni`iod 800 hiljaditih (800/1000) i predmeti od paladija ~iji je stepenfino}e ni`i od 500 hiljaditih (500/1000), nisu predmeti odplemenitih metala u smislu ovog zakona i ne mogu se stavljati upromet.^lan 7.Predmeti od plemenitog metala koji imaju fino}u ve}u odfino}e propisane za odre|eni stepen u ~lanu 5. ovog zakona, amanju od narednog vi{eg stepena, smatraju se predmetima kojiimaju ~isto}u tog odre|enog manjeg stepena.^lan 8.Predmet od plemenitog metala sa prevlakom od drugogplemenitog metala smatra se predmetom od plemenitog metalaod kojeg je predmet izra|en.^lan 9.Predmeti od plemenitih metala koji su izra|eni od zlata,srebra, platine i paladija i imaju stepen fino}e 999/1000 mogu sestaviti u promet samo radi dalje prerade.Na predmet iz stava 1. ovog ~lana utiskuje se oznaka 999.^lan 10.Plemeniti metali kod predmeta trebaju biti zalemljeniupotrebom slitine koja ima isti stepen fino}e i koja je od istogplemenitog metala kao ostali dio predmeta, gdje to tehni~ki nijemogu}e, lemljenje se mo`e uraditi sa legurom ni`eg stepenafino}e ili drugim materijalom.^lan 11.Dijelovi predmeta napravljeni od neplemenitog metalamoraju biti lahko prepoznatljivi ili jasno odvojeni od plemenitihmetala.III - ISPITIVANJA I POTVR\IVANJE USKLA\ENOSTIPREDMETA OD PLEMENITIH METALA^lan 12.Proizvo|a~ mora predmet, prije stavljanja u promet, ozna~itisvojim odobrenim znakom.Predmete stranih proizvo|a~a mora ozna~iti svojim znakomproizvo|a~ev zastupnik odnosno uvoznik sa sjedi{tem u Bosni iHercegovini, bez obzira da li je predmet ozna~en znakom stranog proizvo|a~a.U Institutu se vodi registar znakova dobavlja~a u Bosni iHercegovini. Kopije rje{enja znaka proizvo|a~a dostavljaju seZavodu. U navedenom registru identificira se dobavlja~ i da tumregistracije znaka.Utorak, 28.12.2004.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 76 - Strana 4557 ^lan 13.Predmeti od plemenitih metala, prije stavljanja u promet uFederaciji Bosne i Hercegovine, podlije`u obaveznomispitivanju i potvr|ivanju uskla|enosti prema odredbama ovogzakona.Prije stavljanja u promet, dobavlja~ mora ozna~iti predmet ioznakom stepena fino}e, dostaviti ga Zavodu radi ispitivanja ipotvr|ivanja uskla|enosti predmeta sa propisanim tehni~kimzahtjevima, ozna~avanjem predmeta sa `igom odgovaraju}egstepena fino}e (u daljem tekstu: `ig)^lan 14.U zahtjevu za ispitivanje uskla|enosti predmeta sapropisanim tehni~kim zahtjevima i za njihovo ozna~avanje sa`igom, dobavlja~ mora navesti broj predmeta, njihovu ukupnumasu, stepen fino}e i sastav slitine na propisanom obrascu, a zauvezene predmete prilo`iti i uvoznu carinsku deklaraciju.^lan 15.Predmeti od plemenitih metala mogu se ispitivati i `igosati uimenovanoj laboratoriji Centra za verifikaciju mjerila, kontroluplemenitih metala i nadzor, koji je u sastavu Zavoda ili u drugimimenovanim laboratorijama.Direktor Instituta, uz konsultacije sa Savjetom, propisujezahtjeve koje laboratorije i Centri moraju ispuniti i uz saglasnostSavjeta imenuje laboratorije u skladu sa ~l. 15. i 16. Zakona omjeriteljstvu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj19/01).^lan 16.Ako Zavod pri ispitivanju utvrdi da dostavljeni predmet imaznak dobavlja~a i oznaku stepena fino}e na predmetu, i daispunjava propisane tehni~ke zahtjeve, ozna~it }e ga svojim`igom.Ako Zavod pri ispitivanju utvrdi da dostavljeni predmetnema znak dobavlja~a i oznaku stepena fino}e ili ne ispunjavadruge tehni~ke zahtjeve, uskratit }e ozna~avanje `igom i o tomedonijeti rje{enje.^lan 17.Ako stranka nije zadovoljna nalazom ispitivanja, mo`e uroku od petnaest dana od dana dobijenog saop{tenja podnijetizahtijev direktoru Instituta da se izvr{i ponovno ispitivanje.Direktor Instituta }e za izvo|enje ispitivanja odreditiodgovaraju}u instituciju, ~iji je nalaz kona~an.^lan 18.Predmeti koji su prera|eni, moraju ponovo biti ozna~eniznakom dobavlja~a i oznakom fino}e te dostavljeni na ispitivanje i ozna~avanje `igom.Zabranjeno je preno{enje utisnutog `iga na drugi predmet odplemenitog metala.Nakon {to je predmet ozna~en `igom, predmetu se ne smijudodavati druga strana tijela, koja se ne mogu jasno vidjeti iraspoznati.^lan 19.Predmeti koji su sastavljeni od razli~itih plemenitih metalamoraju, izuzev u slu~aju malih predmeta, nositi odgovaraju}ioznaku fino}e na svakom dijelu.^lan 20.Mje{ani predmeti moraju, izuzev u slu~aju malih predmeta,nositi odgovaraju}u oznaku fino}e na dijelu od plemenitogmetala ili plemenitih metala.^lan 21.Predmeti, koji imaju prevlaku od drugih metala, moraju imati oznaku fino}e plemenitog metala od kojeg su napravljeni. Takvipredmeti moraju biti pra}eni dokumentom koji daje prikaz tipaprevlake.Na zahtjev proizvo|a~a predmeta, Zavod i druge imenovanelaboratorije utvr|uju da li su ispunjeni uvjeti iz stava 1. ovog~lana.^lan 22.Tro{kove ispitivanja i naknada ozna~avanja `igom predmetasnosi podnosilac zahtjeva.Direktor Zavoda posebnim propisom, uz saglasnostdirektora Instituta, utvr|uje visinu i na~in pla}anja tro{kova inaknada iz stava 1. ovog ~lana.^lan 23.Odredbe ovog zakona koje se odnose na ozna~avanjepredmeta znakom dobavlja~a, oznakom fino}e i `igomodgovaraju}eg stepena fino}e, ne odnose se na:–predmete koji su suvi{e lomljivi i na koje je te{koutisnuti navedene oznake,–one dijelove predmeta, sastavljenih od razli~itihplemenitih metala, na koje je iz tehni~kih razloga te{koutisnuti navedene oznake,–polu-proizvode od plemenitih metala.Za predmete iz stava 1. ovog ~lana imenovana laboratorija }eizdati certifikat uskla|enosti koji treba da sadr`i sljede}e:–ime i adresu dobavlja~a,–opis predmeta,–stepen fino}e u dijelovima na hiljadu datog plemenitogmetala ili datih plemenitih metala.IV - STAVLJANJE U PROMET^lan 24.Predmete od plemenitih metala dozvoljeno je stavljati upromet u Federaciji Bosne i Hercegovine samo ako imaju stepenfino}e koji odgovara tehni~kim zahtjevima propisanim ovimzakonom.^lan 25.Prije stavljanja u promet u Federaciji Bosne i Hercegovinepredmeti od plemenitih metala moraju biti ozna~eni znakomproizvo|a~a i oznakom fino}e te ispitani i ozna~eni `igomodgovaraju}eg stepena fino}e.^lan 26.Predmeti od plemenitih metala namjenjeni izvozu izFederacije Bosne i Hercegovine moraju biti ozna~eni oznakomfino}e.Predmeti iz stava 1. ovog ~lana ozna~it }e se znakomproizvo|a~a i ispitati i `igosati prema odredbama ovog zakona,samo ako to zahtijeva izvoznik ili strani kupac.Tro{kove iz stava 2. ovog ~lana snosi izvoznik ili stranikupac, odnosno podnosilac zahtjeva.^lan 27.U prodajnim prostorijama predmeti od plemenitih metalamoraju biti posebno ozna~eni i odvojeni od druge robe.U prodajnim prostorijama u kojima se prodaju predmeti odplemenitih metala, moraju biti istaknute na vidnom mjestu slike`igova, kao i pregled stepena fino}e plemenitih metala iz ~lana 7.ovog zakona. Kupcu se treba obezbijediti pove~alo kojim mo`ejasno vidjeti i razaznati `igove na predmetima od plemenitihmetala.U svojim prodajnim prostorijama dobavlja~i predmeta odplemenitih metala moraju na vidnom mjestu dr`ati i rje{enje oznaku proizvo|a~a, odnosno o znaku uvoznika.V - NADZOR I UPRAVNE MJERE^lan 28.Nadzor nad provo|enjem ovog zakona i propisa donesenihza njegovo provo|enje u Federaciji Bosne i Hercegovine vr{iZavod i nadle`na tr`i{na inspekcija.U vr{enju nadzora iz stava 1. ovog ~lana organi nadle`netr`i{ne inspekcije poduzimaju mjere, za koje su ovla{teni ovimzakonom i propisima tr`i{ne inspekcije.^lan 29.Ako tr`i{ni inspektor utvrdi da predmet od plemenitih metalakoji je u prometu nije ozna~en `igom, a prema odredbama ovogzakona mora biti ozna~en `igom, donijet }e rje{enje kojim }ezabraniti prodaju tog predmeta. Jedan primjerak tog rje{enjainspektor }e dostaviti Zavodu.Broj 76 - Strana 4558SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.12.2004. Protiv rje{enja inspektora mo`e se izjaviti `alba federalnomministru energije, rudarstva i industrije u roku od 8 dana poprijemu prvostepenog rje{enja.Predmet za koji je doneseno rje{enje iz stava 1. ovog zakona,mora se odmah povu}i iz prometa, zape~atiti na pogodan na~inod strane tr`i{nog inspektora i ne smije se stavljati u promet dokne bude ozna~en `igom. Na ozna~avanje `igom taj predmet semora donijeti u omotu koji je zape~a}en od strane tr`i{noginspektora.@alba protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana ne odla`eizvr{enje rje{enja.^lan 30.Nadzor nad ispravno{}u, ozna~avanjem znakomproizvo|a~a i `igom odgovaraju}eg stepena fino}e predmeta odplemenitih metala u prometu i nadzor nad odr`avanjempropisanih uvjeta u prostorijama kod proizvo|a~a, odnosnouvoznika predmeta od plemenitih metala kome je izdato rje{enjeo znaku proizvo|a~a/uvoznika ili kod dobavlja~a kojima jeizdato rje{enje o ispunjavanju uvjeta za ispitivanje i `igosanjepredmeta u njegovim radnim prostorijama, obavlja Zavod uzuklju~enje eksperata Instituta ako je to potrebno.Prilikom obavljanja nadzora iz stava 1. ovog ~lana ovla{tenidjelatnici Instituta i Zavoda imaju pravo da ulaze u prostorije ukojima se predmeti proizvode, stavljaju u promet, ili dr`epripremljeni radi stavljanja u promet.Privredna dru{tva i druga pravna lica koja proizvode ilistavljaju u promet predmete, kao i samostalni privrednici, u ~ijimprostorijama se obavlja nadzor iz stava 1. ovog ~lana, du`ni suovla{tenom licu Zavoda, odnosno Instituta omogu}iti nesmetano obavljanje nadzora, odnosno kontrolu `igova na predmetima koji se stavljaju u promet, ili se dr`e pripremljeni radi stavljanja uprometi ili su izlo`eni kao uzorci, i pru`iti sve podatke koji su zato potrebni.Ovla{teni djelatnik Zavoda koji obavlja nadzor obavezan jesastaviti zapisnik i u njemu navesti ~injeni~no stanje utvr|enoprilikom obavljanja nadzora iz stava 1. ovog ~lana.Ako se prilikom obavljanja nadzora iz stava 1. ovog ~lanautvrdi da proizvo|a~, odnosno uvoznik predmeta od plemenitihmetala, ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom, Zavod }edonijeti rje{enje o ukidanju rje{enja o znakuproizvo|a~a/uvoznika, odnosno rje{enje da se predmeti odplemenitih metala mogu ispitati i `igosati u radnim prostorijamaproizvo|a~a, odnosno uvoznika.Ako se prilikom obavljanja nadzora iz stava 1. ovog ~lanautvrdi da predmet koji je stavljen u promet, ili se dr`i pripremljenradi stavljanja u promet, ili je izlo`en kao uzorak, nije ozna~enodgovaraju}im `igom, a po odredbama ovog zakona podlije`eispitivanju i ozna~avanju `igom, donijet }e se rje{enje o zabraniprodaje tog predmeta.Predmet za koji je doneseno rje{enje iz stava 5. ovog ~lanamora se odmah povu}i iz prometa. Zavod }e na prikladan na~inobezbijediti povla~enje tog predmeta iz prometa.Protiv rje{enja iz stava 4. ovog ~lana i protiv rje{enja iz stava5. ovog ~lana mo`e se podnijeti `alba federalnom ministruenergije, rudarstva i industrije.@alba izjavljena protiv rje{enja iz stava 4. ovog ~lana i `albaizjavljena protiv rje{enja iz stava 5. ovog ~lana ne odla`eizvr{enje rje{enja.^lan 31.Institut vr{i nadzor nad ispunjavanjem obaveza imenovanihlaboratorija, centara i drugih pravnih lica iz ~lana 15. ovogzakona.Ako Institut utvrdi da imenovana laboratorija ne radi uskladu sa propisima ili da ne ispunjava vi{e propisanih zahtjeva,donijet }e rje{enje o prestanku va`enja rje{enja iz ~lana 15. stav2. ovog zakona.^lan 32.Ovla{tenom djelatniku Zavoda koji radi na poslovimakontrole ispravnosti i na nadzoru ispravnosti i ozna~avanjem`igom predmeta u prometu izdaje se slu`bena legitimacija.Direktor Zavoda uz konsultaciju sa direktorom Institutapropisuje sadr`aj i oblik legitimacije iz stava 1. ovog ~lana ivo|enje evidencije o izdatim slu`benim legitimacijama.VI - KAZNENE ODREDBE^lan 33.Nov~anom kaznom od 2.000,00 KM do 20.000,00 KMkaznit }e se za privredni prijestup privredno dru{tvo ili drugopravno lice:1.ako prenese utisnuti `ig na drugi predmet od plemenitihmetala (~lan 18. stav 2.),2.ako stavi u promet predmete od plemenitih metala koji neodgovaraju tehni~kim zahtjevima u pogledu fino}e (~lan24.),3.ako stavi u promet predmete od plemenitih metala kojinisu na propisan na~in ozna~eni, ispitani i `igosani (~lan25.),4.ako stavi u promet predmete od plemenitih metala za kojeje doneseno rje{enje o zabrani prodaje (~lan 29. stav 1. i~lan 30. stav 4.).Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se iodgovorno lice u privrednom dru{tvu ili drugom pravnom licunov~anom kaznom u iznosu od 120,00 KM do 1.200,00 KM.^lan 34.Nov~anom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj privredno dru{tvo ili drugo pravnolice:1.ako ne donese na ispitivanje i `igosanje predmete koji sudora|eni ili prera|eni (~lan 18. stav 1.),2.ako u trgovini ne dr`i predmete od plemenitih metalaodvojeno od ostalih predmeta (~lan 27. stav 1.),3.ako ne stavi na raspolaganje slike `igova za ozna~avanjestepena fino}e predmeta od plemenitih metala ili sredstvakojima se ti `igovi i znakovi mogu raspoznati (~lan 27.stav 2.),4.ako ne dozvoli ili ometa vr{enje nadzora (~lan 30. st. 2. i3.).Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovornolice u privrednom dru{tvu ili drugom pravnom licu nov~anomkaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM.^lan 35.Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnostako u~ini koju od radnji iz ~lana 33. ovog zakona.Nov~anom kaznom od 300,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnostako u~ini koju od radnji iz ~lana 34. ovog zakona. Ako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost u~ini u povratu povrede iz ~l. 33. ili 34. ovog zakona, izre}i}e mu seza{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do {estmjeseci za prvi povrat, a u slu~aju vi{estrukog povrata za{titnamjera trajne zabrane obavljanja djelatnosti.VII PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 36.Propisi za sprovedbu odredaba ovog zakona o:–tehni~kim uvjetima koje u pogledu izrade morajuispunjavati predmeti od plemenitih metala;–obliku znaka proizvo|a~a i njegovog zastupnika;–obliku i na~inu utiskivanja i na~inu dodjeljivanja znakaproizvo|a~u i njegovom zastupniku;–uvjetima koje u pogledu opreme i radnih prostorijamoraju ispunjavati dobavlja~i predmeta od plemenitihmetala za dobijanje znaka proizvo|a~a odnosno znakauvoznika;–oblicima stepena fino}e, oblicima `iga odgovaraju}egstepena fino}e te na~in ispitivanja i ozna~avanjapredmeta od plemenitih metala;donose se saglasno odredbama Zakona o mjeriteljstvu Bosnei Hercegovine uz konsultacije sa direktorom Zavoda.^lan 37.Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjenaZakona o kontroli predmeta od plemenitih metala ("Slu`beni listRBiH", br. 2/92, 3/93 i 13/94).Do dono{enja propisa kojima se obezbje|uje izvr{enje ovogzakona, primjenjivat }e se odgovaraju}i BiH i savezniUtorak, 28.12.2004.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 76 - Strana 4559 podzakonski akti koji su se primjenjivali za provo|enje zakona iz stava 1. ovog zakona.Postupci pokrenuti a koji nisu okon~ani do dana stupanja nasnagu ovog zakona zavr{it }e se po odredbama ovog zakona.^lan 38.Predmeti od plemenitih metala ispitani i ozna~eni `igomprije stupanja na snagu ovog zakona ne podlije`u ponovnomispitivanju i `igosanju.
Zakon o poštanskom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 76/04 28.12.2004 pošta,promet ZAKONO PO[TANSKOM PROMETU FEDERACIJE BOSNE IHERCEGOVINEI - OP]E ODREDBESadr`aj Zakona^lan 1.Ovim zakonom utvr|uju se: osnovna pitanja organizacije,uvjeti i na~in pru`anja po{tanskih usluga u unutra{njem ime|unarodnom po{tanskom prometu, u skladu sa potvr|enimme|unarodnim konvencijama i drugim me|unarodnim aktima, anaro~ito op}i interesi po{tanskog prometa, principi i pravilapo{tanske politike, po{tanske usluge, organizacija i upravljanjepo{tanskim prometom, nadzor i kaznene odredbe.Op}i interes^lan 2.Funkcioniranje po{tanskog prometa i pru`anje po{tanskihusluga je od op}eg interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (udaljem tekstu: Federacija).Definiranje^lan 3. Svi pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljede}azna~enja:1."po{tanske usluge" - su usluge prijema, prijenosa iuru~enja po{tanskih po{iljki i sve druge usluge koje sunavedene u nomenklaturi po{tanskih usluga;2."po{tanski operator" - je pravno lice koja je uisklju~ivom ili ve}inskom vlasni{tvu dr`ave i koje je, uskladu sa ovim zakonom, ovla{teno za pru`anjerezervisanih i nerezervisanih po{tanskih usluga; 3."davalac po{tanskih usluga" - je pravno lice koje je, uskladu sa ovim zakonom, ovla{teno za pru`anjenerezervisanih po{tanskih usluga;4."po{tanske po{iljke" - su sve po{iljke koje primi naprijenos i za koje odgovara po{tanski operator i davalacpo{tanskih usluga;5."pismovna po{iljka" - je pismo, dopisnica, tiskanica,sekogram i mali paket adresiran na odre|enog primaocakome se treba po{iljka uru~iti; Ra~uni, finansijski i drugi dokumenti smatraju sepismovnim po{iljkama;6."po{iljalac" - je svako fizi~ko ili pravno lice koje je daloili u ~ije ime je po{tanska po{iljka predana na prijenospo{tanskom operatoru ili davaocu po{tanskih usluga;7."univerzalne po{tanske usluge" - su sve one po{tanskeusluge koje, u skladu sa ovim zakonom i drugimpo{tanskim propisima, moraju biti osigurane na cijelomprostoru Bosne i Hercegovine u okviru propisanogkvaliteta, pod jednakim uvjetima za sve korisnike, bezdiskriminacije;8."rezervisane po{tanske usluge" - su oni dijeloviuniverzalnih po{tanskih usluga koje pru`aju samopo{tanski operatori;9."nerezervisane po{tanske usluge" - su dijeloviuniverzalnih po{tanskih usluga koje osim po{tanskihoperatora mogu pru`ati i davaoci po{tanskih usluga;10."finansijske po{tanske usluge" - su doma}e ime|unarodne `iralne usluge, nov~ane doznake i ~ekovneusluge, kao i sve druge sli~ne usluge ~iji je predmet novac, a koje su definirane po{tanskim propisima u okvirupropisa Svjetske po{tanske zajednice;11."po{tanski propis" - je svaki propis koji je donesen odovla{tenog organa a odnosi se na pru`anje po{tanskihusluga;12."po{tanska marka" - je svaka po{tanska marka koja jejavno izdana od po{tanskog operatora, uklju~uju}i i svepo{tanske naljepnice i sva druga propisana po{tanskaobilje`ja koja slu`e kao dokaz pla}anja po{tanske usluge;13."korisnik po{tanske usluge" - je pravno ili fizi~ko licekoje koristi po{tanske usluge kao primalac ili po{iljalac; 14."po{tanski sandu~i}" - je sandu~i} u koji mogu korisniciubaciti obi~ne pismovne po{iljke kako bi se one otpremile ili uru~ile; 15."zbirni po{tanski sandu~i}" - je sandu~i} koji se koristiza uru~enje i preuzimanje po{tanskih po{iljaka od onihkorisnika koji su udaljeni od naseljenih mjesta apostavljaju se uz put ili cestu, odnosno na pogodno mjestoza korisnike i po{tara;16."adresirana po{iljka" - je po{tanska po{iljka na kojoj senalazi adresa primaoca na koju treba uru~iti po{iljku.II - PRINCIPI I PRAVILA PO[TANSKE POLITIKE^lan 4.Svi subjekti koji u Federaciji pru`aju po{tanske uslugemoraju konzekventno uva`avati i provoditi sljede}e prin cipe ipravila po{tanske politike:1.po{tanske usluge moraju biti dostupne svim gra|animaBosne i Hercegovine, bez bilo kakve diskriminacije;2.sloboda komunikacije putem pismovnih i drugihpo{tanskih po{iljaka mora biti zagarantirana svimfizi~kim i pravnim licima u Bosni i Hercegovini, bez bilo kakvih ograni~enja;3.interes svih korisnika po{tanskih usluga mora biti za{ti}en kroz raspolo`ivost i kvalitet tih usluga;4.tarife po{tanskih usluga moraju biti nediskriminiraju}e itransparentne;5.pru`anje po{tanskih usluga mora se organizirati na na~inkoji ne dovodi u opasnost zdravlje i sigurnost ljudi iimovine;6.organizacijom po{tanskog sistema mora se osiguratiprimjena propisa koji se odnose na uvozno i izvoznocarinjenje roba;7.sva tehnolo{ka rje{enja u po{tanskom prometu morajuuva`avati principe ekonomi~nosti, efikasnosti isigurnosti;8.tehni~ki standardi koji se odnose na nivo po{tanskihusluga moraju se uskla|ivati sa standardima Evropskeunije;9.cijene rezervisanih po{tanskih usluga su pod dr`avnomkontrolom, a ukoliko se ovakvim cijenama ne osiguravapokri}e stvarnih tro{kova i razvojne potrebe po{tanskogsistema, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljemtekstu: Vlada Federacije) du`na je osigurati dodatneusluge po{tanskim operatorima. Nije dozvoljeno subvencioniranje nerezervisanih i drugihpo{tanskih usluga iz sredstava rezervisanih po{tanskihusluga;10.konkurencija u po{tanskom prometu se poti~e do razinekojom se ne ugro`ava dru{tvena funkcija po{tanskihoperatora;11.sistemi po{tanske numeracije moraju osiguratiidentifikaciju po{tanskih operatora;12.saradnja izme|u po{tanskih operatora mora se zasnivatina ~istim ekonomskim odnosima, uz uva`avanje interesasvih gra|ana Bosne i Hercegovine;13.razvoj po{tanskih usluga se poti~e odgovaraju}immjerama ekonomske politike i kontinuirano uskla|uje sapotrebama korisnika, te tehnolo{kim, ekonomskim idru{tvenim prilikama;14.u pru`anju i kori{tenju po{tanskih usluga i ostvarivanjume|usobnih prava i obaveza koje iz toga proizlaze,po{tanski operatori, davaoci po{tanskih usluga i korisnicidu`ni su se pridr`avati na~ela savjesnosti, po{tenja iosigurati nepovredivost po{tanskih po{iljaka.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga morajuprilikom pru`anja usluga osigurati tajnost po{tanskih po{iljaka.Djelatnicima u po{tanskom operatoru i davaocu po{tanskihusluga zabranjeno je: 1.neovla{teno doznati sadr`aj po{tanskih po{iljaka ilizadr`ati, prikriti ili neovla{tenom licu predati po{tanskupo{iljku;2.neovla{tenim licima saop{titi bilo kakve podatke koji su uvezi sa po{tanskim po{iljkama;Broj 76 - Strana 4570SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.12.2004. 3.neovla{tenim licima omogu}iti ili pomo}i u izvr{enjuneke od radnji iz ta~. 1. i 2. ovog stava.Zabrana iz stava 3. ta~ke 2. ovog ~lana odnosi se na djelatnike i nakon prestanka rada u po{tanskom operatoru i davaocupo{tanskih usluga. Na~elo nepovredivosti tajnosti po{tanskihpo{iljaka mo`e se naru{iti samo u slu~ajevima i pod uvjetimaodre|enim zakonom.Izgradnja i upotreba objekata1.Po{tanski objekti i oprema moraju se graditi, odr`avati iupotrebljavati prema principima i pravilima Federacije ime|unarodnim preporukama Svjetske po{tanskezajednice.2.Objekti i oprema iz stava 1. ovog ~lana moraju se graditina na~in da po{tanske usluge budu dostupne i lak{iminvalidima.3.Upravitelj stambene zgrade odnosno vlasnik porodi~neku}e obavezan je na pogodnom mjestu postaviti iodr`avati po{tanski sandu~i} za pismovne po{iljke.III - PO[TANSKE USLUGE^lan 5.Poslove po{tanskog prometa u Federaciji vr{e dva po{tanskaoperatora i davaoci po{tanskih usluga ~iji nazivi ne smijusadr`avati dr`avni i nacionalni predznak.Sjedi{te po{tanskih operatora je u Sarajevu i Mostaru.^lan 6.Po{tanske usluge su:a)univerzalne po{tanske usluge, b)rezervisane po{tanske usluge,c)nerezervisane po{tanske usluge,d)finansijske po{tanske usluge,e)ostale po{tanske usluge.a) Univerzalne po{tanske usluge^lan 7.Univerzalne po{tanske usluge u unutra{njem ime|unarodnom prometu obuhvataju prijem, prijenos i uru~enjepo{tanskih po{iljaka:1.pismovnih po{iljaka mase do dva kg; 2.paketskih po{iljaka mase do 15 kg;3.brzojavnih saop{tenja;4.po{tanskih i brzojavnih uputnica;5.preporu~enih i vrijednosnih po{iljaka. Maksimalne i minimalne dimenzije po{tanskih po{iljakaobuhva}enih univerzalnim po{tanskim uslugama su dimenzijekoje su utvr|ene Univerzalnom po{tanskom konvencijom iOp}im uvjetima za pru`anje po{tanskih usluga (u daljem tekstu:Op}i uvjeti).Univerzalna po{tanska usluga se osigurava svakog radnogdana najmanje pet dana u sedmici, osim pod uvjetima igeografskim prilikama koje su po{tanskim propisima definiranekao vanredne.Podjela podru~ja^lan 8.Podru~ja na kojima se pru`aju po{tanske usluge odre|uju setako da obuhvataju sva naselja na podru~ju Federacije.Podjela podru~ja u smislu u`eg, {ireg i naj{ireg dostavnogpodru~ja na kojem se osigurava prijem i uru~enje po{tanskihpo{iljaka vr{i se u skladu sa ovim zakonom i Op}im uvjetima,~ime se postoje}i korisnici ne smiju dovesti u nepovoljni polo`aj.Za izmjenu podjele iz stava 2. ovog ~lana, kojom se korisniciusluga iznimno dovode u nepovoljniji polo`aj, mora se pribavitisaglasnost Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (udaljem tekstu: Ministarstvo).b) Rezervisane po{tanske usluge^lan 9.U okviru univerzalnih po{tanskih usluga rezervisanepo{tanske usluge obuhvataju prijem, prijenos i uru~enjepo{tanskih po{iljaka:1.pismovnih po{iljaka mase do 1.000 g; 2.paketskih po{iljaka mase do 10 kg;3.brzojavnih saop{tenja;4.po{tanskih i brzojavnih uputnica;5.preporu~enih i vrijednosnih po{iljaka;6.pisama u sudskom, upravnom i prekr{ajnom postupku.Rezervisane po{tanske usluge mogu pru`ati samo po{tanskioperatori.c) Nerezervisane po{tanske usluge^lan 10.Sve druge po{tanske usluge koje nisu obuhva}ene ~lanom 6.ovog zakona predstavljaju nerezervisane (komercijalne) uslugekoje pored po{tanskog operatora mogu pru`ati i davaocipo{tanskih usluga. Pravna lica koja su do stupanja na snagu ovog Zakonapru`ala nerezervisane po{tanske usluge du`na su podnijetizahtjev Ministarstvu radi sticanja licence za davaocenerezervisanih po{tanskih usluga.U postupku rje{avanja po zahtjevu iz stava 2. shodno seprimjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku.Pravilnik za izdavanje licenci za pru`anje nerezervisanihpo{tanskih usluga su: kriteriji, uvjeti, subjekti, pravni,materijalno-tehni~ki i drugi uvjeti za pru`anje po{tanskih usluga.d) Finansijske po{tanske usluge^lan 11.Po{tanski operatori mogu putem jedinica po{tanske mre`e idrugih punktova za univerzalne po{tanske usluge pru`atikorisnicima i finansijske po{tanske usluge.Finansijskim po{tanskim uslugama osiguravaju se razli~itioblici `iralnih doznaka, te doznaka gotovine i ~ekova kojeupu}uju fizi~ka i pravna lica ili su takva nov~ana sredstva njimaupu}ena.U okviru svoje djelatnosti po{tanski operatori mogu pru`ati idruge finansijske usluge u skladu sa zakonima i drugimpropisima kojima se regulira pru`anje ovih vrsta finansijskihusluga koje im na osnovu ugovora budu povjerene.Po{tanski operatori mogu imati posebnu finansijskuorganizaciju posredstvom koje }e obavljati poslove iz ovog~lana, a u skladu sa odredbama zakona o drugim finansijskimorganizacijama.e) Ostale po{tanske usluge^lan 12.Pod ostalim uslugama, u smislu ovog zakona,podrazumijevaju se posebne i dopunske po{tanske usluge kojezahtijeva primalac ili po{iljalac prilikom predaje ili prijeuru~enja po{tanske po{iljke, a koje su utvr|ene ovim zakonom iOp}im uvjetima.Posebne usluge^lan 13.Pod posebnim po{tanskim uslugama u smislu ovog zakonapodrazumijevaju se usluge prijema i uru~enja:1.preporu~ene pismovne po{iljke;2.pisma sa ozna~enom vrijedno{}u (vrijednosno pismo);3.po{iljke sa potvr|enim uru~enjem;4.po{iljke ubrzane po{te (EMS);5.hitne po{iljke;6.vrlo hitnog paketa;7.po{iljke sa povratnicom;8.otkupne po{iljke;9.avionske po{iljke;10.izdvojenog paketa;11.post restant po{iljke;12.po{iljke predane u posljednji trenutak;13.po{iljke koje se uru~uje li~no primaocu;14.pla}enog odgovora.Po{iljalac koji zahtijeva jednu ili vi{e posebnih usluga du`anje takav zahtjev postaviti prilikom predaje po{iljke.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga mogu pru`ati i druge posebne po{tanske usluge koje su propisane Op}imuvjetima.Utorak, 28.12.2004.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 76 - Strana 4571 Dopunske usluge^lan 14.Dopunske i ostale po{tanske usluge su usluge koje se pru`ajuna zahtjev po{iljaoca ili primaoca, a odnose se na prijem iliuru~enje po{tanske po{iljke.Dopunske i ostale po{tanske usluge propisuju se Op}imuvjetima.Ugovor o pristupanju^lan 15.Po{tanske usluge pru`aju se, po pravilu, na osnovu ugovora o pristupanju, uz uvjete odre|ene ovim zakonom i Op}imuvjetima. Prava i obaveze iz ugovora o pristupanju zasnivaju seizme|u korisnika koji zahtijeva usluge i po{tanskih operatora ilidavalaca po{tanskih usluga.Od uru~enja ili poku{aja uru~enja po{tanske po{iljkeprimaocu odre|ena prava i obaveze iz ugovora o pristupanjuprelaze, u skladu sa odredbama ovog zakona, na primaoca.Obavje{tavanje korisnika^lan 16.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga redovno i napristupa~an na~in obavje{tavaju korisnike usluga o vrstamausluga, na~inu i uvjetima pod kojima se korisnici mogu koristitiuslugama, te o cijenama usluga.Pravilnik o radnom vremenu^lan 17.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga odre|ujuradno vrijeme sa korisnicima usluga u skladu sa pravilnikom oradnom vremenu.Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donose po{tanski operatori idavaoci po{tanskih usluga, uz saglasnost Ministarstva.Izbor vrste usluge^lan 18.Korisnik usluga ima pravo i obavezu odabrati onu vrstupropisane usluge koja odgovara sadr`aju, stvarnoj vrijednosti izna~enju po{iljke ili saop{tenju korisnika.Kvalitet usluga^lan 19.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga moraju: 1.po{tansku po{iljku prenijeti i uru~iti u stanju u kakvom jeprimljena,2.po{tanske po{iljke uru~iti u rokovima propisanim ovimzakonom i Op}im uvjetima.Cijena usluge^lan 20.Za pru`enu uslugu korisnik usluga pla}a cijenu usluge prema cjenovniku usluga. Cijena usluge pla}a se unaprijed, osim akougovorom izme|u po{tanskih operatora i davalaca po{tanskihusluga sa korisnikom usluga nije druk~ije ugovoreno.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga sa pojedinimkorisnicima usluga mogu ugovarati i ni`u cijenu za pojedineusluge od cijene utvr|ene cjenovnikom usluga.Za pru`anje pojedinih usluga, kada je to utvr|eno posebnimzakonom, pla}a se uz redovnu cijenu i iznos za namjenepredvi|ene tim zakonom.Korisnik usluga ne pla}a cijenu za uslugu u slu~ajevimautvr|enim me|unarodnim aktima i Op}im uvjetima.Cijena po{tanske usluge (u daljnjem tekstu: po{tarina) mo`ese pla}ati va`e}im po{tanskim markama, upotrebom stroja zafrankiranje, u gotovini ili drugim zakonskim sredstvimapla}anja.Po{tarina se, po pravilu, napla}uje od po{iljaoca a iznimnood primaoca prilikom uru~enja po{iljke u slu~ajevima i na na~inutvr|en Op}im uvjetima.Ostala pitanja u vezi sa po{tarinom i pla}anjem po{tarineure|uju se Op}im uvjetima. Po{tanske marke^lan 21.Po{tanske marke izdaju po{tanski operatori.Po{tanske marke moraju imati identifikaciju Bosne iHercegovine a mogu imati identifikaciju po{tanskog operatorakoji ih je izdao.Na markama po{tanskih operatora ne mogu biti slike,znakovi, simboli ili neke druge oznake i sadr`aji koji suuvredljivog zna~enja ili su u suprotnosti sa zakonskim propisimaBosne i Hercegovine.Za svaku emisiju po{tanskih maraka po{tanski op er a tor jedu`an dobiti saglasnost Ministarstva. Ukoliko Ministarstvo uvidida marke koje se emituju sadr`e elemente zabrane iz stava 3.ovog ~lana obustavit }e ovu emisiju.Uvjeti za po{tanske po{iljke^lan 22.Po{tanske po{iljke moraju udovoljiti uvjetima utvr|enimovim Zakonom i Op}im uvjetima.Prijem i uru~enje odre|enih po{tanskih po{iljaka vr{i se uzuvjete utvr|ene posebnim propisima donijetim na osnovu ovogZakona.^lan 23. Prijem po{tanskih po{iljaka vr{i se u po{tama posredstvompo{tanskog sandu~i}a, odnosno posredstvom ovla{tenog lica ili u poslovnim prostorijama korisnika.Po{tanski op er a tor ili davalac usluga du`an je da svakuprimljenu po{tansku po{iljku i dokumente koji se na tu po{iljkuodnose ozna~i svojim identifikacionim znakom.Potvrda o prijemu po{iljke^lan 24.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga morajupo{iljaocu izdati potvrdu o: prijemu paketa, vrijednosnog pisma,preporu~ene po{iljke, po{iljke sa potvr|enim uru~enjem,po{iljke ubrzane po{te, te potvrdu o uplati po{tanske i brzojavneuputnice.Zabranjeni predmeti u sadr`aju po{iljke^lan 25.Zabranjena je predaja po{tanskih po{iljaka koje sadr`e:1.eksplozivne i lahko zapaljive predmete i predmete ~iji jeprijem povezan sa opasno{}u za druge po{iljke,po{tanske objekte i opremu, te prijevozna sredstva ili pozdravlje i `ivot ljudi;2.predmete ~iji je promet zakonom zabranjen;3.opojne droge, osim kada su po{iljalac i primalac zakonomovla{teni za promet ili upotrebu opojnih droga.U po{tanskim po{iljkama ne mogu se prenositi `ive `ivotinjeosim p~ela, pijavica i dudovih svilaca.Ako postoji opravdana sumnja da po{tanska po{iljka sadr`ineke od predmeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana, po{tanski operatori idavaoci po{tanskih usluga mogu komisijski pregledati sadr`ajpo{iljke.Postupak sa po{iljkama za koje se utvrdi da sadr`e neke odpredmeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana utvr|uje se Op}im uvjetima.Pakovanje po{iljke^lan 26.Po{iljalac je du`an po{tanske po{iljke pakovati na na~inutvr|en Op}im uvjetima koji mora biti dostupan korisnicima.Po{iljalac je odgovoran i za unutra{nje pakovanje po{tanskihpo{iljaka u granicama utvr|enim Op}im uvjetima.Postupak sa o{te}enom po{iljkom^lan 27.Ako se po vanjskom izgledu po{iljke mo`e zaklju~itio{te}enje ili umanjenje sadr`aja, po{tanski operatori i davaocipo{tanskih usluga moraju po{iljku otvoriti, pregledati izapisni~ki utvrditi stanje po{iljke i po{iljku prepakovati, te satakvom po{iljkom postupiti na na~in propisan Op}im uvjetima.Uru~enje po{iljke^lan 28.Po{tanske po{iljke se, po pravilu, uru~uju li~no primaocu ililicu koje je on ovlastio za primanje po{iljke.Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog ~lana, pojedine vrstepo{tanskih po{iljaka mogu se uru~iti i odraslom ~lanuBroj 76 - Strana 4572SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.12.2004. doma}instva, licu stalno zaposlenom u doma}instvu iliposlovnoj prostoriji primaoca ili putem posrednika (preduze}e,ho tel i sl.), uz uvjete i po postupku utvr|enim Op}im uvjetima.Korisnicima po{tanskih usluga ~iji su objekti izvan naseljapo{tanske po{iljke se mogu uru~iti putem zbirnih po{tanskihsandu~i}a. Uvjeti i postupak uru~enja ure|uju se Op}imuvjetima.Primalac mo`e odbiti prijem po{tanske po{iljke.Uru~enje po{tanske po{iljke vr{i se na na~in i po postupkuutvr|enim Op}im uvjetima i tehnolo{kim propisima.Punomo} za prijem po{iljke^lan 29.Korisnici usluge mogu sve po{tanske po{iljke primiti i putem opunomo}enika.Punomo} za pravno lice ovjerava ovla{teno lice u tompravnom licu, a punomo} za fizi~ko lice ovjerava nadle`ni organili po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga.Ostala pitanja u vezi sa punomo}ima ure|uju se Op}imuvjetima.Pritu`be^lan 30.Ako po{iljalac ili drugo ovla{teno lice smatra da po{tanskapo{iljka nije uru~ena primaocu, ili da mu je uru~ena sazaka{njenjem, ili da posebna usluga nije pru`ena mo`epo{tanskom operatoru ili davaocu po{tanskih usluga podnijetipisanu pritu`bu u roku od {est mjeseci od dana predaje tepo{iljke.Pritu`ba iz stava 1. ovog ~lana podnosi se uredu po{tanskogoperatora i davaoca po{tanskih usluga kojem je po{iljka predana,a posebno uredu drugog po{tanskog operatora i davaocapo{tanskih usluga.Primalac ili drugo ovla{teno lice treba odmah prilikomuru~enja po{iljke podnijeti pritu`bu zbog o{te}enja ili umanjenjasadr`aja po{iljke. Pritu`be se poslije uru~enja po{iljke neprimaju.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga du`ni suizjasniti se o osnovanosti pritu`be u roku od 30 dana od dananjezina podno{enja.Postupak rje{avanja pritu`bi ure|uje se Op}im uvjetima.Neisporu~ive po{iljke^lan 31.Po{tanske po{iljke koje se iz bilo kojeg razloga ne moguuru~iti primaocu niti vratiti po{iljaocu (neisporu~ene po{iljke)po{tanski op er a tor i davalac po{tanskih usluga komisijski }epregledati i, prema potrebi, otvoriti radi utvr|ivanja adreseprimaoca ili po{iljaoca. Ako se ni na osnovu komisijskog pregleda iz stava 1. ovog~lana po{iljka ne mo`e uru~iti primaocu niti vratiti po{iljaocu,po{tanski op er a tor i davalac po{tanskih usluga }e:1.pisana saop{tenja komisijski odmah uni{titi kao i po{iljkukoja sadr`i kvarljive stvari;2.ostale po{iljke ~uvati jednu godinu ra~unaju}i od danakomisijskog pregleda;3.po{tansku i brzojavnu neisplativu uputnicu po{tanskioperator du`an je ~uvati tri godine ra~unaju}i od danakada je nemogu}nost isplate utvr|ena.Ostala pitanja u vezi sa postupkom sa neisporu~ivimpo{iljkama ure|uju se Op}im uvjetima.Na|ene stvari^lan 32.Za na|ene stvari u poslovnim prostorijama po{tanskogoperatora i davaoca po{tanskih usluga u koje je zabranjen pristupkorisnicima usluga, po{tanskom sandu~i}u ili po{tanskimprijevoznim sredstvima, kao {to su kola, kolica, vagon putuju}epo{te, automobil putuju}e po{te i dr. nalaza~ nema pravo nanaknadu.Na|ena stvar za koju se nesumnjivo utvrdi iz koje po{tanskepo{iljke poti~e, stavit }e se u tu po{iljku.Ako se ne mo`e utvrditi iz koje je po{ljke na|ena stvar ispala,na|enu stvar }e po{tanski op er a tor i davalac po{tanskih usluga~uvati tri mjeseca od dana kada je stvar na|ena.Ostala pitanja u vezi sa postupkom sa na|enim stvarimaure|uju se Op}im uvjetima.Stru~no obrazovanje i usavr{avanje zaposlenih upo{tanskim operatorima^lan 33.Pored stru~ne spreme zaposleni su du`ni da se stru~noosposobljavaju i usavr{avaju u skladu sa posebnim po{tanskimpropisima.Zaposleni pored propisane {kolske spreme moraju imati ipolo`en stru~ni ispit.Pro gram stru~nog osposobljavanja i usavr{avanja donosi op -er a tor, uz saglasnost Ministarstva.Sadr`aj i pro gram stru~nog ispita i na~in polaganja propisujefederalni ministar prometa i komunikacija (u daljem tekstu:federalni ministar).Komisiju imenuje svojim rje{enjem federalni ministar.IV - ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE PO[TANSKIMPROMETOM a) Vlada Federacije i Ministarstvo^lan 34. U ukupnoj organizaciji po{tanskog prometa u Federacijinadle`nost: –Vlade Federacije je: 1.da daje saglasnost na program rada, plan prihoda i rashoda po{tanskih operatora;2.definiranje ciljeva srednjoro~ne politike Federacije uoblasti po{tanskog sistema.Izvje{taj o poslovanju operatora dostavlja se VladiFederacije na razmatranje.–Ministarstva je:1.definiranje osnovnih uvjeta za osiguranje dostupnostipo{tanskih usluga na cijelom podru~ju Federacije (udaljem tekstu: Plan po{tanske mre`e Federacije);2.definiranje Op}ih uvjeta;3.nadzor nad tarifnom politikom za rezervisane usluge;4.usmjeravanje poslovanja naplate usluga javnih predu-ze}a, drugih javnih usluga i privrednih subjekata save}inskim dr`avnim vlasni{tvom putem infrastrukturepostoje}ih po{tanskih operatora.b) Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga^lan 35.Po{tanske usluge pru`aju po{tanski operatori i davaocipo{tanskih usluga.Po{tanski op er a tor mo`e odlukom, u skladu sa po{tanskimprincipima, povjeriti pru`anje odre|enih usluga iz okvirauniverzalne po{tanske usluge drugim licima.Ovla{tenje za rad po{tanskim operatorima i davaocimapo{tanskih usluga daje i oduzima, u skladu sa odredbama ovogzakona, Po{tanska regulatorna agencija.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga obavezni sujavno objaviti Op}e uvjete i cjenovnik usluga pod kojima pru`aju po{tanske usluge koje donosi Ministarstvo. Pored nomenklaturekonkretnih po{tanskih usluga koje po{tanski op er a tor pru`a,Op}i uvjeti moraju sadr`avati i: opis uvjeta primjene tarife za teusluge, cjenovnik usluga, opis uvjeta prijema, prijenosa,uru~enja i potra`ivanja po{tanskih po{iljaka, odgovornost, kao iostale uvjete va`ne za pravilno pru`anje po{tanskih usluga ifunkcioniranje po{tanskog prometa. Do formiranja Po{tanske regulatorne agencije ove posloveobavlja Ministarstvo.c) Me|uoperatorski po{tanski promet^lan 36.Svaki po{tanski op er a tor obavezan je izvr{iti prijenospo{tanskih po{iljaka koje primi od drugog po{tanskog operatorana podru~ju Bosne i Hercegovine i Federacije.Po{tanski operatori moraju ugovorom regulirati pitanjaefikasnog i sigurnog prijenosa po{tanskih po{iljaka, utvrdiliprin cipe i postupke me|usobnih obra~una i regulirati drugapitanja od zajedni~kog i {ireg interesa. Ovi sporazumi moraju biti Utorak, 28.12.2004.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 76 - Strana 4573 u skladu sa principima po{tanske politike i principima obra~unatro{kova i refundacija, a koji su utvr|eni ovim zakonom.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga slobodnougovaraju na~ine i pravce po{tanske razmjene, uva`avaju}i prin -cipe ekonomi~nosti, efikasnosti i sigurnosti. Na ugovore iz st. 2. i3. ovog ~lana Ministarstvo daje saglasnost.Prijenos po{tanskih po{iljaka izme|u entiteta ima tretmanunutra{njeg po{tanskog prometa.d) Me|unarodni po{tanski promet^lan 37.Me|unarodne po{tanske usluge pru`aju se u skladu saodredbama Svjetskog po{tanskog saveza i drugim konvencijamaili odlukama me|unarodnih organizacija koje su obavezuju}e zaBosnu i Hercegovinu.e) Principi za obra~un tro{kova i refundacije^lan 38.Radi ostvarivanja utvr|enih principa po{tanske politikepo{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga du`ni suosigurati takav interni ra~unovodstveni sistem iz kog }e se vidjeti struktura prihoda i tro{kova rezervisanih i nerezervisanihuniverzalnih usluga, te struktura i visina prihoda i tro{kovaposebnih po{tanskih usluga.1.Interni ra~unovodstveni sistemi moraju osiguratialokaciju tro{kova svih po{tanskih usluga u skladu sastandardima Evropske unije.Primjena ovog stava i ta~ke 1. izvr{it }e se u periodu od petgodina.Refundacije koje pripadaju po{tanskim operatorima naosnovu me|unarodnog po{tanskog prometa reguliraju seme|usobnim sporazumom na koji saglasnost daje Ministarstvo.V - ODGOVORNOSTOdgovornost za nastalu {tetu^lan 39.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga odgovaraju,u unutra{njem prometu, za gubitak ili o{te}enje po{tanskepo{iljke ili umanjenje njezina sadr`aja, te za prekora~enje roka za prijenos i uru~enje po{tanske po{iljke u granicama ure|enimodredbama ovog zakona.U me|unarodnom prometu po{tanski op er a tor odgovara ugranicama utvr|enim me|unarodnim aktima.^lan 40.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga du`ni supo{iljaocu ili drugom ovla{tenom licu isplatiti naknadu za:1.gubitak, potpuno o{te}enje ili umanjenje sadr`ajapreporu~ene po{iljke i po{iljke sa potvr|enim uru~enjem - peterostruki iznos pla}ene po{tarine;2.gubitak, potpuno o{te}enje ili umanjenje sadr`aja paketaili vrijednosnog pisma u iznosu najvi{e do ozna~enevrijednosti paketa ili pisma, kao i napla}enu po{tarinu;3.gubitak ili pogre{nu isplatu po{tanske ili brzojavneuputnice u visini upu}enog iznosa;4.prekora~enje roka za prijenos i uru~enje preporu~enepo{iljke sa potvr|enim uru~enjem paketa, vijednosnogpisma, po{tanske i brzojavne uputnice - peterostruki iznos pla}ene po{tarine;5.prekora~enje roka za prijenos i uru~enje EMS po{iljke -peterostruki iznos pla}ene po{tarine.Pravo na naknadu {tete^lan 41.Pravo na naknadu {tete, u smislu odredaba ovog zakona, imapo{iljalac.Pravo na naknadu {tete ima i primalac u slu~aju da je preuzeoo{te}enu po{iljku ili po{iljku sa umanjenim sadr`ajem.Po{iljalac se pisanom izjavom mo`e odre}i prava na naknadu {tete u korist primaoca, a primalac se mo`e odre}i prava nanaknadu {tete u korist po{iljaoca.Po{iljalac i primalac mogu ovlastiti tre}e lice da priminaknadu {tete.Naknada {tete u me|unarodnom po{tanskom prometuutvr|uje se propisima Svjetskog po{tanskog udru`enja.^lan 42.Po{tanski operatori i davaoci po{tanskih usluga prestaju bitiodgovorni za po{iljke koje su uru~ene u roku, na na~in i popostupku utvr|enim ovim zakonom, Op}im uvjetima itehnolo{kim propisima.Po{tanski op er a tor i davalac po{tanskih usluga neodgovaraju za izgubljenu dobit niti stvarnu {tetu koja mo`enastati zbog gubitka, o{te}enja ili umanjenja sadr`aja po{iljke, teprekora~enja roka za prijenos i uru~enje po{iljke.Po{tanski op er a tor i davalac po{tanskih usluga nisuodgovoran u slu~aju kada:1.do gubitka, o{te}enja ili umanjenja sadr`aja po{tanskepo{iljke, ili prekora~enja roka za prijenos i uru~enjepo{iljke do|e usljed stranih uzroka koji se nisu moglipredvidjeti, niti izbje}i ili otkloniti (vi{a sila);2.po{iljalac, primalac ili drugo ovla{teno lice ne podnesepritu`bu u roku utvr|enim ~lanom 30. ovog zakona, ili nepodnese zahtjev za naknadu {tete u roku utvr|nom ~l. 46.,47. i 48. ovog zakona;3.primalac ili drugo ovla{teno lice primi po{iljku bezpritu`be u smislu ~lana 30. stav 3. ovog zakona;4.se radi o po{iljkama ~iji je sadr`aj zabranjen prema ~lanu25. ovog zakona; 5.je {teta nastala usljed toga {to po{iljalac nije pakovaopo{iljku na na~in propisan Op}im uvjetima ili se nijekoristio odgovaraju}om uslugom u skladu sa odredbamaovog zakona i Op}im uvjetima.Odgovornosti po{iljaoca^lan 43.Po{iljalac raspola`e sa po{iljkom sve dok se ne uru~iprimaocu ili drugom ovla{tenom licu, osim sa po{iljkom iz ~lana25. ovog zakona.Po{iljalac je odgovoran za sve {tete {to ih je njegova po{iljkaprouzrokovala ostalim po{iljkama, ure|ajima i prijevoznimsredstvima po{tanskog operatora i davaoca po{tanskih usluga, teza ozljede ili smrt njegovih djelatnika i drugih lica ako je tonastupilo zbog:1.toga {to je po{iljka sadr`avala predmete ~iji je prometzakonom zabranjen;2.nepridr`avanja posebnih zakonskih uvjeta za prometodre|enih predmeta koji su bili u njegovoj po{iljci;3.toga {to po{iljka nije bila pakovana na na~in propisanOp}im uvjetima.Ostvarivanje potra`ivanjaPotra`ivanje naknade {tete^lan 44.Potra`ivanje naknade {tete i druga potra`ivanja iz ugovora opru`anju usluga korisnik usluga ili drugo ovla{teno lice mo`eostvariti podno{enjem zahtjeva po{tanskom operatoru i davaocupo{tanskih usluga u pisanom obliku na na~in predvi|en Op}imuvjetima ili podno{enjem tu`be sudu, ako po{tanski op er a tor ilidavalac po{tanskih usluga ne isplati to potra`ivanje u roku od 30dana od dana podno{enja zahtjeva.Na potra`ivanje korisnika usluga ili drugog ovla{tenog licapo{tanski op er a tor i davalac po{tanskih usluga pla}a zateznukamatu od dana podno{enja zahtjeva iz stava 1. ovog ~lana.Na potra`ivanje po{tanskom operatoru i davaocu po{tanskihusluga kamate teku od dana podno{enja zahtjeva korisnikuusluga. Prona|ene po{iljke^lan 45.Ako se izgubljena po{tanska po{iljka ili dio te po{iljkeprona|e nakon isplate naknade {tete, prema odredbama ovogZakona, po{tanski op er a tor i davalac po{tanskih usluga du`ni suo tome obavijestiti po{iljaoca ili drugo ovla{teno lice kojem je tajiznos ili naknada {tete ispla}ena.U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, po{iljaoc ili drugo ovla{tenolice mo`e zahtijevati da mu se preda prona|ena po{tanskapo{iljka ili dio te po{iljke, uz uvjet da vrati iznos primljenenaknade iz stava 1. ovog ~lanai naknade iz ~lana 40. stav 1. ta~kaBroj 76 - Strana 4574SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.12.2004. 4. ovog zakona i to u roku od 15 dana od dana saop{tenja da jeizgubljena po{tanska po{iljka ili dio po{iljke prona|en. Ako po{iljalac ili drugo ovla{teno lice u roku iz stava 2. ovog~lana ne podnese zahtjev da mu se preda prona|ena po{tanskapo{iljka ili dio te po{iljke, po{tanski op er a tor i davalacpo{tanskih usluga sti~e pravo raspolaganja prona|enompo{iljkom ili dijelom te po{iljke.Zastarjevanje^lan 46.Potra`ivanje po{tanskih operatora i davalaca po{tanskihusluga prema korisnicima usluga i potra`ivanja korisnika uslugaprema po{tanskim operatorima i davaocima po{tanskih uslugazastarjevaju i to:1.potra`ivanja zbog manje ili vi{e napla}ene cijene zausluge ili druge tro{kove - za {est mjeseci;2.potra`ivanja za upotrebu po{tanskih pregradaka te drugapotra`ivanja koja se napla}uju u tromjese~nim ili kra}imrokovima - za jednu godinu;3.druga potra`ivanja - za jednu godinu, ako ovim Zakonomnije druk~ije odre|eno.^lan 47.Zastarjevanje po~inje te}i za: 1.potra`ivanje manje ili vi{e napla}ene cijene za usluge ilipotra`ivanja drugih tro{kova - od dana pla}anja;2.potra`ivanja koja se odnose na otkupninu - nakon protekaroka od 15 dana od dana kada je protekao rok za prijenos iuru~enje po{iljke;3.potra`ivanja zbog djelimi~nog gubitka ili o{te}enja, iliumanjena sadr`aja po{iljke ili zbog prekora~enja roka zaprijenos i uru~enje po{tanske po{iljke - od dana uru~enjapo{iljke;4.potra`ivanja zbog gubitka po{iljke - nakon proteka 30dana od dana proteka roka za prijenos po{iljke;5.sve druge slu~ajeve - od dana nastanka potra`ivanja.^lan 48.Zastarjevanje se prekida kada se po{tanskom operatoru idavaocu po{tanskih usluga dostavi zahtjev za isplatupotra`ivanja u pisanom obliku i nastavlja dalje te}i kad jekorisniku usluga ili drugom ovla{tenom licu dostavljen pisaniodgovor na taj zahtjev i kada su mu vra}ene isprave prilo`ene uzzahtjev.Zastarjevanje ne mo`e nastupiti prije nego protekne rok od30 dana od dana prijema odgovora po{tanskog operatora idavaoca po{tanskih usluga na taj zahtjev.Naknadni zahtjevi o istom predmetu ne prekidajuzastarjevanje. VI - NADZORVr{enje nadzora^lan 49.Upravni nadzor nad provo|enjem ovog zakona, koji seodnosi na nadzor nad zakonito{}u rada i dono{enjem akata, vr{iMinistarstvo.Inspekcijski nadzor nad ovim zakonom vr{i Ministarstvoputem federalnog inspektora za po{tanski promet (u daljemtekstu: federalni inspektor).Ovaj nadzor vr{i se putem davanja saglasnosti na op}e akte irje{avanja po `albama u drugom stepenu.Ovlasti inspektora^lan 50. Inspekcijski nadzor vr{i federalni inspektor.Federalni Inspektor prilikom vr{enja nadzora mo`e izre}isljede}e upravne mjere:1.narediti uklanjanje uo~enih nepravilnosti i nedostataka uodre|enom roku;2.zabraniti pru`anje odre|enih usluga za koje po{tanskioperator i davalac po{tanskih usluga nisu ovla{teni.Mjere iz stava 2. ovog ~lana federalni inspektor izri~erje{enjem protiv kojeg se u roku od osam dana mo`e izjaviti `alba Ministarstvu.@alba ne odla`e izvr{enje rje{enja.Federalni inspektor podnosi prijavu za pokretanjeprekr{ajnog postupka i donosi druge mjere u skladu sa ovimzakonom.Na postupak dono{enja rje{enja i sa~injavanja zapisnika kaojavne isprave shodno se primjenjuju odgovaraju}e odredbeZakona o upravnom postupku.Federalni inspektor ima slu`benu legitimaciju ~iji obrazac isadr`aj propisuje resorni ministar a uru~uje mu je federalniministar.VII - KAZNENE ODREDBE^lan 51.Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj po{tanski op er a tor i davalacpo{tanskih usluga ako:1.gradi, izgradi, odr`ava ili upotrebljava po{tanski objekt iliopremu na na~in koji nije u skladu sa propisimaFederacije ili me|unarodnim preporukama (~lan 4. stav 5. ta~ka 1.);2.ne osigura ispravno i nesmetano funkcioniranjepo{tanskog prometa ili ne osigura pru`anje usluga uskladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenimna osnovu ovog zakona (~lan 9.);3.prilikom pru`anja usluga ne osigura tajnost po{tanskihpo{iljki (~lan 4. stav 3. ta~. 1., 2. i .3.);4.neovla{teno pru`a rezervisane usluge propisane ~lanom9. stav 1. ovog zakona.Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lan kaznit }e se i odgovornolice u po{tanskom operatoru i davaocu po{tanskih usluganova~nom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM.^lan 52.Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj po{tanski op er a tor i davalacpo{tanskih usluga ako:1.ne odr`ava svoje po{tanske objekte i tehni~ku opremu uispravnom stanju, ne poduzima pravodobne mjere zauklanjanje nedostataka u funkcioniranju po{tanskogprometa ili pru`anju po{tanskih usluga, ili ako neobavijesti Ministarstvo o nastalom prekidu u prijevozupo{tanskih po{iljki (~lan 4.);2.ne donese cjenovnik u propisanom roku ili primjenjujecijene koje nisu odobrene (~lan 35.);3.ne pru`a usluge na na~in propisan odredbom iz ~lana 19.ovog zakona.Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se odgovornolice u po{tanskom operatoru i davaocu po{tanskih usluganova~nom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM.^lan 53.Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj po{tanski op er a tor:1.ako izvr{i emisiju po{tanskih maraka suprotno ~lanu 21.stav 4. ovog zakona.^lan 54.Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj davalac po{tanskih usluga ako:1.pru`a po{tanske usluge koje nisu navedene u dozvoli -licenci (~lan 9.);3.upotrebljava naziv po{tanski operator - po{ta (~lan 9.).Davaocu usluga mo`e se, pored nov~ane kazne, izre}i iza{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od {estmjeseci ukoliko obavlja poslove za koje nije registriran.^lan 55.Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aj djelatnik po{tanskog operatora i davaocapo{tanskih usluga ako u vezi sa tajno{}u po{tanskih po{iljakau~ini neku od radnji iz ~lana 4. stav 3. ta~ka 2. ovog zakona. ^lan 56.Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KMkaznit }e se pravno ili fizi~ko lice ako ne postavi ili ne odr`avapo{tanski sandu~i} kako je propisano odredbom iz ~lana 4. stav5. ta~ka 3. ovog zakona.Utorak, 28.12.2004.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 76 - Strana 4575 Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovornolice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KMdo 2.000,00 KM.Prekr{ajni postupak vodi Ministarstvo.VIII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 57.Po{tanski operatori koji su do stupanja na snagu ovog zakona pru`ali univerzalne po{tanske usluge nastavljaju ih i dalje pru`ati u skladu sa odredbama ovog zakona.JPBH po{te Sarajevo i HP d.o.o. Mostar du`ni su svojenazive uskladiti sa ovim Zakonom u roku od {est mjeseci.JPBH po{te Sarajevo i HP d.o.o. Mostar du`ni su svojeposlovanje i op}e akte uskladiti sa ovim Zakonom, provedbenimpropisima i op}im aktima u roku od {est mjeseci od dana stupanjana snagu ovog zakona.Pravna lica koja do stupanja na snagu ovog zakona pru`ajunerezervisane i rezervisane po{tanske usluge du`na su svojeposlovanje uskladiti sa ovim zakonom u roku od {est mjeseci.Provedbeni propisi i op}i akti koji se donose na osnovu ovogZakona donijet }e se u roku od {est mjeseci nakon stupanja nasnagu ovog zakona.Pravilnik o pru`anju po{tanskih usluga i pravilnik oblagajni~kom i ra~unskom poslovanju donose po{tanskioperatori, uz saglasnost Ministarstva.Ministarstvo }e u roku od {est mjeseci donijeti sljede}eprovedbene propise: 1.pravilnik o uvjetima i na~inu izdavanja licence za uslugekoje nisu rezervisane;2.op}e uvjete za pru`anje po{tanskih usluga;3.program stru~nog ispita;4.plan po{tanske mre`e Federacije.Do po~etka rada Po{tanske regulatorne agencije licence zapru`anje po{tanskih usluga izdavat }e Ministarstvo.^lan 58.Danom stupanja na snagu ovog zakona na prostoru Federa-cije prestaje primjena: –Zakona o po{tanskom prometu ("Narodni list HR'H-B'", broj 5/95),–odredaba Zakona o po{tanskim, telegrafskim itelefonskim uslugama ("Slu`beni list SFRJ", br. 2/86 i26/90) u dijelu koji se odnosi na po{tanski promet ipru`anje po{tanskih usluga,–odredaba Zakona o sistemima veza, radiosaobra}aja iPTT saobra}aja ("Slu`beni list SR BiH", broj 15/90) udijelu koji se odnosi na po{tanski promet i pru`anjepo{tanskih usluga
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/04 21.08.2004 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija PARLAMENT FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE447Na osnovu ~lana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosimUKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O PRIVATIZACIJIPREDUZE]AProgla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oprivatizaciji preduze}a koji je donio Parlament Federacije BiHna sjednici Predstavni~kog doma od 21. jula 2004. godine i nasjednici Doma naroda od 22. jula 2004. godine.Broj 01-756/0416. augusta 2004. godineSarajevoPredsjednikNiko Lozan~i},s.r.ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPRIVATIZACIJI PREDUZE]A^lan 1.U Zakonu o privatizaciji preduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01,27/02 i 33/02) u ~lanu 20. u stavu 1. u alineji 1., iza rije~i"propisima" dodaju se rije~i: "a najvi{e do 10% od ugovoreneprodajne cijene do 30. juna 2006. godine".Alineje 2. i 5. stava 1. i stav 2. se bri{u.^lan 2.U ~lanu 28. u stavu 1. rije~i: "ili certifikatom iz osnova staredevizne {tednje" bri{u se, a broj "35%" zamjenjuje se brojem"90%".Stav 2. se bri{e.^lan 3.U ~lanu 33. dodaje se novi stav 4. koji glasi:"Nov~ana sredstva iz stava 2. ovog ~lana, a u visini do 15%,mogu se koristiti za socijalno zbrinjavanj
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o duhanu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/04 07.08.2004 SN FBiH 45/02 duhan ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DUHANU^lan 1.U Zakonu o duhanu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj45/02) u ~lanu 31. stav 1. rije~i: "u skladu sa propisima ostandardizaciji" se bri{u.Stavovi 2., 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:"Cigarete na tr`i{tu Federacije razvrstavaju se premakvalitetu duhanskih mje{avina i njihovim organolepti~nimsvojstvima pri pu{enju, tehni~koj izradi i opremljenosti cigareta,te prema oznaci cigareta.Prema kvalitetu duhanske mje{avine i organolepti~nimsvojstvima pri pu{enju razlikuju se cigarete koje se baziraju namje{avini neoromati~nih tipova duhana virginija su{ena toplimzrakom i berlej su{en u hladu, te hercegova~kog ravnjaka, kao idrugih tipova duhana.S obzirom na tehni~ku izradu i opremljenost cigarete serazvrstavaju:–prema omotu pakovanja na cigarete u tvrdom i mehkompakovanju,–prema ugra|enosti filtera na cigarete sa filterom icigarete bez filtera.Prema oznaci cigarete se razvrstavaju zavisno o mjestuproizvodnje i prvog stavljanja u promet pojedine markecigareta."^lan 2.Iza ~lana 31. dodati nove ~l. 31.a, 31.b, 31.c i 31.d koji glase:"^lan 31.aU skladu sa obilje`jima iz ~lana 31. ovog Zakona, cigarete serazvrstavaju u tri grupe i to:–grupa A - popularne cigarete,–grupa B - standardne cigarete,–grupa C - ekstra cigarete.U grupu A spadaju cigarete sa i bez filtera pakovane u mehkopakovanje i koje sadr`e najmanje 50% doma}ih vrsta duhana(virginia, berlej ili hercegova~ki ravnjak) u ~emu je najmanje 25%donjih branja ili na njima zasnovanih surogata doma}eg porijekla(duhanska folija i tehnolo{ki obra|eno rebro), a koje su proizvedenei prvi puta stavljene u promet na teritoriji Bosne i Hercegovine.U grupu B spadaju cigarete s filterom pakovane u tvrdopakovanje i koje sadr`e najmanje 50% doma}ih vrsta duhana(virginia, berlej ili hercegova~ki ravnjak) u ~emu je najmanje 15%donjih branja ili na njima zasnovanih surogata doma}eg porijekla(duhanska folija i tehnolo{ki obra|eno rebro), a koje su proizvedenei prvi put stavljene u promet na teritoriji Bosne i Hercegovine.U grupu C spadaju sve ostale cigarete koje ne ispunjavajuuvjetezacigareteizgrupeAiB.^lan 31.bRazvrstavanje cigareta u odgovaraju}e grupe regulira sePravilnikom o razvrstavanju cigareta i markama koje donosifederalni ministar energije, rudarstva i industrije.^lan 31.cCigarete na tr`i{tu Federacije proizvedene van teritorijaBosne i Hercegovine moraju imati nalijepljenu nadzornumarkicu Federalnog ministarstva finansija na kojoj je vidnoistaknut i naziv uvoznika.^lan 31.d.Kvalitet cigareta na tr`i{tu Federacije, proizvedenih vanterirotorije Bosne i Hercegovine, mora biti provjeren prijecarinjenja, odnosno stavljanja u promet u laboratoriji za analizuduhana i duhanskih prera|evina akreditiranoj od Instituta zaakreditiranje Bosne i Hercegovine.Svaka po{iljka cigareta iz stava 1. ovog ~lana mora sepodvrgnuti kontroli kvaliteta.Do momenta akreditiranja laboratorije za analizu duhana iduhanskih prera|evina iz stava 1. ovog ~lana ispitivanja }e vr{itiovla{tena laboratorija.Federalni ministar energije, rudarstva i industrije, uz saglasnostfederalnog ministra zdravstva, daje ovla{tenje organizaciji koja }evr{iti analizu duhana i duhanskih prera|evina."
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/04 26.05.2004 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija AKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPRIVATIZACIJI PREDUZE]A^lan 1.U Zakonu o privatizaciji preduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01,27/02 i 33/02) u ~lanu 7. iza stava 2. dodaju se st. 3. i 4. koji glase:"Na Program privatizacije preduze}a i po~etnih bilansa upreduze}ima iz ~lana 1. ovog zakona, koja se dijele u skladu saZakonom o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03) i Zakonom oste~ajnom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj29/03) saglasnost daju nadle`ne vlade koje upravljaju dr`avnimkapitalom u tom preduze}u i Federalna agencije za privatizaciju.Upis dijelova preduze}a iz stava 3. ovog ~lana u registardru{tava vr{i se po okon~anju privatizacije tih dijelova."^lan 2.^lan 11. mijenja se i glasi:"Privatizacija preduze}a u skladu sa ovim zakonom vr{i seprodajom kapitala, dionica, imovine i udjela preduze}a u drugompravnom licu.O na~inu, odnosno metodu privatizacije odlu~uje vladanadle`na za upravljanje dr`avnim kapitalom u tom preduze}u, apostupak privatizacije u skladu sa ovim zakonom i odlukomprovodi Agencija za privatizaciju kantona, odnosno FederacijeBiH u zavisnosti od toga koja vlada ostvaruje pravo upravljanja utom preduze}u.Privatizacija preduze}a mo`e se vr{iti i privatizacijomdijelova preduze}a nastalih podjelom preduze}a na vi{e dijelovakao samostalnih tehno-ekonomskih cjelina.Privatizacija iz stava 3. ovog ~lana smatra se prodajom uvelikoj privatizaciji.Pravila prodaje kapitala i imovine preduze}a kada se vr{ipodjela, utvr|uje vlada nadle`na za upravljanje dr`avnimkapitalom u tom preduze}u u roku od 60 dana od dana stupanja nasnagu ovog zakona."^lan 3.^lan 12. mijenja se i glasi:"U postupku privatizacije, prema ovom zakonu, preduze}aili imovinu preduze}a mogu kupovati sva doma}a i strana fizi~kai pravna lica.Izuzetno, u postupku privatizacije, prema ovom zakonu, nemogu u~estvovati:–preduze}a koja su i sama predmet privatizacije;–fizi~ka i pravna lica koja imaju neizmirene obaveze poosnovu javnih prihoda za prethodni izvje{tajni period;–preduze}a za koja je samo pravosna`nom sudskompresudom utvr|eno da su poslovala sa preduze}ima kojasu brisana iz sudskog registra, saglasno ~lanu 52. a ta~ka3. Zakona o postupku upisa pravnih lica u sudski registar("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 4/00, 19/00,49/00, 32/01, 14/02, 13/03, 19/03 i 50/03);–preduze}a koja su u ve}inskom vlasni{tvu preduze}a izalineja 2. i 3. ovog ~lana;–fizi~ka lica u ~ijem ve}inskom vlasni{tvu su preduze}aiz alineja 2. i 3. ovog ~lana;–strana fizi~ka i pravna lica u slu~ajevima kada jezakonom ograni~eno ili isklju~eno njihovo vlasni{tvonad doma}im preduze}ima."^lan 4.^lan 31. mijenja se i glasi:"Neprivatiziranim dionicama, kapitalom i imovinompreduze}a po izvr{enju programa privatizacije i po~etnog bilansastanja upravlja i raspola`e vlada nadle`na za upravljanjedr`avnim kapitalom u tom preduze}u.Upise u registrima dru{tava neprivatiziranih dionica udr`avnom vlasni{tvu, izvr{ene u korist bilo kojeg drugogdr`avnog organa ili organizacije, nadle`na institucija koja vodiregistar dru{tava }e po slu`benoj du`nosti brisati i izvr{iti upisprema odredbi stava 1. ovog ~lana."
Zakon o upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/03 19.07.2003 SN FBiH 72/24, SN FBiH 92/17, SN FBiH 72/09 otpad PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 336 Na osnovu ~lana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM Progla{ava se Zakon o upravljanju otpadom koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma odr`anoj 24. aprila 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 14. maja 2003. godine. Broj 01-335/03 8. jula 2003. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O UPRAVLJANJU OTPADOM I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uju se: – sve kategorije otpada, osim otpada navedenog u stavu 3. ovog ~lana; – sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na: – otpad nastao iskori{tavanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskori{tavanjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma; – te~ni otpad; – `ivotinjski otpad i drugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, – odlo`eni eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na radioaktivni otpad, gasove ispu{tene u atmosferu i otpadne vode. ^lan 2. Cilj Zakona Cilj ovog zakona je podsticanje i osiguranje najva`nijih uvjeta radi spre~avanja nastajanja otpada, prerade otpada za ponovnu upotrebu i recikla`e, izdvajanje sirovinskog materijala i njihovo kori{tenje za proizvodnju energije i sigurno odlaganje otpada. ^lan 3. Prioriteti u upravljanju otpadom Radi postizanja cilja i pravovremenog spre~avanja zaga|ivanja i smanjenja posljedica po zdravlje ljudi i okoli{, upravljanje otpadom vr{it }e se na na~in da osigura: – minimalno nastajanje otpada, a posebno svo|enje opasnih karakteristika takvog otpada na minimum; – smanjenje nastalog otpada po koli~ini, posebno uzimaju}i u obzir tokove otpada; – tretiranje otpada na na~in kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz njega; – spaljivanja ili odlaganja na deponije na okolinski prihvatljiv na~in onih vrsta otpada koje ne podlije`u povratu komponenti, ponovnoj upotrebi ili proizvodnji energije. Kod utvr|ivanja prioriteta iz stava 1. ovog ~lana uzet }e se u obzir: – ekolo{ke benificije, – tehni~ka izvodljivost za kori{tenje nabolje raspolo`ive tehnologije, – ekonomska izvodljivost. Upravljanje otpadomvr{it }e se na na~in da se preduzmu sve neophodne mjere koje osiguravaju tretman i odlaganje otpada bez ugro`avanja zdravlja ljudi i bez stvaranja {tete ili prouzrokovanja zna~ajnog rizika po prirodu, a naro~ito: – bez rizika po vode, zrak, tlo, `ivotinje i biljke; – bez stvaranja smetnji putem buke ili mirisa; – bez {tetnog uticaja po prirodu ili mjesta koja su od posebnog interesa. Godina X – Broj 33 Subota, 19.07.2003. godine S A R A J E V O Pretplata za II polugodi{te 2003. uklju~uju}i i pretplatu za "Slu`beni glasnik BiH": KM120.- ISSN 1512-7079 II - DEFINICIJE ^lan 4. U smislu ovog zakona sljede}i izrazi zna~e: "otpad" - zna~i sve materije ili predmete koje vlasnik odla`e, namjerava odlo`iti ili se tra`i da budu odlo`ene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada i utvr|enoj u provedbenom propisu; "komunalni otpad" - je otpad iz doma}instva kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava sli~an otpadu iz doma}instva; "opasni otpad" - je svaki otpad koji je utvr|en posebnim propisom i koji ima jednu ili vi{e karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli{ po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran provedbenim propisom; "neopasni otpad" - je otpad koji nije definiran kao "opasni otpad"; "inertni otpad" - je otpad koji nije podlo`an zna~ajnim fizi~kim, hemijskim ili biolo{kim promjenama. Inertni otpad se ne}e rastvarati, spaljivati ili na drugi na~in fizi~ki ili hemijski obra|ivati, biolo{ki razgra|ivati ili nepovoljno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u kontakt na na~in da prouzrokuje zaga|enje okoli{a ili ugro`avanje zdravlja ljudi. Ukupna vla`nost, sadr`aj polutanata u otpadu i ekotoksi~nost filtrata mora biti neznatna da ne bi do{lo do ugro`avanja kvaliteta povr{inskih i podzemnih voda; "vlasnik" - je proizvo|a~ otpada i fizi~ko ili pravno lice koje posjeduju otpad; "proizvo|a~" - je bilo koje lice ~ijom aktivno{}u se proizvodi otpad (originalni proizvo|a~) i/ili bilo koje lice koje obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene fizi~kih karakteristika ili sastava otpada; "odlaga~" - je bilo koje lice kojem se isporu~uje otpad ili koje obavlja odlaganje takvog otpada; "operator" - je fizi~ko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu aktivnosti upravljanja otpadom; "upravljanje otpadom" - zna~i sistem aktivnosti i radnji vezanih za otpad, uklju~uju}i prevenciju nastanka otpada, smanjivanje koli~ine otpada i njegovih opasnih karakteristika, tretman otpada, planiranje i kontrolu aktivnosti i procesa upravljanja otpadom, transport otpada, uspostavljanje, rad, zatvaranje i odr`avanje ure|aja za tretman otpada nakon zatvaranja, monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezi sa aktivnostima i radnjama na upravljanju otpadom; "tretman" - zna~i fizi~ke, termalne, hemijske ili biolo{ke procese, uklju~uju}i sortiranje koji mijenjaju karakteristike otpada u cilju smanjivanja koli~ine ili opasnih osobina, olak{avaju rukovanje ili pove}avaju povrat komponenti otpada; "povrat komponenti" - zna~i povrat materijala i energije iz iskori{tenih proizvoda ili otpada u privredni sistem primjenom odre|enog tehnolo{kog postupka ili spaljivanjem; "ponovno kori{tenje" - zna~i svaku aktivnost kojom se otpad upotrebljava za namjenu za koju je prvobitno kori{ten; "skupljanje" - zna~i sistemsko skupljanje i po mogu}nosti sortiranje otpada u cilju olak{anja budu}eg tretmana; "transport" - zna~i promet otpada van postrojenja; "skladi{tenje" - zna~i ostavljanje otpada od proizvo|a~a unutar postrojenja i pogona, a najvi{e tri godine na na~in koji isklju~uje opasnost po okoli{ i ljudsko zdravlje; "odlaganje" - zna~i bilo koju aktivnost utvr|enu u provedbenom propisu; "deponija" - zna~i mjesto odlaganja otpada u svrhu kona~nog odlaganja na povr{ini ili ispod povr{ine zemlji{ta uklju~uju}i: – unutra{nja mjesta za odlaganje (npr. deponije gdje proizvo|a~ otpada zbrinjava vlastiti otpad na mjestu nastanka) i – stalna mjesta (npr. vi{e od jedne godine) koja se upotrebljavaju za dugogodi{nje odlaganje otpada, ali isklju~uju} i: – objekte gdje nije dozvoljeno skladi{tenje otpada, a otpad je spreman za daljnji transport u cilju ponovnog kori{- tenja, tretmana ili odlaganja na drugom mjestu, – prethodno skladi{tenje otpada za ponovnu upotrebu ili tretman za period po pravilu manji od tri godine ili – prethodno skladi{tenje otpada za odlaganje u periodu manjem od jedne godine; "biorazgradivi otpad" - je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradnju kao {to je hrana, vrtni otpad, papir i karton; "te~ni otpad" - je svaki otpad u te~noj formi uklju~uju}i otpadne vode, ali isklju~uju}i mulj. III - OSNOVNA NA^ELA ^lan 5. Na~ela upravljanja otpadom su: prevencija - izbjegavanje nastajanja otpada ili smanjivanje koli~ine i {tetnosti nastalog otpada da bi se smanjio rizik po zdravlje ljudi i okoli{ i da bi se izbjegla okolinska degradacija; mjere opreznosti - spre~avanje opasnost ili {teta po okoli{ koju prouzrokuje otpad, preduzimanje mjera, ~ak i ako nije na raspolaganju potpuna nau~na podloga; odgovornost proizvo|a~a otpada - proizvo|a~ je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg okolinskog rje{enja prema karakteristikama proizvoda i tehnologiji proizvodnje uklju~uju}i `ivotni ciklus proizvoda i kori{tenje najadekvatnije raspolo`ive tehnologije; princip zaga|iva~ pla}a - proizvo|a~ ili vlasnik otpada snosi sve tro{kove prevencije, tretmana i odlaganja otpada, uklju~uju}i brigu nakon upotrebe imonitoring. On je i finansijski odgovoran za preventivne i sanacione mjere zbog {teta po okoli{ koje je prouzrokovao ili }e ih najvjerovatnije prouzrokovati; blizina - tretman ili odlaganje otpada treba se vr{iti u najbli`em adekvatnom postrojenju ili lokaciji, uzimaju}i u obzir okolinsku i ekonomsku profitabilnost, regionalnost - razvoj tretmana otpada i izgradnja objekata za njegovo odlaganje treba se vr{iti na na~in da pokriva potrebe regiona i omogu}ava samoodr`ivost izgra|enih objekata. IV - PLANIRANJE UPRAVLJANJA OTPADOM ^lan 6. U planiranju upravljanja otpadom nadle`ni organi du`ni su izraditi planove za upravljanje otpadom koji }e obuhvatiti: – vrstu, koli~inu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji se treba tretirati ili odlo`iti; – ciljeve upravljanja otpadom; – op}e tehni~ke zahteve za upravljanje otpadom i ure|aje unutar podru~ja na kojima se nalaze; – raspolo`iv i podesan tretman i mjesta odlaganja i ure|aje unutar odre|ene teritorije; – specijalne ugovore za tretman ili odlaganje otpada za ve}i broj op}ina; – specijalne ugovore za pojedine vrste otpada kao {to je opasni otpad, te~ni otpad, ambala`ni otpad itd.; – strate{ke ciljeve sa razra|enim prioritetima u upravljanju otpadom i pojedinim aktivnostima koje se trebaju preduzeti; – listu mjera koje se trebaju preduzeti; – procjenu tro{kova za izvr{avanje zadataka u upravljanju otpadom. ^lan 7. Me|uentitetsko tijelo za okoli{, pored ovla{tenja utvr|enih u Zakonu o za{titi okoli{a, ovla{teno je i za koordiniranje na entitetskom nivou pri izradi Strategije upravaljanja otpadom. Koordinacija iz stava 1. ovog ~lana vr{i se: – davanjem smjernica o metodologiji razvoja i sadr`aju Strategije upravljanja otpadom u entitetu; – davanjem komentara i mi{ljenja na nacrte strategija upravljanja otpadom; – odr`avanjem zajedni~kih sastanaka radi uskla|ivanja nacrta strategija; – utvr|ivanjem op}e politike upravljanja otpadom na dr`avnom nivou koja obuhvata pitanja navedena u st. od 1. do 4. ~lana 6. i opasni otpad. Broj 33 - Strana 1526 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1527 ^lan 8. Strategija upravljanja otpadom Federacije BiH Strategiju upravljanja otpadom na period od {est godina donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije) na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada FBiH). Stru~ne i druge poslove u izradi Strategije upravljanja otpadom vr{i Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo). Izrada propisa iz stava 1. ovog ~lana vr{i se u saradnji sa: – Me|uentitetskim tijelom za okoli{; – predstavnicima Vlade Republike Srpske; – predstavnicima ekonomskih udru`enja; – predstavnicima udru`enja za za{titu okoli{a; – predstavnicima kantonalnih vlada. Propis iz stava 1. ovog ~lana mora biti uskla|en sa Strategijom ekonomskog razvoja FBiH i kantonalnim planovima ekonomskog razvoja. Vlada FBiH }e dvogodi{nje podnositi izvje{taj Parlamentu Federacije o provo|enju Strategije. ^lan 9. Kantonalni planovi za upravljanje otpadom Svaki kanton donijet }e Plan upravljanja otpadom na svom podru~ju. Plan iz stava 1. ovog ~lanamora biti usagla{en sa Strategijom upravljanja otpadom Federacije BiH. Plan iz stava 1. ovog ~lana donosi zakonodavno tijelo kantona. Kantonalnim propisom uredit }e se uvjeti za planiranje upravljanja otpadom u op}inama. Izrada Plana iz stava 1. ovog ~lana vr{i se u saradnji sa op}inskim organima, ekonomskim udru`enjima i udru`enjima za za{titu okoli{a. ^lan 10. Kantonalnim propisom utvrdit }e se zadaci op}ina u izradi op}inskih planova upravljanja otpadom koji trebaju sadr`avati najmanje: – programe o skupljanju opasnog otpada iz doma}instava; – programe za kori{tenje komponenti iz komunalnog otpada; – programe za smanjenje procenta biorazgradivog otpada i ambala`nogotpada u komunalnom otpadu; – programe za podizanje javne svijesti u upravljanju otpadom; – lociranje postrojenja za upravljanje otpadom; – saradnju izme|u op}ina radi postizanja zadatih ciljeva. Izrada planova iz stava 1. ovog ~lana vr{i se u saradnji sa nadle`nim kantonalnim i op}inskim organima, poslovnim zaineresiranim grupama i udru`enjima za okoli{. Planovi iz stava 1. ovog ~lana dostavljaju se kantonalnom ministarstvu nadle`nom za pitanja okoli{a (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo). ^lan 11. Poslove upravljanja otpadom iz nadle`nosti Federacije BiH vr{i Federalno ministarstvo u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravlja i drugim nadle`nim ministarstvima. Poslove prekograni~nog prometa otpada i poslove upravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada, koji obuhvataju podru~je dva ili vi{e kantona, vr{i Federalno ministarstvo. Izuzev poslova iz stava 2. ovog ~lana, poslove upravljanja svim vrstama otpada, odre|ivanje lokacija i zemlji{ta u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima vr{i kantonalno ministarstvo. ^lan 12. Za obavljanje aktivnosti tretmana otpada i njegovog odlaganja potrebno je pribaviti dozvolu osim ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Dozvola iz stava 1. ovog ~lana ne isklju~uje dobijanje urbanisti~ke saglasnosti, dozvole za gra|enje i dozvola utvr|enih posebnim propisima. Dozvola iz stava 1. ovog ~lana nije potrebna u sljede}im slu~ajevima: – prikupljanja i kretanja otpada unutar lokacije proizvo|a~a otpada; – kretanja otpada izme|u razli~itih postrojenja ili lokacija istog proizvo|a~a izuzev opasnog otpada; – prijevoza otpada koji produkuje proizvo|a~ sa svojim vlastitim prijevoznim sredstvima do lokacije ili postrojenja za tretman, u slu~aju malih koli~ina ne ve}ih od 100 kg po kretanju, izuzev opasnog otpada; – vra}anja ambala`e ili kori{tenih proizvoda od proizvo|a~a proizvoda. Za prikupljanje, kretanje i prijevoz otpada gra|ana koji je ograni~en samo na vlastiti otpad proizveden u doma}instvima nije potrebna dozvola iz stava 1. ovog ~lana ukoliko nije druga~ije odre|eno posebnim propisom. ^lan 13. Zahtjev za dobijanje dozvole mora sadr`avati sljede}e: – podatke o podnosiocu zahteva i operatoru kada se radi o razli~itim licima; – opis vrste i ukupne koli~ine otpada - ulazak i izlazak; – opis o~ekivanih uticaja na okoli{; – predlo`eni ili stvarni kapacitet postrojenja ili lokacije; – opis postrojenja ili lokacije uklju~uju}i karakteristike okoli{a; – predlo`eni/postoje}i tretman; – predlo`ene/postoje}e metode za spre~avanje i smanjenje zaga|ivanja; – predlo`ene/postoje}e akivnosti, pra}enje i plan kontrole; – predlo`en plan za aktivnosti zatvaranja i postupke nakon zatvaranja; – finansijske i druge garancije od podnosioca zahtjeva. Dozvola iz ~lana 12. stav 1. ovog zakona ne}e se izdati ako: – projekt nije u skladu sa pravnim, okolinskim i zdravstvenim zahtjevima; – nema tehni~kih eksperata za upravljanje postrojenjima ili lokacijom; – nije osiguran tehni~ki i profesionalni razvoj i obuka osoblja; – nisu poduzete neophodne mjere spre~avanja nesre}a i ograni~enje njihovih posljedica; – nije osigurana odgovaraju}a finansijska ili druga garancija; – projekt nije u skladu sa odgovaraju}im planom(vima) za upravljanje otpadom. Dozvola iz ~lana 12. stav 1. ovog zakona sadr`i: – vrstu i koli~inu otpada koji se treba tretirati i/ili odlo`iti; – op}e tehni~ke zahtjeve za rad, monitoring i sisteme pra}enja; – metode tretmana; – mjere predostro`nosti koje se trebaju preduzeti; – podatke o porijeklu, odredi{tu i tretmanu otpada, te vrste i koli~ine takvog otpada; – period na koji se dozvola daje. Provedbenim propisom uredit }e se davanje dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom. Dozvola se izdaje na period od pet godina imo`e se produ`iti za isti vremenski period ukoliko se ne promijene uvjeti pod kojim je dozvola izdata. ^lan 14. Finansijske garancije Finansijske i druge garancije za pokrivanje tro{kova rizika od mogu}ih {teta, sanacije i postupaka nakon zatvaranja upla}uju se u kantonalni fond na ~ijem teritoriju se nalazi odlagali{te. Finansijska garanacija mora biti srazmjerna koli~ini otpada, o~ekivanim tro{kovima i pojavi rizika. Finansijska garancija ili dio garancije za rad deponije va`i sve dok je potrebna, a najmanje 30 godina nakon zatvaranja deponije. V - ODGOVORNOST U UPRAVLJANJU OTPADOM I AKTIVNOSTIMA ^lan 15. Op}i propisi za upravljanje otpadom Sve aktivnosti trebaju se poduzimati tako da imaju veoma mali uticaj na okoli{ i ljudsko zdravlje, smanjuju optere}enje i kori{tenje okolinskih resursa, ne ugro`avaju ljudsko zdravlje ili zaga|uju okoli{, smanjuju koli~ine i {tetne uticaje otpada, unapre|uju ponovno kori{tenje i recikla`u otpada i sigurno odlaganje otpada. Ucilju spre~avanja proizvodnje otpada i smanjenja koli~ina i {tetnih uticaja otpada stimulirat }e se: – racionalno kori{tenje materijala i energije; – ~uvanjematerijala i ostataka unutar procesa proizvodnje i potro{nje {to je vi{e mogu}e; – proizvodnja proizvoda koji produkuju najmanju koli~inu otpada i stvaraju najmanje {tetenih uticaja; – zamjena materijala koji prouzrokuju rizik kad postanu otpad. Stimulirat }e se ponovno kori{tenje otpada, recikla`a otpada, zamjena sirovinskog materijala sa otpadom u cilju kori{tenja materijala ili energije iz otpada, a ukoliko to nije mogu}e, stimulirat }e se kori{tenje otpada kao energetskog izvora. Proizvedeni otpad koristi se ako je ekolo{ki koristan, tehni~ki izvodiv i ekonomski opravdan. Otpad se odla`e samo ako nije mogu}e kori{tenje njegovog materijala i/ili energije u postoje}im tehni~kim i ekonomskim uvjetima i ako su tro{kovi ponovnog kori{tenja nerazumno visoki u pore|enju sa tro{kovima odlaganja. Zabranjeno je napu{tati, gomilati, odlagati ili tretirati otpad bez nadzora. Zabranjeno je mije{ati razli~ite vrste otpada osim ako se tako omogu}ava povrat sirovina i/ili odlaganje. ^lan 16. Odgovornost proizvo|a~a Proizvo|a~ je du`an dizajnirati proizvod i ambala`u, koristiti tehnologije i razvijati proizvodnju na na~in koji najefikasnije koristi materijale i energiju, stimulira ponovno kori{tenje i recikla`u proizvoda, a na kraju `ivotnog ciklusa proizvoda promovirat }e okolinski odr`iv tretman, kori{tenje i odlaganje. Proizvo|a~ je du`an koristiti takve sirovine i osnovne materijale, poluproizvode i ambala`u koji smanjuju upotrebu energije i materijala i ~ijom upotrebom se smanjuje proizvodnja otpada i upotreba ambala`e koja du`e traje i ne ugo`ava okoli{ kada postane otpad. Ostaci nastali u toku tehnolo{kog procesa, a koji se uvode ponovo u tehnolo{ki proces kao i proizvodi koji semogu koristiti ponovo za prvobitnu svrhu bez daljnjeg tretmana, postaju otpad jedino kada iza|u iz ovog proizvodnog ciklusa. Da bi se ispunile obaveze utvr|ene u st. od 1. do 3. ovog ~lana proizvo|a~ je du`an: – ispuniti minimum zahtjeva u pogledu skupljanja i ponovnog kori{tenja raznih vrsta otpada koji su utvr|eni posebnim propisom; – ispuniti minimum zahtjeva za odlaganje, posebno za deponije onih vrsta otpada koji su utvr|eni posebnim propisima, – ne koristiti materijale i opasne supstance i/ili robu koje prelaze grani~ne vrijedosti za ove materijale ili supstance kao {to je utvr|eno posebnim propisima. ^lan 17. Proizvo|a~ je du`an obavijestiti prodava~a i potro{a~a o va`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e sa aspekta upravljanja otpadom, kao i o na~inu tretmana u slu~aju kraja `ivotnog ciklusa proizvoda i otpada produkovanog iz njega. Provedbenim propisom utvrdit }e se obrazac, sadr`aj i postupak obavje{tavanja. Kvalitet otpada na kraju `ivotnog ciklusa proizvoda i ambala`e, dugoro~ni kvalitet proizvoda i ponovno kori{tenje i pakiranje, materijalne karakteristike proizvoda, pakiranje i obnovljivost kvaliteta bit }e ozna~eni na odgovaraju}i na~in u skladu sa posebnim propisima. ^lan 18. Proizvo|a~ }e primiti nazad i/ili nadoknaditi kori{tene proizvode ili otpad od proizvoda od vlasnika u skladu sa posebnim propisima radi ponovnog kori{tenja, recikla`e ili odlaganja na okolinski prihvatljiv na~in. Proizvo|a~ mo`e primiti natrag ili nadoknaditi proizvode ili otpad od proizvoda od vlasnika ili sklopiti ugovor za pru`anje usluga na dobrovoljnoj osnovi sa prodava~em. Proizvo|a~ }e nadoknaditi depozit koji je prethodno platio za proizvod. Provedbenim propisom utvrdit }e se obaveza kori{tenja sistema za nadokna|ivanje depozita kada se radi o odre|enim proizvodima. ^lan 19. Uskladu sa Zakonom o za{titi okoli{a operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola izra|uje Plan o upravljanju otpadom koji sadr`i: – dokumentaciju o otpadu koji proizvodi preduze}e (porijeklo, vrste otpada u skladu sa listom otpada, sastav, koli~ina); – mjere koje se trebaju preduzeti radi spre~avanja proizvodnje otpada, posebno kada se radi o opasnom otpadu; – odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji }e se ponovo koristiti; – odlaganje otpada na deponiji; – metode tretmana i/ili odlaganja. Kod novih postrojenja Plan za upravljanje otpadom prila`e se kao dodatak zahtjevu za dobijanje okolinske dozvole u skladu sa odredbama Zakona o za{titi okoli{a. Kod postoje}eg postrojenja Plan se izra|uje i {alje nadle`nom organu u periodu od {est mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona. Planovi za upravljanje otpadom preduze}a se a`uriraju svake tri godine ili nakon promjene u radu postrojenja. ^lan 20. Operator postrojenja za koja je potrebna okolinska dozvola kao proizvo|a~ mora odrediti lice odgovorno za poslove upravljanja otpadom. Nadle`ni organ iz ~lana 11. ovog zakona bit }e obavije{ten o imenovanju odgovornog lica. Odgovorno lice du`no je da: – izradi i a`urira nacrt Plana za upravljanje otpadom; – provede Plan za upravljanje otpadom; – predla`e mjere za pobolj{anje prevencije, ponovnog kori{tenja i recikla`e otpada; – nadzire ispunjenje utvr|enih uvjeta za upravljanje otpadom i o tome izvje{tava operatora. Odgovornost lica iz stava 1. ovog ~lana ne osloba|a operatora finansijske i pravne odgovornosti za po{tovanje zahtjeva za upravljanje otpadom. ^lan 21. Odgovornost prodava~a Prodava~ proizvoda i usluga (u daljem tekstu: prodava~) du`an je vratiti i/ili nadoknaditi depozite, prikupljati na selektivan na~in i isporu~ivati proizvode i ambala`u koji su na kraju `ivotnog ciklusa prozvo|a~u ili operatoru koji je ovla{ten za pru`anje usluga upravljanja otpadom ako je to utvr|eno posebnim propisom. Prodava~ mo`e proizvo|a~u vratiti ili nadoknaditi pakirane prozvode ili otpad nastao iz njih kada je on odgovoran za tretman, ponovno kori{tenje i recikla`u otpada u skladu sa posebnim propisima. Broj 33 - Strana 1528 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. ^lan 22. Zajedni~ki uvjeti za proizvo|a~a i prodava~a Proizvo|a~ i prodava~ mogu prenijeti obaveze iz ~lana 16. stav 1. i ~lana 21.stav 1. ovog zakona na operatora sistema za prikupljanje otpada putem sporazuma ili ugovora. Uvjeti za preno{enje obaveza iz stava 1. ovog ~lana utvrdit }e se provedbenim propisom. Uvoznik ima istu odgovornost kao i proizvo|a~ prema ~l. od 17. do 19. ovog zakona. ^lan 23. Sistem prikupljanja otpada Sistem za prikupljanje otpada mo`e uspostaviti proizvo|a~ i/ili prodava~ ili operator za upravljanje otpadom. Pored zahtjeva iz ~lana 13. stava 1. ovog zakona zahtjev za uspostavu sistema za prikupljanje otpada sadr`i: – organizacionu strukturu sistema; – geografsko podru~je sa kojeg se prikuplja otpad; – vrste otpada koje se trebaju prikupiti; – raspored prikupljanja; – metode tretmana. Pored razloga iz ~lana 13. stav 2. ovog zakona dozvola se ne}e izdati ako nije osiguran: – dovoljan broj i raspored mjesta za prikupljanje, – ispunjavanje ciljeva utvr|enih posebnim propisom, – okolinski prihvatljivo upravljanje otpadom. Dozvola mora da sadr`i opis i glavne elemente sistema za prikupljanje, vrstu i koli~inu otpada, geografsko podru~je koje ovaj sistem pokriva, finansije, raspored skupljanja, dokumentaciju o protoku otpada. Tro{kovi uspostavljenog sistema za prikupljanje otpada podlije`u kontroli nadle`nog organa za nadzor tr`i{ta. ^lan 24. Odgovornost proizvo|a~a i vlasnika otpada Proizvo|a~ i vlasnik otpada du`ni su skupljati, brinuti se o ponovnom kori{tenju i recikla`i ili odlaganju otpada koji je produkovan zbog njihovih aktivnosti ili otpada kojeg posjeduju. Proizvo|a~ i vlasnik otpada du`ni su da prije odlaganja i ponovnog kori{tenja otpada uskladi{te otpad na okolinski prihvatljiv na~in. Obavezu ponovnog kori{tenja i recikla`u ili odlaganje preuzima proizvo|a~ ili sam vlasnik ukoliko: – koristi odgovaraju}u opremu za ponovno kori{tenje i recikla`u ili odlaganje, proceduru ili postrojenje u skladu sa uvjetima datim u posebnom propisu, – koristi metodologiju propisanu za rad preduze}a za tretman otpada snose}i tro{kove takvog tretmana. Selektivno prikupljanje, pakiranje i ozna~avanje otpada uredit }e se posebnim propisima. ^lan 25. Upravljanje komunalnim otpadom Skupljanje i tretiranje komunalnog otpada vr{i se u skladu sa posebnim propisom o komunalnim djelatnostima. Kantonalnim propisom uredit }e se osnivanje i rad komunalnih preduze}a i obaveze op}ina u pru`anju komunalnih usluga. Doma}instva su du`na prikupljati svoj produkovani otpad i predati ga komunalnim preduze}ima za otpad, a opasni otpad predati na odre|ena mjesta za prikupljanje (centre) ili licu koje je nadle`no za pru`anje usluga u upravljanju otpadom. Proizvo|a~i otpada koji nisu doma}instva koristit }e usluge komunalnih preduze}a za otpad koji oni produkuju ukoliko njihov otpad ima iste ili sli~ne osobine ku}nog otpada. Proizvo|a~i nisu obavezni koristiti usluge komunalnih preduze}a za otpad ukoliko skupljaju i tretiraju svoj otpad u skladu sa okolinskim propisima i ako predaju svoj otpad ovla{tenom operatoru za upravljanje otpadom. U slu~aju uvo|enja sistema selektivnog prikupljanja otpada, doma}instva i drugi vlasnici otpada bit }e obavezni selektirati otpad u skladu sa tim propisom. ^lan 26. Kantonalim propisom uredit }e vr{enje poslova javnih usluga, posebno servisa za selektivni tretman otpada. Poslovi javnih usluga obuhvataju: – prikupljanje otpada iz doma}instava i drugih prostorija koje prizvode komunalni otpad, – tretman komunalnog otpada uklju~uju}i upravljanje povratom sirovina i/ili odlaganja, – mjesta za selektivno prikupljanje otpada. Posebnim propisom uredit }e se uvjeti pla}anja javnih usluga. ^lan 27. Usluge iz ~lana 26. ovog zakona vr{i operator za upravljanje otpadom koji dobije posao putem tendera. Tender semo`e dati za sve aktivnosti upravljanja otpadom ili samo za jednuili vi{e aktivnosti upravljanja otpadom. ^lan 28. Kantonalnim propisom iz ~lana 25. ovog zakona uredit }e se: – geografsko podru~je koje pokriva preduze}e; – osnovni zahtjevi za osiguranje rada preduze}a, uklju~uju} i metode skupljanja (kao npr. selektivno skupljanje otpada), u~estalost, prava i obaveze doma}instava i preduze}a ~iji je otpad sli~an otpadu iz doma}instva; – odre|ivanje na~ina kori{tenja usluga komunalnih preduze}a za otpad za proizvo|a~e i vlasnike otpada a koji nisu doma}instva; – vrste kaznenih odredbi i stimulacionih mjera; – tehni~ki i drugi zahtjevi koji se odnose na rad komunalnih preduze}a za otpad uklju~uju}i skupljanje, tretman i odlaganje; – uvo|enje sistema selektivnog prikupljanja otpada zajedno sa odre|ivanjem mjesta za selektivno prikupljanje otpada; – odre|ivanje lokacije za deponije i lokacije za druge vrste tretmana otpada; – procjena visine naknade koja osigurava pouzdan, kontinuiran i prihvatljiv rad komunalnih preduze}a za otpad i adekvatne uvjete pla}anja; – uvjeti za pronala`enje i tretiranje nezakonito odlo`enog komunalnog otpada. ^lan 29. Tretman otpada Operator postrojenja za tretman otpada smatrat }e se i proizvo|a~em otpada ukoliko prizvodi otpad u toku tretmana. Operator }e voditi evidenciju podataka o otpadu koji je preuzeo na tretman i koji nastaje u toku tretmana i obavijestit }e nadle`ni organ u skladu sa posebnim propisom najmanje jednom godi{nje. Izvje{taj }e sadr`avati najmanje: – vrstu i sastav otpada u skladu sa listom otpada i njenim sadr`ajem, – koli~inu otpada, – porijeklo ili izvor otpada. Provedbenim propisom mo`e se zahtijevati odobrenje ili tehni~ka osposobljnost za kori{tenje i prodaju odre|enih tehnologija za tretman otpada, opreme i materijala. ^lan 30. Skupljanje otpada Proizvo|a~ ili vlasnik otpada skupljat }e otpad selektivno u skladu sa potrebom budu}eg tretmana. Prikupljanje otpada unutar lokacije proizvo|a~a ili vlasnika na na~in koji isklju~uje rizik po okoli{ vremenski je ograni~eno i ne zahtijeva posebnu dozvolu. Operator za prikupljanje otpada skuplja otpad od proizvo| a~a i vlasnika i transportuje ga do mjesta za prikupljanje Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1529 otpada, transfer-stanice ili mjesta za ponovnu upotrebu i recikliranje, tretman ili kona~no odlaganje. Operator za prikupljanje otpada mo`e preuzeti otpad od vlasnika na mjestima za prikupljanje. ^lan 31. Kori{tenje otpada Otpad se mo`e koristiti i povratom materijala i energije. Otpad }e se koristiti na na~in da proizvodi koji nastaju kori{tenjem otpada ne}e prouzrokovati ve}e okolinsko optere}enje nego proizvodi iz osnovnog sirovinskog materijala. ^lan 32. Transport otpada Otpad }e se transportovati na na~in koji isklju~uje zaga|enje okoli{a. U slu~aju zaga|enja nastalog u toku transporta, prijevoznik }e biti odgovoran za ~i{}enje i dovo|enje u prvobitno stanje zaga|enog podru~ja. U slu~aju transporta koji nije kombinovan sa aktivnostima tretmana otpada prijevoznik }e, u skladu sa stavom 1. ovog ~lana, biti odgovoran samo za ispravnu isporuku otpada na odredi{te koje je odredio po{iljalac, a koja je odobrena kao lokacija za upravljanje otpadom. Ako se otpad ne mo`e isporu~iti na odredi{te prijevoznik }e vratiti otpad po{iljaocu. Transport opasnog otpada bit }e pra}en odgovaraju}om dokumentacijom utvr|enom u posebnim propisima. Opasni otpad u toku transporta mora biti ozna~en i pakiran u skladu sa posebnim propisom. Prijevoz opasnog otpada mora biti uskla|en sa op}im zahtjevima za prijevoz opasnih roba. ^lan 33. Odlaganje otpada Na~ini odlaganja mogu biti: – odlaganje na lokaciji deponije, – termalna obrada, – druge hemijske, biolo{ke ili fizi~ke obrade. Dozvola za nove sanitarne deponije mo`e se izdati samo za deponovanje na regionalnom nivou. ^lan 34. Deponija U skladu sa ~lanom 13. stav 3. ovog zakona u dozvoli }e se utvrditi: – klasa deponije (deponija za opasni, deponija za bezopasni, deponija za inertni otpad); – spisak definiranih vrsta i ukupna koli~ina otpada koja je dozvoljena da se odlo`i na deponiji; – zahtjevi za pripremu deponije, aktivnosti deponovanja, monitoring i kontrola, uklju~uju}i plan za nepredvi|ene situacije, kao i privremeni zahtjevi za zatvaranje deponija i postupci nakon zatvaranja; – zahtjevi za postupke primanja otpada; – obaveza podnosioca zahtjeva da izvijesti bar jednom godi{nje nadle`ni organ o vrstama i koli~inama odlo`enog otpada i o rezultatima programamonitoringa. Nadle`ni inspekcijski organi izvr{it }e inspekcijski pregled lokacije u pogledu ispunjenja uvjeta iz dozvole prije po~etka odlaganja. ^lan 35. Spaljivanje U skladu sa ~lanom 13. stav 1. ovog zakona zahtjev za spaljivanje otpada treba da sadr`i sljede}e garancije: – da je postrojenje projektirano, opremljeno i funkcionira u skladu sa zahtjevima kategorije otpada koji se spaljuje; – da se omogu}i u {to ve}oj mjeri iskori{tavanje toplote koja se proizvede u procesu spaljivanja; – da se ostaci svedu na minimum u koli~inskom smislu i u smislu {tetnosti i omogu}i recikla`a gdje je to mogu}e; – da se odlaganje ostataka otpada ~ija se proizodnja ne mo`e sprije~iti, redukovati ili reciklirati izvr{ava u skladu s odredbama ovog zakona. U skladu sa ~lanom 13. stav 3. ovog zakona izdata dozvola treba da sadr`i: – listu kategorije otpada koji se mogu tretirati, – podatke o ukupnom kapacitetu postrojenja za spaljivanje otpada, – specificirane postupke uzrokovanja i mjerenja radi ispunjenja obaveza periodi~nih mjerenja za svakog zaga|iva~a zraka ili vode. Dozvola koju izdaje nadle`ni organ za postrojenja za spaljivanje opasnog otpada osim podataka iz stava 2. ovog ~lana sadr`i: – koli~ine razli~itih kategorija opasnog otpada koji se mo`e tretirati, – specifikaciju minimalnog i maksimalnog protoka masa tih opasnih otpada, njihove najni`e i najvi{e kalorijske vrijednosti i njihov maksimalan sadr`aj zaga|uju}ih materija (PCB, PCP, hlora, fluora, sumpora, te{kih metala). ^lan 36. Op}i zahtjevi za opasni otpad Otpad koji se ne nalazi na listi otpada u posebnom propisu ili provedbenom propisu kao opasni ili ~iji je sadr`aj nepoznat, smatrat }e se opasnim dok se ne ustanovi da li je opasan ili bezopasan. Za smjesu opasnih otpada s drugim otpadom ili materijalima nadle`ni organ izdat }e posebnu dozvolu. U skladu sa stavom 2. ovog ~lana dozvola }e se izdati ako: – se kori{tenje ili odlaganje otpada mo`e efikasnije poduzeti kao tretman smjese nego kao tretman njenih pojedinih komponenti; – rizik po okoli{ i zdravlje zbog smjese nije pove}an; – smjesa ne predstavlja rizik za vodu, zrak, zemlju, biljni i `ivotinjski svijet; – smjesa ne prouzrokuje {tetu okoli{u bukom ili mirisom; – smjesa ne ugro`ava pejza`e ili mjesta od posebnog interesa. Opasni otpad proizveden u doma}instvima, institucijama ili slu`bama sakuplja se odvojeno na na~in da se onemogu}i zaga|ivanje i {teta po okoli{. Predaja otpada operatoru ovla{tenom za skupljanje opasnog otpada vr{i se u skladu sa posebnim propisom. ^lan 37. Katastar zaga|iva~a Svaka deponija mora biti registrirana u katastru nekretnina i katastru zaga|iva~a (u daljem tekstu: katastar). Postoje}e deponije ili one koje su zatvorene kao rezultat revidiranja plana prilago|avanja registriraju se u katastar na osnovu odluke nadle`nog organa za za{titu okoli{a. Vlasnik deponije je du`an po zatvaranju deponije izraditi procjenu uticaja na okoli{ i dostaviti je nadle`nom organu. Ukoliko vlasnik deponije vr{e}i procjenu uticaja na okoli{ ustanovi zna~ajnu kontaminaciju otpadom obavijestit }e o tome nadle`ni organ. Nadle`ni organ obavje{tava katastar o kontaminaciji, prirodi i obimu kontaminacije. U slu~aju iz stava 4. ovog ~lana nadle`ni organ nalo`it }e vlasniku deponije preduzimanje mjera za spre~avanje potencijalne opasnosti za zdravlje ili {tete i zaga|ivanje okoli{a. VI -PREKOGRANI^NI PROMET OTPADA ^lan 38. Op}i zahtjevi prekograni~nog kretanja otpada Prekograni~ni promet otpada vr{i se pod uvjetom da: – dr`ava BiH, Federacija BiH - izvoznica nema tehni~ke mogu}nosti i neophodna postrojenja, kapacitete ili Broj 33 - Strana 1530 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. odgovaraju}e lokacije za odlaganje otpada radi odlaganja otpada na ekolo{ki prihvatljiv i efikasan na~in ili se otpadi koriste kao sirovina za industruju recikliranja ili povrata komponenti u dr`avu, entitet - uvoznicu; – je izdata saglasnost za prekograni~ni promet otpada; – se otpadi pakiraju, etiketiraju i prijevoze na na~in kojim se spre~ava zaga|enje okoli{a u skladu sa najboljom raspolo`ivom praksom; – postoji odgovaraju}a dokumentacija o kretanju od ta~ke gde je njegovo kretanje po~elo domomenta odlaganja, u skladu sa nacionalnim i me|unarodnim standardima i relevantnim me|unarodnim pravilima i zahtjevima koji se odnose na po~etak prekograni~nog prometa, do ta~ke odlaganja. ^lan 39. Prekograni~ni promet kada je Federacija BiH izvoznik U slu~aju prekograni~nog prometa otpada kada je Federacija BiH izvoznik,proizvo|a~ ili izvoznik je du`an podnijeti pisani zahtjev Federalnom ministarstvu o namjeravanom izvozu otpada. Zahtjev iz stava 1. ovog ~lana sadr`i: – podatke o izvoru, sastavu i koli~ini otpada i podatke o proizvo|a~u; – u slu~aju otpada iz razli~itih izvora, detaljan popis otpada i, ukoliko se zna, identitet prvobitnih proizvo|a~a; – ugovore za prijevoz i osiguranje tre}im licima u slu~aju {tete; – mjere koje se trebaju preduzeti radi osiguranja sigurnog transporta; – ime/naziv primaoca otpada, lokacija gdje }e se tretirati i odlagati, kao i vrstu i va`enje dozvole za rad postrojenja; – podatke o procesima tretiranja i odlaganja otpada; – specifi~ne uvjete za kretanje (obavezu kori{tenja odre|enih grani~nih prijelaza, informacije o kretanju za nadle`ne organe, na~in i vrijeme transporta, va`enje saglasnosti). Federalno ministarstvo izdaje saglasnost za izvoz otpada ako su ispunjeni sljede}i uvjeti: – da je sklopljen ugovor izme|u uvoznika i operatera koji isti~e ekolo{ki na~in upravljanja otpadom, a u slu~aju izvoza opasnog otpada i da: – je primljeno pisano odobrenje zemlje uvoznice i tranzitnih zemalja; – je ostavljena odgovaraju}a polisa osiguranja ili jamstvo banke u iznosu koji je potreban da pokrije tro{kove obra|ivanja otpada bez opasnosti za okoli{. U slu~aju izvoza opasnog otpada ugovor iz stava 3. alineja 1. ovog ~lana mora uklju~ivati obavezu: – prijema otpada nazad ukoliko po{iljka nije realizirana kako je planirano ili ukoliko je do{lo do kr{enja odredaba sklopljenog ugovora, – primaoca da osigura {to je prije mogu}e i ne kasnije od 180 dana nakon prijema otpada potvrdu za Federalno ministarstvo da je odlaganje otpada izv{eno na ekolo{ki prihvatljiv na~in. ^lan 40. Prekograni~ni promet otpada kada je Federacija BiH uvoznik Zabranjuje se uvoz otpada radi odlaganja u Federaciju BiH. Otpad semo`e uvoziti u Federaciju BiH samo radi aktivnosti povrata materijala ili energije. U slu~aju prekograni~nog prometa otpada, kada je Federacija BiH uvoznik, primjenjuju se odredbe ~lana 39. ovog zakona. Federalno ministarstvo du`no je, u slu~aju opasnog otpada nakon prijema saglasnosti dr`ave izvoznice i tranzitne zemlje, u roku od 60 dana izdati saglasnost za uvoz, odbiti davanje saglasnosti za uvoz ili zahtijevati dodatne informacije. ^lan 41. Prekograni~ni promet otpada kada je Federacija BiH tranzitna zemlja U slu~aju prekograni~nog prometa otpada kada je Federacija BiH tranzitna zemlja, primjenjuju se odredbe ~lana 39. ovog zakona. Federalno ministarstvo du`no je, u slu~aju opasnog otpada nakon prijema saglasnosti dr`ave izvoznice i dr`ave uvoznice, u roku od 60 dana izdati saglasnost za tranzit,odbiti davanje saglasnosti za tranzit ili zahtijevati dodatne informacije. ^lan 42. Op}e odredbe za opasni otpad u prekograni~nom kretanju U slu~aju redovnog otpremanja otpada, otpadi sa istim fizi~kim i hemijskim osobinama, istom odlaga~u, preko iste carinske slu`be na izlazu iz zemlje i na ulazu u zemlju koja uvozi i u slu~aju tranzita preko iste carinske slu`be na ulasku ili izlasku iz tranzitne dr`ave ili dr`ava, umjesto pojedina~nih saglasnosti mo`e se dati op}a saglasnost. Saglasnost iz stava 1. ovog ~lana daje Federalno ministarstvo na period od najvi{e 12 mjeseci. Nakon perioda iz stava 2. ovog ~lana op}a saglasnost mo`e biti revidirana ili produ`ena za isti vremenski period u slu~aju kada nije do{lo do promjene uvjeta. ^lan 43. Primalac otpada u prekograni~nom prometu du`an je obavijestiti Federalno ministarstvo o kretanju nakon isporuke ili primitka otpada. Odlaga~ je du`an obavijestiti i izvoznika i nadle`ne organe dr`ave izvoznice o primanju po{iljke u odgovaraju}em roku i o zavr{etku aktivnosti upravljanja otpadom. ^lan 44. Prekograni~ni promet otpada mora se osigurati finansijskim ili drugim garancijama prema zahtjevu dr`ave uvoznice ili dr`ave u tranzitu. Posebnim propisom utvrdit }e se vrste finansijskih garancija kojima se mo`e osigurati prekograni~ni promet otpada. ^lan 45. Kada prekograni~no kretanje otpada za koje postoji saglasnost ne mo`e da se izvr{i u skladu s odredbama ugovora, zemlja koja izvozi osigurava da otpadi budu vra}eni u zemlju izvoznicu od izvoznika ukoliko se nemo`e na}i drugo rje{enje za odlaganje otpada na ekolo{ki prihvatljiv na~in u roku od 90 dana od dana dolaska otpada na odredi{te. ^lan 46. Prekograni~ni promet smatrat }e se nezakonitim ako: – sve zemlje koje u~estvuju nisu obavije{tene; – ne postoji odobrenje svih zemalja; – je saglasnost falsifikovana ili pribavljena prevarom; – u materijalnom smislu nije u skladu s dokumentima; – rezultira namjernim odlaganjem (odbacivanjem) otpada kojim se kr{e odredbe ovog zakona i op}i principi me|unarodnog zakonodavstva o za{titi okoli{a. ^lan 47. U slu~aju prometa opasnog otpada radi odlaganja izme|u entiteta BiH potrebno je obavje{tenje nadle`nog ministarstva entiteta iz kojeg se izvozi otpad ministarstvu entiteta u koji se uvozi otpad. Obavje{tenje sadr`i: – podatke o izvorima, sastavu i koli~inu opasnog otpada; – dogovoren putni pravac i dogovoreno osiguranje za tre}e strane u slu~aju {tete; – mjere za osiguranje sigurnog transporta; – ime/naziv primaoca otpada, lokacija na kojoj }e se tretirati i na~in na koji }e se odlagati otpad. Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1531 Izuzetno, Federalno ministarstvo mo`e zabraniti promet opasnog otpada radi odlaganja i/ili tretiranja ili promet iz drugog entiteta koji je ve} najavljen. VII - NADZOR NAD UPRAVLJANJEM OTPADA ^lan 48. Proizvo|a~i otpada i operatori postrojenja za upravljanje otpadom du`ni su provoditi program nadzora, monitoringa i voditi evidenciju. Proizvo|a~i otpada i operatori postrojenja du`ni su jednom godi{nje sa~initi izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole i drugim podacima utvr|enim provedbenim propisom. U skladu sa stavom 1. ovog ~lana proizvo|a~i otpada i operatori du`ni su obavijestiti nadle`ni organ o otkrivenim negativnim uticajima na okoli{ odmah a najkasnije 12 sati nakon pojave negativnog uticaja. ^lan 49. Nadzor nad aktivnostima upravljanja otpadom i ispunjenjem uvjeta iz dozvole u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{e inspektori za{tite okoli{a, na federalnom nivou - federalni inspektor i na kantonalnom nivou - kantonalni inspektor (u daljem tekstu: inspektor). Inspektor iz stava 1. ovog ~lana jednom godi{nje vr{i nadzor nad radom kantonalnih operatora za upravljanje otpadom i proizvo|a~ima opasnog otpada u skladu sa posebnim propisima. Inspektor iz stava 1. ovog ~lana obavije{tava proizvo|a~a i operatora prije vr{enja inspekcijskog nadzora. U slu~aju neposredne opasnosti po zdravlje ljudi i okoli{ inspektor }e izvr{iti nadzor bez prethodnog obavje{tenja. ^lan 50. Operator je du`an inspektoru omogu}iti vr{enje nadzora. Inspektor iz ~lana 49. stav 1. ovog zakona ima pravo da: – u|e na lokaciju, u postrojenja i poslovne prostorije; – zahtijeva od svih pravnih ili fizi~kih lica da stave na raspolaganje sve potrebne podatke, dokumentaciju i informacije; – zaustavi prijevoz otpada; – otvori kontejnere sa otpadom; – uzme uzorke iz otpada; – vizuelno evidentira ~injeni~nu situaciju (video, slike itd.); – zahtijeva preduzimanje svih neophodnih mjera radi uskla|ivanja aktivnosti sa uvjetima iz dozvole i posebnih propisa; – zaustavi aktivnosti ako su u opasnosti okoli{ i ljudsko zdravlje. U vr{enju poslova iz stava 2. ovog ~lana inspektor ne}e nanijeti {tetu i neopravdane tro{kove operatoru. U slu~aju uzimanja uzoraka inspektor je du`an uzorak iz otpada ~uvati u neizmjenjenom obliku u svrhu budu}eg dokazivanja. U slu~aju iz stava 4. ovog ~lana uzimaju se tri uzorka, jedan se ~uva na lokaciji, jedan kao rezerva, a jedan se koristi za testiranje ili kao dokaz. O izvr{enom inspekcijskom pregledu sa~init }e se zapisnik. Zapisnik potpisuje inspektor, predstavnik ili radnik operatora. Jedan primjerak zapisnika predaje se operatoru. ^lan 51. Nakon izvr{enog inspekcijskog pregleda inspektor rje{enjem mo`e: – odrediti posebne uvjete za budu}i rad; – propisati posebne mjere koje se trebaju preduzeti i odrediti rok za preduzimanje mjera; – narediti obustavu rada dok se uvjeti ili zahtjevi ne ispune; – izre}i nov~anu kaznu ili druge mjere zbog kr{enja uvjeta propisanih dozvolom; – narediti zatvaranje postrojenja ako se aktivnosti ne mogu izvoditi bez {tete po prirodu i ljudsko zdravlje; – narediti otklanjanje uzroka {tete i vra}anje okoli{a u prvobitno stanje. Ako u vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da }e budu}i rad ili proizvodnja prouzrokovati neposrednu opasnost `alba na rje{enje inspektora ne odla`e izvr{enje rje{enja. VIII - KAZNENE ODREDBE ^lan 52. Ko prikuplja, tretira, pohranjuje, prijevozi i odla`e otpad bez dozvole i time izazove opasnost po `ivot i zdravlje ljudi, ili zaga|enje zraka, vode ili zemlje, ili rizik za biljni i `ivotinjski svijet ~ini krivi~no djelo i kaznit }e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Ko odla`e eksploziv, zapaljivi, toksi~ni ili zarazni otpad bez odobrenja i tim izazove opasnost po `ivot i zdravlje ljudi, ili zaga|enje zraka, vode ili zemlje, ili rizik za biljni i `ivotinjski svijet ~ini krivi~no djelo i kaznit }e se zatvorom od jedne do pet godina. Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~injeno iz nehata u~initelj }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne godine. ^lan 53. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj svako pravno lice ako: – ne pribavi dozvolu za aktivnosti upravljanja otpadom (~lan 12.) ili kr{i uvjete propisane u dozvoli; – ne uskladi{ti otpad na okolinski prihvatljiv na~in prije njegovog odlaganja ili ponovnog kori{tenja (~lan 24.); – redovno ne obavje{tava nadle`ni organ o otpadu preuzetom na tretman (~lan 29.); – koristi otpad suprotno odredbi ~lana 31.; – odla`e otpad suprotno odredbi ~lana 33.; – vr{i prekograni~ni promet otpada suprotno ~lanu 39. stav 3. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00KMdo 2.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana odgovorno lice u pravnom licu. IX - NAKNADA [TETE ^lan 54. Federacija BiH odgovorna je za preduzimanje hitnih mjera ili aktivnosti ~i{}enja ukoliko se ne mo`e ustanoviti odgovornost po~inioca, a interesi za{tite ljudskog zdravlja, biljnog i `ivotinjskog svijeta zahtijevaju direktnu i brzu aktivnost. Odredba stava 1. ovog ~lana ne isklju~uje preduzimanje odgovaraju}e sanacione mjere i povrat tro{kova. Radi spre~avanja ve}e {tete i ograni~enja daljnjih {tetnih efekata na okoli{, federalni ministar i kantonalni ministar mogu preduzeti sve mjere u cilju spre~avanja i ograni~avanja daljnje {tete ili naru{avanja na teret po~inioca {tete. X. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 55. Postoje}a postrojenja i aktivnosti Postoje}i ure|aji i postrojenja koji ve} imaju dozvolu ili koji su ve} u funkciji u trenutku stupanja na snagu ovog zakona, ne mogu nastaviti rad ukoliko u roku od tri godine nakon stupanja na snagu ovog zakona ne ispune sljede}e zahtjeve: – u roku od {est mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona vlasnik lokacije ili postrojenja pripremit }e i podnijeti nadle`nim organima, radi odobrenja, Plan prilago|avanja koji se sastoji iz korektivnih mjera za koje vlasnik postrojenja smatra da su potrebne; – nakon podno{enja Plana prilago|avanja nadle`ni organ donijet }e odluku da li se aktivnosti mogu nastaviti; Broj 33 - Strana 1532 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. – Na osnovu odobrenog Plana prilago|avanja nadle`ni organ }e dozvoliti rad i odrediti prelazni period za zavr{etak realizacije Plana koji ne}e biti du`i od tri godine od dana odobrenja. U slu~aju da se ne odobri Plan prilago|avanja nadle`ni organ donijet }e odluku o zatvaranju i aktivnostima nakon zatvaranja postrojenja ili lokacije. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana ako postrojenje nije deponija ili krajnje odlagali{te zatvaranje }e se izvr{iti u roku od tri godine nakon stupanja na snagu ovog zakona. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana ako se radi o deponiji zatvaranje }e se izvr{iti u roku od ~etiri godine nakon stupanja na snagu ovog zakona. U odluci iz stava 2. ovog ~lana nadle`ni organ }e propisati uvjete budu}ih aktivnosti ili mjere za sanaciju {tete nanesene okoli{u, nadgledanje i naknadne aktivnosti. Provedbenim propisom uredit }e se sadr`aj Plana prilago|avanja i aktivnosti koje }e preduzeti nadle`ni organ. ^lan 56. Sva pravna lica uskladit }e svoje aktivnosti sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Odredbe ovog zakona primjenjivat }e se na sve zapo~ete postupke za odobravanje obavljanja aktivnosti upravljanja otpadom u slu~ajevima gdje jo{ nije donesena prvostepena odluka. ^lan 57. Odredbe Zakona o za{titi okoli{a, koje se ti~u nadle`nosti drugih organa, primjenjivat }e se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. ^lan 58. Propis iz ~lana 8. stav 1. donijet }e Parlament Federacije BiH u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. Propise iz ~l. 14., 24., 44. stav 2. i 48. stav 2. donijet }e Vlada FBiH u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propis iz ~lana 17. donijet }e federalni ministar u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propise iz ~l. 1. alineje 1., 13. st. 4., 22. stav 2., 29. stav 4., 36. stav 1. i 55. donijet }e federalni ministar u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propisi koji se ti~u: – aktivnosti upravljanja otpadom i zadataka vezanih za klini~ki otpad; – aktivnosti upravljanja otpadom i zadataka vezanih za ljudske lijekove; – zahtjeva javnog zdravstva za razli~ite aktivnosti i operacije upravljanja otpadom; – provo|enja ~lana 17. donijet }e federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravlja u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propisi koji se ti~u: – posebnih zahtjeva za biorazgradive poljoprivredne otpade; – uvjeta i zahtjeva za kori{tenje kanalizacionog mulja u poljoprivredi; – uvjeta i zahtjeva za `ivotinjski otpad (~lan 1. stav 2.); – uvjeta i zahtjeva za ostatke i otpade nastale proizvodnjom i kori{tenjem hemikalija u poljoprivredi; donijet }e federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona. Propis iz ~lana 9. donijet }e zakonodavno tijelo kantona u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 59. Odredbe posebnih zakona koji ure|uju pitanja upravljanja otpadom prestaju da va`e stupanjem na snagu ovog zakona. ^lan 60. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na temelju ~lanka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM Progla{ava se Zakon o upravljanju otpadom koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma odr`anoj 24. travnja 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 14. svibnja 2003. godine. Broj 01-335/03 8. srpnja 2003. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O UPRAVLJANJU OTPADOM I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim se zakonom ure|uju: – sve kategorije otpada, osim otpada navedenog u stavku 3. ovoga ~lanka; – sve vrste djelatnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja. Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na: – otpad nastao iskori{tavanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskori{tavanjem mineralnih tvoriva i radom kamenoloma; – teku}i otpad; – `ivotinjski otpad i drugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe; – odlo`eni eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom. Odredbe ovoga zakona ne primjenjuju se na radioaktivni otpad, plinove ispu{tene u atmosferu i otpadne vode. ^lanak 2. Cilj zakona Cilj je ovoga zakona poticanje i osiguranje najva`nijih uvjeta radi sprje~avanja nastajanja otpada, prerade otpada za ponovnu uporabu i recikla`e, izdvajanje tvorivnog materijala i njihovo kori{tenje za proizvodnju energije i sigurno odlaganje otpada. ^lanak 3. Prioriteti upravljanja otpadom Radi postizanja cilja i pravodobnog sprje~avanja zaga|ivanja i smanjenja posljedica po zdravlje ljudi i okoli{, upravljanje otpadom obavljat }e se na na~in koji osigurava: – minimalno nastajanje otpada, a posebice svo|enje opasnih zna~ajki takvog otpada na minimum; – smanjenje nastalog otpada po koli~ini, posebice uzimaju} i u obzir opticaj otpada; – tretiranje otpada na na~in kojime se osigurava povrat tvorivnog materijala iz njega; – spaljivanja ili odlaganja na odlagali{ta na okoli{no prihvatljiv na~in onih vrsta otpada koje ne podlije`u povratu sastavnica, ponovnoj uporabi ili proizvodnji energije. Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1533
Zakon o zaštiti zraka FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/03 19.07.2003 SN FBiH 04/10 zrak,zaštita ZAKONO ZA[TITI ZRAKAI - TEMELJNE ODREDBE^lanak 1.Ovim zakonom ure|uju se tehni~ki uvjeti i mjeresprje~avanja ili smanjivanja emisija u zrak, uzro~enih ljudskimdjelovanjem, koje se moraju po{tovati u procesu proizvodnje nateritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Federacija BiH), planiranja za{tite kvalitete zraka, posebneizvore emisija, katastar emisija, kvalitete zraka, nadzor i kazne zaprekr{aje za pravne i fizi~ke osobe.Mjere iz stavka 1. ovoga ~lanka poduzimaju se uz primjenuna~ela:–integriranog pristupa za{titi okoli{a, uklju~uju}i zrak,vodu i tlo, kao i obvezu smanjenja emisija na najmanjumogu}u mjeru uz kori{tenje najboljih raspolo`ivihtehnologija;–zaga|iva~ pla}a, kojim se osigurava da tro{kovesmanjenja zaga|ivanja zraka snose operatori izvoraemisija zaga|uju}ih tvari;–usugla{enosti za{tite na radu s pravilima za{tite okoli{a;–pobolj{anja kvalitete zraka i izvan teritorija FederacijeBiH.Nadle`ni federalni i kantonalni organi du`ni su osiguratisudjelovanje javnosti u pripremi dokumenata prostornogure|enja i drugih planova koji utje~u na kvalitetu zraka kao i uSubota, 19.07.2003.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 33 - Strana 1555 pripremi politike kvalitete zraka i akcijskih planova o zraku, uodre|ivanju lokacija, postupcima izdavanja dopu{tenja iinspekcijama izvora emisija.II - POJMOVI I DEFINICIJE^lanak 2.U smislu ovoga zakona sljede}i izri~aji zna~e:"emisija" - zna~i ispust supstanci iz bilo kojega izvora u zrak;"izvor" - zna~i bilo koje porijeklo ispusta supstanci u zrak,uklju~uju}i stacionarne izvore iz industrije i ku}anstava kao ipokretne izvore poput motornih vozila i to~kastih i difuznihizvora;"zrak" - zna~i spoljni zrak u atmosferi neuklju~uju}i radneprostorije;"kvaliteta zraka" - zna~i koncentraciju zaga|uju}ih supstanciu zraku tijekom odre|enoga razdoblja;"zaga|uju}a tvar" - zna~i bilo koja supstanca koju ~ovjekizravno ili neizravno unosi u zrak i koja vjerojatno mo`e imati{tetan utjecaj na ljudsko zdravlje i/ili okoli{ u cijelosti,uklju~uju}i i neugodne mirise;"neugodan miris" - zna~i svojstvo odoranata za koje seljudskim osjetilom mirisa opa`a da izaziva negativan fiziolo{kiutjecaj;"zaga|ivanje zraka" - zna~i izravan ili neizravan unossupstanci u zrak od ~ovjeka {to rezultira takovim {tetnimutjecajima koji ugro`avaju ljudsko zdravlje, nanose {tetu`ivotnim resursima, ekosustavima i materijalnim dobrima;"postrojenje" - zna~i bilo koji objekt koji se koristi za indus-trijske ili javne komunalne svrhe koji mo`e izazvati zaga|ivanjezraka;"postrojenje sa sagorijevanjem" - zna~i bilo koju tehni~kunapravu u kojoj goriva oksidiraju kako bi se koristila toplinaproducirana na takav na~in; ovaj zakon se primjenjuje samo napogone sa sagorijevanjem koja su namijenjena proizvodnjienergije s iznimkom onih pogona koji izravno koriste proizvodesagorijevanja u procesima proizvodnje;"postrojenje za spaljivanje otpada" - zna~i bilo koju stacio-narnu ili pokretnu tehni~ku jedinicu namijenjenu termalnojobradi otpada s ili bez povrata topline od sagorijevanja koja seproizvode; ovo uklju~uje spaljivanje putem oksidacije otpadakao i putem ostalih procesa, poput procesa pirolize,plinoficiranja ili plazme kada se supstance nastale kao rezultattretiranja naknadno spaljuju;"operator" - zna~i bilo koja fizi~ka ili pravna osoba kojeupravlja radom ili nadzire postrojenje, odnosno u slu~ajevimautvr|enim zakonom, osoba na koju su prenesene javne ovlasti;"velika nesre}a/udes" - zna~i pojavu velike emisije, po`ara ilieksplozije koje nastaju uslijed nekontroliranih promjena nastalihtijekom rada postrojenja i zna~e veliku opasnost po zdravlje ljudiili okoli{, posredno ili neposredno, unutar ili izvan postrojenja,uklju~uju}i jednu ili vi{e opasnih supstanci;"zna~ajna promjena" - zna~i promjenu u radu postrojenjakoja mo`e imati {tetne utjecaje na ljude ili okoli{, bilo da su tiutjecaji neposredni ili odlo`eni;"grani~na vrijednost kvalitete zraka" - zna~i razinu odre|enuna temelju znanstvene spoznaje, s ciljem izbjegavanja,sprje~avanja ili smanjivanja {tetnih utjecaja na ljudsko zdravljei/ili okoli{ u cijelosti; ovu se razinu mora dosti}i u odre|enomerazdoblju nakon kojega ne smije biti prekora~ena;"grani~na vrijednost emisije" - zna~i koncentraciju i/ilikoli~inu zaga|uju}ih supstanci u emisijama iz nekog izvoratijekom odre|enoga razdoblja koje ne smiju biti prekora~ene;"ciljana vrijednost" - zna~i razinu odre|enu s ciljemizbjegavanja vi{e dugotrajnih {tetnih utjecaja po ljudsko zdravljei/ili okoli{ u cijelosti; ovu se razinu mora dosti}i u odre|enomerazdoblju gdje je to mogu}no;"prag uzbune" - zna~i razinu iznad koje postoji rizik poljudsko zdravlje uslijed kratkoga izlaganja i na kojemu }e bitipoduzeti neposredni koraci;"prag upozorenja" - zna~i razinu iznad koje postoji rizik poljudsko zdravlje uslijed kratkoga izlaganja za iznimno osjetljivedijelove stanovni{tva i o kojemu je potrebno dati najnovijeinformacije.^lanak 3.Svi subjekti ~ije djelatnosti imaju utjecaja na zrak du`ni sume|usobno sura|ivati po pitanjima kvalitete zraka.Zabranjeno je uzro~enje zna~ajnog zaga|ivanja zraka ilinano{enje {tete okoli{u putem emisija.III - PLANIRANJE^lanak 4.Radi postizanja ciljeva ovoga zakona Federalno ministarstvoprostornog ure|enja i okoli{a (u daljnjem tekstu: Federalnoministarstvo) i kantonalna ministarstva nadle`na za posloveokoli{a (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) du`ni sukoordinirati i uskladiti planove koji se ti~u kvalitete zraka.Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu: Parlament Federacije) donosi Federalnu strategiju za{titezraka za razdoblje od najmanje 10 godina kao dio Federalnestrategije za{tite okoli{a kojoj je cilj pobolj{anje kvalitete zraka.Izvje{}e o sprovedbi Strategije iz stavka 2. ovoga ~lankasvake dvije godine priprema Federalno ministarstvo i podnosiVladi Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: VladaFederacije ) na razmatranje, usvajanje i dostavu ParlamentuFederacije.Izvje{}e sadr`i:a)podatke o kvaliteti zraka, njegovom razvitku itendencijama, posebice kada su u pitanju zaga|uju}e tvariza koje je grani~na vrijednost utvr|ena u provedbenimpropisima koji proizilaze iz ovoga zakona;b)podatke o razvitku i tendencijama emisija zaga|uju}ihtvari navedenim u katastru emisija ic)mjere za pobolj{anje kvalitete zraka koje se poduzimajusukladno ovom zakonu i rezultatima poduzetih mjera.Kantonalna zakonodavna tijela donose kantonalne planoveza{tite kvalitete zraka za razdoblje od najmanje pet godina kaodio kantonalnih planova za{tite okoli{a i kojima je ciljpobolj{anje kvalitete zraka.Kantonalni planovi za{tite kvalitete zraka moraju bitiusugla{eni s Federalnom strategijom za{tite kvalitete zraka.^lanak 5.Pri izradi dokumenata prostornog ure|enja i drugih planovamora se voditi ra~una o za{titi kvalitete zraka. Nijedan plan nemo`e biti donesen ukoliko nije uskla|en s utvr|enomFederalnom strategijom za{tite okoli{a i Federalnom strategijomza{tite kvalitete zraka.Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva, svatko uokviru svoje nadle`nosti, izra|uju listu podru~ja na kojima se nemo`e locirati nijedan nov to~kasti izvor emisija, {to se posebiceodnosi na pogone i postrojenja, postrojenja sa sagorijevanjem ipostrojenja za spaljivanje otpada.U podru~jima iz stavka 2. ovoga ~lanka se ne mo`e obavljatini zna~ajnije pro{irenje postoje}ih djelatnosti.Pri izradi dokumenata prostornog ure|enja i drugih planova,u odre|ivanju lokacija za nove to~kaste izvore emisijazaga|uju}ih tvari na koje se odnosi ~lanak 7., stavak 1. ovogazakona, pozornost se posve}uje za{titi ventilacijskih hodnika ikvaliteti zraka nekog gusto ili stalno naseljenog podru~ja.Lokacija, veli~ina i zna~ajke ventilacijskih hodnika odre|ujuse meteorolo{kom studijom.^lanak 6.Svaki izvor emisija mora ispunjavati sljede}e uvjete:–emisije su zaga|uju}ih tvari u zrak kao i emisijeneugodnih mirisa smanjene na najmanju mogu}u mjeruuz uporabu najboljih raspolo`ivih tehnologija u fazamaplaniranja,projektiranja,otvaranjapostrojenjainjegovog rada i–grani~ne vrijednosti emisija ne smiju biti prekora~ene;Federalni ministar prostornog ure|enja i okoli{a (u daljnjemtekstu: federalni ministar) propisat }e grani~ne vrijednostiemisija.Broj 33 - Strana 1556SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSubota, 19.07.2003. ^lanak 7.Emisije u zrak koje potje~u iz izvora emisija za koje postojiobveza procjene utjecaja na okoli{ i pribavu okoli{nogdopu{tenja reguliraju se okoli{nim dopu{tenjem.Za izvore emisija za koje je potrebno okoli{no dopu{tenjepodnositelj zahtjeva izra|uje Studiju o zraku u kojoj opisujeo~ekivane emisije u zrak i njihov utjecaj na okoli{.Nadle`no ministarstvo ne}e zahtijevati izradu Studije ozraku od podnositelja zahtjeva kojemu se za izvor emisije izdajeokoli{no dopu{tenje na temelju Studije o utjecaju na okoli{, poduvjetom da su tom studijom obra|ena pitanja iz ~lanka 10. ovogazakona.Studija o zraku je integralni dio dokumentacije za izdavanjeokoli{nog dopu{tenja za izvore emisija. Nadle`no ministarstvone}e izdati okoli{no dopu{tenje u slu~aju da Studija o zrakuukazuje na znatne {tetne utjecaje po ljudsko zdravlje i/ili okoli{.U postupku izdavanja okoli{nog dopu{tenja za izvore emisijaiz stavka 2. ovoga ~lanka, prije dono{enja odluke o zahtjevu zaizdavanje dopu{tenja mora se pribaviti mi{ljenje bilo koje op}inekoja bi mogla biti pod zna~ajnim utjecajem toga izvora.Op}ina mora dostaviti svoje mi{ljenje s primjedbama inapu}ivanjima najkasnije 15 dana od dana tra`nje.Nadle`no ministarstvo koje izdaje okoli{no dopu{tenje vodira~una o pribavljenom mi{ljenju.^lanak 8.Za izvore emisija u zrak koji nisu obuhva}eni ~lankom 7., st.2. i 3. ovoga zakona, urbanisti~kom suglasno{}u, odobrenjem zagra|enje i odobrenjem za uporabu utvrdit }e se dopu{tene emisijeuzrak.Uz zahtjev za dono{enje rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lankapodnositelj zahtjeva dostavlja:–podatke o kvaliteti i koli~ini osnovnih supstanci koje }ese koristiti u radu,–podatke o kvaliteti i koli~ini supstanci koje }e bitiemitirane u zrak tijekom normalnog rada objektauklju~uju}i rasipljuju}e emisije,–podatke o kvaliteti i koli~ini supstanci koje }e bitiemitirane u zrak iz objekta u slu~aju nesre}a ve}ihsrazmjera i–listu preventivnih mjera ili mjera za ubla`ivanjeposljedica koje se koriste za sprje~avanje ili ako to nijemogu}e za smanjivanje emisija.U slu~aju da se podaci o zraku, koji su pripremljeni u ranijojfazi postupka dono{enja rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka,smatraju nedovoljnim u kasnijim fazama, nadle`ni organ mo`etra`iti od podnositelja zahtjeva revidiranje i dopunu dokumen-tacije.^lanak 9.Pri zapo~injanju ponovnog rada ve} postoje}ih objekata ilipromjene namjene objekata potrebno je provesti postupak i izdatinovo okoli{no dopu{tenje sukladno odredbi ~lanka 7., stavak 2.ovoga zakona.^lanak 10.Studiju o zraku izra|uje tvrtka koja ispunjava uvjete ikriterije utvr|ene u odredbi ~lanka 59., stavak 5. Zakona o za{titiokoli{a.Tro{kove izrade Studije o zraku snosi podnositelj zahtjeva zaizdavanje dopu{tenja.Studija o zraku mora biti izra|ena sukladno odobrenimmetodama.Studija o zraku obuhva}a:–podatke o projektu, uklju~uju}i lokaciju, okru`enje,infrastrukturu, prirodu djelatnosti i gdje je potrebnotehnologiju koja }e se koristiti;–usporedbu tehnologije koja se koristi u odnosu nanajbolje raspolo`ive tehnologije, posebice one koje seodnose na emisije u zrak;–kvalitetu i koli~inu supstanci koje }e se koristiti zaproces proizvodnje i za produciranje energije, gdje jepotrebno;–kvalitetu i koli~inu supstanci koje }e biti emitiranetijekom normalnoga rada objekta uklju~uju}i difuzneemisije;–kvalitetu i koli~inu supstanci koje }e biti emitirane izobjekta u slu~aju nesre}a ve}ih srazmjera;–opis utjecaja na okoli{ koje imaju zaga|uju}e tvaritijekom normalnog rada i u slu~aju nesre}a ve}ihsrazmjera koji obuhva}a:–skicu podru~ja koje je pod utjecajem u okolici izvoraemisije;–opis kvalitete zraka u odlu~nom podru~ju u slu~ajunerealiziranja danoga projekta;–opis dodanog zaga|enja uzro~enog projektom uzkori{tenje potankosti iz prora~una prijenosa iinformacija o lokalnim meteorolo{kim uvjetima gdjeje to odgovaraju}e;–opis sveukupne kvalitete zraka u odlu~nompodru~ju;–opis utjecaja sveukupne kvalitete zraka (to jesto~ekivane kvalitete zraka nakon realiziranja projekta)na ljude, biljni i `ivotinjski svijet, tlo (putem depozicije),materijalno i kulturno naslije|e koje uklju~uje opissveukupnog zaga|enja zraka u odnosu na grani~nevrijednosti predvi|ene povedbenim propisima;–listu preventivnih i olakotnih mjera kojima se sprje~ava,ili ukoliko to nije mogu}e, smanjuje utjecaj uzro~enemisijama danoga projekta;–opis podataka koji se koriste i metoda koje suprimjenjene u pripremi Studije i–tetehni~ki sa`etak koji se priprema radi informiranjajavnosti.Netehni~ki sa`etak Studije o zraku mora biti javno objavljenodmah nakon kompletiranja na na~in prilago|en sredini u kojoj}e objekt biti lociran ili imati utjecaja na sredinu, u razdoblju odnajmanje dva mjeseca.^lanak 11.Nadle`no ministarstvo mora biti obavije{teno o bilo kakvojpromjeni u projektu, planu ili radu nekog izvora emisije.U slu~aju manjih promjena, nadle`no ministarstvo mora bitiobavije{teno o prirodi promjene i njenim utjecajima na emisijuzaga|uju}ih tvari u zrak u roku od sedam dana od nastankapromjene.Operator izvora emisije je pri namjeravanoj zna~ajnojpromjeni du`an podnijeti zahtjev za izdavanjem okoli{nogdopu{tenja prije pristupa izmjenama u slu~aju da:–planirana promjena bude zna~ajna ali se izvor emisije neodnosi na ~lanak 7., stavak 1., operator podnosi opispromjene i odgovaraju}u dokumentaciju kako bi dobioodobrenje nadle`noga ministarstva;–planirana promjena se odnosi na ~lanak 7., stavak 1., op-erator podnosi zahtjev za izdavanjem okoli{nogdopu{tenja sukladno va`e}im propisima.^lanak 12.Okoli{no dopu{tenje izdano sukladno ~lanku 71. Zakona oza{titi okoli{a i ~lanku 7. ovoga zakona sadr`i i:–razloge na temelju kojih je nadle`ni organ ustvrdio kakosu poduzete sve potrebne preventivne mjere protivzaga|ivanja zraka, uklju~uju}i primjenu najboljihraspolo`ivih tehnologija, pod uvjetom da sprovedbatakvih mjera ne zahtijeva pretjerane tro{kove;–primjenjivost odre|enih zabrana i ograni~enja na izvoremisije koje su definirane u dokumentima prostornogure|enja;–definiranje odgovaraju}eg na~ina ispusta zaga|uju}ihtvari iz izvora emisije i definiranje ostalih uvjeta ispusta;–grani~ne vrijednosti emisija koje dani objekt morapo{tovati;Subota, 19.07.2003.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 33 - Strana 1557 –izri~ita obveza da vrijeme rada objekta ne smijeprekora~iti grani~ne vrijednosti emisija i kvalitete zraka;–odre|ivanje lokacija za uzimanje uzoraka, mjerenje iodre|ivanje postupaka koji }e se koristiti kako bi seispunile obveze koje se ti~u periodi~nog mjerenja;–mjere koje }e se poduzeti u slu~aju nesre}a ve}ihsrazmjera.Federalni ministar }e posebnim propisom regulirati monitor-ing emisija i kvalitete zraka.Ukoliko se ne mo`e primijeniti niti jedna grani~na vrijednostemisija utvr|ena posebnim propisima, nadle`no }e ministarstvoodrediti grani~nu vrijednost emisije za dani izvor.^lanak 13.Operator stacionarnog izvora emisije iz ~lanka 7., stavak 1.ovoga zakona jednom godi{nje dostavlja izvje{}e nadle`nomministarstvu.Izvje{}e sadr`i podatke o emisijama iz danoga izvora, outro{ku energije i goriva, te op}e podatke o potencijalnomutjecaju na zdravlje koje mogu imati supstance koje emitira daniizvor.Izvje{}e mora biti javno objavljeno odmah nakon {to jesa~injeno na na~in prilago|en danoj sredini u kojoj }e objekt bitilociran za razdoblje od najmanje dva mjeseca.^lanak 14.U slu~aju da redovito izvje{}e operatora, promjena upropisima ili nalaz inpekcije poka`e da se grani~ne vrijednostiemisije ne mogu osigurati prema uvjetima utvr|enim uokoli{nom dopu{tenju nadle`ni }e organ po slu`benoj du`nostiponovno razmotriti okoli{no dopu{tenje.^lanak 15.O prekora~enju grani~nih vrijednosti emisija iz izvoraemisija iz ~lanka 7., stavak 4. ovoga zakona operator je du`anodmah obavijestiti nadle`no ministarstvo.Nadle`no ministarstvo }e nalo`iti obustavu rada izvoraemisije dok se ne poduzmu neophodne mjere radi uskla|ivanja sastandardima emisije.Nadle`noministarstvoodre|ujenajve}edopu{tenorazdoblje za bilo koje tehni~ki neizbje`ne prekide tijekom kojihkoncentracije emisija u zrak prijelaze predvi|ene grani~nevrijednosti.U slu~aju kvara operator smanjuje ili prekida rad dok se nesteknu uvjeti normalanog rada. U tom slu~aju izvor emisije nemo`e ni pod kojim uvjetima nastaviti s radom dulje od osam satibez prekida , a ukupno godi{nje trajanje rada u takvim uvjetimane mo`e biti dulje od 96 sati.Nadle`no }e mininistarstvo kao i stanovni{tvo koje `ivi uokru`enju izvora emisije u najkra}em vremenskom roku bitiobavije{teni o nesre}i ve}ih srazmjera u izvoru emisije iz ~lanka7., stavak 1. ovoga zakona.IV - POSEBNI IZVORI EMISIJA^lanak 16.Ku}ni izvori emisijeOdredbe ~l. od 7. do 15. ovoga zakona ne primjenjuju se naemisije u zrak iz ku}nih djelatnosti ili ku}nih izvorasagorijevanja ~ija je termalna snaga manja od 250 KW.Gradske toplane se ne smatraju ku}nim izvorima.Oprema, ure|aji i ostali strojevi koji se koriste u ku}anstvimai zna~e izvore emisija podlije`u prethodnom odobravanjuodre|enoga tipa proizvoda.Federalni ministar odre|uje potankosti pravila odobravanjatipa proizvoda, pravila o emisiji zaga|uju}ih tvari, a posebice ospaljivanju biomasa manjeg opsega.^lanak 17.Odobrenje za gorivaU ku}nim izvorima emisije se mogu koristiti samo gorivanavedena u standardima utvr|enim od Instituta za standarde,mjeriteljstvo i intelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine.^lanak 18.Postrojenja sa sagorijevanjem i druga industrijska postrojenjaPitanja koja se odnose na emisiju iz postrojenja sasagorijevanjem s nominalnom termalnom snagom jednakom ilive}om od 50 MW kao i iz postrojenja s nominalnom termalnomsnagom manjom od 50 MW ure|uju se provedbenim propisomkoji proizilazi iz ovoga zakona.Nadle`noministarstvomo`edopustitiprivremenoprekora~enje grani~nih vrijednosti emisija odre|enih za pogonesa sagorijevanjem koji koriste doma}a ~vrsta goriva.Ovo prekora~enje ne mo`e trajati dulje od {est mjeseci i nemo`e biti ve}e od dva puta u odnosu na grani~ne vrijednostiemisije.Provedbenim propisom sukladno ovom zakonu utvrdit }e segrani~ne vrijednosti emisija i zahtjevi koji se ti~u monitoringazaga|uju}ih tvari za sljede}e industrijske sektore:–Proizvodnja kovina;a)pogoni za pe~enje kovne rude ili za sinteriranje,b)pogoni za proizvodnju tvorivnog `eljeza ili ocalauklju~uju}i stalno ljevanje,–Proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pe}ima;–Proizvodnja celuloze iz drveta ili drugih vlaknastihmaterijala.^lanak 19.Postrojenja za spaljivanje otpadaUvjeti za rad postrojenja za spaljivanje otpada uredit }e seprovedbenim propisom sukladno ovom zakonu.^lanak 20.Motorna vozilaEmisija iz motornih vozila, kao nestacionarnih to~kastihizvora zaga|enja, ure|uje se posebnim propisima kojima jeure|ena redovita godi{nja inspekcija motornih vozila.Nadle`ni organ ne mo`e izvr{iti registriranje vozila kojeprekora~uje odre|ene grani~ne vrijednosti emisija.^lanak 21.Sadr`aj sumpora u gorivuTe{ka ulja kod kojih sadr`aj sumpora prelazi 1,00 % mase nemogu biti kori{tena kao goriva za pogone sa sagorijevanjem od 1.sije~nja 2010. godine.Pogon sa sagorijevanjem koji koristi te{ka ulja kod kojih jesadr`aj sumpora ve}i od vrijednosti navedene u stavku 1. ovoga~lanka mo`e raditi samo pod uvjetom da mu je izdano okoli{nodopu{tenje sukladno ~lanku 7. ovoga zakona.Dizel-goriva koja se koriste za motorna vozila i brodove nemogu biti kori{tena kao goriva od:–1. sije~nja 2010. ukoliko je sadr`aj sumpora ve}i od0,20% njihove mase,–1. sije~nja 2015. ukoliko je sadr`aj sumpora ve}i od0,10% njihove mase.Ograni~enja iz st. 1. do 3. ovoga ~lanka u odre|enim teku}imnaftnim derivatima se ne primjenjuju na:–goriva namijenjena preradi prije finalnog sagorijevanja,–goriva koja }e biti prera|ena u rafinerijskoj industriji.Federalni ministar svojim propisom utvr|uje uvjete mjerenjai nadzora.^lanak 22.Goriva za vozilaGoriva za motorna vozila moraju biti sukladna standardimakvalitete koje je objavio Institut za standarde, mjeriteljstvo iintelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine.Od 1. sije~nja 2010. ne}e se vr{iti promet olovnog benzina.Broj 33 - Strana 1558SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSubota, 19.07.2003. ^lanak 23.Skladi{tenje fosilnih goriva i benzinaOdredbe ovoga zakona primjenjuju se na objekte,postrojenja, vozila i brodove koji se koriste za skladi{tenje,utovar i prijevoz benzina od jednog skladi{ta do drugog ili odglavnog skladi{ta do benzinske crpke.Objekti, postrojenja, vozila i ure|aji bit }e projektirani ikori{teni na na~in da:–preostala isparenja ostaju u kontejneru nakon istakanjabenzina;–prihvataju i zadr`avaju povratna isparenja iz prostora zaskladi{tenje na benzinskoj crpki ili glavnom skladi{tu;–isparenja se zadr`avaju u pokretnom kontejneru dok nedo|e do ponovnog punjenja u glavnom skladi{tu.^lanak 24.Ostala isparljiva organska jedinjenjaEmisije isparljivih organskih spojeva utvrdit }e seprovedbenim propisom sukladno ovom zakonu.Uporaba organskih spojeva u djelatnostima i pogonima morabiti svedena na najmanju mogu}u mjeru.Supstance i preparati koji se uslijed sadr`aja isparljivihorganskih spojeva klasificiraju kao karcinogeni, mutageni ilitoksi~ni za biolo{ku reprodukciju }e u najve}oj mogu}oj mjeri i unajkra}em vremenskom roku biti zamijenjeni manje {tetnimsupstancama i preparatima.^lanak 25.Za{tita ozonskog omota~aZa{tita ozonskog omota~a se odnosi na supstance kojeo{te}uju ozonski omota~, proizvode i opremu koja sadr`i tesupstance.Uvjeti i postupak postupnog isklju~ivanja iz uporabesupstanci koje o{te}uju ozonski omota~ i njihove zamjenealternativnim supstancama sa zna~ajno manje {tetnim utjecajemna okoli{ i postupak za upravljanje proizvodima koji sadr`e ili sunapravljeni od supstanci koje o{te}uju ozonski omota~ uredit }ese provedbenim propisom sukladno ovom zakonu.Nadle`no ministarstvo vodi evidenciju o izvozu, uvozu ipotro{nji supstanci koje o{te}uju ozonski omota~ i podnosiizvje{}e prema me|unarodnim sporazumima o za{titi okoli{a izstavka 1. ovoga ~lanka.V - KATASTAR EMISIJA^lanak 26.Federalno ministarstvo objavljuje u sije~nju svake godineIzvje{}e o katastru emisija za zaga|uju}e tvari zraka zapretpro{lu godinu za Federaciju Bosne i Hercegovine.Kantoni u travnju svake godine objavljuju katastre emisija zazaga|uju}e tvari zraka (uklju~uju}i emisije iz prirodnih izvora)za pretpro{lu godinu za teritorij svojega kantona.Me|uentitetsko tijelo za okoli{ u travnju svake godineobjedinjuje Izvje{}e o katastrima emisija za pretpro{lu godinu,na temelju informacija dostavljenih od entitetskih ministarstva.Objedinjeno izvje{}e se dostavlja Vije}u ministara Bosne iHercegovine radi slanja nadle`nim tijelima me|unarodnihsporazuma ~ija je Bosna i Hercegovina ~lanica.Izvje{}a moraju biti pripremljena sukladno zahtjevima zadavanjem izvje{}a odre|enih u me|unarodnim sporazumima ~ijaje Bosna i Hercegovina ~lanica.Katastri emisija moraju biti pripremljeni najmanje zasljede}e zaga|uju}e tvari zraka: sumpordioksid, nitrookside,ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan,nemetanske ugljovodonike, benzen i ~vrste ~estice veli~ine iznad10 mikrometara (PM-10).Katastar emisija se vodi po djelatnostima.Procjene emisija vr{e se po me|unarodno prihva}enimmetodama i smjernicama do kojih se do{lo praksom.Operatori, stru~ne institucije i nadle`ni kantonalni organidu`ni su Federalnom ministarstvu dostaviti sve podatkeneophodne za procjenu emisija ili za nadzor istih.Federalno ministarstvo priprema i redovito a`urira upisnikemisija koji obuhva}a sve podatke o emisijama iz velikihto~kastih izvora.Upisnik emisija je sastavni dio katastra emisija.Federalnoministarstvoosiguravapristupsviminformacijama o emisijama putem javne objave.VI - KVALITETA ZRAKA^lanak 27.Grani~ne vrijednosti kvalitete zraka, ciljane vrijednosti ipragovi uzbune za zaga|uju}e tvari i nadnevak njihovog stupanjana snagu utvrdit }e se provedbenim propisom sukladno ovomzakonu.Nadle`no ministarstvo ne mo`e odobriti obavljanjedjelatnosti koja bi uzro~ila prekora~enje grani~nih vrijednosti upodru~ju u kojemu grani~ne vrijednosti nisu prekora~ene.Kantoni mogu odrediti grani~ne vrijednosti kvalitete zrakani`e od vrijednosti danih u provedbenom propisu iz stavka 1.ovoga ~lanka, ovisno od specifi~nosti pojedinih podru~ja.^lanak 28.Mjerenje kvalitete zrakaFederalno ministarstvo osigurava redoviti monitoringkvalitete zraka od dana stupanja na snagu ovoga zakona.Stru~na institucija ovla{tena od Federalnog ministarstva iFederalnog ministarstva zdravstva uspostavlja i obavlja monitor-ing kvalitete zraka sukladno provedbenom propisu.Bazu podataka o mjerenju kvalitete zraka vodi stru~nainstitucija iz stavka 2. ovoga ~lanka.Stru~na institucija iz stavka 2. ovoga ~lanka pripremagodi{nje izvje{}e o stanju kvalitete zraka i dostavlja gaFederalnom ministarstvu i Federalnom ministarstvu zdravlja radiobjave. Prekora~enje grani~nih vrijednosti kvalitete zraka,pragova upozorenja, ciljanih vrijednosti i dugoro~ni ciljevi zaza{titu zraka moraju biti dokumentirani u izvje{}u.^lanak 29.Mjere u primjeni za podru~ja u kojima su razine vi{e odgrani~nih vrijednostiKanton u roku od dvije godine donosi Kantonalni akcijskiplan za{tite kvalitete zraka u podru~jima u kojima su prekora~enegrani~ne vrijednosti kvalitete zraka jedne ili vi{e zaga|uju}ihtvari.Ukoliko su prekora~ene grani~ne vrijednosti u dva ili vi{ekantona, Federalno ministarstvo vr{i koordinaciju me|ukantonima.Planovi iz stavka 1. ovoga ~lanka, mogu predvidjeti mjerenadzora, obustave djelatnosti, uklju~uju}i promet motornimvozilima, ukoliko doprinose prekora~enju grani~nih vrijednosti.Kantoni mogu zabraniti kori{tenje odre|enih cesta zaodre|ene vrste vozila ukoliko se zaga|ivanje zraka koje jeuzro~eno cestovnim prometom ne mo`e rije{iti na drugi na~in.Plan iz stavka 1. ovoga ~lanka dostavlja se Federalnomministarstvu i ostalim kantonalnim ministarstvima u ~ijoj jenadle`nosti provedba mjera iz Kantonalnog akcijskog planaza{tite kvalitete zraka.Plan mora biti dostupan javnosti radi davanja primjedabaprije dono{enja.Plan, pored ostaloga, sadr`i:–lokaciju podru~ja pretjerane zaga|enosti (regije, gra-dovi) i postaja za mjerenje;–op}e informacije o vrsti podru~ja (grad, industrijsko iliruralno podru~je);–procjenu zaga|enog podru~ja (km2) i broja stanovnikaizlo`enog zaga|ivanju;–potrebne klimatske podatke;–odlu~ne topografske podatke;Subota, 19.07.2003.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 33 - Strana 1559 –informacije o vrsti ciljeva koji zahtijevaju za{titu udanome podru~ju;–prirodu i procjenu zaga|ivanja, poput koncentracijeuo~ene u prethodnim godinama, tehnike koje se koristeza procjenu;–porijeklo zaga|ivanja, poput liste temeljnih izvoraemisije odgovornih za zaga|ivanje (zemljovida),ukupna koli~ina emisija iz ovih izvora (tona godi{nje),informacije o zaga|ivanju koje dolazi iz drugihpodru~ja;–analizu situacije, poput detaljnog opisa onih ~imbenikakoji su uzro~ili prekora~enje (prijenos, uklju~uju}iprekograni~ni prijenos, oblik), opisa u potankostimamogu}ih mjera za pobolj{anje kvalitete zraka;–opis u potankostima mjera ili projekata koje trebausvojiti radi smanjenja zaga|ivanja;–procjenu planiranog pobolj{anja kvalitete zraka ivremena potrebnog za postizanje ovih ciljeva;–neophodne prora~unske zahtjeve (sredstva, osoblje,informacije, i sl.) koje iziskuje planirano pobolj{anjekvalitete zraka.^lanak 30.Situacije iznimnog zaga|ivanja (SMOG)Kanton donosi Interventni plan kada postoji rizikprekora~enja praga upozorenja navode}i mjere radi smanjenjarizika od prekora~enja i ograni~enje trajanja takvih pojava.Planovima se mogu predvidjeti mjere nadzora, obustavadjelatnosti, uklju~uju}i promet motornim vozilima, kojedoprinose prekora~enju pragova upozorenja.U slu~aju da problem zaga|enja zraka uzro~en cestovnimprometom ne mo`e biti rije{en na drugi na~in kanton mo`ezabraniti kori{tenje odre|enih cesta za odre|ene vrste vozila.U slu~aju da su pragovi uzbune utvr|eni u provedbenimpropisima prekora~eni kantoni poduzimaju neophodne korakekako bi javnost bila obavije{tena (primjerice, putem radija,televizije, tiska ili na na~in uobi~ajen danoj sredini).^lanak 31.Razmjena informacijaInstitucije i organi nadle`ni za procjenu kvalitete zrakasukladno ~lanku 28. ovoga zakona dostavljaju Federalnommnistarstvu neophodne informacije za Izvje{}e, a Federalnoministarstvo ih dostavlja me|uentitetskom tijelu nadle`nom zaza{titu okoli{a.^lanak 32.Informiranje javnostiStru~na institucija iz ~lanka 28. ovoga zakona osigurava dase a`urirane informacije o koncentracijama zaga|uju}ih tvari uzraku redovito dostavljaju javnosti i odgovaraju}im organiza-cijama, poput organizacija za za{titu okoli{a, organizacijapotro{a~a, organizacija koje predstavljaju osjetljive grupacijestanovni{tva i ostalim odlu~nim tijelima koja se bave za{titomzdravlja.Informiranje se vr{i putem radija, televizije, tiska, displeja ilielektronskim putem.Informacije iz stavka 1. ovoga ~lanka obuhva}aju podatke oprekora~enju koncentracija utvr|enih grani~nih vrijednosti ipragovima uzbune tijekom razdoblja za koje se daje srednjavrijednost kao i procjenu u svezi s grani~nim vrijednostima ipragovima uzbune i odgovaraju}e informacije koje se ti~uutjecaja na zdravlje.Informacije koje se dostavljaju javnosti i organizacijamamoraju biti jasne, razumljive i dostupne.VII - NADZOR^lanak 33.Nadzor nad sprovedbom odredaba ovoga zakona i propisadonesenih na temelju njega obavlja Federalno ministarstvo.Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju federalni ikantonalni inspektori u ovisnosti od toga koji organ je izdaookoli{no dopu{tenje.Inspektor po slu`benoj du`nosti obavlja inspekcijski nadzorkako bi se provjerilo jesu li emisije u skladu s odgovaraju}imgrani~nim vrijednostima emisije i s drugim uvjetima iz okoli{nogdopu{tenja koje je izdana za dani izvor emisije.Inspektor uzimanjem uzoraka provjerava je li sadr`ajsumpora u gorivima koja se koriste sukladan ~lanku 21. ovogazakona. Uzimanje uzoraka zapo~inje u roku od {est mjeseci oddana kada odgovaraju}a maksimalna granica sadr`aja sumpora ugorivu stupi na snagu.Operator izvora emisije du`an je inspektoru omogu}itinesmetan inspekcijski nadzor uz osiguravanje pristupa izvoru,podacima i dokumentima o izvoru, uz nazo~nost predstavnikaoperatora izvora emisije u inspekciji.Inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora sa~injavazapisnik o nalazima inspekcije koji sadr`i:–nadnevak, trajanje, mjesto i predmet inspekcije,–ime, du`nost i iskaz predstavnika operatora,–naziv operatora izvora emisije,–tehni~ke podatke o izvoru emisije,–to~nu lokaciju uzimanja uzorka,–opis uzimanja uzorka, metode mjerenja i opreme koja jekori{tena,–nadnevak i trajanje uzimanja uzoraka, broj uzetihuzoraka, po~etak i zavr{etak mjerenja,–povrjedu propisa utvr|enu tijekom mjerenja,–potencijalne razloge za nemogu}nost sprovedbeinspekcije.Inspektor dostavlja operatoru izvora emisije zapisnik oinspekcijskom nadzoru u roku od mjesec dana od obavljeneinspekcije.^lanak 34.Ukoliko inspektor ustvrdi da nije postupljeno sukladnoodredbama ovoga zakona ili uvjetima iz dopu{tenja, donosiRje{enje kojime nala`e operatoru izvora emisije:–poduzimanje odgovaraju}ih mjera kako bi se unajkra}emu roku otklonile utvr|ene nepravilnosti;–poduzimanje mjera potrebnih za ispunjavanje uvjetauklju~uju}i i izmjenu ili modificiranje tehnologije kojukoristi;–pla}anje nov~ane kazne u slu~aju neprekidnog kr{enjaodredaba iz ovoga zakona ili uvjeta iz dopu{tenja;–obustavu djelatnosti koje uzro~e neposrednu opasnostpo ljudsko zdravlje ili okoli{ dok se osigura otklanjanjenavedenih opasnosti i–neprekidno pla}anje nov~anih kazni u slu~aju ponovnogkr{enja odredaba iz ovoga zakona i uvjeta iz dopu{tenja.VIII - KAZNENE ODREDBE^lanak 35.Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj svaka pravna osoba koja:–zapo~ne rad bez pribavljenog okoli{nog dopu{tenja iz~lanka 7. ovoga zakona ili opre~no uvjetima okoli{nogdopu{tenja;–ponovno otpo~ne rad u postoje}em objektu ili promijeninamjenu bez pribavljenog okoli{nog dopu{tenja (~lanak9. ovoga zakona),–vr{i namjerne zna~ajne promjene u projektu, planu iliradu izvora emisije bez pribavljenog okoli{nogdopu{tenja (~lanak 11. ovoga zakona) i–postupi opre~no odredbama ~lanka 15. ovoga zakona.Broj 33 - Strana 1560SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSubota, 19.07.2003. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka odgovornaosoba u pravnoj osobi.^lanak 36.Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KMkaznit }e se za prekr{aj svaka fizi~ka osoba koja:–ne podnese godi{nje izvje{}e sukladno ~lanku 3. ovogazakona i–ne obavijesti nadle`no tijelo o prekora~enju grani~nihvrijednosti emisija (~lanak 15. ovoga zakona).IX - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lanak 37.Postoje}i objekti koji su u vrijeme stupanja na snagu ovogazakona ve} bili pu{teni u pogon, te dobili potrebna dopu{tenja ilipokrenuli postupak izdavanja dopu{tenja du`ni su uskladiti svojedjelatnosti s odredbama ovoga zakona i provedbenim propisimado 2008. godine.Postoje}i su objekti du`ni pripremiti planove prilagodbe zapostupno pobolj{anje zna~ajki svojih emisija kako bi se ispuniliuvjeti iz ovoga zakona.Planovi prilagodbe dostavljaju se nadle`nim tijelima radiodobravanja, ne kasnije od jedne godine od dana stupanja nasnagu ovoga zakona.^lanak 38.Propis iz ~lanka 4. ovoga zakona donijet }e ParlamentFederacije u roku od jedne godine od dana stupanja na snaguovoga zakona.Propisi iz ~l. 6., 10., 12., 16., 18. st.1., 2. i 4., 19., 21., 24., 25.i 27. donijet }e federalni ministar u roku od jedne godine od danastupanja na snagu ovoga zakona.^lanak 39.Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaju va`iti odredbeposebnih zakona koje reguliraju pitanja za{tite zraka.Postoje}i provedbeni propisi koji reguliraju pitanje za{titezraka iz stavka 1. ostaju na snazi do dono{enja propisa iz ~lanka38. ovoga zakona.Periodi~na revizija provedbenih propisa koji proistje~u izovoga zakona obavljat }e se najmanje svakih pet godina, suk-ladno tehni~kom razvitku u odre|ivanju grani~nih vrijednosti,metoda mjerenja i sl., posebice sukladno promjenama unajboljim raspolo`ivim tehnikama.
Zakon o duhanu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 45/02 20.09.2002 SN FBiH 42/04 duhan ZAKONO DUHANUI - OP]E ODREDBE^lan 1.Ovim zakonom ure|uje se proizvodnja, otkup, obrada,prerada i promet sirovog duhana u listu, te proizvodnja i prometduhanskih proizvoda.Pod duhanom u smislu ovog zakona podrazumijevaju selistovi kultivirane biljne vrste iz roda Nicotiana tabacum L. satipovima:-virginija (Flue - Cured Vir ginia) su{ena toplim zrakom,-berlej (Bur ley) su{en u hladu,-hercegova~ki ravnjak su{en na suncu.^lan 2.Zbog privredne i fiskalne va`nosti proizvodnje duhana iduhanskih proizvoda, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (udaljem tekstu: Vlada Federacije) }e mjerama razvojne iekonomske politike podsticati doma}u proizvodnju, u okvirupropisa i akata koji ure|uju podsticanje doma}e proizvodnje.^lan 3.Odredbe ovog zakona o proizvodnji sirovog duhana u listu ne odnose se na nau~ne organizacije koje proizvode duhan u nau~neili ogledne svrhe.II - PROIZVODNJA, OTKUP I OBRADA DUHANA^lan 4.Proizvodnjom duhana, u smislu ovog zakona, smatra seproizvodnja duhanskog rasada, rasa|ivanje, radovi na duhanu upolju, berba, su{enje i proizvo|a~ka manipulacija suhog duhana.Otkupom duhana, u smislu ovog zakona, smatra sepreuzimanje sirovog duhana u listu od proizvo|a~a i procjenakvaliteta tog duhana.Obradom (doradom) duhana, u smislu ovog zakona, smatrase sre|ivanje i industrijska fermentacija duhana, te druge radnje u tehnolo{kom postupku obrade i pakovanja duhana.^lan 5.Proizvodnjom sirovog duhana u listu mogu se baviti fizi~ka ipravna lica (u daljem tekstu: proizvo|a~i) i privredna dru{tvakoja se bave otkupom i obradom (u daljem tekstu: obra|iva~i) ipreradom duhana (u daljem tekstu: prera|iva~i), samostalno ili uPetak, 20. septembra/rujna 2002.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 45 – Strana 2007 me|usobnoj saradnji, pod uvjetima odre|enim ovim zakonom ipropisima donesenim na osnovu njega. ^lan 6.Fizi~ka i pravna lica se mogu baviti proizvodnjom sirovogduhana u listu samo ako su prethodno zaklju~ili sa obra|iva~empismeni ugovor o proizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu.Ugovor iz stava 1. ovog ~lana mora se zaklju~iti najkasnijedo 31. maja godine u kojoj se vr{i proizvodnja sirovog duhana ulistu.^lan 7.Obra|iva~ duhana mo`e biti pravno lice koje je registriranoza obavljanje djelatnosti obrade duhana i koje je upisano uRegistar obra|iva~a duhana kod Federalnog ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva. ^lan 8.Obra|iva~i koji se bave i proizvodnjom sirovog duhana ulistu du`ni su u okviru svoje organizacije organizirati stru~nuslu`bu koja }e pru`ati stru~nu pomo} na za{titi duhana od biljnihbolesti i {teto~ina za vlastitu proizvodnju kao i za proizvodnjufizi~kih i pravnih lica sa kojima imaju zaklju~ene ugovore oproizvodnji.U slu~aju pojave biljnih bolesti ili {teto~ina obra|iva~ jedu`an bez odlaganja organizirati za{titu duhana proizvo|a~imaiz stava 1. ovog ~lana.^lan 9.Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvapravilnikom propisuje uvjete za proizvodnju duhana ibilansiranje koli~ina duhana za doma}e potrebe i izvoz, naprijedlog strukovne asocijacije duhanske privrede.^lan 10.Otkupom i obradom duhana mogu se baviti obra|iva~i kojisu registrirani za obavljanje ove djelatnosti i koji ispunjavajuuvjete za obavljanje iste, kao {to su: da raspola`u odgovaraju}improstorom za smje{taj, ~uvanje i obradu duhana, odgovaraju}omtehnolo{kom opremom, stru~nim kadrom kao i da osigurajulaboratorijske analize duhana.Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvapravilnikom propisuje uvjete koje moraju ispunjavati obra|iva~iza obavljanje djelatnosti otkupa i obrade duhana, na prijedlogstrukovne asocijacije iz ~lana 9. ovog zakona.^lan 11.Obra|iva~i su du`ni da proizvodnju sirovog duhana u listuprijave kantonalnom organu uprave nadle`nom za poljoprivredu, na ~ijem se podru~ju vr{i proizvodnja, najkasnije do 15. julagodine u kojoj je izvr{eno rasa|ivanje duhana. Prijava se podnosi u pismenoj formi a sadr`i imena i adrese ugovornih strana, kao ipodatke o broju rasa|enih strukova, povr{ini zemlji{ta i sortamazasa|enog duhana.Kantonalni organ iz stava 1. ovog ~lana mo`e propisati daprijava sadr`i i druge potrebne podatke.^lan 12.Proizvoda~i su du`ni, ako se sami ne bave obradom duhana,zaklju~iti pismeni ugovor o isporuci sirovog duhana u listu saobra|iva~em.Ugovor iz stava 1. ovog ~lana zaklju~uje se najkasnije do 31.maja godine u kojoj se vr{i proizvodnja sirovog duhana u listu.Ugovor o isporuci duhana iz stava 1. ovog ~lana morasadr`avati:1)podatke o katastarskoj ~estici i povr{ini poljoprivrednogzemlji{ta na kojoj }e se saditi duhan,2)naziv tipa i sorte duhana koji }e se saditi,3)na~in na koji ugovorne strane osiguravaju sjeme odnosnoduhanski presad,4)obaveze u pogledu primjene mjera za suzbijanje biljnihbolesti i {teto~ina na duhanu i davanja reprodukcionihmaterijala,5)cijenu proizvedenog duhana po klasama koju }eobra|iva~ duhana platiti proizvo|a~u,6)obavezu proizvo|a~a da }e u ugovorenom rokuobra|iva~u duhana sa kojim je zaklju~en ugovor oproizvodnji isporu~iti sav proizvedeni duhan, te obavezuobra|iva~a duhana da }e od njega preuzeti i platiti muproizvedeni duhan,7)izjavu proizvo|a~a duhana da za isti vremenski periodnije zaklju~io ugovor o proizvodnji duhana s drugimobra|iva~em duhana za istu povr{inu iz ta~ke 1. ovogstava,8)rok i mjesto predaje duhana.Ugovor mo`e sadr`avati i druge elemente koje utvrdeugovorne strane a koji ne mogu biti u suprotnosti sa obaveznimelementima iz stava 3. ovog ~lana.^lan 13.Proizvo|a~i sirovog duhana u listu du`ni su u tokuvegetacije, omogu}iti procjenu sirovog duhana u listuobra|iva~u sa kojim su zaklju~ili ugovor o proizvodnji duhana,radi utvr|ivanja koli~ina koje }e se preuzeti.Procjena iz stava 1. ovog ~lana vr{i se na parceli na kojoj jeizvr{eno sa|enje duhana (duhani{te).^lan 14.Procjena kvaliteta proizvedenog sirovog duhana u listu vr{ise pri njegovom preuzimanju, prema propisanim jedinstvenimmjerilima.Mjerila za procjenu duhana u listu utvr|uje pravilnikomFederalno ministarstvo poljoprivede, vodoprivrede i {umarstva,uz pribavljeno mi{ljenje strukovne asocijacije iz ~lana 9. ovogzakona, za srednjoro~ni pe riod u skladu sa propisanimstandardima kvaliteta sirovog duhana u listu.Procjena duhana je javan ~in i provodi se u prisustvuproizvo|a~a duhana.^lan 15.Procjenu koli~ine i kvaliteta sirovog duhana u listu vr{iobra|iva~ sa kojim je zaklju~en ugovor o proizvodnji i isporucisirovog duhana u listu. Radnju procjene vr{i procjenjiva~ kojiima odgovaraju}u stru~nu spremu dipl. in`. poljoprivrednog ilitehnolo{kog smjera i radno iskustvo u proizvodnji, otkupu iliobradi duhana u trajanju od najmanje tri godine.Ukoliko obra|iva~ ne zapo{ljava lice iz stava 1. ovog ~lanaprocjenu vr{i komisija iz ~lana 17. ovog zakona.O izvr{enoj procjeni koli~ine i kvaliteta duhana obra|iva~ izstava 1. ovog ~lana izdaje proizvo|a~u duhana odvojene potvrde.Potvrde iz stava 3. ovog ~lana slu`e kao dokazno sredstvosamo u slu~aju kada je proizvo|a~ saglasan sa procjenom.^lan 16.Proizvo|a~ duhana koji nije zadovoljan sa izvr{enomprocjenom sirovog duhana u listu u toku vegetacije radiutvr|ivanja koli~ine koja }e se preuzeti mo`e u roku od osamdana od dana dostavljanja potvrde iz ~lana 15. ovog zakonapodnijeti zahtjev kantonalnom organu uprave nadle`nom zapoljoprivredu da se procjena koli~ine duhana izvr{i komisijskimputem.Proizvo|a~ duhana koji nije zadovoljan sa izvr{enomprocjenom kvaliteta sirovog duhana u listu mo`e odmahzahtijevati da se procjena kvaliteta duhana izvr{i komisijskimputem. Do komisijske procjene ovaj duhan se ~uva odvojeno.^lan 17.Sastav i na~in ra da komisije iz ~lana 16. ovog zakonaodre|uje kantonalni or gan uprave nadle`an za poljoprivredu na~ijem je podru~ju proizveden sirovi duhan u listu.U komisiju iz stava 1. ovog ~lana imenuju se najmanje pojedan predstavnik proizvo|a~a duhana, obra|iva~a i organa kojiimenuje komisiju.Broj 45 – Strana 2008SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 20. septembra/rujna 2002. ^lan 18.Fizi~ka i pravna lica koja se bave proizvodnjom sirovogduhana u listu du`na su sav proizvedeni sirovi duhan u listuisporu~iti obra|iva~u sa kojim su zaklju~ili ugovor o proizvodnjii isporuci sirovog duhana u listu, a obra|iva~ je du`an preuzetisav duhan proizveden na ugovorenoj povr{ini.Isporuka odnosno preuzimanje duhana vr{i se u roku i mjestuodre|enom u ugovoru o proizvodnji i isporuci sirovog duhana ulistu.^lan 19.Obra|iva~ koji vr{i otkup duhana du`an je odvojeno voditievidenciju za svakog proizvo|a~a duhana o koli~inama i sortama duhana preuzetog u smislu ~lana 18. ovog zakona.^lan 20.Obra|iva~ koji vr{i otkup je du`an da u roku od 15 dana oddana isteka roka za isporuku proizvedenog sirovog duhana u listu dostavi kantonalnom organu uprave nadle`nom zapoljoprivredu, spisak proizvo|a~a duhana koji nisu isporu~iliugovorene koli~ine duhana.^lan 21.Obra|iva~i su du`ni da prijave sve koli~ine ugovorenog ipreuzetog sirovog duhana u listu kantonalnom organu upravenadle`nom za poljoprivredu, na ~ijem je podru~ju proizvedensirovi duhan u listu.Obra|iva~ je du`an da proizvo|a~ima izda potvrdu opreuzetim koli~inama sirovog duhana u listu.^lan 22.Za proizvodnju rasada duhana mo`e se upotrijebiti samosjeme koje je proizvedeno po propisima o sjemenu koji seprimjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Federacija) i dobiveno od otkupljiva~a duhana sa kojim jezaklju~en ugovor.^lan 23.Za{titnu cijenu duhana propisuje Vlada Federacije u teku}ojza narednu godinu, na prijedlog Federalnog ministarstvatrgovine.Vlada Federacije mo`e uvoditi premiju kao podsticajnumjeru za proizvodnju duhana.^lan 24.Obrada sirovog duhana u listu vr{i se po postupku i na na~inkoji su propisani standardima koji se primjenjuju u Federaciji.^lan 25.U promet se mo`e stavljati samo obra|eni duhan.Obra|eni duhan mo`e se prodati samo privrednim dru{tvimakoja se bave preradom i trgovinom duhana radi izvoza.Preradom duhana mogu se baviti pravna lica kojaispunjavaju uvjete odre|ene ~lanom 29. ovog zakona.^lan 26.Privredna dru{tva koja se bave obradom duhana moguobra|eni duhan izvoziti u skladu sa propisima ovanjskotrgovinskom poslovanju.^lan 27.Fizi~ka i pravna lica ne smiju neovla{teno dr`ati, koristiti,kupovati, prodavati ili na drugi na~in neovla{teno vr{iti prometduhana u listu ili rezanog duhana.III - PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA^lan 28.Pod proizvodnjom duhanskih proizvoda (cigarete, cigare,cigarilosi, duhan za lulu, duhan za pu{enje, duhan za `vakanje idr.) podrazumijevaju se radnje i tehnolo{ki postupci kojim sedobijaju finalni duhanski proizvodi preradom duhana u listu, a tosu: priprema i rezanje duhana, izrada cigareta, pakovanje uodvojivu i neodvojivu ambala`u i skladi{tenje do stavljanja upromet.^lan 29.Proizvodnjom duhanskih proizvoda mogu se baviti pravnalica registrirana za obavljanje djelatnosti prerade duhana iproizvodnje duhanskih proizvoda kod nadle`nog suda i kojaispunjavaju odre|ene tehni~ko- tehnolo{ke uvjete:1.da raspola`u odgovaraju}im prostorom za smje{tajduhana i gotovih proizvoda;2.da raspola`u odgovaraju}om tehnolo{kom opremom uskladu sa kapacitetom proizvodnje;3.da instalisana tehnologija osigurava sve faze proizvodnjeod pripreme i rezanja duhana do izrade i pakovanjaduhanskih proizvoda;4.da raspola`u odgovaraju}im laboratorijem za analizu ikontrolu duhanskih proizvoda;5.da zapo{ljavaju odgovaraju}i stru~ni kadar.Federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosipravilnik o minimalnim tehni~ko-tehnolo{kim uvjetima kojemoraju ispunjavati pravna lica iz stava 1. ovog ~lana.^lan 30.Rje{enje kojim se utvr|uje da proizvo|a~ duhanskihproizvoda ispunjava uvjete iz ~lana 29. ovog zakona, donosifederalni ministar energije, rudarstva i industrije, na osnovunalaza i mi{ljenja komisije iz stava 2. ovog ~lana.Komisiju koja }e utvrditi ispunjavanje uvjeta iz stava 1. ovog~lana obrazuje federalni ministar energije, rudarstva i industrije,a ~ine je dva predstavnika Federalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije i jedan predstavnik kantonalnog organauprave nadle`nog za oblast industrije na ~ijem je podru~jusjedi{te proizvo|a~a. Nalaz i mi{ljenje komisije ima karakternalaza vje{taka koji kao dokazno sredstvo slu`i za dono{enjerje{enja iz stava 1. ovog ~lana.Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana nije dozvoljena `alba ali se mo`e pokrenuti upravni spor.^lan 31.Za proizvodnju cigareta upotrebljava se isklju~ivo duhan ulistu, od kojeg se priprema duhanska mje{avina, a koja se sastojiod doma}ih i uvoznih duhana ili na njima temeljenih surogata(duhanska folija i tehnolo{ki obra|eno rebro) koju odre|ujeproizvo|a~ u skladu sa propisima o standardizaciji.Cigarete na tr`i{tu Federacije razvrstavaju se na uvozne idoma}e cigarete, a doma}e cigarete se razvrstavaju na licencne idoma}e cigarete.Uvozne cigarete su cigarete koje su proizvedene vanteritorije Bosne i Hercegovine. Na uvoznim cigaretama mora bitividno istaknut naziv uvoznika i naljepljena nadzorna markicaFederalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstvafinancija.Licencne cigarete su cigarete koje se proizvode u Federacijipo licencnom ugovoru, a u skladu sa ~l. 29. i 30. ovog zakona.Doma}e cigarete su cigarete koje se proizvode u doma}imfabrikama, koje ispunjavaju uvjete iz propisa o standardizaciji ikoje su upisane u registar o markama duhanskih proizvoda.Registar o markama duhanskih proizvoda vodi Federalnoministarstvo energije, rudarstva i industrije.IV - NADZOR NAD PROVO\ENJEM ZAKONA^lan 32.Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog zakona i propisadonesenih na osnovu njega o proizvodnji i obradi sirovog duhana u listu vr{e Federalno ministarstvo za poljoprivredu,vodoprivredu i {umarstvo i kantonalni organi uprave nadle`ni zapoljoprivredu u skladu sa Zakonom o upravi u Federaciji Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/97) iovim zakonom.Petak, 20. septembra/rujna 2002.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 45 – Strana 2009 Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog zakona i propisadonesenih na osnovu njega o prometu sirovog duhana u listu iobra|enog duhana vr{e Federalno ministarstvo trgovine ikantonalni organi uprave nadle`ni za trgovinu.Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog zakona i propisadonesenih na osnovu njega o tehni~ko - tehnolo{kim uvjetimakoje moraju ispunjavati proizvo|a~i duhanskih proizvoda vr{iFederalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, u saradnjisa nadle`nim kantonalnim organom za oblast industrije.^lan 33.Poljoprivredni inspektor, pored ovla{}enja koja ima popropisima o poljoprivrednoj inspekciji, ovla{ten je i da:1.vr{i pregled zemlji{ta na kome se proizvodi ili }e seproizvoditi rasad duhana ili duhan u listu;2.vr{i pregled rasada duhana i duhana u listu u tokuvegetacije;3.naredi proizvo|a~u koji nije zaklju~io ugovor oproizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu, odnosnoobra|iva~u koji nije podnio nadle`nom kantonalnomorganu uprave prijavu o proizvodnji duhana da uodre|enom roku izvr{e te radnje.^lan 34.Ako proizvo|a~ duhana ne zaklju~i ugovor o proizvodnji iisporuci sirovog duhana u listu u roku koji je odre|en rje{enjempoljoprivrednog inspektora, poljoprivredni inspektor }e uzzahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka narediti i uni{tavanje rasada odnosno rasa|enog duhana o tro{ku proizvo|a~a ako i unaknadno ostavljenom roku po podno{enju prijave ne zaklju~iugovor sa obra|iva~em.V- KAZNENE ODREDBE^lan 35.Nov~anom kaznom od 5.000,00 KM do 30.000,00 KM,kaznit }e se za privredni prijestup privredno dru{tvo i drugopravno lice:1)ako se bavi proizvodnjom sirovog duhana u listu, a nijeorganizirao stru~nu slu`bu koja }e vr{iti za{titu duhana odbiljnih bolesti i {teto~ina (~lan 8.);2)ako procjenu sirovog duhana u listu u toku vegetacije, radi utvr|ivanja koli~ine koja }e se preuzeti, ne vr{i na parcelina kojoj je izvr{eno sa|enje sirovog duhana u listu (~lan13. stav 2.);3)ako pri preuzimanju proizvedenog sirovog duhana u listune vr{i procjenu kvaliteta prema propisanim mjerilima(~lan 14.);4)ako ne preuzme sav duhan proizveden na ugovorenojpovr{ini ili ako to ne u~ini u ugovorenom roku ili naugovorenom mjestu (~lan 18.);5)ako sav proizvedeni sirovi duhan u listu ne isporu~iorganizaciji koja se bavi obradom sirovog duhana u listu(~lan 18.);6)ako ne vr{i obradu sirovog duhana u listu po postupku i nana~in koji su propisani standardima koji se primjenjuju uFederaciji (~lan 24.);7)ako obra|eni sirovi duhan u listu proda suprotno odredbi~lana 25. stav 2. ovog zakona;8)ako neovla{teno dr`i, koristi, kupuje ili na drugi na~inneovla{teno vr{i promet duhana u listu ili rezanog duhana(~lan 27.).Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se iodgovorno lice u privrednom dru{tvu i drugom pravnom licunov~anom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.^lan 36.Za privredni prijestup iz ~lana 35. stav 1. ta~ka 8. uz nov~anukaznu izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja duhana i drugihpredmeta koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni za izvr{enjeprivrednog prijestupa ili su nastali izvr{enjem privrednogprijestupa.^lan 37.Nov~anom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aj privredno dru{tvo i drugo pravno lice:1)ako proizvodi sirovi duhan u listu u saradnji sa fizi~kim ilipravnim licima, a nema zaklju~en pismeni ugovor oproizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu ili ako tajugovor ne sadr`i sve propisane elemente (~lan 6.);2)ako kantonalnom organu uprave nadle`nom zapoljoprivredu ne prijavi u pismenoj formi proizvodnjusirovog duhana u listu u propisanom roku ili ako prijavane sadr`i sve propisane podatke (~lan 11.);3)ako ne zaklju~i pismeni ugovor o isporuci sirovog duhanau listu sa obra|iva~em duhana ili to ne u~ini u propisanomroku (~lan 12.);4)ako ne omogu}i obra|iva~u sa kojim je zaklju~io ugovor o proizvodnji i isporuci sirovog duhana u listuprocjenjivanje duhana u toku vegetacije radi utvr|ivanjakoli~ina koje }e se preuzeti (~lan 13.);5)ako ne izda odvojene potvrde o izvr{enoj procjenikoli~ine i kvaliteta sirovog duhana u listu (~lan 15. stav2.);6)ako ne vodi evidenciju o koli~inama i sortama duhanapreuzetog u smislu ~lana 18. ovog zakona za svakogproizvo|a~a duhana odvojeno (~lan 19.);7)ako u propisanom roku ne dostavi kantonalnom organuuprave nadle`nom za poljoprivredu spisak proizvo|a~aduhana koji nisu isporu~ili ugovorene koli~ine sirovogduhana u listu (~lan 20.);8)ako kantonalnom organu uprave nadle`nom zapoljoprivredu ne prijavi sve koli~ine ugovorenog ipreuzetog sirovog duhana u listu (~lan 21.).Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovornolice u privrednom dru{tvu i drugom pravnom licu, nov~anomkaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM.^lan 38.Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice:1)ako proizvede sirovi duhan u listu bez prethodnozaklju~enog pismenog ugovora o proizvodnji i isporucisirovog duhana u listu u propisanom roku ili ako tajugovor ne sadr`i sve propisane elemente (~lan 6.);2)ako za jednu parcelu zaklju~i ugovor o proizvodnji iisporuci sirovog duhana u listu sa dva ili vi{e obra|iva~a(~lan 12.);3)ako ne omogu}i obra|iva~u sa kojim je zaklju~io ugovor o proizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu, procjenuduhana u toku vegetacije radi utvr|ivanja koli~ina koje }ese preuzeti (~lan 13.);4)ako sav proizvedeni sirovi duhan u listu ne isporu~iobra|iva~u sa kojim je zaklju~io ugovor o proizvodnji iisporuci sirovog duhana u listu ili ako to ne u~ini uugovorenom roku ili na ugovorenom mjestu (~lan 18.);5)ako neovla{teno dr`i, koristi, kupuje, prodaje ili na drugina~in neovla{teno vr{i promet duhana u listu ili rezanogduhana (~lan 27.).Za prekr{aj iz stava 1. ta~ka 5. ovog ~lana kaznit }e se imalacradnje, nov~anom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.^lan 39.Za prekr{aj iz ~lana 37. stav 1. ta~ka 1. i ~lana 38. stav 1. ta~.1., 4. i 5. ovog zakona uz nov~anu kaznu izre}i }e se i za{titnamjera oduzimanja duhana i drugih predmeta koji su upotrebljeniili su bili namijenjeni za izvr{enje prekr{aja ili su nastaliizvr{enjem prekr{aja.^lan 40.Nov~anom kaznom od 8.000,00 KM do 10.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aj privredno dru{tvo:1)ako zapo~ne proizvodnju duhanskih proizvoda bezprethodno dobijenog rje{enja o ispunjenju propisanihtehni~ko-tehnolo{kih uvjeta (~lan 30.);Broj 45 – Strana 2010SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 20. septembra/rujna 2002. 2)ako zapo~ne proizvoditi cigarete u suprotnosti sa ~lanom31. ovog zakona.Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovornolice u privrednom dru{tvu, nov~anom kaznom od 1.600,00 KMdo 2.000,00 KM.VI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 41.Nadle`na federalna ministarstva donijet }e propise iz ~l. 9.,10., 14. i 29. ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja nasnagu ovog zakona.^lan 42.Fizi~ka i pravna lica koja se bave djelatnostima obrade,prerade i prometa duhana i proizvodnje duhanskih proizvodadu`na su svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakonanajkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snaguovog zakona.^lan 43.Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjenapropisa o duhanu i duhanskim prera|evinama koji su seprimjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snaguovog zakona.Podzakonski akti doneseni na osnovu propisa iz stava 1.ovog ~lana, koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije, ostajuna snazi do dono{enja propisa iz ~lana 41. ovog zakona
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/02 19.07.2002 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija ZAKONO IZMJENAMA ZAKONA O PRIVATIZACIJIPREDUZE]A^lan 1.U Zakonu o privatizaciji preduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00 i 54/00) u ~lanu33. st. 2. i 3. mijenjaju se i glase:"Nov~ana sredstva ostvarena prodajom preduze}a prebacujuse na posebne (ES CROW) ra~une Bud`eta Federacije BiH ilikantona, ovisno od toga da li se radi o preduze}u od federalnog ilikantonalnog zna~aja. Nadle`ne vlade utvrdit }e namjenu kori{tenja sredstava izstava 2. ovog ~lana, s tim da se 20% ostvarenih sredstava koristiza sanaciju i osiguranje osnovnog kapitala u Fondu penzijskog iinvalidskog osiguranja.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/02 28.06.2002 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija AKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPRIVATIZACIJI PREDUZE]AZakon o privatizaciji preduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00 i 45/00), mijenja se idopunjuje kako slijedi:^lan 1.U ~lanu 25. stav 2. rije~i: "Zavoda za platni promet Federa-cije Bosne i Hercegovine", zamjenjuju se rije~ima: "Agencije zaprivatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine."^lan 2.Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a njimese potvr|uje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oprivatizaciji preduze}a koji je Odlukom proglasio Visokipredstavnik za BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj54/00) i koji je stupio na snagu 1. januara 2001. godine, aprimjenjuje se od dana kada je Zavod za platni promet Federacij
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 61/01 31.12.2001 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPRIVATIZACIJI PREDUZE]A^lan 1.U Zakonu o privatizaciji preduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00 i 54/00), u ~lanu 7.stav 1. rije~i: "od trinaest mjeseci od dana po~etka primjene ovogzakona" zamjenjuju se rije~ima: "koji odredi Agencija Federa-cije, ali ne kasnije od roka va`enja potra`ivanja gra|ana izZakona o utvr|ivanju i realizaciji potra`ivanja gra|ana upostupku privatizacije (certifikati itd.)."^lan 2.U ~lanu 27. stav 1. rije~i:"u roku od dvanaest mjeseci od danapo~etka primjene ovog zakona" zamjenjuju se rije~ima: "u rokukoji odredi Agencija Federacije, ali ne kasnije od roka va`enjapotra`ivanja gra|ana iz Zakona o utvr|ivanju i realizacijipotra`ivanja gra|ana iz Zakona o utvr|ivanju i realizacijipotra`ivanja gra|ana u postupku privatizacije (certifikati itd.)."
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim uvjetima za obavljanje poslova međunarodne špedicije u vezi sa carinjenjem robe FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 37/01 15.08.2001 SN FBiH 46/00 špedicija,carina AKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNIMUVJETIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVAME\UNARODNE [PEDICIJE U VEZI SACARINJENJEM ROBE^lan 1.U Zakonu o posebnim uvjetima za obavljanje poslovame|unarodne {pedicije u vezi sa carinjenjem robe ("Slu`benenovine Federacije BiH", broj 46/00) u ~lanu 3. ta~ka 3. bri{e se.Dosada{nja ta~ka 4. postaje ta~ka 3.^lan 2.U ~lanu 12. stav 1. red prvi, iza rije~i "poslove" dodaju serije~i: "me|unarodne {pedicije".^lan 3.U ~lanu 16. stav 1. red ~etvrti rije~ "Ministarstva" zamjenjujese rije~ju "organa"
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/00 26.12.2000 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija AKONU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPRIVATIZACIJI PREDUZE]AZakon o privatizaciji preduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00 i 45/00), mijenja se idopunjuje kako slijedi:^lan 1.U ~lanu 25. stav 2. rije~i:"Zavoda za platni promet FederacijeBosne i Hercegovine", zamjenjuju se rije~ima:"Agencije zaprivatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine".^lan 2.Ovaj zakon se bez odlaganja objavljuje u "Slu`benimnovinama Federacije BiH" i stu pa na snagu 1. januara 2001.godine ili danom objavljivanja ako objavljivanje nastupi kasnije,a primjenjuje se od dana kada Zavod za platni promet FederacijeBiH prestaje da obavlja poslove vezane za proces privatizac
Zakon o veterinarstvu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/00 02.11.2000 veterinarstvo ^lanak 151. Veterinarska komora iz ~lanka 115. ovoga zakona utemeljit }e se u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 152. Podzakonski propisi sukladno odredbama ovoga zakona donijet }e se u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. ^lanak 153. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena svih propisa iz oblasti veterinarstva, koji su se do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriju Federacije. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka do dono{enja podzakonskih propisa iz ~lanka 152. ovoga zakona, na teritoriju Federacije primjenjivat }e se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 154. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Niko Lozan~i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r. Na osnovu ~lana IV. B 7a (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O VETERINARSTVU Progla{ava se Zakon o veterinarstvu koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma od 3. oktobra 2000. godine i na sjednici Doma naroda od 12. septembra 2000. godine. Broj 01-566/2000 19. oktobra 2000. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH prof. dr. Ejup Gani}, s. r. ZAKON O VETERINARSTVU I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se za{tita zdravlja `ivotinja, veterinarsko-zdravstvena preventiva u prometu i proizvodnji, veterinarska za{tita za dobrobit `ivotinja, organizacija i provo|enje veterinarske djelatnosti, naknade i tro{kovi, nadzor nad provo|enjem zakona, kazne i druga pitanja od zna~aja za organizaciju i funkcionisanje veterinarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). ^lan 2. U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljede}im zna~enjem: 1. @ivotinje - kopitari (konji, magarci, mazge i mule), papkari (goveda, bivoli, ovce, koze i svinje), perad (koko{i, }urke, guske, patke i druga doma}a perad i pernata divlja~), ukrasne i egzoti~ne ptice i `ivotinje, psi, ma~ke, kuni}i, p~ele, dudov svilac, ribe, rakovi, `abe, pu`evi, drugi meku{ci, {koljke, je`evi, kornja~e, pijavice, kalifornijske i druge gliste, divlja~, zvijeri i laboratorijske `ivotinje; 2. @ivotinje za klanje - kopitari, papkari, perad, kuni}i, te divlja~ iz uzgajali{ta ~ije meso je namijenjeno za ishranu ljudi; 3. Proizvodi `ivotinjskog porijekla - mesni i riblji proizvodi i proizvodi `ivotinjskog porijekla namijenjeni za ishranu ljudi, `ivotinja, za farmaceutsku upotrebu, za industrijsku ili upotrebu u poljoprivredi: a) proizvodi `ivotinjskog porijekla namijenjeni za ishranu ljudi su sastavni dijelovi `ivotinjskog tijela u sirovom i prera|enom stanju namijenjeni za ishranu ljudi, mlijeko, jaja i proizvodi od mlijeka i jaja, med, proizvodi od meda; b) meso ili bilo koji jestivi dio trupa `ivotinje za klanje i jestivi nusproizvodi klanja; c) proizvodi `ivotinjskog porijekla namijenjeni za ishranu `ivotinja: mesno bra{no, riblje bra{no, ko{tano bra{no, jetreno bra{no, krvno bra{no, bra{no od perja i drugi proizvodi `ivotinjskog porijekla, kao i hrana za `ivotinje koja u svom sastavu sadr`i proizvode `ivotinjskog porijekla; d) proizvodi `ivotinjskog porijekla namijenjeni za industrijsku upotrebu: sirova ko`a, krzno, vuna, dlaka, ~ekinje, perje, papci, kosti, rogovi, krv, crijeva i drugi proizvodi `ivotinjskog porijekla; e) proizvodi `ivotinjskog porijekla namijenjeni za farmaceutsku upotrebu: organi, `lijezde, `ivotinjsko tkivo i tjelesne teku}ine koji se koriste u pripremi farmaceutskih i dijagnosti~kih proizvoda; 4. Konfiskat - proizvod `ivotinjskog porijekla koji je veterinarsko- zdravstvenim pregledom ocijenjen zdravstveno neispravnim; 5. Proizvod `ivotinjskog porijekla namijenjen utilizaciji - konfiskat, odre|eni nejestivi nusproizvodi klanja, te valioni~ki otpaci; 6. Otpadna `ivotinjska materija - teku}i i kruti izmet i stajnjak; 7. Uslovno grlo - `ivotinja ili skupina istovrsnih `ivotinja te`ine do 500 kilograma; 8. Klaonica - objekat koji se upotrebljava za klanje `ivotinja u skladu s odredbama ovog zakona; 9 Rezidua - ostatak materija s farmakolo{kim djelovanjem, ostatak njihovih metabolita i drugih materija koje se prenose na `ivotinjske proizvode i mogu biti {kodljive po ljudsko zdravlje; 10. Slu`beni uzorak - uzorak koji je uzet prema propisanom postupku tokom inspekcije `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla, te provo|enja mjera radi za{tite zdravlja ljudi i `ivotinja, mjera za otkrivanje, sprje~avanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti; 11. Epizootiolo{ko podru~je-epizootiolo{ka jedinica; Epizootiolo{ko podru~je je teritorija kantona, a epizootiolo{ ka jedinica je podru~je jedne op}ine, odnosno grada; 12. Dr`alac `ivotinje - svako pravno ili fizi~ko lice koje je kao vlasnik, korisnik ili ~uvar neposredno odgovorno za zdravlje i dobrobit `ivotinje; 13. Za{tita zdravlja `ivotinja - za{tita od zaraznih, parazitarnih i drugih bolesti utvr|enih ovim zakonom, suzbijanje bolesti zajedni~kih ljudima i `ivotinjama (u daljem tekstu: zoonoze) i za{tita od drugih zaraznih, parazitskih i organskih bolesti; 14. Utilizacija - dozvoljeni postupak ne{kodljivog iskori{tenja le{ina, konfiskata, odre|enih nejestivih nusproizvoda klanja, rasjecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divlja~i, mlijeka, jaja, meda, preradom u proizvode namijenjene za ishranu `ivotinja ili industrijsku upotrebu koja se obavlja u odre|enim objektima za utilizaciju; 15. Ne{kodljivo uklanjanje - propisani postupak ne{kodljivog uklanjanja le{ina, konfiskata, odre|enih nejestivih nusproizvoda klanja, rasjecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divlja~i, mlijeka, jaja, meda; prerada u proizvode namijenjene za ishranu `ivotinja ili industrijsku upotrebu kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i radi za{tite zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daljom preradom, a {to se obavlja u odobrenim objektima za ne{kodljivo uklanjanje, zakopavanje u groblju za `ivotinje, jamama, grobnicama ili spaljivanjem; 16. Mon i toring - sistematsko pra}enje zaraznih bolesti `ivotinja, zaga|iva~a u hrani za `ivotinje, izlu~evinama i tjelesnim teku}inama `ivotinja, njihovim tkivima i organima, te u proizvodima `ivotinjskog porijekla Broj 46 - Strana 1568 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. namijenjenih ishrani ljudi, kori{}enjem utvr|enih na~ina odabira uzoraka i dijagnosti~kih i analiti~kih postupaka; 17. Veterinarsko javno zdravstvo - obuhva}a poslove iz djelokruga inspekcije `ivotinja i `ivotinjskih proizvoda, te veterinarske za{tite okoline koji su direktno ili indirektno u ulozi za{tite zdravlja ljudi od zoonoza, bolesti i {kodljivih rezidua koje se namirnicama mogu prenijeti na ljude (alimentarne infekcije i intoksikacije), te druge bolesti koje mogu ugroziti zdravlje ljudi; 18. Veterinarska za{tita okoline - postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno preduzimati tokom uzgoja, dr`anja, postupanja i za{tite zdravlja `ivotinja; tokom obrade, prerade, skladi{tenja i prometa proizvoda `ivotinjskog porijekla i utilizacije le{ina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih `ivotinjskih materija ~ija je svrha sprje~avanje zaga|ivanja okoline; 19. Veterinarsko-zdravstveni pregled - redovan, svakodnevni pregled `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla radi utvr|ivanja zdravstvenog stanja i higijenske ispravnosti u toku proizvodnje, klanja, prerade i prometa; 20. Higijeni~arska slu`ba - slu`ba koja stalno i sigurno obavlja uklanjanje `ivotinja, pasa lutalica, le{ina `ivotinja, odre|enih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valioni~kih otpadaka; 21. Eutanazija - bezbolno usmr}ivanje; 22. OIE - Me|unarodni ured za epizootije u Parizu (Of fice In - ternational des epizooties). ^lan 3. Veterinarstvo u smislu ovog zakona, jeste za{tita zdravlja `ivotinja, suzbijanje zoonoza, osiguravanje zdravstveno ispravnih i ne{kodljivih proizvoda `ivotinjskog porijekla, te drugi poslovi veterinarskog javnog zdravstva, unapre|ivanje reprodukcije i proizvodnje `ivotinja, kao i veterinarska za{tita okoline (u daljem tekstu: veterinarska djelatnost). Poslove iz stava 1. ovog ~lana, mogu obavljati fizi~ka i pravna lica pod uvjetima i na na~in propisan ovim Zakonom. Upravne poslove u oblasti veterinarstva obavlja Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) i kantonalna ministarstva nadle`na za poslove veterinarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) u vezi sa pitanjima koja su ovim zakonom u nadle`nosti tog ministarstva. ^lan 4. Inspekcijski nadzor nad `ivotinjama i proizvodima `ivotinjskog porijekla, u smislu ovog zakona, obuhvata veterinarsko - zdravstveni pregled, kontrolu i nadzor, koji se provode nad `ivotinjama, proizvodima `ivotinjskog porijekla, `ivotinjskim sjemenom, oplo|enim jajnim }elijama, objektima, opremom i sredstvima radi za{tite zdravlja ljudi i `ivotinja, veterinarske za{tite za dobrobiti `ivotinja, odnosno radi utvr|ivanja zdravstvenog stanja `ivotinja i zdravstvene ispravnosti proizvoda `ivotinjskog porijekla, koji mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti ljudi i `ivotinja, ili na drugi na~in mogu ugroziti njihovo zdravlje. Inspekcijski nadzor iz stava 1. ovog ~lana odnosi se i na sredstva i uvjete prijevoza, utvr|ivanje identiteta i mjesta porijekla `ivotinja, uzimanje slu`benih uzoraka za laboratorijske pretrage. Inspekcijski nadzor iz st. 1. i 2. ovog ~lana provodi se u skladu sa odredbama ovog zakona, Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 2/98), pravilima struke i nauke. Pregled i kontrola u proizvodnji i unutra{njem prometu su poslovi veterinarsko-zdravstvene pre ven tive. ^lan 5. Fizi~ka i pravna lica koja obavljaju djelatnost iz ~lana 3. stav 1. ovog zakona, du`na su na zahtjev dr`aoca `ivotinje pru`iti odgovaraju}u veterinarsku uslugu i pomo}. Dr`aoci `ivotinja obavezni su provoditi ovim zakonom, sprje~avanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti na na~in i u rokovima utvr|enim ovim zakonom i brinuti o zdravlju i dobrobiti `ivotinja. II - ZA[TITA ZDRAVLJA @IVOTINJA 1. Mjere za{tite zdravlja `ivotinja ^lan 6. Za{tita zdravlja `ivotinja provodi se radi osiguranja uzgoja i proizvodnje zdravih `ivotinja, higijenski i zdravstveno ispravnih proizvoda `ivotinjskog porijekla, za{tite ljudi od zoonoza, te osiguranja dobrobiti `ivotinja i veterinarske za{tite okoline. ^lan 7. Mjere za{tite zdravlja `ivotinja, u smislu ovog zakona, su: 1. otkrivanje, sprje~avanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih, parazitskih i drugih bolesti i suzbijanje zoonoza; 2. za{tita zdravlja `ivotinja od drugih zaraznih i nezaraznih bolesti; 3. sprje~avanje i otkrivanje zaga|ivanja `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla zaga|iva~ima biolo{kog, hemijskog i radiolo{kog porijekla; 4. lije~enje oboljelih `ivotinja, obavljanje hirur{kih zahvata na `ivotinjama i drugih poslova vezanih za zdravstvenu za{titu `ivotinja; 5. osiguravanje pravilnog razmno`avanja `ivotinja, sprje- ~avanje poreme}aja plodnosti, lije~enje neplodnosti `ivotinja, sprje~avanje i lije~enje uzgojnih bolesti, te bolesti podmlatka `ivotinja; 6. provo|enje mjera zdravstvene za{tite pri dobijanju i pripremi sjemena za umjetno osjemenjivanje, dobijanju i presa|ivanju oplo|enih jajnih }elija, skladi{tenju i distribuciji sjemena za umjetno osjemenjivanje oplo|enih jajnih }elija, te umjetno osjemenjivanje `ivotinja, sprje~avanje i otkrivanje naslijednih bolesti `ivotinja; 7. osiguravanje zoohigijenskih i drugih veterinarsko - zdravstvenih uslova uzgoja i kori{}enja `ivotinja i o~uvanje zdravlja i pravilne ishrane, njege i dr`anja `ivotinja; 8. veterinarska za{tita za dobrobiti `ivotinja; 9. snabdijevanje veterinarskim lijekovima i veterinarsko - medicinskim proizvodima pri neposrednom pru`anju usluga za{tite zdravlja `ivotinja; 10. obavljanje prometa veterinarskim lijekovima na malo; 11. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, te radiolo{ka dekontaminacija `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla, zemlji{ta, objekata, opreme i drugih predmeta; 12. veterinarska za{tita okoline u vezi sa: za{titom zdravlja `ivotinja u primjeni veterinarskih farmakolo{kih sredstava; uzgojem i dr`anjem `ivotinja i mogu}ih negativnih uticaja na okolinu; obradom, preradom, skladi{tenjem i prometom proizvoda `ivotinjskog porijekla, te utilizacijom le{ina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i otpadnih materija `ivotinjskog porijekla; 13. veterinarsko - sto~arsko podu~avanje. 2. Za{tita `ivotinja od zaraznih bolesti a) Zarazne bolesti ^lan 8. Zarazne bolesti `ivotinja, ~ije je sprje~avanje, suzbijanje i iskorjenjivanje od interesa za Federaciju, su bolesti koje su odre|ene listom OIE-a Zarazne bolesti od posebnog interesa za Federaciju su: 1 bedrenica An thrax 2 bjesnilo Ra bies (Lyssa) 3 bruceloza Brucellosis 4 enzootska leukoza goveda Leucosis enzootica bovum 5 gove|a spongioformna Encephalopathia spongioformis encefalopatija bov. 6 klasi~na kuga svinja Pestis suum 7 newkastelska bolest Morbus New cas tle 8 slinavka i {ap Aphtae epizooticae ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1569 9 trihineloza Trichinellosis 10 tuberkuloza Tuberkulosis Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) mo`e na prijedlog Federalnog ministarstva odrediti i druge zarazne bolesti kao bolesti od posebnog interesa za Federaciju. ^lan 9. U slu~aju pojave neke druge zarazne bolesti, odnosno bolesti ~iji uzrok jo{ nije utvr|en, a koja se brzo {iri i mo`e ugroziti zdravlje `ivotinja u Federaciji, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljem tekstu: federalni ministar) mo`e odrediti da se za za{titu od takve bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere propisane ovim zakonom. ^lan 10. Epizootija, u smislu ovog zakona, jeste pojava oboljenja ili uginu}a ve}eg broja `ivotinja od neke zarazne bolesti, koja je neuobi~ajena po broju slu~ajeva, vremenu i mjestu pojavljivanja ili zahva}enoj vrsti `ivotinja, kao i pove}ana u~estalost oboljenja ili uginu}a ~iji je uzrok privremeno neutvr|en. Zara`eno podru~je, u smislu ovog zakona, jeste podru~je na kojem postoji jedan ili vi{e izvora zaraze. Zara`eno podru~je odre|uje se u promjeru od najmanje 20 kilometara od `ari{ta zaraze, zavisno od konfiguracije terena, biolo{kih faktora i na~ina uzgoja `ivotinja. Ugro`eno podru~je, u smislu ovog zakona, jeste podru~je na koje se mo`e prenijeti zarazna bolest iz zara`enog podru~ja i na kojem postoje uvjeti za {irenje zarazne bolesti. b) Mjere za otkrivanje i sprje~avanje pojave zaraznih bolesti ^lan 11. Radi otkrivanja i sprje~avanja pojave zarazne bolesti, ovisno o prirodi i nivou opasnosti, federalni ministar mo`e narediti jednu ili vi{e od sljede}ih mjera: 1. za{titna cijepljenja; 2. dijagnosti~ke i druge pretrage; 3. utvr|ivanje uzroka oboljenja i uginu}a; 4. ubijanje i eutanaziju u dijagnosti~ke svrhe; 5. laboratorijsku pretragu sirovih ko`a na bedrenicu; 6. laboratorijsku pretragu vode; 7. laboratorijsku pretragu hrane za `ivotinje u proizvodnji i prometu; 8. dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju; 9. provo|enje zoohigijenskih, zootehni~kih i izolacijskih mjera; 10. sakupljanje i ne{kodljivo uklanjanje le{ina, konfiskata i nejestivih nusproizvoda klanja; 11. posebno ozna~avanje `ivotinja; 12. posebne uvjete, ograni~enje ili zabranu uvoza i provoza `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla; 13. ograni~enje ili zabranu kretanja `ivotinja i lica; 14. podu~avanje dr`alaca `ivotinja; 15. u slu~aju potrebe mogu se odrediti i druge mjere. Aktom iz stava 1. ovog ~lana odre|uju se mjere, uvjeti i na~in njihovog provo|enja. ^lan 12. Mjere za otkrivanje i sprje~avanje zaraznih bolesti `ivotinja utvr|enih ovim zakonom, u skladu s epizootiolo{kim stanjem i stepenom ugro`enosti, krajem svake teku}e godine za sljede}u godinu, propisuje federalni ministar. Propisom iz stava 1. ovog ~lana odre|uju se i rokovi za preduzimanje propisanih mjera i na~in finansiranja propisanih mjera. Dr`alac `ivotinje u~estvuje u podmirivanju tro{kova preventivnih cijepljenja i dijagnosti~kih pretra`ivanja, te svim drugim tro{kovima u vezi s provo|enjem propisanih mjera iz stava 1. ovog ~lana, ukoliko se ti tro{kovi ne podmiruju iz bud`eta Federacije, kantona ili iz drugih izvora. Za provo|enje mjera protiv zaraznih bolesti od posebnog interesa za Federaciju, dio sredstva se obezbje|uje iz bud`eta Federacije. ^lan 13. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavlja se na svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, na opremi i predmetima koji podlije`u nadzoru veterinarske inspekcije, te objektima, pa{nja~kim i drugim povr{inama gdje `ivotinje povremeno ili stalno borave ili se kre}u. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavlja se radi sprje~avanja i suzbijanja zaraznih bolesti `ivotinja i zoonoza, za{tite higijenske i zdravstvene ispravnosti proizvoda `ivotinjskog porijekla i hrane za `ivotinje, te veterinarske za{tite okoline od zaga|ivanja patogenim mikroorganizmima i parazitima. Sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju moraju se koristiti tako da ne zaga|uju okolinu. Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju iz st. 1. i 2. ovog ~lana obavljaju veterinarske organizacije, pod uvjetom i na na~in koji propisuje federalni ministar. ^lan 14. Vrste i koli~ine cjepiva koje je potrebno osigurati za sprje~avanje pojedinih naro~ito opasnih zaraznih bolesti, kao i veterinarske organizacije koje su du`ne nabaviti, uskladi{titi i kontrolisati njihovu imunogenost, odre|uje federalni ministar. Sredstva za nabavku, uskladi{tenje i kontrolu imunogenosti cjepiva iz stava 1. ovog ~lana osiguravaju se u bud`etu Federacije. ^lan 15. Federalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanja zaraznih bolesti `ivotinja na teritoriji Federacije i u drugim dr`avama o ~emu izdaje informativne biltene. Kantonalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanje zaraznih bolesti `ivotinja na teritoriji kantona o ~emu redovno izvje{tava Federalno ministarstvo. Radi sprje~avanja uno{enja zaraznih bolesti iz susjednih i drugih dr`ava, federalni ministar mo`e narediti da se odre|eno grani~no podru~je stavi pod poja~ani veterinarsko-zdravstveni nadzor, te da se provedu sve ili pojedine mjere iz ~lana 11. ovog zakona. Na~in pra}enja i izvje{tavanja o stanju, kretanju i pojavi zaraznih bolesti propisuje federalni ministar. ^lan 16. Radi otkrivanja, sprje~avanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitskih bolesti i kontrole prometa goveda, ovaca, koza, svinja i konja provodi se obavezno ozna~avanje. Ozna~avanje `ivotinja iz stava 1. ovog ~lana provode veterinarske organizacije i o tome vode evidenciju. U tro{kovima ozna~avanja `ivotinja iz stava 1. ovog ~lana u~estvuje i njihov dr`alac. Osim `ivotinja iz stava 1. ovog ~lana federalni ministar mo`e narediti obavezno ozna~avanje i drugih vrsta doma}ih `ivotinja. Federalni ministar propisuje oblik i sadr`aj obavezne oznake za ozna~avanje `ivotinja, na~in i postupak ozna~avanja, na~in vo|enja evidencije i oblik obrazaca i odre|uje veterinarsku organizaciju za vo|enje podataka za teritoriju Federacije. ^lan 17. Upisivanje pasa u registar je obavezno za sve dr`aoce pasa. Pas mora biti ozna~en na propisani na~in, a dr`alac mora imati propisanu ispravu o upisu i vakcinaciji protiv bjesnila. Vakcinacija pasa, vo|enje registra pasa, te izdavanje slu`bene isprave o tome obaveza je veterinarske organizacije. Za tro{kove upisa pasa, obaveznog ozna~avanja pasa i izdavanja slu`benih isprava pla}a se naknada u skladu s ovim zakonom. Dr`alac psa du`an je prijaviti nabavku, odnosno uginu}e ili otu|enje psa u roku od 15 dana od dana nabavke, uginu}a ili otu|enja veterinarskoj organizaciji koja vodi registar pasa. Broj 46 - Strana 1570 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. Sadr`aj i oblik registra pasa, te isprave o obaveznom upisu i provedenim mjerama, kao i oblik obavezne oznake za pse propisuje federalni ministar . Uvjete i na~in dr`anja pasa, divljih `ivotinja i zvijeri, za{titna sredstva (brnjica i sl.), za{tita okoline, te na~in postupanja s neupisanim psima, psima i ma~kama lutalicama, kao i drugim opasnim i zlo}udnim `ivotinjama propisuje kantonalni ministar nadle`an za poslove veterinarstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar). ^lan 18. Farme kopitara i papkara ve}e od 20 uslovnih grla; peradi i kuni}a ve}e od 10 uslovnih grla; valionice; farme za uzgoj divlja~i i krzna{a; uzgajali{ta pu`eva; ribnjaci i drugi objekti akvakulture, te zoolo{ki vrtovi moraju udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i uvjetima za{tite okoline u pogledu lokacije za izgradnju, gradnju, tehni~ko ure|enje, opremu, na~in ra da stru~nih zaposlenika i zoohigijene. Rje{enje da li izgra|eni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog ~lana udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima, donosi kantonalni ministar na prijedlog stru~ne komisije koju on osniva i odre|uje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta. Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz st. 1. i 2. ovog ~lana, u skladu s propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo. Objekti iz stava 2. ovog ~lana upisuju se u registar odobrenih objekata {to ga vodi kantonalno ministarstvo, a popis odobrenih objekata s pripadaju}im veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u slu`benom glasilu kantona. Odredbe iz st. 2. i 4. ovog ~lana ne primjenjuju se na ostale objekte namijenjene proizvodnji, rasplodu i uzgoju `ivotinja. Veterinarsko-zdravstvene uvjete kojima moraju udovoljavati objekti iz st. 1. i 4. ovog ~lana, te sadr`aj, oblik i na~in vo|enja registra iz stava 4. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 19. Objekti za: klanje `ivotinja iz ~lana 2. ta~ka 2. ovog zakona; rasijecanje i obrada mesa, mesa divlja~i, ribe, rakova, {koljki, pu`eva i `aba koji su namijenjeni javnoj potro{nji; prerada mesa, mesa divlja~i, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi putem javne potro{nje; hla|enje, zamrzavanje i/ili uskladi{tenje navedenih proizvoda, te prodaja, odnosno promet tih proizvoda, moraju u pogledu lokacije za gra|enje, gradnju, tehni~ko ure|enje, opremu, na~in ra da stru~nih zaposlenika i higijene udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i uvjetima za{tite okoline. Uvjete iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. Klaonice i ostali izvozni objekti odobreni za izvoz proizvoda `ivotinjskog porijekla, uz uvjete iz stava 1. ovog ~lana, moraju udovoljavati i veterinarsko-zdravstvenim uvjetima dr`ave uvoznice, a klaonice za klanje `ivotinja iz uvoza i posebne veterinarsko-zdravstvene uvjete koje propisuje federalni ministar. ^lan 20. Kantonalni or gan uprave nadle`an za izdavanje upotrebne dozvole za lokaciju za izgradnju objekta iz ~lana 19. stav 1. ovog zakona du`an je pribaviti rje{enje o uskla|enosti s propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima u pogledu lokacije objekta od kantonalnog ministarstva, a za objekte iz ~lana 19. stav 3. ovog zakona od Federalnog ministarstva. Gradnja, odnosno rekonstrukcija objekata iz ~lana 19. stav 1. ovog zakona dopu{tena je samo na osnovu glavnog projekta za koji je izdano rje{enje o uskla|enosti sa propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima. Rje{enje o uskla|enosti glavnog projekta za izvozne objekte donosi Federalno ministarstvo, a za ostale objekte kantonalno ministarstvo. ^lan 21. Kantonalni or gan uprave nadle`an za izdavanje upotrebne dozvole ne mo`e izdati upotrebnu dozvolu za upotrebu objekata iz ~lana 19. stav 1. ovog zakona, bez prethodno pribavljenog rje{enja kantonalnog ministarstva o ispunjavanju propisanih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta, a za objekte iz ~lana 19. stav 3. ovog zakona od Federalnog ministarstva. Rje{enjem iz stava 1. ovog ~lana odre|uje se i veterinarski kontrolni broj objekta, odre|uju se dr`ave u koje je izvoz odobren u slu~aju objekata iz ~lana 19. stav 3. ovog zakona i upisivanje u registar odobrenih objekata. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana za izvozne objekte donosi federalni ministar, a za ostale objekte kantonalni ministar. Rje{enje o ispunjavanju propisanih uvjeta iz stava 1. ovog ~lana vrijedi dvije godine, ra~unaju}i od dana kada je rje{enje postalo kona~no. Prije isteka roka iz stava 4. ovog ~lana federalni ministar donosi, prema slu`benoj du`nosti, rje{enje o daljem ispunjavanju ili neispunjavanju propisanih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta izvoznih objekata, a rje{enje za ostale objekte donosi kantonalni ministar. Za objekte iz ~lana 19. stav 1. ovog zakona, za koje se tokom inspekcijskog nadzora utvrdi da ne ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete, kantonalni ministar na prijedlog nadle`nog veterinarskog inspektora mo`e i prije roka iz stava 4. ovog ~lana donijeti rje{enje o zabrani ra da, upotrebi veterinarskog kontrolnog broja i brisanju objekta iz registra odobrenih objekata, a za objekte iz ~lana 19. stav 3. ovog zakona federalni ministar. Registar odobrenih izvoznih objekata iz ~lana 19. stav 3. ovog zakona vodi Federalno ministarstvo, a popis odobrenih objekata objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Registar ostalih odobrenih objekata vodi kantonalno ministarstvo, a popis tih objekata objavljuje se u slu`benom glasilu kantona. Sadr`aj, oblik i na~in vo|enja registra iz stava 7. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 22. Veterinarsko-zdravstvene uvjete u pogledu lokacije za gra|enje, odnosno rekonstrukciju, projektnu dokumentaciju, tehni~ko ure|enje, opremu, na~in ra da stru~nih zaposlenika, higijena i veterinarska za{tita okoline za objekte iz ~lana 19. ovog zakona propisuje federalni ministar. ^lan 23. Voda za napajanje `ivotinja i proizvodnju proizvoda `ivotinjskog porijekla mora u pogledu higijenske i zdravstvene ispravnosti udovoljavati uvjetima iz propisa o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi}e. ^lan 24. Zdravstveni pregled ispravnosti hrane za `ivotinje obuhvata hranu za `ivotinje, proizvode `ivotinjskog porijekla namijenjene ishrani `ivotinja, sirovine i aditive koji slu`e za proizvodnju hrane za `ivotinje, promet i upotrebu hrane za `ivotinje, te objekte u kojima se proizvodi i skladi{ti hrana za `ivotinje. Zabranjena je proizvodnja, promet i upotreba hrane za `ivotinje, proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani `ivotinja i sirovina koje slu`e za njihovu proizvodnju ako u koli~inama ve}im od dopu{tenih sadr`e patogene bakterije, gljivice i njihove proizvode me tab o lite (egzotoksine i endotoksine), hor mone, antibiotike, pes ti cide, soli te{kih metala, radioaktivne materije i druge materije {tetne po zdravlje `ivotinja i posredno po zdravlje ljudi i hrane za `ivotinje neodgovaraju}eg sastava, {to uti~e na njenu biolo{ku vrijednost i upotrebljivost. Za ishranu `ivotinja mo`e se staviti u promet samo so koja je jodirana. Dopu{tene koli~ine {tetnih materija i sastojaka iz stava 2. ovog ~lana, u skladu sa propisom o kvalitetu hrane za `ivotinje, te na~in uzimanja uzoraka, uklju~uju}i i mon i tor ing i obavljanje pregleda, kontrole i nadzora, propisuje federalni ministar. ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1571 ^lan 25. Objekti za proizvodnju hrane za `ivotinje i sirovine, mje{aonice i objekti za uskladi{tenje moraju ispunjavati propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete i uvjete veterinarske za{tite okoline. Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za izdavanje dozvole za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stava 1. ovog ~lana u skladu sa propisanim uvjetima izdaje kantonalno ministarstvo. Rje{enje da li izgra|eni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog ~lana ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo. Kantonalno ministarstvo odre|uje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo. Veterinarsko-zdravstvene uvjete iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar uz prethodno pribavljeno mi{ljenje federalnog ministra prostornog ure|enja i okoli{a. Objekti iz stava 1. ovog ~lana sa pripadaju}im veterinarskim kontrolnim brojem vode se u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a za izvozne objekte u Federalnom ministarstvu. Popis odobrenih objekata sa pripadaju}im veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u slu`benom glasilu kantona, a za izvozne objekte u "Slu`benim novinama Federacije BiH". ^lan 26. Uzgojno vrijedne rasplodne `ivotinje, sjeme za umjetno osjemenjivanje, oplo|ene jajne }elije za oplo|ivanje `ivotinja, mu{ka rasplodna grla i uzgoji kvalitetnih rasplodnih `ivotinja moraju biti za{ti}eni od zaraznih i drugih bolesti. Mu{ka rasplodna grla za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i `ivotinje za prirodni pripust, te plotkinje za proizvodnju oplo|enih jajnih }elija mogu se koristiti samo ako su na osnovu izvr{enih mjera iz ~l. 11. i 12. ovog zakona za{ti}eni od zaraznih i drugih bolesti. Sjeme za umjetno osjemenjivanje i oplo|ene jajne }elije moraju udovoljavati propisanim uvjetima u pogledu dobivanja, pripreme i razrje|ivanja zdravstvene ispravnosti i biolo{ke kvalitete, te biti ozna~eni na propisani na~in. Uvjete i na~in ozna~avanja iz stava 3. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 27. Objekti za dobijanje, razrje|ivanje i pripremu sjemena za umjetno osjemenjivanje i oplo|enih }elija moraju udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima. Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stava 1. ovog ~lana u skladu sa propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo. Rje{enje da li izgra|eni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog ~lana ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete donosi Federalno ministarstvo, te odre|uje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta. Objekti iz stava 1. ovog ~lana vode se u registru odobrenih objekata u Federalnom ministarstvu, a popis odobrenih objekata sa pripadaju}im veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Veterinarsko-zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati objekti iz stava 1. ovog ~lana, te sadr`aj, oblik i na~in vo|enja registra iz stava 4. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 28. Objekti i mjesta za sajmove, tr`nice, mjesta za odr`avanje aukcija i druga mjesta za trgovinu `ivotinjama, izlo`be i sportska natjecanja i javne smotre moraju biti pod veterinarskozdravstvenom kontrolom i nadzorom veterinarske inspekcije i udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima. U objekte i na mjesta iz stava 1. ovog ~lana smiju se dopremati samo zdrave `ivotinje. Uvjete kojima moraju udovoljavati objekti i mjesta iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 29. Izlo`be, sportska natjecanja i druge priredbe sa `ivotinjama (putuju}i zoolo{ki vrtovi, cirkusi i sl.), te trgovina `ivotinjama i proizvodima `ivotinjskog porijekla izvan objekata, prostorija i mjesta utvr|enih ovim zakonom mo`e se odr`avati samo na osnovu prethodne veterinarsko-zdravstvene saglasnosti kantonalnog ministarstva. ^lan 30. Pravna i fizi~ka lica koja obavljaju djelatnost trgovine, konzerviranja, obrade, prerade i skladi{tenja ko`e i krzna du`na su sirovu ko`u kopitara i papkara, zaklanih bez veterinarskozdravstvenog pregleda ili sirove ko`e uginulih kopitara i papkara za koje nije utvr|en uzrok uginu}a, uskladi{titi u posebne prostorije. Gove|e, ov~ije i kozije ko`e i ko`e kopitara, osim tele}ih, janje}ih, jare}ih i `drebe}ih ko`a, pravna i fizi~ka lica iz stava 1. ovog ~lana ne mogu staviti u preradu i promet prije obavljene pretrage na bedrenicu. Pravna i fizi~ka lica iz stava 1. ovog ~lana du`na su ozna~iti ko`u i krzna i voditi evidenciju o porijeklu otkupljenih ko`a. Na~in vo|enja evidencije i ozna~avanje iz stava 3. ovog ~lana propisuje federalni ministarstar. Veterinarsko-zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati objekti za sakupljanje, konzerviranje, skladi{tenje ili preradu sirove ko`e i krzna propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje federalnog ministra prostornog ure|enja i okoli{a. ^lan 31. Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz ~lana 30. stav 1. ovog zakona, u skladu s propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo. Rje{enje da li izgra|eni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog ~lana udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo, te odre|uju veterinarski kontrolni broj iz ~lana 25. stav 4. ovog zakona. Objekti iz stava 1. ovog ~lana sa pripadaju}im kontrolnim brojem vode se u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a izvozni objekti u Federalnom ministarstvu. Popis odobrenih objekata s pripadaju}im veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u slu`benom glasilu kantona, a za izvozne objekte u "Slu`benim novinama Federacije BiH". ^lan 32. Le{ine, konfiskati i proizvodi `ivotinjskog porijekla namijenjeni utilizaciji moraju se u~initi ne{kodljivim u objektima za utilizaciju. Le{ine i proizvodi `ivotinjskog porijekla porijeklom od `ivotinja oboljelih od zarazne bolesti i valioni~ki otpaci moraju se u~initi ne{kodljivim u objektima za utilizaciju, a u odre|enim slu~ajevima ne{kodljivo ukloniti uni{tenjem, zakopavanjem ili spaljivanjem u objektima za ne{kodljivo uklanjanje. Objekti za utilizaciju iz stava 1. ovog ~lana su objekti za preradu le{ina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i zdravstveno neispravnih proizvoda `ivotinjskog porijekla, u proizvode `ivotinjskog porijekla namijenjene ishrani `ivotinja ili industrijskoj upotrebi. Objekti za ne{kodljivo uni{tavanje iz stava 2. ovog ~lana su kafilerije (spalionice), jame grobnice i groblja za `ivotinje. Za utilizaciju i ne{kodljivo uni{tavanje odre|enih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valioni~kih otpadaka, pla}a se naknada ~iju visinu odre|uje kantonalno ministarstvo. Mjesta i na~in uni{tavanja le{ina, konfiskata, odre|enih nejestivih nusproizvoda i valioni~kih otpadaka odre|uje kantonalno ministarstvo. Objekti i mjesta za sakupljanje i ne{kodljivo uni{tavanje i utilizaciju, te prijevozna sredstva moraju ispunjavati uvjete koje propisuje federalni ministar . Broj 46 - Strana 1572 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. ^lan 33. Obavljanje poslova utilizacije i ne{kodljivog uni{tavanja le{ina i proizvoda `ivotinjskog porijekla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valioni~kih otpadaka du`ni su osigurati kantoni. Za obavljanje poslova utilizacije i ne{kodljivog uni{tavanja le{ina i neispravnih proizvoda `ivotinjskog porijekla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valioni~kih otpadaka, kanton mo`e zadu`iti pravno lice, a mo`e obavljanje tih poslova povjeriti drugom pravnom licu na svom podru~ju. Dva ili vi{e kantona za obavljanje poslova utilizacije mogu zadu`iti jedno pravno lice. ^lan 34. Na podru~jima gdje postoji objekat za utilizaciju, le{ine, konfiskati, valioni~ki otpaci i odre|eni nejestivi nusproizvodi klanja moraju se uklanjati u tim objektima. Pravna lica koja obavljaju poslove utilizacije du`na su osigurati redovno preuzimanje i prijevoz iz objekata i mjesta za sakupljanje le{ina, konfiskata, valioni~kih otpadaka i odre|enih nejestivih nusproizvoda klanja. Vlasnici farmi kopitara, papkara, peradi, kuni}a, te vlasnici valionica iz ~lana 18. stav 1. ovog zakona, kao i vlasnici objekata iz ~lana 19. ovog zakona du`ni su osigurati sabirali{ta, a pravnom licu iz stava 2. ovog ~lana prijaviti i predati le{ine, konfiskate, valioni~ke otpatke i odre|ene nejestive nusproizvode klanja radi utilizacije. Za poslove iz stava 2. ovog ~lana pla}a se naknada ~iju visinu propisuje kantonalno ministarstvo. ^lan 35. Ako nije osigurano obavljanje poslova utilizacije prema odredbama ~lana 33. ovog zakona, higijeni~arska slu`ba op}ine preuzima i prevozi le{ine, odre|ene nejestive nusproizvode klanja, konfiskate i valioni~ke otpatke radi ne{kodljivog uni{tavanja u kafileriji (spalionici), jami grobnici ili groblju za `ivotinje. Higijeni~arska slu`ba mora biti organizovana i opremljena tako da je osigurano stalno i sigurno uklanjanje `ivotinja, le{ina, odre|enih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valioni~kih otpadaka, te da je dostupna dr`aocima `ivotinja i drugim korisnicima. Odgovornost za organizovanje i rad slu`be iz stava 1. ovog ~lana snosi i kanton. c) Mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti ^lan 36. Ako se pojavi zarazna bolest ili znaci na osnovu kojih se mo`e posumnjati da je `ivotinja oboljela ili uginula od zarazne bolesti, dr`alac `ivotinje du`an je to odmah prijaviti najbli`oj veterinarskoj stanici ili samostalnoj veterinarskoj praksi, koje su du`ne o tome obavijestiti kantonalnog veterinarskog inspektora. Smatra se da postoji sumnja u zaraznu bolest kada se u stadu, jatu, dvori{tu, drugom mjestu i prostoru gdje `ivotinje privremeno ili stalno borave pojave dva ili vi{e oboljenja ili uginu}a s jednakim ili sli~nim znacima, odnosno kada `ivotinja naglo ugine bez vidljivog uzroka. Dr`alac `ivotinje du`an je odmah ograni~iti kretanje `ivotinji za koju sumnja da je oboljela od zarazne bolesti, sprije~iti kontakt ljudi i `ivotinja s le{inom do veterinarskog pregleda i nakon pregleda izvr{iti nare|ene ili propisane mjere. ^lan 37. Kada se utvrdi zarazna bolest ili se posumnja u zaraznu bolest, prema ~lanu 8. ovog zakona, kantonalno ministarstvo du`no je odmah sumnju, odnosno utvr|enu zaraznu bolest prijaviti na propisani na~in Federalnom ministarstvu. Prijava iz stava 1. ovog ~lana u slu~aju pojave zaraznih bolesti sa liste "A" - OIE-a, mora se izvr{iti hitno uz naknadno pisanu prijavu. O pojavi u zaraznu bolest ili sumnji iz stava 1. ovog ~lana, kantonalno ministarstvo du`no je na svom podru~ju obavijestiti pravna i fizi~ka lica koja obavljaju veterinarsku djelatnost i nadle`nu veterinarsku slu`bu Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vojska Federacije). U slu~aju pojave zoonoza kantonalno ministarstvo je du`no izvijestiti i kantonalni or gan uprave nadle`an za poslove zdravstva. ^lan 38. Kantonalno ministarstvo je du`no obavijestiti Federalno ministarstvo o prestanaku zarazne bolesti na propisani na~in, te o istom obavijestiti veterinarske organizacije, veterinarske stanice, samostalne veterinarske prakse, veterinarske slu`be i nadle`nu veterinarsku slu`bu u Vojsci Federacije. Smatra se da je zarazna bolest prestala kad nakon lije~enja i ozdravljenja, ubijanja, eutanazije, klanja ili uginu}a posljednje oboljele `ivotinje i kad od izvr{ne dezinfekcije, odnosno dezinsekcije i deratizacije protekne predvi|eno vrijeme inkubacije za neku zaraznu bolest. Na~in, postupak, te oblik i sadr`aj obrasca za prijavu i odjavu zarazne bolesti, kao i znakova na osnovu kojih se mo`e smatrati da se zarazna bolest iz ~l. 8. i 9. ovog zakona pojavila propisuje federalni ministar. ^lan 39. Laboratorijsku pretragu dijagnosti~kog materijala radi utvr|ivanja uzro~nika zarazne bolesti sa liste "A" OIE-a, prema propisanim metodama, obavlja Veterinarski institut Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Veterinarski institut Federacije). Laboratorijsku pretragu dijagnosti~kog materijala, radi utvr|ivanja ostalih zaraznih bolesti iz ~l. 8. i 9. ovog zakona, prema propisanim metodama, obavlja Veterinarski institut Federacije i druge laboratorije koje ispunjavaju propisane uvjete. Laboratorijske testove, na~in uzimanja i slanja dijagnosti~ kog materijala na pretrage iz st. 1. i 2. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 40. Kada se utvrdi zarazna bolest i dok traje opasnost od zarazne bolesti iz ~l. 8. i 9. ovog zakona, ovisno o stepenu opasnosti i prirodi zarazne bolesti, nadle`ni veterinarski inspektor }e narediti jednu ili vi{e od sljede}ih mjera: 1. izdvajanje i odvojeno dr`anje oboljele od zdravih `ivotinja; 2. zabranu ili ograni~enje kretanja `ivotinja; 3. zabranu odr`avanja sto~nih sajmova, izlo`bi, sportskih natjecanja i drugih javnih smotri, zabranu rada tr`nica i pogona; 4. zabranu obavljanja trgovine `ivotinjama; 5. zabranu ili ograni~enje trgovine proizvodima `ivotinjskog porijekla, hrane za `ivotinje i drugih predmeta kojima se mo`e prenijeti zarazna bolest; 6. zabranu klanja kopitara, papkara, peradi, kuni}a i divlja~i iz uzgoja; 7. zabranu, ograni~enje ili poja~ani odstrel divlja~i; 8. ubijanje i eutanaziju ili u odre|enim slu~ajevima klanje oboljele i na zarazu sumnjive `ivotinje; 9. popis `ivotinja, a prema potrebi i njihovo posebno ozna~avanje; 10. zabranu ili ograni~enje proizvodnje `ivotinja na odre|eno vrijeme; 11. lije~enje, za{titno cijepljenje i dijagnosti~ku pretragu; 12. ograni~enje kretanja lica koja dolaze u doticaj sa zara`enom ili na zarazu sumnjivom `ivotinjom, te proizvodima `ivotinjskog porijekla koji poti~u od takve `ivotinje; 13. blokiranje ulaska i izlaska ljudi i `ivotinja sa podru~ja `ari{ta, zara`enoj ili na zarazu sumnjivog podru~ja; 14. kastraciju oboljele `ivotinje; 15. obavezno umjetno osjemenjivanje i zabranu prirodnog pripusta; 16. kontumaciju i ne{kodljivo uklanjanje pasa i ma~aka lutalica; 17. zabranu selidbe i trgovine p~elinjih dru{tava; ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1573 18. dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju predmeta, opreme, objekata, prevoznih sredstava, te drugih mjesta, podru~ja i povr{ina na kojima je boravila zara`ena ili na zarazu sumnjiva `ivotinja, odnosno mjesta gdje su bili uskladi{teni proizvodi `ivotinjskog porijekla, porijeklom od takvih `ivotinja; 19. zabranu izdavanja paso{a i potvrda o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda `ivotinjskog porijekla, te drugih isprava propisanih ovim zakonom; 20. sistematsko suzbijanje prenosnika zarazne bolesti; 21. osiguranje i odr`avanje higijenskih uvjeta u objektima za uzgoj i proizvodnju `ivotinja, objektima za proizvodnju, preradu, skladi{tenje i promet proizvoda `ivotinjskog porijekla, te prevoznih sredstava; 22. privremenu zabranu rada u objektima u kojima se proizvode, prera|uju, skladi{te i stavljaju u promet proizvodi `ivotinjskog porijekla; 23. obavezno ~uvanje `ivotinja na ispa{i ili `irenju, odnosno zabrana ispa{e ili `irenja na zara`enom, ugro`enom ili na zarazu sumnjivom podru~ju. Mjere iz stava 1. ovog ~lana mogu se narediti i u slu~aju neposredne opasnosti od zarazne bolesti. Kod pojave zaraznih bolesti iz ~l. 8. i 9. ovog zakona, pojedine mjere iz stava 1. ovog ~lana primjenjuju se na podru~ju od najmanje 20 kilometara od `ari{ta zarazne bolesti, ovisno od konfiguracije terena, biolo{kog faktora i na~ina uzgoja `ivotinja. U slu~ajevima posebnih okolnosti elementarnih nepogoda ili epizootija, federalni ministar mo`e odrediti i druge mjere i radnje koje nisu utvr|ene ovim zakonom radi suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti. ^lan 41. Zara`enu ili od zarazne bolesti ugro`enu teritoriju kantona (u daljem tekstu: ugro`eno podru~je) odre|uje kantonalni ministar. Ako kantonalni ministar ne odredi ugro`eno podru~je, to podru~je odre|uje federalni ministar. Federalni ministar odre|uje ugro`eno podru~je i u slu~aju kada se ono nalazi na teritoriji dva ili vi{e kantona. ^lan 42. Kad se pojavi zarazna bolest koja se brzo {iri i koja mo`e nanijeti veliku ekonomsku {tetu, kao i u slu~ajevima ugro`enosti od pojave zarazne bolesti iz liste "A" OIE-a, kantonalno ministarstvo du`no je aktivirati krizni {tab za zarazne bolesti, odrediti ekipe doktora veterinarske med i cine i drugih zaposlenika s epizootiolo{kog podru~ja radi provo|enja mjera za suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti. Sastav, ovla{}enja, na~in ra da i provo|enje mjera od kriznog {taba iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 43. Radi onemogu}avanja uno{enja, {irenja i preduzimanja mjera suzbijanja pojedinih zaraznih bolesti iz liste "A" OIE-a, federalni ministar mo`e predlo`iti Vladi Federacije da odredi na~in sudjelovanja jedinica Vojske Federacije i federalne policije u provo|enju mjera ograni~enja ili zabrane kretanja lica i `ivotinja za odre|eno podru~je Federacije, a vladama kantona anga`ovanje kantonalne policije. ^lan 44. Kada na ugro`enom podru~ju nema dovoljan broj doktora veterinarske med i cine za uspje{no suzbijanje zarazne bolesti iz ~lana 42. ovog zakona, federalni ministar mo`e s teritorija drugih kantona odrediti potreban broj doktora veterinarske med i cine i drugih zaposlenika i uputiti ih na ugro`eno podru~je. Doktori veterinarske med i cine i drugi zaposlenici du`ni su sudjelovati u radu ekipa u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana i ~lana 42. ovog zakona. Ukoliko su lica iz stava 2. ovog ~lana u radnom odnosu, imaju pravo na naknadu pla}e za vrijeme odsustva s posla. Lica iz stava 2. ovog zakona koja nisu u radnom odnosu, imaju pravo na naknadu ~iju visinu odre|uje federalni ministar. Sredstva za isplatu naknada iz st. 3. i 4. ovog ~lana osiguravaju se iz bud`eta Federacije. ^lan 45. Mjere ubijanja, eutanazije ili u odre|enim slu~ajevima klanja iz nu`de zara`enih ili na zaraznu bolest sumnjivih `ivotinja, kao i uni{tavanje kontaminiranih predmeta, nare|uju se kad se zarazna bolest ne mo`e uspje{no i bez opasnosti od njenog {irenja suzbiti primjenom drugih mjera odre|enih ovim zakonom ili kad primjena drugih mjera za njezino suzbijanje nema ekonomskog opravdanja. Mjere iz stava 1. ovog ~lana nare|uje glavni federalni veterinarski inspektor. ^lan 46. Za `ivotinju koja je ubijena, eutanazirana, zaklana ili koja je uginula zbog provedene nare|ene mjere, kao i za o{te}ene ili uni{tene predmete zbog provo|enja nare|enih mjera iz ~lana 45. ovog zakona, dr`alac `ivotinje, odnosno vlasnik predmeta, ima pravo na naknadu u visini tr`i{ne cijene na dan izvr{enja mjere. Procjenu vrijednosti `ivotinje i predmeta iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje komisija koju imenuje kantonalno ministarstvo u ~ijem sastavu mora obavezno biti veterinarski inspektor. Rje{enje o pravu na naknadu {tete i visini {tete donosi kantonalno ministarstvo na prijedlog komisije iz stava 2. ovog ~lana u roku od 60 dana od dana izvr{enja mjere iz ~lana 45. stav 1. ovog zakona. ^lan 47. Dr`alac `ivotinje, odnosno vlasnik predmeta nema pravo na naknadu {tete iz ~lana 46. stav 1. ovog zakona ako: 1. pojavu zarazne bolesti nije odmah prijavio i sa `ivotinjom postupio na na~in propisan odredbom ~lana 36. ovog zakona; 2. nije poduzeo propisane ili nare|ene mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti propisanih ovim zakonom; 3. je dopremao `ivotinju iz neugro`enog u ugro`eno podru~je ili iz ugro`enog u neugro`eno podru~je: 4. promet `ivotinja obavljao suprotno odredbama ~l. 51., 52., 53. i 54. ovog zakona; 5. se zarazna bolest `ivotinja pojavila kod uvoza ili za vrijeme trajanja karantina uvezene `ivotinje; 6. se zarazna bolest `ivotinja pojavila za vrijeme pa{arenja i `irenja na zabranjenim povr{inama, odnosno ako se zarazna bolest pojavila zbog nepo{tivanja nare|ene mjere obaveznog ~uvanja `ivotinja na ispa{i ili `irenju; 7. je kod p~ela oboljelih od p~elinje kuge tok bolesti du`i od dva mjeseca. ^lan 48. Slu`bena lica nadle`ne policijske uprave na ugro`enom podru~ju, u granicama svojih ovla{}enja, pru`aju kantonalnom ministarstvu, na njegov zahtjev, pomo} pri blokiranju zara`enih mjesta i podru~ja, ograni~enju prometa `ivotinja, zabrani kretanja `ivotinja i lica na ugro`enom podru~ju, kao i pri provo|enju drugih mjera za za{titu zdravlja ljudi i `ivotinja od zaraznih bolesti. ^lan 49. Veterinarska slu`ba Vojske Federacije poduzima mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti kod `ivotinja koje slu`e za potrebe Vojske Federacije i o pojavi zarazne bolesti, poduzetim mjerama i prestanku zarazne bolesti izvje{tava svoju pretpostavljenu komandu i kantonalno ministarstvo. 3. Za{tita zdravlja `ivotinja od drugih bolesti ^lan 50. Pod drugim bolestima `ivotinja podrazumijevaju se sve ostale zarazne, nezarazne, parazitne i ostale bolesti `ivotinja, te organske bolesti koje ugro`avaju zdravlje `ivotinja i posredno preko proizvoda `ivotinjskog porijekla i zdravlje ljudi. Za{tita zdravlja `ivotinja od drugih bolesti provodi se: 1. poduzimanjem mjera propisanih ovim zakonom; 2. primjenom nau~no utvr|enih saznanja i prakti~no provjerenih sposobnosti u ustanovljavanju, lije~enju i suzbijanju bolesti. Broj 46 - Strana 1574 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. III - VETERINARSKO-ZDRAVSTVENA PREVENTIVA U PROMETU I PROIZVODNJI 1. Pregled `ivotinja i `ivotinjskih proizvoda u prometu a) Paso{ za `ivotinje ^lan 51. U unutra{njem prometu dr`alac `ivotinja du`an je za kopitare, papkare, perad, kuni}e, ribe iz uzgajali{ta i ribnjaka, po{iljke `aba, pu`eva, p~ela, divlja~i, pasa i ma~aka imati i na zahtjev ovla{tenog lica pokazati paso{ za `ivotinje (u daljem tekstu: paso{). Dr`alac `ivotinja iz stava 1. ovog ~lana mora imati paso{ u svim slu~ajevima kada se `ivotinje otpremaju izvan epizootiolo{kog podru~ja, kao i u slu~ajevima: 1. za kopitare i papkare: - ako nema prebivali{te; - ako prodaje ili na drugi na~in otu|uje `ivotinju; - ako `ivotinju otprema na sezonsku ispa{u, sajam, dogon, tr`nicu i druga prodajna mjesta, izlo`bu, sportska natjecanja i druge javne smotre; - ako `ivotinju otprema na klanje; 2. za perad, kuni}e i divlja~: - ako ih otprema radi klanja; - ako ih prodaje ili na drugi na~in otu|uje ili otprema na sajam, tr`nicu; 3. za `ive ribe iz ribnjaka i uzgajali{ta: - ako ih prodaje ili na drugi na~in otu|uje ili otprema na sajam ili tr`nicu; 4. za po{iljke `ivih pu`eva ako ih prodaje; 5. za p~ele: - ako ih prodaje ili na drugi na~in otu|uje; - ako ih otprema na sezonsku ispa{u. Paso{ je javna isprava koja sadr`i podatke o dr`aocu `ivotinje, te identitetu, (obaveznoj oznaci), porijeklu i zdravstvenom stanju `ivotinje. Paso{om se potvr|uje da u mjestu porijekla ili boravka `ivotinja iz stava 1. ovog ~lana nije utvr|eno postojanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti tim `ivotinjama; da su `ivotinje obuhva}ene provo|enjem nare|enih mjera na osnovu ~lana 12. ovog zakona za otkrivanje i sprje~avanje zaraznih bolesti; da su `ivotinje za klanje obuhva}ene programom sistematskih pretraga na rezidue, kao i da je kod `ivotinja za klanje koje su bile lije~ene ili preventivno tretirane drugim farmakolo{kim sredstvima istekla propisana karencija. Paso{ se ne smije izdati ako je u mjestu porijekla `ivotinja iz stava 1. ovog ~lana utvr|eno postojanje zarazne bolesti koja se mo`e prenijeti tom vrstom `ivotinja. Za izdavanje paso{a pla}a se naknada prema propisu iz ~lana 52. stav 4. ovog zakona. ^lan 52. Paso{ izdaje veterinarska organizacija. O izdatim paso{ima vodi se registar. Paso{ se izdaje samo na osnovu dokaza o izvr{enim propisanim i nare|enim mjerama, te dijagnosti~kim i drugim pretragama. Obrazac paso{a, na~in postupanja sa izdatim paso{ima, te sadr`aj, oblik i na~in vo|enja registra i ostale dokumentacije o izdatim paso{ima, kao i visinu naknada za izdate paso{e propisuje federalni ministar. ^lan 53. Za pse i ma~ke u pratnji dr`alaca u unutra{njem ili me|unarodnom prometu, ili kod privremene promjene mjesta boravka, dr`alac `ivotinje mora imati Me|unarodnu zdravstvenu knji`icu. Me|unarodnu zdravstvenu knji`icu za pse i ma~ke izdaju veterinarske organizacije i samostalna veterinarska praksa u skladu s odredbama ovog ~lana. Ovjeru i unos podataka za obavezno cijepljenje i registraciju pasa i ma~aka, obavljenu na osnovu odredbi ~lana 12. ovog zakona, te ovjeru tih podataka za pse i ma~ke u pratnji dr`alaca `ivotinja u unutra{njem i me|unarodnom prometu, obavlja veterinarska organizacija na osnovu dokaza o izvr{enom obaveznom cijepljenju u propisanom roku. O izdatim me|unarodnim zdravstvenim knji`icama iz stava 2. ovog ~lana vodi se registar. Obrazac Me|unarodne zdravstvene knji`ice za pse i ma~ke, te oblik i na~in vo|enja registra propisuje federalni ministar. b) Veterinarsko-zdravstveni pregledi i kontrola u unutra{njem prometu ^lan 54. Utovar, istovar i pretovar po{iljki `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla, le{ina, proizvoda od `ivotinja namijenjenih utilizaciji ili ne{kodljivom uklanjanju, otpadnih `ivotinjskih materija, koje se otpremaju prevoznim sredstvom, te kopitari i papkari koji se kre}u izvan epizootiolo{kog podru~ja odre|enog ovim zakonom, podlije`u obaveznom veterinarskozdravstvenom pregledu. Po{iljalac po{iljki iz stava 1. ovog ~lana obavezan je prijaviti utovar, istovar ili pretovar po{iljki nadle`noj veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije utovara, istovara, odnosno pretovara. Primalac po{iljki iz stava 1. ovog ~lana obavezan je prijaviti istovar tih po{iljki nadle`noj veterinarskoj organizaciji neposredno nakon prispije}a po{iljke. Nakon veterinarsko-zdravstvenog pregleda, pri utovaru, istovaru ili pretovaru po{iljki iz stava 1. ovog ~lana izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda o porijeklu i zdravstvenom stanju po{iljke. Za kopitare, papkare, perad, kuni}e, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajali{ta, po{iljke `aba i pu`eva, p~ele, te za `ivu divlja~, pse i ma~ke ne izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda, ve} se na paso{u iz ~lana 51. stav 1. ovog zakona potvr|uje da je izvr{en obavezni veterinarsko-zdravstveni pregled pri utovaru. Oblik i sadr`aj prijave iz st. 2. i 3. potvrde i paso{a iz stava 5. ovog ~lana propisuje Veterinarska komora Federacije (u daljem tekstu: Veterinarska komora). ^lan 55. Zabranit }e se utovar, istovar ili pretovar po{iljke iz ~lana 54. stav 1. ovog zakona, ili otprema kopitara i papkara pje{ice, ako se pri obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da je po{iljka zara`ena ili se sumnja da je zara`ena (nekom zaraznom bole{}u) ili da potje~e iz ugro`enog podru~ja; da se za kopitare, papkare, perad, kuni}e, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajali{ta, po{iljku pu`eva, p~ela, divlja~i, te pasa i ma~aka u propisanim slu~ajevima ne posjeduje paso{ ili da prevozno sredstvo, odnosno po{iljka ne udovoljava propisanim higijensko-tehni~kim i veterinarsko-zdravstvenim uvjetima. Zabranit }e se promet i utovar, istovar ili pretovar po{iljke iz stava 1. ovog ~lana ako se pri obaveznom veterinarskozdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da se za po{iljku ne raspola`e sa paso{em ili drugom propisanom ispravom; da paso{ ili druga propisana isprava ima nedostatke, da je nepravilno popunjena i ovjerena, ne~itka, da onemogu}ava identifikaciju `ivotinja ili proizvoda `ivotinjskog porijekla; da je izdata od neovla{tenog lica; da nije izvr{ena ili nije ispravno izvr{ena ovjera utovara za `ivotinje, ili da je po{iljka dopremljena iz podru~ja s nepovoljnom epizootiolo{kom situacijom. ^lan 56. Nadle`ni veterinarski inspektor kada utvrdi da je u promet stavljena po{iljka suprotno odredbama ~l. 51., 52., 53. i 54. ovog zakona, a `ivotinje ne pokazuju sumnju, odnosno znakove zarazne bolesti, kao i da `ivotinje i proizvodi `ivotinjskog porijekla ne poti~u iz ugro`enog podru~ja, naredit }e da se na tro{ak vlasnika po{iljke: 1. izvr{i istovar `ivotinja koje ne pokazuju sumnju ili znakove poreme}enog zdravlja i njihovo stavljanje u karantin, uz odre|ivanje mjesta i uslova karantina, odnosno mjesta i uvjeta za privremeno uskladi{tenje, ako ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1575 se radi o proizvodima `ivotinjskog porijekla, te vrstu pregleda i dijagnosti~kih pretraga; 2. da se `ivotinje, ako se ne raspola`e s prikladnim karantinskim objektom ili je takvo rje{enje racionalnije, a ne postoje razlozi za zabranu klanja, upute u najbli`u klaonicu na klanje. Kada nadle`ni veterinarski inspektor utvrdi da je u promet stavljena po{iljka suprotno odredbama ~lana 55. ovog zakona, za koju se pri obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi da potje~e iz ugro`enog podru~ja, da postoji sumnja na zaraznu bolest ili je zara`ena zaraznom bole{}u kod koje klanje nije dozvoljeno, naredit }e eutanaziju `ivotinja, utilizaciju ili ne{kodljivo uklanjanje le{ina, odnosno utilizaciju ili ne{kodljivo uklanjanje proizvoda `ivotinjskog porijekla, konfiskata ili otpadne `ivotinjske materije na tro{ak vlasnika po{iljke. ^lan 57. Pri prijevozu `eljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prevoza, dopu{ten je utovar, istovar ili pretovar po{iljke `ivotinja samo na `eljezni~kim stanicama, rije~nim i zrakoplovnim lukama, ili drugim mjestima za utovar i istovar `ivotinja u cestovnom prijevozu koji udovoljavaju propisanim uvjetima. Na~in utovara, istovara i pretovara, uvjete koje mora udovoljavati prijevozno sredstvo, te higijensko-tehni~ke uvjete koje mora udovoljavati po{iljka iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. Uvjete kojima moraju udovoljavati `eljezni~ke stanice, rije~ne, pomorske i zrakoplovne luke, te mjesta za utovar, istovar ili pretovar `ivotinja u cestovnom prevozu iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje federalnog ministra prometa i komunikacija. ^lan 58. Fizi~ka, odnosno pravna lica koja obavljaju prijevoz po{iljki iz ~lana 54. ovog zakona du`na su prijevozna sredstva, kojima se otpremaju te po{iljke, prije utovara, pretovara i nakon istovara o~istiti i dezinficirati kod veterinarske organizacije koja je registrovana za obavljanje tih poslova o ~emu ta organizacija izdaje potvrdu. Nadzor nad izvr{enom dezinfekcijom prijevoznih sredstava iz stava 1. ovog ~lana vr{i nadle`ni veterinarski inspektor. Na~in dezinfekcije prijevoznih sredstava iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 59. Dr`aoci `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla, te fizi~ka ili pravna lica koja obavljaju prijevoz moraju imati i na zahtjev nadle`nog veterinarskog inspektora predo~iti paso{, potvrdu ili drugu propisanu ispravu. Fizi~ka, odnosno pravna lica koja obavljaju prijevoz i slu`bena lica nadle`ne policijske uprave du`na su prijaviti saobra}ajnu nezgodu u toku prijevoza `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla kantonalnom ministarstvu, najbli`oj veterinarskoj stanici, odnosno samostalnoj veterinarskoj praksi. Veterinarska stanica i samostalna veterinarska praksa du`ne su osigurati veterinarsku pomo} povrije|enim `ivotinjama, te o postupku i poduzetim mjerama hitno izvijestiti kantonalno ministarstvo koje }e narediti mjere za osiguranje proizvoda `ivotinjskog porijekla i organizovati prijevoz povrije|enih i uginulih `ivotinja. Tro{kove pru`anja veterinarskih usluga i provo|enja mjera iz stava 3. ovog ~lana snosi dr`alac `ivotinja ili dr`alac proizvoda `ivotinjskog porijekla. ^lan 60. Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu utovara, istovara ili pretovara po{iljaka `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih Vojsci Federacije, obavlja vojni veterinarski inspektor Vojske Federacije (u daljem tekstu: vojni veterinarski inspektor). Iznimno od odredbe stava 1. ovog ~lana veterinarsko- zdravstvene preglede mo`e, prema ovla{}enju veterinarske slu`be Vojske Federacije, obavljati i nadle`na veterinarska organizacija. ^lan 61. Slu`bena lica policijskih uprava, u granicama svojih nadle`nosti, kontroli{u da li dr`aoci `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla imaju paso{, potvrdu ili drugu propisanu ispravu za po{iljke koje otpremaju prevoznim sredstvom ili za `ivotinje koje se kre}u. Ako se pri kontroli utvrdi da dr`aoci `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla iz stava 1. ovog ~lana nemaju paso{, odnosno potvrdu ili drugu propisanu ispravu ili da `ivotinje i proizvodi `ivotinjskog porijekla poti~u iz ugro`enog podru~ja, slu`bena lica policijskih uprava takve }e po{iljke zadr`ati i o tome odmah obavijestiti najbli`e kantonalno ministarstvo ili nadle`nu veterinarsku organizaciju. c) Veterinarsko-zdravstveni pregledi i kontrola u prometu preko teritorije Federacije ^lan 62. Uvoz, izvoz i provoz po{iljki `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla i drugih po{iljki (roba) koje sadr`e sastojke `ivotinjskog porijekla; sjemena za umjetno osjemenjivanje, oplo|enih jajnih }elija, jaja za nasad, hrane za `ivotinje, uklju~uju}i i poljoprivredno-prehrambene proizvode i prostirku, sirovine i aditive koji slu`e za proizvodnju hrane za `ivotinje, po{iljki veterinarskih lijekova i veterinarskomedicinskih sredstava, te drugih predmeta kojima se mo`e prenositi zarazna bolest ili ugroziti zdravlje ljudi i `ivotinja, dopu{teni su samo na odre|enim grani~nim prijelazima (u daljem tekstu: grani~ni veterinarski prijelazi). Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu na grani~nim veterinarskim prijelazima obavlja federalni grani~ni veterinarski inspektor u za to predvi|enoj grani~noj veterinarskoj stanici. Veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrola iz stava 2. ovog ~lana primjenjuje se na `ivotinje i proizvode `ivotinjskog porijekla radi za{tite zdravlja ljudi i `ivotinja, te kontrola objekata, robe ili prijevoznih sredstava koji mogu biti prenosnici zaraznih bolesti `ivotinja. U veterinarsko-zdravstvenu kontrolu iz stava 3. ovog ~lana mo`e se uklju~iti i kontrola koja se odnosi na kvalitet i kontrolu radi o~uvanja ugro`enih vrsta `ivotinja. Uvjete za uvoz sjemena za umjetno osjemenjivanje `ivotinja i oplo|enih jajnih }elija i njihovom kori{}enju u sto~arstvu propisuje federalni ministar. Grani~ne prijelaze iz stava 1. ovog ~lana, na prijedlog Vlade Federacije, odre|uje nadle`na institucija Bosne i Hercegovine. ^lan 63. Kopitari i papkari moraju biti pojedina~no i trajno ozna~eni oznakama propisanim ovim zakonom, a kontejneri, palete, paketi i stokinete sa proizvodima `ivotinjskog porijekla, ili spremnici sa `ivom ribom i ambala`a sa utovarenim `abama, pu`evima, rakovima, pijavicama i meku{cima, moraju biti ozna~eni, na osnovu ovog zakona, propisanom etiketom sa otisnutim pe~atom nadle`ne veterinarske inspekcije i veterinarskim kontrolnim brojem odobrenog objekta u kojem su proizvedeni, pakirani ili iz kojeg su otpremljeni. Po{iljke iz stava 1. ovog ~lana podlije`u obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli federalnog grani~nog veterinarskog inspektora na grani~nom prijelazu. Kada se radi o pojavi opasne zarazne bolesti u nekoj zemlji, veterinarsko-zdravstvenoj kontroli podlije`e i prtljaga putnika i prtljaga lica prevoznog sredstva, koja se unosi iz te zemlje. U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana putnici i lica prijevoznog sredstva du`ni su svoju robu prijaviti federalnom grani~nom veterinarskom inspektoru da bi se proveo postupak veterinarsko-zdravstvene kontrole. ^lan 64. Pravna lica pomorskog i rije~nog prometa, plovidbeni agenti, grani~ne `eljezni~ke stanice, prijevoznici ili korisnici robe iz Broj 46 - Strana 1576 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. ~lana 62. stav 1. ovog zakona, moraju federalnom grani~nom veterinarskom inspektoru podnijeti zahtjev na propisanom obrascu za veterinarsko-zdravstvenu kontrolu po{iljke odmah nakon njenog prispije}a na grani~ni prijelaz. Pri uvozu, izvozu i provozu po{iljki iz ~lana 62. stav 1. ovog zakona, po{iljku mora pratiti propisana me|unarodna svjedod`ba o zdravlju, odnosno zdravstvenoj ispravnosti po{iljke (u daljem tekstu: veterinarski certifikat), koja sadr`i podatke o porijeklu, identitetu, odredi{tu, prijevoznom sredstvu i zdravlju `ivotinja, odnosno o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda `ivotinjskog porijekla, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno. Veterinarski certifikat iz stava 2. ovog ~lana mora biti izvoran i sa~injen na dan otpreme po{iljke za jednu vrstu `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla, za jednog primaoca i ovjeren na propisan na~in, ozna~en serijskim brojem, obavezno napisan na jednom od slu`benih jezika u Federaciji, i na jeziku zemlje porijekla, odnosno na jeziku zemlje krajnjeg odredi{ta po{iljke, a za po{iljke u provozu mo`e biti napisan i na engleskom i drugim jezicima slu`beno prihva}enim u me|unarodnom prometu. Iznimno od odredbe stava 3. ovog ~lana mo`e se koristiti ovjerena i ozna~ena kopija izvornog veterinarskog certifikata kada se po{iljka, u cijelosti ili u dijelovima, upu}uje iz carinskog ili drugog skladi{ta gdje je bila privremeno uskladi{tena, pod nadzorom federalnog grani~nog veterinarskog inspektora i carinskim nadzorom. Obrazac zahtjeva iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 65. Uvezene po{iljke `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla i druge po{iljke roba koje sadr`e sastojke `ivotinjskog porijekla, po{iljke sjemena za umjetno osjemenjivanje, oplo|enih jajnih }elija, jaja za nasad, hrane za `ivotinje, uklju~uju}i i poljoprivredno-prehrambene proizvode i prostirku, sirovina i aditiva koji slu`e za proizvodnju hrane za `ivotinje, podlije`u pri utovaru, istovaru ili pretovaru obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli. Obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli pri utovaru, istovaru ili pretovaru podlije`u i po{iljke iz stava 1. ovog ~lana koje se izvoze ili provoze. Za utovarenu po{iljku iz stava 2. ovog ~lana veterinarski certifikat izdaje nadle`ni veterinarski inspektor koji je obavio pregled. Odredbe ~l. 54. i 55. ovog zakona, primjenjuju se pri izvozu i uvozu po{iljki iz st. 1. i 2. ovog ~lana. Na~in utovara, istovara i pretovara po{iljaka iz st. 1. i 2. ovog ~lana i obrazac veterinarskog certifikata iz stava 3. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 66. Po{iljke iz ~lana 62. stav 1. ovog zakona, namijenjene izvozu, uvozu i provozu, na grani~nim prijelazima u slu~aju potrebe, pretovaruju se i skladi{te pod veterinarskozdravstvenom kontrolom federalnog grani~nog veterinarskog inspektora. Za po{iljke iz stava 1. ovog ~lana federalni grani~ni veterinarski inspektor ovjerava veterinarski certifikat izdat pri utovaru po{iljke, navode}i razloge pretovara i uskladi{tenja, vrijeme i uvjete uskladi{tenja, te oznake prijevoznog sredstva. Objekti za smje{taj `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla na grani~nim prijelazima, moraju zadovoljiti uvjete koje propisuje federalni ministar. ^lan 67. Po{iljke `ivotinja, `ivotinjskih proizvoda i druge po{iljke roba koje sadr`e sastojke `ivotinjskog porijekla, po{iljke sjemena za umjetno osjemenjivanje `ivotinja, oplo|enih jajnih }elija, jaja za nasad, hranu za `ivotinje, sirovine i aditive koji slu`e za proizvodnju hrane za `ivotinje, te predmete kojima se mo`e prenositi zarazna bolest ili ugroziti zdravlje, mogu se uvoziti i provoziti na osnovu rje{enja Federalnog ministarstva kojim se utvr|uje da ne postoje veterinarsko-zdravstvene smetnje za uvoz i provoz tih po{iljki, u skladu s odredbama ovog zakona. Ne}e se dopustiti uvoz i provoz po{iljki iz stava 1. ovog ~lana ako u zemlji izvoznici ili zemljama kroz koje se po{iljka provozi postoji zarazna bolest, odnosno ako postoji opasnost da se zarazna bolest unese u Federaciju. Ne}e se dopustiti uvoz proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih ljudskoj ishrani iz stava. 1. ovog ~lana, ukoliko nisu proizvedeni u izvoznim objektima ili objektima koje, uz saglasnost nadle`nih organa dr`ave porijekla, u posebnom postupku odobrava federalni ministar. Rje{enjem iz stava 1. ovog ~lana mo`e se obavezati uvoznik da se naknadno podvrgne odre|enim laboratorijskim i dijagnosti~kim ispitivanjima i da dr`i u karantinu po{iljke `ivotinja, odnosno privremeno uskladi{ti i podvrgne laboratorijskim ispitivanjima po{iljke proizvoda `ivotinjskog porijekla, druge po{iljke robe sa sastojcima `ivotinjskog porijekla, hranu za `ivotinje, sirovine i aditive koji slu`e za proizvodnju hrane za `ivotinje i predmete kojima se mo`e prenijeti zarazna bolest ili ugroziti zdravlje, te narediti i druge mjere. Za uvezene po{iljke i po{iljke u provozu iz stava 1. ovog ~lana, federalni grani~ni veterinarski inspektor izdaje potvrdu na propisanom obrascu i zahtijeva izvje{taj o prispije}u po{iljke na odredi{te ili na izlazni grani~ni prijelaz. Mjesto privremenog uskladi{tenja za provo|enje karantinskih mjera, te vrstu i na~in ispitivanja za proizvode iz stava 3. ovog ~lana odre|uje Federalno ministarstvo. ^lan 68. Uvezene `ivotinje, osim `ivotinja za klanje, uvoznik mora poslije uvoza dr`ati u karantinu odre|enom u rje{enju iz ~lana 68. stav 1. ovog zakona zbog obavljanja dijagnosti~kih i laboratorijskih ispitivanja i utvr|ivanja zdravstvenog stanja. Mjesto i objekat karantina, na osnovu potvrde kantonalnog veterinarskog inspektora u kantonalnom ministarstvu o ispunjavanju propisanih uvjeta, te vrstu i na~in dijagnosti~kih i laboratorijskih ispitivanja, kao i druge uvjete za dr`anje u karantinu, odre|uje Federalno ministarstvo. Za `ivotinje koje se uvoze radi sudjelovanja na sportskim takmi~enjima, vje`bama, izlo`bama i sajmovima, te pse i ma~ke koji se privremeno uvoze u pratnji dr`aoca `ivotinje najdu`e do 30 dana, kao i za kopitare, papkare, perad i kuni}e koji se uvoze radi neposrednog privo|enja klanju, mo`e se odrediti da ne moraju biti u karantinu, ako je epizootiolo{ka situacija u zemlji izvoznici takva da ne prijeti opasnost od uno{enja zaraznih bolesti `ivotinja. @ivotinje iz stava 3. ovog ~lana, uvezene radi klanja, moraju se zaklati najkasnije tri dana nakon prijelaza dr`avne granice, a mogu se klati samo u klaonicama koje udovoljavaju posebnim uvjetima iz ~lana 19. stav 2. ovog zakona. Uvjete kojima moraju udovoljavati karantinski objekti i vrijeme trajanja karantina propisuje federalni ministar. ^lan 69. Carinarnica, odnosno carinska ispostava ne mo`e obaviti carinski postupak, niti carinjenje po{iljke koja podlije`e veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli, dok federalni grani~ni veterinarski inspektor ne utvrdi zdravstveno stanje, odnosno zdravstvenu ispravnost po{iljke i odobri njen uvoz, izvoz ili provoz. Prijevoznici koji obavljaju prijevoz `eljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prijevoza i grani~na carinarnica, du`ni su o svakoj prispjeloj po{iljci iz ~lana 67. stav 1. ovog zakona odmah izvijestiti federalnog grani~nog veterinarskog inspektora. Tro{kove nastale zbog primjene mjera pri uvozu, izvozu i provozu po{iljki iz ~lana 67. stav 1. ovog zakona, tro{kove karantina i produ`enog karantina, kao i tro{kove nastale primjenom mjera u karantinu, te tro{kove nastale zadr`avanjem, vra}anjem, prenamjenom i uni{tavanjem po{iljke pla}a uvoznik, izvoznik ili korisnik po{iljke, a iznos tro{kova utvr|uje se ugovorom izme|u korisnika i davaoca usluga. ^lan 70. Za po{iljke proizvoda `ivotinjskog porijekla i drugih roba koje u svom sastavu sadr`e `ivotinjske sastojke min i mum do 2% ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1577 za po{iljke hrane za `ivotinje, sirovine i aditive {to slu`e za proizvodnju hrane za `ivotinje, veterinarske lijekove i predmete kojima se mogu prenositi zarazne bolesti ili ugroziti zdravlje ljudi i `ivotinja, koje se uvoze u slobodne zone ili se privremeno skladi{te u carinska, konsignacijska i druga skladi{ta za neocarinjenu robu u Federaciji, primjenjuju se odredbe ovog zakona. Robe iz stava 1. ovog ~lana nalaze se pod nadzorom federalnog grani~nog veterinarskog inspektora. Proizvodi iz stava 1. ovog ~lana u slobodnim zonama pakuju se, prera|uju i dora|uju pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom i nadzorom federalnog grani~nog veterinarskog inspektora. Tro{kovi izlaska federalnog grani~nog veterinarskog inspektora radi pregleda po{iljki kod utovara i istovara u skladi{tu i drugom mjestu uskladi{tenja iz stava 1. ovog ~lana, izvan mjesta u kojem je sjedi{te grani~ne veterinarske inspekcije, napla}uju se od podnosioca zahtjeva u iznosu koji odre|uje federalni ministar. Objekti u slobodnim zonama i konsignacijska skladi{ta iz stava 1. ovog ~lana moraju udovoljavati uvjetima propisanim u ~l. 19. i 25. ovog zakona. ^lan 71. Slu`bena lica policijskih uprava i carinarnica, u granicama svojih nadle`nosti, sprije~avat }e nedopu{teni prijelaz po{iljki iz ~lana 67. stav 1. ovog zakona izvan odre|enih grani~nih prijelaza. Po{iljke iz ~lana 67. stav 1. ovog zakona, te kopitare i papkare koji izvan odre|enog grani~nog prijelaza pre|u na teritoriju Federacije, slu`bena lica iz stava 1. ovog ~lana odmah }e predati kantonalnom ministarstvu na ~ijem su podru~ju po{iljke otkrivene ili uhva}ene. S po{iljkama i `ivotinjama iz st. 1. i 2. ovog ~lana postupat }e se u skladu s odredbama ovog zakona, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno. d) Pregled `ivotinja za klanje i proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi ^lan 72. @ivotinje za klanje podlije`u obaveznom veterinarskozdravstvenom pregledu prije klanja, osim u slu~aju klanja iz nu`de. Korisnik klaonice obavezan je prijaviti klanje `ivotinja veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije po~etka klanja, osim u slu~aju klanja iz nu`de koje se obavlja izvan klaonice. Veterinarsko-zdravstenom pregledu poslije klanja `ivotinja iz ~lana 2. ta~ka 2. ovog zakona, a divlja~i nakon odstrijela, podlije`u njihovi trupovi, meso i organi. Ovla{tenik prava lova obavezan je odstrijeljenu divlja~ prijaviti veterinarskoj organizaciji u roku od 12 sati nakon odstrjela radi obavljanja pregleda i kontrole iz stava 3. ovog ~lana. Pregled i kontrola iz stava 3. ovog ~lana uklju~uje i proizvode od mesa, mlijeko, jaja, med, ribe, rakove, {koljke, pu`eve i `abe, te proizvode od mlijeka, jaja, meda, riba, rakova, {koljki, pu`eva i `aba u proizvodnji, uskladi{tenju i prometu. Veterinarsko-zdravstvenim pregledom iz st. 1., 3. i 5. ovog ~lana utvr|uje se higijenska i zdravstvena ispravnost proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi koji se potom obilje`avaju na propisani na~in. Pregledu iz stava 3. ovog ~lana podlije`u i objekti iz ~lana 19. stav 1. ovog zakona, te sirovine, aditivi, dodatni sastojci, materijali za pakovanje i ostali pomo}ni materijali koji se koriste u proizvodnji ili preradi proizvoda `ivotinjskog porijekla, namijenjenih ishrani ljudi putem javne potro{nje. Pregled iz st. 1., 3. i 5. ovog ~lana uklju~uje i laboratorijske pretrage na rezidue, te ostale zaga|iva~e biolo{kog, hemijskog i radiolo{kog porijekla, {tetne za ljudsko zdravlje. Pregled iz st. 1., 3., 5. i 8. ovog ~lana uklju~uje i kontrolu koja se odnosi na kvalitet, kao i tehni~ke nor ma tive i druge propise, ukoliko je to posebnim zakonom propisano. O pregledu iz ovog ~lana veterinarska organizacija vodi slu`benu evidenciju. ^lan 73. Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz ~lana 72. ovog zakona ne podlije`e klanje ovaca, koza, peradi, kuni}a i uzgojene divlja~i kada te `ivotinje ne pokazuju znakove poreme}enog zdravlja i kada je meso porijeklom od navedenih vrsta `ivotinja, kao i proizvodi od mesa dobiveni njegovom obradom i preradom, namijenjeno potro{nji u vlastitom doma}instvu. Klanje kopitara, goveda, bivola i svinja bez obzira pokazuju li ili ne pokazuju znakove poreme}enog zdravlja, kada je meso porijeklom od navedenih vrsta `ivotinja namijenjeno potro{nji u vlastitom doma}instvu, podlije`e veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz ~lana 73. ovog zakona. Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz ~lana 72. ovog zakona ne podlije`e obrada mlijeka i proizvodnja proizvoda od mlijeka, jaja i meda kada su ti proizvodi namijenjeni ishrani ljudi putem potro{nje u vlastitom doma}instvu. Iznimno od odredbe stava 3. ovog ~lana proizvodi od mlijeka, jaja i meda, namijenjeni javnoj potro{nji i prodaji na tr`nicama, podlije`u veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli iz ~lana 72. stav 5. ovog zakona. ^lan 74. Klanje `ivotinja koje pokazuju ili se sumnja da pokazuju znakove poreme}aja zdravstvenog stanja, podlije`u veterinarsko- zdravstvenom pregledu iz ~lana 72. ovog zakona u slu~aju kada je njihovo meso namijenjeno potro{nji u vlastitom doma}instvu. U slu~aju klanja iz stava 1. ovog ~lana, te u slu~aju klanja iz nu`de dr`alac `ivotinje mora imati propisanu veterinarsku uputnicu za njihovu otpremu u klaonicu. Vlasnik i korisnik klaonice obavezan je primiti na klanje bolesnu `ivotinju ili na obradu iz nu`de zaklanu `ivotinju samo uz predo~enje uputnice iz stava 2. ovog ~lana. Na~in obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi iz ~l. 72., 73. i 74. ovog zakona, te na~in vo|enja slu`bene evidencije iz ~lana 72. stav 1. i obrasce uputnica iz stava 2. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 75. Klanje `ivotinja iz ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. ovog zakona, rasijecanje i obrada mesa, ribe, rakova, {koljki, pu`eva i `aba, prerada mesa, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi putem javne potro{nje, hla|enje, zamrzavanje, uskladi{tenje i promet navedenih proizvoda, dopu{teno je samo u objektima iz ~lana 19. stav 1. ovog zakona. Iznimno od odredbe stava 1. ovog ~lana, klanje `ivotinja dopu{teno je i izvan klaonice samo u slu~aju klanja iz nu`de koje nije mogu}e obaviti u klaonici. Klanje kopitara i papkara oboljelih od bolesti zbog kojih klanje nije zabranjeno, dopu{teno je samo u klaonici, bez obzira da li je njihovo meso namijenjeno javnoj potro{nji ili potro{nji u vlastitom doma}instvu. ^lan 76. @ivotinje, proizvodi `ivotinjskog porijekla, meso, te druge sirovine, aditivi i dodatni sastojci koji slu`e u proizvodnji proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjeni ishrani ljudi, koji su nakon propisanog veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole, utvr|eni zdravstveno ili higijenski neispravnim, moraju se na propisani na~in obilje`iti, zaplijeniti i ne{kodljivo ukloniti, odnosno podvr}i postupku utilizacije. ^lan 77. Dr`aoci `ivotinja, veterinarski zaposlenici, te proizvo|a~i proizvoda `ivotinjskog porijekla moraju se pridr`avati propisanih preventivnih mjera i odre|enih rokova karence prilikom upotrebe lijekova i drugih materija koje se mogu prenijeti na proizvode `ivotinjskog porijekla kako bi se sprije~ila pojava nedopu{tenih rezidua. Broj 46 - Strana 1578 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. Proizvodi `ivotinjskog porijekla namijenjeni ishrani ljudi, koji sadr`e ili sadr`e u koli~inama ve}im od dopu{tenih, rezidue i druge zaga|iva~e {kodljive po ljudsko zdravlje, ne smiju se stavljati u promet za javnu potro{nju. Maksimalno dopu{tene koli~ine rezidua i drugih zaga|iva~a u izlu~evinama i tjelesnim teku}inama `ivih `ivotinja, organima i tkivima zaklanih `ivotinja i mesu, te sistem uzimanja uzoraka, laboratorijske metode i ciljna tkiva za njihovo odre|ivanje propisuje federalni ministar. Radi za{tite javnog zdravlja mon i tor ing pro gram sistematskog pra}enja rezidua i drugih po ljudsko zdravlje {kodljivih zaga|iva~a, u proizvodima `ivotinjskog porijekla koji su namijenjeni ishrani ljudi, propisuje federalni ministar. IV - VETERINARSKA ZA[TITA DOBROBITI @IVOTINJA ^lan 78. Zabranjeno je zlostavljati i mu~iti `ivotinje tokom uzgoja, dr`anja, kori{tenja, radne upotrebe, ili posebnih oblika {kolovanja (dresure). @ivotinje se tokom prijevoza i prilikom klanja ne smiju izlagati mu~enju i patnji. Svaki dr`alac `ivotinja mora sa `ivotinjom humano postupati i `ivotinju za{tititi od patnji i bolova, te pravovremeno zatra`iti veterinarsku pomo}. Bolesnoj ili ozlije|enoj `ivotinji mora se, ~im je mogu}e prije, pru`iti odgovaraju}a veterinarska pomo} i potrebna njega, osim ako bolest ili ozljeda nije takva da `ivotinju treba odmah usmrtiti. Nastambe i objekti u kojima su smje{tene `ivotinje moraju biti primjerene pripadnoj vrsti i kategoriji `ivotinja, te opremljene tako da mogu zadovoljiti biolo{ke potrebe pripadne vrste i kategorije `ivotinja. @ivotinjama se mora osigurati potrebna i zdravstveno ispravna hrana i voda. Nau~no-istra`iva~ki pokusi na `ivotinjama mogu se obavljati samo u zdravstveno-medicinskim, veterinarskim, farmakolo{- kim i drugim nau~nim ustanovama, a `ivotinje se tokom pokusa ne smiju izlagati mu~enju i patnji. Standarde za za{titu `ivotinja i postupak sa `ivotinjama pri klanju ili ubijanju propisuje federalni ministar. V- ORGANIZACIJA I PROVO\ENJE VETERINARSKE DJELATNOSTI 1. Osnivanje i organizovanje veterinarskih organizacija, veterinarskih ustanova, veterinarske slu`be i samostalne veterinarske prakse ^lan 79. Veterinarsku djelatnost obavljaju veterinarske stanice, veterinarske klinike i veterinarske apoteke (u daljem tekstu: veterinarske organizacije), pod uvjetima i na na~in utvr|en ovim zakonom. Osnivanje, organizacija, na~in ra da i upravljanje veterinarskim organizacijama iz stava 1. ovog ~lana vr{i se u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 23/99) ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Pojedine poslove veterinarske djelatnosti obavljaju i Veterinarski institut Federacije (u daljem tekstu: Veterinarski institut Federacije) i Centar za reprodukciju u sto~arstvu Federacije, veterinarski zavodi kantona i centri za reprodukciju i vje{ta~ko osjemenjivanje kantona (u daljem tekstu: veterinarske ustanove), kao i Veterinarski fakultet. Odre|ene poslove veterinarske djelatnosti mo`e obavljati i veterinarska slu`ba organizovana kod pravnog lica koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje `ivotinja (u daljem tekstu: veterinarska slu`ba), kao i doktori veterinarske med i cine u vidu samostalne veterinarske prakse, pod uvjetima i na na~in propisan ovim zakonom. Na svakom epizootiolo{kom podru~ju mora se osigurati za{tita zdravlja `ivotinja, te provo|enje mjera veterinarskog javnog zdravstva. Ako na epizootiolo{kom podru~ju ili dijelu epizootiolo{kog podru~ja nije osigurana za{tita zdravlja `ivotinja ili provo|enje mjera veterinarskog javnog zdravstva, pravno lice za obavljanje veterinarske djelatnosti du`an je osnovati kanton, odnosno, prema njegovom ovla{}enju, op}ina. ^lan 80. Veterinarske organizacije mo`e osnovati kanton, op}ina, te doma}a i strana fizi~ka i pravna lica. Federacija je osniva~ Veterinarskog instituta Federacije i Centra za reprodukciju u sto~arstvu Federacije Kanton mo`e osnovati: vetrinarski zavod i centar za reprodukciju i vje{ta~ko osjemenjivanje. Dva ili vi{e kantona mogu osnovati zajedni~ki veterinarski zavod, odnosno centar za reprodukciju i vje{ta~ko osjemenjivanje. Veterinarsku slu`bu, kao unutra{nju organizacionu jedinicu, u skladu sa odredbama ovog zakona, mo`e osnovati pravno lice koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje `ivotinja. ^lan 81. Osniva~ veterinarskih ustanova u vlasni{tvu Federacije je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije). Osniva~ veterinarskih ustanova i veterinarskih organizacija u vlasni{tvu kantona je zakonodavno tijelo kantona. Osniva~ veterinarskih organizacija u vlasni{tvu op}ine je op}insko vije}e. ^lan 82. Veterinarska organizacija, samostalna veterinarska praksa i veterinarska slu`ba osniva se uz prethodno mi{ljenje Veterinarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. Veterinarska ustanova, odnosno veterinarska organizacija ne mo`e po~eti sa radom dok or gan nadle`an za poslove veterinarstva, utvr|en ovim zakonom, ne donese rje{enje o ispunjavanju propisanih uvjeta u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehni~ke opreme. Rje{enje iz stava 2. ovog ~lana za veterinarske ustanove u smislu ~lana 80. st. 2. i 4. ovog zakona donosi federalni ministar, a za veterinarske ustanove i veterinarske organizacije iz st. 3., 5., 6. i 7. istog ~lana kantonalni ministar. Uvjete u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehni~ke opreme za osnivanje veterinarskih organizacija i veterinarskih ustanova propisuje federalni ministar. 2. Upravljanje veterinarskim ustanovama ^lan 83. Veterinarskom ustanovom upravlja upravni odbor. Upravni odbor veterinarskih ustanova u vlasni{tvu Federacije ima pet ~lanova i ~ine ga predstavnici: 1. osniva~a - dva ~lana; 2. veterinarske ustanove - jedan ~lan; 3. veterinarske organizacije - jedan ~lan; 4. Federalnog ministarstva - jedan ~lan. Upravni odbor veterinarske ustanove u vlasni{tvu kantona ima tri ~lana i ~ine ga predstavnici: 1. osniva~a - jedan ~lan; 2. veterinarskih zaposlenika iz veterinarske organizacijejedan ~lan; 3. veterinarskih zaposlenika iz veterinarske ustanove - jedan ~lan. ^lanove upravnog odbora veterinarske ustanove iz stava 2. ovog ~lana imenuje i razrje{ava Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra. ^lanove upravnog odbora veterinarske ustanove iz stava 3. ovog ~lana imenuje i razrje{ava vlada nadle`nog kantona na prijedlog kantonalnog ministra. Na~in izbora, opoziva i mandata ~lanova upravnog odbora veterinarske ustanove ure|uje se pravilima veterinarskih ustanova. ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1579 ^lan 84. Direktora veterinarske ustanove, ~iji je osniva~ Federacija, imenuje i razrje{ava upravni odbor uz saglasnost Vlade Federacije. Direktora veterinarske ustanove, ~iji je osniva~ kanton, imenuje i razrje{ava upravni odbor uz saglasnost vlade kantona. Za direktora veterinarske ustanove iz st. 1. i 2. ovog ~lana mo`e se postaviti doktor veterinarske med i cine koji ima polo`en stru~ni ispit i najmanje pet godina radnog sta`a u struci. ^lan 85. Ako direktor veterinarske ustanove nije imenovan u skladu sa zakonom u roku od 60 dana od dana isteka konkursa, odluku o postavljenju vr{ioca du`nosti direktora donosi upravni odbor. Vr{ilac du`nosti direktora postavlja se najdu`e na pe riod od {est mjeseci. Vr{ilac du`nosti direktora ima sva prava i obaveze direktora. ^lan 86. Upravni odbor mo`e razrije{iti direktora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako: 1. direktor to li~no zahtijeva; 2. nastane neki od razloga koji prema posebnim propisima ili propisima kojima se ure|uje radni odnos dovede do prestanka radnog odnosa; 3. u svom radu kr{i propise i op}e akte veterinarske ustanove, ili ne izvr{ava odluke upravnog odbora, ili postupa suprotno njima; 4. u drugim slu~ajevima propisanim zakonom i statutom veterinarske ustanove. Isto lice mo`e biti ponovo imenovano za direktora veterinarske ustanove. ^lan 87. Veterinarskoj organizaciji privremeno se zabranjuje rad ako nadle`ni veterinarski inspektor utvrdi: 1. povrede zakonitosti u radu koje uti~u da uvjeti pru`anja veterinarske za{tite nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i aktima donesenim na osnovu zakona; 2. bitne povrede pravila kodeksa veterinarske etike; 3. bitne propuste u lije~enju i drugim mjerama veterinarske za{tite. Ukoliko veterinarska organizacija u propisanom roku ne otkloni utvr|ene nedostatke izri~e joj se mjera zabrane ra da. Veterinarskoj organizaciji zabranjuje se rad i kada su povrede iz stava 1. ovog ~lana dovele do ozbiljnijih posljedica po zdravlje i `ivot gra|ana, odnosno `ivotinja u kom slu~aju se ne mo`e veterinarskoj organizaciji ostaviti rok za otklanjanje tih nedostataka. ^lan 88. Veterinarska organizacija prestaje sa radom: 1. odlukom osniva~a; 2. ako ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti; 3. odlukom nadle`nog organa; 4. u drugim slu~ajevima predvi|enim zakonom. 3. Akti veterinarskih ustanova ^lan 89. Akti veterinarskih ustanova su pravila i drugi op}i akti. Pravila su osnovni op}i akt veterinarske ustanove kojim se ure|uje: 1. organizacija i djelatnost veterinarske ustanove; 2. na~in na koji direktor donosi odluke u vezi sa poslovanjem u veterinarskoj ustanovi; 3. druga pitanja vezana za organizaciju i na~in funkcionisanja veterinarske ustanove. Pravila veterinarske ustanove podlije`u obaveznoj saglasnosti osniva~a. ^lan 90. Na ostala pitanja u vezi sa organizacijom, na~inom ra da i funkcionisanjem veterinarskih ustanova primjenjuju se propisi koji se odnose na javne ustanove. 4. Djelatnost veterinarskih ustanova i veterinarskih organizacija a) Veterinarska stanica ^lan 91. Veterinarske stanice obavljaju, u okviru svoje djelatnosti ambulantno, u ku}nim posjetama i u privrednim objektima, ove poslove: 1. utvr|uju da li postoji sumnja u zaraznu bolest; 2. provode odgovaraju}e veterinarsko-zdravstvene mjere radi sprje~avanja {irenja zarazne bolesti koje je dr`alac `ivotinje du`an odmah izvr{iti; 3 u slu~aju sumnje u zaraznu bolest uzimaju se odgovaraju}i dijagnosti~ki materijali i dostavljaju se na pretragu u Veterinarski institut Federacije ili u veterinarski zavod kantona ili u druge laboratorije iz ~lana 39. ovog zakona; 4. provode propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnosti~ke i druge pretrage radi za{tite zdravlja `ivotinja i ljudi, te mjere za otkrivanje, sprje~avanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza; 5. provode preventivna cijepljenja, dijagnosti~ka ispitivanja i laboratorijske pretrage radi za{tite zdravlja `ivotinja; 6. obavljaju preglede oboljelih `ivotinja i sekciju le{ina, ispitivanja uzroka oboljenja ili uginu}a `ivotinja, osnovna laboratorijska ispitivanja, te promatranje `ivotinja; 7. otkrivaju i prijavljuju pojavu zarazne bolesti ili sumnju u pojavu zarazne bolesti; 8. lije~e oboljele `ivotinje, obavljaju hirur{ke, porodiljske i druge veterinarske zahvate na `ivotinjama; 9. lije~e neplodnost i provode umjetno osjemenjivanje `ivotinja i prenos oplo|enih jajnih stanica (embriotransfer); 10. provode mjere veterinarske za{tite okoline radi sprje~avanja {irenja i suzbijanja zaraznih bolesti `ivotinja (dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija i radiolo{ka dekontaminacija) i zoonoza; 11. vode propisanu evidenciju i dokumentaciju; 12. izdaju paso{e za `ivotinje i druge potvrde kada je to ovim zakonom odre|eno; 13. provode veterinarsko-sto~arsko podu~avanje u pogledu o~uvanja i unapre|enja zdravlja i reprodukcije `ivotinja; 14. organizuju i provode ozna~avanje `ivotinja u skladu sa ovim zakonom i vode propisanu evidenciju i registar ozna~enih `ivotinja; 15. vr{e uvoz i izvoz, promet na veliko i malo veterinarskih lijekova, vakcina, seruma i dijagnosti~kog materijala, veterinarske, medicinske opreme i instrumenata u skladu sa Zakonom o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 15/98) ( u daljem tekstu: Zakon o lijekovima), sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i radiolo{ku dekontaminaciju opreme i sredstava za unapre|enje sto~arstva, sto~ne hrane i dodataka sto~noj hrani, aditiva, `ivih `ivotinja i jajnih }elija, sredstava i opreme za ku}ne ljubimce, egzotiku i akvaristiku; 16. organizuju uzgoj i proizvodnju `ivotinja, mesa, mlijeka, jaja i drugih proizvoda `ivotinjskog porijekla; 17. obavljaju propisane veterinarsko-zdravstvene preglede `ivih `ivotinja, `ivotinja namijenjenih za klanje, pregled mesa i organa zaklanih `ivotinja, namirnica `ivotinjskog porijekla u unutra{njem prometu, proizvodnji i skladi{tenju; 18. obavljaju i sve druge poslove iz veterinarske djelatnosti odre|ene statutom u skladu s ovim zakonom. U samostalnoj veterinarskoj praksi mogu se obavljati poslovi iz stava 1. ovog ~lana, osim poslova utvr|enih u stavu 1. ta~. 4, 10., 12., 14., 15., 16. i 17. ovog ~lana. Veterinarska stanica iz stava 2. ovog ~lana mora osigurati obavljanje poslova iz svoje djelatnosti tokom cijelog dana i no}i i ispuniti posebne uvjete za rad koje propisuje federalni ministar. Broj 46 - Strana 1580 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. ^lan 92. Uvjete obavljanja poslova iz ~lana 91. ovog zakona propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje Veterinarske komore. Osniva~ veterinarske organizacije du`an je prije registracije kod nadle`nog suda pribaviti rje{enje kantonalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog ~lana. Na rje{enje iz stava 2. ovog ~lana mo`e se uputiti `alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. U rje{enju iz stava 2. ovog ~lana navode se poslovi iz ~lana 91. stav 1. ovog zakona za koje osniva~ ispunjava uvjete. b) Veterinarska klinika ^lan 93. Veterinarska klinika, u okviru svoje djelatnosti, obavlja stacionarno lije~enje i njegu bolesnih i ozlije|enih `ivotinja. Veterinarska klinika pored poslova iz ~lana 91. ovog zakona obavlja sljede}e poslove: 1. pregled oboljelih `ivotinja i ispituje uzrok oboljenja; 2. lije~enje oboljelih `ivotinja, te hirur{ke, porodiljske i druge veterinarske zahvate; 3. lije~enje neplodnosti; 4. umjetno osjemenjivanje `ivotinja i embriotransfer; 5. savjetovanje dr`alaca `ivotinja zbog o~uvanja zdravlja `ivotinja; 6. vo|enje propisanih evidencija i dokumentacija; 7. iz djelokruga svoga rada izdaje paso{e za `ivotinje; 8. druge poslove odre|ene statutom u skladu sa odredbama ovog zakona. c) Veterinarska apoteka ^lan 94. Veterinarska apoteka vr{i snabdijevanje veterinarskih organizacija i dr`alaca `ivotinja veterinarskim lijekovima, veterinarsko-medicinskim sredstvima, sredstvima za njegu i za{titu `ivotinja, veterinarskim i medicinskim instrumentima, opremom, hranom za `ivotinje i sredstvima za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Veterinarska apoteka osniva se u skladu sa Zakonom o lijekovima. 5.Veterinarske ustanove a) Veterinarski institut Federacije ^lan 95. Veterinarski institut Federacije obavlja sljede}e poslove: 1. superanalize i vr{i poslove referens laboratorije; 2. obavlja terensku i laboratorijsku dijagnostiku zaraznih, parazitskih i drugih bolesti `ivotinja; 3. prati, analizira i prou~ava stanje u pogledu pojava, kretanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih, parazitskih i drugih bolesti `ivotinja; 4. planira i predla`e preventivna cijepljenja, te dijagnosti~ke pretrage `ivotinja; 5. planira i predla`e mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi sprje~avanja {irenja i suzbijanja zaraznih bolesti `ivotinja; 6. istra`uje na~ine za{tite od zoonoza; 7. istra`uje, unapre|uje i primjenjuje metode otkrivanja, suzbijanja i preveniranja zaraznih, parazitskih i drugih bolesti kod `ivotinja; 8. istra`uje, unapre|uje, priprema i primjenjuje biolo{ka i farmaceutska sredstva za dijagnostiku, profilaksu i terapiju; 9. obavlja laboratorijske pretrage proizvoda `ivotinjskog porijekla radi utvr|ivanja njihove zdravstvene ili higijenske ispravnosti; 10. istra`uje, unapre|uje i primjenjuje metode otkrivanja, suzbijanja i prevencije zaraznih, parazitskih i drugih bolesti `ivotinja; 11. istra`uje, unapre|uje, priprema i primjenjuje nova imunobiolo{ka sredstva za za{titu zdravlja `ivotinja; 12. prati, analizira i ocjenjuje uticaj okoline na zdravstveno stanje `ivotinja; 13. istra`uje zoohigijenske uslove u objektima za uzgoj i sto~arsku proizvodnju; 14. obavlja laboratorijske pretrage proizvoda `ivotinjskog porijekla i vode; 15. obavlja laboratorijske pretrage na rezidue i druge biolo{ki aktivne materije u `ivotinjama, mesu i ostalim namirnicama `ivotinjskog porijekla; 16. obavlja kontrolu radioaktivnih materija na i u `ivotinjama, mesu i proizvodima `ivotinjskog porijekla, hrani i vodi za `ivotinje; 17. obavlja toksikolo{ke pretrage `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla, hrane i vode za `ivotinje; 18. obavlja ispitivanja i kontrolu kvaliteta lijekova za upotrebu u veterinarstvu, u proizvodnji i prometu; 19. istra`uje, unapre|uje i primjenjuje razvojne metode tehnologije i kontrole u vezi sa pregledom `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla, hrane za `ivotinje i lijekova za upotrebu u veterinarstvu; 20. istra`uje, unapre|uje i pru`a stru~nu pomo} u vezi sa inspekcijom `ivotinja, inspekcijom proizvoda `ivotinjskog porijekla i hrane za `ivotinje; 21. pru`a stru~nu pomo} veterinarskim organizacijama i dr`aocima `ivotinja, te proizvo|a~ima namirnica `ivotinjskog porijekla, hrane za `ivotinje i lijekova za upotrebu u veterinarstvu; 22. obavlja i druge poslove u skladu s ovim zakonom. b) Centar za reprodukciju u sto~arstvu Federacije ^lan 96. Centar za reprodukciju Federacije vr{i sljede}e poslove: 1. proizvodi uzgojno valjane `ivotinje; 2. proizvodi, priprema, skladi{ti i stavlja u promet sjeme za umjetno osjemenjivanje `ivotinja i oplo|ene jajne }elije; 3. obavlja prijenos oplo|enih jajnih }elija (embriotransfer); 4. obavlja poslove uvoza i izvoza sjemena za umjetno osjemenjivanje `ivotinja i oplo|enih jajnih }elija; 5. obavlja reprodukcijsko testiranje rasplodnjaka; 6. obavlja umjetno osjemenjivanje `ivotinja; 7. organizuje provo|enje umjetnog osjemenjivanja `ivotinja na odre|enom podru~ju ili provodi umjetno osjemenjivanje `ivotinja prema nalogu i posebnom ovla{tenju Federalnog ministarstva; 8. provodi umjetno osjemenjivanje `ivotinja na odre|enom podru~ju putem posebno organizovane slu`be za reprodukciju; 9. pru`a stru~nu pomo} u provo|enju umjetnog osjemenjivanja i suzbijanja neplodnosti `ivotinja; 10. obavlja poslove kontrole i za{tite zdravlja vlastitih `ivotinja i njihove reprodukcijske sposobnosti; 11. obavlja poslove kontrole, laboratorijske dijagnostike i analize sjemena za umjetno osjemenjivanje i oplo|enih jajnih }elija; 12. provodi stru~no obrazovanje doktora veterinarske med i - cine i veterinarskih zaposlenika, te uzgajiva~a `ivotinja za umjetno osjemenjivanje i reprodukciju `ivotinja; 13. provodi informati~ku obradu i analizu podataka iz podru~ja reprodukcije `ivotinja; 14. prati, prou~ava i nau~no istra`uje pitanja u vezi sa razmno`avanjem i genetikom kod `ivotinja; 15. obavlja i druge poslove utvr|ene statutom u vezi sa unapre|enjem veterinarstva i sto~arstva. Uvjete i na~in vr{enja poslova iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. c) Veterinarski zavodi kantona ^lan 97. Veterinarski zavodi kantona obavljaju sljede}e poslove: 1. prate, analiziraju i prou~avaju stanje u pogledu pojave, kretanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih, parazitskih i drugih bolesti kod `ivotinja i zoonoza; ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1581 2. obavljaju terensku i laboratorijsku dijagnostiku zaraznih, parazitskih i drugih bolesti kod `ivotinja i zoonoza; 3. prate i analiziraju preventivna i za{titna cijepljenja i dijagnosti~ka ispitivanja `ivotinja; 4. planiraju i organizuju mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi sprje~avanja {irenja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti kod `ivotinja; 5. obavljaju laboratorijske pretrage proizvoda `ivotinjskog porijekla i vode radi utvr|ivanja zdravstvene ili higijenske ispravnosti i kvaliteta; 6. prate, analiziraju i ocjenjuju uticaj okoline na zdravstveno stanje `ivotinja; 7. obavljaju laboratorijske pretrage rezidua i drugih biolo{ki aktivnih materija u `ivotinjama, proizvodima `ivotinjskog porijekla, hrani za `ivotinje i vodi; 8. obavljaju ispitivanja radioaktivnih materija na i u `ivotinjama, u proizvodima `ivotinjskog porijekla i u hrani za `ivotinje i vodi; 9. obavljaju toksikolo{ka ispitivanja `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla i hrane za `ivotinje; 10. pru`aju stru~nu pomo} veterinarskim organizacijama i proizvo|a~ima proizvoda `ivotinjskog porijekla i hrane za `ivotinje; 11. obavljaju i druge poslove u skladu sa ovim zakonom. d) Centri za reprodukciju i umjetno osjemenjavanje kantona ^lan 98. Centri za reprodukciju i umjetno osjemenjavanje kantona obavljaju sljede}e poslove: 1. proizvode uzgojno valjane `ivotinje; 2. proizvode, pripremaju, uskladi{tavaju i stavljaju u promet sjeme za umjetno osjemenjivanje `ivotinja i oplo|ene jajne }elije; 3. obavljaju prenos oplo|enih jajnih }elija (embriotransfer); 4. obavljaju poslove uvoza i izvoza sjemena za umjetno osjemenjivanje `ivotinja i oplo|enih jajnih }elija; 5. obavljaju reprodukcijsko testiranje rasplodnjaka; 6. obavljaju umjetno osjemenjivanje `ivotinja; 7. organizuju provo|enje umjetnog osjemenjivanja `ivotinja na odre|enom podru~ju ili provode umjetno osjemenjivanje `ivotinja prema nalogu i posebnom ovla{tenju Federalnog ministarstva; 8. provode umjetno osjemenjivanje `ivotinja na odre|enom podru~ju putem posebno organizovane slu`be za reprodukciju; 9. pru`aju stru~nu pomo} u provo|enju umjetnog osjemenjivanja i suzbijanja neplodnosti `ivotinja; 10. obavljaju poslove kontrole i za{tite zdravlja vlastitih `ivotinja i njihove reprodukcijske sposobnosti; 11. obavljaju poslove kontrole, laboratorijske dijagnostike i analize sjemena za umjetno osjemenjivanje i oplo|enih jajnih }elija; 12. provode stru~no obrazovanje doktora veterinarske med i - cine i veterinarskih zaposlenika, te uzgajiva~a `ivotinja za umjetno osjemenjivanje i reprodukciju `ivotinja; 13. provode informati~ku obradu i analizu podataka iz podru~ja reprodukcije `ivotinja; 14. prate, prou~avaju i nau~no istra`uje pitanja u vezi sa razmno`avanjem i genetikom kod `ivotinja; 15. obavljaju i druge poslove utvr|ene statutom u vezi sa unapre|enjem veterinarstva i sto~arstva. Uslove i na~in vr{enja poslova iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. e) Veterinarski fakultet ^lan 99. Veterinarski fakultet u skladu sa pravilima fakulteta, a u cilju nau~no-obrazovnog ra da, obavlja sljede}e poslove : 1. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku bolesti kod `ivotinja; 2 klini~ko lije~enje `ivotinja; 3. patoanatomske i patohistolo{ke sekcije i pretrage le{ina i `ivotinjskih organa; 4. hemijske, histolo{ke, biolo{ke, histohemijske, citolo{ke, mikrobiolo{ke, neurolo{ke, parazitolo{ke, radijacijske, ra - dio-hemijske i druge analize organa `ivotinja, krvi, krvnog seruma, izlu~evina `ivotinja, hrane za `ivotinje, proizvoda `ivotinjskog porijekla, drugih biolo{kih supstrata, tla, vode i zraka, te daje o tome stru~na mi{ljenja; 5. istra`ivanja i proizvodnju farmaceutskih i biolo{kih sredstava za lije~enje `ivotinja i suzbijanje bolesti kod `ivotinja; 6. ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti i kvaliteta proizvoda `ivotinjskog porijekla i o tome daje stru~ne ocjene i mi{ljenja; 7. vje{ta~enja i izradu ekspertiza iz podru~ja veterinarstva i sto~arske proizvodnje za potrebe zainteresiranih pravnih i fizi~kih lica; 8. poslove iz ~lana 95. stav 1. ta~. 1., 8., 11., 18., 19. i 21. ovog zakona. 6. Samostalna veterinarska praksa ^lan 100. Samostalnu veterinarsku praksu mogu obavljati fizi~ka lica, pod uvjetima i na na~in propisan ovim zakonom. Podaci o samostalnoj veterinarskoj praksi upisuju se u registar koji vodi kantonalno ministarstvo. Obrazac i na~in vo|enja registra iz stava 2. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 101. Samostalnu veterinarsku praksu mo`e samostalno obavljati doktor veterinarske med i cine pod sljede}im uslovima: 1. da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; 2. da ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci; 3. da ima polo`en stru~ni ispit za doktore veterinarske med i - cine u skladu sa odredbama ovog zakona; 4. da ima potpunu poslovnu sposobnost; 5. da mu pravosna`nom sudskom presudom ili odlukom drugog nadle`nog organa nije izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane obavljanja poslova veterinarske djelatnosti dok ta mjera traje ; 6. da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost ; 7. da ima odobrenje za samostalan rad (licencu) Veterinarske komore; 8. da raspola`e odgovaraju}im prostorom i veterinarskotehni~ kom opremom. Doktor veterinarske med i cine mo`e imati samo jednu samostalnu veterinarsku praksu. ^lan 102. Zahtjev za obavljanje samostalne veterinarske prakse podnosi se kantonalnom ministarstvu, koje donosi rje{enje za rad, nakon {to utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim zakonom i Pravilima Veterinarske komore. Doktori veterinarske med i cine koji vr{e samostalnu veterinarsku praksu, u njenom nazivu isti~u ime i prezime, adresu, oznake djelatnosti i radno vrijeme. U rje{enju iz stava 1. ovog ~lana upisuju se poslovi iz ~lana 91. stav 2. ovog zakona koje mo`e obavljati podnosilac zahtjeva. ^lan 103. Doktori veterinarske med i cine poslove samostalne veterinarske prakse obavljaju li~no. Doktori veterinarske med i cine samostalnu veterinarsku praksu mogu obavljati u timu, sa jednim ili vi{e veterinarskih zaposlenika srednje stru~ne spreme. Uslove za obavljanje samostalne veterinarske prakse u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehni~ke opreme propisuje federalni ministar. ^lan 104. Doktor veterinarske med i cine u obavljanju samostalne veterinarske prakse du`an je: 1. na zahtjev dr`aoca `ivotinje pru`iti zdravstvenu pomo} ili drugu veterinarsku uslugu u okviru registrovane djelatnosti; Broj 46 - Strana 1582 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. 2. sudjelovati, na poziv nadle`nog organa uprave, u radu na sprje~avanju, suzbijanju i iskorjenjivanju zaraznih bolesti; 3. voditi propisanu dokumentaciju i evidenciju; 4. davati podatke o svom radu na zahtjev nadle`nog organa uprave. ^lan 105. Doktori veterinarske med i cine koji obavljaju samostalnu veterinarsku praksu mogu privremeno obustaviti rad zbog bolesti, vojne obaveze ili drugog opravdanog razloga. O toj ~injenici du`ni su obavijestiti nadle`no kantonalno ministarstvo, ako su odsutni vi{e od sedam radnih dana. Kantonalno ministarstvo utvrdit }e postoje li razlozi za privremenu obustavu ra da i o tome donijeti rje{enje. ^lan 106. Obavljanje samostalne veterinarske prakse prestaje: 1. odjavom; 2. po sili zakona; 3. rje{enjem kantonalnog ministarstva. Rje{enje o prestanku obavljanja samostalne veterinarske prakse donosi kantonalno ministarstvo u skladu sa zakonom. Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana mo`e se ulo`iti `alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. ^lan 107. Obavljanje samostalne veterinarske prakse po sili zakona prestaje ako lice koje ima odobrenje za rad: 1. umre; 2. ako nadle`ni or gan utvrdi gubitak radne sposobnosti nastale usljed invalidnosti; 3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelimi~no; 4. izgubi dr`avljanstvo Bosne i Hercegovine; 5. zasnuje radni odnos, odnosno po~ne obavljati drugu samostalnu djelatnost; 6. bude pravosna`nom sudskom presudom osu|en na kaznu zatvora du`e od tri mjeseca ili mu je izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja samostalne veterinarske prakse. Rje{enje o prestanku obavljanja samostalne veterinarske prakse po sili zakona donosi kantonalno ministarstvo. Protiv rje{enja iz stava 2. ovog zakona mo`e se ulo`iti `alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. ^lan 108. Kantonalno ministarstvo donosi rje{enje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne veterinarske prakse, ako se utvr|eni nedostaci u obavljanju poslova, ne otklone u roku utvr|enom rje{enjem kantonalnog veterinarskog inspektora.. Kantonalno ministarstvo mo`e donijeti rje{enje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne veterinarske prakse ako: 1. ne ispunjava uvjete u smislu ~lana 101. stav 1. ta~ka 7. ovog zakona; 2. ne postupi u skladu sa ~l. 104. i 105. ovog zakona; 3. ima vi{e od jedne samostalne veterinarske prakse; 4. reklamira svoj rad protivno pravilima pona{anja koje propi{e Veterinarska komora; 5. po prijedlogu Veterinarske komore. 7. Veterinarska slu`ba ^lan 109. Veterinarska slu`ba obavlja veterinarsku djelatnost u objektima i na `ivotinjama kod pravnog lica koje obavlja djelatnost uzgoja `ivotinja i sto~arske proizvodnje. Veterinarska slu`ba obavlja poslove iz ~lana 12. i ~lana 91. stav 1. ta~. 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 11. ovog zakona samo u vlastitoj proizvodnji. Rje{enje o ispunjavanju uslova za obavljanje poslova iz stava 2. ovog ~lana donosi kantonalno ministarstvo. 8. Izvje{tavanje o obavljanju poslova veterinarske djelatnosti ^lan 110. Veterinarske organizacije, samostalna veterinarska praksa i veterinarska slu`ba du`ne su nadle`nom kantonalnom ministarstvu podnositi izvje{taje o obavljanju veterinarske djelatnosti. Veterinarski fakultet, Veterinarski institut Federacije, Centar za reprodukciju u sto~arstvu Federacije i kantonalna ministarstva du`ni su Federalnom ministarstvu podnositi izvje{taje o obavljanju poslova za potrebe veterinarstva utvr|enih ovim zakonom. Sadr`aj, oblik i na~in podno{enja izvje{taja iz st. 1. i 2. ovog ~lana, te rokove njihovog dostavljanja propisuje federalni ministar. 9. Veterinarski zaposlenici ^lan 111. Neposredne poslove veterinarstva iz ~lana 3. stav 1. ovog zakona obavljaju veterinarski zaposlenici: doktori veterinarske med i cine, veterinarski tehni~ari i veterinarski bolni~ari, a odre|ene specijalizovane poslove u veterinarskoj dijagnostici i analitici i stru~njaci iz ostalih struka. Postavljanje dijagnoze, propisivanje lijeka, lije~enje, hirur{ke, porodiljske i druge zahvate na `ivotinjama, veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrolu, te druge poslove veterinarskog javnog zdravstva mogu obavljati samo doktori veterinarske med i cine. Poslove tehni~ke prirode, umjetno osjemenjivanje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te higijeni~arske i druge poslove veterinarstva koji nisu sadr`ani u odredbi stava 2. ovog ~lana, obavljaju veterinarski tehni~ari, prema nalogu doktora veterinarske med i cine i prema pravilima struke. Veterinarski bolni~ari obavljaju pomo}ne poslove u veterinarstvu, prema uputstvima i pod nadzorom doktora veterinarske med i cine. ^lan 112. Doktori veterinarske med i cine i veterinarski tehni~ari obavezni su nakon zavr{enog {kolovanja obaviti pripravni~ki sta`. Pripravni~ki sta` je organizovani oblik stru~nog osposobljavanja veterinarskih zaposlenika za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom. Pripravni~ki sta` za doktora veterinarske med i cine traje jednu godinu, a za veterinarske zaposlenike srednje stru~ne spreme {est mjeseci. Pripravni~ki sta` obavlja se u veterinarskim organizacijama i veterinarskim ustanovama. ^lan 113. Nakon obavljenog pripravni~kog sta`a doktori veterinarske med i cine i veterinarski tehni~ari pola`u stru~ni ispit pred ispitnom komisijom Federalnog ministarstva. Stru~ni ispit se pola`e prema programu koji se sastoji od op}eg i posebnog dijela ispita. Veterinarski zaposlenici, nakon polo`enog stru~nog ispita, sti~u odobrenje za samostalan rad i obavezno se upisuju kod Veterinarske komore u registar veterinarskih zaposlenika. Sastav ispitne komisije, pro gram i na~in polaganja stru~nog ispita, te visinu tro{kova, kao i obrazac uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu propisuje federalni ministar. 10. Veterinarska komora ^lan 114. Radi o~uvanja i za{tite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stru~nih i li~nih potreba, osiguravanja uvjeta za organizovan nastup veterinarskih zaposlenika prema organima vlasti, udru`enjima, veterinarskim ustanovama, proizvo|a~ima i dobavlja~ima veterinarske opreme, kao i za{tite zdravlja `ivotinja i ljudi, veterinarski zaposlenici obavezno su udru`uju u Veterinarsku komoru kao strukovno udru`enje. ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1583 Veterinarska komora ima sta tus pravnog lica i upisuje se u registar nadle`nog suda. Veterinarska komora ima statut kojim se ure|uje organizacija, djelokrug ra da, upravljanje i finansiranje Veterinarske komore, ~lanstvo u Veterinarskoj komori, prava, obaveze i odgovornosti ~lanova Veterinarske komore i ure|uju druga pitanja bitna za rad Veterinarske komore. Na statut Veterinarske komore saglasnost daje federalni ministar. ^lan 115. Veterinarska komora obavlja sljede}e poslove: 1. utvr|uje kodeks veterinarske etike i poduzima odgovaraju}e mjere u slu~aju njihovog kr{enja; 2. vodi registar svojih ~lanova; 3. daje mi{ljenje kantonalnom ministarstvu o opravdanosti izdavanja; produ`enja ili oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova samostalne veterinarske prakse, te po~etka i prestanka rada veterinarskih organizacija; 4. daje mi{ljenje za rad veterinarskih zaposlenika izvan punog radnog vremena u veterinarskim organizacijama kod veterinarskih zaposlenika koji obavljaju samostalnu veterinarsku praksu u vlastitom prostoru i na vlastitoj veterinarsko-tehni~koj opremi; 5. utvr|uje minimalne i maksimalne cijene veterinarskih usluga uz pribavljeno mi{ljenje federalnog ministra; 6. zastupa interese svojih ~lanova kod organa vlasti i drugih pravnih lica; 7. pru`a za{titu dr`aocima `ivotinja u ostvarivanju prava, s obzirom na kvalitet, sadr`aj i vrstu veterinarske usluge; 8. prema slu`benoj du`nosti izdaje, produ`ava i oduzima odobrenje za samostalan rad svojih ~lanova (licenca); 9. sudjeluje pri utvr|ivanju standarda i normativa veterinarskih usluga; 10. daje stru~na mi{ljenja kod pripreme propisa od uticaja na razvoj veterinarske djelatnosti; 11. organizuje u saradnji sa Veterinarskim fakultetom dodatno usavr{avanje veterinarskih zaposlenika; 12. brine o stru~nom osposobljavanju i usavr{avanju veterinarskih zaposlenika i zastupa njihove interese; 13. organizuje nau~ne i stru~ne skupove; 14. propisuje na~in ogla{avanja i na~in isticanja naziva veterinarskih organizacija i samostalne veterinarske prakse; 15. daje mi{ljenje i prijedloge u postupku dono{enja akata kojima se ure|uju pitanja, uslovi i na~in obavljanja veterinarske djelatnosti, 16. obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama svog statuta. Poslovi iz stava 1. ta~. 8. i 14. ovog ~lana obavljaju se kao javna ovla{}enja, a akti koje o tim pitanjima izdaje Veterinarska komora su javne isprave. Odobrenje iz stava 1. ta~ka 8. ovog ~lana izdaje se na pe riod od pet godina. Odobrenjem za samostalan rad veterinarski zaposlenik sti~e pravo da samostalno obavlja poslove u svojoj struci. Odobrenje za samostalan rad (licenca) iz stava 3. ovog ~lana mo`e se produ`avati i oduzimati. Postupak, uslove i na~in davanja, produ`avanja i oduzimanja licence propisuje Veterinarska komora. ^lan 116. Veterinarska komora donosi statut. Statutom Veterinarske komore obavezno se utvr|uje: 1. osnivanje, djelokrug i organizacija rada; 2. organi Veterinarske komore, njihova nadle`nost, na~in izbora i rada; 3. sadr`aj, rokovi i na~in stru~nog usavr{avanja ~lanova Veterinarske komore; 4. postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za rad; 5. na~in ostvarivanja javnih ovla{}enja iz nadle`nosti Veterinarske komore; 6. na~in obavljanja ostalih poslova iz nadle`nosti Veterinarske komore. ^lan 117. Protiv upravnih akata Veterinarske komore, koji se odnose na javna ovla{}enja iz ~lana 115. stav 1. ta~. 8. i 14. ovog zakona, mo`e se izjaviti `alba federalnom ministru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. VI - NAKNADE I TRO[KOVI a) Naknade ^lan 118. Za obavljeni obavezni veterinarsko-zdravstveni pregled i izdavanje paso{a pla}aju se naknade koje utvr|uju sljede}i organi: 1. visinu naknade za obavljeni veterinarsko-zdravstveni pregled po{iljke u prometu preko teritorije Federacije odre|uje Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra i prihod je bud`eta Federacije; 2. visinu naknade za ostale veterinarsko-zdravstvene preglede utvr|uje federalni ministar, uz prethodno mi{ljenje Veterinarske komore. Na~in prikupljanja i pla}anja naknada iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. Prihodi ostvareni prema osnovu naknada iz stava 1. ta~ke 2. ovog ~lana pripadaju veterinarskim organizacijama koje su izvr{ile veterinarsko-zdravstveni pregled. ^lan 119. Kantonalno ministarstvo utvr|uje visinu naknade za: 1. upisivanje pasa u posebni registar; 2. ne{kodljivo uklanjanje le{ina, nejestivih nusproizvoda `ivotinjskog porijekla i konfiskata; 3. ne{kodljivo uklanjanje pasa i ma~aka lutalica. Sredstva ostvarena od naknade iz ta~ke 1. stav 1. ovog ~lana prihod su veterinarske organizacije, a sredstva ostvarena od naknada za poslove iz stav 1. ta~. 2. i 3. ovog ~lana prihod su pravnog lica koje obavlja te poslove. b) Tro{kovi ^lan 120. Dr`alac `ivotinja u~estvuje u podmirenju tro{kova preventivnih cijepljenja, dijagnosti~kih i drugih ispitivanja, kao i svih drugih tro{kova u vezi sa provo|enjem mjera koje su propisane ili nare|ene u skladu sa ovim zakonom, osim ako je naredbom iz ~lana 12. stav 2. ovog zakona druga~ije odre|eno. ^lan 121. Dr`alac `ivotinje snosi tro{kove utilizacije ili ne{kodljivog uklanjanja le{ina, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije dvori{ta, obora i staja ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. ^lan 122. Visinu u~e{}a dr`aoca `ivotinje iz ~l. 120. i 121. ovog zakona odre|uje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje Veterinarske komore. ^lan 123. U bud`etu Federacije osiguravaju se sredstva za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti iz ~lana 8. st. 2. i 3. ovog zakona i to za: 1. isplatu naknada za ubijene ili zaklane `ivotinje i uni{tene predmete tokom provo|enja nare|enih mjera ; 2. preventivna cijepljenja i dijagnosti~ka ispitivanja ; 3. blokiranje ugro`enog podru~ja ; 4. dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te nabavku opreme i drugog potrebnog materijala za njihovo provo|enje ; 5. tro{kove ekipa doktora veterinarske med i cine i drugih veterinarskih zaposlenika ; 6. utilizaciju i ne{kodljivo uklanjanje le{ina ubijenih ili uginulih `ivotinja ; Broj 46 - Strana 1584 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. 7. osiguranje zaliha rezervi cjepiva i isplata naknada iz ~lana 46. stav 1. ovog zakona. ^lan 124. U bud`etu kantona osiguravaju se sredstva za: 1. isplatu naknada za ubijene ili zaklane `ivotinje i uni{tene predmete tokom provo|enja nare|enih mjera; 2. podmirenje tro{kova za prevenciju, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti kod `ivotinja koje su od posebnog interesa za kanton; 3. podmirenje dijela tro{kova za vje{ta~ko osjemenjivanje krava, ozna~avanje `ivotinja i drugih zootehni~kih i zoohigijenskih mjera; 4. podmirenje dijela tro{kova provo|enja mas ti tis-testa. VII - NADZOR NAD PROVO\ENJEM OVOG ZAKONA 1. Zajedni~ke odredbe ^lan 125. Federalno ministarstvo vr{i upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u veterinarskim organizacijama i veterinarskim ustanovama u pitanjima koja su ovim zakonom stavljena u nadle`nost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova odre|enih ovim zakonom koji predstavljaju vr{enje javnih ovla{}enja. Federalno ministarstvo vr{i i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvr{avanja federalne politike i provo|enja mjera za otkrivanje, sprje~avanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti kod `ivotinja, utvr|enih ovim zakonom i od interesa za Federaciju. Kantonalno ministarstvo vr{i: upravni nadzor nad provo|enjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u veterinarskim organizacijama, veterinarskim ustanovama, samostalnoj veterinarskoj praksi i stru~nim slu`bama koje su ovim zakonom stavljene u nadle`nost kantona, kao i upravni nadzor nad veterinarskim organizacijama u obavljanju poslova odre|enih ovim zakonom koji predstavljaju vr{enje javnih ovla{}enja. ^lan 126. Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, obavljaju federalni veterinarski inspektori, federalni grani~ni veterinarski inspektori i kantonalni veterinarski inspektori. Kantoni mogu odre|ene poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadle`nosti povjeriti op}ini. U aktu o povjeravanju inspekcijskog nadzora utvr|uju se poslovi veterinarske djelatnosti u kojima }e op}ina vr{iti inspekcijski nadzor. ^lan 127. Inspekcijski nadzor nad izvr{avanjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vr{i se: nad radom veterinarskih organizacija, veterinarskih ustanova, samostalne veterinarske prakse i veterinarskih slu`bi u pogledu obavljanja veterinarsko-zdravstvenih poslova nad objektima, opremom, sredstvima, te uslovima za dr`anje, uzgoj i proizvodnju `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla; nad provo|enjem nare|enih mjera za sprje~avanje, otkrivanje i suzbijanje zaraznih bolesti `ivotinja; nad sredstvima za prijevoz i uvjetima prijevoza, te objektima, uvjetima i opremom za promet `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla; nad objektima, opremom, uvjetima i na~inom ra da veterinarskih organizacija u obavljanju zdravstvene za{tite `ivotinja; nad dobivanjem, proizvodnjom, skladi{tenjem sjemena za vje{ta~ko osjemenjivanje i oplo|enih jajnih }elija; nad uvjetima skladi{tenja i upotrebe veterinarskih lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava; nad zdravstvenom ispravno{}u hrane i vode za `ivotinje, kao i nad svim objektima, sredstvima, predmetima i opremom koji mogu biti prenosnici zaraznih bolesti kod `ivotinja ili na drugi na~in mogu ugroziti njihovo zdravlje i zdravlje ljudi u prometu preko teritorije Federacije. Veterinarske organizacije, veterinarske ustanove, samostalna veterinarska praksa i veterinarske slu`be du`ne su veterinarskom inspektoru omogu}iti obavljanje inspekcijskog nadzora i dati mu potrebne informacije i podatke od zna~aja za obavljanje tog nadzora. ^lan 128. Za federalnog veterinarskog inspektora i federalnog grani~nog veterinarskog inspektora mo`e se postaviti lice koje, pored op}ih uvjeta propisanih Zakonom, ispunjava i sljede}e uvjete: 1. ima visoku stru~nu spremu veterinarske struke; 2. ima polo`en stru~ni ispit za doktore veterinarske med i cine; 3. ima najmanje pet godina radnog sta`a u struci nakon polo`enog stru~nog ispita. Za kantonalnog, odnosno op}inskog veterinarskog inspektora mo`e se postaviti lice koje, pored op}ih uvjeta, ispunjava i posebne uvjete iz ta~. 1. i 2. stav 1. ovog ~lana, te ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita. ^lan 129. Protiv rje{enja federalnog veterinarskog inspektora i federalnog grani~nog inspektora mo`e se ulo`iti `alba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. Rje{enje o `albi iz stava 1. ovog ~lana je kona~no i protiv njega nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. @alba na rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 130. Protiv rje{enja kantonalnog i op}inskog veterinarskog inspektora mo`e se ulo`iti `alba federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. @alba na rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 131. Kad je za izvr{avanje poslova inspekcijskog nadzora potrebno uzeti uzorke i izvr{iti analizu, veterinarski }e inspektor, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, uzeti uzorke (u daljem tekstu: slu`beni uzorak) i davati ih na laboratorijske pretrage u laboratorije utvr|ene ovim zakonom. Veterinarski inspektor du`an je u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana obavijestiti stranku da za slu~aj njenog zahtjeva za superanalizom, istodobno s uzimanjem uzoraka za analizu, mora uzeti i uzorak za superanalizu. Prema rezultatu analize, veterinarski inspektor je du`an bez odga|anja obavijestiti stranku kod koje su uzorci uzeti. Stranka nezadovoljna rezultatima analize mo`e u roku od osam dana od dana prijema obavijestiti veterinarskog inspektora o rezultatu analize zahtijevati da se izvr{i superanaliza. Tro{kove analize i superanalize, nastale u postupku obavljanja veterinarsko - zdravstvenog nadzora, snosi stranka. Tro{kove laboratorijske pretrage slu`benih uzoraka uzetih u okviru provo|enja Mon i toring programa, snosi pravno ili fizi~ko lice kod kojeg su uzorci uzeti, neovisno od rezultata pretrage. ^lan 132. Analize inspekcijskih slu`benih uzoraka vr{i Veterinarski institut Federacije ili laboratorij koji ispunjava uvjete, a superanalize Veterinarski fakultet. Laboratorijske pretrage uzoraka hrane za `ivotinje, sirovina i aditiva radi utvr|ivanja higijenske i zdravstvene ispravnosti, pored Veterinarskog instituta Federacije i laboratorija utvr|enih u stavu 1. ovog ~lana, mogu obavljati i drugi laboratoriji koji u pogledu prostorija, opreme i stru~nih zaposlenika udovoljavaju propisanim uvjetima. Uvjete kojima moraju udovoljavati laboratorije iz st. 1. i 2. ovog ~lana propisuje federalni ministar. Rje{enje o udovoljavanju propisanim uvjetima za laboratorije iz st. 1. i 2. ovog ~lana donosi federalni ministar na prijedlog stru~ne komisije koju on osniva. ^lan 133. Federalni veterinarski inspektor ima slu`benu legitimaciju kojom dokazuje slu`beno svojstvo, identitet i ovla{tenja, a ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1585 federalni grani~ni veterinarski inspektor ima i znak federalnog grani~nog veterinarskog inspektora. Federalni grani~ni veterinarski inspektor obavezan je tokom slu`be nositi slu`benu odje}u. Oblik i sadr`aj obrasca slu`bene legitimacije, izgled, sadr`aj oznaka, boju i kroj slu`bene odje}e i obu}e, te na~in izdavanja i vo|enja evidencije, prema izdatim slu`benim legitimacijama i znakovima za federalne grani~ne veterinarske inspektore, propisuje federalni ministar. 2. Federalni veterinarski inspektor ^lan 134. Federalni veterinarski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: 1. na~inom i propisanim uvjetima rada veterinarskih organizacija i veterinarskih ustanova; 2. veterinarsko - zdravstvenim uvjetima pri izgradnji i rekonstrukciji sto~nih i peradarskih farmi, valionica, sto~nih sajmi{ta, tr`nica i otkupnih mjesta; 3. provo|enjem mjera za sprje~avanje, suzbijanje, iskorjenjivanje zaraznih, parazitskih i drugih bolesti kod `ivotinja; 4. provo|enjem mjera za za{titu od zoonoza; 5. provo|enjem mjera za za{titu zdravlja `ivotinja; 6. uzgojem, dr`anjem i prometom `ivotinja; 7. proizvodnjom, skladi{tenjem i prometom proizvoda `ivotinjskog porijekla; 8. proizvodnjom, skladi{tenjem i prometom sto~ne hrane; 9. proizvodnjom, skladi{tenjem i prometom veterinarskih lijekova i otrova; 10. objektima za klanje `ivotinja, obradu, preradu i uskladi{tenje proizvoda `ivotinjskog porijekla, objekata za preradu i promet ko`a, sto~nih farmi, objekata za utilizaciju i ne{kodljivo uklanjanje, sto~nih sajmi{ta, tr`nica, otkupnih stanica i valionica u pogledu udovoljavanja propisanim uvjetima; 11. objektima, ure|ajima i opremom objekata za obavljanje veterinarske djelatnosti, proizvodnjom sjemena za vje{ta~ko osjemenjivanje i oplo|enim jajnim }elijama, proizvodnjom jaja za nasad, mrjestili{tima, sto~nim sajmi{tima i tr`nicama u pogledu udovoljavanja veterinarsko-zdravstvenim uvjetima; 12. ostacima {tetnih materija (reziduama) u `ivotinjama i proizvodima `ivotinjskog porijekla koji su namijenjeni za ishranu ljudi; 13. provo|enje mjera za{tite okoline od negativnih utjecaja vezanih za za{titu zdravlja `ivotinja, uzgoj `ivotinja i obradu, preradu, i promet proizvoda `ivotinjskog porijekla; 14. ne{kodljivim uklanjanjem i iskori{tavanjem `ivotinjskih le{ina, nejestivih nusproizvoda klanja i konfiskata; 15. radom dijagnosti~kih i analiti~kih laboratorija i veterinarskoj za{titi okoline; 16. proizvodnjom i skladi{tenjem sjemena za vje{ta~ko osjemenjivanje `ivotinja i oplo|enih jajnih }elija i provo|enjem vje{ta~kog osjemenjivanja `ivotinja. ^lan 135. U provo|enju inspekcijskog nadzora iz ~lana 134. ovog zakona federalni veterinarski inspektor ima pravo i obavezu: 1. privremeno zabraniti promet `ivotinja, te promet i upotrebu proizvoda `ivotinjskog porijekla i predmete kojima se mogu prenijeti uzro~nici zaraznih bolesti u slu~aju sumnje u zaraznu bolest; 2. privremeno zabraniti ili ograni~iti promet i upotrebu proizvoda `ivotinjskog porijekla ako se posumnja u njihovu higijensku ispravnost; 3. narediti otklanjanje nedostataka u objektima koji u pogledu izgradnje, tehni~kih ure|aja, tehnolo{ke opreme, na~ina ra da, higijene i veterinarske za{tite okoline ne udovoljavaju posebnim uvjetima; 4. zabraniti upotrebu objekata iz ta~ke 3. ovog ~lana ako se u odre|enom roku ne otklone utvr|eni nedostaci; 5. zabraniti promet veterinarskih lijekova i otrova ako se promet obavlja protivno odredbama posebnih zakona; 6. zabraniti promet i upotrebu hrane za `ivotinje i dodataka hrani za `ivotinje za koje se utvrdi da su {kodljivi po zdravlje `ivotinja ili zdravlje ljudi ; 7. narediti ne{kodljivu utilizaciju ili ne{kodljivo uklanjanje le{ina, nejestivih proizvoda klanja i konfiskata; 8. zabraniti obavljanje ra da veterinarskih organizacija ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima u pogledu prostora, stru~nih zaposlenika i opreme; 9. uzimati uzorke proizvoda `ivotinjskog porijekla, sjemena za vje{ta~ko osjemenjivanje, lijekove i druge predmete radi ispitivanja njihove higijenske ispravnosti i kvaliteta; 10. poduzimati i druge radnje za koje je ovla{ten posebnim propisima i prema ukazanim potrebama. 3. Federalni grani~ni veterinarski inspektor ^lan 136. Federalni grani~ni veterinarski inspektor vr{i: veterinarsko - zdravstveni pregled i kontrolu nad uvozom, izvozom i provozom po{iljki `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla, hrane za `ivotinje, te sirovina i aditiva {to slu`e za proizvodnju hrane za `ivotinje, lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava koji se upotrebljavaju u veterinarstvu, sjemena za vje{ta~ko osjemenjivanje oplo|enih jajnih }elija i predmeta kojima se mogu prenositi uzro~nici zaraznih bolesti `ivotinja u prometu preko teritorije Federacije. ^lan 137. Federalni grani~ni veterinarski inspektor u provo|enju inspekcijskog nadzora ima pravo i obavezu: 1. obaviti veterinarsku kontrolu po{iljki iz ~l. 62., 65., 66., 67. i 70. ovog zakona i prate}ih dokumenata; 2. pregledati prate}e dokumente i utvrditi njihovu valjanost, provjeriti uskla|enost podataka o porijeklu i identitetu s oznakama `ivotinja, odnosno proizvoda, te jamstva koja zahtijevaju propisi Federacije; 3. obaviti pregled po{iljke koja se uvozi, izvozi, provozi ili se privremeno skladi{ti u pogledu provjere uvjeta prijevoza, pakiranja proizvoda, te zdravstveno stanje `ivotinja, odnosno zdravstvene ispravnosti proizvoda; 4. pregledati poslovne knjige i dokumentaciju pravnih i fizi~kih lica u vezi sa provo|enjem odredaba ~l. od 62. do 70. ovog zakona; 5. voditi evidenciju izvoznih, uvoznih i provoznih po{iljki pri prijelazu teritorije Federacije; 6. nadzirati skladi{ta na grani~nim prijelazima, te carinska i druga skladi{ta namijenjena privremenom skladi{tenju neocarinjene robe iz uvoza ili robe u provozu; 7. nadzirati provo|enje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u objektima iz ta~ke 6. ovog ~lana; 8. obavje{tavati Federalno ministarstvo o saznanjima u pogledu pojave i kretanja zaraznih bolesti `ivotinja u susjednim i drugim zemljama; 9. obavljati veterinarsku kontrolu izvoznih, uvoznih i provoznih po{iljki koje se pretovaraju ili privremeno skladi{te na grani~nom prijelazu ; 10. obavljati i druge poslove prema ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu njega i prema ukazanim potrebama. Na~in obavljanja veterinarske kontrole na grani~nom prijelazu, carinskom i u drugim skladi{tima namijenjenim privremenom skladi{tenju robe iz uvoza i provoza, evidenciju o uvozu, izvozu i provozu, na~inu uzimanja dijagnosti~kog materijala za laboratorijska ispitivanja i druga prava i obaveze federalnog grani~nog veterinarskog inspektora propisuje federalni ministar. ^lan 138. U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora federalni grani~ni veterinarski inspektor ima pravo i obaveze: 1. zabraniti uvoz, izvoz i provoz po{iljki iz ~l. od 62. do 70. ovog zakona: - ako uvoz i provoz nije odobren rje{enjem iz ~lana 67. stav 1. ovog zakona, Broj 46 - Strana 1586 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. - ako po{iljka ili prijevozno sredstvo ne udovoljava propisanim uvjetima, - ako pregledom utvrdi da je po{iljka zara`ena, sumnjiva na zarazu ili da potje~e iz ugro`enog podru~ja; - ako utvrdi da roba koja je predmet po{iljke iz uvoza nije proizvedena u izvoznom objektu ili objektu kojeg je odobrio federalni ministar; - ako utvrdi da po{iljka nema propisan paso{ ili veterinarski certifikat, te da isti nisu pravilno ispunjeni podacima; - ako utvrdi da po{iljka mo`e ugroziti zdravlje ljudi i `ivotinja, te da je neposredno ugro`ena dobrobit `ivotinja; - ako utvrdi da su proizvodi `ivotinjskog porijekla i hrana za `ivotinje higijenski neispravni; - ako `ivotinje i proizvodi nisu obilje`eni na propisan na~in, te se ne mo`e utvrditi identitet i uskla|enost izme|u dokumentacije i `ivotinja, odnosno proizvoda `ivotinjskog porijekla ili druge robe u po{iljci ; - ako utvrdi da proizvodi `ivotinjskog porijekla namijenjeni ljudskoj ishrani i ishrani `ivotinja sadr`e radioaktivne materije i rezidue u koli~inama iznad dopu{tenih; 2. privremeno zabraniti uvoz, izvoz i provoz po{iljki iz ~l. od 62. do 70. ovog zakona, ako treba otkloniti nedostatke na po{iljci ili dokumentu koji je prati ; 3. narediti privremeno uskladi{tenje po{iljki iz ~l. od 62. do 70. ovog zakona u registrovanom skladi{tu, ako je zbog utvr|ene sumnje tokom pregleda potrebno laboratorijski provjeriti zdravstveno stanje, odnosno zdravstvenu ispravnost po{iljki; 4. u dogovoru s uvoznikom, prevoznikom, odnosno korisnikom po{iljki: - vratiti po{iljku u odre|enom vremenskom razdoblju; - uputiti po{iljku u zemlju gdje to dopu{ta nadle`na veterinarska slu`ba i veterinarsko - zdravstveni uvjeti; - dopustiti da se proizvodi upotrijebe u druge svrhe, osim za ishranu ljudi; - uni{titi po{iljku; 5. oduzeti i ne{kodljivo uni{titi po{iljke iz ~l. 62., 65., 66., 67. i 70. ovog zakona od lica koja nedopu{teno prelaze teritoriju Federacije; 6. narediti dezinfekciju prijevoznih sredstava, te objekata i opreme na grani~nom prijelazu; 7. zabraniti kori{tenje objekata na grani~nom prijelazu ako nisu u skladu sa propisanim uvjetima; 8. zabraniti upotrebu prijevoznih sredstava za prijevoz po{iljki iz ~l. 62., 65., 66., 67. i 70. ovog zakona ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima; 9. narediti da se otklone nepravilnosti u prometu po{iljki na grani~nom prijelazu ; 10. zabraniti kori{tenje hrane, vode i stelje namijenjene ishrani, napajanju i prostirci za `ivotinje iz po{iljke ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima; 11. privremeno oduzeti po{iljku u vezi sa ka`njivom radnjom i prekr{ajem; 12. narediti poduzimanje i drugih mjera u skladu sa ovim zakonom i obavezama prema me|unarodnim ugovorima o za{titi `ivotinja. Radnje iz ta~ke 5. stav 1. ovog ~lana provodi veterinarski inspektor u kantonu na ~ijem su podru~ju otkrivene po{iljke koje su na nedozvoljen na~in pre{le na teritoriju Federacije. Na~in obavljanja radnji iz ta~. 4., 5. i 11. stav 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. 4. Kantonalni veterinarski inspektor ^lan 139. Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor u sljede}im pitanjima: 1. nadzire rad veterinarskih organizacija, samostalne veterinarske prakse i veterinarske slu`be u obavljanju veterinarske djelatnosti; 2. nadzire provo|enje mjera iz ~l. 11. i 12. ovog zakona; 3. nadzire uzgoj i proizvodnju `ivotinja; nadzire `ivotinje u prometu; klanje `ivotinja i proizvode `ivotinjskog porijekla; objekte za klanje `ivotinja, proizvodnju, obradu, preradu, uskladi{tenje i promet proizvoda `ivotinjskog porijekla, promet sirovih ko`a; proizvodnju i promet hrane za `ivotinje, otpadne `ivotinjske materije, vodu za napajanje `ivotinja i proizvodnju proizvoda `ivotinjskog porijekla; uzima uzorke dijagnosti~kog materijala za laboratorijske pretrage i nare|uje mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih i drugih bolesti `ivotinja, odnosno sprje~avanje one~i{}enja proizvoda `ivotinjskog porijekla i hrane za `ivotinje, te nadzire provo|enje mjera za za{titu ljudi od zoonoza i zdravstveno neispravnih proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih za ishranu ljudi; 4. obavlja nadzor nad `ivotinjama na sajmovima, tr`nicama, berzama, dogonima, otkupnim mjestima, izlo`bama i javnim smotrama, te mjestima za utovar, pretovar i istovar `ivotinja; 5. obavlja nadzor nad apotekama, prometom lijekova, otrova i sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju; 6. obavlja nadzor nad radom objekata za utilizaciju i ne{kodljivo uni{tavanje le{ina i otpadne `ivotinjske materije, provo|enjem mjera veterinarske za{tite okoline, kao i nadzor nad ~i{}enjem i dezinfekcijom objekata i prijevoznih sredstava za `ivotinje i prozvode `ivotinjskog porijekla; 7. obavlja nadzor nad po{iljkama u prometu na doma}em tr`i{tu kod utovara, pretovara i istovara, odnosno nadzor kod istovara i pretovara po{iljki iz uvoza; 8. obavlja veterinarsko-zdravstveni pregled, kontrolu i nadzor nad izvoznim klaonicama, mljekarama i drugim izvoznim objektima i objektima za obradu, preradu i skladi{tenje mesa, mlijeka i drugih proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih za ishranu ljudi; 9. obavlja nadzor nad izdavanjem paso{a, kao i nadzor nad izdavanjem druge pisane dokumentacije, te nadzor nad obavljanjem veterinarsko-zdravstvenih pregleda i kontrole i izdavanjem propisane dokumentacije i naplate naknada za te preglede; 10. pregleda poslovne knjige koje se odnose na: provo|enje propisa o obavljanju veterinarske djelatnosti, higijenskoj ispravnosti proizvoda `ivotinjskog porijekla, propisa o stavljanju lijekova u promet na malo i propisa o mjerama za unapre|ivanje sto~arstva i podsticajnih mjera; 11. provodi veterinarsko zdravstvenu kontrolu dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima su otpremane po{iljke `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla ili otpadne `ivotinjske materije; 12. izdaje uvjerenja o udovoljavanju propisanim uvjetima objekata namijenjenih provo|enju karantinskih mjera za po{iljke `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla iz uvoza, obavlja nadzor nad provo|enjem propisanih mjera u karantinu za uvezene `ivotinje, te donosi rje{enje o zatvaranju ili produ`enju karantina, odnosno daljem postupku sa `ivotinjama ili proizvodima `ivotinjskog porijekla; 13. provodi i druge propisane mjere kada je ugro`eno zdravlje `ivotinja, zdravstvena ispravnost proizvoda `ivotinjskog porijekla i hrana za `ivotinje; 14. obavlja nadzor nad vr{enjem poslova veterinarskozdravstvenog pregleda koji se obavlja na `ivotinjama i namirnicama na teritoriji kantona; 15. obavlja i druge poslove za koje je ovla{}en ovim zakonom i drugim propisima. ^lan 140. Kantonalni veterinarski inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ima pravo i obavezu zabraniti upotrebu nastambi za `ivotinje i drugih objekata, zgrada, prostorija, opreme i ure|aja za koje nisu utvr|eni veterinarsko - zdravstveni uvjeti, odnosno zabraniti rad ako se zapo~ne s radom ili obavlja djelatnost prije nego {to se, u skladu s odredbama ovog zakona, utvrdilo da udovoljavaju propisanim uvjetima. ^lan 141. Op}inski veterinarski inspektor obavlja inspekcijski nadzor u pitanjima koja su aktom iz ~lana 126. stav 3. ovog zakona povjerene op}ini. ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1587 VIII - KAZNENE ODREDBE ^lan 142. Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 70.000 KM kaznit }e se za privredni prijestup pravno lice ako: 1. ne izvr{i jednu ili vi{e preventivnih mjera da bi se sprije~ila pojava ili utvrdilo postojanje zarazne bolesti (~lan 11.); 2. ne poduzme neku od propisanih mjera na osnovu ~lana 12. stav 1. ovog zakona; 3. ne provede mjere iz ~lana 40. stav 1. ovog zakona koje mu odredi nadle`ni veterinarski inspektor; 4. objekti u kojima se prera|uju i skladi{te proizvodi `ivotinjskog porijekla rade suprotno odredbi ~lana 40. stav 4. ovog zakona; 5. stavi u promet proizvode `ivotinjskog porijekla koji su namijenjeni ishrani ljudi, a sadr`e, u koli~inama ve}im od dopu{tenih, zaga|iva~e biolo{kog ili hemijskog porijekla {kodljive po ljudsko zdravlje (~lan 77. stav 2.). Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ^lan 143. Nov~anom kaznom u iznosu od 8.000 do 40.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. na zahtjev dr`aoca `ivotinje ne pru`i odgovaraju}u veterinarsku uslugu i pomo} (~lan 5. stav 1.); 2. obavlja poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije bez prethodnog ovla{}enja (~lan 13. stav 4.); 3. ne nabavi, ne uskladi{ti i ne kontroli{e imunogenost vakcina (~lan 14. stav 1.); 4. koristi objekat iz ~lana 18. stav 1. ovog zakona koji ne udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim i zoohigijenskim uvjetima; 5. koristi objekte iz ~lana 19. stav 1. koji ne udovoljavaju propisanim veterinarsko- zdravstvenim uvjetima; 6. koristi izvoznu klaonicu i objekte iz ~lana 19. stav 1. koji ne udovoljavaju veterinarsko-zdravstvenim uvjetima dr`ave uvoznice, a klaonice za klanje `ivotinja iz uvoza i posebnim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (~lan 19. stav 2.); 7. gradi i rekonstrui{e objekte iz ~lana 19. st. 1. i 2. ovog zakona bez prethodno pribavljene dozvole iz ~lana 21. stav 1. ovog zakona; 8. koristi ili upotrebljava objekte protivno ~lanu 21. stav 1. ovog zakona; 9. proizvodi, stavlja u promet i upotrebljava hranu za `ivotinje, `ivotinjske proizvode namijenjene ishrani `ivotinja i sirovine koje slu`e za njihovu proizvodnju, protivno ~lanu 24. stav 2. ovog zakona; 10. koristi objekte za proizvodnju hrane za `ivotinje i sirovina, mje{aonice i objekte za skladi{tenje, a da ne udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i nema izdato rje{enje o udovoljavanju propisanim veterinarskozdravstvenim uvjetima (~lan 25. st. 1. i 3.); 11. mu{ka rasplodna grla za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i za prirodni pripust, ili rasplodnjaci i plotkinje za proizvodnju oplo|enih jajnih }elija i embrija nisu slobodni od zaraznih i drugih bolesti (~lan 26. stav 2.); 12. koristi objekat za dobijanje, razrje|ivanje i pripremu `ivotinjskog sjemena za umjetno osjemenjivanje, oplo|enih jajnih }elija koji ne udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i nema izdato rje{enje da udovoljava veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (~lan 27. st. 1. i 3.); 13. stavi u promet gove|u, ov~iju i koziju ko`u i ko`u kopitara prije pretrage na bedrenicu - askolizacija (~lan 30. stav 2.); 14. ne prijavi pojavu zarazne bolesti ili pojavu znakova po kojima se mo`e posumnjati da je `ivotinja oboljela ili uginula od zarazne bolesti, te ne izolira oboljelu `ivotinju ili le{inu do veterinarskog pregleda ili dok se ne isklju~i sumnja u pojavu zarazne bolesti (~lan 36.); 15. ako ne prijavi sumnju u zaraznu bolest veterinarskoj inspekciji (~lan 36. stav 1.); 16. izda paso{ bez dokaza o izvr{enim nare|enim mjerama, te dijagnosti~kim i drugim pretragama (~lan 52. stav 3.); 17. utovari, pretovari i istovari po{iljku `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla i otpadnu animalnu materiju koja se otprema prijevoznim sredstvom, te ako kopitare i papkare otprema pje{ice izvan epizootiolo{kog podru~ja bez obaveznog veterinarsko-zdravstvenog pregleda (~lan 54. stav 1.); 18. obavi utovar, istovar ili pretovar po{iljke iz ~lana 54. stav 1. ovog zakona, suprotno ~lanu 55. stav 1. ovog zakona; 19. obavi promet i istovar po{iljke, suprotno ~lanu 54. stav 2. i ~lanu 55. stav 2. ovog zakona; 20. uvozi, izvozi i provozi po{iljke `ivotinja, proizvode `ivotinjskog porijekla i druge robe koje u svom sastavu sadr`e `ivotinjske proizvode, sjeme za umjetno osjemenjivanje, oplo|ene jajne }elije, hranu za `ivotinje, sirovine i aditive {to slu`e za proizvodnju hrane za `ivotinje, po{iljke lijekova i drugih predmeta kojima se mo`e prenositi zarazna bolest ili ugroziti zdravlje ljudi i `ivotinja izvan odre|enih grani~nih prijelaza (~lan 62. stav 1.); 21 po{iljke `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla i druge robe koje u svom sastavu sadr`e `ivotinjske proizvode, sjeme za umjetno osjemenjivanje, oplo|ene jajne }elije, te jaja za nasad, koje se uvoze ili izvoze, pri utovaru, istovaru i pretovaru, nisu podvrgnute obaveznom veterinarskozdravstvenom pregledu i kontroli (~lan 65. st. 1. i 2.); 22. `ivotinje, meso, proizvode `ivotinjskog porijekla i objekte, ne podvrgne veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli (~lan 72. st. 1., 3., 4., 5. i 7.); 23. kopitare, te goveda, bivole i svinje ne podvrgne veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli iz ~lana 72. ovog zakona (~lan 73. stav 2.); 24. kolje `ivotinje, iz ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. ovog zakona, ~ije je meso namijenjeno javnoj potro{nji ili za izvoz, ako obra|uje ili prera|uje meso, ribu, mlijeko ili jaja, ili druge proizvode `ivotinjskog porijekla namijenjene javnoj potro{nji ili izvozu, ili ako skladi{ti proizvode `ivotinjskog porijekla u objektu koji ne udovoljava propisanim uvjetima (~lan 75. stav 1.); 25. `ivotinje, proizvode `ivotinjskog porijekla, meso, te druge sirovine, aditive i dodatne sastojke koji slu`e u proizvodnji proizvoda `ivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi koji su ocijenjeni zdravstveno ili higijenski neispravnim, ne obilje`i, ne zaplijeni i ne{kodljivo ne ukloni (~lan 76.); 26. otpo~ne s radom bez rje{enja kojim je utvr|eno da udovoljava propisanim uslovima za po~etak ra da (~lan 82. stav 2.). 27. za obavljeni veterinarsko-zdravstveni pregled ne pla}a naknadu (~lan 118. stav 1.) 28. obavlja laboratorijske pretrage uzoraka hrane za `ivotinje, sirovina i aditiva, a da ne udovoljava propisanim uvjetima (~lan 132. stav 3.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Nov~anom kaznom od 6.000 do 20.000 KM kaznit }e se za prekr{aj iz stava 1. ta~. 1., 15. i 26. ovog ~lana lice koja obavlja samostalnu veterinarsku praksu. ^lan 144. Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. kao veterinarska organizacija ne obavi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (~lan 13. stav 4.); 2 ne ozna~i `ivotinju (~lan 16. st. 2. i 4.); 3. ne vodi evidenciju i ne dostavlja propisane izvje{taje (~lan 16. stav 4.); 4. dr`i i postupa sa psima, divljim `ivotinjama i zvijerima na na~in suprotan ~lanu 17. stav 7. ovog zakona; 5. stavlja u promet so koja nije jodirana ( ~lan 24. stav 3.); 6. sajmovi, tr`nice, aukcije i druga mjesta za trgovinu `ivotinjama, te objekti i mjesta za izlo`be i sportska natjecanja i javne smotre nisu pod nadzorom i kontrolom Broj 46 - Strana 1588 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. veterinarske inspekcije i ako ne udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (~lan 28. stav 1.); 7. na sajmovima, tr`nicama, izlo`bama, dogonima i drugim otkupnim mjestima, te na javnim smotrama izla`e `ivotinje koje nisu zdrave (~lan 28. stav 2.); 8. nema prethodne saglasnosti i dozvole kantonalnog ministarstva za odr`avanje izlo`bi, sportskih natjecanja i drugih priredbi sa `ivotinjama, te za prodaju `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla izvan poslovnih prostorija (~lan 29.); 9. sirovu ko`u kopitara i papkara, zaklanih bez veterinarsko -zdravstvenog pregleda, ili sirovu ko`u uginulih kopitara i papkara za koje nije utvr|en uzrok uginu}a ne skladi{ti u posebnim prostorijama (~lan 30. stav 1. ); 10. ne ozna~i ko`u i krzna i ne vodi evidenciju o porijeklu otkupljenih sirovih ko`a (~lan 30. stav 3.); 11. za otkup, smje{taj ili uskladi{tenje sirovih ko`a koristi objekat ili prostorije koje ne ispunjavaju propisane uvjete (~lan 30. stav 5.); 12. le{ine, klaoni~ke otpatke, konfiskate i valioni~ke otpatke ne u~ini ne{kodljivima u objektima za utilizaciju (~lan 32. stav 1.); 13. objekti i mjesta za sakupljanje i ne{kodljivo uni{tavanje ili utilizaciju, te prijevozna sredstva ne udovoljavaju propisanim uvjetima (~lan 32. stav 7.); 14. ne osigura preuzimanje i prijevoz le{ina, klaoni~kih otpadaka, konfiskata i valioni~kih otpadaka radi ne{kodljivog uklanjanja (~lan 34. stav 1.) 15. se ne odazovu pozivu za sudjelovanje u radu ekipa u slu~ajevima iz ~lana 42. ovog zakona (~lan 44. stav 2.); 16. izda paso{ suprotno ~lanu 51. stav 5. ili nema paso{a (~lan 51. st. 1. i 2.); 17. ne vodi propisanu evidenciju (~lan 52. stav 2.); 18. ne vodi propisanu evidenciju (~lan 53. stav 4.); 19. prijevozno sredstvo kojim su otpremljene po{iljke iz ~lana 54. ovog zakona nije nakon istovara, a u slu~ajevima {to ih odredi nadle`ni veterinarski inspektor i prije utovara, o~i{}eno i dezinficirano pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom (~lan 58. stav 1.); 20. kopitari i papkari nisu pojedina~no i trajno ozna~eni slu`benim oznakama, a kontejneri, palete, paketi i stokinete s proizvodima, ili spremnici sa `ivom ribom i ambala`a s utovarenim `abama, rakovima, pijavicama i meku{cima, slu`beno numerisanom naljepnicom i kontrolnim brojem objekta (~lan 63. stav 1.); 21. po{iljke uvozi i provozi suprotno ~lanu 67. st. 1. i 6. ovog zakona; 22. uvezene `ivotinje ne dr`i u karantinu radi dijagnosti~kih ispitivanja (~lan 68. stav 1.); 23. se `ivotinje uvezene radi klanja ne zakolju u roku od tri dana nakon prijelaza dr`avne granice i ako se ne kolju u klaonicama koje udovoljavaju propisanim uvjetima (~lan 68. stav 4.); 24. ne snosi tro{kove iz ~lana 69. stav 3. ovog zakona; 25. ne prijavi klanje `ivotinja nadle`noj veterinarskoj inspekciji najkasnije 24 sata prije klanja (~lan 72. stav 2.); 26. mlije~ne proizvode, jaja i med, namijenjene javnoj potro{nji na tr`nicama, ne podvrgne veterinarskozdravstvenom pregledu i kontroli (~lan 73. stav 4.); 27. `ivotinju kolje suprotno ~lanu 74. stav 1. ovog zakona; 28. posjednik klaonice ne primi na klanje bolesnu `ivotinju ili na obradu iz nu`de zaklanu `ivotinju uz predo~enje uputnice (~lan 74. stav 3.); 29. se dr`aoci `ivotinja, veterinarski zaposlenici i proizvo|a~i proizvoda `ivotinjskog porijekla ne pridr`avaju preventivnih mjera kod upotrebe materija koje ostavljaju rezidue (~lan 77. stav 1.) ; 30. ~ini bilo koju radnju suprotno ~lanu 78. ovog zakona; 31. ne vodi propisanu evidenciju i dokumentaciju (~lan 91. stav 1. ta~ka 8.); 32 ne plati naknadu za izdani paso{ (~lan 118. stav 1. ta~ka 2.); 33. ne postupi po rje{enju veterinarskog inspektora; 34. onemogu}ava veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu ne pru`i potrebna obavje{tenja i podatke (~lan 127. stav 2.); 35. odbije snositi tro{kove analize ili superanalize iz ~lana 131. stav 5. ovog zakona; 36. u propisanom roku ne uskladi svoje poslovanje s odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega (~lan 148.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 do 4.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ^lan 145. Nov~anom kaznom u iznosu od 300 do 1.500 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice ako: 1. ne prijavi nabavku, otu|enje ili nestanak psa, odnosno ne osigura za{titna sredstva (~lan 17. st. 5. i 7.); 2. psa ne podvrgne propisanim ili nare|enim mjerama ili ako pas ne nosi propisani znak (~lan 17. stav 2.); 3. u~ini bilo koju radnju suprotnu ~lanu 78. ovog zakona ; 4. ne plati naknadu za izdati paso{ (~lan 118 . stav 1. ta~ka 2.); 5. ne snosi tro{kove iz ~l. 120. i 121. ovog zakona. ^lan 146. Za privredne prijestupe iz ~lana 142., odnosno prekr{aje iz ~l. 143. i 144. ovog zakona pravnom licu pored nov~ane kazne izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni u izvr{enju privrednog prijestupa, odnosno prekr{aja ili su pribavljeni, odnosno nastali izvr{enjem privrednog prijestupa i prekr{aja. Za privredne prijestupe iz ~lana 142. ovog zakona, po~injene drugi put, uz nov~anu kaznu izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do tri godine, a za privredni prijestup po~injen tre}i put uz nov~anu kaznu izre}i }e se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od {est godina. ^lan 147. Za u~injeni prekr{aj pravnoj osobi i imaocu radnje mo`e se na licu mjesta naplatiti nov~ana kazna u iznosu od 500 KM i to : 1. ako organizuje izlo`be, sportska natjecanja i druge priredbe sa `ivotinjama (putuju}i zoolo{ki vrtovi, cirkusi i sl.), te obavlja trgovinu `ivotinjama i proizvodima `ivotinjskog porijekla izvan objekata, prostorija i mjesta utvr|enih ovim zakonom, bez prethodne veterinarskozdravstvene saglasnosti kantonalnog ministarstva (~lan 29.); 2. ako prijevozno sredstvo kojim su otpremljene po{iljke iz ~lana 54. ovog zakona nije nakon istovara, a u slu~ajevima {to ih odredi nadle`ni veterinarski inspektor i prije utovara, nije o~i{}eno i dezinficirano pod veterinarsko- zdravstvenim nadzorom (~lan 58. stav 1.); 3. ako onemogu}ava veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu ne pru`i potrebna obavje{tenja i podatke (~lan 127. stav 2.); Za u~injeni prekr{aj fizi~kom licu mo`e se na licu mjesta naplatiti nov~ana kazna u iznosu od 100 KM i to : 1. ako ne posjeduje prilikom dr`anja pasa, divljih `ivotinja i zvijeri za{titna sredstva (brnjica i sl.) (~lan 17. stav 7.) 2. ako organizuje izlo`be, sportska natjecanja i druge priredbe sa `ivotinjama (putuju}i zoolo{ki vrtovi, cirkusi i sl.), te obavlja trgovinu `ivotinjama i proizvodima `ivotinjskog porijekla izvan objekata, prostorija i mjesta utvr|enih ovim zakonom, bez prethodne veterinarskozdravstvene saglasnosti kantonalnog ministarstva (~lan 29.); 3. ako prijevozno sredstvo kojim su otpremljene po{iljke iz ~lana 54. ovog zakona nije nakon istovara, a u slu~ajevima {to ih odredi nadle`ni veterinarski inspektor i prije utovara, nije o~i{}eno i dezinfekovano pod veterinarskozdravstvenim nadzorom (~lan 58. stav 1.); 4. ako onemogu}ava veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu ne pru`i potrebna obavje{tenja i podatke (~lan 127. stav 2.). ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Strana 1589 IX - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 148. Postoje}e veterinarske stanice, veterinarske slu`be i veterinarske specijalisti~ke organizacije du`ne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 149. Namjena postoje}ih veterinarskih objekata ne mo`e se mijenjati u roku od deset godina od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 150. Institut za veterinarstvo Federacije i Centar za reprodukciju u sto~arstvu Federacije organizovat }e svoj rad u skladu sa odredbama ovog zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Poslove Instituta za veterinarstvo Federacije i Centra za reprodukciju u sto~arstvu Federacije, predvi|ene ovim zakonom, do njihovog osnivanja obavljat }e Veterinarski fakultet u Sarajevu. ^lan 151. Veterinarska komora iz ~lana 114. ovog zakona osnovat }e se u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 152. Podzakonski propisi u skladu sa odredbama ovog zakona donijet }e se u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. ^lan 153. Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena svih propisa iz oblasti veterinarstva koji su se do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana do dono{enja podzakonskih propisa iz ~lana 152. ovog zakona, na teritoriji Federacije primjenjivat }e se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 154. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Niko Lozan~i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r. 369 Na temelju ~lanka 134. Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/97), a po zahtjevu premijera Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar financija - federalni ministar finansija, donosi NAPUTAK O POSTUPANJU SA TRAJNO ODUZETIM VISOKOTARIFNIM PROIZVODIMA 1. Ovim naputkom propisuje se na~in postupanja sa trajno oduzetim proizvodima: duhanskim prera|evinama, alkoholnim pi}ima, pivom, osvje`avaju}im bezalkoholnim pi}ima i kavom (u daljnjem tekstu: visokotarifni proizvodi). 2. Prekr{ajni postupak koji vode organi za prekr{aje (komisije za prekr{aje ili sudovi za prekr{aje) po prijavama svih organa uklju~enih u "akciju suzbijanja crnog tr`i{ta" ima prioritet u rje{avanju, i iste }e se odmah uzeti u postupak. 3. Duhanske prera|evine, alkoholna pi}a i pivo, koji su trajno oduzeti na temelju kona~nih i pravomo}nih rje{enja u prekr{ajnom postupku donesenih u "akcijama suzbijanja crnog tr`i{ta", sukladno ~lanku 38. Zakona o prekr{ajima kojima se povre|uju federalni propisi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 29/00) bit }e uni{teni. 4. Mjesto i vrijeme uni{tavanja trajno oduzetih visokotarifnih proizvoda bit }e utvr|eno uz suglasnost s nadle`nim tijelima, a o akciji uni{tavanja bit }e obavije{tena sredstva javnog informiranja. 5. Osvje`avaju}a bezalkoholna pi}a i kava predat }e se ustanovama za socijalnu skrb sa teritorija kantona na kojem su proizvodi trajno oduzeti, a prema prijedlogu kantonalnog tijela za socijalnu skrb. Broj 05-15-4434/00 24. listopada 2000. godine Sarajevo Ministar dr. Dragan ^ovi}, v.r. Na osnovu ~lana 134. Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/97), a po zahtjevu premijera Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar finansija - federalni ministar financija, donosi UPUTSTVO O POSTUPANJU SA TRAJNO ODUZETIM VISOKOTARIFNIM PROIZVODIMA 1. Ovim uputstvom propisuje se na~in postupanja sa trajno oduzetim proizvodima: duhanskim prera|evinama, alkoholnim pi}ima, pivom, osvje`avaju}im bezalkoholnim pi}ima i kahvom (u daljem tekstu: visokotarifni proizvodi). 2. Prekr{ajni postupak koji vode organi za prekr{aje (komisije za prekr{aje ili sudovi za prekr{aje) po prijavama svih organa uklju~enih u "akciju suzbijanja crnog tr`i{ta" ima prioritet u rje{avanju, i iste }e se odmah uzeti u postupak. 3. Duhanske prera|evine, alkoholna pi}a i pivo, koji su trajno oduzeti na osnovu kona~nih i pravosna`nih rje{enja u prekr{ajnom postupku donesenih u "akcijama suzbijanja crnog tr`i{ta", u skladu sa ~lanom 38. Zakona o prekr{ajima kojima se povre|uju federalni propisi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 29/00) bit }e uni{teni. 4. Mjesto i vrijeme uni{tavanja trajno oduzetih visokotarifnih proizvoda bit }e utvr|eno uz saglasnost sa nadle`nim organima, a o akciji uni{tavanja bit }e obavije{tena sredstva javnog informiranja. 5. Osvje`avaju}a bezalkoholna pi}a i kahva predat }e se ustanovama za socijalnu za{titu sa teritorije kantona na kojem su proizvodi trajno oduzeti, a prema prijedlogu kantonalnog organa za socijalnu za{titu. Broj 05-15-4434/00 24. oktobra 2000. godine Sarajevo Ministar dr. Dragan ^ovi}, s.r. 370 Temeljem ~lanka 11. st. 2. i 3. Zakona o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 23/98), federalni ministar prometa i komunikacija, donosi PRAVILNIK O LICENCI ZA OBAVLJANJE JAVNOG PRIJEVOZA U UNUTARNJEM CESTOVNOM PROMETU I -OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim pravilnikom propisuju se kategorije licenci, uvjeti, na~in i postupak dobivanja licence za obavljanje javnog prijevoza u unutarnjem cestovnom prometu (u daljnjem tekstu: licenca), nadle`ni or gan za izdavanje licence i vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama, obrazac licence, te rok va`enja licence. ^lanak 2. U unutarnjem cestovnom prometu postoje sljede}e kategorije licenci: Broj 46 - Strana 1590 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 45/00 25.10.2000 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija AKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPRIVATIZACIJI PODUZE]A ^lanak 1.U Zakonu o privatizaciji poduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99 i 32/2000) u ~lanku 28. stavku 1. iza rije~i: "u novcu" dodaju se rije~i: "ili certifikatom iz temeljastare devizne {tednje".U stavku 2. iza rije~i: "u novcu" dodaju se rije~i: "ili certifi-katom iz temelja stare devizne {tednje
Zakon o dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/00 30.08.2000 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija AKONO DOPUNAMA ZAKONA O PRIVATIZACIJIPODUZE]A^lanak 1.U Zakonu o privatizaciji poduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97 i 8/99), u ~lanku 33. u stavku 2. izaalineje 2. to~ka se zamjenjuje zarezom i dodaje nova alineja 3. inovi stavak 3. koji glase:"- sanaciju i osiguranje osnovnog kapitala u fondumirovinskog i invalidskog osiguranja u visini od 20% ostvarenihsredstava u gotovini.Do uspostavljanja jedinstvenog fonda mirovinskog iinvalidskog osiguranja, nov~ana sredstva za namjene iz stavka 2.alineja 3. ovog ~lanka, upla}uju se u odgovaraju}i fond u koji jepoduze}e, ~ijom su prodajom ostvarena nov~ana sredstva,upla}ivalo doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje"
Zakon o posebnim uvjetima za obavljanje poslova međunarodne špedicije u vezi sa carinjenjem robe FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/00 11.02.2000 SN FBiH 37/01 carinjenje robe,špedicija ZAKONO POSEBNIM UVJETIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA ME\UNARODNE [PEDICIJE U VEZI SACARINJENJEM ROBEI - OP]E ODREDBE^lan 1.Ovim zakonom propisuju se posebni uvjeti koje moraispunjavati privredno dru{tvo za obavljanje poslovame|unarodne {pedicije koji se odnose na zastupanje i obavljanjeposlova u vezi sa carinjenjem robe.^lan 2.Poslovima me|unarodne {pedicije u smislu ovog zakonasmatraju se poslovi organiziranja, otpremanja i dopremanja robeu me|unarodnom prometu koje dru{tvo obavlja u svoje ime i zara~un nalogodavca (u daljem tekstu: komitenta), u ime i za ra~unkomitenta, odnosno u svoje ime i za svoj ra~un, kao i obavljanjedrugih uobi~ajenih poslova i radnji u vezi s me|unarodnom{pedicijom, uz naknadu.Uslugama zastupanja u me|unarodnoj {pediciji, u smisluovog zakona, smatra se: preuzimanje robe u nazna~enom mjestu,~uvanje, uskladi{tenje, utovar, istovar i odno{enje robe,pribavljanje potrebnih uvozno-izvoznih dokumenata, obradacarinskih i drugih dokumenata, pla}anje ca rine, taksi i drugihtro{kova sredstvima komitenta, ukoliko nije druga~ijeugovoreno, provjera stanja robe i njene ambala`e, dostavljanjeprijevozniku potrebnih podataka za izdavanje prijevoznih papirai dr.II - POSEBNI UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVAME\UNARODNE [PEDICIJE^lan 3.Posebni uvjeti koje mora ispunjavati privredno dru{tvoregistrirano za obavljanje poslova me|unarodne {pedicije u vezisa carinjenem robe (u daljem tekstu: dru{tvo za {pediciju) jesu:1.da ima odgovaraju}i poslovni prostor, odnosno prostorijuu vlasni{tvu, pravo kori{tenja ili zakupa, koji se nalaze napodru~ju carinarnice, odnosno carinske ispostave;2.da radnici zaposleni na poslovima iz ~lana 1. ovog zakonamoraju imati najmanje IV stepen stru~ne spreme, polo`enstru~ni ispit i da poznaju jedan svjetski jezik;3.da je osniva~, odnosno ve}inski vlasnik dru{tva za{pediciju dr`avljanin Bosne i Hercegovine;4.da ima odobrenje - licencu za obavljanje poslovame|unarodne {pedicije.^lan 4.Radno vrijeme na grani~nom prijelazu dru{tvo za {pediciju je du`no uskladiti s radnim vremenom nadle`ne carinarnice,odnosno carinske ispostave.III - [PEDITERSKO ODOBRENJE - LICENCA^lan 5.Za obavljanje poslova iz ~lana 1. ovog zakona dru{tvo za{pediciju mora imati odobrenje-licencu (u daljem tekstu:licenca). Licencu izdaje Federalno ministarstvo trgovine (udaljem tekstu: Ministarstvo).Licencom iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se da dru{tvo za{pediciju ispunjava uvjete za obavljanje poslova me|unarodne{pedicije propisane ovim zakonom.^lan 6.Zahtjev za izdavanje licence dru{tvo za {pediciju podnosipismeno Ministarstvu i uklju~uje sljede}e podatke:1.izvod iz sudskog registra privrednih dru{tava;2.spisak radnika sa odgovaraju}om stru~nom spremom ipolo`enim stru~nim ispitom;3.dokaz o vlasni{tvu, pravu kori{tenja ili zakupu poslovnogprostora na podru~ju carinarnice, odnosno carinskeispostave.Za izdavanje licence pla}a se naknada.Broj 46 - Strana 1544SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH^etvrtak, 2. studenog/novembra 2000. Federalni ministar trgovine (u daljem tekstu: ministar) }epropisati iznos naknade iz stava 2. ovog ~lana.^lan 7.Ministarstvo je du`no u roku od 15 dana od dana podno{enjazahtjeva sa potrebnom dokumentacijom izdati rje{enje o licenci. Licenca se izdaje na neodre|eno vrijeme.Rje{enje Ministarstva iz stava 1. ovog ~lana je kona~no uupravnom postupku i protiv njega se ne mo`e izjaviti `alba, ali semo`e voditi upravni spor.^lan 8.Dru{tvo za {pediciju mo`e imati poslovne jedinice, odnosnoispostave.U svakoj poslovnoj jedinici, odnosno ispostavi mora bitiuposlen najmanje jedan radnik koji ispunjava uvjete iz ~lana 3.ta~ke 2. ovog zakona.^lan 9.Licenca prestaje va`iti u sljede}im slu~ajevima:1)na osnovu obavijesti dru{tva za {pediciju o prestanku rada;2)ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da dru{tvo za{pediciju ne ispunjava, odnosno da je prestalo ispunjavatiuvjete iz ~lana 3. ovog zakona; 3)ako je pravomo}nom odlukom suda izre~ena za{titnamjera zabrane obavljanja poslova me|unarodne {pedicijezbog povrede carinskih, deviznih ili propisa ospoljnotrgovinskom poslovanju.U slu~ajevima iz stava 1. ta~ka 2. ovog ~lana rje{enje oprestanku va`enja licence donosi se ako dru{tvo za {pediciju urje{enjem odre|enom roku ne otkloni utvr|ene nepravilnosti inedostatke.Licenca prestaje va`iti danom odre|enim u rje{enjuMinistarstva. ^lan 10.Rje{enje o izdavanju, odnosno prestanku va`enja licenceobjavit }e se u "Slu`benim novinama Federacije BiH" na tro{akdru{tva za {pediciju.^lan 11.Ministarstvo vodi Registar dru{tva za {pediciju ( u daljemtekstu: Registar).U registru se evidentira naziv dru{tva za {pediciju, adresaglavnog sjedi{ta i poslovne jedinice, broj i da tum rje{enja oizdavanju licence, te podaci u skladu sa ~lanom 6. ovog zakona.Registar je javan.IV - STRU^NI ISPIT^lan 12.Stru~ni ispit za radnike koji obavljaju poslove u vezi sacarinjenjem robe obuhvata: poznavanje carinskih, spoljno-trgovinskih, deviznih i poreznih propisa, Ustava Bosne iHercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i upravnog postupka, te poznavanje jednog stranog jezika.Pro gram, uvjete i na~in polaganja stru~nog ispita, kao isadr`aj i na~in vo|enja Registra lica koja su polo`ila stru~ni ispit,propisuje ministar po prethodno pribavljenom mi{ljenjufederalnog ministra finansija.V - UPRAVNI NADZOR^lan 13.Upravni nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona ipropisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Ministarstvo iFederalno ministarstvo finansija, svako u okviru svojenadle`nosti.Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisadonesenih na osnovu ovog zakona, te pojedina~nih akata, uvjeta i na~ina ra da {peditera obavljaju: tr`i{na inspekcija, inspekcija ra -da i finansijska policija, svako u okviru svoje nadle`nosti.VI - KAZNENE ODREDBE^lan 14.Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit}e se za prekr{aj dru{tvo za {pediciju:1.ako bez licence obavlja poslove iz ~lana 1. ovog zakona;2.ako kod dru{tva za {pediciju, poslove u vezi sa carinjenjem robe obavlja radnik koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 3.ta~ke 2. ovog zakona;3.ako radno vrijeme ne uskladi sa radnim vremenomnadle`ne carinarnice u skladu sa ~lanom 4. ovog zakona.Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovornolice u dru{tvu za {pediciju nov~anom kaznom u iznosu od 200,00KM do 2.000,00 KM.Za ponovljene prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana mo`e sedru{tvu za {pediciju uz nov~anu kaznu izre}i za{titna mjerazabrane obavljanja poslova me|unarodne {pedicije u vezi sacarinjenjem robe u trajanju do pet godina.O izre~enoj za{titnoj mjeri iz stava 3. ovog ~lanaobavje{tavaju se: Ministarstvo, Federalno ministarstvo finansija i Carinska uprava Federacije BiH.VII - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 15.Smatra se da, u vrijeme kada ovaj zakon stupi na snagu,dru{tvo za {pediciju koje je upisano u Registar {peditera u skladus ranijim propisima o {pediciji posjeduje licencu.Dru{tvo za {pediciju iz stava 1. ovog ~lana du`no je u roku od{est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona podnijetizahtjev Ministarstvu za evidentiranje ranije licence i uskladitisvoje poslovanje sa odredbama ovog zakona.^lan 16.Stru~ni ispiti polo`eni po propisima o me|unarodnoj{pediciji koji su bili na snazi na teritoriji Federacije BiH do danastupanja na snagu ovog zakona, a polagani pred komisijomimenovanom od nadle`nog Ministarstva, izjedna~eni su sastru~nim ispitom u smislu ~lana 12. ovog zakona.[pediter sa polo`enim stru~nim ispitom du`an je u roku od trimjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona evidentiratiranije uvjerenje kod Ministarstva.^lan 17.Propise iz ~lana 6. i ~lana 12. ovog zakona ministar }edonijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovogzakona.^lan 18.Poslovima me|unarodne {pedicije ne mogu se baviti lica ~ijije u`i ~lan porodice zaposlen u carinskoj slu`bi Federacije BiH.^lan 19.Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritorijiFederacije BiH prestaje primjena Zakona o posebnim uvjetima za obavljanje me|unarodne {pedicije ( "Slu`beni list RBiH", broj2/96) i Uredba o posebnim uvjetima za obavljanje poslovame|unarodnog otpremni{tva u vezi sa carinjenjem robe("Narodni list HZ HB", broj 2/92 i "Narodni list HR HB", broj20/95)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 8/99 03.05.1999 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 27/97 privatizacija ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVATIZACIJI PREDUZEĆA Član 1. U Zakonu o privatizaciji preduzeća (�Slu�bene novine Federacije BiH�, broj 27/97) u članu 5. stav 1. riječi: �tri mjeseca� zamjenjuju se riječima: �dvanaest mjeseci�. Član 2. U članu 7. stav 1. riječi:"šest mjeseci od dana donošenja metodologije za pripremu programa i izradu početnog bilansa." zamjenjuju se riječima: �trinaest mjeseci od dana početka primjene ovog zakona.�.
Zakon o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/98 28.04.1998 SN FBiH 70/08 lijekovi,veterinarstvo 90 Na temelju poglavlja IV Odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O LIJEKOVIMA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U VETERINARSTVU Progla{ava se Zakon o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma odr‘anoj 19. decembra/ prosinca 1997. godine i na sjednici Doma naroda odr‘anoj 4. decembra/prosinca 1997. godine. Broj 01-011-41/98 30. januara/sije~nja 1998. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Prof. dr Ejup Gani}, s. r. ZAKON O LIJEKOVIMA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U VETERINARSTVU I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom utvr|uje se: proizvodnja, promet, ispitivanje i kontrola lijekova koji se upotrebljavaju u veterinarstvu (u daljem tekstu: lijekovi) u cilju za{tite zdravlja ‘ivotinja, naro~ito u pogledu kvaliteta, djelovanja i ne{kodljivosti. Odredbe ovog zakona odnose se i na veterinarsko-medicinska sredstva. ^lan 2. Lijekovi su u smislu ovog zakona, supstancije ili mje{avina supstancija, te drugi proizvodi koji kada se upotrijebe na ili u ‘ivotinjskom organizmu u odre|enim koli~inama (koncentracijama) i pod odre|enim uslovima slu‘e za dijagnosticiranje, spre~avanje, ubla‘avanje i lije~enje bolesti i simptoma bolesti, ili omogu}avaju izvo|enje bolnih ili drugih zahvata na ‘ivotinji. Pod lijekovima u smislu stava 1. ovog ~lana podrazumijevaju se: 1. gotovi lijekovi: proizvodi koji se stavljaju u promet pod nazivom odabranim od proizvo|a~a i u izvornoj opremi proizvo|a~a, namjenjeni krajnjem korisniku; 2. magistralni i galenski pripravci: proizvodi koji se izra|uju u apotekama iz djelatnih supstancija ili sirovina za lijekove na osnovu vaterinarskog recepta, odnosno utvr|ene tehnologije opisane u pojedinim monografijama farmakopeje; 3. sirovine za lijekove: biljke i ‘ivotinje ili njihovi dijelovi, minerali poluprera|eni su{enjem ili nekim drugim postupkom koji sadr‘e ljekovite supstancije, a koje slu‘e za izradu galenskih pripravaka; 4. ljekovote supstancije koje slu‘e za izradu gotovih, magistralnih i galenskih lijekova; 5. magistralni lijekovi kao pripravci koji se izra|uju isklju~ ivo u apotekama od ljekovitih supstancija na osnovu recepta; 6. biolo{ki proizvodi: vakcine, serumi, imunoglobulini, imunomodulatori biolo{ka dijagnosti~ka sredstva, alergeni, krv i derivati krvi; 7. ljekovite predsmjese (ljekoviti premiksi) koje se koriste za pripremanje ljekovite hrane; 8. dodatci hrani s antikokcidijskim, antibioti~kim ili podsticajnim djelovanjem na rast (promotori rasta); 9. ostali proizvodi koje odredi Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljem tekstu: ministarstvo). ^lan 3. Ljekovitom hranom smatra se svaka mje{avina hrane i ljekovite predsmjese koja se daje ‘ivotinjama za spre~avanje ili lije~enje bolesti. Ljekovita hrana smije se izra|ivati samo s ljekovitim predsmjesama, koje su odobrene od Ministarstva. Uslovi koje trebaju ispunjavati ustanove za proizvodnju, promet i upotrebu ljekovite hrane propisuje Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva ( u daljem tekstu: ministar). Veterinarskim lijekovima ne smatra se hrana za ‘ivotinje koja sadr‘i hranjive koli~ine dodataka (vitamini, mikro i makro elementi, aminokiseline i dr.), a ne koristi se u spre~avanju i lije~enju bolesti. ^lan 4. Pod veterinarsko-medicinskim sredstvima u smislu ovog zakona smatraju se: 1. Zavojni materijal i sredstva za {ivenje rana i spre~avanje krvarenja (vata i proizvodi od vate, gaza i proizvodi od gaze, zavoji, ljepljive-adhezivni flasteri, hirur{ki konac, katgut, hirur{ke igle i druga sredstva za {ivenje rana i Godina V - Broj 15 Utorak, 28. aprila/travnja 1998. godine S A R A J E V O Akontacija za II kvartal 1998. uklju~uju}i i pretplatu za "Slu‘beni glasnik BiH": KM 45.- spre~avanje krvarenja koja na organizam ne djeluju poznatim farmakodinami~kim mehanizmima); 2. pribor i instrumenti koji se koriste u radu sa ‘ivotinjama (igle, {pricevi, pribor za infuziju, kateteri, sonde i dr.); 3. proizvodi za obilje‘avanje ‘ivotinja; 4. dijagnosti~ka sredstva koja se ne nanose ili unose u organizam (test-trake, test-serumi, test-solucije, diskovi za antibiogram i dr.). Veterinarsko medicinskim sredstvima u smislu stava 1. ovog ~lana smatraju se i drugi proizvodi koje odredi Ministarstvo. Ministar propisuje bli‘e uslove za na~in proizvodnje, promet, ispitivanje, kontrolu, vo|enje evidencije i ogla{avanja veterinarsko- medicinskih sredstava. ^lan 5. Svaki lijek koji se prema odredbama ovog zakona stavlja u promet mora biti obilje‘en vidljivom oznakom "Za upotrebu u veterinarstvu". ^lan 6. Pravna lica koja proizvode, uvoze, stavljaju u promet lijekove, ili koja se bave ispitivanjem i kontrolom lijekova moraju pored op}ih uslova, ispunjavati posebne uslove odre|ene ovim zakonom, odnosno propisom donesenim na osnovu ovog zakona. Uslove iz stava 1. ovog ~lana propisuje ministar. ^lan 7. Pravna i fizi~ka lica, odnosno federalni organi i organizacije koja na bilo koji na~in dolaze u posjed lijekova namjenjenih prometu (transport, po{ta, carina i dr.) du‘na su da obezbijede propisane uslove za smje{taj i ~uvanje lijekova da ne bi do{lo do promjene propisanog kvaliteta i zloupotrebe. ^lan 8. Lijekovi koji se upotrebljavaju u veterinarstvu mogu se stavljati u promet pod uslovom: 1) da je prethodno izvr{eno ispitivanje njihovog sastava, ne{kodljivosti i djelovanja, na na~in odre|en ovim zakonom; 2) da je pribavljeno odobrenje za stavljanje u promet (registraciju) gotovih lijekova u postupku predvi|enom ovim zakonom; 3) da je izvr{ena kontrola svake serije lijeka prije stavljanja u promet. Odredbe stava 1. ovog ~lana odnose se i na veterinarskomedicinska sredstva. II - PROIZVODNJA ^lan 9. Proizvodnja lijekova prema ovom zakonu je proizvodnja aktivne supstancije, izrada gotovog lijeka iz jedne ili vi{e aktivnih supstancija, opremanje lijeka, te kontrola i skladi{tenje. Proizvodnja vaterinarskih biolo{kih proizvoda prema ovom zakonu je proizvodnja vakcina, seruma, imunoglobulina, imunomodulatora i derivata krvi, te dijagnosti~kih sredstava biolo{kog porijekla. Pod proizvodnjom se smatra i proizvodnja veterinarskomedicinskih sredstava iz ~lana 4. ovog zakona. Proizvodnja ljekovite hrane je mje{anje ljekovite predsmjese (premiksa) u sto~nu hranu, u terapijskoj ili preventivnoj koncentraciji. Proizvodnju lijekova, biolo{kih proizvoda, vetarinarskomedicinskih sredstava, ljekovite hrane i drugih proizvoda mo‘e obavljati pravno lice koje ima odobrenje Ministarstva. ^lan 10. Proizvo|a~i proizvoda iz ~lana 9. ovog zakona moraju udovoljavati na~elima dobre proizvo|a~ke prakse. Posebne uslove za proizvodnju lijekova propisuje ministar. III - ISPITIVANJE LIJEKOVA I VETERINARSKO-MEDICINSKIH SREDSTAVA ^lan 11. Prije stavljanja u promet svaki lijek i veterinarsko-medicinsko sredstvo moraju biti ispitani. Pravna lica koja ispituju lijekove i veterinarsko-medicinska sredstva moraju pored op}ih udovoljavati i posebnim uslovima. Posebne uslove za obavljanje djelatnosti iz stava 1. ovog ~lana propisuje ministar. ^lan 12. Ispitivanje lijekova u cilju stavljanja u promet obuhvata: 1. Izvje{taj o pretklini~kom (laboratorijskim) ispitivanju lijeka: a) farmaceutsko-tehnolo{ka ispitivanja; op}a ispitivanja predvi|ena nacionalnom farmakopejom za svaki ljekoviti pripravak, uklju~uju}i i ispitivanje sterilnosti i prisutnosti pirogenih supstancija, ne{kodljivost, opis proizvodnog postupka, test stabilnosti i mi{ljenje o prikladnosti na~ina opreme lijeka; b) kvalitativno i kvantitativno ispitivanje; c) toksikolo{ka ispitivanja: akutna, subakutna, hroni~na i lokalna toksi~nost, teratogenost, mutagenost, kancerogenost, uticaj na reprodukciju; d) farmakolo{ka ispitivanja: farmakodinamika, farmakokinetika; e) mikrobiolo{ka ispitivanja (sterilnost, rezistencija, uticaj na mikrofloru i dr.). 2. Izvje{taj o klini~kom ispitivanju: a) Toksikolo{ka ispitivanja, akutna, subakutna, hroni~na i lokalna toksi~nost, teratogenost, mutagenost, kancerogenost, uticaj na reprodukciju, imunotoksi~nost; b) farmakodinamika, farmakokinetika, uklju~uju}i i bioekvivalenciju, djelotvornost, podatke o reziduama uz navo|enje ADI-a i karencije za jestiva tkiva, mlijeko, jaja, med i dr.; c) ispitivanje djelovanja i nuspojava uz navo|enje vrste ‘ivotinja (broj, dob, tjelesna masa po grupama, rasa i spol), dijagnoze, simptoma, aplikacije, doza i intervala aplikacije, opisa toka bolesti i djelotvornosti. Klini~ko ispitivanje lijeka mo‘e se obaviti samo nakon zavr{enog predklini~kog ispitivanja lijeka i pribavljenog farmakolo{ ko-toksikolo{kog mi{ljenja. Sadr‘aj izvje{taja o ispitivanjima lijeka iz stava 1. ovog ~lana propisuje ministar. Ispitivanje lijeka mogu obavljati pravna lica koja ispunjavaju uslove iz ~lana 11. ovog zakona na osnovu saglasnosti Ministarstva. Tro{kove predklini~kog i klini~kog ispitivanja lijeka snosi proizvo|a~. ^lan 13. Lijek se dodatno ispituje u slu~ajevima koje odredi ministar. Dodatna ispitivanja obavlja pravno lice iz ~lana 12. stav 4. ovog zakona na prijedlog Ministarstva. Dodatna ispitivanja, na~in i uslove za obavljanje dodatnih ispitivanja propisuje ministar na prijedlog Komisije za veterinarske lijekove (u daljem tekstu: Komisija). ^lan 14. Prije po~etka predklini~kog i klini~kog ispitivanja svakog lijeka proizvo|a~, odnosno zastupnik stranog proizvoda~a, najavljuje registraciju svoga lijeka. Najava sadr‘i podatke o vrsti, namjeni i sastavu lijeka, te ovla{tenoj ustanovi koja }e izvr{iti ispitivanje. Nakon razmatranja najave iz stava 1. ovog ~lana Komisija predla‘e Ministarstvu usvajanje pristupanja postupku registracije ili njegovo odbijanje. Broj 15 - Strana 354 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28. aprila/travnja 1998. Ministar rje{enjem utvr|uje tro{kove postupka registracije lijeka. ^lan 15. Pretklini~ko ispitivanje se obavlja po metodama farmakopeje i posebnim priznatim metodama za ispitivanje. Klini~ko ispitivanje lijeka se obavlja u skladu sa zahtjevima savremene klini~ke farmakologije i posebnim metodama propisanim na osnovu ovog zakona. Za ispitivanje lijekova za koje ne postoje metode iz st. 1. i 2. ovog ~lana, primjenjuju se metode koje, na prijedlog proizvo|a~a, usvoji pravno lice ovla{teno za ispitivanje i kontrolu lijekova. ^lan 16. Pravna lica koja obavljaju laboratorijska ispitivanja lijekova ili vaterinarsko-medicinskih sredstava radi njihovog stavljanja u promet, moraju ~uvati najmanje po dva uzorka svakog lijeka, odnosno veterinarsko-medicinskog sredstva, radi dodatnog ispitivanja i utvr|ivanja roka trajanja. Uzorci iz stava 1. ovog ~lana ~uvaju se do isteka roka trajanja lijeka. IV - ODOBRENJE ZA STAVLJANJE U PROMET LIJEKOVA I VETERINARSKO-MEDICINSKIH SREDSTAVA ^lan 17. Svaki lijek za upotrebu u veterinarstvu prije stavljanja u promet mora imati odobrenje Ministarstva. ^lan 18. Zahtjev za izdavanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet mo‘e da podnese proizvo|a~ ili ovla{teni zastupnik sa sjedi{tem u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Federacija) ukoliko je proizvo|a~ strano lice. ^lan 19. Zahtjev za stavljanje lijeka u promet, podnosi se Ministarstvu. Uz zahtjev za stavljanje lijeka u promet prila‘e se: 1. izvje{taj o predklini~kim (laboratorijskim) ispitivanjima u skladu sa ~lanom 12. stav 1. ta~ka 1,; 2. farmakolo{ko mi{ljenje ovla{tene ustanove o predlo- ‘enom lijeku u kome su navedeni u nauci poznati podaci o djelovanju, nuspojavama, racionalnosti sastava, indikacijama, kontraindikacijama, drugi poznati podaci koji su od zna~aja za klini~ko ispitivanje lijeka i za ocjenu podnesenog zahtjeva za stavljanje lijeka u promet, na osnovu ~ega se daje preporuka za obim klini~kih ispitivanja; 3. izvje{taj o klini~kom ispitivanju u skladu sa ~lanom 12. stav 1. ta~ka 2.; 4. tekst uputstva, a ako se radi o lijeku stranog porijekla jo{ i originalno uputstvo za upotrebu lijeka na slu‘benom jeziku u Federaciji; 5. tekst etikete (omotnice spoljnjeg pakovanja); 6. dokaz da se gotovi lijek nalazi u prometu u zemlji proizvo|a~a, ako je u pitanju lijek stranog porijekla; 7. prijedlog naziva gotovog lijeka i dokaz da je proizvo|a~ isklju~ivi nosilac svih prava na naziv lijeka, odnosno vlasnik, ako se ne radi o generi~kom imenu. U izuzetnim slu~ajevima mo‘e se u izvje{tajima navedenim pod ta~kom 1. ovog ~lana umjesto vlastitih ispitivanja, koristiti nau~ni podaci iz poznate literature. Sadr‘aj teksta dokumenata navedenih pod rednim br. 2, 4. i 5. iz stava 2. ovog ~lana propisuje ministar na osnovu prijedloga Komisije. ^lan 20. Zahtjev za stavljanje lijeka u promet razmatra Komisija. ^lanove Komisije imenuje ministar, na period od 2 godine. Komisija radi na osnovu svog poslovnika. ^lan 21. Odobrenje za stavljanje lijeka u promet donosi Ministarstvo. Odobrenje se mo‘e dati ako je Komisija utvrdila: 1. da je uz zahtjev za stavljanje lijeka u promet podnesena dokumentacija iz ~lana 19. ovog zakona, 2. da su nalazi pravnog lica koje je vr{ilo laboratorijsko i klini~ko ispitivanje lijeka, kao i mi{ljenje ovla{tene ustanove, pozitivni, 3. da je lijek u pogledu sastava racionalan, 4. da su kontraindikacije i nuspojave, ako su u literaturi odnosno nauci poznate, navedene u uputstvu, koje se prila‘e u svakom pakovanju gotovog lijeka, 5. da utvr|ena djelotvornost lijeka odgovara zahtjevima savremenog veterinarstva. U izuzetnim slu~ajevima Ministarstvo po pribavljenom mi{ljenju Komisije mo‘e dati odobrenje za stavljanje u promet odre|ene koli~ine lijekova, ako ocijeni da lijek treba staviti u promet prije utv|ivanja uslova, odnosno prije izvr{enja pojedinih radnji predvi|enih u stavu 2. ovog ~lana. ^lan 22. Ministarstvo rje{enjem daje odobrenje za stavljanje lijeka u promet. Odobrenje za stavljanje lijeka u promet daje se po pravilu na odre|eno vrijeme, a najdu‘e za period od pet godina, ra~unaju}i od dana dostavljanja rje{enja. U rje{enje o odobrenju unose se podaci o sastavu lijeka, obliku, pakovanju, na~inu izdavanja kao i drugi podaci i uslovi koje predlo‘i Komisija. Uputstvo za upotrebu lijeka sastavni je dio rje{enja. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana kona~no je u upravnom postupku. ^lan 23. Odobrenje za stavljanje lijeka u promet prestaje da va‘i po isteku roka za koji je odobrenje dato ili na zahtjev proizvo|a~a lijeka. Zahtjev za stavljanje lijeka u promet mo‘e se obnoviti najkasnije tri mjeseca prije isteka roka za koji je odobrenje dato. Uz zahtjev za obnovu odobrenja podnose se samo oni podaci koje zatra‘i Ministarstvo, a na osnovu mi{ljenja Komisije. ^lan 24. Odobrenje za stavljanje lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva u promet ukida se prije isteka roka od 5 godina, ako se utvrdi da: - lijek nema deklarisano djelovanje, - sastav lijeka ne odgovara u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, - kori{tenje lijeka je u suprotnosti sa najnovijim otkri}ima u veterinarskoj medicini, - nije po{tovana obaveza kontrole lijeka, - nuspojave lijeka bitno umanjuju njegovo terapijsko djelovanje, - ako Ministarstvo nije obavije{teno o mogu}im {tetnim u~incima i posljedicama koje mo‘e izazvati lijek stavljen u promet. Rje{enje o ukidanju odobrenja iz stava 1. ovog ~lana donosi Ministarstvo. ^lan 25. Ako proizvo|a~ koji je dobio odobrenje za stavljanje lijeka u promet odlu~i da prestane sa proizvodnjom prije isteka roka va‘enja rje{enja, du‘an je da o tome obavijesti Ministarstvo najkasnije {est mjeseci prije prestanka proizvodnje lijeka. Utorak, 28. aprila/travnja 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 355 ^lan 26. O svim novim efektima i ne‘eljenim posljedicama primjene lijeka veterinar je du‘an izvijestiti Ministarstvo, proizvo|a~a i ovla{tenog zastupnika. Ministarstvo odre|uje pravno lice koje }e organizirati pra}enje prijavljenih ne‘eljenih nuspojava iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 27. Lijek i veterinarsko-medicinsko sredstvo kojem je istekao rok upotrebe ili su se ispunile predvi|ene okolnosti iz ~lana 24. ovog zakona, ne{kodljivo se uklanjaju o tro{ku vlasnika lijeka. ^lan 28. Spisak lijekova kojima je izdano odobrenje za stavljanje u promet, te spisak lijekova sa proizvo|a~ima kojima je isteklo ili je ukinuto odobrenje za stavljanje u promet, objavljuje se u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". ^lan 29. Nije potrebno odobrenje za stavljanje lijekova u promet za: 1. magistralne lijekove, 2. galenske pripravke koji se izra|uju u apoteci, 3. krv i krvne derivate, 4. lijekove koji su namijenjeni za klini~ka ispitivanja i 5. ljekovitu hranu pripremljenu od ljekovitih premiksa za koje je dato odobrenje, 6. lijekove koji se upotrebljavaju za lije~enje sobnih ptica, akvarijskih riba i hladnokrvnih ‘ivotinja koje ne slu‘e za ishranu ljudi. ^lan 30. Odobrenje za stavljanje u promet veterinarsko-medicinskog sredstva daje Ministarstvo na osnovu prijedloga Komisije. Prijedlog za stavljanje u promet veterinarsko-medicinskog sredstva podnosi proizvo|a~ tog sredstva, odnosno ovla{teni zastupnik ako je u pitanju sredstvo strane proizvodnje. Uz prijedlog za stavljanje u promet veterinarsko-medicinskog sredstva podnosi se: 1. izvje{taj o laboratorijskom ispitivanju, 2. mi{ljenje ovla{tene vetarinarske ustanove, odnosno drugog pravnog lica da veterinarsko-medicinsko sredstvo ima u~inak koji mu se pripisuje, 3. tekst uputstva na slu‘benom jeziku u Federaciji koji se prila‘e uz veterinarsko-medicinsko sredstvo, 4. dokaz da se veterinarsko-medicinsko sredstvo nalazi u prometu u zemlji proizvo|a~a ako je u pitanju veterinarsko- medicinsko sredstvo stranog porijekla. Ministarstvo odre|uje veterinarsku ustanovu ili drugo pravno lice koje }e vr{iti ispitivanje i davati mi{ljenje. U rje{enju o odobrenju za stavljanje u promet veterinarskomedicinskog sredstva unose se podaci o sastavu, obliku, pakovanju i na~inu izdavanja, kao i drugi podaci koje predlo‘i Komisija. Uputstvo za upotrebu veterinarsko-medicinskog sredstva sastavni je dio rje{enja. Rje{enje iz stava 5. ovog ~lana kona~no je u upravnom postupku i objavljuje se u "Slu‘benim novinama Federacije BiH" najmanje jedanput godi{nje. V - KONTROLA LIJEKOVA I VETERINARSKO-MEDICINSKIH SREDSTAVA ^lan 31. Pod kontrolom lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava podrazumjeva se provjera ispunjenja uslova utvr|enih u ovom zakonu, a prilikom vr{enja redovne i posebne kontrole lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava. Na~in kontrole lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava, te na~in vo|enja evidencije i ~uvanje lijekova, propisuje ministar. ^lan 32. Preduze}a i druga pravna lica koja proizvode ili uvoze lijekove i veterinarsko-medicinska sredstva, odnosno izra|uju galenske pripravke, vr{e u vlastitim laboratorijama, odnosno laboratorijama pravnog lica koje ovlasti Ministarstvo, redovnu kontrolu svake serije proizvedenog odnosno uvezenog lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva radi provjeravanja propisanog kvaliteta prije njegovog stavljanja u promet. Pored redovne kontrole iz stava 1. ovog ~lana, vr{i se i posebna kontrola prve serije novog lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva prije njegovog stavljanja u promet, kao i svake serije lijeka koji sadr‘ava antibiotike, hormone, narkoanalgetike, serume, vakcine i druge proizvode koje odredi Ministarstvo. Posebnoj kontroli podlije‘u i lijekovi koji se uvoze. Odredbe stava 2. ovog ~lana ne odnose se na magistralne lijekove. Tro{kove kontrole kvaliteta lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva snosi proizvo|a~ odnosno preduze}e za promet lijekova na veliko, a kada se radi o veterinarsko-medicinskom sredstvu iz uvoza-uvoznik. ^lan 33. Na zahtjev Ministarstva provodi se vanredna kontrola u slu~aju pojave osnovane sumnje u kvalitet odre|enog lijeka ili veterinarsko-medicinskog sredstva. Posebnu kontrolu iz ~lana 32. st. 2. i 3. ovog zakona i vanrednu kontrolu iz stava 1. ovog ~lana obavljaju pravna lica koje odredi Ministarstvo. ^lan 34. Kontrolu kvaliteta lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva u prometu vr{i federalna veterinarska inspekcija najmanje jedanput u toku va‘enja odobrenja za stavljanje u promet. Tro{kove kontrole kvaliteta iz stava 1. ovog ~lana snosi pravno ili fizi~ko lice u kojem se obavlja uzorkovanje lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva. ^lan 35. Pravna lica koja vr{e redovnu i posebnu kontrolu du‘na su o tome voditi odgovaraju}u evidenciju i ~uvati je godinu dana du‘e od roka valjanosti lijeka. Evidencije moraju biti dostupne ovla{tenim organima za vr{enje nadzora nad stavljanjem lijekova u promet. ^lan 36. Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 35. stav 1. ovog zakona du‘na su voditi evidenciju koja sadr‘i: 1. naziv lijeka i vaterinarskog medicinskog sredstva; 2. internacionalni neza{ti}eni naziv lijeka (generi~ki naziv); 3. broj serije i datum proizvodnje, odnosno datum pakovanja lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva kao i datum njihovog uvoza; 4. datum izvr{ene kontrole; 5. nalaz o izvr{enoj kontroli; 6. naziv pravnog ili fizi~kog lica u kome je izvr{ena kontrola; 7. potpis lica koje je odgovorno za vr{enje kontrole. Evidencija iz stava 1. ovog ~lana mora da bude dostupna federalnim veterinarskim inspektorima koji vr{e nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava. ^lan 37. Pravna i fizi~ka lica koja uvoze lijekove i veterinarskomedicinska sredstva du‘na su voditi evidenciju o vrsti i koli~ini uvezenih lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava za koje je dato odobrenje za stavljanje u promet i posebnu evidenciju o lijekovima i veterinarsko-medicinskim sredstvima koji se uvoze radi ispitivanja. Evidencija iz stava 1. ovog ~lana sadr‘i: Broj 15 - Strana 356 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28. aprila/travnja 1998. 1. naziv lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva; 2. internacionalni neza{ti}eni naziv (generi~ki naziv); 3. naziv i adresu stranog proizvo|a~a; 4. koli~inu lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva; 5. broj rje{enja kojim je dato odobrenje za stavljanje u promet lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva, odnosno broj rje{enja kojim je dato odobrenje za njihov uvoz radi ispitivanja; 6. naziv korisnika lijeka i vaterinarsko-medicinskog sredstva. Evidencije iz stava 1. ovog ~lana moraju biti dostupne federalnim veterinarskim inspektorima koji vr{e nadzor nad prometom lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava. ^lan 38. Pravno i fizi~ko lice koje je ovla{}eno za laboratorijsko ispitivanje ili kontrolu lijekova i vetarinarsko-medicinskih sredstava du‘no je voditi evidenciju o izvr{enim ispitivanjima. Evidencija iz stava 1. ovog ~lana sadr‘i: 1. naziv lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva, oznaku serije lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva i naziv preduze}a; 2. naziv podnosioca zahtjeva za ispitivanje, 3. nalaz o izvr{enim ispitivanjima, 4. broj numerisanih banderola, markica, odnosno drugih oznaka izdatih nakon ispitivanja lijekova koji podlije‘u posebnoj kontroli, 5. broj pod kojim je zavedena dokumenatcija o ispitivanju lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava. Evidencija i dokumentacija iz stava 2. ovog ~lana moraju biti dostupne federalnim veterinarskim inspektorima. ^lan 39. Pravno lice koje vr{i posebnu i vanrednu kontrolu lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva izdaje markicu koju kontrolisani lijek mora nositi. Markica iz stava 1. ovog ~lana sadr‘i: - naziv pravnog lica koje je kontrolisalo lijek, - kontrolni broj i - datum isteka roka valjanosti lijeka ili veterinarskomedicinskog sredstva. ^lan 40. U obavljanju redovne, posebne i vanredne kontrole lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva primjenjuju se metode nacionalne farmakopeje, odnosno farmakopeje i druge me|unarodno priznate metode. Obim provjere kvaliteta lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva odre|uje ministar na osnovu mi{ljenja Komisije. VI - PROMET LIJEKOVA I VATERINARSKO-MEDICINSKIH SREDSTAVA ^lan 41. Pod prometom lijekova i vetarinarsko-medicinskih sredstava prema ovom zakonu podrazumjeva se promet od proizvo|a~a do krajnjeg korisnika lijeka i vetarinarsko-medicinskog sredstva, a obuhvata promet na veliko i malo. U Federaciji mo‘e biti u prometu samo onaj lijek i veterinarsko- medicinsko sredstvo za koji je izdato odobrenje za stavljanje u promet. Promet opojnim drogama i psihotropnim supstancijama obavlja se u skladu sa posebnim propisima koje donosi ministar. Pravna lica koja obavljaju prodaju lijekova su obavezna raspolagati dokazom iz stava 2. ovog ~lana. ^lan 42. Promet lijekovima i veterinarsko-medicinskim sredstvima mo‘e obavljati samo pravno lice koje ima odobrenje Ministarstva za promet lijekova. Uslove koje mora ispunjavati pravno lice koje stavlja lijek i veterinarsko-medicinsko sredstvo u promet, propisuje ministar. ^lan 43. Rje{enje kojim se odobrava promet lijekova i veterinarskomedicinskih sredstava donosi ministar u roku od 30 dana od dana podno{enja zahtjeva. ^lan 44. Pravna lica mogu uvoziti lijekove i vetarinarsko-medicinska sredstva samo na osnovu rje{enja Ministarstva. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana izdaje ministar u roku od 30 dana od dana podno{enja zahtjeva. ^lan 45. Ministarstvo mo‘e odobriti uvoz lijekova i veterinarskomedicinskih sredstava bez prethodnog izdavanja odobrenja za njihovo stavljanje u promet u slu~aju: - izbijanja opasnih zaraznih bolesti, - za istra‘iva~ke svrhe, - za ispitivanje u svrhu registracije proizvoda u Federaciji, - donacije veterinarskoj slu‘bi Federacije, - kada Ministarstvo procjeni da je uvoz odre|enog lijeka ili veterinarsko-medicinskog sredstva u interesu Federacije. VII - PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA ^lan 46. Na~in propisivanja i izdavanja lijekova propisuje ministar posebnim propisom. VIII - OGLA[AVANJE ^lan 47. Ogla{avanje o lijeku je svaki oblik obavje{tavanja kojem je svrha davanje podrobnijih informacija o svojstvima i upotrebi lijaka. ^lan 48. Zabranjeno je ogla{avanje o lijeku za koji nije izdato odobrenje za stavljanje u promet. ^lan 49. Ogla{avanje o lijeku dopu{teno je u stru~nim krugovima putem stru~ne i nau~ne literature i na druge uobi~ajene na~ine. Ogla{avanje iz stava 1. ovog ~lana, odnosno davanje informacija o lijeku se mo‘e vr{iti samo u skladu sa odobrenim uputstvom. Lijekovi i veterinarsko-medicinska sredstva koja se izdaju bez recepta mogu se ogla{avati i putem sredstava javnog informisanja. ^lan 50. Kada je to u op}em interesu Ministarstvo mo‘e putem sredstava javnog informisanja obavje{tavati gra|ane o upotrebi odre|enih lijekova. ^lan 51. Pravna lica koja proizvode, uvoze ili obavljaju promet lijekova mogu u stru~noj veterinarskoj {tampi, posebnim publikacijama ili preko veterinarskih radnika informisati javnost o djelovanju lijeka, uz obavezno navo|enje novih kontraindikacija, ne‘eljenih uzgrednih pojava i na~ina njihove upotrebe, u skladu sa podacima iz odobrenog uputstva. Pravna lica koja izdaju posebne publikacije iz stava 1. ovog ~lana du‘na su dostaviti na uvid Ministarstvu po jedan primjerak svake publikacije u roku od osam dana od dana izdavanja. ^lan 52. Zabranjeno je ogla{avati lijekove i veterinarsko-medicinska sredstva i njihovu upotrebu na na~in koji se protivi moralnim i eti~kim na~elima i dobrobiti ‘ivotinja. Utorak, 28. aprila/travnja 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 357 Zabranjeno je dijeljenje uzoraka lijekova i veterinarskomedicinskih sredstava radi reklamiranja, ogla{avanja, odnosno informacija o djelovanju. IX - NADZOR NAD STAVLJANJEM U PROMET LIJEKOVA I VETERINARSKO-MEDICINSKIH SREDSTAVA ^lan 53. Nadzor nad proizvodnjom, uvozom i prometom na veliko i malo lijekova i vaterinarsko-medicinskim sredstvima obavlja Ministarstvo. Uslove provo|enja nadzora iz stava 1. ovog ~lana propisuje ministar. ^lan 54. U obavljanju nadzora prema ~lanu 53. stav 1. ovog zakona federalni i kantonalni-‘upanijski inspektor nadle‘an za poslove veterinarske inspekcije, ima pravo i du‘nost: - da naredi pravnim licima da usklade svoje poslovanje s uslovima propisanim ovim zakonom i provedbenim propisima donesenim na osnovu njega, - da zabrani rad pravnom licu koje proizvodi, uvozi, obavlja promet na veliko i malo, a ne ispunjava uslove propisane za lica, opremu i prostor u kojem obavlja djelatnost, - da obustavi promet lijeka ili ~itave serije lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava ako nisu ispunjeni uslovi iz ovog zakona, - da naredi povla~enje lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstava iz prometa u slu~ajevima odre|enim ovim zakonom, - da naredi uni{tenje neispravnog lijeka i veterinarskomedicinskog sredstva ako je utvr|ena neispravnost koja mo‘e {tetno uticati na zdravlje ‘ivotinja, a preko namirnica i na zdravlje ljudi, - da u slu~aju povrede odredaba ovog zakona podnesu prijavu za pokretanje postupka protiv pravnog lica i odgovornog lica, - da naredi druge mjere potrebne za sprovo|enje ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega. Mjere iz stava 1. ovog ~lana odre|uju se rje{enjem. ^lan 55. Lijek se povla~i iz prometa: 1. ako se utvrdi da izaziva {tetne posljedice; 2. ako se utvrdi da vi{e ne odgovara zahtjevima i potrebama savremenog veterinarstva; 3. ako se utvrdi da je stavljen u promet protivno odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu njega. Ako se zbog razloga iz stava 1. ta~. 1. i 2. ovog ~lana povla~i iz prometa lijek za ~ije je stavljanje u promet dato odobrenje, Ministarstvo }e ukinuti rje{enje o davanju odobrenja za stavljanje u promet takvog lijeka. Rje{enje o povla~enju lijeka ili serije lijeka iz prometa, odnosno rje{enje o ukidanju odobrenja za stavljanje lijeka u promet, ako se utvrdi da ne odgovara uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, donosi Ministarstvo. Rje{enje iz stava 3. ovog ~lana objavljuje se u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". Odredbe st. 1, 2. i 3. ovog ~lana odnose se i na vetarinarskomedicinsko sredstvo. ^lan 56. Tro{kove ispitivanja i povla~enja neispravnog lijeka iz prometa i njegovog uni{tavanja i tro{kove nadle‘nog organa u vezi sa sprovo|enjem rje{enja iz ~l. 54. i 55. ovog zakona snosi pravno i fizi~ko lice koje je proizvelo ili uvezlo neispravan lijek, odnosno pravno i fizi~ko lice ~ijom krivicom je do{lo do povla~enja lijeka iz prometa ili do uni{tenja lijeka. Pravno ili fizi~ko lice koje je ovla{teno za ispitivanje lijekova snosi tro{kove povla~enja lijeka iz prometa ako je dalo pogre{an nalaz o ispravnosti lijeka na osnovu kojeg je lijek stavljen u promet. Ako pravno ili fizi~ko lice koje se bavi ispitivanjem ili kontrolom lijekova ili drugo pravno ili fizi~ko lice sazna da postoje razlozi sa povla~enje lijeka iz prometa, du‘no je da o tome obavijesti Ministarstvo. ^lan 57. Nadzor nad sprovo|enjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega obavlja Ministarstvo. X - KAZNENE ODREDBE ^lan 58. Nova~nom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 KM kaznit }e se za privredni prestup pravno lice ako: 1. stavlja u promet lijek za upotrebu bez odobrenja Ministarstva (~lan 17.), 2. izda lijek, suprotno odredbama iz ~lana 24. ovog zakona, 3. obavi provjeru kvalitete prve serije novog lijeka ili veterinarsko- medicinskog sredstva, a nema odobrenje Ministarstva (~lan 32.), 4. ne obavi redovnu kontrolu lijeka iz ~lana 32. stav 1. ovog zakona, 5. ne obavi posebnu kontrolu lijeka iz ~lana 32. st. 2, 3. i 5. ovog zakona, 6. ne raspola‘e dokazom da lijek i veterinarsko-medicinsko sredstvo ~iji promet obavlja ima odobrenje za stavljanje u promet (~lan 41. stav 2.), 7. obavlja promet lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava bez odobrenja Ministarstva (~lan 42. stav 1.), 8. uvozi lijek bez saglasnosti Ministarstva (~lan 44. stav 1.), 9. ogla{ava lijek ili veterinarsko-medicinsko sredstvo za koje nije izdato odobrenje za stavljanje u promet (~lan 48.). Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 5.000 KM kaznit }e se za privredni prestup iz stava 1. ovog ~lana i odgovorna osoba u pravnom licu. ^lan 59. Nova~nom kaznom u iznosu od 500 do 5.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. ljekovitu hranu izra|uje sa premiksima koje nisu odobrene od Ministarstva (~lan 3. stav 2.), 2. pri proizvodnji, ispitivanju, stavljanju u promet i provjeravanju valjanosti lijeka ne udovoljava propisanim uslovima (~lan 6.), 3. ispitivanje lijeka obavi lice koje nije odre|eno od strane Ministarstva, (~lan 12. stav 4.), 4. obavlja proizvodnju proizvoda iz ~lana 9. stav 5. ovog zakona bez odobrenja Ministarstva, 5. kod proizvodnje proizvoda iz ~lana 9. ovog zakona ne udovoljava na~elima dobre proizvo|a~ke prakse, niti posebnim uslovima koje utvrdi ministar (~lan 10.), 6. pravno lice koje obavlja (stavlja) u promet lijekove i veterinarsko-medicinska sredstva ne provjeri kvalitet svake serije lijeka i veterinarsko-medicinskog sredstva u za to ovla{tenoj ustanovi (~lan 32.), 7. ne vodi propisanu evidenciju (~lan 35.), 8. ne izda markicu koju kontrolisani lijek mora nostiti (~lan 39.). Nov~anom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM kaznit }e se za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana i odgovorna osoba u pravnom licu. ^lan 60. Predvi|ene nov~ane kazne se pla}aju u KM, a do pu{tanja u opticaj KM, kazne se mogu pla}ati u DEM ili protuvrijednosti Broj 15 - Strana 358 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28. aprila/travnja 1998. valuta, koje se koriste u platnom prometu u Federaciji, po srednjem te~aju, koji utvr|uje nadle‘na finansijska organizacija na dan pla}anja. XI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 61. Pravna lica koja se poslije stupanja na snagu ovog zakona, registruju za stavljanje lijekova u promet na veliko, mogu otpo~eti sa radom kad Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni svi uslovi predvi|eni ovim zakonom. Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve zapo~ete postupke u kojima nije do stupanja na snagu ovog zakona donijeto kona~no rje{enje. ^lan 62. Propise za ~ije je dono{enje ovla{ten, ministar }e donijeti u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do stupanja na snagu propisa iz stava 1. ovog ~lana ostaju na snazi propisi koji su doneseni za provo|enje Zakona o stavljanju lijekova u promet na teritoriji Federacije, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona. ^lan 63. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o stavljanju lijekova u promet na teritoriji Federacije. ^lan 64. Ovaj zakon uskladi}e se sa odredbama odgovaraju}eg zakona kojeg donese Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine u roku koji bude odre|en tim zakonom. ^lan 65. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Mariofil Ljubi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Enver Kreso, s. r. ZAKON O LIJEKOVIMA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U VETERINARSTVU I - TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim zakonom utvr|uje se: proizvodnja, promet, ispitivanje i kontrola lijekova koji se upotrebljavaju u veterinarstvu (u daljnjem tekstu: lijekovi) u svrhu za{tite zdravlja ‘ivotinja, posebice u pogledu kvalitete, djelovanja i ne{kodljivosti. Odredbe ovog zakona odnose se i na veterinarsko-medicinska sredstva. ^lanak 2. Lijekovi su, u smislu ovog zakona, supstancije ili mje{avina supstancija, te drugi proizvodi koji kada se upotrijebe na ili u ‘ivotinjskom organizmu u odre|enim koli~inama (koncentracijama) i pod odre|enim uvjetima slu‘e za dijagnosticiranje, sprje~avanje, ubla‘avanje i lije~enje bolesti i simptoma bolesti, ili omogu}avaju izvedbu bolnih ili drugih zahvata na ‘ivotinji. Pod lijekovima u smislu stavka 1. ovog ~lanka podrazumijevaju se: 1. gotovi lijekovi: proizvodi koji se stavljaju u promet pod nazivom odabranim od proizvo|a~a i u izvornoj opremi proizvo|a~a, namjenjeni krajnjem korisniku; 2. magistralni i galenski pripravci: proizvodi koji se izra|uju u ljekarnama iz djelatnih supstancija ili sirovina za lijekove na osnovi vaterinarskog recepta, odnosno utvr|ene tehnologije opisane u pojedinim monografijama farmakopeje; 3. sirovine za lijekove: biljke i ‘ivotinje ili njihovi dijelovi, minerali poluprera|eni su{enjem ili nekim drugim postupkom koji sadr‘e ljekovite supstancije, a koje slu‘e za izradu galenskih pripravaka; 4. ljekovite supstancije koje slu‘e za izradu gotovih, magistralnih i galenskih lijekova; 5. magistralni lijekovi kao pripravci koji se izra|uju samo u ljekarnama od ljekovitih supstancija na osnovi recepta; 6. biolo{ki proizvodi: cjepiva, serumi, imunoglobulini, imunomodulatori biolo{ka dijagnosti~ka sredstva, alergeni, krv i derivati krvi; 7. ljekovite predsmjese (ljekoviti premiksi) koje se koriste za pripremanje ljekovite hrane; 8. dodaci hrani s antikokcidijskim, antibioti~kim ili poticajnim djelovanjem na rast (promotori rasta); 9. ostali proizvodi koje odredi Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). ^lanak 3. Ljekovitom hranom smatra se svaka mje{avina hrane i ljekovite predsmjese koja se daje ‘ivotinjama za sprje~avanje ili lije~enje bolesti. Ljekovita hrana smije se izra|ivati samo s ljekovitim predsmjesama, koje su odobrene od Ministarstva. Uvjete koje trebaju ispunjavati ustanove za proizvodnju, promet i uporabu ljekovite hrane propisuje Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: ministar). Veterinarskim lijekovima ne smatra se hrana za ‘ivotinje koja sadr‘i hranjive koli~ine dodataka (vitamini, mikro i makro elementi, aminokiseline i dr.), a ne koriste se u sprje~avanju i lije~enju bolesti. ^lanak 4. Pod veterinarsko-medicinskim sredstvima u smislu ovog zakona smatraju se: 1. zavojni materijal i sredstva za {ivanje rana i sprje~avanje krvarenja (vata i proizvodi od vate, gaza i proizvodi od gaze, zavoji, ljepljive-adhezivni flasteri, kirur{ki konac, katgut, kirur{ke igle i druga sredstva za {ivanje rana i sprje~avanje krvarenja koja na organizam ne djeluju poznatim farmakodinami~kim mehanizmima); 2. pribor i instrumenti koji se koriste u radu sa ‘ivotinjama (igle, {trcaljke, pribor za infuziju, kateteri, sonde i sl.); 3. proizvodi za obilje‘avanje ‘ivotinja; 4. dijagnosti~ka sredstva koja se ne nanose ili unose u organizam (test-vrpce, test-serumi, test-solucije, diskovi za antibiogram i dr.). Veterinarsko-medicinskim sredstvima u smislu stavka 1. ovog ~lanka smatraju se i drugi proizvodi koje odredi Ministarstvo. Ministar propisuje bli‘e uvjete za na~in proizvodnje, promet, ispitivanje, provjeru, vo|enje evidencije i ogla{avanja veterinarsko- medicinskih sredstava. ^lanak 5. Svaki lijek koji se prema odredbama ovog zakona stavlja u promet mora biti obilje‘en vidljivom oznakom "Za uporabu u veterinarstvu". ^lanak 6. Pravne osobe koje proizvode, uvoze, stavljaju u promet lijekove ili koje se bave ispitivanjem i kontrolom lijekova moraju pored op}ih uvjeta, ispunjavati posebne uvjete odre|ene ovim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju ovog zakona. Uvjete iz stavka 1. ovog ~lanka propisuje ministar. Utorak, 28. aprila/travnja 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 359
Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 35/98 09.03.1998 SN FBiH 109/12 sirovine,otpad
Zakon o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/97 28.11.1997 SN FBiH 04/09, SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99 privatizacija Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 27/97 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 27/97 ZAKON O PRIVATIZACIJI PREDUZEĆA I - UVODNE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom utvrđuju se opća pravila privatizacije preduzeća u čijem se početnom bilansu pokaže: - da u razlici između ukupne vrijednosti aktive i vrijednosti obaveza u skladu sa zakonom postoji kapital čiji vlasnik nije fizičko ili pravno lice, - da nema trajnog kapitala. II - ORGANI ZA PROVOĐENJE PRIVATIZACIJE Član 2. Odobravanje i provođenje privatizacije, u skladu s ovim zakonom, vrše Agencija Federacije Bosne i Hercegovine za privatizaciju (u daljem tekstu: Agencija Federacije) i agencije kantona-županija za privatizaciju (u daljem tekstu: kantonalna-županijska agencija), osnovane posebnim zakonom. Član 3. Izuzetno od odredaba člana 2. ovog zakona, odluku o metodama, rokovima i nadležnoj agenciji za privatizaciju preduzeća iz oblasti elektroprivrede, prometa i veza, osim cestovnog prijevoza, vodoprivrede, eksploatacije ruda i šuma, javnog informiranja, igara na sreću i industrije naoružanja i vojne opreme, na prijedlog Agencije Federacije, donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije). Listu preduzeća iz stava 1. ovog člana utvrđuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije). Dijelovi preduzeća, odnosno sredstava preduzeća iz stava 1. ovog člana, koji nisu uvjet obavljanja njihove pretežne djelatnosti, privatiziraju se u skladu sa odredbama čl. 26. - 28. ovog zakona, koji uređuju malu privatizaciju, i prije privatizacije samog preduzeća. III - PRIPREME PREDUZEĆA ZA PRIVATIZACIJU Član 4. U pripremi za privatizaciju, preduzeća pripremaju program privatizacije i početni bilans za privatizaciju, koju podnose na odobrenje nadležnoj agenciji za privatizaciju. Program privatizacije preduzeća obavezno sadrži: - osnovne informacije o preduzeću, - metod, odnosno kombinaciju metoda privatizacije, - predviđeni način prodaje i način plaćanja, - obim i strukturu zaposlenosti poslije privatizacije, - početnu vrijednost preduzeća. Vlada Federacije, na prijedlog Agencije Federacije, donosi metodologiju za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju. Član 5. Ovlašteno tijelo dužno je izvršiti reviziju privatizacije preduzeća izvršene na temelju Zakona o društvenom kapitalu ("Službeni list SFRJ" br. 84/89 i 46/90), u skladu s posebnim propisom, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog propisa. Vlada Federacije donosi uredbu kojom se bliže uređuju nadležnosti i postupak revizije prethodno izvršene privatizacije, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 6. Nalaz revizije u smislu člana 5. ovog zakona čini sastavni dio početnog bilansa preduzeća koje se privatizira. Nesporni dionički kapital stečen na osnovu otplaćenih internih dionica nominiran je i ne podliježe privatizaciji. U početnom bilansu dionički kapital iz prethodnog stava izražava se u DEM po tada važećem srednjem kursu na dan uplate. Član 7. Preduzeće je dužno izraditi program i početni bilans u skladu s članom 4. ovog zakona i dostaviti nadležnoj agenciji, u roku od šest mjeseci od dana donošenja metodologije za pripremu programa i izradu početnog bilansa. Početni bilans preduzeća za privatizaciju iskazuje se u DEM i predstavlja osnov za utvrđivanje vrijednosti preduzeća koje se privatizira. Član 8. U početnom bilansu preduzeća za privatizaciju neće se iskazivati vrijednost stanova čija se privatizacija vrši po posebnom zakonu. U početnom bilansu preduzeća za privatizaciju ne iskazuju se prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi, kao ni objekti od općeg kulturnog i povijesnog značaja, koje preduzeće koristi u obavljanju svoje djelatnosti. Iz početnog bilansa za privatizaciju, preduzeće je dužno isključiti sredstva čiji se povrat traži za restituciju, o čijem podnošenju i vjerodostojnosti je preduzeće obaviješteno od nadležnog organa, u skladu sa posebnim zakonom. Sredstvima iz stava 3. ovog člana preduzeće ne može raspolagati u pravnom prometu i dužno ih je koristiti pažnjom dobrog privrednika, do okončanja postupka po zahtjevu za restituciju. Član 9. Nadležna Agencija za privatizaciju dužna je donijeti rješenje o podnesenom programu privatizacije i početnom bilansu preduzeća za privatizaciju, u roku od tri mjeseca po isteku roka za podnošenje programa privatizacije i početnog bilansa. Program privatizacije i početni bilans preduzeća Agencija za privatizaciju može odobriti ili vratiti preduzeću radi ispravke ili dopune, ili odbiti. Ako se nadležna agencija ne izjasni o podnesenom programu privatizacije i početnom bilansu u roku iz stava 1. ovog člana, smatra se da je program privatizacije i početnog bilansa preduzeća za privatizaciju odobren. Član 10. U slučaju da u propisanom roku nije podnesen program privatizacije, ili je podneseni program za određeno preduzeće odbijen, odluku o načinu privatizacije tog preduzeća donijet će nadležna agencija za privatizaciju u daljnjem roku od tri mjeseca. IV - METODI PRIVATIZACIJE Član 11. Privatizacija preduzeća u skladu s ovim zakonom vrši se prodajom dionica i imovine. O načinu privatizacije odlučuje i postupak privatizacije preduzeća provodi kantonalna-županijska agencija, odnosno agencija utvrđena odlukom iz člana 3. stava 1. ovog zakona. Prodaju preduzeća nadležna agencija provodi javnom dražbom ili javnim prikupljanjem ponuda. Ukoliko se prodaja preduzeća ne ostvari na način iz stava 3. ovog člana, prodaja se može izvršiti neposrednom pogodbom. Član 12. U postupku privatizacije po ovom zakonu, preduzeća ili imovinu preduzeća mogu kupovati sva domaća i strana fizička i pravna lica, izuzev domaćih preduzeća koja su i sama predmet privatizacije po ovom zakonu, te stranih fizičkih i pravnih lica u slučajevima kada je zakonom ograničeno ili isključeno njihovo vlasništvo nad domaćim preduzećima. Član 13. Početna cijena kod prodaje preduzeća je vrijednost utvrđena u početnom bilansu, u skladu s ovim zakonom. Član 14. Pravila prodaje preduzeća putem javne dražbe, javnog prikupljanja ponuda ili neposredne pogodbe propisuje Agencija Federacije. Član 15. Ugovor sa kupcem o prodaji dionica preduzeća u pismenom obliku zaključuje kantonalna-županijska agencija odnosno agencija utvrđena odlukom iz člana 3. stav 1. ovog zakona. Ugovor koji nije zaključen u pismenom obliku ne proizvodi pravni učinak. Član 16. Plaćanje dionica ili imovine preduzeća u postupku privatizacije ne može se finansirati, kreditirati ili jamčiti sredstvima istog preduzeća. Član 17. Za preduzeće koje se ne uspije privatizirati na način i pod uvjetima određenim rješenjem nadležne agencije, agencija će utvrditi povoljnije uvjete prodaje i plaćanja, a u skladu sa kriterijima donesenim od strane Vlade Federacije. Član 18. Ako se ni pod povoljnijim uvjetima u smislu člana 17. ovog zakona preduzeće ne privatizira, agencija će odobriti privatizaciju izdavanjem preduzeća ili imovine u leasing ili zaključivanjem ugovora o upravljanju. Član 19. U postupku privatizacije preduzeća bilo kojim metodom, u skladu s ovim zakonom nadležna agencija za privatizaciju dužna je osigurati pravičnost, konkurentnost i javnost (transparentnost). V - SREDSTVA PLAĆANJA U POSTUPKU PRIVATIZACIJE Član 20. Sredstva plaćanja u postupku privatizacije su: - certifikati iz osnova potraživanja fizičkih lica prema Federaciji, utvrđenih ovim zakonom i posebnim propisima, - certifikati iz osnova potraživanja pravnih lica prema Federaciji na ime kompenzacije za imovinu koja je predmet restitucije, - vrijednosni papiri, - novac, - sredstva iskazana u deviznim vojnim knjižicama i certifikatima pripadnika oružanih snaga BiH. Identifikacija i realizacija certifikata - potraživanja fizičkih i pravnih lica prema Federaciji iz stava 1. alineje 1. i 2. ovog člana, uređuje se posebnim propisima o mehanizmu poravnanja potraživanja i obaveza u postupku privatizacije. Član 21. Svako lice koje je bilo državljanin RBiH na dan 31. marta 1991. godine, a koje je navršilo 18 godina i ima prebivalište na teritoriji Federacije BiH na dan stupanja na snagu ovog zakona, ima pravo na opće potraživanje, odnosno certifikat iz osnova učešća u stvaranju i upravljanju imovinom u društvenom vlasništvu, u iznosu od 100 poena. Broj poena za certifikat po osnovu općeg potraživanja iz stava 1. ovog člana uvećava se za 10 poena za svaku punu godinu staža osiguranja. Vrijednost poena iz st. 1. i 2. ovog člana, izraženu u DEM, utvrđuje Vlada Federacije, po utvrđivanju vrijednosti društ-venog-državnog kapitala. Član 22. Opće potraživanje iz člana 21. ovog zakona koje bi pripalo licu umrlom ili poginulom nakon 31. marta 1992. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona zajednički pripada njegovoj maloljetnoj djeci. Član 23. Certifikati po osnovu devizne štednje pripadaju građanima za devizne štedne račune čiji je saldo na dan 31. marta 1992. godine bio veći od 100 DEM. Član 24. Certifikati po osnovu restitucije pripadaju građanima kojima je, u postupku provedenom prema posebnom zakonu, utvrđeno pravo na finansijsku kompenzaciju za ranije oduzetu imovinu, a koja im se ne može vratiti u vlasništvo i posjed. Član 25. U postupku privatizacije preduzeća kao sredstva plaćanja mogu se koristiti i certifikati po osnovu potraživanja građana utvrđenim posebnim zakonom. Certifikati po osnovu potraživanja građana prema Federaciji iskazani u DEM vode se na individualnim evidentnim računima Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se prenositi na fizička ili pravna lica po osnovu prodaje, poklona ili drugog načina raspolaganja, u skladu s posebnim propisom kojim se bliže uređuje poravnanje potraživanja i obaveze u postupku privatizacije. VI - MALA PRIVATIZACIJA Član 26. U postupku male privatizacije utvrđenom ovim zakonom obavezno se privatiziraju: a) preduzeća s imovinom čija je vrijednost iskazana u početnom bilansu manja od 500.000 DEM i koja imaju manje od 50 zaposlenih; b) dijelovi preduzeća ili imovina preduzeća čija je pretežna djelatnost trgovina, ugostiteljstvo, usluge ili cestovni promet; c) dijelovi ili imovina ostalih preduzeća koji nisu uvjet obavljanja njihove pretežne djelatnosti ili se ne koriste. U postupku male privatizacije utvrđenom ovim zakonom, mogu se privatizirati preduzeća čija je pretežna djelatnost trgovina, ugostiteljstvo, usluge ili cestovni promet, o čemu odlučuje nadležna agencija na prijedlog preduzeća. Član 27. Mala privatizacija, u smislu člana 26. ovog zakona provodi se javnom prodajom, koju je preduzeće dužno pripremiti i prijaviti nadležnoj agenciji u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona. Ukoliko u roku iz stava 1. ovog člana preduzeće ne pripremi i ne prijavi javnu prodaju dijelova ili imovine preduzeća iz člana 26. stav 1. tač. b) i c) ovog zakona, nadležna agencija će neposredno izvršiti pripremu javne prodaje. Nadležna agencija za privatizaciju dužna je objaviti prodaju iz člana 26. ovog zakona, u toku od 60 dana po isteku roka za podnošenje prijava iz stava 1. ovog člana. Prodaju iz člana 26. stav 1. tačka a) provodi agencija za privatizaciju, a prodaju u slučajevima iz člana 26. stav 1. tač. b) i c) provodi poduzeće pod nadzorom agencije. Član 28. Prodaja iz člana 26. ovog zakona vrši se uz obavezno plaćanje u novcu najmanje 35% ugovorene prodajne cijene. Za svaki iznos plaćen u novcu preko 35% može se odobriti popust od 8%. Član 29. Odredbe čl. 26, 27. i 28. ovog zakona obvezno se primjenjuju i na prodaju poslovnih prostora općine koji se koriste za obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, turizma i usluga. VII - EMISIJA NOVIH DIONICA I RASPOLAGANJE NEPRIVATIZIRANIM DIONICAMA Član 30. Preduzeće može izdati nove dionice u cilju privatizacije putem pribavljanja dodatnog kapitala (dokapitalizacije) ili konverzije duga u dionički kapital. Dokapitalizacija u smislu stava 1. ovog člana može se vršiti ulaganjem u novcu, stvarima i pravima. Izdavanje novih dionica u smislu stava 1. ovog člana odobrava nadležna agencija za privatizaciju. Član 31. Neprivatiziranim dionicama preduzeća upravlja i raspolaže nadležna agencija koja provodi postupak privatizacije tog preduzeća. VIII - TROŠKOVI I PRIHODI PRIVATIZACIJE Član 32. Troškove pripreme preduzeća za privatizaciju (program privatizacije i početnog bilansa, revizija prethodne privatizacije, prospekti, brošure, i sl.) snosi preduzeće. Troškove postupka prodaje snose učesnici - ponuđači, uplatom takse koju propisuje Agencija Federacije. Član 33. Novčana sredstva ostvarena prodajom novih dionica radi pribavljanja dodatnog kapitala pripadaju preduzeću. Novčana sredstva ostvarena prodajom preduzeća koriste se za: - finansiranje troškova nadležne agencije za privatizaciju, - finansiranje razvoja i zapošljavanja u kantonima-županijama i općinama, isključujući tekuće finansiranje federalnih organa i službi. IX - KAZNENE ODREDBE Član 34. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za privredni prijestup preduzeće ako: 1. ne sačini početni bilans za privatizaciju i ne dostavi je agenciji, u roku utvrđenom članom 7. ovog zakona; 2. ne pripremi i ne prijavi agenciji javnu prodaju iz čl. 26. i 27. ovog zakona; 3. ne obavi prodaju javnom dražbom iz čl. 26. - 28. ovog zakona, 4. izda nove dionice iz člana 30. ovog zakona bez odobrenja agencije. Za privredne prijestupe iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba u preduzeću novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM. Do puštanja u opticaj KM, novčane kazne predviđene u ovom članu mogu se plaćati u DEM ili protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom prometu Federacije Bosne i Hercegovine, po srednjem tečaju koji objavljuje nadležna finansijska institucija, na dan plaćanja. X - PRIJELAZNE ODREDBE Član 35. Listu preduzeća iz člana 3. ovog zakona Parlament Federacije utvrdit će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Odluku iz člana 3. stav 1. ovog zakona Vlada Federacije donijet će u roku od 60 dana od dana utvrđivanja liste preduzeća iz stava 1. ovog člana. Član 36. Metodologiju iz člana 4. stav 2. ovog zakona Vlada Federacije donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 37. Pravila prodaje putem javne dražbe, javnog prikupljanja ponuda i neposredne pogodbe iz člana 14. ovog zakona, kao i pravila izdavanja preduzeća ili imovine u leasing i zaključivanja ugovora o upravljanju Agencije Federacije donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 38. Na osnovu izvještaja o provedenom postupku privatizacije agencija donosi rješenje o odobrenju upisa izvršene privatizacije u sudski registar. Član 39. Tarifu troškova iz člana 32. ovog zakona Agencija Federacije donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 40. Ovaj zakon uskladit će se sa odgovarajućim zakonom koji donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u roku koji bude utvrđen tim zakonom. Član 41. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se po isteku 90 dana od dana objavljivanja zakona. Predsjedavajući Doma naroda Mariofil Ljubić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Enver Kreso, s. r. Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom. O nama Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija SLUŽBENI LIST BOSNE I HERCEGOVINE. Sva prava pridržana. 2014 Adresa Džemala Bijedića 39/III 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Email: sllist@sllist.ba Kontakti Centrala Tel: 033/722-030 Email Uredništvo Tel: 033/722-038 Email Pravna služba Tel: 033/722-051 Email Računovodstvo Tel: 033/722-045, Fax: 033/722-046 Email Pretplata Tel: 033/722-054 Email Ekspedit Tel: 033/722-041 Email Prodaja Tel: 033/722-079 Email Oglasni odjel Tel: 033/722-049 i 033/722-050, Fax: 033/722-074 Email Tehnički sekretar Tel: 033/722-061, Fax: 033/722-064 Ured direktora Tel: 033/722-061 Komercijala Tel: 033/722-042 2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.
Zakon o kontroli kvalitete određenih proizvoda pri uvozu i izvozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 21/97 13.09.1997 kvalitet,proizvod,izvoz,uvoz
Zakon o kontroli cijena FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 02/95 02.11.1995 SN FBiH 70/08 kontrola cijena ZAKONO KONTROLI CIJENA^lan 1.Ovim zakonom ure|uju se odnosi u kontroli cijena proizvodai usluga na jedinstvenom tr‘i{tu Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Federacija) i utvr|uju prava i obaveze nadle‘nihorgana Federacije, kantona i op}ine, odnosno grada - distriktaSarajevo (u daljem tekstu: nadle‘ni organi) u vr{enju kontrolecijena.^lan 2.Preduze}a i druga pravna lica (u daljem tekstu: preduze}a)kao i fizi~ka lica i njihovi oblici organiziranja, odnosno udru-‘ivanja, u~esnici u proizvodnji, prometu i vr{enju usluga, formi-raju cijene slobodno prema uvjetima tr‘i{ta.Preduze}a i fizi~ka lica pri formiranju cijena prema uvjetimatr‘i{ta, ne smiju dogovarati odnosno utvr|ivati cijene istih proiz-voda, odnosno istih vrsta usluga, koristiti monopolski polo‘aj,niti druga preduze}a nezakonitim radnjama dovoditi u neravno-pravan polo‘aj.U uvjetima slobodnog formiranja cijena preduze}a i fizi~kalica, du‘na su utvrditi pravila o na~inu formiranja cijena ipridr‘avati se utvr|enog na~ina formiranja cijena i na vidnom, aza potro{a~e dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojed-ina~nu cijenu proizvoda ili usluga i pridr‘avati se istaknutecijene.^lan 3.Pod kontrolom cijena podrazumijevaju se aktivnosti napra}enju op}eg nivoa cijena, pojedina~nih cijena i relativnihodnosa cijena i preduzimanje mjera ekonomske politike radispre~avanja i otklanjanja poreme}aja na tr‘i{tu.Broj 2 - Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSubota, 11 velja~e 1995. godine Nadle‘ni organi u vr{enju kontrole cijena, svaki iz svojenadle‘nosti, preduzimaju mjere ekonomske politike kojima seutje~e na odnos ponude i potra‘nje, preduzimaju mjere za suzbi-janje monopolisti~kog pona{anja, nelojalne utakmice i {peku-lacije na tr‘i{tu, utvr|uju za{titne cijene (garantirane iminimalno-otkupne) pojedinih poljoprivrednih proizvoda uskladu sa aktima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ipropisuju mjere neposredne kontrole cijena.Za pojedine poljoprivredne proizvode mogu se propisatinajni‘e cijene po kojima su odre|ena preduze}a du‘na da kupujute proizvode (garantirane cijene) i cijene ispod kojih se od poljo-privrednih proizvo|a~a ne mogu kupovati odre|eni poljo-privredni proizvodi (minimalno-otkupne cijene).^lan 4.Kao mjere neposredne kontrole cijena mogu se, za pojedineproizvode i usluge, propisati:- fiksne cijene;- najvi{e cijene;- strukture najvi{ih cijena;- zadr‘avanje cijena na zate~enom, odnosno odre|enomnivou (zate~ene cijene);- davanje saglasnosti na cijene, odnosno tarife;- na~in formiranja cijena;- utvr|ivanje mar‘i u trgovini (kalkulativne cijene);- obavje{tavanje o promjeni cijena i mar‘i za proizvode iusluge (evidencija cijena).^lan 5.Nadle‘ni organ koji je propisao mjeru neposredne kontrolecijena, du‘an, je da preduzme mjere kojima se otklanjaju uzrocizbog kojih je mjera propisana.^lan 6.Mjere neposredne kontrole cijena zasnivaju se, po pravilu, naekonomskim kriterijima i propisuju se izuzetno, i to:1. ako i pored preduzetih mjera, ekonomske politike nastupeili mogu nastupiti ve}i poreme}aji na tr‘i{tu i u kretanju cijena;2. radi spre~avanja monopolskog obrazovanja cijena;3. radi utvr|ivanja prodajnih cijena proizvoda iz robnih rez-ervi, koje se koriste za intervenciju na tr‘i{tu.^lan 7.Mjere neposredne kontrole cijena proizvoda i usluga odinteresa za Federaciju propisuje Vlada.Pri propisivanju mjera neposredne kontrole cijena iz stava 1.ovog ~lana, kao i mjera iz stava 3. ~lana 3. ovog zakona, Vlada}e o tome obavijestiti Parlament Federacije Bosne i Hercegovine,u roku od 15 dana od dana propisivanja te mjere.^lan 8.Zahtjev za promjenu cijena proizvoda i usluga za koje jepropisana mjera neposredne kontrole cijena, pravna i fizi~ka licapodnose Vladi sa odgovaraju}om dokumentacijom, putem Min-istarstva trgovine.^lan 9.Kao proizvodi i usluge od interesa za Federaciju, u smisluovog zakona, jesu svi proizvodi i usluge, osim proizvoda i uslugakoji su stavljeni u nadle‘nost kantona i op}ina, odnosno grada -distrikta Sarajevo, i to:- kanton: sve vrste hljeba od bra{na ‘itarica (osim peciva iposebnih pekarskih proizvoda), tjestenine, pasterizirano, homo-genizirano i sterilno mlijeko, sve vrste svje‘eg mesa i ribe,proizvodi grafi~ke industrije, cijene lokalnih novina, prijevozputnika izme|u dvije i vi{e op}ina istog kantona, jezerski i rije~nisaobra}aj i usluge u oblasti obrazovanja i zdravstva.- op}ina, odnosno grad - distrikt Sarajevo: sve vrste zanatskihi li~nih usluga, stambeno-komunalna djelatnost, uklju~uju}i istambenu izgradnju i ure|enje naselja i prostora, prijevoz putnikai robe u gradskom i prigradskom saobra}aju, usluge autobuskihstanica, pretovarne usluge i usluge javnih skladi{ta, tr‘nica naveliko i pijaca na malo, izrada lijekova u apotekama, grafi~keusluge, pecivo i posebni pekarski proizvodi i turisti~ko-ugos-titeljske usluge.Nadle‘ni organi kantona i op}ine, odnosno grada - distriktaSarajevo, pri propisivanju mjera neposredne kontrole cijena zaproizvode i usluge iz svoje nadle‘nosti, du‘ni su obavijestitizakonodavno tijelo kantona i op}ine, odnosno grada - distriktaSarajevo, u roku od 15 dana od dana propisavanja mjere.^lan 10.Ako do|e ili mo‘e do}i do zna~ajnih poreme}aja ponude ipotra‘nje na tr‘i{tu i poreme}aja u kretanju cijena i odnosimacijena, Vlada mo‘e preduzeti mjere u oblasti cijena i za proizvodei usluge koje su u nadle‘nosti kantona i op}ine, odnosno grada -distrikta Sarajevo, ili utvrditi da postoje uvjeti za propisivanjemjera neposredne kontrole cijena odre|enih proizvoda i usluga ibli‘e odrediti uvjete za propisivanje tih mjera od strane nadle‘nihorgana kantona i op}ine, odnosno grada - distrikta Sarajevo.^lan 11.U Federaciji, kantonu i op}ini, odnosno gradu - distriktuSarajevo odre|uju se organi za poslove cijena ~ije se nadle‘nostiutvr|uju zakonom i drugim propisima.Organi za poslove cijena: prate i analiziraju kretanje cijena,djelovanje mjera ekonomske politike i djelovanje mjera nepos-redne kontrole cijena na nivoe i odnose cijena, provo|enje ek-onomske politike u oblasti cijena, prate i analiziraju utjecaj cijenana odnose u stjecanju i raspodjeli dobiti u privredi, pojedinimoblastima, granama i grupacijama, prate i analiziraju utjecajkretanja cijena na stabilnost tr‘i{ta, tro{kova ‘ivota i utjecajcijena na ostvarivanje osnovnih pravaca ekonomskog razvojautvr|enih planovima, prate visinu i kretanje svjetskih cijena iocjenjuju utjecaj cijena na konkurentsku sposobnost doma}eprivrede na inozemnom tr‘i{tu, procejnjuju kretanje cijena,pripremaju stru~nu analiti~ku osnovu za ekonomsku politiku uoblasti cijena u planskim aktima i predla‘u dono{enje mjeraekonomske politike i preduzimanje mjera i aktivnosti za njihovoostvarenje, predla‘u mjere neposredne kontrole cijena, teobavljaju i druge stru~ne poslove iz oblasti cijena.^lan 12.Organi iz ~lana 11. ovog zakona, svaki u okviru svojenadle‘nosti, odre|uje proizvode i usluge za koje su im pravna ifizi~ka lica du‘na dostavljati obavje{tenje o promjeni cijena imar‘i.Ovla{}uje se ministar trgovine Federacije da donese uputstvoo na~inu, sadr‘aju i rokovima dostave obavje{tenja iz stava 1.ovog ~lana, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovogzakona.^lan 13.Odredbe ovog zakona ne odnose se na kontrolu cijenanaoru‘anja i vojne opreme i drugih proizvoda i usluga za koje jekontrola cijena utvr|ena posebnim federalnim propisima.^lan 14.Za privredni prijestup kaznit }e se preduze}e nov~anomkaznom u iznosu petostrukog do dvasettrostrukog iznosa cijenezara~unate iznad propisanih cijena proizvoda i usluga za koje supropisane mjere neposredne kontrole cijena (~lan 4.).Za radnju iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za privredniprijestup odgovorno lice u preduze}u nov~anom kaznom od 300do 1000 DEM.Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~anekazne, izri}e se i posebna mjera oduzimanja imovinske koristipribavljene izvr{enjem privrednog prijestupa.^lan 15.Nov~anom kaznom od 6.000 do 8.000 DEM kaznit }e se zaprivredni prijestup preduze}e ako pri formiranju cijena proizvodai usluga koristi monopolisti~ki polo‘aj, dovodi druga preduze}anezakonitim radnjama u neravnopravan polo‘aj, ili sa drugimpreduze}ima dogovara i utvr|uje cijene istih proizvoda i usluga(~lan 2. stav 2.).Za radnju iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno licenav~anom kaznom od 250 do 850 DEM.Subota, 11 velja~e 1995. godineSLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 2 - Strana 27 ^lan 16.Nov~anom kaznom od 1.000 do 4.000 DEM kaznit }e se zaprivredni prijestup preduze}e ako se pri kupovini proizvoda nepridr‘ava propisane za{titne cijene (~lan 3. stav 3.).Za radnju iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno licenav~anom kaznom od 300 do 800 DEM.^lan 17.Nov~anom kaznom od 200 do 1.000 DEM kaznit }e se zaprekr{aj preduze}e i fizi~ko lice:- ako ne utvrdi pravila, ili se ne pridr‘ava utvr|enih pravilao formiranju cijena i ako se nepridr‘ava istaknute cijene naproizvodu, odnosno usluzi (~lan 2. stav 3.).- ako u odre|enom roku ne dostavi obavje{tenje o promjenicijena i mar‘i i ako obavje{tenje ne sadr‘i propisane podatke (~lan12.).Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovornolice nov~anom kaznom od 100 do 200 DEM.^lan 18.Nov~ana kazna izre~ena za u~injeni privredni prijestup iprekr{aj, prema odredbama ~l. 14, 15, 16. i 17. ovog zakonautvr|ena u DEM, napla}uje se u valuti Federacije po srednjemte~aju koji utvr|uje Centralna banka Federacije Bosne i Herce-govine na dan pla}anja.^lan 19.Uz kaznu za privredni prijestup iz ~lana 2. stav 2. i ~lana 4.mogu se izre}i za{titne mjere:1. zabrana obavljanja odre|ene djelatnosti u trajanju od jednegodine;2. zabrana odgovornom licu da vr{i odre|ene du‘nosti utrajanju do tri godine;3. oduzimanje proizvoda koji se nalaze u prodaji po cijenamavi{im od dozvoljenih.U ponovljenom slu~aju, za{titne mjere iz stava 1. ta~. 1. i 2.ovog ~lana izre}i }e se u trajanu od jedne do pet godina

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana