SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti,

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o zdravstvenoj zaštiti TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 12/25 13.08.2025 zdravstvena zaštita
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 28/25 17.07.2025 SN KS 23/16, SN KS 34/14 sudske takse,takse
Zakon o izmjeni Zakona o komunalnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 07/25 14.07.2025 SN BPK 08/22, SN BPK 05/17, SN BPK 15/14, SN BPK 16/11 komunalne takse
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 10/25 09.07.2025 SN ZDK 18/24, SN ZDK 15/21, SN ZDK 06/11 inspekcije
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 06/25 04.06.2025 SN BPK 02/24, SN BPK 08/22 socijalna zaštita
Zakon o dopuni Zakona o komunalnim djelatnostima TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 07/25 29.04.2025 SN TK 11/21 komunalna djelatnost
Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ZDK - prečišćeni tekst Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 04/25 24.03.2025 socijalna zaštita
Zakon o dopunama Zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 05/25 21.03.2025 SN TK 05/23, SN TK 05/21 porez
Zakon o oružju i municiji TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 03/25 17.02.2025 oružje
Zakon o dopunama Zakona o gradnji SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 01/25 06.01.2025 SN SBK 10/14 gradnja
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 01/25 06.01.2025 SN SBK 11/14 prostorno uređenje
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju u građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 11/24 10.12.2024 SN BPK 08/22, SN BPK 07/17, SN BPK 06/15, SN BPK 16/13, SN BPK 07/13 građenje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 18/24 26.09.2024 SN ZDK 10/25, SN ZDK 15/21, SN ZDK 06/11 inspekcije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 09/24 10.07.2024 NN Županije Posavske 10/19, NN Županije Posavske 06/16 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 09/24 10.07.2024 NN Županije Posavske 09/23, NN Županije Posavske 10/21, NN Županije Posavske 12/17, NN Županije Posavske 06/14 koncesije
Zakon o dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina i prava Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 08/24 18.06.2024 NN Županije Posavske 05/19, NN Županije Posavske 11/09 porez,nekretnina,nekretnine
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i dar Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 08/24 18.06.2024 NN Županije Posavske 05/19, NN Županije Posavske 04/09, NN Županije Posavske 09/08 porez na imovinu,nasljeđe,dar
Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 07/24 09.05.2024 SN TK 18/23 socijalna zaštita
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 02/24 11.03.2024 SN BPK 06/25, SN BPK 08/22 socijalna zaštita
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 20/23 21.12.2023 SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 14/23 21.12.2023 SN SBK 10/21, SN SBK 07/20, SN SBK 09/15, SN SBK 06/13, SN BPK 08/09 koncesije
Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava raza i zaštiti porodice sa djecom TK - drugi prečišćeni tekst Tuzlanski kanton Službene novine TK 18/23 17.11.2023 SN TK 07/24 zaštita,socijalna zaštita
Zakon o prostornom uređenju i građenju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 17/23 17.11.2023 prostorno uređenje,građenje
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 17/23 03.11.2023 prvana pomoć
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 09/23 14.07.2023 NN Županije Posavske 09/24, NN Županije Posavske 10/21, NN Županije Posavske 12/17, NN Županije Posavske 06/14 koncesije
Zakon o dopuni Zakona o inspekcijama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/23 05.05.2023 SN BPK 05/22, SN BPK 13/15 inspekcijama
Zakon o izmjeni Zakona o komunalnim djelatnostima BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/23 24.03.2023 SN BPK 05/21, SN BPK 09/13 komunalna djelatnost
Zakon o dopunama Zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 05/23 24.03.2023 SN TK 05/25, SN TK 05/21
Zakon o izmjenama Zakona o šumama KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 05/23 27.01.2023 SN KS 19/22, SN KS 10/21, SN KS 05/13 šume,zakon,kanton sarajevo,sarajevo
Zakon o dopuni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 22/22 30.12.2022 SN TK 20/23, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/22 30.12.2022 SN BPK 15/14, SN BPK 04/13, SN BPK 07/09 porez na imovinu,imovina,poklon
Zakon o izmjeni Zakona o komunalnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 08/22 16.09.2022 SN BPK 07/25, SN BPK 05/17, SN BPK 15/14, SN BPK 16/11 komunalne takse,takse
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 08/22 16.09.2022 SN BPK 09/21, SN BPK 15/19, SN BPK 14/19, SN BPK 13/19, SN BPK 05/13, SN BPK 04/13 šume,zakon
Zakon o izmjeni Zakon o prostornom uređenju i građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 08/22 16.09.2022 SN BPK 11/24, SN BPK 07/17, SN BPK 06/15, SN BPK 16/13, SN BPK 07/13 građenje,zakon,prostorno uređenje
Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 08/22 16.09.2022 SN BPK 06/25, SN BPK 02/24 socijalna zaštita
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/22 25.07.2022 SN TK 03/21, SN TK 08/20, SN TK 07/17 šume
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oružju i streljivu Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 11/22 13.07.2022 NN Županije Posavske 04/18
Zakon o turizmu ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 12/22 07.07.2022 turizam
Zakon o poticanju razvoja gospodarstva u Posavskom kantonu Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 09/22 21.06.2022 privreda,gospodarstvo
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/22 16.06.2022 SN TK 05/22, SN TK 01/22, SN TK 12/20 inspekcije
Zakon o dopunama Zakona o inspekcijama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/22 03.06.2022 SN BPK 05/23, SN BPK 13/15 inspekcije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 19/22 12.05.2022 SN KS 05/23, SN KS 10/21, SN KS 05/13 šume,zakon
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 04/22 10.05.2022 privreda
Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 05/22 31.03.2022 SN TK 11/22, SN TK 01/22, SN TK 12/20 inspekcije
Zakon o izmjenama Zakona o turizmu BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 03/22 14.03.2022 SN BPK 09/20 turizam,zakon,bpk
Zakon o komunalnim taksama KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 08/22 24.02.2022 komunalne takse,takse
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 01/22 18.02.2022 SN TK 11/22, SN TK 05/22, SN TK 12/20 inspekcije
Zakon o turizmu PK Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 01/22 28.01.2022 turizam,zakon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 01/22 06.01.2022 SN KS 15/13, SN KS 27/11 koncesije,zakon
Zakon o cestama KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 01/22 06.01.2022 ceste,zakon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju saobraćaja na području KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 01/22 06.01.2022 SN KS 46/17, SN KS 30/17 saobraćaj,ks,uređenje
Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu na području BPK Goražde Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/21 31.12.2021 požar,vatogarstvo
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju pravne pomoći TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 22/21 28.12.2021 SN TK 11/17, SN TK 10/08 pravna pomoć
Zakon o izmjenama Zakona o porezima ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 29/21 13.12.2021 SN ZHK 15/09, SN ZHK 12/09 porezi
Zakon o visokom obrazovanju TK (prečišćeni tekst) Tuzlanski kanton Službene novine TK 21/21 03.12.2021 visoko obrazovanje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 16/21 12.11.2021 NN Županije Posavske 10/16, NN Županije Posavske 07/12, NN Županije Posavske 07/10, NN Županije Posavske 02/09 sudske pristojbe,takse,sudske takse
Zakon o izmjeni Zakon o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 10/21 21.10.2021 SN SBK 14/23, SN SBK 07/20, SN SBK 09/15, SN SBK 06/13, SN BPK 08/09 koncesije
Zakon o izmjenama Zakona o inspekcijama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 15/21 04.10.2021 SN ZDK 10/25, SN ZDK 18/24, SN ZDK 06/11 inspekcije
Zakon o dopuni Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 15/21 04.10.2021 SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje,obrazovanje,zdk
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prevozu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 16/21 23.09.2021 SN TK 09/16, SN TK 02/14, SN TK 15/11 cestovni prevoz
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 09/21 21.09.2021 SN BPK 08/22, SN BPK 15/19, SN BPK 14/19, SN BPK 13/19, SN BPK 05/13, SN BPK 04/13 šume,zakon o šumama
Zakon o komunalnim djelatnostima TK (prečišćen tekst) Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/21 29.07.2021 SN TK 07/25 komunalna djelatnost
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 10/21 16.07.2021 NN Županije Posavske 09/24, NN Županije Posavske 09/23, NN Županije Posavske 12/17, NN Županije Posavske 06/14 koncesije
Zakon o izmjenama Zakona o komunalnim djelatnostima BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/21 07.05.2021 SN BPK 04/23, SN BPK 09/13 komunalna djelatnost
Zakon o porezu na promet nepokretnosti i prava TK - prečišćeni tekst Tuzlanski kanton Službene novine TK 05/21 06.04.2021 SN TK 05/25, SN TK 05/23
Zakon o dopuni Zakona o turizmu KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 13/21 01.04.2021 SN KS 31/17, SN KS 34/17, SN KS 12/16 turizam,ks
Zakon i izmjenama i dopunama Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama u KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 12/21 25.03.2021 SN KS 18/20 covid,ekonomske posljedice Godina XXVI - Broj 12 Ĉetvrtak, 25. 3. 2021. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7052 KANTON SARAJEVO Skupština Kantona Sarajevo Na osnovu ĉlana 18. taĉka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skupština Kantona Sarajevo, na XVIII Hitnoj sjednici odrţanoj dana 22.03.2021. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UBLAŢAVANJU NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA I UŠTEDAMA U KANTONU SARAJEVO Ĉlan 1. (Dopuna ĉlana 1.) U Zakonu o ublaţavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br. 18/20 i 46/20), u ĉlanu 1. iza rijeĉi "pomoći privrednim subjektima" dodaju se rijeĉi "i studentima", a iza rijeĉi "naknade za općekorisne funkcije šuma" dodaju se rijeĉi "oslobaĊanje od plaćanja dijela uplate školarine". Ĉlan 2. (Dopune ĉlana 2.) U ĉlanu 2. iza stava (4) dodaju se novi st. (5), (6) i (7) koji glase: "(5) Vlada će osigurati finansiranje cijele ili dijela minimalne mjeseĉne neto plaće na nivou Federacije Bosne i Hercegovine za mjesece u 2021. godini za djelatnosti kojima je rad znatno oteţan zbog posljedica uzrokovanih pandemijom coronavirusa, u skladu sa obezbijeĊenim sredstvima. (6) Vlada će na prijedlog Ministarstva privrede Kantona najkasnije u roku od deset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti poseban akt o postupku finansiranja iz stava (5) ovog ĉlana. (7) Na prijedlog Ministarstva privrede Kantona, Vlada moţe odlukom odobriti isplatu pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjeseĉnu neto plaću na nivou Federacije Bosne i Hercegovine subjektima kojima svojom odlukom zabrani rad, za period trajanja ove zabrane." Ĉlan 3. (Izmjena ĉlana 3.) U ĉlanu 3. u stavu (6) rijeĉ "Banke" zamjenjuje se rijeĉju "banaka". Ĉlan 4. (Novi ĉlan 9a.) Iza ĉlana 9. dodaje se ĉlan 9a. koji glasi "(Ĉlan 9a.) (OslobaĊanje od plaćanja dijela školarine u 2020./2021. godini) (1) Studente prvog i drugog ciklusa studija, kao i studente integrisanog studija Univerziteta u Sarajevu koji finansiraju svoj studij, a imaju ostvaren prosjek ocjena najmanje 8,00 i poloţili su sve ispite iz prethodne godine i ne obnavljaju studij u 2020./2021. godini, Kanton Sarajevo u skladu sa ovim zakonom, oslobaĊa plaćanje dvije trećine školarine za 2020./2021. godine. (2) Studenti iz stava (1) ovog ĉlana, duţni su preostale rate školarine uplatiti do završetka akademske 2020./2021. godine." Ĉlan 5. (Izmjena ĉlana 10.) Ĉlan 10. mijenja se i glasi: "Ĉlan 10. (Period neplaćanja) Takse, ĉlanarina i naknade iz ĉl. 4., 5., 6., 7., 8. i 9. ovog zakona neće se plaćati za vrijeme proglašenog stanja nesreće i 60 dana po prestanku stanja nesreće uzrokovane pojavom coronavirusa (COVID-19) (u daljem tekstu: nesreća)." Ĉlan 6. (Izmjena i dopuna ĉlana 12.) U ĉlanu 12. stav (4) mijenja se i glasi: "(4) Izuzetno od st.(1) i (2) ovog ĉlana kantonalna ministarstva i resorna kantonalna ministarstva koja u svom resoru imaju potrošaĉke jedinice mogu donijeti posebnu odluku za svoje ministarstvo i za potrošaĉke jedinice iz svog resora, a za samostalne kantonalne uprave, samostalne kantonalne upravne organizacije, struĉne i druge sluţbe koje osniva Vlada, odluku moţe donijeti Vlada." Iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: S L U Ţ B E N E N O V I N E Broj 12 - Strana 2 KANTONA SARAJEVO Ĉetvrtak, 25. 3. 2021. "(6) Izuzetno od stava (5) ovog ĉlana Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo moţe donositi podzakonske akte koji proizvode dodatne fiskalne efekte na Budţet". Ĉlan 7. (Dopuna ĉlana 13) U ĉlanu 13. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Vlada će u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti izmjene i dopune programa iz stava (1) ovog ĉlana radi provoĊenja finansiranja iz ĉlana 2. stav (5) ovog zakona i u sluĉaju potrebe provoĊenja drugih mjera." Ĉlan 8. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-11460/21 22. marta 2021. godine Sarajevo Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić, s. r. Vlada Kantona Sarajevo Na osnovu ĉlana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi preĉišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i ĉlana 12. stav (4) Zakona o ublaţavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 18/20 i 46/20), Vlada Kantona Sarajevo, na 11. sjednici odrţanoj 11.03.2021. godine, donijela je ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI BUDŢETSKOM KORISNIKU IZ NADLEŢNOSTI MINISTARSTVA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE - JU GIMNAZIJA DOBRINJA ZA ISPLATU NAKNADE PO UGOVORU O DJELU I Daje se saglasnost budţetskom korisniku iz nadleţnosti Ministarstva za odgoj i obrazovanje -JU Gimnazija Dobrinja 21030006 za izuzeće primjene ĉlana 12. stav (1) Zakona o ublaţavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 18/20 i 46/20). II U vezi sa taĉkom I ove odluke daje se saglasnost za isplatu sredstava za slijedeće: - ugovor o djelu za godišnje odrţavanje softvera stalnih sredstava u neto iznosu od 200,00 KM. III Sredstva iz taĉke II ove odluke isplatit će se iz Budţeta Kantona Sarajevo za 2021. godinu, odnosno iz buţeta budţetskog korisnika JU Gimnazija Dobrinja 21030006, sa ekonomskog koda 613900 Ugovorene i druge posebne usluge. IV Za realizaciju ove odluke zaduţuje se budţetski korisnik JU Gimnazija Dobrinja, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo. V Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-04-6490-8/21 11. marta 2021. godine Sarajevo Premijer Edin Forto, s. r. Na osnovu ĉlana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi preĉišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i ĉlana 30. i 36. Zakona o izvršavanju Budţeta Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 05/21), Vlada Kantona Sarajevo, na 11. sjednici odrţanoj 11.03.2021. godine, donijela je ODLUKU O USVAJANJU PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA SA KRITERIJIMA RASPODJELE SREDSTAVA TEKUĆIH I KAPITALNIH TRANSFERA UTVRĐENIH BUDŢETOM KANTONA SARAJEVO ZA 2021. GODINU MINISTARSTVU ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO I Usvaja se Program utroška sredstava za pozicije: " Prevencija, oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja stanovništva Kantona Sarajevo" - ekonomski kod 614300, subanalitika KAN083, funkcija 074F i " Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje javnih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo" - ekonomski kod 615300, subanalitika KAU0B3, funkcija 075F, utvrĊenih u Budţetu Kantona Sarajevo za 2021. godinu, razdjel 20 - Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 05/21), kako slijedi PROGRAM UTROŠKA SREDSTAVA SA KRITERIJIMA RASPODJELE SREDSTAVA TEKUĆIH I KAPITALNIH TRANSFERA UTVRĐENIH BUDŢETOM KANTONA SARAJEVO ZA 2021. GODINU MINISTARSTVU ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO Ovim Programom vrši se raspodjela sredstava unutar zbirnih pozicija tekućih i kapitalnih transfera utvrĊenih Budţetom Kantona Sarajevo za 2021. godinu na razdjelu 20 - Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo za programe i projekte kako slijedi: 1. Prevencija, oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja stanovništva Kantona Sarajevo (ekonomski kod 614300, subanalitika KAN083, funkcija 074F) Red. br. Naziv programa Svrha programa Korisnici sredstava Kriteriji za raspodjelu sredstava Izvor 10 - (budţetska sredstva) u KM 1. Usluge mrtvozorstva Kontinuitet u radu sluţbe za mrtvozorstvo JU Dom zdravlja KS, JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS - ĉlan 13. taĉka (13) Zakona o zdravstvenoj zaštiti - Kanton Sarajevo osigurava organizaciju i rad mrtvozorniĉke sluţbe; - istorijski trošak; 181.000 2. SprovoĊenje programa obavezne preventivne sistematske deratizacije u Kantonu Sarajevo Sprijeĉavanje pojave zaraznih bolesti na podruĉju Kantona Sarajevo Izabrani izvoĊaĉ deratizacije izabran u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama - ĉlan 13. taĉka (10) Zakona o zdravstvenoj zaštiti - provoĊenje mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti iz svoje nadleţnosti u skladu sa propisima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti - Odluka o provoĊenju obavezne preventivne sistematske 200.000
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 05/21 23.03.2021 SN ZDK 01/15, SN ZDK 08/13 šume
Zakon o izmjeni Zakona o šumama KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 10/21 11.03.2021 SN KS 05/23, SN KS 19/22, SN KS 05/13 šume,ks,kanton sarajevo ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ŠUMAMA KANTONA SARAJEVO Ĉlan 1. (Izmjena ĉlana 61.) U Zakonu o šumama Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 5/13) u ĉlanu 61. u stavu (2) procenat: "0,07%", mijenja se i glasi: "0,035%".
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o šumama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 03/21 05.03.2021 SN TK 14/22, SN TK 08/20, SN TK 07/17 šume
Zakon o izmjeni Zakona o koncesijama HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 01/21 16.02.2021 SN HNK 09/19, SN HNK 07/16, SN HNK 01/13 zakon,koncesije
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 16/20 31.12.2020 SN SBK 11/13 porez,promet nekretnina
Zakon o dopuni Zakona o sudskim taksama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 15/20 17.12.2020 SN SBK 04/17 sudske takse,takse
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 14/20 13.11.2020 SN SBK 07/18, SN SBK 08/16, SN SBK 12/15, SN SBK 05/14 šume
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 19/20 30.10.2020 SN ZDK 15/21, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje,zdk,obrazovanje
Zakon o inspekcijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 12/20 07.08.2020 SN TK 11/22, SN TK 05/22, SN TK 01/22 inspekcije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 12/20 07.08.2020 SN TK 11/08 vode
Zakon o izmjeni Zakona o ublažavanju negativnih posljedica uzrokovanih stanjem nesreće BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 09/20 24.07.2020 SN BPK 08/20, SN BPK 05/20 stanje nesreće,negativne posljedice
Zakon o turizmu BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 09/20 24.07.2020 SN BPK 03/22 turizam,bpk
Zakon o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 12/20 10.07.2020 SN ZDK 06/18, SN ZDK 05/13, SN ZDK 06/09 porez na promet nekretnina,nekretnina,porez A K O No izmjeni Zakona o porezu na promet nekretninaČlan 1.(Izmjena člana 6. tačka o) Zakona)U članu 6. Zakona o porezu na promet nekretnina („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 6/09, 6/13 i 6/18), tačka o), mijenja se i glasi:“o) na promet nekretnina od strane fizičkih osoba radi rješavanja stambenog pitanja, pod slijedećim uslovima, koji moraju biti kumulativno ispunjeni:1)da osoba ima prebivalište na području Zeničko-dobojskog kantona duže od godinu dana, 2)da je osoba starosne dobi od navršenih 18 godina života, do 35 godina života, 3)da prvi put ostvaruje pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina, isključivo radi rješavanja svoga stambenog pitanja, sticanjem nekretnine na području Zeničko-dobojskog kantona, u skladu sa odredbama člana 3. ovog zakona, i to stan do 80 m2 ili kuću tlocrtne površine do 80 m2 ili zemljište za gradnju kuće do 600 m2, 4)da ta osoba nema u vlasništvu nekretninu upisanu 1/1 (stan, kuću ili zemljište za gradnju), stečenu po bilo kojem drugom osnovu,5)ukoliko se radi o bračnim partnerima, da jedan bračni partner koji se pojavljuje kao ugovorna strana na ugovoru o prometu nekretnine mora ispunjavati sve navedene starosne, imovinske i druge uslove za oslobađanje od plaćanja poreza, i6)da ni drugi bračni partner nema u vlasništvu nekretninu upisanu 1/1 (stan, kuću ili zemljiste za gradnju), stečenu po bilo kome osnovu.
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o ublažavanju negativnih posljedica uzrokovanih stanjem nesreće BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 08/20 29.06.2020 SN BPK 09/20, SN BPK 05/20 bpk,stanje nesreće,ekonomske posljedice Z A K O NO IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH POSLJEDICAUZROKOVANIH STANJEM NESREĆEČlanak 1.U Zakonu o ublažavanju negati-vnih posljedica uzrokovanih stanjem ne- Godina XXIII–Broj 829. jun/lipanj2020.GORAŽDEAkontacija za II kvartal 2020.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”–40KM Broj 8 – strana 1066 sreće („Službene novine Bosansko-pod-rinjskog kantona Goražde“, broj: 5/20), u članku 7. iza stavka (4) dodaje se novi stavak (5), koji glasi:„(5) Sredstva izdvojena po ovom Zakonu mogu se koristiti za pomoć ko-risnicima subvencije iz članka 3. ovog Zakona, koji su u vrijeme trajanja pand-emije koronavirusa imali znatno otežane uvjete poslovanja, koji su doveli do pa-da prihoda u odnosu na prihode ostva-rene u istom periodu prethodne godine, a taj pad prihoda nastao je kao rezultat umanjenih gospodarskih aktivnosti iza-zvanih stanjem prirodne nesreće. Na ove subjekte ne odnosi se točka c) iz čla-nka 8. ovog Zakona“. Članak 2.U članku 9. iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4), koji glasi:„(4) Postupak, način i visinu do-djele novčanih sredstava iz članka 7. stavak (5) utvrdit će, na prijedlog Minis-tarstva za gospodarstvo Bosansko-pod-rinjskog kantona Goražde, Vlada Bosan-sko-podrinjskog kantona Goražde pose-bnom odlukom.Vlada Bosansko-podri-njskog kantona Goražde imenovat će povjerenstvo koje će utvrditi prijedlog i visinu sredstava za odabrane korisnike, a konačnu odluku će donijeti Vlada Bo-sansko-podrinjskog kantona Goražde“.Član ak 3. U članku 13. u osmom redu broj „30“ zamjenjuje se brojem „60“.
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 06/20 09.06.2020 pravna pomoć,pomoć,pravo ZAKONO PRUŢANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆII. OPĆE ODREDBEĈlanak 1.(Predmet Zakona)Ovim Zakonom reguliraju se oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, postupci u kojima se pruţa besplatna pravna pomoć, tijela pred kojima se pruţa besplatna pravna pomoć, uvjeti, kriteriji i naĉin ostvarivanja besplatne pravne pomoći, postupak ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć, subjekti ovlašteni za pruţanje besplatne pravne pomoći, financiranje, suradnja, struĉno usavršavanje, nadleţna tijela za pruţanje besplatne pravne pomoći u Ţupaniji Posavskoj (u daljnjem tekstu: Ţupanija), duţnosti i ovlaštenja pravnih zastupnika, nadzor i druga pitanja od znaĉaja za pruţanje besplatne pravne pomoći.Ĉlanak 2.(Besplatna pravna pomoć i minimum prava)(1)Besplatna pravna pomoć oblik je ostvarivanja prava fiziĉke osobe na praviĉno suĊenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim tijelima.(2)Odobrena besplatna pravna pomoć moţe se ograniĉiti samo iz razloga propisanih ovim Zakonom.(3)Pravo na besplatnu pravnu pomoć ne obuhvaća i pravo na oslobaĊanje od pristojbi koje se ostvaruje u skladu s propisima o pristojbama.(4)Osoba koja ostvaruje pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadleţnim tijelom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uţivato pravo i na podruĉju Bosne i Hercegovine.(5)U cilju ostvarivanja prava iz stavka (4) ovog ĉlanka, nadleţna tijela za pruţanje besplatne pravne pomoći ostvaruju meĊusobnu suradnju. Ĉlanak 3.(Znaĉenje izraza)Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća znaĉenja:a)pravo na besplatnu pravnu pomoć -predstavlja pravo fiziĉke osobe da uz ispunjenje odreĊenih uvjeta, traţi i dobije struĉnu pravnu pomoć od nadleţnih tijela za pruţanje besplatne pravne pomoći;b)oblik ostvarivanja besplatne pravne pomoći –predstavlja radnje i postupke kojima se korisniku besplatne pravne pomoći omogućava zaštita prava na praviĉno suĊenje i jednak pristup pravdi;c)korisnik besplatne pravne pomoći –je fiziĉka osoba kojoj je odobrena besplatna pravna pomoć na osnovu ovog Zakona;d)osoba slabog imovinskog stanja –smatra se osoba koja, prema svom općem imovinskom stanju i stanju ĉlanova svog obiteljskog kućanstva, nema sredstava za plaćanje punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškova postupka bez štete za nuţno uzdrţavanje sebe i ĉlanova svog kućanstva;e)ĉlanom obiteljskog kućanstva korisnika besplatne pravne pomoći –smatra se osoba utvrĊena Obiteljskim zakonom Federacije Bosne i Broj 6 09.06.2020. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 235Hercegovine („Sluţbene novine F BiH“ broj 35/05, 41/05, 31/14 i 32/19);f)nadleţno tijelo za pruţanje besplatne pravne pomoći u Ţupaniji je –Ţupanijski zavod za pruţanje pravne pomoći (u daljnjem tekstu: Zavod);g)pravni zastupnik je –drţavni sluţbenik zaposlen u Zavodu, ovlašten za samostalno obavljanje poslova pruţanja besplatne pravne pomoći;h)subjektima pruţanja besplatne pravne pomoći –smatraju se nadleţna tijela propisana ovim Zakonom;i)meĊunarodnom konvencijom –smatra se svaki meĊunarodniakt koji se odnosi na pravo pojedinca na praviĉno suĊenje i jednak pristup pravdi, a koji je Bosna i Hercegovina ratificirala.Ĉlanak 4.(Ravnopravnost spolova)Odredbe ovog Zakona odnose se jednako na osobe muškog i ţenskog spola, bez obzira na rod imenice upotrijebljene u tekstu Zakona.II. OBLICI OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I POSTUPCI U KOJIMA SE PRUŢA BESPLATNA PRAVNA POMOĆĈlanak 5.(Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći)(1)Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na:a)opće informacije o pravima i obvezama,b)pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,c)pravne savjete,d)pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta podnesaka,e)zastupanje pred tijelima uprave i drugim tijelima i institucijama,f)zastupanje pred sudovima,g)pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija) ih)saĉinjavanje podnesaka meĊunarodnim tijelima za zaštitu ljudskih prava.(2)Pravo na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sve osobe bez obzira na ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Zakonom.(3)Pravni savjet je temeljito informiranje o naĉinu i mogućnostima rješavanja odreĊenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari.(4)Pravna pomoć iz stavka (1) ovog ĉlanka pruţa se bez naknade.Ĉlanak 6.(Postupci u kojima se pruţa besplatna pravna pomoć)(1)Besplatna pravna pomoć pruţa se korisnicima besplatne pravne pomoći u postupcima u kojima se ostvaruju i štite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi.(2)Postupci iz stavka (1) ovog ĉlanka su:a)upravni postupak,b)upravni spor,c)prekršajni postupak,d)parniĉni postupak,e)vanparniĉni postupak,f)ovršni postupak,g)kazneni postupak.Ĉlanak 7.(Postupci u kojima se ne pruţa besplatna pravna pomoć)Besplatna pravna pomoć ne pruţa se u slijedećim postupcima:a)postupak pred gospodarskim odjelima nadleţnih sudova,b)postupak upisa u registar gospodarskih društava,c)postupak registracije obrtniĉke djelatnosti,d)postupak registracije udruga ili fondacija,e)postupak pred nadleţnim poreznim tijelima,f)sastavljanje privatnih isprava i ugovora.Ĉlanak 8.(Evidencija)O pruţenoj besplatnoj pravnoj pomoći Zavod vodi evidenciju u manualnoj i elektronskoj formi, a naĉin voĊenja i sadrţaj evidencija propisuje ministar pravosuĊa i uprave Ţupanije Posavske (u daljnjem tekstu: ministar). III. KORISNIK I ZABRANA DISKRIMINACIJE KORISNIKA BESPLATNE PRAVNE POMOĆIĈlanak 9.(Korisnik besplatne pravne pomoći)Korisnik besplatne pravne pomoći ( u daljnjem tekstu: korisnik) je osoba kojoj se na podruĉju Ţupanije pruţa besplatna pravna pomoć prema uvjetima propisanim zakonom, i to:a)drţavljanin Bosne i Hercegovine koji ima prebivalište, odnosno boravište na podruĉju Stranica | 236NARODNE NOVINE Županije Posavske09.06.2020. Broj 6Ţupanije i druga fiziĉka osoba koja ima boravište na podruĉju Bosne i Hercegovine;b)fiziĉka osoba koja se nalazi na podruĉju Bosne i Hercegovine pod meĊunarodnom zaštitom u skladu s meĊunarodnim standardom, a osobito traţitelji azila, izbjeglice, osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, osoba u postupku protjerivanja, apatridi, ţrtve trgovine ljudima, u skladu s obvezama koje Bosna i Hercegovina ima prema meĊunarodnim konvencijama,c)osobe ĉija su prava zaštićena odredbama Konvencije o graĊanskopravnim aspektima meĊunarodne otmice djece, Konvencije o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, Konvencije o graĊanskom i sudskom postupku i Konvencije o olakšanju pristupa sudovima.Ĉlanak 10.(Zabrana diskriminacije)Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, bez obzira na njegovu rasu, boju koţe, jezik, vjeru, etniĉku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, politiĉko ili drugo uvjerenje, ĉlanstvo u sindikatu ili nekoj drugoj udruzi, obrazovanje, spol, spolno izraţavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu onemogućiti ili ugroziti priznavanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava utvrĊenih ovim Zakonom.IV. UVJETI ZA OSTVARIVANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆIĈlanak 11.(Uvjeti za ostvarivanje besplatne pravne pomoći)(1)Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje:a)ţrtva nasilja u obitelji ili nasilja na osnovu spola,b)korisnikstalne novĉane pomoći ostvarene prema ţupanijskom propisu o socijalnoj zaštiti,c)osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljela osoba,d)korisnik najniţe mirovine pod uvjetom da nema drugih ĉlanova obiteljskog kućanstva,e)nezaposlena osoba,f)ratni vojni invalid i branitelj Domovinskog rata u postupcima zaštite prava prema propisima iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite i povoljnijeg umirovljenja,g)traţitelj azila, osoba pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, osoba u postupku protjerivanja, apatrid i ţrtva trgovine ljudima,h)dijete u skladu s Konvencijom o pravima djeteta.(2)Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i osoba lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi Zavod.(3)Pravo na branitelja i zastupanje u kaznenom postupku imaju i osobe kojenemaju prebivalište na podruĉju Ţupanije pod uvjetima propisanim Zakonom o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine F BiH», broj 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10 i 8/13). Ĉlanak 12.(Dokazivanje statusa)Status osoba iz ĉlanka 11. stavak (1) ovog Zakona dokazuje se odgovarajućim ispravama izdanim od Zavoda kojima je utvrĊen status te osobe.Ĉlanak 13.(UtvrĊivanje lošeg imovinskog stanja)(1)Osobom lošeg imovinskog stanja, koja ima pravona besplatnu pravnu pomoć, smatra se osoba ĉiji mjeseĉni prihodi po ĉlanu kućanstva ne prelaze iznos od 30% prosjeĉne isplaćene mjeseĉne neto plaće zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretnina ili druge imovine kojom moţe podmiriti troškove postupka.(2)Kod utvrĊivanja lošeg imovinskog stanja osoba iz stavka (1) ovog ĉlanka, neće se uzimati u obzir prihod i imovina ĉlanova obitelji korisnika koji s njim ţive u zajedniĉkom kućanstvu, a protustranka su u postupku.(3)Pod prihodima, nekretninom ili drugom imovinom osoba iz stavka (1) ovog ĉlanka podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je ţupanijskim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uvjet za ostvarivanje prava na pomoć za uzdrţavanje.Ĉlanak 14.(Neosnovanost zahtjeva i otkazivanje besplatne pravne pomoći)(1)Besplatna pravna pomoć neće se odobriti podnositelju zahtjeva ili će se otkazati ukoliko je odobrena:a)ako se iz samog zahtjeva, dokaza i ĉinjenica na kojima se zasniva zahtjev oĉigledno moţe zakljuĉiti da je takav zahtjev neosnovan; Broj 6 09.06.2020. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 237b)ako se radi o neopravdanom voĊenju postupka;c)ako se radi o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć. (2)Smatrat će se da je rijeĉ o neopravdanom voĊenju postupka kada je podnositelj zahtjeva u oĉiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom za uspjeh, kao i kada ţeli voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna naĉelima poštenja i morala.(3)Smatrat će se da je rijeĉ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć ako je podnositelj zahtjeva dao netoĉne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog Zakona ili ako u sluĉaju promijenjenih okolnosti tijekom voĊenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije Zavodu prijaviote promijenjene okolnosti.(4)Pravna pomoć se neće odobriti ili će se otkazati osobi koja se ponaša nasilniĉki ili nepristojno prema pruţatelju besplatne pravne pomoći.V. POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Ĉlanak 15.(Zahtjev za pruţanje besplatne pravne pomoći)(1)Zahtjev za pruţanje besplatne pravne pomoći, uz priloţene dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim zakonom, podnosi se Zavodu na obrascu kojeg propisuje ministar.(2)Podnositelj zahtjeva prilaţe uz zahtjev svoju pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih ĉlanova svog obiteljskog kućanstva o imovinskom stanju, kao i svoju ovjerenu pisanu izjavu i ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih ĉlanova svog kućanstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima.(3)Za toĉnost podataka navedenih u zahtjevu, podnositelj zahtjeva odgovara kazneno i materijalno.(4)Osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, izbjeglice, apatridi i ţrtve trgovine ljudima uz zahtjev prilaţu odgovarajuće isprave nadleţnog tijela kojim potvrĊuju svoj status. Ĉlanak 16.(Provjera podataka)(1)Zavod, prema vlastitoj procjeni, provjerava ĉinjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva i punoljetnih ĉlanova njegovog kućanstva.(2)Na zahtjev Zavoda, tijela i pravne osobe duţne su dostaviti podatke kojima raspolaţu ili vode evidencije o ĉinjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva. Ĉlanak 17.(Rješenje)(1)zahtjevu za pruţanje besplatne pravne pomoći te o otkazivanju odobrenja pravne pomoći odluĉuje rukovoditelj Zavoda rješenjem bez odgaĊanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrĊivanja uvjeta za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu s odredbama Zakona o upravnompostupku Federacije Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine F BiH“ broj: 2/98 i 48/99). (2)Protiv rješenja iz stavka (1) ovog ĉlanka korisnik ima pravo izjaviti ţalbu u roku od osam dana od prijema rješenja.(3)Ţalba na rješenje iz stavka (1) ovog ĉlanka se podnosi ministru, koji o ţalbi odluĉuje u roku od osam dana od dana podnošenja ţalbe. (4)Rješenje ministra je konaĉno i protiv njega se moţe pokrenuti upravni spor pred nadleţnim sudom.Ĉlanak 18.(Vremensko vaţenje rješenja)(1)Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći vaţi do pravomoćnog okonĉanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana.(2)Za postupke po izvanrednim pravnim lijekovima, postupke pred Ustavnim sudovima u Bosni i Hercegovini i pred Europskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke donosi se posebno rješenje.(3)Na rješenje iz stavka (2) ovog ĉlanka primjenjuju se odredbe ĉlanka 17. ovog Zakona.Ĉlanak 19.(Povrat troškova postupka)(1)Kada je korisnik potpuno ili djelomiĉno uspio u postupku i budu mu dosuĊeni troškovi postupka, na zahtjev Zavoda duţan je vratiti u proraĉun Ţupanije iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene pravne pomoći o ĉemu se donosi posebno rješenje.(2)Na rješenje iz stavka (1) ovog ĉlanka primjenjuju se odredbe ĉlanka 17. ovog Zakona. Stranica | 238NARODNE NOVINE Županije Posavske09.06.2020. Broj 6Ĉlanak 20.(Obveza vraćanja sredstava)(1)Kada se u tijeku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć ili se utvrdi da su se financijske prilike korisnika ili ĉlanova njegovog obiteljskog kućanstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno ili djelomiĉno vratiti troškove za pruţenu pravnu pomoć, korisnik je duţan vratiti u proraĉun Ţupanije sredstva utrošena na pruţanje pravne pomoći, o ĉemu sedonosi posebno rješenje.(2)Na rješenje iz stavka (1) ovog ĉlanka primjenjuju se odredbe ĉlanka 17. ovog Zakona. Ĉlanak 21.(Naĉin obraĉuna troškova i utrošenih sredstava)Troškovi ostvareni po osnovu pruţene besplatne pravne pomoći i sredstva utrošenana pruţanje besplatne pravne pomoći iz ĉlanka 19. i ĉlanka 20. ovog Zakona obraĉunavaju se prema odvjetniĉkoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrĊuju na temelju odgovarajuće dokumentacije.Ĉlanak 22.(Troškovi izgubljenog spora)Kada korisnik izgubi spor za ĉije voĊenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije duţan nadoknaditi troškove pravne pomoći.VI. SUBJEKTI OVLAŠTENI ZA PRUŢANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆIĈlanak 23.(Subjekti)(1)Besplatnu pravnu pomoć u skladu s odredbama ovog Zakona pruţa Zavod.(2)Besplatnu pravnu pomoć mogu pruţati i odvjetnici koji su ĉlanovi odvjetniĉkih komora u Bosni i Hercegovini, udruge i fondacije registrirane za pruţanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu s drugim zakonima.VII. PRAVNI ZASTUPNIKĈlanak 24.(Pravni zastupnik)(1)Pravni zastupnik je drţavni sluţbenik zaposlen u Zavodu (u daljnjem tekstu: pravni zastupnik)(2)Pravni zastupnik ovlašten je za samostalno pruţanje besplatne pravne pomoći.(3)Pored općih i posebnih uvjeta propisanih zakonom i provedbenimpropisima koji se odnose na drţavne sluţbenike, pravni zastupnik mora ispunjavati i posebne uvjete utvrĊene ovim Zakonom i to poloţen pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog staţa na pravnim poslovima nakon poloţenog pravosudnog ispita.Ĉlanak 25.(Zastupanje)(1)Pravni zastupnik poduzima sve radnje i sudjeluje u svim fazama postupka do pravomoćnog okonĉanja postupka, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana.(2)Pravni zastupnik ne moţe zastupati više od jedne stranke u jednom predmetu, osim kada stranke imaju istu procesnu ulogu.Ĉlanak 26.(Obveza ĉuvanja sluţbene tajne)(1)Pravni zastupnik je duţan ĉuvati kao sluţbenu tajnu sve što je saznao ili mu je stranka povjerila, osim ako je u svojstvu branitelja osloboĊen ove obveze na osnovu izriĉitogili prešutnog odobrenja korisnika, kao i u sluĉajevima kada je branitelj, a posumnja da će uslijediti izvršenje teškog kaznenog djela ili kada se pokrene parnica radi namirenja troškova i izdataka koje je korisnik prouzroĉio Zavodu laţno prikazujući svojestanje, a u cilju osiguranja prava na besplatno zastupanje na sudu ili pred tijelima uprave i drugim tijelima i institucijama.(2)Sluţbenu tajnu iz stavka (1) ovog ĉlanka duţni su ĉuvati i drugi zaposlenici Zavoda.Ĉlanak 27.(Razlozi za odbijanje zastupanja)Pravni zastupnik će odbiti pruţiti besplatnu pravnu pomoć u postupcima iz ĉlanka 6. stavka (2) ovog Zakona, u sluĉajevima predviĊenim zakonima kojima se reguliraju ti postupci.Ĉlanak 28.(Otkazivanje punomoći)(1)Odmah po saznanju za postojanje razlogai okolnosti iz ĉlanka 27. ovog Zakona, pravni zastupnik je duţan otkazati punomoć korisniku.(2)Po otkazivanju punomoći pravni zastupnik je duţan u razdoblju od 30 dana nastaviti pruţati Broj 6 09.06.2020. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 239pravnu pomoć, ako je to nuţno da se od korisnika otkloni kakva šteta, osim ako korisnik nije imenovao drugog zastupnika ili se poduzimanju tih radnji izriĉito protivi.Ĉlanak 29.(Duţnosti pravnog zastupnika kao branitelja)(1)Pravni zastupnik kao branitelj tijekom kaznenog postupka mora zastupajući osumnjiĉenog, odnosno optuţenog poduzimati sve nuţne radnje u cilju utvrĊivanja ĉinjenica, prikupljanja dokaza koji idu u korist osumnjiĉenog, odnosno optuţenog, kao i zaštite njihovih prava. (2)Prava i duţnosti pravnog zastupnika kao branitelja ne prestaju u sluĉaju opoziva, sve dok ga sudac, odnosno sudsko vijeće ne razriješi te duţnosti.Ĉlanak 30.(Obaveza obavještavanja)Pravni zastupnik je duţan obavijestiti stranku o poduzetim radnjama u postupku i svim drugim ĉinjenicama bitnim za tijek i ishod konkretnog postupka. Ĉlanak 31.(Druga prava i obveze pravnog zastupnika)Na prava i obveze pravnog zastupnika, koje nisu regulirane ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o drţavnim sluţbenicima i namještenicima u tijelima drţavne sluţbe u Ţupaniji Posavskoj ( „Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj: 9/13, 11/13, 2/14 i 6/17).Ĉlanak 32.(Angaţiranje drugih osoba)(1)Pravni zastupnik moţe u pojedinom postupku angaţirati ili zatraţiti angaţiranje vještaka, sudskih tumaĉa i drugih osoba, kada ocjeni da je to neophodno za vršenje obrane ili zastupanja.(2)Pravni zastupnik je duţan predlagati ili angaţirati osobe iz stavka (1) ovog ĉlanka nepristrano, rukovodeći se iskljuĉivo njihovom struĉnošću i iskustvom u obavljanju poslova za koje se angaţiraju.VIII. FINANCIRANJE, SURADNJA I STRUĈNO USAVRŠAVANJEĈlanak 33.(Financiranje)Sredstva za organiziranje i pruţanje besplatne pravne pomoći od strane Zavoda osiguravaju se u proraĉunu Ţupanije.Ĉlanak 34.(MeĊusobna suradnja nadleţnih tijela)(1)Zavod uspostavlja suradnju s drugim tijelima osnovanim za pruţanje besplatne pravne pomoći, udrugama i fondacijama registriranim za pruţanje besplatne pravne pomoći u cilju razmjene informacija i prakse u podruĉju besplatne pravne pomoći.(2)Zavod suraĊuje s centrima za socijalni rad, nadleţnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim tijelima, u cilju praćenja prakse primjene zakonskih odredbi u odreĊenim podruĉjima i analize potreba graĊana da svoja prava i obveze definirane tim zakonima rješavaju uz pruţanje pravne pomoći.Ĉlanak 35.(Edukacija kadrova i unapreĊenje kvalitete)(1)Zavod osigurava struĉno usavršavanje pravnih zastupnika, naroĉito u podruĉju meĊunarodnih standarda, propisa i prakse kako bi se osigurao kontinuirani razvoj kvalitete pruţene usluge.(2)Zavod kontinuirano unapreĊuje kvalitetu pruţanja besplatne pravne pomoći.IX. ŢUPANIJSKI ZAVOD ZA PRUŢANJE PRAVNE POMOĆIĈlanak 36.(Status Zavoda)Zavod je samostalna ţupanijska upravna organizacija koja je osnovana Zakonom o organizaciji i djelokrugu tijela uprave i upravnih organizacija Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj 4/08 i 2/10).Ĉlanak 37.(Nadleţnost Zavoda)Zavodosigurava pruţanje besplatne pravne pomoći na naĉin i pod uvjetima utvrĊenim ovim Zakonom. Stranica | 240NARODNE NOVINE Županije Posavske09.06.2020. Broj 6Ĉlanak 38.(Javnost rada i izvješćivanje)(1)Zavod osigurava kontinuirano pruţanje informacija javnosti o ciljevima, naĉinu osiguranja i drugim pitanjima iz oblasti besplatne pravne pomoći.(2)Radi praćenja i unapreĊenja besplatne pravne pomoći Zavod podnosi Vladi Ţupanije Posavske i Skupštini Ţupanije Posavske godišnje izvješće o radu s prijedlogom mjera za unapreĊenje sustava pruţanja besplatne pravne pomoći koje sadrţi podatke o kategoriji i broju korisnika besplatne pravne pomoći po podruĉjima u kojima je pruţena pravna pomoć, vrsti pravne pomoći, te drugim pitanjima od znaĉaja za izvješćivanje o radu iz podruĉja pruţanja besplatne pravne pomoći.X. NADZOR I KONTROLA KVALITETEĈlanak 39.(Nadzor nad primjenom Zakona)Nadzor nad primjenom ovog Zakona provodi Ministarstvo pravosuĊa i uprave Ţupanije Posavske.Ĉlanak 40.(Kontrola kvalitete koju vrši direktor Zavoda)(1)Direktor Zavoda vodi brigu o struĉnomi savjesnom pruţanju besplatne pravne pomoći od strane pravnih zastupnika.(2)U sluĉaju nestruĉnog i nesavjesnog pruţanja pravne pomoći, odnosno opravdanih prituţbi graĊana, direktor je duţan poduzeti mjere predviĊene zakonom radi otklanjanja nepravilnosti iutvrĊivanja odgovornosti pravnog zastupnika.(3)Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo u sluĉaju nestruĉnog i nesavjesnog pruţanja pravne pomoći podnijeti prituţbu direktoru Zavoda.Ĉlanak 41.(Kontrola kvalitete koju vrši tijelo pred kojim se vodi postupak)U sluĉaju nestruĉnog i nesavjesnog pruţanja besplatne pravne pomoći, tijelo pred kojim se vodi postupak duţno je na to upozoriti pravnog zastupnika i o tome sastaviti sluţbenu zabilješku u spisu, kao i o nestruĉnom i nesavjesnom postupanju pravnog zastupnika pismeno upozoriti direktora Zavoda i korisnika. XI. KAZNENE I PREKRŠAJNE ODREDBEĈlanak 42.(Prekršajna odgovornost)(1)Zabranjena je i kaţnjiva svaka radnja kojom se dovode do diskriminacije osobe koje traţe besplatnu pravnu pomoć.(2)Sankcioniranje poĉinitelja djela iz stavka (1) ovog ĉlanka vrši se prema Zakonu o zabrani diskriminacije („Sluţbeni glasnik BiH“ broj 59/09 i 66/16).Ĉlanak 43.(Disciplinska i kaznena odgovornost)(1)Pravni zastupnici podlijeţu disciplinskoj odgovornosti za povredu odredaba ovog Zakona u skladu s odredbama Zakona o drţavnim sluţbenicima i namještenicima u tijelima drţavne sluţbe u Ţupaniji Posavskoj („Narodne novine Ţupanije Posavske, broj: 9/13, 11/13, 2/14, 6/17).(2)Ukoliko povrede odredaba iz stavka (1) ovog ĉlanka predstavljaju kazneno djelo, kazneno gonjenje i sankcioniranje poĉinitelja djela iz stavka (1) ovog ĉlanka vrši se prema odgovarajućim odredbama kaznenog zakona.XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEĈlanak 44.(Podzakonski akti)Pravilnik o naĉinu voĊenja i sadrţaja evidencije o pruţenoj pravnoj pomoći, obrazac zahtjeva za ostvarivanjem prava na besplatnu pravnu pomoć, obrazac izjave o dopuštenju uvida u podatke o imovini korisnika i punoljetnih ĉlanova njegovog domaćinstva, donosi ministar u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.Ĉlanak 45.(Prestanak vaţenja Zakona)Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje vaţiti Zakon o pruţanju pravne pomoći ( „Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj: 3/10, 1/12 i 2/13). Ĉlanak 46.(Stupanje na snagu Zakona)Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske
Zakon o javno-privatnom partnerstvu USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 15/20 09.06.2020 javno-privatno partnerstvo,partnerstvo
Zakon o dopuni Zakona o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 07/20 03.06.2020 SN SBK 14/23, SN SBK 10/21, SN SBK 09/15, SN SBK 06/13, SN BPK 08/09 koncesije
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 07/20 03.06.2020
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i podrški ekonomiji na području HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 03/20 01.06.2020 covid,koronavirus,epidemija,hnk,ekonomija
Zakon o izmjenama zakona o administrativnim taksama s tarifom administrativnih taksi HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 03/20 01.06.2020 SN HNK 12/16, SN HNK 02/13 takse,administrativne takse,tarifa
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/20 01.06.2020 SN TK 14/22, SN TK 03/21, SN TK 07/17 šume,zakon o šumama
Zakon o dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/20 01.06.2020 SN TK 13/19, SN TK 08/14, SN TK 03/10, SN TK 14/09 porez na imovinu,porez,tk
Zakon o ublažavanju negativnih posljedica uzrokovanih stanjem nesreće BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/20 22.05.2020 SN BPK 09/20, SN BPK 08/20 nesreća,posljedice,korona,pandemija,virus Z A K O NO UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH POSLJEDICAUZROKOVANIH STANJEM NESREĆEI – OPĆE ODREDBEČlanak 1.(Predmet Zakona)Ovim se Zakonom utvrđuju izv-Godina XXIII–Broj 522. maj/svibanj2020.GORAŽDEAkontacija za II kvartal 2020.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”–40 KM Broj 5 –strana638ori sredstava i način korištenja istih u cilju ublažavanja posljedica uzrokovan-ih proglašenjem stanja nesreće na pod-ručju Bosansko-podrinjskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). Članak 2.(Cilj Zakona)Cilj donošenja Zakona je stavlja-nje u funkciju novčanih sredstava kao pomoći dodjeljene u vidu subvencije za prevazilaženje posljedica nastalih kao rezultat pandemije korona virusa, te do-nošenje drugih mjera kojima će se ubla-žiti posljedice prirodne nesreće.Članak 3.(Značenje pojmova)Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:a)korisnici subvencije u smislu ovog Zakona su: pravne osobe, odnosno gospodarska društva, izuzev javnih poduzeća, banaka i drugih financijskih organizacija, udruženja, javnih institucija, org-ana uprave, organa i jedinica lo-kalne samouprave, te fizičke os-obe koje samostalno obavljaju re-gistiranu poslovnu djelatnost.b)stanje nesreće u smislu ovog Za-kona je vremenski period važe-nja Odluke o proglašenju stanja nesreće uzrokovanog pojavom koronavirusa (COVlD-19) na po-dručju Federacije Bosne i Herce-govine (,,Službene novine Fede-racije BiH”, broj: 21/20).Članak 4.(Primjena Zakona)(1)Odredbe ovog Zakona odnose se na 22. maj/svibanj 2020.sve poslovne subjete koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.(2)Ukoliko su drugi zakoni u nadlež-nosti kantona u suprotnosti sa ovim Zakonom primjenjivat će se ovaj Za-kon.II - IZVORI SREDSTAVA ZA SUBVENCIJEČlanak 5.(Izvori sredstava)(1)Sredstva za subvenciju obezbjedit će se u Proračunu Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde za 2020. godinu (u daljem tekstu: Proračun). (2)Strukturu sredstavaiz stavka (1) ov-og članka čine sredstva izdvojena na namjenskim računima Bosansko-po-drinjskog kantona Goražde te sred-stva koja će u rebalansu Proračuna Bosansko-podrinjskog kantona Gor-ažde biti izdvojena iz programa i pr-ojekata koji se neće ili će se djelimi-čno realizirati u 2020. godini i ista će biti locirana na jedinstvenom podra-čunu iz članka 6. ovog Zakona.(3)Sredstva sa podračuna če se koristiti isključivo za namjene saniranja zdra-vstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica proglašenja stanjanesreće i odluku o visini i prenamjeni odob-renih sredstava sa pojedinih podra-čuna donosi Vlada Bosansko-podri-njskog kantona Goražde.(4)Ne postoji obaveza vraćanja namjen-skih sredstva utrošenih na ovaj nač-in na posebne podračune u Proraču-nu Bosansko-podrinjskogkantona Go-ražde. 22. maj/svibanj 2020.Članak 6.(Planiranje i odobravanje sredstava)(1)Sredstva za subvenciju korisnicima subvencije planiraju se na posebnom podračunu u okviru Jedinstvenog računa trezora Kantona, te u Prora-čunu u okviru razdjela 11, Vlade Bo-sansko-podrinjskog kantona Goraž-de, na posebnim ekonomskim kodo-vima: - subvencije poduzetništvu i obrtu gospodarskim poduzećima i po-duzetnicima - tekući transfer za zdravstvo- tekući transfer pojedicima. (2)Odluke o dodjeli sredstava izstavka (1) ovog članka donosi Vlada Bosan-sko-podrinjskog kantona Goražde. (3)Visina sredstava za subvencioniranje iznosit će do 3% Proračuna Bosans-ko-podrinjskog kantona Goražde.III - OBLIK SUBVENCIJEČlanak 7.(Oblik subvencije)(1)Sredstva za subvenciju korisnicima subvencije, mogu biti odobrena u obliku isplate određenog iznosa, ma-ksimalno do visine minimalne neto plaće po svakom radniku, počevši od obračuna i isplate neto plaće za travanj 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i ispla-tu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće, bez obzira na iznos isplaćene neto plaće od strane poslo-davca.Broj 5 –strana 639(2)Isplata određenog iznosa, maksimal-no do visine minimalne neto plaće u smislu stavka (1) ovog članka podra-zumijeva da, nakon što porezni obv-eznik izvrši obračun i isplatu neto plaće radnika sa pripadajućim pore-zima i doprinosima, ostvaruje pravo na refundaciju obračunate i isplaće-ne neto plaće u određenom iznosu maksimalno do visine minimalne neto plaće iz sredstava Proračuna.(3)Odluku o utvrđivanju određenog iz-nosa, maksimalno do visine minima-lne neto plaće u smislu ovog članka donosi Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva financija, pojedinačno za svaki mjesec za koji se ostvaruje pravo na subvenciju.(4)Sredstva izdvojena po ovom Zakonu mogu se koristiti i na način subven-cioniranja kamata za korisnike u slu-čaju da Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde napravi takav ara-nžman sa nekom od poslovnih bana-ka.IV - UVJETI I NAČIN ZA DODJELU SUBVENCIJAČlanak 8.(Uvjeti za dodjelu subvencija)Korisnik subvencije obvezan je ispunjavati sljedeće uvjete:a)da ima sjedište na području Kan-tona, što se dokazuje ovjerenom preslikom izvoda iz sudskog re-gistra za pravne osobe ili rješenj-em o registraciji od nadležnog gradskog/općinskog organa za fizičke osobe/obrtnici, Broj 5 –strana 640b)da je porezni obveznik zaključno sa veljačom 2020. godine obraču-nao i isplatio plaće sa pripadaju-ćim porezima i doprinosima, što se dokazuje uvjerenjem nadležne Porezne uprave ili da ima izmi-rene obaveze po temelju sporaz-uma sa nadležnom Poreznom upravom o izmirenju duga po te-melju poreza i doprinosa, kao i oni na koje se odnose federalni propisi o financijskoj konsolida-cijic)da im je zabranjeno obavljanjedjelatnosti naredbama štabova civilne zaštite,d)da je zadržan broj prijavljenih ra-dnika na dan 29.02.2020. godine, osim onih radnika kojima je iste-kao ugovor o radu i/ili koji su sporazumno prekinuli radni od-nos.Članak 9.(Način za dodjelu subvencije)(1)Postupak dodjele subvencije iz član-ka 8. ovog Zakona vrši Ministarstvo za gospodarstvo Bosansko-podrinj-skog kantona Goražde po prethodno utvrđenim procedurama.(2)Konačnu odluku o korisnicima sub-vencije i visini iste na prijedlog Mini-starstva za gospodarstvo donosi Vla-da Bosansko-podrinjskogkantona Go-ražde.(3)Postupak, kriterijume i način dodjele sredstava sa podračuna, koja su pla-nirana za saniranje zdravstvenih i socijalnih posljedica proglašenja sta-nja nesreće, utvrdit će svojom odluk- 22. maj/svibanj 2020.om Vlada Kantona na prijedlog Min-istarstva za socijalnu politiku, zdrav-stvo, raseljene osobe i izbjeglice.V - IZVJEŠTAVANJEČlanak 10.(Izvještavanje o utrošku sredstava)Korisnici subvencije obvezni su dodijeljena sredstva koristiti namjenski i dostaviti izviješće o utrošku odobrenih sredstava, u roku od 15 dana od dana doznačavanja sredstava na transakcijski račun korisnika subvencije.VI - NADZORČlanak 11.(Inspekcijski nadzor)Inspekcijski nadzor zakonitosti, blagovremenosti i namjenskog korište-nja sredstva odobrenih na temelju ovog Zakona obavlja nadležna proračunska inspekcija.VII - KAZNENE ODREDBEČlanak 12.(Prekršajna odgovornost)(1)Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 20.000 KM bit će kaž-njena za prekršaj odgovorna osoba korisnika subvencije ili druga odgo-vorna osoba ako odobrena sredstva iskoristi suprotno namjeni utvrđenoj člankom 7. stavak (1) ovog Zakona.(2)Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 10.000 KM bit će kaž- 22. maj/svibanj 2020.njena za prekršaj odgovorna osoba korisnika subvencije ili druga odgo-vorna osoba ako u roku utvrđenom u članku 10. ovog Zakona ne dostavi izviješće o utrošku odobrenih sredst-ava.
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama u Kantonu Sarajevo Kanton Sarajevo Službene novine KS 18/20 14.05.2020 SN KS 12/21 ks,ekonomske posljedice,koronavirus ZAKON O UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA I UŠTEDAMA U KANTONU SARAJEVO DIO PRVI - OPĆA ODREDBA Član 1. (Predmet) Ovim zakonom propisuju se uslovi i način pomoći privrednim subjektima pogođenim koronavirusom, ukidanje plaćanja administrativne takse, sudske takse za upise privrednog društava u sudski registar i plaćanje takse u stečajnom postupku, komunalne takse za istaknutu firmu kada privredno društvo ili fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost prvi put pokreće privrednu ili uslužnu djelatnost, turističke takse, naknade za općekorisne funkcije šuma, naknade za rad predsjednika i članova organa upravljanja i drugih organa institucija Kantona Sarajevo (u daljenjem tekstu: Kanton), kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kanton, period S L U Ž B E N E N O V I N E Četvrtak, 14. 5. 2020. KANTONA SARAJEVO Broj 18 - Strana 265 neplaćanja ovih prihoda, odgoda primjene propisa kojima se uređuje namjensko korištenje prihoda, uštede u Budžetu Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Budžet), donošenje programa kratkoročnih i srednjoročnih mjera od značaja za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu u Kantonu izazvanih coronavirusom (COVID–19) i usklađivanje programa Vlade Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Vlada). DIO DRUGI - MJERE ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA Član 2. (Sufinansiranje isplate minimalne plaće) (1) Vlada će osigurat finansiranje cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće na nivou Federacije Bosne i Hercegovine za mjesec april i maj 2020. godine za djelatnosti kojima je naredbama štabova civilne zaštite zabranjen rad, odnosno rad onemogućen ili znatno otežan zbog posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa. (2) Vlada će na prijedlog Ministarstva privrede Kantona najkasnije u roku od deset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti provedbeni akt iz stava (1) ovog člana. Član 3. (Kreditno-garantni fond) (1) Ovim zakonom uspostavlja se Kreditno-garantni fond (u daljnjem tekstu: Fond) na osnovu kojeg će, u ime i za račun Kantona garancije izdavati Banka/e partneri. (2) Inicijalna sredstva za osnivanje i funkcioniranje Fonda će se osigurati u Budžetu u skladu sa budžetskim mogućnostima iz izvora: budžetski prihodi, primici i donatorska sredstva. (3) Vlada je dužna Skupštini Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Skupština) dostavljati izvještaj o upravljanju Fondom zajedno sa izvještajem o izvršavanju Budžeta. (4) Vlada će na prijedlog Ministarstva finansija Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo finansija) propisati način finansiranja, održavanja i upravljanja Fondom, ograničenja i uslove izdavanja garancija i druge pojedinosti od značaja za funkcionisanje Fonda. (5) Banka partner ili više njih će biti odabrana javnim pozivom na osnovu kriterija koje utvrdi Vlada. Član 4. (Ukidanje plaćanja administrativne takse) Ukida se obaveza plaćanja administrativne takse za spise i radnje kod organa uprave i pravnih lica koja imaju javna ovlaštenja na području Kantona. Član 5. (Ukidanje plaćanja sudske takse) Ukida se obaveza plaćanja sudske takse za prijavu upisa privrednog društva u sudski registar, za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva i dijela privrednog društva u sudski registar, za rješenje o upisu u sudski registar kada se više privrednih društava pripaja u jedno privredno društvo, za rješenje o upisu ovlaštenog lica za zastupanje privrednog društva u sudski registar, za zahtjev i rješenje o brisanju privrednog društva iz sudskog registra, za prijedlog da se otvori postupak stečaja ili likvidacije i za prijavu povjerilaca u postupku stečaja ili likvidacije. Član 6. (Ukidanje plaćanja komunalne takse za istaknutu firmu) Ukida se obaveza plaćanja komunalne takse za istaknutu firmu za privredna društva i fizička lica koja obavljaju samostalnu djelatnost, a koja prvi put pokreću privrednu ili uslužnu djelatnost. Član 7. (Ukidanje plaćanja turističke članarine) Ukida se obaveza plaćanja članarine Turističkoj zajednici Kantona. Član 8. (Ukidanje plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma) Ukida se obaveza plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma. Član 9. (Ukidanje plaćanja naknade za rad predsjednika i članova organa upravljanja i drugih organa institucija Kantona, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kanton) Ukida se plaćanje naknada za rad predsjednika i članova organa upravljanja i drugih organa institucija Kantona, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kanton, utvrđenih Uredbom o određivanju visine plaća i naknada organa upravljanja i drugih organa institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kanton Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 41/16, 46/16, 5/17, 50/17 i 53/17) i drugim aktima Vlade. Član 10. (Period neplaćanja) Takse, članarina i naknade iz čl. 4., 5., 6., 7., 8. i 9. ovog zakona neće se plaćati u periodu od dana stupanja na snagu ovog zakona i 60 dana po prestanku nesreće uzrokovane pojavom coronavirusa (COVID-19) (u daljnjem tekstu: nesreća). Član 11. (Odgoda primjene propisa) (1) U periodu dok traje stanje nesreće i 180 dana po prestanku nesreće odredbe propisa donesenih na nivou Kantona kojima je uređeno namjensko korištenje sredstava Kantona, Grada Sarajeva i općina u Kantonu, neće se primjenjivati. (2) Sredstva iz stava (1) ovog člana mogu se trošiti za saniranje zdravstvenih i socijalno-ekonomskih posljedica izazvanih nesrećom. (3) Odluku o prenamjeni sredstava iz stava (1) ovog člana donosi Vlada, gradonačelnik i načelnik općine. DIO TREĆI - UŠTEDE U BUDŽETU KANTONA SARAJEVO Član 12. (Uštede u Budžetu) (1) U svrhu uravnoteženja Budžeta ukidaju se sredstva za reprezentacije, stručna obrazovanja, putne troškove, ugovore o djelu, ugovore o privremenim i povremenim poslovima i naknade za rad u komisijama, stručnim i drugim tijelima, osim naknada za rad vanjskim članovima. (2) U svrhu uravnoteženja Budžeta umanjuju se sredstva za energiju, komunikaciju i komumalne usluge, nabavku materijala i sitnog inventara, prevoz i gorivo, ugovorene usluge, transfere pojedincima, transfere neprofitnim organizacijama, ostale transfere, druge tekuće rashode, kapitalne transfere i druge rashode. (3) Obavezuje se Vlada da sa reprezentativnim sindikatom nastavi socijalni dijalog sa ciljem pronalaženja rješenja za dodatnu podršku privrednim subjektima pogođenim negativnim posljedicama izazvanim nesrećom. (4) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog člana Vlada Kantona može donijeti posebnu odluku. (5) Odgađa se donošenje propisa i akata iz nadležnosti Kantona koji proizvode dodatne fiskalne efekte na Budžet. S L U Ž B E N E N O V I N E Broj 18 - Strana 266 KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 14. 5. 2020. DIO ČETVRTI- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 13. (Donošenje programa) Vlada će u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti program kratkoročnih i srednjoročnih mjera od značaja za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu u Kantonu Sarajevo izazvanih coronavirusom (COVID- 19). Član 14. (Usklađivanje programa) Vlada će svoje programe iz oblasti ekonomije, zdravstva i socijalne zaštite uskladiti sa ciljevima ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica u Kantonu, izazvanih nesrećom. Član 15. (Primjena) Ukoliko su drugi zakoni ili podzakonski akti u suprotnosti sa ovim zakonom, primjenjivat će se ovaj zakon. Član 16. (Uspostava Registra) U cilju transparentnosti i uvida u prikupljena i raspoređena sredstva Vlada će uspostaviti Registar i objaviti ga na web stranici Vlade
Zakon o subvenciji za ublažavanj posljedica uzrokovanih stanjem nesreće TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 06/20 09.05.2020 subvencije,nesreća,tk
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom bolesti koronavirusa (Covid-19) na području ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 09/20 29.04.2020 koronavirus,covid,ekonomija ZAKON O UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA IZAZVANIH PANDEMIJOM BOLESTI KORONAVIRUSA (COVID-19) NA PODRUČJU ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE I ODRŽANJU STABILNOSTI PRORAČUNA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom utvrđuju se mjere pomoći gospodarstvu na području Županije Zapadnohercegovačke s ciljem smanjenja negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom bolesti koronavirusa (COVID – 19), te mjere za održanje stabilnosti Proračuna Županije Zapadnohercegovačke. Članak 2. (Primjena zakona) Odredbe ovog Zakona imaju prioritet primjene nad odredbama drugih zakona i propisa. Članak 3. (Oslobađanje obveze plaćanja poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu) Pravna osoba i samostalni gospodarstvenik koji pruža ugostiteljske usluge u Županiji Zapadnohercegovačkoj oslobađa se obveze plaćanja poreza na potrošnju alkoholnih pića, piva, svih bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kave i čaja, tokom razdoblja trajanja nesreće proglašene Odlukom o proglašenju stanja nesreće na području Županije Zapadnohercegovačke prouzrokovane neposrednom opasnošću od pojave koronavirusa (COVID- 19) (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj:7/20) (u daljnjem tekstu: stanje nesreće) i 90 dana od dana prestanka stanja nesreće. Članak 4. (Oslobađanje plaćanja dijela tekuće (godišnje) koncesijske naknade) (1) Koncesionari koji na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju sklopljen ugovor o koncesiji u kojima je Vlada Županije Zapadnohercegovačke koncesor, oslobađaju se plaćanja dijela tekuće (godišnje) koncesijske naknade za korištenje koja se izražava u postotcima i odnosi se na godišnji bruto prihod nastao korištenjem javnih dobara, prirodnih bogatstava ili pružanja usluga ili po jedinici mjere-tona, m³, m² i litra i naknade za zauzetu površinu (ha). (2) Oslobađanje plaćanja naknade iz stavka (1) ovog članka vrši se za 2020. godinu u visini od 100 % naknade koja čini prihod Proračuna Županije Zapadnohercegovačke, odnosno 50 % ukupno propisane naknade. Članak 5. (Oslobađanje plaćanja zakupnine za zakup šumskog zemljišta) (1) Zakupoprimci koji na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju sklopljen ugovor o zakupu šumskog zemljišta s Ministarstvom gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke kao Zakupodavcem, oslobađaju se plaćanja zakupnine na godišnjoj razini. (2) Oslobađanje plaćanja zakupnine iz stavka (1) ovog članka odnosi se na 2020. godinu. Članak 6. (Umanjenje plaća) (1) Osnovica za izračun bruto plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija u institucijama vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj za mjesece svibanj i lipanj 2020. godine umanjuje se u iznosu od 20 %. (2) Osnovica za izračun bruto plaće državnih službenika i namještenika u tijelima uprave Županije Zapadnohercegovačke, savjetnika u institucijama vlasti Županije Zapadnohercegovačke, uposlenika u školama koje su korisnici Proračuna Županije Zapadnohercegovačke i ostalih uposlenika korisnika Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za mjesece svibanj i lipanj 2020. godine umanjuje se u iznosu od 10 %. (3) Bruto plaće uposlenika u izvanproračunskim fondovima, javnim ustanovama, agencijama i drugim pravnim osobama čiji je osnivač Županija Zapadnohercegovačka ili Županija Zapadnohercegovačka vrši upravljačka prava, za mjesece svibanj i lipanj 2020. godine umanjuje se u iznosu od 10 %. (4) Visina plaće obračunata prema odredbama ovog članka ne može biti niža od 70 % prosječne neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine po posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku. (5) Odredbe ovog članka ne odnose se na policijske službenike Županije Zapadnohercegovačke, uposlenike u Domovima zdravlja u Županiji Zapadnohercegovačkoj, djelatnike Zavoda za javno zdravstvo Županije Zapadnohercegovačke i Uprave za civilnu zaštitu Županije Zapadnohercegovačke. Članak 7. (Ukidanje naknada za rad upravljačkih tijela) Članovima nadzornih odbora, upravnih odbora, SRIJEDA 29. TRAVNJA 2020. NARODNE NOVINE STRANICA 279 - BROJ 9 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E upravnih vijeća i drugim kolektivnim upravljačkim tijelima koje imenuje Skupština Županije Zapadnohercegovačke ili Vlada Županije Zapadnohercegovačke, ukida se naknada za rad za mjesece svibanj i lipanj 2020. godine. Članak 8. (Korištenje sredstava) (1) Novčana sredstva ostvarena umanjenjem plaća iz članka 6. stavka (1) i (2) ovog Zakona iskoristiti će se za održavanje stabilnosti i pravovremenih isplata porodiljskih naknada, prijenosa za štićenike i drugih socijalnih davanja na dostignutoj razini, a čija plaćanja se vrše iz Proračuna Županije Zapadnohercegovačke. (2) Novčana sredstva umanjenjem plaća iz članka 6. stavka (3) ovoga Zakona i novčanih naknada iz članka 7. ovoga Zakona iskoristiti će se za financijsku stabilnost izvanproračunskih fondova, javnih ustanova, agencija i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Županija Zapadnohercegovačka ili Županija Zapadnohercegovačka vrši upravljačka prava. Članak 9. (Financiranje najniže neto plaće) Vlada Županije Zapadnohercegovačke osigurati će financiranje najniže neto plaće na razini Federacije Bosne i Hercegovine za mjesece travanj i svibanj 2020. godine za djelatnosti kojima je zapovijedima Županijskog stožera civilne zaštite zabranjen rad, odnosno rad onemogućen ili znatno otežan zbog posljedice uzrokvanih pandemijom COVID-19. Članak 10. (Obveza donošenja provedbenih akata) (1) Vlada Županije Zapadnohercegovačke i koncesionari će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona sklopit anekse ugovora o koncesiji kojim će regulirati međusobne odnose sukladno odredbama članka 4. ovoga Zakona. (2) Vlada Županije Zapadnohercegovačke će u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti Uredbu o uvjetima i načinu davanja u zakup šumskog zemljišta u državnom vlasništvu i zasnivanju prava služnosti („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 24/17 i 14/18) s odredbama članka 5. ovoga Zakona. (3) Vlada Županije Zapadnohercegovačke će u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti provedbene akte kojim će se izvršiti umanjenje plaća iz članka 6. stavak (1) i (2) ovoga Zakona. (4) Rukovoditelji pravnih osoba i njihove upravljačke strukture će u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti provedbene akte kojim će se izvršiti umanjenje plaća iz članka 6. stavak (3) ovoga Zakona. (5) Nadležna tijela izvanproračunskih fondova, javnih ustanovama, agencija i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Županija Zapadnohercegovačka ili Županija Zapadnohercegovačka vrši upravljačka prava u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti će provedbene akte kojim će se izvršiti ukidanje naknada iz članka 7. ovoga Zakona. (6) Vlada Županije Zapadnohercegovačke na prijedlog Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke će u roku od 8 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti provedbeni akt iz članka 9. ovoga Zakona.
Zakon o turističkim zajednicama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 03/20 17.04.2020 turističke zajednice,turizam,sbk
Zakon o dopuni Zakona o poticanju razvoja male privrede ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 07/20 13.04.2020 SN ZDK 07/16 mala privreda ZAKON o dopuni Zakona o poticanju razvoja male privredeĈlan 1.(Novi ĉlan 10a.)U Zakonu o poticanju razvoja male privrede („Sluţbene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 7/16) iza člana 10. dodaje se novi član 10a., koji glasi:„Ĉlan 10a.(Izuzetne okolnosti)(1)U izuzetnim okolnostima nastalim usljed stanja prirodne nesreće, epidemije, pandemije, elementarne nepogode, finansijska sredstva Ministarstva za privredu namijenjena za poticanje razvoja male privrede se mogu koristiti za pomoć i saniranje nastalih posljedica u poslovanju male privrede, a kao vid poticaja privredi na području Zeničko-dobojskog kantona.(2)U slučaju iz stava 1. ovog člana, finansijska sredstva će se koristiti prema programu utroška, odnosno prema aktima koje donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni odredaba Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 02/20 03.03.2020 SN TK 13/19, SN TK 08/14, SN TK 04/10, SN TK 03/10, SN TK 14/09 porez na imovinu,pravilnik P R A V I L N I K o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni odredaba Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklonČlanak 1.U Pravilniku o primjeni odredaba Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 4/10) članak 7. mijenja se i glasi: „Porez na imovinu ne plaćaju invalidne osobe za putničke automobile (članak 6. stavak 1. točka 3. Zakona) nabavljene jedan puta u periodu do 5 godina, koji su dužni nadležnom organu za registraciju vozila priložiti i ovjerenu fotokopiju rješenja nadležnog organa za utvrđivanje stupnja invalidnosti.Porez na imovinu ne plaća se na imovinu koja vlasniku služi za obavljanje temeljne djelatnosti (članak 6. stavak 1. točka 5. Zakona), i to: autoprijevoznička djelatnost, taksi djelatnost i auto-škole. Da se radi o temeljnoj djelatnosti porezni obveznici, nadležnom organu za registraciju vozila, pored zahtjeva za registraciju podnose i ovjerenu fotokopiju rješenja o obavljanju djelatnosti kao temeljno zanimanje, odnosno obavještenje o razvrstavanju prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti
Zakon o izmjenama Zakona o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 15/19 26.12.2019 SN BPK 08/22, SN BPK 09/21, SN BPK 14/19, SN BPK 13/19, SN BPK 05/13, SN BPK 04/13 šume,zakon o šumama
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javno-privatnom partnerstvu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/19 24.12.2019 SN TK 19/17 javno-privatno partnerstvo A K O NO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVUČlan 1.U Zakonu o javno-privatnom partnerstvu („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 19/17), u članu 5. iza tačke Broj 14 - Strana 1018SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Utorak, 24. 12. 2019. god.j), dodaju se nove tačke k), l) i m), koje glase:„k) Zainteresovani ponuđač je domaće ili strano privredno društvo koje samostalno ili s drugim privrednim društvima daje ponudu javnom tijelu za izradu i/ili dopunu prijedloga projekta JPP-a u smislu ovoga zakona.l) Tehnička dokumentacija je relevantan izvor podataka za osiguravanje dijela ulaznih podataka za izradu studije opravdanosti odnosno procjenu troškova građenja i/ili rekonstrukcije, procjenu troškova opreme, i troškova investicionog i redovnog održavanja. Tehnička dokumentacija je idejno rješenje, idejni projekat, elaborat, procjena vještaka, i drugi slični dokumenti.m) Nominirani troškovi predstavljaju direktne troškove javnog tijela i/ili zainteresovanog ponuđača povezane sa pripremom prijedloga projekta JPP-a, kao što su rad projektnog tima, angažman konsultanta, izrada tehničke dokumentacije i studije opravdanosti, i slično. Nominirani troškovi su refundirajući i obavezno se uključuju u ukupne životne troškove projekta JPP-a.“Član 2.U članu 6. tačka b) mijenja se i glasi:„b) privatnom partneru se dodjeljuju prava i ovlaštenja potrebna za provođenje projekta JPP, uključujući pravo građenja i koncesije, u skladu sa ugovorom o JPP i posebnim propisom;“Tačka c) briše se.Dosadašnje tačke d) i e) postaju tačke c) i d). Član 3.U članu 12. u stavu (7) iza riječi „sadržaj studije opravdanosti JPP projekta,“ dodaju se riječi „postupak i minimalni sadržaj javnog poziva za izbor zainteresovanog ponuđača,“.Član 4.U članu 13. u stavu (1) tačka d) mijenja se i glasi:„d) priprema tehničke dokumentacije“.Stavovi (2) i (3) mijenjaju se i glase:„(2) Na osnovu prijedloga projekta JPP-a, javno tijelo donosi Odluku o opredijeljenosti za uspostavljanje JPP-a, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona odnosno općinskog/gradskog vijeća.(3) Radi smanjenja rizika koji se mogu javiti u toku pripreme i implementacije projekta JPP-a, javno tijelo reguliše odnose s drugim javnim tijelima koja su u vezi s pružanjem predmetne javne usluge, na samom početku pripreme prijedloga projekta JPP-a.“Iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi:„(4) Međusobna prava i obaveze javna tijela iz stava (3) ovog člana regulišu posebnim ugovorom.“Dosadašnji stav (4) postaje stav (5). Član 5.U članu 14. stav (2) mijenja se i glasi:„(2) Na prijedlog javnog tijela, radno tijelo iz stava (1) ovog člana za projekte JPP iz nadležnosti Kantona imenuje Vlada Kantona, a za projekte JPP iz nadležnosti JLS imenuje gradonačelnik/općinski načelnik.“Član 6.Član 17. mijenja se i glasi:„Član 17. (Priprema tehničke dokumentacije)Tehnička dokumentacija se priprema u skladu sa posebnim propisima u zavisnosti od predmeta projekta JPP.“Član 7.Iza člana 18. dodaje se novi član 18a., koji glasi: „Član 18a.(Učešće privatnog sektora u pripremi prijedloga projekta JPP-a)(1) Javno tijelo može pripremiti prijedlog projekta JPP-a i uz učešće privatnog sektora.(2) Javno tijelo se opredjeljuje za mogućnost iz stava (1) ovog člana u toku pripreme srednjoročnog i godišnjeg plana potencijalnih projekata JPP-a.(3) Odabir zainteresovanog ponuđača provodi se javnim pozivom.(4) Uzajamna prava i obaveze javnog tijela i zainteresovanog ponuđača, kao i odgovarajući dio nominiranih troškova, regulišu se ugovorom između javnog tijela i zainteresovanog ponuđača.(5) Zainteresovani ponuđač mora učestvovati u postupku odabira privatnog partnera na način propisan ovim zakonom i Uredbom.(6) Ukoliko zainteresovani ponuđač iz stava (5) ovog člana ne bude izabran za privatnog partnera, ima pravo na povrat uloženih sredstava za izradu prijedloga projekta JPP u iznosu utvrđenom ugovorom iz stava (4) ovog člana:a) od strane odabranog privatnog partnera, na ime otkupa projektne dokumentacije, ili,b) od strane javnog tijela, ukoliko se studijom opravdanosti dokaže da primjena JPP modela nije u najboljem javnom interesu ili u slučaju da javno tijelo ne pokrene postupak izbora privatnog partnera u rokovima definisanim ugovorom iz stava (4) ovog člana.(7) Postupak objavljivanja i minimalni sadržaj javnog poziva iz stava (3) ovog člana propisan je Uredbom.“Član 8.U članu 26. u tački e) riječi „na godišnjem nivou“ brišu se.Član 9.U članu 31. u stavu (1) riječi „članom 13. stavovima (2) i (4)“ zamjenjuju se riječima „članom 13. stavovima (2) i (5)“
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o koncesijama HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 09/19 17.12.2019 SN HNK 01/21, SN HNK 07/16, SN HNK 01/13 koncesije,zakon
Ispravka štamparske greške u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 14/19 10.12.2019 SN BPK 08/22, SN BPK 09/21, SN BPK 15/19, SN BPK 13/19, SN BPK 05/13, SN BPK 04/13 šume,zakon o šumama
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 13/19 04.12.2019 NN Županije Posavske 07/09, NN Županije Posavske 05/04 socijalna zaštita ZAKONo izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštitiĈlanak 1.U Zakonu osocijalnoj zaštiti („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj: 5/04 i 7/09) u ĉlanku 12. iza rijeĉi „skrb izvan vlastite obitelji“ stavlja se interpunkcijski znak „ ,“ i dodaju rijeĉi „kućna njega i pomoć u kući, zdravstveno osiguranje.“Ĉlanak 2.U ĉlanku 19. stavak (3) mijenja se i glasi:„ U prihode iz stavka 1. ovog ĉlanka ne uraĉunava se doplatak za pomoć i njegu, ortopedski dodatak, novĉana naknada za tjelesno oštećenje, pod uvjetom da je tjelesno oštećenje pod kojem su stekli navedenu naknadu nastalo prije njihove osamnaeste godine ţivota, nagrade,alimentacije, doplatak za djecu i stipendije.“Ĉlanak 3.Ĉlanak 29.mijenja se i glasi:„Pomoć za uzdrţavanje isplaćuje se mjeseĉno, a pravo se ostvaruje narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po sluţbenoj duţnosti.“Ĉlanak 4.U ĉlanku 65. stavak 3. iza rijeĉi „otuĊiti“ dodaju se rijeĉi „ili pokloniti Ţupaniji Posavskoj“.Ĉlanak 5.Iza ĉlanka 67. dodaju se ĉlanci 67a. i 67b. koji glase:„Ĉlanak 67a.1.Pravo na kućnu njegu i pomoć u kući moţe se odobriti osobi potpuno nesposobnoj za samostalan rad i privreĊivanje, osobi starijoj od 65 godina ţivota i osobi sa trajnim smetnjama u tjelesnom i mentalnom razvoju, kada ta osoba nije u stanju da se sama stara o sebi i ukoliko ne ostvaruje pravo na njegu i pomoć od strane druge osobe.2.Kućna njega i pomoć u kući je organizirano pruţanje raznih usluga, kao što su: prehrana, obavljanje kućnih i drugih potrebnih poslova i odrţavanje osobne higijene za osobe iz prethodnog stavka.3.Usluge kućne njege i pomoći u kući mogu pruţati ustanove socijalne zaštite, vjerske organizacije, humanitarne organizacije, udruge i druge pravne i fiziĉke osobe sa kojima centar za socijalni rad zakljuĉuje ugovor kojim se preciziraju obim usluga, visina naknade i druga prava i obveze ugovornih strana.4.Uvjete i naĉin ostvarivanja prava na kućnu njegu i pomoć u kući utvrĊuju jedinice lokalne samouprave svojim općim aktima.“„Ĉlanak 67b.Pravo na zdravstveno osiguranje imaju:1.Korisnici prava na pomoć za uzdrţavanje,2.Djeca i odrasle osobe smještene u ustanovama socijalne zaštite ili u udomiteljstvu3.Civilne ţrtve rata4.Djeca od roĊenja do polaska u osnovnu školu, osobe nakon navršene 65. godine ţivota, te osobe sa smetnjama u tjelesnom ili mentalnom razvoju,a za koje je izvršena kategorizacija sa 90% i 100% priznaje se pravo na zdravstveno osiguranje, ukoliko to pravo nemogu ostvariti po drugom osnovu.5.Druge osobe u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik zdravstvene zaštite, priznaje se pravo na zdravstveno osiguranje ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu. Sredstva za pravo iz ovog ĉlanka osiguravaju se u proraĉunu Ţupanije Posavske.Bliţe odredbe o postupku i naĉinu ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje uredit Broj 13 04.12.2019. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 703će se pravilnikom koji donosi nadleţni ministar u roku od 90 dana od stupanja na snagu zakona.“Ĉlanak 6.Iza ĉlanka 103. dodaje se ĉlanak 103a. koji glasi:„Ĉlanak 103a.Pravo na udomiteljstvo moţe ostvariti dijete ili odrasla osoba pod uvjetima i na naĉin utvrĊenim Zakonom o udomiteljstvu („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 19/17)“Ĉlanak 7.Ĉlanak 105. mijenja se i glasi:„ (1) Udomitelj ima pravo na mjeseĉnu naknadu i naknadu za izdrţavanje udomljenika,(2) Visinu naknada iz stavka 1. ovog ĉlanka s obzirom na broj udomljenika, vrstu udomiteljstva i potrebe udomljenika uredit će se pravilnikom koji donosi nadleţni ministar roku od 90 dana od stupanja na snagu zako
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 13/19 04.12.2019 NN Županije Posavske 01/13, NN Županije Posavske 06/03 zdravstvena zaštita ZAKONo izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštitiĈlanak 1.U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine Ţupanije Posavske”, broj: 6/03 i 1/13) ĉlanak 1. mijenja se i glasi:„Ovim zakonom ureĊuju se naĉela, mjere, naĉin organiziranja i provoĊenja zdravstvene zaštite, nositelji društvene brige za zdravlje stanovništva, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, te sadrţaj, naĉin obavljanja i nadzor nad obavljanjemzdravstvene zaštite na podruĉju Ţupanije Posavske (u daljnjem tekstu: Ţupanija)“. Ĉlanak 2.Ĉlanak 2. mijenja se i glasi:„ Zdravstvena zaštita, u smislu ovoga zakona, obuhvata sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja, spreĉavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno lijeĉenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija.Zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. ovoga ĉlanka, u okviru zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, pruţaju zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici, primjenom suvremenih medicinskih postupaka i tehnologija, te praćenjem dostignuća u razvitku medicinske znanosti“. Ĉlanak 3.Ĉlanak 7. mijenja se i glasi: „ Društvena briga za zdravlje na razini Ţupanije obuhvata mjere za osiguranje i provoĊenje zdravstvene zaštite od interesa za graĊane na podruĉju Ţupanije, i to: -donošenje zakona i podzakonskih akata iz mjerodavnosti Ţupanije,-ureĊenje i voĊenje zdravstvene politike i provoĊenje reforme iz oblasti zdravstva od interesa za podruĉje Ţupanije,-praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i rada zdravstvenih ustanova na podruĉju Ţupanije, kao i staranje o provoĊenju utvrĊenih prioriteta u zdravstvenoj zaštiti,-donošenje strateškog plana zdravstvene zaštite za podruĉje Ţupanije,-stvaranje uvjeta za pristupaĉnost i ujednaĉenost korištenja primarne i sekundarne zdravstvene zaštite na podruĉju Ţupanije,-uspostava sustava poboljšanja kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite,-osiguravanje palijativne njege za neizljeĉivo bolesne, odnosno umiruće u suradnji sa ustanovama iz oblasti socijalne skrbi, karitativnim i drugim udrugama i pojedincima,-planiranje i osiguravanje ţupanijskog programa za oĉuvanje i zaštitu zdravlja od zagaĊenog ţivotnog okoliša što je prouzroĉeno štetnim i opasnim tvarima u zraku, vodi i zemljištu, odlaganjem otpadnih tvari, opasnih kemikalija, izvorima jonizirajućih i nejonizirajućih zraĉenja, bukom i vibracijama na svome teritoriju, kao i vršenjem sustavnih ispitivanja ţivotnih namirnica, predmeta opće uporabe, mineralnih Stranica | 704NARODNE NOVINE Županije Posavske04.12.2019. Broj 13voda za piće, vode za piće i drugih voda koje sluţe za proizvodnju i preradu ţivotnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrĊivanja njihovezdravstvene i higijenske ispravnosti i propisane kvalitete od interesa za Ţupaniju, sukladno programu mjera koje donosi Vlada Ţupanije, na prijedlog Ţupanijskog ministra zdravstva i Ţupanijskog ministra mjeredavnog za zaštitu okoliša,-provoĊenje epidemiološke, zdravstveno –statistiĉke, socijalno-medicinske i zdravstveno –ekološke djelatnosti, te unapreĊenje zdravlja i prevenciju bolesti na podruĉju Ţupanije,-provoĊenje mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti iz svoje mjerodavnosti sukladno propisima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti,-sprjeĉavanje pojave ovisnosti i lijeĉenje s ciljem suzbijanja teţih posljedica po zdravlje ovisnika,-ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, te praćenje provoĊenja, zaštita i unapreĊenje tih prava,-organizaciju i rad mrtvozorniĉke sluţbe,-suradnja sa humanitarnim i struĉnim organizacijama, savezima, komorama i udrugama na poslovima razvitka zdravstvene zaštite na svome podruĉju.Financijska sredstva, za investicijsko i tekuće odrţavanje Ţupanijske bolnice u Orašju i Zavoda za javno zdravstvo Ţupanije osiguravaju se iz Proraĉuna Ţupanije –Odlukama Vlade Ţupanije. Odluke iz stavka 2. ovoga ĉlanka donosiVlada Ţupanije na prijedlog Ţupanijskog ministra zdravstva.Minimalni iznos izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije ne moţe biti manji od 5% iznosa ukupnih rashoda Ţupanijske bolnice u Orašju, odnosno 5% iznosa ukupnih rashoda Zavoda za javno zdravstvo Ţupanije iz prethodne godine.Ţupanija moţe donijeti posebne programe zdravstvene zaštite za pojedine kategorije stanovništva, odnosno vrste bolesti koje su specifiĉne za Ţupaniju, a za koje nije donijet poseban program zdravstvene zaštite na federalnoj razini sukladno svojim mogućnostima, te utvrditi cijene tih pojedinaĉnih usluga, odnosno programa.“Ĉlanak 4.Ĉlanak 8.mijenja se i glasi:„Društvena briga za zdravlje na razini općine obuhvata ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova i kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i osiguranje finansijskih sredstava za unapreĊenje njihovog rada i kvalitete zdravstvenih usluga sukladno potrebama stanovništva i mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Društvena briga iz stava 1. ovoga ĉlanka ostvaruje se kroz osnivanje zdravstvenog vijeća na raziniopćine koje planira i evaluira provoĊenje zdravstvene zaštite na podruĉju jedinice lokalne samouprave, dajemišljenje na planove i programe zdravstvene zaštite za podruĉje lokalne samouprave, predlaţe mjere za poboljšanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite, prati povrede prava pacijenata i poduzima mjere za unapreĊenje tih prava na svom podruĉju, te obavlja i druge poslove i zadaće u skladu sa propisima o pravima, obavezma i odgovornostima pacijenata.Broj ĉlanova zdravstvenog vijeća odreĊuje se statutom općine.U radu vijeća iz stavka 2. ovoga ĉlanka sudjeluju, u pravilu, predstavnici jedinice lokalne samouprave, pacijenata, mladih, komora iz oblasti zdravstva, struĉnih udruga, udruga za zaštitu prava pacijenata, sindikata, zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog kriţa s podruĉja jedinice lokalne samouprave.Financijska sredstva, za investicijsko i tekuće odrţavanje doma zdravlja osiguravaju se iz proraĉuna osnivaĉa –Odlukom Općinskog vijeća. Odluku iz stavka 5. ovoga ĉlanka donosi Općinsko vijeće, na prijedlog Općinskog naĉelnika.Minimalni iznos izdvajanja sredstava iz stavka 6. ovoga ĉlanka ne moţe biti manji od 5% iznosa ukupnih rashoda doma zdravlja iz prethodne godine“.Ĉlanak 5.Iza ĉlanka 14. dodaju se ĉlanci 14a., 14b., 14c. i 14d. koji glase: „Ĉlanak 14 a.Naĉelo praviĉnosti zdravstvene zaštite ostvarujese zabranom diskriminacije prilikom pruţanja zdravstvene zaštite po osnovu rase, spola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, vjeroispovijesti, politiĉkog ili drugog uvjerenja, seksualne orijentacije, imovinskog stanja, kulture, jezika, vrste bolesti, psihiĉkog ili fiziĉkog invaliditeta.“„Ĉlanak 14 b.Naĉelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti se ostvaruje organizacijom sustava zdravstvenog osiguranja u kojem su svi graĊani obuhvaćeni zdravstvenom zaštitom i u kojem bogati suosjećaju sa siromašnim, mladi sa starim, zdravi sa bolesnim i pojedinci sa obiteljima.“ Broj 13 04.12.2019. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 705„Ĉlanak 14 c.„Naĉelo stalnog unapreĊenja kvaliteta zdravstvene zaštite ostvaruje se mjerama i aktivnostima kojima se u skladu sa suvremenim dostignućima medicinske nauke i prakse povećavaju mogućnosti povoljnog ishoda i smanjivanje rizika i drugih neţeljenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u cjelini.“„Ĉlanak 14 d.„Naĉelo uĉinkovitosti zdravstvene zaštite ostvaruje se postizanjem najboljih mogućih rezultata u odnosu na raspoloţive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najviše razine zdravstvene zaštite, uz racionalno korištenje raspoloţivih resursa.“Ĉlanak 6.Ĉlanak 18. mijenja se i glasi:„Zdravstvena djelatnost predstavlja organizirano pruţanje zdravstvene zaštite kroz rad zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika u okviru zdravstvenih ustanova odnosno privatne prakse sukladno struĉno-medicinskoj doktrini i uz uporabu zdravstvene tehnologije.Zdravstvena djelatnost se provodi kao primarna, specijalistiĉko –konzultativna i bolniĉka zdravstvena djelatnost i djelatnost javnoga zdravlja. Zdravstvena djelatnost obuhvata i komplementarno obavljanje alternativne medicine od zdravstvenih djelatnika na naĉin i pod uvjetima propisanim Federalnim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.Zdravstvena djelatnost je djelatnost od posebnog interesa za Ţupaniju“.Ĉlanak 7.U ĉlanku 24. u toĉki 17. iza rijeĉi „osiguraniku“ interpunkcijski znak „ .“ zamjenjuje se interpunkcijskim znakom „ ; “ iza kojeg se dodaju nove toĉke 18,19,20,21,22,23,24,25,26 i 27. koje glase:„18. pravo na spreĉavanje i olakšanje patnji i bola;19. pravo na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove;20. odrţavanje osobnih kontakata;21. prigovor;22. preventivne mjere i informiranje o oĉuvanju zdravlja;23. uvid u medicinsku dokumentaciju;24. poštivanje pacijentovog vremena;25. osobno dostojanstvo:26. povjerljivost informacija i privatnost;27. samoodluĉivanje i pristanak, ukljuĉujući i zaštitu prava pacijenata koji nije sposoban dati pristanak.“Ĉlanak 8.Ĉlanak 33. mijenja se i glasi:„Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija, Ţupanija odnosno općina, te domaće i strane fiziĉke ili pravne osobe u svim oblicima vlasništva.Jedna ili više Ţupanija i Federacija, zajedno, mogu biti osnivaĉi sveuĉilišno-kliniĉke bolnice i zavoda.Ţupanija moţe biti osnivaĉ: bolnice, ljeĉilišta, zavoda za javno zdravstvo , zavoda za medicinu rada, zavoda za bolesti ovisnosti, zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove, doma zdravlja, ljekarne, ustanove za hitnu medicinsku pomoć i ustanove za zdravstvenu njegu u kući.Općina moţe biti osnivaĉ doma zdravlja, ljeĉilišta, ustanove za zdravstvenu njegu u kući i ljekarne.Domaće i strane fiziĉke, odnosno pravne osobe mogu biti osnivaĉi: poliklinike, opće bolnice, specijalne bolnice, ljeĉilišta, ljekarne, ustanove za zdravstvenu njegu u kući, ustanove za palijativnu njegu, centra za dijalizu i zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove u svim oblicima vlasništva.Ţupanijskim propisima moţe se bliţe odrediti osnivanje zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene zaštite“.Ĉlanak 9.U ĉlanku 36. rijeĉi „iz ĉlanka 37. stavak 1. i 2. Federalnog zakona o zdravstvenoj zaštiti“ brišu se.Ĉlanak 10.U ĉlanku 37. u stavku 2. rijeĉi: „iz ĉlanka 7. toĉka 2. i ĉlanka 8. Federalnog zakona o zdravstvenoj zaštiti.“ zamjenjuju se rijeĉima:„sukladno odredbama ovog zakona i Federalnog zakona o zdravstvenoj zaštiti.“Ĉlanak 11.Ĉlanak 40. stavak 2. mijenja se glasi:„Upravno vijeće zdravstvene ustanove u nadleţnosti Ţupanije, odnosno Općine ima 3 -5 ĉlanova i ĉine ga predstavnici:osnivaĉa 1 -3 (jedan do tri) ĉlana,zdravstvenih djelatnika ustanove 1 (jedan) ĉlan,Ţupanijskog ministarstva 1 (jedan) ĉlan.“Ĉlanak 12.U ĉlanku 48. stavak 4. mijenja se i glasi: Stranica | 706NARODNE NOVINE Županije Posavske04.12.2019. Broj 13„U sastavu doma zdravlja mogu biti: centar za mentalno zdravlje u zajednici, centar za fizikalnu rehabilitaciju, sluţba sestara u zajednici i druge sluţbe u zajednici koje se utvrĊuju i organiziraju na osnovu potreba stanovništva, a po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za javno zdravstvo Ţupanije i uz suglasnost Ţupanijskogministra zdravstva.“U istom ĉlanku iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5,6,7 i 8 koji glase: „ 5. Centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja: promociju i prevenciju mentalnog zdravlja, rehabilitaciju mentalno oboljelih osoba, prevenciju invaliditeta i rehabilitaciju, brigu i pomoć onesposobljenih, zdravstveno –promotivni rad na unapreĊenju mentalnog zdravlja u zajednici; proaktivan pristup u prepoznavanju i ranom dijagnosticiranju osoba sa rizikom po mentalno zdravlje; edukaciju bolesnika, ĉlanovaobitelji i radne okoline; psihološko savjetovanje u obitelji i zajednici; procjenu rizika po mentalno zdravlje u zajednici; planiranje i provoĊenje okupacijske terapije u zajednici; psihološka mjerenja putem testova; izvanbolniĉke terapeutske i rehabilitacijske postupke iz domena zaštite mentalnog zdravlja; socioterapiju; tretman bolesti ovisnosti u izvanbolniĉkim uvjetima.Struĉno osoblje uposleno u centru za mentalno zdravlje u zajednici treba imati edukaciju iz oblasti zlouporabe psihoaktivnih supstancija.Centar za mentalno zdravlje u zajednici se organizira kao dio doma zdravlja.Bliţi uvjeti koje mora ispunjavati centar za mentalno zdravlje u zajednici, kao i naĉin njegovog organiziranja, te plan i program, trajanje edukacije, kao i naĉin provoĊenjaedukacije iz oblasti zlouporabe psihoaktivnih supstancija utvrĊuju se pravilnikom federalnog ministra.6. Centar za fizikalnu rehabilitaciju obavlja zdravstveno promotivni rad iz oblasti fizikalne medicine; vanbolniĉke terapeutske i rehabilitacione postupke iz podruĉja fizikalne medicine; okupacione tretmane; testiranje i procjena testova, suraĊuje sa drugim sluţbama sa ciljem unapreĊenja tretmana pacijenata.Centar za fizikalnu rehabilitaciju se organizira kao dio doma zdravlja.Bliţe uvjete koje mora ispunjavati centar za fizikalnu rehabilitaciju, kao i naĉin njegovog organiziranja propisuje pravilnikom federalni ministar.7.Ustanova za hitnu medicinsku pomoć je zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne medicinske pomoći i osigurava prijevoz oboljelih, stradalih i povrijeĊenih u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu i pruţa medicinsku pomoć za vrijeme prijevoza.Ustanova za hitnu medicinsku pomoć moţe se organizirati kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio doma zdravlja.Uvjete, organiziranje inaĉin rada hitne medicinske pomoći utvrdit će pravilnikom federalni ministar.8. Ustanova za palijativnu njegu je socijalno zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim, ambulantu za bol i palijativnu njegu.Ustanova za palijativnu njegu moţe biti organizirana kao samostalna ustanova.Obavljanje zdravstvenih usluga u ustanovi za palijativnu njegu ureĊuje se ugovorom izmeĊu doma zdravlja ili bolnice i Ţupanijskog zavoda zdravstvenog osiguranja.Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola mogu se pruţati i u zdravstvenim ustanovama primarne razine zdravstvene zaštite i posebnim odjelima zdravstvenih ustanova bolniĉke razine zdravstvene zaštite.“Ĉlanak 13.U ĉlanku 84. u stavku 1. broj: „35“, zamjenjuju se brojem: „40“.Stavak 2. mijenja se i glasi : „Zdravstvenom djelatniku iz stavka 1. ovog ĉlanka koji nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenog djelatnika visoke struĉne spreme privatne prakse, federalni ministar moţeodobriti specijalizaciju za potrebe nadleţnog ministarstva zdravstva, tijela drţavne ili federalne uprave, fakulteta zdravstvenog usmjerenja, pravnih osoba koja obavljaju nauĉnoistraţivaĉku djelatnost, pravnih osoba koja obavljaju proizvodnju i promet lijekova medicinskih sredstava, zavoda zdravstvenog osiguranja.Za odobrenje specijalizacije odnosno subspecijalizacije, koje odobrava federalni ministar zdravstvenim djelatnicima iz stavka 2. ovog ĉlanka, nije potrebno utvrĊivanje godišnjeg plana specijalizacija i subspecijalizacija.“Ĉlanak 14.U ĉlanku 85. broj „114.“ zamjenjuje se brojem „159.“.Ĉlanak 15.Ĉlanak 91. mijenja se i glasi:„Više zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu mogu se udruţiti u skupnu privatnu praksu. Broj 13 04.12.2019. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 707Uvjete za skupnu privatnu praksu pravilnikom utvrĊuje federalni ministar“.Ĉlanak 16.U ĉlanku 105. stavak 1. mijenja se i glasi: „Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora obavljaju federalni i ţupanijski zdravstveni inspektori sukladno odredbama ovog i Federalnog zakona o zdravstvenoj zaštiti“.Ĉlanak 17.U ĉlanku 111. „stavak 3“ briše se.Ĉlanak 18.U ĉlanku 112. u stavku 1. rijeĉ „općinsko“ zamjenjuje se rijeĉi „ţupanijsko“, a rijeĉi: „odnosno drugih zdravstvenih djelatnika“ brišu se.Ĉlanak 19.Ĉlanak 134. briše se.Ĉlanak 20.U ĉlanku 135. stavak 1. briše se.Ĉlanak 21.Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Ţupanije Posavsk
Zakon o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i građenju Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 10/19 10.11.2019 NN Županije Posavske 09/24, NN Županije Posavske 06/16 prostorno uređenje,građenje ZAKON O IZMJENAMA ZAKONAO PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU ŢUPANIJE POSAVSKEĈlanak 1.U Zakonu o prostornom ureĊenju i graĊenju Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj: 6/16), dio 7. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, I. IZRADA NOVIH I USKLAĐIVANJE VAŢEĆIH PLANSKIH DOKUMENATA, u ĉlanku 195.(1) rijeĉi „dvije godine“, zamjenjuju se rijeĉima „pet godina“.U stavku (3) rijeĉi „3 godine“zamjenjuje se rijeĉima „šest godina“.Ĉlanak 2.Ĉlanak 196. mijenja se i glasi:(1)„Općine su duţne donijeti svoje Prostorne planove u roku od dvije godine od dana donošenja Prostornog plana Ţupanije.(2)Iznimno od stavka (1) ovog ĉlanka općine koje su prije dana donošenja Prostornog plana Ţupanije donijele svoj Prostorni plan duţne su ga uskladiti s Prostornim planom Ţupanije najkasnije u roku od jedne godine.(3)Urbanistiĉki plan za sva podruĉja definirana svojim Prostornim planom općine su duţne donijeti najkasnije u roku od dvije godine od dana donošenja Prostornog plana općine.“Ĉlanak 3.Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Ţupanije Posavske"
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 13/19 05.11.2019 SN BPK 08/22, SN BPK 09/21, SN BPK 15/19, SN BPK 14/19, SN BPK 05/13, SN BPK 04/13 šume,zakon,bpk Z A K O NO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMABOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDEČlan 1.Ovim se Zakonom vrše izmjene i dopune Zakona o šumama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službe-ne novine Bosansko-podrinjskog kanto-na Goražde”, broj: 4/13 i 5/13), tako što se u članu 4. tačka 38. iza riječi: „pros-vjetnih” dodaje riječ: „vjerskih”.Član 2.U članu 12. tačka 3. briše se riječ: „stručnog”. Broj 13 –strana 1842U članu 12. tačka 3. dodaje se no-va rečenica „Ukoliko Uprava za šumar-stvo u roku od petnaest (15) dana od da-na prijema zahtjeva za davanje mišljenja isto ne dostavi Ministarstvu, smatrat će se da je Uprava za šumarstvo dala pozi-tivno mišljenje”.U članu 12. tačka 6. iza riječi: „Ministarstvo” brišu se riječi: „na prijed-log Uprave za šumarstvo“ i dodaje riječ: „uz mišljenje Uprave za šumarstvo“.U članu 12. tačka 6. dodaje se slj-edeća rečenica, koja glasi: „Ukoliko Up-rava za šumarstvo u roku od petnaest (15) dana od dana prijema zahtjeva za davanje mišljenja isto ne dostavi Minis-tarstvu, smatrat će se da je Uprava za šumarstvo dala pozitivno mišljenje”.Član 3.U članu 13. tačka 4. se mijenja i glasi:„Projekat za izvođenje mogu iz-rađivati diplomirani inžinjeri/masteri šumarstva sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci ili bachelor šu-marstva sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci.Korisnik/vlasnik šu-ma određuje lice za izradu projekta.”U tački 8. istog člana iza riječi: „projekta” dodaju se riječi: „diplomiran-og inžinjera šumarstva/masterašumar-stva sa minimalno jednom godinom ra-dnog iskustva u struci ili bachelora šu-marstva sa minimalno tri godine radnog iskustva u struci ili”.Član 4.U članu 14. tački 2. iza riječi: „može vršiti” briše se riječ: „samo”, a iza riječi: „u struci“ dodaju se riječi: „ili ba-chelor šumarstva sa minimalno tri godi- 05. novembar/studeni 2019.ne radnog iskustva u struci“. U istom stavu iza riječi: „vršiti” brišu se riječi: „bachaleurat šumarstva”.U tački 7. istog člana iza riječi: „može vršiti” briše se riječ: „samo”, a iza riječi: „iskustva u struci” dodaju se ri-ječi: „ili bachelor šumarstva sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci”. U istom stavu iza riječi: „u izdaničkim šu-mama može vršiti” brišu se riječi: „ba-chaleurat šumarstva”.Član 5.Član 17. se mijenja i glasi:(1)„Tehnički prijem radova izvedenih prema projektu za izvođenje radova u šumarstvu u državnim i privatnim šumama obavlja komisija za tehnički prijem radova, koju formira Minis-tarstvo.(2)Komisija iz stava (1) ovoga člana sas-toj i se od najmanje tri člana, u koju obavezno ulaze diplomirani inžinjer šumarstva/master šumarstva/bach-elor šumarstva koji je izradio proje-kat za izvođenje radova, predstavnik Kantonalne uprave i predstavnik Ministarstva. Realizator projekta za izvođenje radova u šumarstvu ne može biti imenovan u komisiju za tehnički prijem radova. Troškove ra-da komisije snosi korisnik, odnosno vlasnik šume.(3)Tehnički prijem radova pošumljava-nja obavlja se dvije godine nakon za-vršetka njihova izvođenja.(4)Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu izvršeni u sk-ladu sa projektom za izvođenje, kor-isnik šuma, odnosno vlasnik šuma je dužan utvrđene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka, komisi- 05. novembar/studeni 2019.ja vrši ponovni pregled.(5)Rok za tehnički prijem radova nakon završenih radova po izvođačkom projektu je 30 (trideset) dana.(6)izvršenom tehničkom prijemu izve-denih radova komisija sačinjava za-pisnik u kojem se obavezno konsta-tuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova po projektu za izvođenje.(7)Primjerak zapisnika komisije iz sta-va (1) ovog člana dostavlja se šuma-rskoj inspekciji u roku od 8 (osam) dana od dana završetka pregleda.(8)Ministar donosi pravilnik o obavlja-nju tehničkog prijema obavljenih ra-dova na iskorištavanju i uzgajanju šuma.“Član 6.U članu 26. stav 6. se mijenja i glasi: „Drvo porijeklom iz državne ili privatne šume, koje je stavljeno u pro-met bez otpremnog iskaza ili koje je po-maknuto od panja, a nije obilježeno šu-marskim čekićem (žigosano), obrojčeno, premjereno i evidentirano, kao i sekun-darne (nedrvne) šumske proizvode koji su stavljeni u promet u suprotnosti s od-redbama ovog člana, privremeno oduzi-maju čuvari šuma, pripadnici policije i nadležni šumarski inspektori, a sredst-va-oruđa za rad (sjekire, pile i transport-na sredstva) kojima je učinjena nezako-nita radnja privremeno oduzimaju prip-adnici policije u skladu s važećim propi-sima koji se odnose na krivičnu, odnos-no prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzete šumske proizvode čuva Kanto-nalna uprava za šumarstvo na mjestu privremenog oduzimanja ili ih podsred-stvom lica kojemu se oduzimaju šumski Broj 13 –strana 1843proizvodi, transportuje do mjesta koje odredi Kantonalna uprava za šumarst-vo, odakle ih preuzima korisnik državn-ih šuma ili lice koje ovlasti korisnik drž-avne šume, koji organizuje utovar, prije-voz i skladištenje privremeno oduzetih šumskih proizvoda (na lageru korisnika državne šume) izvršilac usluga utovara, prijevoza i skladištenja privremeno od-uzetih šumskih proizvoda ima pravo na naknadu troškova u skladu s cjenovni-kom i normativima korisnika šuma iz sredstava ostvarenih prodajom oduzetih šumskih proizvoda. Ako postoji mogu-ćnost da se tokom pohranjivanja šumsk-im proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost ili da njihovo pohranjivanje iziskuje nesrazmjerne troškove, privre-meno oduzeta roba prodat će se licitaci-jom, a finansijska sredstva od istih depo-novat na poseban račun korisnika šu-ma”.Član 7.U članu 40. tačka 5. iza riječi: „saglasnost“ brišu se riječi: „Uprava za šumarstvo”, a dodaju riječi: „Ministarst-vo”.Član 8.U Zakonu se mijenja član 8. koji glasi:„ U članu 59. tačka 7. dodaje se nova rečenica koja glasi: „ Ukoliko Uprava za šumarstvo u roku od petnaest (15) dana od dana prijema zahtjeva za davanje mišljenja is-to ne dostavi Ministarstvu, smatrat će se da je Uprava za šumarstvo dala pozitiv-no mišljenje.” Broj 13 –strana 1844Član 9.U Zakonu se mijenja član 9. koji glasi:„U članu 61. tačka 2. dodaje se nova rečenica koja glasi: „Ukoliko Uprava za šumarstvo u roku od petnaest (15) dana od dana pri-jema zahtjeva za davanje mišljenja isto ne dostavi Ministarstvu, smatrat će se da je Uprava za šumarstvo dala pozitiv-no mišljenje.”Član 10.Član 63. tačka 4. se mijenja i gl-asi:„Za direktora Uprave za šumars-tvo može se imenovati lice sa stručnom spremom VII stepena ili masterom koje je steklo zvanje po bolonjskom procesu obrazovanja šumarske, prirodne, pravne ili ekonomske struke sa najmanje tri (3) godine radnog staža u struci.”. Član 11.Svi započeti postupci ostvariva-nja prava i obaveza utvrđenih Zakonom o šumama prije stupanja na snagu Za-kona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama okončat će se po odredbama koje su važile prije stupanja na snagu ovog Zakona.
Zakon o obrazovanju odraslih Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 10/19 11.10.2019 obrazovanje odraslih,obrazovanje
Zakon o unapređenju lokalnog poslovanja BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/19 17.09.2019 zakon,lokalno poslovanj,bpk
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 08/19 12.09.2019 SN HNK 04/16, SN HNK 09/12, SN HNK 07/11 ruadarstvo
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 30/19 25.07.2019 SN KS 01/18, SN KS 13/18 oružje,municija KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 15.07.2019. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NABAVLJANJU, DR@ANJU I NO[ENJU ORU@JA I MUNICIJE ^lan 1. (Izmjene ~lana 5.) (1) U Zakonu o nabavljanju, dr`anju i no{enju oru`ja i municije ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/18 i 13/18 - Ispravka) u ~lanu 5. u stavu (1) ta~ka a) alineja 16) mijenja se i glasi: "16) "kombinovano oru`je" je oru`je s dvije ili vi{e olu~enih (u`ljebljenih) i neolu~enih (glatkih) cijevi razli~itog kalibra," (2) U ta~ka b) al. 11) i 27) mijenjaju se i glase: "11) preno{enje oru`ja" je premje{tanje oru`ja za koje je izdat oru`ni list ili izdato rje{enje za dr`anje, s jednog mjesta na drugo," "27) "civilno streli{te" je otvoreni ili zatvoreni objekat (streljana) koji mo`e biti i vojno streli{te dopu{teno za civilnu upotrebu, ili drugo slu`beno streli{te namijenjeno sportsko-rekreativnom ga|anju i edukaciji koji ispunjavaju tehni~ke i sigurnosne uvjete za upotrebu registrovanog ili prijavljenog oru`ja," ^lan 2. (Izmjena ~lana 7.) U ~lanu 7. stav (5) mijenja se i glasi: "(5) Zabranjeno je bez opravdanog razloga nositi hladno oru`je na javnim mjestima, vjerskim okupljanjima, ugostiteljskim objektima, obrazovnim ustanovama i na drugim javnim mjestima." ^lan 3. (Izmjena ~lana 8.) U ~lanu 8. u stavu (1) ta~ka b) mijenja se i glasi: "b) oru`ni list za dr`anje i no{enje oru`ja (u daljem tekstu: oru`ni list)," ^lan 4. (Izmjene i dopuna ~lana 10.) (1) U ~lanu 10. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja kategorije B za fizi~ka lica podnosi se na propisanom obrascu nadle`noj policijskoj upravi. Jedan zahtjev se mo`e podnijeti za izdavanje odobrenja za nabavljanje vi{e komada oru`ja iste vrste. (2) U stavu (4) ta~ka e) mijenja se i glasi: "e) da lice u posljednje dvije godine do dana podno{enja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja ili od momenta vr{enja provjera na osnovu stava 7. ovog ~lana nije ka`njavano za prekr{aj protiv javnog reda i mira s obilje`jem nasilja, prekr{aj propisan ovim zakonom ili prekr{aj s obilje`jem nasilja propisan drugim zakonom," U stavu (4) ta~ka f) bri{e se. Dosada{nja ta~ka g) postaje ta~ka f). (3) Stav (8) mijenja se i glasi: "(8) Na~elnik nadle`ne policijske uprave }e formirati komisiju koju ~ine tri ~lana iz policijske uprave, od kojih su dva ~lana policijski slu`benici, a jedan ~lan stru~ni saradnik za sprovo|enje propisa o oru`ju i predstavljanje u prekr{ajnom postupku ili referent za oru`je kao stru~ni ~lan komisije". (4) Iza stava (10) dodaje se novi stav (11) koji glasi: (11) Izuzetno, za lica iz ~lana 2. stav (3) ovog zakona, kada podnose zahtjev za nabavljanje, dr`anje i no{enje vatrenog oru`ja kategorije B, ne}e se provoditi postupak utvr|ivanja uvjeta iz st. (4) i (5) ovog ~lana, osim utvr|ivanja uvjeta polo`enog lova~kog ispita i ~lanstva u lova~koj organizaciji, odnosno ~lanstva u sportskoj strelja~koj organizaciji." ^lan 5. (Izmjene ~lana 11.) U ~lanu 11. st. (9) i (10) mijenjaju se i glase: "(9) Postojanje uvjeta iz ~lana 10. stav (4) ta~ka b) ovog zakona utvr|uje se na osnovu uvida u li~nu kartu podnosioca zahtjeva i obavijesti nadle`nog organa o prebivali{tu - boravi{tu sa li~nim podacima (PBA - 3 obrazac). Nadle`ni organ ovla{ten je provjeravati navedene podatke u slu`benoj evidenciji. (10) Postojanje uvjeta iz ~lana 10. stav (4) ta~. c), d) i e) ovog zakona, po slu`benoj du`nosti utvr|uje nadle`na policijska uprava na osnovu izvr{enih provjera kod Godina XXIV – Broj 30 ^etvrtak, 25. jula 2019. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052 nadle`nog suda, nadle`nog tu`ila{tva i organa nadle`nog za vo|enje kaznenih ili prekr{ajnih evidencija, a nakon toga, ukoliko iz objektivnih i opravdanih razloga to nije u mogu}nosti izvr{iti, nadle`na policijska uprava }e podnosioca zahtjeva uputiti da tra`ene podatke dostavi li~no." ^lan 6. (Izmjena ~lana 16.) U ~lanu 16. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, lica koja obavljaju ili su obavljali poslove policijskog slu`benika, slu`benika sudske policije, slu`benika stra`e kazneno-popravnih ustanova, slu`benika obavje{tajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, osiguranja lica i imovine, profesionalna vojna lica, rezervne vojne starje{ine i lica koja imaju ili su imala registrovano vatreno oru`je oslobo|ena su obuke za pravilno rukovanje oru`jem i obuke o poznavanju propisa koji se odnose na dr`anje, ~uvanje i no{enje oru`ja, kao i druga lica koja su kroz {kolovanje i druge vidove obuke osposobljena za pravilno rukovanje oru`jem i poznaju propise koji se odnose na dr`anje, ~uvanje i no{enje oru`ja, {to se dokazuje odgovaraju}om ispravom nadle`nog organa." ^lan 7. (Izmjena ~lana 17.) ^lan 17. mijenja se i glasi: "^lan 17. (Rok za dostavljanje dokaza o ispunjavanju posebnih uvjeta koji se odnose na nabavljanje oru`ja) Od podnosioca zahtjeva koji ispunjava op}e uvjete iz ~lana 10. stav (4) ovog zakona, nadle`na policijska uprava }e zatra`iti da u roku od 60 dana dostavi dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta iz ~lana 10. stav (5) ovog zakona." ^lan 8. (Dopuna ~lana 19.) U ~lanu 19. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Nadle`na policijska uprava postupa na na~in propisan u st. (1) i (2) ovog ~lana i u postupku oduzimanja oru`ja iz ~lana 51. ovog zakona". ^lan 9. (Izmjena ~lana 24.) U ~lanu 24. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Pravna lica, poduzetnici i fizi~ka lica du`ni su, u roku od osam dana od dana nabavljanjamunicije, o izvr{enoj nabavci municije obavijestiti policijsku upravu koja je izdala va`e}u ispravu o oru`ju i koja o tome vodi evidenciju, izuzev ukoliko su municiju nabavili na podru~ju Kantona Sarajevo." ^lan 10. (Izmjene ~lana 28.) U ~lanu 28. st. (4), (5) i (6) mijenjaju se i glase: "(4) Fizi~ka lica, pravna lica i poduzetnici kojima je izdat oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja, ne mogu prenijeti pravo svojine na vatreno oru`je drugim fizi~kim licima, pravnim licima i poduzetnicima koja nemaju odobrenje za nabavku te vrste oru`ja, izuzev pravnim lica iz ~lana 60. ovog zakona." (5) Vlasnik oru`ja koji je prenio pravo svojine na oru`je du`an je odmah, a najkasnije u roku od osam dana, predati nadle`noj policijskoj upravi oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja i prilo`iti primjerak ugovora i odobrenja za nabavku oru`ja izdatog fizi~kom licu, odnosno pravnom licu i poduzetniku na koje se prenosi pravo svojine, odnosno rje{enje o obavljanju djelatnosti pravnog lica iz ~lana 60. ovog zakona. (6) Fizi~ka lica, pravna lica i poduzetnici kojima je izdat oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja mogu, uz ispunjavanje obaveza iz stava (5) ovog ~lana, prenijeti pravo svojine na vatreno oru`je i pravnim licima i poduzetnicima iz ~lana 60. ovog zakona, nakon ~ega su obje strane u postupku du`ne u roku od osam dana obavijestiti nadle`nu policijsku upravu o izvr{enom prenosu prava svojine." ^lan 11. (Izmjena ~lana 29.) ^lan 29. mijenja se i glasi: "^lan 29. (Oru`ni list za dr`anje i no{enje oru`ja) (1) Za dr`anje i no{enje oru`ja fizi~kim licima se izdaje oru`ni list. (2) Oru`ni list izdaje se na neograni~eno vrijeme, ali je imalac oru`nog lista du`an svakih 10 godina dostaviti nadle`noj policijskoj upravi dokaz o ispunjavanju uvjeta u pogledu zdravstvene sposobnosti za dr`anje i no{enje oru`ja. (3) Imalac oru`jamo`e, u roku od {est mjeseci od dana isteka roka iz stava (2) ovog ~lana, dostaviti nadle`noj policijskoj upravi dokaz o ispunjavanju uvjeta u pogledu zdravstvene sposobnosti za dr`anje i no{enje oru`ja. (4) Nadle`na policijska uprava }e najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stava (2) ovog ~lana, pisanim putem, a izuzetno i usmeno, obavijestiti i upozoriti imaoca oru`ja o predstoje}em nastupanju isteka roka iz stava (2) ovog ~lana i posljedicama propu{tanja roka. (5) Ukoliko u roku iz stava (3) ovog ~lana ne dostavi dokaz o ispunjavanju uvjeta u pogledu zdravstvene sposobnosti za dr`anje i no{enje oru`ja, imalac oru`ja je du`an nakon isteka navedenog roka oru`je,municiju i oru`ni list predati nadle`noj policijskoj upravi, koja je u svakom slu~aju, istekom propisanog roka od {est mjeseci, obavezna donijeti rje{enje o oduzimanju oru`ja, municije i oru`nog lista te postupiti u skladu sa ~l. 51. i 56. ovog zakona. (6) Protiv rje{enja o oduzimanju iz stava (5) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (7) Na isto lova~ko ili sportsko oru`je mogu se izdati oru`ni listovi za najvi{e tri lica, uz ovjerenu saglasnost vlasnika oru`ja. (8) Lica iz ~lana 2. stav (3) ovog zakona oslobo|ena su obaveze iz stava (2) ovog ~lana, ali su du`na u roku iz stava (3) ovog ~lana dostaviti uvjerenje ili potvrdu poslodavca o radnopravnom statusu nadle`noj policijskoj upravi za upis u evidenciju oru`ja, a nadle`na policijska uprava i za ova lica postupa u skladu sa odredbama st. (4) i (5) ovog ~lana." ^lan 12. (Izmjene ~lana 37.) U ~lanu 37. st. (1), (5) i (6) mijenjaju se i glase: "(1) Oru`je kategorije B se ne smije nositi bez oru`nog lista niti prenositi bez odobrenja za dr`anje oru`ja. (5) Van lovi{ta ili streli{ta, vatreno, lova~ko i sportsko oru`je mora se dr`ati, odnosno nositi u futroli ili namjenskom koferu/torbi za oru`je i ne smije biti napunjeno. (6) Prilikom preno{enja oru`je ne smije biti napunjeno, odnosno metak ne smije biti u cijevi imora se nalaziti u odgovaraju}im futrolama, kutijama ili spremnicima za prijenos oru`ja." ^lan 13. (Izmjena ~lana 44.) U ~lanu 44. stav (3) mijenja se i glasi: "(3) Fizi~ka lica, pravna lica i poduzetnici du`ni su u slu`benim novinama oglasiti nestanak isprava o oru`ju, osim odobrenja za nabavljanje oru`ja i municije, a nadle`na policijska uprava koja je izdala isprave o oru`ju, donosi rje{enje kojim se isprava o oru`ju ogla{ava neva`e}om." S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^lan 14. (Izmjena i dopune ~lana 46.) (1) U ~lanu 46. naziv ~lana mijenja se i glasi: "(Promjena prebivali{ta, li~nog imena, naziva ili sjedi{ta i gubitak dr`avljanstva)" (2) Iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3) Kada fizi~kom licu pravosna`nom odlukom prestane dr`avljanstvo, du`no je u roku od 30 dana od pravosna`nosti odluke predati oru`je i isprave o oru`ju nadle`noj policijskoj upravi, koja u navedenom slu~aju postupa na na~in opisan u ~lanu 56. ovog zakona sa napomenom da se u navedenom slu~aju donosi rje{enje o oduzimanju i deponovanju oru`ja zbog prestanka dr`avljanstva. (4) U slu~aju promjene sjedi{ta pravnog lica nadle`na policijska uprava iz koje se vr{i odjava donosi zaklju~ak u kojem se konstatuje promjena sjedi{ta pravnog lica i izvr{ava prenos nadle`nosti u skladu s odredbama zakona kojim je regulisan upravni postupak." ^lan 15. (Dopuna ~lana 49.) U ~lanu 49. dodaje se novi stav (8) koji glasi: "(8) Nadle`na policijska uprava prati i redovno a`urira evidenciju vlasnika oru`ja u skladu sa prijavljenim podacima u centralnom registru IDDEEA i lokalnoj evidenciji JMB, prebivali{ta/boravi{ta i izdatih li~nih karti koja je u nadle`nosti Ministarstva unutra{njih poslova Kantona Sarajevo, te u skladu sa pribavljenim podacima poduzima operativne radnje na terenu u cilju provo|enja odredbi ovoga ~lana." ^lan 16. (Izmjena ~lana 51.) U ~lanu 51. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Nadle`na policijska uprava }e donijeti rje{enje o oduzimanju oru`ja i municije i isprava o oru`ju od fizi~kog lica ako nastupi neki od slu~ajeva koji bi bili u suprotnosti s uvjetima utvr|enim u ~lanu 10. stav (4) ta~. a), c), d), e) i f), stav (5) ta~ka a) i stav (10), ~lanu 11. st. (3) i (6) i ~lanu 29. st. (3) i (5) ovog zakona." ^lan 17. (Izmjena ~lana 61.) U ~lanu 61. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Ovla{teni prodava~ oru`ja mo`e prodavati municiju samo licima koja imaju va`e}u ispravu o oru`ju, a u roku od pet dana od dana prodaje du`an je o tome obavijestiti policijsku upravu koja je izdala va`e}u ispravu o oru`ju i dostaviti jedan primjerak fakture o kupoprodaji municije nadle`noj policijskoj upravi." ^lan 18. (Izmjena ~lana 65.) ^lan 65. mijenja se i glasi: "^lan 65. (Uvjeti za osnivanje civilnog streli{ta) (1) Za obavljanje sportske i druge djelatnosti civilna streli{ta mogu osnovati: udru`enja i savezi upisani u registar udru`enja kod nadle`nog organa uprave i pravna lica i poduzetnici koji imaju registrovanu djelatnost, a za to dobiju odobrenje nadle`ne policijske uprave. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava (1) ovog ~lana, prila`e se: a) upotrebna dozvola za novoizgra|ena streli{ta, a za postoje}a streli{ta upotrebna dozvola ili zemlji{noknji`ni izvadak, b) dokaz da lice ovla{teno za zastupanje u udru`enju i savezu, odgovorno lice u pravnom licu, odnosno poduzetnik ispunjava uvjete iz ~lana 10. stav (4) ovog zakona, a lice koje neposredno rukuje oru`jem ispunjava uvjete iz ~lana 10. st. (4) i (5) ovog zakona i c) dokaz da udru`enje, savez, pravno lice i poduzetnik ima pravo vlasni{tva ili pravo kori{tenja objekta (otvorenog i/ili zatvorenog). (3) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na lova~ka streli{ta koja se upotrebljavaju za ga|anje i isprobavanje lova~kog oru`ja svojih ~lanova prema propisima o lovstvu. (4) Protiv rje{enja nadle`ne policijske uprave mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (5) Bli`e odredbe o prostornim i tehni~kim uvjetima civilnog streli{ta, na prijedlog policijskog komesara propisuje ministar uz suradnju sa nadle`nim ministarstvima." ^lan 19. (Izmjena ~lana 74.) ^lan 74. mijenja se i glasi: "^lan 74. (Krivi~na djela) (1) Nov~anom kaznom ili kaznom zatvora od {est mjeseci do tri godine kaznit }e se za krivi~no djelo: a) ko bez odobrenja nabavi, dr`i ili nosi vatreno oru`je kategorijeB(~l. 10. i 20. ovog zakona), izuzev pravnih lica kada nabavljaju oru`je kategorije B na osnovu ~lana 28. stav (4) ovog zakona, b) ko proda vatreno oru`je kategorije B pravnom licu, poduzetniku ili fizi~kom licu koji nemaju odobrenje za nabavljanje te vrste oru`ja (~l. 28. stav (4) i 61. stav (1), ta~ka a) ovog zakona), izuzev kada se vatreno oru`je kategorije B prodaje pravnim licima na osnovu ~lana 28. stav (4) ovog zakona i c) ko drugom da pi{tolj ili revolver na poslugu (~lan 40. stav (1) ovog zakona) ili ko da na poslugu lova~ko oru`je ili sportsko vatreno oru`je licu koje za tu vrstu oru`ja nema oru`ni list (~lan 40. stav (2) ovog zakona) i (2) Za krivi~na djela iz stava (1) ovog ~lana obavezno se izri~e i za{titna mjera oduzimanja oru`ja. (3) U izvr{enju za{titne mjere iz stava (2) ovog ~lana za krivi~no djelo iz stava (1) ta~. b) i c) ovog ~lana oduzima se oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja." ^lan 20. (Izmjena ~lana 75.) ^lan 75. mijenja se i glasi: "^lan 75. (Nov~ane kazne i za{titne mjere za prekr{aje fizi~kih lica) (1) Nov~anom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice: a) koje bez opravdanog razloga nosi hladno oru`je na javnim mjestima, vjerskim okupljanjima, ugostiteljskim objektima, obrazovnim ustanovama i na drugim javnim mjestima (~lan 7. stav (5) ovog zakona), b) koje ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja imaoca oru`ja, koja mo`e uticati na sposobnost za dr`anje i no{enje oru`ja, a o tome ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu ili najbli`u policijsku stanicu (~lan 14. stav (1) ovog zakona), c) koje u propisanom roku, nakon upu}ivanja na vanredni zdravstveni pregled, nadle`noj policijskoj upravi ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (~lan 14. stav (3) ovog zakona), d) koje u propisanom roku ne prijavi nabavku bitnih dijelova oru`ja nadle`noj policijskoj upravi ili ne preda nadle`noj policijskoj upravi zamijenjene tehni~ki ispravne dijelove vatrenog oru`ja koji se ozna~avaju fabri~kim brojem (~lan 23. stav (1) ovog zakona), e) ~lan strelja~ke i lova~ke organizacije koji spravlja municiju bez odobrenja nadle`ne policijske uprave ili istu stavlja u promet (~lan 25. st. (1) i (4) ovog zakona), f) koje zamijeni oru`je za onu vrstu oru`ja za koju nema izdat oru`ni list (~lan 28. st. (1) i (2) ovog zakona), S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 25. jula 2019. KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 3 g) koje bez odobrenja nadle`ne policijske uprave sakuplja staro oru`je (~lan 33. stav (1) ovog zakona), h) koje preda ili proda staro oru`je pravnom licu, poduzetniku i fizi~kom licu koji nemaju odobrenje za sakupljanje starog oru`ja (~lan 33. stav (7) ovog zakona), i) koje osposobi staro oru`je koje je onesposobljeno za upotrebu (~lan 33. stav (9) ovog zakona), j) koje postupi protivno odredbama ~lana 36. ovog zakona, k) koje postupi protivno odredbama ~lana 37. ovog zakona, l) koje postupi protivno odredbama ~lana 38. ovog zakona, m) koje postupi protivno odredbi ~lana 39. ovog zakona, n) koje posudi vazdu{no oru`je i oru`je s tetivom maloljetnoj osobi (~lan 42. stav (2) ovog zakona), o) koje prenosi sportsko oru`je i pripadaju}u municiju bez potvrde sportske strelja~ke organizacije (~lan 42. stav (3) ovog zakona), p) koje postupi protivno odredbama ~lana 43. ovog zakona, r) koje postupi protivno odredbama ~lana 44. ovog zakona, s) koje ne obavijesti najbli`u policijsku upravu, policijsku stanicu ili policijskog slu`benika u slu~aju pronalaska oru`ja, municije i isprava o oru`ju ili o saznanju za sakriveno oru`je, municiju i ispravu o oru`ju (~lan 45. stav (1) ovog zakona) i t) koje postupi protivno odredbi ~lana 48. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekr{aje iz stava (1), ta~. a), c), f), g), h), i), j), k), l), m), n), o), p), r), s) i t) ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se za{titna mjera oduzimanja oru`ja, municije, bitnih dijelova oru`ja i isprava o oru`ju." ^lan 21. (Izmjena ~lana 76.) ^lan 76. mijenja se i glasi: "^lan 76. (Nov~ane kazne i za{titne mjere za prekr{aje fizi~kih lica) (1) Nov~anom kaznom od 500,00 do 1.000,00KMkaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice: a) koje u propisanom roku ne vrati odobrenje za nabavljanje oru`ja (~lan 18. stav (3) ovog zakona), b) koje nosi, koristi i rukuje s oru`jem kojemu je povjereno u vrijeme kada ne vr{i slu`bu, ili iznese oru`je van objekta odnosno prostora ili pravca kretanja transporta koji obezbje|uje ili ne ~uva na bezbjednom mjestu tako da ne onemogu}i pristup oru`ju neovla{tenim licima (~lan 21. stav (2) ovog zakona), c) koje nabavi municiju za oru`je za koje nema izdat oru`ni list ili u propisanom roku ne prijavi nabavku municije, izuzev ukoliko je municija nabavljena na podru~ju Kantona Sarajevo (~lan 24. ovog zakona), d) koje u propisanom roku ne podnese pisani zahtjev nadle`noj policijskoj upravi za registraciju oru`ja i izdavanje oru`nog lista (~lan 27. stav (1) ovog zakona), e) koje u propisanom roku nadle`noj policijskoj upravi ne prijavi zamjenu vatrenog oru`ja, ne preda oru`ni list i ne podnese zahtjev za izdavanje novog oru`nog lista (~lan 28. stav (3) ovog zakona), f) koje u propisanom roku ne prijavi prenos prava svojine na vatreno oru`je (~lan 28. st. (5) i (6) ovog zakona), g) koje u propisanom roku o izvr{enoj nabavci, prodaji ili predaji starog oru`ja ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu (~lan 33. stav (8) ovog zakona), h) koje u propisanom roku ne prijavi nadle`noj policijskoj upravi nabavljanje oru`ja kategorije C (~lan 34. stav (2) ovog zakona), i) prekr{ajno odgovorno maloljetno lice koje nabavi, dr`i i nosi oru`je kategorije D protivno odredbama ~lana 35. ovog zakona, odnosno roditelj, usvojitelj ili staratelj maloljetnika koji nabavi, dr`i i nosi oru`je kategorije D, protivno odredbama ~lana 35. ovog zakona, ako je po~injeni prekr{aj maloljetnika posljedica propu{tanja nadzora nad maloljetnikom, a bio je u mogu}nosti vr{iti takav nadzor, j) koje ne vrati pravnom licu koje upravlja lovi{tem oru`je odnosno neutro{enu koli~inu municije dobijenu na poslugu u odre|enom roku ili ih upotrebljava, odnosno iznosi van odre|enog lovi{ta (~lan 41. stav (3) ovog zakona), k) koje postupi protivno odredbama ~lana 46. ovog zakona, l) koje u propisanom roku ne obavijesti i ne preda na ~uvanje nadle`noj policijskoj upravi oru`je, municiju i oru`ni list u slu~aju smrti vlasnika oru`ja i municije (~lan 49. stav (1) ovog zakona), m) nasljednik oru`ja i municije koji u propisanom roku ne postupi u skladu s ovim Zakonom (~lan 49. stav (3) ovog zakona), n) nasljednik oru`ja koji u propisanom roku nakon prodaje oru`ja isto ne odjavi kod nadle`ne policijske uprave (~lan 49. stav (6) ovog zakona) i o) fizi~ko lice koje ne vodi evidenciju iz ~lana 70. stav (8) ovog zakona. (2) Za prekr{aje iz stava (1), ta~. a), b), c), e), f) i i) ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se za{titna mjera oduzimanja oru`ja, municije, bitnih dijelova oru`ja i isprava o oru`ju." ^lan 22. (Izmjena ~lana 77.) ^lan 77. mijenja se i glasi: "^lan 77. (Nov~ane kazne i za{titne mjere za prekr{aje pravnih lica i poduzetnika) (1) Nov~anom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: a) zdravstvena ustanova koja ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja imaoca oru`ja, koja mo`e uticati na sposobnost za dr`anje i no{enje oru`ja, a o tome ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu ili najbli`u policijsku stanicu (~lan 14. stav (1) ovog zakona), b) sportska strelja~ka, odnosno druga organizacija ili ustanova koja postupi suprotno odredbama ~lana 16. ovog zakona, c) pravna lica i poduzetnici koja povjere no{enje oru`ja i municije licu koje nije odre|eno da neposredno vr{i poslove za{tite i koje ne ispunjava uslove za no{enje oru`ja propisane ovim Zakonom (~lan 21. stav (1) ovog zakona) ili koje naredi ili dozvoli da lice kome je povjereno oru`je radi vr{enja poslova za{tite nosi to oru`je suprotno odredbama ~lana 21. stav (2) ovog zakona, d) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne prijavi nabavku bitnih dijelova oru`ja nadle`noj policijskoj upravi (~lan 23. stav (1) ovog zakona), e) pravno lice i poduzetnik koji nabavi municiju za oru`je za koje nema izdat oru`ni list ili u propisanom roku ne prijavi nabavku municije (~lan 24. ovog zakona), f) sportska strelja~ka i lova~ka organizacija koja spravlja municiju bez odobrenja nadle`ne policijske uprave ili istu stavlja u promet (~lan 25. st. (1) i (4) ovog zakona), g) pravno lice i poduzetnik koji zamijene oru`je za onu vrstu oru`ja za koju nema izdat oru`ni list (~lan 28. stav (2) ovog zakona), h) pravno lice i poduzetnik koji ne obavijesti u propisanom roku nadle`nu policijsku upravu o prestanku potrebe za daljnjim dr`anjem oru`ja i municije (~lan 31. stav (2) ovog zakona), i) pravno lice i poduzetnik koji bez odobrenja nadle`ne policijske uprave sakuplja staro oru`je (~lan 33. stav (1) ovog zakona), j) pravno lice i poduzetnik koji proda ili preda staro oru`je fizi~kom ili pravnom licu ili poduzetniku koji nemaju odobrenje za sakupljanje starog oru`ja (~lan 33. stav (7) ovog zakona), S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 4 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. k) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku o izvr{enoj nabavci, prodaji ili predaji starog oru`ja ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu (~lan 33. stav (8) ovog zakona), l) pravno lice i poduzetnik koji osposobi staro oru`je koje je onesposobljeno za upotrebu (~lan 33. stav (9) ovog zakona), m) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne prijavi nadle`noj policijskoj upravi nabavljanje oru`ja kategorije C (~lan 34. stav (2) ovog zakona), n) pravno lice i poduzetnik koji postupi protivno odredbama ~lana 38. st. (8), (9), (10) i (11) ovog zakona, o) pravno lice koje upravlja lovi{tem koje postupi protivno odredbama ~lana 41. ovog zakona, p) strelja~ka organizacija koja postupi protivno odredbama ~lana 42. ovog zakona, r) pravno lice i poduzetnik, strelja~ka organizacija i organizacija koja gazduje lovi{tem koji postupe protivno odredbama ~lana 43. stav (6) ovog zakona, s) pravno lice i poduzetnik koji postupe protivno odredbama ~lana 44. ovog zakona, t) pravno lice i poduzetnik koji se bave popravljanjem i prepravljanjem oru`ja, koji postupe protivno odredbama ~lana 57. ovog zakona, u) pravno lice i poduzetnik koji se bave popravljanjem i prepravljanjem oru`ja, koji postupe protivno odredbama ~lana 58. ovog zakona, v) pravno lice i poduzetnik koji se bavi prometom oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, koji postupe protivno odredbama ~lana 60. stav (1) ovog zakona, z) ovla{teni prodavac oru`ja koji u propisanom roku ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu o prodaji municije i ne dostavi jedan primjerak fakture o kupoprodaji municije nadle`noj policijskoj upravi (~lan 61. stav (2) ovog zakona), oru`ja kategorije C i bitnih dijelova oru`ja (~lan 61. stav (1) ta~ka b) ovog zakona), aa) ovla{teni prodavac oru`ja koji postupi protivno odredbi ~lana 62. ovog zakona, bb) pravno lice i poduzetnik koji se bavi posredovanjem u prometu oru`ja i municije bez odobrenja nadle`ne policijske uprave (~lan 64. stav (1) ovog zakona), cc) pravno lice i poduzetnik koji postupi protivno odredbama ~lana 65. ovog zakona, dd) pravno lice i poduzetnik, osniva~ civilnog streli{ta, koji postupi protivno odredbama ~lana 67. ovog zakona i ee) pravno lice i poduzetnik, osniva~ civilnog streli{ta, koji u propisanom roku ne uskladi svoj rad u skladu sa odredbama zakona i podzakonskog akta iz ~lana 63. stav (3) ovog zakona (~lan 69. ovog zakona). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom od 2.000,00 do 3.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu i poduzetnik. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ta~. b), c), f), g), i), j), l), n), o), p), r), u), v), aa), bb), cc) i dd) ovog ~lana izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja oru`ja, municije, bitnih dijelova oru`ja i isprava o oru`ju, a za prekr{aje iz stava (1) ta~. b), c), l), n), o), p), t), u), v), aa), bb) i cc) izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{enja djelatnosti u trajanju od {est mjeseci." ^lan 23. (Izmjena ~lana 78.) ^lan 78. mijenja se i glasi: "^lan 78. (Nov~ane kazne i za{titne mjere za prekr{aje pravnih lica i poduzetnika) (1) Nov~anom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00KMkaznit }e se za prekr{aj: a) lova~ko udru`enje (~lan 11. stav (4)) i sportska strelja~ka organizacija (~lan 11. stav (7) ovog zakona) koji u propisanom roku ne dostavi dokaz o prestanku ~lanstva, b) pravno lice i poduzetnik koji ne izda posebnu potvrdu licu kojem povjeravaju oru`je i koji ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu o licu kojem je povjerila oru`je (~lan 21. stav (3) ovog zakona), c) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne vrati odobrenje za nabavljanje oru`ja (~lan 22. stav (3) ovog zakona), d) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne podnese pisani zahtjev nadle`noj policijskoj upravi za registraciju oru`ja i izdavanje odobrenja za dr`anje oru`ja i ne vodi evidenciju o nabavljenom oru`ju (~lan 27. stav (2) ovog zakona), e) pravno lice i poduzetnik koji propisanom roku ne prijavi zamjenu vatrenog oru`ja, odnosno ne preda odobrenje za dr`anje oru`ja i ne podnese zahtjev za izdavanje novog odobrenja za dr`anje oru`ja, (~lan 28. stav (3) ovog zakona), f) pravno lice ili poduzetnik koji u propisanom roku ne prijavi prenos prava svojine na vatreno oru`je (~lan 28. st. (5) i (6) ovog zakona), g) pravno lice i poduzetnik koji postupi protivno odredbama ~lana 46. ovog zakona, h) imalac oru`ja koji postupi protivno odredbi ~lana 48. stav (1) ovog zakona, i) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu o upisu u sudski registar, odnosno registar poduzetnika (~lan 60. stav (3) ovog zakona), j) ovla{teni prodava~ oru`ja koji proda municiju licu koje nema va`e}u ispravu o oru`ju (~lan 61. stav (2) ovog zakona), k) ovla{teni prodavac oru`ja koji postupi protivno odredbi ~lana 61. stav (3) ovog zakona, l) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu o upisu u sudski registar, odnosno registar poduzetnika (~lan 64. stav (3) ovog zakona), m) pravno lice, poduzetnik, sportska strelja~ka organizacija, lova~ka organizacija, ovla{teni prodavac oru`ja i stru~na ovla{tena organizacija koji ne vode propisane evidencije iz ~lana 70. ovog zakona. (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu i poduzetnik. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ta~. d), h) i j) ovog ~lana izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja oru`ja, municije, bitnih dijelova oru`ja i isprava o oru`ju, a za prekr{aje iz stava (1) ta~ka j) izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{enja djelatnosti u trajanju od {est mjeseci." ^lan 24. (Dodaje se ~lan 79a.) Iza ~lana 79. dodaje se ~lan 79a. koji glasi: "^lan 79a. (Zapo~eti postupci) Postupci koji nisu pravomo}no okon~ani do momenta stupanja na snagu ovog zakona, a odnose se na odredbe iz ~lana 29. ovog zakona rije{it }e se u skladu sa odredbama ovog zakona." ^lan 25. (Dodaje se ~lan 80a.) Iza ~lana 80. dodaje se ~lan 80a. koji glasi: S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 25. jula 2019. KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 5 "^lan 80a. (Provedbeni propis) U roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona na prijedlog policijskog komesara, ministar }e uskladiti propise iz ~lana 80. stav (1) od ta~ke a) do ta~ke i), kao i donijeti propis iz ~lana 65. stav (5) ovog zakona." ^lan 26. (Izmjena ~lana 83.) U ~lanu 83. u stavu (1) iza rije~i: "ovog zakona" dodaju se rije~i: "odgovaraju}ih provedbenih podzakonskih propisa iz ~lana 80. ovog zakona". ^lan 27. (Izmjena ~lana 84.) U ~lanu 84. u stavu (1) rije~i: "31.12.2018." zamjenjuju se rije~ima: "01.07.2020.". ^lan 28. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-28355/19 15. jula 2019. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Skup{tine Kantona Sarajevo Elmedin Konakovi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. ta~ka b), ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 14/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 15.07.2019. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU ^lan 1. (Izmjena ~lana 33.) (1) U Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 23/17 i 33/17) u ~lanu 33. stav (8), bri{e se. (2) Dosada{nji st. (9), (10), (11), (12) i (13), postaju st. (8), (9), (10), (11) i (12). ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-28388/19 15. jula 2019. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Skup{tine Kantona Sarajevo Elmedin Konakovi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. ta~ka b), ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 14/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 15.07.2019. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O SREDNJEM OBRAZOVANJU ^lan 1. (Izmjena ~lana 41.) U Zakonu o srednjem obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 23/17) u ~lanu 41. stav (4), bri{e se. ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-28396/19 15. jula 2019. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Skup{tine Kantona Sarajevo Elmedin Konakovi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. ta~ka c) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), ~l. 3. i 6. Zakona o ustanovama ("Slu`beni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 15.07.2019. godine, donijela je ODLUKU O OSNIVANJU JAVNE USTANOVE INSTITUT ZA RAZVOJ PREDUNIVERZITETSKOG OBRAZOVANJA KANTONA SARAJEVO I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. (Predmet) Ovom odlukom osniva se Javna ustanova "Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo" kao javna ustanova i ure|uju pitanja koja se odnose na: naziv i sjedi{te osniva~a, naziv i sjedi{te Javne ustanove, djelatnost, iznos sredstava za osnivanje i po~etak rada, izvore i na~in njihovog obezbje|ivanja, me|usobna prava i obaveze izme|u osniva~a i Javne ustanove, na~in raspolaganja vi{kom prihoda nad rashodima i na~in na koji se pokriva vi{ak rashoda nad prihodima, prava, obaveze i odgovornost u pravnom prometu, lice koje }e, do imenovanja organa rukovo|enja, predstavljati i zastupati Javnu ustanovu, njegova ovla{tenja i odgovornosti, rok za dono{enja Pravila Javne ustanove, imenovanje organa upravljanja, organa nadzora i rukovo|enja i druga pitanja zna~ajna za rad Javne ustanove. II - NAZIV OSNIVA^A ^lan 2. (Naziv osniva~a Javne ustanove) (1) Osniva~ Javne ustanove je Kanton Sarajevo. (2) Prava i du`nosti osniva~a obavlja}e Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada), svako u okviru svojih nadle`nosti. ^lan 3. (Sjedi{te osniva~a Javne ustanove) Sjedi{te osniva~a je u Sarajevu, ulica Reisa D`emaludina ^au{evi}a broj 1. III - NAZIV I SJEDI[TE JAVNE USTANOVE ^lan 4. (Naziv Javne ustanove) (1) Javna ustanova }e poslovati pod nazivom: Javna ustanova Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo. (2) Skra}eni naziv Instituta je: JU Insitut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Javna ustanova). ^lan 5. (Sjedi{te Javne ustanove) Sjedi{te Javne ustanove je u Sarajevu, ulica Aleja Bosne Srebrne bb. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 6 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019.
Zakon o dopuni Zakona o koncesijama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 18/19 19.07.2019 SG USK 09/17, SG USK 19/13, SG USK 07/09, SG USK 10/03 koncesije ZAKON o dopuni Zakona o koncesijama Ĉlan 1. U Zakonu o koncesijama („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 10/03, 7/09, 19/13 i 9/17) u ĉlanu 3. stav (1) taĉka 6) iza rijeĉi vjetroturbini dodaju se rijeĉi „kao i solarne fotonaponske elektrane instalirane pojedinaĉne snage do 5 MW po jednoj fotonaponskoj elektrani“. Ĉlan 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-104/19 Predsjedavajući Skupštine ... 12. juli 2019. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 549. Na osnovu ĉlana 14. Stav (1) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona (,,Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 9/17) Predsjedavajući donosi sljedeću Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o uspostavljanju Kolegija Skupštine Unskosanskog kantona Ĉlan 1. Odluka o uspostavljanju Kolegija Skupštine Unsko - sanskog kantona (,,Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 1/19 i 3/19) u osnovnom teksu, mijenja se i glasi: Ĉlan 2. U ĉlanu 2. stav (1) u taĉki e) rijeĉi „ASDA" se brišu. U istom ĉlanu dodaje se nova taĉka: 1) Rasim Pajić, predsjednik kluba poslanika ASDA.
Zakon o dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina i prava Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 05/19 05.07.2019 NN Županije Posavske 11/09 porez na promet ZAKONO DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA I PRAVAČlanak 1.U Zakonu o porezu na promet nekretnina i prava („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj 11/09), u članku 6. stavak 1., dodaju se nove točke 13., 14. i 15. koje glase:„13. u slučaju kupovine stana, kuće ili graĎevinskog zemljišta radi rješavanja stambenog pitanja prvi put, ako je kupac fizička osoba koja:-u vlasništvu nema stan, kuću ili graĎevinsko zemljište,-je mlaĎa od 40 godina,-ima prebivalište na području Ţupanije neprekidno 3 godine prije kupovine navedenih nekretnina;14. na prijenos prava vlasništva na novosagraĎenom stanu ako je prvi kupac fizička osoba a prodavatelj pravna osoba registrirana za obavljanje graĎevinske djelatnosti; 15. na promet poljoprivrednog zemljišta u skladu s prostornim odnosno urbanističkim planom općine, kada je kupac fizička ili pravna osoba koja je registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava na području Ţupanije Posavske“.U članku 6. dodaje se novi stavak koji glasi:„Ukoliko se nekretnina iz točke 13. stavka 1. ovog članka otuĎi u roku od 5 godina od dana kupovine ili ako porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za porezno oslobaĎanje, kupac je duţanplatiti porez iz članka 12. ovog Zakona“.Članak 2.Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“
Zakon o izmjeni i dopunama Zakon o porezu na imovinu, naslijeđe i dar Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 05/19 05.07.2019 NN Županije Posavske 08/24, NN Županije Posavske 04/09, NN Županije Posavske 09/08 porez na imovinu,dar,porez ZAKONO IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA IMOVINU, NASLIJEĐE I DARČlanak 1.U Zakonu o porezu na imovinu, naslijeĎe i dar („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj 9/08), u članku 10. (2) broj „2.000,00“ zamjenjuje se brojem „5.000,00“.Članak 2.U članku 18.ispred točke a) dodaje se tekst koji glasi:„Od plaćanja poreza oslobaĎa se:“Iza točke d) dodaje se nova točka e) koja glasi:„e) Nasljednik, odnosno daroprimatelj, unuk i/ili unuka, pod uvjetom da se ta imovina ne moţe otuĎiti u roku od 5 godina “.Dosadašnja točka e) postaje točka f).Članak 3.Iza članka 22. dodaje se novi članak 22.a, koji glasi:„Članak 22.aPravo vlasništva stečeno nasljeĎivanjem ili darovanjem upisat će se u javne knjige uz dokaz o plaćenom porezu na naslijeĎe ili dar odnosno uz dokaz o oslobaĎanju od plaćanja poreza na naslijeĎe ili dar.“ Članak 4.Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske.
Zakon o izmjenama Zakona o komunalnoj čistoći KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 22/19 30.05.2019 SN KS 20/18, SN KS 10/17, SN KS 19/17, SN KS 43/16, SN KS 14/16 komunalna čistoća,ks KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 12. ta~ka e) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 14.05.2019. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNOJ ^ISTO]I ^lan 1. (Izmjena ~lana 76a.) U Zakonu o komunalnoj ~isto}i ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 14/16, 43/16, 19/17 i 20/18) u ~lanu 76a. iza rije~i "samoupravi" dodaje se interpunkcijski znak "ta~ka" i bri{u se rije~i: "a najdu`e tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.". ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-20462/19 14. maja 2019. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Skup{tina Kantona Sarajevo Elmedin Konakovi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. ta~ka e) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 14.05. 2019. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA ^lan 1. (Izmjena ~lana 51a.) U Zakonu o komunalnim djelatnostima ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 43/16, 10/17 - Ispravka, 19/17 i 20/18) u ~lanu 51a. iza rije~i "samoupravi" dodaje se interpunkcijski znak "ta~ka" i bri{u se rije~i: "a najdu`e tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.". ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-20463/19 14. maja 2019. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Skup{tine Kantona Sarajevo Elmedin Konakovi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. stav (1) ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 31/17), ~lana 15. stav (3) Zakona o pravobranila{tvu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 33/08 - Novi pre~i{}eni tekst, 7/12 i 44/16) i ~lana 119. Poslovnika Skup{tine Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Drugi novi pre~i{}eni tekst, 15/13, 47/13, 47/15 i 47/16), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 14.05.2019. godine, donijela je ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI NA NACRTE UGOVORA O KUPOPRODAJI NEKRETNINA - ETA@NO VLASNI[TVO U STAMBENO-POSLOVNOM OBJEKTU NIZ B, LAMELA B 1, IZGRA\ENOM U NASELJU DOBRINJA V, OP]INA NOVI GRAD SARAJEVO, KOJE ]E KANTONALNI STAMBENI FOND SARAJEVO, KAO PRODAVA^, ZAKLJU^ITI SA KUPCIMA NEKRETNINA ^lan 1. Daje se saglasnost na nacrte ugovora o kupoprodaji nekretnina-eta`no vlasni{tvo u stambeno-poslovnom objektu Niz B, Lamela B 1, izgra|enom u naselju Dobrinja V, Op}ina Novi Grad Sarajevo, koje }e Kantonalni stambeni fond Sarajevo, kao Prodava~, zaklju~iti sa kupcima nekretnina, redosljedom kako slijedi: 1. Nacrt Ugovora o kupoprodaji stana broj 14, III sprat, povr{ine 79,25 m2 kao posebni eta`ni dio stambeno - poslovnog objekta Niz B, Lamela B 1, upisan u Zk ul.broj 20812, KO: SP_Gornj Butmir, k.~. 383/42E33, koji }e se zaklju~iti sa kupcem Zejnilovi} Eminom iz Sarajeva (notarski obra|en po notaru Sirbubalo Ramizi iz Sarajeva), Godina XXIV – Broj 22 ^etvrtak, 30. maja 2019. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 13/19 12.05.2019 SN TK 08/20, SN TK 08/14, SN TK 03/10, SN TK 14/09 porez na promet U Zakonu o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 14/09, 3/10, 4/10 i 8/14) u članu 3. iza riječi „budžete“ dodaju se riječi „gradova i“.Član 2.U članu 6. u stavu 1. tački 1. iza riječi „kantoni“ dodaje se zarez i riječ „gradovi“, a u tački 6. iza riječi „kantona i“ dodaju se riječi „gradske i“.Član 3.U članu 18. u stavu 1. tački 3. iza riječi „Kantonu,“ dodaje se riječ „gradu“.Član 4.U članu 19. u stavu 1. u prvom redu iza riječi „uprava“ dodaju se riječi „grada ili“.U istom članu u stavu 2. riječi „dvije ili više općina“ zamjenjuju se riječima „dva/ije ili više gradova ili općina“.
Zakon o sudskim taksama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 10/19 06.05.2019 zakon,sudske takse,usk SLUŢBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 6. maj 2019. ..BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 296. Na osnovu ĉlana 11. b) i e) odjeljka A, poglavlja V Ustava Unsko-sanskog kantona - preĉišćen tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 1/04, 11/04), Skupština Unsko-sanskog kantona na sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, d o n o s i : ZAKON O SUDSKIM TAKSAMA DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. ( Predmet) (1) Ovim Zakonom propisuje se visina sudske takse, naĉin plaćanja sudske takse, postupak i uvjeti oslobaĊanja od plaćanja sudske takse, olakšice plaćanja, kaznene takse, postupak za naplatu neplaćene sudske takse u postupku pred sudovima Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). (2) Postupci u kojima se plaća sudska taksa i visina takse za pojedine radnje utvrĊeni su u Taksenoj tarifi, koja je sastavni dio ovog Zakona. Ĉlan 2. (Takseni obveznik) (1) Takse propisane ovim Zakonom plaća lice po ĉijem zahtjevu ili u ĉijem interesu se preduzimaju radnje u sudskom postupku, za koji je ovim Zakonom utvrĊeno plaćanje takse (u daljem tekstu: takseni obveznik). (2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske, takseni obveznik je lice koje podnosi, odnosno lice po ĉijem se zahtjevu zapisnik sastavlja. Godina XXIII - Broj 10 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 2 (3) Za odluke suda prvog stepena takseni obveznik je tuţilac odnosno predlagaĉ. (4) Kada su, u skladu sa odredbama ovog Zakona, sudsku taksu duţna da plate dva ili više obveznika zajedno, njihova obaveza je solidarna. Ĉlan 3. (Dokaz o uplaćenoj sudskoj taksi) (1) Uz podnesak (tuţbe, prijedlog, pravni lijek i dr.) dostavlja se dokaz o uplaćenoj sudskoj taksi. (2) Kada takseni obveznik dostavlja dokaz o plaćenoj sudskoj taksi za sudsku odluku, duţan je naznaĉiti broj sudske odluke. (3) Ukoliko takseni obveznik smatra da ispunjava zakonom propisane uvjete da bude osloboĊen plaćanja sudske takse propisne ovim Zakonom, uz podnesak prilaţe zahtjev za oslobaĊanje takse i dokaze koji opravdavaju oslobaĊanje. DIO DRUGI - NASTANAK TAKSENE OBVEZE Ĉlan 4. (Nastanak taksene obveze) Ako ovim Zakonom nije drugaĉije propisano, taksena obveza nastaje: a) za tuţbu, prijedloge i podneske – danom podnošenja tuţbe, prijedloga odnosno podneska; b) za sudske odluke - danom donošenja sudske odluke, a ako se odluka dostavlja po zakonskim odredbama dostavljanju pismena na dan dostavljanja odluke; c) za paušalnu taksu u postupku raspravljanja zaostavštine – danom donošenja rješenja o naslijeĊivanju; d) u postupku steĉaja – danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku steĉaja; e) u postpuku likvidacije – danom donošenja rješenja o zakljuĉenju likvidacionog postupka; f) za sudske prijepise – kada se zatraţe od suda; g) za ostale radnje – kada se zatraţi njihovo preduzimanje. Ĉlan 5. (Plaćanje sudske takse) Sudska taksa se plaća u trenutku nastanka taksene obveze, ako ovim Zakonom nije drugaĉije propisano. Ĉlan 6. (Sudska taksa u zemljišno-knjiţnim postupcima) (1) U zemljišno-knjiţnim postupcima sudsku taksu je duţno platiti lice u ĉiju korist se vrši upis. (2) Ako upis traţi lice ĉije se pravo ograniĉava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo lice, to lice solidarno garantuje za plaćanje takse sa licima u ĉiju se korist vrši upis. (3) Ako se u zemljišno-knjiţnim postupcima, na osnovu jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jednog lica taksa se plaća onoliko puta koliko se upisa traţi.Sudska taksa za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši u toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. Ĉlan 7. (Takse u stvarima penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja) Za podneske i odluke u stvarima penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, usvajanja i socijalne pomoći, sudska taksa se plaća samo ako tuţba bude odbijena ili odbaĉena, a obaveza nastaje danom pravosnaţnosti odluke kojom je tuţba odbijena ili odbaĉena. Ĉlan 8. (Obaveza plaćanja takse u upravnom sporu) (1) Taksa za presudu u upravnom sporu se plaća samo kad sud odbije tuţbu. (2) Taksa za obveze iz stava (1) ovog ĉlana nastaje na dan dostavljanja naloga odnosno rješenja o obavezi plaćanja takse. Ĉlan 9. (Uplata takse) (1) Sudske takse su prihod Kantona i uplaćuju se na depozitni raĉun javnih prihoda Unsko-sanskog kantona. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 3 (2) Neplaćena ili nedovoljno plaćena sudska taksa nije zapreka za prijem podneska. Ĉlan 10. (Zastara) Pravo na naplatu sudske takse zastarjeva u roku od tri godine od dana pravosnaţnog okonĉanja postupka u vezi kojeg je nastala taksena obveza. DIO TREĆI - OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA TAKSE Ĉlan 11. ( OslobaĊanje od plaćanja sudske takse) (1) Od plaćanja sudske takse osloboĊeni su: a) Bosna i Hercegovina, Federacija, federalne jedinice i jedinice lokalne samouprave i njihovi organi, b) ustanove za socijalni rad, u postupcima u kojima uĉestvuje radi zaštite interesa trećih lica i u postupcima za povrat nosnovano isplaćenih sredstava, a za prava koja se finansiraju iz Budţeta Kantona i Budţeta Federacije Bosne i Hercegovine, c) radnici u postupku za ostvarivanje prava po osnovi radnog odnosa, kada je u pitanju statusni spor, osim ako tuţbenim zahtjevom ne potraţuju isplatu, d) humanitarne organizacije, e) graĊani slabog imovnog stanja , f) strani drţavljani i strane drţave ako je to predviĊeno meĊunarodnim ugovorom ili pod uslovima reciprociteta, g) ratni vojni invalidi, civilne ţrtve rata i osobe s invaliditetom, s procentom invalidnosti od najmanje 60%, h) ĉlanovi porodica šehida, poginulih boraca i civilnih ţrtava rata, i) stranke koje spor riješe medijacijom, j) logoraši i druge ţrtve torture, kršenja meĊunarodnog prava ljudskih prava i ozbiljnih povreda meĊunarodnog humanitarnog prava u postupku ostvarivanja prava na reparaciju, k) Agencija za privatizaciju Unsko-sanskog kantona, l) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici suda, m) djeca kao stranke u postupcima vezanim za njihovo izdrţavanje, n) uĉenici i studenti za vrijeme redovnog školovanja, o) javne ustanove ĉiji je osnivaĉ Unsko-sanski kanton i gradska/općinska vijeća i koje se finansiraju iz Budţeta Kantona i budţeta gradova/općina, p) korisnici besplatne pravne pomoći, r) vjerske zajednice. (2) Sudsku taksu za podneske i radnje ne plaća lice koje poklanja svoju imovinu organima iz stava 1. ovog ĉlana, socijalno-humanitarnim, nauĉnim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama. (3) GraĊanima slabog imovnog stanja u smislu stava (1) taĉka e) ovog ĉlana smatra se lice ĉiji prihod ukupnog domaćinstva, po ĉlanu domaćinstva iznosi do 30% prosjeĉne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine, u protekloj kalendarskoj godini. (4) Ĉlanom uţe porodice u smislu stava (1) taĉka h) smatraju se maloljetna djeca i djeca do 27 godina koja se nalaze na redovnom školovanju, nezaposleni braĉni drug i roditelji šehida, poginulog borca ili civilne ţrtve rata. (5) U sluĉaju sumnje o postojanju reciprociteta, mišljenje daje Federalno ministarstvo pravde. Ĉlan 12. (Postupak po prijedlogu za oslobaĊanje) (1) Ako stranka traţi oslobaĊanje od plaćanja sudske takse zbog slabog imovnog stanja, duţna je uz prijedlog za oslobaĊanje dostaviti dokaze o broju ĉlanova domaćinstva i o ukupnim prihodima svih ĉlanova domaćinstva, a ako nemaju prihode uvjerenje o nezaposlenosti. (2) Dokazi iz prethodnog stava se uzimaju u obzir samo ako ih je izdao nadleţni organ i ako od njihovog izdavanja nije proteklo više od šest (6) mjeseci. Ĉlan 13. (Odluĉivanje o oslobaĊanju od plaćanja takse) (1) OslobaĊanju od plaćanja sudske takse odluĉuje sud na prijedlog taksenog obveznika, osim u sluĉajevima, kada prijedlog nisu duţne podnijeti stranke iz 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 4 ĉlana 10. stav (1) taĉka a), b), d), k), l) i o) ovog zakona. (2) Takseni obveznik koji traţi oslobaĊanje od plaćanje sudske takse moţe podnijeti pisani prijedlog u ĉasu poduzimanja prve procesne radnje za koju je propisana obaveza plaćanja takse ili u daljem toku postupka. Prijedlog se moţe podnijeti i usmeno izjavom na zapisnik na roĉištu. (3) Uz prijedlog za oslobaĊanje od plaćanja sudske takse stranka treba da podnese odgovarajuće dokaze, zavisno od zakonskog osnova po kojem traţi oslobaĊanje. (4) Rješenje o oslobaĊanju od plaćanja sudske takse odnosi se na sve takse u tom predmetu bez obzira kada je taksena obaveza nastala. (5) Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za oslobaĊanje od plaćanja sudske takse nije dopuštena ţalba. Ĉlan 14. (OslobaĊanje plaćanja sudske takse u parniĉnom i vanparniĉnom postupku) (1) OslobaĊanje od plaćanja sudske takse u parniĉnom i vanparniĉnom postupku vaţi i u postupku izvršenja odluka donesenih u tim postupcima, ako se izvršenje predloţi u roku od tri mjeseca od dana pravosnaţno okonĉanog postupka. (2) OslobaĊanje od plaćanja sudske takse u vanparniĉnom i izvršnom postupku vaţi i u parniĉnom postupku koji nastane podvodom vanparniĉnog ili izvršnog postupka. Ĉlan 15. (Naplata sudske takse za lice ĉije je boravište nepoznato) Staralac odsutnog lica ĉije je boravište nepoznato i privremeni zastupnik stranke u postupku, nisu duţni da plaćaju sudsku taksu za lice koje zastupaju. Naplata ovih taksi vrši se iz imovine lica koje je zastupano. Ĉlan 16. (Primjena oslobaĊanja od plaćanja sudske takse) (1) OslobaĊanje od plaćanja sudske takse koristi samo licu koje je odlukom suda osloboĊeno plaćanja takse. (2) Kad više lica zajedniĉki predaju podnesak ili zajedniĉki preduzmu radnje u postupku, a jedno ili više njih je osloboĊeno od plaćanja sudske takse, lice koje nije osloboĊeno od plaćanja duţno je da plati razmjeran dio sudske takse, kao da nema osloboĊenih lica. Ĉlan 17. (Posebni sluĉajevi) (1) Ako u parniĉnom, vanparniĉnom ili izvršnom postupku stranka koja je osloboĊena od plaćanja sudske takse uspije u postupku, taksu koju bi ona bila duţna da plati da nije bila osloboĊena od plaćanja od takse, platit će stranka koja ne uţiva oslobaĊanje od plaćanja sudske takse, i to u srazmjeri u kojoj je osloboĊena stranka uspjela u postupku. (2) Ako stranke u postupku zakljuĉe sudsku nagodbu, sudsku taksu za nagodbu koje bi imala da plati osloboĊena stranka, platit će stranka koja nije u toj stvari osloboĊena od plaćanja takse, osim ako se stranke drugaĉije dogovore. (3) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ĉlana u sluĉaju kad postoje uslovi iz ĉlana 405 st. 4. Zakona o parniĉnom postupku, sud moţe obavezati na plaćanje sudske takse stranku koja je osloboĊena plaćanja takse. DIO ĈETVRTI - OLAKŠICE I KAZNENE TAKSE Ĉlan 18. (Olakšice) Ako takseni obveznik uz podnesak dostavi sudu dokaz o uplati 50% propisanog iznosa sudske takse, oslobaĊa se plaćanja preostalog dijela takse za taj podnesak. Ĉlan 19. (Napomena o olakšici) (1) Napomena o olakšici plaćanja sudske takse i upozorenje se navode u nalogu i u rješenju o plaćanju takse. (2) Napomena o olakšici plaćanja sudske takse i upozorenje glase: Ako takseni obveznik u roku od 8 dana od dostave naloga ili rješenja plati 50% iznosa ukupne takse, oslobaĊa se od plaćanja preostalih 50% iznosa takse. Ako takseni obveznik u roku od 8 dana od dostave naloga odnosno rješenja ne plati 50% od ukupnog iznosa takse, a ni u roku od 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 5 15 dana ne plati cijeli iznos takse, u sudskom izvršnom postupku prinudno će se naplatiti cjelokupni iznos takse i troškovi postupka. (3) Olakšica plaćanja se primjenjuje samo za fiziĉka lica, kao taksene obveznike. (4) Olakšica plaćanja se ne primjenjuje na taksene obveze nastale u zemljišno-knjiţnom postupku, u ostavinskom postupku i na druge taksene obaveze koje ne prelaze iznos od 20 KM. Ĉlan 20. (Kaznena taksa) Ako takseni obvenik ne plati sudsku taksu u roku odreĊenom rješenjem, u prinudnom postupku naplate sudske takse naplatit će se kaznena taksa u visini od 50% od ukupnog iznosa takse. DIO PETI - UTVRĐIVANJE VISINE TAKSENE OSNOVICE Ĉlan 21. (Naĉin utvrĊivanja) (1) U parniĉnom postupku sudske takse se plaćaju prema vrijednosti predmeta spora oznaĉenoj u tuţbi. (2) Izuzetno od prethodnog stava ako je za pojedine sporove ili za poduzete radnje posebnim tarifnim brojem odreĊen drugi iznos takse, plaća se taj iznos. (3) Ako se nakon podnošenja tuţbe promjeni vrijednost spora, ona se u toj visini uzima kao osnovica za odreĊivanje visine sudske takse za sve taksene obaveze nastale nakon promjene vrijednosti, osim za one taksene obaveze za koje je visina takse propisana posebnim tarifnim brojem. (4) Ako vrijednost predmeta spora nije oznaĉena u tuţbi, a sud je ne utvrdi u toku postupka, kao taksena osnovica uzima se iznos od 2.000 KM, osim u sluĉaju ako je visina takse za neke procesne radnje ili sporove propisana posebnim tarifnim brojem. Ĉlan 22. (Više tuţenih i tuţbenih zahtjeva) (1) Ako se s jednom tuţbom protiv istog tuţenog, istakne više tuţbenih zahtjeva, od kojih svaki ima oznaĉenu vrijednost spora, taksenu osnovicu ĉini zbir vrijednosti svih tuţbenih zahtjeva. (2) Ako tuţilac jednom tuţbom obuhvati dva ili više tuţenih i traţi da tuţbeni zahtjev bude usvojen prema slijedećem tuţenom, u sluĉaju da bude pravosnaţno odbijen prema onome koji je u tuţbi naveden prije njega ili ako prema svakom od njih istiĉe isti zahtjev, ili prema pojedinim od njih istiĉe razliĉite zahtjeve koji su u meĊusobnoj vezi, taksena osnovica se odreĊuje prema zahtjevu ĉija je vrijednost spora najveća. Ĉlan 23. (Visina sudske takse u vanparniĉnom postupku) U vanparniĉnim postupcima sudske takse se plaćaju u iznosima utvrĊenim posebnim odredbama tarife sudskih taksi. Ĉlan 24. (Visina sudske takse u izvršnom postupku) (1) U izvršnom postupku plaća se sudska taksa prema vrijednosti zahtjeva koji treba ispuniti. (2) Ako je izvršnom postupku prethodila parnica o istom zahtjevu, kao taksena osnovica u izvršnom postupku uzima se vrijednost predmeta spora utvrĊena u parnici, osim ako se izvršenje zahtjeva radi naplate manjeg novĉanog iznosa. (3) Ako se taksena osnovica ne moţe utvrditi po stavu (1) ili (2) ovog ĉlana, kao taksena osnovica uzima se iznos od 2.000 KM. (4) Izuzetno od odredbe stava (1) i (2) ovog ĉlana, ako je za pojedine procesne radnje u izvršnom postupku posebnim tarifnim brojem odreĊen drugi iznos takse, plaća se taj iznos. (5) Ako je izvršenje predloţeno radi naplate troškova postupka ili drugih sporednih potraţivanja taksena osnovica je u iznosu tih potraţivanja. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 6 Ĉlan 25. ( Visina sudske takse u upravnim sporovima ) U postupku u upravnim sporovima, sudske takse se plaćaju u iznosima utvrĊenim posebnim odredbama tarife sudskih taksi. Ĉlan 26. (Visina takse u ostalim postupcima) (1) U ostalim postupcima sudske takse se plaćaju u iznosima utvrĊenim posebnim tarifnim brojevima. (2) Sudsku taksu za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima duţno je da plati lice u ĉiju se korist vrši upis. Ako upis traţi lice ĉije se pravo ograniĉava, opterećuju, ukida ili prenosi na drugo lice, to lice takoĊer solidarno garantuje za plaćanje takse sa licima u ĉiju korist se vrši upis. (3) Taksa za upis u zemljišno – knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši po sluţbenoj duţnosti, ako se ne radi o upisu koji je osloboĊen od takse. (4) Ako se u zemljišno-knjiţnim postupcima na osnovu jednog zahtjeva upisuje više prava u korist jednog lica, sudska taksa se plaća onoliko puta koliko se upisa traţi. (5) Sudska taksa za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši u toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. Ĉlan 27. (Taksena osnovica ) (1) Za pravni lijek protiv odluke suda taksena osnovica je u visini vrijednosti predmeta spora u prvostepenom postupku, osim ako je ovim zakonom drukĉije propisano. (2) Ako vrijednost predmeta spora nije odreĊena taksena osnovica iznosi 2.000 KM. (3) Ako se odluka pobija samo u dijelu taksena osnovica je u visini vrijednosti pobijanog dijela. (4) Ako protiv iste odluke pravni lijek podnose obje stranke, taksena osnovica za svaku stranku je vrijednost dijela koji ona pobija. Ako vrijednost pobijanog dijela nije odreĊena, primjenjuje se osnovica iz stava (2) ovog ĉlana. (5) Kada se pravni lijek podnosi samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o drugom sporednom potraţivanju, taksena osnovica je u visini troškova postupka odnosno drugog potraţivanja. DIO ŠESTI - POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE TAKSE Ĉlan 28. (Dostava naloga) (1) Iznos takse koju je takseni obveznik duţan platiti obraĉunava sudija, odnosno struĉni saradnik i pisani nalog, za plaćanje takse dostavlja taksenom obvezniku koji za poduzetu radnju nije dostavio dokaz o plaćenoj taksi. (2) Sud će stranci poslati nalog u roku od 8 dana od dana poduzimanja procesne radnje za koju se sudska taksa plaća, a ako to tada propusti sud će za sve poduzete radnje dostaviti nalog stranci u daljem toku postupka, a najkasnije u vrijeme dostave prvostepene odluke strankama odnosno punomoćnicima. (3) Protiv naloga za plaćanje sudske takse nije dopušten pravni lijek. Ĉlan 29. (Rok za plaćanje takse) Rok za plaćanje takse je 8 dana od dana dostave naloga, odnosno 15 dana od dana dostave rješenja o sudskoj taksi. Ĉlan 30. (Nalog) Nalog za plaćanje sudske takse sadrţi: oznaku broja sudskog predmeta, oznaku radnje za koju se taksa plaća, ukupan iznos takse, rok plaćanja, broj raĉuna na koji se ima izvršiti uplata, napomena o olakšici plaćanja i upozorenje o posljedicama neplaćanja u roku, pouku o nedopuštenosti pravnog lijeka protiv naloga. Ĉlan 31. (Naĉin uruĉenja naloga) (1) Ako je stranka liĉno prisutna pred sudom, a poduzima radnju za koju je duţna platiti sudsku taksu, sud će stranci odmah uruĉiti pisani nalog za plaćanje takse i to konstatovati na zapisnik sa roĉišta. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 7 (2) Ako se radnja pred sudom na roĉištu poduzima putem punomoćnika, a bez prisustva stranke, sud će stranci u roku od 8 dana od dana poduzete radnje dostaviti nalog za plaćanje sudske takse ili će nalog odmah uruĉiti punomoćniku stranke ako on na to pristane. Sud na zapisnik sa roĉišta konstatuje dostavljanje naloga punomoćniku. (3) Ako za stranku punomoćnik preuzme nalog, danom preuzimanja smatra se da je nalog uredno dostavljen stranci kao taksenom obvezniku. Ĉlan 32. (Takseni obveznici u inostranstvu ) Kad je sudsku taksu duţno platiti fiziĉko lice koje ima prebivalište u inostranstvu, bez obzira da li je drţavljanin Bosne i Hercegovine, odnosno pravno lice s sjedištem u inostranstvu ili strani drţavljanin, a taksu nije platio u trenutku nastanka taksene obveze, sud će voditi popis neplaćenih sudskih taksa i po završenom postupku izdat će nalog, odnosno rješenje za plaćanje takse, s tim da rok za plaćanje takse ne moţe biti kraći od 30 niti duţi od 90 dana. Ĉlan 33. (Postupak donošenja rješenja) (1) Ako sud u toku postupka za neke poduzete radnje propusti dostaviti nalog za plaćanje sudske takse ili ako je nalog dostavio u toku postupka ali taksa nije plaćena, sud će prije dostave prvostepene odluke strankama donijeti rješenje kojim će naloţiti taksenom obvezniku da plati ukupno utvrĊeni iznos neplaćene takse za radnje ranije poduzete u toku postupka, kao i iznos takse za prvostepenu odluku. (2) Ako protiv prvostepene odluke bude izjavljena ţalba, sud će u roku 8 dana ţalitelju dostaviti nalog za plaćanje sudske takse na ţalbu. (3) Ako sudske takse nisu plaćene po jednom ili više naloga dostavljenih stranci u toku postupka sud moţe u daljem toku postupka donijeti rješenje o plaćanju takse za pojedine taksene obaveze koje su do tada nastale ili ako ocijeni cjelishodnim na kraju postupka će donijeti rješenje o plaćanju svih taksi koje nisu plaćene. (4) Rješenje o sudskoj taksi sud dostavlja stranci kao taksenom obvezniku, osim ako stranka izriĉito izjavi sudu da pristaje da se nalozi i rješenja o sudskim taksama dostavljaju njenom punomoćniku. (5) Rješenjem iz stava (1) ovog ĉlana sud nalaţe taksenom obvezniku da plati ukupan utvrĊeni iznos sudske takse, uz naznaku svake radnje za koju se taksa plaća, pojedinaĉni iznosi takse za svaku radnju u toku postupka, ukupan iznos takse, rok plaćanja, broj raĉuna na koji će izvršiti uplatu, napomenu o olakšici plaćanja i upozorenje o prinudnom sudskom izvršenju u sluĉaju neplaćanja u roku i pouku o pravnom lijeku. (6) Protiv rješenja je dopuštena ţalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. (7) Drugostepeni sud je duţan donijeti odluku po ţalbi u roku od 3 mjeseca, od prijema spisa. Ĉlan 34. (Obavijest o neplaćenoj taksi) (1) Pravosnaţno i izvršno rješenje sud će u roku od 15 dana dostaviti Kantonalnom pravobranilaštvu Unsko-sanskog kantona, uz obavijest da taksa nije plaćena. (2) Uz obavijest sud je duţan, ukoliko raspolaţe podacima, navesti podatke o adresi obveznika, raĉunima obveznika, da li je obveznik zaposlen i gdje ili korisik penzije i druge podatke o izvorima novĉanih primanja taksenog obveznika. Ĉlan 35. (Plaćanje na rate) (1) Takseni obveznik i Kantonalno pravobranilaštvo mogu zakljuĉiti sporazum o plaćanju sudske takse na rate. (2) Sporazum, iz prethodnog stava, se moţe zakljuĉiti za otplatu u najviše 6 mjeseĉnih rata, za sudsku taksu u iznosu većem od 300 KM. Samo izuzetno za manji iznos takse moţe se zakljuĉiti sporazum, ako to cjelishodnim ocijeni Kantonalno pravobranilaštvo. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 8 Ĉlan 36. (Prinudna naplata) (1) Sudske takse ĉiji se iznos odreĊuje na kraju postupka, takseni obveznik je duţan platiti u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja kojim je utvrĊena ova obaveza. (2) Ako takseni obveznik ne plati sudsku taksu u navedenom roku, ista će se naplatiti u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku . (3) Postupak za prinudnu naplatu neplaćene sudske takse pokreće, pred nadleţnim sudom, Kantonalno pravobranilaštvo, u roku od 3 mjeseca, od prijema rješenja i obavijesti o neplaćenoj taksi. Ĉlan 37. ( Pravno lice-takseni obveznik) (1) Ako je takseni obveznik pravno lice, sud će rješenjem utvrditi iznos neplaćene takse i visinu kaznene takse, i rješenje dostaviti banci kod koje se vodi raĉun taksenog obveznika, radi naplate takse. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog ĉlana pravno lice moţe izjaviti ţalbu nadleţnom drugostepenom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Ţalba ne zadrţava naplatu takse. Ĉlan 38. (Izuzetak od prinudne naplate) Postupak prinudne naplate, kod fiziĉkih lica neće se provoditi ukoliko ukupan iznos neplaćene sudske takse u jednom predmetu, ne prelazi iznos od 20 KM. DIO SEDMI - POVRAT TAKSE Ĉlan 39. (Povrat takse na zahtjev stranke) (1) Lice koje je platilo sudsku taksu koju nije bilo duţno platiti, ili je platilo u iznosu većem od propisane, kao i lice koje je platilo sudsku taksu, a sudska radnja nije iz bilo kojih razloga izvršena, ima pravo na povrat takse. Postupak za povrat sudske takse pokreće se na zahtjev stranke. (2) Zahtjev za povrat sudske takse podnosi se sudu koji je rješavao u prvom stepenu. Sud je duţan da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rješenje o povratu takse. Ĉlan 40. (Povrat takse u upravnim sporovima) Stranka ima pravo na povrat plaćene sudske takse za tuţbu ili ţalbu ako u postupku u upravnim sporovima upravni akt po tuţbi bude poništen ili ako odluka prvostepenog suda po ţalbi bude ukinuta ili preinaĉena, ili ako se dozvoli obnova postupka. Ĉlan 41. (Zastarjelost prava povrata) Pravo na povrat sudske takse zastarijeva za jednu godinu po isteku godine u kojoj je taksa plaćena. DIO OSMI - NADZOR NAPLATE TAKSE Ĉlan 42. (Nadzor na izvršenjem Zakona) Nadzor nad izvršenjem odredaba ovog Zakona vrši Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravosuĊa i uprave, svatko u okviru svoje nadleţnosti. DIO DEVETI - TARIFA SUDSKIH TAKSA Ĉlan 43. (Tarifa) Sudske takse se plaćaju po slijedećoj Tarifi: TAKSENA TARIFA POGLAVLJE I. PARNIĈNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. (Podnesci) 1. Za tuţbu i za protivtuţbu, prema vrijednosti predmeta spora oznaĉenoj u tuţbi ili protivtuţbi, plaća se slijedeća taksa: a) do 1.000 KM…........................... 100 KM b) preko 1.000 do 3.000 KM….…...150 KM c) preko 3.000 do 5.000 KM…....... 200 KM d) preko 5.000 do 10.000 KM......... 250 KM 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 9 e) preko 10.000 do 20.000 KM..….300 KM f) preko 20.000 do 30.000 KM........400 KM g) preko 30.000 do 40.000 KM........600 KM h) preko 40.000 do 50.000 KM........800 KM i) preko 50.000 do100.000 KM....1.000 KM j) preko 100.000 KM plaća se taksa 1% od vrijednosti spora, a najviše 10.000 KM. Izuzetno od odredbe taĉke 1. za podneske navedene u ostalim taĉkama ovog tarifnog broja, taksa se plaća u sljedećim iznosima: 2. Za tuţbu u sporovima o izdrţavanju (osim izdrţavanja djece) plaća se taksa u iznosu od 50 KM. 3. Za tuţbu utvrĊivanje i osporavanje oĉinstva ili materinstva plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 4. Za tuţbu kojom se traţi razvod braka, poništenje braka, utvrĊivanje postojanja ili nepostojanja braka i utvrĊivanje da je brak zakljuĉen plaća se taksa u iznosu od 200 KM, a za prijedlog za sporazumni razvod braka taksa u iznosu 100 KM. 5. Za tuţbu za utvrĊenje braĉne ili vanbraĉne steĉevine plaća se taksa u iznosu 200 KM. 6. Za tuţbu u sporovima s kojim roditeljem će dijete ţivjeti, o roditeljskom staranju i o kontaktima roditelja sa djecom plaća se taksa u iznosu 100 KM. 7. Za tuţbu za utvrĊenje prava vlasništva ili prava sluţnosti, taksa u iznosu 200 KM. 8. Za tuţbu za predaju u posjed nekretnine ili pokretnine plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 9. Za tuţbu zbog smetanja posjeda plaća se taksa u iznosu 100 KM. 10. Za tuţbu za utvrĊenje ništavosti ugovora, poništenje ugovora ili raskid ugovora – taksa u iznosu 200 KM. 11. Za tuţbu zbog smetanja posjeda plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 12. Za tuţbu za iseljenje ili za otkaz ugovora o korištenju stana, taksa u iznosu 100 KM. 13. Za tuţbu zbog otkaza ugovora o najmu ili zakupu stvari i za tuţbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se taksa u iznosu od 200 KM. 14. Za prijedlog za obezbjeĊenje dokaza, prijedlog za privremenu ili mjeru osiguranja stavljen u tuţbi ili samostalno–taksa u iznosu 50 KM. 15. Za prijedlog za povrat u prijašnje stanje - taksa u iznosu 100 KM. 16. Za prijedlog za izvršenje ili prijedlog za protivizvršenje – taksa u visini iznosa takse iz taĉke 1. ovog tarifnog broja. 17. Za ţalbu na rješenje kojim se odluĉuje o prigovoru protiv rješenja o izvršenju 100 KM. 18. Za prijedlog da se prizna odluka inostranog suda u statusnim stvarima, odnosno utvrdi da je odluka inostranog suda podobna za izvršenje, plaća se taksa u iznosu od 100 KM, a za ţalbu protiv rješenja donesenog o prijedlogu, taksa u iznosu 200 KM. 19. Za ţalbu protiv presude i za ţalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se taksa 200 KM. 20. Za ţalbu protiv rješenja, plaća se taksa u visini takse na tuţbu u tome postupku. 21. Za ţalbu protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povraćaj u preĊašnje stanje, taksa u iznosu 50 KM. 22. Za prijedlog za ponavljanje postupka plaća se taksa u dvostrukom iznosu takse za tuţbu u tome predmetu, a najviše 200 KM. 23. Za zapisnik sa roĉišta u parniĉnom ili izvršnom postupku plaća se taksa u iznosu od 3,00 KM. NAPOMENA: 1. Za podnesak primljen na zapisnik kod suda u toku rasprave, plaća se taksa kao za pisani podnesak iz ovoga tarifnog broja. 2. Kad je u tuţbi stavljen prijedlog za izdavanje privremene ili mjere osiguranja ili kad se u ţalbi stavi prijedlog za povraćaj u preĊašnje stanje, plaća se, pored takse na tuţbu odnosno ţalbu i taksa za odnosni prijedlog. 3. Ako je u nekom od podnesaka navedenih u ovom Tarifnom broju stavljen zahtjev za upis u zemljišne knjige, neće se naplaćivati i taksa predviĊena za podnesak kojim se traţi upis u zemljišnu knjigu. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 10 4. Za podneske koji nisu navedeni u ovom Tarifnom broju, kao i za prijedloge uz podneske, ne plaća se taksa. Tarifni broj 2. (Odluke) 1. Za prvostepenu presudu, plaća se taksa u visini takse na tuţbu. 2. Za prvostepenu presudu o protiv tuţbi plaća se taksa u visini takse na protiv tuţbu. 3. Za rješenje o priznanju strane sudske ili arbitraţne odluke plaća se taksa u visini takse na prijedlog za priznanje strane odluke. 4. Za presudu zbog propuštanja, presudu na osnovu odricanja ili presudu na osnovu priznanja plaća se taksa u visini 50 % takse na tuţbu. 5. Za rješenje o odbacivanju ili povlaĉenju tuţbe plaća se taksa u visini 50% takse na tuţbu, a najviše 100 KM. 6. Za rješenje o izvršenju taksa u visini 50 % takse na prijedlog za izvršenje, a najviše 500 KM. 7. Za rješenje kojim se usvaja prijedlog za protiv izvršenje taksa u visini 50 % takse na prijedlog za protiv izvršenje, a najviše 500 KM. 8. Za rješenje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povraćaj u preĊašnje stanje taksa u visini 50 KM. 9. Za rješenje o priznanju odluke inostranog suda u statusnim stvarima ili inostrane arbitraţne odluke plaća se taksa u iznosu od 150 KM. 10. Za rješenje kojim prvostepeni sud odbacuje ţalbu, reviziju ili prijedlog za ponavljanje postupka, taksa u iznosu 50 KM. NAPOMENA: 1. Obaveza plaćanja takse za prvostepenu odluku ne zavisi od toga da li je odluka postala pravosnaţna. 2. Za prvostepene odluke koje nisu navedene u ovom Tarifnom broju, kao i za odluke suda drugog i trećeg stepena, ne plaća se taksa. 3. Ako viši sud ukine odluku i predmet vrati na ponovno suĊenje prvostepenom sudu, za odluku u novom postupku ne plaća se taksa. 4. Ako je odluka ukinuta povodom usvojenog prijedloga za povraćaj u preĊašnje stanje ili prijedloga za ponavljanje postupka, za nove odluke u tim postupcima ne plaća se taksa. 5. Ako je više parnica spojeno radi zajedniĉkog raspravljanja, taksa za presudu plaća se posebno za svaku, kao da ne postoji spajanje više parnica. POGLAVLJE II . VANPARNIĈNI POSTUPAK Odjeljak A. – Opće odredbe Tarifni broj 3. Za podneske, radnje i odluke u pojedinim vanparniĉnim postupcima takse se plaćaju u iznosima propisanim odgovarajućim tarifnim brojem. Odjeljak B – Posebne odredbe za pojedine radnje vanparniĉnog postupka Tarifni broj 4. (Postupak za raspravljanje zaostavštine) 1. Za raspravljanje zaostavštine, kada je postupak završen rješenjem o nasljeĊivanju, plaća se taksa prema vrijednosti ĉiste zaostavštine i to: do 5.000 KM vrijednosti ...................50 KM, preko 5.000 KM do 20.000 KM vrijednost................................................100 KM, preko 20.000 KM do 50.000 KM vrijednost…............................................150 KM, preko 50.000 do 100.000 KM ............... 200 KM, preko 100.000 do 200.000 KM …….….300 KM, preko 200.000 do 500.000 KM…..….....500 KM, preko 500.000 KM, taksa u visini 1% na iznos iznad te vrijednosti zaostavštine, ali ne više od 5.000 KM. 2. Za zapisnik sa roĉišta o raspravljanju zaostavštine plaća se taksa u iznosu 3 KM. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 11 NAPOMENA: 1. Taksa se plaća samo ako je postupak za raspravljanje zaostavštine završen donošenjem rješenja o nasljeĊivanju. 2. Taksu plaćaju nasljednici u srazmjeri nasljedniĉkog djela. 3. Prilikom utvrĊivanja ĉiste vrijednosti zaostavštine odbit će se ostavioĉevi dugovi, troškovi sahrane ostavioca, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi. 4. Ne plaća se posebna taksa za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predloţe diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeĊivanju. 5. Za prijedlog da se provede ostavinska rasprava i za druge podneske u toku postupka za raspravljanje zaostavštine, ne plaća se taksa. Tarifni broj 5. (Sastavljanje i ĉuvanje testamenta) 1. Za sastavljanje sudskog testamenta plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 2. Za ĉuvanje testamenta u sudu i za opozivanje testamenta pred sudom plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 3. Za opoziv testamenta plaća se taksa u iznosu 50 KM. 4. Za zamjenu ili za vraćanje testamenta koji je na ĉuvanju kod suda, plaća se taksa u iznosu 20 KM. Tarifni broj 6. (Postupak za diobu) 1. Za prijedlog za diobu stvari i nekretnina u suvlasništvu plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 2. Za rješenje o diobi nekretnina i stvari u suvlasništvu plaća se taksa u iznosu 100 KM. 3. Za ţalbu protiv rješenja o diobi stvari i nekretnina u suvlasništvu plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 4. Za zapisnik sa roĉišta plaća se taksa u iznosu 3 KM. Tarifni broj 7. (Postupak za ureĊenje upravljanja i korištenja zajedniĉkim stvarima) 1. Za prijedlog za ureĊivanje upravljanja i korištenja zajedniĉkim stvarima plaća se taksa u iznosu 100 KM. 2. Za rješenje o upravljanju i korištenju zajedniĉkim stvarima plaća se taksa u iznosu 100 KM. 3. Za ţalbu protiv rješenja o upravljanju i korištenju zajedniĉkim stvarima plaća se taksa u iznosu 100 KM. 4. Za zapsnik sa roĉišta plaća se taksa u iznosu 3 KM. Tarifni broj 8. (Postupak za ureĊenje meĊa) 1. Za prijedlog za ureĊenje meĊa, plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 2. Za rješenje o ureĊenju meĊa plaća se taksa u iznosu 100 KM. 3. Za ţalbu protiv rješenja o ureĊenju meĊa plaća se taksa u iznosu 100 KM. 4. Za zapsnik sa roĉišta plaća se taksa u iznosu 3 KM. Tarifni broj 9. (Ovjeravanje potpisa, rukopisa, prepisa i prevoda) 1. Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa, rukopisa ili prepisa, plaća se taksa u iznosu od 5 KM. 2. Za ovjeru svakog potpisa (rukoznaka),plaća se taksa u iznosu od 5 KM. 3. Za ovjeru prijepisa plaća se taksa za prvi polutabak 5 KM a za svaki sljedeći 2 KM. 4. Za ovjeru rukopisa plaća se taksa za prvi polutabak 5 KM a za svaki sljedeći 2 KM. 5. Za ovjeru potpisa sudskog tumaĉa na prevodima plaća se taksa u iznosu od 10 KM. 6. Za ovjeru potpisa na punomoćju plaća se taksa u iznosu 10KM. 7. Ako se ovjerava prepis isprave, pisane na stranom jeziku plaća se taksa u iznosu 10 KM. NAPOMENA: 1. Potpisi na ispravi koju izdaje drţavni organ, potpisi ovlaštenih lica za potpisivanje firme ili pravnog lica smatraju se kao jedan potpis, ako 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 12 su propisana ili pravilima ovlaštena za potpisivanje dva ili više lica. 2. Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi, plaća se jedna taksa bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. 3. Kad stranka preda sudu u toku postupka prepisa isprave na kom radnik suda svojim potpisom potvrdi da je vidio izvornik, na takvu potvrdu ne plaća se taksa. 4. Za ovjeru potpisa (rukooznaka) i peĉata plaća se jedna taksa. 5. Ako se jednim podneskom traţi ovjera potpisa (rukooznaka) na više isprava, plaća se taksa na podnesak onoliko puta koliko ima isprava ili rukopisa. 6. Pod tabakom se podrazumijeva list hartije od dvije strane formata A-4. Zapoĉeti polutabak raĉuna se kao cijeli. 7. Za ovjeru potpisa na punomoćju, odnosno ugovoru, plaća se jedna taksa, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. POGLAVLJE III - ZEMLJIŠNO – KNJIŢNI POSTUPAK Uvid u zemljišnu knjigu Uvid u zemljišnu knjigu se ne naplaćuje. Tarifni broj 10. (Podnesci) 1. Za preuzimanje zahtjeva za uknjiţbu i brisanje plaća se sudska taksa u iznosu od 20 KM. 2. Za izdavanje neovjerenog prepisa ili izvatka naplaćuje se taksa u iznosu od 5 KM. 3. Za izdavanje ovjerenog prepisa ili sluţbenog izvatka naplaćuje se taksa u iznosu od 10 KM. 4. Za izdavanje (istorijskog) izvadka iz ruĉno voĊene zemljišne knjige plaća se taksa u iznosu 50 KM. 5. Za dopune i potvrde prepisa i izvadaka naplaćuje se ista taksa kao i za njihovo izdavanje. Tarifni broj 11. (Uknjiţba) 1. Sudsku taksu snosi osoba u ĉiju korist se vrši uknjiţba, osim ako ugovorne strane utvrde drugaĉije. 2. Visina takse odreĊuje se prema vrsti i vrijednosti pravnog posla, kako slijedi: a) Uknjiţba vlasništva..........................0,2%; b) Uknjiţba hipoteke, zemljišnog duga ili doţivotnog prava izdrţavanja, trajnog stanarskog prava, trajnog prava korištenja, stvarnih sluţnosti i tereta, pravo dugoroĉnog najma i zakupa, prava preĉe kupovine i realnih tereta................................................0,2%; c) Uknjiţba hipoteka za odobravanje kredita za privrednu djelatnost….0,2% vrijednosti kredita, s tim da ne moţe biti manja od 50,00 KM niti veća od 1.000,00 KM; d) Minimalni iznos sudske takse za uknjiţbu........................................ 50KM; e) Maksimalni iznos sudske takse za uknjiţbu...............................100.000 KM; f) Uknjiţba predbiljeţbe ili zabiljeţbe naplaćuje se paušalno...................50 KM. g) Uknjiţba etaţiranja objekta kolektivnog stanovanja (zgrade) ili poslovnog objekta 200 KM, a za etaţiranje objekat individualnog stanovanja (kuće)...50 KM. 3. Ako ne postoji vrijednost pravnog posla, naplaćuje se minimalna taksa...............50KM. 4. Za ţalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno knjiţnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 50 KM. NAPOMENA: 1. Taksu za upis duţno je platiti lice u ĉiju se korist vrši upis. Ako upis traţi lice ĉije se pravo ograniĉava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo lice, jamĉi i ono za plaćanje takse solidarno s licima u ĉiju se korist upis vrši. 2. Taksa za upis se plaća i kad se upis vrši po sluţbenoj duţnosti, ako se ne radi o upisu koji je osloboĊen od takse. 3. Ako se na osnovi jednog zahtjeva upisuje više prava u korist jednog lica kod istog suda, taksa se plaća onoliko puta, koliko se upisa traţi. 4. Taksa za upis plaća se i kad se upis vrši toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. 5. Ako se upis uknjiţbe ili predbiljeţbe odlukom višeg suda u cijelosti ili djelomiĉno ukine ili 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 13 izmijeni, vraća se cjelokupno plaćena taksa, odnosno njen srazmjerni dio. POGLAVLJE IV. TAKSE U POSTUPKU STEĈAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 12. (Podnesci) 1. Za prijedlog da se otvori postupak steĉaja ili likvidacije plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 2. Za prijavu povjerilaca u postupku redovne likvidacije i steĉaja, plaća se taksa u visini 1% od vrijednosti potraţivanja s tim da ne moţe biti manja od 50 KM, niti veća od 10.000 KM. 3. Za ţalbu protiv odluke u steĉajnom ili likvidacijskom postupku plaća se taksa u visini 1% od vrijednosti potraţivanja s tim da ne moţe biti manja od 100 KM, niti veća od 10.000 KM. 4. Kao osnov za plaćanje takse na prijavu povjerilaca uzima se iznos traţbine koji povjerilac prijavljuje, pri tome će se uzimati da uslovljena traţbina nije uslovljena. Ako povjerilac naknadno snizi prijavljenu traţbinu, taksa se plaća prema visini sniţene traţbine od trenutka sniţenja. 5. U steĉajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova steĉajne mase, plaća se taksa u iznosu od 100 KM do 1.000 KM, u zavisnosti od sloţenosti postupka. 6. Taksu u steĉajnom postupku odreĊuje sud po okonĉanju postupka, a duţan je platiti steĉajni upravnik iz steĉajne mase nakon pravosnaţnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. POGLAVLJE V. UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 13. (Podnesci) 1. Za prijavu u sudski registar plaća se 50 KM. 2. Ako se jednim podneskom traţi više upisa za isti subjekat upisa, plaća se samo jedna taksa iz ovog Tarifnog broja. Tarifni broj 14. (Upis u registar) 1. Za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva plaća se taksa u iznosu od 300 KM. 2. Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva plaća se taksa u iznosu 150 KM. 3. Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih lica koji nisu navedeni u taĉkama 1. i 2. ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 200 KM. 4. Za rješenje o upisu lica ovlašćenog za zastupanje pravnog lica plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 5. Za rješenje o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa plaća se taksa u iznosu od 200 KM, pored iznosa iz stava 1. ovog tarifnog broja. 6. Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavovima ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 150 KM po jednom upisu. 7. Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 8. Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 9. Kada se više privrednih društava spajaju u jedno, pored takse za podnesak plaća se i taksa za brisanje svakog dosadašnjeg subjekta upisa, kao i taksa za upis novoosnovanog subjekta. 10. Ako se jednim podneskom traţi više upisa, plaća se taksa za svaki upis posebno. 11. Za ţalbu protiv rješenja u postupku upisa u sudski registar plaća se taksa u iznosu 100 KM. Tarifni broj 15. (Objavljivanje) 1. Za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u sluţbenom glasilu plaća se 50 KM takse. 2. Za objavljivanje podataka ĉije je upisivanje traţeno jednim podneskom, plaća se samo jedna taksa iz ovog Tarifnog broja. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 14 POGLAVLJE VI. POSTUPAK U UPRAVNIM SPOROVIMA Tarifni broj 16. (Podnesci) 1. Za tuţbu protiv upravnog akta, plaća se taksa u iznosu 100 KM. 2. Za tuţbu za ponavljanje postupka, plaća se taksa u iznosu 100 KM . 3. Za tuţbu u sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, usvojenja i socijalne pomoći plaća se taksa u iznosu od 20 KM. 4. Za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se taksa u iznosu 200 KM. Tarifni broj 17. (Odluke) Za presudu u upravnom sporu plaća se taksa: 1. Kada je predmet spora procjenjiv – 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne moţe biti manja od 100 KM niti veća od 5000 KM. 2. Kada je predmet spora neprocjenjiv plaća se taksa u iznosu 100 KM. 3. Kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, starateljstva, djeĉijeg dodatka, usvajanja i socijalne pomoći taksa za presudu plaća se u iznosu od 20 KM. 4. Ako je predmet spora djelimiĉno procjenjiv, taksa se plaća kao da je predmet procjenjiv. POGLAVLJE VII. POSEBNI SLUĈAJEVI Tarifni broj 18. (Sudska uvjerenja i potvrde) 1. Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja, plaća se taksa u iznosu 5 KM . 2. Za uvjerenje plaća se taksa u iznosu 10 KM. 3. Ako se jednim uvjerenjem posvjedoĉava više ĉinjenica plaća se jedna taksa. 4. Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršenosti koja se stavlja na sudski otpravak, plaća se taksa 5 KM. 5. Ne plaća se taksa iz ovog Tarifnog broja za potvrde koje sud izdaje stranci, svjedoku, vještaku ili tumaĉu da su prisustvovali roĉištu ako su oni bili obavezni da prisustvuju, i ako im ta potvrda sluţi iskljuĉivo radi pravdanja izostanka sa posla. 6. Taksa za uvjerenje lijepi se na samom podnesku kojim se traţi izdavanje uvjerenja. 7. Ako se uvjerenje izdaje u dva ili više primjeraka, za drugi i svaki daljnji primjerak plaća se polovina takse iz ovog Tarifnog broja. Tarifni broj 19. (Razmatranje spisa) 1. Za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se 10 KM takse. Tarifni broj 20. (Prepisi) 1. Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta plaća se 5 KM takse. 2. Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake zapoĉete stranice originala 5 KM takse. 3. Ako se istovremeno sudski prepis ovjerava, plaća se posebno za ovjeravanje 5 KM takse. 4. Za raspravni zapisnik koji je izraĊen istovremeno sa sastavljanjem originala plaća se taksa u iznosu 3 KM. 5. Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se taksa od 2 KM po stranici. Kao cijela stranica smatra se svaka zapoĉeta stranica teksta u standardnom formatu. 6. Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se taksa u iznosu od 5 KM. Tarifni broj 21. (Izvod iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) 1. Za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga ako se izdaju na zahtjev stranaka, plaća se taksa od 10 KM po jednoj stranici. 2. Za zahtjev za izdavanje izvoda ne plaća se taksa. Tarifni broj 22. (Sudski depozit) Za ĉuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se taksa godišnje od 1% od deponovane vrijednosti, a najmanje 100 KM. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 15 1. Ova taksa ne plaća se na depozit koji se ulaţe na zahtjev drţavnih organa, ako se podigne u roku. 2. Taksa se plaća za svaku godinu unaprijed. Zapoĉeta godina raĉuna se kao cijela. 3. Ako se vrijednost stvari ne moţe procijeniti po njihovoj prirodi, izvršit će se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 23. (Protesti) 1. Za molbu za protest mjenica, ĉeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjavanja, plaća se taksa u iznosu 5 KM. 2. Za protest plaća se taksa prema vrijednosti i to: a) od 150 KM do 500 KM ..........….10 KM, b) preko 500 KM do 1.000 KM....... 15 KM, c) preko 1.000 KM do 5.000 KM....20 KM, d) preko 5.000 KM……………….. 30 KM. 3. Ako se jednom molbom traţi više protesta, odnosno zamjena protesta, plaća se jedna taksa za molbu, ali se i u tom sluĉaju plaća posebna taksa za svaki protest, odnosno zamjenu protesta Tarifni broj 24. (Pravna pomoć) Za podnesak ĉiji se sadrţaj saopštava usmeno na zapisnik pred sudom, plaća se taksa predviĊena u tarifi za odnosni podnesak. (Ostali predmeti) Tarifni broj 25. 1. Za prijedlog stranke da sud postavi sudiju ili predsjednika izabranog suda (arbitraţe) plaća se taksa u iznosu od 5 KM. 2. Za sastavljanje potvrde o pravosnaţnosti i izvornosti presude izabranog suda, plaća se taksa u iznosu od 10 KM. Tarifni broj 26. 1. Za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) kojega sud stranci dostavlja poštom ili putem sudskog dostavljaĉa, plaća se taksa u iznosu od 10 KM. 2. Ako se na zahtjev stranke JPK predaje stranci neposredno u sudu – taksa se ne plaća. DIO DESETI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 44. (Taksa u poslovima sudske uprave) U poslovima sudske uprave primjenjuju se odredbe o adiministrativnim taksama propisane Zakonom o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa Unsko-sanskog kantona. Ĉlan 45. (Taksene obveze nastale prije stupanja na snagu ovog Zakona) (1) Ako je taksena obaveza nastala prije dana stupanja na snagu ovog Zakona, a taksa nije plaćena, taksa se plaća u visini utvrĊenoj ranijom tarifom koja je vaţila do stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Nakon stupanja na snagu ovog Zakona, za takse koje nisu plaćene, naplata će se provoditi na naĉin i u postupku propisanom ovim Zakonom. (3) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona plaćena taksa za radnju koja će se izvršiti poslije njegovog stupanja na snagu, neće se plaćati nova taksa po ovom Zakonu, niti će se vraćati više naplaćena taksa. (4) Ako je takseni obveznik osloboĊen plaćanja takse u postupku koji do stupanja na snagu ovog Zakona nije okonĉan, dato oslobaĊanje vaţi i poslije stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlan 46. (Zastarjele sudske takse) Sudske takse koje su zastarjele na dan stupanja na snagu ovog Zakona neće se prinudno naplaćivati. Ĉlan 47. (Prestanak vaţenja) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje da vaţi Zakon o sudskim taksama-preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 17/16). 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 16 Ĉlan 48. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-01-43/2018 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 297. U skladu sa odredbama V. A. 11. m) Ustava Unsko-sanskog kantona – preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 1/04 i 11/04), ĉlana 46. Zakona o prostornom ureĊenju i graĊenju („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 12/13 i 3/16) i ĉlana 95. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ODLUKU o izmjeni Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 2012. do 2032. godine I U Odluci o pristupanju izradi Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 2012. do 2032. godine („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 23/11, 9/16 i 8/17), taĉka XVI mijenja se i glasi: „Gradovi/općine na podruĉju Kantona kojima je rok primjene razvojnih planskih dokumenata istekao, mogu pokrenuti proceduru njihove izrade shodno odredbama Zakona o prostornom ureĊenju i graĊenju, ali su obavezne usvajati samo one faze planova koje su usvojene i za Prostorni plan Unsko-sanskog kantona. Izuzetno, nosilac pripreme Plana moţe dati saglasnost za nastavak izrade više faze razvojnog planskog dokumenta ukoliko su konceptualne i planske postavke istog usaglašene sa usvojenom fazom Prostornog plana Unsko-sanskog kantona. Gradovi/općine koje imaju usvojene razvojne planske dokumente kojima rok primjene nije istekao, primjenjivaće se postavke tih planova, do donošenja Prostornog plana Kantona. Gradovi /općine mogu pokrenuti postupak izmjena i/ili dopuna razvojnog planskog dokumenta kojima rok primjene nije istekao, te usvajati i više faze u odnosu na Prostorni plan Unsko-sanskog kantona, ukoliko su konceptualne i planske postavke istog usaglašene sa usvojenom fazom Prostornog plana Kantona i uz saglanost Nosioca pripreme Prostornog plana Kantona. Gradovi/općine su duţne u roku od jedne godine od dana usvajanja Prostornog plana Unsko-sanskog kantona svoje razvojne planske dokumente uskladiti sa Prostornim planom Kantona“. II Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-3-44/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 298. Na osnovu ĉlana 16. stav (4) i ĉlana 18. stav (1) Zakona o Univerzitetu u Bihaću – preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 24/17), ĉlana 95. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019.godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ODLUKU o razrješenju ĉlana Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću ispred osnivaĉa I Razrješava se ĉlan Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću ispred osnivaĉa Magistar Ratko Kneţević, prof. engleskog jezika i knjiţevnosti, imenovan Odlukom Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-3-662/18 od 05.03.2018.godine („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 8/18), iz razloga jer je imenovani postao uposlenik Univerziteta u Bihaću. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 17 II Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-3-41/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 299. Na osnovu ĉlana 67. stav (4) Zakona o unutrašnjim poslovima Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj 13/16 i 16/17) i ĉlana 95. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na prijedlog Komisije za izbor, imenovanja i finansijsko administrativna pitanja, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj 25 .03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ODLUKU o izmjenama Odluke o novĉanim primanjima ĉlanova Odbora za ţalbe javnosti Ĉlan 1. U Odluci o novĉanim primanjima ĉlanova Odbora za ţalbe javnosti broj: 01-02-3-490/17 od 10.04.2017. godine, „ĉlan 2. mijenja se i glasi: (1) Predsjedavajući Odbora za ţalbe javnosti ima pravo na novĉanu naknadu u iznosu od 250,00 KM. (2) Ĉlanovi Odbora za ţalbe javnosti imaju pravo na novĉanu naknadu u iznosu od 200,00 KM. (3) Lice iz Sluţbe Skupštine Unsko-sanskog kantona koje obavlja administrativno tehniĉke poslove za potrebe Odbora ima pravo na novĉanu naknadu u iznosu od 200,00 KM.“ Ĉlan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjivaće se od dana 01. 04. 2019. godine. Broj: 01-02-3-42/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 300. Na osnovu ĉlana 6. Zakona o javnim preduzećima („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 8/05, 81/08 i 22/09) i ĉlana 95. Poslovnika o radu Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ODLUKU I Daje se saglasnost na Revidirani plan rada i poslovanja Šumsko-privrednog društva „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa, broj: 011-2638-21718 od 08.11.2018.godine uz Zakljuĉak Vlade Unsko-sanskog kantona, broj: 03-017-183/19 od 15.03.2019. godine, kojim se traţi povećanje sjeĉe drvnih sortimenata sa planiranih 412 315 m³ na 450 000 m³ neto drvne mase. II Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i biće objavljena u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-3-45/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 301. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Izvještaj o radu Kantonalnog suda u Bihaću za 2018. godinu. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 18 II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-46/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 302. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25.03.2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prihvata se Program rada sa finansijskim planom za 2019. godinu broj: 140/19 od 31. 01. 2019. godine ZU Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-47/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 303. Na osnovu 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Uvaţavajući javni interes za sprovoĊenje postupka deratizacije proljetne i jesenje, a po potrebi i vanredne, koju provodi Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona, odobrava se utrošak novĉanih sredstava akumuliranih u ovoj ustanovi, u visini troškova koji će biti potrebni za njeno sprovoĊenje. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-48/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 304. Na osnovu 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Traţi se od Zavoda za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona da iz akumuliranih sredstava finansira sistemsku analizu štetnih tvari u vodama za piće svih izvorišta ili sistema za vodosnabdjevanje, i da analiza obuhvati štetne tvari sa liste svjetske zdravstvene organizacije gdje je oko 60 najštetnijih i u okolišu najprisutnijih hemijskih tvari. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-49/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 305. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 19 ZAKLJUĈAK I Prihvata se Program rada i Finansijski plan ZU Dom zdravlja Bihać za 2019.godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-50/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 306. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prihvata se Program rada i Finansijski plan ZU Dom zdravlja Buţim za 2019.godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-51/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 307. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prihvata se Plan i program rada sa finansijskim planom prihoda i rashoda ZU Dom zdravlja Velika Kladuša za 2019.godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-52/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 308. Na osnovu 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Traţi se od ZU Dom zdravlja Buţim da u funkciju stavi ambulante porodiĉne medicine u podruĉnim ambulantama u kojima postoje uvjeti za njihov rad. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-53/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 309. Na osnovu 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 20 ZAKLJUĈAK I Nalaţe se Vladi Unsko-sanskog kantona, Ministarstvu zdravstva Unsko-sanskog kantona, Zavodu zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona i Domu zdravlja Velika Kladuša da iznaĊu naĉina da se radnicima Agrokomerca, d.d. Velika Kladuša obezbijedi zdravstvena zaštita na podruĉju Unsko-sanskog kantona. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-54/19 Predsjedavajući Skupštine 25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 310. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o stanju sigurnosti na podruĉju Unsko-sanskog kantona za 2018. godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-55/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 311. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o stanju sigurnosti saobraćaja na podruĉju Unsko-sanskog kantona za 2018. godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-56/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 312. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o stanju nasilja u porodici na podruĉju Unsko-sanskog kantona za 2018. godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-57/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 313. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 21 kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25.03.2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o sigurnosti od vršnjaĉkog nasilja u školama na podruĉju Unsko-sanskog kantona za 2018. godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-58/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 314. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o primjeni alternativne kriviĉne sankcije rad za opće dobro na slobodi na podruĉju Unsko-sanskog kantona u 2018. godini. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-59/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 315. Na osnovu ĉlana 96. i 107. stav (5) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine Skupština Unsko-sanskog kantona donijela je sljedeći ZAKLJUĈAK I Prihvata se mišljenje Vlade Unsko-sanskog kantona o Inicijativi zastupnika Hujić Zlatka za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. II Zaduţuju se Vlada Unsko-sanskog kantona i resorno ministarstvo da u roku od 30 dana pripreme Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama i isti dostave Skupštini Unsko-sanskog kantona. III Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-60/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 22 ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 316. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 23 ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 317. Općinski sud u Cazinu, sudija Seferagić Ekrem, postupajući u vanparniĉnoj stvari predlagaĉa Rastovac Milorad sin Đure i Rastovac Ljubomir sin Milana, Rujnica bb, protiv protupredlagaĉa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podruţnica Elektrodistribucija Bihać, radi odreĊivanja naknade za eksproprisanu nekretninu, v. sp. -, van roĉišta, objavljuje O G L A S o postavljenju privremenog zastupnika Odlukom Ovog suda br. 20 0 V 044224 17 V od 25.01.2019. godine, shodno odredbi ĉlana 296. stav 1. i 2. taĉka 5. i ĉlana 297. ZPP, u ovoj pravnoj stvari predlagaĉa Rastovac Milorad sin Đure i Rastovac Ljubomir sin Milana, Rujnica bb, protiv protupredlagaĉa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podruţnica Elektrodistribucija Bihać, radi odreĊivanja naknade za eksproprisanu nekretninu, predlagaĉima nepoznatog boravišta Rastovac Milorad sin Đure i Rastovac Ljubomir sin Milana, sud je postavio privremenog zastupnika u licu Huskić Edina, advokat iz Cazina. Privremeni zastupnik zastupaće predlagaĉa, štititi njegova prava i interese sve do okonĉanja ovog postupka, odnosno dok se predlagaĉ ne pojavi pred ovim sudom, ili dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je istom postavio staratelja. Broj:20 0 V 044224 17 V SUDIJA 08. aprila 2019. Cazin Seferagić Ekrem ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 318. Općinski sud u Cazinu, sudija Seferagić Ekrem, postupajući u vanparniĉnoj stvari predlagaĉa Duraković Rahim sin Mustafe iz Cazina, Gornja Koprivna bb, protiv protupredlagaĉa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podruţnica Elektrodistribucija Bihać, radi odreĊivanja naknade za eksproprisanu nekretninu, v. sp. -, van roĉišta, objavljuje O G L A S o postavljenju privremenog zastupnika Odlukom Ovog suda br. 20 0 V 044897 17 V od 31.01.2019. godine, shodno odredbi ĉlana 296. stav 1. i 2. taĉka 5. i ĉlana 297. ZPP, u ovoj pravnoj stvari predlagaĉa Duraković Rahim sin Mustafe iz Cazina, Gornja Koprivna bb, protiv protupredlagaĉa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podruţnica Elektrodistribucija Bihać, radi odreĊivanja naknade za eksproprisanu nekretninu, predlagaĉu nepoznatog boravišta Duraković Rahim sin Mustafe, sud je postavio privremenog zastupnika u licu Berberović Sabina, advokat iz Cazina. Privremeni zastupnik zastupaće predlagaĉa, štititi njegova prava i interese sve do okonĉanja ovog postupka, odnosno dok se predlagaĉ ne pojavi pred ovim sudom, ili dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je istom postavio staratelja. Broj:20 0 V 044897 17 V SUDIJA 08. aprila 2019. Cazin Seferagić Ekrem ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 319. Općinski sud u Velikoj Kladuši po sutkinji Jasmini Miljković, u pravnoj stvari tuţitelja Amir Ĉuturić, sin Asima iz Golubovića bb, Velika Kladuša, zastupan po punomoćniku advokatu Adnanu Šehić, protiv tuţenih: 1. Abid Huskić, sin Naze Golubovići bb, 2. Fata Dţaferović kći Naze Tod. Slapnica bb, 3. Mirsad Alibegić sin Ajše, Tod. Ĉelinja bb, 4. Mirsada Alibegić kći Ajše, Tod. Ĉelinja bb, 5. Asim Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 6. Safet Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 7. Huse Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 8. Enver Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 9. Ekrem Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 10. Fata Ponjević kći Ajše, T.Slapnica bb, 11. Fikreta Salkić kći Ajše, T. Slapnica bb, 12.Emina Salkić kći Ajše, Golubovići bb, 13. Arif Hašić sin Arifa, Barake bb, 14. Muho Hašić sin Arifa, Barake bb, 15. Suljo Hašić sin Arifa, Barake bb, 16. Hasan Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, 17. Osman Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, 18. Dţemila Ćufurović kći Dţemala, Golubovići bb, 19. Fatima Husić kći Dţemala, Golubovići bb, 20. Ajnija Ramić kći Dţemala, Pjanići bb, 21. Šemsa Alibegić kći Dţemala, Ul. Ibrahima Mrţljaka bb. 22. Said Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, radi utvrĊivanja prava vlasništva, 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 24 vrijednost spora 1.000,00 KM, vanraspravno dana 09.04.2019.godine, donio je O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Rješenjem ovog suda br. 23 0 P 040143 18 P od 09.04.2019. godine, na osnovu ĉl. 296. st. 1. 2. taĉka 4. Zakona o parniĉnom postupku tuţenim: 1. Abidu Huskić, sin Naze Golubovići bb, 2. Fati Dţaferović kći Naze Tod. Slapnica bb, 3. Mirsadu Alibegić sin Ajše, Tod. Ĉelinja bb, 4. Mirsadi Alibegić kći Ajše, Tod. Ĉelinja bb, 5. Asimu Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 6. Safetu Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 7. Husi Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 8. Enveru Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 9. Ekremu Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 10. Fati Ponjević kći Ajše, T.Slapnica bb, 11. Fikreti Salkić kći Ajše, T. Slapnica bb, 12.Emini Salkić kći Ajše, Golubovići bb, 13. Arifu Hašić sin Arifa, Barake bb, 14. Muhi Hašić sin Arifa, Barake bb, 15. Sulji Hašić sin Arifa, Barake bb, 16. Hasanu Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, 17. Osmanu Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, 18. Dţemili Ćufurović kći Dţemala, Golubovići bb, 19. Fatimi Husić kći Dţemala, Golubovići bb, 20. Ajniji Ramić kći Dţemala, Pjanići bb, 21. Šemsi Alibegić kći Dţemala, Ul. Ibrahima Mrţljaka bb. 22. Saidu Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, u ovoj pravnoj stvari postavlja se privremeni zastupnik u osobi advokata Fikreta Ĉelebić iz Bosanskog Novog. Istim rješenjem odreĊeno je da će privremeni zastupnik zastupati tuţene u postupku sve dok se tuţeni ili njihovi punomoćnici ne pojave pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je tuţenima postavio staratelja. Broj:23 0 P 040143 18 P SUTKINJA 09. aprila 2019. Velika Kladuša Jasmina Miljković ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 320. Općinski sud u Cazinu po sudiji Vildani Omanović u pravnoj stvari tuţitelja 1. Jušić Ibrahim sin Sulje nastanjen u Ćoralići bb, općina Cazin i 2. Behrić Halid sin Hasana nastanjen u Ćoralići bb, općina Cazin oba zastupana po punomoćniku Nadarević Šerifu advokatu iz Cazina protiv tuţenika 1. Mahmutović Husein sin Selima nepoznatog boravišta liĉno i po pravu predstavljanja iza umrlog oca Mahmutović Selima sin Šabana i brata Mahmutović Hasana sin Selima zastupan po privremenom zastupniku advokatu Kasić Mirzetu iz Bihaća, 2. Harbaš Alija sin Redţe nepoznatog boravišta po pravu predstavljanja iza umrlog Harbaš Redţo sin Alije 3. Huremagić Edin sin Ćamila nastanjen u Ćoralići bb općina Cazin i 4. Huremagić (Ibradţić) Šerifa nastanjena u mjestu Ćoralići bb općina Cazin, radi utvrĊenja i uknjiţbe, vsp. 1.000,00 KM, izdaje slijedeći O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Tuţeniku Harbaš Alija sin Redţe, sada nepoznatog boravišta po prijedlogu tuţitelja za privremenog zastupnika postavlja se advokat Kasić Mirzet iz Bihaća koji će vršiti sva prava i duţnosti zakonskog zastupnika tuţenika dok se tuţenik ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom odnosno dok organ starateljstva ne postavi staratelja. Broj:20 0 P 048186 17 P SUDIJA 12. aprila 2019. Cazin Vildana Omanović ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 321. Općinski sud u Velikoj Kladuši, sudija Ismet Alibašić, u pravnoj stvari tuţiteljice Mujić Đula kći Ibrahima iz Velike Kladuše, Vejinac bb, koju zastupa punomoćnik Kajtezović Amir iz Velike Kladuše, protiv tuţenih Sead Velić sin Arifa iz Slovenije, Sabid Velić sin Arifa iz Njemaĉke, Rasima Bašić roĊeno Velić kći Arifa iz Velike Kladuše, Todorov, Kada Salkić roĊeno Velić kći Arifa iz Velike Kladuše, Vejinac – Todorovo bb, Ibro Velić sin Hasana iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Izet Velić sin Hasana, Emina Subašić roĊeno Velić kći Hasana iz Velike Kladuše, Todorovo, Senija Duraković roĊeno Velić kći Hasana iz Velike Kladuše, Todorovsko Ĉelinje bb, Fatima Velić kći Bajre iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Sebiha roĊeno Velić – Pajazetović kći Bajre iz Velike Kladuše, Vejinac – Todorov bb, Sefija Velić kći Bajre iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Ibrahim Velić sin Bajre iz Slovenije, Zumreta Torić kći Hasiba iz Cazina, Luĉka bb, Alija Velić sin Mehmeda, Slovenija, Abdo Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Omer Velić sin Mehmeda 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 25 iz Slovenije, Bajro Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Semka Velić kći Mehmeda iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Rešida Hozdić roĊeno Huskić iz Velike Kladuše, Todorov bb, Miralim Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Ahmet Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Šemso Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Fikret Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Ramiz Velić sin Saliha, Hasib Velić sin Abida iz Velike Kladuše, Todorov bb, Minka Velić kći Abida iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Senada Ibriĉić roĊeno Velić kći Abida, Adila Velić kći Derviša iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Rezija Velić kći Derviša iz Velike Kladuše, Todorovska Slapnica bb, Silahić Sabid sin Abida iz Velike Kladuše, Todorovo bb, Silahić Refik sin Abida, Ahmet Velić sin Zuhdije, Senad Velić sin Zuhdije, Senada Velić kći Zuhdije, Suada Velić kći Zuhdije, Fatima Murić roĊeno Nuhanović kći Mehmeda iz Velike Kladuše, Todorovo bb, Hajra Keserović roĊeno Mujić kći Šerifa iz Velike Kladuše, Polje bb, Senada Sulejmanagić roĊeno Mujić kći Šerifa iz Velike Kladuše, Todorov bb, Mirsada Mujić kći šerifa iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Husein Mujić sin Šerifa iz Bihaća, Vasif Bega Bišĉevića, Zuhdija Mujić sin Huseina iz Velike Kladuše, Todorov bb, Asim Mujić sin Ferida iz Velike Kladuše, Todorov bb, Mirsad Mujić sin Smaila, Dautović roĊeno Garvanović Fatima kći Ibrahima, Kajtezović roĊeno Garvanović Emina iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Fehim sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Mehmed sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac – Šabići, Garvanović Osman sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Rasema kći Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Huskić Huse sin Alije, Huskić Bajrama kći Hasana i Šabić roĊeno Huskić Đula,radi utvrĊenja vlasništva i upisa u zemljišne knjige, vsp. 1.000,00 KM, dana 15.04.2019. godine, donio je slijedeće: O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Rješenjem ovog suda broj: 23 0 P 039731 17 P od 15.04.2019. godine, na osnovu ĉl. 296. st. 1. 2. taĉka 4. Zakona o parniĉnom postupku tuţenim Sead Velić sin Arifa iz Slovenije, Sabid Velić sin Arifa iz Njemaĉke, Rasima Bašić roĊeno Velić kći Arifa iz Velike Kladuše, Todorov, Kada Salkić roĊeno Velić kći Arifa iz Velike Kladuše, Vejinac – Todorovo bb, Ibro Velić sin Hasana iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Izet Velić sin Hasana, Emina Subašić roĊeno Velić kći Hasana iz Velike Kladuše, Todorovo, Senija Duraković roĊeno Velić kći Hasana iz Velike Kladuše, Todorovsko Ĉelinje bb, Fatima Velić kći Bajre iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Sebiha roĊeno Velić – Pajazetović kći Bajre iz Velike Kladuše, Vejinac – Todorov bb, Sefija Velić kći Bajre iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Ibrahim Velić sin Bajre iz Slovenije, Zumreta Torić kći Hasiba iz Cazina, Luĉka bb, Alija Velić sin Mehmeda, Slovenija, Abdo Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Omer Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Bajro Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Semka Velić kći Mehmeda iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Rešida Hozdić roĊeno Huskić iz Velike Kladuše, Todorov bb, Miralim Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Ahmet Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Šemso Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Fikret Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Ramiz Velić sin Saliha, Hasib Velić sin Abida iz Velike Kladuše, Todorov bb, Minka Velić kći Abida iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Senada Ibriĉić roĊeno Velić kći Abida, Adila Velić kći Derviša iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Rezija Velić kći Derviša iz Velike Kladuše, Todorovska Slapnica bb, Silahić Sabid sin Abida iz Velike Kladuše, Todorovo bb, Silahić Refik sin Abida, Ahmet Velić sin Zuhdije, Senad Velić sin Zuhdije, Senada Velić kći Zuhdije, Suada Velić kći Zuhdije, Fatima Murić roĊeno Nuhanović kći Mehmeda iz Velike Kladuše, Todorovo bb, Hajra Keserović roĊeno Mujić kći Šerifa iz Velike Kladuše, Polje bb, Senada Sulejmanagić roĊeno Mujić kći Šerifa iz Velike Kladuše, Todorov bb, Mirsada Mujić kći šerifa iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Husein Mujić sin Šerifa iz Bihaća, Vasif Bega Bišĉevića, Zuhdija Mujić sin Huseina iz Velike Kladuše, Todorov bb, Asim Mujić sin Ferida iz Velike Kladuše, Todorov bb, Mirsad Mujić sin Smaila, Dautović roĊeno Garvanović Fatima kći Ibrahima, Kajtezović roĊeno Garvanović Emina iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Fehim sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Mehmed sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac – Šabići, Garvanović Osman sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Rasema kći Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Huskić Huse sin Alije, Huskić Bajrama kći Hasana i 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 26 Šabić roĊeno Huskić Đula, koje zastupa privremeni zastupnik Suad Velić advokat iz Velike Kladuše, ovoj pravnoj stvari postavlja se privremeni zastupnik u osobi advokata Suada Velića iz Velike Kladuše. Istim rješenjem odreĊeno je da će privremeni zastupnik zastupati tuţene u postupku sve dok se tuţeni ili njihovi punomoćnici ne pojave pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je tuţenim postavio staratelja. Broj:23 0 P 039731 17 P SUDIJA 15. aprila 2019. Velika Kladuša Ismet Alibašić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 322. Općinski sud u Velikoj Kladuši po sutkinji Jasmini Miljković, u pravnoj stvari tuţitelja Kapić Selim, sin Hasana, Velika Kladuša, zastupan po punomoćniku advokatu Mirsadi Bašić, protiv tuţenih: 1. Ostojić Branko sin Jove, Podzvizd, 2. Ostojić Anka kći Jove, Podzvizd, 3. Šakanović Ismet, sin um. Ahme, Rajnovac, 4. Šakanović Redţo, sin Mehe, Podzvizd, 5. Šakanović Zehida, Rajnovac bb, 6. Šakanović Samir, sin Hasana, Rajnovac, 7. Šakanović Husein, sin Hasana, Rajnovac, 8. Ponjević roĊ. Šakanović Rubija, kći Hasana, Rajnovac, 9. Omeragić roĊ. Šakanović Fatima kći Hasana, Rajnovac, 10. Kapić Hasan, Rajnovac, radi utvrĊivanja prava vlasništva, vrijednost spora 1.000,00 KM, vanraspravno dana 17.04.2019.godine, donio je O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Rješenjem ovog suda br. 23 0 P 043519 19 P od 17.04.2019. godine, na osnovu ĉl. 296. st. 1. 2. taĉka 4. Zakona o parniĉnom postupku tuţenim: 1. Ostojić Branku sin Jove, Podzvizd, 2. Ostojić Anki kći Jove, Podzvizd, 3. Šakanović Ismetu, sin um. Ahme, Rajnovac, 4. Šakanović Redţi, sin Mehe, Podzvizd, 5. Šakanović Zehidi, Rajnovac bb, 6. Šakanović Samiru, sin Hasana, Rajnovac, 7. Šakanović Huseinu, sin Hasana, Rajnovac, 8. Ponjević roĊ. Šakanović Rubiji, kći Hasana, Rajnovac, 9. Omeragić roĊ. Šakanović Fatimi kći Hasana, Rajnovac, 10. Kapić Hasanu, Rajnovac, u ovoj pravnoj stvari postavlja se privremeni zastupnik u osobi advokata Ibrahima Kadića iz Velike Kladuše. Istim rješenjem odreĊeno je da će privremeni zastupnik zastupati tuţene u postupku sve dok se tuţeni ili njihovi punomoćnici ne pojave pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je tuţenima postavio staratelja. Broj:23 0 P 043519 19 P SUTKINJA 17. aprila 2019. Velika Kladuša Jasmina Miljković ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 323. Općinski sud u Cazinu po sudiji Vildani Omanović u pravnoj stvari tuţitelja Dţinić Izet sin Jasima iz Trţaĉkih Raštela 28, općina Cazin zastupan po punomoćniku advokatu Abdagić Jasminu iz Cazina protiv tuţenika Dţinić Šerifa kći Ahmeta nepoznatog boravišta, Velić roĊ. Dţinić Izeta kći Jasima iz Ćoralića bb, (zakonski nasljednik iza Dţinić Jasima sin Ahmeta iz Cazina Trţac bb), Dţinić Mirzet sin Rasima iz Trţca bb, Dţinić Izeta kći Rasima iz Trţca bb, Dţinić Mirzeta kći Rasima nepoznatog boravišta, Dţinić Šemsa kći Rasima nepoznatog boravišta, Dţinić Jasminka kći Rasima nepoznatog boravišta, mal. Dţinić Nurka kći Husnije iz Trţca bb, Dţinić Sead sin Dţemala iz Trţca bb kao nasljednik um. Dţinić roĊ. Ĉajić Derviše, Dţinić Nurija sin Husnije i Zejne iz Trţca bb, Dţinić Zuhdija sin Husnije i Zejne iz Trţca bb, Dţinić Remzija udova Mirsada iz Trţca bb, Dţinić Husnija sin Mirsada iz Trţca bb, Dţinić Mirza sin Mirsada iz Trţca bb, Dţinić Merhunisa kći Mirsada iz Trţca bb, Dţinić Mirela kći Mirsada iz Trţca bb i Dţinić Mirzet sin Redţife iz mjesta Ćehići br. 41 sve općina Cazin, radi utvrĊenja te uknjiţbe vsp. 1.000,00 KM, izdaje slijedeći O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Tuţenicima Dţinić Šerifa kći Ahmeta, Dţinić Šemsa kći Rasima, Dţinić Mirzeta kći Mirsada i Dţinić Jasminka kći Rasima, sada nepoznatog boravišta po prijedlogu tuţitelja za privremenog zastupnika postavlja se advokat Abdagić Omer iz Cazina koji će vršiti sva prava i duţnosti zakonskog zastupnika tuţenika dok se tuţenik ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom odnosno dok organ starateljstva ne postavi staratelja. Broj:20 0 P 047192 18 P 2 SUDIJA 18. aprila 2019. Cazin Vildana Omanović 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 27 SADRŢAJ 296. Zakon o sudskim taksama 1 297. Odluka o izmjeni Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 2012. do 2032. godine 16 298. Odluka o razrješenju ĉlana Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću ispred osnivaĉa 17 299. Odluka o izmjenama Odluke o novĉanim primanjima ĉlanova Odbora za ţalbe javnosti 17 300. Odluka Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-3-45/19 od 25.03.2019. godine 17 301. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-46/19 od 25.03.2019. godine 18 302. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-47/19 od 25.03.2019. godine 18 303. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-48/19 od 25.03.2019. godine 18 304. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-49/19 od 25.03.2019. godine 18 305. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-50/19 od 25.03.2019. godine 19 306. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-51/19 od 25.03.2019. godine 19 307. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-52/19 od 25.03.2019. godine 19 308. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-53/19 od 25.03.2019. godine 19 309. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-54/19 od 25.03.2019. godine 20 310. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-55/19 od 25.03.2019. godine 20 311. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-56/19 od 25.03.2019. godine 20 312. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-57/19 od 25.03.2019. godine 20 313. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-58/19 od 25.03.2019. godine 21 314. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-59/19 od 25.03.2019. godine 21 315. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-60/19 od 25.03.2019. godine 21 316. Ovlaštenje broj: 11-23-485-UP-1/19 od 17.04.2019. godine 22 317. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 20 0 V 044224 17 V od 08.04.2019. godine, Općinskog suda u Cazinu 23 318. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 20 0 V 044897 17 V od 08.04.2019. godine, Općinskog suda u Cazinu 23 319. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 23 0 P 040143 18 P od 09.04.2019. godine Općinskog suda u Velikoj Kladuši 23 320. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 20 0 P 048186 17 P od 12.04.2019. godine, Općinskog suda u Cazinu 24 321. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 23 0 P 039731 17 P od 15.04.2019. godine Općinskog suda u Velikoj Kladuši 24 322. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 23 0 P 043519 19 P od 17.04.2019. godine Općinskog suda u Velikoj Kladuši 26 323. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 20 0 P 047192 18 P 2 od 18.04.2019. godine Općinskog suda u Cazinu 26 OBAVJEŠTENJE Obavještavamo pravna i fiziĉka lica, dosadašnje pretplatnike, kao i lica koja ţele da se pretplate za „Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ za ovu godinu, da godišnja pretplata iznosi 200 KM,za elektronsku verziju jednog broja (CD)10KM, a za internet izdanje 100 KM a moţe se izvršiti na raĉun broj 3380002210005877 u korist budţeta USK-a, vrsta prihoda 722631, budţetska organizacija 3201001, identifikacijski broj 4263249630000. Izdavaĉ: Vlada Unsko-sanskog kantona, Ulica Alije Đerzeleza broj 2 Bihać; Telefon 316-000 Za izdavaĉa: Šefik Veladţić; Redakcija tel. 316-018, 316-003 i pretplata: tel. 316-001, fax 227-796
Zakon o dopuni Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 04/19 30.04.2019 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje ZAKON O DOPUNI ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (Dopuna ĉlana 118. – Donošenje studijskog programa) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09, 9/13, 13/13, 4/15 i 5/18), u ĉlanu 118. iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi: “(3) Postupak uvoĊenja novog studijskog programa reguliše se Pravilnikom o uvoĊenju novog studijskog programa, koji donosi Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 04/19 15.03.2019 SG USK 25/17, SG USK 12/17, SG USK 16/16, SG USK 22/12 šume 15. mart 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 4 - Strana 158 broj: 1/04 i 11/04), po skraćenom postupku Skupština Unsko-sanskog kantona, na prvoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 06. 03. 2019. godine donosi Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Ĉlan 1. U Zakonu o šumama („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 22/12, 16/16, 12/17 i 25/17) ĉlan 26. stav (6) mijenja se i glasi: „(6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog ĉlana vrše ĉuvari šuma, pripadnici policije i nadleţni šumarski inspektori, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja vrše pripadnici policije u skladu sa vaţećim propisima koji se odnose na kriviĉnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi Uprava za šumarstvo. U sluĉaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom će prodati Uprava za šumarstvo, a financijska sredstva će se deponovati na poseban raĉun Budţeta kantona“. U istom ĉlanu stav (11) mijenja se i glasi: „(11) Pravna i fiziĉka lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu u drţavnom vlasništvu po bilo kojem osnovu duţni su štetu nadoknaditi po odštetnom cjenovniku. Naknada se uplaćuje na poseban raĉun Budţeta kantona“. Ĉlan 2. U ĉlanu 27. stav (9), poslije rijeĉi „Uprave za šumarstvo“, interpunkcijski znak „zarez“ i rijeĉi „korisnika šuma“ brišu se. Ĉlan 3. U ĉlanu 63. stav (1) mijenja se i glasi: „Kantonalna uprava za šumarstvo je samostalna uprava“. Ĉlan 4. U ĉlanu 64. stav (1) dodaje se nova taĉka a) koja glasi: „a) Osigurava neposrednu zaštitu drţavnih šuma, kao i privatnih šuma u sluĉaju da su poslovi ĉuvanja preneseni ugovorom na Kantonalnu upravu za šumarstvo od strane vlasnika privatne šume“. Ĉlan 5. (1) U ĉlanu 65. stav (1) rijeĉi „korisnik šuma je duţan“ zamjenjuju se rijeĉima „ Kantonalna uprava za šumarstvo duţna je“. (2) U istom ĉlanu, u stavu (2) rijeĉi „šumskoprivrednog društva“ zamjenjuju se rijeĉima „Kantonalne uprave za šumarstvo“. (3) Stavovi (3) i (4) ĉlana 65. brišu se. (4) U stavu (7) istog ĉlana rijeĉi „korisnik šuma“ zamjenjuju se rijeĉima „ Kantonalne uprave za šumarstvo“. (5) Dosadašnji stavovi (5), (6), (7), (8), (9), (10) i (11) istog ĉlana, postaju stavovi (3), (4), (5), (6), (7), (8) i (9). Ĉlan 6. U ĉlanu 66. stav (2) iza taĉke i) dodaju se nove taĉke j) i k), koje glase: j) naknada za nanesenu štetu šumama i šumskom zemljištu u drţavnom vlasništvu utvrĊene u ĉlanu 26. stav (11) Zakona; k) naknada od prodaje robe utvrĊene u ĉlanu 26. stav (6) Zakona. Ĉlan 7. U ĉlanu 69. stav (1) dodaje se nova taĉka a) koja glasi: 15. mart 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 4 - Strana 159 „a) finansiranje tro škova rada Uprave za šumarstvo“; (1) U istom ĉlanu u stavu 1. taĉka f) briše se. Ĉlan 8. Ĉlan 91a. mijenja se i glasi: „Zaposlenici, koji su na dan 26.06.2018. godine bili rasporeĊeni na radnim mjestima drţavnih sluţbenika i namještenika u Kantonalnoj upravi za šumarstvo koja se nalazila u sastavu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ostvaruju u kontinuitetu sva prava i obaveze iz radnog odnosa u samostalnoj Kantonalnoj upravi za šumarstvo“. Ĉlan 9. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Kantonalna uprava za šumarstvo će u roku od 3 mjeseca usaglasiti i donijeti podzakonske akte za provedbu ovog zakona. Ĉlan 10. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-1-22/19 Predsjedavajući Skupštine 06. marta 2019. godine Unsko-sanskog kantona Bihać Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 152. Shodno odredbama IV.2.e) i V.A.11.b) Ustava Unsko-sanskog kantona – Preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 1/04 i 11/04), i ĉlana 46. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 35/05), po skraćenom postupku Skupština Unsko-sanskog kantona, na prvoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 06. 03. 2019. godine donosi ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ORGANIZACIJI I NADLEŢNOSTIMA KANTONALNIH ORGANA UPRAVE I UPRAVNIH ORGANIZACIJA Ĉlan 1. U Zakonu o organizaciji i nadleţnostima kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj 9/13, 11/14, 8/15, 16/17 i 25/17), ĉlan 17a. taĉka d) mijenja se i glasi: “d) provodi procedure izrade šumsko privredne osnove za šume u drţavnom vlasništvu i za privatne šume“, u istom ĉlanu iza taĉke s) dodaje se nova taĉka t) koja glasi: „ t) osigurava neposrednu zaštitu drţavnih šuma, kao i privatnih šuma u sluĉaju da su poslovi ĉuvanja preneseni ugovorom na Kantonalnu upravu za šumarstvo od strane vlasnika privatne šume“. u istom ĉlanu stav (2) mijenja se i glasi: „Zaposlenici, koji su na dan 26.06.2018. godine bili rasporeĊeni na radnim mjestima drţavnih sluţbenika i namještenika u Kantonalnoj upravi za šumarstvo koja se nalazila u sastavu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ostvaruju u kontinuitetu sva prava i obaveze iz radnog odnosa u samostalnoj Kantonalnoj upravi za šumarstvo“. Ĉlan 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-1-21/19 Predsjedavajući Skupštine 06. marta 2019. godine Unsko-sanskog kantona Bihać Agan Bunić
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju odraslih ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 13/18 27.09.2018 SN ZDK 05/14 obrazovanje odraslih AKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRAZOVANJU ODRASLIH Ĉlan 1. (Izmjena i dopuna Ĉlana 11.) (1) U Zakonu o obrazovanju odraslih, („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 5/14), u ĉlanu 11. stav (2), taĉka b) rijeĉi „(za javnu ustanovu);“ brišu se. (2) Iza stava (2), dodaju se novi stavovi (3),(4) i (5) koji glase: „(3) Ministarstvo obavještava osnivaĉa o urednosti i usklaĊenosti sa zakonom dostavljenog zahtjeva i odreĊuje rok za otklanjanje eventualno utvrĊenih nedostataka. (4) Rok za otklanjanje nedostataka iz stava (3) ovog ĉlana ne moţe biti duţi od 30 dana. (5) Smatra se da je osnivaĉ odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana, od dana dostavljanja obavijesti iz stava (3) ovog ĉlana, ne otkloni utvrĊene nedostatke.“ Dosadašnji stavovi (3), (4) i (5) postaju stavovi (6), (7) i (8). Ĉlan 2. (Izmjena Ĉlana 12.) Ĉlan 12. mijenja se i glasi: „Ĉlan 12. (Uvjeti za izvoĊenje Programa za obrazovanje odraslih) Ministar rješenjem imenuje posebnu komisiju koja utvrĊuje ispunjenost uvjeta za izvoĊenje programa za obrazovanje odraslih i u sluĉajevima kada postojeće obrazovne ustanove ţele da se bave i obrazovanjem odraslih u skladu sa ovim zakonom.“ Ĉlan 3. (Dopuna Ĉlana 13.) U ĉlanu 13. iza stava (4), dodaju se novi stavovi (5) i (6) koji glase: ĉetvrtak, 27.09.2018. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 13 – strana 1551 „(5) Na osnovu pozitivnog izvještaja komisije iz stava (4) ovog ĉlana, ministar donosi rješenje o ispunjenosti uvjeta za upis u Registar. (6) Na osnovu rješenja iz stava (5) ovog ĉlana, ustanova se upisuje u Sudski registar i danom upisa stiĉe status pravnog lica.“ Ĉlan 4. (Dopune i izmjena Ĉlana 16.) (1) U ĉlanu 16. u stavu (2), u taĉki g), iza rijeĉi: „poslove“ dodaje se dio teksta koji glasi: „za ukljuĉivanje u rad nakon završene osnovne škole.“ (2) U stavu (5), iza rijeĉi: „Ministarstvo.“, briše se taĉka („ . “) i dodaju rijeĉi: „na prijedlog Pedagoškog zavoda“. (3) U stavu (6), iza rijeĉi: „uz “ briše se rijeĉ „prethodnu“, a iza rijeĉi: „Ministarstva“, briše se taĉka („ . “) i dodaju se rijeĉi koje glase: „a na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Pedagoškog zavoda.“ (4) Iza stava (6), dodaje se novi stav (7), koji glasi: „(7) Program obrazovanja odraslih će biti prilagoĊen individualnim sposobnostima i mogućnostima odraslih osoba sa posebnim obrazovnim potrebama, (odrasle osobe sa teškoćama u uĉenju te odrasle osobe sa invaliditetom), koji na obrazloţen prijedlog Pedagoškog zavoda odobrava Ministarstvo. (5) Dosadašnji stav (7), postaje stav (8). (6) Dosadašnji stav (8), postaje stav (9), mijenja se i glasi: „(9) Izuzetno, ako na trţištu rada nema lica koja imaju potrebne/traţene kvalifikacije i kompetencije, programi neformalnog obrazovanja odraslih (programi osposobljavanja i usavršavanja) mogu biti, od strane Vlade, na prijedlog Ministarstva, proglašeni programima od posebnog interesa za Kanton i kroz postupak donošenja/odobravanja od strane Ministarstva, postati javno vaţeći programi.“ Ĉlan 5. (Dopuna Ĉlana 18.) (1) U nazivu ĉlana 18. iza rijeĉi : „Komore“, dodaje se rijeĉ: “reprezentativna“. (2) U stavovima (1) i (2), iza rijeĉi: „Obrtniĉka komora i“ dodaje se rijeĉ: „reprezentativna“. Ĉlan 6. Iza ĉlana 20. dodaje se novi ĉlan 20.a, koji glasi: „Ĉlan 20.a (Godišnji program rada) (1) Na osnovu Programa obrazovanja odraslih iz ĉlana 20. ovog zakona, centri za obrazovanje odraslih, prilikom osnivanja, donose prijedlog Godišnjeg programa rada. (2) Centri za obrazovanje odraslih dostavljaju Godišnji program rada za svaku školsku godinu prema utvrĊenoj metodologiji koji donosi Pedagoški zavod, a najkasnije 30 dana nakon završenog upisa polaznika.“ Ĉlan 7. (Izmjena i dopuna Ĉlana 21.) (1) Ĉlan 21. stav (1) mijenja se i glasi: „(1) Za odobravanje izvoĊenja programa u sistemu formalnog obrazovanja institucija registrovana za tu djelatnost Zahtjev podnosi Ministarstvu“. (2) U stavu (2) taĉka a) iza rijeĉi: „obrazovanja“ briše se interpunkcijski znak “ ; “ i dodaje tekst koji glasi: „odraslih koji prethodno nisu proglašeni javno vaţećim;“ Ĉlan 8. (Dopuna Ĉlana 24.) U ĉlanu 24., iza stava (5), dodaje se novi stav (6), koji glasi: „(6) Upis polaznika moţe se izvršiti i na osnovu sporazuma koji se na zahtjev poslodavca zakljuĉuje sa ustanovom za obrazovanje odraslih.“ Ĉlan 9. (Izmjena Ĉlana 28.) U ĉlanu 28. u stavu (4) tekst „200 sati“ zamjenjuje se tekstom: „120 nastavnih sati“. Ĉlan 10. (Dopuna ĉlana 32.) U ĉlanu 32. stavu (2), iza rijeĉi: „zanimanje“ dodaju se rijeĉi: „na prijedlog Pedagoškog zavoda“. Ĉlan 11. (Izmjena ĉlana 33.) U ĉlanu 33. stav (2) se briše. Ĉlan 12. (Izmjena Ĉlana 34.) (1) U ĉlanu 34. stav (2) se mijenja i glasi: „(2) Sadrţaj, oblik te naĉin voĊenja i ĉuvanja andragoške dokumentacije i evidencije propisuje Ministarstvo.“ Broj 13 – strana 1552 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 27.09.2018. Ĉlan 13. (Izmjena Ĉlana 39.) U ĉlanu 39. taĉka a) rijeĉ: „jedne“ zamjenjuje se rijeĉju: „tri“, a iza rijeĉi „Obrtniĉke Komore Kantona“ dodaje se rijeĉ: „reprezentativna“. Ĉlan 14. (Izmjena Ĉlana 42.) Ĉlan 42. mijenja se i glasi: „Ĉlan 42. (Zadaci Pedagoškog zavoda) Pri donošenju Godišnjeg programa rada iz ĉlana 20.a, i provoĊenju Plana obrazovanja odraslih iz ĉlana 40., ovog zakona Pedagoški zavod: a) daje saglasnost na Godišnji program rada Centra za obrazovanje odraslih; b) prati izvoĊenje programa obrazovanja i poduzima mjere koje su potrebne za njihovo izvoĊenje; c) obavlja pedagoško-struĉni nadzor i savjetodavno instruktivnu djelatnost u oblasti obrazovanja odraslih.“ Ĉlan 15. (Dopuna dijela zakona) Iza ĉlana 42. dodaje se novi dio: „VIII.a OBUKA ODRASLIH S CILJEM ODGOVORA NA HITNE POTREBE TRŢIŠTA RADA Ĉlan 42a. (Zahtjev za organizovanje brze obuke) (1) S ciljem odgovora na hitne potrebe trţišta rada poslodavac moţe Ministarstvu podnijeti zahtjev za organizovanje brze obuke. (2) Uz zahtjev je potrebno dostaviti slijedeće podatke: a) potreban broj kandidata za obuku; b) vrsta obuke; c) trajanje obuke; d) obrazloţenje potrebe za hitnom obukom. Ĉlan 42b. (Obaveze Ministarstva) (1) Ministarstvo će cijeniti zahtjev o hitnosti potrebe trţišta rada, te u sluĉaju da ocijeni da je isti opravdan, a u skladu sa postojećim resursima, donijeti rješenje o ispunjavanju uslova te preduzeti slijedeće aktivnosti, i to: a) U roku 10 dana od dana dostavljenog zahtjeva ostvariti saradnju sa Sluţbom za zapošljavanje, te definisati potrebnu strukturu kandidata sa kojima raspolaţe Sluţba za zapošljavanje, odnosno utvrditi potencijalni broj kandidata za pristupanje obuci; b) U roku od 30 dana od dana dostavljenog zahtjeva donijeti program za obrazovanje odraslih, a koji će biti pripremljen u saradnji sa poslodavcem, u skladu sa potrebnim ishodima uĉenja. c) U roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva odrediti obrazovnu ustanovu koja će vršiti struĉno teorijsku nastavu, a koja je upisana u Registar ministarstva. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog ĉlana, moţe se izjaviti ţalba Drugostepenoj komisiji Vlade Zeniĉkodobojskog kantona u roku od 15 dana od dana prijema istog. Ĉlan 42c. (Trajanje obuke) (1) Obuka iz prethodnog ĉlana ne moţe biti kraća od 70 sati (teorijske i praktiĉne nastave) niti duţa od 120 sati (teorijske i praktiĉne nastave). (2) Trajanje obuke će se utvrditi u programu za obrazovanje odraslih za svaku vrstu obuke posebno. Ĉlan 42d. (Polaganje ispita i certificiranje) (1) Obrazovna ustanova koja vrši obuku, organizira polaganje ispita u skladu sa ovim zakonom. (2) Kandidatima koji uspješno poloţe ispit obrazovna ustanova izdaje javnu ispravu koja je propisana od strane Ministarstva. Ĉlan 42e. (Pravilnik o uslovima i naĉinu obuke odraslih s ciljem odgovora na hitne potrebe trţišta rada) Ministarstvo će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti Pravilnik o uslovima i naĉinu obuke odraslih s ciljem odgovora na hitne potrebe trţišta rada.“ Ĉlan 16. (Dopuna Ĉlana 44.) U ĉlanu 44. dodaje se novi stav (3), koji glasi: „(3) Sva sredstva iz budţeta Kantona planirana u budţetima ministarstava ili kao transferi iz kojih se finansira obrazovanje, osposobljavanje i usavršaĉetvrtak, 27.09.2018. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 13 – strana 1553 vanje odraslih lica u svrhu zapošljavanja ili razvijanja kompetencija zaposlenih mogu biti dodjeljivana u skladu sa Planom obrazovanja odraslih.“
Zakon o izmjenama Zakona o sudskim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 10/18 31.08.2018 SN BPK 12/15, SN BPK 03/14, SN BPK 06/10 sudske takse,takse Z A K O N o izmjenama Zakona o sudskim taksama Član 1. (Izmjena Tarife sudskih taksi) U Zakonu o sudskim taksama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde“, broj: 6/10, 15/14 i Godina XXI–Broj 1031.august/kolovoz 2018.GORAŽDEAkontacija za III kvartal 2018.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”–40 KM Broj 10- strana 1502 12/15), u Tarifi sudskih taksi, koja je sastavni dio ovog Zakona, DIO TREĆI Zemljišno-knjižni postupak, Tarifni broj 13. (Taksa za podneske), se mijenja na način da se iznos od „10 KM“ mijenja iznosom od „5 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 14. (Taksa za upise podataka) tačka 2a) se mijenja na način da se pro-cenat od „0,05%“ mijenja procentom od “0,01%.” U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 14. (Taksa za upise podataka) tačka 2b) se mijenja na način da se iznos od „50 KM“ mijenja iznosom od „25 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 14. (Taksa za upise podataka) tačka 2e) se mijenja na način da se iznos od „10 KM“ mijenja iznosom od „5 KM“. U Tarifi sudskih taksi, DIO PETI Upis u sudski registar, u Tarifnom broju 19. (Taksa za podneske) tačka 1) se mi-jenja na način da se iznos od „10 KM“ mijenja iznosom od „5 KM“.U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačke 1), 3) i 11) se mijenjaju na način da se iznos od „100 KM“ mijenja iznosom od „35 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačke 2) i 4) se mijenjaju na nač-in da se iznos od „50 KM“ mijenja izno-som od „15 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn- 31. august/kolovoz 2018. om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačka 6) se mijenja na način da se iznos od „100 KM“ mijenja iznosom od „15 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačke 7) i 8) se mijenjaju na nač-in da se iznos od „50 KM“ mijenja izno-som od „10 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačka 5) se briše, a tačke 6), 7), 8), 9), 10) i 11) postaju tačke 5), 6), 7), 8), 9) i 10). U Tarifi sudskih taksi, u Tarif-nom broju 21. (Taksa za objavljivanje upisnih podataka) tačka 1) se mijenja na način da se iznos od „10 KM“ mijenja iznosom od „5 KM“. U Tarifi sudskih taksi, DIO SED-MI Posebni slučajevi, u Tarifnom broju 28. (Taksa za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) tačka 1) se mije-nja na način da se iznos od „10 KM“ mi-jenja iznosom od „5 KM“. Član 2. (Završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu osm-og dana od dana objavljivanja u „Služb-enim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“
Zakon o oružju i streljivu Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 04/18 10.07.2018 NN Županije Posavske 11/22 oružje Stranica | 156NARODNE NOVINE Županije Posavske10.07.2018. Broj 45)„oruţje za jedinaĉnu paljbu“ je oruţje bez spremnika–magazina koje se svaki put prije ispaljivanja metka puni ruĉno ubacivanjem metka u leţište cijevi ili leţište punjenja koje se nalazi na kraju cijevi; 6)„vatreno oruţje kratke cijevi“ je oruţje ĉija cijev nije duţa od 30 cm, a ukupna duţina oruţja ne prelazi 60 cm; 7)„vatreno oruţje duge cijevi“ oznaĉava oruţje ĉija duţina cijevi prelazi 30 cm, odnosno oruţje ĉija ukupna duţina sa cijevi prelazi 60 cm; 8)„zraĉno oruţje“ su sve vrste pušaka, pištolja, revolvera i druge naprave koje snagom stlaĉenog zraka ili drugog plina izbacuju kroz cijev zrno, dijabolu, kuglicu ili druge projektile; 9)„plinsko oruţje“ su puške, pištolji i revolveri i druge naprave koje pod pritiskom barutnih plinova ili sabijenog plina raspršuju nadraţljive materije; 10)„oruţje za signalizaciju“ su pištolji, revolveri, puške i druge naprave koje pod pritiskom energije barutnog punjenja ispaljuju naboj namijenjen iskljuĉivo za izazivanje glasnog pucnja ili ispaljivanju svjetleće signalne zvjezdice; 11)„hladno oruţje“ su bodeţi, kame, maĉevi, sablje, bajuneti i skakavci ĉije se sjeĉivo nalazi pod pritiskom sabijene opruge, a iz drške iskaĉu pritiskom na dugme ili polugu ili metalne zvjezdice za bacanje, bez obzira na duţinu oštrice, bokseri, buzdovani, te drugo oruţje sa skrivenom oštricom kao i drugi predmeti kojima je osnovna namjena napad; 12)„oruţje s tetivom“ su lukovi, samostreli i druge naprave koje snagom napete tetive ili druge elastiĉne materije potiskuju strijelu ili drugi projektil; 13)„lovaĉko oruţje“ je vatreno oruţje kategorije B sa kojim se smije loviti divljaĉ u skladu sa propisima o lovstvu; 14)„sportsko oruţje“ je vatreno oruţje kategorije B, zraĉno oruţje i oruţje s tetivom koje se upotrebljava za sportske discipline u skladu sa posebnim propisima; 15)„trofejno oruţje“ je vatreno, zraĉno i hladno oruţje koje se ĉuva kao uspomena ranijeg perioda historije ili za njegovog vlasnika predstavlja liĉnu ili porodiĉnu uspomenu, a koje je od strane ovlaštene organizacije ili ovlaštenog pojedinca trajno onesposobljeno za uporabu; 16)„staro oruţje“ je hladno i vatreno oruţje koje ima historijsku vrijednost, oruţje koje ĉini sastavni dio narodne nošnje, kao i vojno i policijsko oruţje koje je dotrajalo i neupotrebljivo, oruţje koje je sastavni dio vojnih i policijskih paradnih uniformi, oruţje koje se puni s usta cijevi crnim barutom, a pali kremenom, fitiljem ili kapislom i koje je od ovlaštene organizacije ili ovlaštenog pojedinca trajno onesposobljeno za uporabu; 17)„oruţje za osobnu zaštitu“ je kratko vatreno oruţje , sprej za omamljivanje i elektriĉni paralizator;18)„elektriĉni paralizator“ je naprava koja pomoću visokog elektriĉnog napona privremeno onesposobljava osobu; 19)„sprej za omamljivanje“ je naprava kojom se usmjereno izbacuju u vidu mlaza ili pjene neškodljive nadraţljive tvari za onesposobljavanje pojedinaca i koje na ljudsko zdravlje imaju kratkotrajan uĉinak; 20)„muţari-prangije“ su ruĉne ili samostojeće naprave namijenjene za izazivanje glasnog pucnja, koje su konstruirane tako da ne mogu primiti cjeloviti naboj, pune se s usta cijevi odreĊenom koliĉinom crnog baruta i pale štapinom, kremenom i kapislom, a zatvaraju sredstvom male specifiĉne teţine; 21)„konvertibilno oruţje“ je plinsko oruţje kao i svako drugo oruţje koje izgledom podsjeća na vatreno oruţje i koje se, s obzirom na konstrukciju i materijal od kojega je izraĊeno, moţe prepraviti tako da ispaljuje zrno, kuglu, saĉmu ili druge projektile.22)„reprodukcije oruţja“ su kopije dugog i kratkog vatrenog oruţja, koje se pune s usta cijevi crnim barutom i pale fitiljem, kremenom ili kapislom; 23)„imitacija oruţja“ su predmeti koji su vanjskim izgledom sliĉni ili jednaki oruţju, ali ih nije moguće uporabiti niti prepraviti u vatreno oruţje; 24)„dekorativno oruţje“ je oruţje koje je izraĊeno u dekorativne svrhe i nije ga moguće uporabiti ili prepraviti u vatreno oruţje; 25)„bitni dijelovi oruţja“ su: cijevi s leţištem metka, ulošci-adapteri za vatreno oruţje s oluĉenim i neoluĉenim cijevima, zatvaraĉi, navlake, bubanj kod revolvera i rukohvati s mehanizmom za okidanje; 26)„streljivo“ je punjenje za vatreno oruţje; 27)„streljivo za vatreno oruţje“ je cjeloviti metak koji sjedinjuje ĉahuru, kapislu, barutno punjenje, zrno, saĉmu ili projektil, 28)„laţno streljivo“ je streljivo bez oštrog ili ubojitog naboja kojim se postiţe uĉinak pucnja; Broj 4 10.07.2018. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 15729)„streljivo s prodirućim zrnima“ je streljivo namijenjeno za vojnu uporabu kod kojeg se zrno nalazi u ĉahuri i ima prodiruće tvrdo jezgro; 30)„streljivo s eksplozivnim zrnima“ je streljivo za vojnu uporabu kod kojeg zrno sadrţi punjenje koje eksplodira pri udaru; 31)„streljivo sa zapaljivim ili obiljeţavajućim zrnima“ je streljivo za vojnu uporabu kod kojeg zrno sadrţi kemijsku smjesu koja se zapali pri kontaktu sa zrakom ili na udar; 32)„minsko eksplozivna sredstva“ su sve vrste bombi, mina, granata i drugih naprava opremljenih s eksplozivnom materijom ili detonatorom (teţina, udar, potez, trenje, kemijska reakcija, elektriĉna energija i sl.) kod kojih dolazi do oslobaĊanja energije i njihovog rasprskavanja; 33)„optiĉki nišan“ je optiĉki instrument za promatranje i lakše nišanjenje udaljenih predmeta; 34)„civilno strelište“ je objekt namijenjen sportsko-rekreativnom gaĊanju koji ispunjava tehniĉke i sigurnosne uvjete za uporabu registriranog ili prijavljenog oruţja; 35)„onesposobljavanje vatrenog oruţja“ je onesposobljavanje svih bitnih dijelova oruţja na naĉin da njihovim uklanjanjem, zamjenom ili izmjenom ne moţe biti omogućeno njegovo osposobljavanje; 36)„popravljanje oruţja“ je otklanjanje kvarova na oruţju i zamjena ili ugradnja originalnih dijelova; 37)„prepravljanje oruţja“ je prilagoĊavanje oruţja drugoj municiji , zamjenaili ugradnja bitnih dijelova oruţja i drugi zahvati na oruţju kojima se utiĉe na njegovo funkcioniranje ili na tehniĉka svojstva (npr. trajno onesposobljavanje oruţja); 38)„prenošenje oruţja“ je prijenos oruţja s jednog mjesta na drugo, za koje je izdana isprava o registraciji oruţja;39)„promet oruţja i streljiva“ je nabavljanje oruţja i streljiva radi prodaje, smještaj i ĉuvanje oruţja i streljiva u svrhu prodaje, prodaja oruţja i streljiva na malo i veliko u Ţupaniji; 40)„posebna oprema za vatreno oruţje“ je svaki mehanizam namijenjen kao dodatak za oruţje, ĉijom primjenom se mijenjaju mogućnosti kod uporabe oruţja, osim optiĉkog nišana;41)“oruţje za uspavljivanje ţivotinja“ je oruţje koje se upotrebljava u svrhu drţanja, a.ĉuvanja i zaštite ţivotinja, nauĉnog istraţivanja i prikupljanja struĉnih podataka;42)“registrirano oruţje“ je oruţje za koje je izdana isprava o registraciji oruţja;43)„registracija oruţja“ je unos podataka o oruţju i vlasniku , odnosno korisniku oruţja u sluţbene evidencije propisane ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona , uz izdavanje odgovarajuće isprave o oruţju;44)„zajedniĉki korisnici oruţja“ su osobe koje koriste jedno isto lovaĉko ili športsko oruţje;45)“vlasnik oruţja“ je fiziĉka ili pravna osoba koja posjeduje registrirano oruţje; 46)„ovlašteni trgovac oruţjem“ je pravna osoba ili obrtnik koja je u skladu sa ovim a.Zakonom ovlaštena za promet oruţja i streljiva.47)„posrednik u prometu oruţjem-broker, u smislu ovoga Zakona , jeste pravno lice ili obrtnik koji se,na osnovu Rješenja ministarstva unutarnjih poslova bavi, pregovaranjem, ugovaranjem i posredovanjem u ugovaranju poslova u svezi sa kupovinom ili prodajom oruţja i streljiva, a koji se ne bavi prometom oruţja.48)„legalizacija oruţja“ je postupak registracije neregistriranog oruţja koje je fiziĉka osoba posjedovala bez odobrenja i za koje nije potrebno dokazivati porijeklo oruţja, uz ispunjavanje uvjeta predviĊenih ovim zakonom.49)„amnestija“ je oslobaĊanje fiziĉke osobe od odgovornosti za nelegalno posjedovanje oruţja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, prilikom njihove dragovoljne predaje.Ĉlan 6.(Izuzetci od primjene Zakona)U smislu ovog Zakona ne smatra se oruţjem: a)dekorativno oruţje; b)imitacija oruţja; c)oruţje koje je trajno onesposobljeno za uporabu tehniĉkim postupcima koji su odreĊeni posebnim propisima; d)oruţje koje je namijenjeno za alarmiranje, signalizaciju, spašavanje ţivota i usmrćivanje ţivotinja; e)podvodne puške i drugi predmeti koji snagom opruge, napete gume ili sabijenog plina izbacuju osti ili harpun koji su iskljuĉivo namijenjeni ribolovu; f)oruţje koje se koristi u industrijske ili tehniĉke svrhe pod uvjetom da moţe biti uporabljeno samo za te navedene svrhe; g)streljivo bez zrna, kugle ili saĉme i laţno streljivo.h)streljivo za zraĉno oruţje; i)streljivo za oruţje s tetivom. Stranica | 158NARODNE NOVINE Županije Posavske10.07.2018. Broj 4II –ORUŢJE I STRELJIVO-KATEGORIZACIJA ORUŢJAĈlan 7.(Kategorizacija oruţja)(1) Oruţje se, prema ovom Zakonu, razvrstava u ĉetiri kategorije. (2) Oruţje kategorije A, su: a)eksplozivni vojni projektili i bacaĉi; b)automatsko vatreno oruţje; c)vatreno oruţje koje je kamuflirano tako da izgleda kao neki drugi predmet; d)streljivo sa probojnim, eksplozivnim, obiljeţavajućim ili zapaljivim projektilima, te projektili za takvostreljivo; e)streljivo za pištolje i revolvere s projektilom koji ima efekt širenja i projektili za takvo streljivo, osim streljiva za lov ili sportsko streljaštvo za osobe kojima je dopušteno da koriste to oruţje; f)minsko-eksplozivna sredstva i njegovi dijelovi; g)vatrenog oruţja bez oznaĉene marke, kalibra i tvorniĉkog broja,h)oruţja sa integralnim prigušivaĉem, prigušivaĉa namijenjenih oruţju i dijelova za prigušivaĉe,i)oruţje koje je izraĊeno ili preraĊeno bez odobrenja za promet oruţjem, osim oruţja iz kategorije C toĉka c) i toĉka b) kategorije D; j)poluautomatsko vatreno oruţje za civilnu upotrebu, koje po svom autentiĉnom izgledu odgovara automatskom oruţju, osim oruţja za lov i športsko streljaštvo;k)ostalo vatreno oruţje koje nije obuhvaćeno kategorijama B, C ili D; l)posebna oprema za vatreno oruţje. (3) Oruţje kategorije B, su: a)repetirajuće vatreno oruţje kratke cijevi; b)jednostrijelno kratkocijevno oruţje sa središnjom udarnom iglom; c)jednostrijelno kratkocijevno oruţje s rubnim paljenjem ukupne duţine do 28 cm; d)lovaĉko oruţje u skladu sa propisima o lovstvu Federacije BiH; e)poluautomatsko dugocijevno vatreno oruţje koje zajedno sa magazinom i leţištem ne moţe primiti više od tri metkaodnosno naboja; f)poluautomatsko vatreno oruţje duge cijevi sa magazinom i leţištem za najviše tri metka, kod kojeg se magazin, odnosno opruga za punjenje moţe skinuti, odnosno nije sigurno je li oruţje napravljeno tako da se uz obiĉni alat moţe prepravitiu oruţje sa magazinom i leţištem za više od tri metka; g)poluautomatsko vatreno oruţje kratke cijevi sa spremnikom za najviše 20 metaka;h)repetirajuće i poluautomatsko vatreno oruţje duge cijevi s glatkom cijevi ukupne duţine do 60 cm; i)repetirajuće vatrenooruţje duge cijevi koje nije obuhvaćeno toĉkom h); j)vatreno oruţje duge cijevi za jedinaĉnu paljbu s jednom ili više uţlijebljenih cijevi; k)vatreno oruţje duge cijevi za jedinaĉnu paljbu s jednom ili više glatkih cijevi; l)poluautomatsko vatreno oruţje duge cijevi koje nije obuhvaćeno toĉkama d), e), f), h) i i) ove kategorije; m)jednostrijelno dugocijevno oruţje s kombinacijom glatkih i uţlijebljenih cijevi. n)staro i trofejno oruţje; (4) Oruţje kategorije C, su: a)plinsko oruţje; b)reprodukcija vatrenog oruţja kod kojeg se ne upotrebljava jedinstveni naboj; c)muţari; d)zraĉno oruţje ĉija je kinetiĉka energija 10,5 J ili veća ili je brzina projektila m/s ili veća i kalibra većeg od 4,5 mm, e)oruţje s tetivom ĉija je sila natega veća od 450 N; f)oruţje za uspavljivanje ţivotinja;(5) Oruţje kategorije D, su: a)zraĉno oruţje ĉija kinetiĉka energija je manja od 10,5 J ili je brzina projektila manja od 200 m/s i kalibra maksimalno 4,5 mmb)oruţje s tetivom ĉija je sila natega manja od 450 N; c)elektriĉni paralizatori; d)raspršivaĉi, odnosno sprej za omamljivanje; e)hladno oruţje. Ĉlan 8.(Ograniĉenja)(1) Oruţje iz ĉlanka 6. ovog Zakona, u pogledu prava i obveza vlasnika oruţja, razvrstava se u: a) Zabranjeno oruţje: 1)oruţje kategorije A; 2)hladno oruţje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda; 3)hladno oruţje kada se nosi na javnim mjestima. 4)oruţje kategorije C i D kada se koristi za uznemiravanje, napad i nanošenje ozljeda,b) Dozvoljeno oruţje za koje je potrebna isprava o registraciji oruţja -oruţje kategorije B. Broj 4 10.07.2018. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 159c) Dozvoljeno oruţje za koje je potrebna prijava nadleţnom tijelu -oruţje kategorije C. d) Dozvoljeno oruţje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadleţnom tijelu -oruţje kategorije D, osim kod prelaskadrţavne granice.(2) Zabranjeno je nabavljanje, drţanje ili nošenje oruţja kategorije A. (3) Zabranjeno je nabavljanje, drţanje ili nošenje oruţja kategorije B bez odgovarajuće isprave o oruţju. (4) Zabranjeno je drţanje i/ili nošenje oruţja kategorije C bez odgovarajuće isprave o prijavi oruţja. (5) Oruţje kategorije D mogu nabavljati, drţati i nositi fiziĉke osobe starije od 18 godina. II –NABAVKA ORUŢJA I STRELJIVA I ISPRAVE O ORUŢJUĈlanak 9.(Isprave o oruţju)(1) Isprave o oruţju prema ovom Zakonu su:a)odobrenje za nabavku oruţja,b)oruţni list za drţanje, c)oruţni list za drţanje i nošenje oruţja d)odobrenje za drţanje oruţja,e)potvrda o prijavi oruţja kategorije Cf)odobrenje za drţanje trofejnog oruţja, g)odobrenje za sakupljanje i drţanje starog oruţja.(2) Kao isprave o oruţju, u smislu ovog Zakona, vaţe sve isprave o oruţju koje su izdane od nadleţnih organa na teritoriji Bosne i Hercegovine.Ĉlanak 10.(Zahtjev)(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavku oruţja podnosi se na propisanom obrascu nadleţnoj policijskoj stanici prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta podnosioca zahtjeva (u daljnjem tekstu: nadleţni organ), Ministarstva unutrašnjih poslova Ţupanije Posavske (u daljem tekstu: ministarstvo). (2) Zahtjev iz stavka (1) ovog ĉlanka rješava Komisija od tri ĉlana imenovana od naĉelnika policijske Uprave .(3) Obrazac zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavku oruţja utvrĊuje se pravilnikom. Ĉlanak 11.(Uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavljanje oruţja fiziĉkoj osobi)(1) Nadleţni organ izdaje fiziĉkoj osobi odobrenje za nabavku oruţja ukoliko ispunjava opće i posebne uvjete. (2) Opći uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavku oruţja fiziĉkoj osobi su:a)da je navršila 21 godinu ţivota, b)da ima opravdani razlog za nabavku oruţja, c)da nije pravomoćno osuĊena za kaznena djela protiv: BiH, FBiH, vrijednosti zaštićenih meĊunarodnim pravom, ţivota i tijela, opće sigurnosti ljudi i imovine, te za kaznena djela koja u sebi sadrţe elemente nasilja, a sadrţani su u kaznenim djelima protiv: imovine, slobode i prava ĉovjeka i graĊanina, spolne slobode i ćudoreĊa, braka, obitelji i mladeţi, pravosuĊa, javnog reda i pravnog poretka, sluţbene i druge odgovorne duţnosti, oruţanih snaga BiH, d)da se protiv njega ne vodi istraga ili kazneni postupak za kaznena djela iz stavka (2). toĉke c) ovoga ĉlanka, e)da ne postoje druge okolnosti koje ukazuju da bi oruţje moglo biti zlorabljeno, a osobito ĉešće i prekomjerno uţivanje alkohola, konzumacija opojnih droga ili dr. omamljujućih sredstava,f)da u posljednje dvije godine nije kaţnjavana za: prekršaj protiv javnog reda i mira sa elementima nasilja, prekršaj propisan Zakonom o oruţju, drugi poremećaj u ponašanju, disciplinske povrede propisa o lovstvu ili streljaštvu kao i za vrijeme dok se protiv te osobe vode takvi postupci.(3) Posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavku oruţja su:a)da je na zdravstvenom pregledu utvrĊeno da je osoba zdravstveno sposobna za drţanje i nošenje oruţja,b)da raspolaţe tehniĉkim znanjem i vještinama za pravilno rukovanje oruţjem i da poznaje propise koji se odnose na drţanje i nošenje oruţja ic)da ima uvjete za siguran smještaj i ĉuvanje oruţja. (4) Izuzetno od stava (2) toĉke a) ovog ĉlana, odobrenje za nabavku oruţja moţe se izdati i osobi iz Ĉlanka 3. ovog Zakona, s navršenih 18 godina ţivota za vrijeme aktivne sluţbe i ĉlanovima sportskih streljaĉkih udruţenja koji se aktivno takmiĉe u streljaštvu. Stranica | 160NARODNE NOVINE Županije Posavske10.07.2018. Broj 4Ĉlanak 12.(UtvrĊivanje uvjeta za izdavanje odobrenja na nabavku oruţja i dijelova za oruţjefiziĉkoj osobi)(1) Fiziĉka osoba ima opravdan razlog za nabavku oruţja za osobnu zaštitu ukoliko se utvrdi da je njegova osobna sigurnost ugroţena ili mogla biti ugroţena u tolikoj mjeri da joj za njegovu sigurnost potrebno oruţje ili ukoliko zbog prirode posla ili okolnosti u kojima ga obavlja postoji potreba za nabavkom oruţja. (2) Fiziĉka osoba ima opravdani razlog za nabavku lovaĉkog oruţja ukoliko je ĉlan lovaĉke organizacije i ukoliko ima poloţen lovaĉki ispit, što se dokazuje uvjerenjem o ĉlanstvu u lovaĉkoj organizaciji i uvjerenjem o poloţenom lovaĉkom ispitu. (3) Fiziĉka osoba ima opravdani razlog za nabavku športskog oruţja ukoliko je ĉlan športske streljaĉke organizacije, što se dokazuje uvjerenjem športske streljaĉke organizacije ĉiji je ĉlan.(4) Nabava oruţja za osobnu zaštitu moţe se odobriti radi drţanja , a lovaĉkog i športskog oruţja radi drţanja i nošenja. (5) Iznimno fiziĉke osobe u svrhu osobne zaštite mogu dobiti oruţni list za drţanje i nošenje oruţja, ako zbog poslova koje obavljaju ili zbog drugih opravdanih razloga postoji potreba za drţanjem i nošenjem oruţja izvan poslovnog ili stambenog prostora na kojem imaju pravo vlasništva ili korištenja.(6) Postojanje uvjeta iz ĉlanka 11. stavka (2) toĉke c) ovog Zakona dokazuje se na osnovu uvjerenja nadleţnog suda i uvjerenja organa nadleţnog za voĊenje kaznenih evidencija, koje ne moţe biti starije od šest mjeseci. (7) Radi utvrĊivanja uvjeta iz ĉlanka 11. stava (2) toĉke b), e) i f) ovog Zakona, policijski sluţbenik ovlašten je traţiti i prikupljati podatke i informacije o podnosiocu zahtjeva od graĊana, kao i od odabranog doktora porodiĉne medicine podnosioca zahtjeva, o ĉemu sastavlja sluţbenu zabilješku. (8) Postojanje uvjeta iz ĉlanka 11. stavka (2) toĉke d) ovoga Zakona utvrĊuje se provjerom u prekršajnoj evidenciji u nadleţnom organu. (9) Dijelovi za oruţje iz stavka (4) ovog ĉlanka sa oznaĉenim tvorniĉkim brojem mogu se nabavljati na temelju odobrenja nadleţne policijske stanice, i to samo za oruţje za koje je izdana isprava o registraciji oruţja.(10) U sluĉaju zamjene tehniĉki ispravnih dijelova iz stavka (9) ovog ĉlanka, zamijenjene tehniĉki ispravne dijelove vatrenog i zraĉnog oruţja koji se oznaĉavaju tvorniĉkim brojem, posjednik oruţja duţan je predati nadleţnoj policijskoj stanici koja će o tome izdati potvrdu, a sa preuzetim dijelovima postupit će u skladu sa odredbama ĉlanka 40. ovog Zakona.Ĉlanak 13.(Interesi javnog reda i mira i sigurnosti)(1) Komisija iz ĉlanka 18. Stavak (4) ovog Zakona rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavku oruţja , ako to nalaţu interesi javnog reda i mira, odnosno interesi sigurnosti, a u rješenju kojim se zahtjev odbija donositelj nije obvezan navesti razloge kojima se rukovodio kod donošenje rješenja o odbijanju zahtjeva.(2) Interese javnog reda i mira, odnosno interese sigurnosti iz stavka (1) ovog ĉlanka, cijene se na osnovu okolnosti koje ukazuju da bi oruţje moglo biti zlorabljeno, naroĉito uzimajući u obzir uţivanje narkotiĉkih sredstava, ĉešće i prekomjerno uţivanje alkohola, teţe poremećene obiteljske odnose, susjedske odnose i odnose na radnom mjestu i disciplinske povrede propisa o lovstvu ili sportskom streljaštvu.(3) Policijski sluţbenik ministarstva ovlašten je traţiti i prikupljati podatke i informacijeod graĊana, radi provjere i utvrĊivanja uvjeta iz stavka (2) ovog ĉlanka, o ĉemu saĉinjava sluţbenu bilješku.(4) Protiv rješenja iz stavka (1) moţe se izjaviti ţalba ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.(5) Rješenje ministarstva jekonaĉno i protiv istog se ne moţe voditi upravni spor.Ĉlanak 14.(Dostavljanje dokaza o ispunjavanju posebnih uvjeta)(1) Komisija iz ĉlanka 18. Stavak (4) ovog Zakona dostavlja obavijest podnosiocu zahtjeva koji ispunjava opće uvjete iz ĉlanka 11. stavka (2) ovog Zakona, da u roku od 60 dana dostavi dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta iz ĉlanka 11. stavka (3) toĉke a) i b) ovog Zakona. (2) U roku iz stavka (1) ovog ĉlanka policijski sluţbenik neposrednim opaţanjem u stambenom i drugom prostoru gdjese oruţje drţi, utvrĊuje postojanje uvjeta iz ĉlana 11. stavka (3) toĉke c) , u Broj 4 10.07.2018. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 161skladu sa pravilnikom iz ĉlanka 17. stavak (5) ovog Zakona , o ĉemu sastavlja sluţbenu bilješku.Ĉlan 15.(UtvrĊivanje zdravstvene sposobnosti za drţanje i nošenje oruţja)(1) Postojanje uvjeta iz ĉlana 11. stava (3) taĉke a) ovog Zakona podnositelj zahtjeva dokazuje uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti za drţanje i nošenje oruţja, a osobe iz ĉlanka 3. ovog Zakona, potvrdom nadleţnog organa o zaposlenju. (2) Uvjerenje i potvrda iz stava (1) ovog ĉlana ne mogu biti starije od šest mjeseci od dana izdavanja. (3) Uvjerenje iz stava (1) ovog ĉlana izdaje nadleţna zdravstvena ustanova. (4) Izabrani lijeĉnik primarne zdravstvene zaštite kako i svaki drugi lijeĉnik koji ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku lijeĉenja vlasnika oruţja a koje utjeĉe na zdravstvenu sposobnost za drţanje i nošenje oruţja, duţan je odmah po saznanju za takvu promjenu obavijestiti nadleţnu policijsku stanicu.(5) Ministar zdravstva,rada i socijalne zaštite u suradnji sa ministrom unutrašnjih poslova donosi Pravilnik o utvrĊivanju zdravstvene sposobnosti za nabavku, drţanje i nošenje oruţja, kojim utvrĊuje kriterije za provjeru zdravstvene sposobnosti iz ĉlana 11. stava (3) taĉke a),kao i sastav komisije. Ĉlanak 16.(Dokazi o tehniĉkom znanju i vještini za pravilnu upotrebu oruţja)(1) Ispunjavanje uvjeta iz ĉlana 11. stavka (3) taĉke b) ovog Zakona, za oruţje kategorije B podnositelj zahtjeva dokazuje potvrdom o poloţenom ispitu i potvrdom o osposobljenosti za pravilno drţanje, nošenje i rukovanje oruţjem. (2) Izuzetno od stavka (1) ovog ĉlana, osoba iz ĉlanka 3. ovog Zakona, za vrijeme aktivne sluţbe ili nakon odlaska iz sluţbe, uvjete iz stavka (1) ovog ĉlanka dokazuje ispravom o zaposlenju, odnosno ispravom o prestanku radnog odnosa zbog ispunjavanja uvjeta za penziju ili sporazumnog prekida radnog odnosa. (3) Ĉlanovi lovaĉkih i streljaĉkih organizacija ispunjavanje uvjeta iz stavka (1) ovog ĉlanka dokazuju uvjerenjem o poloţenom lovaĉkom ispitu ili potvrdom o poznavanju propisa za pravilno drţanje , nošenje i rukovanje oruţjem koje izdaje streljaĉka organizacija. (4) Potvrde iz stavka (1) ovog ĉlanka izdaje Komisija za osposobljavanje i provjeru osposobljenosti za pravilno drţanje, nošenje i rukovanje kratkim vatrenim oruţjem, nakon obuke osoba koje traţe nabavku oruţja za osobnu zaštitu. Komisiju imenuje ministar na prijedlog komesara. (5) Ministar na prijedlog komesara donosi Pravilnik o programu obuke i naĉinu osposobljavanja i provjere osposobljenosti za pravilno drţanje, nošenje i rukovanje kratkim vatrenim oruţjemĈlanak 17.(Uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavku oruţja pravnoj osobi)(1) Odobrenje za nabavku oruţja moţe se izdati pravnoj osobi koja ispunjava slijedeće uvjete: a)da ima opravdani razlog za nabavku oruţja; b)da odgovorna osobai osoba zaduţena za sigurnost, odnosno koja će imati odobrenje za nošenje oruţja, ispunjava opće i posebne uvjete iz ĉlanka 11. ovog Zakona, osim uvjeta iz stavka (3) toĉke c) ĉlanka 11. ovog Zakona; c)da ima prostor za siguran smještaj i ĉuvanje oruţja u skladu sa pravilnikom iz stavka (6) ovog ĉlanka. (2) Opravdani razlog za nabavku oruţja ima pravna osoba koja je registrirana kod nadleţnog suda, za gospodarenje lovištima i šumama, uzgoj divljaĉi i zaštite divljaĉi, športskog streljaštva, voĊenje civilnih strelišta, obavljanje poslova fiziĉke zaštite, osposobljavanja osoba za pravilnu upotrebu vatrenog oruţja, znanstvenog istraţivanja za koje je potrebno oruţje, kao i pravna osoba koja ima uspostavljenu unutrašnju sluţbu osiguranja za zaštitu ljudi i imovine u skladu sa vaţećim propisima. (3) Prije izdavanja odobrenja za nabavku oruţja pravnim osobama, koje imaju uspostavljenu unutrašnju sluţbu osiguranja za zaštitu ljudi i imovine , nadleţna policijska stanica treba pribaviti suglasnost od nadleţnog ministarstva unutarnjih poslova.(4) Komisija iz ĉlanka 18. Stavak (4) ovog Zakona moţe izdati odobrenje za nabavku oruţja privrednim društvima koja se bave proizvodnjom streljiva u svrhu vršenja testiranja gotovih proizvoda. Stranica | 162NARODNE NOVINE Županije Posavske10.07.2018. Broj 4(5) Pravna osoba iz stavka (2) ovog ĉlanka koja je registrirana za obavljanje djelatnosti lova i uzgoja divljaĉi, za dobivanje odobrenja za nabavku oruţja mora ispunjavati i uvjete odreĊene propisima o lovstvu. (6) Naĉin i uvjete za siguran smještaj i ĉuvanje oruţja i streljiva pravilnikom utvrĊuje ministar na prijedlog komesara. Ĉlanak 18.( Rješavanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavku oruţja)(1) Odobrenje za nabavku oruţja izdaje se fiziĉkoj osobi koja ispunjava uvjete iz ĉlanka 11. Ovog Zakona.(2) Odobrenje za nabavku oruţja izdaje se pravnoj osobi koja ispunjava uvjete iz ĉlanka 17. Ovog Zakona.(3) Odobrenje iz stavka (1) i (2) ovog ĉlanka vaţi 6 mjeseci od dana izdavanja.(4) Naĉelnik policijske Uprave imenuje Komisiju od tri ĉlana za odluĉivanje po podnesenom zahtjevu za nabavku, drţanje i nošenje oruţja i streljiva koja ocjenjuje opravdanost zahtjeva za nabavku, drţanje i nošenje oruţja i streljiva. (5) Naĉin rada Komisije iz stavka (4) ovog ĉlanka utvrĊuje se pravilnikom koji donosi ministar na prijedlog policijskog Komesara. (6) Protiv Rješenja Komisije iz stavka (4) ovog ĉlanka podnositelj zahtjeva moţe izjaviti ţalbu ţalbe ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema Rješenja.(7) Protiv Rješenja donesenog po ţalbi ne moţe se pokrenuti upravni spor.Ĉlanak 19.(Obveza prijavljivanja nabavke oruţja)(1) Fiziĉke i pravne osobe kojima je izdano odobrenje za nabavku oruţja, duţne su u roku od 8 dana od dana izvršene nabave podnijeti pismeni zahtjev nadleţnoj policijskoj stanici, radi registriranja oruţja i izdavanja isprave o registraciji oruţja.(2) Fiziĉke i pravne osobe kojima je izdano odobrenje za nabavku oruţja, a oruţje nisu nabavili u roku od 6 mjeseci od dana izdavanja odobrenja, duţne su vratiti odobrenje za nabavku oruţja u roku od 8 dana od dana proteka roka, nadleţnoj policijskoj stanici koja je izdala odobrenje.Ĉlanak 20.(Oduzimanje odobrenja na nabavku oruţja)(1) Odobrenje za nabavku oruţja oduzet će se ako poslije izdavanja odobrenja nastupi neki od razloga iz ĉlanka 11. stavak (2) toĉke b), c), d), e) i f) i stavak (3) toĉka a) ovog Zakona. (2) Oruţni list neće se izdavati ako poslije izvršene nabavkeoruţja nastupi neki od razloga iz ĉlanka 11. stavka (2) toĉke b), c), d), e) i f) i stavka (3) toĉke a) i c) ovog Zakona.(3) O oduzimanju odobrenja za nabavku oruţja (oduzima se i nabavljeno streljivo), nadleţni organ donosi rješenje protiv kojeg se moţe izjaviti ţalba ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a uloţena ţalba ne odlaţe izvršenje rješenja.Ĉlanak 21.(Registracija oruţja)(1) Nadleţna policijska stanica u postupku registracije oruţja izdaje isprave o registraciji oruţja.(2) U postupku registracije za oruţje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavku oruţja izdaju se isprave o registraciji oruţja kategorije B i to;a) oruţni list za drţanje, b) oruţni list za drţanje i nošenje oruţja za vlasnika i sukorisnika (fiziĉku osobu);c) odobrenje za drţanje oruţja, (vlasniku) pravnoj osobi,(3) Posjednik oruţja duţan je, kada drţi i nosi oruţje, imati kod sebe ispravu o oruţju za to oruţje i na zahtjev policijskih sluţbenika ili drugih ovlaštenih osoba, omogućiti im pregled oruţja i uvid u ispravu o oruţju.(4) Izdavanje isprava o oruţju ne moţe se odbiti osobi kojoj je izdano odobrenje za nabavku oruţja, osim u sluĉajevima predviĊenim ovim Zakonom.(5) Na isto lovaĉko , zraĉno ili športsko oruţje mogu se izdati isprave o registraciji oruţja za najviše tri osobe , uz ovjerenu suglasnost vlasnika oruţja.(6) Oruţni list izdaje se sa rokom valjanosti od 10 godina uz mogućnost produţenja roka vaţenja. Broj 4 10.07.2018. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 163(7) Odobrenje za drţanje oruţja pravnoj osobi izdaje se sa rokom valjanosti od 10 godina.(8) Posjednik oruţja , u roku od 30 dana prije isteka roka vaţenja isprave o registraciji oruţja duţan je podnijeti zahtjev za produljenje valjanosti isprave o registraciji oruţja nadleţnoj policijskoj stanici.(9) Posjednik oruţja na zahtjev nadleţnog organa dostavlja oruţje na pregled , uz zahtjev prilaţe uvjerenje ili potvrdu da ispunjava uvjete u pogledu zdravstvene sposobnosti za drţanje i nošenje oruţja, a za lovaĉko i streljaĉko oruţje i dokaz da je ĉlan lovaĉkei streljaĉke organizacije. Nadleţna policijska stanica utvrĊuje da li posjednik oruţja , ili osoba koja raspolaţe oruţjem u pravnoj osobi, ispunjava uvjete propisane u ĉlanku 11. ovog Zakona. (10) Ukoliko u roku iz stavka (8). ovog ĉlanka ne podnese zahtjev za produljenje valjanosti isprave o registraciji oruţja, ili ne ispuni uvjete iz stavka (9). ovog ĉlanka, posjednik oruţja je duţan u roku od 15 dana od dana isteka valjanosti isprave o registraciji oruţja , oruţje, streljivo i ispravu o registraciji oruţja predati nadleţnoj policijskoj stanici. (11) Ako posjednik oruţja ne postupi sukladno odredbama stavka (10) ovog ĉlanka rukovoditelj nadleţne policijske stanice donijeti će Rješenje o oduzimanju oruţja, streljiva i isprave o registraciji oruţja sukladno ĉlanku 44. stavak (1) ovog zakona.(12) Osoba koja preda oruţje nadleţnom organu sukladno stavku (10) ovog ĉlanka ili joj oruţje bude oduzeto Rješenjem iz stavka (11) ovog ĉlanka, ima rok od 30 dana , od dana predaje ili oduzimanja , za ispunjavanje uvjeta iz stavka (9) ovog ĉlanka ili će nadleţni organ postupiti u skladu sa ĉlankom 42. ovog Zakona.(13) Obrazac i sadrţaj obrasca oruţnog lista i odobrenja za drţanje oruţja, na prijedlog policijskog komesara, propisuje ministar.(14) Protiv rješenja iz stavka (11) ovog ĉlanka moţe se izjaviti ţalba ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.Ĉlanak 22.(Odbijanje izdavanja oruţnog lista i odobrenja za drţanje oruţja)(1) Oruţni list i odobrenje za drţanje oruţja ne moţe se izdati za:a)Oruţje za koje se ne moţe dokazati porijeklo,b)Oruţje koje prije stavljanja u promet nije oznaĉeno peĉatom ili obiljeţeno u skladu sa posebnim Zakonom,c)Ako nisu ispunjeni uvjeti iz ĉlanka 11. ovog Zakona.(2) U sluĉaju iz stavka (1) toĉke a) i b) ovog ĉlanka rukovoditelj nadleţnog organa donosi rješenje kojim se odbija zahtjev iz ĉlanka 21. Ovog Zakona i oduzima oruţje i odobrenje za nabavku oruţja, bez prava na naknadu.(3) Oruţje oduzeto u skladu sa stavkom (2) ovog ĉlanka uništava ministarstvo.(4) U sluĉaju iz stavka (1) toĉke c) ovog ĉlanka postupit će se u skladu sa ĉlankom 42. ovog ZakonaĈlanak 23.(Nabavka streljiva)Streljivo se moţe nabavljati samo za vrstu oruţja za koje osoba ima vaţeću ispravu o oruţju.Ĉlanak 24.(Punjenje streljiva za vlastite potrebe)(1) Fiziĉke osobe koje imaju registrirano oruţje iz kategorije B u svrhu lova ili športa i koji su struĉno osposobljeni za rukovanje eksplozivnim tvarima mogu puniti streljivo za vlastite potrebe, na temelju odobrenja nadleţnog organa .(2) Osobe iz stavka (1) ovog ĉlanka temeljem odobrenja nadleţnog organa za punjenje streljiva mogu nabavljati komponente streljiva o ĉemu su duţne voditi evidenciju o koliĉini baruta, inicijalnih sredstava (kapisli) te punjenom i utrošenom streljivu koje je punjeno za vlastite potrebe. (3) Odobrenje iz stavka (1) vrijedi do roka valjanosti oruţnog lista na temelju kojega je izdano.(4) Streljivo napunjeno za vlastite potrebe kao i barut ĉuva se na naĉin da ne budu dostupni osobi koja nijeovlaštena za njegovo posjedovanje, zakljuĉani i odvojeni u metalnom ormaru, sefu ili sliĉnom spremištu koje se ne moţe otvoriti alatom uobiĉajene uporabe.(5) Osobama iz stavka (1) nadleţni organ će rješenjem zabraniti punjenje streljiva ukoliko se u postupku utvrdi da ne ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom ili drugim propisima.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 05/18 06.07.2018 SN Kantona 10 13/17, SN Kantona 10 02/10, SN Kantona 10 10/09 porezi ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZIMA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 1. U Zakonu o porezima Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ”, broj: 10/09, 02/10 i 13/17), u članku 5. stavak 1. dodaje se nova točka f) i glasi: f) za teretna motorna vozila i autobuse: - do 3 tone nosivosti ........................ 100,00 KM; - od 3-8 tona nosivosti .................... 200,00 KM; - preko 8 tona nosivosti .................. 250,00 KM; - autobuse ........................................ 250,00 KM; Dosadašnje točke f), g), h), i), postaju točke g), h), i), j). Stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase: (2) Porez na imovinu iz stavka (1), točke e), f), g) i h) ovog članka, plaća se prilikom registracije. (3) Bez dokaza o plaćenom porezu na imovinu iz točki e), f), g) i h) ovog članka, putničko motorno vozilo, teretno motorno vozilo, autobus, motocikl, odnosno plovni objekt ne mogu se registrirati.”
Zakon o porezu na promet nekretnina i porezu na nasljeđe i poklone KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 28/18 05.07.2018 promet,nekretnina,nekretnine,nasljeđe,poklon,kanton sarajevo,ks,zakon IV - TEKU]A REZERVA U Bud`etu Kantona Sarajevo za 2018. godinu ~lan 8. mijenja se i glasi: "^lan 8. Teku}a rezerva iznosi 1.265.000 KM. V - STUPANJE NA SNAGU ^lan 9. Bud`et Kantona Sarajevo za 2018. godinu stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjivat }e se od 01. januara 2018. godine. Broj 01-14-26033/18 25. juna 2018. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~l. 18. ta~ka b) i 38. stav (3) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 25.06.2018. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O IZVR[AVANJU BUD@ETA KANTONA SARAJEVO ZA 2018. GODINU ^lan 1. (Izmjena ~lana 18. stav (2) Zakona) U Zakonu o izvr{avanju Bud`eta Kantona Sarajevo za 2018. godinu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 51/17), u ~lanu 18. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Osnovica za obra~un pla}a u visini 290 KM, osnovica za obra~un pla}a policijskih slu`benika Uprave policije Ministarstva unutra{njih poslova Kantona u visini 295 KM, bod za obra~un pla}a u iznosu 1,0 primjenjivat }e se za period od 01.01.2018. godine do 31.12.2018. godine. " ^lan 2. (Izmjena ~lana 25.stav (5) Zakona) U ~lanu 25. stav (5) iznos: "79.300.000 KM" zamjenjuje se iznosom: "124.285.000 KM". ^lan 3. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjiva}e se od 01. januara 2018. godine. Broj 01-02-26034/18 25. juna 2018. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~l. 18. ta~ka h) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 26.06.2018. godine, donijela je ZAKON O POREZU NA PROMET NEKRETNINA I POREZU NA NASLIJE\E I POKLONE I - OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet) Ovim zakonom ure|uje se porez na promet nekretnina i porez na naslje|e i poklone na podru~ju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) koji pla}aju fizi~ka i pravna lica. II - VRSTE I RASPODJELA POREZA ^lan 2. (Vrsta poreza) Porezi propisani ovim zakonom su: a) porez na promet nekretnina, b) porez na naslje|e i c) porez na poklone. ^lan 3. (Na~in uplate) Porezi propisani ovim zakonom upla}uju se na depozitni ra~un za javne prihode Kantona Sarajevo. ^lan 4. (Raspodjela i pripadnost poreza) (1) Porezi propisani u ~lanu 2. ovog zakona raspore|uju se u bud`ete op}ina na kojoj su ostvareni u 100% iznosu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana iznosi poreza koji se naplate u op}inama koje ~ine Grad Sarajevo dijele se izme|u Grada Sarajevo i op}ine u omjeru: 30% Gradu Sarajevu i 70% op}ini u sastavu Grada Sarajeva. III - POREZ NA PROMET NEKRETNINA ^lan 5. (Definicija prometa nekretnina) Pod prometom nekretnina u smislu ovog zakona podrazumijeva se svaki prenos vlasni{tva na nekretninama osim prenosa vlasni{tva po osnovu naslje|a i poklona. ^lan 6. (Definicija nekretnine) (1) Pod nekretninama u smislu ovog zakona smatraju se: a) zemlji{te i b) gra|evinski objekti (2) Pod zemlji{tem se podrazumijeva: gra|evinsko zemlji{te, poljoprivredno zemlji{te, {ume i ostalo zemlji{te. (3) Pod gra|evinskim objektima se podrazumijeva: ku}a, ku}a u nizu, ku}a dupleks, vikend objekat, stan, stan u ku}i, objekat poslovnih usluga, turisti~ki objekat, ugostiteljski objekat, trgova~ki objekat, objekat za sport i rekreaciju, poslovni prostor (kancelarija) poslovni prostor (lokali), stambeno poslovni objekat, gara`a, gara`a u nizu ili samostoje}a, gara`a ili gara`no mjesto u zgradi, gara`a/parking mjesto na otvorenom, industrijski objekat za laku industriju, industrijski objekat za te{ku industriju, poljoprivredni objekti, ostali objekti visokogradnje, ostali objekti niskogradnje i ostali objekti. ^lan 7. (Porezni obveznik) Obveznik poreza na promet nekretnina je: a) kupac, odnosno lice na koje se vr{i prenos vlasni{tva na nekretninama, b) lice koje u zamjeni sti~e nekretninu ve}e vrijednosti ako je nekretnina predmet zamjene, c) sticatelj idealnog dijela nekretnine pri prenosu idealnih dijelova vlasni{tva nad nekretninom i d) davalac izdr`avanja prilikom sticanja prava vlasni{tva na osnovu ugovora o do`ivotnom izdr`avanju. ^lan 8. (Porezna osnovica) (1) Osnovica poreza na promet nekretnina je prometna vrijednost nekretnina. (2) U slu~aju zamjene nekretnina porezna osnovica je razlika vrijednosti izme|u nekretnine koje se zamjenjuju, a vrijednost se utvr|uje posebno za svaku nekretninu koja je predmet zamjene. (3) Pri prenosu idealnih dijelova vlasni{tva nad nekretninom osnovica je prometna vrijednost idealnih dijelova nekretnine. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 5. jula 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 28 – Strana 223 (4) Ako se vr{i prinudna javna prodaja nekretnine osnovicu ~ini prometna vrijednost nekretnine. ^lan 9. (Utvr|ivanje vrijednosti nekretnina) (1) Prometnu vrijednost nekretnine utvr|uje komisija za utvr|ivanje vrijednosti nekretnina i pokretnih stvari (u daljem tekstu: komisija) koju imenuje op}inski na~elnik. (2) Komisija broji tri ~lana. (3) ^lanovi komisije mogu biti iz oblasti gra|evinske, poljoprivredne, geodetske, ekonomske i pravne struke. (4) Komisija se imenuje na period od ~etiri godine uz mogu}nost ponovnog imenovanja. (5) Op}inski na~elnik utvr|uje na~in rada komisije. (6) O svom radu komisija je du`na izvje{tavati op}inskog na~elnika u roku od 15 dana po isteku svakog tromjese~ja i po potrebi na zahtjev op}inskog na~elnika. (7) Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) propisuje kriterije na osnovu kojih se utvr|uje prometna vrijednost nekretnina. ^lan 10. (Pristup nekretnini) Porezni obveznik je du`an komisiji omogu}iti pristup nekretnini. ^lan 11. (Porezna stopa) (1) Porez na promet nekretnina pla}a se po stopi od 5%. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana porez na promet nekretnina po osnovu ugovora o do`ivotnom izdr`avanju kada se vlasni{tvo sti~e do smrti primatelja izdr`avanja pla}a se po stopi od 10%. (3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog ~lana porez na promet nekretnina po osnovu ugovora o do`ivotnom izdr`avanju kada se vlasni{tvo sti~e poslije smrti primatelja izdr`avanja, pla}a se prema broju godina izdr`avanja, i to: a) kra}e od tri godine izdr`avanja po stopi od 10% b) od tri do ~etiri godine izdr`avanja po stopi od 8% c) od ~etiri do pet godina izdr`avanja po stopi od 6% d) od pet do {est godina izdr`avanja po stopi od 4% e) od {est do sedam godina izdr`avanja po stopi od 2% f) sedam i vi{e godina izdr`avanja po stopi od 0% ^lan 12. (Nastanak porezne obaveze) (1) Porezna obaveza nastaje u roku od osam dana od izdavanja otpravka ugovora o prenosu vlasni{tva na nekretninama. (2) Ako se prenos vlasni{tva na nekretninama vr{i na osnovu odluke suda ili drugog organa, porezna obaveza nastaje danom pravosna`nosti odluke. (3) Ako je prenos vlasni{tva na nekretninama na davatelja izdr`avanja ugovoren nakon smrti primatelja izdr`avanja, porezna obaveza nastaje 30 dana od smrti primatelja izdr`avanja. (4) Ako porezna obaveza nije prijavljena u roku koji je predvi|en ovim zakonom porezna obaveza nastaje na dan otkrivanja, odnosno prijavljivanja izvr{enog prometa. ^lan 13. (Mjesto pla}anja poreza) Porez na promet nekretnina pla}a se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. ^lan 14. (Op}a porezna osloba|anja) (1) Porez na promet nekretnina ne pla}aju: a) Dr`ava Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni, gradovi, op}ine, njihovi organi, upravne organizacije i javne ustanove ~iji je osniva~ Kanton, b) diplomatsko konzularna predstavni{tva pod uslovom reciprociteta i c) vjerske zajednice kada nekretnine kupuju za svoje potrebe. (2) Porez na promet nekretnina ne pla}a se: a) u postupku komasacije, arondacije, privatizacije, eksproprijacije i deeksproprijacije ili na osnovu ugovora zaklju- ~enog umjesto eksproprijacije, arondacije i deeksproprijacije, b) u slu~aju dosjelosti ili poni{tenja ugovora pravosna`nom odlukom suda i c) na zemlji{te oko ku}e - oku}nica povr{ine do 200 m2. ^lan 15. (Osloba|anja odre|enih kategorija) Porez na promet nekretnina ne pla}a se kada: a) kupac koji je ~lan porodice {ehida i poginulog borca, ratni vojni invalid i borac koji je u Oru`anim snagama Republike Bosne i Hercegovine proveo najmanje 24 mjeseca za vrijeme oru`ane agresije na Bosnu i Hercegovinu, svoje stambeno pitanje rje{ava prvi put kupovinom stana ili ku}e sa oku}nicom povr{ine do 200 m2, odnosno kupovinom zemlji{ta do 300 m2 za izgradnju ku}e, b) Fond Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za ~lanove porodica {ehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide i borce prodaje stanove ~lanovima porodica {ehida i poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima i borcima, koji svoje stambeno pitanje rje{avaju prvi put, c) Ministarstvo za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo kupuje stanove i dodjeljuje u vlasni{tvo ratnim vojnim invalidima I grupe, ratnim vojnim invalidima koji su radno nesposobni po osnovu ranjavanja ili ozlije|ivanja za vrijeme slu`be u Oru`anim snagama Republike Bosne i Hercegovine i djeci {ehida i poginulih boraca bez oba roditelja, koji svoje stambeno pitanje rje{avaju prvi put. d) dr`avljanin Bosne i Hercegovine do 38 godina starosti, koji ima prebivali{te na podru~ju Kantona, koji nema nekretnine u svom vlasni{tvu, prvi put kupuje stan ili ku}u kojom rje{ava svoje stambeno pitanje i to za povr{inu do 30 m2 za prvog ~lana doma}instva a za svakog narednog ~lana doma}instva uve}ava se za 15 m2, a kojima se smatraju bra~ni drug i njihova maloljetna djeca i e) korisnik lizinga nekretninu sti~e od lizing kompanije nakon isteka lizing perioda. ^lan 16. (Osloba|anja za privredne aktivnosti) Porez na promet nekretnina ne pla}a se na: a) poljoprivredno zemlji{te koje slu`i u poljoprivredne svrhe i koje je po Prostornom planu utvr|eno kao poljoprivredno, b) novosagra|eni objekat kada se prodaje prvom kupcu, za koji je pla}en porez na dodanu vrijednost. c) nekretnine koje se unose u dru{tvo prilikom osnivanja dru{tva i kada se ula`u u kapital dru{tva (dokapitalizacija), d) promet nekretnina u podjeli nekretnina izme|u ~lanova dru{tva u slu~aju likvidacije, koja je nastupila nakon isteka najmanje pet godina od dana osnivanja dru{tva, e) promet nekretnine u slu~aju statusnih promjena koje su regulisane Zakonom o privrednim dru{tvima i f) promet nekretnina za poslovni poduhvat koji ima za cilj pokretanje poslovnih djelatnosti i stimulisanja zapo{ljavanja nezaposlenih lica, na prijedlog op}inskog na~elnika i po odluci op}inskog vije}a. IV - POREZ NA NASLJE\E I POKLONE ^lan 17. (Predmet oporezivanja) (1) Porez na naslje|e i poklone pla}a se na nekretnine koje nasljednik naslijedi na teritoriji Kantona u skladu sa zakonom kojim se reguli{e oblast naslje|ivanja u Federaciji Bosne i Hercegovine i poklonoprimac primi na poklon. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 28 – Strana 224 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 5. jula 2018. (2) Porez na naslje|e i poklone pla}a se i na pokretne stvari, uklju~uju}i i gotov novac, nov~ana potra`ivanja i vrijednosne papire ako je pojedina~na vrijednost ve}a od 5.000 KM. ^lan 18. (Porezni obveznik) Porezni obveznik poreza iz ~lana 17. ovog zakona je fizi~ko lice koje na teritoriji Kantona naslijedi ili na poklon primi nekretninu ili pokretnu stvar, uklju~uju}i i gotov novac, nov~ana potra`ivanja i vrijednosne papire ako je pojedina~na vrijednost ve}a od 5.000 KM. ^lan 19. (Nastanak porezne obaveze) (1) Obaveza pla}anja poreza na naslje|e nastaje u roku od osam dana od pravosna`nosti rje{enja o naslje|ivanju. (2) Obaveza pla}anja poreza na poklone nastaje u roku od osam dana od zaklju~enja ugovora o poklonu, a u slu~aju notarski obra|enog ugovora o poklonu u roku od osam dana od izdavanja otpravka tog ugovora sa klauzulom intabulandi. ^lan 20. (Porezna osnovica) (1) Osnovica poreza na naslje|e i poklone je utvr|ena vrijednost naslije|ene ili na poklon primljene nekretnine ili pokretne stvari, u trenutku nastanka porezne obaveze. (2) Vrijednost naslije|ene ili na poklon primljene nekretnine ili pokretne stvari utvr|uje komisija iz ~lana 9. ovog zakona. (3) Porezni obveznik je du`an komisiji omogu}iti nesmetan pristup nekretninama ili pokretnim stvarima radi utvr|ivanja vrijednosti. ^lan 21. (Porezna stopa) (1) Porez na naslje|e pla}a se po stopi od 8%. (2) Porez na poklone pla}a se po stopi od 10%. ^lan 22. (Osloba|anja od pla}anja poreza) (1) Porez na naslje|e ne pla}aju nasljednici prvog nasljednog reda, bra~ni partner kada naslje|uje u drugom nasljednom redu, roditelji ostavioca i kada naslje|uju djeca bez oba roditelja ako se nalaze na redovnom {kolovanju. (2) Porez na poklon ne pla}aju: a) Dr`ava Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni, op}ine, njihovi organi, upravne organizacije i javne ustanove ~iji je osniva~ Kanton, b) vjerske zajednice, vakufi, vjerske zadu`bine, zaklade, c) djeca, bra~ni partner i roditelji poklonodavca i d) djeca bez oba roditelja koji se nalaze na redovnom {kolovanju. ^lan 23. (Mjesto pla}anja poreza) (1) Porez na naslje|e i na poklon primljene nekretnine pla}a se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. (2) Porez na naslje|e i na poklon primljene pokretne stvari pla}a se prema mjestu prebivali{ta poreznog obveznika ukoliko ima prebivali{te u Kantonu. (3) Ako porezni obveznik naslije|ene i na poklon primljene pokretne stvari nema prebivali{te u Kantonu porez se pla}a prema mjestu prebivali{ta ostavioca, odnosno poklonodavca. V - PODNO[ENJE PRIJAVE, RAZREZ I NAPLATA POREZA ^lan 24. (Prijava prometa, naslje|a i poklona) (1) Porezni obveznik je du`an prijavu za utvr|ivanje porezne obaveze podnijeti Poreznoj upravi prema mjestu pla}anja poreza iz ~l. 13. i 23. ovog zakona u roka od 15 dana od dana nastanka porezne obaveze iz ~l. 12. i 19. ovog zakona. (2) Prijava za utvr|ivanje porezne obaveze podnosi se na propisanom obrascu. (3) Uz prijavu za utvr|ivanje porezne obaveze porezni obveznik podnosi i dokumentaciju na osnovu koje se vr{i prenos vlasni{tva na nekretninama i pokretnim stvarima, dokumentaciju kojom se dokazuje vlasni{tvo i dokumentaciju kojom porezni obveznik dokazuje pravo na osloba|anje od pla}anja poreza. (4) Obrazac prijave za utvr|ivanje porezne obaveze propisuje ministar finansija Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar finansija). ^lan 25. (Obaveze organa za dostavljanje ugovora i rje{enja) Notari, sudovi i organi uprave, svako u okviru svoje nadle`nosti, du`ni su ugovore o prometu nekretnina, rje{enja o naslje|ivanju i ugovore o poklonu dostaviti Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana izdavanja otpravka izvornika ugovora, odnosno pravosna`nosti rje{enja o naslje|ivanju. ^lan 26. (Razrez poreza) (1) Porezna uprava je du`na zaprimljenu poreznu prijavu sa propratnom dokumentacijom u roku od tri dana dostaviti komisiji iz ~lana 9. ovog zakona. (2) Komisija je du`na u roku od osam dana od dana prijema prijave izvr{iti procjenu vrijednosti nekretnina i pokretnih stvari i zapisnik o izvr{enoj procjeni uru~iti poreznom obvezniku i dostaviti Poreznoj upravi. (3) Na zapisnik komisije porezni obveznik ima pravo prigovora u roku od sedam dana od dana prijema zapisnika. (4) Prigovor odla`e dono{enje rje{enja o utvr|ivanju poreza. (5) Prigovor se putem Porezne uprave dostavlja Ministarstvu finansija Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo finansija), koje formira komisiju za rad po prigovorima. (6) Komisija iz stava (5) ovog ~lana du`na je u roku od 30 dana od dana prijema prigovora izvr{iti procjenu vrijednosti nekretnina i pokretnih stvari i sa~initi nalaz o izvr{enoj procjeni. (7) Ministarstvo finansija na osnovu nalaza komisije o izvr{enoj procjeni donosi rje{enje po prigovoru. (8) Porezna uprava je du`na u roku od sedam dana od prijema rje{enja iz stava (7) ovog ~lana donijeti rje{enje o utvr|ivanju poreza i dostaviti ga poreznom obvezniku. ^lan 27. (Naplata poreza) (1) Utvr|eni iznos poreza na promet nekretnina, poreza na naslje|e i poklone porezni obveznik je du`an platiti u roku 30 dana od dana prijema rje{enja o utvr|ivanju poreza. (2) Na iznos porezne obaveze koja nije pla}ena u roku propisanom u stavu (1) ovog ~lana porezni obveznik du`an je platiti zateznu kamatu po va`e}oj stopi propisanoj zakonom kojim se reguli{e stopa zatezne kamate na javne prihode za period od dana dospje}a do dana izmirenja porezne obaveze. (3) Bez potvrde ili ovjere ugovora od strane Porezne uprave o pla}enom porezu na promet nekretnina, poreza na naslje|e i poklone ili potvrde o osloba|anju od pla}anja poreza ne mo`e se izvr{iti uknji`ba vlasni{tva u katastarskim, zemlji{nim i drugim javnim knjigama i registrima. (4) Bez dokaza o pla}enom porezu na naslije|ena nov~ana potra`ivanja ne mo`e se izvr{iti isplata. VI - EVIDENCIJA PROMETA NEKRETNINA I EVIDENCIJA NASLIJE\ENIH I NA POKLON PRIMLJENIH NEKRETNINA I POKRETNIH STVARI ^lan 28. (Evidencija) (1) Porezna uprava vodi Evidenciju o prometu nekretnina i evidenciju naslije|enih i na poklon primljenih nekretnina i pokretnih stvari (u daljem tekstu: Evidencija). S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 5. jula 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 28 – Strana 225 (2) Evidencija sadr`i podatke iskazane u poreznoj prijavi, utvr|enu vrijednost nekretnina i pokretnih stvari, iznos utvr|enog poreza, podaci o pla}enom porezu i porezna osloba|anja. (3) Podaci iz stava (2) ovog ~lana unose se u Evidenciju u roku od sedam dana od dana dostavljanja rje{enja o utvr|ivanju poreza, odnosno rje{enja o osloba|anju od pla}anja poreza. (4) Podaci o pla}enom porezu unose se u Evidenciju u roku od sedam dana od dono{enja rje{enja o pla}enom porezu. (5) Ministarstvo finansija ima pristup Evidenciji ~iji je vlasnik Porezna uprava. (6) Postupak vo|enja Evidencije i kori{tenja podataka iz Evidencije usaglasit }e Ministarstvo finansija i Porezna uprava. VII - PRINUDNA NAPLATA, KAMATE, POVRATI, @ALBA I ZASTARA ^lan 29. (Ostali postupci) Na pitanje prinudne naplate, zatezne kamate, povrata poreza, `albenog postupka i zastare primjenjivat }e se odredbe Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 30. (Nadzor nad razrezom i pla}anjem poreza) Nadzor nad razrezom i pla}anjem poreza utvr|enih ovim zakonom vr{i Porezna uprava. VIII - KAZNENE ODREDBE ^lan 31. (Kaznene odredbe) (1) Nov~anom kaznom za prekr{aj u visini od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit }e se fizi~ko i pravno lice ako: a) ~lanovima komisije ne omogu}i pristup nekretninama i pokretnim stvarima radi utvr|ivanja vrijednosti nekretnina i pokretnih stvari (~lan 10. ovog zakona) b) ako ne podnese prijavu za utvr|ivanje porezne obaveze u roku i na na~in propisan ovim zakonom (~lan 24. ovog zakona) c) ako utvr|eni porez ne plati u propisanom roku (~lan 27. ovog zakona). (2) Nov~anom kaznom za prekr{aje propisane stavom (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu, u visini od 5.000 KM do 10.000 KM. (3) Nov~anom kaznom za prekr{aj u visini od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit }e se notar, organ uprave i sud zbog nedostavljanja ugovora i rje{enja u propisanom roku (~lan 25. ovog zakona). IX - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 32. (Obaveze do stupanja na snagu ovog zakona) Porezne obaveze koje su nastale do stupanja na snagu ovog zakona izvr{it }e se prema propisima koji su va`ili u momentu nastanka porezne obaveze. ^lan 33. (Provedbeni propisi) (1) Vlada }e u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona propisati kriterije na osnovu kojih se utvr|uje vrijednost nekretnina i pokretnih stvari iz ~l. 9. i 20. ovog zakona, (2) Ministar finansija }e u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona propisati: a) obrazac prijave za utvr|ivanje porezne obaveze iz ~lana 24. ovog zakona i b) uputstvo o vo|enju i kori{tenju podataka iz Evidencije iz ~lana 28. ovog zakona. (3) Ministar finansija }e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona propisati vrstu dokumenata potrebnih za osloba|anje od pla}anja poreza na promet nekretnina, poreza na naslje|e i poklone iz ~l. 14, 15, 16. i 22. ovog zakona. (4) Op}inski na~elnik }e u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovog zakona propisati na~in rada komisije iz ~lana 9. ovog zakona. ^lan 34. (Primjena podzakonskih propisa koji su na snazi) Podzakonski propisi doneseni na osnovu zakona koji je va`io do stupanja na snagu ovog zakona primjenjivat }e se do dono{enja novih u skladu sa ovim zakonom ukoliko nisu u suprotnosti sa istim. ^lan 35. (Prestanak va`enja ranijeg propisa) Danom po~etka primjene ovog zakona prestaje da va`i Zakon o porezu na promet nepokretnosti i prava ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 23/05 - Pre~i{}eni tekst, 25/06, 41/08 i 15/18). ^lan 36. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjivat }e se od 01.01.2019. godine. Broj 01-02-26142/18 26. juna 2018. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka h) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 25.06.2018. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O KOMUNALNIM TAKSAMA ^lan 1. (Izmjena ~lana 8. st. (1) i (3) Zakona) U Zakonu o komunalnim taksama ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 14/06- Pre~i{}eni tekst, 34/07, 2/08- Ispravka, 29/11, 31/12 i 36/12 - Ispravka), u ~lanu 8. st. (1) i (3) mijenjaju se i glase: (1) Takse su prihod op}ine. (3) Takse se upla}uju na depozitni ra~un op}ine otvoren kod ovla{tene organizacije za obavljanje platnog prometa. " ^lan 2. (Dopuna ~lana 9. stav (1) Zakona) U ~lanu 9. stav (1) iza ta~ke 7. dodaje se nova ta~ka 8. koja glasi: "8. Privredna dru{tva za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom i za{titna radionica." ^lan 3. (Izmjene u ~lanu 21.Tarifnom broju 1.) U ~lanu 21. Tarifni broj 1. ta~. 1., 8., 9., 26., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 35., 51., 52., 55., 57. i 58. mijenjaju se i glase: "1. iz oblasti distribucije nafte i naftnih derivata 4.000 8. iz oblasti bankarstva (izdvojene lokacije izvan sjedi{ta, podru`nice, filijale, ekspoziture) 3.000 9. izdvojeni bankomati i {alteri banaka 500 26. iz oblasti vanjske trgovine i trgovine na veliko 200 28. tr`nice i pijace 500 29. iz oblasti trgovine na malo koja se obavlja u kioscima 100 30. iz oblasti trgovine na malo koja se obavlja u ostalim prodajnim mjestima 150 S L U @ B E N E N O V I N E Broj 28 – Strana 226 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 5. jula 2018.
Zakon o dopunama Zakona o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 07/18 13.06.2018 SN SBK 14/20, SN SBK 08/16, SN SBK 12/15, SN SBK 05/14 šume,zakon A K O N O DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA Članak 1. U Zakonu o šumama („Službene novine Kantona Središnja Bosna ”, broj: 5/14, 12/15 i 8/16; u daljnjem tekstu: Zakon), u članku 53. iza stavka (4) dodaju se novi stavci (5), (6) i (7) koji glase: „(5) Poslovi čuvara šume poslovi su s posebnim uvjetima rada. (6) Posebni su uvjeti rada poslova čuvara šume: a) držanje i nošenje vatrenog oružja (kratkih cijevi); b) rad pod nepovoljnim utjecajem atmosferskih uvjeta i rad na otvorenom prostoru; c) noćni rad; d) opasnost od divljih i drugih životinja. (7) Čuvaru šume pripada dodatak na plaću na osnovi posebnih uvjeta rada u iznosu od 20 % od osnovne plaće.“ Dosadašnji stavci (5), (6), (7) i (8) postaju stavci (8), (9), (10) i (11). Članak 2. U članku 70. Zakona dodaje se novi stavak (2) koji glasi: „(2) Odredbe stavaka (5), (6) i (7) članka 53. ovoga Zakona primjenjuju se do donošenja i stupanja na snagu zakona iz stavka (3) članka 25. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', broj 16/18).“ Članak 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama Kantona Središnja Bosna“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 10/18 13.06.2018 SN TK 13/17, SN TK 12/16, SN TK 11/14, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesije
Zakon o izmjeni Zakona o komunalnim djelatnostima KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 20/18 17.05.2018 SN KS 22/19, SN KS 10/17, SN KS 19/17, SN KS 43/16, SN KS 14/16 komunalna djelatnost,ks KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 12. ta~ka e) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 07.05.2018. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNOJ ^ISTO]I ^lan 1. (Izmjena ~lana 76a. Zakona) U Zakonu o komunalnoj ~isto}i ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 43/16 i 19/17), u ~lanu 76a. rije~i: "dvije godine" zamjenjuju se rije~ima: "tri godine". ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-21317/18 07. maja 2018. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. ta~ka e) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 07.05.2018. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA ^lan 1. (Izmjena ~lana 51a. Zakona) U Zakonu o komunalnim djelatnostima ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 43/16, 10/17 - Ispravka i 19/17), u ~lanu 51a. rije~i: "dvije godine" zamjenjuju se rije~ima: "tri godine". ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-21318/18 07. maja 2018. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Vlada Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst i broj 37/14 - Ispravka) i ~lana 146. stav (3) Zakona o srednjem obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 23/17), Vlada Kantona Sarajevo, na 125. sjednici odr`anoj 10.05.2018. godine, donijela je ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA IMENOVANJE DIREKTORA JAVNE USTANOVE SREDNJA [KOLA ZA OKOLI[ I DRVNI DIZAJN SARAJEVO I Daje se saglasnost [kolskom odboru Javne ustanove Srednja {kola za okoli{ i drvni dizajn Sarajevo, da se Muratovi}Muamer, profesor odbrane i sigurnosti, imenuje za direktora [kole. II Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-21440-4/18 10. maja 2018. godine Sarajevo Premijer Adem Zolj, s. r. Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst i broj 37/14 - Ispravka) i ~lana 95. stav (3) Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 23/17 i 33/17), Vlada Kantona Sarajevo, na 125. sjednici odr`anoj 10.05.2018. godine, donijela je Godina XXIII – Broj 20 ^etvrtak, 17. maja 2018. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052
Zakon o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 06/18 26.04.2018 SN ZDK 12/20, SN ZDK 05/13, SN ZDK 06/09 zakon,porez,nekretnine Z A K O N o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina Ĉlan 1. (Dopuna ĉlana 6. Zakona) U ĉlanu 6. Zakona o porezu na promet nekretnina („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09 i 6/13), iza taĉke n), dodaje se nova taĉka o), koja glasi: “kad osoba starosne dobi do navršenih 35 godina ţivota, prvi put i iskljuĉivo radi rješavanja svoga stambenog pitanja, stiĉe nekretninu na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona, u skladu sa odredbama ĉlana 3. ovog zakona, i to stan do 80 m2 ili kuću tlocrtne površine do 80 m2 ili zemljište za gradnju kuće do 600 m2;”. Ĉlan 2. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu osmog dana od dana obja-vljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-6985/18 PREDSJEDAVAJUĆI Datum: 24.04.2018. godine Zenica Jasmin Duvnjak, s.r
Zakon o javno-privatnom partnerstvu SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 03/18 17.04.2018 javno-privatno partnerstvo,zakon,sbk Z A K O N O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom propisuju se osnovni pojmovi, predmet, osnovna obilježja i načela javno-privatnog partnerstva (u daljnjem tekstu: JPP), modeli JPP-a, Broj 3 17. aprila 2018. T R A V N I K Godina: XXII. SLUŽBENE NOVINE Broj 3 – stranica 786 SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 17. aprila 2018. godine identifikacija i odobravanje projekata JPP-a, postupak odabira privatnoga partnera, prava i obaveze javnog i privatnoga partnera u toku pripreme prijedloga projekta i realizacije JPP-a, nadzor nad njihovom realizacijom, te druga pitanja značajna za javno-privatno partnerstvo iz nadležnosti Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton) i jedinica lokalne samouprave – općina (u daljnjem tekstu: JLS) s područja Kantona. (2) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjivat će se posebni zakoni, zavisno od javne usluge koja je predmet javno-privatnog partnerstva. Član 2. (Gramatička terminologija) Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom zakonu podrazumijeva oba spola. Član 3. (Definicija JPP) Javno-privatno partnerstvo je dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera u svrhu pružanja javnih usluga iz nadležnosti javnoga partnera, korištenjem upravljačkih, tehničkih, finansijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog partnera, kao i razmjenom umijeća i znanja između javnog i privatnog partnera. Član 4. (Cilj Zakona) Cilj ovoga zakona jeste postaviti jasan, nediskriminirajući i djelotvoran pravni okvir za provedbu projekata JPP-a kojim će se kroz učešće privatnog sektora unapređivati standard javnih usluga iz nadležnosti Kantona i JLS-a s područja Kantona, a ujedno i pospješiti uvjete za daljnji ekonomski rast i razvoj na području Kantona i JLS-a s područja Kantona. Član 5. (Osnovni pojmovi) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga zakona, imaju sljedeća značenja: a) Projekt JPP je skup aktivnosti koje se pokreću, pripremaju, ugovaraju i provode na način propisan ovim zakonom. b) Javno tijelo je organ uprave i upravna organizacija Kantona i JLS-a s područja Kantona, javne ustanove i javna preduzeća čiji je osnivač i većinski vlasnik Kanton ili JLS, uz saglasnost osnivača, nadležan za pružanje predmetne javne usluge. c) Javni partner je jedno ili više javnih tijela nadležnih za pružanje predmetne javne usluge, koji s privatnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u. d) Ponuđač je domaće ili strano privredno društvo koje samostalno ili s drugim privrednim društvima učestvuje u javnom konkursu za odabir privatnog partnera u smislu ovoga zakona. e) Zainteresovani ponuđač je domaće ili strano privredno društvo koje samostalno ili s drugim privrednim društvima daje ponudu javnom tijelu za izradu i / ili dopunu prijedloga projekta JPP-a u smislu ovoga zakona. f) Privatni partner je društvo posebne namjene koje je osnovao izabrani ponuđač u skladu s pozitivnim pravnim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u. g) Ugovor o JPP-u je ugovor sklopljen između javnog i privatnog partnera kojim se, u svrhu provedbe projekta JPP-a, uređuju prava i obaveze ugovornih strana. h) Konsultant je jedno fizičko ili pravno lice, ili više fizičkih ili pravnih lica, koje posjeduje specijalistička znanja nužna za identifikaciju, pripremu, ugovaranje i provedbu projekata JPP-a. i) Rizik raspoloživosti je preuzeti rizik držanja javne građevine u stanju funkcionalnosti u skladu s ugovorenim standardom usluge. j) Rizik potražnje predstavlja preuzeti rizik ostvarivanja prihoda od krajnjeg korisnika usluga. k) Koncesija podrazumijeva koncesiju za javne radove ili koncesiju za javne usluge u skladu s propisima kojima se uređuje područje koncesija. l) Pravo građenja je stvarno pravo koje se osniva na osnovu odredbi propisa kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava. Član 6. (Predmet projekta JPP-a) (1) Predmet projekta JPP-a je istraživanje, projektovanje, građenje i/ili rekonstrukcija i održavanje javne infrastrukture i/ili javnih infrastrukturnih objekata, s ciljem pružanja javne usluge iz nadležnosti javnog partnera; (2) Predmet projekta JPP-a, uz obavezno održavanje javne infrastrukture i/ili javnih infrastrukturnih objekata, čini najmanje još jedna aktivnost iz stava (1) ovoga člana. (3) Predmet JPP-a ne može biti isključivo isporuka robe kao ni isključivo koncesija za korištenje općeg ili drugog dobra u svrhu privrednih aktivnosti. (4) Javne usluge iz oblasti vodosnabdijevanja ne mogu biti predmet JPP-a prema modelu iz tačke b) člana 9. ovoga zakona. Član 7. (Osnovna obilježja JPP-a) Osnovna obilježja JPP-a su sljedeća: a) privatni partner od javnog partnera preuzima obavezu i rizike građenja i/ili rekonstrukcije i održavanja javne infrastrukture i/ili građevine od javnog interesa, preuzimajući pri tome najmanje jedan od sljedećih dvaju rizika: rizik raspoloživosti i rizik potražnje; b) javni partner može prenijeti na privatnog partnera sva prava i ovlaštenja potrebna za provođenje projekta JPP-a, uključujući pravo građenja i koncesiju, u skladu sa ugovorom o JPP-u; c) sva pitanja u vezi s osnivanjem, odnosno prijenosom prava građenja, kao i davanje koncesije, uključujući i visinu naknade, javni i privatni partner uređuju ugovorom o javnom-privatnom partnerstvu; d) javni partner može, u skladu sa svrhom projekta JPP-a, dopustiti i obavljanje komercijalnih djelatnosti radi naplate prihoda od trećih lica na tržištu, ako obavljanje komercijalnih djelatnosti nije ugovoreno, ono nije dopušteno; e) ugovori o JPP-u ne mogu biti osnov za promjenu vlasništva na postojećim niti budućim javnim ili općim dobrima, odnosno javna imovina ostaje u javnom vlasništvu i nakon isteka ugovora o JPP-u. SLUŽBENE NOVINE 17. aprila 2018. godine SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 3 – stranica 787 Član 8. (Načela) Javno-privatno partnerstvo, u smislu ovoga zakona, provodi se u skladu sa sljedećim načelima: a) zaštita javnog interesa – podrazumijeva najdjelotvornije korištenje javnih sredstava u vezi s realizacijom projekta JPP-a i njegovom svrhom; b) jednak i pravedan tretman – podrazumijeva izbjegavanje diskriminacije prema bilo kojem osnovu; c) efikasnost – obuhvata obavezu da se postupak izbora privatnog partnera i sklapanja ugovora provodi u rokovima i na način propisan ovim zakonom, sa što manje troškova u vezi s postupkom i za javnog i za privatnog partnera; d) transparentnost – podrazumijeva visok stepen dostupnosti informacija o cjelokupnom životnom ciklusu projekta JPP-a; e) zaštita prirodne sredine i promocija održivog razvoja – podrazumijeva obavezu pokretanja i dizajniranja projekata JPP-a na način koji neće imati negativne posljedice na prirodne resurse; f) slobodno tržišno nadmetanje – podrazumijeva podsticanje najvećeg mogućeg učešća zainteresovanih ponuđača. Član 9. (Modeli javno-privatnog partnerstva) Javno-privatno partnerstvo se, u smislu ovoga zakona, provodi prema jednom od sljedećih modela: a) osnovi model je model u kojem privatni partner preuzima rizik raspoloživosti predmetne javne usluge u skladu s ugovorenim standardima, i u kojem se naknada privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom plaća iz budžeta; b) posebni model je model u kojem privatni partner preuzima rizik potražnje, i u kojem se naknada privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom plaća od krajnjeg korisnika. Član 10. (Društvo posebne namjene) (1) Društvo posebne namjene (u daljnjem tekstu: DPN) je privredno društvo koje osniva odabrani ponuđač u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i provedbe projekta JPP-a. (2) DPN obavlja isključivo djelatnost kojoj je cilj provedba projekta JPP-a za koji je osnovan. (3) DPN se osniva u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava u Federaciji. Član 11. (Nadležnost za projekte JPP-a) (1) Postupak pripreme, ugovaranja i provedbe te nadzor nad provedbom ugovora o JPP-u provodi javno tijelo iz tačke b) člana 5. ovoga zakona. (2) Izvještaj o nadzoru nad provođenjem ugovora o JPP-u za prethodnu kalendarsku godinu, javni partner dostavlja Ministarstvu privrede najkasnije do 30. marta tekuće godine, a za potrebe vođenja Registra ugovora o JPP-u i pripreme izvještaja o provedbi Zakona. POGLAVLJE II. DODJELA UGOVORA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU Član 12. (Postupak dodjele ugovora o JPP-u) Postupak dodjele ugovora o JPP-u sastoji se iz sljedećih faza: a) identifikacija projekta JPP-a; b) priprema prijedloga projekta JPP-a; c) odabir privatnog partnera; d) ugovaranje JPP-a. Član 13. (Identifikacija projekata JPP-a) (1) Javno tijelo koje ima namjeru razmatrati model JPP-a kao jedan od mogućih modela provođenja javnog projekta s ciljem unapređenja javne usluge iz svoje nadležnosti, dužno je izraditi srednjoročni (trogodišnji) i godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a na način propisan ovim zakonom. (2) Srednjoročni plan potencijalnih projekata JPP-a priprema se, usvaja i objavljuje uporedno sa dokumentom okvirnoga budžeta, odnosno finansijskim planom javnoga tijela. (3) Godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a priprema se, usvaja i objavljuje uporedno s godišnjim budžetom, odnosno finansijskim planom javnoga tijela. (4) Prilikom izrade srednjoročnog i godišnjeg plana potencijalnih projekata JPP-a, javno tijelo dužno je osigurati široko učešće javnosti (stanovništvo, civilno društvo, privatni sektor, akademska i stručna zajednica) kroz organizovanje javnih konsultacija, minimalno jednom. (5) Projekt koji se može uvrstiti u srednjoročni i godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a, minimalno, ispunjava sljedeće kriterije: a) javna usluga, koja je predmet potencijalnog projekta JPP-a je u nadležnosti javnoga tijela; b) unapređenje javne usluge, koja je svrha potencijalnog projekta JPP-a planirana je važećom strateško-planskom dokumentacijom javnoga tijela. (6) U roku od 15 dana od dana usvajanju planova iz stavova (2) i (3) ovoga člana javno tijelo je dužno objaviti ih na svojoj web stranici i dostaviti Ministarstvu privrede. (7) Na osnovu dostavljenih godišnjih i srednjoročnih planova potencijalnih projekata JPP-a, a u svrhu dodatne promocije projekata, Ministarstvo privrede priprema katalog potencijalnih projekata JPP-a Kantona i objavljuje ih na svojoj web stranici. (8) Vlada Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) će donijeti uredbu o identifikaciji, pripremi, ugovaranju i praćenju implementacije projekta JPP-a, kojom će bliže urediti kriterije za odabir potencijalnog projekta JPP-a, postupak pripreme i sadržaj obrazaca na kojima se pripremaju godišnji i srednjoročni planovi potencijalnih projekata JPP-a, te obrazac kratkog opisa potencijalnog projekta JPP, postupak i minimalne kriterije za učešće privatnog sektora u pripremi prijedloga projekta JPP-a, postupak i minimalne kriterije za izbor projektnog tima i konsultanta, prava i obaveze članova projektnog tima, minimalni sadržaj studije opravdanosti projekta JPP-a, postupak i minimalne kriterije izbora privatnog partnera, postupak registrovanja ugovora o JPP-u, te nadzor i izvještavanje o provođenju ugovora o JPP-u. SLUŽBENE NOVINE Broj 3 – stranica 788 SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 17. aprila 2018. godine Član 14. (Prijedlog projekta JPP-a) (1) Za svaki od potencijalnih projekata JPP-a iz godišnjeg plana priprema se prijedlog projekta JPP-a koji sadrži: a) kratak opis projekta; b) idejni projekt (s prethodno usaglašenim idejnim rješenjem); c) studiju opravdanosti. (2) Na osnovu prijedloga projekta JPP-a, javno tijelo podnosi nadležnom organu javnog tijela prijedlog odluke o opredijeljenosti za uspostavljanje JPP-a. (3) Radi smanjenja rizika koji se mogu javiti u toku pripreme i implementacije projekta JPP-a, javno tijelo može regulisati odnose s drugim javnim tijelima koja su u vezi s pružanjem predmetne javne usluge, na samom početku pripreme prijedloga projekta JPP-a. (4) Međusobna prava i obaveze, kao što su, naprimjer, međusobna plaćanja, plaćanja prema budućem privatnom partneru, način izvještavanja, kontrole i nadzora isporuke ugovorenog standarda javne usluge, javna tijela iz stava (3) ovoga člana regulišu ugovorom. (5) Javno tijelo dostavlja odluku o opredijeljenosti za uspostavljanje JPP-a Ministarstvu privrede u roku od sedam dana od dana donošenja. Član 15. (Projektni tim) (1) Javno tijelo formira projektni tim za pripremu prijedloga projekta JPP-a i provođenje postupka dodjele ugovora o JPP-u za svaki potencijalni projekt JPP-a iz godišnjeg plana; (2) Članove projektnoga tima iz stava (1) ovoga člana za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona imenuje Vlada Kantona, a za projekte JPP-a iz nadležnosti JLS-a imenuje općinski načelnik JLS-a. (3) U projektni tim iz stava (1) ovoga člana može se imenovati konsultant koji ne smije biti u sukobu interesa u odnosu na ponuđača. (4) Postupak i kriterije izbora članova projektnog tima i konsultanata, te njihova prava i obaveze sadržani su u uredbi iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. Član 16. (Kratak opis projekta) Projektni tim priprema, odnosno dopunjava kratak opis projekta JPP-a prema obrascu čiji je sadržaj i forma propisan uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. Član 17. (Idejno rješenje i idejni projekt) Idejno rješenje i idejni projekt se pripremaju u skladu sa zakonom. Član 18. (Studija opravdanosti) (1) Javno tijelo priprema studiju opravdanosti projekta čiji je minimalni sadržaj propisan uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. (2) Javno tijelo priprema studiju opravdanosti samostalno ili uz pomoć konsultanta, a u zavisnosti od raspoloživih kapaciteta javnoga partnera. Član 19. (Učešće privatnog sektora u pripremi prijedloga projekta JPP-a) (1) Javno tijelo može pripremiti prijedlog projekta JPP-a i uz učešće privatnog sektora. (2) Javno tijelo se opredjeljuje za mogućnost iz stava (1) ovoga člana u toku pripreme srednjoročnog i godišnjeg plana potencijalnih projekata JPP-a. (3) Odabir zainteresovanog ponuđača provodi se javnim konkursom. (4) Uzajamna prava i obaveze javnog tijela i zainteresovanog ponuđača, kao i cijena izrade potrebne projektne dokumentacije za potencijalni projekt JPP-a regulišu se ugovorom između javnog partnera i zainteresovanog ponuđača. (5) Zainteresovani ponuđač mora učestvovati u postupku odabira privatnog partnera na način propisan ovim zakonom i uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. (6) Ako zainteresovani ponuđač iz stava (5) ovoga člana ne bude izabran za privatnog partnera, ima pravo na povrat uloženih sredstava za izradu prijedloga projekta JPP-a, u iznosu utvrđenom ugovorom iz stava (4) ovoga člana: a) od odabranog privatnog partnera, na ime otkupa projektne dokumentacije, ili b) od javnog tijela, ako se studijom opravdanosti dokaže da primjena modela JPP-a nije u najboljem javnom interesu, ili u slučaju da javno tijelo ne pokrene postupak izbora privatnog partnera u rokovima definisanim ugovorom iz stava (4) ovoga člana. (7) Postupak objavljivanja i minimalni sadržaj javnog konkursa iz stava (3) ovoga člana propisan je uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. Član 20. (Odabir privatnog partnera) (1) Javni partner bira privatnog partnera javnim pozivom koji ne može trajati kraće od 30 dana. (2) Minimum kriterija izbora privatnog partnera propisani su uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. (3) Javno tijelo donosi konačnu odluku o izboru privatnog partnera u roku od 30 dana od okončanja postupka. (4) Javno tijelo dostavlja odluku o izboru privatnog partnera Ministarstvu privrede najkasnije sedam dana od dana donošenja. Član 21. (Ugovaranje JPP-a) (1) Javni partner, po potrebi, zavisno od vrste projekta, dopunjava sastav projektnog tima iz člana 15. ovoga zakona. (2) Postupak ugovaranja JPP-a sa izabranim privatnim partnerom provodi se u četiri faze: a) priprema nacrta ugovora o JPP-u; b) provedba javnoga poziva za odabir privatnog partnera; c) pregovaranje o elementima iz nacrta ugovora o JPP-u; d) sklapanje ugovora o JPP-u. Član 22. (Nacrt ugovora o JPP-u) (1) Nacrt ugovora o JPP-u priprema projektni tim na osnovu prijedloga projekta JPP-a iz člana 14. ovoga zakona. (2) Nacrt ugovora o JPP-u je sastavni dio tenderske SLUŽBENE NOVINE 17. aprila 2018. godine SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 3 – stranica 789 dokumentacije za odabir privatnog partnera. (3) Nacrt ugovora o JPP-u obavezno sadrži sljedeće elemente: a) uvod; b) ugovorne strane; c) definicije pojmova; d) svrhu i predmet ugovora, odnosno postavljeni standard javne usluge; e) trajanje ugovora; f) prijenos prava i ovlaštenja potrebnih za provođenje projekta JPP-a, uključujući prava, pravo građenja i koncesiju, između ugovornih strana; g) podjelu rizika i pripadajućih troškova između ugovornih strana; h) finansiranje projekta; i) plaćanje ugovornih strana; j) obavljanje komercijalnih djelatnosti; k) finansijske garancije za provođenje ugovora; l) finansijske garancije za izvršenje obaveza podugovarača; m) događaji koji mogu prouzrokovati štetu i način postupanja ugovornih strana u slučaju njihovog nastanka, uključujući i višu silu; n) zatezne kamate; o) police osiguranja; p) posljedicu neispunjenja ugovornih obaveza; q) pravo javnog partnera na nadzor; r) naknadnu nemogućnost neispunjenja ugovora; s) postupak i uvjete preuzimanja građevine, ako ugovor o JPP-u obuhvata izgradnju građevina; t) prestanak ugovora; u) raskid ugovora i posljedice raskida ugovora; v) zaštita okoliša; w) način slanja obavijesti tokom ugovornog perioda; x) zaštitu intelektualnog vlasništva, poslovna tajna i tajnost podataka; y) podugovaranje; z) rješavanje sporova proizašlih iz ugovora; aa) salvatorna odredba; ab) stupanje ugovora na snagu. (4) Na sva pitanja koja nisu regulisana u stavu (3) ovoga člana, primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Član 23. (Pregovaranje o elementima nacrta ugovora o JPP-u) (1) Obavezuje se javno tijelo da u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru privatnog partnera dostavi nacrt ugovora o JPP-u izabranom ponuđaču. (2) Ponuđač je dužan u roku od 30 dana od dana prijema nacrta ugovora o JPP-u napismeno se izjasniti o dostavljenom nacrtu ugovora o JPP-u. (3) Ugovorne strane mogu, u zavisnosti od sadržaja odgovora izabranog ponuđača, nastaviti pregovaranje do konačnog usaglašavanja volje obiju strana. (4) Postupak pregovaranja iz stava (3) ovoga člana ne može trajati dulje od 60 dana od dana prijema nacrta ugovora o JPP-u. (5) U slučaju neuspješnog postupka pregovaranja sa izabranim ponuđačem, javno tijelo dostavlja nacrt ugovora o JPP-u iz člana 22. ovoga zakona ponuđaču koji je sljedeće rangiran. Član 24. (Sklapanje ugovora o JPP-u) (1) Konačni tekst ugovora o JPP-u i svakog naknadno potpisanog aneksa ugovora javno tijelo dostavlja na mišljenje nadležnom pravobranilaštvu. (2) Saglasnost na konačni tekst ugovora o JPP-u iz stava (1) ovoga člana za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona daje Vlada Kantona, a za projekte JPP-a iz nadležnosti JLS-a daje općinsko/gradsko vijeće. (3) Nakon pribavljene saglasnosti iz stava (2) ovoga člana, javno tijelo i ponuđač sklapaju ugovor o JPP-u na određeno vrijeme koje ne može biti kraće od 10 godina, niti dulje od 40 godina, osim ako posebnim zakonom nisu propisani drugačiji rokovi. (4) Javni partner dužan je registrovati ugovor o JPP-u i svaki aneks na ugovor u Ministarstvu privrede, u roku od osam dana od dana njegova potpisivanja, na način propisan uredbom iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. Član 25. (Izmjene i dopune ugovora o JPP-u) (1) Prije sklapanja izmjena i/ili dopuna ugovora o JPP-u, javni partner dostavlja prijedlog tih izmjena i/ili dopuna na saglasnost nadležnom tijelu iz stava (2) člana 24. ovoga zakona. (2) Uz prijedlog izmjena i/ili dopuna ugovora o JPP-u, javni partner nadležnom tijelu iz stava (1) ovoga člana dostavlja obrazloženje i potrebnu dokumentaciju u vezi s predloženim izmjenama i/ili dopunama ugovora o JPP-u, kao i prethodno mišljenje nadležnog organa za provođenje zakona. (3) Prije izdavanja saglasnosti, nadležno tijelo iz stava (2) člana 24. ovoga zakona može zatražiti i izjašnjavanje drugih javnih tijela. (4) Ako predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u bitno ne mijenjaju osnovni ugovor o JPP-u, nadležno tijelo iz stava (2) člana 24. ovoga zakona izdaje saglasnost javnom partneru na izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u roku od 30 dana od dana zaprimanja potrebne dokumentacije iz stavova (2) i (3) ovoga člana. (5) U slučaju da predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u bitno mijenjaju osnovni ugovor o JPP i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora, javni partner obavezan je pokrenuti novi postupak pripreme prijedloga projekta JPP-a. (6) Bitne izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u smislu stavova (4) i (5) ovoga člana su izmjene i/ili dopune koje: a) uvode uvjete koji bi da su bili dio osnovnoga postupka odabira privatnog partnera omogućili podnošenje drugačijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili bi omogućili odabir drugačije ponude od ponude odabrane u osnovnom postupku, ili b) znatno proširuju predmet ugovora o JPP-u na radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili c) mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora o JPP-u u korist privatnog partnera na način koji nije bio predviđen u uvjetima osnovnog ugovora o JPP-u. (7) Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u sklopljene protivno odredbama ovoga člana ništavne su. SLUŽBENE NOVINE Broj 3 – stranica 790 SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 17. aprila 2018. godine POGLAVLJE III. PROVEDBA ZAKONA Član 26. (Poslovi na provođenju Zakona) Ministarstvo privrede, organ nadležan za provođenje ovoga zakona, obavlja sljedeće poslove: a) priprema i podnosi Vladi Kantona godišnji plan aktivnosti i godišnji izvještaj o provedbi Zakona; b) uspostavlja i vodi Registar ugovora o JPP-u i osigurava da Registar bude javno dostupan; c) priprema i daje stručna mišljenja o pojedinim pitanjima iz ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona; d) prati i pruža stručnu podršku u postupku izrade planova iz člana 13. ovoga zakona; e) na godišnjem nivou priprema i objavljuje zbirni pregled potencijalnih projektnih ideja JPP-a (katalog potencijalnih projekata JPP-a Kantona); f) daje mišljenje o osnovanosti inicijativa za izmjene i dopune ovoga zakona i drugih propisa o javno-privatnom partnerstvu; g) u saradnji s drugim nadležnim tijelima, organizuje specijalističke programe edukacije za javna tijela i druge učesnike; h) sarađuje s naučnim i istraživačkim institucijama, socijalnim partnerima, privrednim i nevladinim udruženjima i drugim zainteresovanim stranama u svrhu unapređivanja primjene Zakona; i) promoviše i izučava primjenu najbolje prakse JPP-a, te u svome domenu sarađuje s domaćim i inozemnim javnim tijelima i međunarodnim organizacijama i institucijama ovlaštenim za JPP, u skladu sa zakonom. Član 27. (Sredstva za provođenje Zakona) Sredstva za provođenje poslova iz člana 26. ovoga zakona osiguravaju se u Budžetu Srednjobosanskog kantona na posebnoj budžetskoj poziciji u okviru Ministarstva privrede, u skladu s planom Budžeta Srednjobosanskog kantona za tekuću godinu. POGLAVLJE IV. PRAVNA ZAŠTITA Član 28. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) (1) Na odluku o izboru privatnog partnera može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijema odluke. (2) Žalba na odluku o izboru privatnog partnera za projekte JPP-a iz nadležnosti JLS-a podnosi se komisiji za drugostepeno upravno rješavanje JLS-a, a žalba na odluku o izboru privatnog partnera za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona podnosi se Komisiji za drugostepeno upravno rješavanje Vlade Srednjobosanskog kantona. (3) Žalbeni postupak provodi se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Član 29. (Spor o nadležnosti) U slučaju sukoba nadležnosti u vezi s projektom JPP-a između javnih tijela, primjenjivati će se odredbe Zakona o upravnom postupku. Član 30. (Način rješavanja sporova) (1) Za sporove između stranaka, koji nastaju na osnovu ugovora o JPP-u, stranke mogu ugovoriti arbitražu ili mirenje. (2) U postupku iz stava (1) ovoga člana primjenjuju se propisi Bosne i Hercegovine. (3) Ako strane nisu ugovorile arbitražno rješavanje sporova ili mirenje, stvarno i mjesno je nadležan sud isključivo prema sjedištu javnog partnera, primjenom propisa iz stava (2) ovoga člana. POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE Član 31. (Pokretanje prekršajnoga postupka) Ako Ministarstvo privrede ili drugo nadležno javno tijelo utvrdi da je javni ili privatni partner povrijedio odredbe ovoga zakona, podnosi sudu nadležnom za prekršaje prijedlog za pokretanje prekršajnoga postupka u skladu sa Zakonom o prekršajima. Član 32. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javno tijelo ako postupi suprotno stavu (1) člana 20. i stavu (3) člana 24. ovoga zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javno tijelo, odnosno javni partner ako ne postupi u skladu sa stavom (6) člana 13., stavovima (2), (3), (4) i (5), stavom (4) člana 14., članom 20., stavom (1) člana 23. i stavovima (1) i (4) člana 24. ovoga zakona. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj privatni partner i/ili ponuđač ako ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku ili na propisani način dokument iz stava (2) člana 23. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice javnoga tijela, odnosno javnog partnera za prekršaje iz stavova (1), (2) i (6) ovoga člana. (5) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice privatnog partnera i/ili ponuđača za prekršaj iz stava (3) ovoga člana. (6) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javni partner ako ne postupi prema stavu (2) člana 11. ovoga zakona. Član 33. (Antikorupcija) Postupci javnog, odnosno privatnog partnera za vrijeme pripreme, ugovaranja i/ili implementacije projekta JPP-a, koji imaju obilježja krivične odgovornosti, a naročito zloupotreba položaja te primanje i davanje mita, istraživat će se i procesuirati u skladu sa zakonom. POGLAVLJE VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 34. (Donošenje podzakonskih i drugih akata) (1) Vlada Kantona će, na prijedlog Ministarstva SLUŽBENE NOVINE 17. aprila 2018. godine SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 3 – stranica 791 privrede, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti uredbu o identifikaciji, pripremi, ugovaranju i praćenju implementacije projekta JPP-a, iz stava (8) člana 13. ovoga zakona. (2) Ministarstvo privrede će najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti pravilnik o uspostavljanju i vođenju registra ugovora o JPP-u. Član 35. (Primjena zakona na postupke koji nisu pravosnažno okončani) Svi postupci koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu pravosnažno okončani, završit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Član 36. (Prestanak primjene) Danom stupanja na snagu ovoga zakona stavlja se van snage Zakon o javno-privatnom partnerstvu ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 13/13). Član 37. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-141/18 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 28. februara 2018. Travnik Josip Kvasina, s. r
Zakon o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 05/18 13.04.2018 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (Izmjene ĉlana 31.) (1) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09, 9/13, 13/13 i 4/15), u ĉlanu 31. stav (1) rijeĉi: „godinu dana“ zamjenjuju se rijeĉima „šest (6) mjeseci“. (2) U stavu (3) rijeĉi: „ĉetiri godine“ zamjenjuju se rijeĉima „pet godina“.
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o prostornom uređenju KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 01/18 01.04.2018 SN KS 24/17 prostorno ure]enje ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM URE\ENJU KANTONA SARAJEVO ^lan 1. (Dopuna ~lana 2.) U Zakonu o prostornom ure|enju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17) u ~lanu 2. ta~ka rr) iza rije~i: "uvode nove instalacije ili ugra|uje nova oprema u gra|evinu," dodaju se rije~i: "osim uvo|enja novih instalacija i ugradnje nove opreme u organizaciji javnih komunalnih preduze}a,". ^lan 2. (Izmjena ~lana 152.) U ~lanu 152. stav (1) ta~ka e) rije~i: "a zadr`ava se obaveza naplate u~injenih tro{kova u postupku uklanjanja od strane vlasnika gra|evine prema op}inskom organu" zamjenjuju se S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 4. januara 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 1 – Strana 17 rije~ima: "a zadr`ava se obaveza, op}inskog organa, da naplati u~injene tro{kove u postupku uklanjanja od vlasnika gra|evine". ^lan 3. (Dopuna ~lana 177.) U ~lanu 177. dodaje se novi stav (1) koji glasi: "(1) Skup{tina Kantona, gradsko ili op}insko vije}e koji su donijeli odluku o pristupanju izradi planskog dokumenta do dana 30.06.2017. godine donose i odluku o usvajanju i odluku o provo|enju tog planskog dokumenta." Dosada{nji stav (1) postaje stav (2). ^lan 4. (Dodavanje novog ~lana) Iza ~lana 178. dodaje se novi ~lan 178 a. koji glasi: "^lan 178 a. (Zapo~eti postupci legalizacije) Izuzetno od odredbi ~lana 178. Zakona zahtjevi za legalizaciju gra|evina koji su podneseni u rokovima predvi|enim Uputstvom o uvjetima i na~inu legalizacije objekata individualne stambene izgradnje gra|enih bez odobrenja za gra|enje izdatog od strane nadle`nog organa uprave broj: 05-36-80/98 od 15.07.1998. godine, Uredbom o postupku i uvjetima za legalizaciju gra|evina izgra|enih bez gra|evinske dozvole ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 10/01 i 14/02) i Odlukom o legalizaciji gra|evina izgra|enih bez odobrenja za gra|enje i gra|evina privremenog karaktera ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 6/06, 18/07, 18/08, 35/12 i 51/15) nastavit }e se rje{avati po postupku predvi|enom navedenim propisima izuzev ako to nije u suprotnosti sa Zakonom o gra|evinskom zemlji{tu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 25/03 i 67/05)."
Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 01/18 01.04.2018 SN KS 30/19, SN KS 13/18 oružje,municija KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tinaKantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 20.12.2017. godine, donijela je ZAKON O NABAVLJANJU, DR@ANJU I NO[ENJU ORU@JA I MUNICIJE DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom se propisuju kategorije oru`ja, nabavljanje, dr`anje, no{enje i oduzimanje oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije i isprava o oru`ju i municiji, na~in postupanja s oru`jem i municijom, promet oru`ja i municije, popravljanje i prepravljanje oru`ja, osnivanje i vo|enje civilnog streli{ta i evidencije o oru`ju i municiji, legalizacija i amnestija na podru~ju Kantona Sarajevo. ^lan 2. (Primjena) (1) Oru`je i municija se mogu nabavljati, dr`ati i nositi samo po odredbama ovog zakona. (2) Odredbe ovog zakona u pogledu nabavljanja, dr`anja i no{enja oru`ja i municije odnose se i na strane dr`avljane sa stalnim boravkom na teritoriji Bosne i Hercegovine. (3) Odredbe ovog zakona ne odnose se na pripadnike Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, policijske slu`benike, slu`benike sudske policije, pripadnike stra`e kazneno-popravnih ustanova, zaposlenike Obavje{tajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine i na druge dr`avne organe i njihove zaposlenike kada nabavljaju, dr`e i nose oru`je i municiju po posebnim propisima. ^lan 3. (Pojam oru`ja, dijelova oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije) (1) Oru`je u smislu ovog zakona je vatreno oru`je, te ostalo oru`je koje je namijenjeno za samoodbranu, lov i sport. (2) Oru`jem u smislu ovog zakona smatraju se i bitni dijelovi oru`ja. (3) Bitni dijelovi vatrenog oru`ja su mehanizam za zatvaranje cijevi oru`ja (nosa~ ili navlaka sa zatvara~em) i cijev vatrenog oru`ja s le`i{tem metka koji su, s obzirom da su to odvojeni predmeti, uklju~eni u kategoriju vatrenog oru`ja na koje su postavljeni ili na koje se namjeravaju postaviti. (4) Dio oru`ja, u smislu ovog zakona, zna~i svaki dio ili zamjenski dio koji je posebno namijenjen za vatreno oru`je i bitan je za njegovo djelovanje, uklju~uju}i cijev, ku}i{te ili uvodnik metaka, vodilicu ili cijev, zatvara~ ili nosa~ zatvara~a te svaku napravu namijenjenu ili prilago|enu smanjivanju buke izazvane ispaljivanjem iz vatrenog oru`ja. (5) U smislu ovog zakona, municija zna~i meci kao cjelina ili njegovi dijelovi, uklju~uju}i barut, inicijalne kapisle, potisno punjenje, zrna ili projektile koji se koriste u vatrenom oru`ju. ^lan 4. (Izuzeci od pojma oru`ja i municije) U smislu ovog zakona ne smatra se oru`jem: a) oru`je koje je u~injeno trajno neprikladnim za upotrebu onesposobljavanjem koje osigurava da su svi bitni dijelovi vatrenog oru`ja trajno neupotrebljivi i da ih nije mogu}e odstraniti, zamijeniti ili prepraviti kako bi oru`je na bilo koji na~in ponovno osposobili, b) predmeti koji su izra|eni za uzbunjivanje, signaliziranje, spa{avanje `ivota, humano ubijanje, omamljivanje i uspavljivanje `ivotinja ili podvodnom ribolovu, c) predmeti koji su namijenjeni za industrijske ili tehni~ke svrhe pod uvjetom da se mogu koristiti samo u navedene svrhe, d) dekorativno oru`je, e) imitacije oru`ja, f) opti~ki ni{ani, g) municija za vazdu{no oru`je, h) municija za oru`je s tetivom, i) neeksplozivne komponente metka i j) la`na municija. ^lan 5. (Zna~enje pojmova) Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijede}e zna~enje: a) oru`ja 1) "vatreno oru`je" su sve vrste pu{aka, pi{tolja, revolvera, kao i sve vrste naprava koje ispaljuje, slu`i za ispaljivanje ili se mogu lako prepraviti za ispaljivanje sa~me, zrna ili nekog drugog projektila djelovanjem potisnog punjenja, 2) "kratko vatreno oru`je" je oru`je ~ija cijev nije du`a od 30 cm, a ukupna du`ina oru`ja ne prelazi 60 cm, 3) "dugo vatreno oru`je" je svako vatreno oru`je, osim kratkog vatrenog oru`ja, Godina XXIII – Broj 1 ^etvrtak, 4. januara 2018. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052 4) "automatsko vatreno oru`je" je svako vatreno oru`je koje se nakon opaljenja automatski napuni i koje mo`e ispaliti vi{e od jednog metka jednokratnim pritiskanjem okida~a, 5) "poluautomatsko vatreno oru`je" je oru`je koje je nakon ispaljivanja svakog metka ponovno spremno za ispaljivanje i kod kojeg je iz cijevi jednokratnim pritiskom okida~a mogu}e ispaljivati jedan metak, 6) "vatreno oru`je s repetiraju}im mehanizmom" je oru`je kod kojeg je nakon ispaljivanja svakog metka potrebno ru~no preko mehanizma iz spremnika ili cilindra ubaciti metak u cijev, 7) "vatreno oru`je s jednostrukim okidanjem" je vatreno oru`je koje nema spremnik, koje se prije svakog ispaljivanja puni ru~nim ubacivanjem metka u komoru ili u ni{u za punjenje na poklopcu cijevi, 8) "vazdu{no oru`je" su sve vrste pu{aka, pi{tolja, revolvera i drugih naprava koje snagom sabijenog vazduha ili drugog gasa izbacuju kroz cijev zrno, kuglicu, sa~mu ili drugi projektil, 9) "airsoft i paintball naprave" su pu{ke i pi{tolji, odnosno sportski rekviziti namijenjeni izbacivanju plasti~nih, gumenih ili `elatinoznih projektila na isti na~in kao i vazdu{no oru`je, s tim da mogu imati ve}i kalibar od navedenog i mogu raditi u automatskom re`imu i da je energija projektila manja od energije navedene za pojam vazdu{nog oru`ja, 10) "gasno oru`je" su pi{tolji, revolveri, pu{ke i druge naprave koje pod pritiskom energije barutnog punjenja ili sabijenog gasa usmjereno raspr{uju ne{kodljive nadra`ljive tvari za onesposobljavanje pojedinca koje na ljudsko zdravlje imaju kratkotrajan u~inak, 11) "sprej za omamljivanje" je naprava namijenjena civilnom tr`i{tu, koja sadr`i i prilikom upotrebe raspr{uje nadra`uju}a hemijska jedinjenja u koncentracijama dozvoljenim po prihva}enim me|unarodnim standardima, 12) "ure|aj za izazivanje elektro{okova (elektro{oker ili paralizator)" su ru~ne naprave koje pomo}u visokog elektri~nog napona privremeno onesposobljavaju lice, 13) "oru`je za signalizaciju" su pi{tolji, revolveri, pu{ke i druge naprave koje pod pritiskom energije barutnog punjenja ili sabijenog gasa raspr{uju ili ispaljuju naboj namijenjen isklju~ivo za izazivanje glasnog pucnja ili ispaljivanju svijetle}eg signala, 14) "konvertibilno oru`je" je gasno, startno i signalno oru`je, kao i svako drugo oru`je koje ima cijev i izgledom podsje}a na vatreno oru`je i koje se, s obzirom na konstrukciju i materijal od koga je napravljeno, mo`e prepraviti tako da ispaljuje bojevu municiju, 15) "lova~ko oru`je"je vatreno oru`je s kojim se smije loviti divlja~ u skladu s propisima o lovstvu, 16) "kombinovano oru`je" je oru`je s dvije ili vi{e olu~enih (glatkih) i neolu~enih (u`ljebljenih) cijevi razli~itog kalibra, 17) "sportsko oru`je" je vatreno, vazdu{no, hladno i oru`je s tetivom ili oprugom koje se koristi u strelja{tvu ili drugim sportovima, u skladu s posebnim propisima, 18) "oru`je s tetivom" su samostreli, lukovi, pra}ke i druge naprave koje snagom napete tetive ili druge elasti~ne materije izbacuju strijelu ili drugi projektil, 19) "staro oru`je"su duge i kratke pu{ke, kubure i druge vrste oru`ja za koje se vi{e ne proizvodi municija, koje imaju istorijsku ili umjetni~ku vrijednost ili slu`i za umjetni~ke, kulturne i druge sli~ne priredbe, ili ~ini sastavni dio narodne no{nje i koje je od strane ovla{tene organizacije ili ovla{tenog pojedinca trajno onesposobljeno za upotrebu, 20) "trofejno oru`je" je vatreno i vazdu{no oru`je koje je od strane ovla{tene organizacije ili ovla{tenog pojedinca trajno onesposobljeno za upotrebu i hladno oru`je koje se ~uva kao uspomena iz ranijeg perioda istorije Bosne i Hercegovine ili za njegovog vlasnika predstavlja li~nu ili porodi~nu uspomenu, odnosno trofej, 21) "vojno oru`je i municija" je oru`je i municija koje se nabavlja prema posebnim propisima i ~iji promet fizi~kim licima nije dozvoljen ili je ograni~en, 22) "hladno oru`je" su bode`i, kame, ma~evi, sablje, bajoneti i skakavci ~ije se sje~ivo nalazi pod pritiskom sabijene opruge, a iz dr{ke iska~e pritiskom na dugme ili polugu ili metalne zvjezdice za bacanje, bez obzira na du`inu o{trice, bokseri, buzdovani, te drugo oru`je sa skrivenom o{tricom, kao i drugi predmeti pogodni za nano{enje povreda kada se nose na javnim mjestima, 23) "oru`je za samoodbranu"je kratko i dugo vatreno oru`je razli~itih kalibara, 24) "imitacija oru`ja" su predmeti koji su vanjskim izgledom sli~ni ili jednaki oru`ju, ali ih nije mogu}e upotrijebiti ili prepraviti u vatreno oru`je, 25) "dekorativno oru`je" je oru`je koje je izra|eno u dekorativne svrhe i nije ga mogu}e upotrijebiti ili prepraviti u vatreno oru`je, 26) "reprodukcije oru`ja" su kopije dugog i kratkog vatrenog oru`ja, koje se pune s usta cijevi crnim barutom i pale fitiljem, kremenom ili kapislom, 27) "mu`ari-prangije" su ru~ne ili samostoje}e naprave namijenjene za izazivanje glasnog pucnja, koje su konstruisane tako da ne mogu primiti cjeloviti naboj, pune se s usta cijevi odre|enom koli~inom crnog baruta i pale {tapinom, kremenom i kapislom, a zatvaraju sredstvom male specifi~ne te`ine. b) ostalo 1) "municija s probojnim dejstvom" je municija namijenjena za vojnu upotrebu pri ~emu je projektil presvu~en ko{uljicom i ima ~vrstu probojnu jezgru, 2) "municija s eksplozivnim projektilima" je vojna municija koja sadr`i punjenje koje eksplodira prilikom udara, 3) "municija sa zapaljivim projektilima" je vojna municija kod koje projektil sadr`i hemijsku smjesu koja se zapali prilikom dodira sa zrakom ili prilikom udara, 4) "municija za vatreno oru`je" je cjelovit metak koji sjedinjuje ~ahuru, kapislu, barutno punjenje i projektil ili sa~mu, 5) "minsko-eksplozivna sredstva" su sve vrste bombi, mina, granata i drugih naprava opremljenih s eksplozivnom materijom ili adekvatnom neeksplozivnom materijom ili detonatorom kod kojih pod spoljnjim ili unutra{njim djelovanjem (te`ina, udar, potez, trenje, elektri~na energija, hemijska, nuklearna reakcija i sl.) dolazi do osloba|anja energije i njihovog aktiviranja, 6) "opti~ki ni{an" je naprava kojom se oru`ju pove}ava preciznost, 7) "posebna oprema za vatreno oru`je" je svaki mehanizam namijenjen kao dodatak za osnovni model oru`ja, 8) "onesposobljavanje vatrenog oru`ja" je onesposobljavanje svih bitnih dijelova oru`ja na na~in da njihovim uklanjanjem, zamjenom ili izmjenom ne mo`e biti omogu}eno njegovo osposobljavanje, 9) "popravljanje oru`ja" je otklanjanje kvarova na oru`ju i zamjena ili ugradnja originalnih dijelova, 10) "prepravljanje oru`ja" je prilago|avanje oru`ja drugoj municiji, zamjena ili ugradnja bitnih dijelova oru`ja i drugi zahvati na oru`ju kojima se uti~e na njegovo funkcionisanje ili na tehni~ka svojstva, 11) "preno{enje oru`ja" je premje{tanje oru`ja za koje je izdat oru`ni list, s jednog mjesta na drugo, 12) "promet oru`ja i municije" je nabavljanje oru`ja i municije radi prodaje, smje{taja i ~uvanja oru`ja i municije u svrhu prodaje, prodaja oru`ja i municije na malo i veliko u Kantonu Sarajevo, 13) "samostalni poduzetnik" je fizi~ko lice koje na osnovu posebnih propisa obavlja registrovanu djelatnost, S L U @ B E N E N O V I N E Broj 1 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 4. januara 2018. 14) "ovla{teni trgovac oru`jem" je pravno lice ili poduzetnik koji posjeduje odobrenje nadle`ne policijske uprave za bavljenje prometom oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, 15) "posrednik u prometu oru`jem - broker" je pravno lice ili poduzetnik, koje nije trgovac oru`jem, a koji se na osnovu odobrenja nadle`ne policijske uprave bavi pregovaranjem, ugovaranjem i posredovanjem u ugovaranju poslova u vezi s kupovinom ili prodajom oru`ja i municije, 16) "ovla{teni serviser oru`ja" je pravno lice ili poduzetnik kojem je rje{enjem nadle`nog organa odobreno bavljenje popravljanjem i prepravljanjem oru`ja, 17) "ispitavanje vatrenog oru`ja" je provjeravanje ispravnosti funkcionisanja oru`ja i ispravnosti pojedinih dijelova vatrenog oru`ja te kontrola izdr`ljivosti cijevi i drugih odgovaraju}ih dijelova pod odre|enim pritiskom, 18) "obilje`avanje `igom vatrenog oru`ja" je utiskivanje propisanih `igova na odre|ene dijelove vatrenog oru`ja za koje je ispitivanjem utvr|ena ispravnost, 19) "tehni~ki pregled vatrenog oru`ja" je pregled koji se obavlja radi provjere tehni~ke ispravnosti oru`ja, 20) "legalizacija oru`ja" je postupak registracije neregistrovanog oru`ja koje je lice posjedovalo bez odobrenja za koje nije potrebno dokazivati porijeklo oru`ja, uz ispunjenost uvjeta propisanih ovim zakonom, 21) "amnestija lica" je osloba|anje od odgovornosti za nelegalno posjedovanje oru`ja B kategorije, prilikom dobrovoljne predaje istog, 22) "registrovano oru`je"je oru`je za koje je izdata odgovaraju}a isprava o oru`ju, 23) "registracija oru`ja" je unos podataka o oru`ju i vlasniku, odnosno korisniku oru`ja u slu`bene evidencije propisane ovim zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, uz izdavanje odgovaraju}e isprave, 24) "oru`ni list" je isprava na osnovu koje se dr`i i nosi oru`je u skladu s ovim zakonom i sadr`i podatke o oru`ju, bitnim dijelovima oru`ja i vlasniku oru`ja, 25) "vlasnici oru`ja", u smislu ovog zakona su fizi~ka lica, pravna lica i poduzetnici, 26) "zajedni~ki korisnici oru`ja", u smislu ovog zakona su lica koja koriste jedno isto lova~ko ili sportsko oru`je, 27) "civilno streli{te" je otvoreni ili zatvoreni objekat (streljana) namijenjen sportsko-rekreativnom ga|anju i edukaciji koji ispunjavaju tehni~ke i sigurnosne uvjete za upotrebu registrovanog ili prijavljenog oru`ja, 28) "vje`bali{te" je dio lovi{ta odre|en za ispitivanje preciznosti lova~kog oru`ja koje se formira u skladu s propisima o lovstvu. ^lan 6. (Kategorizacija oru`ja) Oru`je se, prema odredbama ovog zakona razvrstava u ~etiri kategorije: a) Kategorija A, koju ~ine: 1) minsko-eksplozivna sredstva, 2) vojni projektili s eksplozivnim punjenjem, lanseri i baca~i, 3) automatsko vatreno oru`je, 4) vatreno oru`je koje je skriveno u drugim predmetima tako da izgleda kao neki drugi predmet, 5) municija s probojnim, eksplozivnim, obilje`avaju}im ili zapaljivim projektilima, te projektili za takvu municiju, 6) municija za pi{tolje i revolvere s projektilom koji ima ekspanzijski u~inak i projektili za takvu municiju osim municije za lov ili sportsko strelja{tvo za lica kojima je dozvoljeno da koriste to oru`je, 7) sve vrste oru`ja s integralnim prigu{iva~ima, prigu{iva~i namijenjeni oru`ju i dijelovi za prigu{iva~e, 8) oru`je koje je izra|eno ili prera|eno bez odobrenja za promet oru`jem, 9) poluautomatsko vatreno oru`je za civilnu upotrebu, koje po svom autenti~nom izgledu odgovara automatskom oru`ju, osim oru`ja za lov i sportsko strelja{tvo, 10) ostalo vatreno oru`je koje nije obuhva}eno kategorijama B, C ili D i 11) posebna oprema za vatreno oru`je. b) Kategorija B, koju ~ine: 1) poluautomatsko ili repetiraju}e kratkocijevno vatreno oru`je, 2) kratkocijevno vatreno oru`je za jedina~nu paljbu sa sredi{njim paljenjem, 3) kratkocijevno vatreno oru`je za jedina~nu paljbu s rubnim paljenjem, ukupne du`ine do 28 cm, 4) kratkocijevno vatreno oru`je za jedina~nu paljbu za municiju s rubnim paljenjem, ukupne du`ine iznad 28 cm, 5) poluautomatsko dugocijevno vatreno oru`je s magacinom i le`i{tem za vi{e od tri metka, 6) poluautomatsko dugocijevno vatreno oru`je s magacinom i le`i{tem za najvi{e tri metka, kod kojeg se magacin, odnosno opruga za punjenje mo`e skinuti, odnosno nije sigurno da li je oru`je takve konstrukcije da ga je mogu}e uobi~ajenim alatom prepraviti u oru`je s magacinom i le`i{tem za vi{e od tri metka, 7) repetiraju}e i poluautomatsko dugocijevno vatreno oru`je s glatkom cijevi ukupne du`ine do 60 cm, 8) poluautomatsko vatreno oru`je za civilnu upotrebu koje je sli~no automatskom vojnom vatrenom oru`ju, isklju~ivo poluautomatskog na~ina rada te maksimalnog kapaciteta magacina 30 komadametaka koje je dozvoljeno isklju~ivo u sportske svrhe, 9) repetiraju}e dugocijevno vatreno oru`je koje nije obuhva}eno u podta~ki 6), ta~ke b) ovog ~lana, 10) dugocijevno vatreno oru`je za jedina~nu paljbu s jednom ili vi{e u`ljebljenih cijevi, 11) dugocijevno vatreno oru`je za jedina~nu paljbu s jednom ili vi{e glatkih cijevi, 12) poluautomatsko dugocijevno vatreno oru`je koje nije obuhva}eno podta~. 5), 6), 7) i 8) ta~ke b) ovog ~lana i 13) kombinovano oru`je. c) Kategoriju C, koju ~ine: 1) gasno oru`je, 2) reprodukcija vatrenog oru`ja kod kojeg se ne upotrebljava metak s centralnim ili ivi~nim paljenjem, 3) mu`ari, 4) staro oru`je, 5) trofejno oru`je, 6) vazdu{no oru`je ~ija je kineti~ka energija 10,5 J ili ve}a ili je brzina projektila 200 m/s ili ve}a i kalibra ve}eg od 4,5 mm, 7) oru`je s tetivom ~ija je sila zatezanja tetive ve}a od 450 N, odnosno ~ija je natezna te`ina ve}a od 101 libre i 8) elektri~ni paralizatori snage iznad 10.000 v. d) Kategoriju D, koju ~ine: 1) elektri~ni paralizatori snage ispod 10.000 v, 2) sprejevi za omamljivanje, 3) hladno oru`je, 4) vazdu{no oru`je ~ija je kineti~ka energija manja od 10,5 J ili je brzina projektila manja od 200 m/s i kalibra 4.5 mm i manjeg i 5) oru`je s tetivom ~ija je sila zatezanja tetive manja od 450 N, odnosno ~ija je natezna te`ina manja od 101 libre. ^lan 7. (Ograni~enja) (1) Oru`je iz ~lana 6. ovog zakona se, u pogledu prava i obaveza vlasnika oru`ja, razvrstava u: a) zabranjeno oru`je - oru`je kategorije A, b) dozvoljeno oru`je za koje je potrebno prethodno odobrenje - oru`je kategorije B, S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 4. januara 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 1 – Strana 3 c) dozvoljeno oru`je za koje je potrebna prijava nadle`nom organu - oru`je kategorije C i d) dozvoljeno oru`je za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadle`nom organu - oru`je kategorije D. (2) Zabranjeno je nabavljanje ili dr`anje ili no{enje oru`ja kategorije A, osim ako ovim zakonom nije druga~ije propisano. (3) Zabranjeno je nabavljanje ili dr`anje ili no{enje oru`ja kategorije B bez odgovaraju}e isprave o oru`ju. (4) Zabranjeno je dr`anje ili no{enje oru`ja kategorije C bez odgovaraju}e isprave. (5) Zabranjeno je nositi hladno oru`je na javnim mjestima, vjerskim okupljanjima, ugostiteljskim objektima, obrazovnim ustanovama i na drugim javnim mjestima. (6) Oru`je kategorije D mogu nabavljati, dr`ati i nositi samo lica starija od 18 godina, osim ~lanova sportskih strelja~kih organizacija, a izuzetno raspr{iva~e (sprejeve) mogu nabavljati, dr`ati i nositi lica starija od 16 godina. DIO DRUGI - POSTUPAK NABAVLJANJA ORU@JA I MUNICIJE ^lan 8. (Isprave o oru`ju) (1) Isprave o oru`ju u smislu ovog zakona su: a) odobrenje za nabavljanje oru`ja, b) oru`ni list, c) odobrenje za dr`anje oru`ja, d) odobrenje za sakupljanje starog oru`ja, e) kolekcionarska dozvola, f) potvrda o prijavi i g) druge isprave o oru`ju izdate na osnovu me|unarodnih ugovora. (2) Bli`e odredbe o izgledu i sadr`aju obrazaca isprava o oru`ju iz stava (1) ovog ~lana, kao i zahtjeva za izdavanje isprava o oru`ju i drugih dokumenata, na prijedlog policijskog komesara propisuje ministar unutra{njih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar). ^lan 9. (Nadle`na policijska uprava) Nadle`na policijska uprava je, u smislu ovog zakona, organizaciona jedinica Uprave policije Ministarstva unutra{njih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Uprava policije) na ~ijem podru~ju fizi~ko lice kao podnosilac zahtjeva ima prebivali{te ili boravi{te, pravno lice ili poduzetnik koji kao podnosioci zahtjeva imaju sjedi{te (u daljem tekstu: nadle`na policijska uprava). ^lan 10. (Op}i i posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja za fizi~ka lica) (1) Oru`je iz kategorije B mo`e se nabavljati samo na osnovu odobrenja nadle`ne policijske uprave. (2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja kategorijeBza fizi~ka lica podnosi se na propisanom obrascu nadle`noj policijskoj upravi. (3) Nadle`na policijska uprava izdat }e fizi~kom licu odobrenje za nabavljanje oru`ja kategorije B ukoliko ispunjava op}e i posebne uvjete. (4) Op}i uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja fizi~kom licu su: a) da ima opravdani razlog za nabavljanje oru`ja, b) da je lice navr{ilo 21 godinu `ivota, c) da nije pravosna`no osu|eno za krivi~no djelo, osim za krivi~no djelo protiv bezbjednosti javnog saobra}aja iz nehata koje za posljedicu ima tjelesnu povredu ili materijalnu {tetu, odnosno za krivi~na djela u dr`avi ~iji je dr`avljanin ili u kojoj ima prebivali{te ili boravi{te, d) da protiv njega nije u Bosni i Hercegovini potvr|ena optu`nica, niti da se vodi krivi~na istraga ili krivi~ni postupak, osim za krivi~na djela protiv bezbjednosti javnog saobra}aja iz nehata koje za posljedicu ima tjelesnu povredu ili materijalnu {tetu, odnosno za krivi~na djela u dr`avi ~iji je dr`avljanin ili u kojoj ima prebivali{te ili boravi{te, e) da lice u posljednje dvije godine do dana podno{enja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja nije ka`njavano za prekr{aj protiv javnog reda i mira s obilje`jem nasilja, prekr{aj propisan ovim zakonom ili prekr{aj s obilje`jem nasilja propisan drugim zakonom, f) da se protiv njega ne vodi prekr{ajni postupak za prekr{aj protiv javnog reda i mira s obilje`jem nasilja, prekr{aj propisan ovim zakonom ili prekr{aj s obilje`jem nasilja propisan drugim zakonom i g) da ne postoje druge okolnosti koje ukazuju da bi oru`je moglo biti zloupotrijebljeno, a naro~ito: ~e{}e i prekomjerno u`ivanje alkohola, u`ivanje narkoti~kih sredstava ili drugih omamljuju}ih sredstava, disciplinske povrede propisa o lovstvu i sportskom strelja{tvu, kao i druge okolnosti koje lice ~ine nepodobnim za posjedovanje oru`ja. (5) Posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja fizi~kom licu su: a) da je na zdravstvenom pregledu utvr|eno da je lice zdravstveno sposobno za dr`anje i no{enje oru`ja i b) da raspola`e tehni~kim znanjem za pravilno rukovanje oru`jem i da poznaje propise koji se odnose na dr`anje, ~uvanje i no{enje oru`ja. (6) Ukoliko lice koje ima va`e}i oru`ni list za oru`je koje je ranije nabavila na osnovu izdatog odobrenja za nabavljanje oru`ja, podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja iste vrste, ne}e se provoditi postupak za utvr|ivanje op}ih i posebnih uvjeta iz st. (4) i (5) ovog ~lana. (7) Nadle`na policijska uprava ovla{tena je u svako doba provjeriti daljnje ispunjavanje uvjeta iz stava (4), ta~. a), c), d), e), f) i g) i stava (5) ta~ka a) ovog ~lana kod lica kojem je izdat oru`ni list za nabavljanje, dr`anje i no{enje oru`ja, ako sazna za okolnosti koje dovode u sumnju daljnje ispunjavanje tih uvjeta. (8) Na~elnik nadle`ne policijske uprave }e formirati komisiju od tri ~lana koja }e cijeniti ispunjavanje i opravdanost zahtjeva za dobijanje odobrenja za nabavljanje oru`ja, a u sastav komisije }e se imenovati i referent za oru`je iz policijske uprave kao stru~ni ~lan komisije. (9) Na~in rada komisije iz stava (8) ovog ~lana i drugih na utvr|ivanju ispunjenosti i opravdanosti uvjeta iz st. (4) i (5) ovog ~lana i pravo na naknadu, na prijedlog policijskog komesara, propisuje ministar. (10) Izuzetno od stava (4) ta~ka b), fizi~kom licu se mo`e dati odobrenje za nabavljanje oru`ja sa navr{enih 18 godina ako je drugim zakonom ili aktom ovla{teno za nabavljanje i dr`anje oru`ja, ako je ~lan sportske strelja~ke organizacije koji se aktivno takmi~i u strelja{tvu ili ako ima polo`en lova~ki ispit. ^lan 11. (Utvr|ivanje op}ih uvjeta za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja fizi~kom licu) (1) Fizi~ko lice ima opravdani razlog za nabavljanje oru`ja iz ~lana 10. stava (4) ta~ka a) ovog zakona ukoliko `eli oru`je nabaviti u svrhu li~ne sigurnosti, lova, sporta ili kolekcionarstva. (2) Fizi~ko lice ima opravdani razlog za nabavljanje oru`ja u svrhu li~ne sigurnosti, ukoliko u~ini vjerovatnim da bi mu mogla biti ugro`ena li~na sigurnost ili zbog drugih okolnosti. (3) Fizi~ko lice ima opravdan razlog za nabavljanje lova~kog oru`ja ukoliko je ~lan lova~ke organizacije i ukoliko ima polo`en lova~ki ispit {to dokazuje uvjerenjem o ~lanstvu u lova~kom dru{tvu, ~lanskom knji`icom i uvjerenjem o polo`enom lova~kom ispitu. Odobrenje za nabavljanje lova~kog oru`ja mo`e se izdati i sportskim strelja~kim S L U @ B E N E N O V I N E Broj 1 – Strana 4 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 4. januara 2018. organizacijama i njenim ~lanovima radi upra`njavanja strelja~kog sporta. (4) U slu~aju prestanka ~lanstva u lova~koj organizaciji, ista je du`na u roku od 60 dana od dana prestanka ~lanstva da dostavi nadle`noj policijskoj upravi dokaz o prestanku ~lanstva. (5) Izuzetno od st. (2) i (3) ovog ~lana fizi~ko lice ima opravdani razlog za nabavljanje oru`ja ukoliko je oru`je: a) neophodno radi za{tite imovine (stada, usjeva i sl.) i b) ako se radi o oru`ju ste~enom na osnovu naslije|a. (6) Fizi~ko lice ima opravdan razlog za nabavljanje sportskog oru`ja ukoliko je ~lan sportske strelja~ke organizacije i aktivno se bavi sportskim strelja{tvom, {to dokazuje uvjerenjem sportske strelja~ke organizacije ~iji je ~lan i ~lanskom knji`icom. (7) U slu~aju prestanka ~lanstva u sportskoj strelja~koj organizaciji, ista je du`na u roku od 60 dana od dana prestanka ~lanstva da dostavi nadle`noj policijskoj upravi dokaz o prestanku ~lanstva. (8) Fizi~ko lice ima opravdani razlog za nabavljanje oru`ja u svrhu kolekcionarstva ukoliko posjeduje kolekcionarsku dozvolu iz ~lana 33. stav (11) ovog zakona. (9) Postojanje uvjeta iz ~lana 10. stav (4) ta~ka b) ovog zakona utvr|uje se na osnovu uvida u li~nu kartu podnosioca zahtjeva i obavijesti nadle`nog organa o prebivali{tu - boravi{tu sa li~nim podacima (PBA - 3 obrazac). (10) Postojanje uvjeta iz ~lana 10. stav (4) ta~. c), d), e) i f) ovog zakona, po slu`benoj du`nosti utvr|uje nadle`na policijska uprava na osnovu uvjerenja nadle`nog suda, uvjerenja nadle`nog tu`ila{tva i uvjerenja organa nadle`nog za vo|enje kaznenih ili prekr{ajnih evidencija, a nakon toga, ukoliko iz objektivnih i opravdanih razloga to nije u mogu}nosti izvr{iti, nadle`na policijska uprava }e podnosioca zahtjeva uputiti da tra`ene podatke dostavi li~no. (11) Postojanje uvjeta iz ~lana 10. stav (4) ta~. a) i g) ovog zakona utvr|uje nadle`na policijska uprava. ^lan 12. (Postupak pri utvr|ivanju opravdanog razloga za nabavljanje oru`ja i drugih okolnosti) (1) Prilikom provjere postojanja uvjeta iz ~lana 10. stav (4) ta~. a) i g) ovog zakona policijski slu`benik je ovla{ten tra`iti i prikupljati podatke i informacije o podnosiocu zahtjeva za nabavljanje oru`ja od gra|ana, nadle`nih organa, ustanova i institucija, o ~emu policijski slu`benik sa~injava slu`benu zabilje{ku. (2) Pored podataka iz stava (1) ovog ~lana koje je ovla{ten tra`iti i prikupljati policijski slu`benik i nadle`na policijska uprava je ovla{tena tra`iti i prikupljati podatke i informacije od nadle`nih organa, ustanova i institucija koji raspola`u tra`enim podacima. (3) Nadle`ni organi, ustanove i institucije du`ni su, na zahtjev policijskog slu`benika i nadle`ne policijske uprave, pru`iti potrebnu saradnju i ustupiti tra`ene podatke i informacije. ^lan 13. (Utvr|ivanje zdravstvene sposobnosti podnosioca zahtjeva) (1) Postojanje uvjeta iz ~lana 10. stav (5) ta~ka a) ovog zakona dokazuje se uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti za dr`anje i no{enje oru`ja izdato od strane ovla{tene zdravstvene ustanove koje ne mo`e biti starije od {est mjeseci od dana izdavanja. (2) Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izdaje se s rokom va`enja od 10 godina. (3) Lice kojem je izdato uvjerenje iz stava (1) ovog ~lana du`no je svakih 10 godina pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvr|ivanja zdravstvene sposobnosti za posjedovanje oru`ja. ^lan 14. (Promjena zdravstvene sposobnosti) (1) Zdravstvena ustanova, kao i svako lice koje ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja imaoca oru`ja, a koje mo`e uticati na sposobnost za dr`anje i no{enje oru`ja, du`ni su odmah po saznanju za takvu promjenu obavijestiti nadle`nu policijsku upravu ili najbli`u policijsku stanicu. (2) Nadle`na policijska uprava rje{enjem upu}uje imaoca oru`ja za kojeg se opravdano sumnja da vi{e nije zdravstveno sposoban za dr`anje i no{enje oru`ja na vanredni zdravstveni pregled kod ovla{tene zdravstvene ustanove. (3) Imalac oru`ja iz stava (2) ovog ~lana obavezan je da u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja o upu}ivanju na vanredni zdravstveni pregled, dostavi nadle`noj policijskoj upravi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. (4) Tro{kove zdravstvenog pregleda imaoca oru`ja iz stava (2) ovog ~lana koji je progla{en zdravstveno sposobnim za dr`anje i no{enje oru`ja snosi Uprava policije, a postupak provodi nadle`na policijska uprava, nakon podnesenog zahtjeva za nadoknadu tro{kova imaoca oru`ja. (5) Tro{kove zdravstvenog pregleda imaoca oru`ja iz stava (2) ovog ~lana koji je progla{en zdravstveno nesposobnim za dr`anje i no{enje oru`ja snosi imalac oru`ja. ^lan 15. (Dono{enje propisa o utvr|ivanju zdravstvene sposobnosti za dr`anje i no{enje oru`ja) Bli`e uvjete koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove koje }e obavljati zdravstvene preglede kojima se utvr|uje zdravstvena sposobnost za dr`anje i no{enje oru`ja, na~in i postupak obavljanja redovnih i vanrednih zdravstvenih pregleda, popis bolesti i zdravstvenih stanja koja lice ~ine nepodobnim za dr`anje i no{enje oru`ja, na~in vo|enja evidencije i medicinske dokumentacije, razmjena podataka o izdatim ljekarskim uvjerenjima i promjenama u pogledu zdravstvene sposobnosti imaoca oru`ja, sadr`aj uvjerenja o izvr{enom zdravstvenom pregledu, naknade u vezi s utvr|ivanjem zdravstvene sposobnosti, te druga pitanja od zna~aja za utvr|ivanje zdravstvene sposobnosti, propisuje ministar zdravstva u saradnji sa Ministarstvom unutra{njih poslova Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). ^lan 16. (Utvr|ivanje tehni~kog znanja za pravilno rukovanje oru`jem i poznavanja propisa koji se odnose na dr`anje, ~uvanje i no{enje oru`ja) (1) Ispunjavanje uvjeta iz ~lana 10. stava (5) ta~ke b) ovog zakona, za oru`je kategorije B podnosilac zahtjeva dokazuje: a) potvrdom o polo`enom ispitu o poznavanju propisa koji se odnose na dr`anje, ~uvanje i no{enje oru`ja koju izdaje komisija Ministarstva unutra{njih poslova Kantona Sarajevo, koju na prijedlog policijskog komesara formira ministar. b) potvrdom o polo`enom ispitu o raspolaganju tehni~kim znanjima za pravilno rukovanje oru`jem koju izdaje sportska strelja~ka, odnosno druga organizacija ili ustanova koja ima registrovano sjedi{te na podru~ju Kantona Sarajevo i ispunjava propisane uvjete za provo|enje obuke i posjeduje odobrenje nadle`nog ministarstva. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, lica koja obavljaju ili su obavljali poslove policijskog slu`benika, slu`benika sudske policije, slu`benika stra`e kazneno-popravnih ustanova, slu`benika obavje{tajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, osiguranja lica i imovine, profesionalna vojna lica, rezervne vojne starje{ine i lica koja imaju registrovano vatreno oru`je oslobo|ena su obuke za pravilno rukovanje oru`jem i obuke o poznavanju propisa koji se odnose na dr`anje, ~uvanje i no{enje oru`ja, kao i druga lica koja su kroz {kolovanje i druge vidove obuke osposobljena za pravilno S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 4. januara 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 1 – Strana 5 rukovanje oru`jem i poznaju propise koji se odnose na dr`anje, ~uvanje i no{enje oru`ja, {to se dokazuje odgovaraju}om ispravom nadle`nog organa. (3) Sastav, na~in rada i naknadu za rad komisije iz stava (1) ta~ke a) ovog ~lana, na~in, program, tro{kove osposobljavanja i druga pitanja koja se odnose na obuku i provjeru znanja o poznavanju propisa u vezi dr`anja, ~uvanja i no{enja vatrenog oru`ja, kao i na~in rada sportskih strelja~kih, odnosno drugih organizacija ili ustanova iz stava (1) ta~ke b) ovog ~lana, koje se odnose na obuku i provjeru tehni~kih znanja za pravilno rukovanje oru`jem utvr|uje se Pravilnikom o programu obuke i na~inu osposobljavanja za pravilno rukovanje, dr`anje i no{enje oru`ja, koji na prijedlog policijskog komesara donosi ministar. ^lan 17. (Rok za dostavljanje dokaza o ispunjavanju posebnih uvjeta koji se odnose na nabavljanje oru`ja) Od podnosioca zahtjeva koji ispunjava op}e uvjete iz ~lana 10. stav (2) ovog zakona, nadle`na policijska uprava }e zatra`iti da u roku od 60 dana dostavi dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta iz ~lana 10. stav (5) ovog zakona. ^lan 18. (Izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja fizi~kom licu) (1) Nadle`na policijska uprava izdaje rje{enje kojim se odobrava nabavljanje oru`ja kategorije B fizi~kom licu koje ispunjava uvjete iz ~lana 10. ovog zakona. (2) Rje{enje kojim je odobreno nabavljanje oru`ja iz stava (1) ovog ~lana va`i {est mjeseci od dana izdavanja rje{enja. (3) Fizi~ko lice kojem je izdato rje{enje iz stava (1) ovog ~lana, a oru`je nije nabavio u roku iz stava (2) ovog ~lana, du`an je vratiti rje{enje u roku od osam dana od dana isteka roka va`enja nadle`noj policijskoj upravi koja je izdala rje{enje. ^lan 19. (Odbijanje zahtjeva fizi~kog lica za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja) (1) Rje{enje kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja sadr`i razloge odbijanja, osim ukoliko bi to bilo u suprotnosti sa odredbama zakona kojima je regulisan krivi~ni postupak. (2) U obrazlo`enju rje{enja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja kategorije B fizi~kom licu, zbog okolnosti iz ~lana 10. stav (4) ta~ka g) ovog zakona, nadle`na policijska uprava nije obavezna navoditi na~ine utvr|ivanja i pribavljanja podataka kojima se rukovodila kod dono{enja rje{enja. (3) Protiv rje{enja iz stava (1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (4) Protiv rje{enja donesenog po `albi ne mo`e se voditi upravni spor. ^lan 20. (Uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja za pravna lica i poduzetnike) (1) Nadle`na policijska uprava izdat }e pravnom licu i poduzetniku odobrenje za nabavljanje oru`ja kategorije B ukoliko ispunjava slijede}e uvjete: a) da ima opravdan razlog za nabavljanje oru`ja, b) da odgovorno lice i lice zadu`eno za sigurnost u pravnom licu, odnosno kod poduzetnika ispunjava op}e i posebne uvjete iz ~lana 10. ovog zakona i c) da pravno lice, odnosno poduzetnik ispunjava uvjete za siguran smje{taj i ~uvanje oru`ja, u skladu s odredbama posebnog propisa iz stava (5) ovog ~lana. (2) Opravdani razlog iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana za nabavljanje oru`ja ima pravno lice i poduzetnik koji ima organizovanu unutra{nju slu`bu za{tite u skladu s va`e}im propisima ili koje je registrovano kod nadle`nog organa za obavljanje djelatnosti: lova, uzgoja divlja~i, strelja{tva, vo|enja civilnih streli{ta, poslova obezbje|enja lica i imovine, osposobljavanja lica za rukovanje vatrenim oru`jem, nau~nog istra`ivanja za koje je potrebno oru`je, snimanja filmskih i prikazivanja pozori{nih predstava, muzejskih eksponata, te aerodromi radi odstrela, pla{enja i rastjerivanja ptica i divlja~i i sl. (3) Pravnim licima koja postupaju u skladu s odredbama Zakona o agencijama i unutra{njim slu`bama za za{titu ljudi i imovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 78/08 i 67/13), nadle`- na policijska uprava mo`e izdati odobrenje za nabavljanje i dr`anje oru`ja uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva unutra{njih poslova. (4) Komisija iz ~lana 10. stav (8) ovog zakona }e cijeniti ispunjavanje i opravdanost zahtjeva za dobijanje odobrenja za nabavljanje oru`ja za pravna lica i preduzetnike, a u skladu s odredbama propisa iz ~lana 10. stav (9) ovog zakona. (5) Na~in smje{taja, ~uvanja oru`ja i municije, na prijedlog policijskog komesara propisuje ministar. ^lan 21. (Povjeravanje no{enja oru`ja u pravnom licu i kod poduzetnika) (1) Pravna lica i poduzetnici, koji dr`e oru`je na osnovu ~lana 20. ovog zakona,mogu povjeriti njihovo no{enje samo licima koja ispunjavaju uvjete iz ~lana 10. ovog zakona. (2) Lice iz stava (1) ovog ~lana kojem je oru`je povjerenomo`e ga koristiti i njime rukovati samo za vrijeme obavljanja poslova u objektu, odnosno na prostoru na kome se obavlja djelatnost i pravcu kretanja transporta koji obezbje|uje. a u vremenskom periodu dok se oru`je ne koristi, ~uva se na bezbjednom mjestu tako da pristup tom oru`ju ne mogu imati neovla{tena lica. (3) Pravna lica i poduzetnici iz stava (1) ovog ~lana, izdaju posebnu potvrdu licu kome povjeravaju oru`je i o tome su du`ni obavijestiti nadle`nu policijsku upravu. (4) Obrazac i sadr`aj obrasca potvrde iz stava (3) ovog ~lana propisuje se podzakonskim aktom iz ~lana 8. stav (2) ovog zakona. ^lan 22. (Postupanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja pravnom licu i poduzetniku) (1) Nadle`na policijska uprava izdaje rje{enje kojim se odobrava nabavljanje oru`ja kategorije B pravnom licu i poduzetniku koji ispunjava uvjete iz ~lana 20. stav (1) ovog zakona. (2) Rje{enje kojim je odobreno nabavljanje oru`ja iz stava (1) ovog ~lana va`i {est mjeseci od dana izdavanja rje{enja. (3) Pravno lice i poduzetnik kojem je izdato rje{enje iz stava (1) ovog ~lana, a oru`je nije nabavio u roku iz stava (2) ovog ~lana, du`an je vratiti rje{enje u roku od osam dana od dana isteka roka va`enja nadle`noj policijskoj upravi koja je izdala rje{enje. (4) Nadle`na policijska uprava, ukoliko pravno lice i poduzetnik ne ispunjavaju uvjete iz ~lana 20. stav (1) ovog zakona, donosi rje{enje kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja kategorije B. (5) Protiv rje{enja iz st (1) i (4) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (6) Protiv rje{enja donesenog po `albi ne mo`e se voditi upravni spor. ^lan 23. (Nabavljanje bitnih dijelova oru`ja) (1) Vlasnik oru`ja mo`e nabavljati bitne dijelove oru`ja uz va`e}u ispravu o oru`ju, uz obavezu prijave nadle`noj policijskoj upravi u roku od osam dana od dana nabavljanja. (2) Podaci o nabavljenim dijelovima unose se u propisane isprave o oru`ju i evidenciju. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 1 – Strana 6 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 4. januara 2018. ^lan 24. (Nabavljanje municije) (1) Municija se mo`e nabavljati samo za vrstu oru`ja za koje lice ima va`e}u ispravu o oru`ju, izuzev civilnih streli{ta i sportskih strelja~kih organizacija kojimogu nabavljati razli~itu municiju za svoje potrebe i potrebe obuke. (2) Pravna lica, poduzetnici i fizi~ka lica du`ni su, u roku od osam dana od dana nabavljanja municije, o izvr{enoj nabavci municije obavijestiti policijsku upravu koja je izdala va`e}u ispravu o oru`ju i koja o tome vodi evidenciju. ^lan 25. (Spravljanje municije) (1) Sportske strelja~ke i lova~ke organizacije i njihovi ~lanovi koji imaju registrovano oru`je iz kategorije B i koji su obu~eni za rukovanje eksplozivnim materijama mogu spravljati municiju za sopstvene potrebe, na osnovu odobrenja nadle`ne policijske uprave o punjenju municije, izdatog u skladu s propisima koji reguli{u nabavku, upotrebu, promet i prijevoz eksplozivnih materija. (2) Spravljanje municije za sopstvene potrebe ne smatra se proizvodnjom. (3) Municiju iz stava (1) ovog ~lana zabranjeno je stavljati u promet. (4) Licima iz stava (1) ovog ~lana nadle`na policijska uprava }e rje{enjem zabraniti spravljanje municije, ukoliko se u postupku utvrdi da ne ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom ili drugim zakonima. (5) Protiv rje{enja iz stava (2) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (6) @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja. (7) Protiv rje{enja donesenog po `albi ne mo`e se voditi upravni spor. ^lan 26. (Oduzimanje odobrenja) (1) Odobrenje za nabavljanje oru`ja fizi~kom licu oduzet }e se ako nakon izdavanja odobrenja nastupi neki od slu~ajeva koji bi bio u suprotnosti s uvjetima propisanim u ~lanu 10. stav (4) ta~. a), c), d), e), f) i g) i stav (5) ta~ka a) ovog zakona. (2) Odobrenje za nabavljanje oru`ja pravnom licu i poduzetniku oduzet }e se ako nakon izdavanja odobrenja nastupi neki od slu~ajeva koji bi bio u suprotnosti s uvjetima propisanim u ~lanu 20. stav (1) ta~. a), b) i c) ovog zakona. (3) O oduzimanju odobrenja iz st. (1) i (2) ovog ~lana nadle`na policijska uprava donosi rje{enje protiv kojeg se mo`e izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (4) Protiv rje{enja donesenog po `albi ne mo`e se voditi upravni spor. ^lan 27. (Registracija oru`ja i izdavanje oru`nog lista i odobrenja za dr`anje oru`ja) (1) Fizi~ko lice kome je izdato odobrenje za nabavljanje oru`ja iz ~lana 18. ovog zakona podnosi nadle`noj policijskoj upravi pismeni zahtjev za registraciju oru`ja i izdavanje oru`nog lista u roku od osam dana od dana nabavljanja oru`ja. (2) Pravno lice i poduzetnik kome je izdato odobrenje za nabavljanje oru`ja iz ~lana 22. stav (1) ovog zakona podnosi nadle`noj policijskoj upravi pismeni zahtjev za registraciju oru`ja i izdavanje odobrenja za dr`anje oru`ja u roku od osam dana od dana nabavljanja oru`ja i du`no je voditi evidenciju o nabavljenom oru`ju. (3) Za oru`je nabavljeno na osnovu odobrenja nadle`na policijska uprava fizi~kom licu za dr`anje i no{enje oru`ja izdaje oru`ni list, a pravnom licu i poduzetniku izdaje odobrenje za dr`anje oru`ja. ^lan 28. (Zamjena oru`ja i prenos prava svojine, kori{tenja i raspolaganja) (1) Fizi~ka lica me|usobno mogu zamijeniti oru`je, ako oru`ni listovi glase na istu vrstu vatrenog oru`ja. (2) Zamjenu oru`ja fizi~ko, pravno lice i poduzetnik mo`e izvr{iti kod ovla{tenog prodavca oru`ja samo za vrstu oru`ja za koje ima oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja. (3) Fizi~ko lice, pravno lice i poduzetnik iz st. (1) i (2) ovog ~lana du`ni su da u roku od osam dana od dana zamjene oru`ja o tome obavijeste nadle`nu policijsku upravu, predaju oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja i podnesu zahtjev za izdavanje novog oru`nog lista, odnosno odobrenja za dr`anje oru`ja. (4) Fizi~ka lica, pravna lica i poduzetnici kojima je izdat oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja, ne mogu prenijeti pravo svojine na vatreno oru`je drugim fizi~kim licima, pravnim licima i poduzetnicima koja nemaju odobrenje za nabavku te vrste oru`ja. (5) Vlasnik oru`ja koji je prenio pravo svojine na oru`je du`an je odmah, a najkasnije u roku od osam dana, predati nadle`noj policijskoj upravi oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja i prilo`iti primjerak ugovora i odobrenja za nabavku oru`ja izdatog fizi~kom licu, odnosno pravnom licu i poduzetniku na koje se prenosi pravo svojine, odnosno pravo kori{tenja i raspolaganja na oru`je. (6) Fizi~ka lica, pravna lica i poduzetnici kojima je izdat oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja mogu, uz ispunjavanje obaveza iz stava (5) ovog ~lana, prenijeti pravo svojine na vatreno oru`je i pravnim licima i poduzetnicima iz ~lana 60. ovog zakona, koji su du`ni u roku od osam dana obavijestiti nadle`nu policijsku upravu o izvr{enom prenosu prava svojine. ^lan 29. (Oru`ni list) (1) Za dr`anje i no{enje oru`ja fizi~kim licima se izdaje oru`ni list. (2) Oru`ni list izdaje se na neograni~eno vrijeme, ali je imalac oru`nog lista du`an svakih 10 godina dostaviti nadle`noj policijskoj upravi dokaz o ispunjavanju uvjeta u pogledu zdravstvene sposobnosti za dr`anje i no{enje oru`ja. (3) Imalac oru`ja mo`e, u roku od 60 dana od dana isteka roka iz stava (2) ovog ~lana, dostaviti nadle`noj policijskoj upravi dokaz o ispunjavanju uvjeta u pogledu zdravstvene sposobnosti za dr`anje i no{enje oru`ja. (4) Ukoliko u roku iz stava (3) ovog ~lana ne dostavi dokaz o ispunjavanju uvjeta u pogledu zdravstvene sposobnosti za dr`anje i no{enje oru`ja, imalac oru`ja je du`an nakon isteka navedenog roka oru`je,municiju i oru`ni list predati nadle`noj policijskoj upravi, koja je u svakom slu~aju, istekom propisanog roka od 60 dana, obavezna donijeti rje{enje o oduzimanju oru`ja, municije i oru`nog lista te postupiti u skladu s ~l. 51. i 56. ovog zakona. (5) Protiv rje{enja o oduzimanju iz stava (4) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (6) Na isto lova~ko ili sportsko oru`je mogu se izdati oru`ni listovi za najvi{e tri lica, uz ovjerenu saglasnost vlasnika oru`ja. ^lan 30. (Odbijanje izdavanja oru`nog lista i odobrenja za dr`anje oru`ja) (1) Nadle`na policijska uprava ne}e izdati oru`ni list i odobrenje za dr`anje oru`ja: a) za koje se ne mo`e dokazati porijeklo, b) za oru`je koje prije stavljanja u promet nije ozna~eno `igom ili ako je o{te}en ili uni{ten fabri~ki broj ili koje nije tehni~ki ispravno ili koje nije obilje`eno u skladu s posebnim zakonom i S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 4. januara 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 1 – Strana 7 c) ako nakon izvr{ene nabavke oru`ja nastupi neki od slu~ajeva koji bi bio u suprotnosti s uvjetima propisanim u ~lanu 10. stav (4) ta~. a), c), d), e), f) i g), stav (5) ta~ka a) i stav (10), odnosno ~lanu 20. stav (1) ta~. a), b) i c) ovog zakona. (2) U slu~aju iz stava (1) ta~. a) i b) ovog ~lana nadle`na policijska uprava donosi rje{enje kojim odbija zahtjev iz ~lana 27. ovog zakona i oduzima oru`je i odobrenje za nabavljanje oru`ja bez prava na naknadu. (3) U slu~aju iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana nadle`na policijska uprava donosi rje{enje kojim odbija zahtjev iz ~lana 27. ovog zakona i po pravosna`nosti rje{enja o odbijanju zahtjeva i oduzimanju oru`ja, pozva}e imaoca oru`ja da u roku od {est mjeseci na|e kupca za oduzeto oru`je. Ako imalac oru`ja u tom roku ne na|e kupca, oduzeto oru`je }e se uni{titi. (4) Protiv rje{enja o odbijanju izdavanja oru`nog lista, odnosno odobrenja za dr`anje oru`ja mo`e se podnijeti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (5) Kada se u postupku registracije utvrdi da je oru`je tehni~ki neispravno i da ga nije mogu}e osposobiti za sigurnu upotrebu, a vlasnik ga odbija onesposobiti, oduze}e se rje{enjem bez prava na naknadu. (6) U skladu s odlukom Uprave policije, postupak uni{tenja oduzetog oru`ja provodi posebna komisija koju obrazuje ministar na prijedlog policijskog komesara. (7) Komisija iz stava (6) ovog ~lana o uni{tenju oduzetog oru`ja sa~injava zapisnik koji se ula`e u odnosni spis Uprave policije. (8) Program, na~in rada i uni{tenja, sastav komisije, tro{kove, kao i druga pitanja koja se odnose na uni{tenje oru`ja iz stava (6) ovog ~lana, na prijedlog policijskog komesara, propisuje ministar. ^lan 31. (Izdavanje odobrenja za dr`anje oru`ja) (1) Odobrenje za dr`anje oru`ja izdaje se pravnom licu i poduzetniku na neodre|eno vrijeme. (2) Pravno lice i poduzetnik kod kojeg je iz bilo kojih razloga prestala potreba za daljnjim dr`anjem oru`ja i municije, obavijesti}e o tome u roku od 15 dana nadle`nu policijsku upravu na ~ijem podru~ju se oru`je dr`i. (3) Nadle`na policijska uprava iz stava (2) ovog ~lana preuze}e oru`je i preostalu municiju i postupi}e u smislu odredaba ~lana 56. ovog zakona. (4) Mati~ni savez Kantona Sarajevo preuze}e oru`je od sportske strelja~ke organizacije koja je prestala sa radom, te ga distribuirati drugim sportskim strelja~kim organizacijama koje su registrovane na podru~ju Kantona Sarajevo. (5) Nadle`ni lova~ki savez preuze}e oru`je od lova~ke organizacije koja je prestala sa radom, te ga distribuirati drugim lova~kim organizacijama koje su registrovane na podru~ju Kantona Sarajevo. ^lan 32. (Nabavka i dr`anje starog oru`ja) Pravno lice i poduzetnik i fizi~ko lice mogu, bez odobrenja, nabaviti i dr`ati najvi{e ~etiri komada starog oru`ja, o ~emu su du`ni pismeno obavjestiti nadle`nu policijsku upravu u roku od osam dana od dana nabavke, odnosno prodaje ili predaje. ^lan 33. (Odobrenje za sakupljanje starog oru`ja) (1) Nadle`na policijska uprava mo`e izdati odobrenje za sakupljanje starog oru`ja pravnom licu i poduzetniku i fizi~kom licu, koji se bavi sakupljanjem starog oru`ja, koji posjeduje najmanje pet komada razli~itog registrovanog starog oru`ja i raspola`e prostornim i tehni~kim uvjetima za smje{taj i ~uvanje, kojima se obezbje|uje da oru`je ne do|e u posjed neovla{tenih lica i ne ugrozi bezbjednost ljudi i objekata. (2) Nadle`na policijska uprava }e izdati odobrenje za sakupljanje starog oru`ja fizi~kom licu koje ispunjava op}e i posebne uvjete iz ~lana 10. ovog zakona i stava (1) ovog ~lana. (3) Nadle`na policijska uprava }e izdati odobrenje za sakupljanje starog oru`ja pravnom licu ili poduzetniku koji ispunjavaju uvjete iz ~lana 20. ovog zakona i stava (1) ovog ~lana. (4) Ispunjavanje uvjeta iz st. (2) i (3) ovog ~lana utvr|uje komisija nadle`ne policijske uprave iz ~lana 10. stav (8) ovog zakona. (5) Protiv rje{enja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za sakupljanje starog oru`ja mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana uru~enja rje{enja. (6) Protiv rje{enja donesenog po `albi ne mo`e se voditi upravni spor. (7) Staro oru`je smije se prodati ili predati samo pravnom licu, poduzetniku i fizi~kom licu kojem je izdato odobrenje iz stava (1) ovog ~lana, osim kada su u pitanju slu~ajevi iz ~lana 32. ovog zakona. (8) Pravna lica, poduzetnici i fizi~ka lica du`ni su o izvr{enoj prodaji ili predaji starog oru`ja obavijestiti nadle`nu policijsku upravu u roku od osam dana od dana nabavke, odnosno prodaje ili predaje. (9) Staro oru`je koje je onesposobljeno za upotrebu ne smije se osposobiti. (10) Nadle`na policijska uprava ukinut }e odobrenje za sakupljanje starog oru`ja pravnom licu, poduzetniku i fizi~kom licu koji prestane ispunjavati neki od uvjeta potrebnih za izdavanje odobrenja. (11) Izuzetno od odredbi ~lana 32. i ovog ~lana koje se odnose na nabavku, dr`anje i odobrenje za sakupljanje starog oru`ja, nadle`na policijska uprava mo`e izdati kolekcionarsku dozvolu fizi~kom licu koje posjeduje najmanje deset komada razli~itog registrovanog oru`ja i raspola`e prostornim i tehni~kim uvjetima za smje{taj i ~uvanje, kojim se obezbje|uje da oru`je i municija ne do|u u posjed neovla{tenih lica i ne ugroze bezbjednost ljudi i objekata. ^lan 34. (Oru`je kategorije C s obavezom prijavljivanja) (1) Fizi~ko lice starije od 18 godina, pravno lice i poduzetnik mogu bez prethodnog odobrenja nadle`ne policijske uprave nabavljati i dr`ati oru`je iz kategorije C. (2) Lica iz stava (1) ovog ~lana obavezna su da u roku od osam dana od dana nabavljanja oru`ja prijave nadle`noj policijskoj upravi oru`je uz dokaz o porijeklu oru`ja. (3) Nadle`na policijska uprava izdaje potvrdu o prijavi oru`ja. (4) Lice koje prijavljuje staro i trofej no oru`je, donosi oru`je na uvid u nadle`nu policijsku upravu i pored dokaza o porijeklu, prila`e i potvrdu o onesposobljenosti, izdatu od strane ovla{tene organizacije ili pojedinca. ^lan 35. (Oru`je kategorije D bez obaveze prijavljivanja) Fizi~ka lica, pravna lica i poduzetnici iz ~lana 7. stav (6) ovog zakona, mogu nabavljati, dr`ati i nositi bez odobrenja i prijave nadle`noj policijskoj upravi oru`je kategorije D. DIO TRE]I - POSTUPANJE S ORU@JEM I MUNICIJOM ^lan 36. (Postupanje s oru`jem i municijom) (1) S oru`jem imunicijommora se postupati s naro~itom pa`njom. (2) Naro~ita pa`nja u postupanju s oru`jem i municijom pokazuje se u njegovom pravilnom ~uvanju, odr`avanju u ispravnom stanju, pravilnom, stru~nom i pa`ljivom rukovanju, no{enju, preno{enju i dr`anju u ispravnom stanju. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 1 – Strana 8 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 4. januara 2018. ^lan 37. (No{enje i preno{enje oru`ja i municije) (1) Oru`je kategorije B se ne smije nositi bez oru`nog lista. (2) Imalac oru`ja kategorije B du`an je na zahtjev policijskih slu`benika i drugih ovla{tenih slu`benih lica Ministarstva omogu}iti uvid u to oru`je i oru`ni list. (3) Fizi~ko lice ne smije nositi oru`je kada je pod uticajem alkohola, opojnih droga ili drugih omamljuju}ih sredstava, odnosno u takvom stanju da nije u mogu}nosti shvatiti zna~enje svog postupanja, odnosno vladati svojom voljom. (4) Oru`je na javnom mjestu se ne smije u~initi vidljivim drugim gra|anima, odnosno nositi na na~in kojim se mo`e izazvati osje}anje fizi~ke ugro`enosti, uznemirenosti ili negodovanje gra|ana. (5) Van lovi{ta, odnosno streli{ta, vatreno i vazdu{no oru`je mora se dr`ati, odnosno nositi u futroli i ne smije biti napunjeno. (6) Prilikom preno{enja, oru`je iz ~lana 3. ovog zakona ne smije biti napunjeno, odnosno metak ne smije biti u cijevi imora se nalaziti u odgovaraju}im futrolama, kutijama ili spremnicima za prijenos oru`ja. (7) Pripadnici agencija i unutra{njih slu`bi za za{titu imovine i lica pri obavljanju poslova za{tite oru`je i municiju smiju nositi u skladu s odredbama posebnih propisa. ^lan 38. (Zabrana no{enja i upotrebe oru`ja) (1) Zabranjeno je no{enje vatrenog, vazdu{nog i hladnog oru`ja na javnim okupljanjima, u obrazovnim, zdravstvenim i drugim javnim ustanovama, u prostorijama dr`avnih organa i institucija, ugostiteljskim objektima i prostorima koji se koriste za pru`anje ugostiteljskih usluga. (2) Gra|ani su du`ni pridr`avati se pravila javno istaknutih zabrana o uno{enju oru`ja i municije u odre|ene prostore ili prostorije. (3) Odredba iz st. (1) i (2) ovog ~lana ne odnosi se na sportsko oru`je u slu~aju kada se ono nosi radi takmi~enja u ga|anju. (4) Zabranjena je upotreba oru`ja na javnim i drugim mjestima na kojima se mo`e ugroziti sigurnost ljudi i imovine, naru{titi javni red i mir ili izazvati osje}aj ugro`enosti ili uznemirenosti gra|ana. (5) Lova~ko oru`je se ne smije upotrebljavati suprotno od odredbi propisa o lovstvu i izvan lovi{ta, vje`bali{ta ili civilnih streli{ta. (6) Sportsko oru`je se ne smije upotrebljavati izvan civilnih ili sportskih streli{ta ili drugih mjesta koja su odre|ena za vje`be ga|anja. (7) Izuzetno od odredbe stava (6) ovog ~lana, vazdu{no oru`je i luk se smiju upotrebljavati i na mjestima koja su po svom polo`aju ili po preduzetim mjerama osiguranja takva da se ne mo`e ugroziti sigurnost gra|ana. (8) Izuzetno, od odredbe stava (6) ovog ~lana, vazdu{no oru`je i luk mogu koristiti i djeca starija od 11 godina koji su ~lanovi sportskih strelja~kih organizacija na civilnim streli{tima i na drugim mjestima odre|enim i ure|enim za vje`be ga|anja pod nadzorom trenera koji ispunjava op}e i posebne uvjete iz ~lana 10. ovog zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu. (9) Oru`je je zabranjeno dati na upotrebu djeci, osim prema odredbama ovog zakona. (10) Zabranjena je upotreba i no{enje starog oru`ja, izuzev kada se isto koristi za umjetni~ke, kulturne i druge sli~ne priredbe ili ~ini sastavni dio narodne no{nje, kao i nabavljanje, dr`anje i pravljenje municije za to oru`je. (11) Zabranjena je upotreba i no{enje trofejnog oru`ja, kao i nabavljanje, dr`anje i pravljenje municije za to oru`je. ^lan 39. (Upotreba elektri~nih paralizatora i sprejeva za omamljivanje) Elektri~ni paralizatori kategorije C i D i sprejevi za omamljivanje mogu se upotrebljavati samo za samoodbranu prema napada~u i na na~in da se time ne ugro`ava bezbjednost drugih lica. ^lan 40. (Davanje oru`ja na poslugu) (1) Zabranjeno je davanje pi{tolja i revolvera na poslugu drugom fizi~kom, pravnom licu i poduzetniku. (2) Lova~ko i sportsko oru`je, uz oru`ni list, mo`e se davati na poslugu fizi~kom licu koje ima oru`ni list za tu vrstu oru`ja. (3) Lova~ko oru`jemo`e se dati na poslugu i u slu~aju iz ~lana 41. ovog zakona, a sportsko oru`je mo`e se dati na poslugu i u slu~ajevima iz ~lana 42. ovog zakona. ^lan 41. (Davanje na poslugu lova~kog oru`ja) (1) Pravna lica koja upravljaju lovi{tem mogu davati lova~ko oru`je i municiju na poslugu ~lanovima doma}ih i inostranih lova~kih organizacija koji, po propisima o lovstvu, imaju pravo na lov, uz potvrdu. (2) Potvrda kojom se dozvoljava no{enje i kori{tenje lova~kog oru`ja i municije, pored ostalih podataka mora sadr`avati podatke o vremenu za koje va`i i rok u kojem se lova~ko oru`je i municija moraju vratiti o ~emu se vodi evidencija. (3) Lice kojem je dato lova~ko oru`je i municija na poslugu prema odredbama stava (1) ovog ~lanamora vratiti pravnom licu koje upravlja lovi{tem oru`je i neutro{enu koli~inu municije dobijenu na poslugu u odre|enom roku i ne smije iznositi oru`je i municiju van lovi{ta kojim gazduje pravno lice koje upravlja lovi{tem. ^lan 42. (Davanje na poslugu sportskog oru`ja) (1) Sportske strelja~ke organizacije mogu davati na poslugu oru`je i municiju licima koja se obu~avaju za rukovanje vatrenim oru`jem i svojim ~lanovima za vrijeme vje`bi ga|anja ili takmi~enja u ga|anju na streli{tu i na drugom terenu odre|enom za vr{enje vje`bi ga|anja, odnosno takmi~enja u ga|anju. (2) Zabranjeno je posu|ivati vazdu{no oru`je i oru`je s tetivom maloljetnim licima, osim ~lanovima sportskih strelja~kih organizacija koji su stariji od 11 godina. (3) ^lanovi sportskih strelja~kih organizacija koji koriste sportsko oru`je organizacije ~iji su ~lanovi, za preno{enje takvog oru`ja i pripadaju}e municije moraju imati potvrdu te organizacije. ^lan 43. (^uvanje oru`ja i municije) (1) Oru`je i municija moraju se ~uvati tako da nisu dostupni fizi~kom licu koje nije ovla{teno posjedovati ga, a naro~ito djeci, zaklju~ani i odvojeni u metalnom ormaru, sefu ili sli~nom spremi{tu koje se ne mo`e otvoriti alatom uobi~ajene upotrebe. (2) Oru`je i municija moraju se ~uvati u stambenom ili drugom odgovaraju}em prostoru koji se nalaze u mjestu prebivali{ta, odnosno sjedi{ta vlasnika ili korisnika oru`ja i municije. (3) Vlasnik oru`ja i municije koji napu{ta mjesto prebivali{ta na vrijeme du`e od godinu dana, a oru`je i municiju koje prema odredbama ovog zakona posjeduje na osnovu oru`nog lista ne nosi sa sobom, du`an ga je predati na ~uvanje fizi~kom licu koje ima oru`ni list za istu vrstu oru`ja ili ovla{tenom trgovcu (prodavcu) oru`jem. (4) Vlasnik oru`ja i municije du`an je u slu~aju iz stava (3) ovog ~lana, o predaji oru`ja i municije na ~uvanje obavijestiti nadle`nu policijsku upravu u roku od osam dana od dana predaje. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 4. januara 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 1 – Strana 9 (5) Vlasnik oru`ja koji oru`je dr`e na osnovu oru`nog lista, odnosno odobrenja du`ni su da na poziv nadle`ne policijske uprave donesu oru`je na pregled. (6) Pravna lica i poduzetnici, sportske strelja~ke organizacije i organizacije koje gazduju lovi{tem koja dr`e oru`je i municiju na osnovu odredbi ovog zakona, du`ni su da oru`je i municiju dr`e i ~uvaju u skladu s odredbama ovog zakona i drugih zakona koji propisuju istu oblast. (7) Na~in smje{taja i ~uvanja oru`ja i municije propisuje se podzakonskim aktom iz ~lana 20. stav (5) ovog zakona. ^lan 44. (Postupanje u slu~aju gubljenja ili kra|e oru`ja i isprava o oru`ju) (1) Fizi~ka lica, odnosno pravna lica i poduzetnici koji dr`e i nose registrovano oru`je i oru`je koje je nabavljeno na osnovu odobrenja za nabavljanje oru`ja, a nije registrovano u roku iz ~lana 27. stav (1), odnosno stav (2) ovog zakona, du`ni su prijaviti gubljenje ili kra|u oru`ja i municije odmah, a najkasnije u roku od 24 sata. (2) Fizi~ka lica, pravna lica i poduzetnici du`ni su prijaviti gubljenje ili kra|u odobrenja za dr`anje oru`ja, oru`nog lista i odobrenja za nabavljanje oru`ja odmah, a najkasnije u roku od 24 sata. (3) Fizi~ka lica, pravna lica i poduzetnici du`ni su u slu`benim novinama oglasiti nestanak isprava o oru`ju, osim odobrenja za nabavljanje oru`ja i municije, a nadle`na policijska uprava donosi rje{enje kojim se isprava o oru`ju ogla{ava neva`e}om. (4) Prijave iz st. (1) i (2) ovog ~lana podnose se nadle`noj policijskoj upravi prema mjestu doga|aja ili saznanja o gubljenju ili kra|i oru`ja i municije.Uprijavi se moraju navesti okolnosti pod kojima su oru`je, municija i isprave o oru`ju izgubljeni ili ukradeni, a koje su podnosiocu prijave poznati. (5) U slu~aju gubljenja ili kra|e oru`ja, fizi~ko lice, pravno lice i poduzetnik du`ni su predati isprave o oru`ju nadle`noj policijskoj upravi odmah, a najkasnije u roku od osam dana, pri ~emu se izdaje odgovaraju}a potvrda. ^lan 45. (Pronalazak oru`ja ili municije) (1) Ko na|e oru`je, municiju i ispravu o oru`ju ili sazna za sakriveno oru`je, municiju i ispravu o oru`ju, du`an je o tome odmah obavijestiti najbli`u policijsku upravu, policijsku stanicu ili policijskog slu`benika. (2) Ukoliko se vlasnik na|enog oru`ja ne javi u roku od godine dana od dana pronalaska oru`ja, a za isto nema saznanja da je predmet ili sredstvo izvr{enja krivi~nog djela ili prekr{aja, na|eno oru`je i municiju }e uni{titi komisija iz ~lana 30. stav (6) ovog zakona. ^lan 46. (Promjena prebivali{ta, li~nog imena, naziva ili sjedi{ta) (1) Ako fizi~ko lice, odnosno pravno lice i poduzetnik kome je izdata odgovaraju}a isprava o oru`ju, promijeni prebivali{te, odnosno sjedi{te, du`an je da u roku od 30 dana od dana promjene prebivali{ta, odnosno sjedi{ta, prijavi promjenu prebivali{ta, odnosno sjedi{ta nadle`noj policijskoj upravi na ~ijem podru~ju je novo prebivali{te, odnosno sjedi{te, radi upisa u odgovaraju}u evidenciju isprava o oru`ju. (2) Kada fizi~ko lice, odnosno pravno lice i poduzetnik koje prema odredbama ovog zakona posjeduje oru`je, promijeni li~no ime, odnosno naziv, du`no je o tome obavijestiti nadle`nu policijsku upravu u roku od 30 dana od dana te promjene, radi upisa odgovaraju}ih podataka u odgovaraju}e slu`bene evidencije i u isprave o oru`ju. ^lan 47. (Dobrovoljna predaja) (1) Vlasnik oru`ja mo`e dobrovoljno, bez prava na naknadu, predati oru`je nadle`noj policijskoj upravi uz izjavu datu na zapisnik da se oru`je predaje bez prava na naknadu. (2) Za oru`je iz stava (1) ovog ~lana izdaje se potvrda o predaji oru`ja i oru`je se bri{e iz evidencije i dostavlja na uni{tenje komisiji iz ~lana 30. stav (6) ovog zakona. ^lan 48. (Dotrajalo oru`je) (1) Vlasnik oru`ja ~ije je oru`je dotrajalo i nije vi{e za upotrebu, a ne postoji mogu}nost da se oru`je popravi ili prepravi, du`an je takvo oru`je u roku od 30 dana od dana saznanja, predati nadle`noj policijskoj upravi i podnijeti zahtjev za odjavu iz evidencije o nabavljenom oru`ju. (2) Oru`je iz stava (1) ovog ~lana prima se uz izjavu stranke datu na zapisnik da se oru`je predaje bez prava na naknadu, a vlasniku oru`ja izdaje se potvrda o predaji oru`ja. (3) Sa zamijenjenim tehni~ki neispravnim dijelovima vatrenog oru`ja postupa se u skladu sa odredbama st. (1) i (2) ovog ~lana. (4) Oru`je iz stava (1) ovog ovog ~lana i dijelovi oru`ja iz stava (3) ovog ~lana }e se uni{titi u skladu s odredbama ~lana 30. st. (6) i (7) ovog zakona. ^lan 49. (Postupak u slu~aju smrti vlasnika oru`ja) (1) U slu~aju smrti vlasnika oru`ja i municije, punoljetni ~lan njegove porodice, zakonski zastupnik, staratelj, lice koje je sa njim `ivjelo u zajedni~kom doma}instvu ili lice kod kojeg se oru`je i municija u trenutku smrti nalazilo, du`no je odmah, a najkasnije u roku od 60 dana po saznanju o postojanju oru`ja i municije, obavijestiti nadle`nu policijsku upravu i predati oru`je, municiju i oru`ni list. (2) Nadle`na policijska uprava }e o predatom oru`ju, municiji i oru`nom listu iz stava (1) ovog ~lana izdati potvrdu. (3) Nasljednik oru`ja i municije du`an je u roku od {est mjeseci od dana pravosna`nosti rje{enja o naslije|ivanju preduzeti jednu od slijede}ih mjera: a) oru`je i municiju prodati ili pokloniti, b) podnijeti zahtjev za registraciju oru`ja i municije, c) dati onesposobiti oru`je te ga zadr`ati kao trofej, d) predati oru`je nadle`noj policijskoj upravi koja izdaje potvrdu o predaji oru`ja, oru`je se odjavljuje iz evidencije i dostavlja na uni{tenje komisiji iz ~lana 30. stav (6) ovog zakona. (4) Izuzetno od stava (3) ovog ~lana, oru`je imunicija maloljetnog nasljednika ~uva}e se kod nadle`ne policijske uprave dok ne navr{i 21 godina `ivota, osim u slu~ajevima iz ~lana 10. stav (10) ovog zakona. (5) Nasljednik oru`ja iz stava (4) ovog ~lana du`an je s oru`jem i municijom postupiti na na~in propisan stavom (3) ovog ~lana. (6) Nasljednik oru`ja koji oru`je proda, du`an je oru`je odjaviti kod nadle`ne policijske uprave u roku od osam dana od dana prodaje. (7) Ukoliko umrlo lice nema nasljednika, oru`je i municiju uni{ti}e komisija iz ~lana 30. stav (6) ovog zakona. ^lan 50. (Postupak s naslije|enim oru`jem i municijom) (1) Nasljedniku oru`ja koji podnese zahtjev za registraciju naslije|enog oru`ja nadle`na policijska uprava izda}e ispravu o oru`ju, ukoliko ispunjava op}e i posebne uvjete iz ~lana 10, ovog zakona. (2) Oru`je koje je nasljednik predao nadle`noj policijskoj upravi odjavi}e se po slu`benoj du`nosti. (3) Ukoliko nasljednik oru`ja u roku od {est mjeseci od dana pravosna`nosti rje{enja o naslije|ivanju ne postupi u skladu s odredbama ~lana 49. stav (3) ovog zakona ili akomu je odbijen zahtjev za registraciju oru`ja, nadle`na policijska uprava oduzet }e oru`je imuniciju i isprave o oru`ju i s njima postupiti na na~in propisan odredbama ~lana 56. ovog zakona. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 1 – Strana 10 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 4. januara 2018. DIO ^ETVRTI - ODUZIMANJE ORU@JA, MUNICIJE I ISPRAVA O ORU@JU ^lan 51. (Oduzimanje oru`ja, municije i isprava o oru`ju) (1) Nadle`na policijska uprava }e donijeti rje{enje o oduzimanju oru`ja imunicije i isprava o oru`ju od fizi~kog lica ako nastupi neki od slu~ajeva koji bi bili u suprotnosti s uvjetima utvr|enim u ~lanu 10. stav (4) ta~. a), c), d), e), f) i g), stav (5) ta~ka a) i stav (10), ~lanu 11. st. (3) i (6) i ~lanu 29. st. (3) i (4) ovog zakona. (2) Protiv rje{enja o oduzimanju oru`ja, municije i isprava o oru`ju iz stava (1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (3) @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja. (4) Protiv kona~nog rje{enja iz stava (2) ovog ~lana ne mo`e se voditi upravni spor. ^lan 52. (Oduzimanje oru`ja, municije i isprava o oru`ju u slu~aju vanrednog zdravstvenog pregleda) Nadle`na policijska uprava oduze}e oru`je, municiju i isprave o oru`ju vlasniku oru`ja koji je na vanrednom zdravstvenom pregledu propisanom odredbom ~lana 14. stav (2) ovog zakona ocijenjen nesposobnim za posjedovanje oru`ja ili koji ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oru`ja u roku iz ~lana 14. stav (3) ovog zakona. ^lan 53. (Privremeno oduzimanje oru`ja, municije i isprava o oru`ju) (1) Policijski slu`benici Uprave policije }e od lica za koje postoje osnovi sumnje da je izvr{ilo krivi~no djelo ili prekr{aj odre|en ovim zakonom, privremeno oduzeti oru`je i municiju i isprave o oru`ju za koje postoje osnovi sumnje da je s njima izvr{eno krivi~no djelo ili prekr{aj ili su pribavljeni krivi~nim djelom ili prekr{ajem ili su nastali izvr{enjem krivi~nog djela ili prekr{aja. (2) Oru`je, municija i isprave o oru`ju oduze}e se odmah i prije pokretanja upravnog, prekr{ajnog i krivi~nog postupka, ako se radi o okolnostima koje ukazuju da bi oru`je moglo biti zloupotrebljeno, a naro~ito ~e{}e i prekomjerno u`ivanje alkohola, u`ivanje narkoti~kih sredstava ili drugih omamljuju}ih sredstava, te preduzimanju hitnih mjera radi za{tite od nasilja u porodici ili zbog za{tite javnog poretka, koje se ne mogu odlagati, a ~injenice na kojima treba biti utemeljeno rje{enje utvr|ene su ili barem u~injene vjerovatnim. (3) Prilikom izvr{avanja ovla{tenja propisanih u st. (1) i (2) ovog ~lana, policijski slu`benici nadle`ne policijske uprave izdaju potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. (4) Oduzeto oru`je i municija i isprave o oru`ju iz st. (1) i (2) ovog ~lana ~uvaju se kod nadle`ne policijske uprave ili u skladu s odlukom drugog nadle`nog organa, a s pa`njom dobrog doma}ina. (5) Ukoliko se u postupku utvrdi da vlasnik nije prekr{ajno, odnosno krivi~no odgovoran, oduzeto oru`je, municija i isprave o oru`ju }e se vratiti vlasniku, uz izdavanje potvrde o vra}anju privremeno oduzetih predmeta. ^lan 54. (Oduzimanje oru`ja, municije i isprava o oru`ju od pravnog lica i poduzetnika) (1) Nadle`na policijska uprava }e donijeti rje{enje o oduzimanju oru`ja i municije i isprava o oru`ju od pravnog lica i poduzetnika ako nastupi neki od slu~ajeva koji bi bili u suprotnosti s uvjetima utvr|enim u ~lanu 20. ovog zakona i u slu~aju kada ne postupi u skladu s odredbama ~lana 31. st. (2), (4) i (5) ovog zakona. (2) Protiv rje{enja o oduzimanju oru`ja, municije i isprava o oru`ju iz stava (1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (3) @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja. (4) Protiv kona~nog ije{enja iz stava (2) ovog ~lana ne mo`e se voditi upravni spor. ^lan 55. (Postupak s oru`jem, municijom i ispravama o oru`ju oduzetim u prekr{ajnom ili krivi~nom postupku) (1) S oru`jem i municijom i ispravama o oru`ju oduzetim u pravosna`no okon~anom prekr{ajnom ili krivi~nom postupku postupa se u skladu s odlukom nadle`nog suda. (2) Ukoliko nadle`ni sud donese odluku da se oru`je i municija iz stava (1) ovog ~lana uni{ti, mo`e odrediti da komisija iz ~lana 30. stav (6) ovog zakona sprovede postupak uni{tenja. ^lan 56. (Postupak s oru`jem, municijom i ispravama o oru`ju oduzetim u upravnom postupku) (1) Po pravosna`nosti rje{enja o oduzimanju oru`ja, municije i isprava o oru`ju nakon provedenog upravnog postupka, nadle`na policijska uprava pozvat }e vlasnika oru`ja da u roku od {est mjeseci od dana uru~enja rje{enja na|e kupca za oduzeto oru`je i municiju. Ako vlasnik oru`ja u navedenom roku ne na|e kupca oduzeto oru`je i municija }e se uni{titi. (2) U skladu sa odlukom Uprave policije, postupak uni{tenja oduzetog oru`ja i municije sprovodi komisija iz ~lana 30. stav (6) ovog zakona. (3) Komisija iz stava (2) ovog ~lana, o uni{tenju oduzetog oru`ja i municije sa~injava zapisnik koji se ula`e u odnosni spis Uprave policije. DIO PETI - POPRAVLJANJE I PREPRAVLJANJE ORU@JA ^lan 57. (Pravna lica i poduzetnici ovla{teni za popravljanje i prepravljanje oru`ja) (1) Popravljanjem i prepravljanjem oru`ja mogu se baviti pravna lica i poduzetnici koji su registrovani da se bave popravljanjem i prepravljanjem oru`ja, ili je popravljanje i prepravljanje oru`ja registrovano kao jedna od djelatnosti kojom se one i bave. (2) Pravna lica i poduzetnici iz stava (1) ovog ~lana du`ni su da u roku od osam dana od dana registracije obavijeste nadle`nu policijsku upravu da su registrovani za popravljanje i prepravljanje oru`ja. (3) U pravnom licu i poduzetniku iz stava (1) ovog ~lana popravljanje i prepravljanje oru`ja mo`e obavljati samo punoljetno lice koje ispunjava uvjete propisane ~lanom 10. st. (4) ta~. b), c), d), e), f) i g) i stav (5) ovog zakona. (4) Nadle`na policijska uprava }e, ukoliko lice ispunjava uvjete iz stava (3) ovog ~lana, istom izdati odgovaraju}u potvrdu. ^lan 58. (Oru`je koje mo`e biti predmet popravljanja i prepravljanja i postupanje s istim) (1) Pravna lica i poduzetnici iz ~lana 57. ovog zakona mogu primiti radi popravljanja i prepravljanja samo oru`je za koje je izdata va`e}a isprava o oru`ju. (2) Pravna lica i poduzetnici iz ~lana 57. ovog zakona }e o svakoj izvr{enoj prepravci i trajnom onesposobljavanju oru`ja, licu izdati potvrdu i u roku od 48 sati u pisanoj formi o tome obavijestiti nadle`nu policijsku upravu. (3) Nadle`na policijska uprava, po prijemu prijave o izvr{enoj prepravci, podatke unosi u isprave o oru`ju i evidencije. (4) Oru`je koje je primljeno radi popravke, prepravke ili trajnog onesposobljavanja ne smije se iznositi iz prostorija odre|enih za rad do njegove predaje vlasniku. (5) Izuzetno, od stava (4) ovog ~lana, oru`je koje je primljeno radi popravke ili prepravke, smije se iznositi iz prostorija odre|enih za rad, prije njegove predaje vlasniku, radi funkcionalne probe. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 4. januara 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 1 – Strana 11 ^lan 59. (Evidencija i propisi o na~inu vo|enja evidencija) (1) Pravna lica i poduzetnici koji se bave popravljanjem i prepravljanjem oru`ja du`ni su voditi Evidenciju o popravljenom i prepravljenom oru`ju i trajno onesposobljenom oru`ju. (2) Na~in vo|enja Evidencije o popravljenom i prepravljenom oru`ju i trajno onesposobljenom oru`ju i obrascima i sadr`aju obrazaca o vo|enju ove evidencije propisuje se podzakonskim aktom iz ~lana 71. stav (3) ovog zakona. DIO [ESTI - PROMET ORU@JA I MUNICIJE ^lan 60. (Pravna lica i poduzetnici ovla{teni za promet oru`jem, bitnim dijelovima oru`ja i municijom na malo) (1) Prometom oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije mogu se baviti pravna lica i poduzetnici koji prije upisa u sudski registar, odnosno u registar poduzetnika, za to dobiju odobrenje nadle`ne policijske uprave (u daljnjem tekstu: ovla{teni prodava~ oru`ja). (2) Odobrenje iz stava (1) ovog ~lana nadle`na policijska uprava }e izdati ako: a) su ispunjeni prostorni i tehni~ki uvjeti za smje{taj i ~uvanje, kojima se obezbje|uje da oru`je, bitni dijelovi oru`ja i municija ne do|u u posjed neovla{tenih lica i ne ugroze bezbjednost ljudi i objekata, b) odgovorno lice u pravnom licu, odnosno poduzetnik uspunjava uvjete iz ~lana 10. stav (4) ovog zakona, a lice koje neposredno rukuje oru`jem ispunjava uvjete iz ~lana 10. st. (4) i (5) ovog zakona i c) da pravno lice i poduzetnik ima pravo vlasni{tva ili pravo kori{tenja poslovnog prostora u kojem }e se obavljati promet oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije. (3) Pravna lica i poduzetnici iz stava (1) ovog ~lana obavezni su da u roku od osam dana od dana upisa u sudski registar, odnosno registar poduzetnika, obavijeste nadle`nu policijsku upravu. (4) Nadle`na policijska uprava }e, ukoliko lica ispunjavaju uvjete iz stava (2) ta~ka b) ovog ~lana, istima izdati odgovaraju}u potvrdu. (5) Protiv rje{enja nadle`ne policijske uprave mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. ^lan 61. (Prodaja oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije na malo) (1) Ovla{teni prodavac oru`ja mo`e prodavati oru`je: a) kategorije B fizi~kim i pravnim licima i poduzetnicima kojima je nadle`na policijska uprava za to izdala odobrenje, a u roku od pet dana od dana prodaje o tome pismeno obavijestiti policijsku upravu koja je izdala odobrenje za nabavljanje oru`ja, b) kategorije C i bitne dijelove oru`ja uz obavezu da o prodaji oru`ja i bitnih dijelova oru`ja obavijeste nadle`nu policijsku upravu u roku od osam dana od dana prodaje i c) kategorije D bez obaveze prijave nadle`noj policijskoj upravi. (2) Ovla{teni prodavac oru`ja mo`e prodavati municiju samo licima koja imaju va`e}u ispravu o oru`ju, a u roku od pet dana od dana prodaje du`an je o tome obavijestiti policijsku upravu koja je izdala va`e}u ispravu o oru`ju. (3) Prilikom prodaje oru`ja iz stava (1) ta~ke a) ovog ~lana ovla{teni prodavac oru`ja je du`an da zadr`i jedan primjerak odobrenja za nabavljanje oru`ja, a na drugi primjerak stave zabilje{ku o izvr{enoj prodaji i ovjere je {tambiljem i potpisom odgovornog lica. ^lan 62. (Nabavljanje oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije u svrhu prometa) (1) Ovla{teni prodavac oru`ja, u svrhu prometa, oru`je, bitne dijelove oru`ja i municiju mo`e nabavljati samo na osnovu odobrenja nadle`ne policijske uprave. (2) Odobrenje se izdaje na zahtjev kupca za svaku ugovorenu koli~inu i va`i {est mjeseci od dana izdavanja. (3) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz st. (1) i (2) ovog ~lana podnosi se nadle`noj policijskoj upravi prema sjedi{tu podnosioca zahtjeva i sadr`i: a) naziv i adresu prodavca i kupca. b) vrstu i koli~inu oru`ja, bitnih dijelova za oru`je imunicije i c) naziv i adresu dobavlja~a. (4) Vatreno oru`je koje nije ispitano i obilje`eno ne mo`e se stavljati u promet. ^lan 63. (Utvr|ivanje uvjeta za promet oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije) (1) Postojanje uvjeta iz ~lana 60. ovog zakona utvr|uje komisija iz ~lana 10. stav (8) ovog zakona. (2) Izvje{taj o utvr|enom stanju komisija dostavlja policijskom komesaru. (3) Uvjete potrebne za izdavanje odobrenja za nabavljanje oru`ja, za obavljanje djelatnosti prometa oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, posredovanje u prometu oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, na~in ~uvanja i dr`anja oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, kao i uvjete potrebne za izdavanje odobrenja za osnivanje civilnih streli{ta i na~inu utvr|ivanja uvjeta, sastav, pravo na naknadu i visinu naknade za rad komisije iz stava (1) ovog ~lana, na prijedlog policijskog komesara propisuje ministar. ^lan 64. (Posredovanje - brokering) (1) Posredovanjem (brokeringom) u prometu oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije mogu se baviti pravna lica i poduzetnici koji prije upisa u sudski registar, odnosno registar poduzetnika za to dobiju odobrenje nadle`ne policijske uprave. (2) Odobrenje iz stava (1) ovog ~lana, nadle`na policijska uprava }e izdati ako: a) lice prilo`i dokaz o pravu vlasni{tva ili ugovor o zakupu poslovnog prostora i b) odgovorna lica, kao i lica zaposlena u pravnom licu ili kod poduzetnika iz stava (1) ovog ~lana ispunjavaju uvjete iz ~lana 10. stav (4) ta~. c), d), e), f) i g) ovog zakona. (3) Pored uvjeta iz stava (2) ovog ~lana, posredovanjem u prometu oru`ja mo`e se baviti pravno lice i poduzetnik koji ispunjava uvjete iz propisa o prevozu, prometu, kontroli i kretanju oru`ja i municije. (4) Pravna lica i poduzetnici iz stava (1) ovog ~lana obavezni su da u roku od osam dana od dana upisa u sudski registar, odnosno registar poduzetnika, obavijeste nadle`nu policijsku upravu. (5) Nadle`na policijska uprava }e rje{enjem odbiti zahtjev ili poni{titi rje{enje kojim je odobreno posredovanje u prometu oru`ja, bitnih dijelova oru`ja imunicije, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog zakona i ako bi se time ugrozila javna bezbjednost. (6) Protiv rje{enja nadle`ne policijske uprave mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. DIO SEDMI - CIVILNA STRELI[TA ^lan 65. (Uvjeti za osnivanje civilnih streli{ta) (1) Civilna streli{ta za obavljanje sportske i druge djelatnosti mogu osnovati pravna lica i poduzetnici koji prije upisa u sudski registar, odnosno registar poduzetnika, za to dobiju S L U @ B E N E N O V I N E Broj 1 – Strana 12 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 4. januara 2018. odobrenje nadle`ne policijske uprave i nadle`nog organa iz oblasti prostornog planiranja i urbanizma kojom se odobrava lokacija civilnog streli{ta. (2) Odobrenje iz stava (1) ovog ~lana nadle`na policijska uprava }e izdati ako: a) su ispunjeni prostorni i tehni~ki uvjeti za smje{taj i ~uvanje, kojima se obezbje|uje da oru`je i municija ne do|u u posjed neovla{tenih lica i ne ugroze bezbjednost ljudi i objekata. b) odgovorno lice u pravnom licu, odnosno poduzetnik uspunjava uvjete iz ~lana 10. stav (4) ovog zakona, a lice koje neposredno rukuje oru`jem ispunjava uvjete iz ~lana 10. st. (4) i (5) ovog zakona i c) pravno lice i poduzetnik ima pravo vlasni{tva ili pravo kori{tenja objekta (otvorenog i/ili zatvorenog) i poslovnog prostora koji }e biti u funkciji civilnog streli{ta. (3) Dokazivanje prostornih i tehni~kih uvjeta se vr{i odgovaraju}om upotrebnom dozvolom za streli{te koju izdaje nadle`ni organ iz oblasti prostornog planiranja i urbanizma. (4) Pravna lica i poduzetnici iz stava (1) ovog ~lana obavezni su da, u roku od osam dana od dana upisa u sudski registar, odnosno registar poduzetnika, obavijeste nadle`nu policijsku upravu. (5) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na lova~ka streli{ta koja se upotrebljavaju za ga|anje i isprobavanje lova~kog oru`ja svojih ~lanova prema propisima o lovstvu. (6) Protiv rje{enja nadle`ne policijske uprave mo`e se izjaviti `alba policijskom komesaru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. ^lan 66. (Utvr|ivanje uvjeta za osnivanje civilnih streli{ta) (1) Postojanje uvjeta iz ~lana 65. ovog zakona utvr|uje komisija iz ~lana 10. stav (8) ovog zakona. (2) Izvje{taj o utvr|enom stanju komisija dostavlja policijskom komesaru. ^lan 67. (Upotreba oru`ja na civilnom streli{tu) Pravno lice i poduzetnik, osniva~ civilnog streli{ta, du`an je preduzeti mjere i radnje na odr`avanju reda na civilnom streli{tu i to da: a) vatreno oru`je na civilnom streli{tu mo`e koristiti fizi~ko lice kojem je izdata odgovaraju}a isprava o oru`ju, b) fizi~ko lice koje ne ispunjava uvjete iz ta~ke a) ovog ~lana, ga|anjemo`e izvoditi samo pod nadzorom ovla{tenog lica osniva~a civilnog streli{ta i isklju~ivo s oru`jem i municijom koja je vlasni{tvo osniva~a civilnog streli{ta, c) ~lanovi sportskih strelja~kih organizacija, uz predo~avanje odgovaraju}eg dokaza o ~lanstvu, mogu na civilnom streli{tu koristiti vatreno oru`je i municiju koji su vlasni{tvo sportskih strelja~kih organizacija, kao i oru`je i municiju koji su vlasni{tvo osniva~a civilnog streli{ta, d) zabrani pristup i izvo|enje ga|anja licima iz ta~. a), b) i c) ovog ~lana, ako njihovo pona{anje ukazuje da su pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih omamljuju}ih sredstava, odnosno da su u takvom stanju da nisu u mogu}nosti shvatiti zna~enje svog postupanja, odnosno vladati svojom voljom. ^lan 68. (Nabavka oru`ja i municije za potrebe civilnog streli{ta) Pravna lica i poduzetnici, osniva~i civilnih streli{ta, mogu nabavljati oru`je i municiju radi ga|anja na civilnom streli{tu na na~in propisan ovim zakonom. ^lan 69. (Primjena odredaba ovog zakona) Pravna lica i poduzetnici, osniva~i civilnih streli{ta, }e u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoj rad s istim i propisom iz ~lana 63. stav (3) ovog zakona. DIO OSMI - EVIDENCIJE I NADZOR NAD SPROVO\ENJEM ZAKONA ^lan 70. (Evidencije) (1) Pravna lica i poduzetnici, uklju~uju}i i sportske strelja~ke organizacije i lova~ke organizacije vo|e evidencije o: a) nabavljenom oru`ju kategorije B, bitnim dijelovima oru`ja i municiji, b) nabavljenom oru`ju kategorije C, c) nabavljenom starom oru`ju, d) zamjenjenom oru`ju i e) izdatim ispravama licima kojima je oru`je povjereno, odnosno dato na poslugu. (2) Sportske strelja~ke i lova~ke organizacije obavezne su da vode evidenciju o punjenju municije. (3) Ovla{teni prodavci oru`ja obavezni su da vode slijede}e evidencije: a) o nabavljenom oru`ju, bitnim dijelovima oru`ja i evidenciju o nabavljenoj municiji, b) o prodatom oru`ju, bitnim dijelovima oru`ja i evidenciju o prodatoj municiji i c) o oru`ju i municiji primljenom na ~uvanje. (4) Pravna lica i poduzetnici obavezni su da vode evidenciju o popravljenom i prepravljenom oru`ju i trajno onesposobljenom oru`ju. (5) Sportska strelja~ka, odnosno druga organizacija ili ustanova iz ~lana 16. stav (1) ta~ka b) ovog zakona obavezna je da vodi evidenciju o osobama obu~enim za rukovanje vatrenim oru`jem. (6) Pravna lica i poduzetnici koji se bave posredovanjem u prometu oru`ja, dijelova za oru`je i municije (brokering) obavezni su da vode evidenciju o svakom pojedina~nom izvr{enom posredovanju. (7) Pravno lice koje je ovla{teno za vo|enje civilnog streli{ta obavezno je da vodi evidencije: a) o nabavljenom oru`ju i municiji. b) oru`ju i municiji ustupljenim na kori{tenje i c) utro{enoj municiji. (8) Fizi~ko lice, pravno lice i poduzetnik kojima je izdato odobrenje za sakupljanje starog oru`ja, obavezni su voditi evidenciju o sakupljenom starom oru`ju. (9) Evidencije iz st. (1) do (8) ovog ~lana ~uvaju se trajno, a u slu~aju smrti fizi~kog lica, odnosno prestanka postojanja pravnog lica i poduzetnika predaju se nadle`noj policijskoj upravi. ^lan 71. (Evidencije nadle`ne policijske uprave) (1) Nadle`na policijska uprava obavezna je, u pisanoj i elektronskoj formi, voditi evidencije o: a) podnesenim zahtjevima i izdatim odobrenjima za nabavljanje oru`ja, b) licima obu~enim za rukovanje vatrenim oru`jem, c) izdatim oru`nim listovima, d) odobrenjima za dr`anje oru`ja, e) odobrenjima za sakupljanje starog oru`ja, f) prijavi oru`ja kategorije C i izdatim potvrdama o prijavi, g) oduzetom, na|enom, predatom i nestalom oru`ju i h) prijavi nabavke municije. (2) Evidencije iz stava (1) ovog ~lana ~uvaju se trajno. (3) Sadr`aj i na~in vo|enja evidencija iz ~l. 70. i 71. ovog zakona, na prijedlog policijskog komesara propisuje ministar. ^lan 72. (Nadzor koji provode nadle`ne policijske uprave) (1) Nadle`ne policijske uprave, ako zakonom nije druga~ije propisano, putem komisije iz ~lana 10. stav (8) ovog zakona, vr{e neposredni nadzor nad: a) prodajom, dr`anjem i no{enjem oru`ja i municije, S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 4. januara 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 1 – Strana 13 b) ~uvanjem i smje{tajem oru`ja i municije od strane pravnih lica i poduzetnika koji se bave prometom oru`ja i municije, sportskih strelja~kih organizacija, organizacija koje gazduju lovi{tem, pravnih lica i poduzetnika koji se bave popravljanjem i prepravljanjem oru`ja i trajnim onesposobljavanjem oru`ja, posrednika u prometu oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, pravnih lica i poduzetnika, osniva~a civilnih streli{ta i c) vo|enjem evidencija iz ~lana 70. ovog zakona i d) sportskim strelja~kim, odnosno drugim organizacijama ili ustanovama koja obavljaju obuku za tehni~ka znanja za pravilno rukovanje oru`jem. (2) U obavljanju nadzora iz stava (1) ovog ~lana ovla{tena lica komisije nadle`ne policijske uprave ovla{teno je: a) pregledati skladi{ta oru`ja i municije, civilna streli{ta i druge prostorije gdje se obavlja promet, posredovanje, popravljanje, prepravljanje i ~uvanje oru`ja i municije, te obavljanje obuke iz ~lana 16. stav (1) ta~ka b), b) izvr{iti pregled propisanih evidencija i ostale dokumentacije u vezi s prometom, posredovanjem, popravljanjem, prepravljanjem, ~uvanjem oru`ja i municije, vo|enjem civilnih streli{ta i obavljanjem obuke iz ~lana 16. stav (1) ta~ka b), c) privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti prometa, posredovanja, popravljanja i prepravljanja oru`ja i municije, d) privremeno zabraniti upotrebu civilnih streli{ta i obavljanje obuke iz ~lana 16. stav (1) ta~ka b), e) narediti da se utvr|ene nepravilnosti otklone u odre|enom roku, f) zabraniti daljnje bavljenje prometom, posredovanjem, popravljanjem i prepravljanjem oru`ja imunicije, odnosno upotrebu civilnih streli{ta, obavljanje obuke, ako utvrdi da su u obavljanju tih djelatnosti u~injeni te`i propusti u preduzimanju za{titnih ili drugih sigurnosnih mjera ili druge te`e ka`njive radnje, ukoliko je prestao postojati neki od uvjeta pod kojima je odobrenje izdato ili ako se ne postupi po nalogu nadle`ne policijske uprave i narediti preduzimanje i drugih propisanih mjera. (3) Lica iz ~lana 72. stav (1) ovog ~lana du`na su omogu}iti obavljanje nadzora i dati na uvid tra`enu dokumentaciju, kao i pru`iti potrebne podatke i obavijesti. (4) Mjere iz stava (2) ovog ~lana nare|uju se rje{enjem. (5) @alba na rje{enje iz stava (3) ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 73. (Komisija za nadzor) (1) U cilju zakonitog rada, provo|enja i primjene ovog zakona od strane nadle`nih policijskih uprava policijski komesar formirat }e Komisiju za nadzor. (2) Na~in formiranja i sastav komisije, nadle`nost i na~in rada, naknadu za rad u komisiji, kao i druga pitanja od zna~aja za rad komisije na prijedlog policijskog komesara, propisuje ministar. DIO DEVETI - ODREDBE O SANKCIJAMA ^lan 74. (Krivi~na djela) (1) Nov~anom kaznom ili kaznom zatvora od {est mjeseci do tri godine kaznit }e se za krivi~no djelo: a) ko bez odobrenja nabavi, dr`i ili nosi vatreno oru`je kategorije B (~l. 10. i 20. ovog zakona), b) ko proda vatreno oru`je kategorije B pravnom licu, poduzetniku ili fizi~kom licu koji nemaju odobrenje za nabavljanje te vrste oru`ja (~l. 28. stav (4) i 61. stav (1), ta~ka a) ovog zakona) i c) ko drugom da pi{tolj ili revolver na poslugu (~lan 40. stav (1) ovog zakona) ili ko da na poslugu lova~ko oru`je ili sportsko vatreno oru`je licu koje za tu vrstu oru`ja nema oru`ni list (~lan 40. stav (2) ovog zakona). (2) Za krivi~na djela iz stava (1) ovog ~lana obavezno se izri~e i za{titna injera oduzimanja oru`ja. (3) U izvr{enju za{titne mjere iz stava (2) ovog ~lana za krivi~no djelo iz stava (1) ta~. b) i c) ovog ~lana oduzima se oru`ni list, odnosno odobrenje za dr`anje oru`ja. ^lan 75. (Nov~ane kazne i za{titne mjere za prekr{aje fizi~kih lica) (1) Nov~anom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: a) ko ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja imaoca oru`ja, koja mo`e uticati na sposobnost za dr`anje i no{enje oru`ja, a o tome ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu ili najbli`u policijsku stanicu (~lan 14. stav (1) ovog zakona), b) ko u propisanom roku, nakon upu}ivanja na vanredni zdravstveni pregled, nadle`noj policijskoj upravi ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (~lan 14. stav (3) ovog zakona), c) ko u propisanom roku ne prijavi nabavku bitnih dijelova oru`ja nadle`noj policijskoj upravi ili ne preda nadle`noj policijskoj upravi zamijenjene tehni~ki ispravne dijelove vatrenog oru`ja koji se ozna~avaju fabri~kim brojem (~lan 23. stav (1) ovog zakona), d) ~lan sportske strelja~ke i lova~ke organizacije koji spravlja municiju bez odobrenja nadle`ne policijske uprave ili istu stavlja u promet (~lan 25. st. (1) i (4) ovog zakona), e) ko zamijeni oru`je za onu vrstu oru`ja za koju nema izdat oru`ni list (~lan 28. st. (1) i (2) ovog zakona), f) ko bez odobrenja nadle`ne policijske uprave sakuplja staro oru`je (~lan 33. stav (1) ovog zakona), g) ko preda ili proda staro oru`je pravnom licu, poduzetniku i fizi~kom licu koji nemaju odobrenje za sakupljanje starog oru`ja (~lan 33. stav (7) ovog zakona), h) ko osposobi staro oru`je koje je onesposobljeno za upotrebu (~lan 33. stav (9) ovog zakona), i) ko postupi protivno odredbama ~lana 36. ovog zakona, j) ko postupi protivno odredbama ~lana 37. ovog zakona, k) ko postupi protivno odredbama ~lana 38. ovog zakona, l) ko postupi protivno odredbi ~lana 39. ovog zakona, m) ko posudi vazdu{no oru`je i oru`je s tetivom maloljetnom licu (~lan 42. stav (2) ovog zakona), n) ko prenosi sportsko oru`je i pripadaju}u municiju bez potvrde sportske strelja~ke organizacije (~lan 42. stav (3) ovog zakona), j) ko postupi protivno odredbama ~lana 43. ovog zakona, p) ko postupi protivno odredbama ~lana 44. ovog zakona, r) ko ne obavijesti najbli`u policijsku upravu, policijsku stanicu ili policijskog slu`benika u slu~aju pronalaska oru`ja, municije i isprava o oru`ju ili o saznanju za sakriveno oru`je, municiju i ispravu o oru`ju (~lan 45. stav (1) ovog zakona) i s) ko postupi protivno odredbi ~lana 48. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekr{aje iz stava (1), ta~. b), c), d), e), f). g), h), i), j), k), 1), m), o) i s) ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se za{titna mjera oduzimanja oru`ja, municije, bitnih dijelova oru`ja i isprava o oru`ju. ^lan 76. (Nov~ane kazne i za{titne mjere za prekr{aje fizi~kih lica) (1) Nov~anom kaznom od 500.00 do 1.000,00KMkaznit }e se za prekr{aj: a) ko u propisanom roku ne vrati odobrenje za nabavljanje oru`ja (~lan 18. stav (3) ovog zakona), b) ko nosi, koristi i rukuje s oru`jem koje mu je povjereno u vrijeme kada ne vr{i slu`bu, ili iznese oru`je van objekta odnosno prostora ili pravca kretanja transporta koji obezbje|uje ili ne ~uva na bezbjednom mjestu tako da ne S L U @ B E N E N O V I N E Broj 1 – Strana 14 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 4. januara 2018. onemogu}i pristup oru`ju neovla{tenim licima (~lan 21. stav (2) ovog zakona), c) ko nabavi municiju za oru`je za koje nema izdat oru`ni list ili u propisanom roku ne prijavi nabavku municije (~lan 24. ovog zakona), d) ko u propisanom roku ne podnese pisani zahtjev nadle`noj policijskoj upravi za registraciju oru`ja i izdavanje oru`nog lista (~lan 27. stav (1) ovog zakona), e) ko u propisanom roku nadle`noj policijskoj upravi ne prijavi zamjenu vatrenog oru`ja, ne preda oru`ni list i ne podnese zahtjev za izdavanje novog oru`nog lista (~lan 28. stav (3) ovog zakona). f) ko u propisanom roku ne prijavi prenos prava svojine na vatreno oru`je (~lan 28. st. (5) i (6) ovog zakona), g) ko u propisanom roku o izvr{enoj nabavci, prodaji ili predaji starog oru`ja ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu (~lan 33. stav (8) ovog zakona), h) ko postupi protivno odredbama ~lana 34. ovog zakona, i) ko ne vrati pravnom licu koje upravlja lovi{tem oru`je odnosno neutro{enu koli~inu municije dobijenu na poslugu u odre|enom roku ili ih upotrebljava, odnosno iznosi van odre|enog lovi{ta (~lan 41. stav (3) ovog zakona), j) ko postupi protivno odredbama ~lana 46. ovog zakona, k) ko u propisanom roku ne obavijesti i ne preda na ~uvanje nadle`noj policijskoj upravi oru`je, municiju i oru`ni list u slu~aju smrti vlasnika oru`ja i municije (~lan 49. stav (1) ovog zakona), l) nasljednik oru`ja i municije koji u propisanom roku ne postupi u skladu s ovim zakonom (~lan 49. stav (3) ovog zakona), m) nasljednik oru`ja koji u propisanom roku nakon prodaje oru`ja isto ne odjavi kod nadle`ne policijske uprave (~lan 49. stav (6) ovog zakona) i n) fizi~ko lice koje ne vodi evidenciju iz ~lana 70. stav (8) ovog zakona, o) prekr{ajno odgovorno maloljetno lice koje nabavi, dr`i i nosi oru`je kategorije D protivno odredbama ~lana 35. ovog zakona, odnosno roditelj, usvojitelj ili staratelj maloljetnika koji nabavi i dr`i i nosi oru`je kategorije D, protivno odredbama ~lana 35. ovog zakona, ako je po~injeni prekr{aj maloljetnika posljedica propu{tanja nadzora nad maloljetnikom, a bili su u mogu}nosti vr{iti takav nadzor, (2) Za prekr{aje iz stava (1), ta~. a), c), d), e), f), g), h), i), j), k), 1) i o) ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se za{titna mjera oduzimanja oru`ja, municije, bitnih dijelova oru`ja i isprava o oru`ju. ^lan 77. (Nov~ane kazne i za{titne mjere za prekr{aje pravnih lica i poduzetnika) (1) Nov~anom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: a) zdravstvena ustanova koja ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja imaoca oru`ja, koja mo`e uticati na sposobnost za dr`anje i no{enje oru`ja, a o tome ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu ili najbli`u policijsku stanicu (~lan 14. stav (1) ovog zakona), b) pravna lica i poduzetnici koja povjere no{enje oru`ja i municije licu koje nije odre|eno da neposredno vr{i poslove za{tite i koje ne ispunjava uslove za no{enje oru`ja propisane ovim zakonom (~lan 21. stav (1)) ili koje naredi ili dozvoli da lice kome je povjereno oru`je radi vr{enja poslova za{tite nosi to oru`je suprotno odredbama ~lana 21. stav (2) ovog zakona, c) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne prijavi nabavku bitnih dijelova oru`ja nadle`noj policijskoj upravi (~lan 23. stav (1) ovog zakona), d) pravno lice i poduzetnik koji nabavi municiju za oru`je za koje nema izdat oru`ni list ili u propisanom roku ne prijevi nabavku municije (~lan 24. ovog zakona), e) sportska strelja~ka i lova~ka organizacija koja spravlja municiju bez odobrenja nadle`ne policijske uprave ili istu stavlja u promet (~lan 25. st. (1) i (4) ovog zakona), f) pravno lice i poduzetnik koji zamijene oru`je za onu vrstu oru`ja za koju nema izdat oru`ni list (~lan 28. stav (2) ovog zakona), g) pravno lice i poduzetnik koji ne obavijeste u propisanom roku nadle`nu policijsku upravu o prestanku potrebe za daljnjim dr`anjem oru`ja i municije (~lan 31. stav (2) ovog zakona), h) pravno lice i poduzetnik koji bez odobrenja nadle`ne policijske uprave sakuplja staro oru`je (~lan 33. stav (1) ovog zakona), i) pravno lice i poduzetnik koji proda ili preda staro oru`je fizi~kom ili pravnom licu ili poduzetniku koji nemaju odobrenje za sakupljanje starog oru`ja (~lan 33. stav (7) ovog zakona), j) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku o izvr{enoj nabavci, prodaji ili predaji starog oru`ja ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu (~lan 33. stav (8) ovog zakona), k) pravno lice i poduzetnik koji osposobi staro oru`je koje je onesposobljeno za upotrebu (~lan 33. stav (9) ovog zakona), 1) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne prijavi nadle`noj policijskoj upravi nabavljanje oru`ja kategorije C (~lan 34. stav (2) ovog zakona), m) pravno lice i poduzetnik koji postupi protivno odredbama ~lana 38. st. (8), (9), (10) i (11) ovog zakona, n) pravno lice koje upravlja lovi{tem koje postupi protivno odredbama ~lana 41. ovog zakona, o) sportska strelja~ka organizacija koja postupi protivno odredbama ~lana 42. ovog zakona, p) pravno lice i poduzetnik, sportska strelja~ka organizacija i organizacija koja gazduje lovi{tem koji postupe protivno odredbama ~lana 43. stav (6) ovog zakona, r) pravno lice i poduzetnik koji postupe protivno odredbama ~lana 44. ovog zakona, s) pravno lice i poduzetnik koji se bave popravljanjem i prepravljanjem oru`ja, koji postupe protivno odredbama ~lana 57. ovog zakona, t) pravno lice i poduzetnik koje se bave popravljanjem i prepravljanjem oru`ja, koji postupe protivno odredbama ~lana 58. ovog zakona, u) pravno i poduzetnik koji se bavi prometom oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, koji postupe protivno odredbama ~lana 60. stav (1) ovog zakona, v) ovla{teni prodavac oru`ja koji u propisanom roku ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu o prodaji municije (~lan 61. stav (2) ovog zakona), oru`ja kategorije C i bitnih dijelova oru`ja (~lan 61. stav (1) ta~ka b) ovog zakona), z) ovla{teni prodavac oru`ja koji postupi protivno odredbi ~lana 62. ovog zakona, aa) pravno lice i poduzetnik koji se bavi posredovanjem u prometu oru`ja i municije bez odobrenja nadle`ne policijske uprave (~lan 64. stav (1) ovog zakona), bb) pravno lice i poduzetnik koji osnuju civilna streli{ta bez odobrenja nadle`ne policijske uprave i nadle`nog organa iz oblasti prostornog planiranja i urbanizma kojom se odobrava lokacija civilnog streli{ta (~lan 65. stav (1) ovog zakona), cc) pravno lice i poduzetnik, osniva~ civilnog streli{ta, koji postupi protivno odredbama ~lana 67. ovog zakona i dd) pravno lice i poduzetnik, osniva~ civilnog streli{ta, koji u propisanom roku ne uskladi svoj rad u skladu S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 4. januara 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 1 – Strana 15 sa odredbama zakona i podzakonskog akta iz ~lana 63. stav (3) ovog zakona (~lan 69. ovog zakona) ee) sportska strelja~ka, odnosno druga organizacija ili ustanova koja postupi suprotno odredbama ~lana 16. ovog zakona. (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom od 2.000,00 do 3.000, 00 KM i odgovorno lice u pravnom licu i poduzetnik. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ta~. b), c), d), e), f), g), h), i), k), 1), m), n), o), p), s), t), u), z), aa), bb), cc) i dd) ovog ~lana izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja oru`ja, municije, bitnih dijelova oru`ja i isprava o oru`ju, a za prekr{aje iz stava (1) ta~. b), e), h), k), s), t), u), z), aa), bb), cc), dd) i ee) mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane vr{enja djelatnosti od tri mjeseca do {est mjeseci. ^lan 78. (Nov~ane kazne i za{titne mjere za prekr{aje pravnih lica i poduzetnika) (1) Nov~anom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00KMkaznit }e se za prekr{aj: a) lova~ka organizacija (~lan 11. stav (4) ovog zakona) i sportska strelja~ka organizacija (~lan 11. stav (7) ovog zakona) koji u propisanom roku ne dostave dokaz o prestanku ~lanstva, b) pravno lice i poduzetnik koji ne izda posebnu potvrdu licu kojem povjeravaju oru`je i koji ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu o licu kojem je povjerila oru`je (~lan 21. stav (3) ovog zakona), c) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne vrati odobrenje za nabavljanje oru`ja (~lan 22. stav (3) ovog zakona), d) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne podnese pisani zahtjev nadle`noj policijskoj upravi za registraciju oru`ja i izdavanje odobrenja za dr`anje oru`ja i ne vodi evidenciju o nabavljenom oru`ju (~lan 27. stav (2) ovog zakona), e) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne prijavi zamjenu vatrenog oru`ja, odnosno ne preda odobrenje za dr`anje oru`ja i ne podnese zahtjev za izdavanje novog odobrenja za dr`anje oru`ja, (~lan 28. stav (3) ovog zakona), f) pravno lice ili poduzetnik koji u propisanom roku ne prijave prenos prava svojine na vatreno oru`je (~lan 28. st (5) i (6) ovog zakona), g) pravno lice i poduzetnik koji postupi protivno odredbama ~lana 46. ovog zakona, h) imalac oru`ja koji postupi protivno odredbi ~lana 48. stav (1) ovog zakona, i) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu o upisu u sudski registar, odnosno registar poduzetnika (~lan 60. stav (3) ovog zakona), j) ovla{teni prodava~ oru`ja koji proda municiju licu koje nema va`e}u ispravu o oru`ju (~lan 61. stav (2) ovog zakona), k) ovla{teni prodava~ oru`ja koji postupi protivno odredbi ~lana 61. stav (3) ovog zakona, 1) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu o upisu u sudski registar, odnosno registar poduzetnika (~lan 64. stav (3) ovog zakona), m) pravno lice i poduzetnik koji u propisanom roku ne obavijesti nadle`nu policijsku upravu o upisu u sudski registar, odnosno registar poduzetnika (~lan 65. stav (3) ovog zakona), n) pravno lice, poduzetnik, sportska strelja~ka organizacija, lova~ka organizacija, ovla{teni prodava~ oru`ja i stru~na ovla{tena organizacija koji ne vode propisane evidencije iz ~lana 70. ovog zakona. (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu i poduzetnik. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ta~. d), h) i j) ovog ~lana izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja oru`ja, municije, bitnih dijelova oru`ja i isprava o oru`ju, a za prekr{aj iz stava (1) ta~ka j)mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane vr{enja djelatnosti od tri mjeseca do {est mjeseci. DIO DESETI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 79. (Okon~anje postupaka) Postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okon~ani zavr{i}e se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. ^lan 80. (Dono{enje propisa) (1) Uroku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, na prijedlog policijskog komesara, ministar }e donijeti propise o: a) izgledu i sadr`aju obrazaca isprava o oru`ju, kao i zahtjeva za izdavanje isprava o oru`ju i drugih dokumenata (~lan 8. stav (2) ovog zakona), b) na~inu rada komisije koja cijeni ispunjavanje i opravdanost zahtjeva za nabavljanje oru`ja i pravo na naknadu (~lan 10. stav (9) ovog zakona), c) programu, na~inu, sastavu Komisije, tro{kovima osposobljavanja, kao i drugim pitanjima koja se odnose na osposobljavanje za pravilno rukovanje i poznavanje propisa u vezi dr`anja, ~uvanja i no{enja kratkog vatrenog oru`ja (~lan 16. stav (3) ovog zakona), d) smje{tanju i ~uvanju oru`ja i municije (~lan 20. stav (5) i ~lan 43. stav (7) ovog zakona), e) programu, na~inu rada i uni{tenja, sastavu komisije, tro{kovima, kao i drugim pitanjima koja se odnose na uni{tenje oru`ja iz ~lana 30. stava (6) ovog zakona (~lan 30. stav (8) ovog zakona), f) uvjetima potrebnim za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti prometa oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, posredovanju u prometu oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, na~inu ~uvanja i dr`anja oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, kao i o uslovima potrebnim za izdavanje odobrenja za osnivanje civilnih streli{ta i na~inu utvr|ivanja uvjeta, sastavu, pravu na naknadu i visinu naknade za rad komisije iz ~lana 63. stav (1) ovog zakona (~lan 63. stav (3) ovog zakona), g) evidencijama koje se vode u skladu s odredbama ~l. 70. i 71. ovog zakona, h) na~inu formiranja, sastavu komisije, nadle`nosti, na~inu rada, naknadi za rad u komisiji, kao i druga pitanja od zna~aja za rad komisije (~lan 73. stav (2) ovog zakona), i i) mjerama i radnjama koje poduzima Uprava policije na provo|enju amnestije za nelegalno posjedovanje oru`ja iz kategorije B. kao i u vezi legalizacije oru`ja (~lan 85. stav (3) ovog zakona). (2) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, ministar zdravstva }e u saradnji sa Ministarstvom, donijeti propis o bli`im uvjetima koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove koje }e obavljati zdravstvene preglede kojima se utvr|uje zdravstvena sposobnost za dr`anje i no{enje oru`ja, na~inu i postupku obavljanja redovnih i vanrednih zdravstvenih pregleda, popisu bolesti i zdravstvenih stanja koja lice ~ine nepodobnim za dr`anje i no{enje oru`ja, na~inu vo|enja evidencije i medicinske dokumentacije, razmjeni podataka o izdatim ljekarskim uvjerenjima i promjenama u pogledu zdravstvene sposobnosti imaoca oru`ja, sadr`aju uvjerenja o izvr{enom zdravstvenom pregledu, naknadi u vezi s utvr|ivanjem zdravstvene sposobnosti, te drugim pitanjima od zna~aja za utvr|ivanje zdravstvene sposobnosti (~lan 15. ovog zakona). S L U @ B E N E N O V I N E Broj 1 – Strana 16 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 4. januara 2018. ^lan 81. (Obaveza prijave oru`ja kategorije C) Lice koje posjeduje oru`je kategorije C, du`no je da takvo oru`je prijavi nadle`nooj policijskoj upravi u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 82. (Va`enje isprava o oru`ju) Isprave o oru`ju izdate u skladu s odredbama propisa koji se stavlja van snage ovim zakonom ostaju na snazi. ^lan 83. (Uskla|ivanje obavljanja djelatnosti) (1) Pravno lice i poduzetnik koji obavlja djelatnost prometa oru`ja, bitnih dijelova oru`ja i municije, posredovanja u prometu oru`jam bitnih dijelova oru`ja i municije, popravljanja i prepravljanja oru`ja ili vo|enje civilnih streli{ta, du`no je svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovog zakona u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Pravnom licu i poduzetniku iz stava (1) ovog ~lana, koji u roku iz stava (1) ovog ~lana ne podnese zahtjev nadle`noj policijskoj upravi u cilju uskla|ivanja poslovanja s odredbama ovog zakona, nadle`na policijska uprava }e rje{enjem zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti. ^lan 84. (Legalizacija oru`ja) (1) Lice koje posjeduje oru`je kategorije B bez isprave o oru`ju, a koje prema ranije va`e}im propisima nije registrovano, du`no je da najkasnije do 31.12.2018. godine, podnese zahtjev za izdavanje isprave o oru`ju. (2) Prilikom podno{enja zahtjeva lice nije du`no da dokazuje porijeklo oru`ja. (3) Isprava o oru`ju se ne}e izdati licu koje ne ispunjava uvjete iz ~lana 10. st. (4) i (5) ovog zakona kao i kada se oru`je potra`uje od nadle`nih organa i u slu~aju kada je oru`je ve} registrovano. ^lan 85. (Amnestija) (1) Lice koje na dan stupanja na snagu ovog zakona posjeduje oru`je kategorije B suprotno odredbama ~lana 10. stav (1) ovog zakona, obavezno je da ga odmah preda nadle`noj policijskoj upravi. (2) Lice koje dobrovoljno preda oru`je iz stava (1) ovog ~lana ne}e odgovarati za nelegalno posjedovanje iz ~lana 74. stav (1) ta~ka a) ovog zakona. (3) Mjere i radnje koje poduzima Uprava policije na provo|enju amnestije za nelegalno posjedovanje oru`ja iz stava (1) ovog ~lana, kao i u vezi legalizacije oru`ja iz ~lana 84. ovog zakona, na prijedlog policijskog komesara, propisuje ministar. ^lan 86. (Primjena Zakona o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine) Na sva pitanja postupka koja nisu ure|ena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). ^lan 87. (Primjena Zakona o agencijama i unutra{njim slu`bama za za za{titu ljudi i imovine) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na pravna lica koja obavljaju poslove fizi~ke i tehni~ke za{tite, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o agencijama i unutra{njim slu`bama za za{titu ljudi i imovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 78/08 i 67/13). ^lan 88. (Za{tita li~nih podataka) Svi subjekti koji na bilo koji na~in primjenjuju odredbe ovog zakona, du`ni su obradu li~nih podataka vr{iti u skladu s odredbama Zakona o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnik BiH", br. 49/06, 76/11 i 89/11) kao i provedbenih propisa i planova donesenih na osnovu istog. ^lan 89. (Direktive) Ovim zakonom su u najve}oj mogu}oj mjeri u pravni poredak Kantona Sarajevo prenijeti slijede}i akti Evropske unije: a) Direktiva Vije}a 91/477/EEZ od 18. juna 1991. godine o nadzoru nabavljanja i posjedovanja oru`ja (SL L 256, 03.09.1991.), b) Direktiva 2008/51/EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 21. maja 2008. godine o izmjeni Direktive Vije}a 91/477/EEZ od 18. juna 1991. godine o nadzoru nabavljanja i posjedovanja oru`ja (SL L 179, 08.07.2008.) i c) Uredba komisije (EU) 2015/2403 od 15. decembra 2015. godine o utvr|ivanju zajedni~kih smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi se osiguralo daje onesposobljeno vatreno oru`je postalo neopozivo neupotrebljivo (SL L 333/62). ^lan 90. (Ravnopravnost spolova) Gramati~ka terminologija u ovom zakonu podrazumijeva uklju~ivanje oba spola. ^lan 91. (Prestanak va`enja) (1) Po~etkom primjene ovog zakona prestaje primjena Zakona o nabavljanju, dr`anju i no{enju oru`ja i municije ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 38/07, 43/08, 11/10 i 23/10). (2) Podzakonski akti, doneseni na osnovu zakona iz stava (1) ovog ~lana, ostaju na snazi do dono{enja novih podzakonskih akata. ^lan 92. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", a po~et }e se primjenjivati od 03. aprila 2018. godine. Broj 01-02-36586/17 20. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. stav 1. ta~ka f) i ~lana 18. stav 1. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 20.12.2017. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM URE\ENJU KANTONA SARAJEVO ^lan 1. (Dopuna ~lana 2.) U Zakonu o prostornom ure|enju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17) u ~lanu 2. ta~ka rr) iza rije~i: "uvode nove instalacije ili ugra|uje nova oprema u gra|evinu," dodaju se rije~i: "osim uvo|enja novih instalacija i ugradnje nove opreme u organizaciji javnih komunalnih preduze}a,". ^lan 2. (Izmjena ~lana 152.) U ~lanu 152. stav (1) ta~ka e) rije~i: "a zadr`ava se obaveza naplate u~injenih tro{kova u postupku uklanjanja od strane vlasnika gra|evine prema op}inskom organu" zamjenjuju se S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 4. januara 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 1 – Strana 17
Ispravka Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije Kanton Sarajevo Službene novine KS 13/18 29.03.2018 SN KS 30/19, SN KS 01/18 oružje,municija ISPRAVKA U "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", broj 01/18 od 04.01.2018. godine u Zakonu o nabavljanju, dr`anju i no{enju oru`ja i municije u ~lanu 75. stav (1), na strani 14 pogre{no je naveden redoslijed ta~aka od ta~ke "n" do ta~ke "r", a tekst u ovim ta~kama nije izmijenjen. Ispravan redoslijed glasi: n) ko prenosi sportsko oru`je i pripadaju}u municiju bez potvrde sportske strelja~ke organizacije (~lan 42. stav (3) ovog zakona), o) ko postupi protivno odredbama ~lana 43. ovog zakona, p) ko postupi protivno odredbama ~lana 44. ovog zakona, r) ko ne obavijesti najbli`u policijsku upravu, policijsku stanicu ili policijskog slu`benika u slu~aju pronalaska oru`ja, municije i isprava o oru`ju ili o saznanju za sakriveno oru`je, municiju i ispravu o oru`ju (~lan 45. stav (1) ovog zakona) i
Zakon o javno-privatnom partnerstvu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 19/17 30.12.2017 SN TK 14/19 javno-privatno partnerstvo Z A K O N O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) (1) Ovim zakonom uređuje se predmet javnoprivatnog partnerstva (u daljnjem tekstu: JPP), obilježja, načela, modeli JPP-a, postupak dodjele ugovora o JPP-u, provođenje ovog zakona, pravna zaštita i kaznene odredbe te druga pitanja od značaja za JPP iz nadležnosti Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) i jedinica lokalne samouprave sa područja Kantona (u daljem tekstu: JLS). (2) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjivat će se zakoni zavisno od javne usluge koja je predmet JPP-a. Član 2. (Cilj zakona) Cilj ovog zakona je da postavi jasan, nediskriminirajući i učinkovit pravni okvir za provedbu JPP projekata kojima će se kroz učešće privatnog sektora unaprjeđivati standard javnih usluga iz nadležnosti Kantona i JLS, a ujedno i pospješiti uslovi za dalji ekonomski rast i razvoj na području Kantona. Član 3. (Gramatička terminologija) Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom zakonu, podrazumijeva oba roda. Član 4. (Definicija i predmet JPP-a) (1) Javno-privatno partnerstvo je dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera sa ciljem pružanja javnih usluga iz nadležnosti javnog partnera korištenjem upravljačkih, tehničkih, finansijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog partnera, kao i razmjenom umijeća i znanja između javnog i privatnog partnera. (2) Predmet projekta JPP-a je građenje i/ili rekonstrukcija i održavanje i/ili upravljanje javne infrastrukture i/ili javnih infrastrukturnih objekata s ciljem pružanja javne usluge iz nadležnosti javnog partnera. (3) Predmet JPP-a ne može biti isključivo isporuka robe i pružanje javnih usluga, kao ni isključivo koncesija za korištenje općeg ili drugog dobra u svrhu privrednih aktivnosti. (4) Javne usluge povezane sa proizvodnjom i distribucijom pitke vode (vodosnabdijevanja) ne mogu biti predmet javno-privatnog partnerstva po modelu iz člana 8. stav (1) tačka b) ovog zakona. Član 5. (Osnovni pojmovi) Osnovni pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) Projekat JPP-a je niz međusobno povezanih aktivnosti, koji se pokreće, priprema, ugovara i provodi na način propisan ovim zakonom. b) Javno tijelo je organ uprave i upravna organizacija Kantona kao i JLS, javna ustanova i javno preduzeće čiji je osnivač i/ili većinski vlasnik Kanton ili JLS, nadležno za pružanje predmetne javne usluge. c) Javni partner je jedno ili više javnih tijela nadležnih za pružanje predmetne javne usluge koji sa privatnim partnerom zaključuje ugovor o JPP-u. Ako se više javnih tijela, nadležnih za pružanje predmetne usluge, pojavljuje u ulozi javnog partnera, oni sporazumno određuju zajedničkog predstavnika koji zaključuje ugovor o JPP-u. d) Ponuđač je domaće ili strano privredno društvo odnosno više domaćih i/ili stranih privrednih društava koji učestvuje u javnom konkursu za izbor privatnog partnera. Ako se u ulozi ponuđača pojavljuje više domaćih i/ili stranih privrednih društava ta privredna društva sporazumno određuju zajedničkog predstavnika, koji se prijavljuje na javni konkurs za izbor privatnog partnera. e) Privatni partner je društvo posebne namjene koje je osnovao izabrani ponuđač u skladu sa pravnim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine u svrhu zaključenja ugovora o JPP-u. Broj 19 - Strana 1862 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30.12.2017. god. f) Pravo građenja je stvarno pravo koje se stiče u skladu sa odredbama propisa kojima se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava. g) Ugovor o JPP-u je pisani ugovor zaključen između javnog i privatnog partnera kojim se u svrhu provođenja projekta JPP-a uređuju prava i obaveze ugovornih strana. h) Konsultant je jedno ili više fizičkih ili pravnih lica koja posjeduju stručna znanja potrebna za identifikaciju, pripremu, ugovaranje i provođenje projekata JPP-a. i) Rizik raspoloživosti je preuzeti rizik držanja javne građevine u stanju funkcionalnosti u skladu sa ugovorenim standardom usluge. j) Rizik potražnje predstavlja preuzeti rizik ostvarivanja prihoda od krajnjeg korisnika usluga. Član 6. (Osnovna obilježja JPP-a) Osnovna obilježja JPP-a su sljedeća: a) privatni partner od javnog partnera preuzima obavezu i rizike građenja i/ili rekonstrukcije i održavanja i/ili upravljanja javne infrastrukture i/ili javnih infrastrukturnih objekata, preuzimajući pri tome najmanje jedan od sljedeća dva rizika: rizik raspoloživosti i rizik potražnje; b) u svrhu realizacije ugovora o JPP, javni partner može prenijeti na privatnog partnera pravo građenja i/ili privatnom partneru može dodijeliti koncesiju; c) sva pitanja vezana za zasnivanje i prijenos prava građenja, kao i koncesiju, uključujući i visinu naknade, javni i privatni partner uređuju ugovorom o javnomprivatnom partnerstvu; d) javni partner može privatnom partneru, u skladu sa svrhom projekta JPP-a, dopustiti i obavljanje komercijalnih djelatnosti sa ciljem naplate prihoda od trećih lica na tržištu, ako obavljanje komercijalnih djelatnosti nije ugovoreno, ono nije dopušteno; e) ugovori o JPP ne mogu biti osnov za promjenu vlasništva na postojećim niti budućim javnim ili općim dobrima, odnosno javna imovina ostaje u javnom vlasništvu i nakon isteka ugovora o JPP-u. Član 7. (Načela) Načela provođenja JPP-a su: a) zaštite javnog interesa, koje podrazumijeva najefektivnije korištenje javnih sredstava u vezi sa realizacijom projekta JPP-a i njegovom svrhom; b) srazmjernosti, koje podrazumijeva proporcionalan odnos traženih kapaciteta i obima ugovora; c) slobodnog tržišnog nadmetanja, koje podrazumijeva podsticanje najveće moguće participacije ponuđača; d) efikasnosti, koje obuhvata obavezu da se postupak zaključenja ugovora o JPP-u i izbora privatnog partnera sprovodi u rokovima i na način propisan ovim zakonom, sa što manje troškova vezanih za postupak; e) jednakog tretmana, koje podrazumijeva izbjegavanje diskriminacije po bilo kom osnovu; f) transparentnosti, koje podrazumijeva javnost u procesu dodjele ugovora i uspostavljanje pravnih zaštitnih mjera; g) zaštite prirodne sredine i promocije održivog razvoja, koja podrazumijevaju potrebu očuvanja prirodnih resursa i h) zakonitosti, koje podrazumijeva da sve radnje i svi akti budu usklađeni sa zakonom. Član 8. (Modeli JPP-a) Javno-privatno partnerstvo se u smislu ovog zakona provodi po jednom od sljedećih modela: a) osnovni model, po kojem se plaćanje naknade privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom vrši iz budžeta javnog tijela na osnovu raspoloživosti javne usluge prema ugovorenim standardima; b) posebni model, po kojem se plaćanje naknade privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom vrši od krajnjih korisnika, na osnovu korištenja javne usluge prema ugovorenim standardima. Član 9. (Društvo posebne namjene) (1) Društvo posebne namjene (u daljem tekstu: DPN) je privredno društvo koje osniva odabrani ponuđač u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i provedbe projekta JPP-a. (2) DPN obavlja isključivo djelatnost koja ima za cilj provedbu projekta JPP-a za koji je osnovan. (3) DPN se osniva u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 10. (Organ nadležan za projekte JPP-a) (1) Postupak dodjele, provođenja i nadzora nad provođenjem ugovora o JPP-u vrši javni partner. (2) Izvještaj o nadzoru nad provođenjem ugovora o JPP-u za prethodnu kalendarsku godinu, javni partner dostavlja Ministarstvu privrede Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), najkasnije do 31. januara tekuće godine. POGLAVLJE II. DODJELA UGOVORA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU Član 11. (Postupak dodjele ugovora o JPP-u) Postupak dodjele ugovora o JPP-u sastoji se iz sljedećih faza: a) identifikacija projekta JPP-a; b) priprema prijedloga projekta JPP-a; c) izbor privatnog partnera; d) ugovaranje JPP-a. Član 12. (Identifikacija projekata JPP-a) (1) Javno tijelo zainteresovano za realizaciju projekta po modelu JPP-a izrađuje trogodišnji (po principu 1+2) i godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a na način propisan ovim zakonom. (2) Prilikom identifikacije potencijalnih projekata JPP-a od strane javnog tijela uključit će se sva zainteresovana Subota, 30.12.2017. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 19 - Strana 1863 javnost (udruženja poslodavaca, komore, organizacije civilnog društva, građani, javne ustanove i drugi pravni subjekti) kroz održavanje zajedničkih konsultacija. (3) Trogodišnji plan iz stava (1) ovog člana navodi javne usluge koje će se unaprjeđivati u planskom periodu, potrebna sredstva za provođenje plana, očekivane rezultate u smislu doprinosa implementaciji strateško-planskog dokumenta, procjenu rizika i tabelarni pregled potencijalnih projekata (naziv, kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, procijenjena vrijednost projekta i očekivani model JPP-a). Trogodišnji plan potencijalnih JPP projekata priprema se, usvaja i objavljuje uporedno sa dokumentom okvirnog budžeta odnosno finansijskim planom javnog tijela. (4) Godišnji plan iz stava (1) ovog člana mora biti u skladu sa trogodišnjim planom potencijalnih projekata JPP-a i sadrži: a) javne usluge u datom planskom periodu; b) tabelarni pregled projekata JPP-a na kojima će se raditi u planskom periodu (naziv i kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, procijenjena vrijednost projekta i očekivani model JPP-a); c) kratki opisi projekata JPP-a u formularu propisanom uredbom iz stava (7) ovog člana; d) planirana finansijska sredstva za realizaciju plana razvrstana po aktivnostima. (5) Godišnji plan iz stava (4) ovog člana priprema se, usvaja i objavljuje uporedno sa godišnjim budžetom odnosno finansijskim planom javnog tijela. (6) Javno tijelo dužno je planove iz stava (1) ovog člana objaviti na web stranici javnog tijela i dostaviti Ministarstvu, koje iste objavljuje na svojoj web stranici i web stranici Vlade Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona). (7) Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva donosi Uredbu o identifikaciji, pripremi, ugovaranju i praćenju implementacije projekata JPP-a (u daljem tekstu: Uredba), kojom će bliže urediti kriterije za odabir potencijalnog projekta JPP-a, postupak i sadržaj obrazaca na kojima se pripremaju godišnji i srednjoročni planovi potencijalnih JPP projekata, te obrazac za kratak opis potencijalnog JPP projekta, postupak za učešće privatnog sektora u pripremi prijedloga JPP projekta, postupak i kriterije za izbor radnog tijela i konsultanata, prava i obaveze članova radnog tijela, sadržaj studije opravdanosti JPP projekta, postupak i kriterije za izbor privatnog partnera, dodatni sadržaj ugovora o JPP-u, registrovanje ugovora o JPP-u, te nadzor i izvještavanje o provođenju ugovora o JPP-u. Član 13. (Priprema prijedloga projekta JPP-a) (1) Priprema prijedloga projekta JPP-a obuhvata: a) formiranje radnog tijela; b) izrada dinamičkog plana rada; c) priprema opisa projekta; d) priprema idejnog rješenja i/ili idejnog projekta, zavisno od složenosti projekta; e) priprema studije opravdanosti. (2) Odluku o prijedlogu projekta i izboru modela JPP-a donosi javno tijelo, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona odnosno nadležnog organa JLS. (3) Jedno ili više javnih tijela može ovlastiti drugo javno tijelo za pripremu prijedloga projekta JPP-a, izbor modela JPP-a, provedbu postupka odabira privatnog partnera, zaključivanje ugovora o JPP-u i provedbu projekta JPP-a. (4) Javno tijelo dostavlja odluku iz stava (2) ovog člana Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja. Član 14. (Formiranje radnog tijela) (1) Javno tijelo formira radno tijelo za pripremu prijedloga projekta JPP-a i provođenje postupka dodjele ugovora JPP-a za svaki potencijalni projekat JPP-a. (2) Prethodnu saglasnost na akt o formiranju radnog tijela za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona daje Vlada Kantona, a za projekte iz nadležnosti JLS nadležni organ JLS. (3) U radno tijelo može se imenovati konsultant koji ne smije biti u sukobu interesa u odnosu na ponuđača. (4) Postupak i kriteriji za izbor članova radnog tijela i konsultanata, njihova prava i obaveze, regulišu se Uredbom. Član 15. (Izrada dinamičkog plana rada) Radno tijelo izrađuje dinamički plan rada za pripremu prijedloga projekta JPP-a prema obrascu čiji je sadržaj i forma propisan Uredbom. Član 16. (Priprema opisa projekta) Radno tijelo priprema opis projekta JPP-a prema obrascu čiji je sadržaj i forma propisan Uredbom. Član 17. (Priprema idejnog rješenja i idejnog projekta) Idejno rješenje i idejni projekat se pripremaju u skladu sa zakonom. Član 18. (Priprema studije opravdanosti) (1) Javno tijelo priprema studiju opravdanosti, samostalno ili uz pomoć konsultanta. (2) Studija opravdanosti za JPP projekat minimalno sadrži: a) rezime (ukupna vrijednost projekta, preporučeni model, tablica raspodjela rizika); b) uvod (kratak opis projekta sa izlaznim specifikacijama i pregled metodologije izrade studije); c) analiza: 1) analiza sposobnosti plaćanja/preuzimanja dugoročnih obaveza javnog sektora; 2) finansijsko-ekonomska analiza i utvrđivanje finansijsko-ekonomskih indikatora učinka; 3) identifikacija i analiza rizika sa tablicom predložene raspodjele rizika između javnog i privatnog partnera; 4) analiza alternativnih pristupa i izlaznih rješenja; 5) analiza vrijednosti za novac (komparator troškova javnog sektora); d) zaključak o opravdanosti investicije i prijedlog modela za implementaciju projekta; e) pregled korištene literature. f) i druge elementa u skladu sa Uredbom. Broj 19 - Strana 1864 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30.12.2017. god. Član 19. (Izbor privatnog partnera) (1) Javno tijelo vrši izbor privatnog partnera na osnovu javnog konkursa, o čemu donosi odluku. (2) Kriteriji i postupak izbora privatnog partnera propisuju se Uredbom. (3) Javno tijelo dostavlja odluku o izboru privatnog partnera Ministarstvu u roku od sedam dana od dana donošenja. Član 20. (Ugovaranje JPP-a) Postupak ugovaranja JPP-a sa izabranim privatnim partnerom vrši se u tri faze: a) priprema nacrta ugovora o JPP-u; b) pregovaranje o elementima iz nacrta ugovora o JPP-a; c) zaključivanje ugovora o JPP-u. Član 21. (Priprema nacrta ugovora o JPP-u) (1) Nacrt ugovora o JPP-u priprema radno tijelo na osnovu prijedloga projekta JPP-a iz člana 13. ovog zakona. (2) Nacrt ugovora o JPP-u sadrži sljedeće bitne elemente: a) svrha, predmet i postavljeni standard javne usluge; b) prava i obaveze ugovornih strana; c) identifikacija i podjela rizika između ugovornih strana; d) trajanje ugovora; e) način i uslovi finansiranja projekta; f) cijena, način plaćanja i uslovi za određivanje i usklađivanje naknada; g) regulisanje poreskih obaveza; h) uslovi podugovaranja; i) finansijske garancije za izvršenje ugovora; j) finansijske garancije za izvršenje obaveza podugovarača; k) police osiguranja; l) događaji koji se smatraju višom silom, a koji mogu prouzrokovati štetu, te način postupanja ugovornih strana u slučaju njihovog nastanka; m) sankcije i naknade za neispunjavanje obaveza ugovornih strana; n) pravo i način nadzora javnog partnera nad provođenjem ugovora o JPP-u; o) obaveza periodične eksterne revizije provedbe projekta JPP-a; p) postupak i uslovi preuzimanja građevine po isteku ugovora, ako ugovor o JPP-u obuhvata izgradnju građevina; r) zaštita okoliša; s) zaštita intelektualnog vlasništva, poslovna tajna i tajnost podataka; t) obaveza ugovaranja revizije ugovora nakon određenog vremenskog perioda; u) način rješavanja sporova proizašlih iz ugovora; v) salvatorna odredba; z) raskid ugovora i posljedice raskida ugovora; aa) stupanje ugovora na snagu; bb) prestanak ugovora; cc) da li je dozvoljeno obavljanje komercijalnih djelatnosti; dd) ostale elemente ugovora o JPP-u. (3) Na sva pitanja koja nisu regulisana u stavu (2) ovog člana primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Član 22. (Pregovaranje o elementima nacrta ugovora o JPP-u) (1) Javno tijelo dužno je u roku od najduže 60 dana od dana donošenja odluke o izboru privatnog partnera dostaviti nacrt ugovora o JPP-u privatnom partneru. (2) Privatni partner je dužan u roku od 45 dana od dana prijema nacrta ugovora o JPP-u pismeno se izjasniti o dostavljenom nacrtu ugovora o JPP-u. (3) Postupak pregovaranja do konačnog usaglašavanja nacrta ugovora o JPP-u ne može trajati duže od 30 dana od dana prijema izjašnjenja na nacrt ugovora od strane privatnog partnera. (4) U slučaju neuspješnog postupka pregovaranja sa privatnim partnerom, javno tijelo dostavlja nacrt ugovora o JPP-u sljedeće rangiranom ponuđaču. Član 23. (Zaključivanje ugovora o JPP-u) (1) Usaglašen tekst nacrta ugovora o JPP-u javno tijelo dostavlja na mišljenje nadležnom pravobranilaštvu. (2) Prethodnu saglasnost na tekst usaglašenog nacrta ugovora o JPP-u za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona daje Vlada Kantona, a za projekte JPP-a iz nadležnosti JLS daje nadležni organ JLS. (3) Nakon pribavljenih saglasnosti iz stava (2) ovog člana, javno tijelo i privatni partner zaključuju ugovor o JPP-u u pisanom obliku i na određeno vrijeme koje ne može biti kraće od pet niti duže od 40 godina, osim ako posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 24. (Izmjene i dopune ugovora) (1) Prije sklapanja izmjena i/ili dopuna ugovora o JPP-u, javni partner dostavlja prijedlog takvih izmjena i/ili dopuna na mišljenje odnosno saglasnost nadležnom tijelu iz člana 23. stavovi (1) i (2) ovog zakona. (2) Uz prijedlog izmjena i/ili dopuna, javni partner nadležnom tijelu iz stava (1) ovog člana dostavlja obrazloženje i potrebnu dokumentaciju u vezi s predloženim izmjenama i/ili dopunama ugovora o JPP-u, kao i prethodno mišljenje nadležnog organa za provođenje zakona. (3) Prije izdavanja saglasnosti, nadležno tijelo iz člana 23. stav (2) ovog zakona, može zatražiti i očitovanja od drugih javnih tijela. (4) Ako predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u bitno ne mijenjaju osnovni ugovor o JPP-u, nadležno tijelo iz člana 23. stav (2) ovog zakona izdaje saglasnost javnom partneru na izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u roku od 30 dana od dana zaprimanja potrebne dokumentacije iz stavova (2) i (3) ovoga člana. (5) U slučaju da predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u bitno mijenjaju osnovni ugovor o JPP i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora, javni partner obavezan je pokrenuti novi postupak predlaganja prijedloga projekta JPP-a. Subota, 30.12.2017. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 19 - Strana 1865 (6) Bitne izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u smislu stavova (4) i (5) ovoga člana su izmjene i/ili dopune koje: a) uvode uslove koji bi, da su bili dio osnovnog postupka odabira privatnog partnera, omogućili podnošenje drugačijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili bi omogućili odabir drugačije ponude od ponude odabrane u osnovnom postupku, ili b) znatno proširuju predmet ugovora o JPP-u na radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili c) mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora o JPP-u u korist privatnog partnera na način koji nije bio predviđen u uslovima osnovnog ugovora o JPP-u. (7) Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u sklopljene suprotno odredbama ovog člana su ništavne. Član 25. (Registracija zaključenih ugovora o JPP-u) (1) Javni partner obavezan je registrovati zaključeni ugovor o JPP-u sa svim dodacima, kao i izmjene i dopune ugovora, te sve priloge, u roku od tri dana od dana potpisivanja na način propisan Pravilnikom iz stava (2) ovog člana kojim se uspostavlja i vodi Registra ugovora JPP-a (u daljem tekstu: Registar). (2) Ministarstvo donosi pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra, kojima se utvrđuje postupak upisa i vođenja Registra, sadržaj i obim javnosti dostupnih elemenata sklopljenih ugovora o JPP-u, pridržavajući se pri tom načela transparentnosti, kao i propisa o slobodi pristupa informacijama, zaštiti intelektualnog vlasništva, ličnih podataka, tajnosti podataka i poslovne tajne. POGLAVLJE III. PROVOĐENJE ZAKONA Član 26. (Nadležni organ za provođenje zakona) Nadležni organ za provođenje ovog zakona je Ministarstvo, koje vrši sljedeće poslove: a) priprema i podnosi Vladi Kantona pisani izvještaj o provođenju ovog zakona na nivou Kantona, jednom godišnje; b) uspostavlja i vodi Registar, i obezbjeđuje da Registar bude javno dostupan; c) priprema i daje stručna mišljenja o pojedinim pitanjima iz ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; d) prati izradu planova iz člana 12. stav (1) ovog zakona; e) na godišnjem nivou priprema i objavljuje zbirni pregled potencijalnih projekata JPP-a; f) u saradnji s drugim nadležnim tijelima organizuje programe edukacije iz oblasti JPP-a za članove radnih tijela te javna tijela; g) sarađuje s naučnim i istraživačkim institucijama, socijalnim partnerima, privrednim i nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama u svrhu unapređivanja provođenja zakona; h) promoviše i izučava primjenu najbolje prakse JPP-a, te u svom domenu sarađuje s inostranim nacionalnim tijelima i međunarodnim organizacijama i institucijama ovlaštenim za JPP; i) obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 27. (Nadzor) (1) Nadzor nad provedbom ovog zakona vrši Ministarstvo. (2) Nadzor nad provedbom ugovora o JPP-u vrši javni partner. POGLAVLJE IV. PRAVNA ZAŠTITA Član 28. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) Na odluku o izboru privatnog partnera može se izjaviti prigovor javnom tijelu koje je donijelo odluku u roku od 15 dana od dana prijema odluke. Član 29. (Način rješavanja sporova) Za rješavanje sporova između ugovornih strana koji nastaju na osnovu ugovora o JPP-u, stvarno i mjesno je nadležan sud isključivo prema sjedištu javnog partnera, POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE Član 30. (Pokretanje prekršajnog postupka) Ako Ministarstvo i/ili drugo nadležno javno tijelo utvrdi da je došlo do povrede odredbi ovog zakona od strane javnog ili privatnog partnera, podnosi nadležnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 31. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javno tijelo odnosno javni partner ako ne postupi u skladu sa članom 12. stav (6), članom 13. stavovima (2) i (4), članom 19. stav (3), članom 22. stav (1), članom 23. stav (1) i članom 25. stav (1) ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj javno tijelo ako postupi suprotno članu 19. stav (1) i članu 23. stav (3) ovog zakona. (3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj privatni partner ako ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku ili na propisani način dokument iz člana 22. stav (2) ovog zakona. (4) Novčanom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice javnog tijela odnosno javnog partnera za prekršaje iz stavova (1) i (2) ovog člana. (5) Novčanom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice privatnog partnera za prekršaj iz stava (3) ovog člana. POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 32. (Donošenje podzakonskih akata) (1) Vlada Kantona će, na prijedlog Ministarstva, najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti uredbu iz člana 12. stav (7) ovog zakona. Broj 19 - Strana 1866 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota, 30.12.2017. god. (2) Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra iz člana 25. stav (2) ovog zakona donijet će Ministarstvo u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 33. (Prestanak važenja ranijeg zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje da važi Zakon o javno-privatnom partnerstvu („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 14/12).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 13/17 29.12.2017 SN Kantona 10 02/06 zakon,komunalna djelatnost,kanton 10
Zakon o dopunama Zakona o koncesijama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 12/17 29.12.2017 NN Županije Posavske 09/24, NN Županije Posavske 09/23, NN Županije Posavske 10/21, NN Županije Posavske 06/14 koncesije Zakono dopunama Zakona o koncesijamaĈlanak 1.U Zakonu o koncesijama („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj 6/14) u ĉlanku 6. iza stavka(3) dodaju se stavak (4), (5) i (6) koji glase:„(4) Iznimno, nakon utvrĊenog javnog interesa, Vlada moţe donijeti Odluku o dodjeli koncesije na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu drţave na kojemu zemljišno-knjiţno stanje nije ureĊeno. U tom sluĉaju Koncesionar je duţan i ovlašten izvršiti usklaĊivanje zemljišno-knjiţnog stanja o vlastitom trošku u roku od tri (3) godine od dana uvoĊenja u posjed, a naknada za koncesiju mu se umanjuje razmjerno troškovima usklaĊenja zemljišno-knjiţnog stanja.(5) U sluĉaju da se pravomoćnom sudskom odlukom utvrdi pravo postojanje prava neke treće osobe na dijelu ili cijelom zemljištu za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji, u tom dijelu će Ugovorno tijelo raskinuti ugovor, a Koncesionar nema pravo potraţivanja naknade štete po ugovoru o koncesiji.(6) Postupak i naĉin dodjele koncesije iz stavka (4) ovog ĉlanka regulirat će se Pravilnikom koji će donijeti Vlada.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 13/17 29.12.2017 SN Kantona 10 05/18, SN Kantona 10 02/10, SN Kantona 10 10/09 porez ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZIMA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 1. U Zakonu o porezima Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ”, broj: 10/09, 02/10), članak 5. mijenja se i glasi: “(1) Porez na imovinu plaća se u godišnjem paušalnom iznosu i to: a) za zgradu, odnosno stan za odmor i rekreaciju 2,00 KM po m2; b) za poslovnu prostoriju, stambenu zgradu ili stan koji se izdaje u zakup 2,50 KM po m2; c) za skladište i proizvodne prostore koji se daju u zakup 1,00 KM po m2; d) za garažu koja se daje u zakup 2,50 KM po m2; e) za putnička motorna vozila: e.1) za putničko motorno vozilo preko 1900 cm3 radne zapremine motora: - do 2 godine starosti vozila u iznosu od 100,00 KM; - od 2 do 5 godina starosti vozila u iznosu od 75,00 KM; - od 5 do 10 godina starosti vozila u iznosu od 50,00 KM; e.2) za putničko motorno vozilo do 1900 cm3 radne zapremine motora: - do 2 godine starosti vozila u iznosu od 80,00 KM; - od 2 do 5 godina starosti vozila u iznosu od 20,00 KM; - od 5 do 10 godina starosti vozila u iznosu od 10,00 KM; f) za motocikle preko 50 cm3 radne zapremine NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 860 - Broj 13 29. prosinca 2017. motora: - do 2 godine starosti motocikla u iznosu od 50,00 KM; - od 2 do 10 godina starosti motocikla u iznosu od 80,00 KM; g) za plovne objekte dužine preko 5 metara u iznosu od 120,00 KM; h) po stolu u kasinu u iznosu od 4.000,00 KM;” i) po automatu za igre na sreću u iznosu od 900,00 KM;” (2) Porez na imovinu iz stavka (1) točke e), f), g) ovog članka, plaća se prilikom registracije. (3) Bez dokaza o plaćenom porezu na imovinu iz točki e), f), g) ovog članka, vozilo se ne može registrirati.” Članak 2. U Zakonu o porezima Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ”, broj: 10/09, 02/10), u dijelu c) Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu, iza članka 22. broj članka: “Članak 28.”, mijenja se u: “Članak 23.” Članak 3. U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi: “Obveznik poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu je svaka pravna osoba ili samostalni gospodarstvenik, koja pruža ugostiteljske usluge.” U istom članku, iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. i glasi: “Pravne osobe ili samostalni gospodarstvenici koji pružaju ugostiteljske usluge, a registrirani su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, nisu obveznici poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića.” Članak 3. Članak 24. mijenja se i glasi: “Osnovicu za obračun poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića čini prodajna cijena pića, umanjena za uračunati porez na dodanu vrijednost”. Članak 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije, a primjenjivati će se od 01.01.2018. godine.”
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 12/17 28.12.2017 ugostiteljstvo,ugostiteljska djelatnost
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 25/17 25.12.2017 SG USK 04/19, SG USK 12/17, SG USK 16/16, SG USK 22/12 šume Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Ĉlan 1. U Zakonu o šumama („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 22/12, 16/16 i 12/17) u članu 9. stav (3) riječi „najduţe četiri godine“ zamjenjuju se riječima „do donošenja šumskoprivrednih osnova“. Ĉlan 2. Član 91a. stav (1) mijenja se i glasi: „(1) Zaposlenici kantonalne uprave za šumarstvo rasporeĎeni na poslove neposredne zaštite šuma preuzimaju se i rasporeĎuju od strane korisnika šuma bez javnog poziva, a u skladu sa stručnom spremom i radnim iskustvom najkasnije do 30.06.2018.godine“. U istom članu dodaje se novi stav (2) koji glasi: „(2) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona rukovodilac kantonalne uprave za šumarstvo će uz saglasnost ministra uvrditi kriterije primjenom kojih će dio zaposlenika iz stava (1) ovog člana, u skladu sa potrebama kantonalne uprave za šumarstvo zadrţati u radnom odnosu u kantonalnoj upravi za šumarstvo za rad u privatnim šumama.“ (3) U stavu (2) koji postaje stav (3) riječi „u roku od šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu“ zamjenjuju se riječima „najkasnije do 30.06.2018.godine“.
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 40/17 10.12.2017 SN KS 26/14, SN KS 01/11 pravna pomoć ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PRU@ANJU BESPLATNE PRAVNE POMO]I ^lan 1. (Dopuna ~lana 11.) U Zakonu o pru`anju besplatne pravne pomo}i ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo, br. 1/12 i 26/14) u ~lanu 11. stav (1) iza ta~ke h) na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaje se nova ta~ka i), koja glasi: "i) `rtve seksualnog nasilja tokom oru`anog sukoba u Bosni i Hercegovim u za{titi ostvarivanja njihovih prava po tom osnovu". ^lan 2. (Izmjena ~lana 26.) U ~lanu 26. stav (1) rije~i: "rukovode}i dr`avni slu`benik" zamjenjuju se rije~ima: "rukovodilac, pomo}nik rukovodioca".
Zakon o inspekcijama KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 02/17 01.12.2017 inspekcije,ks,zakon KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tinaKantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 28.12. 2016. godine, donijela je ZAKON O INSPEKCIJAMA KANTONA SARAJEVO POGLAVLJE I - OP[TE ODREDBE ^lan 1. (Predmet) Ovim zakonom ure|uje se vr{enje poslova inspekcijskog nadzora iz nadle`nosti Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kantonalna uprava) radi osiguranja kontrole nad primjenom izvr{avanja kantonalnih i drugih zakona, drugih propisa i op}ih akata, inspekcijski poslovi i njihov djelokrug, postupak inspekcijskog nadzora, prava, obaveze i ovla{tenja inspektora, preventivno djelovanje inspektora u vr{enju inspekcijskog nadzora, prava i obaveze subjekta nadzora i druga pitanja koja su zna~ajna za funkcionisanje inspekcijskog organa u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton.) ^lan 2. (Definicije pojmova kori{tenih u Zakonu) Pojmovi kori{teni u ovom zakonu imaju slijede}e zna~enje: a) kantonalni inspektor - dr`avni slu`benik sa posebnim ovla{tenjima; b) inspekcijski nadzor - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizi~kih lica koja obavljaju odre|enu djelatnost i gra|ana "fizi~kih lica" u pogledu pridr`avanja zakona i drugih propisa, te preduzimanje upravnih i drugih mjera; c) inspekcijski poslovi - poslovi za koje su ovla{teni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: 1) preventivni - preduzimanje mjera i radnji radi spre~avanja povrede propisa, 2) korektivni - dono{enje rje{enja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji, koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovla{ten posebnim zakonom ili drugim propisom, 3) represivni - podno{enje zahtjeva odnosno prijava nadle`nom organu za pokretanje odgovaraju}eg postupka, ako povreda propisa predstavlja prekr{aj ili krivi~no djelo i izricanje nov~ane kazne putem izdavanja prekr{ajnog naloga, 4) inspekcijski pregled - neposredni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata, procesa rada i za{tite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizi~kih lica, 5) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u izvr{enju i postupanju subjekta nadzora po nalo`enim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uo~enih nepravilnosti, d) subjekt nadzora - pravno lice, pravno lice sa javnim ovla{tenjima, fizi~ko lice registrovano kod nadle`nog organa za obavljanje odre|ene djelatnosti i fizi~ko lice koje obavlja odre|enu djelatnost bez rje{enja nadle`nog organa i gra|ani, nad kojim se vr{i inspekcijski nadzor; e) ~ek lista - lista provjera sa~injena na osnovu zakona i drugih propisa koja defini{e konkretan predmet, pravni osnov, te mjere koje inspektor mo`e poduzeti u skladu sa zakonom i drugim propisima, u slu~aju da prilikom nadzora konstatuje njihovu povredu; f) slu`bena kontrola - svaki oblik kontrole koju obavlja nadle`no tijelo radi verificiranja postupanja subjekta nadzora i uskla|ivanja poslovanja u skladu sa zakonima i drugim propisima; g) pismeno - svaki akt koji izdaje inspektor u vr{enju inspekcijskog nadzora. ^lan 3. (Vr{enje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor vr{i se: a) preduzimanjem inspekcijskih radnji na utvr|ivanju ~injeni~nog stanja radi izvr{avanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; b) preduzimanjem preventivnih mjera u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima; c) preduzimanjem korektivnih mjera radi spre~avanja i otklanjanja nezakonitosti u izvr{avanju zakona i drugih propisa (u daljem tekstu: upravne mjere); d) preduzimanjem drugih mjera i radnji odre|enih ovim zakonom i drugim propisom. Godina XXII – Broj 2 ^etvrtak, 12. januara 2017. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052 ^lan 4. (Uloga i zna~aj inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i za{tita javnog i privatnog interesa u skladu sa zakonom. (2) Inspekcijski nadzor organizovan prema ovom zakonu je djelatnost od op{teg interesa za Kanton. ^lan 5. (Organizovanje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu vr{e kantonalne inspekcije organizovane uKantonalnoj upravi, kao i inspekcije koje su na drugi na~in organizovane u skladu sa posebnim zakonima, radi obavljanja inspekcijskog nadzora. (2) Poslovi inspekcijskog nadzora iz nadle`nosti Kantona mogu se u skladu sa ustavnim odre|enjima kantonalnim zakonom povjeriti op}ini i gradu. (3) Stru~ni nadzor nad radom op}inskih i gradskih inspekcija nad provo|enjem kantonalnih propisa vr{i Kantonalna uprava. ^lan 6. (Lica koja vr{e inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor vr{e inspektori. ^lan 7. (Na~ela vr{enja inspekcijskog nadzora) (1) U postupku vr{enja inspekcijskog nadzora, inspektor se pridr`ava na~ela zakonitosti, javnosti, efikasnosti, profesionalne nepristrasnosti, nediskriminacije i politi~ke neovisnosti. (2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridr`ava na~ela pravi~nosti, tako da mjera nalo`ena od strane inspektora bude srazmjerna te`ini u~injene povrede. (3) Inspektor pru`a stru~nu pomo} subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vr{enja inspekcijskog nadzora, kao i drugim mjerama preventivnog djelovanja. ^lan 8. (Nalaganje upravne mjere) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora, ako je dopu{teno propisom na koji se odnosi inspekcijski nadzor, inspektor }e nalo`iti upravnu mjeru koja je bla`a, ako se tom mjerom posti`e svrha radi koje se mjera nala`e. ^lan 9. (Obavje{tavanje o po~injenom krivi~nom djelu) Inspektor je du`an obavijestiti nadle`no tu`ila{tvo o saznanjima o eventualno po~injenom krivi~nom djelu do kojih je do{ao u toku inspekcijskog nadzora. ^lan 10. (Propisivanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji propisuje se zakonom. POGLAVLJE II - DJELOKRUG RADA KANTONALNE UPRAVE I NADLE@NOST INSPEKCIJA ^lan 11. (Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantonalna uprava je samostalna kantonalna uprava. ^lan 12. (Poslovi Kantonalne uprave) Kantonalna uprava obavlja slijede}e poslove: a) inspekcijske poslove iz nadle`nosti kantonalnih inspekcija koje su organizovane u njenom sastavu; b) zaprima prijave, pritu`be i pisane zahtjeve od pravnih i fizi~kih lica, te ih dalje proslje|uje nadle`noj inspekciji na postupanje; c) prati stanje u upravnim oblastima za koje je nadle`na i poduzima upravne i druge mjere u vr{enju inspekcijskog nadzora; d) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvje{taj o radu Vladi Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona) kao i posebne izvje{taje kada se za to uka`e potreba; e) donosi programe i planove vr{enja inspekcijskog nadzora; f) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora; g) vodi evidenciju o izvr{enim inspekcijskim nadzorima i o radu svakog kantonalnog inspektora; h) vodi evidenciju o slu`benim iskaznicama kantonalnih inspektora; i) donosi program stru~ne obuke inspektora i drugih dr`avnih slu`benika i namje{tenika Kantonalne uprave; j) u~estvuje u stru~noj pripremi kantonalnih propisa nad kojim inspekcijski nadzor vr{i kantonalna inspekcija, po potrebi; k) ostvaruje saradnju sa nadle`nim organima u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine i Kantonu; l) obavlja inspekcijski nadzor po ovla{tenju direktora uprave za inspekcijske poslove; m) obavlja i druge upravne i stru~ne poslove odre|ene zakonima i drugim propisima. ^lan 13. (Djelokrug rada) Djelokrug rada kantonalnih inspekcija utvr|en je propisima Bosne i Hercegovine, federalnim i kantonalnim propisima u dijelu u kojima je regulisana nadle`nost kantonalnih inspekcija za odre|enu upravnu oblast. ^lan 14. (Planiranje i izvje{taji o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava donosi godi{nji program rada i mjese~ne planove rada o obavljanju inspekcijskog nadzora. (2) Program i plan vr{enja inspekcijskog nadzora sadr`i vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima. (3) Planovi o vr{enju inspekcijskog nadzora su slu`bena tajna. (4) Pri izradi godi{njih programa i planova za narednu godinu tra`i se mi{ljenje ministarstva iz odgovaraju}ih upravnih oblasti i kompetentnih nadle`nih organa i tijela na nivou Kantona Sarajevo. Tra`ena mi{ljenja se trebaju dostaviti najkasnije do 30. 09. teku}e godine. Ako ministarstva i kompetentni nadle`ni organi i tijela ne dostave mi{ljenje do spomenutog roka, smatrat }e se da nemaju primjedbi, ni prijedloga. (5) O stanju u oblastima iz svoje nadle`nosti Kantonalna uprava podnosi izvje{tajeVladi Kantona najmanje jednom godi{nje. (6) Kod izrade programa i planova posebno se mora voditi ra~una, gdje god je to mogu}e, da se inspekcijski nadzor vr{i putem mje{ovitih inspekcijskih timova ovisno od oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora. (7) DirektorKantonalne uprave u odre|enim slu~ajevima donosi poseban program inspekcijskog nadzora za odre|ene vanredne situacije. (8) Prema posebnom programu iz stava (7) ovog ~lana, inspekcijski nadzor u odre|enoj oblasti ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit }e javan i promovirat }e se putem medija, ili na drugi prikladan na~in sa ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijsku kontrolu. (9) Glavni kantonalni inspektor podnosi mjese~ni izvje{taj direktoru Kantonalne uprave, a direktor resornom kantonalnom ministarstvu iz odgovaraju}e upravne oblasti. (10) Inspektor je du`an dostaviti mjese~ni i godi{nji izvje{taj o svom radu glavnom inspektoru koji slu`i za izradu mjese~nog i godi{njeg izvje{taja. (11) Sadr`aj izvje{taja o radu inspektora propisuje direktor Kantonalne uprave. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 2 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. januara 2017. ^lan 15. (Normativi za vr{enje inspekcijskog nadzora) Direktor Kantonalne uprave utvr|uje normative (broj inspekcijskih nadzora u odre|enom vremenskom periodu) vr{enja inspekcijskog nadzora iz nadle`nosti kantonalnih inspekcija u sastavu Kantonalne uprave dono{enjem Pravilnika o utvr|ivanju normativa u saradnji sa glavnim inspektorima. ^lan 16. (Evidencije o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve inspekcije u svom sastavu. (2) O svim izvr{enim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektor je du`an voditi evidenciju. (3) Direktor Kantonalne uprave donijet }e Pravilnik o elektronskom vo|enju sadr`aju obrasca - knjige evidencije o inspekcijskom nadzoru, kojim }e se regulisati prezentiranje podataka o inspekcijskom nadzoru, izre~enim kaznama i upravnim mjerama kod subjekta nadzora. Odjeljak A. Nadle`nost kantonalne inspekcije ^lan 17. (Nadle`nost kantonalne inspekcije) Kantonalna inspekcija vr{i inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u okviru nadle`nosti utvr|enih propisima Bosne i Hercegovine, federalnim propisima i propisima kantona kojima je utvr|ena nadle`nost kantonalnih inspekcija za vr{enje inspekcijskog nadzora kao i drugim propisima. ^lan 18. (Vr{enje inspekcijskog nadzora po ovla{tenju direktora Kantonalne uprave) Kada je potrebno hitno izvr{iti inspekcijski nadzor radi za{tite javnog interesa, direktor Kantonalne uprave rje{enjem mo`e ovlastiti inspektora iz jedne upravne oblasti da izvr{i inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti dok traje potreba za istim. POGLAVLJE III - PRAVA, OBAVEZE I OVLA[TENJA INSPEKTORA ^lan 19. (Inspektori) Inspektori su dr`avni slu`benici sa posebnim ovla{tenjima. ^lan 20. (Iskaznica i zna~ka inspektora) (1) Inspektor ima iskaznicu i zna~ku kojom dokazuje svoje slu`beno svojstvo, identitet i ovla{tenja predvi|ena zakonom. (2) Glavnim inspektorima i inspektorima, iskaznicu i zna~ku izdaje direktor Kantonalne uprave. (3) Pri vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor je du`an nositi iskaznicu i zna~ku. (4) Oblik i sadr`aj iskaznice i zna~ke propisuje direktor Kantonalne uprave posebnim pravilnikom. ^lan 21. (Prava i obaveze inspektora) U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor ima prava, obaveze i ovla{tenja propisana ovim zakonom, drugim propisima i op}im aktima. ^lan 22. (Ovla{tenja inspektora) (1) Inspektor je ovla{ten da: a) utvrdi identitet subjekta nadzora i drugih lica od zna~aja za inspekcijski nadzor; b) pregleda, fotografi{e i snima osobe, poslovne i druge prostorije, objekte i opremu, postrojenja, ure|aje, instalacije, proces rada i proizvodnje; c) pregleda na~in obavljanja djelatnosti-proces rada, sigurnosti robe i kvalitet proizvoda i pru`enih usluga; d) utvr|uje da li subjekt nadzora ispunjava uslove propisane za obavljanje registrovane djelatnosti; e) vr{i uvid u poslovne knjige i drugu slu`benu dokumentaciju koja je od zna~aja za vr{enje inspekcijskog nadzora; f) saslu{ava stranke, svjedoke i druga lica ~ija izjava je od zna~aja za utvr|ivanje ~injenica u vr{enju inspekcijskog nadzora; g) preduzima radnje uzorkovanja, pregleda i ispitivanja proizvoda i drugih roba i materijala u cilju provjere usagla{enosti sa propisima; h) nalo`i da mu subjekt nadzora dostavi u roku tra`ene podatke i dokumentaciju, odnosno da se odazove pozivu da do|e li~no u slu`bene prostorije inspekcijskog organa radi davanja podataka u vezi sa inspekcijskim nadzorom; i) preduzima upravne i druge mjere u skladu sa ovim i drugim zakonima; j) preduzima preventivne aktivnosti u vr{enju inspekcijskog nadzora; k) zabrani pristup mjestu na kojem se vr{i inspekcijski nadzor; l) izda prekr{ajni nalog i podnese zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka; m) naredi prinudno otvaranje objekta radi vr{enja nadzora; n) uzima u postupak zahtjeve i prijave gra|ana, preduze}a i drugih organizacija i o svom postupanju obavje{tava podnosioca zahtjeva, odnosno prijave; o) obavlja i druge slu`bene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. (2) Pored ovla{tenja iz stava (1) ovog ~lana, inspektor ima prava i obaveze u skladu posebnim propisima da: a) izvr{i inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji, uz prethodno pribavljenu naredbu nadle`nog suda, ako sazna da se odre|ena stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; b) kontroli{e saobra}ajna vozila u skladu sa posebnim zakonima koja u~estvuju u cestovnom prometu osim vozila vojske, policije, vatrogasnih i kola hitne pomo}i; c) zabrani obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po `ivot, zdravlje, okolinu i nanijeti materijalnu {tetu; ^lan 23. (Stru~no obrazovanje inspektora) Inspektor je obavezan da se neprestano stru~no obrazuje i usavr{ava za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora u trajanju od najmanje 40 sati godi{nje iz propisa koji se odnose na oblast inspekcijskog, upravnog i prekr{ajnog postupka u skladu sa programom stru~ne obuke inspektora koji donosi direktor Kantonalne uprave. ^lan 24. (Ograni~enje inspektora u obavljanju drugih poslova) (1) Inspektor ne mo`e obavljati privredne, trgova~ke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca iz oblasti i na podru~ju na kojem vr{i inspekcijski nadzor, niti u~estvovati u radu stru~nih komisija i tijela organa uprave koji daju dozvole, mi{ljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koje podlije`u tom inspekcijskom nadzoru, niti izra|ivati projekte, elaborate, studije i analize po narud`bi poslovnog subjekta uz naknadu. (2) Zabrana iz stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na nau~ni i istra`iva~ki rad, poslove edukacije i obrazovanja. (3) Za obavljanje poslova iz stava (2) ovog ~lana saglasnost daje direktor Kantonalne uprave. ^lan 25. (^uvanje slu`bene i druge tajne) (1) Inspektor je du`an ~uvati slu`benu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u vr{enju inspekcijskog nadzora. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. januara 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 2 – Strana 3 (2) Inspektor je du`an ~uvati tajnost prijave i druge informacije koje se ti~u inspekcijskog nadzora {to uklju~uje i dokumentaciju, dokaze i podatke utvr|ene ili nastale u inspekcijskom nadzoru. (3) Du`nost ~uvanja tajne u smislu st. (1) i (2) ovog ~lana traje i nakon prestanka obavljanja du`nosti inspektora. POGLAVLJE IV - PREVENTIVNO DJELOVANJE INSPEKTORA ^lan 26. (Preventivno djelovanje inspektora) U vr{enju inspekcijskog nadzora, inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprje~avanja povrede zakona i drugih propisa, spre~avanja nastajanja {tetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do {tetnih posljedica u cilju za{tite javnog i privatnog interesa. ^lan 27. (Preventivne mjere) U preduzimanju preventivnih mjera inspektor je du`an naro~ito da: a) upoznaje subjekte nadzora o obavezama iz zakona i drugih propisa i sankcijama u slu~ajevima njihovog nepridr`avanja; b) ukazuje na {tetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridr`avanja zakona i drugih propisa; c) predla`e mjere za otklanjanje uzroka kojimogu dovesti do {tetnih posljedica i o tome donosi rje{enje; d) upoznaje subjekte nadzora o pravima i obvezama koja imaju u postupku inspekcijskog nadzora; e) izvje{tava nadle`ne organe o uo~enim nedostatcima koji nisu posebno propisani i sankcionisani zakonima i drugim propisima; f) ukazuju nadle`nim organima na te{ko}e u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obaveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem da se taj postupak, {to je mogu}e vi{e, olak{a i pojednostavi za subjekta nadzora; g) daje informacije i savjete subjektima nadzora o djelotvornijem na~inu izvr{enja zakona i drugih propisa; h) upoznaje subjekte nadzora sa olak{icama utvr|enim zakonom i drugim propisima; i) gradi povjerenje sa subjektima nadzora, koji mu se obra}aju zbog povrede zakona i drugih propisa; j) ostvaruje saradnju sa udru`enjima gra|ana, odgovaraju- }im slu`bama i drugim pravnim i fizi~kim licima koja im mogu dati bli`e podatke o subjektima nadzora. POGLAVLJE V - POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA Odjeljak A. Postupak inspekcijskog nadzora ^lan 28. (Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora pokre}e i vodi inspektor po slu`benoj du`nosti. ^lan 29. (Vr{enje inspekcijskog nadzora) Inspekcija je samostalna u svom radu i poslove inspekcijskog nadzora vr{i prema programu svog godi{njeg rada, a odre|ene inspekcijske preglede mo`e da izvr{i i na pismeni zahtjev: a) Vlade Kantona, b) kantonalnog resornog ministra, c) direktora Kantonalne uprave. ^lan 30. (Zahtjev pravnih i fizi~kih lica za vr{enje inspekcijskog nadzora) (1) Pravna i fizi~ka lica mogu podnijeti pisani zahtjev nadle`noj inspekciji ili Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove da izvr{i inspekcijski nadzor. (2) Kantonalna uprava za inspekcijske poslove du`na je, po prijemu pisanog zahtjeva, u roku od 48 sati isti proslijediti nadle`noj inspekciji. (3) Nadle`na inspekcija je du`na da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za vr{enje inspekcijskog nadzora obavi inspekcijski nadzor, a o utvr|enom ~injeni~nom stanju i eventualno poduzetim mjerama u roku od osam dana od dana okon~anja inspekcijskog nadzora pisanim putem obavjestiti podnosioca zahtjeva. (4) U slu~aju da inspekcija primi pisani zahtjev koji se odnosi na oblast za koju nije nadle`na, isti je du`na u roku od 48 sati od trenutka njegovog prijema proslijediti nadle`noj inspekciji. (5) Inspektor, koji u~estvuje u inspekcijskom nadzoru iz stava (1) ovog ~lana du`an je da ~uva identitet pravnih i fizi~kih lica iz stava (1) ovog ~lana kao slu`benu tajnu iz ~lana 25. ovog Zakona. (6) Izuzetno od stava (5) ovog ~lana, inspektor nije du`an ~uvati kao slu`benu tajnu identitet pravnih i fizi~kih lica koji sudjeluju u nadzoru kao zainteresirana strana radi za{tite svojih prava i pravnih interesa, ako to po prirodi stvari nije mogu}e ili je tako propisano zakonom. (7) Odredbe ovog ~lana ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke, izuzev ukoliko takva predstavka sadr`i dokaze koji upu}uju na grubu povredu zakona, u kom slu~aju glavni inspektor i inspektor cijene osnovanost predstavke i preduzimaju zakonom utvr|ene aktivnosti u cilju utvr|ivanja stvarnog stanja. ^lan 31. (Ponovljeni zahtjev za vr{enje inspekcijskog nadzora) Ako se predstavka odnosi na pitanje koje je povodom ranije predstavke istog podnosioca ve} bilo predmet razmatranja, ponovna predstavka u istoj stvari uzet }e se u postupak samo ako su u njoj iznesene nove ~injenice ili ako prilikom razmatranja ranije predstavke nisu uzete u obzir sve okolnosti od zna~aja za njihovu pravilnu ocjenu. ^lan 32. (Nalog za vr{enje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor inspektor vr{i na osnovu naloga za inspekcijski nadzor. (2) Nalog inspektoru izdaje glavni inspektor. (3) Nalog se izdaje u pismenom obliku i sadr`i: a) naziv inspekcijskog organa, broj naloga i datum izdavanja; b) ime i prezime glavnog inspektora koji izdaje nalog i naziv inspektorata; c) naziv subjekta i objekta nad kojim se vr{i nadzor; d) predmet inspekcijskog nadzora; e) lista provjera - ~ek lista; f) ime i prezime inspektora koji }e izvr{iti inspekcijski nadzor; g) naziv slu`benog vozila i registracijske oznake; h) datum po~etka vr{enja inspekcijskog nadzora; i) potpis lica koji je izdao nalog i otisak pe~ata; j) pouku subjektu nadzora da ometanje inspektora u radu predstavlja prekr{aj. (4) Ako se prema okolnostima na koje je potrebno izvr{iti inspekcijski nadzor ne mo`e jasno odrediti subjekt nadzora ili se uka`e potreba za vr{enje inspekcijskog nadzora prema vlastitoj procjeni inspektora, inspektor mo`e izdati nalog za inspekcijski nadzor i isti potpisati na terenu uz obavezu da pomenuti nalog inspektor predo~i glavnom inspektoru u roku od 24 sata, koji }e ga svojim potpisom verifikovati kao akt u predmetu. (5) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istovremeno vr{i vi{e inspektora iz razli~itih upravnih oblasti, svakom inspektoru izdaje se pojedina~no nalog za inspekcijski nadzor za oblast koju nadzire. (6) Ako postoji potreba za poduzimanjem hitnih mjera zbog za{tite javnog interesa, glavni inspektor mo`e inspektoru S L U @ B E N E N O V I N E Broj 2 – Strana 4 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. januara 2017. izdati usmeni nalog za vr{enje inspekcijskog nadzora, uz obavezu da u roku od 24 sata od izdavanja usmenog naloga inspektoru izda pismeni nalog. ^lan 33. (Predo~avanje naloga za vr{enje inspekcijskog nadzora) (1) Nalog za inspekcijski nadzor po pravilu ne dostavlja se niti predaje subjektu nadzora nego mu se isti na njegov zahtjev samo predo~ava prilikom inspekcijskog nadzora. (2) Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne mo`e se izjaviti `alba. ^lan 34. (Lista provjera - obim i slo`enost inspekcijskog nadzora) (1) Na osnovu lista provjera - ~ek lista utvr|uje se obim i slo`enost inspekcijskog nadzora. (2) Slo`enost inspekcijskog nadzora utvrdit }e se procjenom rizika postupanja subjekta nadzora. (3) Direktor Kantonalne uprave donosi Pravilnik o kriterijima za utvr|ivanje obima i slo`enosti inspekcijskog nadzora. ^lan 35. (Predstavljanje inspektora subjektu nadzora) Prije po~etka vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor }e se predstaviti subjektu nadzora uz predo~enu slu`benu iskaznicu i zna~ku. ^lan 36. (Mjesto vr{enja inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor obavlja se po pravilu na mjestu gdje treba utvrditi ~injenice o izvr{avanju propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. (2) Mjesto vr{enja inspekcijskog nadzora se po pravilu utvr|uje nalogom za vr{enje inspekcijskog nadzora. (3) Ako se inspekcijski nadzor vr{i u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se vr{i nadzor, odgovorno lice ili bilo koje drugo lice zaposleno kod subjekta nadzora ili lice koje je u momentu inspekcijskog nadzora zate~eno da obavlja poslove u vezi sa redovnom djelatno{}u subjekta nadzora, du`no je inspektoru osigurati odgovaraju}e uslove za rad. (4) Kada se inspekcijski nadzor vr{i u prostorijama subjekta nadzora koje su ugro`ene eksplozivnom atmosferom (podzemne i nadzemne prostorije) ili u kojima postoji neka druga mogu}nost ugro`avanja `ivota i zdravlja ljudi, odgovorno lice du`no je inspektoru i licima koje prisustvuju inspekcijskom pregledu osigurati odgovaraju}a za{titna sredstva. (5) U slu~aju nemogu}nosti utvr|ivanja ta~nog ~injeni~nog stanja kod provo|enja inspekcijskog nazora zbog nemogu}nosti uvida u tra`enu dokumentaciju koja je predmet inspekcijskog nadzora ili zbog odbijanja pru`anja na uvid tra`ene dokumentacije od strane lica prisutnog inspekcijskom nadzoru, inspektor }e pismenim putem, pozvati subjekta nadzora ili drugo lice da u odre|eno vrijeme i odre|enog datuma pristupi u prostorije sjedi{ta inspekcijskog organa i donese tra`enu dokumentaciju. ^lan 37. (Vrijeme vr{enja inspekcijskog nadzora) (1) Inspektor mo`e vr{iti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i no}i u toku njegovog radnog vremena, na mjestu koje je podlo`no inspekcijskom nadzoru, a izuzetno i izvan radnog vremena, ukoliko postoji opravdana potreba za vr{enje inspekcijskog nadzora, kako je to navedeno u nalogu za inspekcijski nadzor. (2) Ako se inspekcijski nadzor vr{i u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a nemo`e se zavr{iti u toku njegovog radnog vremena, inspektor mo`e izvr{iti privremeno pe~a}enje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora, a radi dovr{enja zapo~etog inspekcijskog nadzora koji se ima nastaviti narednog dana. (3) O privremenom pe~a}enju poslovnog prostora ili opreme iz stava (2) ovog ~lana donosi se zaklju~ak protiv kojeg se ne mo`e izjaviti `alba. (4) Zaklju~ak iz stava (3) ovog ~lana prilo`it }e se uz zapisnik o izvr{enom inspekcijskom nadzoru. ^lan 38. (Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora) (1) Vr{enje redovnog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograni~eno brojem dana na godi{njem nivou. (2) Izuzetno, redovni inspekcijski nadzor tr`i{ne inspekcije i inspekcije rada kod istog subjekta nadzoramo`e trajati najdu`e 12 radnih dana godi{nje. (3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili vi{e organizacijskih jedinica, inspekcijski nadzor iz stava (2) ovog ~lana mo`e trajati du`e, ali ne du`e od dvostrukog vremena predvi|enog u stavu (2) ovog ~lana. (4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od ~etiri sata, ra~una se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje vi{e od ~etiri sata, ra~una se kao jedan dan. ^lan 39. (Du`nost omogu}avanja rada inspektoru) (1) Subjekt nadzora, kao i svako drugo lice zate~eno u prostorijama subjekta nadzora za vrijeme vr{enja inspekcijskog nadzora ne smije sprje~avati i ote`avati inspektoru vr{enje inspekcijskog nadzora. (2) Inspektor }e u pisanoj formi ili zapisnikom zatra`iti od subjekta nadzora da mu u roku koji mu nalo`i, dostavi sva potrebna obavje{tenja, podatke i dokumentaciju od zna~aja za vr{enje inspekcijskog nadzora. ^lan 40. (Utvr|ivanje podataka o subjektu nad kojim se vr{i nadzor) U inspekcijskom nadzoru inspektor utvr|uje: a) identifikaciju subjekta nadzora i to: 1) identitet za fizi~ko lice, 2) oblik organizovanja za pravno lice, 3) podatke o odgovornom licu za zastupanje pravnog lica prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar; b) posjedovanje propisane dokumentacije za obavljanje djelatnosti: 1) rje{enje o upisu u sudski ili drugi registar; 2) rje{enje za obavljanje djelatnosti ako je to posebnim propisom utvr|eno (odobrenje, licenca za rad i sl.); 3) pravni osnov kori{tenja poslovnog prostora; 4) odobrenje za priklju~ak na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije, ako je to posebnim propisom utvr|eno; 5) dopu{tenost rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost u skladu sa zakonom (va`enje koncesije, tehni~ki nadzor, registracija, atest i sl.); 6) i drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati u skladu sa zakonom i drugim propisima. ^lan 41. (Inspekcijski zapisnik) (1) O izvr{enom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan sa~initi zapisnik i u njemu navesti ~injeni~no stanje utvr|eno inspekcijskim nadzorom. (2) Zapisnik sa~injava inspektor koji je obavio inspekcijski nadzor. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno vi{e inspektora iz razli~itih upravnih oblasti, u tom slu~aju svaki inspektor sa~injava poseban zapisnik. (3) Zapisnik sadr`i osim elemenata propisanih u Zakonu o upravnom postupku i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog nadzora. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. januara 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 2 – Strana 5 (4) Obrazac inspekcijskog zapisnika propisat }e direktor Kantonalne uprave. (5) O manje va`nim radnjama u postupku i izjavama subjekta nadzora, kao i u slu~aju nemogu}nosti izvr{enja inspekcijskog nadzora, inspektor sa~injava slu`benu zabilje{ku. (6) Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno vi{e inspektora iz iste oblasti, u tom slu~aju sa~injavaju jedan zapisnik. ^lan 42. (Mjesto sa~injavanja inspekcijskog zapisnika) (1) Zapisnik se sa~injava na licu mjesta i tokom vr{enja inspekcijskog nadzora, osim u slu~ajevima iz ~lana 49. ovog zakona. (2) U slo`enijem inspekcijskom nadzoru kao i po pozivu inspektora zbog objektivnih razloga zapisnik semo`e sa~initi i zavr{iti u slu`benim prostorijama Kantonalne uprave u roku od tri dana od dana zavr{enog inspekcijskog nadzora. (3) Jedan primjerak zapisnika predaje se licu koje je zate~eno i prisustvovalo inspekcijskom nadzoru kod subjekta nadzora odmah nakon sa~injavanja. (4) Lice koje je prisustvovalo inspekcijskom nadzoru, du`no je zapisnik potpisati i primiti, {to inspektor zapisni~ki konstatuje. (5) Ukoliko lice prisutno inspekcijskom nadzoru odbije potpisati zapisnik, isto je du`no primjerak zapisnika primiti i uru~iti odgovornom licu. ^lan 43. (Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Subjekt nadzora, odnosno odgovorno ili drugo ovla{teno lice ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru. (2) Primjedbe se stavljaju istovremeno sa sa~injavanjem zapisnika, osim u slu~ajevima iz ~l. 54. stav (3) i 42. stav (2) ovog zakona, u roku od pet dana od dana prijema zapisnika. (3) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedaba, unosi se u zapisnik. (4) Ako se primjedbe na zapisnik prila`u uz zapisnik, one se trebaju potpisati od strane odgovornog lica, odnosno lica koje je u~estvovalo u inspekcijskom nadzoru. (5) Ako ovla{teno lice ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz stava (2) ovog ~lana ili da pismenu izjavu da nema primjedbi, smatra se da nema primjedbi na zapisnik. ^lan 44. (Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru se sastavlja prema pravilima upravnog postupka i ima snagu javne isprave. ^lan 45. (Obaveza ~itanja zapisnika i razmatranje primjedaba na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Inspektor je du`an pro~itati sadr`aj zapisnika subjektu nadzora. (2) Inspektor }e razmotriti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru i prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. (3) O primjedbama na zapisnik posebno se ne odlu~uje, ve} se cijene i obrazla`u u postupku dono{enja upravnog akta. ^lan 46. (Samostalnost inspektora kod prikupljanja dokaza i utvr|ivanja ~injeni~nog stanja) (1) Kod vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno odre|uje koje }e dokaze koristiti za utvr|ivanje ~injeni~nog stanja. (2) Inspektor }e upoznati subjekta nadzora sa dokazima koji nisu pribavljeni kod njega i omogu}iti mu da se o njima izjasni. ^lan 47. (Neometanje redovnog procesa rada) Inspektor je du`an obaviti inspekcijski nadzor na na~in da {to manje ometa redovan proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora. ^lan 48. (Pomo} policije u obavljanju inspekcijskog nadzora) (1) Ako se u vr{enju inspekcijskog nadzora onemogu}i inspektoru obavljanje nadzora pru`anjem fizi~kog otpora ili ako se takav otpor osnovano o~ekuje, inspektor mo`e zatra`iti pomo} nadle`ne policije. (2) Nadle`na policija obavezna je pru`iti potrebnu za{titu i omogu}iti da se obavi inspekcijski nadzor i na blagovremeni usmeni zahtjev inspektora, glavnog inspektora i direktora Kantonalne uprave, iako o istom nije bila prethodno obavje{tena, sa obavezom naknadne dostave zahtjeva u pisanom obliku. ^lan 49. (Postupak inspektora u slu~aju nemogu}nosti vr{enja inspekcijskog nadzora) Ako inspektor ne mo`e obaviti inspekcijski nadzor iz razloga {to se radi o subjektu nadzora koji je u pokretu ili subjektu nadzora koji nema sjedi{te ili je sjedi{te subjekta nadzora nepoznato inspektor }e pismenim putem pozvati subjekta nadzora da u odre|eno vrijeme i odre|eni datum pristupi u prostorije sjedi{ta inspekcijskog organa i donese tra`enu dokumentaciju. ^lan 50. (Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije) (1) Inspektor mo`e u inspekcijskom nadzoru privremeno oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autenti~nosti i ta~nosti navoda u njoj kao i onu koja mo`e u prekr{ajnom postupku poslu`iti kao dokaz kojim je u~injen prekr{aj. (2) Zaklju~kom }e se odrediti u kojem }e se roku vratiti dokumentacija, osim ako se ona prila`e kao dokaz u prekr{ajnom ili krivi~nom postupku. (3) O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj }e se navesti {ta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavalac, broj, datum i dr.). ^lan 51. (Privremeno oduzimanje predmeta prekr{aja) (1) Inspektor mo`e u inspekcijskom nadzoru privremeno oduzeti predmete ili robu sa kojima je u~injen prekr{aj (predmet prekr{aja) ili su nastali u izvr{enju ili poku{aju izvr{enja prekr{aja. (2) O privremenom oduzimanju predmeta ili robe izdaje se potvrda u kojoj }e se navesti {ta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, koli~ina, jedinica mjere, deklarirana ili procjenjena vrijednost, datum, vrijeme i mjesto oduzimanja, lice od kojeg su predmet ili roba oduzeti i vlasnik predmeta ili robe). ^lan 52. (Postupak sa privremeno oduzetim predmetima ili robom) (1) Privremeno oduzeti predmeti i roba predaju se na ~uvanje Direkciji za robne rezerve Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Direkcija) do okon~anja postupka pred nadle`nim sudom. (2) Prilikom predaje privremeno oduzete robe Direkciji inspektor je du`an izvr{iti pregled deklaracije i rokova upotrebe.Robu sa proteklim rokom }e zapisni~ki popisati i predlo`iti Komisiji za rashodovanje koju formira direktor Direkcije da istu uni{ti na zakonom propisan na~in. (3) Ako su oduzeti predmeti ili roba podlo`ni brzom kvarenju ili roba ~ije ~uvanje iziskuje nesrazmjerno visoke tro{kove kao i roba ~iji je rok upotrebe kra}i od 30 dana, prodavat }e ih S L U @ B E N E N O V I N E Broj 2 – Strana 6 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. januara 2017. Direkcija ili }e istu ustupiti humanitarnim organizacijama, socijalnim ustanovama o ~emu odlu~uje Direkcija. (4) Sredstva ostvarena prodajom upla}uju se na depozitni ra~un bud`eta Kantona Sarajevo. ^lan 53. (Radnje inspekcijskog nadzora kod drugih lica koje nisu subjekt nadzora) (1) Inspektor ima pravo vr{iti inspekcijske radnje i kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora, ako se kod njih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl. koje su od zna~aja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. (2) Ako lice iz stava (1) ovog ~lana ne dopusti inspektoru da vr{i potrebne inspekcijske radnje, on mo`e prema tom licu preduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora. Odjeljak B. Prava i obaveze subjekta nadzora ^lan 54. (U~estvovanje subjekta nadzora u inspekcijskom nadzoru) (1) Subjekt nadzora du`an je u~estvovati u inspekcijskom nadzoru. (2) Subjekt nadzora du`an je omogu}iti inspektoru vr{enje inspekcijskog nadzora po nalogu za inspekcijski nadzor ili na tra`enje inspektora. (3) Inspekcijski nadzor }e se izvr{iti u prisustvu odgovornog lica ili bilo kog zate~enog lica koje je radno anga`ovano kod subjekta nadzora. (4) Subjekt inspekcijskog nadzora du`an je nadle`nom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu slu`benu dokumentaciju, a`urne i ta~ne podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvr|ivanje svih ~injenica i okolnosti u vr{enju inspekcijskog nadzora odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi inspektor. (5) Subjekt inspekcijskog nadzora du`an je odazvati se pozivu inspektora i donijeti u roku koji mu je nalo`en u slu`bene prostorije inspekcijskog organa tra`ene podatke i dokumentaciju, kao i do}i li~no radi davanja potrebnih poja{njenja u vezi sa obavljenim inspekcijskim nadzorom. (6) Izuzetno, u slu~ajevima i pod uslovima odre|enim ovim zakonom ili drugim propisom, inspektor mo`e izvr{iti inspekcijski nadzor i bez u~estvovanja subjekta nadzora. ^lan 55. (Davanje na uvid podataka i dokumentacije) (1) Ako se u toku vr{enja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvr|ivanje ~injenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih lica zaposlenih kod subjekta nadzora ili su ta lica u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora subjekt nadzora je du`an dati na uvid te podatke i dokumentaciju. (2) Inspektor zahtjeve iz stava (1) ovog ~lana nala`e usmeno, a prema okolnostima to mo`e nalo`iti i zaklju~kom u pismenoj formi. (3) Protiv zaklju~ka iz stava (2) ovog ~lana, mo`e se izjaviti `alba. ^lan 56. (Obavje{tavanje u slu~aju nastanka opasnosti) Subjekt nadzora obavezno obavje{tava nadle`nog inspektora i nadle`nu policijsku upravu o slu~ajevima nastanka opasnosti po `ivot i zdravlje gra|ana i materijalnih dobara na na~in kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. ^lan 57. (Izja{njavanje o ~injenicama i dokazima) Kada inspektor utvr|uje ~injeni~no stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo da se izjasni o svim ~injenicama i dokazima koji su izneseni u postupku inspekcijskog nadzora. ^lan 58. (Pru`anje stru~ne pomo}i) Subjekt nadzora ima pravo na pru`anje stru~ne pomo}i od strane inspektora koji vr{i inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na upu}ivanje na propise iz oblasti vr{enja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. ^lan 59. (Pozivanje odgovornog i drugog lica) (1) Kad okolnosti nala`u, inspektor }e pismeno pozvati odgovorno lice subjekta nadzora i svako drugo lice da pristupi u prostorije organa nadle`nog za vr{enje inspekcijskih poslova ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje, da u odre|eno vrijeme, odre|enog dana pristupi radi davanja izjave ili potrebnih podataka, ili da donese zatra`enu dokumentaciju relevantnu za pravilno utvr|ivanje ~injeni~nog stanja od zna~aja za konkretan inspekcijski nadzor. (2) Lica iz stava (1) ovog ~lana mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a izuzetno i u sve dane i izvan tog vremena, iz razloga hitnosti. (3) Poziv se upu}uje u pismenom obliku, a izuzetno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja. ^lan 60. (Du`nost odazivanja pozivu) (1) Pozvano lice du`no je odazvati se pozivu inspektora. (2) Ako se pozvano lice ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku od 24 sata od dana prijema poziva, inspektor mo`e u skladu sa zakonom i drugim propisom odrediti da se isto prisilno dovede. (3) Tro{kovi prisilnog dovo|enja padaju na teret lica koje se privodi. (4) O tro{kovima prisilnog dovo|enja donosi se zaklju~ak na koji se mo`e izjaviti posebna `alba. ^lan 61. (Davanje uzoraka proizvoda inspektoru) Subjekt nadzora du`an je uzorke proizvoda dati inspektoru radi ispitivanja kod stru~ne institucije ovla{tene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi propisanim standardima. ^lan 62. (Obavje{tavanje o rezultatima ispitivanja) (1) O rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka inspektor u pismenom obliku izvje{tava subjekta nadzora u roku od tri dana po dobijanju rezultata. (2) Subjekt nadzora ima pravo tra`iti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti na~in i istom metodom kod druge ovla{tene institucije ukoliko nije zadovoljan nalazom i mi{ljenjem ovla{tene institucije koja je izvr{ila prvo ispitivanje. (3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vr{enja inspekcijskog nadzora, a radi utvr|ivanja da li odgovaraju propisanom ili deklarisanom sistemu i propisanom obliku, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. ^lan 63. (Uzimanje uzoraka proizvoda) (1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili u prometu propisanoj zdravstvenoj ispravnosti i deklarisanom sistemu, odnosno propisanom i deklarisanom kvalitetu, inspektor }e uzeti uzorke tih proizvoda u propisanoj koli~ini i broju uzoraka i dati ih na ispitivanje ovla{tenoj instituciji. (2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta inspektor mo`e uzeti od istog proizvoda najvi{e tri uzorka u koli~ini koja je potrebna za ispitivanje. (3) Inspektor je du`an sa~initi zapisnik o uzimanju uzoraka. (4) Inspektor }e u pismenom obliku izvjestiti subjekta nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzoraka, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema nalaza od ovla{tene institucije koja je ispitivanje obavila, odnosno u skladu sa posebnim propisima. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. januara 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 2 – Strana 7 ^lan 64. (Ponavljanje ispitivanja kvaliteta proizvoda) (1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo tra`iti od inspektora da se ispitivanje ponovi, na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovla{tene institucije za ispitivanje kvaliteta proizvoda. (2) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda, u smislu stava (1) ovog ~lana, podnosi se u pismenoj formi u roku od tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. (3) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije saglasan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. ^lan 65. (Uzorkovanje) (1) Subjekt nadzora du`an je besplatno dati potrebnu koli~inu uzorka proizvoda za ispitivanje kvaliteta. (2) Tro{kove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara kvalitetu propisanom zakonom i drugim propisom ako druga~ije nije regulirano posebnim propisom. (3) Ako uzorak proizvoda iz stava (2) ovog ~lana odgovara kvalitetu propisanom zakonom i drugim propisom, tro{kovi ispitivanja iz ovog ~lana padaju na teret sredstava bud`eta, ako posebnim propisom nije druga~ije utvr|eno. (4) Neiskori{teni uzorci proizvoda vra}aju se subjektu nadzora. ^lan 66. (Na~in uzorkovanja) Direktor Kantonalne uprave Pravilnikom }e propisati na~in uzimanja uzoraka i proizvoda, kao i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovla{}enim institucijama, ukoliko to nije utvr|eno posebnim propisom POGLAVLJE VI - UPRAVNE I DRUGE MJERE ^lan 67. (Upravne mjere u inspekcijskom nadzoru) (1) Upravne mjere inspektor nare|uje dono{enjem pisanog rje{enja. Osnov za dono{enje rje{enja predstavlja ~injeni~no stanje navedeno u zapisniku o izvr{enom inspekcijskom nadzoru. (2) Kada u vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da je povrije|en zakon, ili drugi propis ~ije izvr{enje nadzire, inspektor ima ovla{tenje i obavezu da nalo`i slijede}e upravne i druge mjere: a) narediti da se utvr|eni nedostaci i nepravilnosti otklone; b) narediti preduzimanje odgovaraju}ih radnji koje su subjekti nadzora du`ni da preduzmu; c) zabraniti preduzimanje radnji koje smatra da su u suprotnosti sa zakonom, ili drugim propisom nad ~ijim provo|enjem vr{i nadzor; d) preduzme i druge upravne mjere i radnje koje su odre|ene ovim zakonom i posebnim propisom. ^lan 68. (Obrazac za rje{enje) (1) Ako se odre|uje upravna mjera koja se mora izvr{iti odmah ili odmah zapo~eti njeno izvr{enje, rje{enje o upravnoj mjeri mo`e se donijeti i na odgovaraju}em obrascu, a odre|eni podaci i odluke se mogu napisati rukom. (2) Sadr`aj i formu obrasca propisuje direktor Kantonalne uprave. (3) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana sadr`i u obrazlo`enju razlog zbog kojeg se donosi takvo rje{enje i navo|enje propisa na osnovu kojeg je odre|ena upravna mjera. ^lan 69. (Javno objavljivanje upravne mjere) (1) Upravnu mjeru inspektor }e javno objaviti ako se njom posti`e potpunija svrha inspekcijskog nadzora. (2) Upravna mjera iz stava (1) se javno objavljuje na oglasnoj tabli subjekta nadzora, u sjedi{tu subjekta nadzora, na oglasnoj plo~i organa za inspekcijske poslove, u javnim glasilima ili na drugi pogodan na~in. ^lan 70. (Upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzora u cijelosti ili djelomi~no) (1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor mo`e zabraniti rad u cijelosti ili djelimi~no, a zabrana po~inje te}i od dana uru~enja rje{enja. (2) Inspektor }e na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i izvr{iti pe~a}enje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora, ako obavlja djelatnost: a) bez rje{enja o upisu u sudski registar nadle`nog suda; b) bez rje{enja nadle`nog organa za obavljanje djelatnosti; c) u suprotnosti sa rje{enjem kojim mu je odobreno obavljanje odre|ene djelatnosti; d) ne posjeduje dokumentaciju kojom potvr|uje da ispunjava minimalno-tehni~ke i druge uslove za bavljenje tomdjelatno{} u (rje{enje nadle`nog organa, zapisnici nadle`nih inspekcija i sl.); e) i u drugim slu~ajevima propisanim posebnim propisom. (3) Inspektor radnje iz stava (2) ovog ~lana ne}e preduzeti ako }e takvim radnjama ugroziti javni interes, `ivot i zdravlje ljudi i `ivotinja, odnosno uzrokovati opasnost po okolinu, odnosno kada ne postoji drugi subjekt koji djelimi~no ili u cijelostimo`e preuzeti obavljanje djelatnosti. (4) Ako inspektor u vr{enju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pru`a usluge za pravno ili fizi~ko lice koje ne posjeduje potrebnu dokumentaciju, odmah }e zabraniti dalje obavljanje navedenog posla. (5) Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada mo`e biti nasilno naru{ena ili u kratkom roku od strane subjekta nadzora ili drugih lica neizvr{ena, inspektor mo`e nalo`iti stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim objektima na na~in da obavijesti nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova o nalo`enoj mjeri zabrane rada i mjeri obezbje|enja iste. (6) Tro{kovi koji nastanu poduzetim radnjama inspektora iz stava (5) ovog ~lana snosi subjekt nadzora kojem je izre~ena mjera zabrane rada. (7) @alba na rje{enje, iz st. (1) i (2), ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 71. (Upravna mjera zabrane rada kod subjekta nadzora sa vi{e utvr|enih prekr{aja) (1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod istog subjekta nadzora postojanje vi{e od dva prekr{aja, inspektor }e izre}i upravnu mjeru privremene zabrane rada u trajanju od sedam dana, u ponovljenom slu~aju u trajanju od 30 dana, a u svakom narednom ponovljenom slu~aju izri~e se zabrana rada u trajanju od 60 dana. (2) Pod ponovljenim slu~ajem smatra se po~injenje dva ili vi{e prekr{aja u periodu od dvije godine nakon {to je rje{enje o zabrani rada iz stava (1) ovog ~lana postalo kona~no. (3) Upravna mjera privremene zabrane rada iz stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na prekr{aje za koje je odredbama ovog zakona predvi|eno izricanje te upravne mjere. (4) @alba na rje{enje, iz stava (1), ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 72. (Usmeno nalaganje upravne mjere) (1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti hitne mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po `ivot i zdravlje ljudi i nastanak ve}e materijalne {tete ili u cilju za{tite javnog interesa, inspektor }e usmeno nalo`iti upravnu mjeru u skladu sa ~lanom 70. stav (2) ovog zakona i istovremeno nalo`iti da se ista odmah izvr{i. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 2 – Strana 8 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. januara 2017. (2) Pored slu~ajeva iz stava (1) ovog ~lana, inspektor }e usmeno odrediti upravnu mjeru i kada je to odre|eno posebnim propisom. ^lan 73. (Rok za dono{enje rje{enja za usmeno nalo`enu upravnu mjeru) Usmeno nalo`ena upravna mjera je odmah izvr{na, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pismeno rje{enje u roku od tri dana od dana usmeno nalo`ene upravne mjere. ^lan 74. (Rok za dono{enje rje{enja za usmeno nalo`eno zatvaranje poslovnog objekta) Ako inspektor u skladu sa ovim zakonom, usmeno nalo`i zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet }e i pisano rje{enje u roku od 24 sata od momenta usmeno nalo`ene upravne mjere. ^lan 75. (Pe~a}enje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora) (1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor }e odmah na licu mjesta izvr{iti osiguranje izvr{enja nalo`ene upravne mjere pe~a}enjem ili na drugi odgovaraju}i na~in (natpis, traka i sli~no) zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zape~atiti sredstva rada i vozila. (2) Na~in zatvaranja poslovnih prostorija ili pe~a}enje sredstava rada iz stava (1) ovog ~lana inspektor }e odrediti rje{enjem o zabrani rada. (3) O preduzetim radnjama iz stava (1) ovog ~lana sastavit }e se zapisnik. (4) Direktor Kantonalne uprave donijet }e propis o na~inu pe~a}enja i na~inima drugih oblika zatvaranja poslovnih prostorija u kojima je odre|ena zabrana rada ^lan 76. (Upravna mjera oduzimanja, uni{tavanja i stavljanja robe ili predmeta prekr{aja van prometa) (1) U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor }e oduzeti robu ili predmete prekr{aja od subjekta nadzora i iste uni{titi, ukoliko je njima zabranjen promet, kao i u drugim slu~ajevima odre|enim posebnim propisima. (2) Oduzeta roba ili predmeti prekr{aja popisuju se u potvrdi o oduzimanju robe ili predmeta u koju se unose podaci iz ~lana 51. ovog zakona. (3) O oduzimanju robe ili predmeta prekr{aja inspektor donosi rje{enje koje se dostavlja subjektu nadzora. (4) Protiv rje{enja o oduzimanju robe ili predmeta prekr{aja dozvoljena je `alba koja ne odla`e izvr{enje rje{enja. (5) Primjerak rje{enja dostavlja se Direkciji koje }e se izvr{iti po postupku propisanom ~lanom 52. ovog zakona. (6) Tro{kove uni{tenja snosi subjekt nadzora od koga su roba ili predmeti prekr{aja oduzeti, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. (7) Na isti na~in inspektor }e postupiti i kada nakon stavljanja robe ili predmeta prekr{aja van prometa subjekt nadzora ne postupi po naredbi inspektora, odnosno kada se nakon izvr{enih analiza utvrdi da ta roba ili predmeti prekr{aja nisu dozvoljeni za upotrebu. (8) Ako je za robu ili predmete prekr{aja iz stava (1) ovog ~lana do uni{tenja potrebno osigurati smje{taj i ~uvanje, inspektor }e o smje{taju i ~uvanju odlu~iti u rje{enju o oduzimanju i uni{tenju, te u tom smislu postupiti u skladu sa ~lanom 52. ovog zakona. ^lan 77. (Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje i uni{tenja predmeta prekr{aja) (1) Inspektor mo`e prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora, privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekr{aja (roba, proizvodi, prirodne sirovine i materijali i drugo). (2) Inspektor mo`e privremeno oduzeti i novac koji poti~e od prodaje predmeta prekr{aja iz stava (1) ovog ~lana. (3) Predmet prekr{aja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod nadzor, popisuje se u potvrdi o privremeno oduzetoj robi ili predmetima, u koju se unosi deklarisana ili procijenjena vrijednost predmeta prekr{aja. (4) Inspektor mo`e odrediti vje{taka ili procijenitelja da izvr{i procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekr{aja. ^lan 78. (^uvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekr{aja) (1) Ukoliko se ne radi o robi ili predmetima prekr{aja iz ~lana 76. ovog zakona, privremeno oduzeta roba ili predmeti prekr{aja ostavljaju se na ~uvanje u Direkciji. (2) Direkcija je odgovorna za ~uvanje robe ili predmeta prekr{aja. (3) Tro{kove dr`anja i ~uvanja privremeno oduzete robe ili predmeta prekr{aja snosi lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. O tro{kovima odlu~uje postupaju}i inspektor zaklju~kom, u skladu sa pravilima upravnog postupka. (4) Pravo na naknadu tro{kova nema lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako su kod njega ostavljeni na ~uvanje. (5) Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od ve}e vrijednosti ako su prikladne za takav na~in ~uvanja. (6) Smje{taj i ~uvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekr{aja traje do pravosna`nosti sudske odluke ili kona~nosti i izvr{nosti prekr{ajnog naloga kojima je izre~ena za{titna mjera oduzimanja predmeta ili robe kojima je po~injen prekr{aj. (7) Nakon pravosna`nosti sudskog rje{enja odnosno kona~nosti i izvr{nosti prekr{ajnog naloga privremeno oduzeta roba se prodaje, a novac ostvaren prodajom upla}uje u korist bud`eta Kantona Sarajevo. Odjeljak A. Pravni lijekovi protiv rje{enja i zaklju~aka inspektora ^lan 79. (@alba na rje{enje i zaklju~ak inspektora) (1) Na rje{enje kantonalnog inspektora o nalo`enim upravnim mjerama mo`e se izjaviti `alba u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. (2) @alba na rje{enje inspektora o upravnim mjerama odla`e izvr{enje rje{enja, ako ovim ili posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. (3) Odredbe st. (1) i (2) ovog ~lana odnose se i na zaklju~ak inspektora protiv kojeg je dopu{tena `alba. ^lan 80. (Odlu~ivanje po `albama) (1) O `albi na rje{enje i zaklju~ak kantonalnog inspektora koje je doneseno po kantonalnim propisima rje{ava nadle`no kantonalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor. (2) O `albi na rje{enje i zaklju~ak kantonalnog inspektora koje je doneseno po propisima Bosne i Hercegovine ili federalnim propisima rje{ava direktor Federalne uprave ili federalni organ uprave iz odgovaraju}e upravne oblasti. ^lan 81. (Rok za rje{avanje `albe) @albu na rje{enje i zaklju~ak inspektora, nadle`ni drugostepeni organ du`an je rije{iti u roku od 30 dana od dana predaje `albe ako posebnim propisom nije odre|en kra}i rok. ^lan 82. (Upravni spor) Na rje{enje direktora Federalne uprave ili federalnog organa uprave iz odgovaraju}e upravne oblasti donesenog po `albi protiv rje{enja i zaklju~ka kantonalnog inspektora kada rje{ava S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. januara 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 2 – Strana 9 po propisima Bosne i Hercegovine ili federalnim propisima i rje{enja kantonalnog ministarstva donesenog po `albi na rje{enje i zaklju~ak kantonalnog inspektora kada rje{ava po kantonalnim propisima, mo`e se pokrenuti upravni spor pred nadle`nim sudom. Odjeljak B. Izvr{enje upravnih mjera ^lan 83. (Postupanje po rje{enju i izvr{enje upravne mjere) Subjekt nadzora je obavezan postupiti po rje{enju inspektora i izvr{iti upravnu mjeru koja mu je rje{enjem nalo`ena, u roku utvr|enom u rje{enju. ^lan 84. (Du`nost obavje{tavanja inspektora o izvr{enju upravne mjere) (1) Kada se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvr{iti u odre|enom roku, subjekt nadzora du`an je o izvr{enju tih radnji odmah u pismenom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rje{enje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku od tri dana, nakon {to je rje{enje postalo izvr{no. (2) Obavijest se mo`e i usmeno saop{titi na zapisnik u organu nadle`nom za vr{enje inspekcijskih poslova. (3) Uz obavijest prila`u se i odgovaraju}i dokazi za izvr{enje upravne mjere. ^lan 85. (Pra}enje izvr{enja upravne mjere) (1) Inspektor prati izvr{enje upravne mjere po slu`benoj du`nosti na osnovu obavljenog kontrolnog inspekcijskog nadzora i drugih dokaza i saznanja, o ~emu sa~injava poseban zapisnik. (2) Ukoliko se radi o manje slo`enim predmetima ili kada se radi o izvr{enju jedne radnje, o izvr{enju upravne mjere mo`e se sa~initi slu`bena zabilje{ka. ^lan 86. (Izvr{nost rje{enja) (1) U slu~ajevima kada `alba ne odla`e izvr{enje rje{enja, rje{enje inspektora kojim je nalo`ena upravna mjera postaje izvr{no istekom roka za izvr{enje radnje koja je nalo`ena rje{enjem, a ako rok za izvr{enje radnje nije odre|en, rje{enje postaje izvr{no u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja u skladu sa pravilima upravnog postupka. (2) Ako `alba na rje{enje inspektora odla`e izvr{enje, rje{enje postaje izvr{no istekom roka za `albu ako `alba nije izjavljena, ili dostavom rje{enja subjektu nadzora ako `alba nije dopu{tena ili dostavom subjektu nadzora rje{enja kojim se `alba odbacuje ili odbija. ^lan 87. (Produ`enje roka izvr{enja upravne mjere) (1) Nadle`ni inspektor mo`e na zahtjev subjekta nadzora, produ`iti rok izvr{enja upravne mjere ukoliko propisom, na osnovu kojeg je upravna mjera nalo`ena, nije izri~ito propisana zabrana odga|anja izvr{enja rje{enja. (2) Izvr{enje upravne mjere mo`e se produ`iti do 30 dana, ako su ispunjeni slijede}i uslovi: a) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti; b) subjekt nadzora je zapo~eo sa izvr{enjem upravne mjere; c) da se na osnovu cjelokupnog pona{anja subjekta nadzora osnovano mo`e o~ekivati da }e izvr{iti upravnu mjeru u produ`enom roku za izvr{enje; d) da je subjekt nadzora podnio zahtjev za produ`enja roka prije isteka roka za izvr{enje. (3) O zahtjevu za produ`enje roka za izvr{enje upravne mjere odlu~uje inspektor koji je donio rje{enje, o ~emu donosi zaklju~ak, protiv koga se ne mo`e izjaviti `alba. (4) Izuzetno, inspektor mo`e, uz saglasnost glavnog inspektora, produ`iti rok za izvr{enje upravne mjere iz stava (2) ovog ~lana, ako to nala`u posebne okolnosti. ^lan 88. (Odgoda izvr{enja rje{enja o upravnoj mjeri zabrane rada) (1) Izuzetno, ako je protiv kona~nog rje{enja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod nadle`nog suda, inspektor mo`e na zahtjev subjekta nadzora, uz pismenu saglasnost glavnog inspektora odgoditi izvr{enje tog rje{enja do kona~ne odluke suda, ako bi izvr{enje rje{enja o zabrani rada nanijelo {tetu subjektu nadzora koja bi se te{ko mogla nadoknaditi, a odlaganje nije protivno javnom interesu. (2) Uz zahtjev za odgodu izvr{enja rje{enja prila`e se dokaz o podnesenoj tu`bi nadle`nom sudu. (3) O svakom podnesenom zahtjevu za odgodu izvr{enja rje{enja inspektor je du`an donijeti rje{enje u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva. (4) Odgoda izvr{enja rje{enja o zabrani rada ne}e se dopustiti ako je propisom na osnovu kojeg je takva upravna mjera odre|ena izri~ito propisano da se izvr{enje mora odmah provesti po dono{enju rje{enja. ^lan 89. (Zaklju~ak o dozvoli prisilnog izvr{enja rje{enja o upravnoj mjeri) (1) Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je odre|en izvr{io upravnu mjeru koja se sastoji u nenov~anoj obvezi ili je izvr{io samo djelomi~no, inspektor je du`an donijeti zaklju~ak o dozvoli prisilnog izvr{enja rje{enja kojim je mjera odre|ena. (2) Zaklju~ak o dozvoli prisilnog izvr{enja rje{enja inspektor je du`an donijeti odmah po isteku roka za izvr{enje rje{enja i kad utvrdi da upravna mjera nije izvr{ena kako je odre|ena rje{enjem, a najkasnije u roku od pet dana od dana kada je rje{enje postalo izvr{no. (3) Zaklju~ak o dozvoli prisilnog izvr{enja donosi se i kad su usmeno odre|ene upravne mjere i odmah nare|eno njihovo izvr{enje, ako te mjere nisu izvr{ene. (4) Protiv zaklju~ka o prisilnom izvr{enju je dozvoljena posebna `alba koja ne odla`e izvr{enje. ^lan 90. (Sadr`aj zaklju~ka o prisilnom izvr{enju) (1) Zaklju~ak o prisilnom izvr{enju sadr`i podatke: a) o subjektu nadzora i zakonskom osnovu za dono{enje zaklju~ka, b) o rje{enju koje se izvr{ava i da subjekt nadzora nije postupio po rje{enju inspektora u odre|enom roku, c) o postupku i na~inu prisilnog izvr{enja, d) o datumu, odnosno roku prisilnog izvr{enja i slu`bene organe koji }e provesti prisilno izvr{enje, odnosno asistirati kod prisilnog izvr{enja, e) uputstvo o pravnom lijeku, f) potpis inspektora i otisak pe~ata Kantonalne uprave. (2) Ako je neophodno iz posebnih razloga za{tite javnog interesa, prisilno izvr{enje mo`e se provesti i na dan dr`avnog praznika, nedjeljom i no}u. (3) Rok prisilnog izvr{enja mora se odrediti tako da se sa izvr{enjem po~ne najkasnije tri dana od dana uru~enja zaklju~ka o prisilnom izvr{enju subjektu nadzora i da se izvr{i u roku od 15 dana od dana dono{enja zaklju~ka. (4) Na~in prisilnog izvr{enja i sredstva izvr{enja moraju biti takvi da se izvr{enje provede na na~in i po postupku koji je najpovoljniji za subjekta nadzora. (5) Tro{kovi prisilnog izvr{enja rje{enja padaju na teret subjekta nadzora. ^lan 91. (Zapisnik o prisilnom izvr{enju upravne mjere) (1) O provedbi zaklju~ka o dozvoli prisilnog izvr{enja inspektor sa~injava zapisnik. (2) U zapisniku se utvr|uje ~injeni~no stanje prisilnog izvr{enja upravne mjere. Zapisnik se ula`e u spis predmeta, a jedan primjerak se uru~uje subjektu nadzora. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 2 – Strana 10 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. januara 2017. (3) Zapisnik je dokaz o toku i sadr`aju radnji koje su provedene u postupku prisilnog izvr{enja. ^lan 92. (Izvr{enje upravne mjere putem drugog lica) (1) Ako subjekt nadzora nije izvr{io upravnu mjeru ili je nije izvr{io u cijelosti, a ona je takve prirode da je mo`e izvr{iti i drugo lice, inspektor }e donijeti zaklju~ak o dozvoli izvr{enja putem drugog lica, a tro{kove izvr{enja snosi subjekt nadzora. (2) U zaklju~ku o dozvoli izvr{enja putem drugog lica, subjekt nadzora }e se opomenuti da izvr{i upravnu mjeru u odre|enom roku, a ako to ne u~ini da }e se izvr{enje provesti putem drugog lica, a tro{kove izvr{enja snosi subjekt nadzora. (3) Uzaklju~ku o dozvoli izvr{enja inspektor }e navesti lice putem kojeg }e se izvr{iti upravna mjera, a posebnim zaklju~kom mo`e odrediti subjektu nadzora da polo`i odre|eni nov~ani iznos na ra~un bud`eta Kantona Sarajevo. (4) Zaklju~ak o obvezi polaganja tog iznosa je izvr{an danom dostave subjektu nadzora. (5) Izbor ovla{tenih subjekata za izvr{enje upravne mjere kao i propis o na~inu izvr{enja upravne mjere putem drugog lica donijet }e direktor Kantonalne uprave. (6) Izbor najpovoljnije ponude vr{i se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 39/14). ^lan 93. (Nadzor nad izvr{enjem upravne mjere) (1) Inspektor koji je donio zaklju~ak o dozvoli izvr{enja putem drugog lica vr{i nadzor nad izvr{enjem upravne mjere. (2) U vr{enju nadzora inspektor pazi da se izvr{enje provede pravilno i u skladu sa zaklju~kom o dozvoli izvr{enja, te daje uputstva neposrednom izvr{itelju ili licu koje rukovodi njihovim radom. ^lan 94. (Izvr{enje upravne mjere prisilom sa nov~anim ka`njavanjem) (1) Ako subjekt nadzora nije izvr{io upravnu mjeru koja se sastoji u nenov~anoj obavezi, inspektor }e mu izre}i nov~anu kaznu u visini od 50,00 KM radi prisiljavanja na izvr{enje upravne mjere. (2) Istovremeno sa izricanjem nov~ane kazne iz stava (1) ovog ~lana inspektor }e subjektu nadzora odrediti novi rok za izvr{enje, uz prijetnju novom nov~anom kaznom u visini od 200,00 KM u slu~aju neizvr{enja. (3) Ako u ponovljenoj kontroli izvr{enja rje{enja subjekt nadzora ne izvr{i upravnu mjeru koja mu je nalo`ena rje{enjem sa novim rokom iz stava (2) ovog ~lana, inspektor }e u tom, kao i svakom narednom nadzoru izre}i nov~anu kaznu koja nemo`e biti ve}a od 500,00 KM. ^lan 95. (Uplata nov~ane kazne) Uplata nov~ane kazne iz ~lana 94. ovog zakona se vr{i na ra~un bud`eta nivoa vlasti propisa po kojem je inspektor odlu~ivao kod izricanja upravne mjere. ^lan 96. (Izvr{enje upravne mjere radi ispunjenja nov~anih potra`ivanja) Izvr{enje upravne mjere radi ispunjenja nov~anih potra`ivanja provodi se sudskim putem u skladu sa pravilima izvr{nog postupka. ^lan 97. (Izvr{enje upravne mjere radi osiguranja) (1) Radi osiguranja izvr{enja, inspektor mo`e zaklju~kom dozvoliti izvr{enje rje{enja i prije nego {to ono postane izvr{no, ako bi izvr{enje moglo biti osuje}eno ili znatno ote`ano poslije izvr{nosti rje{enja. (2) O dozvoli izvr{enja upravne mjere prije njene izvr{nosti inspektor donosi poseban zaklju~ak. (3) Izvr{enje rje{enja prije njegove izvr{nosti mo`e se odrediti u cjelini za sve mjere iz rje{enja ili samo za koje postoji opasnost iz stava (1) ovog ~lana. (4) Protiv zaklju~ka o izvr{enju upravne mjere radi osiguranja mo`e se izjaviti `alba u roku od tri dana od dana uru~enja, a izjavljena `alba ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 98. (Prekid izvr{enja upravne mjere) (1) Izvr{enje rje{enja o upravnoj mjeri koje je zapo~eto mo`e se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih vi{om silom, a nastavit }e se ~im one prestanu, o ~emu se subjekat nadzora i ostali u~esnici u izvr{enju izvje{tavaju usmeno. (2) Ukoliko se izvr{enje ne mo`e nastaviti istog dana, inspektor }e o prekidu donijeti zaklju~ak protiv koga nije dopu{tena `alba. ^lan 99. (Obustava izvr{enja upravne mjere) (1) Inspektor obustavlja postupak prisilnog izvr{enja ukoliko utvrdi: a) da je obaveza subjekta nadzora izvr{ena; b) da je njeno izvr{enje nemogu}e zbog objektivne okolnosti; c) da se provodi prema licu koje nije u obavezi; d) ako je upravni akt na osnovu koga je donesen zaklju~ak o izvr{enju poni{ten ili ukinut; e) da je izvr{enje nemogu}e zbog okolnosti izazvanih vi{om silom. (2) Oobustavi izvr{enja upravne mjere inspektor donosi zaklju~ak protiv kojeg nije dopu{tena `alba. Odjeljak C. - Dostava pismena ^lan 100. (Dostava pismena subjektu nadzora) Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru mo`e se izvr{iti: a) li~nim uru~enjem i b) uru~enjem putem po{te. ^lan 101. (Dostava li~nim uru~enjem) (1) Dostava se mo`e izvr{iti neposredno subjektu nadzora od inspektora kada se potvrda o prijemu pismena (zapisnik o inspekcijskom nadzoru, rje{enje, zaklju~ak inspektora ili prekr{ajni nalog) stavlja na primjerku pismena koji ostaje inspektoru u spisu. (2) Dostava li~nim uru~enjem smatra se i uru~enje zapisnika o inspekcijskom nadzoru licu u ~ijem prisustvu je obavljen inspekcijski nadzor. ^lan 102. (Dostava pismena putem po{te) Kada se dostava pismena vr{i putem po{te, smatrat }e se da je dostavljanje izvr{eno po isteku pet radnih dana po upu}ivanju pismena preporu~eno na adresu sjedi{ta pravnog lica iz sudskog registra ili adresu registra prebivali{ta ili boravi{ta za fizi~ko lice. ^lan 103. (Potvrda prijema pismena) (1) Prijem pismena subjekt nadzora potvr|uje na dostavnici svojim potpisom na kojoj sam ispisuje slovima datum prijema. (2) Potvrda prijema zapisnika o inspekcijskom nadzoru, rje{enja i zaklju~ka inspektora, mo`e se staviti i na primjerku akata koji ostaju inspektoru u spisu. ^lan 104. (Primjena Zakona o upravnom postupku) Na sva pitanja koja nisu ure|ena ovim zakonom, a ti~u se pravila postupka primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. januara 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 2 – Strana 11 POGLAVLJE VII - ODNOS IZME\U INSPEKCIJA ^lan 105. (Pru`anje stru~ne pomo}i) (1) Kantonalna uprava pru`a stru~nu pomo} u radu op}inskim i gradskim inspekcijama, ako se radi o izvr{avanju poslova iz nadle`nosti koje je kantonalnim zakonom prenesena na op}inu odnosno grad. (2) Zahtjev inspekcije za stru~nu pomo} od strane druge inspekcije smatraju se hitnim i prema njima se mora postupiti najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva. (3) Direktor Kantonalne uprave utvr|uje oblike saradnje i druge aktivnosti kantonalne, op}inske i gradske inspekcije (zajedni~ki inspekcijski pregled) od zajedni~kog interesa za vr{enje inspekcijskog nadzora u Kantonu uz saglasnost gradona~elnika i na~elnika op}ine na kojoj je potrebno provesti zajedni~ki inspekcijski pregled. ^lan 106. (Saradnja sa op}inskim i gradskim inspekcijama) (1) Kantonalna uprava za inspekcijske poslove i inspekcije koje su u njenom sastavu du`ne su sara|ivati sa op}inskim i gradskim inspekcijama u pitanjima od zna~aja za efikasno vr{enje nadzora nad primjenom federalnih i kantonalnih propisa kojima je prenesena nadle`nost na op}inu i grad. (2) Uslu~aju zaprimanja pisanog zahtjeva, prijave ili pritu`be koja se ti~e oblasti za koju nije nadle`na, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove istu proslje|uje nadle`noj op}inskoj ili gradskoj inspekciji. (3) Odredbe stava (2) ovog ~lana ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke, izuzev ukoliko takva predstavka sadr`i dokaze koji upu}uju na grubu povredu zakona, u kom slu~aju glavni inspektor i inspektor cijene osnovanost predstavke i preduzimaju zakonom utvr|ene aktivnosti u cilju utvr|ivanja stvarnog stanja.. ^lan 107. (Saradnja kantonalnih inspekcija sa drugim organima) (1) Kantonalne inspekcije du`ne su sara|ivati sa drugim dr`avnim organima, pravnim licima, udru`enjima, sredstvima javnog informisanja, gra|anima i drugim subjektima u pitanjima od zna~aja za efikasno provo|enje propisa nad kojima vr{e inspekcijski nadzor kao i radi spre~avanja i otklanjanja {tetnih posljedica. (2) Kantonalni inspektor du`an je obavijestiti nadle`ni organ ukoliko prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora uo~i odre|ene nejasno}e i nedostatke u primjeni kantonalnih zakona i drugih propisa. POGLAVLJE VIII - NADZOR NAD PRIMJENOM I KAZNENE ODREDBE ^lan 108. (Nadzor nad primjenom i provo|enjem ovog zakona) Pru`anje savjetodavnih mi{ljenja u vezi pravilne primjene ovog zakona i nadzor nad primjenom ovog zakona vr{i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo. ^lan 109. (Prekr{aji i prekr{ajne kazne) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice, ako: a) odbija saradnju sa inspektorom u postupku poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi po rje{enju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (~l. 27. stav (1) ta~ka c. ovog zakona); b) ne sudjeluje u vr{enju inspekcijskog nadzora (~lan 54.stav (1) ovog zakona); c) onemogu}i inspektora u vr{enju inspekcijskog nadzora (~lan 54. stav (2) ovog zakona); d) ne da na uvid poslovne knjige i drugu slu`benu dokumentaciju, a`urne i ta~ne podatke, materijale i obavijesti koje su potrebne inspektoru za pravilno utvr|ivanje svih ~injenica i okolnosti u vr{enju nadzora, odmah na licu mjesta ili u roku koji inspektor nalo`i (~lan 54. stav (4) i ~lan 55. stav (1) ovog zakona); e) subjekt nadzora ne odazove se pozivu inspektora da u roku koji mu je nalo`en donese u slu`bene prostorije organa za inspekcijske poslove tra`ene podatke i dokumentaciju ili da do|e li~no radi davanja poja{njenja u svezi sa nadzorom (~lan 54. stav (5), ~lan 60. stav (1), ~lan 39. stav (2) i ~lan 49. ovog zakona); f) ne obavijesti nadle`nog inspektora ili policijsku upravu o slu~ajevima nastanka opasnosti po `ivot i zdravlje gra|ana i materijalnih dobara, na na~in kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (~lan 56. ovog zakona); g) subjekt nadzora ne da uzorke proizvoda radi ispitivanja kod stru~ne institucije (~lan 61. ovog zakona); h) sprje~ava i ote`ava inspektoru vr{enje nadzora (~lan 39. stav (1) ovog zakona); i) ne postupi po rje{enju inspektora i neizvr{i upravnu mjeru kojamu je rje{enjem nalo`ena u roku utvr|enom u rje{enju (~lan 83. ovog zakona); j) u ostavljenom roku ne izvijesti inspektora o izvr{enju upravne mjere (~lan 84. ovog zakona); k) sprije~i da se upravna mjera izvr{i putem drugog lica (~lan 92. ovog zakona); l) subjekt nadzora ne izvr{i upravnu mjeru koja se sastoji u nenov~anoj obavezi (~lan 94. stav (1) ovog zakona); m) ako subjekt nadzora ne izvr{i upravnu mjeru koja mu je nalo`ena rje{enjem sa novim rokom (~lan 94. stav (2) ovog zakona). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i fizi~ko lice - poslodavac nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice - gra|anin nov~anom kaznom u iznosu od 500, 00 KM do 1.000,00 KM. (5) Nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice koje je prisustvovalo inspekcijskom nadzoru, a zapisnik nije dostavilo odgovornom licu u subjektu nadzora (~lan 42. stav (5) ovog zakona). (6) Za prekr{aj iz ~lana 94. stav (3) ovog zakona, pravno lice }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. (7) Za prekr{aj iz ~lana 94. stav (3) ovog zakona, odgovorno lice u pravnom licu kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM. (8) Za prekr{aj iz ~lana 94. stav (3) ovog zakona, fizi~ko lice registrovano kod nadle`nog organa za obavljanje odre|ene djelatnosti, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.200,00 KM do 1.500,00 KM. (9) Za prekr{aj iz ~lana 94. stav (3) ovog zakona fizi~ko lice - gra|anin bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM. ^lan 110. (Prekr{aji i kazne za postupanje inspektora) Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00KMdo 1.500,00KM kaznit }e se inspektor koji: a) obavlja djelatnost i poslove suprotno ~lanu 24. stav (1) ovog zakona; b) ne izvr{i inspekcijski nadzor propisan u ~lanu 30. stav (2) ovog zakona; c) ne predo~i nalog za inspekcijski nadzor glavnom inspektoru propisan u ~lanu 32. stav (4) ovog zakon; d) ne izda potvrdu o privremenom oduzimanju dokumentacije propisan u ~lanu 50. stav (1) ovog zakona; S L U @ B E N E N O V I N E Broj 2 – Strana 12 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. januara 2017. e) ne omogu}i subjektu nadzora da se izjasni o ~injenicima i dokazima propisanim u ~lanu 57. ovog zakona; f) ne donese pisano rje{enje u roku od tri dana od usmeno nalo`ene upravne mjere propisano u ~lanu 73. ovog zakona; g) ako ne postupi u skladu sa odredbama propisanim u ~lanu 74. ovog zakona; h) ako ne donese zaklju~ak o dozvoli prisilnog izvr{enja rje{enja propisan u ~lanu 89. stav (2) ovog zakona; i) ne donese poseban zaklju~ak o dozvoli izvr{enja upravne mjere prije njene izvr{nosti propisan u ~lanu 97. stav (2) ovog zakona. POGLAVLJE IX - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 111. (Organizacija inspekcija u drugim organima uprave) (1) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima dr`avne uprave u odre|enoj oblasti, zakonom se mogu organizovati inspekcije i u sastavu drugih organa uprave u Kantonu ili odrediti vr{enje inspekcijskog nadzora u sastavu drugih radnih mjesta u tim organima, naro~ito kad se radi o manjem obimu inspekcijskih poslova. (2) Kad je inspekcijski nadzor organizovan u okviru organa uprave u Kantonu Sarajevo ili je vr{enje inspekcijskog nadzora odre|eno u okviru drugog radnog mjesta u drugom organu uprave, na na~in vr{enja ovog inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe ovog zakona, ukoliko posebnim zakonom nije druga~ije propisano. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na na~in vr{enja inspekcijskog nadzora odnose se i na op}inske i gradske inspekcije kada vr{e nadzor nad primjenom federalnih i kantonalnih propisa kojima je prenesena nadle`nost na op}inu i grad, kao i kada vr{e nadzor nad primjenom op}inskih i gradskih propisa. ^lan 112. (Dono{enje pravilnika i drugih op}ih akata) Direktor Kantonalne uprave, donijet }e pravilnike i druge provedbene akte u skladu sa ovim zakonom u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 113. (Inspekcijski postupak zapo~et prije dana stupanja na snagu ovog zakona) Inspekcijski postupak zapo~et prema propisima koji su bili na snazi prije dana stupanja na snagu ovog zakona zavr{it }e se prema tim propisima. ^lan 114. (Ravnopravnost spolova) Gramati~ka terminologija kori{tena u ovom zakonu podrazumijeva uklju~ivanje i ravnopravnu upotrebu rije~i oba spola. ^lan 115. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo. " Broj 01-02-36517/16 28. decembra 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~l. 13. stav 1. ta~ka e) i 18. stav 1. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), ~l. 3. i 6. Zakona o ustanovama ("Slu`beni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94) i ~l. 68. i 97. Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 38/14 - Pre~i{}eni tekst i 38/16), Skup{tina Kantona Sarajevo je, na sjednici odr`anoj dana 28.12.2016. godine, donijela ODLUKU O IZMJENAMA ODLUKE O OSNIVANJU KANTONALNE JAVNE USTANOVE "DISCIPLINSKI CENTAR ZA MALOLJETNIKE" ^lan 1. U Odluci o osnivanju Kantonalne javne ustanove "Disciplinski centar za maloljetnike" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 20/04, 31/07, 30/08, 21/12, 5/13 i 11/13 - Ispravka) u nazivu Odluke i cijelom tekstu Odluke mijenja se naziv ustanove: "Kantonalna javna ustanova "Disciplinski centar za maloljetnike" (u daljem tekstu: Disciplinski centar)" i glasi: "Kantonalna javna ustanova "Odgojni centar Kantona Sarajevo" (u daljem tekstu: Odgojni centar)". ^lan 2. U ~lanu 1. rije~i: "disciplinske mjere" bri{u se, a rije~: "disciplinski" zamjenjuje se rije~ju: "odgojni". ^lan 3. U ~lanu 2. stav 2. mijenja se i glasi: Skra}eni naziv Kantonalne javne ustanove "Odgojni centar Kantona Sarajevo" je KJU Odgojni centar. ^lan 4. U ~lanu 3. rije~i: "Hamdije ^emerli}a broj 19" zamjenjuju se rije~ima: "Juki}eva bb". ^lan 5. ^lan 5. mijenja se i glasi: "^lan 5. Djelatnost Odgojnog centra je izvr{avanje odgojne mjere upu}ivanja u odgojni centar izre~ene od strane nadle`nog suda maloljetnom u~iniocu krivi~nog djela, na na~in propisan zakonom. Odgojni centar vr{i dijagnostiku i opservaciju maloljetnih osoba tokom sudskog postupka i osigurava prihvat i privremeni smje{taj maloljetnih osoba tokom pripremnog postupka, ukoliko o tome odlu~i nadle`ni sud. U okviru Odgojnog centra mo`e se formirati Prihvatili{te za djecu imaloljetnike i organizaciona jedinica koja obavlja poslove vezano za rad sa djecom do 18 godina koja se nalaze u riziku." ^lan 6. U ~lanu 11. stav 3. mijenja se i glasi: "Upravni odbor se sastoji od pet ~lanova, od kojih se ~etiri imenuju iz reda Osniva~a ustanove, a jedan iz reda stru~nih radnika zaposlenih u ustanovi." ^lan 7. U ~lanu 12. stav 2., bri{e se. ^lan 8. U ~lanu 15. stav 2. mijenja se i glasi: "Direktora imenuje Upravni odbor na osnovu javnog konkursa, uz saglasnost Vlade Kantona Sarajevo." Stav 3. mijenja se i glasi: "Uslovi za imenovanje direktora Odgojnog centra utvr|uju se na osnovu Zakona o ustanovama ("Slu`beni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 38/14 - Pre~i{}eni tekst i 38/16) i Pravila Odgojnog centra." ^lan 9. U ~lanu 17. stav 3. mijenja se i glasi: "Nadzorni odbor se sastoji od tri ~lana, od kojih se dva imenuju iz reda Osniva~a ustanove, a jedan iz reda stru~nih radnika zaposlenih u ustanovi." S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. januara 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 2 – Strana 13
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju saobraćaja na području KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 46/17 23.11.2017 SN KS 01/22, SN KS 30/17 saobraćaj KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 18. ta~ka b. Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17) i ~lana 2. Zakona o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13), Skup{tina Kantona Sarajevo na sjednici, odr`anoj dana 15.11.2017. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O URE\ENJU SAOBRA]AJA NA PODRU^JU KANTONA SARAJEVO ^lan 1. (Izmjena ~lana 40.) U Zakonu o ure|enju saobra}aja na podru~ju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 30/17), ~lan 40. mijenja se i glasi: "^lan 40. (Snabdijevanje) (1) Snabdijevanje poslovnih objekata na podru~ju Op}ina Stari Grad i Centar (glavne primarne saobra}ajnice na dionici Vije}nica - Marijin Dvor u oba smjera i u ulicama unutar ovog prstena) vr{i se u terminima od: 00:00-07:00, 09:30-11:30 i 17:30- 19:30 sati. (2) Snabdijevanje poslovnih objekata na podru~ju Kantona Sarajevo koji se nalaze izvan podru~ja iz stava (1) ovog ~lana i koji se ne nalaze u pje{a~koj zoni i ulicama zabranjenim za saobra}aj, vr{i se tokom cijelog dana u skladu sa odredbama ZOSS-a. (3) Snabdijevanje objekata koji se nalaze u pje{a~kim zonama vr{i se do 09:00 sati za teku}i dan, uz odobrenje koje izdaje Ministarstvo ili ako saobra}ajnim znakom nije druga~ije regulisano." ^lan 2. (Izmjena ~lana 41.) U ~lanu 41. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Odvoz sme}a na podru~ju iz ~lana 40. stav (1) ovog zakona vr{i se u terminima od: 09:00-11:00 i 18:00-20:00 sati i tokom no}i u vremenu od 22:00 - 07:00 sati po prioritetima." ^lan 3. (Dopuna ~lana 47.) U ~lanu 47., iza stava (3), dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Odredbe stava (1) ovog ~lana ne odnose se na vozila kantonalnih javnih preduze}a u slu~ajevima hitnih intervencija, uz saglasnost Ministarstva." ^lan 4. (Dopuna ~lana 96.) (1) U ~lanu 96. u stavu (2) dodaje se nova ta~ka b) koja glasi: "b) naknada iz ~lana 44. stav (5) ovog zakona," (2) Dosada{nje ta~. b), c), d), e), f) i g) postaju ta~. c), d), e), f), g) i h). ^lan 5. (Izmjena ~lana 103.) (1) U ~lanu 103. stav (1) u ta~ki e) rije~i: "st. (1) i (3)", bri{u se. (2) U ~lanu 103. stav (2) u ta~ki b) rije~i: "st. (1) i (3)", bri{u se. ^lan 6. (Dopuna ~lana 104.) (1) U ~lanu 104. dodaje se nova ta~ka b) koja glasi: "b) postupi suprotno odredbama ~lana 40. ovog zakona," (2) Dosada{nje ta~. b), c), d), e), f), g), h), i), j), k), l), m), n), o) postaju ta~. c), d), e), f), g), h), i), j), k), l), m), n), o) i p). ^lan 7. (Izmjena ~lana 105.) U ~lanu 105. stav (2.) ta~ka i) rije~i: "st. (1) i (3)," bri{u se. ^lan 8. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-33778/17 15. novembra 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. stav 1. ta~ka b) u vezi sa ~l. 12., 13. i 14. Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17) i ~l. 7. i 30. Zakona o pravima branilaca i ~lanova njihovih porodica ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/04, 56/05 - Ispravka, 70/07 i 9/10), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 15.11.2017. godine, donijela je Godina XXII – Broj 46 ^etvrtak, 23. novembra 2017. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052
Zakon o radu ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 11/17 10.10.2017 rad,zakon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 31/17 08.10.2017 SN KS 13/21, SN KS 34/17, SN KS 12/16 turizam
Zakon o izmjeni Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 13/17 10.09.2017 SN TK 10/18, SN TK 12/16, SN TK 11/14, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesije Z A K O N O IZMJENI ZAKONA O KONCESIJAMA Član 1. U Zakonu o koncesijama („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 5/04, 7/05, 6/11, 1/13, 11/14 i 12/16), u članu 28. u stavu 2. riječi „31.12.2016. godine“ zamjenjuju se riječima „31.12.2017. godine“. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona, S k u p š t i n a Broj: 01-02-488-4/17 Senad Alić, v.r. Tuzla, 27.9.2017. godine 553 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) i člana 27. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15 i 104/16), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici od 27.9.2017. godine, d o n o s i O D L U K U o davanju saglasnosti na Izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona za 2017. godinu Član 1. Daje se saglasnost na Izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona za 2017. godinu, broj: 05-0511-1-38-2/17 od 14.9.2017. godine. Član 2. Sastavni dio Izmjena i dopuna Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona za 2017. godinu su Izmjene i dopune Operativnog programa zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja za 2017. godinu.
Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 34/17 31.08.2017 SN KS 13/21, SN KS 31/17, SN KS 12/16 turizam,ks
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju pravne pomoći TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/17 04.08.2017 SN TK 22/21, SN TK 10/08 pravna pomoć
Zakon o izmjeni Zakona o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 14/17 21.07.2017 SG USK 20.09.2015., SG USK 13/12, SG USK 06/12, SG USK 11/11, SG USK 041/11 komunalna djelatnost,usk,zakon,izmjena Na osnovu člana 11.b) odjeljka A poglavlja V Ustava Unsko-sanskog kantona-prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona, na 35. sjednici održanoj dana 21.7.2017. godine, po skraćenom postupku donosi ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Član 1. U Zakonu o komunalnim djelatnostima (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 4/11, 11/11, 6/12, 13/12 i 8/15) član 36. briše se. Član 2. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”. Broj: 01-02-1-602/17 Predsjedavajući Skupštine USK-a Datum, 21.7.2017. godine _____________________ Prof. Nijaz Hušić
Zakon o izmjeni Zakona o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 12/17 05.07.2017 SG USK 04/19, SG USK 25/17, SG USK 16/16, SG USK 22/12 šume,zakon ZAKON o izmjeni Zakona o šumama Član 1. U članu 10. stav (1) Zakona o šumama (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, br. 22/12 i 16/16), mijenja se i glasi: “(1) Šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu izrađuje korisnik šuma koji posjeduje certifikat ili saglasnost nadležnog organa, a za šume u privatnom vlasništvu izrađuje pravno lice koje je registrovano u skladu sa odredbama važećeg Zakona o registraciji privrednih subjekata, koje posjeduje certifikat nadležne institucije i koje je izabrano u skladu sa važećim Zakonom o javnim nabavkama. Ukoliko se određene usluge izrade šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu pribavljaju od drugog pravnog lica, iste se pribavljaju u postupku javne nabavke prema važećem Zakonu o javnim nabavkama.” Član 2. U članu 91a, riječi “šest mjeseci” zamjenjuju se riječima “dvanaest mjeseci”. Član 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko sanskog kantona”.
Zakon o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 07/17 04.07.2017 SN BPK 11/24, SN BPK 08/22, SN BPK 06/15, SN BPK 16/13, SN BPK 07/13 izmjene,zakon,prostorno uređenje ,bpk Број 7 – страна 1430 Члан 68. До доношења проведбених пр- описа према одредбама овог Закона, примјењиваће се сљедећи прописи: Правила о утврђивању накнада за кон- цесије (“Службене новине Федерације БиХ”, број: 67/06) и Правила о поступ- ку додјеле концесија (“Службене нови- не Федерације БиХ”, број: 68/06). Члан 69. Даном ступања на снагу овог Закона престаје важити Закон о конце- сијама (“Службене новине Босанско- подрињског кантона Горажде”, број: 5/03 и 11/15) Члан 70. До именовања Комисије по ов- ом Закону послове и поступак избора најповољнијег понуђача за додјелу ко- нцесија вршиће постојећа комисија именована по одредбама Закона о кон- цесијама (“Службене новине Босанско- подрињског кантона Горажде”, број: 5/03 и 11/15). Члан 71. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у “Службе- ним новинама Босанско-подрињског кантона Горажде”. Број:01-02-555/17 ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋА 20.06.2017.године С К У П Ш Т И Н Е Г о р а ж д е Аида Обућа,с.р. 431 На основу члана 33.а Устава Бо- санско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско-подрињ- 04. јул/српањ 2017. ског кантона Горажде“, број: 8/98, 10/00 и 5/03), д о н о с и м: У К А З О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ПРОСТОРНОМ УРЕЂЕЊУ И ГРАЂЕЊУ БОСАНСКО- ПОДРИЊСКОГ КАНТОНА ГОРАЖДЕ Проглашава се Закон о измјени Закона о просторном уређењу и грађе- њу Босанско-подрињског кантона Го- ражде, који је донијела Скупштина Бо- санско-подрињског кантона Горажде на 25. редовној сједници, одржаној 20. јуна 2017. године. Број:02-02-191/17 П Р Е М И Ј Е Р 20.06.2017.године Емир Оковић,с.р. Г о р а ж д е 432 На основу члана 16. Тачке д) и ф) и члана 23. Тачка б) Устава Босанс- ко-подрињског кантона Горажде („Сл- ужбене новине Босанско-подрињског кантона Горажде“, број: 8/98, 10/00 и 5/03), Скупштина Босанско-подрињс- ког кантона Горажде, на 25. редовној сједници, одржаној 20. јуна 2017. годи- не, д о н о с и: З А К О Н О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ПРОСТОРНОМ УРЕЂЕЊУ И ГРАЂЕЊУ БОСАНСКО – ПОДРИЊСКОГ КАНТОНА ГОРАЖДЕ 04. јул/српањ 2017. Члан 1. У члану 188. став (1) Закона о просторном уређењу и грађењу Боса- нско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско-подрињ- ског кантона Горажде“, бр. 15/09, 4/13, 16/13, и 6/15), ријечи: „до 31.12.2016. године“ замјењују се ријечима „до 31.12.2018. године“. Члан 2. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у ”Службе- ним новинама Босанско-подрињског кантона Горажде”. Број:01-02-556/17 ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋА 20.06.2017.године СКУПШТИНЕ Г о р а ж д е Аида Обућа,с.р. 433 На основу члана 16. тачка д) Устава Босанско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско- подрињског кантона Горажде“, број: 8/98, 10/00 и 5/03) и у складу са Одлу- ком Скупштине Босанско-подрињског кантона Горажде о преносу власништ- ва за располагање имовином Босанско- подрињског кантона Горажде, број: 01- 05-496/03 од 01.09.2003. године, Скуп- штина Босанско-подрињског кантона Горажде, на 25. редовној сједници, од- ржаној 20. јуна 2017. године, д о н о с и: О Д Л У К У о давању сагласности на „Пројекат изградње стамбено-пословних објеката Ламела Х3 и Х4“ Број 7 – страна 1431 Члан 1. Овом Одлуком Скупштина Бос- анско-подрињског кантона Горажде даје сагласност на „Пројекат изград- ње стамбено-пословних објеката Ла- мела Х3 и Х4“. Члан 2. Ова Одлука ступа на снагу дан- ом објављивања у „Службеним нови- нама Босанско-подрињског кантона Горажде“. Број:01-23-559/17 ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋА 20.06.2017.године СКУПШТИНЕ Г о р а ж д е Аида Обућа,с.р.
Zakon o koncesijama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 07/17 04.07.2017 koncesije
Zakon o prostornom uređenju KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 24/17 22.06.2017 SN KS 01/18 prostorno uređenje KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 12. stav 1. ta~ka f) i ~lana 18. stav (1) ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 24.05. 2017. godine, donijela je ZAKON O PROSTORNOM URE\ENJU KANTONA SARAJEVO DIO PRVI POGLAVLJE I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom propisuju se prinicipi planskog ure|enja, kori{tenja, za{tite i upravljanja prostorom, osnove prostornog planiranja, vrste, sadr`aj, na~in izrade i postupak dono{enja planskih dokumenata, na~in provo|enja planskih dokumenata, ure|enje gra|evinskog zemlji{ta, lokacijska informacija, investiciono - tehni~ka dokumentacija, dono{enje urbanisti~ke saglasnosti i urbanisti~ko - tehni~ki uvjeti, odobrenje za gra|enje, tehni~ka svojstva gra|evine, u~esnici u projektovanju i gra|enju, gradili{te, upotreba i odr`avanje gra|evine, sistem informacija o stanju u prostoru, inspekcijski nadzor i nadzor nad provo|enjem ovog Zakona, kao i druga pitanja od zna~aja za prostorno ure|enje i gra|enje na podru~ju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton). ^lan 2. (Zna~enje pojedinih izraza) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijede}a zna~enja: a) Centar za pru`anje usluga iz oblasti prostornog ure|enja i gra|enja obavlja poslove informiranja i pribavljanja saglasnosti, uvjerenja i drugih akata po slu`benoj du`nosti u postupcima iz oblasti prostornog ure|enja i gra|enja, a formira ga nadle`ni organ. b) Dijelovi (eta`e), visina i gabariti gra|evine: - Podrum (Po) je dio gra|evine potpuno ukopan ili je ukopan vi{e od 50% svoga volumena u kona~no ure|eni zaravnani teren i ~iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena; - Suteren (S) je dio gra|evine ~iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u kona~no ure|eni i zaravnani teren i da je najmanje jednom svojom fasadom izvan ure|enog terena; - Prizemlje (P) je dio gra|evine ~iji se prostor nalazi neposredno na povr{ini, odnosno najvi{e 1,5m iznad kona~no ure|enog i zaravnanog terena mjereno na najni`oj ta~ki uz fasadu gra|evine, ili ~iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda sprata ili krova); - Sprat je dio gra|evine ~iji se prostor nalazi izme|u dva poda iznad prizemlja; - Potkrovlje (Pk), odnosno mansarda (M) je dio gra|evine ~iji se prostor nalazi iznad zadnjeg sprata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova; - Visina gra|evine mjeri se od kona~no zaravnanog i ure|enog terena uz fasadu gra|evine na njegovom najni`em dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg sprata, odnosno do vrha sljemena krova, ako se radi o kosom krovu ili do vrha atike kod ravnog krova. c) Dogradnjom se smatra svako pro{irenje postoje}e gra|evine, ne vi{e od 50%, kojim se zauzima zemlji{te ili prostor u odnosu na tu gra|evinu, ako dogra|eni dio ~ini gra|evinsku i funkcionalnu cjelinu sa gra|evinom uz koju se dogra|uje. d) Energetski certifikat je dokument kojeg izdaje ovla{teno lice, a koji sadr`i vrijednosti koje odra`avaju energetska svojstva objekta i potro{nju energije izra~unatu na osnovu pretpostavljenog re`ima kori{tenja objekta i ne moraju nu`no izra`avati realnu potro{nju u objektu ili njezinoj samostalnoj upotrebnoj jedinici jer ona uklju~uje i pona{anje korisnika. e) Gradili{tem se smatra zemlji{te, uklju~uju}i i privremeno zauzeto zemlji{te, kao i zemlji{te potrebno za omogu}avanje primjene odgovaraju}e tehnologije gra|enja, zajedno s objektom koji se gradi. f) Gra|enje podrazumijeva bilo koje zahvate u prostoru i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi kojim se ure|uje ili mijenja stanje u prostoru, a obuhvata izvo|enje pripremnih radova, gra|evinskih radova (uklju~uju}i gra|evinsko-zanatske radove), ugradnju i monta`u opreme, te druge zahvate u prostoru. Gra|enjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, promjene namjene, sanacije, revitalizacije, konzervacije, izgradnje privremenih gra|evina i uklanjanje gra|evina. g) Gra|evinom se smatra gra|evinski objekat trajno povezan sa tlom koji se sastoji od gra|evinskog sklopa i ugra- Godina XXII – Broj 24 ^etvrtak, 22. juna 2017. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052 |ene opreme, koji u okviru tehnolo{kog procesa zajedno ~ine tehnolo{ku cjelinu, kao i samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom. Pod gra|evinom se podrazumijevaju i: - saobra}ajne, vodoprivredne i energetske gra|evine i povr{ine sa pripadaju}im instalacijama, telekomunikacijske gra|evine, oprema i instalacije, gra|evine i instalacije komunalne infrastrukture;- proizvodne i druge privredne gra|evine i postrojenja, skladi{ta, sajmi{ta i sli~ne gra|evine; - vodni objekti koji se s obzirom na njihovu namjenu koriste za uzgoj ribe (ribogojili{ta, plutaju}e platforme i sl.); - trgovi, javne povr{ine, javne zelene povr{ine, igrali{ta, sportske gra|evine, groblja, centar za upravljanje otpadom, povr{ine na kojima se vr{i tretman otpada, javne pijace, skloni{ta i sli~ne gra|evine. h) Gra|evinska linija je linija definisana planskim dokumentom koja utvr|uje dio gra|evinske parcele na kojoj je mogu}e izgraditi gra|evinu, odnosno linija koju ne mo`e pre}i ni najistureniji dio gra|evine. Gra|evinskom linijom je utvr|ena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pru`anja uli~nog pro~elja. Unutar gra|evinskih linija investitor mo`e definisati tlocrt gra|evine. i) Gra|evinska parcela je zemlji{te na kojem je predvi|eno gra|enje gra|evine i ure|enje povr{ina koje }e slu`iti toj gra|evini koje ima pristup na saobra}ajnicu u skladu sa uvjetima iz planskog dokumenta, ili zemlji{te na kojem se nalazi gra|evina i ure|ene povr{ine koje slu`e toj gra|evini. j) Gra|evinski proizvodi su proizvedeni gra|evinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za gra|enje. k) Gra|evinsko zemlji{te je neizgra|eno i izgra|eno zemlji{ te namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama ovog zakona, a koje se nalazi van zona gradskog gra|evinskog zemlji{ta, i gradsko gra|evinsko zemlji{te u gradovima i naseljima gradskog karaktera,koje je planovima za prostorno ure|enje i urbanisti~kim planovima namijenjeno za izgradnju, a obuhvata izgra|eno i neizgra|eno zemlji{te. l) Historijski urbani pejza` je urbano podru~je sa historijskim slojem dru{tvenih i prirodnih vrijednosti i karakteristika, nad kojim nadzor vr{i Zavod za za{titu spomenika kulture. m) Iskol~enje gra|evine podrazumijeva geodetski prenos tlocrta vanjskog obrisa gra|evine ili osi trase gra|evine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar gra|evinske parcele. Zapisnik iskol~enja gra|evine je dokument kojim se iskazuje na~in iskol~enja gra|evine na terenu i na~in kojim su stabilizirane ta~ke planirane gra|evine. n) Izvo|enje drugih zahvata podrazumijeva sve radove iznad ili ispod povr{ine tla, kojima se privremeno ili trajno zauzima prostor ili mijenjaju postoje}i uvjeti kori{tenja tog prostora. o) Javne povr{ine su zemlji{ne ili vodene povr{ine koje su planskim dokumentima, ili na osnovu planskih dokumenata, odre|ene numeri~ki i grafi~ki ili samo grafi~ki, a namijenjene su za obavljanje javnih funkcija djelatnosti i aktivnosti koje su kao takve dostupne neodre|enom broju fizi~kih ili pravnih lica. p) Jednostavna gra|evina u smislu ovog zakona je stambeni, poslovni i stambeno-poslovni objekat ukupne bruto povr{ine do 400 m2, osim objekata koji zahtijevaju izdavanje okolinske dozvole. r) Komunalna infrastruktura, u smislu ovog zakona, podrazumijeva objekte i ure|aje kojima se obavljaju komunalne djelatnosti, uklju~uju}i komunalne djelatnosti individualne i zajedni~ke komunalne potro{nje. s) Konzervacijom gra|evine smatra se izvo|enje radova kojima se o{te}ena ili nedovr{ena gra|evina {titi od daljeg propadanja, a do sticanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovr{enje radova na nezavr{enoj gra|evini. t) Koncept podrazumijeva "gabarit" objekta, osnovnu masu volumena, siluetu ili skulptoralni lik objekta. To dalje podrazumijeva nekoliko dominantnih uslova: karaktera objekta, kvantuma prostora, konkretnih uslova lokacije, principa prostornog uobli~avanja i idejne prostorne koncepcije rje{enja problema, te same namjene prostora. u) Lokacija objekta je akt na kojem je dat prikaz polo`aja i oblika gra|evine za koju se izdaje lokacijska informacija ili urbanisti~ka saglasnost, izra|en u odgovaraju}em mjerilu, a koji sadr`i upisane oznake katastarskih parcela starog i novog premjera, gra|evinsku parcelu planirane gra|evine, kotiranu mre`u gra|evinskih linija svih eta`a planirane gra|evine, kotiranu udaljenost planirane gra|evine od susjednih objekata i saobra}ajnica i koji je potpisan i ovjeren od strane nadle`nog organa. v) Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vi{e eta`a, kao i preure|enje krovi{ta, odnosno potkrovlja na postoje- }im gra|evinama, kojim se dobija novi stambeni, poslovni ili drugi korisni prostor. z) Naselje je nastanjen, izgra|en, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. aa) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili vi{e naselja, sa podru~- jem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mje{ovitog i seoskog karaktera. bb) Odr`ivi razvoj podrazumijeva kori{tenje prostora uz o~uvanje okoli{a, prirode i trajnog kori{tenja prirodnih dobara, te za{titu kulturno-historijskog naslije|a i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sada{njih generacija, bez ugro`avanja jednakih mogu}nosti za zadovoljavanje potreba budu}ih generacija. cc) Okoli{, u smislu ovog zakona, podrazumijeva komponente okoli{a (zemlji{te, zrak, voda, biosfera), odre|ene sisteme, procese, i strukturu okoli{a. dd) Opremom se smatraju postrojenja, ure|aji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi koji su u sklopu tehnolo{kog procesa ugra|eni u gra|evinski dio/strukturu. ee) Pomo}ni objekti su: gara`e za li~na vozila, nadstre{ nice, ljetne kuhinje, {upe za smje{taj ogrjeva i alata, ostave i sli~ni objekti. ff) Poslovni objekat, u smislu ovog zakona, je gra|evina sa isklju~ivom poslovnom namjenom. gg) Pripremni gra|evinski radovi su radovi na pripremi gradili{ta, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvo|enje radova i gra|enje pomo}- nih gra|evina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradili{ta i primjene odgovaraju}e tehnologije gra|enja, pripremu odgovaraju}eg prostora za skladi{tenje gra|evinskog materijala, te organizovanje saobra}ajne komunikacije unutar gradili{ta i pristupnih puteva, izrada gradili{nih instalacija i njihovih priklju~aka. hh) Privremena gra|evina je gra|evina monta`nodemonta` ne izvedbe postavljena privremeno na odre|enoj lokaciji za potrebe gradili{ta i za primjenu odgovaraju}e tehnologije gra|enja. Privremenom gra|evinom, u smislu ovog zakona, smatra se i gra|evinski objekt izgra|en ili postavljen u svrhu organiziranja sajmova, javnih manifestacija, te radovi kojima se privremeno zauzima prostor i mijenjaju uvjeti kori{tenja istog (istra`ivanje, eksploatacija mineralnih sirovina, {ljunka, voda itd.). S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. ii) Promjenom namjene gra|evine smatra se promjena stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena ne uvjetuje izmjenu konstruktivnih elemenata gra|evine ili bitno mijenja uvjete kori{tenja te gra|evine, okolnih gra|evina i prostora, odvijanja saobra}aja i uvjete o~uvanja okoli{a. jj) Prostor je sastav prirodnih i fizi~kih struktura na povr{ini zemlje, odnosno na, iznad i ispod povr{ine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske djelatnosti. kk) Prostorni razvoj podrazumijeva razvoj i unapre- |enje prirodnog i izgra|enog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti. ll) Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehni~ki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom odr`ivosti, kojom se, na osnovu procjene razvojnih mogu}- nosti u okviru zadr`avanja posebnosti prostora, zahtjeva za{tite prostora i o~uvanja kvaliteta okoli{a, odre|uju namjene prostora, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmje{taj u prostoru, uvjeti za pobolj{anje i urbanu sanaciju izgra|enih podru~ja, te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. mm) Prostorno plansko ure|enje podrazumijeva kori{tenje, za{titu i upravljanje prostorom u cilju odr`ivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. nn) Prostorno ure|enje je planiran razmje{taj djelatnosti i objekata na odre|enom podru~ju. oo) Regulaciona linija utvr|uju pojedina~ne parcele i razdvaja povr{ine razli~itih namjena u odnosu na javnu povr{inu, ulicu, vodotok ili druge gra|evine od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili za{titnih razloga. pp) Rehabilitacija podrazumijeva vra}anje o{te}enog ili uni{tenog dobra graditeljskog naslije|a u stanje u kojem je to dobro bilo prije o{te}enja i uni{tenja, kao i ponovno gra|enje (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao {to je bilo prije ru{enja uz kori{tenje iste tehnologije gra|enja, u mjeri u kojoj je to mogu}e. rr) Rekonstrukcijom se smatra izvo|enje radova na postoje}oj gra|evini, kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost gra|evine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije ili ugra|uje nova oprema u gra|evinu; mijenja namjena, tehnolo{ki proces ili vanjski izgled gra|evine, te mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovu odobrenja za gradjenja, izgra|ena gra|evina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi na zamjeni instalacija i opreme koji se izvode prema uvjetima utvr|enim u odobrenju za gra|enje. Rekonstrukcijom gra|evine smatraju se i radovi kojima se o{te}ena gra|evina, ~ije o{te}enje prelazi 60%, dovodi u stanje prije o{te}enja, ako je o{te}enje nastalo kao posljedica starosti gra|evine ili kao posljedica elementarnih nepogoda, tehni~kih katastrofa i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. ss) Sanacijom se smatraju gra|evinski i drugi radovi na o{te}enim gra|evinama kojima se gra|evina dovodi u stanje prije o{te}enja (elementarne nepogode, klizi{ta, tehni~ke katastrofe, ratna dejstva). Za sanaciju o{te}enih gra|evina graditeljskog naslje|a donosi se urbanisti~ka saglasnost i odobrenje za gra|enje, uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalne ustanove za za{titu. tt) Selo je naselje ~ije se stanovni{tvo prete`no bavi primarnim djelatnostima (poljoprivreda i sto~arstvo). uu) Slo`ena gra|evina u smislu ovog zakona je gra|evinski objekat povr{ine preko 400 m2, te objekat koji se sastoji od vi{e me|usobno funkcionalno i/ili tehnolo{ki povezanih gra|evina li njihovih dijelova. vv) Stambeni objekat je gra|evina sa isklju~ivom namjenom stanovanje. zz) Stambeno-poslovni objekat je gra|evina sa stambenom i poslovnom namjenom. aaa) Strate{ka procjena uticaja na okoli{ je sistematski proces vrednovanja okolinskih posljedica predlo`enih planova, programa ili strategija kako bi se jo{ u ranoj fazi dono{enja odluka uz ekonomska i dru{tvena uklju~ila i okolinska razmatranja. bbb) Teku}e odr`avanje gra|evine podrazumijeva radove koji ne uti~u na konstrukciju gra|evine, za{titu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasade i njihovo dovo|enje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje gra|evinske stolarije, ustakljivanje postoje}ih otvora, izrada pokrova i manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka o{te}enih instalacija, zidanje poru{enih dimnjaka i si.) odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvr|eni urbanisti~kom saglasnosti i odobrenjem za gra|enje.. ccc) Uklanjanje arhitektonsko-urbanisti~kih prepreka podrazumijeva stvaranje uvjeta za neometano kretanje, boravak i rad lica s umanjenim tjelesnim mogu}nostima pri zadovoljavanju njihovih osnovnih `ivotnih, radnih i drugih potreba. ddd) Uklanjanjem gra|evine smatraju se gra|evinski i drugi radovi kojima se ru{i ili demontira gra|evina ili njen dio, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog ru{enjem, zate~enog materijala, opreme i drugih elemenata i dovo|enje gra|evinske parcele ili njenog djela u uredno stanje. Uklanjanje gra|evine vr{i se zbog fizi~ke dotrajalosti ili ve}ih o{te}enja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanje gra|evine u smislu ovog zakona smatra se i ru{enje gra|evine radi privo|enja zemlji{ta kona~noj namjeni. eee) Urbana oprema (mobilijar) su objekti, oprema i ure|aji koji slu`e za trajno ure|enje naselja, odnosno gra|evina i javnih povr{ina u naseljima, ili se privremeno u skladu sa elaboratima, propisima i aktima kojima se odobrava njihovo postavljanje na javnim povr{inama koje nisu privedene namjeni utvr|enoj planskim dokumentom. U urbanu opremu spadaju: komunalni objekti i ure|aji u op}oj upotrebi (javni satovi, telefonske govornice, fontane, skulpture, spomenici, planovi grada, javni nu`nici, po{tanski sandu~i}i, klupe, `ardinjere, korpe za sme}e i dr.), javna rasvjeta, reklame, natpisi, panoi, izlozi, ograde, ljetne ba{te, tende, rashladni ure|aji, monta`ni objekti tipa "kiosk" u kojima se privremeno obavlja poslovna djelatnost, tezge za prodaju {tampe, knjiga, cvije}a, ukrasnih predmeta i sl., stajali{ta javnog prevoza i dr. fff) Ure|eno gra|evinsko zemlji{te je zemlji{te na kojem su izvr{eni radovi pripreme zemlji{ta za gra|enje i opremanje, a u skladu sa planom prostornog ure|enja. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 3 ggg) Vikend ku}om, u smislu ovog zakona, smatra se gra|evina sa jednom ili dvije nadzemne eta`e bruto razvijene povr{ine do 200 m2 (u povr{inu ulaze pomo}ne prostorije) namijenjena isklju~ivo povremenom i privremenom boravku ljudi. hhh) Za{ti}ene prirodne vrijednosti obuhvataju za{ti}ena podru~ja, za{ti}ene biljne i `ivotinjske vrste i podvrste, i gljive, te za{ti}ene minerale i fosile i upisane u Registar za{ti}enih prirodnih vrijednosti u skladu sa propisima kojima se reguli{e oblast za{tite prirode. iii) Za{tita okoli{a podrazumijeva sve odgovaraju}e aktivnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti, {tete ili zaga|ivanja okoli{a, reduciranje ili odstranjivanje {tete koja je nastala i povrat na stanje prije izazvane {tete. jjj) Za{tita, podijeljena prema vrsti i karakteru, s obzirom na to da su potpuno druga~iji principi tretiranja, ako se radi o pojedina~nom spomeniku arhitekture, urbanoj ili ruralnoj cjelini ili arheolo{- kom lokalitetu, podrazumijeva sljede}e postupke: - konzervaciju koja podrazumijeva o~uvanje fizi~kih ostataka spomenika i njegovog okru`enja, uz sistem stalne fizi~ke brige koja zabranjuje bilo kakvu mogu}nost izgradnje novog na istom lokalitetu, te za{titu od uni{tenja nalaza i preure|enja koje bi ugrozilo autenti~nost spomenika; - restauraciju koja podrazumijeva precizno o~uvanje raritetne, autenti~ne vrijednosti spomenika sa svim njegovima estetskim, umjetni~kim i historijskim vrijednostima, uz po{tivanje upotrebe tradicionalnih vje{tina i gra|evinskih materijala (mogu}a samo kada postoji dokumentacija za sve vrste intervencija); - faksimilska rekonstrukcija (replika) koja podrazumijeva kopiranje direktnog izgleda originala, strukture i estetike spomenika u cilju prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena; - iluminaciju koja podrazumijeva poduzimanje intervencija na spomeniku, ili u njegovom neposrednom okru`enju radi ugradnje sistema elektri~ne rasvjete u cilju prezentiranja spomeni~kih vrijednosti podrazumijevaju}i takve zahvate koji ni na koji na~in ne smiju o{tetiti dobro, ili ugroziti njegovu ukupnu vrijednost. kkk) Za{tita prostora podrazumijeva ure|enje prostora i kori{tenje prirodnih dobara na osnovu dokumenata prostornog ure|enja, planova upravljanja, uskla|enim sa strategijama za{tite prirode, te uvjetima i mjerama za{tite prirode odre|enim u cilju o~uvanja biolo{ke i pejza`ne raznolikosti. lll) Za{titni pojas i za{titna zona su povr{ine zemlji{ ta, vodne povr{ine ili zra~ni prostori, koji su definisani planskim dokumentima ili na osnovu planskih dokumenata numeri~ki i grafi~ki i namijenjeni su za za{titu `ivota i zdravlja ljudi, bezbijednost i funkciju gra|evina, povr{ina ili prostora, u skladu sa odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na osnovu tih zakona, u skladu sa stru~nim pravilima koja se primjenjuju u odgovaraju}oj oblasti. mmm) Zelene i rekreacione povr{ine podrazumijevaju: javne zelene povr{ine (park-{ume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobra}ajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, koji imaju razli~ ite rekreacione i za{titne namjene; zelene povr{ine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene povr{ine posebne namjene (groblja, botani~ki i zoolo{ki vrtovi, sl.); povr{ine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrali{ta, izleti{ta, {etali{ta, sportski tereni, kupali{ta, vje`bali{ta, streli{ta, kros i trim staze i sl.); zelene povr{ine uz obale rijeka i jezera. DIO DRUGI -PLANIRANJE I URE\ENJE PROSTORA POGLAVLJE I - OSNOVNA NA^ELA PROSTORNOG PLANIRANJA ^lan 3. (Prostorno planiranje) Prostorno planiranje i prostorno ure|enje obuhvataju: a) istra`ivanje, provjeru i ocjenu mogu}nosti zahvata na prostoru Kantona; b) kori{tenje, za{titu i na~in upravljanja prostorom; c) pra}enje stanja u prostoru, te izradu i dono{enje planskih dokumenata; d) provo|enje i pra}enje provo|enja planskih dokumenata. ^lan 4. (Na~ela prostornog planiranja) Prostorno planiranje zasniva se na slijede}im na~elima: a) za{tite prostora u skladu s principima odr`ivog razvoja; b) integralnog planiranja koje objedinjuje sve zna~ajne faktore razvoja uz sagledavanje dinamike potreba i promjena u prostoru i uz rje{avanje sukoba interesa u prostoru usagla{avanjem funkcionalnih, estetskih, energetskih, ekonomskih i drugih kriterija u planiranju, projektovanju i gra|enju objekata; c) usagla{avanje prirodnih vrijednosti sa ljudskim djelovanjem (upotrebom obnovljivih izvora energije, gra|enjem energetski efikasnih objekata, adekvatnim upravljanjem otpadom, pravilnim izborom lokacije i uklju~ivanjem bioklimatskih faktora, uva`avanjem klimatskih promjena, za{titom od zemljotresa i drugih prirodnih katastrofa, tehni~kih havarija i drugo); d) za{tite okoli{a; e) za{tite prirodnih vrijednosti; f) za{tite kulturno-historijskog naslje|a; g) usagla{avanja zakonitosti proisteklih iz prethodnih faza razvoja analizom stanja izgra|enog prostora; h) uva`avanja potreba djece i lica s umanjenim tjelesnim sposobnostima; i) usagla{avanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton, Grad i op}ine; j) usagla{avanja dokumenata prostornog ure|enja Kantona sa dokumentima prostornog ure|enja vi{eg reda; k) ravnomjernog privrednog, dru{tvenog i kulturnog razvoja Kantona uz po{tivanje i razvijanje regionalnih prostornih specifi~nosti; l) usagla{avanja privatnog i javnog interesa; m) usagla{avanja prostornog ure|enja op}ina me|usobno i sa prostornim ure|enjem Kantona; n) usagla{avanja prostornog ure|enja Kantona sa prostornim ure|enjem susjednih kantona i Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH), kao i sa prostornim ure|enjem Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji grani~e sa Kantonom; o) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima zna~ajnim za prostorno planiranje i ure|enje u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima; p) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, kori{tenja i za{tite prostora Kantona. POGLAVLJE II - URE\ENJE PROSTORA ^lan 5. (Namjena povr{ina) (1) U svrhu planskog ure|enja i izgradnje prostora, utvr|uje se: a) gra|evinsko zemlji{te; b) poljoprivredno zemlji{te; c) {umsko zemlji{te; d) vodno dobro i izvori{ta; e) za{ti}ena podru~ja i pojedina~ne za{ti}ene vrijednosti; S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 4 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. f) infrastrukturni sistemi; g) eksploataciona polja; h) ostala zemlji{ta i povr{ine rezervisane za razvoj. (2) Povr{ine zemlji{ta iz stava (1) ovog ~lana utvr|uju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog ure|enja Kantona. ^lan 6. (Gra|enje na i izvan gra|evinskog zemlji{ta) (1) Gra|enje i drugi zahvati u prostoru mogu se vr{iti samo na gra|evinskom zemlji{tu i povr{inama utvr|enim planom prostornog ure|enja. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, gra|enje izvan gra|evinskog zemlji{ta mo`e se odobriti u skladu sa posebnim propisima, a naro~ito za: a) infrastrukturne koridore, gra|evine i opremu (saobra}ajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska, komunalna, i dr); b) gra|evine za potrebe odbrane; c) gra|evine za potrebe poljoprivredne proizvodnje, uklju~uju}i melioracione sisteme i sisteme navodnjavanja; d) istra`ivanje, iskori{tavanje i ure|ivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, {ume, vode, poljoprivredno zemlji{te i dr); e) vodni objekti koji se s obzirom na njihovu namjenu koriste za uzgoj ribe (ribogojili{ta, plutaju}e platforme i sl.). ^lan 7. (Re`imi gra|enja) Planom prostornog ure|enja za pojedine dijelove podru~ja utvr|uju se re`imi gra|enja i to: a) re`im gra|enja prvog stepena - na u`em urbanom podru~ju na kojem se planira gra|enje, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima podru~ja sa za{ti}enim kulturno-historijskim i prirodnim naslje|em, turisti~kim naseljima, sportskim, rekreacijskim i zdravstvenim podru~jima na kojima se planira gra|enje; na privrednim zonama ve}im od 5 ha, za koje se uvjeti za odobravanje gra|enja utvr|uju na temelju zoning plana, regulacionog plana, odnosno urbanisti~kog projekta izgra|enog na temelju regulacionog plana, te na manjim dijelovima u`eg urbanog podru~ja koje je ve} gra|eno i na kojem ne postoji intenzivno gra|enje, rekonstrukcija ili sanacija za koje se uvjeti za odobravanje gra|enja utvr|uju na osnovu urbanisti~kog projekta, ako za isto podru~je nije planom vi{eg reda propisana izrada regulacionog plana; b) re`im gra|enja drugog stepena - na urbanom podru~ju za koje nije utvr|ena obaveza dono{enja provedbenog plana ili ako provedbeni plan nije donesen, urbanisti~ka saglasnost se donosi na osnovu urbanisti~kog plana, plana parcelacije, uvjeta utvr|enih u odluci o provo|enju plana, stru~nog mi{ljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i uvjeta utvr|enim posebnim propisima; c) re`im gra|enja tre}eg stepena - za vanurbana podru~ja sekundarnih naselja i centara seoskih zajednica utvr|ena prostornim planom Kantona kao urbana podru~ja, urbanisti~ka saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije, odluke o provo|enju plana i uvjeta utvr|enim posebnim propisima; d) re`im gra|enja ~etvrtog stepena na vanurbanim podru~jima, urbanisti~ka saglasnost se donosi na osnovu Prostornog plana Kantona, plana parcelacije, odluke o provo|enju plana i uvjeta utvr|enim posebnim propisima. ^lan 8. (Zabrana gra|enja) (1) Re`im zabrane gra|enja utvr|uje se odlukom o pristupanju izradi plana prostornog ure|enja odnosno izmjenama i dopunama ovog plana i planom prostornog ure|enja. (2) Aktima iz stava (1) ovog ~lana zabranjuje se izgradnja gra|evina i ure|aja, izuzimaju}i zahvate u prostoru koji se izvode u svrhu sigurnosti i zadovoljenja osnovnih `ivotnih potreba stanovni{tva. ^lan 9. (Urbano i u`e urbano podru~je) (1) U cilju usmjeravanja gra|enja, odgovaraju}im planom prostornog ure|enja utvr|uje se urbano i u`e urbano podru~je. (2) Urbano podru~je utvr|uje se za jedno ili vi{e naselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno me|usobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih pretpostavki imaju uvjete za dalji razvoj. (3) Urbano podru~je obuhvata izgra|ene i neizgra|ene povr{ine namijenjene za stanovanje, rad, odmor, urbanu opremu, infrastrukturu i povr{ine posebne namjene, zelene povr{ine, kao i povr{ine rezervisane za budu}i razvoj. Osim gra|evinskog, urbano podru~je mo`e obuhvatati i druga zemlji{ta. (4) Urbano podru~je, po pravilu obuhvata odgovaraju}e katastarske op}ine i statisti~ka podru~ja u cjelini, pri ~emu se granice tih podru~ja me|usobno uskla|uju. (5) Ukoliko postoji potreba utvr|ivanja posebnih uvjeta gra|enja u centrima ili intenzivno izgra|enim dijelovima urbanih podru~ja, utvr|uje se u`e urbano podru~je. (6) U`e urbano podru~je obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgra|eno ili je planom predvi|eno da tako bude izgra|eno i obrazuje se u svrhu utvr|ivanja re`ima gra|enja, posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije, odnosno dono{enja urbanisti~ke saglasnosti, odobrenja za gradnju i sl. ^lan 10. (Zone razvoja) Planom prostornog ure|enja utvr|uju se povr{ine ili trase rezervisane za razvoj, odnosno zone razvoja (povr{ine infrastrukturnih trasa, povr{ine za razvoj naselja i sl.). ^lan 11. (Naselja za privremeni smje{taj) (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sli~nih gra|evina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehni~kih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smje{taj. (2) Naselje u smislu stava (1) ovog ~lana, planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od {est mjeseci, a investitor ili organ koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja u daljem roku od {est mjeseci, dovede prostor u prvobitno stanje ili da prostor preraste u naselje koje odgovara razvoju tog podru~ja u skladu s va`e}im planskim dokumentima. ^lan 12. (Groblja) (1) Povr{ine namijenjene za sahranjivanje utvr|uju se prostornim planom ili urbanisti~kim planom, odnosno odlukom o provo|enju istih. (2) Planskim dokumentima iz stava (1) ovog ~lana utvr|uje se obaveza izrade provedbenog plana prostornog ure|enja (regulacionog plana ili urbanisti~kog projekta) radi izgradnje i ure|enja grobalja. ^lan 13. (Izgradnja infrastrukturnih sistema) Izgradnja infrastrukturnih sistema, gra|evina i ure|aja vodne, saobra}ajne, energetske, komunalne infrastrukture i hortikuture vr{i se u skladu sa planskim dokumentima Federacije BiH, Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva, op}ina, te u skladu s planskom dokumentacijom propisanom drugim propisima. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 5 ^lan 14. (Za{titni pojasevi) (1) U svrhu obezbje|enja infrastrukturnih sistema i gra|evina za funkciju kojoj su namijenjeni, obrazuju se i ure|uju za{titni infrastrukturni pojasevi du` infrastrukturnih trasa i gra|evina. (2) Za{titni infrastrukturni pojasevi su: a) za{titni putni pojas, b) za{titni pru`ni pojas, c) za{titni aerodromski pojas, d) za{titni dalekovodni pojas, e) za{titni cjevovodni pojas sa pripadaju}im postrojenjima, f) za{titna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze, g) za{titne zone izvori{ta vode i vodna dobra, h) drugi za{titni pojasevi (`i~are svih namjena i sl.). (3) Posebnim zakonima (o putevima, `eljeznici, vodama i drugo) bli`e se utvr|uju odgovaraju}i za{titni pojasevi. (4) [irina pojaseva utvr|ena planom, ne mo`e biti manja od {irine pojaseva utvr|enih posebnim zakonom. (5) Na prostoru obuhva}enom za{titnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi gra|evine ili vr{iti radovi suprotno svrsi zbog koje je uspostavljen za{titni pojas. Ukoliko takve gra|evine postoje, na njih se primjenjuje re`im zabrane gra|enja, ako posebnim propisom nije druga~ije predvi|eno. ^lan 15. (Gradnja na ostalim zemlji{tima) Gradnja na povr{inama iz ~lana 5. stava (1) ta~. b), c), d), e) i g) vr{i se u skladu s zakonima i propisima iz oblasti poljoprivrednog zemlji{ta, {uma, vodnih povr{ina, prirode, graditeljskog naslje|a, rudarstva i geologije. POGLAVLJE III - PLANSKI DOKUMENTI ^lan 16. (Ciljevi) Planskim dokumentima utvr|uje se ure|enje prostora, a naro~ito: namjena, upravljanje i na~in kori{tenje prostora, trase infrastrukturnih sistema, za{tita okoli{a, tro{kovi realizacije plana, te shodno nivou plana prostornog ure|enja i tro{kovi pripremanja i opremanja gra|evinskog zemlji{ta, urbanisti~ko - tehni~ki i drugi kriteriji, standardi i smjernice za ure|enje i za{titu prostora i gra|enje. ^lan 17. (Vrste planskih dokumenata) (1) Planski dokumenti su razvojni i detaljni, te ostali planski dokumenti. (2) Razvojni planski dokumenti su strate{ki dugoro~ni planski dokumenti kojima se defini{u osnovna na~ela planskog ure|enja prostora, ciljevi prostornog ure|enja, kao i za{tita, kori{tenje i namjena prostora. Rade se za vremenski period od najvi{e 20 godina. a) Razvojni planski dokumenti su: 1) prostorni plan Kantona, 2) prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja Kantona, 3) urbanisti~ki plan. (3) Detaljni planski dokumenti su tehni~ko-regulativni provedbeni planski dokumenti kojima se reguli{e kori{tenje zemlji{ta, izgradnja i ure|enje prostora. Rade se za vremenski period od najmanje pet godina. a) Detaljni planski dokumenti su: 1) zoning plan, 2) regulacioni plan, 3) urbanisti~ki projekat. (4) Ostali planski dokumenti su: a) plan parcelacije. (5) Planski dokumenti se rade na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i posebnog akta o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata donesenog od strane nadle`nog organa Federacije BiH. ^lan 18. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostorni plan Kantona preuzima, uskla|uje se, razra|uje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije BiH, koja se odnose na prostor Kantona. Uz potpuno uva`avanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvr|uje osnovna na~ela planskog ure|enja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te za{titu, kori{tenje i namjenu prostora, a naro~ito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, {umsko, gra|evinsko zemlji{te, vodno dobro i druge povr{ine); b) sistem naselja po zna~aju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti; c) urbana i ruralna podru~ja sa re`imima gra|enja; d) prostore i zone predvi|ene za izgradnju privrednih gra|evina, infrastrukture i sl.; e) osnovu prostornog razvoja vanurbanih podru~ja (poljoprivreda, sto~arstvo, {umarstvo, turizam, i dr.); f) gra|evine i koridore magistralne i druge infrastrukture od zna~aja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i op}ine, sa za{titnim infrastrukturnim pojasevima (saobra}ajna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura); g) drugu infrastrukturu od zna~aja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i op}ine (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i itd.); h) prostorno definiranje le`i{ta mineralnih i ostalih sirovina i mogu}nosti njihovog kori{tenja; i) mjere za{tite okoli{a sa razmje{tajem gra|evina i postrojenja koje mogu zna~ajnije ugroziti okoli{; j) mjere za{tite kulturno-historijskog naslije|a; k) mjere za{tite prirode; l) mjere za{tite stanovnika imaterijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih, nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja; m) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ure|enja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (podru~ja posebnog obilje`ja, urbanisti~ki plan i dr.); n) obaveze u pogledu eksploatacije i sanacije devastiranih povr{ina (podzemna i povr{inska eksploatacija mineralnih sirovina); o) uvjete kori{tenja, izgradnje, ure|enja i za{tite prostora. (2) Odluka o usvajanju plana, odluka o provo|enju prostornog plana Kantona i program mjera i aktivnosti za provo|enje plana sastavni su dijelovi plana. (3) Prostorni plan Kantona mo`e sadr`avati i druge elemente od zna~aja za Kanton, na osnovu ovog zakona. (4) Prostorni plan Kantona donosi se za period od 20 godina. ^lan 19. (Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja Kantona) (1) Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja Kantona donosi se za podru~ja od posebnog zna~aja za Kanton, ako se ta obaveza utvrdi Prostornim planom Kantona ili posebnom odlukom Skup{tine Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skup{tina Kantona). (2) Podru~ja posebnog obilje`ja Kantona utvr|uju se za: a) podru~ja koja imaju izrazit prirodni i kulturno-historijski zna~aj; b) slivno podru~je hidroakumulacija za potrebe vodosnabdijevanja; c) podru~je za{tite i/ili eksploatacije mineralnih sirovina, izvori{ta mineralnih, termomineralnih i pitkih voda; d) podru~ja za potrebe odr`avanja sportskih manifestacija, rekreativne povr{ine i banjska lje~ili{ta; e) ostala podru~ja od interesa za Kanton. (3) Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja utvr|uje, s obzirom na zajedni~ka prirodna, kulturna, historijska, privredna i druga obilje`ja, osnovnu organiziranost prostora, mjere kori{tenja, S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 6 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. ure|enja i za{tite tog podru~ja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapre|enje i za{titu okoli{a, a po potrebi se odre|uje obaveza izrade urbanisti~kih planova i dokumenata ure|enja za u`a podru~ja unutar prostornog plana podru~ja posebnih obilje`ja. ^lan 20. (Urbanisti~ki plan) (1) Urbanisti~ki planovi se donose za urbana podru~ja, a granice podru~ja za koje se izra|uju defini{u se Prostornim planom Kantona. (2) Urbanisti~ki planovi donose se za: a) urbano podru~je Grada Sarajevo (StariGrad, Centar,Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilid`a i b) Vogo{}a); c) urbano podru~je Ilija{; d) urbano podru~je Had`i}i; e) urbano podru~je Trnovo. (3) Urbanisti~kim planovima detaljnije se razra|uju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, a naro~ito: a) osnovna organizacija prostora; b) kori{tenje i namjena zemlji{ta sa prijedlogom dinamike njihovog ure|enja (granice gra|evinskog, poljoprivrednog i {umskog zemlji{ta); c) namjena zemlji{ta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene; d) zone saobra}ajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture; e) zone obnove i sanacije; f) privredne zone; g) objekti dru{tvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport i dr.); h) za{tita kulturno-historijskog naslije|a; i) za{tita prirodnih vrijednosti; j) mjere za unapre|enje i za{titu okoli{a; k) mjere za{tite stanovnika imaterijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja; l) mjere za{tite lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima; m) za{titne zone; n) uvjeti kori{tenja, izgradnje, ure|enja i za{tite zemlji{ta u urbanom podru~ju; o) mjere za{tite vodnih dobara i za{tite izvori{ta sa zonama za{tite; p) objekti i povr{ine za zbrinjavanje otpada; r) drugi elementi od va`nosti za podru~je za koje se planski dokument donosi. (4) Urbanisti~kim planom utvr|uje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata unutar prostornog obuhvata tog plana. (5) Sastavni dijelovi urbanisti~kog plana su izvod iz plana vi{eg reda, odluka o usvajanju i odluka o provo|enju urbanisti