SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Zapadnohercegovački kanton

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom bolesti koronavirusa (Covid-19) na području ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 09/20 29.04.2020 koronavirus,covid,ekonomija ZAKON O UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA IZAZVANIH PANDEMIJOM BOLESTI KORONAVIRUSA (COVID-19) NA PODRUČJU ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE I ODRŽANJU STABILNOSTI PRORAČUNA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom utvrđuju se mjere pomoći gospodarstvu na području Županije Zapadnohercegovačke s ciljem smanjenja negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom bolesti koronavirusa (COVID – 19), te mjere za održanje stabilnosti Proračuna Županije Zapadnohercegovačke. Članak 2. (Primjena zakona) Odredbe ovog Zakona imaju prioritet primjene nad odredbama drugih zakona i propisa. Članak 3. (Oslobađanje obveze plaćanja poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu) Pravna osoba i samostalni gospodarstvenik koji pruža ugostiteljske usluge u Županiji Zapadnohercegovačkoj oslobađa se obveze plaćanja poreza na potrošnju alkoholnih pića, piva, svih bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kave i čaja, tokom razdoblja trajanja nesreće proglašene Odlukom o proglašenju stanja nesreće na području Županije Zapadnohercegovačke prouzrokovane neposrednom opasnošću od pojave koronavirusa (COVID- 19) (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj:7/20) (u daljnjem tekstu: stanje nesreće) i 90 dana od dana prestanka stanja nesreće. Članak 4. (Oslobađanje plaćanja dijela tekuće (godišnje) koncesijske naknade) (1) Koncesionari koji na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju sklopljen ugovor o koncesiji u kojima je Vlada Županije Zapadnohercegovačke koncesor, oslobađaju se plaćanja dijela tekuće (godišnje) koncesijske naknade za korištenje koja se izražava u postotcima i odnosi se na godišnji bruto prihod nastao korištenjem javnih dobara, prirodnih bogatstava ili pružanja usluga ili po jedinici mjere-tona, m³, m² i litra i naknade za zauzetu površinu (ha). (2) Oslobađanje plaćanja naknade iz stavka (1) ovog članka vrši se za 2020. godinu u visini od 100 % naknade koja čini prihod Proračuna Županije Zapadnohercegovačke, odnosno 50 % ukupno propisane naknade. Članak 5. (Oslobađanje plaćanja zakupnine za zakup šumskog zemljišta) (1) Zakupoprimci koji na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju sklopljen ugovor o zakupu šumskog zemljišta s Ministarstvom gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke kao Zakupodavcem, oslobađaju se plaćanja zakupnine na godišnjoj razini. (2) Oslobađanje plaćanja zakupnine iz stavka (1) ovog članka odnosi se na 2020. godinu. Članak 6. (Umanjenje plaća) (1) Osnovica za izračun bruto plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija u institucijama vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj za mjesece svibanj i lipanj 2020. godine umanjuje se u iznosu od 20 %. (2) Osnovica za izračun bruto plaće državnih službenika i namještenika u tijelima uprave Županije Zapadnohercegovačke, savjetnika u institucijama vlasti Županije Zapadnohercegovačke, uposlenika u školama koje su korisnici Proračuna Županije Zapadnohercegovačke i ostalih uposlenika korisnika Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za mjesece svibanj i lipanj 2020. godine umanjuje se u iznosu od 10 %. (3) Bruto plaće uposlenika u izvanproračunskim fondovima, javnim ustanovama, agencijama i drugim pravnim osobama čiji je osnivač Županija Zapadnohercegovačka ili Županija Zapadnohercegovačka vrši upravljačka prava, za mjesece svibanj i lipanj 2020. godine umanjuje se u iznosu od 10 %. (4) Visina plaće obračunata prema odredbama ovog članka ne može biti niža od 70 % prosječne neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine po posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku. (5) Odredbe ovog članka ne odnose se na policijske službenike Županije Zapadnohercegovačke, uposlenike u Domovima zdravlja u Županiji Zapadnohercegovačkoj, djelatnike Zavoda za javno zdravstvo Županije Zapadnohercegovačke i Uprave za civilnu zaštitu Županije Zapadnohercegovačke. Članak 7. (Ukidanje naknada za rad upravljačkih tijela) Članovima nadzornih odbora, upravnih odbora, SRIJEDA 29. TRAVNJA 2020. NARODNE NOVINE STRANICA 279 - BROJ 9 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E upravnih vijeća i drugim kolektivnim upravljačkim tijelima koje imenuje Skupština Županije Zapadnohercegovačke ili Vlada Županije Zapadnohercegovačke, ukida se naknada za rad za mjesece svibanj i lipanj 2020. godine. Članak 8. (Korištenje sredstava) (1) Novčana sredstva ostvarena umanjenjem plaća iz članka 6. stavka (1) i (2) ovog Zakona iskoristiti će se za održavanje stabilnosti i pravovremenih isplata porodiljskih naknada, prijenosa za štićenike i drugih socijalnih davanja na dostignutoj razini, a čija plaćanja se vrše iz Proračuna Županije Zapadnohercegovačke. (2) Novčana sredstva umanjenjem plaća iz članka 6. stavka (3) ovoga Zakona i novčanih naknada iz članka 7. ovoga Zakona iskoristiti će se za financijsku stabilnost izvanproračunskih fondova, javnih ustanova, agencija i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Županija Zapadnohercegovačka ili Županija Zapadnohercegovačka vrši upravljačka prava. Članak 9. (Financiranje najniže neto plaće) Vlada Županije Zapadnohercegovačke osigurati će financiranje najniže neto plaće na razini Federacije Bosne i Hercegovine za mjesece travanj i svibanj 2020. godine za djelatnosti kojima je zapovijedima Županijskog stožera civilne zaštite zabranjen rad, odnosno rad onemogućen ili znatno otežan zbog posljedice uzrokvanih pandemijom COVID-19. Članak 10. (Obveza donošenja provedbenih akata) (1) Vlada Županije Zapadnohercegovačke i koncesionari će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona sklopit anekse ugovora o koncesiji kojim će regulirati međusobne odnose sukladno odredbama članka 4. ovoga Zakona. (2) Vlada Županije Zapadnohercegovačke će u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti Uredbu o uvjetima i načinu davanja u zakup šumskog zemljišta u državnom vlasništvu i zasnivanju prava služnosti („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 24/17 i 14/18) s odredbama članka 5. ovoga Zakona. (3) Vlada Županije Zapadnohercegovačke će u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti provedbene akte kojim će se izvršiti umanjenje plaća iz članka 6. stavak (1) i (2) ovoga Zakona. (4) Rukovoditelji pravnih osoba i njihove upravljačke strukture će u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti provedbene akte kojim će se izvršiti umanjenje plaća iz članka 6. stavak (3) ovoga Zakona. (5) Nadležna tijela izvanproračunskih fondova, javnih ustanovama, agencija i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Županija Zapadnohercegovačka ili Županija Zapadnohercegovačka vrši upravljačka prava u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti će provedbene akte kojim će se izvršiti ukidanje naknada iz članka 7. ovoga Zakona. (6) Vlada Županije Zapadnohercegovačke na prijedlog Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke će u roku od 8 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti provedbeni akt iz članka 9. ovoga Zakona.
Zakon o radu ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 11/17 10.10.2017 rad,zakon
Zakon o oružju ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 05/17 10.04.2017 oružje PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 139 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E 130 N a t e m e l j u č l a n k a 2 6 . U s t a v a Ž u p a n i j e Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03, 10/04 i 17/11) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 23. sjednici održanoj 10. travnja 2017. godine, donijela je: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA IZABRANIH DUŽNOSNIKA NOSITELJA IZVRŠNIH FUNKCIJA I SAVJETNIKA U INSTITUCIJAMA VLASTI U ŽUPANIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKOJ Članak 1. (1) U Zakonu o pravima izabranih dužnosnika nositelja izvršnih funcija i savjetnika u institucijama vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 8/07 i 18/11) u članku 10. stavak (2) mijenja se i glasi: „(2) Iznos paušala u bruto iznosu sa pripadajućim porezom i doprinosima sukladno Zakonu o porezu na dohodak utvrditi će Administrativno – pravno Povjerenstvo posebnim zaključkom.“ (2) Stavak (3) briše se. Članak 2. U članku 12. stavak (3) briše se. Članak 3. U članku 23. stavku (1) riječi: „članka 3. stavak 2.“ zamjenjuju se riječima: „članka 3. stavka (1) točka 1. i članka 3. stavak (2)„. Članak 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke“. Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA -SKUPŠTINABroj: 01-02-1-XXIII-404/17 Široki Brijeg, 10. travnja 2017. godine Predsjednik Skupštine Ante Mišetić 131 N a t e m e l j u č l a n k a 2 6 . U s t a v a Ž u p a n i j e Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 1/96,2/99,14/00,17/00,1 /03,10/04 i 17/11) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke na 23.sjednici održanoj 10. travnja 2017. godine, donijela je ZAKON O ORUŽJU I STRELJIVU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim se Zakonom propisuju uvjeti za nabavu, držanje, držanje i nošenje, oduzimanje i promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, osnivanje civilnih strelišta, vođenje evidencija te nadzor nad primjenom ovoga Zakona na području Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu:Županija). Članak 2. (Ograničenja u primjeni) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na pripadnike: a) Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, b) policije, c) sudske policije, d) straže kazneno-popravnih ustanova, e) Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine i f) drugih državnih tijela kada nose oružje i streljivo prema propisima svojih službi. Članak 3. (Strani državljani) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na strane državljane kojima je odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine, a imaju prebivalište na području Županije. Članak 4. (Postupovne odredbe) Na postupke propisane ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/98 i 48/99), samo ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Članak 5. (Značenje izraza) Pojedini izrazi u smislu ovog Zakona imaju sljedeće značenje: a) vatreno oružje je svako prenosivo oružje sa cijevi koje STRANICA 140 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E kroz cijev ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili nekog drugog projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva, b) bitan dio vatrenog oružja je svaki dio ili zamjenski dio koji je posebno namijenjen za vatreno oružje i neophodan je za njegovu funkciju uključujući cijev s ležištem streljiva, kućište s mehanizmom za okidanje, navlaku-zatvarač i bubanj (kod revolvera) te svaka naprava načinjena ili prilagođena za smanjenje jačine zvuka izazvanog pucanjem iz vatrenog oružja, c) kratko vatreno oružje je oružje čija cijev nije duža od 30 cm a ukupna dužina oružja ne prelazi 60 cm, d) dugo vatreno oružje je svako vatreno oružje osim kratkog vatrenog oružja, e) automatsko vatreno oružje je svako vatreno oružje koje se nakon opaljenja automatski napuni i koje može ispaliti više od jednog komada streljiva jednokratnim pritiskanjem okidača, f) poluautomatsko vatreno oružje je ono koje je nakon ispaljivanja pojedinog komada streljiva ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je jednokratnim pritiskom okidača moguće ispaljivati samo po jedan komad streljiva, g) vatreno oružje s repetirajućim mehanizmom je oružje kod kojega je nakon ispaljivanja svakog komada streljiva potrebno ručno preko mehanizma iz spremnika ili cilindra ubaciti streljivo u cijev, h) vatreno oružje s jednometnim opaljenjem je ono koje nema spremnik i koje se prije svakog hica puni ručnim ubacivanjem jednog komada streljiva u ležište streljiva u cijevi, i) streljivo je punjenje za vatreno oružje, j) lažno streljivo je streljivo bez oštrog ili ubojitog zrna kojim se postiže efekt pucnja, k) streljivo s probojnim učinkom je streljivo za bojnu uporabu pri čemu je projektil presvučen košuljicom i ima čvrstu probojnu jezgru načinjenu od ili miješanjem raznih legura izuzetno čvrstih metala, l) streljivo s eksplozivnim projektilima je bojno streljivo koje sadrži punjenje koje eksplodira prilikom udara, m) streljivo sa zapaljivim projektilima je bojno streljivo kod kojeg projektil sadrži kemijsku smjesu koja se zapali prilikom dodira sa zrakom ili prilikom udara, n) hladno oružje su bodeži, bokseri, bajuneti, mačevi, buzdovani, metalne zvjezdice za bacanje, bez obzira na dužinu oštrice, potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.) čije oštrice ili bodlje iskaču pod pritiskom sabijene opruge ili sličnog mehanizma te palice raznih vrsta čija je osnovna namjena nanošenje ozljeda. Hladnim oružjem mogu se smatrati i drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada je nesporno da su za to namijenjeni, o) lovačko oružje je vatreno oružje kojim se smije loviti divljač po propisima o lovstvu, p) zračno oružje su sve vrste pušaka, pištolja, revolvera i drugih naprava koje snagom stlačenog zraka ili drugog plina izbacuju kroz cijev zrno, kuglicu, sačmu ili drugi projektil, r) plinsko oružje su pištolji, revolveri, puške i druge naprave koje pod pritiskom energije barutnog punjenja ili stlačenog plina usmjereno raspršuju neškodljive nadražljive tvari za onesposobljavanje pojedinca koje imaju kratkotrajan učinak na ljudske sposobnosti, s) oružje s tetivom su lukovi, samostreli i druge naprave koje snagom napete tetive potiskuju strijelu ili drugi projektil, t) reprodukcije oružja su kopije dugog i kratkog vatrenog oružja, koje se pune s ušća cijevi crnim barutom i pale fitiljem, kremenom ili kapislom, u) imitacije oružja su predmeti koji su vanjskim izgledom slični ili jednaki oružju, ali ih nije moguće upotrijebiti ili preinačiti u vatreno oružje, v) dekorativno oružje je oružje koje je izrađeno u dekorativne svrhe i nije ga moguće uporabiti ili preinačiti u vatreno oružje, z) staro oružje je oružje koje ima povijesnu vrijednost, oružje koje čini sastavni dio narodne nošnje te vojno i policijsko oružje koje je dotrajalo i neuporabljivo, oružje koje je sastavni dio vojnih i policijskih paradnih odora, oružje proizvedeno prije 1899. godine, te oružje koje se puni s vrha cijevi barutom, a pali se kremenom, fitiljem ili kapislom, aa) električni paralizatori su ručne naprave koje pomoću visokog električnog napona privremeno onesposobljavaju osobu, bb) mužari su ručne ili samostojeće naprave namijenjene izazivanju glasnog pucanja, koje su konstruirane tako da ne mogu primiti cjeloviti naboj, pune se s vrha cijevi određenom količinom crnog baruta i pale štapinom, kremenom i kapislom, a zatvaraju sredstvom male specifične težine, cc) vojno oružje i streljivo za to oružje je oružje i streljivo koje se nabavlja prema posebnim propisima i čiji promet fizičkim osobama nije dozvoljen ili je ograničen, dd) onesposobljavanje vatrenog oružja je postupak propisan posebnim propisom u kojem se onesposobljavaju svi bitni dijelovi oružja na način da se njihovim uklanjanjem, zamjenom ili prepravljanjem ne može omogućiti njegovo osposobljavanje, ee) sprej za omamljivanje je naprava kojom se usmjereno izbacuju u vidu mlaza ili pjene neškodljive nadražljive tvari za onesposobljavanje pojedinca i koje na ljudsko zdravlje imaju kratkotrajan učinak, ff) optički nišan je naprava kojom se oružju povećava preciznost, gg) oružje za samoobranu je kratko i dugo vatreno oružje različitih kalibara, hh) trofejno oružje je vatreno, zračno i hladno oružje koje se čuva kao uspomena ranijeg perioda povijesti ili za njegovog vlasnika predstavlja osobnu ili obiteljsku uspomenu, a koje je trajno onesposobljeno za uporabu, ii) sportsko oružje je vatreno oružje kategorije B, PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 141 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E zračno oružje i oružje sa tetivom koje se koristi za športske discipline, u skladu sa posebnim propisima, jj) oružje za signalizaciju su samokresi, revolveri, puške i druge naprave koje pod tlakom energije barutnog punjenja ispaljuju naboj namijenjen isključivo za izazivanje glasnog pucnja ili ispaljivanju svjetleće signalne zvjezdice. kk) minsko-eksplozivna sredstva su sve vrste bombi, mina i granata i drugih naprava opremljenih s eksplozivnom tvari ili detonatorom (težina, udar, potez, kemijska reakcija, električna energija i sl.) kod kojih dolazi do oslobađanja energije i njihovog rasprskavanja. ll) popravljanje oružje je otklanjanje kvarova na oružju i zamjena ili ugradnja originalnih dijelova oružja. mm) prepravljanje oružja je prilagođavanje oružja drugom streljivu, zamjena ili ugradnja bitnih dijelova oružja i drugi zahvati na oružju kojima se utječe na njegovo funkcioniranje ili na tehnička svojstva. nn) prokušavanje je provjera funkcionalnosti i učinka popravljenog i prepravljenog oružja, oo) civilno strelište je objekt namijenjen sportsko rekreativnom gađanju koji ispunjava prostorne, tehničke i sigurnosne uvjete za uporabu oružja za samoobranu, lov i sport, pp) promet oružja i streljiva je nabava oružja i streljiva radi prodaje, smještaja i čuvanja oružja i streljiva u svrhu prodaje te njegova prodaja na malo i veliko u Županiji. rr) trgovac oružjem je pravna ili fizička osoba koja ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova Županije (u daljnjem tekstu: Ministarstva) za obavljanje djelatnosti prometa oružja i streljiva. Članak 6. (Rodno značenje) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. POGLAVLJE II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE Članak 7. (Pojam) (1) Oružje u smislu ovog Zakona je vatreno oružje kategorija A i B te ostalo oružje kategorija C i D, koje je namijenjeno za samoobranu, lov ili sport. (2) Oružjem u smislu ovog Zakona smatraju se i bitni dijelovi oružja. Članak 8. (Ne smatra se vatrenim oružjem) U smislu ovoga Zakona vatrenim oružjem ne smatra se oružje koje je učinjeno trajno neprikladnim za uporabu postupkom trajnog onesposobljavanja na način da su bitni dijelovi vatrenog oružja učinjeni trajno nedjelatnim i da je onemogućeno njihovo uklanjanje, zamjena ili modificiranje na način koji bi omogućio ponovno osposobljavanje takvog vatrenog oružja, predmeti koji su izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, ubijanje životinja u industriji ili podvodnom ribolovu te ako su namijenjeni za industrijske ili tehničke svrhe pod uvjetom da se koriste samo u navedene svrhe, oružje koje se smatra starinskim oružjem ili reprodukcijom vatrenog oružja. Članak 9. (Kategorizacija oružja) (1) Oružje se prema ovom Zakonu razvrstava u četiri kategorije. (2) Vatreno oružje kategorije A: a) eksplozivni bojni projektili i bacači, b) automatsko vatreno oružje, c) vatreno oružje koje je izrađeno tako da izgleda kao neki drugi predmet, d) streljivo s probojnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima, te projektili za takvo streljivo, e) streljivo za pištolje i revolvere s projektilom koje ima ekspanzijski učinak te projektili za takvo streljivo, osim streljiva za lov ili sportsko oružje za osobe kojima je dozvoljeno koristiti ga, f) sve vrste oružja s integralnim prigušivačima, prigušivači namijenjeni oružju i dijelovi za prigušivače, g) minsko-eksplozivna sredstva, h) ostalo oružje koje nije obuhvaćeno kategorijama B, C ili D. (3) Vatreno oružje kategorije B: a) poluautomatsko ili repetirajuće kratkocijevno vatreno oružje, b) jednostrijelno kratkocijevno oružje sa središnjim paljenjem, c) jednostrijelno kratkocijevno oružje sa rubnim paljenjem, ukupne dužine do 28 cm, d) poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje sa spremnikom i ležištem streljiva za više od tri komada streljiva, e) poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje čiji spremnik i ležište streljiva zajedno ne mogu primiti više od ukupno tri komada streljiva, kod kojeg je naprava za punjenje zamjenjiva te nije sigurno je li oružje takve konstrukcije da ga nije moguće uobičajenim alatom preinačiti u oružje čiji spremnik i ležište streljiva mogu zajedno primiti više od ukupno tri komada streljiva, f) repetirajuće i poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje s glatkom cijevi ukupne dužine do 60 centimetara, g) repetirajuće dugocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u točki f. ovoga stavka, h) poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu koje je slično automatskom vojnom vatrenom oružju, isključivo poluautomatskog načina rada te maksimalnog kapaciteta spremnika 30 komada streljiva koje je dozvoljeno isključivo u sportske STRANICA 142 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E svrhe, i) dugocijevno oružje s jednom ili više jednostrijelnih užlijebljenih cijevi, j) poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje koje nije obuhvaćeno točkama d), e), f) i g) ovoga stavka, k) jednostrijelno kratkocijevno oružje za streljivo s rubnim paljenjem ukupne dužine iznad 28 cm, l) dugo vatreno oružje s jednostrukim okidanjem i glatkim cijevima. (4) Oružje kategorije C: a) zračno oružje, b) plinsko oružje, c) električni paralizatori, d) reprodukcije oružja kod kojeg se ne upotrebljava jedinstveni naboj, e) mužari. (5) Oružje kategorije D: a) oružje s tetivom, b) hladno oružje, c) sprej za omamljivanje. Članak 10. (Razvrstavanje oružja) Oružje iz članka 9. ovoga Zakona, u smislu prava i obveza vlasnika oružja, razvrstava se u: a) zabranjeno oružje – vatreno oružje i streljivo kategorije A, hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda, predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada se nose na javnom mjestu, a način ili okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda, te vatreno oružje kategorije B i ostalo oružje kategorije C i D kada se koristi za uznemiravanje, napad i nanošenje ozljeda, b) dozvoljeno oružje za koje je potrebno prethodno odobrenje – vatreno oružje kategorije B, c) dozvoljeno oružje za koje je potrebna prijava nadležnom tijelu – oružje kategorije C, d) dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu – oružje kategorije D, osim u slučaju prelaska državne granice. POGLAVLJE III. UVJETI ZA NABAVU ORUŽJA I IZDAVANJE ISPRAVA O ORUŽJU Odjeljak A. Uvjeti za nabavu oružja Članak 11. (Zahtjev za izdavanje odobrenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu vatrenog oružja kategorije B podnosi se na propisanom obrascu nadležnoj Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta fizičke ili sjedišta pravne osobe. (2) Policijska uprava izdat će podnositelju zahtjeva iz stavka (1) ovog članka odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti i sigurnosti imovine ako ispunjava opće i posebne uvjete. Članak 12. (Opći uvjeti) (1) Opći uvjeti iz članka 11. stavka (2) ovog Zakona su: a) da je navršio 21 godinu života, osim policijskih službenika, pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, sudske policije, drugih državnih tijela i zaštitara koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje i koji moraju imati navršenih 18 godina života te članova sportske streljačke udruge koji se aktivno natječu u streljaštvu i osoba s položenim lovačkim ispitom kao i uposlenika u državnim tijelima i pravnim osobama koje imaju odobrenje za držanje oružja, s navršenih 18 godina života, što se dokazuje uvidom u osobnu iskaznicu o čemu službena osoba sačinjava bilješku, b) da nije pravomoćno osuđen, odnosno da nije pokrenut postupak, niti se vodi istraga za kazneno djelo protiv Bosne i Hercegovine, kazneno djelo protiv strane države ili međunarodne organizacije, kazneno djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo protiv opće sigurnosti, kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kazneno djelo protiv osobne slobode, kazneno djelo protiv spolne slobode, kazneno djelo protiv okoliša koje se odnosi na protuzakoniti lov i ubijanje ili mučenje životinja, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi koje se odnosi na neovlaštenu proizvodnju i promet drogama i omogućavanje trošenja droga, te kazneno djelo koje u sebi sadrži elemente nasilja, a sadržano je u kaznenim djelima protiv imovine, kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece, kaznenim djelima protiv pravosuđa, kaznenim djelima protiv javnog reda, kaznenim djelima protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaznenim djelima protiv privatnosti, kaznenim djelima protiv službene dužnosti i kaznenim djelima protiv Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i u kaznenim djelima iz propisa o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, što se dokazuje uvjerenjem nadležnog suda, tužiteljstva i nadležnog tijela za vođenje kaznene evidencije, c) da nije u posljednjih pet godina od dana podnošenja zahtjeva u Bosni i Hercegovini pravomoćno kažnjen za prekršaj s elementima nasilja, odnosno da u Bosni i Hercegovini nije pokrenut postupak za prekršajno djelo s elementima nasilja, odnosno za istovjetno djelo u drugoj državi čiji je državljanin, a i stranac kojemu je odobren stalni boravak u Bosni i Hercegovini s prebivalištem na području Županije, te da nije kažnjen niti je protiv njega pokrenut postupak za prekršaje propisane ovim PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 143 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E zakonom a za koje je propisana i zaštitna mjera oduzimanja oružja, streljiva i isprva o oružju, što se dokazuje uvjerenjem nadležnog suda i nadležnog tijela za vođenje prekršajne evidencije, d) da ne postoje okolnosti koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, a osobito: češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi, sukobi s okolinom, agresivno i ekscesno ponašanje te drugi poremećaji u ponašanju, disciplinske povrede propisa o lovstvu, disciplinske povrede propisa o sportskom streljaštvu i sl., e) da je položio lovački ispit i da se aktivno bavi lovom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja lovom ili da se aktivno bavi sportskim streljaštvom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom, o čemu mora priložiti odgovarajuće uvjerenje, potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz ili da ima opravdani razlog za nabavu oružja, ako oružje nabavlja radi osobne sigurnosti. (2) Izuzetno fizička osoba ima opravdan razlog za nabavu lovačkog oružja koje je neophodno za zaštitu imovine u osobnom vlasništvu (stada, usjevi i slično), a što dokazuje uvjerenjem općinskoga/gradskog tijela nadležnog za poljoprivredu. (3) Policijski službenik Policijske uprave ovlašten je tražiti i prikupljati podatke i obavijesti od građana radi utvrđivanja uvjeta iz stavka (1) točke d) ovog članka, a o prikupljenim podacima i obavijestima sastavlja službenu bilješku, a Policijska uprava prikuplja podatke od drugih institucija koji raspolažu traženim podacima. (4) Opravdan razlog za nabavu oružja, za koje se izdaje oružni list za držanje i nošenje, radi osobne sigurnosti iz stavka (1) točke e) ovog članka ima osoba koja dokaže da je njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama ne bi se mogla osigurati dostatna zaštita. Kao dokaz da je njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje, osoba mora u zahtjevu za nabavu oružja navesti konkretne prijave napada ili prijetnji koje je prijavljivala policiji i koje su zabilježene u policijskim evidencijama. Naprijed navedeni razlog nije uvjet za nabavu oružja za koje se izdaje oružni list za držanje oružja. (5) Mišljenje o tome ispunjava li osoba uvjete propisane člankom 11. stavak (2) ovog Zakona daje povjerenstvo na temelju činjenica i okolnosti koje je u svom zahtjevu naveo podnositelj zahtjeva i činjenica i okolnosti utvrđenih tijekom provođenja postupka povodom rješavanja zahtjeva za nabavu oružja. (6) Povjerenstvo iz stavka (5) ovog članka imenuje policijski komesar Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Županije (u daljnjem tekstu: policijski komesar). Članak 13. (Posebni uvjeti) Posebni uvjeti iz članka 11. stavak (2) ovog Zakona su: a) da je na zdravstvenom pregledu utvrđeno da je zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja, što se dokazuje liječničkim uvjerenjem ovlaštene zdravstvene ustanove, b) da raspolaže tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu vatrenog oružja i da poznaje propise o oružju i streljivu, ako oružje nabavlja radi osobne sigurnosti što dokazuje potvrdom o osposobljenosti za pravilnu uporabu oružja i poznavanju propisa o oružju i streljivu (u daljnjem tekstu: potvrda o osposobljenosti) koju izdaje Uprava policije ili druga pravna osoba koja ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja, c) da ima uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja i streljiva, što utvrđuje policijski službenik neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, o čemu sačinjava zapisnik. Članak 14. (Liječničko uvjerenje) (1) Liječničko uvjerenje iz članka 13. stavka (1) točke a) ovog Zakona izdaje zdravstvena ustanova s područja Županije koja ima ovlaštenje Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Županije. (2) Bliže odredbe o uvjetima koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove iz stavka (1) ovog članka i načinu obavljanja zdravstvenih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti te visinu naknade za izdavanje liječničkog uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja propisat će ministar Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Županije u suradnji sa ministrom unutarnjih poslova Županije (u daljnjem tekstu: ministar). Članak 15. (Promjena zdravstvene sposobnosti) Obiteljski liječnik zdravstvene zaštite, svaka zdravstvena ustanova, kao i svaki drugi liječnik koji ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja, dužan je odmah po saznanju za takvu promjenu izvijestiti nadležnu Policijsku upravu ili Upravu policije. Članak 16. (Potvrda o osposobljenosti) (1) Uprava policije ili pravna osoba koja ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja, obavlja osposobljavanje fizičkih osoba za oružje kategorije B koje se nabavlja radi osobne sigurnosti o čemu izdaje potvrdu o osposobljenosti iz članka 13. stavak (1) točke b) ovog Zakona. STRANICA 144 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E (2) Pored lovačkih organizacija i organizacija koje se bave sportskim streljaštvom koje izdaju potvrde o osposobljenosti za rukovanje lovačkim ili sportskim oružjem iz članka 12. stavak (1) točke e) ovog Zakona, Uprava policije ili pravna osoba koja ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja, može obavljati osposobljavanje fizičkih osoba i za to oružje o čemu izdaje odgovarajuću potvrdu. (3) Bliže odredbe o uvjetima te program i način provedbe osposobljavanja građana iz stavka (1) i (2) ovog članka podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Odjeljak B. Isprave o oružju i streljivu Članak 17. (Isprave) (1) Isprave o oružju i streljivu prema ovom Zakonu su: a) odobrenje za nabavu oružja, b) oružni list, c) odobrenje pravnoj osobi za držanje oružja, d) odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja, e) potvrda o prijavi oružja kategorije C, f) potvrda o davanju oružja uposleniku. (2) Bliže odredbe o izgledu, sadržaju i cijeni obrazaca isprava o oružju i zahtjevima za njihovo izdavanje podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 18. (Rješavanje zahtjeva za fizičku osobu) Nakon što Policijska uprava utvrdi da podnositelj zahtjeva iz članka 11. ovog Zakona ispunjava opće uvjete iz članka 12. stavka (1) ovog Zakona od istoga će zatražiti da u roku od 60 dana dostavi dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta iz članka 13. stavka (1) točke a) i b) ovog Zakona, dok će policijski službenik u istom roku neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje namjerava držati utvrditi postojanje uvjeta iz članka 13. stavka (1) točke c) ovog Zakona Članak 19. (Odobrenje za nabavu fizičkoj osobi) (1) Odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B može se izdati fizičkoj osobi za držanje ili ako su ispunjeni i uvjeti iz članka 12 .stavka 4. ovog Zakona za držanje i nošenje. (2) Policijska uprava izdat će jedno od odobrenje za nabavu iz stavka (1) ovog članka za onu vrstu oružja koja se može nabavljati u svrhu koju je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu, ako su ispunjeni opći uvjeti iz članka 12. i posebni uvjeti iz članka 13. ovog Zakona. Članak 20. (Odobrenje za nabavu pravnoj osobi) (1) Odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B može se izdati pravoj osobi za držanje. (2) Policijska uprava izdati će odobrenje za nabavu iz stavka (1) ovog članka za onu vrstu oružja koja se može nabavljati u svrhu koju je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) da pravna osoba ima opravdan razlog za nabavu oružja, b) da odgovorna osoba i osoba zadužena za sigurnost u pravnoj osobi ispunjava opće uvjeti iz članka 12. stavka (1) i posebne uvjete iz članka 13. stavka (1) ovog Zakona, izuzev uvjeta iz članka 13. stavka (1) točke c) ovog Zakona c) da pravna osoba ispunjava uvjet za siguran smještaj i čuvanje oružja i streljiva. (3) Opravdani razlog za nabavu oružja ima pravna osoba koja je kod mjerodavnog suda registrirana za obavljanje djelatnosti lova, uzgoja divljači, sportskog streljaštva, vođenja civilnih strelišta, obavljanja poslova fizičke zaštite, znanstvenog istraživanja za koje je potrebno oružje, prikupljanja stručnih podataka o životinjskim vrstama, muzeji, te zračne luke radi odstrjela i rastjeravanja ptica i divljači, kao i pravna osoba koja ima uspostavljenu unutarnju službu zaštite ljudi i imovine sukladno važećim propisima. (4) Oružje za uspavljivanje životinja može se nabavljati, držati i nositi na temelju odobrenja koje izdaje Policijska uprava pravnoj osobi koja ima registriranu djelatnost za uzgoj, držanje, čuvanje ili zaštitu životinja. (5) Pravna osoba iz stavka (3) i (4) ovog članka, rukovanje i korištenje oružja može povjeriti samo punoljetnoj osobi koja ispunjava propisane uvjete iz članka 12. stavka (1) točke b),c), d) i e) i uvjete iz članka 13. stavka (1) točke a) i b) ovog Zakona. (6) Bliže odredbe o uvjetima i načinu smještaja i čuvanja oružja i streljiva iz stavka (2) točke c) ovoga članka, članka 13. stavka (1) točke c) i članka 33. stavak (5) ovog Zakona podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 21. (Ograničenja posjedovanja oružja) (1) Pravna osoba iz članka 20. stavka (1) ovoga Zakona, osim agencije i unutarnje službe za zaštitu ljudi i imovine, može posjedovati vatreno oružje čiji broj zavisi od potrebe i broja zaposlenih osoba koja imaju potrebu za korištenjem oružja. (2) Agencija i unutarnja služba za zaštitu ljudi i imovine može posjedovati oružje čiji je broj propisan važećim zakonskim propisom kojim se regulira osnivanje agencija za zaštitu ljudi i imovine. Članak 22. (Rok važenja) (1) Odobrenje za nabavu iz članka 19. stavka (1) i članka 20. stavka (1) ovog Zakona izdaje se s rokom važenja od šest mjeseci od dana izdavanja. (2) Odobrenje za nabavu koje nije iskorišteno u PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 145 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E roku iz stavka (1) ovog članka mora se vratiti tijelu koje ga je izdalo u roku od osam dana od dana isteka roka važenja. Članak 23. (Podnošenje sljedećeg zahtjeva) Pri svakom sljedećem zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavu oružja koji podnese fizička ili pravna osoba koja ima važeću ispravu za oružje koje je ranije nabavila na temelju izdanog odobrenja za nabavu oružja, neće se provoditi postupak za utvrđivanje općih i posebnih uvjeta, osim utvrđivanja opravdanosti razloga za nabavu oružja. Članak 24. (Provjera ispunjavanja uvjeta) Policijska uprava ili Uprava policije ovlaštena je provjeriti ispunjavanje općih i posebnih uvjeta za fizičku osobu kojoj je izdan oružni list za nabavljeno oružje i za pravnu osobu kojoj je izdano odobrenje za držanje oružja, ako sazna za okolnosti koje dovode u sumnju daljnje ispunjavanje tih uvjeta. Članak 25. (Odbijanje zahtjeva) (1) Policijska uprava odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi ili pravnoj osobi ako ne ispunjava uvjete za nabavu oružja propisane ovim Zakonom. (2) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka ne može se voditi upravni spor. Članak 26. (Oružni list) (1) Za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja fizička osoba mora podnijeti zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od dana nabave. (2) Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi se izdaje oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja. Članak 27. (Rok važenja) (1) Oružni list izdaje se s rokom važenja od deset godina. (2) Policijska uprava će na zahtjev podnositelja, koji je dužan podnijeti u roku od 30 dana prije isteka roka iz stavka (1) ovog članka, produžiti rok važenja oružnog lista iz stavka (1) ovoga članka za deset godina ako uz zahtjev priloži liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja. (3) Policijska uprava ovlaštena je u svako doba provjeriti daljnje ispunjavanje općih uvjeta iz članka 12. ovoga Zakona kod osobe koja posjeduje registrirano oružje, ako sazna za okolnosti koje dovode u sumnju daljnje ispunjavanje tih uvjeta. Članak 28. (Odbijanje izdavanja isprave o oružju) (1) Policijska uprava odbit će rješenjem izdati ili produžiti oružni list za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, koje prije stavljanja u promet nije označeno žigom ili obilježeno sukladno s propisima o prokušavanju, označavanju žigom i obilježavanju ručnog vatrenog oružja, koje nema originalni tvornički broj ili koje nije tehnički ispravno kao i u slučaju kada se u postupku registracije utvrdi postojanje razloga za odbijanje odobrenja za nabavu oružja te u slučaju podnošenja zahtjeva za registraciju oružja po proteku roka od 30 dana od dana isteka važenja oružnog lista.. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka oduzima se i ukida odobrenje za nabavu oružja te se oduzima oružje bez prava na naknadu i s njim se postupa sukladno odredbama članka 58. stavka (8) ovog Zakona, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog postojanja razloga za odbijanje odobrenja za nabavu i u slučaju proteka roka za registraciju oružja, u kojem slučaju vlasniku pripada naknada sukladno odredbama članka 58. stavka (6) ovoga Zakona. (3) Kada se u postupku registracije utvrdi da je oružje tehnički neispravno i da ga nije moguće osposobiti za sigurnu uporabu, a vlasnik ga odbija onesposobiti, oduzet će se bez prava na naknadu. (4) Protiv rješenja iz stavka (1) i stavka (2) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Protiv rješenja iz stavka (4) ovog članka ne može se voditi upravni spor. Članak 29. (Ovlast i obveza osobe u ispravi o oružju) (1) Oružnim listom se za držanje ili držanje i nošenje oružja ovlašćuje samo osobu na koju ova isprava glasi. (2) O svakoj promjeni podataka koji se upisuju u oružni list osoba iz stavka (1) ovoga članka dužna je obavijestiti Policijsku upravu prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od dana promjene, radi upisa promjene podataka. Članak 30. (Odobrenje pravnoj osobi za držanje oružja) (1) Za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja pravna osoba mora podnijeti zahtjev za registraciju oružja i izdavanje odobrenja za držanje oružja Policijskoj upravi prema mjestu sjedišta u roku od osam dana od dana nabave. (2) Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja pravnoj osobi se izdaje odobrenje za držanje oružja. STRANICA 146 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Članak 31. (Nabava streljiva i baruta) (1) Fizičke osobe nabavljaju streljivo kod ovlaštenog trgovca za oružje za koje posjeduju oružni list. (2) Pravne osobe nabavljaju streljivo kod ovlaštenog trgovca za oružje za koje posjeduju odobrenje za držanje oružja. (3) Pravne i fizičke osobe na temelju važećeg odobrenja za držanje oružja i oružnog lista za oružje koje je registrirano u svrhu lova ili sporta kod ovlaštenog trgovca oružjem mogu nabavljati komponente streljiva u svrhu punjenja streljiva za vlastite potrebe. (4) Osobe iz stavaka (3) ovog članka smiju nabaviti jednokratno i kod sebe držati najviše 2000 grama baruta. (5) Streljivo napunjeno za vlastite potrebe kao i barut čuva se na način da ne budu dostupni osobi koja nije ovlaštena za njihovo posjedovanje, zaključani i odvojeni u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje se ne može otvoriti alatom uobičajene upotrebe. (6) Prilikom punjenja streljiva za vlastite potrebe dužno se voditi brigu o sigurnosti drugih osoba i imovine. Članak 32. (Izvješće o prodanom streljivu i barutu) (1) O prodanom streljivu i barutu iz članka 31. stavka (1), (2) i (4) ovog Zakona ovlašteni trgovac oružjem je dužan dostavljati Upravi policije izvješće najkasnije do 10.-og dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. (2) Izvješće iz stavka (1) ovog članka mora sadržavati sljedeće podatke: a) ime i prezime fizičke odnosno naziv pravne osobe, b) broj oružnog lista odnosno odobrenja za držanje oružja, c) količina prodanog streljiva i baruta i d) datum prodaje. Članak 33. (Odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja) (1) Odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja izdaje Policijska uprava fizičkoj i pravnoj osobi, na njihov zahtjev prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta, s trajnim rokom važenja. (2) Fizičkoj osobi izdati će se odobrenje iz stavka (1) ovog članka koja ispunjava opće uvjete iz članka 12. stavka (1) i posebne uvjete iz članka 13. stavak (1) ovog Zakona. (3) Pravnoj osobi izdati će odobrenje iz stavka (1) ovog članka koja ispunjava uvjete propisane člankom 20. stavka (2) ovog Zakona. (4) Oružje koje se drži na temelju odobrenja za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja ne smije se nositi, upotrebljavati, niti je za njega dozvoljeno nabavljati, držati ili praviti streljivo, a vatreno oružje koje je onesposobljeno za upotrebu ne smije se osposobljavati. (5) Ispunjavanje uvjeta za fizičku i pravnu osobu koji se odnose na siguran smještaj za držanje starog i trofejnog oružja utvrđuje povjerenstvo koje imenuje policijski komesar. (6) Oružje iz stavka (4) ovoga članka smije se prodati ili predati samo osobi kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja o čemu su navedene osobe dužne izvijestiti Policijsku upravu koja je izdala odobrenje za nabavu starog i držanje trofejnog oružja u roku od osam dana od dana nabave, odnosno prodaje ili predaje. (7) Iznimno, muzeji uz staro oružje smiju sakupljati oružje kategorije A točke b) i c) koje se više ne izrađuje i koje ne upotrebljavaju Oružane snage BiH i policija. (8) Muzeji mogu oružje kategorije A točke a), d), e) i g) sakupljati i držati pod uvjetom da je trajno onesposobljeno. (9) Policijska uprava će o izdanim odobrenjima za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja izvjestiti Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije. (10) Policijska uprava ukinut će odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja fizičkoj i pravnoj osobi koji prestanu ispunjavati neki od uvjeta potrebnih za izdavanje navedenog odobrenja. (11) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka (1) ovog članka i rješenja iz stavka (10) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (12) Protiv rješenja iz stavka (11) ovog članka ne može se voditi upravni spor. Članak 34. (Potvrda o prijavi oružja kategorije C i nabavi oružja kategorije D) (1) Fizička osoba starija od 18 godina i pravna osoba smiju bez odobrenja nabavljati i držati oružje kategorije C s tim da su obvezni isto prijaviti Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta. (2) Rok za prijavu oružja iz stavka (1) ovog članka je osam dana od dana nabavljanja i uz prijavu su dužni priložiti dokaz o porijeklu oružja. (3) Za prijavljeno oružje Policijska uprava izdat će potvrdu o prijavi oružja kategorije C. (4) Oružje kategorije D mogu nabaviti, držati i nositi samo osobe starije od 18 godina, a izuzetno sprej za omamljivanje osobe starije od 16 godina. Članak 35. (Optički nišan) (1) Fizička ili pravna osoba koja posjeduje registrirano lovačko ili sportsko oružje može nabaviti optički nišan na temelju izdane isprave o oružju i ista ga je obvezna prijaviti Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta radi upisa u odgovarajuću ispravu o oružju u roku od deset dana od dana nabave. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka su obvezne PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 147 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E prijaviti otuđenje ili gubitak optičkog nišana odmah po saznanju o istom. Odjeljak C. Nabava i registracija oružja osobama koje su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje Članak 36. (Uvjeti za nabavu oružja) (1) Policijska uprava izdat će pripadnicima iz članka 2., i osobama iz članka 46. stavak (1) i stavka (5) ovoga Zakona, na njihov zahtjev, odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti i odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja. (2) Za osobe iz stavka (1) ovoga članka, u postupku izdavanja odobrenja za nabavu vatrenog oružja kategorije B i postupku za izdavanje odobrenja za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja ne provjeravaju se opći uvjeti iz članka 12. stavak (1) točke a), b), c) i d) i posebni uvjeti iz članka 13. stavka (1) točke a) i b) ovog Zakona, jer su ti uvjeti za njih provjereni u postupku uposlenja. (3) Osobe iz stavka (1) ovoga članka u postupku izdavanja odobrenja za nabavu vatrenog oružja kategorije B i postupku izdavanja odobrenja za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja svoj status dokazuju službenom iskaznicom ili ispravom o uposlenju, čiju ovjerenu presliku prilažu uz zahtjev. (4) Izuzetno od odredbi stavka (2) ovog članka službena osoba će nakon zaprimanja zahtjeva zatražiti pismenim putem od institucije u kojoj je isti uposlen raspolažu li saznanjima koji bi mogli utjecati na posjedovanje oružja. Članak 37. (Odbijanje zahtjeva) (1) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 36. stavka (1) ovog Zakona može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja donesenog po žalbi ne može se voditi upravni spor. POGLAVLJE IV. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM Članak 38. (Način postupanja) (1) S oružjem i streljivom mora se postupati s osobitom pozornošću. (2) Osobita pozornost u postupanju s oružjem i streljivom pokazuje se u njegovom pravilnom čuvanju, pravilnoj i stručnoj uporabi, nošenju, prenošenju i držanju u ispravnom stanju. Članak 39. (Nošenje oružja i streljiva) (1) Oružje kategorije B se ne smije nositi bez oružnog lista za držanje i nošenje. (2) Fizička osoba je obvezna pridržavati se pravila javno istaknutih zabrana o unošenju oružja i streljiva u određene prostore ili prostorije. (3) Fizička osoba oružje kategorije B, C i D na javnom mjestu, gdje je njegovo nošenje dozvoljeno, ne smije ga učiniti vidljivim drugim osobama, odnosno nositi ga na način koji ih uznemiruje. (4) Fizička osoba iz stavka (3) ovog članka ne smije nositi oružje kada je pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, odnosno kada je u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja, odnosno vladati svojom voljom. (5) Zabranjeno je nošenje vatrenog, hladnog i zračnog oružja i električnog paralizatora na javnim, vjerskim i sportskim okupljanjima, u školama, zdravstvenim i javnim ustanovama, ugostiteljskim objektima i prostorima koji se koriste za pružanje ugostiteljskih usluga kao i na drugim mjestima gdje se okuplja veći broj građana. (6) Odredbe stavka (5) ovog članka ne odnosi se na sportsko oružje u slučaju kada se ono nosi radi natjecanja u gađanju ili se nosi u svrhu provođenja kulturno-zabavne ili druge službene aktivnosti te na drugo oružje kada se koristi za obavljanja određene djelatnosti pod uvjetom da može biti korišteno u samo za to navedene svrhe (7) Vlasnik ili korisnik oružja kojem je izdan oružni list za držanje oružja smije prenositi oružje samo radi popravljanja, prepravljanja, onesposobljavanja ili korištenja na strelištu, na način da je oružje rasklopljeno, ukoliko je to tehnički moguće, i da je streljivo fizički odvojeno od oružja u odgovarajućim navlakama ili kovčezima. (8) Van lovišta, odnosno strelišta vatreno i zračno oružje mora se držati, odnosno nositi u futroli i ne smije biti napunjeno. Članak 40. (Obveze vlasnika) (1) Fizičke i pravne osobe koje imaju važeće isprave o oružju, oružje kategorije B smiju prodati ili predati samo onome tko ima važeće odobrenje za nabavu oružja, oružni list ili odobrenje za držanje oružja ili ovlaštenom trgovcu oružja. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka obvezne su o obavljenoj prodaji izvijestiti Policijsku upravu prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta, radi odjave u roku od osam dana od dana prodaje. (3) Osobe iz stavka (1) ovog članka koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju, mogu takvo oružje trajno onesposobiti za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja, o čemu će im pravna osoba ili obrtnik izdati potvrdu. (4) Troškove onesposobljavanja oružja snosi vlasnik oružja. (5) Vlasnik oružja dužan je odjaviti trajno onesposobljeno oružje kod Policijske uprave prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta u roku od osam dana od dana onesposobljavanja uz predočenje potvrde izdane od STRANICA 148 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja, radi poništenja isprava o oružju. Članak 41. (Čuvanje oružja i streljiva) (1) Oružje i streljivo moraju se čuvati tako da nisu dostupni fizičkoj osobi koja nije ovlaštena posjedovati ga, a naročito djeci, zaključani i odvojeni u prikladnom spremištu. (2) Oružje i streljivo moraju se čuvati u stambenom ili drugom odgovarajućem prostoru koji se nalazi u mjestu prebivališta, odnosno sjedišta vlasnika ili korisnika oružja i streljiva. (3) Vlasnik oružja koji oružje drži na temelju oružnog lista, odnosno odobrenja za držanje oružja, obvezan je da na poziv Policijske uprave donese oružje na pregled. (4) Čuvanje oružja i streljiva iz stavka (1) i (2) ovog članka obavlja se na način propisan podzakonskim propisom iz članka 20 stavak (6) ovog Zakona. Članak 42. (Dotrajalo oružje) (1) Vlasnik oružja čije je oružje dotrajalo u tolikoj mjeri da njegova uporaba može ugroziti sigurnost ljudi, a ne postoji mogućnost da se oružje popravi ili prepravi, obvezan je takvo oružje bez naknade predati Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta i podnijeti zahtjev da se briše iz evidencije o registriranom oružju o čemu se donosi rješenje. (2) Sa zamijenjenim tehnički neispravnim bitnim dijelovima vatrenog oružja postupa se na način propisan u stavku (1) ovoga članka. (3) Oružje iz stavka (1) ovoga članka kao i bitni dijelovi iz stavka (2) ovoga članka se uništavaju sukladno odredbama članka 58. stavka (8) ovoga Zakona. Članak 43. (Postupci s oružjem i streljivom u slučaju napuštanja mjesta prebivališta) (1) Vlasnik oružja i streljiva koji napušta mjesto prebivališta na vrijeme duže od 3 mjeseca, a oružje i streljivo ne nosi sa sobom, obvezan je oružje i streljivo predati na čuvanje fizičkoj ili pravnoj osobi koje imaju odgovarajuću ispravu za tu vrstu oružja ili ovlaštenom trgovcu oružjem. (2) Vlasnik oružja i streljiva obvezan je u slučaju iz stavka (1) ovog članka, o predaji oružja i streljiva na čuvanje, obavijestiti Policijsku upravu prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta. (3) Policijska uprava izdati će potvrdu o primopredaji oružja i streljiva, koju će potpisati vlasnik oružja i streljiva i osoba kojoj se predaje oružje i streljivo na čuvanje. Članak 44. (Održavanje i uporaba oružja) (1) Vlasnik oružja dužan je oružje održavati u ispravnom stanju i s njim pravilno postupati na način propisan u članku 38. stavak (2) ovog Zakona. (2) Oružje je zabranjeno uporabljivati na javnom mjestu ili na mjestima na kojima se može ugroziti sigurnost ljudi i imovine. (3) Lovačko oružje se ne smije uporabljivati izvan lovišta ili civilnih strelišta. (4) Sportsko oružje se ne smije uporabljivati izvan civilnih strelišta ili drugih mjesta koja su određena za vježbe gađanja. (5) Izuzetno od odredbe stavka (4) ovoga članka, zračno oružje i oružje s tetivom se smiju uporabljivati i na mjestima koja su po svom položaju ili po poduzetim mjerama osiguranja takva da se ne može ugroziti sigurnost građana i imovine. (6) Oružje je zabranjeno dati na uporabu djeci. (7) Iznimno od odredbe stavka (6) ovog članka, zračno oružje i oružje s tetivom mogu uporabljaviti i djeca starija od 11 godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće uvjete propisana u članku 12. stavak (1) i posebne uvjete iz članka 13. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu. (8) Lovačko i sportsko oružje mora se izvan lovišta, odnosno strelišta prenositi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima i ne napunjeno, a oružje koje se nosi radi osobne sigurnosti mora se nositi na način da nije vidljivo. (9) Električni paralizator i sprej za omamljivanje, smiju se uporabljivati samo za samoobranu. Članak 45. (Davanje oružja na poslugu) (1) Posuđivati se smije samo oružje za lov i sport te staro oružje. (2) Oružje se smije posuđivati samo osobama koje imaju oružni list za takvu vrstu oružja ili odobrenje za nabavu takve vrste oružja ili odobrenje za sakupljanje starog oružja. (3) Sportska streljačka organizacija koja posuđuje oružje svojim članovima mora im za nošenje takvog oružja i pripadajućeg streljiva izdati potvrdu. (4) Organizacija koja gospodari lovištem može, radi odstrela divljači, članovima domaćih i inozemnih lovačkih organizacija dati na poslugu lovačko oružje i streljivo najduže osam dana i to samo za lov u određenom lovištu, o čemu je obvezna odmah, a najkasnije u roku od 48 sati obavijestiti Policijsku upravu prema mjestu sjedišta. (5) Za oružje i streljivo izdano na poslugu u smislu stavka (4) ovoga članka organizacija koja gospodari lovištem izdaje potvrdu za nošenje oružja i streljiva, o čemu vodi evidenciju. (6) Osoba kojoj je dano oružje i streljivo na poslugu ne smije iznositi oružje i streljivo izvan lovišta kojim gospodari organizacija iz stavka (4) ovoga članka. Članak 46. (Povjeravanje nošenja oružja i streljiva) (1) Državna tijela i pravne osobe koje imaju odobrenje za držanje oružja mogu povjeriti njihovo nošenje samo PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 149 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E osobama koje ispunjavaju opće uvjete iz članka 12. stavak (1) izuzev točke e) i posebne uvjete iz članka 13 stavka (1) izuzev točke c) ovog Zakona, te su za te osobe obvezne podnijeti zahtjev za njihovu provjeru Policijskoj upravi prema mjestu sjedišta, o čemu se donosi rješenje. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka oružje i streljivo koje im je povjereno mogu nositi samo za vrijeme dok obavljaju poslove zaštite i isto ne smiju iznositi izvan objekta ili područja koje se osigurava ili čuva. (3) Izuzetno, od odredbi stavka (2) ovog članka, čuvari usjeva i šuma, i čuvari lova i ribolova, koji ne stanuju na području koje čuvaju, mogu iznositi oružje i izvan tog područja i nositi ga do svog mjesta stanovanja, a čuvari stada, kao i osobe koje osiguravaju imovinu koja se prevozi ili prenosi, mogu nositi oružje prilikom osiguravanja te imovine. (4) Državna tijela, kao i pravne osobe izdaju potvrdu o nošenju oružja samo uposleniku koji ispunjava uvjete iz stavka (1) ovog članka. (5) Osobe uposlene sukladno propisima o agencijama i unutarnjim službama za zaštitu ljudi i imovine nose oružje prema tim propisima. Članak 47. (Postupanje u slučaju prestanka potrebe za daljnjim držanjem oružja i streljiva) (1) Državno tijelo ili druga pravna osoba kod koje je iz bilo kojeg razloga prestala potreba za daljnjim držanjem oružja i streljiva, obvezna je o tome obavijestiti u roku od 30 dana Policijsku upravu prema mjestu sjedišta. (2) Policijska uprava preuzeti će oružje i streljivo iz stavka (1) ovog članka i postupit će u smislu odredbi članka 58. stavka (8) ovoga Zakona. Članak 48. (Postupanje u slučaju gubljenja ili krađe oružja i streljiva ili isprave o oružju) (1) Državno tijelo, druga pravna i fizička osoba koje drže i nose registrirano oružje kategorije B i C i oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja i nije registrirano u roku iz članka 26. stavak (1) i članka 30. stavak (1) ovoga Zakona, obvezni su prijaviti gubljenje ili krađu oružja i streljiva odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od dana saznanja za gubljenje, odnosno krađu. (2) Državno tijelo, druga pravna i fizička osoba obvezni su prijaviti gubljenje ili krađu isprava o oružju odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od dana saznanja. (3) Državno tijelo, druga pravna i fizička osoba obvezna je o vlastitom trošku oglasiti nestanak isprava o oružju u “Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke“. (4) Prijave iz stavka (1) i (2) ovog članka podnose se Policijskoj upravi prema mjestu događaja ili saznanja o gubljenju ili krađi oružja i streljiva ili isprava o oružju. (5) U prijavi se moraju navesti okolnosti pod kojima su oružje i streljivo ili isprave o oružju izgubljeni ili ukradeni, a koje su podnositelju prijave poznate. Članak 49. (Postupanje s nađenim oružjem ili streljivom) (1) Tko nađe oružje ili streljivo ili sazna za skriveno oružje i streljivo obvezan je o tome odmah obavijestiti Policijsku upravu ili policijskog službenika. (2) Policijska uprava ili policijski službenik iz stavka (1) ovog članka obvezan je nađeno oružje ili streljivo, ukoliko nije predmet kaznenog djela ili prekršaja, predati tijelu koje ga vodi u evidenciji, radi predaje vlasniku. (3) Ako vlasnik oružja iz stavka (2) ovoga članka u roku od jedne godine od dana obavještavanja o pronalasku oružja, bez opravdanog razloga ne preuzme oružje s istim će se postupati sukladno s odredbama članka 58. stavak (8) ovoga Zakona. Članak 50. (Promjena prebivališta, osobnog imena, naziva ili sjedišta) (1) Ako vlasnik oružja kome je izdana odgovarajuća isprava o oružju promijeni prebivalište, odnosno sjedište, obvezan je da u roku od 30 dana prijavi Policijskoj upravi na čijem području je novo prebivalište, odnosno sjedište, radi upisa u odgovarajuću evidenciju isprava o oružju. (2) Kada fizička ili pravna osoba koja prema ovom Zakonu posjeduje oružje, promijeni osobno ime ili naziv, obvezna je o tome obavijestiti Policijsku upravu u roku od 30 dana od dana te promjene, radi upisa odgovarajućih podataka u službene evidencije i u isprave o oružju. Članak 51. (Postupanje s oružjem i streljivom u slučaju smrti vlasnika oružja) (1) U slučaju smrti vlasnika oružja i streljiva punoljetni član njegove obitelji, zakonski zastupnik, staratelj, osoba koja je s njim živjela u zajedničkom domaćinstvu ili osoba kod koje se oružje i streljivo u trenutku smrti nalazilo, obvezna je odmah po saznanju o postojanju oružja i streljiva, obavijestiti Policijsku upravu radi predaje. (2) Nasljednik oružja i streljiva obvezan je u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju: a) podnijeti zahtjev za registriranje oružja i streljiva, ili b) oružje i streljivo prodati ili darovati, ili c) onesposobiti oružje i streljivo te ga zadržati, ili d) predati Policijskoj upravi bez naknade. (3) Izuzetno od stavka (2) ovog članka, oružje i streljivo malodobnog nasljednika čuvat će zakonski zastupnik ili staratelj ili osobe koje odrede zakonski zastupnik ili staratelj maloljetnika ili će se predati na čuvanje Policijskoj upravi. (4) Osobe iz stavka (3) ovoga članka koje budu držale predmetno oružje moraju imati odobrenje za držanje takve vrste oružja. (5) Nasljednik oružja iz stavka (3) ovoga članka s navršenim, ovim Zakonom propisanih godina života, obvezan je s oružjem postupati na način propisan stavkom (2) ovoga članka. (6) Nasljednik oružja koji oružje proda, daruje ili onesposobi dužan je oružje odjaviti kod Policijske uprave STRANICA 150 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E u roku od osam dana od dana prodaje, darovanja ili onesposobljavanja. Članak 52. (Postupanje s naslijeđenim oružjem i streljivom) (1) Nasljedniku oružja koji podnese zahtjev za registraciju naslijeđenoga oružja i streljiva Policijska uprava izdati će ispravu o oružju, ukoliko isti ispunjava opće uvjete iz članka 12. stavak (1) i posebne uvjete iz članka 13. ovoga Zakona. (2) Oružjem s kojim je nasljednik postupio sukladno članku 51. stavak (2) točka d) ovog Zakona odjaviti će se po službenoj dužnosti. (3) Ako nasljednik oružja i streljiva u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ne postupi sukladno stavku (1) ovoga članka ili ako mu je odbijen zahtjev za registraciju, Policijska uprava oduzet će oružje i streljivo i s njime postupiti na način propisan člankom 58. stavkom (6) i (8) ovoga Zakona. POGLAVLJE V. ODUZIMANJE ORUŽJA, STRELJIVA I ISPRAVA O ORUŽJU Članak 53. (Oduzimanje registriranog oružja, streljiva i isprava o oružju za koje nije podnesen zahtjev za produženje važenja isprave o oružju) (1) Ako vlasnik oružja u roku iz članka 27. stavak (2) ovoga Zakona ne podnese zahtjev za produženje važenja isprave o oružju, obvezan je predati oružje, streljivo i ispravu o oružju Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta. (2) Ako vlasnik oružja ne postupi sukladno sa stavkom (1) ovoga članka, Policijska uprava će istekom roka od 60 dana od dana isteka obveze predaje oružja, streljiva i isprave o oružju, po službenoj dužnosti donijeti rješenje o oduzimanju istih. (3) Sa oduzetim oružjem i streljivom će se postupiti sukladno odredbama propisanih člankom 58. stavkom (6) i (8) ovoga Zakona. (4) Protiv rješenja o oduzimanju oružja, streljiva i isprava o oružju iz stavka (1) i (2) ovoga članka, može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (5) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (6) Protiv rješenja donesenog po žalbi ne može se voditi upravni spor. Članak 54. (Razlozi za oduzimanje oružja, streljiva i isprava o oružju fizičkoj osobi) (1) Oružje i streljivo, kao i isprave o oružju, oduzet će se rješenjem od fizičke osobe ako prestanu ispunjavati uvjete utvrđene u članku 12. stavak (1) točke b), c), d) i e) i članku 13. stavak (1) točke a) i c) ovoga Zakona. (2) U slučajevima iz stavka (1) ovog članka može se oduzeti staro i trofejno oružje. (3) Protiv rješenja o oduzimanju oružja, streljiva i isprava o oružju iz stavka (1), (2), ovog članka, može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Protiv rješenja donesenog po žalbi ne može se voditi upravni spor. Članak 55. (Izvanredni zdravstveni pregled) (1) Vlasnika oružja za kojeg se opravdano sumnja, odnosno za kojega je podnesena prijava nadležne zdravstvene ustanove ili drugog nadležnog tijela da više nije zdravstveno sposoban za držanje ili za držanje i nošenje oružja, Policijska uprava uputit će ga na izvanredni zdravstveni pregled, o čemu donosi rješenje. (2) Vlasnik oružja iz stavka (1) ovoga članka obvezan je u roku od 30 dana od dana prijema rješenja o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled dostaviti Policijskoj upravi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje ili za držanje i nošenje oružja. (3) Troškove zdravstvenog pregleda vlasnika oružja iz stavka (1) ovoga članka koji je proglašen zdravstveno sposobnim za držanje ili za držanje i nošenje oružja snosi Ministarstvo. (4) Vlasnik oružja iz stavka (1) ovog članka za kojeg se na izvanrednom zdravstvenom pregledu utvrdi da nije zdravstveno sposoban za držanje ili za držanje i nošenje oružja, sam snosi troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda. (5) Policijska uprava oduzet će oružje, streljivo ili ispravu o oružju vlasniku koji je na izvanrednom zdravstvenom pregledu ocijenjen nesposobnim za držanje ili za držanje i nošenje oružja ili koji u roku iz stavka (2) ovoga članka ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje ili za držanje i nošenje oružja, o čemu donosi rješenje. Članak 56. (Razlozi za oduzimanje oružja, streljiva i isprava o oružju pravnoj osobi) Policijska uprava oduzet će oružje, streljivo i isprave o oružju pravnoj osobi ako prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 20. ovoga Zakona. Članak 57. (Čuvanje oduzetog oružja, streljiva i isprava o oružju) (1) Oduzeto oružje, streljivo i isprave o oružju iz članka 53., 54., 55. i 56. ovoga Zakona čuvaju se kod Policijske uprave kod koje se vodi postupak. (2) Policijska uprava iz stavka (1) ovoga članka oduzeto oružje, streljivo i isprave o oružju mora čuvati s posebnom pozornošću. Članak 58. (Postupci s oduzetim i predanim oružjem i streljivom) (1) Oduzimanje i preuzimanje oružja, streljiva i PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 151 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E isprava o oružju vrši Policijska uprava kod koje se vodi postupak. (2) Za preuzeto i oduzeto oružje, streljivo i isprave o oružju, Policijska uprava izdaje potvrdu. (3) Oružje i streljivo za koje su izdane isprave o oružju, a koje je oduzeto u upravnom postupku, njihov vlasnik može prodati ili pokloniti fizičkoj ili pravnoj osobi koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju oružja i streljiva. (4) Ako vlasnik oduzetog oružja i streljiva ne proda oružje i streljivo u roku iz stavka (3) ovog članka Policijska uprava može predati oružje i streljivo ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje. (5) Oružje i streljivo iz stavka (2) ovoga članka mogu biti izloženi na prodaji najduže tri mjeseca od dana njihove predaje ovlaštenom trgovcu oružjem. (6) Za prodano oružje i streljivo vlasniku oružja i streljiva pripada naknada u iznosu koji je utvrdio ovlašteni trgovac oružjem. (7) Ako ovlašteni trgovac oružjem ne proda oružje i streljivo u roku iz stavka (5) ovoga članka, vratit će ih Policijskoj upravi u roku od osam dana. (8) Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku koje ne bude prodano nakon šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju ili koje je predano od strane državnih tijela, pravnih ili fizičkih osoba, na prijedlog vlasnika može se predati policijskom tijelu u vlasništvo ili se može onesposobiti o trošku vlasnika koji će ga zadržati kao uspomenu ili će se isto uništiti. (9) Bliže odredbe o onesposobljavanju i uništenju oružja i streljiva iz stavka (8) ovog članka podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 59. (Privremeno oduzimanje oružja, streljiva i isprava o oružju) (1) Policijski službenici mogu od osobe za koju postoje osnovi sumnje da je izvršila kazneno djelo ili prekršaj određen ovim Zakonom i sami privremeno oduzeti oružje, streljivo, bitne dijelove oružja i isprave o oružju, kao i oružje, streljivo, bitne dijelove oružja i isprave o oružju, za koje postoje osnovi sumnje da je s istim izvršeno kazneno djelo ili prekršaj ili su pribavljeni kaznenim djelom ili prekršajem ili su nastali izvršenjem kaznenog djela ili prekršaja. (2) Prilikom izvršavanja ovlaštenja propisanih u stavku (1) ovoga članka, policijski službenici su dužni izdati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Članak 60. (Postupci s oružjem, streljivom i komponentama za punjenje streljiva oduzetim u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku) S oružjem, streljivom i komponentama za punjenje streljiva oduzetim u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku postupa se sukladno s odlukom mjerodavnog suda. POGLAVLJE VI. POPRAVLJANJE I PREPRAVLJANJE ORUŽJA I STRELJIVA Članak 61. (Odobrenje) Popravljanjem i prepravljanjem oružja mogu se baviti pravne osobe i obrtnici koji prije upisa u sudski, odnosno obrtni registar dobiju odobrenje Ministarstva koje se izdaje u formi rješenja. Članak 62. (Uvjeti za obavljanje djelatnosti) (1) Odobrenje iz članka 61. ovog Zakona izdat će se pravnoj osobi ili obrtniku ako vlasnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi, obrtnik i osobe koje neposredno obavljaju poslove popravljanja i prepravljanja oružja su punoljetni i ispunjavaju opće uvjete iz članka 12. stavak (1) točke b), c) i d). (2) Pored uvjeta propisanih u stavku (1) ovog članka osoba koja neposredno obavlja poslove popravljanja i prepravljanja oružja mora ispunjavati uvjete iz članka. 13. stavak (1) točke a) i b) i imati odgovarajuća stručna znanja. (3) Za poslovni prostor pravna osoba ili obrtnik mora imati dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja i isti mora ispunjavati prostorne i tehničke uvjete. (4) Nakon što pravna osoba ili obrtnik podnesu zahtjev Ministarstvu i uz zahtjev prilože dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka (1), (2) i (3) ovog članka, Ministar formira Povjerenstvo koje utvrđuje postojanje prostornih i tehničkih uvjeta poslovnog prostora. (5) Protiv odobrenja iz članka 61. ovog Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenutu upravni spor. (6) Odobrenje za obavljanje djelatnosti popravljanja i prepravljanja oružja prestaje važiti ako ista nije započeta u roku od šest mjeseci od dana izdavanja odobrenja. (7) Pravna osoba ili obrtnik obvezni su po prestanku obavljanja djelatnosti popravljanja i prepravljanja oružja pismeno izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana prestanka. (8) Bliže odredbe o postojanju prostornih i tehničkih uvjeta poslovnog prostora te stručnom znanju osoba za obavljanje poslova popravljanja i prepravljanja oružja podzakonskim propisom, propisat će ministar, na prijedlog policijskog komesara. Članak 63. (Oružje koje može biti predmet popravljanja ili prepravljanja) (1) Pravna osoba i obrtnik iz članka 61. ovog Zakona mogu primiti, radi popravljanja ili prepravljanja, samo oružje za koje je izdana odgovarajuća isprava o oružju. (2) Pravna osoba i obrtnik iz stavka (1) ovog članka obvezni su prokušati prepravljeno i popravljeno oružje. Članak 64. (Postupci s oružjem primljenim na popravku ili prepravku) (1) Oružje koje je primljeno radi popravke ili prepravke STRANICA 152 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E ne smije se iznositi iz prostorija određenih za rad do njegove predaje vlasniku. (2) Iznimno, oružje koje je primljeno radi popravke ili prepravke smije se iznositi iz prostorija određenih za rad, prije njegove predaje vlasniku, ako je to potrebno radi popravljanja, prepravljanja ili prokušavanja. (3) Pravna osoba i obrtnik izdati će potvrdu o izvršenoj popravci ili prepravci oružja vlasniku oružja, koji je obvezan u roku od osam dana izvijestiti Policijsku upravu. (4) U svrhu prokušavanja učinka popravljenog i prepravljenog oružja pravne osobe i obrtnici koji su registrirani za obavljanje takve djelatnosti mogu nabavljati i držati potrebne vrste i količine streljiva. POGLAVLJE VII. CIVILNA STRELIŠTA Članak 65. (Odobrenje) Civilno strelište mogu osnivati pravne osobe i obrtnici koji prije upisa u sudski, odnosno obrtni registar dobiju odobrenje Ministarstva koje se izdaje u formi rješenja za osnivanje i uporabu civilnog strelišta. Članak 66. (Uvjeti za osnivanje strelišta) (1) Odobrenje iz članka 65. ovog Zakona izdat će se pravnoj osobi ili obrtniku ako vlasnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi, obrtnik i osobe koje rukuju oružjem i streljivom i upravljaju civilnim strelištem su punoljetni i ispunjavaju opće uvjete iz članka 12. stavak (1) točke b), c) i d) ovog Zakona. (2) Pored uvjeta propisanih u stavku (1) ovoga članka osobe koje rukuju oružjem i streljivom i upravljaju civilnim strelištem moraju ispunjavati i posebne uvjete iz članka 13. stavak (1) točke a) i b) ovog Zakona i imati odgovarajuće stručno znanje. (3) Za civilno strelište pravna osoba ili obrtnik mora imati dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja i isti mora ispunjavati prostorne, tehničke i sigurnosne uvjete. (4) Nakon što pravna osoba ili obrtnik podnesu zahtjev Ministarstvu i uz zahtjev prilože dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka (1), (2) i (3) ovog članka, ministar formira Povjerenstvo koje utvrđuje postojanje prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta civilnog strelišta. (5) Protiv odobrenja iz članka 65. ovog Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenutu upravni spor. (6) Odobrenje iz članka 65. ovog Zakona prestaje važiti ako djelatnost nije započeta u roku od šest mjeseci od dana izdavanja odobrenja. (7) Pravna osoba ili obrtnik obvezni su po prestanku obavljanja djelatnosti iz članka 65. ovog Zakona pismeno izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana prestanka. (8) Bliže odredbe o postojanju prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta civilnog strelišta te stručnom znanju osoba koje rukuju i upravljaju civilnim strelištem podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 67. (Izuzeća od primjene) (1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na lovačka strelišta koja pravne osobe, registrirane za obavljanje djelatnosti lova u okviru lovišta upotrebljavaju za gađanje i isprobavanje lovačkog oružja svojih članova prema propisima o lovstvu. (2) O vremenu i dužini trajanja aktivnosti iz stavka (1) ovog članka pravna osoba je dužna izvijestiti Policijsku upravu. Članak 68. (Uporaba oružja na civilnom strelištu) (1) Vatrenim oružjem na civilnom strelištu smiju gađati samo osobe kojima je izdana odgovarajuća isprava o oružju. (2) Fizička osoba koja ne ispunjava uvjete iz stavka (1) ovog članka, gađanje može izvoditi samo pod nadzorom osobe koja rukuje oružjem i streljivom i upravlja civilnim strelištem i isključivo s oružjem i streljivom koje je vlasništvo civilnog strelišta. (3) Članovi sportskih streljačkih organizacija, uz predočavanje odgovarajućeg dokaza o članstvu, mogu na civilnom strelištu koristiti vatreno i zračno oružje i streljivo koji su vlasništvo sportskih streljačkih organizacija, kao i oružje i streljivo koji su vlasništvo civilnog strelišta. (4) Osobe koje rukuju oružjem i streljivom i upravljaju civilnim strelištem zabranit će izvođenje gađanja i pristup osobama iz stavka (1) i (2) ovoga članka, ako njihovo ponašanje ukazuje da su pod utjecajem alkohola, narkotika ili drugih omamljujućih sredstava ili ako njihovo psihofizičko stanje ukazuje na nesposobnost rukovanja oružjem. Članak 69. (Nabava oružja i streljiva za potrebe strelišta) Pravne osobe i obrtnici iz članka 65. ovoga Zakona, mogu nabavljati oružje i streljivo radi gađanja na strelištu, na način propisan ovim Zakonom. POGLAVLJE VIII. PROMET ORUŽJA I STRELJIVA Članak 70. (Odobrenje) Prometom oružja kategorije B, C i D i streljiva mogu se baviti pravne osobe i obrtnici koji prije upisa u sudski, odnosno obrtni registar dobiju odobrenje Ministarstva koje se izdaje u formi rješenja. Članak 71. (Uvjeti za obavljanje prometa oružja i streljiva) (1) Odobrenje iz članka 70. ovog Zakona izdati će se pravnoj osobi i obrtniku ako vlasnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi, obrtnik i osobe koje neposredno obavljaju poslove prometa oružja i streljiva su punoljetni PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 153 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E i ispunjavaju opće uvjete iz članka 12. stavak (1) točke b), c) i d) ovog Zakona. (2) Pored uvjeta propisanih u stavku (1) ovoga članka osobe koje neposredno obavljaju poslove prometa oružja i streljiva moraju ispunjavati i posebne uvjete iz članka 13. stavak (1) točke a) i b) ovog Zakona. (3) Za poslovni prostor za obavljanje djelatnosti iz članka 70. ovog Zakona pravna osoba ili obrtnik mora imati dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja i isti mora ispunjavati prostorne, tehničke i sigurnosne uvjete. (4) Nakon što pravna osoba ili obrtnik podnesu zahtjev Ministarstvu i uz zahtjev prilože dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka (1), (2) i (3) ovog članka , ministar formira Povjerenstvo koje utvrđuje postojanje prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta poslovnog prostora. (5) Protiv odobrenja iz članka 70. ovog Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (6) Odobrenje iz članka 70. ovog Zakona prestaje važiti ako djelatnost nije započeta u roku od šest mjeseci od dana izdavanja odobrenja. (7) Pravna osoba i obrtnik obvezni su po prestanku obavljanja djelatnosti iz članka 70. ovog Zakona pismeno izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana prestanka. (8) Bliže odredbe o postojanju prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta poslovnog prostora namijenjenoga za promet oružja i streljiva podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 72. (Nabava oružja,streljiva i baruta u svrhu prometa) (1) Zahtjev za nabavu oružja i streljiva u svrhu prometa pravna osoba i obrtnik iz članka 71. stavak (1) ovog Zakona podnosi Policijskoj upravi prema mjestu sjedišta. (2) Nakon što pravna osoba ili obrtnik iz stavka (1) ovoga članka podnese zahtjev za nabavu oružja i streljiva u svrhu prometa, Policijska uprava izdaje odobrenje u formi rješenja, koje važi godinu dana od dana izdavanja. (3) Odobrenje za nabavu iz stavka (2) ovog članka neće se izdati kada to zahtijevaju razlozi sigurnosti ili ukoliko se u tijeku nadzora utvrdi da podnositelj zahtjeva ne postupa sukladno s odredbama ovoga Zakona ili ukoliko se utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete navedene u članku 71. ovoga Zakona. (4) Protiv rješenja iz stavka (3) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstu u roku 15 dana od dana prijema rješenja. (5) Protiv rješenja iz stavka (4) ovog članka ne može se voditi upravni spor. (6) Vatreno oružje i streljivo koje nije ispitano, žigosano i obilježeno ne može se stavljati u promet. (7) Izuzetno od odredbi Zakona kojima se regulira prodaja eksplozivnih tvari za gospodarsku uporabu, pravne osobe i obrtnici iz članka 70. ovog Zakona mogu nabavljati u svrhu prometa i barut radi prodaje osobama iz članka 31. stavak (3) ovog Zakona na način propisan u stavku (1) ovog članka. Članak 73. (Prodaja oružja, streljiva i baruta na malo) (1) Ovlašteni trgovac oružjem, oružje kategorije B može prodavati samo fizičkim i pravnim osobama koje imaju odobrenje za nabavu oružja. (2) Ovlašteni trgovac oružjem obvezan je da: a) prilikom prodaje oružja kategorije B zadrže jedan primjerak odobrenja za nabavu oružja, a na drugi primjerak stave zabilješku o izvršenoj prodaji i ovjere je pečatom i potpisom odgovorne osobe, b) u roku od osam dana od dana prodaje o tome pisanim putem obavijeste Policijsku upravu koja je izdala odobrenje za nabavu oružja. (3) Ovlašteni trgovac oružjem oružje kategorije C i D smije prodati bez odobrenja samo osobama starijim od 18 godina, a izuzetno sprej za omamljivanje samo osobama starijim od 16 godina. Prilikom prodaje ovlašteni trgovac oružjem je obvezan zatražiti na uvid osobnu iskaznicu osobe koja kupuje navedeno oružje. (4) Ovlašteni trgovac oružjem oružje kategorije C i D smije prodati bez odobrenja pravnoj osobi na način da predstavnik pravne osobe predoči pisani akt ovjeren i potpisan od odgovorne osobe a koji sadrži podatke o količini i vrsti traženog oružja te ime i prezime osobe koja je ovlaštena preuzeti navedeno oružje. Prilikom prodaje ovlašteni trgovac oružjem je obvezan zatražiti na uvid osobnu iskaznicu osobe koja preuzima navedeno oružje za pravnu osobu. (5) O prodanom oružju iz stavka (3) i (4) ovog članka ovlašteni trgovac oružjem je obvezan dostavljati Upravi policije izvješće najkasnije do 10.-og dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. (6) Izvješće iz stavka (5) ovog članka za fizičku osobu mora sadržavati sljedeće podatke: a) ime i prezime fizičke osobe, b) broj osobne iskaznice i od koga je izdana, c) količina i vrsta i d) datum prodaje. (7) Izvješće iz stavka (5) ovog članka za pravnu osobu mora sadržavati sljedeće podatke: a) naziv i sjedište pravne osobe i broj akta, b) ime i prezime, broj osobne iskaznice, i od koga je izdana, osoba koja preuzima oružje, c) količina i vrsta i d) datum prodaje. (8) Ovlašteni trgovac oružjem streljivo može prodavati samo fizičkim i pravnim osobama koje imaju oružni list odnosno odobrenje za držanje oružja. (9) Ovlašteni trgovac oružjem može fizičkim i pravnim osobama, koje imaju odgovarajuću ispravu za lovačko oružje s glatkim cijevima ili odgovarajuću potvrdu za oružje kategorije C, prodavati streljivo i komponente za punjenje streljiva za vlastite potrebe na temelju važeće isprave o oružju. (10) O prodanom streljivu i barutu iz stavka (8) i (9) ovog članka ovlašteni trgovac oružjem je obvezan dostavljati STRANICA 154 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Upravi policije izvješće najkasnije do 10.-og dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec koji sadrži podatke propisane člankom 32. stavak (2) ovoga Zakona. (11) Pravna osoba i obrtnik pored prodaje oružja i streljiva na malo, mogu prodavati i pirotehnička sredstva za zabavu razreda II osobama starijim od 18 godina sukladno odredbama zakona kojim se reguliraju eksplozivne tvari za gospodarsku uporabu. POGLAVLJE IX. EVIDENCIJE Članak 74. (Evidencije Ministarstva i policijskih uprava) (1) Ministarstvo vodi evidencije o izdanim: a) odobrenjima za popravljanje i prepravljanje oružja, b) odobrenjima za osnivanje civilnih strelišta, c) odobrenjima za promet oružja i streljiva, (2) Policijske uprave vode evidencije o izdanim: a) ispravama o oružju iz članka 17. stavka (1) ovog zakona, b) potvrdama o osposobljenosti za pravilnu uporabu oružja i poznavanju propisa o oružju i streljivu, c) oduzetom i predanom oružju i streljivu, d) odobrenjima za nabavu oružja i streljiva u svrhu prometa e) snajperima. (3) Osobni podaci sadržani u evidencijama iz stavka (1) i (2) ovog članka, prikupljaju se, pohranjuju i obrađuju sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. (4) Bliže odredbe o sadržaju i načinu vođenja evidencija iz stavka (1) i (2) ovoga članka podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 75. (Evidencije pravnih osoba i obrtnika) (1) Sportske streljačke organizacije i pravne osobe za obavljanje djelatnosti lova, te druge pravne osobe koje su oružje i streljivo nabavile i registrirale radi obavljanja svoje djelatnosti, obvezni su o tom oružju i streljivu, te o oružju i streljivu koje daju na korištenje voditi evidenciju. (2) Pravna i fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje starog i trofejnog oružja obvezna je voditi evidenciju o sakupljenom starom i trofejnom oružju. (3) Pravna osoba i obrtnik ovlašteni za popravljanje i prepravljanje oružja obvezni su voditi evidencije o popravljenom i prepravljenom oružju. (4) Pravna osoba i obrtnik ovlašteni za vođenje civilnih strelišta obvezni su voditi evidencije o nabavljenom oružju i streljivu, o oružju i streljivu ustupljenom na korištenje, te o utrošenom streljivu. (5) Ovlašteni trgovac oružjem obvezan je voditi evidencije o nabavljenom i prodanom oružju, streljivu i barutu, te o oružju i streljivu primljenom na čuvanje ili radi prodaje. (6) Evidencije iz stavka (1), (2), (3), (4) i (5) ovoga članka čuvaju se trajno, a u slučaju smrti fizičke osobe, odnosno prestanka postojanja pravne osobe ili obrta, evidencije se predaju nadležnoj Policijskoj upravi. (7) Bliže odredbe o sadržaju i načinu vođenja evidencija iz stavka (6) ovoga članka podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. POGLAVLJE X. NADZOR Članak 76. (Upravni nadzor) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja Ministarstvo. Članak 77. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja inspektor za oružje Uprave policije, kao državni službenik s posebnim ovlastima i odgovornostima. (2) Inspekcijski nadzor se vrši sukladno Zakonu kojim je propisana organizacija tijela uprave a gdje su sadržane odredbe o inspekcijskom nadzoru u Županiji. Članak 78. (Ovlaštenja) (1) Pored ovlasti i dužnosti određenim Zakonom iz članka 77. ovoga Zakona, inspektor je ovlašten: a) nadzirati zakonitost rada Policijskih uprava iz nadležnosti utvrđenih ovim Zakona, b) vršiti pregled skladišta oružja, streljiva i baruta, civilnih strelišta i drugih prostorija gdje se obavlja promet, popravlja, prepravlja i čuva oružje, streljivo i barut, izvršiti pregled propisanih evidencija i ostale dokumentacije u svezi s prometom, popravljanjem i prepravljanjem ili čuvanjem oružja, streljiva i baruta i vođenjem civilnih strelišta. (2) Ako u obavljanju nadzora inspektor utvrdi da se postupanje s oružjem, streljivom i barutom obavlja suprotno odredbama ovog Zakona i na temelju njega donesenih propisa, nadležan je: a) narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku, b) privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti prometa, popravljanja i prepravljanja oružja, uporabu civilnih strelišta i narediti da se utvrđene nepravilnosti otklone u određenom roku, c) narediti poduzimanje i drugih propisanih mjera. (3) Žalba protiv rješenja kojim su naređene mjere ili izrečene zabrane iz stavka (2) ovog članka ne odgađa njihovo izvršenje. (4) Pravne osobe i obrtnici obvezni su inspektoru za oružje omogućiti obavljanje inspekcijskog nadzora te im dati na uvid traženu dokumentaciju i pružiti potrebne podatke i obavijesti. PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 155 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E POGLAVLJE XI. KAZNENE ODREDBE Članak 79. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit će se pravna osoba iz članka 70. ovoga Zakona za prekršaje koja suprotno odredbama članka 72. ovoga Zakona nabavi, drži ili proda oružje, streljivo ili barut. (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik iz članka 70. ovoga Zakona novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000, 00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovoga članka uz novčanu kaznu izriče se sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti i oduzimanja oružja i streljiva. Članak 80. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 6.000,00 KM kaznit će se pravna osoba za prekršaj: a) ako bez važeće isprave o oružju nabavi, proda, drži i nosi oružje ili bitne dijelove za oružje kategorije B ili ako isto preda ili pokloni pravnoj ili fizičkoj osobi koja nema važeću ispravu o oružju (članak 19., članak 20., članak 40. st. (1) i (2), članak 43. st. (1) i (2) i članak 73. st. (1) i (2)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik iz članka 70. ovoga Zakona i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000, 00 KM. (3) Za prekršaj iz stavka (1) točka a) ovog članka obvezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja oružja i bitnih dijelova za oružje i isprava o oružju. (4) Za prekršaje iz stavka (1) točka a) ovog članka pravnoj osobi i obrtniku iz članka 70. ovog Zakona obvezno se izriče sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Članak 81. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se pravna osoba za prekršaj: a) ako bez važeće isprave o oružju nabavi, proda, drži i nosi streljivo za oružje kategorije B ili ako isto preda ili pokloni pravnoj ili fizičkoj osobi koja nema važeću ispravu o oružju (članak 31. i članak 73. st. (8)), b) ako postupi suprotno odredbama članka 45. ovoga Zakona, c) ako postupi suprotno odredbama članka 32. i članka 73. st. (5) i (10). d) ako proda komponente za punjenje streljiva osobama koje nemaju odgovarajuću ispravu za oružje ( čl. 73. st. (9)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik iz članka 73. stavak (1) ovoga Zakona i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000, 00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka obvezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja streljiva. (4) Za prekršaje iz stavka (1) ovoga članka pravnoj osobi i obrtniku iz članka 73. stavak (1) ovoga Zakona se obvezno izriče sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Članak 82. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) u propisanom roku ne vrati odobrenje za nabavu oružja (članak 22. stavak (2)), b) skuplja staro i drži trofejno oružje bez važeće isprave o oružju (članak 33. stavak (1)), c) tko upotrebljava staro oružje i trofejno oružje kao oružje ili nabavlja, spravlja i drži streljivo za ovo oružje (članak 33. stavak (4)), d) proda ili preda staro i trofejno oružje osobi koja nema važeću ispravu o oružju ili tko ne postupi u propisanom roku (članak 33. stavak (6)), e) u propisanom roku ne prijavi oružje kategorije C (članak 34. stavak (2)), f) drži ili nosi oružje kategorije C bez odgovarajuće isprave (članak 34. stavak (3)), g) nabavi, drži ili nosi oružje kategorije D protivno odredbama članka 34. stavak (4), h) postupi protivno odredbi članka 35., i) postupi protivno odredbama članka 38. stavak (1) i članak 39., j) osposobi za upotrebu vatreno oružje koje je bilo onesposobljeno (članak 40. stavak (1), (2), (3), (5) i (6)), k) postupi protivno odredbama članka 41., l) postupi protivno odredbama članka 42. stavak (1) i (2), lj) postupi protivno odredbama članka 44., m) postupi protivno odredbama članka 45. n) postupi protivno odredbama članka 48., nj) postupi suprotno odredbama članka 50., o) proda oružje kategorije C i D suprotno odredbama članka 73. stavak (3) i (4). p) ne vodi propisanu evidenciju (članak 75. stavak (2)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik iz članka 73. stavak (1) ovoga Zakona i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000, 00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovoga članka obavezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja oružja, bitnih dijelova za oružje, streljiva i optičkog nišana. (4) U izvršenju zaštitne mjere iz stavka (3) ovoga članka oduzima se i isprava o oružju. STRANICA 156 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Članak 83. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba: a) svaka zdravstvena ustanova koja odmah po saznanju ne izvijesti Policijsku upravu o promjeni zdravstvenog stanja imatelja oružja, a koje može da utječe na sposobnost za držanje i nošenje oružja (članak 15.), b) koja ne obavijesti u propisanom roku Policijsku upravu o prestanku potrebe za daljnjim držanjem oružja i streljiva (članak 47. stavak (1)), c) koja ne vrati oružje ili streljivo Policijskoj upravi u propisanom roku (članak 58. stavak (7)), d) koja postupi protivno odredbama članka 61. i članka 62. stavak (7), e) koja postupi protivno odredbama članka 63. , f) koja postupi protivno odredbama članka 64. stavak (1), g) koja postupi protivno odredbama članak 65. i članka 66. stavak (7), h) koja postupi protivno odredbama članka 68., i) koja postupi protivno odredbama članka 70 i članka 71. stavak (7), j) koja postupi protivno odredbama članka 75. (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik. (3) Za prekršaje iz stavka (1) točke b), c), d), e), f), g), h) i i) ovoga članka izriče se i zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva. Članak 84. (Novčane kazne i zaštitne mjere za prekršaje fizičkih osoba) (1) Novčanom kaznom od 50,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako: a) u propisanom roku ne podnese pisani zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista Policijskoj upravi (članak 26. stavak (1)), b) postupi protivno odredbi članka 31. stavka 4, c) postupi protivno odredbama članka 39. stavak (1), (2), (3), (4), (5), (7) i (8), d) postupi protivno odredbama članka 43. stavak (1) i (2), e) nosi oružje i streljivo koji su mu povjereni u vrijeme kada ne vrši službu, ili iznese oružje i streljivo van područja, odnosno objekta koji se osigurava ili čuva (članak 46. stavak (2)), f) tko postupi protivno odredbama članka 51., g) imatelj oružja koji, nakon isteka roka važenja isprave o oružju, a koji nije podnio zahtjev za produljenje važenja isprave o oružju, ne preda oružje, streljivo i ispravu o oružju Policijskoj upravi (članak 53. stavak (1)), (2) Za prekršaje iz stavka (1) točka c), e), f) i g) ovoga članka, obvezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja oružja, streljiva i isprava o oružju. Članak 85. (Oduzimanje oružja u slučaju vođenja prekršajnog postupka) (1) Za prekršaje iz članka 79., 80., 81., 82., 83. i 84. ovoga Zakona oružje i streljivo oduzet će se i u slučaju da se postupak okonča presudom odnosno rješenjem kojim se okrivljeni ne proglasi krivim, ako to zahtijevaju interesi javne ili opće sigurnosti. (2) Policijska uprava donosi rješenje o oduzimanju oružja i streljiva iz stavka (1) ovoga članka. (3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (4) Protiv rješenje donesenog po žalbi ne može se voditi upravni spor. (5) Po okončanju postupaka provedenih po odredbama članaka iz stavka (1) ovog članka oduzeto oružje i streljivo predaju se Policijskoj upravi radi postupanja sukladno članku 54. ovoga Zakona. POGLAVLJE XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 86 (Prilagodba poslovanja) (1) Pravne osobe i obrtnici koji se bave prometom oružja i streljiva, popravljanjem i prepravljanjem oružja i uporabom civilnih strelišta na temelju odobrenja propisanih Zakonom o oružju (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 4/01 i 5/08), moraju postojeće prostorne i tehničke te druge uvjete poslovanja za obavljanje gore navedenih djelatnosti prilagoditi uvjetima koji su utvrđeni ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju istog u roku od godinu dana od dana njihovog stupanja na snagu, o čemu su obvezni izvijestiti Ministarstvu radi provjere usklađenosti navedenih uvjeta. (2) U slučaju da pravne osobe i obrtnici u propisanom roku iz stavka (1) ovog članka ne usklade svoje poslovanje prestaje im važiti izdano odobrenje. Članak 87. (Važenje ranijih propisa i dovršenje započetih postupaka) (1) Propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o oružju (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 4/01 i 5/08) ostaju na snazi do donošenja propisa na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. (2) Postupci koji su započeti, a nisu okončani dovršit će se na temelju ovog Zakona. Članak 88. (Zamjena isprava o oružju) (1) Isprave o oružju izdane po do sada važećem zakonu, bez obzira na datum njihovog izdavanja zamijenit će se u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 157 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E u kom roku su pravne i fizičke osobe dužne podnijeti zahtjev za zamjenu isprave o oružju. (2) Istekom roka iz stavka (1) ovoga članka, pravne i fizičke osobe su dužne podnijeti zahtjev za izdavanje nove isprave o oružju, kada će morati priložiti dokaze o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta iz članka 12. i 13. ovog Zakona. (3) Fizičkim osobama iz stavka (1) ovog članka zamjena izdane isprave oružja za osobnu sigurnost, izvršit će se na način da će se izdati oružni list za držanje oružja, a ako osoba zahtjeva izdavanje oružnog lista za držanje i nošenje, uz zahtjev za zamjenu, mora priložiti dokaze o postojanju opravdanog razloga iz članka 12. stavka (4) ovog Zakona. Članak 89. (Prijava oružja koje se drži bez isprava o oružju) (1) Fizičke i pravne osobe koje u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona prijave Policijskoj upravi,prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta, da bez isprava o oružju posjeduju oružje koje se prema odredbama ovoga Zakona može posjedovati isto će se, ukoliko ne potječe iz kaznenog djela i nije predmet potrage privremene preuzeti, te izdati ispravu za takvo oružje bez utvrđivanja porijekla ako su ispunjeni uvjeti iz članka 12. i 13. ovog Zakona. (2) Protiv osoba iz stavka (1) ovog članka neće se voditi sudski postupak. Članak 90. (Prijava zabranjenog oružja) (1) Fizičke i pravne osobe koje posjeduju oružje i streljivo čija je nabava, držanje i nošenje prema odredbama ovog Zakona zabranjeno dužne su to oružje i streljivo prijaviti Policijskoj upravi, prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta, najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Policijski službenik će preuzeti oružje i streljivo na mjestu na kojem se ono nalazi i o istom izdati potvrdu. (3) Protiv osoba iz stavka (1) ovog članka neće se voditi sudski postupak. Članak 91. (Podzakonski propisi koje donosi ministar) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona ministar će na prijedlog policijskog komesara donijeti sljedeće podzakonske propise: a) Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja te program i način provedbe osposobljavanja (članaka 16. stavak (3)), b) Pravilnik o izgledu, sadržaju i cijeni obrazaca, isprava o oružju i streljivu i zahtjevima za njihovo izdavanje (članak 17. stavak(2)), c) Pravilnik o uvjetima i načinu smještaja i čuvanja oružja i streljiva (članak 20. stavak (6)), d) Pravilnik o onesposobljavanju i uništenju oružja i streljiva (članak 58. stavak (9)), e) Pravilnik o postojanju prostornih i tehničkih uvjeta poslovnog prostora te stručnom znanju osoba za obavljanje poslova popravljanja i prepravljanja oružja (članak 62. stavak (9)), f) Pravilnik o postojanju prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta civilnog strelišta te stručnom znanju osoba koje rukuju oružjem i upravljaju civilnim strelištem (članak 66. stavak (8)), g) Pravilnik o postojanju prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta poslovnog prostora namijenjenog za promet oružja i streljiva (članak 71. stavak(8)), h) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija policijskog tijela (članak 74. stavak (4)) i i) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija pravnih osoba i obrtnika (članak 75. stavak (7)). Članak 92. (Podzakonski propis koje donosi ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi će u suradnji s ministrom donijeti Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i način obavljanja zdravstvenih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti te visinu naknade za izdavanje liječničkog uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja. Članak 93. (Prestanak važenja) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o oružju (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 4/01 i 5/08). Članak 94. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke. Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA - S K U P Š T I N ABroj: 01-02-1-XXIII-405/17 Široki Brijeg, 10. travnja 2017. godine PREDSJEDNIK Ante Mišetić
Zakon o trgovini ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 01/16 08.01.2016 zakon,zhk,trgovina
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o sudskim pristojbama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 01/16 08.01.2016 SN ZHK 08/12, SN ZHK 04/10, SN ZHK 10/09, SN SBK 08/08 sudske takse,pristojbe,takse
Zakon o upravnim taksama s tarifom upravnih taksi ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 08/14 16.04.2014 takse,zakon,zhk
Zakon o šumama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 08/13 29.04.2013 šume,zakon,zhk
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 08/12 23.04.2012 SN ZHK 01/16, SN ZHK 04/10, SN ZHK 10/09, SN SBK 08/08 takse,sudske takse,pristojbe ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA Članak 1. U Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 8/08 10/09 i 4/10), u članku 5. dodaju se stavci (2) i (3) koji glase: (2) „U trenutku nastanka obveze plaćanja pristojbe sud poziva pristojbenog obveznika da plati dužnu pristojbu“. (3) „Iznos pristojbe, koju je pristojbeni obveznik dužan platiti sukladno odredbama ovog Zakona, obračunava sudac i/ili stručni suradnik koji poduzima radnje u postupku.“ Članak 2. Članak 19. briše se. Članak 3. Članak 31. mijenja se i glasi: (1 )„Po okončanju postupka sudac i/ili stručni suradnik koji poduzima radnje u postupku, provjerava jesu li naplaćene sve pristojbe koje je pristojbeni obveznik tijekom postupka po pozivu suda bio obvezan platiti. (2) Ako se utvrdi da pristojba nije plaćena, sud donosi rješenje kojim utvrđuje pristojbu koju pristojbeni obveznik nije platio i nalaže pristojbenom obvezniku da plati dužnu pristojbu u roku od 8 dana od dana prijema rješenja. (3) Protiv ovog rješenja pristojbeni obveznik ima pravo žalbe u roku od 8 dana i žalba odlaže izvršenje rješenja. (4) Ako pristojbeni obveznik ne plati dužnu pristojbu ni po tom rješenju, po pravomoćnosti rješenja, sudac i/ ili stručni suradnik koji je poduzimao radnje u postupku dostaviti će rješenje Županijskom pravobraniteljstvu. (5) Županijsko pravobraniteljstvo na temelju rješenja koje predstavlja ovršnu ispravu, pokrenut će postupak za naplatu neplaćene pristojbe sukladno Zakonu o ovršnom postupku pred nadležnim sudom“. Članak 4. (1) U članku 41. stavak (1) riječi: „propisima i tarifom koji su važili do njegova stupanja na snagu“, zamjenjuje se riječima: „tarifi koja je važila“. (2) U članku 41., iza stavka (1) dodaje se stavak (2) koji glasi: „(2) Pristojba koja nije plaćena do stupanja na snagu ovog Zakona naplatit će se u skladu s člankom 31. ovog Zakona“. (3) Stavci (2) i (3) postaju stavci (3) i (4). Članak 5. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 04/10 14.05.2010 SN ZHK 01/16, SN ZHK 08/12, SN ZHK 10/09, SN SBK 08/08 sudske takse,sudske pristojbe,takse,sud
Ispravka Zakona o porezima ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 15/09 14.09.2009 SN ZHK 12/09 porezi
Zakon o porezima ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 12/09 31.07.2009 SN ZHK 15/09 porezi
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 10/09 07.06.2009 SN ZHK 01/16, SN ZHK 08/12, SN ZHK 04/10, SN SBK 08/08 sudske takse,sudske pristojbe,takse,pristojbe ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA Članak 1. U Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 8/08), u članku 4. stavak 3. briše se. Članak 2. U članku 12. stavak 1. mijenja se i glasi: „Visina prihoda pristojbenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, dokazuje se na temelju uvjerenja izdanih od strane ispostave Porezne uprave, odnosno Zavoda za zapošljavanje, odnosno ispostave Mirovinskog i invalidskog osiguranja prema prebivalištu stranke, koje je pristojbeni obveznik dužan podnijeti o svom imovnom stanju.“ Članak 3. U članku 38. dodaje se novi stavak (3) koji glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka, ukoliko za to postoje opravdani razlozi, Ministarstvo financija Županije može dati ovlaštenje za maloprodaju županijskih biljega i drugim pravnim, odnosno fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost.“ Članak 4. U Tarifi sudski pristojbi, Tarifni broj 1, Pristojba za podneske, u stavku 2. i 4. brojka „50,00“ zamjenjuje se brojkom „100,00“. Članak 5. U Tarifi sudski pristojbi, Tarifni broj 2, Pristojba za odluke, u stavku 2. riječi: “polovina pristojbe propisane“ zamjenjuju se riječima: „pristojba prema pristojbenoj osnovici, propisanoj“. Članak 6. U Tarifi sudski pristojbi, Tarifni broj 14, Pristojba za upise podataka mijenja se i glasi: (1) Sudsku pristojbu snosi osoba u čiju korist se vrši uknjižba, osim ako ugovorene stranke ne utvrde drugačije. (2) Visina pristojbe određuje se prema vrsti kako slijedi: a) Uknjižba vlasništva 50,00 KM b) Uknjižba hipoteke, zemljišnog duga ili doživotnog prava uživanja,trajnog prava korištenja, stvarnih služnosti i tereta, pravo dugoročnog najma i zakupa, prava prečekupovine i realnih tereta 100,00 KM c) Uknjižba hipoteke za odobravanje kredita za gospodarsku djelatnost 100,00 KM d) Uknjižba predbilježbe ili zabilježbe 50,00 KM“ Članak 7. U Tarifi sudski pristojbi, Tarifni broj 27, Pristojba za prijepise, stavak 3. mijenja se i glasi: „Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM“. Članak 8. U Tarifi sudski pristojbi, Tarifni broj 27, Pristojba za prijepise, u stavku 4. riječ „stranci“ zamjenjuje se riječju „stranici“. Članak 9. U Tarifi sudski pristojbi, Tarifni broj 27, Pristojba za prijepise, stavak 7. mijenja se i glasi: „Za prijepis raspravnog zapisnika koji je izrađen PONEDJELJAK 6. SRPNJA 2009.__________ 11/ \ i \ I!j 1 1 \J V H l £ j ____________ STRANICA 935 - BROJ 10 Ž U P A N IJ E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E istovremeno sa sastavljanjem originala plaća se pristojba u iznosu od 5 KM“. Članak 10. U Tarifi sudski pristojbi, Tarifni broj 27, Pristojba za prijepise, dodaju se novi stavci (9) i (10) koji glase: (9) Za izradu fotokopije ili kopije, koja je preslikani original ili matrica, uključujući uvećanje ili umanjenje plaća se pristojba u iznosu od 0,5 KM po stranici. (10) Za ovjeru fotokopije ili kopije, koja je preslikani original ili matrica, uključujući uvećanje ili umanjenje plaća se pristojba u iznosu od 3 KM po stranici. Članak 11. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke“.
Zakon o inspekcijama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 04/09 18.03.2009 zakon,zkh,inspekcije STRANICA 190 – BROJ 4 NARODNE NOVINE SRIJEDA, 18. OŽUJKA 2009. ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE 74 Na temelju članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03, 10/04) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 23. sjednici održanoj dana 16. ožujka 2009. godine, donijela je Z A K O N O INSPEKCIJAMA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom ureñuje se obavljanje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Županijske uprave za inspekcijske poslove (u daljem tekstu: Županijska uprava) radi nadzora nad provedbom zakona, drugih propisa i općih akata, organizacija županijske inspekcije, inspekcijski poslovi, županijske inspekcije i njihov djelokrug, postupak županijskog inspekcijskog nadzora, prava, obveze i odgovornosti županijskih inspektora, prava i obveze subjekata nadzora, odnosi izmeñu Županijske uprave i gradskih inspekcijskih tijela i općinskih inspekcija, preventivno djelovanje inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora i druga pitanja od značenja za funkcioniranje inspekcijskog sustava u Županiji Zapadnohercegovačkoj (u daljnjem tekstu: Županija). Članak 2. (Pojmovi korišteni u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovom Zakonu imaju slijedeće značenje: a) županijski inspektor – državni službenik s posebnim ovlastima; b) inspekcijski nadzor – vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih osoba i grañana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); c) inspekcijski poslovi – poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: 1) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja povrede propisa; 2) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima, kao i poduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom; 3) represivni - podnošenje prijava nadležnom tijelu za pokretanje odgovarajućeg postupka, ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili kazneno djelo i izricanje prekršajnog naloga; 4) inspekcijski pregled – neposredni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizičkih osoba; 5) kontrolni inspekcijski pregled - kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; d) subjekt nadzora – subjekt nad kojim se obavlja inspekcijski nadzor iz točke b) ovog članka; e) stručna institucija – ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usuglašenosti ispitivanog uzorka sa propisima; f) lista provjera (ček lista) – lista sačinjena na temelju konkretnog zakona i drugog propisa, koja odreñuje predmet, pravni temelj i druge konkretne aktivnosti županijskog inspektora u postupku obavljanja inspekcijskog nadzora. Članak 3. (Predmet inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor obavlja se: a) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrñivanju stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; b) nalaganjem upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere); c) poduzimanjem preventivnih mjera sukladno ovom Zakonu; d) poduzimanjem drugih mjera i radnji odreñenih ovim Zakonom i drugim propisom. Članak 4. (Uloga i značaj inspekcijskog nadzora) Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa sukladno zakonu. Članak 5. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom Zakonu je posao od općeg interesa za Županiju. Članak 6. (Stručni nadzor) Stručni nadzor nad radom općinskih i gradskih inspekcijskih tijela u provoñenju zakona obavlja Županijska uprava za inspekcijske poslove. Članak 7. (Organiziranje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor, prema ovom Zakonu, obavljaju županijske inspekcije organizirane u Županijskoj upravi, osim inspekcija koje su na drugi način organizirane sukladno zakonu, radi obavljanja inspekcijskog nadzora. (2) Sukladno Ustavnim odredbama poslovi inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Županija mogu se na odreñeno vrijeme prenijeti na grad i općinu. Članak 8. (Osobe koje obavljaju inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor obavljaju županijski inspektori kao državni službenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: županijski inspektor). Članak 9. (Radno-pravni status) Na radno-pravni status županijskih inspektora i druga pitanja koja nisu ureñena ovim Zakonom shodno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji važe za uposlene u tijelima uprave u Županiji, osim u pitanjima koja su ovim Zakonom drugačije regulirana. Članak 10. (Načela obavljanja inspekcijskog nadzora) (1) U postupku provoñenja inspekcijskog nadzora, županijski inspektor se pridržava načela zakonitosti, javnosti, odgovornosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristranosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke neovisnosti. (2) U postupku inspekcijskog nadzora županijski inspektor pridržava se načela pravičnosti tako da mjera naložena od strane županijskog inspektora bude razmjerna težini počinjene povrede. (3) Postupak inspekcijskog nadzora, pravila, procedure i liste provjera dostupni su javnosti. (4) Županijski inspektor pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u svezi propisa iz oblasti obavljanja inspekcijskog nadzora i drugim mjerama preventivnog djelovanja. Članak 11. (Nalaganje upravne mjere) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora, ako je dopušteno propisom na koji se odnosi inspekcijski nadzor, županijski inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom postiže svrha radi koje se mjera nalaže. Članak 12. (Preventivne aktivnosti inspekcija) Županijski inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora nadležan je poduzimati preventivne mjere u cilju sprječavanja nastupanja štetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi zakona i drugih propisa, čije izvršenje nadzire. Članak 13. (Etički kodeks) U svom radu županijski inspektor se rukovodi načelima Etičkog kodeksa za državne službenike u Županiji Zapadnohercegovačkoj i Etičkog kodeksa za županijske inspektore kojeg donosi ravnatelj Županijske uprave. Članak 14. (Obveza prijavljivanja kaznenog djela) Županijski inspektor dužan je podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tužiteljstvu, ako je uočio povredu propisa iz svoje oblasti, a ta povreda predstavlja kazneno djelo. Članak 15. (Propisivanje inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji može se propisati samo zakonom. II - PREVENTIVNO DJELOVANJE ŽUPANIJSKIH INSPEKTORA U OBAVLJANJU INSPEKCIJSKOG NADZORA Članak 16. (Preventivno djelovanje županijskih inspektora) U obavljanju inspekcijskog nadzora, županijski inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprječavanja povrede zakona, drugih propisa i nastajanja štetnih posljedica, u cilju zaštite javnog i privatnog interesa. Članak 17. (Preventivne mjere) U poduzimanju preventivnih mjera, županijski inspektor dužan je naročito da: a) upoznaje subjekte nadzora o obvezama iz zakona i drugih propisa i sankcijama u slučajevima njihovog nepridržavanja, nakon donošenja tih zakona i propisa kao i njihovih izmjena i dopuna; b) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa, te predlaže mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje; c) upoznaje subjekte nadzora o pravima i obvezama koja imaju u postupku inspekcijskog nadzora, sukladno ovom Zakonu; d) obavještava nadležna tijela državne uprave o nedostatcima i zlouporabama koje nisu posebno predviñene zakonima i drugim propisima; e) ukazuje tijelima državne uprave na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obveza subjekata nadzora kod tih tijela, s ciljem da se taj postupak, što je moguće više olakša i pojednostavi za subjekt nadzora; f) daje informacije i savjete subjektima nadzora o najdjelotvornijem načinu poštivanja županijskih zakona i drugih propisa; g) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama koje im se daju za pravilno provoñenje zakona i drugih propisa, ako je to predviñeno tim propisima; h) nastoji osigurati što potpunije podatke o subjektu nadzora; i) gradi povjerenje sa subjektima nadzora (pravnim i fizičkim osobama), koja mu se obraćaju zbog povrede županijskih zakona i drugih propisa; j) ostvaruje suradnju sa odgovarajućim udruženjima grañana (udruženje za zaštitu potrošača i drugo), odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim osobama koja im mogu dati bliže podatke o subjektima nadzora; k) meñusobno surañuju i pomažu se u radu i nastoje jedni drugima dati što potpunije i brže informacije sa kojima raspolažu, kako bi ostvarili što efikasnije preventivno djelovanje u postupku inspekcijskog nadzora sukladno ovom Zakonu. (2) Subjekt nadzora je dužan postupiti po rješenju županijskog inspektora o naloženim preventivnim mjerama iz stavka (1) točka b) ovog članka. III. ORGANIZACIJA ŽUPANIJSKE INSPEKCIJE Članak 18. (Županijska uprava za inspekcijske poslove) (1) Županijske inspekcije odreñene ovim Zakonom u sastavu su Županijske uprave. (2) Županijska uprava je samostalno županijsko tijelo uprave. (3) Sjedište Županijske uprave je u Širokom Brijegu. (4) Županijska uprava može imati ustrojbene jedinice izvan sjedišta Županijske uprave. Članak 19. (Djelokrug i unutarnje ustrojstvo Županijske uprave) Županijska uprava obavlja slijedeće poslove: a) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvješće o radu Vladi Županije; b) podnosi posebna izvješća o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Županije; c) obavlja inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih inspekcija koje su ovim Zakonom organizirane u njenom sastavu; d) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje nadležnosti; e) poduzima upravne i druge mjere u obavljanju inspekcijskog nadzora; f) rješava o žalbama na prvostupanjska rješenja gradskih i općinskih inspektora donesenih na temelju županijskih propisa; g) ostvaruje suradnju sa nadležnim tijelima u Županiji i Federaciji; h) koordinira rad županijskih inspektora; i) donosi programe i planove obavljanja inspekcijskog nadzora; j) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora; k) vodi evidenciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru; l) vodi evidenciju za svakog županijskog inspektora; m) vodi evidenciju o službenim iskaznicama županijskih inspektora; n) donosi program stručne obuke za županijske inspektore; o) sudjeluje u stručnoj pripremi županijskih propisa nad kojim nadzor obavlja županijska inspekcija; p) pored nadzora nad primjenom županijskih propisa, obavlja nadzor nad primjenom i drugih propisa; r) obavlja inspekcijski nadzor nad obavljanjem javnih ovlasti i poduzima mjere sukladno ovom Zakonu. (2) Županijska uprava obavlja i druge upravne i stručne poslove odreñene ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 20. (Unutarnje ustrojstvo Županijske uprave) (1) Unutarnje ustrojstvo Županijske uprave utvrñuje se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu. (2) Pravilnik iz stavka (1) ovog članka donosi ravnatelj Županijske uprave, uz suglasnost Vlade Županije. Članak 21. (Odnos Županijske uprave prema Vladi Županije) Na odnos Županijske uprave prema Vladi Županije shodno se primjenjuju odredbe Zakona o organizaciji tijela uprave u Županiji Zapadnohercegovačkoj ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 9/06) koje ureñuju odnos tijela uprave i upravnih organizacija prema tijelima izvršne vlasti, tijelima zakonodavne vlasti, ombudsmanima i pravnim osobama. Članak 22. (Rukovoñenje Županijskom upravom) (1) Županijskom upravom rukovodi ravnatelj. (2) Ravnatelja Županijske uprave postavlja Vlada Županije sukladno Zakonu o državnim službenicima u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 16/08), (u daljnjem tekstu: Zakon o državnim službenicima). (3) Ravnatelj Županijske uprave za svoj rad odgovara Vladi Županije. Članak 23. (Ravnatelj Županijske uprave) Ravnatelj Županijske uprave: a) rukovodi, predstavlja i zastupa Županijsku upravu; b) organizira i osigurava zakonito i efikasno obavljanje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijskih inspekcija koje su u sastavu Županijske uprave; c) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim Zakonom; d) obavlja i druge poslove iz nadležnosti Županijske uprave koji su odreñeni ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 24. (Rukovodeći državni službenici) (1) Rukovodeći državni službenici u Županijskoj upravi su: a) tajnik Županijske uprave, b) pomoćnik ravnatelja županijske uprave, c) glavni županijski inspektor. (2) Rukovodeće državne službenike iz stavka (1) ovog članka postavlja ravnatelj Županijske uprave sukladno Zakonu o državnim službenicima, uz suglasnost Vlade Županije. (3) Rukovodeći državni službenici za svoj rad odgovaraju ravnatelju Županijske uprave. Članak 25. (Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama) (1) Obavljanje odreñenih stručno-znanstvenih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kakvoće, zdravstvene odnosno higijenske ispravnosti roba - sirovina i proizvoda, odreñena vještačenja i slično), koji zahtijevaju posebnu tehničku opremu i specijalizirane stručnjake, ili primjenu stručno-znanstvenih metoda i tehničkih postupaka, može se povjeriti ovlaštenim stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove. (2) O povjeravanju stručnih poslova iz stavka (1) ovog članka odlučuje ravnatelj Županijske uprave. Članak 26. (Planiranje i izvještavanje o inspekcijskom pregledu) (1) Županijska uprava donosi godišnji program rada i mjesečne planove rada o obavljanju inspekcijskog nadzora. (2) Program i plan obavljanja inspekcijskog nadzora sadrži vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima i podatke o subjektima nadzora. (3) Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora iz stavka (2) ovog članka, planirat će se veći broj inspekcijskih nadzora kod subjekta nadzora koji obavlja djelatnost sa povećanim stupnjem rizika za život, zdravlje i imovinu grañana. (4) Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu traži se mišljenje županijskih ministarstava iz odgovarajućih upravnih oblasti. Mišljenja županijskih ministarstava dostavljaju se do 30. studenog tekuće godine. (5) Planovi o obavljanju inspekcijskog nadzora su službena tajna. (6) O stanju u oblastima iz svoje nadležnosti Županijska uprava podnosi izvješće Vladi Županije najmanje dva puta godišnje. (7) Kod izrade programa i planova posebno se mora voditi računa da se, gdje god je to moguće, inspekcijski nadzor obavi putem mješovitih inspekcijskih timova ovisno od oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora. (8) Ravnatelj Županijske uprave, u odreñenim slučajevima, donosi Poseban program inspekcijskog nadzora za odreñene izvanredne situacije. (9) Prema Posebnom programu iz stavka (8) ovog članka, inspekcijski nadzor u odreñenoj oblasti, ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit će javan i promovirat će se putem medija, ili na drugi prikladan način sa ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijski nadzor. (10) Nadzor predviñen programom ravnatelja Županijske uprave u odreñenoj oblasti, odnosno ciljanoj grupi subjekata nadzora, mora početi istog dana u svim općinama u Županiji, i to prema pisanoj naredbi ravnatelja Županijske uprave. (11) Glavni županijski inspektor podnosi kvartalno izvješće ravnatelju Županijske uprave, a ravnatelj Vladi Županije. Članak 27. (Obveza dostavljanja izvješća o radu) (1) Županijski inspektor dužan je dostaviti izvješće o svom radu glavnom županijskom inspektoru koje služi za izradu godišnjeg izvješća. (2) Sadržaj izvješća o radu županijskog inspektora propisuje ravnatelj Županijske uprave. Članak 28. (Normativi za obavljanje inspekcijskog nadzora) Ravnatelj Županijske uprave utvrñuje normative obavljanja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijskih inspekcija. Članak 29. (Ograničenja u obavljanju inspekcijskog nadzora) (1) Obavljanje redovnog (planskog) inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograničeno brojem dana. (2) Iznimno, redovan inspekcijski nadzor (planski) tržišne inspekcije i inspekcije rada kod istog subjekta nadzora može trajati najduže 12 dana godišnje. (3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više ustrojbenih jedinica, inspekcijski nadzor iz stavka (2) ovog članka može trajati duže od 12 dana godišnje. (4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata računa se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri sata, računa se kao jedan dan. (5) Iznimno, ako postoje opravdane indicije o značajnom kršenju zakona, ili ako je zbog obujma nužno da inspekcijski nadzor traje duže, ravnatelj Županijske uprave može rješenjem odrediti da inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora traje i duže od 12 dana, ali ne duže od 20 dana godišnje. (6) Odgovorna osoba subjekta nadzora može odbiti suradnju u inspekcijskom nadzoru jedne vrste inspekcije, ako inspektor nema rješenje o dozvoli prekoračenja broja dana inspekcijskog nadzora. Članak 30. (Evidencije o inspekcijskom nadzoru) (1) Županijska uprava vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve županijske inspekcije u svom sastavu. (2) Evidenciju o inspekcijskom nadzoru vodi i svaki županijski inspektor. (3) Ravnatelj Županijske uprave donosi Pravilnik o voñenju evidencije o inspekcijskom nadzoru. IV – INSPEKCIJSKI POSLOVI, INSPEKTORI I NJIHOV STATUS Članak 31. (Postavljanje inspektora i glavnih inspektora) Županijski i glavni županijski inspektori postavljaju se sukladno Zakonu o državnim službenicima. Članak 32. (Status županijskih inspektora) (1) Glavni županijski inspektori su rukovodeći državni službenici sa posebnim ovlastima. (2) Županijski inspektori su državni službenici sa posebnim ovlastima. Članak 33. (Uvjeti za postavljenje županijskih inspektora) (1) Županijski inspektor može biti osoba koja ima završenu odgovarajuću visoku školsku spremu, položen stručni upravni ispit predviñen za državne službenike, odnosno položen ispit općeg znanja predviñen za državne službenike institucija Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, Županije, ili drugi ispit predviñen za državne službenike u Bosni i Hercegovini. (2) Za glavnog županijskog inspektora može se postaviti osoba koja ispunjava uvjete iz stavka (1) ovog članka i najmanje pet godina radnog iskustva u struci nakon završetka visoke školske spreme. (3) Pored uvjeta iz stavka (1) ovog članka županijski inspektor mora imati najmanje tri godine radnog staža u struci nakon završene visoke školske spreme i druge uvjete ukoliko je to posebnim propisom predviñeno. (4) Iznimno, za županijskog inspektora se može postaviti osoba koja ne ispunjava uvjete u pogledu radnog staža iz stavka 3. ovog članka, ukoliko je to posebnim zakonom predviñeno. (5) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu županijske uprave za glavne županijske inspektore i za županijske inspektore propisat će se vrsta školske spreme, prema pojedinim vrstama inspekcija. (6) Kada to potrebe službe zahtijevaju, ravnatelj Županijske uprave može, iznimno, ovlastiti i drugog državnog službenika tog tijela uprave koji ispunjava uvjete iz stavka (1) ovog članka da obavi inspekcijski nadzor i odredi upravne, prekršajne i druge mjere iz nadležnosti županijske inspekcije, o čemu ravnatelj Županijske uprave donosi posebno rješenje. Članak 34. (Postavljenje županijskih inspektora na mjesta dva ili više inspektorskih zvanja) Županijski inspektor koji ispunjava uvjete sukladno ovom Zakonu, može se postaviti na mjesta dva ili više inspektorskih zvanja. Članak 35. (Inspektorska zvanja) U Županijskoj upravi, glavni županijski inspektori su: a) glavni županijski inspektor za oblast rada, zaštite na radu i socijalne zaštite; b) glavni županijski inspektor za oblast trgovine, ugostiteljstva i turizma; c) glavni županijski inspektor za oblast poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva, rudarstva i ekologije; d) glavni županijski inspektor za oblast prometa, urbanizma i energetike; e) glavni županijski inspektor za oblast zdravstva i veterinarstva. Članak 36. (Inspektorska zvanja) U Županijskoj upravi, županijski inspektori su: a) županijski inspektor rada, b) županijski inspektor zaštite na radu, c) županijski inspektor socijalne zaštite, d) županijski tržišni inspektor, e) županijski turističko-ugostiteljski inspektor, f) županijski poljoprivredni inspektor, g) županijski šumarsko-lovni inspektor, h) županijski vodoprivredni inspektor, i) županijski rudarsko-geološki inspektor, j) županijski inspektor zaštite okoliša, k) županijski inspektor za cestovni promet, l) županijski inspektor za ceste, m) županijski urbanističko-grañevinski inspektor, n) županijski stambeno-komunalni inspektor, o) županijski zdravstveni inspektor, p) županijski farmaceutski inspektor, r) županijski veterinarski inspektor, s) županijski sanitarni inspektor, t) županijski tehnički i termoenergetski inspektor. Članak 37. (Ocjenjivanje rada županijskih inspektora) (1) Rad županijskih inspektora ocjenjuje se najmanje svakih dvanaest mjeseci. (2) Ocjenu rada, sukladno Zakonu o državnim službenicima, za glavnog županijskog inspektora i županijskog inspektora utvrñuje ravnatelj Županijske uprave. Članak 38. (Stručno obrazovanje županijskih inspektora) Županijski inspektor obvezan je neprestano se stručno obrazovati i usavršavati za obavljanje inspekcijskog nadzora sukladno programu stručne obuke županijskih inspektora, kojeg donosi ravnatelj Županijske uprave sukladno Zakonu. Članak 39. (Ograničenje županijskog inspektora u obavljanju drugih poslova) (1) Županijski inspektor ne može obavljati gospodarske, trgovačke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca, niti sudjelovati u radu stručnih povjerenstava i tijela uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koje podliježu tom inspekcijskom nadzoru. (2) Zabrana iz stavka (1) ovog članka ne odnosi se na znanstveni i istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja. (3) Za obavljanje poslova iz stavka (2) ovog članka suglasnost daje ravnatelj Županijske uprave. Članak 40. (Posebni dodaci na plaću županijskog inspektora) (1) Osnovna plaća glavnog županijskog inspektora i županijskog inspektora uvećava se za postotak u iznosu do 30% kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlastima i uvjetima rada. (2) Županijskom inspektoru i glavnom županijskom inspektoru, koji postigne nadprosječne rezultate rada u odreñenom periodu, može se povećati plaća do 30% za period u kojem su postigli takve rezultate, što se utvrñuje posebnom ocjenom njihovog rada. (3) O povećanju plaće iz stavka 2. ovog članka odlučuje ravnatelj Uprave uz suglasnost Vlade Županije, ukoliko su u Proračunu Županije osigurana sredstva za tu namjenu. Članak 41. (Čuvanje poslovne i druge tajne u radu županijskog inspektora) (1) Županijski inspektor dužan je čuvati poslovnu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u obavljanju inspekcijskog nadzora. (2) Županijski inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiču inspekcijskog nadzora. (3) Dužnost čuvanja tajne u smislu stavka (1) i (2) ovog članka traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora, a najmanje dvije godine od dana prestanka te dužnosti. (4) Glavni županijski inspektor rada i županijski inspektor rada i nakon prestanka radnog odnosa imaju dužnost čuvanja poslovne tajne i radnih postupaka (procesa koji se mogu saznati u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora). Članak 42. (Razrješenje županijskog inspektora) Glavni županijski inspektor i županijski inspektor biti će razriješen te dužnosti ako: a) pri obavljanju inspekcijskog nadzora prekorači ili zlouporabi svoje ovlasti, b) u obavljanju inspekcijskog nadzora ne postiže rezultate planirane programom i planom rada, c) obavlja djelatnost ili poslove suprotno članku 39. ovog Zakona, d) i u drugim slučajevima predviñenim zakonom. Članak 43. (Suspenzija županijskih inspektora) Glavni županijski inspektor i županijski inspektor bit će suspendiran, ako: a) ne obavi inspekcijski nadzor, b) ne naloži upravnu mjeru za koju je ovlašten, a naročito ako su zbog toga nastupile veće štetne posljedice, c) u propisanom roku ne poduzme zakonom predviñene mjere radi izvršenja rješenja o odreñenoj upravnoj mjeri, d) nezakonitim ili nepravilnim radom u obavljanju inspekcijskog nadzora nanese materijalnu ili nematerijalnu štetu subjektu nadzora ili drugoj osobi, e) ne obavijesti inspektora iz druge oblasti o nezakonitim radnjama subjekta nadzora za koje je saznao u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora, f) obavljanjem dužnosti inspektora počini kazneno djelo ili kazneno djelo koje je smetnja za rad u državnoj službi, g) u zakonom odreñenom roku ne vrati izuzetu poslovnu dokumentaciju od subjekta nadzora, h) prekrši obvezu čuvanja poslovne i druge tajne sa kojom je upoznat u obavljanju inspekcijskog nadzora, sukladno ovom Zakonu, i) ne izvrši nalog ravnatelja Županijske uprave ili glavnog županijskog inspektora sukladno ovom Zakonu, drugim propisom i općim aktom Županijske uprave, j) i u drugim slučajevima predviñenim zakonom. Članak 44. (Razrješenje i suspenzija županijskog inspektora) (1) Glavnog županijskog inspektora razrješava ili suspendira ravnatelj Županijske uprave uz suglasnost Vlade Županije. (2) Prijedlog za razrješenje ili suspenziju županijskog inspektora podnosi glavni županijski inspektor ravnatelju Županijske uprave. Članak 45. (Odlučivanje o razrješenju i suspenziji županijskih inspektora) (1) O razrješenju i suspenziji glavnog županijskog inspektora i županijskog inspektora ravnatelj Županijske uprave donosi rješenje. (2) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka glavni županijski inspektor i županijski inspektor imaju pravo priziva sukladno Zakonu o državnim službenicima. Članak 46. (Druge odgovornosti županijskog inspektora) Razrješenje i suspenzija glavnog županijskog inspektora i županijskog inspektora ne isključuje njegovu stegovnu odgovornost prema odredbama Zakona o državnim službenicima, ili prekršajnu i kaznenu odgovornost, ako razlozi za razrješenje i suspenziju istodobno imaju i obilježja tih odgovornosti. Članak 47. (Obveze županijskih inspektora u slučaju razrješenja i suspenzije) (1) Danom razrješenja ili suspenzije glavnog županijskog inspektora i županijskog inspektora prestaju im prava i obveze propisane ovim Zakonom. (2) Danom prestanka dužnosti glavni županijski inspektor i županijski inspektor dužni su ravnatelju Županijske uprave predati službenu iskaznicu i značku, spise nezavršenih predmeta u inspekcijskom nadzoru i sredstva rada s kojima su bili zaduženi. (3) O predaji službene iskaznice i značke, preuzimanju službene dokumentacije i sredstava rada, iz stavka (2) ovog članka sastavlja se zapisnik. Članak 48. (Bliže ureñivanje odgovornosti županijskih inspektora) Bliže odredbe o odgovornosti glavnih županijskih inspektora i županijskih inspektora uredit će se općim aktom Županijske uprave sukladno ovom Zakonu i drugim županijskim propisima. Članak 49. (Službena iskaznica i značka županijskog inspektora) (1) Županijski inspektor ima službenu iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti predviñene zakonom. (2) Obrazac i sadržaj službene iskaznice, oblik i izgled službene značke, kao i način izdavanja propisuje se pravilnikom kojeg donosi ministar pravosuña i uprave Županije. (3) Glavnom županijskom i županijskom inspektoru službenu iskaznicu i značku izdaje ravnatelj Županijske uprave. V- INSPEKCIJE I NJIHOV DJELOKRUG Članak 50. (Inspekcije u sastavu županijske uprave) U sastav Županijske uprave ulaze slijedeće inspekcije: a) Županijska inspekcija rada, b) Županijska inspekcija zaštite na radu, c) Županijska inspekcija socijalne zaštite, d) Županijska tržišna inspekcija, e) Županijska turističko-ugostiteljska inspekcija, f) Županijska poljoprivredna inspekcija, g) Županijska šumarsko-lovna inspekcija, h) Županijska vodoprivredna inspekcija, i) Županijska rudarsko-geološka inspekcija, j) Županijska inspekcija zaštite okoliša, k) Županijska inspekcija za cestovni promet, l) Županijska inspekcija za ceste, m) Županijska urbanističko-grañevinska inspekcija, n) Županijska stambeno-komunalna inspekcija, o) Županijska zdravstvena inspekcija, p) Županijska farmaceutska inspekcija, r) Županijska veterinarska inspekcija, s) Županijska sanitarna inspekcija, t) Županijska tehnička i termoenergetska inspekcija. Članak 51. (Županijska inspekcija rada) (1) Županijska inspekcija rada obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona, propisa i kolektivnih ugovora koji se odnose na: a) zasnivanje i prestanak radnog odnosa; b) radno-pravni položaj i zaštitu prava uposlenika (obračun i isplata plaća i naknada, radno vrijeme, odmori, dopusti i ostala prava uposlenika); c) obvezu poslodavca da uposlenike prijavi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje; d) zaštitu na radu žena i omladine; e) upošljavanje stranaca; f) zaštitu uposlenika u ostvarivanju prava iz radnog odnosa; g) voñenje evidencije iz oblasti rada i upošljavanja; h) radno-pravnu dokumentaciju i usklañenost akata sa zakonskim propisima; i) ispunjavanje uvjeta u pogledu minimalnog broja uposlenih kod pravnih osoba. (2) Županijska inspekcija rada obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 52. (Županijska inspekcija zaštite na radu) (1) Županijska inspekcija zaštite na radu obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) primjenu propisanih mjera zaštite na radu u projektnoj dokumentaciji tehničkotehnoloških procesa, kao i nadzor kod izgradnje, izvoñenja i eksploatacije objekata; b) primjenu propisa pri projektiranju i proizvodnji sredstava rada i sredstava rada iz uvoza; c) redovno održavanje i ispitivanje sredstava rada, fizičkih ili bioloških štetnosti; d) osiguranje uvjeta rada uposlenika, izloženosti opasnostima i štetnostima i poduzetih mjera za njihovo otklanjanje; e) osiguranje i provoñenje psiho-fizičke zaštite uposlenika, a u ovisnosti od tehničkotehnoloških procesa rada; f) obučenost uposlenika iz oblasti zaštite na radu, vezano za radna mjesta i tehničkotehnološki proces rada; g) korištenje odgovarajućih sredstava osobne zaštite; h) gospodarske subjekte ovlaštene za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja zaštite na radu; i) poduzimanje mjera u cilju otklanjanja nedostataka na postrojenjima ili u metodu rada za koje postoje opravdani razlozi da predstavljaju prijetnju za zdravlje i sigurnost uposlenika; j) poduzimanje mjera u slučaju neposredne opasnosti za zdravlje ili sigurnost uposlenih; k) obavljanje uviñaja na licu mjesta gdje su se dogodile teže povrede na radu ili smrtni slučajevi. (2) Županijska inspekcija zaštite na radu obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 53. (Županijska inspekcija socijalne zaštite) Županijska inspekcija socijale zaštite obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) oblast socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom, na temelju i u granicama ovlasti utvrñenih zakonom i podzakonskim aktima i odlučivanje o poduzimanju upravnih i drugih mjera; b) pravilnost primjene propisa u upravnom postupku – stručni nadzor; c) sudjelovanje u izradi analiza, informacija, izvješća i drugih stručnih materijala o postojećem stanju u oblasti socijalne zaštite obitelji sa djecom i predlaganje mjera za poboljšanje stanja u tim oblastima; d) ispunjavanje uvjeta utvrñenih zakonom za osnivanje, odnosno rad ustanove socijalne zaštite; e) zaštitu prava maloljetnika, djece i osoba pod skrbništvom u korištenju socijalne pomoći; f zaštitu prava obitelji sa djecom; g) poduzimanje mjera na zaštiti interesa korisnika socijalne zaštite do imenovanja novog skrbnika; h) zaštitu imovine djece bez roditeljske skrbi i osoba pod skrbništvom; i) zaštitu korisnika kojima su uskraćena ili ograničena prava; j) sprječavanje smještaja osoba u drugu obitelj koja nije podobna primiti dijete na smještaj; k) osiguranje nadzora ustanova koje prime osobu, koju je uputilo nadležno tijelo skrbništva; l) postupanje po odluci o izdržavanju kod svake isplate stalnih novčanih primanja; m) otpust korisnika iz ustanove suprotno zakonu; n) voñenje evidencije i dokumentacije o osobama pod starateljstvom; o) voñenje evidencije i dokumentacije o posvojenoj djeci; p) voñenje evidencije o izdržavanju djece i roditelja. (2) Županijska inspekcija socijalne zaštite obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 54. (Županijska tržišna inspekcija) (1) Županijska tržišna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) način i uvjete obavljanja gospodarske djelatnosti na domaćem tržištu, ako posebnim zakonom nije odreñena nadležnost nekog drugog tijela državne uprave; b) cijene proizvoda i usluga, naknade, pristojbe (osim sudskih i upravnih), pretplate i druge slične naknade koje se zaračunavaju po posebnim propisima; c) standard i kvalitetu proizvoda u proizvodnji i prometu; d) zaštitu prava potrošača; e) zaštitu izuma i tehničkih unapreñenja; f) zaštitu autorskih i srodnih prava; g) uporabu mjernih jedinica, u proizvodnji i prometu; h) stavljanje u promet predmeta plemenitih metala; i) robne i uslužne žigove, oznake kvalitete i podrijetla proizvoda; j) robne pričuve. (2) Županijska tržišna inspekcija rješava po žalbama na rješenja općinskih inspektora u slučajevima kada je nadzor nad provoñenjem županijskih propisa povjeren općini. (3) Županijska tržišna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 55. (Županijska turističko-ugostiteljska inspekcija) (1) Županijska turističko-ugostiteljska inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) način i uvjete obavljanja turističko-ugostiteljske djelatnosti; b) rad turističkih zajednica i turističkih agencija; c) zaštitu prava korisnika turističkih i ugostiteljskih usluga; d) obračun naplate i uplate boravišne pristojbe; e) zaštitu dobara od posebnog značaja za turizam (prirodne rijetkosti, kulturnopovijesni spomenici, etnografske znamenitosti i drugo); f) obračun i uplatu članarine turističkim zajednicama; g) rad ugostiteljskih objekata; h) kategorizaciju turističkih i ugostiteljskih objekata; i) propagiranje ugostiteljsko-turističke ponude; j) rad turističkih zajednica; k) osiguranje komunalnog reda za turističke i ugostiteljske objekte; l) način reklamiranja turističko-ugostiteljske ponude. (2) Županijska turističko-ugostiteljska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 56. (Županijska poljoprivredna inspekcija) (1) Županijska poljoprivredna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) gospodarenje, zaštitu i ureñenje poljoprivrednog zemljišta; b) prostorno ureñenje u odnosu na poljoprivredno zemljište; c) korištenje umjetnog gnojiva i zaštitnih sredstava; d) sjemensku djelatnost i sadni materijal, ispunjavanje tehničko-proizvodnih uvjeta za registraciju uvoznika i distributera sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja; e) fitosanitarni nadzor roba u prekograničnom prometu; f) zaštitu bilja od bolesti i štetnika, registraciju i promet zaštitnih sredstava za primjenu u poljoprivredi, poljoprivrednih ljekarni i prodavaonica; g) proizvodnju i obradu duhana; h) proizvodnju i promet vina i rakije; i) voćnjake i vinograde; j) uzgoj, odabir i uvoz domaćih životinja, registraciju uzgajivača i proizvoñača kao i uvoznika domaćih životinja; k) ribnjake i ribolovna područja; l) ispunjavanje tehničko-proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i uzgoj domaćih životinja; m) proizvodnju, promet i uporabu stočne hrane i ispunjavanje tehničko-proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i skladištenje stočne hrane; n) poticajne mjere u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. (2) Županijska poljoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 57. (Županijska šumarsko-lovna inspekcija) (1) Županijska šumarsko-lovna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) zaštitu i očuvanje šuma; b) gospodarenje šumama i šumskim zemljištem; c) zaštitu šuma od bolesti i štetnika; d) upravljanje šumama i šumskim zemljištem; e) šumske radove, objekte, pilane i drugo; f) katastar šuma i šumskog zemljišta; g) sjemensku djelatnost i sadne materijale u šumarstvu; h) promet drveta i šumskih proizvoda; i) javne ovlasti u primjeni zakona i drugih propisa o šumama; j) lovstvo (zaštitu i uzgoj divljači, ureñenje lovišta, lov i drugo); k) unapreñenje lovstva; l) rad lovačkih udruženja. (2) Županijska šumarsko-lovna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 58. (Županijska vodoprivredna inspekcija) (1) Županijska vodoprivredna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) vode, kakvoću voda, korištenje voda; b) ureñenje vodotoka i vodoprivrednih objekata; c) iskorištavanje mineralnih sirovina iz korita vodotoka (pijesak, kamen i drugo); d) izgradnju objekata u vodotoku ili u blizini vodotoka; e) upravljanje vodoprivredom i voñenje vodoprivrednog katastra; f) izvršavanje meñudržavnih i meñunarodnih obveza za vode; g) javne ovlasti od strane javnih poduzeća za vodna područja i drugih pravnih osoba u primjeni zakona i drugih propisa o vodama; h) zaštitu od voda; (2) Županijska vodoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 59. (Županijska rudarsko-geološka inspekcija) (1) Županijska rudarsko-geološka inspekcija obavlja nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) provoñenje odredbi Zakona o rudarstvu, Zakona o geološkim istraživanjima, Zakona o zaštiti na radu koje se odnose na oblast rudarstva i geologije, Zakona o koncesijama, propisa donesenih na temelju istih, te propisa o tehničkim normativima i standardima; b) pravilno izvoñenje rudarskih radova po rudarskim planovima i projektima; c) pravilno obavljanje istraživanja i eksploatacije sirovina prema projektima i odobrenjima; d) dopunjavanje rudarskih planova i mjeračke knjige; e) provoñenje propisanih mjera pri transportu, uskladištenju i rukovanju eksplozivnim sredstvima i upaljivim tekućinama; f) uporabu zaštitnih sredstava; g) očevide smrtnih slučajeva, grupnih povreda i većih havarija, te nareñivanje mjera koje treba poduzeti i davanje stručnog mišljenja o uzorcima istih. (2) Županijska rudarsko-geološka inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 60. (Županijska inspekcija zaštite okoliša) (1) Županijska inspekcija zaštite okoliša obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) provoñenje zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite okoliša; b) provoñenje federalnih zakona i drugih federalnih propisa, u dijelu koji je prenesen u nadležnost Županije, iz oblasti zaštite okoliša; (2) Županijska inspekcija zaštite okoliša obavlja i sljedeće poslove: a) poduzima upravne i druge mjere, po obavljenom inspekcijskom nadzoru, sukladno zakonu; b) izrañuje analize, izvješća i informacije o obavljenim inspekcijskim pregledima iz oblasti zaštite okoliša; c) daje informacije i podatke, neophodne za izradu prednacrta, nacrta i prijedloga zakona, drugih propisa i općih akata iz oblasti zaštite okoliša; d) izrañuje odgovarajuće materijale kojima se obavlja informiranje nadležnih tijela o stanju i problemima u oblasti zaštite okoliša i predlaganje mjera za rješavanje utvrñenih problema; e) uspostavlja, izrañuje,vodi i održava propisane evidencije o inspekcijskom nadzoru; (2) Županijska inspekcija zaštite okoliša obavlja inspekcijski nadzor u prvom stupnju za sve pogone kojima dozvolu izdaje Ministarstvo prostornog ureñenja, resursa i zaštite okoliša Županije. (3) Županijska inspekcija zaštite okoliša obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 61. (Županijska inspekcija za cestovni promet) (1) Županijska inspekcija za cestovni promet obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) provoñenje propisa u unutarnjem, meñuentitetskom i meñunarodnom cestovnom prometu; b) odvijanje javnog prijevoza osoba i stvari u cestovnom prometu (linijski cestovni prijevoz autobusom, taksi prijevoz, rent-a-car, prijevoz za osobne potrebe i drugo); c) licence za pojedine vrste prijevoza u unutarnjem cestovnom prometu; d) rad autobusnih i teretnih stanica i cjenovnik usluga koji je pod nadzorom. (2) Županijska inspekcija za cestovni promet obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 62. (Županijska inspekcija za ceste) (1) Županijska inspekcija za ceste obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) javne ceste, njihovu gradnju, rekonstrukciju, korištenje i održavanje; b) upravljanje i zaštitu javnih cesta i njene infrastrukture; c) zaštitni cestovni pojas i njegovo korištenje; (2) Županijska inspekcija za ceste obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 63. (Županijska urbanističko-grañevinska inspekcija) (1) Županijska urbanističko-grañevinska inspekcija obavlja nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) izradu dokumenata prostornog ureñenja koje donosi Skupština Županije, odnosno Vlada Županije; b) izradu i provedbu Prostornog plana Županije i prostornih planova područja posebne namjene; c) gradnju za koju lokacijsku dozvolu izdaje nadležno ministarstvo; d) izgradnju grañevina i zahvata koji će se odvijati na područjima dvije ili više općina; e) izgradnju grañevina i zahvata od značaja za Županiju; f) izgradnju proizvodnih objekata preko 4000 m2; g) izgradnju kliničkih centara; h) izgradnju objekata u zaštitnom pojasu magistralnih i regionalnih putova izvan urbanog područja; i) izgradnju pilana, brenti, asfaltnih baza, objekata za drobljenje i separaciju kamena; j) izgradnju objekata i zahvata čiji je investitor Vlada Županije; k) postavljanje panoa na regionalnim i magistralnim putovima; (2) Županijska urbanističko-grañevinska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 64. (Županijsko stambeno-komunalna inspekcija) (1) Županijska stambeno-komunalna inspekcija obavlja nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) odvoñenje i prečišćavanje otpadnih voda putem centralnog kanalizacijskog sustava; b) prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju; c) odlaganje komunalnog otpada na glavnu sanitarnu deponiju; d) održavanje javnih parking prostora i javnih garaža; e) odvoñenje atmosferskih voda; f) održavanje čistoće na javnim površinama; g) održavanje javne rasvjete; h) snabdijevanje pitkom vodom putem centralnog vodovodnog sustava; i) snabdijevanje pitkom vodom iz vodovoda lokalnog značaja; j) odvoñenje i prečišćavanje otpadnih voda kanalizacijom lokalnog značaja te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih jama; k) ureñenje i održavanje groblja; l) održavanje javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih zahoda; m) održavanje javnih satova; n) tržnice i pijace na malo odnosno odreñene zatvorene i otvorene prostore u državnom vlasništvu u kojim se pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima te ureñivanje i održavanje ovih prostora; o) rad komunalnih poduzeća, kao i rad pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti temeljem ugovora o koncesiji. (2) Županijska stambeno-komunalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor u drugom stupnju nad primjenom zakona i drugih propisa koji se odnose na uporabu, upravljanje i održavanje zajedničkih dijelova zgrada. (3) Županijska stambeno-komunalna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 65. (Županijska zdravstvena inspekcija) (1) Županijska zdravstvena inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) sadržaj i kvalitetu pruženih zdravstvenih usluga; b) organiziranje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi u zdravstvu; c) rad zdravstvenih djelatnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti; d) način prijema, liječenja i otpuštanja pacijenata; e) primjenu metoda i sredstava za prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju; f) provoñenje javnih programa i mjera zdravstvene zaštite; g) zakonitost akata koji se donose u zdravstvu; h) opskrbu lijekovima i drugim medicinskim sredstvima; i) propisivanje i izdavanje lijekova; j) zaštitu prava grañana u korištenju zdravstvene zaštite i medicinske pomoći; k) postupanje zdravstvenih djelatnika i drugog osoblja prema pacijentu; (2) Županijska zdravstvena inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 66. (Županijska farmaceutska inspekcija) (1) Županijska farmaceutska inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) promet lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava; b) sadržaj i kvalitetu pruženih farmaceutskih usluga; c) način izdavanja lijekova; d) primjenu sredstava i metoda u laboratorijskoj dijagnostici i njenom usuglašenošću sa standardima; e) način voñenja i korištenje odgovarajuće dokumentacije i evidencije u farmaceutskoj djelatnosti; f) organiziranje i obavljanje vježbeničkog staža farmaceutskih djelatnika; g) postupanje farmaceutskih djelatnika i ostalog osoblja prema pacijentu; h) zakonitost rada farmaceutskih ustanova i zakonitost akata koje donose ustanove koje se bave farmaceutskom djelatnošću; i) cijenu lijekova; j) zbrinjavanje i uništavanje farmaceutskog otpada; (2) Županijska farmaceutska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 67. (Županijska veterinarska inspekcija) (1) Županijska veterinarska inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) zdravstvenu zaštitu životinja, kretanje i transport; b) suzbijanje i otklanjanje zaraznih bolesti životinja; c) zdravstvenu ispravnost sirovina i proizvoda životinjskog podrijetla u proizvodnji, preradi i prometu; d) ispunjavanje veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za objekte za proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla, njihovo držanje i uskladištenje, promet i drugo, kao i za druge objekte (za proizvodnju hrane, oplodnju i drugo); e) veterinarske djelatnosti, uporabu veterinarskih lijekova i sjemena za umjetno osjemenjivanje; f) proizvodnju, promet i uporabu hrane za životinje; g) organiziranje i obavljanje veterinarske djelatnosti u veterinarskim organizacijama i samostalnoj veterinarskoj praksi; h) obavljanje javnih ovlasti u primjeni zakona i drugih propisa o veterinarstvu. (2) Županijska veterinarska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 68. (Županijska sanitarna inspekcija) (1) Županijska sanitarna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) neposredno provoñenje sanitarnog inspekcijskog nadzora u složenim situacijama; b) praćenje stanja higijene i poduzimanje potrebitih mjera u cilju poboljšanja higijensko-sanitarnih prilika u Županiji; c) mjera zaštite zdravlja stanovništva kroz zaštitu okoliša; d) higijensku ispravnost živežnih namirnica i predmeta opće uporabe u prometu u Županiji; e) praćenje novih saznanja u preventivi i usavršavanje rada općinskih sanitarnih inspektora kroz redovne konzultacije i edukacije; f) primjenu propisa i obavljanje potrebnih izmjena i dopuna; g) zaštitu zdravlja ljudi, sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; h) proizvodnju i promet živežnih namirnica i predmeta opće uporabe koji su pod sanitarnim nadzorom; i) proizvodnju i promet otrova i sličnih supstanci; j) snabdijevanje vodom i odstranjivanje otpadnih voda i materijala; k) sanitarno-tehničke i higijenske uvjete u javnim objektima (javni lokali, škole, ustanove socijalne zaštite i dječje zaštite i drugo) i drugim mjestima od značaja za osiguranje sanitarne, higijenske i protuepidemijske zaštite, l) zdravstveno stanje uposlenih u djelatnostima i na poslovima koji su pod sanitarnim inspekcijskim nadzorom; m) preventivno sanitarni nadzor nad izgradnjom objekata; n) zabranu uporabe duhanskih proizvoda sukladno posebnim propisom. (2) Županijska sanitarna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 69. (Županijska tehnička i termoenergetska inspekcija) (1) Županijska tehnička i termoenergetska inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: a) planiranje, projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i remont termoenergetskih postrojenja, ureñaja i posuda pod tlakom; b) termoenergetske tehničke standarde i normative; c) korištenje i održavanje termoenergetskih postrojenja, ureñaja i posuda pod tlakom i ocjenu njihove tehničke ispravnosti i sigurnosti; d) tehničko upravljanje termoenergetskim sustavom. (2) Županijska tehnička i termoenergetska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove sukladno ovlastima danim u pojedinim zakonima i drugim propisima. Članak 70. (Obavljanje inspekcijskog pregleda u drugim tijelima) (1) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima državne uprave u odreñenoj oblasti, županijskim zakonom mogu se organizirati inspekcije i u sastavu drugih županijskih tijela uprave, ili odrediti obavljanje inspekcijskog nadzora u sklopu drugih radnih mjesta u tim tijelima, naročito kad se radi o manjem obujmu inspekcijskih poslova. (2) Odredbe stavka (1) ovog članka ne odnose se na inspekcije odreñene ovim Zakonom. (3) Kad je inspekcijski nadzor organiziran u okviru drugog županijskog tijela uprave ili je obavljanje inspekcijskog nadzora odreñeno u okviru drugog radnog mjesta u tijelu uprave, na način obavljanja ovoga inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe ovog Zakona ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano. VI - NADLEŽNOST INSPEKCIJA Članak 71. (Nadležnost županijske inspekcije) (1) Županijska inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa u okviru utvrñene nadležnosti. (2) Županijska inspekcija obavlja inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti na cijelom teritoriju Županije. Članak 72. (Obavljanje inspekcijskog nadzora kad nije odreñena nadležnost) Kad je županijskim propisom propisan inspekcijski nadzor, a nije odreñeno koje će ga tijelo obavljati, za te poslove nadležna je županijska inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti. Članak 73. (Zabrana obavljanja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) Županijski inspektor iz jedne upravne oblasti ne može obavljati inspekcijski nadzor iz nadležnosti županijske inspekcije iz druge upravne oblasti, osim u slučajevima i uvjetima odreñenim ovim Zakonom. Članak 74. (Dopuštenost obavljanja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) (1) Kada je potrebno hitno obaviti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, županijski inspektor iz jedne upravne oblasti može u slučajevima, i pod uvjetima koji su odreñeni županijskim propisom, obaviti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz suglasnost ravnatelja Županijske uprave. (2) O obavljenom inspekcijskom nadzoru obavijestit će se nadležni županijski inspektor u roku od tri dana od dana obavljanja inspekcijskog nadzora. Članak 75. (Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti izmeñu županijskih inspekcija) Kad nastane sukob nadležnosti izmeñu županijskih inspekcija odreñenih ovim Zakonom, prijedlog za rješavanje tog sukoba podnosi županijska inspekcija koja je posljednja postupala, i županijska inspekcija koja smatra da je nadležna za postupanje u roku od tri dana od dana saznanja o sukobu nadležnosti. Članak 76. (Rješavanje sukoba nadležnosti izmeñu županijskih inspekcija) Sukob nadležnosti izmeñu županijskih inspekcija u sastavu Županijske uprave rješava ravnatelj Županijske uprave. VII - POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA A) PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI ŽUPANIJSKIH INSPEKTORA Članak 77. (Ovlasti županijskih inspektora) (1) Nadležni županijski inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ima prava i obaveze propisane ovim Zakonom i drugim propisima. (2) Nadležni županijski inspektor ovlašten je da: a) utvrñuje identitet subjekta nadzora i drugih osoba od značaja za inspekcijski nadzor; b) pregleda poslovne i druge prostorije, objekte i opremu, postrojenja, ureñaje, instalacije, proces rada i proizvode; c) nadzire da li subjekt nadzora ima odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju tehničkih i kadrovskih uvjeta za obavljanje djelatnosti; d) pregleda način obavljanja djelatnosti – proces rada i kvalitetu proizvoda i pruženih usluga; e) obavlja uvid u poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju koja je od značaja za obavljanje inspekcijskog nadzora; f) obavlja uvid u statut i druge opće akte subjekta nadzora koji su od značaja za obavljanje inspekcijskog nadzora; g) sasluša stranke, svjedoke i druge osobe čija izjava je od značaja za utvrñivanje činjenica u obavljanju inspekcijskog nadzora; h) uzima besplatne uzorke proizvoda i drugih roba i materijala radi laboratorijske i druge stručne analize; i) poduzima upravne i druge mjere sukladno ovom Zakonu i drugim propisima; j) poduzima preventivne aktivnosti u obavljanju inspekcijskog nadzora; k) obavlja i sve druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. (3) Pored ovlasti iz stavka (1) ovog članka, županijski inspektor ima prava i obveze sukladno posebnim propisima poduzimati sljedeće radnje: a) po saznanju (prijava ili prema dokumentaciji) da se konkretna stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, županijski inspektor može ulaziti i pregledati tu stambenu prostoriju i obaviti inspekcijski nadzor; b) pregledati svako vozilo koje sudjeluje u cestovnom prometu (osim vozila vojske i policije); c) zabraniti pristup mjestu na kojem se obavlja očevid ili druga inspekcijska radnja; d) zabraniti obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život, zdravlje, okoliš i nanijeti materijalnu štetu; e) omogućiti subjektu nadzora sudjelovanje u svim inspekcijskim radnjama i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima bitnim za utvrñivanje potpunog i pravilnog činjeničnog stanja kao i zaštitu njegovih prava i pravnih interesa; f) ukoliko u tijeku inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje kaznenog djela, o tom saznanju obavijesti nadležno tužiteljstvo. Članak 78. (Primjena Meñunarodnih Konvencija) Županijski inspektori dužni su primjenjivati Meñunarodne Konvencije koje je ratificirala Bosna i Hercegovina. Članak 79. (Ovlast županijskog inspektora rada i zaštite na radu) Županijski inspektor rada i zaštite na radu može tražiti da se u odreñenom vremenskom periodu naprave izmjene na instalacijama ili postrojenjima koja su potrebna kako bi se osiguralo poštivanje zakonskih odredbi koje se odnose na zdravlje i sigurnost uposlenika. Članak 80. (Prisutnost druge osobe prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora) Ako je subjekt nadzora nepoznat, ili se ne odazove pozivu županijskog inspektora omogućiti mu obavljanje inspekcijskog nadzora, županijski inspektor će obaviti inspekcijski nadzor sukladno nastalim okolnostima, uz nazočnost druge osobe koju odreñuje zaključkom. Članak 81. (Način obavljanja inspekcijskog nadzora) Županijski inspektor dužan je obaviti inspekcijski nadzor na način da što manje ometa redovan proces rada, odnosno obavljanja djelatnosti kod subjekta nadzora. B) PRAVA I OBVEZE SUBJEKATA NADZORA Članak 82. (Omogućavanje obavljanja inspekcijskog nadzora) (1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti županijskom inspektoru obavljanje inspekcijskog nadzora sukladno nalogu za inspekcijski nadzor ili na traženje županijskog inspektora. (2) Inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora dužna je omogućiti i svaka druga osoba koja ima veze sa poslovima na koje se odnosi inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. (3) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je nadležnom županijskom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvrñivanje svih činjenica i okolnosti u obavljanju inspekcijskog nadzora odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi županijski inspektor. (4) Ukoliko je subjekt inspekcijskog nadzora pravna osoba, dužna je na zahtjev županijskog inspektora odrediti ovlaštenu osobu koja će biti nazočna za vrijeme obavljanja inspekcijskog nadzora i na traženje županijskog inspektora pripremiti i staviti mu na raspolaganje službenu dokumentaciju u cilju efikasnog obavljanja inspekcijskog nadzora. Članak 83. (Obavještavanje županijskog inspektora rada i županijskog inspektora zaštite na radu) (1) Subjekt nadzora obavještava županijskog inspektora rada i zaštite na radu o nezgodama na radu i o slučajevima profesionalne bolesti na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisima. (2) Subjekt nadzora hitno obavještava nadležnog županijskog inspektora i nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje grañana i materijalnih dobara. Članak 84. (Davanje potrebnih podataka i dokumentacije) Ako se u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrñivanje činjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih osoba uposlenih kod subjekta nadzora ili su te osobe u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev županijskog inspektora subjekt nadzora je dužan dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. Članak 85. (Predočenje liste provjera subjektu nadzora) (1) Na zahtjev subjekta nadzora, županijski inspektor dužan mu je predočiti listu provjera (ček listu) po kojoj obavlja inspekcijski nadzor, ukoliko se inspekcijski nadzor obavlja prema listi provjera (ček listi). (2) U slučaju da županijski inspektor u postupku provoñenja inspekcijskog nadzora utvrdi potrebnim obaviti širi inspekcijski nadzor izvan liste provjera (ček liste), ima pravo obaviti druge radnje sukladno zakonu. Članak 86. (Obveza davanje uzoraka proizvoda) Subjekt nadzora dužan je dati uzorke roba (sirovina) i proizvoda na ispitivanje stručnoj instituciji ovlaštenoj za ispitivanje kakvoće i zdravstvene odnosno higijenske ispravnosti roba (sirovina) i proizvoda ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li robe (sirovine) i proizvodi propisanom sastavu, odnosno kakvoći i zdravstvenoj odnosno higijenskoj ispravnosti. Članak 87. (Obavijest o rezultatima ispitivanja) (1) O rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka županijski inspektor u pismenom obliku obavještava subjekta nadzora. (2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene institucije ukoliko nije zadovoljan sa nalazom i mišljenjem ovlaštene institucije koja je obavila prvo ispitivanje. To ponovljeno, drugo ispitivanje ne može raditi ovlaštena institucija istog ranga. (3) Ukoliko u Bosni i Hercegovini ne postoji ovlaštena institucija višeg ranga, Vlada Županije može potpisati ugovor sa referentnom ili ovlaštenom institucijom višeg ranga u inozemstvu. (4) Kod uzimanja uzoraka u postupku obavljanja inspekcijskog nadzora, a u cilju utvrñivanja da li odgovaraju propisanom ili deklariranom sastavu i propisanom obliku, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. Članak 88. (Odbijanje suradnje sa županijskim inspektorom) Subjekt nadzora ima pravo odbiti suradnju sa županijskim inspektorom ukoliko inspektor nije predočio rješenje o dozvoli prekoračenja broja dana inspekcijskog nadzora odnosno prekoračio utvrñene normative za obavljanje inspekcijskog nadzora. Članak 89. (Izjašnjavanje o činjenicama i dokazima) (1) Kada županijski inspektor utvrñuje činjenično stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji su izneseni u postupku inspekcijskog nadzora. (2) Izjašnjavanje se obavlja odmah na licu mjesta i unosi u zapisnik. Članak 90. (Pravo na stručnu pomoć) Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od strane županijskog inspektora koji obavi inspekcijski nadzor, a koja se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti obavljanja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. Članak 91. (Pravna sredstva na akte županijskog inspektora) Subjekt nadzora ima pravo podnositi redovna i izvanredna pravna sredstva na akte koje mu dostavi inspektor, a posebno u dijelu koji se odnosi na adekvatnu naloženu upravnu mjeru. Članak 92. (Edukacija subjekata nadzora) Subjekti nadzora obavezni su educirati se o svim pitanjima iz okvira svoje djelatnosti, a posebno o zakonima i drugim propisima koje primjenjuju u svom radu. Članak 93. (Osiguranje prevoditelja u postupku inspekcijskog nadzora) (1) Subjekt nadzora, koji ne koristi jezik koji je u službenoj uporabi u Županiji, u postupku inspekcijskog nadzora, osigurat će prevoditelja na jezik koji je u službenoj uporabi u Županiji. (2) Subjekt nadzora osigurat će prevoditelja i za stranu osobu koja se u momentu obavljanja inspekcijskog nadzora zatekla na radnom mjestu kod subjekta nadzora. (3) Troškove prevoñenja iz stavka (1) ovog članka snosi subjekt nadzora. C) POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA Članak 94. (Primjena Zakona o upravnom postupku) Zakon o upravnom postupku shodno se primjenjuje na obavljanje inspekcijskog nadzora u svim pitanjima koja nisu drugačije propisana ovim ili drugim županijskim zakonom. Članak 95. (Dužnost pridržavanja načela) Županijski inspektor dužan je u obavljanju inspekcijskog nadzora pridržavati se načela utvrñenih ovim Zakonom. Članak 96. (Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti, na temelju zahtjeva ili prijave stranke, te u postupku obilaska terena u cilju sprječavanja nezakonitih radnji. Članak 97. (Zahtjev za obavljanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor sukladno ovom Zakonu, osim nadzora koji se obavlja prema programu rada iz članka 26. ovog Zakona obavit će se i na zahtjev: a) Vlade Županije, b) županijskog ministra, ravnatelja županijske uprave i ravnatelja županijske upravne organizacije. Članak 98. (Zahtjev za obavljanje inspekcijskog nadzora) (1) Pravne i fizičke osobe mogu podnijeti pismeni zahtjev nadležnoj županijskoj inspekciji da obave inspekcijski nadzor i poduzmu sve upravne i druge mjere iz svoje nadležnosti. (2) Nadležna županijska inspekcija obavijestit će o poduzetim mjerama podnositelja zahtjeva pismeno, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. (3) Odredbe stavka (1) i (2) ovog članka ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke. Članak 99. (Obveza tijela uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima) (1) Tijela uprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti dužne su obavijestiti nadležnu županijsku inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a značajne su za rad županijske inspekcije. (2) Tijela uprave i pravne osobe iz stavka (1) ovog članka dužni su, uz obavijest, dostaviti i sve dokaze sa kojima raspolažu (zapisnik o saslušanju odreñene osobe, zapisnik o očevidu, fotografije i slično). Članak 100. (Obveze županijskih inspektora prema pravnim osobama sa javnim ovlastima) (1) Ako pravna osoba s javnim ovlastima ne obavlja povjerene poslove sukladno zakonu i drugim propisima, županijski inspektor koji obavlja inspekcijski nadzor pismeno će obavijestiti tijelo koje je povjerilo javne ovlasti, kako bi isto poduzelo mjere za osiguranje da se javne ovlasti obave sukladno zakonu i drugim propisima. (2) Županijski inspektor će provesti inspekcijski nadzor koji se odnosi na sadržaj i uvjete pod kojima se javne ovlasti obavljaju. Članak 101. (Inspekcijski nadzor na zahtjev pravne ili fizičke osobe radi zaštite njenih prava i pravnih interesa) (1) Županijski inspektor obavljat će inspekcijski nadzor na pismeni zahtjev pravne ili fizičke osobe koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se iz nadležnosti županijske inspekcije obavi inspekcijski nadzor i poduzmu upravne mjere prema odreñenoj osobi koja svojom djelatnošću, odnosno radom ugrožava zakonita prava ili pravni interes te osobe. (2) O obavljenom inspekcijskom pregledu županijski inspektor će obavijestiti podnositelja zahtjeva. (3) Podnositelj zahtjeva (pravna ili fizička osoba) može se obratiti ravnatelju Županijske uprave radi zaštite svojih prava u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjenu povredu ili ugrožavanje prava, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana počinjene povrede, odnosno ugrožavanja prava. (4) Županijski inspektor je dužan čuvati kao poslovnu tajnu podatak o identitetu podnositelja zahtjeva. Članak 102. (Nalog za obavljanje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor županijski inspektor obavlja na temelju naloga za inspekcijski nadzor ili procjene županijskog inspektora o opravdanosti provoñenja nadzora. (2) Nalog županijskom inspektoru izdaje glavni županijski inspektor. (3) Nalog se izdaje u pismenom obliku i sadrži: a) naziv Županijske uprave, broj naloga i datum izdavanja; b) naziv subjekta nad kojim se obavlja nadzor; c) predmet inspekcijskog nadzora; d) lista provjera (ček lista); e) ime i prezime županijskog inspektora koji će obaviti inspekcijski nadzor; f) datum početka obavljanja inspekcijskog nadzora; g) potpis izdavatelja naloga i otisak pečata. (4) Ukoliko se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora u nalogu se ne navodi naziv subjekta nadzora. (5) Ako kod istog subjekta nadzora, inspekcijski nadzor istovremeno obavlja više županijskih inspektora, za sve županijske inspektore izdaje se jedan nalog, a izdaje ga i potpisuje ravnatelj Županijske uprave. (6) U slučaju potrebe za poduzimanjem hitnih mjera zbog zaštite javnog interesa, glavni županijski inspektor uz suglasnost ravnatelja Županijske uprave, može izdati usmeni nalog za obavljanje inspekcijskog pregleda, uz obvezu da u roku od 24 sata od dana izdavanja usmenog naloga županijskom inspektoru izda pismeni nalog. Članak 103. (Obim i složenost inspekcijskog nadzora) (1) Na temelju lista provjera utvrñuje se obim i složenost inspekcijskog pregleda. (2) Ravnatelj Županijske uprave donosi propis o kriterijima za utvrñivanje obima i složenosti inspekcijskog pregleda iz stavka (1) ovog članka. Članak 104. (Povreda zakona i drugih propisa) Kad u inspekcijskom nadzoru županijski inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa, a za poduzimanje upravnih ili drugih mjera nadležna je druga Županijska inspekcija, odnosno drugo tijelo uprave, dužan je bez odlaganja obavijestiti nadležnu inspekciju, odnosno tijelo uprave. Članak 105. (Predstavljanje inspektora subjektu pregleda) Prije početka obavljanja inspekcijskog nadzora županijski inspektor će se predstaviti subjektu nadzora uz predočenje službene iskaznice i značke, osim kod obavljanja inspekcijskih poslova radne inspekcije gdje se radni inspektor predstavlja subjektu nadzora nakon izvršene identifikacije zatečenih djelatnika kod subjekta nadzora, s tim što je inspektor dužan predstaviti se predočenjem službene iskaznice i značke identificiranim djelatnicima. Članak 106. (Sudjelovanje subjekta nadzora) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora sudjeluje subjekt nadzora. (2) Iznimno, u slučajevima i pod uvjetima odreñenim ovim Zakonom ili drugim propisom, Županijski inspektor može obaviti inspekcijski nadzor i bez sudjelovanja subjekta nadzora. Članak 107. (Mjesto obavljanja inspekcijskog pregleda) (1) Inspekcijski nadzor obavlja se na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o izvršavanju zakona i drugih propisa na koje se odnosi predmet inspekcijskog nadzora, što se odreñuje, po pravilu, nalogom za obavljanje inspekcijskog nadzora. (2) Ako se inspekcijski nadzor obavi u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se obavlja nadzor, odgovorna osoba dužna je županijskom inspektoru osigurati odgovarajuće uvjete za rad. Članak 108. (Poziv subjektu nadzora za dostavu dokumentacije) Ako je potrebno, županijski inspektor može pozvati subjekta nad kojim se obavlja nadzor da mu u prostorije Županijske uprave dostavi potrebnu dokumentaciju i druge spise, radi obavljanja inspekcijskog nadzora. Članak 109. (Vrijeme obavljanja inspekcijskog nadzora) (1) Županijski inspektor dolazi slobodno i bez prethodne najave u bilo koje doba dana ili noći na mjesta koja su podložna inspekcijskom nadzoru. (2) Županijski inspektor rada može ući u sve prostorije za koje imaju opravdan razlog smatrati, da su podložne inspekcijskom nadzoru. (3) Ako se inspekcijski nadzor obavlja u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se obavlja nadzor i ne može se završiti u tijeku njegovog radnog vremena, županijski inspektor može, ako je potrebno i ako postoje mogućnosti, obaviti privremeno pečaćenje poslovnog prostora, dijela poslovnog prostora, opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari, ili dokumentacije na koju se odnose radnje inspekcijskog nadzora, a u cilju dovršenja započetog inspekcijskog pregleda. (4) O privremenom pečaćenju poslovnog prostora, ili opreme iz stavka (3) ovog članka, donosi se zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. (5) Zaključak iz stavka (4) ovog članka može se priložiti uz zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu. Članak 110. (Utvrñivanje podataka o subjektu nad kojim se obavlja nadzor) (1) U inspekcijskom pregledu županijski inspektor utvrñuje: a) identifikaciju subjekta nadzora (identitet za fizičku osobu, a za pravnu osobu oblik njenog organiziranja, predstavljanje i zastupanje prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar); b) posjedovanje isprava za obavljanje djelatnosti i rada, a posebno o: 1) registraciji (upis u sudski i druge registre); 2) dozvoli za rad (obrtnica, odobrenje i slično); 3) pravnom temelju korištenja poslovnog prostora; 4) odobrenju sukladno zakonu za priključak na komunalne, elektro, plinske i druge instalacije; 5) dopuštenosti rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost (važenje koncesije, tehnički pregled, registracija, atest i slično); c) da li subjekt nadzora ima i druge isprave koje mora posjedovati sukladno zakonu i drugim propisima. (2) Za strane osobe, utvrñuje se ispunjavanje uvjeta za njihov rad sukladno propisima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i po načelu reciprociteta. (3) Ako subjekt nad kojim se obavlja nadzor upošljava strance, utvrdit će se važenje njihove radne dozvole. (4) Županijski inspektor će utvrditi i druge činjenice koje su značajne za postupak inspekcijskog nadzora. Članak 111. (Dužnost omogućavanja rada inspektoru) Subjekt nadzora i svaka druga osoba ne smije sprječavati i otežavati županijskom inspektoru obavljanje inspekcijskog nadzora. Članak 112. (Uzimanje uzoraka proizvoda) (1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li robe (sirovine) i proizvodi u proizvodnji, ili u prometu propisanom i deklariranom sastavu, odnosno propisanoj i deklariranoj kakvoći i zdravstvenoj odnosno higijenskoj ispravnosti, županijski inspektor može uzeti uzorke tih proizvoda i dati ih na ispitivanje ovlaštenoj instituciji. (2) Za ispitivanje kakvoće, zdravstvene odnosno higijenske ispravnosti, županijski inspektor uzima od iste robe (sirovine) i proizvoda najviše tri uzorka i u količini koja je potrebna za ispitivanje. (3) O uzimanju uzoraka, županijski inspektor dužan je sastaviti zapisnik. (4) O rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka, županijski inspektor će u pismenom obliku obavijestiti subjekta nadzora, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije koja je ispitivanje obavila, odnosno kako je to predviñeno posebnim propisima. Članak 113. (Ponavljanje ispitivanja uzorka) (1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan sa nalazom ispitivanja uzorka, ima pravo tražiti od županijskog inspektora da se ispitivanje ponovi, na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene organizacije za ispitivanje kakvoće zdravstvene odnosno higijenske ispravnosti uzorka. (2) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja u smislu stavka (1) ovog članka podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. (3) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja nije suglasan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. Članak 114. (Uzorkovanje) (1) Subjekt nadzora nad kojim se obavlja nadzor dužan je besplatno dati potrebitu (propisanu) količinu uzorka roba (sirovina) i proizvoda za ispitivanje kakvoće, zdravstvene odnosno higijenske ispravnosti. (2) Troškove ispitivanja uzorka uzetog tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora u proizvodnji, preradi i doradi tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora, snosi pravna, odnosno fizička osoba koja ih proizvodi ili stavlja u promet. (3) Iznimno od stavka (2) ovog članka, kada se uzorak uzima sukladno usvojenom minimalnom godišnjem programu uzimanja uzoraka (monitoringa) troškove potrebitog ispitivanja, ukoliko je ispitani uzorak ispravan snosi županijski proračun, a ukoliko je ispitani uzorak neispravan, troškove ispitivanja snosi pravna, odnosno fizička osoba koja ga proizvodi ili stavlja u promet. (4) U slučaju izvanrednih stanja (epidemija, trovanja i slično), troškovi uzorkovanja i analitike uzoraka podmiruju se iz proračunskih sredstava države, federacije, županije i općine. (5) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda u prometu snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara propisanoj deklariranoj kakvoći i zdravstvenoj odnosno higijenskoj ispravnosti. (6) Ako uzorak proizvoda u prometu odgovara propisanoj kakvoći i zdravstvenoj odnosno higijenskoj ispravnosti, troškovi ispitivanja padaju na teret sredstava županijskog proračuna. Članak 115. (Način uzorkovanja) Ravnatelj Županijske uprave Pravilnikom će propisati način, metode, pribor i opremu za uzimanje uzoraka roba (sirovina) i proizvoda, kao i način čuvanja uzetih uzoraka, te dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama. Članak 116. (Sudjelovanje subjekta nadzora u obavljanju inspekcijskog pregleda) (1) Subjekt nadzora dužan je odrediti osobu koja će sudjelovati u inspekcijskim radnjama na utvrñivanju činjenica u predmetu inspekcijskog nadzora. (2) Osoba iz stavka (1) ovog članka, dužna je županijskom inspektoru dati na uvid poslovne knjige, dokumentaciju i druge dokaze potrebne za pravilno utvrñivanje činjeničnog stanja. (3) Županijski inspektor može tražiti i od drugih uposlenih osoba, kao i od osoba koje su u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, potrebne podatke za pravilno utvrñivanje činjeničnog stanja. (4) Županijski inspektor svoje zahtjeve iz ovog članka iznosi usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom. (5) Protiv zaključka i stavka (4) ovog članka ne može se izjaviti posebna žalba. Članak 117. (Izjašnjavanje subjekta nadzora o činjenicama i dokazima u inspekcijskom nadzoru) (1) Kod obavljanja inspekcijskog nadzora županijski inspektor samostalno odreñuje koje će dokaze koristiti za utvrñivanje činjeničnog stanja. (2) Županijski inspektor će upoznati subjekta nadzora sa dokazima koji nisu kod njega pribavljeni i omogućiti mu da se o njima izjasni. (3) Subjekt nadzora je dužan na traženje županijskog inspektora dati usmeno, odnosno pismeno izjašnjenje o činjenicama i dokazima koji su izneseni, odnosno utvrñeni u postupku inspekcijskog nadzora. Članak 118. (Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije) (1) U inspekcijskom nadzoru županijski inspektor može privremeno oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autentičnosti i točnosti navoda u njoj. (2) Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti dokumentaciju, osim u slučaju kada se privremeno oduzeta dokumentacija prilaže kao dokaz u prekršajnom ili kaznenom postupku. (3) O privremenom oduzimanju dokumentacije županijski inspektor izdaje potvrdu u kojoj će se navesti što je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavatelj, broj, datum i drugo). Članak 119. (Oduzimanje predmeta sa kojima je počinjen prekršaj ili kazneno djelo) (1) U inspekcijskom nadzoru županijski inspektor će privremeno oduzeti predmete kojima je počinjen prekršaj ili kazneno djelo, ili su nastali u izvršenju, ili pokušaju izvršenja prekršaja ili kaznenog djela. (2) O privremenom oduzimanju predmeta izdaje se potvrda u kojoj će se navesti što je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, količina, novčana vrijednost predmeta i drugo). Članak 120. (Postupak s privremeno oduzetim predmetima) Sa privremeno oduzetim predmetima županijski inspektor će postupiti na način odreñen posebnim propisima, a ako isto nije regulirano, postupit će se prema naputku kojeg donosi ravnatelj Županijske uprave. Članak 121. (Postupak za privremeno oduzetim lako kvarljivim predmetima) Ako su oduzeti predmeti podložni brzom kvarenju ili su za njihovo čuvanje potrebna znatna materijalna sredstva, županijski inspektor je dužan podnijeti prijavu za počinjeni prekršaj ili kazneno djelo u roku od 24 sata od dana oduzimanja takvih predmeta. Članak 122. (Pozivanje odgovornih i drugih osoba) (1) U inspekcijskom nadzoru županijski inspektor može pozvati u Županijsku upravu ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje odgovornu osobu subjekta nadzora i svaku drugu osobu radi saslušanja, ili davanja potrebnih podataka za pravilno utvrñivanje činjeničnog stanja od značaja za obavljanje inspekcijskog nadzora. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka mogu se pozvati u radne dane u vremenu od 6 do 22 sata, a iznimno i izvan tog vremena, i u sve dane, ako se radi o žurnosti. (3) Poziv se upućuje u pisanom obliku, a iznimno i usmeno ili drugim sredstvima komunikacije. Članak 123. (Postupak županijskog inspektora u slučaju nemogućnosti obavljanja inspekcijskog nadzora) Ako županijski inspektor, u momentu obavljanja inspekcijskog nadzora, ne zatekne kod subjekta nadzora odgovornu osobu ili osobu koju on ovlasti i time bude onemogućen obaviti inspekcijski nadzor, pismeno će obavijestiti subjekta nadzora da u odreñeno vrijeme i u odreñeni datum, pristupi u prostorije Županijske uprave i donese svu traženu dokumentaciju. Članak 124. (Odaziv pozivu županijskog inspektora) (1) Pozvana osoba dužna je odazvati se pozivu županijskog inspektora. (2) Ako se pozvana osoba ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku od 24 sata od dana prijema poziva, županijski inspektor može odrediti i prisilno dovoñenje od strane nadležne policije. (3) Troškovi prisilnog dovoñenja padaju na teret osobe koja se dovodi. (4) O prisilnom dovoñenju županijski inspektor donosi zaključak na koji se ne može izjaviti posebna žalba. Članak 125. (Radnje inspekcijskog postupka kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora) (1) Županijski inspektor ima pravo obaviti inspekcijske radnje i kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora, ako se kod tih osoba obavlja djelatnost, nalaze stvari i drugi predmeti, isprave i slično, koji su od značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. (2) Ako osoba iz stavka (1) ovog članka ne dopusti županijskom inspektoru obavljanje potrebne inspekcijske radnje, on može prema toj osobi poduzeti iste upravne mjere kao i prema subjektu nadzora. Članak 126. (Pomoć policije u obavljanju inspekcijskog nadzora) (1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora onemogući županijskom inspektoru obavljanje nadzora pružanjem fizičkog otpora, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, on može zatražiti pomoć nadležne policije. (2) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti obavljanje inspekcijskog nadzora. Članak 127. (Zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) O svakom obavljenom inspekcijskom nadzoru županijski inspektor je obvezan sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrñeno inspekcijskim nadzorom. (2) Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više županijskih inspektora po istom nalogu, u tom slučaju oni zajednički sastavljaju jedan zapisnik. (3) Zapisnik sadrži, osim elemenata propisanih u Zakonu o upravnom postupku, i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog nadzora. (4) Obrazac zapisnika o inspekcijskom nadzoru iz stavka (1) do (3) ovog članka propisat će ravnatelj Županijske uprave. Članak 128. (Mjesto sastavljanja zapisnika o inspekcijskom nadzoru) (1) Zapisnik se sastavlja na licu mjestu i u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora. (2) U složenijem inspekcijskom nadzoru, zapisnik se može sastaviti i završiti u službenim prostorijama Županijske uprave u roku od tri dana od dana završenog inspekcijskog nadzora. (3) Jedan primjerak zapisnika predaje se uz potvrdu prijema subjektu nadzora, odmah nakon sastavljanja. Članak 129. (Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Subjekt nadzora ima pravo iznijeti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru. (2) Primjedbe se stavljaju istovremeno sa sačinjavanjem zapisnika, ili u slučaju iz članka 128. ovog Zakona u roku od tri dana od dana prijema zapisnika. (3) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedbi unosi se u zapisnik. (4) Ukoliko se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se ovjeravaju potpisom i pečatom odgovorne osobe u subjektu nadzora. (5) Ako ovlaštena osoba ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz stavka (2) ovog članka, niti da pismenu izjavu da nema primjedbi, smatra se da nema primjedbi na zapisnik, a županijski inspektor tu činjenicu konstatira u zapisniku. Članak 130. (Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru ima dokaznu snagu javne isprave. Članak 131. (Obveza čitanja zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Županijski inspektor je dužan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora. Članak 132. (Razmatranje primjedbi na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Županijski inspektor razmotrit će primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, i prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. (2) O primjedbama na zapisnik posebno se ne odlučuje, već se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta. D) UPRAVNE I DRUGE MJERE Članak 133. (Upravne i druge mjere koje inspektor odreñuje u inspekcijskom nadzoru) (1) Kada nadležni županijski inspektor u postupku obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora ne postupa sukladno propisima, dužan je nakon zapisnički utvrñenog činjeničnog stanja rješenjem naložiti slijedeće upravne mjere: a) narediti da se utvrñeni nedostatci, propusti i nepravilnosti otklone u propisanom roku, odnosno roku koji odredi županijski inspektor; b) privremeno zabraniti djelatnost odnosno rad subjektu nadzora koja se obavlja suprotno zakonu i drugim propisima; c) privremeno zabraniti rad i oduzeti robu osobi koje stavlja robu u promet bez odobrenja nadležnog tijela, odnosno koja nije u okviru njegove registrirane djelatnosti; d) privremeno oduzeti robu koja je pribavljena suprotno zakonu i drugim propisima ili služi prometu, odnosno obavljanju poslova i radnji koji su u suprotnosti s propisima; e) narediti subjektu nadzora da poduzme odgovarajuće mjere i radnje u cilju otklanjanja uočenih nepravilnosti odnosno propusta; f) narediti uništavanje robe koja je oduzeta u obavljanju inspekcijskog nadzora zbog toga što je protupravno nastala ili služi prometu; g) narediti uništenje robe koja služi izvršavanju protuzakonitih radnji; h) prisilno provoditi upravne mjere ukoliko to subjekt nadzora ne uradi u odreñenom roku putem druge osobe; i) privremeno oduzeti stvari koje su uništene u postupku protupravnog obavljanja poslovne djelatnosti; j) naložiti isključivanje iz prometa svakog vozila osim vozila vojske i policije; k) zabraniti uporabu prostorija, odnosno obavljanje djelatnosti ako se utvrñeni nedostaci i nepravilnosti ne otklone u ostavljenom roku; l) obaviti pečaćenje ili na drugi pogodan način spriječiti uporabu prostorija ako se ne izvrši rješenje inspektora kojim je izrečena mjera zabrane ili otklanjanje nedostataka odnosno ako su nedostaci i nepravilnosti takve prirode da ugrožavaju javni interes; m) zabraniti rad osobama koje ne ispunjavaju propisane uvjete za rad na odreñenim poslovima; n) privremeno oduzeti imovinu i novac odnosno privremeno staviti van uporabe sredstva rada zatečena u postupku protupravnog obavljanja djelatnosti; o) privremeno oduzeti registarske pločice i prometnu dozvolu motornog vozila odnosno radnog stroja koji je uporabljen za vršenje prekršaja ili kaznenog djela do pravomoćnog okončanja prekršajnog ili kaznenog postupka; p) izdati prekršajni nalog sukladno zakonom; r) podnijeti prijavu za počinjeni prekršaj ili kazneno djelo; (2) Županijski inspektor može narediti i druge upravne mjere sukladno posebnom zakonu. Članak 134. (Odreñivanje i označavanje zabrane rada) Županijski inspektor će zabranu iz članka 133. ovog Zakona odrediti i označiti sukladno propisu kojeg donosi ravnatelj Županijske uprave. Članak 135. (Odreñivanje upravne mjere prema drugoj osobi koja nije subjekt nadzora) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora upravna mjera može se izreći i osobi koja nije subjekt nadzora, ako je ta osoba nezakonitom radnjom omogućila subjektu nadzora da obavlja djelatnost, odnosno radi suprotno zakonu. (2) Prema subjektu nadzora i prema osobi koja je nezakonitim radnjama omogućila subjektu nadzora obavljanje djelatnosti odnosno rad suprotno zakonu, županijski inspektor može izreći i druge mjere sukladno svojim ovlastima. Članak 136. (Usmeno odreñivanje upravne mjere) (1) Ukoliko je prema ocjeni županijskog inspektora potrebno poduzeti žurne mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, ili nastanak veće materijalne štete, županijski inspektor će subjektu nadzora odrediti usmeno upravnu mjeru i istovremeno narediti da se odmah izvrši. (2) Pored slučajeva iz stavka (1) ovog članka, županijski inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru kada je to odreñeno posebnim propisima. Članak 137. (Usmena zabrana rada) (1) Ukoliko županijski inspektor u tijeku inspekcijskog nadzora kod istog subjekta utvrdi postojanje više od dva prekršaja, može usmeno izreći upravnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti. (2) Ista mjera može se izreći ako se kod istog subjekta nadzora u postupku obavljanja inspekcijskog nadzora putem mješovitog inspekcijskog tima utvrdi više od dva prekršaja. Članak 138. (Usmeno nalaganje upravne mjere) Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, a županijski inspektor donosi pismeno rješenje u roku od tri dana od dana usmeno naložene upravne mjere. Članak 139. (Usmeno nalaganje zatvaranje poslovnog objekta) Ako županijski inspektor sukladno ovom Zakonu, usmeno naloži zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet će i pismeno rješenje u roku od 24 sata od momenta usmeno naložene upravne mjere. Članak 140. (Javno objavljivanje upravne mjere) (1) Upravnu mjeru županijski inspektor će javno objaviti ako se njom postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora. (2) Upravna mjera javno se objavljuje na oglasnoj ploči subjekta nadzora, u sjedištu subjekta nadzora, u javnim glasilima ili na drugi pogodan način. Članak 141. (Upravna mjera zabrane rada) (1) Kod upravne mjere zabrane rada, županijski inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelomično, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja, osim inspekcije rada iz oblasti radnih odnosa. (2) Kod privremene zabrane rada žalba ne odlaže izvršenje rješenja u sljedećim slučajevima: a) ako bi poslovanje i radnje subjekta nadzora dovele u opasnost život i zdravlje ljudi ili nastanak veće materijalne štete; b) ako subjekt nadzora ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti ili obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog tijela; c) ako bi nastavak rada ugrozio sigurnost prometa odnosno siguran transport roba; d) i u drugim slučajevima propisanim posebnim propisima. Članak 142. (Rješenje županijskog inspektora o upravnim mjerama) (1) Upravne mjere županijski inspektor odreñuje rješenjem. (2) Rješenje mora biti u pisanom obliku i obvezno sadrži: a) naziv županijske uprave i naziv inspekcije koja donosi rješenje; b) broj i datum rješenja; c) uvod: naziv inspekcije koja donosi rješenje i odredbe propisa o nadležnosti inspekcije da može donijeti rješenje o upravnoj mjeri; d) dispozitiv: naziv subjekta nadzora kojem se odreñuje upravna mjera sa kratkim i odreñenim navoñenjem što se upravnom mjerom nareñuje ili zabranjuje; e) u dispozitivu se navodi i rok do kojeg se odreñena upravna mjera mora izvršiti, nalog da je subjekt nadzora obvezan županijskog inspektora obavijestiti o izvršenoj upravnoj mjeri i da izjavljena žalba na rješenje ne odlaže njegovo izvršenje; f) obrazloženje: navodi se nalog kojim je odreñeno obavljanje i predmet inspekcijskog nadzora, vrijeme kada je pregled obavljen, utvrñeno činjenično stanje i navod u čemu se sastoje povrede materijalnog propisa na koji se odnosi pregled; g) u obrazloženju se navodi i da je subjektu nadzora dostavljen zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu, konstatacija je li stavljen prigovor na zapisnik, ocjena utemeljenosti prigovora, da li je eventualno upotpunjen inspekcijski postupak i kakav je njegov rezultat; h) na kraju obrazloženja navode se odredbe materijalnog propisa koje propisuju ovlast inspektora da može odrediti upravnu mjeru kakva je odreñena u dispozitivu; i) kad žalba ne odlaže izvršenje rješenja u obrazloženju rješenja navodi se i propis kojim je to odreñeno; j) uputu o pravnom lijeku: sadrži obavijest o pravu na podnošenje žalbe, kome se podnosi, u kojem roku, sa kolikom upravnom pristojbom i kako se može podnijeti. (3) Kad se protiv rješenja može pokrenuti upravni spor u uputi o pravnom lijeku navodi se kojem se sudu podnosi tužba i u kojem roku. (4) Rješenje kojim se nalažu upravne mjere potpisuje županijski inspektor koji je donio rješenje, a ovjerava se pečatom Županijske uprave. Članak 143. (Rješenje o upravnim mjerama koje su odmah izvršne) (1) Rješenje kojim se odreñuju upravne mjere koje se moraju odmah izvršiti, ili mora odmah započeti njihovo izvršenje, može se donositi na obrascu čiji sadržaj propisuje ravnatelj županijske uprave. (2) Rješenje iz stavka (1) ovog članka u pravilu u obrazloženju sadrži razloge zbog kojih se takvo rješenje donosi i navoñenje propisa na temelju kojeg je odreñena upravna mjera. Članak 144. (Rok za donošenje rješenja o upravnim mjerama) Rješenje kojim se nalažu upravne mjere, županijski inspektor donosi u zakonom propisanom roku, a kod usmeno naloženih upravnih mjera rješenje donosi u rokovima utvrñenim u članku 138. i 139. ovog Zakona. E) PRIVREMENO ODUZIMANJE, STAVLJANJE POD NADZOR, PRODAJA I UNIŠTENJE ROBE Članak 145. (Privremeno oduzimanje robe ili stavljanje pod nadzor) (1) Županijski inspektor može privremeno oduzeti robu, proizvode i druge stvari i materijale (u daljnjem tekstu: roba) za koje se utvrdi u inspekcijskom nadzoru da su protupravno nastali ili namijenjeni prometu ili obavljanju radnji i poslova koji su u suprotnosti s propisima. (2) Županijski inspektor može privremeno oduzeti i novac dobiven prodajom iz stavka (1) ovog članka. (3) Privremeno oduzeta roba popisuje se u posebnom zapisniku o oduzimanju u koji se unosi deklarirana ili procijenjena vrijednost robe. (4) Županijski inspektor može odrediti vještaka da obavi procjenu vrijednosti, stanje i kakvoću privremeno oduzete robe. Članak 146. (Čuvanje privremeno oduzete robe) (1) Privremeno oduzeta roba ostavlja se na čuvanje kod subjekta, koji je odreñen rješenjem o privremenom oduzimanju i koji je odgovoran za čuvanje robe. (2) Troškove ostave i čuvanja privremeno oduzete robe snosi osoba - subjekt nadzora od koga je roba privremeno oduzeta. (3) O troškovima iz stavka (2) ovog članka odlučuje županijski inspektor zaključkom sukladno općim propisima o troškovima u upravnom postupku. (4) Pravo na naknadu troškova nema osoba - subjekt nadzora od kojeg je roba privremeno oduzeta, ako je kod njega ostavljena na čuvanje. (5) Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav način čuvanja. (6) Županijska uprava dužna je izvršiti izbor pravne ili fizičke osobe iz stavka (1) ovog članka, čije usluge će koristiti za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe, a u slučaju da privremeno oduzeta roba nije ostavljena na čuvanje kod subjekta nadzora. (7) Na rješenje o privremenom oduzimanju robe može se uložiti žalba koja na odlaže izvršenje rješenja. Članak 147. (Postupanje sa privremeno oduzetom robom podložnom brzom kvarenju) (1) Ukoliko je privremeno oduzeta roba podložna brzom kvarenju, ili smještaj i čuvanje iziskuje znatna materijala sredstva, županijska uprava može privremeno oduzetu robu odmah prodati. (2) O prodaji privremeno oduzete robe iz stavka (1) ovog članka robe donosi se posebno rješenje od strane županijskog inspektora koji je robu privremeno oduzeo, protiv kojeg se može izjaviti žalba, koja ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 148. (Postupanje s privremeno oduzetom robom čiji je promet zabranjen) (1) Ukoliko je roba koja je privremeno oduzeta zabranjena za promet županijski inspektor donosi rješenje o stavljanju zapljenjene robe van prometa, a oduzetu robu predaje subjektu iz članka 146. stavak (1) ovog Zakona. (2) Za robu iz stavka (1) ovog članka županijski inspektor donosi posebno rješenje o uništenju robe ili predaji robe u humanitarne svrhe, ukoliko su ispunjeni i drugi uvjeti za uporabu te robe sukladno zakonu i drugim propisima. (3) Ukoliko je roba iz stavka (1) ovog članka uništena, troškove uništenja snosi subjekt nadzora od koga je roba oduzeta, koji se odreñuju zaključkom županijskog inspektora. (4) Protiv rješenja iz stavka (1) i (2) ovog članka može se izjaviti žalba, koja ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 149. (Prodaja privremeno oduzete robe) (1) Privremeno oduzeta roba se prodaje nakon konačnosti rješenja o privremenom oduzimanju robe. (2) O prodaji privremeno oduzete robe županijski inspektor donosi rješenje protiv kojeg se može izjaviti žalba. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. (3) Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno objavljivanjem javnog oglasa o prodaji privremeno oduzete robe, ako rješenjem iz stavka (2) ovog članka nije odreñen drugačiji način prodaje. (4) Troškove prodaje privremeno oduzete robe snosi subjekt nadzora od kojeg je roba oduzeta. (5) Novac od prodane robe i privremeno oduzeti novac predan na čuvanje u sudski depozit, uplaćuje se na račun proračuna Županije. Članak 150. (Zapisnik o prodanoj privremeno oduzetoj robi) (1) O prodaji privremeno oduzete robe županijski inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose i podaci o naplati za prodanu robu i o uplati novca u odgovarajući depozit. (2) Primjerak zapisnika dostavlja se i osobi od koje je privremeno oduzimanje izvršeno. Članak 151. (Postupanje s privremeno oduzetom robom) Vlada Županije, na prijedlog ravnatelja Županijske uprave donosi podzakonski propis o postupku smještaja, čuvanja, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzete robe u postupku inspekcijskog nadzora. F. PRAVNI LIJEKOVI PROTIV RJEŠENJA I ZAKLJUČAKA INSPEKTORA Članak 152. (Žalba na rješenje i zaključak županijskog inspektora) (1) Na rješenje županijskog inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) O žalbi rješava županijsko ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako zakonom nije odreñeno da o žalbi rješava drugo županijsko tijelo uprave. (3) Žalba na rješenje županijskog inspektora o upravnim mjerama odgaña izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije odreñeno. (4) Odredbe stavka od (1) do (3) ovog članka odnose se i na zaključak županijskog inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba. Članak 153. (Rok za rješavanje žalbe) Žalbu na rješenje i zaključak županijskog inspektora donesenih u obavljanju inspekcijskog nadzora, nadležno drugostupanjsko tijelo dužno je riješiti u roku od 30 dana od dana prijema kompletnog predmeta. Članak 154. (Upravni spor) Rješenje Županijskog ministarstva doneseno po žalbi na rješenje i zaključak županijskog inspektora, konačni su upravni akti, i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. G) IZVRŠENJE UPRAVNIH MJERA Članak 155. (Dužnost obavještavanja županijskog inspektora o izvršenju upravne mjere) (1) Kad se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora obaviti u odreñenom roku, subjekt nadzora dužan je o izvršenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku od tri dana nakon izvršenja. (2) Obavijest se može i usmeno priopćiti na zapisnik u Županijskoj upravi. (3) Uz obavijest prilažu se i odgovarajući dokazi, ako se njima dokazuje izvršenje upravne mjere. Članak 156. (Praćenje izvršenja upravne mjere) (1) Županijski inspektor prati izvršenje upravne mjere po službenoj dužnosti na temelju obavljenog inspekcijskog pregleda i drugih dokaza i saznanja. (2) Izvršenje upravne mjere utvrñuje se u pravilu posebnim zapisnikom, a u manje složenim predmetima ili kada se radi samo o izvršenju jedne radnje, može se sastaviti službena zabilješka. Članak 157. (Rok za izvršenje rješenja) U slučajevima kada žalba ne odlaže izvršenje rješenja, rješenje županijskog inspektora kojim je naložena upravna mjera postaje izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naložena rješenjem, a ako rok za izvršenje radnji nije odreñen, rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. Članak 158. (Suspenzivno djelovanje) Ukoliko žalba na rješenje županijskog inspektora ima suspenzivno djelovanje, rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu: a) ako žalba nije izjavljena, b) dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Članak 159. (Produženje roka izvršenja upravne mjere) (1) Nadležni županijski inspektor može na zahtjev subjekta nadzora produžiti rok izvršenja upravne mjere ukoliko, propisom na temelju kojeg je upravna mjera naložena, nije izričito propisana zabrana odgañanja izvršenja rješenja. (2) Izvršenje upravne mjere može se odložiti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propisa i nepravilnosti; b) subjekt nadzora je započeo sa izvršenjem upravne mjere, c) da se na temelju cjelokupnog ponašanja subjekta nadzora osnovano može očekivati da će izvršiti upravnu mjeru u produženom roku za izvršenje. (3) O zahtjevu za produženje roka za izvršenje upravne mjere odlučuje županijski inspektor koji je donio rješenje, i u tom smislu donosi zaključak, kao upravni akt protiv koga se ne može izjaviti posebna žalba, a izvršavanje upravne mjere može se produžiti do 30 dana. Članak 160. (Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada) (1) Rješenje o zabrani rada, ukoliko se ne radi o obavljanju djelatnosti bez odobrenja nadležnog tijela, subjektu nadzora koje je postalo konačno, nadležni županijski inspektor može odgoditi na zahtjev subjekta nadzora, ako je protiv tog rješenja pokrenut upravni spor, kod nadležnog suda i ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo subjektu nadzora štetu koja bi se kasnije teško mogla popraviti, a odlaganje nije protivno javnom interesu. (2) Izvršenje rješenja iz stavka (1) ovog članka može se odgoditi do donošenja sudske odluke i iz drugih razloga ako to javni interes dozvoljava. (3) Uz zahtjev za odgodu izvršenja rješenja prilaže se dokaz o podnesenoj tužbi nadležnom sudu. (4) Po svakom podnesenom zahtjevu za odgodu izvršenja rješenja županijski inspektor dužan je donijeti rješenje u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva. (5) Zahtjevu za odgodu izvršenja ne može se udovoljiti ukoliko je županijskim zakonom ili drugim propisom na temelju kojeg je upravna mjera naložena, izričito propisano da se izvršenje mora odmah provesti. Članak 161. (Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri) (1) Ukoliko subjekt nadzora ne postupi ili postupi samo djelomično po rješenju županijskog inspektora kojim je naložena upravna mjera, županijski inspektor je dužan donijeti zaključak o izvršenju putem prinude u roku od pet dana od dana kada je rješenje postalo izvršno. (2) Županijski inspektor će donijeti zaključak o izvršenju putem prinude u roku iz stavka (1) ovog člana i ako je subjektu nadzora zapriječeno prinudnim sredstvima, ukoliko ne postupi po nalogu županijskog inspektora, a ostavljeni rok je protekao. Članak 162. (Sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju) (1) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju nije dozvoljena posebna žalba, a isti postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora. (2) Zaključak o prisilnom izvršenju sadrži podatke: a) o subjektu nadzora i zakonskom temelju za donošenje zaključka; b) podatke o rješenju koje se izvršava i da subjekt nadzora nije postupio po nalogu inspektora u odreñenom roku; c) postupak i način prisilnog izvršenja; d) datum prisilnog izvršenja i tijela koja će provesti prisilno izvršenje, odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja; e) uputu da protiv zaključka nije dopuštena posebna žalba; f) potpis županijskog inspektora i otisak pečata Županijske uprave. Članak 163. (Izvršenje upravne mjere prisilom sa novčanim kažnjavanjem) (1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi, a ta se mjera ne može izvršiti ni preko druge osobe, već je mora izvršiti osobno samo subjekt nadzora, inspektor će subjektu nadzora izreći novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere i istodobno će mu odrediti novi rok za izvršenje uz prijetnju novom i višom novčanom kaznom. (2) Novčana kazna se izriče u iznosu koji je odreñen propisom na temelju kojeg je upravna mjera odreñena. (3) Ako propisom iz stavka (2) ovog članka nije odreñen iznos novčane kazne koju može izreći inspektor, novčana kazna za fizičku osobu iznosi od 200,00 KM do 1.000,00 KM, a za pravnu osobu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM. Članak 164. (Zaključak o izvršenju novčane kazne) (1) Inspektor izriče novčanu kaznu subjektu nadzora posebnim zaključkom, protiv kojeg nije dozvoljena posebna žalba. (2) Novčana kazna se plaća u roku od pet dana od dana prijama zaključka. (3) Uplata novčane kazne vrši se na račun proračuna Županije. (3) Odredbe članka 143. i 144. ovog Zakona se na odgovarajući način primjenjuju i na postupanje inspektora prema ovom članku. Članak 165. (Izvršenje upravne mjere putem druge osobe) (1) Ukoliko subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru ili je nije izvršio u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i druga osoba, županijski inspektor će donijeti zaključak o dozvoli izvršenja preko druge osobe na trošak subjekta nadzora. (2) U zaključku o dozvoli izvršenja putem druge osobe, subjekt nadzora će se i opomenuti da izvrši upravnu mjeru u odreñenom roku, a ako to ne učini da će se izvršenje provesti preko druge osobe na trošak subjekta nadzora. (3) U zaključku o dozvoli izvršenja županijski inspektor će navesti osobu preko koje će se izvršiti upravna mjera, a posebnim zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi odreñeni novčani iznos na račun Županijske uprave na ime podmirenja troškova izvršenja putem druge osobe. (4) Propis o načinu i ovlaštenim subjektima za izvršenje upravne mjere, donijet će Vlada Županije na prijedlog ministra pravosuña i uprave Županije. Članak 166. (Nadzor nad izvršenjem upravne mjere) (1) Županijski inspektor koji je donio zaključak o dozvoli izvršenja putem druge osobe, obavlja nadzor nad izvršavanjem upravne mjere. (2) U obavljanju nadzora, županijski inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno, a sukladno zaključku o dozvoli izvršenja daje upute neposrednom izvršitelju ili osobi koja rukovodi njihovim radom. Članak 167. (Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere) (1) Postupak i način provoñenja zaključka o prisilnom izvršenju, županijski inspektor konstatira u zapisniku o prisilnom izvršenju upravne mjere. (2) Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnji koje su provedene u postupku prisilnog izvršenja. (3) Zapisnik se ulaže u spis predmeta, a kopija zapisnika uručuje se subjektu nadzora. Članak 168. (Prekid i obustava izvršenja upravne mjere) (1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekt nadzora i ostali sudionici u izvršenju obavještavaju usmeno. (2) Ukoliko se prekid izvršenja ne može nastaviti istog dana, županijski inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv kojeg nije dopuštena žalba. Članak 169. (Obustavljanje postupka prisilnog izvršenja) (1) Županijski inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko se utvrdi: a) da je obveza subjekta nadzora već izvršena; b) da je njeno izvršenje nemoguće; c) da se provodi prema osobi koje nije u obvezi; d) da je upravni akt na temelju kojeg je donesen zaključak o izvršenju poništen, odnosno ukinut. (2) O obustavi izvršenja upravne mjere županijski inspektor donosi zaključak protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Članak 170. (Izvršenje upravne mjere radi osiguranja) (1) Radi osiguranja izvršenja, županijski inspektor može zaključkom dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno, ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno otežano poslije izvršnosti rješenja. (2) O dozvoli izvršenja o upravnoj mjeri, prije njegove izvršnosti županijski inspektor donosi poseban zaključak. (3) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja može se izjaviti posebna žalba koja ne odlaže izvršenje rješenja. VIII - ODNOSI IZMEðU INSPEKCIJA Članak 171. (Pružanje stručne pomoći) (1) Županijska uprava pruža stručnu pomoć u radu općinskim i gradskim inspekcijama i koordinira rad županijskih, općinskih i gradskih inspekcija. (2) Zahtjevi inspekcije za pravnu pomoć od strane druge inspekcije smatraju se hitnim i prema njima se mora postupiti najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva. (3) Ravnatelj Županijske uprave utvrñuje oblike suradnje i druge aktivnosti federalne, županijske, općinske i gradske inspekcije (zajednički inspekcijski nadzori i drugo) od zajedničkog interesa za obavljanje inspekcijskog nadzora u Županiji. Članak 172. (Suradnja županijske, općinske i gradske inspekcije) Kad županijska inspekcija utvrdi da je potrebno hitno obaviti inspekcijski nadzor i poduzeti odreñene upravne mjere iz nadležnosti općinske i gradske inspekcije na temelju županijskog propisa, glavni županijski inspektor ili ravnatelj Županijske uprave naredit će u pismenoj formi općinskoj, odnosno gradskoj inspekciji da obavi odreñeni inspekcijski nadzor i poduzme upravne mjere i o tome obavijesti glavnog županijskog inspektora ili ravnatelja Županijske uprave. Članak 173. (Podnošenje izvješća županijskoj upravi) (1) Općinska odnosno gradska inspekcija je dužna podnositi redovita izvješća o obavljanju inspekcijskog nadzora županijskoj upravi, kada je to predviñeno posebnim propisom za pojedine oblasti. (2) Županijska uprava može tražiti i posebna izvješća o obavljenom inspekcijskom nadzoru od općinske odnosno gradske inspekcije koje su dužne takva izvješća podnijeti županijskoj upravi. Članak 174. (Neposredno obavljanje inspekcijskog nazora od županijske inspekcije) (1) U slučaju kad je općinska, odnosno gradska inspekcija propustila obaviti ili nije mogla obaviti inspekcijski nadzor u provoñenju županijskih propisa u roku koji nalaže nastala situacija, županijska inspekcija obavit će taj inspekcijski nadzor. (2) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka (1) ovog članka, županijska inspekcija ima sva prava i obveze kao i općinska, odnosno gradska inspekcija. (3) O postupanju prema stavku (1) ovog članka županijski inspektor obavijestit će načelnika odnosno gradonačelnika, općinsku, odnosno gradsku inspekciju. Članak 175. (Suradnja županijske inspekcije sa drugim tijelima) Županijske, općinske i gradske inspekcije dužne su surañivati sa drugim državnim tijelima, pravnim osobama, udruženjima, sredstvima javnog informiranja, grañanima i drugim subjektima u pitanjima od značaja za efikasno provoñenje propisa nad kojima obavljaju inspekcijski nadzor, kao i radi sprječavanja i otklanjanja štetnih posljedica. IX-SREDSTVA ZA RAD ŽUPANIJSKE UPRAVE Članak 176. (Sredstva za rad Županijske uprave) Sredstva za rad Županijske uprave osiguravaju se u Proračunu Županije. X – KAZNENE ODREDBE Članak 177. (Prekršaji i prekršajne kazne) (1) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 15.000,00KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) ne postupi skladno rješenju županijskog inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (članak 17. stavak (2)); b) županijskog inspektora onemogući, ili mu znatno oteža obavljanje inspekcijskog nadzora ili obavljanje radnje inspekcijskog postupka (članak 82. u svezi s člankom 111.); c) ne obavijesti županijskog inspektora o nezgodama na radu i o slučajevima profesionalne bolesti (članak 83.); d) ne sudjeluje u obavljanju inspekcijskog nadzora ili nije odredio osobu koja će sudjelovati u inspekcijskom nadzoru (članak 106. u svezi s člankom 116. stavak (1)); e) županijskom inspektoru ne da uzorak za ispitivanje (članak 114.); f) županijskom inspektoru da lažne podatke, koji su u inspekcijskom postupku uzeti kao dokaz (članak 116. stavak (2) i (3)); g) ne odazove se na poziv županijskog inspektora, a izostanak ne opravda (članak 124. stavak (1) i (2)); h) ne izvrši upravnu mjeru u roku i na način koji je županijski inspektor naredio (članak 133. u svezi s člankom 135. i 136.); i) u ostavljenom roku ne obavijesti županijskog inspektora o izvršenju upravne mjere (članak 155.); j) spriječi da se upravna mjera izvrši putem druge osobe (članak 165.). (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna fizička osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 15.000,00KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) ne podnosi redovita izvješća o obavljenom inspekcijskom nadzoru županijskoj upravi (članak 173. stavak (1)); b) na zahtjev županijske uprave ne dostavi posebno izvješće o obavljenom inspekcijskom nadzoru (članak 173. stavak (2)). (5) Za prekršaj iz stavka (4) ovog članka kaznit će se odgovorna fizička osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM. Članak 178. (Prekršaji i prekršajne kazne za fizičke osobe) Novčanom kaznom iz članka 177. stavak (2) ovog Zakona kaznit će se za prekršaj i svaka druga fizička osoba koja je počinila prekršaj iz članka 177. stavka (1) ovog Zakona ukoliko je ta osoba od strane subjekta nadzora odreñena da sudjeluje u inspekcijskom nadzoru. Članak 179. (Prekršaji i prekršajne kazne za pravne i fizičke osobe) Novčanom kaznom za prekršaj iz članka 137. ovog Zakona kaznit će se pravna osoba u iznosu od 4.000,00 KM do 15.000,00 KM, odgovorna fizička osoba u pravnoj osobi, novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM, a odgovorna fizička osoba u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. XI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 180. (Donošenje pravilnika o unutarnjem ustrojstvu) Ravnatelj Županijske uprave donijet će Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu sukladno ovom Zakonu, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 181. (Rasporeñivanje zatečenih uposlenika) Zatečeni uposlenici Uprave za inspekcijske poslove rasporedit će se na odgovarajuće poslove, sukladno odredbama ovog Zakona i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Županijske uprave u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 182. (Donošenje Etičkog kodeksa i drugih akata) Ravnatelj Županijske uprave donijet će Etički kodeks za inspektore i druge akte propisane ovim Zakonom, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 183. (Donošenje propisa Vlade Županije) Vlada Županije i ostala županijska tijela donijet će propise odreñene ovim Zakonom, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 184. (Primjena dosadašnjih propisa) Do donošenja provedbenih propisa i općih akata odreñenim ovim Zakonom, primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 185. (Inspekcijski postupak započet prije dana stupanja na snagu ovog Zakona) Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili na snazi prije dana stupanja na snagu ovog Zakona, završit će se prema tim propisima. Članak 186. (Izvršenje rješenja) Neizvršena rješenja inspektora, koja su postala izvršna prije dana stupanja na snagu ovog Zakona, izvršit će se prema propisima koji su važili na dan izvršnosti rješenja, ukoliko je to povoljnije za subjekta nadzora. Članak 187. (Usklañivanje županijskih propisa) U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona županijski propisi koji se odnose na materiju reguliranu ovim Zakonom, a koji su u suprotnosti s odredbama ovog Zakona moraju se uskladiti sa ovim Zakonom. Članak 188. (Primjena zakona) U slučaju da su odredbe županijskih zakona i drugih propisa u suprotnosti sa ovim Zakonom, primjenjivat će se ovaj Zakon. Članak 189. ( Primjena zakona na gradske i općinske inspekcije) Odredbe Glava I, II, IV, VI, VII, VIII, X i XI ovog Zakona shodno se primjenjuju i na one inspekcije koje su sukladno posebnim zakonima organizirane u gradskim i općinskim inspekcijskim tijelima, ukoliko drugačije nije predviñeno posebnim propisom. Članak 190. (Ravnopravnost spolova) Gramatička terminologija korištena u ovom Zakonu podrazumijeva oba spola. Članak 191. (Prestanak važenja županijskih zakona) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o Županijskoj upravi za inspekcijske poslove ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 9/04 i 5/05). Članak 192. (Stupanje na snagu i objavljivanje Zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke“. Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA -SKUPŠTINABroj: 01 – XXIII – 172/09 Široki Brijeg, 16. ožujka 2009. PREDSJEDNIK Vitomir Filipović
Zakon o sudskim pristojbama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine SBK 08/08 16.06.2008 SN ZHK 01/16, SN ZHK 08/12, SN ZHK 04/10, SN ZHK 10/09 sudske pristojbe,takse STRANICA 222 - BROJ 8 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E 208 N a t e m e l j u č l a n k a 2 6 . U s t a v a Ž u p a n i j e Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03 i 10/04 ) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke” broj:10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke na 15. sjednici održanoj 03. lipnja 2008. godine, donijela je ZAKON O SUDSKIM PRISTOJBAMA I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Plaćanje sudske pristojbe Ovim Zakonom uređuje se način plaćanja sudskih pristojbi u postupku pred sudovima u Županiji Zapadnohercegovačkoj (u daljnjem tekstu: Županija). Postupci u kojima se plaća sudska pristojba i visina sudske pristojbe za pojedine radnje utvrđeni su u Tarifi sudskih pristojbi koja se nalazi u prilogu ovog Zakona i čini njegov sastavni dio. Članak 2. Obveznik plaćanja pristojbe Pristojbe propisane ovim Zakonom plaća osoba po čijem zahtjevu ili u čijem interesu se poduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim Zakonom utvrđeno plaćanje pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbeni obveznik). Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske pristojbu je dužna platiti osoba koja podnosi podneske i osoba na čiji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno osoba u čijem interesu se poduzimaju radnje. Za odluku prvostupanjskog suda pristojbu je dužan platiti tužitelj, odnosno predlagatelj, a za sudsku nagodbu pristojbu su dužne platiti obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugačije ugovoreno. Za odluku drugostupanjskog suda i za odluku po izvanrednom pravnom lijeku, pristojbu je dužan platiti podnositelj žalbe, odnosno osoba u čijem interesu je pokrenut postupak po izvanrednom pravnom lijeku. Kada su sukladno odredbama ovog Zakona pristojbu dužne platiti dvije ili više osoba zajedno, njihova obveza je solidarna. Članak 3. Obvezno dostavljanje dokaza o plaćenoj pristojbi Uz podnesak (tužba, prijedlog, pravni lijek i drugo) obvezno se dostavlja dokaz o plaćenoj pristojbi. Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propisane uvjete za oslobađanjem od plaćanja pristojbe, mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobađanje od plaćanja pristojbe. U vlasničkim sporovima o nekretninama, uz podnesak se obvezno prilaže i dokaz o utvrđenoj vrijednosti nekretnine. privremenog ravnatelja Javne ustanove Razvojna agencija ŽZH ................................ 247 228. RJEŠENJE o imenovanju članova Nadzornog odbora “Šumsko-gospodarskog društva ŽZH” d.o.o. – Posušje ..................... 247 229. RJEŠENJE o imenovanju člana Upravnog vijeća Sveučilišta u Mostaru ........ 248 230. RJEŠENJE o imenovanju člana Školskog odbora osnovne škole „Franice Dall`era“ Vir ................................... 248 231. RJEŠENJE o imenovanju člana Nadzornog odbora JP “Park prirode Blidinje” Masna Luka - Posušje 248 232. RJEŠENJE o imenovanju člana Školskog odbora Gimnazije Ljubuški .......... 249 233. KRITERIJE za raspodjelu sredstava utvrđenih u Proračunu ŽZH za 2008. namjenjenih za tekuće prijenose za Sveučilište u Mostaru, Studentski centar u Mostaru i Zavod za školstvo u Mostaru ...... 249 234.-264. ZAKLJUČCI o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna ŽZH za 2008. .......... 249 MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA 265. ODLUKU o upisu učenika u prve razrede srednjih škola u školskoj 2008./2009. .............264 266. PLAN UPISA UČENIKA u I. razred srednjih škola za školsku 2008./2009. ŽZH ...267 267. ISPRAVKA ................................................... 268 MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA 268. PRAVILNIK o stambenom zbrinjavanju članova obitelji poginulih, zatočenih, nestalih i umrlih branitelja, ratnih vojnih invalida, razvojačenih branitelja i dobitnika najviših ratnih odličja iz Domovinskog rata ................ 270 MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA 269. PRAVILNIK o internom premještaju policijskih službenika ..................................... 275 PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. NARODNE NOVINE STRANICA 223 - BROJ 8 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Članak 4. Uzajamnost plaćanja pristojbe i poduzimanje radnji u postupku Sud neće poduzimati nikakve radnje ako pristojbeni obveznik nije platio pristojbu propisanu ovim Zakonom. U slučaju podnošenja podneska bez dokaza o plaćenoj pristojbi, sud će pozvati stranku, odnosno njenog punomoćnika, da se uplati pristojba u roku od 8 dana, uz upozorenje da će joj podnesak biti vraćen. Ako stranka ne ispoštuje određeni rok, sud će podnesak vratiti uz obavijest da je vraćen zbog neplaćanja sudske pristojbe. Rokovi po Zakonu o parničnom postupku ne počinju teći dok pristojba nije plaćena ili dok sud nije riješio zahtjev za oslobađanje od plaćanja pristojbe. Iznimno od stavka 1. ovog članka, ukoliko pristojbeni obveznik ne postupi po pozivu suda i u ostavljenom roku ne uplati pristojbu na uloženi redovni ili izvanredni pravni lijek, podnesak neće biti vraćen, već će se nastaviti postupak po uloženom pravnom lijeku, a prinudnoj naplati sudske pristojbe pristupit će se sukladno odredbama ovog Zakona. Članak 5. Vrijeme nastanka obveze plaćanja pristojbe Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, pristojbena obveza nastaje: a) za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za izvršenje i dr.) – u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik – kada je zapisnik dovršen; b) za sudske odluke – danom donošenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije sudjelovala glavnoj raspravi od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava obavlja sukladno zakonskim odredbama o dostavi; c) za sudske nagodbe – kada se zaključe; d) za paušalnu pristojbu u postupku raspravljanja zaostavštine – danom donošenja rješenja o nasljeđivanju; e) u postupku stečaja – danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku stečaja; f) u postupku likvidacije – danom donošenja Rješenja o zaključenju likvidacijskog postupka; g) za sudske prijepise – kada se zatraže od suda; h) za ostale radnje – kada se zatraži njihovo poduzimanje. Članak 6. Izuzeci od obveze plaćanja pristojbe Iznimno od obveze iz članka 3. ovog Zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, dječjeg dodatka, skrbi i socijalne pomoći, pristojba se plaća samo ako tužba bude odbijena ili odbačena. Pristojbena obveza iz stavka 1. ovog članka nastaje danom donošenja odluke. Članak 7. Način plaćanja pristojbe Pristojbe predviđene Tarifom sudskih pristojbi plaćaju se županijskim biljezima ili uplatom na propisani račun kod ovlaštene organizacije platnog prometa (u daljnjem tekstu: propisani račun). Propis o izgledu i sadržaju, izdavanju, rasparčavanju, povlačenju iz uporabe i zamjeni županijskih biljega donosi Ministarstvo financija. Pristojbe se uplaćuju na propisani račun kada je iznos pristojbe veći od 50,00 KM. Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu. Sud će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno. Članak 8. Rok zastare naplate pristojbe Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka pristojbene obveze. II. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE Članak 9. Oslobođeni od obveze plaćanja pristojbe Od plaćanja pristojbe oslobođeni su: a) Županija Zapadnohercegovačka i tijela županijske vlasti, b) osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti, c) jedinice lokalne samouprave, d) ustanove za socijalni rad, e) izdržavane osobe u postupcima utvrđivanja i ostvarivanja prava na temelju zakonskog izdržavanja, f) invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status, g) supružnici, djeca i roditelji branitelja, poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status, h) imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status, umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak, i) osobe u sporu u svezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa. Pristojbe za podneske i radnje ne plaća osoba koja poklanja svoju imovinu tijelima iz stavka 1. ovog članka, socijalno-humanitarnim, naučnim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama. Strana fizička ili pravna osoba je oslobođena plaćanja pristojbe ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom reciprociteta. U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, mišljenje daje Ministarstvo pravosuđa i uprave Županije. Članak 10. Kada se po zakonu ne plaća sudska pristojba U zemljišno-knjižnim postupcima ne plaća se pristojba za: STRANICA 224 - BROJ 8 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E a) upis opravdanja predbilježbe, b) potpuno ili djelomično brisanje nekog upisanog prava, c) službene radnje u postupku uređenja, osnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom nositelja prava, u postupku usklađivanja zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem, kao i u postupku za obnavljanjem uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis bio prije proveden, d) upis provođenja odluke o diobi prava vlasništva ili prava služnosti korištenja ako su sudionici diobe upisani kao suvlasnici tih prava, e) za zabilježbu privremene uprave određene u tijeku postupka prinudne javne prodaje, kao i za zabilježbu prinudne uprave određene umjesto prinudne javne prodaje, f) naknadni upis supružnika kao suvlasnika na temelju sudske odluke, ako je upis kojim se označava idealni dio svakog supružnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu, g) upis u zemljišne knjige prava konstituiranih zakonom u korist građana, h) sve ostale radnje koje se poduzimaju po službenoj dužnosti. Pristojbu za upis u zemljišno-knjižnim postupcima dužna je platiti osoba u čiju se korist vrši upis. Ako upis traži osoba čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu, ta osoba također solidarno jamči za plaćanje pristojbe sa osobama u čiju se korist obavlja upis. Pristojba za upis u zemljišno-knjižnim postupcima plaća se i kad se upis obavlja po službenoj dužnosti, ako se ne radi o upisu koji je oslobođen od pristojbe. Ako se u zemljišno-knjižnim postupcima, na temelju jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jedne osobe, pristojba se plaća onoliko puta koliko se upisa traži. Pristojba za upis u zemljišno-knjižnim postupcima plaća se i kad se upis obavlja u tijeku parničnog, vanparničnog ili izvršnog postupka. Za davanje usmenih informacija i obavijesti u zemljišno-knjižnim postupcima se ne naplaćuje ni sudska pristojba ni dodatni troškovi. U postupku stečaja i likvidacije pristojba se ne plaća za: a) podneske stečajnog ili likvidacijskog upravitelja, b) podneske kojima se prijavljuje upis stečajnog ili likvidacijskog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po službenoj dužnosti. Za upis odluke o otvaranju stečajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja određene djelatnosti, odnosno poslova pravne osobe, ne plaća se pristojba. Članak 11. Tko može biti oslobođen od obveze plaćanja pristojbe Sud može osloboditi obveznika od plaćanja pristojbe ako bi plaćanjem pristojbe, imajući u vidu visinu sredstava iz kojih se obveznik i članovi njegovog domaćinstva izdržavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugrožena njihova egzistencija. Odluku iz stavka 1. ovog članka donosi sud na pismeni zahtjev pristojbenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud će cijeniti sve okolnosti, a naročito će uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu pristojbe, ukupan prihod i imovinu pristojbenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, kao i broj osoba koje pristojbeni obveznik izdržava. Pod domaćinstvom se u smislu ovog Zakona podrazumijeva zajednica života, privređivanju i trošenja ostvarenih prihoda. Izdržavana osoba, u smislu ovog Zakona su: a) maloljetna djeca i usvojenici, b) djeca i usvojenici na redovnom školovanju ili na izvanrednim studijima, ako su nezaposleni – do navršene 26 godine života, c) unuci bez roditelja ako žive u domaćinstvu sa pristojbenim obveznikom, d) bračni drug, i e) roditelji, odnosno usvojitelji ako žive u zajedničkom domaćinstvu sa pristojbenim obveznikom i nemaju vlastitih prihoda. Članak 12. Dokazi za oslobađanje od obveze za plaćanje pristojbe Visina prihoda pristojbenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, dokazuje se na temelju uvjerenja nadležnog tijela uprave, odnosno drugih pismenih dokaza koje je pristojbeni obveznik dužan da podnese o svom imovnom stanju. Uvjerenje iz stavka 1. ovog članka služi kao dokaz za oslobađanje od plaćanja pristojbe samo ako od njegovog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobađanje nije proteklo više od šest mjeseci. Kada je to potrebno, sud može, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju pristojbenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, a može o tome saslušati i protivnu stranku. Protiv odluke suda u vezi sa zahtjevom za oslobađanje od plaćanja pristojbe nije dozvoljena posebna žalba. Članak 13. Rješenje o oslobađanju od obveza plaćanja pristojbe Rješenje o oslobađanju od obveze plaćanja pristojbe odnosi se na sve pristojbe po odgovarajućem predmetu bez obzira kada je nastala pristojbena obveza. Sud može u tijeku postupka ukinuti rješenje o oslobađanju od plaćanja pristojbe ako utvrdi da je pristojbeni obveznik u stanju platiti pristojbu, a tom prilikom će odlučiti da li će pristojbeni obveznik u potpunosti ili djelomično platiti pristojbu od koje je bio ranije oslobođen. PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. NARODNE NOVINE STRANICA 225 - BROJ 8 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Članak 14. Važenje oslobađanja od plaćanja pristojbe Oslobađanje od obveze plaćanja pristojbe dano u parničnom i vanparničnom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima važi i u postupku izvršenja odluka donijeti u tim postupcima ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravomoćnom okončanju postupka. Oslobađanje od obveze plaćanja pristojbe u vanparničnom i izvršnom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane u tijeku vanparničnog i izvršnog postupka. Članak 15. Osobe koje nisu dužne plaćati pristojbu za drugoga Skrbnik osobe čije je prebivalište nepoznato, skrbnik imovine čiji je vlasnik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke kojeg sud postavi u postupku, nisu dužni plaćati pristojbu za osobe koje zastupaju. Naplata pristojbe u slučajevima iz stavka 1. ovog članka obavlja se iz imovine osoba koje se zastupaju. Neplaćenu pristojbu u slučajevima iz stavka 1. ovog članka sud će unositi u popis pristojbi i po završetku postupka postupiti će kao u slučaju iz članka 31. ovog Zakona kada osoba ne prisustvuje sudskoj radnji za koju je dužna platiti pristojbu. Članak 16. Osobe na koje se odnosi oslobađanje od obveze plaćanja pristojbe Oslobađanje od plaćanja pristojbe odnosi se samo na osobu kojoj je to oslobađanje priznato. Kada više osoba zajednički predaju podnesak ili zajedno poduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je oslobođeno od obveze plaćanja pristojbe, osoba koja nije oslobođena dužna je platiti pristojbu kao da nema oslobođenih od obveze plaćanja pristojbe. Članak 17. Uspjeh u postupku i obveza plaćanja pristojbe Ako u parničnom postupku i izvršnom postupku osoba oslobođena od obveze plaćanja pristojbe uspije u postupku, pristojbu koju bi ona bila dužna platiti da nije bila oslobođena, platiti će stranka koja ne uživa oslobađanje i to u razmjeri u kojoj je oslobođena stranka uspjela u postupku. Ako se između stranke oslobođene od obveze plaćanja pristojbe i stranke koja nije oslobođena zaključi sudska nagodba, pristojbu koju bi trebala platiti oslobođena stranka platiti će stranka koja nije oslobođena, osim ako se stranke drukčije dogovore. Članak 18. Popis pristojbe za plaćanje Kada u postupku pred sudom sudjeluju na jednoj strani osoba koja je oslobođena od obveze plaćanja pristojbe, a na drugoj osoba koja nije oslobođena, sud je dužan voditi popis pristojbi koje bi trebala platiti oslobođena osoba. Popis pristojbi se zaključuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na način predviđen člankom 17. ovog Zakona sud će sukladno članku 31. ovog Zakona izdati nalog za plaćanje pristojbe. Članak 19. Obračun i kontrola plaćanja pristojbe Iznos pristojbe, koju je pristojbeni obveznik dužan platiti, sukladno odredbama ovog Zakona, obračunava osoba koju odredi predsjednik suda. Kontrolu naplaćene pristojbe obavlja službena osoba koja poduzima radnju u postupku. III. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE PRISTOJBE Članak 20. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku U parničnom postupku pristojba se plaća prema vrijednosti predmeta spora. Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, odredbe propisa o parničnom postupku na temelju kojih se utvrđuje vrijednost spora primjenjuju se i prilikom određivanja vrijednosti spora radi naplate pristojbe. Članak 21. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuženih Ako tužitelj jednom tužbom obuhvati dva ili više tuženih i traži da tužbeni zahtjev bude usvojen prema sljedećem tuženom, u slučaju da bude pravomoćno odbijem prema onome koji je u tužbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih ističe zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih ističe različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe određuje se prema zahtjevu čija je vrijednost najveća. Članak 22. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u vezi sa zakonskim izdržavanjem Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog izdržavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe računa se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdržavanje ne traži za kraće vrijeme. Članak 23. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj ostavini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost čiste ostavine, a ako je predmet spora samo jedan dio ostavine ili određena stvar iz ostavine, kao vrijednost predmeta spora uzima se čista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. STRANICA 226 - BROJ 8 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Članak 24. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u vlasničko-pravnim sporovima Vrijednost predmeta spora u vlasničko-pravnim sporovima o nekretninama, određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet spora, a koju, na zahtjev stranke, utvrđuje nadležna porezna uprava u općini na čijem području se nekretnina nalazi. Članak 25. Što se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe Kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe uzima se: a) u diobenim parnicama – vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajedničke imovine koja je predmet diobe; b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili nečinjenje ili izjava volje ili utvrđenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da se utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave – iznos koji je tužitelj označio u tužbi s tim da taj iznos ne može biti manji od 500,00 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži – iznos od 500,00 KM; d) u sporovima o stvarnim i osobnim službenostima i o doživotnom izdržavanju – iznos od 500,00 KM; e) u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva potraživanja u izvršnom postupku – visina potraživanja, a najviše 1.000,00 KM. Članak 26. Najniži iznos predmeta vrijednosti spora Ako se po odredbama članaka 20. do 25. ovog Zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500,00 KM. Članak 27. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku U izvršnom postupku plaća se pristojba prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti ili osigurati. Pri utvrđivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu pristojbe sukladno se primjenjuju odredbe članaka 20. do 26. ovog Zakona. Članak 28. Utvrđivanje vrijednosti predmeta u upravnim sporovima U upravnim sporovima plaća se pristojba prema vrijednosti predmeta spora, ako je predmet spora procjenjiv. Vrijednost procjenjivog spora utvrđuje se sukladno odredbama članka 20. do 26. ovog Zakona. Ako predmet spora nije procjenjiv, plaća se pristojba kao u tarifnom broju 23 ove Tarife. Članak 29. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima Kada je u vanparničnom postupku, u zemljišnoknjižnom postupku, u stečajnom postupku i postupku likvidacije za plaćanje pristojbe mjerodavna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrđivanje će se sukladno primjenjivati odredbe članka 20. do 26. ovog Zakona, ako u Tarifi sudskih pristojbi nije drukčije određeno. Članak 30. Promjena vrijednosti predmeta spora u tijeku postupka Prvobitno utvrđena vrijednost predmeta spora ostaje kao temelj za plaćanje pristojbe, bez obzira da li se ta vrijednost promijenila u tijeku postupka. Ako se pravnim lijekom, odnosno prigovorom protiv rješenja o izvršenju, odluka pobija samo u jednom dijelu, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, odnosno prigovor uzima se vrijednost samo pobijanog dijela. Ako pravni lijek ulažu obje stranke, pristojba za pravni lijek određuju se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. U statusnim sporovima, u sporovima za utvrđivanje i u sporovima u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je plaćena pristojba za tužbu. Za pravni lijek koji se ulaže samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraživanjima, pristojba se plaća samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraživanja. IV. POSTUPAK ZA NAPLATU PLAĆENE PRISTOJBE Članak 31. Prinudna naplata neplaćene pristojbe Pristojbe čiji se iznos određuje na kraju postupka, pristojbeni obveznik je dužan platiti u roku od 8 dana od prijema obavijesti o uplati pristojbe. Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u navedenom roku, sud će zatražiti od nadležnog poreznog tijela na čijem području se nalazi prebivalište odnosno sjedište pristojbenog obveznika da se naplata dužne pristojbe obavi prinudnim putem. Po prijemu obavijesti u smislu stavka 1. ovog članka nadležno porezno tijelo će donijeti rješenje kojim će pristojbenom obvezniku naložiti da u roku od 8 dana od dana prijema rješenja plati dugovanu pristojbu kao i iznos od 50% visine te pristojbe na ime kaznene pristojbe. Ako pristojbeni obveznik u danom roku ne plati dugovanu i kaznenu pristojbu, pristupiti će se prinudnoj naplati. Nadležno porezno tijelo će obavijestiti sud o rezultatima naplate sudske pristojbe izvršene prinudnim putem dostavom dokaza o naplati pristojbe. PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. NARODNE NOVINE STRANICA 227 - BROJ 8 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E V. POVRAT PRISTOJBE Članak 32. Pravo na povrat plaćene pristojbe Osoba koja je platila pristojbu koju nije bila dužna platiti ili je platila pristojbu u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kojeg razloga nije izvršena, ima pravo na povrat pristojbe. Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev osobe iz stavka 1. ovog članka. Članak 33. Rok za podnošenje zahtjeva za povrat plaćene pristojbe Zahtjev za povrat pristojbe se podnosi na odlučivanje sudu u roku od 30 dana od dana kada je pristojba plaćena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je pristojba plaćena. Članak 34. Zahtjev za povrat plaćene pristojbe u slučaju medijacije Ako se stranke, u tijeku postupka, a najkasnije do zaključenja glavne rasprave, sporazume da će pristupiti rješavanju spora u postupku medijacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplaćene pristojbe u punom iznosu. Članak 35. Rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat plaćene pristojbe Ukoliko usvoji zahtjev za povrat pristojbe, sud će primjerak rješenja dostaviti i Ministarstvu financija Županije radi izvršenja povrata. Članak 36. Kada se ne plaća pristojba U postupku povrata pristojbe ne plaća se pristojba. VI. PRIPADNOST PRIHODA OD PRISTOJBI Članak 37. Pripadnost prihoda Sve naplaćene pristojbe su prihod Proračuna Županije. Članak 38. Maloprodaja županijskih biljega Maloprodaju županijskih biljega mogu obavljati tijela županijske uprave, upravne organizacije, jedinice lokalne samouprave i njihova tijela, sudovi, banke i pošte. Ovlaštenje za maloprodaju županijskih biljega tijelima i pravnim osobama iz stavka 1. ovog članka izdaje Ministarstvo financija Županije. VII. NADZOR NAD NAPLATOM PRISTOJBI Članak 39. Nadzor pristojbi Nadzor nad primjenom propisa o sudskim pristojbama i nadzor nad naplatom sudskih pristojbi obavlja neposredno Županijski sud, Ministarstvo pravosuđa i uprave Županije i Ministarstvo financija Županije. Članak 40. Ministar financija Županije donijeti će propis iz članka 7. stavka 2. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. VIII: PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 41. Plaćanje pristojbe u prijelaznom razdoblju Za podneske, radnje i isprave po kojima je pristojbena obveza nastala do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a pristojba nije plaćena, pristojba će se platiti sukladno propisima i tarifom koji su važili do njegovog stupanja na snagu. Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona plaćena pristojba za radnju, koja će se izvršiti poslije njegovog stupanja na snagu, neće se plaćati nova pristojba po ovom Zakonu, niti će se vraćati više naplaćena pristojba. Ako je pristojbeni obveznik oslobođen plaćanja pristojbe u postupku, koji do stupanja na snagu ovog Zakona nije okončan, dano oslobađanje važi i poslije stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 42. Prestanak primjene ranijih propisa Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o sudskim pristojbama (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 2/97, 3/98 i 16/99). Članak 43. Završne odredbe Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke”. Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA - SKUPŠTINA - Broj:01- XV- 371/08 Široki Brijeg, 03. lipanj 2008. godine Predsjednik Vitomir Filipović STRANICA 228 - BROJ 8 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI I. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1 Pristojba za podneske (1) Za tužbu, protutužbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitražnog suda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća pristojba: a) do 1.500,00 KM 50,00 KM; b) preko 1.500,00 do 3.000,00 KM 100,00 KM; c) preko 3.000,00 do 10.000,00 KM 200,00 KM; d) preko 10.000,00 do 50.000,00 KM 500,00 KM; e) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM 1.000,00 KM; f) preko 100.000,00 KM 1% na označenu vrijednost spora ali ne više od 10.000,00 KM. (2) Za tužbu za utvrđivanje i osporavanje očinstva, plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (3) Za tužbu kojom se traži razvod braka, poništenje braka, utvrđivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrđivanje da je brak zaključen plaća se pristojba u iznosu od 200,00 KM. (4) Za tužbu zbog smetanja posjeda plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (5) Za tužbu zbog iseljenja plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (6) Za tužbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tužbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija plaća se pristojba u iznosu od 200,00 KM. (7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili osiguranje ili izda privremena mjera, za prijedlog ili povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja, za odgovor na tužbu ili reviziju, plaća se polovina pristojbe propisana ovim Tarifnim brojem. (8) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (9) Za prijedlog da se prizna odluka inozemnog suda u statusnim stvarima plaća se pristojba u iznosu od 200,00 KM, a za žalbu protiv donesenog rješenja 300,00 KM. (10) Za žalbu ili reviziju protiv presude i za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se dvostruka pristojba propisana stavkom 1. ovog Tarifnog broja. (11) Za žalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se polovina pristojbe prema vrijednosti predmeta spora iz stavka 1. ovog Tarifnog broja, ali ne više od 200,00 KM. (12) Za žalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja plaća se pristojba propisana u stavku 1. ovog Tarifnog broja. (13) Za podnesak primljen na zapisnik kod suda, kao i za podnesak primljen na zapisnik u tijeku rasprave, plaća se pristojba za odnosni podnesak, propisana Tarifnim brojem 1. (14) Ne plaća se posebna pristojba za prepisivanje iz tarifnog broja 27. ove Tarife, ako je zapisnik trebalo sastaviti u više primjeraka. (15) Kad je u tužbi sastavljen prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u žalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, plaća se, pored pristojbe na tužbu, odnosno žalbu i pristojba na prijedlog, propisana stavkom 1. Tarifnog broja 1. (16) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili osiguranje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, plaća se jedna pristojba i kad se predloži istovremeno ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno osiguranja. Tarifni broj 2 Pristojba za odluke (1) Za presudu prvostupanjskog suda i rješenje o priznavanju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitražnog suda, plaća se pristojba prema pristojbenoj osnovici, propisanoj Tarifnim brojem 1. ove Tarife. (2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na temelju priznanja donesenu najkasnije na pripremnom ročištu, odnosno na ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održano, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife. (3) Za rješenje o odbacivanju tužbe koje se sukladno Zakonu o parničnom postupku donosi prije ili u tijeku prvostupanjskog postupka, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife, ali ne više od 200,00 KM. (4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili osiguranja, kao i za rješenje o određivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife. (5) Pristojba za konačnu odluku plaća se prema vrijednosti ostatka spornog predmeta koji nije obuhvaćen dopunskom presudom. (6) Za presudu prvostupanjskog suda koja je donesena u vezi sa protutužbom plaća se pristojba kao da je o protutužbi posebno raspravljano. (7) Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. (8) Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati pristojba ako je za odluku koja je dopunjena plaćena pristojba prema punoj vrijednosti spora. Također se neće plaćati pristojba za donošenje odluke kojom se vrši naknada ispravka ranije donijete odluke. (9) Za rješenje o izvršenju ili osiguranju, plaća se jedna pristojba, bez obzira da li je odlučeno o više sredstava izvršenja, odnosno osiguranja i bez obzira da li je odlučeno istovremeno ili naknadno. Tarifni broj 3 Pristojba za sudsku nagodbu Za sudsku nagodbu u tijeku prvostupanjskog postupka PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. NARODNE NOVINE STRANICA 229 - BROJ 8 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke poravnale, polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife. II. IZVANPARNIČNI POSTUPAK Tarifni broj 4. Temeljne odredbe (1) Za prijedlog kojim se pokreće postupak u izvanparničnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predviđeni u tarifnim brojevima 9-13 ove Tarife, plaća se pristojba u iznosu od 60,00 KM. (2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestale osobe u ratu umrlom i dokazivanje smrti osobe u ratu, ne plaća se pristojba. (3) Pristojba na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uračunava se u pristojbu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je pristojba na nalog veća od pristojbe koja je plaćena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom slučaju će se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. Pristojba za odluku u izvanparničnom postupku (1) Za odluku suda u izvanparničnom postupku plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) U svim izvanparničnim postupcima primjenjivati će se sukladno odredbama stavka 8. iz Tarifnog broja 2. ove Tarife. Tarifni broj 6. Pristojba za sudsku nagodbu u izvanparničnom postupku Za sudsku nagodbu u svim izvanparničnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. Tarifni broj 7. Pristojba za žalbu u izvanparničnom postupku Za žalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u izvanparničnom postupku, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 8. Pristojba za raspravljanje ostavine (1) Za raspravljanje ostavine plaća se pristojba prema vrijednosti čiste ostavine i to: a) do 5.000,00 KM b) preko 5.000,00 do 20.000,00 KM c) preko 20.000,00 do 50.000,00 KM d) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM 50,00 KM; 100,00 KM; 150,00 KM; 200,00 KM; 300,00 KM; 500,00 KM; g) preko 500.000,00 KM 500,00 KM + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 5.000,00 KM. (2) Pristojba se plaća samo ako je postupak za raspravljanje ostavine završen donošenjem rješenja o nasljeđivanju. Pristojba na rješenje o naknadno pronađenoj imovini plaća se prema vrijednosti naknadno pronađene imovine, sukladno stavku 1. ovog Tarifnog broja. (3) Pristojbu plaćaju nasljednici u razmjeri nasljednih dijelova. (4) Prilikom utvrđivanja čiste vrijednosti ostavine odbit će se ostaviteljevi dugovi, troškovi sahrane ostavitelja, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene ostavine i drugi troškovi. (5) Ne plaća se posebna pristojba za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predlože diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeđivanju. (6) Za zabilježbu prvenstvenog reda i uknjižbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabilježbe vezane za ostavinu plaća se pristojba propisana Tarifnim brojem 14. ove Tarife. Tarifni broj 9. Pristojba za sastavljanje i čuvanje oporuke Pristojba u iznosu od 50,00 KM plaća se za: a) za prijedlog za sastavljanje sudske oporuke, b) za sastavljanje sudske oporuke, c) za prijedlog kojim se traži čuvanje oporuke u sudu, d) za opoziv oporuke sastavljene pred sudom, e) za prijedlog za vraćanje oporuke koja se nalazi na čuvanju u sudu, f) za vraćanje oporuke koja se zamjenjuje. Tarifni broj 10. Pristojba za prijedlog i odluku u postupku diobe zajedničke imovine Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajedničke imovine pristojba se plaća prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000,00 KM b) preko 5.000,00 do 20.000,00 KM c) preko 20.000,00 do 50.000,00 KM d) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM 50,00 KM; 100,00 KM; 150,00 KM; 200,00 KM; 300,00 KM; 500,00 KM; g) preko 500.000,00 KM 500,00 KM + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 5.000,00 KM. Tarifni broj 11. Pristojba za prijedlog za uređenje međe Za prijedlog za uređenje međe plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 12. Pristojba za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prijevoda (1) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prijevoda plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. STRANICA 230 - BROJ 8 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E (2) Za ovjeru prijepisa plaća se pristojba – za prvi poluark 10,00 KM, a za svaki slijedeći poluark iznos od 5,00 KM. (3) Za ovjeru rukopisa plaća se pristojba za prvi poluark 10,00 KM, a za svaki slijedeći novi poluark iznos od 5,00 KM. (4) Za ovjeru potpisa sudskog tumača na prijevodima plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (5) Za ovjeru potpisa na punomoći plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (6) Za ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nekretnina plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM, a ostalih ugovora u iznosu od 50,00 KM. (7) Za podnesak, odnosno ovjeru produženja roka važenja ugovora plaća se 50% od iznosa pristojbe iz stavka 6. ovog Tarifnog broja. (8) Potpis na ispravi koju izdaju državna tijela, potpisi ovlaštenih osoba za potpisivanje gospodarskih društava ili pravnih osoba smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlaštene dvije ili više osoba. (9) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi plaća se jedna pristojba, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. (10) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i pečata, plaća se jedna pristojba. (11) Ako se jednim podneskom traži ovjera potpisa (rukoznaka) na više isprava plaća se pristojba na podnesak. (12) Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije strane formata A-4. Započeti poluark računa se kao cijeli. Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru označena, za ovjeru potpisa na ugovoru plaća se dvostruka pristojba iz stavka 6. ovog Tarifnog broja. (13) Za ovjeru potpisa na punomoći, odnosno ugovoru plaća se jedna pristojba, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. III. ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI POSTUPAK Tarifni broj 13. Pristojba za podneske Za podnesak kojim se traži upis prava vlasništva, upis ili brisanje uknjižbe, zabilježbe ili predbilježbe kao i upis prava upravljanja ili prava korištenja na nekretninama, plaća se pristojba u iznosu od 30,00 KM. Tarifni broj 14. Pristojba za upise podataka (1) Sudsku pristojbu snosi osoba u čiju korist se vrši uknjižba, osim ako ugovorene strane ne utvrde drugačije. (2) Visina pristojbe određuje se prema vrsti i vrijednosti predmet pravnog posla, kako slijedi a) Uknjižba vlasništva ........................................0,2 %; b) Uknjižba hipoteke, zemljišnog duga ili doživotnog prava uživanja, Tarifni broj 15. Pristojba za prijepise i izvatke (1) Za prijepise i izvatke plaća se sljedeća pristojba: (2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplaćuje se ista pristojba kao i za njihovo izdavanje. Tarifni broj 16. Pristojba za žalbu ili prigovor Za žalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišnoknjižnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. IV. PRISTOJBE U POSTUPKU STEČAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17. Pristojba za podneske (1) Za prijedlog da se otvori postupak stečaja ili likvidacije, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za prijavu povjerioca u postupku stečaja ili likvidacije, plaća se pristojba u iznosu od 1% od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 50,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (3) Za žalbu protiv odluke o stečajnom ili likvidacijskom postupku plaća se pristojba u iznosu od 1% od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 100,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (4) Kao temelj za plaćanje pristojbe na prijave povjerioca uzima se iznos potraživanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome će se uzimati da uvjetovana tražbina nije uvjetovana. Ako jedan povjerilac prijavi više potraživanja pristojba se plaća na ukupan iznos tih potraživanja. Tarifni broj 18. Pristojba u stečajnom postupku (1) U stečajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrijebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje trajnog prava korištenja, stvarnih služnosti i tereta, pravo dugoročnog najma i zakupa, prava preče kupovine i realnih tereta ................................................0,2 %; c) Uknjižba hipoteke za odobravanje kredita za privrednu djelatnost ......................0,2 %; d) Minimalni iznos sudske pristojbe za uknjižbu ............................................... 50,00 KM e) Maksimalni iznos sudske pristojbe za uknjižbu ...................................... 100.000,00 KM f) Uknjižba predbilježbe ili zabilježbe naplaćuje se paušalno .............................. 50,00 KM a) za izdavanje neovjerenog prijepisa ili izvatka ...........................................................5,00 KM b) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili službenog izvatka .......................................10,00 KM c) za izdavanje uvjerenja i potvrda .....................5,00 KM PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. NARODNE NOVINE STRANICA 231 - BROJ 8 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E dugova stečajne mase, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM, ovisno od složenosti postupka. (2) Pristojbu u stečajnom postupku određuje sud po okončanju postupka, a dužan je platiti stečajni upravnik iz stečajne mase nakon pravomoćnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. V. UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 19. Pristojba za podneske (1) Za prijavu upisa u sudski registar plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Ako se jednom prijavom traži više upisa za istu pravnu osobu, plaća se jedna pristojba iz ovog Tarifnog broja. Tarifni broj 20. Pristojba za upise u sudski registar (1) Za rješenje o upisu osnivanja gospodarskog društva plaća se pristojba u iznosu od 400,00 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova gospodarskog društva, plaća se pristojba u iznosu od 200,00 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih osoba koji nisu navedeni u stavkama 1. i 2. ovog Tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM. (4) Za rješenje o upisu osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja vanjskotrgovinskog prometa plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM, pored iznosa iz stavka 1. ovog Tarifnog broja. (6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavkama ovog Tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM po jednom upisu. (7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (9) Kada se više gospodarskih društava spajaju u jedno, pored pristojbe za podnesak plaća se i pristojba iz stavka 1. ovog Tarifnog broja, kao i pristojba za upis novoosnovanog gospodarskog društva. (10) Ako se jednim podneskom traži više upisa, plaća se pristojba za svaki upis posebno. (11) Za žalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sudski registar plaća se pristojba u iznosu od 200,00 KM. Tarifni broj 21. Pristojba za objavljivanje upisanih podataka (1) Za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u službenom glasilu plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Za objavljivanje podataka čije je upisivanje traženo jednim podneskom, plaća se samo jedna pristojba iz ovog Tarifnog broja. VI. UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU Tarifni broj 22. Pristojba za tužbu u upravnim sporovima (1) Za tužbu protiv upravnog akta plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za tužbu u sporovima iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, dječjeg dodatka, skrbništva, posvojenja i socijalne pomoći plaća se pristojba u iznosu od 20,00 KM. (3) Za tužbu za ponavljanje postupka plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (4) Za zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se pristojba u dvostrukom iznosu od pristojbe iz stavka 1. i 2. ovog Tarifnog broja. (5) Ako je uz tužbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 23. Pristojba za odluke Za presudu u postupku u upravnom sporu plaća se: a) kada je predmet spora procjenjiv – 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne može biti manja od 100,00 KM ni veća od 5.000,00 KM; b) kada je predmet spora neprocjenjiv – 100,00 KM; c) kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, skrbništva, dječjeg dohotka, usvajanja i socijalne pomoći pristojba za presudu plaća se u iznosu od 20,00 KM; d) ako je predmet spora djelomično procjenjiv, pristojba se plaća kao da je predmet procjenjiv. VII. POSEBNI SLUČAJEVI Tarifni broj 24. Pristojba za sudska uvjerenja i potvrde (1) Za podnesak kojim se traži izdvajanje uvjerenja plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdano uvjerenje se plaća pristojba u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravomoćnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrđuje više činjenica, plaća se jedna pristojba. (5) Plaćanju pristojbe iz stavka 1. ovog Tarifnog broja podliježu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. Tarifni broj 25. Pristojba za punomoć (1) Za izdavanje usmene punomoći pred sudom, za usmeno opozivanje ili otkaz punomoći pred sudom plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. STRANICA 232 - BROJ 8 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 16. LIPNJA 2008. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E (2) Za sudsku obavijest o opozivu ili otkazu punomoći plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (3) Ako više osoba ovlaštenih za potpisivanje pravne osobe izdaje punomoć jednom zastupniku, plaća se pristojba za jednu punomoć (4) Za izdavanje usmene punomoći po stavku 1. ovog Tarifnog broja, plaća se jedna pristojba i kad više osoba istovremeno izdaje punomoć jednom ili većem broju osoba. Tarifni broj 26. Pristojba za razmatranje spisa Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 27. Pristojba za prijepise (1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake započete stranice originala pristojba u iznosu od po 5,00 KM. (3) Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika plaća se polovina pristojbe iz stavka 1. ovog Tarifnog broja. (4) Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se pristojba od 2,00 KM po stranci. Kao cijela stranica smatra se svaka započeta stranica teksta u standardnom formatu. (5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava plaća se posebna pristojba za ovjeravanje u iznosu od 5,00 KM. (7) Za prijepis raspravnog zapisnika koji je izrađen istovremeno sa sastavljanjem originala plaća se polovina pristojba iz stavka (1) ovog Tarifnog broja. (8) Pod prijepisom se ne podrazumijevaju: fotokopija ili kopija, koja je preslikani original ili matrica, uključujući uvećanje i umanjenje, mehaničkim ili elektronskim presnimavanjem, kemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reproducira original. Tarifni broj 28. Pristojba za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga (1) Za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM po stranci. (2) Kada je izvod sastavila sama stranka i podnijela ga sudu na potvrdu plaća se polovina pristojbe iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 29. Pristojba za sudski depozit (1) Za čuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se godišnje 1% vrijednosti, s tim da iznos pristojbe ne može biti manji od 100,00 KM. (2) Pristojba se plaća za svaku godinu unaprijed, a započeta godina računa se kao cijela. (3) Ako se vrijednost stvari ne može procijeniti po njihovoj prirodi, izvršiti će se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 30. Pristojba za protest isprava (1) Za molbu za protest mjenice, čeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za protest isprave se plaća pristojba prema vrijednosti, i to: a) do 50,00 KM 5,00 KM; b) preko 50,00 KM do 500,00 KM 25,00 KM; c) preko 500,00 KM 50,00 KM; (3) Ako se jednom molbom traži više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom slučaju plaća posebna pristojba za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. Tarifni broj 31. Pristojba za ostale upise Za podnesak koji stranka usmeno daje na zapisnik pred sudom plaća se pristojba predviđena u tarifi za odnosni podnesak. Tarifni broj 32. Pristojba za postupke pred arbitražom (1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsjednika arbitraže plaća se pristojba u iznosu od 25,00 KM. (2) Za prijedlog o izuzeću arbitra plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (3) Za sastavljanje potvrde o pravomoćnosti i izvršnosti presude arbitraže plaća se pristojba u iznosu od 25,00 KM. Tarifni broj 33. Pristojba za zahtjev za izuzeće Za zahtjev za izuzeće plaća se pristojba u iznosu od 30,00 KM.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građenju ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 10/03 14.11.2003 SN ZHK 15/01, SN ZHK 04/99 građenje,građevina,rekonstrukcija
Zakon o obrtu ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 10/03 14.11.2003 obrt,zakon,zhk NARODNE NOVINE Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E STRANICA 1 - BROJ 10 PETAK, 14. STUDENOGA 2003. 162 Na temelju članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», br. 1/96) i članka 114. stavka 1. točke 2. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke«, br. 14/98), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 7. sjednici održanoj 28. listopada 2003. godine, donijela je ZAKON O OBRTU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom ureñuju se uvjeti za obavljanje obrta, registracija, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranje obrtnika, nadzor, kaznene odredbe, i druga pitanja od značenja za obrtništvo. Članak 2. Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih registriranih gospodarskih i drugih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju sukladno članku 4. ovoga Zakona od strane obrtnika sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Dopuštena je svaka gospodarska i druga djelatnost, koja nije zakonom zabranjena. Obrtnik je fizička osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pri tome se može koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi sklopiti ugovor o radu sukladno Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru. Članak 3. Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Osobe koje obavljaju obrt iz stavka 1. ovoga članka, u vrijeme trajanja sezonskog obrta, uspostavljaju svojstvo osiguravatelja. Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u obrtni registar. Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrñuje županijski ministar, nakon prethodno pribavljena mišljenja Obrtničke komore Županije i uz suglasnost dotičnog ministra, ovisno o djelatnosti obrta. Članak 4. Obrtom se smatra i obavljanje domaće radinosti. Domaća radinost, u smislu ovoga Zakona, je djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih prevladavaju ručni rad i usluge u kućanstvu. Domaća radinost obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog kućanstva. Članak 5. Obrti u smislu ovog Zakona su: slobodni, vezani i posebni. Slobodni obrt je obrt za čije se obavljanje ne traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit. Vezani obrt je obrt za čije se obavljanje traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit. Posebni obrt je obrt koji obrtnik može obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezani obrt iz stavka 3. ovoga članka i ima suglasnost za obavljanje posebnog obrta. Popis vezanih obrta po vrstama, stupnju i vrsti stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje, te popis posebnih obrta po vrstama, uvjete i način izdavanja suglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra mjerodavnog za obrtništvo (u daljnjem tekstu: federalni ministar), po prethodno pribavljenom mišljenju mjerodavnog federalnog ministarstva, ovisno o vrsti obrta. II. OBAVLJANJE OBRTA 1. Uvjeti za obavljanje obrta Članak 6. Fizička osoba može obavljati obrt kao osnovno zanimanje ako ispunjava slijedeće opće uvjete: - da je državljanin BiH - da je poslovno sposobno, - da udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano posebnim zakonom, - da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje, - da nema neizmirenih poreznih, financijskih i drugih obveza. Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kojoj osnovi i ako posebnim zakonom nije drukčije propisano. Članak 7. Strani državljanin može obavljati obrt pod uvjetom da ima radnu dozvolu uz primjenu načela uzajamnosti. Članak 8. Fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete iz članka 6. ovoga Zakona ispunjava i poseban uvjet stručne spreme, stručne osposobljenosti, ili položenog majstorskog ispita. Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 6. ovoga Zakona, a ne ispunjava poseban uvjet stručne spreme, stručne osposobljenosti, ili položenog majstorskog ispita može obavljati vezani obrt ako na NARODNE NOVINE Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E PETAK, 14. STUDENOGA 2003. STRANICA 2 - BROJ 10 tim poslovima uposli uposlenika koji udovoljava tom uvjetu. Vezani obrt mogu obavljati osobe sa odgovarajućim višim ili visokim obrazovanjem sukladno propisu iz članka 5. stavak 3. ovoga zakona. Federalni ministar po prethodno pribavljenom mišljenju Federalne obrtničke komore i mjerodavnog federalnog ministarstva u spornim slučajevima odreñuje koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz stavka 3. ovoga članka. Članak 9. Kada je za obavljanje obrta potreban poslovni prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u poslovnom prostoru za koji ima dokaz o vlasništvu, ugovor o zakupu ili suglasnost vlasnika poslovnog prostora ovjerenu kod ovlaštenog tijela za ovjeru. Prostor iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljavati propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapreñenju čovjekove okoline, zaštiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje odreñene gospodarske djelatnosti. Članak 10. Obrt se može obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje će pravilnikom propisati županijski ministar mjerodavan za obrtništvo (u daljnjem tekstu: županijski ministar). Vrste obrta i djelatnosti koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija propisat će pravilnikom županijski ministar. 2. Otvaranje obrta Članak 11. Za obavljanje slobodnih, vezanih i posebnih obrta obrtnik mora imati obrtnicu. Obrtnica je prema ovom zakonu odobrenje za rad. Obrtnicu rješenjem izdaje općinska služba za upravu ovlaštena za obrtništvo (u daljnjem tekstu: općinska služba) u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, ako su uz zahtjev priloženi dokazi iz članka 6. i 8. ovoga Zakona. Općinska služba dužna je sva rješenja u vezi s obavljanjem obrta dostaviti obrtniku, poreznoj upravi, ovlaštenim inspekcijama, službama Zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, Federalnog zavoda za statistiku i Obrtničkoj komori Županije. Protiv rješenja općinske službe obrtnik ima pravo žalbe županijskom ministarstvu ovlaštenom za obrtništvo (u daljnjem tekstu: županijsko ministarstvo). Članak 12. Obrt se upisuje u obrtni registar koji vodi općinska služba ovlaštena za izdavanje obrtnice. Članak 13. Općinska služba koja je ovlaštena za izdavanje obrtnice utvrñuje početak obrta, privremeno obustavljanje obrta, sezonsko obavljanje obrta, obavljanje obrta u smislu dopunskog zanimanja, domaću radinost, prestanak obavljanja obrta kao i obavljanje obrta u izdvojenom prostoru. Članak 14. Obrtnik je dužan započeti obavljanje obrta najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana izdavanja obrtnice. Članak 15. Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, ime obrta, ime i prezime obrtnika, sjedište obrta kao i posebne oznake. Tvrtka ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti sa važećim propisima ili meñunarodnim konvencijama. Na tvrtku obrta primjenjuju se odredbe Zakona o gospodarskim društvima ("Službene novine Federacije BiH" br. 23/99 i 45/00) koje se odnose na tvrtku, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Promjenu naziva i oznake obrta, obrtnik je dužan prijaviti općinskoj službi koja o tome donosi rješenje. Obrtnik odnosno poslovoña ili privremeni poslovoña dužan je istaknuti tvrtku na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja, ako se radi o obrtima za koje nije potreban poslovni prostor. Članak 16. Sjedište obrta je mjesto naznačeno u obrtnici. Ako za obavljanje obrta nije potreban poslovni ili stambeni prostor, sjedište obrtaje mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište. Promjenu sjedišta obrta na području iste općine obrtnik prijavljuje općinskoj službi koja je ovlaštena za izdavanje obrtnice. Ako obrtnik mijenja sjedište obrta i prenosi na područje druge općine dužan je priložiti rješenje o odjavi obrta općinske službe u ranijem sjedištu obrta. Ako obrtnik mijenja sjedište obrta iz druge županije i isto prijavljuje na područje općine Županije Zapadnohercegovačke dužan je podnijeti prijavu i priložiti obrtnicu općinskoj službi iz općine Županije Zapadnohercegovačke. Općinska služba koja je donijela rješenje o promjeni sjedišta obrta dužna je po pravomoćnosti rješenja izvijestiti tijelo koje je izdalo obrtnicu, te tijela i službe iz članka 11. stavak 4. ovoga Zakona. 3. Poslovanje obrta Članak 17. Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju posebnih obrta samo one za koje je dobio suglasnost za obavljanje posebnih obrta. NARODNE NOVINE Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E STRANICA 3 - BROJ 10 PETAK, 14. STUDENOGA 2003. Osim obrta iz stavka 1. ovoga članka obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom, ako se obavlja u manjem opsegu. Za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka ne mora se ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti ili položen majstorski ispit. Djelatnost iz stavka 2. ovoga članka smatraju se djelatnostima čiji opseg u ostvarenom prihodu ne sudjeluje više od 25%. Djelatnost iz stavka 2. ovoga članka obrtnik je dužan prijaviti tijelu koje je izdalo obrtnicu radi upisa u obrtni registar. Članak 18. Obrtnica se ne može prenijeti na drugu osobu, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano. Posebni obrt se ne može prenijeti na drugu osobu. Članak 19. Za obveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada zaposlenika koje zapošljava. Članak 20. Obrt se može obavljati u više izdvojenih prostora koji se nalaze izvan sjedišta obrta i koji moraju zadovoljavati uvjete iz članka 9. ovoga zakona. Članak 21. U svakom izdvojenom prostoru obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovoñu koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i koji ispunjava uvjete iz članka 6. ovoga zakona. Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte dužni su u svakom izdvojenom prostoru imenovati stručnog poslovoñu koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i koji ispunjava uvjete iz članka 6. i 8. ovoga zakona. Članak 22. Općinska služba izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno prestanku obavljanja obrta u izdvojenom prostoru koje će po pravomoćnosti upisati u evidenciju izdvojenih poslovnih prostora i izvršiti upis u obrtni registar. Ako sjedište obrta i izdvojeni prostor nisu na području iste općine, ovlašteno općinsko tijelo koje izdaje rješenje o obavljanju obrta, odnosno prestanku obavljanja obrta u izdvojenom prostoru izvijestit će općinsko ovlašteno tijelo u sjedištu obrta radi upisa u obrtni registar. Ako se radi o obavljanju posebnog obrta, tijelo iz stavka 1. ovoga članka primjerak rješenja dostavit će federalnom ministarstvu koje je izdalo suglasnost za obavljanje posebnog obrta. Članak 23. Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovoñe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i koji ispunjava uvjete iz članka 6. i 8. ovoga zakona. Poslovoña vodi obrt u ime i za račun obrtnika. Voñenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovoñe obrtnik je dužan prijaviti ovlaštenom općinskom tijelu na teritoriji na kojem se nalazi sjedište obrta koji rješenjem utvrñuje voñenje obrta putem poslovoñe i upisuje to u obrtni registar. Ako poslovoña postupi protivno odredbama ovog Zakona, odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem. Članak 24. Nakon smrti obrtnika obrtnica za slobodne i vezane obrte se može prenijeti na njegove nasljednike. Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti voditi obrt putem poslovoñe koji mora ispunjavati uvjete iz članka 6. i 8. stavka 1. ovoga zakona. U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nasljednici preuzimaju sva prava i obveze iz članka 19. ovoga zakona. Članak 25. Nakon smrti obrtnika supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice prema člankau 24. stavka 1. ovog Zakona, putem privremenog poslovoñe koji mora ispunjavat uvjete iz ovog zakona. Zahtjev za odobrenje za nastavak voñenja obrta putem privremenog poslovoñe podnosi se općinskoj službi u roku od 30 dana od dana smrti obrtnika. Privremeni poslovoña se upisuje u obrtni registar. Privremeni poslovoña je dužan voditi obrt pozornošću dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika. Ako privremeni poslovoña postupi protivno odredbama ovoga zakona odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem. Članak 26. Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu za slobodne i vezane obrte na sebe nakon smrti obrtnika te nastaviti obrt putem poslovoñe, dužni su to prijaviti općinskoj službi u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka. Uz prijavu iz stavka 1. ovog članka mora se priložiti: 1. Izvod iz matične knjige umrlih za obrtnika, 2. pravomoćnu sudsku odluku o nasljeñivanju, 3. ime i prezime poslovoñe, kao dokaz da ispunjava uvjete iz članka 6. i 8. stavak 1. ovoga Zakona. 4. Izjavu nasljednika o suglasnosti voñenja obrta putem poslovoñe. Općinska služba donosi rješenje, te upisuje prijenos obrtnice i nastavak voñenja obrta putem poslovoñe u obrtni registar. NARODNE NOVINE Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E PETAK, 14. STUDENOGA 2003. STRANICA 4 - BROJ 10 Članak 27. U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica za slobodne i vezane obrte se može prenijeti na njegovog supružnika ili na djecu. Ako obrtnik nema suprugu odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na njegove roditelje odnosno braću i sestre. Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu nastaviti voñenje obrta putem poslovoñe koji mora ispunjavati uvjete iz članka 6. i 8. ovoga Zakona. Članak 28. Osobe iz članka 27. stavka 1. i 2. ovoga Zakona ako žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti obrt putem poslovoñe, dužni su to prijaviti općinskoj službi u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti. Uz prijavu iz stavka 1. ovog članka mora se priložiti: 1. pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika, 2. ime i prezime poslovoñe, kao i dokaze da ispunjava uvjete iz članka 6. i 8. stavak 1. ovoga Zakona. Općinska služba donosi rješenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak voñenja obrta putem poslovoñe u obrtni registar. Članak 29. Ako osobe iz članka 27. stavak 1. i 2. ovoga Zakona propuste rok iz članka 25. stavak 2., članka 26. i 28. ovoga Zakona gube pravo na prijenos obrtnice i nastavak voñenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona. Članak 30. Raspored minimalnog dnevnog i tjednog radnog vremena obrtnika, kao i minimalno radno vrijeme obrtnika u dane državnih blagdana i neradnih dana za pojedine obrte utvrñuje se propisom općine. Općinsko vijeće, propisat će za pojedine obrte, raspored početka i završetka dnevnog i tjednog radnog vremena. Članak 31. Obrtnik, poslovoña ili privremeni poslovoña dužan je da: 1. odobrenu djelatnost obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom, 2. na vidnom mjestu istakne cjenik svojih proizvoda odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i njega se pridržava, 3. na vidnom mjestu istakne radno vrijeme i njega se pridržava, 4. kupcu proizvoda odnosno korisniku usluga izda račun o prodanoj robi, odnosno izvršenim uslugama, 5. garantirati kvalitetu proizvoda odnosno usluga i otkloniti nedostatke ili nadoknaditi pričinjenu štetu kupcu proizvoda odnosno korisniku usluga u skladu sa važećim propisima i standardima, 6. vodi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima, 7. provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti. 4. Zajedničko obavljanje obrta Članak 32. Dvije i više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Meñusobni odnosi i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka ureñuju se pisanim ugovorom, koje ugovorene strane dostavljaju općinskoj službi koja je ovlaštena za izdavanje obrtnice, prilikom upisa u obrtni registar. Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi kojima se ureñuju obvezni odnosi u poslovnom partnerstvu. Obrt iz stavka 1. ovoga članka posluje pod zajedničkom tvrtkom. Članak 33. Fizičke osobe mogu zajednički obavljati slobodni i vezani obrt ako ispunjavaju uvjete iz članka 6. ovoga zakona, te da najmanje jedna osoba ispunjava uvjet iz članka 8. stavak 1. ovoga Zakona. Strani državljani moraju ispunjavati uvjete iz članka 7. ovoga Zakona. Odredbe ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba. 5. Prestanak obrta Članak 34. Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Obrtnik je dužan odjaviti obavljanje obrta pismenim putem općinskoj službi, prije prestanka rada. Prestanak obrta utvrñuje rješenjem općinska služba i po pravomoćnosti rješenja briše se obrt iz obrtnog registra. Prestanak obavljanja obrta odjavom utvrñuje se danom navedenim u odjavi, s tim da se obrt ne može odjaviti unatrag. Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvrñuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu obavljanja obrta. Članak 35. Obrt prestaje po sili zakona: - smrću odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi voñenje obrta od nasljednika u skladu sa zakonom, - ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od 6 mjeseci od dana izdavanja obrtnice, - ako je pravomoćnim aktom obrtniku izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta za vrijeme dok ta mjera traje, NARODNE NOVINE Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E STRANICA 5 - BROJ 10 PETAK, 14. STUDENOGA 2003. - ako obrtnik protivno odredbi članka 36. stavak 1. ovoga članka obustavi obavljanje obrta duže od 30 dana, - ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka privremene obustave obavljanja obrta, - danom stupanja na izdržavanje kazne ako bude osuñen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora dulju od 6 mjeseci, ako nije uposlio uposlenika u skladu sa člankom 8. stavak 2. ili poslovoñu u skladu sa člankom 23. ovoga Zakona, - ako utvrdi da obrtnik ne ispunjava uvjete iz članka 5.,6., 7. i 8. ovoga Zakona, - ako obrtnik izgubi državljanstvo BiH ili ako strancu prestane važiti radna dozvola, - ako obrtnik ne uskladi poslovanje u roku iz članka 59. ovoga zakona, - ako ovlašteno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na osnovu lažnih isprava, - ako Sud časti Obrtničke komore Županije donese odluku o prestanku obavljanja obrta. Članak 36. Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, o čemu pismenim putem izvješćuje općinsku službu u roku od 30 dana od dana obustave. Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine kada koristi porodiljski dopust do navršene treće godine života djeteta. Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt. O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pismenim putem izvijestiti općinsku službu najkasnije u roku od 7 dana po isteku vremena privremene obustave obrta. Općinska služba o privremenoj obustavi odnosno o ponovnom početku obavljanja djelatnosti izvješćuje ovlaštena tijela i službe iz članka 11. stavak 4. ovoga Zakona. III. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA Članak 37. Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži odgovarajuća školska sprema vrši se u odgovarajućim srednjim, višim i visokim ustanovama. Članak 38. Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost polaže se ispit o stručnoj osposobljenosti prema programu koji donosi županijski ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa na prijedlog Obrtničke komore Županije. Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred povjerenstvom koje osniva Obrtnička komora Županije, a sastoji se od najmanje 3 člana. Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvaća praktična strukovna znanja neophodna za samostalno obavljanje obrta. Obrtnička komora Županije vodi evidenciju o završenom stručnom osposobljavanju i o tome izvješćuje Obrtničku komoru Federacije BiH. O završenom stručnom osposobljavanju izdaje se uvjerenje. Sadržaj i oblik uvjerenja iz stavka 5. ovoga članka propisuje županijski ministar. Članak 39. Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži majstorski ispit izvodi se prema programu koji donosi županijski ministar za prosvjetu, kulturu i šport na prijedlog Obrtničke komore Županije. Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje su završile odgovarajuću srednju školu i imaju najmanje 3 godine radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit, kao i osobe sa neodgovarajućom srednjom školom i najmanje 5 godina radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit. Članak 40. Majstorski ispit polaže se pred povjerenstvom koje osniva Obrtnička komora Županije, a sastoji se od najmanje 5 članova. U povjerenstvu moraju biti zastupljeni majstori obrta za koji se polaže majstorski ispit. Obrtnička komora Županije vodi evidenciju o položenim majstorskim ispitima i o tome izvješćuje Obrtničku komoru Federacije BiH. Nakon uspješno položenog majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju. Sadržaj i oblik diplome iz stavka 3. ovoga članka propisuje županijski ministar. Članak 41. Izuzetno, obrtnici kojima je odobrenje za obavljanje obrta izdano do dana stupanja na snagu «Zakona o obrtu Federacije BiH», nisu obvezni polagat ispit o stručnoj osposobljenosti i majstorski ispit u smislu odredbi članak 38.,39. i 40. ovoga zakona. Članak 42. Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita snosi polaznik. Županijski ministar, na prijedlog Obrtničke komore Županije, rješenjem utvrñuje cijenu polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i cijenu polaganja majstorskih ispita. Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provoñenja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita provodit će županijsko ministarstvo. Članak 43. Pravilnik o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti i Pravilnik o polaganju majstorskih ispita NARODNE NOVINE Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E PETAK, 14. STUDENOGA 2003. STRANICA 6 - BROJ 10 donosi Obrtnička komora Županije uz suglasnost županijskog ministra. IV. ORGANIZIRANJE OBRTNIKA Članak 44. Radi unapreñivanja, usklañivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnici osnivaju udruge na teritorijalnom i strukovnom principu, na području jedne ili više općina Županije. Udruga obrtnika je pravna osoba i članstvo u njoj je na dragovoljnoj osnovi. Udruga obrtnika ima statut, koji donosi skupština udruge obrtnika. Članak 45. Udruge obrtnika mogu se učlaniti u Obrtničku komoru Županije na čijem teritoriju su registrirane. Obrtnička komora županije ima svojstvo pravne osobe. Obrtnici na području županije danom upisa u registar obrtnika mogu postati članovi obrtničke komore Županije i u tom slučaju obvezni su plaćati članarinu utvrñenu statutom komore. Naplatu članarine vrši ovlašteni porezni ured po ugovoru koji sklopi sa županijskom obrtničkom komorom uz odreñenu provOibzirjtun.i čka komora Županije udružuje se u Obrtničku komoru Federacije BiH. Članak 46. Naziv i sjedište obrtničke komore Županije odreñuje se njezinim Statutom prema sjedištu ili nazivu Županije. Statut obrtničke komore Županije se objavljuje u službenom glasilu Županije. Evidencija članova Obrtničke komore Županije su javne knjige, na osnovu kojih se izdaju odgovarajuće potvrde kao javne isprave. Članak 47. Članovi udruženja obrtnika i Obrtničke komore Županije su obrtnici koji obavljaju obrt na području Županije, u skladu s ovim zakonom. Obrtnici koji obavljaju obrt na području Federacije BiH u skladu s ovim Zakonom, su članovi Obrtničke komore Federacije BiH putem Obrtničke komore Županije. Članak 48. Organizaciju upravljanja, ovlasti, tijela i djelatnosti Obrtničke komore Županije utvrñuju se njezinim Statutom koji donosi Skupština Obrtničke komore. Suglasnost na statut obrtničke komore Županije daje Vlada Županije. Članak 49. Obrtničkom komorom Županije upravljaju članovi putem tijela komore. Statutom Obrtničke komore utvrñuju se tijela, sastav tijela, način izbora, trajanje mandata i druga pitanja u svezi s njihovim radom vodeći računa o strukovnoj, teritorijalnoj i nacionalnoj zastupljenosti. Odluku o raspisivanju izbora za tijela Komore donosi Skupština Obrtničke komore. Članak 50. U okviru Obrtničke komore Županije djeluje Sud časti. Sud časti vodi postupak i odlučuje o povredama poslovnih običaja, ugovora, tržišnih pravila i drugih propisa. O žalbama protiv odluka Suda časti Obrtničke komore Županije rješavat će Sud časti Obrtničke komore Federacije BiH. Statutom i drugim općim aktima Obrtničke komore Županije utvrñuje se organizacija, sastav, način izbora, mjere koje može donijeti, postupak i druga pitanja rada Suda časti. Članak 51. Sredstva zi rad Obrtničke komore Županije osiguravaju se/iz članarina, kotizacija i drugih izvora u skladu sa Statutom i drugim aktima Obrtničke komore. Odluku o visini članarine donosi Skupština Obrtničke komore Županije. Članak 52. Odluku o načinu izbora članova i zakazivanju osnivačke Skupštine Obrtničke komore Županije donijet će Vlada Županije na prijedlog obrtnika i udruženja obrtnika s područja Županije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. V. NADZOR Članak 53. Upravni nadzor nad provoñenjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi ovog Zakona vrši županijsko ministarstvo. Inspekcijske poslove u provedbi ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrše nadležne inspekcije. Članak 54. Ako se obrt obavlja bež obrtnice odnosno suglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili obavlja suprotno obrtnici ili suglasnosti za obavljanje posebnog obrta, ovlaštena inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja obrta i zabranit će uporabu ureñaja i opreme kojima se obavlja obrt. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka žalba protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 55. Ako prostor i oprema obrtnika ne udovoljavaju propisanim uvjetima, ovlaštena inspekcija će donijeti rješenje kojim će odrediti rok do kojeg se nedostaci moraju otkloniti. NARODNE NOVINE Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E STRANICA 7 - BROJ 10 PETAK, 14. STUDENOGA 2003. Ako se nedostaci iz stavka 1. ovoga članka ne otklone u odreñenom roku, ovlaštena inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja odreñene djelatnosti, o zatvaranju prostora odnosno zabrani uporabe ureñaja i opreme. U slučaju povrede sanitarno-zdravstvenih i tehničkih uvjeta zbog kojih mogu nastupiti teže posljedice po zdravlje i život ljudi, ovlaštena inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja te djelatnosti dok se uočeni nedostaci ne otklone. U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka žalba protiv rješenja ne odlaže izvršenje rješenja. VI. KAZNENE ODREDBE Članak 56. Novčanom kaznom od 300,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj vlasnik radnje-obrtnik: - ako ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati (članak 15. stavak 6.), - ako odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno sukladno zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnom moralu (članak 31. stavak 1. točkal.), - ako na vidnom mjestu ne istakne cjenik svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i njih se ne pridržava (članak 31. stavak 1. točka 2.), - ako na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i njega se ne pridržava (članak 31. stavak 1. točka 3- ), - ako kupcu odnosno korisniku usluga ne izda račun o prodanoj robi, odnosno izvršenim uslugama (članak 31. stavak 1. točka 4.), - ako ne garantira kvalitetu proizvoda, odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne nadoknadi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga, sukladno važećim propisima i standardima (članak 31. stavak 1. točka 5.), - ako ne vodi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti sukladno zakonu i drugim propisima (članak 31. stavak 1. točka 6.), - ako ne sprovede propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine, koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti (članak 31. stavak 1. točka 7.). Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslovoña ili privremeni poslovoña novčanom kaznom od 30,00 KM do 300,00 KM. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka naplatit će se novčana kazna na licu mjesta od strane ovlaštenog inspektora, i to: - za vlasnika radnje-obrtnika u iznosu od 200,00 KM, a za poslovoñu ili privremenog poslovoñu u iznosu od 50,00 KM. Članak 57. Novčanom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM, kaznit će se za prekršaje vlasnik radnje-obrtnik: - ako ne prijavi promjenu naziva i oznake obrta (članak 15. stavak 5.), - ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 16. stavak 4.), - ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koje nije dobio suglasnost za obavljanje posebnog obrta (članak 17. stavak 1.), - ako koristi rad drugih osoba s kojima nije zaključio ugovor o djelu (članak 2. stavak 3.), - ako ne prijavi djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene obrtnicom u manjem opsegu (članak 17. stavak 5.), - ako obavlja obrt u izdvojenom prostoru bez rješenja mjerodavnog organa (članak 22. stavak - ako vodi slobodni ili vezani obrt putem poslovoñe bez rješenja ovlaštenog tijela (članak 23. stavak 3.), - ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 36. stavak 3.), - ako u predviñenom roku ne izvijesti općinsku službu za gospodarstvo o ponovnom početku obavljanja obrta (članak 36. stavak 4.). Za ponovljene prekršaje^ iz stavka 1. ovoga članka obrtniku se može izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. Članak 58. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM, kaznit će se za prekršaj vlasnik radnje-obrtnik: - ako obavlja obrt bez obrtnice odnosno suglasnosti za obavljanje posebnog obrta (članak 5. stavak 4. i članak 11.) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja ureñaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, kao i nezakonito stečena dobit. VII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 59. Obrtnici kojima je obavljanje samostalne djelatnosti odobreno po ranijim propisima uskladit će poslovanje s odredbama ovog Zakona do 05. 05. 2004. godine Ako obrtnici ne usklade poslovanje u roku iz stavka 1. ovoga članka, obrt prestaje po sili zakona o čemu će općinska služba donijeti posebno rješenje. Članak 60. Županijsko ministarstvo, županijski ministar i Obrtnička komora Županije donijet će propise na temelju ovlaštenja iz ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. PETAK, 14. STUDENOGA 2003. NARODNE NOVINE STRANICA 201 – BRO J 10 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Ć K E Članak 61. Do donošenja propisa na osnovi ovlaštenja iz ovog zakona primjenjivat će se propisi kojima su ta pitanja ureñena, a koji su važili do početka primjene ovog Zakona. Članak 62. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke". Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA - SKUPŠTINABroj: 01 -VII-164/03 Široki Brijeg, 28. listopada 2003. Predsjednik Zoran Vukšić, v.r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 07/03 14.07.2003 SN ZHK 14/00 komunalno gospodarstvo,privreda PONEDJELJAK, 14. SRPNJA 2003. NARODNE NOVINE Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E STRANICA 147 - BROJ 7 110 Na temelju članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», br. 1/96) i članka 114. stavka 1. točke 2. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», br. 14/98), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 6. sjednici održanoj 10. srpnja 2003. godine donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU Članak 1. U Zakonu o komunalnom gospodarstvu ("Narodne Novine Županije Zapadnohercegovačke", br. 14/00) u članku 2. stavak 2. briše se točka 3. i umjesto nje dodaje nova točka 3. i 4. koje glase: "- osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvitka" "- osigurati javnost rada." Članak 2. U članku 3. stavku 8. iza riječi: "posebnih propisa" stavlja se zarez i dodaju riječi: "te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste". U stavku 14. iza riječi:"može" stavlja se zarez i dodaju se riječi "na temelju suglasnosti Ministarstva prostornog ureñenja, resursa i zaštite okoliša, (u daljnjem tekstu Ministarstvo)". Članak 3. U članku 8. brišu se riječi "točke 1., 2., 4. i 9. u dijelu koji se odnosi na održavanje groblja". U istom članku dodaje se stavak 2. koji glasi: "Protiv upravnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Općinskom tijelu uprave ovlaštenom za komunalno gospodarstvo. Članak 4. U članku 11. stavku 1. brišu se riječi: "prikupljanja ponuda" i umjesto njih dodaju riječi: "natječaja u skladu s posebnim propisima". Članak 5. U članku 12. stavku 1. iza riječi: "koncesiji s" dodaje se riječ: "odabranim". Članak 6. Iza članka 16. dodaje se novi članak 16a. Koji glasi: "Isporučitelj komunalne usluge dužan je pri svakoj promjeni cijene, odnosno tarifa svojih usluga pribaviti prethodnu suglasnost Općinskog vijeća. Zahtjev za promjenom cjenika obvezno sadrži: - vrstu komunalne usluge, te način obračuna i plaćanja usluge, - strukturu postojeće cijene komunalne usluge, - predloženu novu cijenu i njezinu strukturu, - postotak promjene cijene u odnosu na postojeću cijenu, - razloge za promjenu cijene s detaljnim obrazloženjem i kalkulacijom i - dan promjene cijene. Općinsko vijeće je dužno očitovati se o zahtjevu u roku od 30 dana od dana prijama zahtjeva. Ukoliko se Općinsko vijeće ne očituje o zahtjevu u roku iz stavka 2. ovoga članka smatra se daje suglasnost dana. Ispred članka 17. briše se naslov "Plaćanje komunalne usluge" i stavlja novi naslov "Dužnosti korisnika komunalne usluge". Članak 7. U članku 17. ispred stavka 1. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: "Vlasnici nekretnina ili korisnici, ako je to vlasnik ugovorom prenio na korisnika, obvezatni su koristiti komunalnu uslugu održavanja čistoće, odlaganja | komunalnog otpada, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odnosno čišćenja septičkih jama, održavanja javnih površina, održavanja groblja i javne rasvjete, ako se te usluge pružaju u naselju u kojem imaju nekretninu ili je ugovorno koriste." Dosadašnji stavci 1. i 2. postaju stavci 2. i 3. Članak 8. U članku 18. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4., 5. i 6. koji glase: Isporučitelj komunalne usluge dužan je, ako se radi o bespravnom priključenju, odnosno o nenamjenskom korištenju komunalne usluge, prije uskraćivanja komunalne usluge korisniku, kod ovlaštene općinske službe za upravu mjerodavne za komunalno gospodarstvo pokrenuti upravni postupak (podnijeti zahtjev za isključenje) protiv korisnika. Isporučitelj komunalne usluge zaduženje za izvršenje rješenja općinske službe za upravu ovlaštene za komunalno gospodarstvo. m Protiv rješenja općinske službe za upravu ovlaštene za komunalno gospodarstvo može se izjaviti žalba Ministarstvu. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 7. Članak 9. U članku 21. iza točke 3. dodaje se nova točka koja glasi: "iz naknade za koncesiju,". Dosadašnja točka 4. postaje točka 5., te se mijenja i glasi: "iz drugih izvora sukladno posebnim zakonima". skladu s predviñenim sredstvima i izvorima financiranja, donosi Plan prihoda i program radova komunalnog gospodarstva za komunalne djelatnosti iz članka 23. stavka 1. Zakona." "Programom iz stavka 5. ovoga članka obvezatno se utvrñuje: - opis i opseg poslova održavanja s procjenom pojedinih troškova, po djelatnostima, - iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarenje programa, s naznakom izvora financiranja. "Općinski načelnik dužan je do kraja ožujka svake godine Općinskom vijeću podnijeti izvješće o izvršenju programa, iz stavka 5. ovoga članka, za prethodnu godinu. Stavak 6. postaje stavak 8. Članak 11. U članku 26. stavku 1. iza riječi, "groblja" dodaje se: "6. javne rasvjete", te iza riječi: "proračuna općine" dodaje se "3. naknade za koncesiju", brojevi: "3 i 4" postaju brojevi: "4 i 5". U stavku 2. istoga članka iza riječi: "proračuna općine" dodaje se: "3 naknade za koncesiju", a brojevi: "3 i 4" postaju brojevi: "4 i 5". Članak 12. U članku 30. ubacuje se novi stavak 2., 3.i 4. koji glase: "Općinsko vijeće donosi Odluku o načinu i uvjetima za priključenje na komunalnu infrastrukturu za: - opskrbu pitkom vodom i - odvodnju otpadnih i oborinskih voda i - izgledu, načinu održavanja i čišćenja septičkih jama. Odlukom iz stavka 2. ovoga članka utvrñuju se: - postupak, - tehničko-tehnološki uvjeti, - rokovi za pojedine priključke, - naknada za priključenje, - način plaćanja naknade i - kaznene odredbe. Naknada za priključenje prihod je proračuna općine namijenjena za financiranje grañenja objekata i ureñaja komunalne infrastrukture. Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 5., 6. i 7. Članak 10. U članku 24. stavku 3. iza riječi "visini" dodaju se nove riječi "te načinu naplate". U istom članku stavku 4. izbacuju se riječi "po jedinici" i umjesto njih dodaju se riječi "na temelju". Izbacuje se stavak 5. i umjesto njega se dodaje novi stavak 5., 6. i 7. koji glase: "Općinsko vijeće za svaku kalendarsku godinu, u Članak 13. Iza članka 30. dodaje se novi članak 30a. koji glasi: "Priključenje na komunalnu infrastrukturu opskrbe pitkom vodom treba se izvesti na način da svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu (stan, poslovni prostor, garaža i si.) odnosno svaki pojedinačni potrošač ima ugrañen poseban ureñaj za mjerenje potrošnje. Korisnici komunalne usluge opskrbe pitkom vodom, koji su do sada bili priključeni na zajedničkom brojilu imaju pravo na ugradnju posebnog brojila za svaku uporabnu cjelinu, a isporučitelj komunalne usluge dužan im je to omogućiti ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti u zgradi. Tehničko-tehnološke uvjete za ugradnju mjernog ureñaja odreñuje isporučitelj komunalne usluge, a stvarni trošak ugradnje plaća vlasnik nekretnine. Članak 14. U članku 32. stavku 1. brišu se riječi: "komunalna inspekcija" i umjesto njih dodaju se riječi: "Županijski komunalni inspektor." Stavci 2. i 3. brišu se. Dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Nadzor nad provedbom općinskih propisa donijeti na temelju ovoga Zakona provodi općinski komunalni inspektor." Stavak 4. postaje stavak 3., a stavak 5. briše se. Članak 15. Članak 33. briše se i umjesto njega dodaje novi članak 33. koji glasi: "Komunalnom inspektoru, u djelokrugu svoje mjerodavnosti, pripadaju ovlasti prema Zakonu o upravi ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", br. 10/99). Protiv rješenja općinskog komunalnog inspektora može se izjaviti žalba Općinskom načelniku u roku od 8 dana od dana prijama rješenja. Protiv rješenja županijskog komunalnog inspektora može se izjaviti žalba Ministru u roku od 8 dana od dana prijama rješenja. Žalba protiv rješenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne odgaña izvršenje rješenja. Članak 16. Članak 34. mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom od 1000 do 10 000 KM kazniti će se za prekršaj isporučitelj komunalne usluge ako: 1. ne organizira trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, 2. ne osigura održavanje komunalnih objekata i ureñaja u stanju funkcionalne sposobnosti, 3. ne osigura obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvitka, 4. ne osigura javnost rada. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti će se odgovorna osoba u pravnoj osobi isporučitelju komunalne usluge i to novčanom kaznom od 100 do 1000 KM. Članak 17. Iza članka 34. dodaje se novi članak 34a. koji glasi: Novčanom kaznom od 500 do 5000 KM kazniti će se za prekršaj isporučitelj komunalne usluge ukoliko: 1. bez opravdanih razloga prekine obavljati komunalnu djelatnost, 2. korisniku komunalne usluge, odnosno korisniku za pojedinu komunalnu djelatnost naplati višu cijenu komunalne usluge, odnosno viši iznos komunalne naknade od odreñene cijene, odnosno utvrñene naknade, 3. priklj3. priključi grañevinu bez grañevne dozvole na komunalnu infra infrastrukturu, 4. ne osigura odreñenu kvalitetu komunalnih usluga iz članka 14 točke 3. Zakona, 5.postupi suprotno članku 15. Zakona i 6. postupi suprotno članku 30a. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti će se odgovorna osoba u pravnoj osobi isporučitelju komunalne usluge i to novčanom kaznom od 50 do 500 KM. Za prekršaj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja i povrat više naplaćenih iznosa oštećenim korisnicima. Članak 18. Iza članka 34a. dodaje se novi članak 34b. koji glasi: Novčanom kaznom od 100 do 1 000 KM kazniti će se za prekršaj odgovorna osoba u Općini i /ili odgovorna osoba u Općinskom vijeću: 1. ako nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i ureñaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, 2. ako ne postupi u skladu s člankom 2., 10., 11. i 12. Zakona, 3. ako na vrijeme ne donese propise iz članka 37. Zakona. Članak 19. Iza članka 34b. dodaje se novi članak 34c. koji glasi: Novčanom kaznom od 100 do 1 000 KM kazniti će se za prekršaj odgovorna osoba u općinskoj službi uprave zaduženoj za komunalno gospodarstvo: 1. Ako ne osigura pravilan nadzor nad provoñenjem općinskih propisa donesenih na temelju Zakona, 2. ako postupi suprotno članku 16. stavku 2. ili članku 19. stavku 1 Zakona, ili ne donese rješenje iz članka 24. stavka 4. Zakona. Članak 20. Dosadašnji članak 35. mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom od 500 do 5 000 KM kazniti će se korisnik komunalne usluge, pravna osoba, ako postupa suprotno članku 8. stavku 1. ili stavku 1 članka 17., ili članku 30. stavku 1. ili članku 8. stavku 1. Zakona. Novčanom kaznom od 50 do 500 KM kazniti će se odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka. Novčanom kaznom od 100 do 1 000 KM kazniti će se korisnik komunalne usluge, fizička osoba, ako postupa suprotno članku 8. stavku 1. ili stavku 1 članka 17., ili članku 30. stavku 1. ili članku 8. stavku 1. Zakona." Članak 21. Dosadašnji članak 37. mijenja se i glasi: "Općine su dužne u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti (ili dosadašnje uskladiti s odredbama ovog Zakona) provedbene propise i to: 1. Odluku o komunalnom redu, 1.1. Odluku o postavljanju pokretnih naprava, 1.2. Odluku o lokacijama na javnim površinama na kojima se smiju postavljati kiosci i slično, 1.3. Odluku o održavanju i čuvanju nerazvrstanih putova, 1.4. Odluku o načinu i uvjetima postavljanja znakova informiranja i reklama, 1.5. Odluku o uvjetima držanja i načinu voñenja životinja, 1.6. Odluku o načinu i uvjetima za priključenje na komunalnu infrastrukturu, 1.7. Odluku o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, 1.8. Odluku o izgledu, načinu čišćenja i održavanja septičkih jama, 1.9. Odluku o lokaciji za krajnju dispoziciju komunalnog otpada, načinu odlaganja i održavanja odlagališta, 1.10.Plan prihoda i program radova komunalnog gospodarstva, 1.11.Plan i program održavanja, čišćenja i pranja javnih površina, 1.12.Plan održavanja zelenih površina, 1.13.Plan prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada, 1.14.Plan odvoza glomaznog otpada, 1.15.Pravilnik o načinu, normativima i uvjetima uklanjanja snijega i leda; 1.16.Izvješće o izvršenju plana prihoda i programa radova u komunalnom gospodarstvu. 2. Odluku o komunalnom doprinosu i visini komunalnog doprinosa, 2.1 Odluku o raspodjeli sredstava komunalnog doprinosa, 2.2. Izvješće o izvršenju Odluke o raspodjeli sredstava komunalnog doprinosa. 3. Odluku o komunalnoj naknadi, 3.1. Odluku o utvrñivanju boda za utvrñivanje visine komunalne naknade, 3.2. Odluku o raspodjeli sredstava komunalne naknade, 3.3. Izvješće o izvršenju Odluke o raspodjeli sredstava komunalne naknade. Članak 22. Ovaj Zakon stupa na snagu idućeg dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke". Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA - SKUPŠTINA - Broj: 01-VI-116/03 Široki Brijeg, 10. srpnja 2003. Predsjednik Zoran Vukšić, v.r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građenju ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 15/01 21.12.2001 SN ZHK 10/03, SN ZHK 04/99 građenje,rekonstrukcija,građevine
Zakon o tržišnoj inspekciji ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 07/01 29.06.2001 zakon,tržišna inspekcija,zhk STRANICA 178 - BROJ 7 NARODNE NOVINE ___ PETAK 29.. LIPNJA 2001. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E 86 Na temelju članka 36. stavka 1. točke b. Ustava Županije Zapadnohercegovačke ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", br. 1/96), donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O TRŽIŠNOJ INSPEKCIJI Proglašavam Zakon o tržišnoj inspekciji, kojeg je donijela Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 4. sjednici održanoj 27. lipnja 2001. godine. Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA - ŽUPAN - Broj: Ž-VI-109/01 Široki Brijeg, 29. lipnja 2001. Župan Vinko Zorić, v.r. ZAKON O TRŽIŠNOJ INSPEKCIJI I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom ureduju poslovi i način rada tržišne inspekcije i ovlasti tržišnih inspektora u provoñenju inspekcijskog nadzora. Članak 2. Poslove tržišne inspekcije (u daljnjem tekstu: inspekcijski poslovi) u prvom stupnju obavlja općinska služba uprave nadležna za poslove tržišne inspekcije (u daljnjem tekstu: općinska tržišna inspekcija), a u drugom stupnju županijska tržišna inspekcija, ako ovim Zakonom nije drukčije odreñeno. Članak 3. Neposredni inspekcijski nadzor iz članka 2. ovog Zakona može obavljati i županijska tržišna inspekcija ukoliko se na temelju praćenja i analize raña općinske tržišne inspekcije ustanovi da je nadzor obavljen nepotpuno, manjkavo ili nije uopće obavljen ili ako se na drugi način ne može osigurati izvršenje odreñenog inspekcijskog posla. Članak 4. Ako za izvršenje odreñenih inspekcijskih poslova općinska tržišna inspekcija ne raspolaže dovoljnim brojem tržišnih inspektora, ministar gospodarstva (u daljnjem tekstu: ministar) ili osoba koju on ovlasti, može za PETAK, 29. LIPNJA 2001. NARODNE NOVINE STRANICA 179 – BROJ 7 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E C O V A Č K E obavljanje tih poslova ovlastiti tržišne inspektore druge općine s područja Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Županija). Članak 5. U provedbi inspekcijskog nadzora, tržišna inspekcija iz članka 2. ovog Zakona, ako posebnim zakonom nije odreñena nadležnost drugog tijela županijske uprave, provodi izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba, te poduzima zakonom i drugim propisima predviñene mjere da se ustanovljeno stanje uskladi za zakonom i drugim propisom kojim se ureñuje: - način i uvjeti obavljanja gospodarskih djelatnosti na tržištu, - obavljanje obrta, - zaštita potrošača, - cijene proizvoda i usluga, naknade, pristojbe, pretplate i druge slične naknade koje se zaračunavaju po propisu, - kakvoća proizvoda, - prijevoz robe do odredišta i dokumentaciju koja je prati (otpremnica, faktura, izdatnica i si.) - valjanost žigova i isprava o ispravnosti mjerila te ispunjenja mjeriteljskih zahtjeva za pakovine, - uporaba mjernih jedinica i njihovo navoñenje u prometu roba, - zaštita znakova razlikovanja proizvoda u prometu roba. Tržišna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreñene zakonom ili drugim propisima. U obavljanju djelatnosti prometa i veza, komunalnih djelatnosti, odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi i skrbi o invalidima, tržišna inspekcija ima pravo inspekcijskog nadzora samo nad primjenom propisa koji se odnose na cijene i zaštitu korisnika usluga ukoliko pojedinim propisom kojim se ureñuje obavljanje ovih djelatnosti nije drukčije odreñeno. Članak 6. O obavljenim inspekcijskim nadzorima općinska tržišna inspekcija sastavlja mjesečno izvješće i dostavlja ga glavnom tržišnom inspektoru najkasnije 10 dana po isteku tekućeg mjeseca. Izvješće o radu županijske tržišne inspekcije dostavlja se resornom ministru 5 dana po isteku izvještajnog mjeseca. Članak 7. Pored poslova i ovlasti iz članka 2. do 6. ovog Zakona županijska tržišna inspekcija ima ovlaštenja da: - nadzire rad općinskih tržišnih inspektora, - organizira obavljanje inspekcijskih nadzora i koordinira rad općinskih tržišnih inspektora na području Županije, - rješava žalbe protiv rješenja koje u prvom stupnju donosi općinska tržišna inspekcija, - analizira mjesečna izvješća općinske tržišne inspekcije, - brine o stručnom osposobljavanju tržišnih inspektora i pruža im neposrednu stručnu pomoć, - vrši neposredan nadzor nad radom županijskog Ravnateljstva za robne rezerve. Članak 8. Tržišni inspektor je samostalan u obavljanju inspekcijskog nadzora i poduzimanju upravnih i drugih mjera. Samostalnost u obavljanju inspekcijskih poslova iz stavka 1. ovog članka ne isključuje pravo nadreñenog tijela da naloži tržišnom inspektoru obavljanje odreñenog inspekcijskog nadzora. Članak 9. Poslove općinskog tržišnog inspektora može obavljati osoba koja pored općih uvjeta ispunjava i sljedeće uvjete: - ima visoku stručnu spremu, najmanje tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit, - ima višu stručnu spremu, najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit. Članak 10. Poslove županijskog tržišnog inspektora može obavljati osoba koja pored općih uvjeta ima završen ekonomski, pravni ili fakultet tehničkog smjera, najmanje tri godine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima te položen stručni ispit. Za glavnog tržišnog inspektora može se postaviti službenik tijela županijske uprave visoke stručne spreme koji ima položen stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima tržišne inspekcije nakon položenog stručnog ispita, osim ako ne bude izvanredno unaprijeñen. Članak 11. Tržišni inspektori obavljaju poslove kod kojih postoje posebni uvjeti rada. Članak 12. Pri obavljanju inspekcijskog nadzora tržišni inspektor mora imati posebnu iskaznicu i značku kojom se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Obrazac iskaznice i oblik značke tržišnog inspektora, način njihova izdavanja i uporabe propisuje ministar. STRANICA 180 - BROJ 7 NARODNE NOVINE Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Ć K E PETAK 29. LIPNJA 2001. Članak 13. Tržišna inspekcija dužna je voditi očevidnik objekta koje nadzire i očevidnik o obavljenim pregledima i poduzetim mjerama. Način voñenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar. dužne su na zahtjev tržišnog inspektora, u odreñenom roku, dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji su mu potrebni za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora iz članka 5. ovog Zakona. Rok iz stavka 1. ovoga članka mora biti primjeren vrsti zahtjeva. II. OVLAŠTENJA I DUŽNOSTI Članak 14. U obavljanju inspekcijskog nadzora tržišni inspektor ovlašten je izvršiti uvid u rješenje o upisu u sudski odnosno obrtni registar te odobrenje za rad, pregledati poslovne prostorije, proizvode i robu, ureñaje i opremu, propisane poslovne knjige i evidencije, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koje mu omogućuju uvid u poslovanje pravne ili fizičke osobe u pogledu primjene propisa iz članka 5. ovog Zakona, utvrñivati identitet fizičkih osoba koje podliježu inspekcijskom nadzoru, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Poslovnim prostorijama razumijevaju se i stambene i druge prostorije, prijevozna sredstva i drugi objekti gdje nadzirana pravna i fizička osoba obavlja djelatnost. U obavljanju inspekcijskog nadzora tržišni inspektor može uzimati izjave od odgovornih osoba i svjedoka. Članak 18. Tržišni inspektor je obvezan prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora radi utvrñivanja činjeničnog stanja i osiguranja dokaza rješenjem privremeno zabraniti daljnje raspolaganje robom: - kada postoji osnovana sumnja da je roba predmet protupravnog obavljanja djelatnosti, - ako se u prometu nalazi roba za koju se ne može utvrditi porijeklo ili nije evidentirana u poslovnim knjigama, - kada postoji opasnost od prodaje, prikrivanja, zamjene i uništenja robe ako se mjera osiguranja ne poduzme odmah. Privremena mjera zabrane raspolaganja robom traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je donijeta a najduže 60 dana. Prestanak potrebe trajanja izrečene upravne mjere tržišni inspektor utvrdit će zapisnikom. Ako je prilikom inspekcijskog nadzora tržišni inspektor izdao usmenu zabranu daljnjeg raspolaganja robom, rješenje o tome dostavit će u roku tri dana od dana izricanja usmene zabrane. Članak 15. U obavljanju inspekcijskog nadzora tržišni inspektor dužan je sastaviti zapisnik sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku. Članak 16. Pravne i fizičke osobe koje nadzire tržišna inspekcija dužne su omogućiti tržišnom inspektoru obavljanje poslova iz članka 14. ovog Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad. Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju ako u roku utvrñenom zapisnikom od strane tržišnog inspektora ne osigura radi uvida traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrñivanje činjeničnog stanja u započetom nadzoru. Tržišni inspektor može naložiti pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka privremeno obustavljanje poslovanja nadziranog objekta ili njegovog, dijela za vrijeme inspekcijskog nadzora, ako tržišni inspektor procjeni da ne može na drugi način obaviti inspekcijski nadzor i utvrditi činjenično stanje. Članak 17. Pravne i fizičke osobe koje nadzire tržišna inspekcija Članak 19. U obavljanju inspekcijskog nadzora tržišni inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju, odnosno presude o izvršenom privrednom prijestupu ili kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudbenom postupku mogu poslužiti kao dokaz. O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda. Članak 20. Ako je zakonom ili drugim propisom propisana mogućnost oduzimanja predmeta kojima je učinjen prekršaj, privredni prijestup ili kazneno djelo, tržišni inspektor može privremeno oduzeti taj predmet. Tržišni inspektor dužan je privremeno oduzeti predmet, kad je propisom predviñeno obvezno oduzimanje predmeta. Osobi od koje se oduzimaju predmeti izdaje se potvrda s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini. O izvršenom privremenom oduzimanju predmeta tržišni inspektor dužan je odmah izvijestiti nadležno sudbeno tijelo kod kojeg podnosi zahtjev odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog činjenog prekršaja, privrednog prijestupa ili kaznenog djela. PETAK, 29. LIPNJA 2001. NARODNE NOVINE STRANICA 181 BROJ 7 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Ć K E Tržišni inspektor je dužan s oduzetim predmetima postupati na način kako je to odreñeno posebnim propisima. Tijelo županijske uprave u čijem se sastavu nalazi tržišna inspekcija dužno je osigurati uvjete za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta. Članak 21. U obavljanju inspekcijskog nadzora ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije ureñeno, tržišni inspektor će donijeti rješenje kojim će nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi: - zabraniti obavljanje djelatnosti ako obavlja djelatnost za koju nije registrirana ili ako nema odobrenje izdano od nadležnog tijela, - zabraniti prodaju proizvoda, odnosno pružanje usluga kada je zakonom ili drugim propisom prodaja takvih proizvoda, odnosno pružanje takvih usluga zabranjeno, - zabraniti prodaju proizvoda, odnosno pružanja usluga ako takva prodaja, odnosno pružanje usluga nije obuhvaćeno registracijom ili odobrenjem nadležnog tijela ili za koju nisu utvrñeni propisani tehnički uvjeti za prostor, ureñaje i opremu i drugi propisani uvjeti koje nadzire tržišna inspekcija ili za koju ne postoji dokumentacija o nabavi, - narediti stavljanje robe u promet koja se suprotno propisu neopravdano prikriva, ograničava ili obustavlja od prodaje. U slučaju donošenja mjere iz stavka 1. alineje 1. ovoga članka ili istih takvih mjera odreñenih posebnim zakonom ili propisom tržišni inspektor može istim rješenjem privremeno, do otklanjanja utvrñenih nepravilnosti, pečaćenjem ili na drugi pogodan način zatvoriti poslovne prostorije, osim stambenih i onemogućiti korištenje postrojenja, ureñaja i drugih sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost. Članak 22. Ako tržišni inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi daje kupcu robe ili korisniku usluge zaračunata ili naplaćena viša cijena od cijene utvrñene od strane prodavatelja robe, odnosno davatelja usluge, a prodavatelj robe, odnosno davatelj usluge odbije vratiti više naplaćen iznos, rješenjem će narediti prodavatelju robe, odnosno davatelju usluge vraćanje više naplaćenog iznosa oStećenom kupcu, odnosno korisniku usluge. Članak 23. Tržišni inspektor je dužan rješenje za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom ili drugim propisom donijeti i dostaviti stranci bez odgañanja a najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršenog nadzora, ako ovim Zakonom nije drukčije odreñeno. Po izvrsnosti rješenja tržišni inspektor utvrdit će dali je rješenje izvršeno, a ako nije, bez odgañanja će pokrenuti postupak za njegovo izvršenje. Članak 24. Protiv rješenja o odreñivanju upravne mjere što je na temelju ovog Zakona ili drugog propisa donosi općinski tržišni inspektor stranka može u roku od 8 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu županijskoj tržišnoj inspekciji putem tijela koje je izdalo rješenje. Ako općinski tržišni inspektor nañe da je podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 5 dana od dana primitka žalbe, poslati žalbu na rješavanje županijskoj tržišnoj inspekciji. Županijska tržišna inspekcija dužna je rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranci bez odgañanja, a najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana primitka uredno predane žalbe. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja donijetih po članku 18., 21., 22. ovog Zakona, te u slučajevima kada su upravne mjere iz članka 21. ovog Zakona predviñene posebnim zakonom ili drugim propisom. Rješenje po žalbi koje donosi Županijska tržišna inspekcija je konačno. Članak 25. Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja tržišni inspektor dužan je donijeti bez odgañanja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana kada je rješenje postalo izvršno. Troškove izvršenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti nareñenu upravnu mjeru. Članak 26. Administrativno izvršenje rješenja kojeg je u prvom stupnju donio županijski tržišni inspektor, može provesti mjesno nadležna općinska tržišna inspekcija. Protiv rješenja o odreñivanju upravne mjere što je na temelju ovog Zakona ili drugog propisa donosi županijski tržišni inspektor, stranka može u roku od 8 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu ministru. Ako županijski tržišni inspektor nañe daje podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 5 dana od dana primitka žalbe, poslati žalbu na rješavanje ministru. Ministar je dužan rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranci bez odgañanja, a najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana primitka uredno predane žalbe. Rješenje po žalbi je konačno. Članak 27. Izvršno rješenje tržišnog inspektora kojem je predmet nenovčana obveza izvršit će se sukladno Zakonu o upravnom postupku. Ako se izvršenje rješenja ne može izvršiti u smislu stavka 1. ovoga članka, tržišni inspektor će prinuditi STRANICA 182 - BROJ 7 NARODNE NOVINE PETAK 29. LIPNJA 2001. Ž U P A N I J E Z A P A D N 0 H E R C E G O V A Č K E izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznama. Prinudna novčana kazna koja se na temelju stavka 2. ovoga članka izriče prvi put, ne može biti veća od 50,00 KM. Svaka kasnija prinudna novčana kazna može biti izrečena u istom iznosu. Naplaćena novčana kazna se ne vraća. Članak 28. Ako tržišni inspektor utvrdi da je povredom propisa učinjen prekršaj, privredni prijestup ili kazneno djelo, uz rješenje za čije je donošenje ovlašten, dužan je bez odgañanja a najkasnije u roku od 3 dana od dana sastavljanja zapisnika podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog privrednog prijestupa, odnosno kaznenog djela. Prisilna novčana kazna koja se na osnovu stavka 2. ovog članka izriče prvi put ne može biti veća od 50,00 KM. Svaka kasnija prisilna novčana kazna može biti izrečena u istom iznosu. Naplaćena novčana kazna se ne vraća. Tijelo kome je podnesen zahtjev, odnosno prijava u smislu stavka 1. ovoga članka, dužno je o ishodu postupka obavijestiti podnositelja zahtjeva, odnosno prijave. Članak 29. Ako je posebnim propisom za pojedinu povredu predviñena mjera oduzimanja imovinske koristi, tržišni inspektor dužan je u zapisniku utvrditi iznos ostvarene imovinske koristi. Tržišni inspektor je dužan u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno u prijavi za pokretanje postupka zbog privrednog prijestupa, odnosno kaznenog djela predložiti oduzimanje utvrñenog iznosa imovinske koristi iz stavka 1. ovoga članka. Članak 30. Ako je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi da li proizvodi u proizvodnji ili prometu odgovaraju propisanoj kakvoći, tržišni inspektor može uzimati uzorke u proizvodnji i prometu i dati ih zapečaćene i propisno označene na ispitivanje stručnoj organizaciji ovlaštenoj za ispitivanje kakvoće proizvoda (u daljnjem tekstu: stručna organizacija). Članak 31. Prilikom uzimanja uzoraka za pojedine proizvode, tržišni inspektor ima pravo i dužnost: - pod istim uvjetima i u isto vrijeme za ispitivanje kakvoće istog proizvoda uzeti najviše tri uzorka (za prvu analizu, drugu analizu i za stranku), - sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka, - uzorak uzeti za prvu analizu bez odgañanja dostaviti stručnoj organizaciji, a uzorak namijenjen za drugu analizu čuvati u odgovarajućim uvjetima do završetka prve analize, - bez odgañanja pismeno obavijestiti stranku od koje je uzet uzorak o rezultatima prve analize, - uzorak za drugu analizu bez odgañanja dostaviti, po svom izboru, stručnoj organizaciji na zahtjev stranke, - utvrditi posebnim zaključkom visinu troškova ispitivanja za stranku u slučaju da ispitani uzorak ne odgovara propisima o kakvoći. Inspektor je dužan na zahtjev stranke uzeti i treći uzorak, propisno ga zapečatiti i dati stranci na čuvanje do okončanja postupka ispitivanja kakvoće. Članak 32. Rezultat prve analize uzorka može se pobijati zahtjevom da se obavi druga analiza uzorka uzetog u isto vrijeme i na isti način, ispitan istom metodom. Zahtjev se podnosi u roku od 3 dana od dana primitka priopćenja rezultata prve analize. Ako se zahtjev ne podnese u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da je stranka suglasna s rezultatom prve analize. Ako rezultat druge analize nije u skladu s rezultatom prve analize, mjerodavan je rezultat druge analize uzorka. Za obavljanje prve i druge analize istog uzorka tržišni inspektor ne može koristiti istu stručnu organizaciju. Članak 33. Uzorak uzet radi ispitivanja kakvoće lakopokvarljivih proizvoda tržišni inspektor dostavit će stručnoj organizaciji na analizu, a po zahtjevu stranke istovremeno i na analizu drugoj stručnoj organizaciji po njezinom izboru. Ako se rezultati analiza iz stavka 1 . ovoga članka razlikuju mjerodavan je rezultat analize obavljene po zahtjevu stranke. Kad stranka prilikom uzimanja uzorka ne zahtjeva istovremeno uzimanje uzorka za drugu analizu, smatra se da je suglasna s rezultatom analize obavljene po zahtjevu tržišnog inspektora. Članak 34. Pravne i fizičke osobe dužne su besplatno staviti na raspolaganje potrebne količine proizvoda za ispitivanje kakvoće. Troškove ispitivanja uzoraka snosi stranka ako se utvrdi da uzorci ne odgovaraju propisima o kakvoći. Rezultat druge analize mjerodavan je i za troškove prve analize. Članak 35. Odredbe članka 30. do 34. ovog Zakona ne odnose se na proizvode za koje su ta pitanja ureñena posebnim propisom PETAK, 29. LIPNJA 2001 NARODNE NOVINE STRANICA 183 - BROJ 7 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 100 do 1.000 KM. Članak 36. Na postupanje tržišnog inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. III. KAZNENE ODREDBE Članak 39. Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako učini koju od radnji iz članka 37. stavka 1. i članka 38. stavka 1. ovog Zakona uz izricanje zaštitne mjere iz članka 38. stavka 2. ovog Zakona. Članak 37. Novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 1. ako ne dozvoli tržišnom inspektoru da izvrši pregled poslovnih prostorija, proizvoda, ureñaja i opreme, poslovnih knjiga i evidencija, isprava i druge poslovne dokumentacije ili ako mu na bilo koji način ne omogući taj pregled ili ne osigura uvjete za neometan rad (Članak 14. stavak 1. i 3. i Članak 16.), 2. ako ne izvrši rješenje tržišnog inspektora (Članak 18. stavak 1. i Članak 21. stavak 1.), 3. ako ne dozvoli tržišnom inspektoru privremeno oduzimanje dokumentacije i drugih predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u sudbenom postupku (Članak 19. stavak 1.), 4. ako ne dozvoli tržišnom inspektoru oduzimanje predmeta kojim je učinjen prekršaj, privredni prijestup ili kazneno djelo (Članak 20. stavak 1.), 5. ako onemogući tržišnog inspektora u poduzimanju mjera iz članka 21. stavka 2., 6. ako uskrati uzimanje uzoraka radi ispitivanja kakvoće proizvoda (Članak 30.). Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500 do 5.000 KM. Članak 38. Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 1. ako na zahtjev tržišnog inspektora ne dostavi ili ne pripremi u odreñenom roku tražene podatke i materijale ili mu dostavi ili pripremi netočne podatke i materijale (Članak 17.), 2, ako ne postupi po usmenom ili pisanom rješenju tržišnog inspektora kojim je nareñeno vraćanje višeg naplaćenog iznosa za prodanu robu, odnosno pruženu uslugu (Članak 22.). Za prekršaj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja više naplaćenog iznosa u korist kupca, odnosno korisnika usluge ako je poznat. Ako kupac ili korisnik usluge nije poznat više naplaćen iznos oduzet će se kao protupravno stečena imovinska korist. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 40. Propise iz članka 12. i 13. ovog Zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se do sada važeći propisi. Članak 41. Tržišni inspektori iz članka 9. ovog Zakona, zatečeni na radu na dan stupanja na snagu ovog Zakona a koji nemaju propisanu stručnu spremu, nastavljaju s radom ukoliko su na istim poslovima radili najmanje 5 godina. Tržišni inspektori zatečeni na radu na dan stupanja na snagu ovog Zakona koji nemaju položen stručni ispit nastavljaju s radom uz uvjet da u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona polože stručni ispit. Članak 42. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke". Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA - SKUPŠTINA - Broj:01-IV-105/01 Široki Brijeg, 27. lipnja 2001. Predsjednik Ivan Paponja, v.r.
Zakon o komunalnom gospodarstvu ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 14/00 27.10.2000 SN ZHK 07/03 komunalno gospodarstvo,privreda PETAK, 27. LISTOPADA 2000. NARODNE NOVINE STRANICA 341 – BROJ 14 ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE 94 Na temelju članka 36. stavka 1. točke b. Ustava Županije Zapadnohercegovačke ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", br. 1/96), donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU I. Proglašavam Zakon o komunalnom gospodarstvu, kojeg je donijela Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 16. sjednici održanoj 29. rujna 2000. godine. Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPAN Broj: Ž- 471/00 Široki Brijeg, 24. listopada 2000. Župan Jozo Marić, v.r. ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU I. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona o komunalnom gospodarstvu Članak 1. Ovim Zakonom o komunalnom gospodarstvu (u daljnjem tekstu: Zakon) odreñuju se načela , način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje grañenja i održavanje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina i Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Županija), kada je to odreñeno ovim Zakonom. Načela komunalnoga gospodarstva Članak 2. Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba. Općine te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa: - osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, - osigurati održavanje komunalnih objekata i ureñaja u stanju funkcionalne sposobnosti, - poduzimati mjere za očuvanje i zaštitu okoliša. Komunalne djelatnosti Članak 3. Komunalne djelatnosti u smislu ovoga Zakona su: 1. opskrba pitkom vodom, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, 3. održavanje čistoće, 4. odlaganje komunalnog otpada, 5. prijevoz putnika u javnom prometu, 6. održavanje javnih površina, 7. održavanje nerazvrstanih cesta, 8. tržnice na malo, 9. održavanje groblja te obavljanje pogrebnih poslova, 10.obavljanje dimnjačarskih poslova i 11. javna rasvjeta. Pod opskrbom pitkom vodom razumjevaju se poslovi zahvaćanja, pročišćavanja i isporuke vode za piće. Pod odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda razumijeva se odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama. Pod prijevozom putnika u javnom prometu razumijeva se prijevoz putnika na linijama unutar zona koje utvrñuju općine, za čija područja se prijevoz odvija. Pod održavanjem čistoće razumijeva se čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na ureñena odlagališta utvrñena prema posebnim propisima. Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obrañivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa. Pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječijih igrališta i javnih prometnih površina osim javnih cesta. Pod održavanjem nerazvrstanih cesta razumijeva se održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa. Pod tržnicom na malo razumijeva se upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrañenih na zemljištu u vlasništvu općine u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnih namirnicama i drugim proizvodima. Pod održavanjem groblja razumjeva se održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika. Pod obavljanjem pogrebnih poslova razumijeva se preuzimanje, opremanje i prijevoz umrle osobe do mjesta ukopa. Pod obavljanjem dimnjačarskih poslova razumijeva se obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i ureñaja za loženje. Pod pojmom "javna rasvjeta" razumjeva se upravljanje, održavanje objekata i ureñaja javne rasvjete za rasvjetljavnje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. Osim djelatnosti navedenih u stavku 1. ovoga članka, općinsko vijeće može odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog značenja koje se pod uvjetima iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona smatraju komunalnim djelatnostima. II. OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI 1. OPĆENITO Način obavljanja komunalnih djelatnosti Članak 4. Komunalne dijelatnosti mogu obavljati: 1. gospodarsko društvo koje osniva općina, 2. javna ustanova koju osniva općina, 3. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji. Članak 5. Više općina mogu zajednički organizirati obavljanje komunalnih dijelatnosti iz članka 3. ovoga Zakona na način propisan u članku 4. točka 1. Članak 6. Općina koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti iz članka 3. ovoga Zakona, može odlukom općinskog vijeća obavljanje ovih poslova, povjeriti drugoj općini, na temelju pisanog ugovora. Članak 7. Ako se sustav komunalne infrastrukture proteže na području više općina, te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, općine će regulirati zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti sklapanjem posebnog ugovora ili osnivanjem gospodarskog društva iz članka 4. stavka 1. točke 1. u svom suvlasništvu. Javne ovlasti Članak 8. Odlukom općinskog vijeća, za komunalne djelatnosti iz članka 3. stavka 1. točke 1., 2., 4. i 9. u dijelu koji se odnosi na održavanje groblja, može se pravnim osobama iz članka 4. ovoga Zakona povjeriti da u sklopu djelatnosti, radi koje su osnovane, općim aktima ureñuju odreñene odnose: rješavaju u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obavezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, te obavljaju druge javne ovlasti. 2. GOSPODARSKA DRUŠTVA Članak 9. U gospodarskim društvima iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona većinski dio dionica, odnosno udjela drži općina. 3. KONCESIJE Posebne odredbe o koncesijama Članak 10. Koncesijom se stječe pravo obavljanja komunalnih djelatnosti iz članka 3. stavka 1. točke 2. u dijelu koji se odnosi na crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama, točke 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. u dijelu koje se odnosi na obavljanje pogrebnih poslova i točke 10. ovoga Zakona. Koncesiju dodjeljuje općinsko vijeće pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti. Koncesija u smislu ovoga Zakona može se dati do 20 godina. Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist proračuna općine (davatelja koncesije). Odluka o koncesiji Članak 11. Odluka o koncesiji donosi se na temelju provedenog javnog prikupljanja ponuda. Odluku o davanju koncesije donosi općinsko vijeće, naročito na temelju sljedećih elemenata: - poslovnog ugleda podnositelja ponude, - sposobnosti za ostvarivanje koncesije, - povoljnosti ponude (tehnička i financijska) i - povoljnosti ponude za provedbu mjera zaštite okoliša. Ugovor o koncesiji Članak 12. Ugovor o koncesiji s podnositeljem ponude sklapa općinski načelnik na temelju odluke o koncesiji. Ugovor iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži: - djelatnosti za koje se koncesija dodjeljuje, - vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje, - visinu i način plaćanja naknade za koncesiju, - cijenu i način naplate za pruženu uslugu, - prava i obveze davatelja koncesije, - prava i obveze korisnika koncesije, - jamstva korisnika koncesije, - uvjete otkaza ugovora, - ugovorne kazne. Prestanak koncesije Članak 13. Koncesija prestaje: - istekom vremena na koje je koncesija dodjeljena, - prestankom pravne ili smrću fizičke osobe korisnika koncesije, - otkazom ugovora o koncesiji. 4. PRAVA I DUŽNOSTI ISPORUČITELJA I KORISNIKA Dužnosti isporučitelja komunalne usluge Članak 14. Isporučitelj komunalne usluge dužan je osigurati naročito: - trajno i nesmetano pružanje komunalnih usluga korisnicima pod uvjetima, na način i prema normativima propisanim ovim Zakonom i drugim propisima; - ispravnost i funkcionalnost komunalnih objekata i ureñaja; - odreñenu kvalitetu komunalnih usluga koja podrazumijeva naročito: zdravstvenu i higijensku ispravnost prema propisanim standardima i normativima, zaštiti okoliša i točnost glede rokova isporuke. Članak 15. Isporučitelj komunalne usluge dužan je putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi odgovarajući način obavjestiti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima, koji će nastati ili mogu nastati u pružanju komunalnih usluga najkasnije tri dana prije očekivanog prekida u pružanju tih usluga. Članak 16. U slučaju nastupanja poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, odnosno obavljanja komunalnih djelatnosti, isporučitelj komunalne usluge dužan je o tome izvijestiti općinsku službu uprave nadležnu za poslove komunalnog gospodarstva (u daljnjem tekstu: nadležna općinska služba) i istovremeno poduzeti mjere za otklanjanje uzroka poremećaja i za osiguranje pružanja usluga. Kada nadležna općinska služba primi izvješće iz stavka 1. ovoga članka, odnosno utvrdi da je došlo do poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, dužna je: - odrediti prvenstva i način pružanja usluga onim korisnicima kod kojh bi usljed prekida nastala opasnost po život grañana ili rad poduzeća i drugih organizacija ili bi nastala velika, odnosno nenadoknadiva šteta; - narediti odgovarajuće mjere zaštite komunalnih objekata i druge ugrožene imovine; - poduzeti odgovarajuće mjere za otklanjanje nastalih posljedica i druge potrebne mjere za obavljanje komunalnih djelatnosti, - utvrditi razloge i eventualnu odgovornost za poremećaj, odnosno prekid obavljanja djelatnosti i učinjenu štetu. Plaćanje komunalne usluge Članak 17. Korisnik komunalne usluge dužan je redovito plaćati utvrñenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu. O sporovima izmeñu korisnika komunalne usluge i isporučitelja usluge odlučuje nadležni sud. Uskraćenje komunalne usluge Članak 18. Komunalna usluga se ne može, po pravilu, uskratiti korisniku. Iznimno komunalna usluga može se uskratiti korisniku ako: - izvrši priključenje na komunalnu mrežu bez odobrenja isporučitelja komunalne usluge, - nenamjenski koristi komunalnu uslugu, - ne plati iskorištenu komunalnu uslugu pod uvjetom da to tehničke mogućnosti dopuštaju i da se ne ugrožavaju drugi korisnici komunalnih usluga. Po nestanku razloga za uskraćenje komunalne usluge isporučitelj komunalne usluge dužan je, na zahtjev korisnika komunalne usluge, najkasnije u roku tri dana od dana podnošenja zahtjeva, nastaviti pružanje komunalne usluge uz naknadu troškova ponovnog uključenja korisnika. III. PRAĆENJE STANJA I DETALJNIJE UREðENJE ODNOSA U KOMUNALNOM GOSPODARSTVU Izvješćivanje o stanju komunalnog gospodarstva Članak 19. Općine su dužne po potrebi, a najdalje svakih šest mjeseci, izvješćivati Ministarstvo prostornog ureñenja, resursa i zaštite okoliša Županije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) o stanju komunalnog gospodarstva na svom području. Temeljem prikupljenih podataka o stanju komunalnog gospodarstva iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo ustrojava i vodi skupnu evidenciju o stanju komunalnog gospodarstva u Županiji. Sadržaj i postupak prikupljanja podataka o stanju komunalnog gospodarstva utvrdit će ministar prostornog ureñenja, resursa i zaštite okoliša u Vladi Županije (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim pravilnikom. Komunalni red Članak 20. U cilju pobližeg ureñenja odnosa u komunalnom gospodarstvu, općinsko vijeće obvezno je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provoñenje. Odlukom o komunalnom redu iz stavka 1. ovog članka propisuju se naročito odredbe o: 1. ureñenju naselja, 2. održavanju čistoće i čuvanju javnih površina, 3. skupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom, 4. uklanjanju snijega i leda, 5. uklanjanju protupravno postavljenih predmeta, 6. mjere za provoñenje komunalnog reda i 7. kaznene odredbe. IV. PRIHODI ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI Izvori prihoda Članak 21. Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se: 1. iz cijene komunalne usluge, 2. iz komunalne naknade, 3. iz proračuna općine, 4. iz drugih izvora. Komunalne usluge Članak 22. Iz cijene komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti: 1. opskrba pitkom vodom, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje atmosferskih voda, 3. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, 4. odlaganje komunalnog otpada, 5. prijevoz putnika u javnom prometu, 6. tržnice na malo, 7. obavljanje pogrebnih poslova i 8. obavljanje dimnjačarskih poslova. Isporučitelj usluge odreñuje visnu cijene komunalne usluge uz predhodnu suglasnost općinskog vijeća, te način plaćanja komunalne usluge Cijena komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu plaća se isporučitelju usluge. Obveznik plaćanja cijene komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu je vlasnik nekretnine ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom prenio na korisnika. Komunalna naknada Članak 23. Komunalnom naknadom osiguravaju se sredstva za financiranje obavljanja sljedećih komunalnih djelatnosti: 1. odvodnja atmosferskih voda, 2. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, 3. održavanje javnih površina, 4. održavanje nerazvrstanih cesta, 5. održavanje groblja, 6. javna rasvjeta. Komunalnu naknadu plaćaju u naseljima s ureñenim grañevinskim zemljištem vlasnik stambenog, poslovnog prostora i grañevinskog zemljišta ili korisnik kada je to ugovorom vlasnik prenio na korisnika. Naseljima s ureñenim grañevinskim zemljištem, prema stavku 2. ovoga članka, smatraju se naselja opremljena najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i opskrbu vodom prema mjesnim prilikama. Komunalna naknada je prihod proračuna općine. Utvrñivanje i naplata komunalne naknade Članak 24. Mjerila i način rasporeda sredstava komunalne naknade za komunalne djelatnosti iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona odlukom utvrñuje općinsko vijeće u skladu s godišnjim programom. Općinsko vijeće ili tijelo koje ono ovlasti, može u opravdanom slučaju donijeti odluku o djelomičnom ili potpunom oslobañanju plaćanja komunalne naknade. Odluku o visini komunalne naknade donosi općinsko vijeće sukladno sljedećim mjerilima: - stupnju opremljenosti grañevinskog zemljišta objektima i ureñajima komunalne infrastmkture, - lokacije objekta (zgrada ili grañevinsko zemljišta) po zonama koje svojom odlukom utvrñuje općinsko vijeće i - namjeni objekta, odnosno prostora. Komunalna naknada plaća se po jedinici korisne površine stambenog ili poslovnog prostora, odnosno površine grañevinskog zemljišta. Rješenje o utvrñivanju visine komunalne naknade u svakom pojedinom slučaju donosi nadležna općinska služba. Glede prisilne naplate komunalne naknade primjenjuju se odredbe Zakona o porezima Županije Zapadnohercegovačke. Program održavanja komunalne infrastrukture za komunalne djelatnosti iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona i opseg radova održavanja ureñenog grañevinskog zemljišta utvrñuje općinsko vijeće svake kalendarske godine na prijedlog općinskog načelnika. Pod opsegom radova razumijevaju se način, normativi i ostali uvjeti obavljanja odreñene komunalne djelatnosti u održavanju ureñenog grañevinskog zemljišta. Financiranje ostalih komunalnih djelatnosti Članak 25. Način financiranja komunalnih djelatnosti iz članka 3. stavka 14. ovog Zakona odredit će svojom odlukom općinsko vijeće. V. FINANCIRANJE GRAðENJA Financiranje grañenja objekata i ureñaja komunalne infrastrukture Članak 26. Grañenje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture za: 1. opskrbu pitkom vodom, 2. odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, 3. javne površine, 4. nerazvrstane ceste i 5. groblja, financira se iz: 1. komunalnih doprinosa, 2. proračuna općine, 3. donacija i 4. drugih izvora utvrñenih posebnim propisima. Grañenje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture i nabavka opreme za: 1. prijevoz putnika, 2. održavanje čistoće, 3. odlaganje komunalnog otpada, 4. tržnice na malo, financira se iz: 1. cijene komunalne usluge, 2. proračuna općine, 3. donacija i 4. drugih izvora utvrñenih posebnim propisima. Komunalni doprinosi Članak 27. Komunalni doprinos plaća vlasnik grañevinske čestice. Visinu komunalnih doprinosa utvrñuje općinsko vijeće u skladu s programom mjera propisanim Zakonom o prostornom ureñenju. Komunalnim doprinosom nisu obuhvaćeni troškovi priključka grañevinskog zemljišta na objekte i ureñaje komunalne infrastrukture. Komunalni doprinos je prihod proračuna općine. Rješenje o komunalnom doprinosu za financiranje grañenja objekata i ureñaja komunalne infrastrukture Članak 28. Rješenje kojim se utvrñuje visina komunalnog doprinosa donosi nadležna općinska služba. Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito: 1. visinu sredstava koju je vlasnik grañevinskog čestice dužan uplatiti odjednom ili u obrocima, 2. rok izgradnje komunalnog objekta ili ureñaja, 3. povrat uplaćenih sredstava u novčanom iznosu ako općina ne izvrši svoju_obvezu. Ništavo je rješenje koje ne sadrži obvezne elemente propisane u stavku 2. ovoga članka. Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se nakon utvrñivanja visine komunalnih doprinosa iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona, a najkasnije do izdavanja grañevne dozvole. Plaćanje komunalnog doprinosa Članak 29. Komunalni doprinos plaća se po m2 bruto razvijene površine grañevine koja se može izgraditi na grañevinskoj parceli. Obveznik plaćanja komunalnog doprinosa koji ruši ili rekonstruira postojeći objekt već priključen na komunalnu infrastrukturu obvezan je sudjelovati u financiranju grañenja objekata i ureñaja komunalne infrastrukture razmjerno povećanju površine grañevine u odnosu na prijašnju grañevinu. Obveza priključivanja Članak 30. Vlasnik grañevine dužan je priključiti svoju grañevinu na komunalnu infrastrukturu pod uvjetima propisanim odlukom općinskog vijeća. Vlasnik grañevinske čestice plaća troškove priključivanja grañevinske čestice na objekte i ureñaje komunalne infrastrukture neposredno nositelju izvedbe priključka. Općinsko vijeće odlukom može utvrditi područja na kojima se vlasnici grañevina mogu izuzeti od obveze priključivanja na komunalnu infrastrukturu, ukoliko su isti na zadovoljavajući način pojedinačno osigurali svoje potrebe. Grañevine izgrañene bez grañevne dozvole ne smiju se priključiti na komunalnu infrastrukturu. VI.UPRAVNI NADZOR Upravni nadzor Članak 31. Nad provedbom ovoga Zakona Vlada Županije i Ministarstvo provodi nadzor zakonitosti rada. VII. INSPEKCIJSKI NADZOR Komunalna inspekcija Članak 32. Nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donijetih na temelju Zakona provodi komunalna inspekcija. Komunalna inspekcija ustrojava se u Ministarstvu i općinskim službama uprave. Poslove komunalne inspekcije obavljaju komunalni inspektori. Komunalni inspektor svoj identitet dokazuje službenom iskaznicom. Način izdavanja, sadržaj i oblik iskaznice propisat će ministar posebnim propisom. Ovlasti komunalnog inspektora Članak 33. Komunalni inspektor u provoñenju komunalnog reda iz članka 20. Zakona ovlašten je: 1. rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, 2. izricati mandatne kazne, 3. predložiti pokretanje prekršajnog postupka. Protiv rješenja općinskog komunalnog inspektora iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku 8 dana od dana primitka rješenja. Žalba protiv rješenja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne odgaña izvršenje rješenja. VIII. KAZNENE ODREDBE Novčane kazne za isporučitelja komunalnih usluga i odgovorne osobe. Članak 34. Novčanom kaznom od 2.500 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj isporučitelj komunalne usluge iz članka 4. ovoga Zakona ukoliko: 1. bez opravdanih razloga prekine obavljati komunalnu djelatnost, 2. komunalnu djelatnost ne obavlja kvalitetno (članak 2. stavak 2. alineja 1.), 3. komunalne objekte i ureñaje ne održava u stanju funkcionalne sposobnosti članak2. stavak 2. alineja 2-), 4. korisniku komunalne usluge, odnosno korisniku za pojedinu komunalnu djelatnost naplati višu cijenu komunalne usluge, odnosno viši iznos komunalne naknade za odreñene cijene, odnosno utvrñene naknade. 5. priključi grañevinu bez grañevne dozvole na komunalnu infrastrukturu (članak 30. stavak 4.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi isporučitelju komunalne usluge i to novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM. Za prekršaj iz stavka 1. točka 4. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja i povrat više naplaćenih iznosa oštećenim korisnicima. Novčana kazna za nepriključenje Članak 35. Novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM kazniti će se vlasnik nekretnine koji ne izvrši priključenje svoje nekretnine na komunalnu infrastrukturu (članak 30. stavak 1.). Članak 36. Novčane kazne naplaćene prema ovom Zakonu prihod su proračuna Županije. IX. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Rok za donošenje propisa na temelju ovoga Zakona Članak 37. Općine su dužne u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise radi provedbe ovoga Zakona. Usklañivanje rada postojećih poduzeća Članak 38. Postojeća javna komunalna poduzeća koja je osnovala općina i poduzeća koja obavljaju komunalnu djelatnost, koja su u skladu s prijašnjim propisima organizirana kao d.o.o. ili na drugi način, nastavljaju s radom organizirana na dosadašnji način, do završetka postupka privatizacije poduzeća. Usuglašavanje zajedničkog obavljanja komunalnih djelatnosti Članak 39. Općine će sporazumno urediti odnose iz članka 7. ovog Zakona u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Stavljanje izvan snage ranijih propisa Članak 40. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje primjena propisa kojima je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bilo regulirano komunalno gospodarstvo. . Provedbeni propisi doneseni u skladu s ranijim propisima primjenjivati će se, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, do donošenja provedbenih propisa na temelju ovoga Zakona. Stupanje na snagu ovoga Zakona Članak 41. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA - SKUPŠTINA - Broj: 01-XVI-183/00 Široki Brijeg, 29 rujna 2000. Predsjednik Mladen Nižić, v.r.
Zakon o porezu na promet nekretnina ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 17/99 29.12.1999 zakon,porez na promet na nekretnine,nekretnine,porez
Zakon o građenju ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 04/99 07.05.1999 SN ZHK 10/03, SN ZHK 15/01 građenje,građevine,rekonstrukcija

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana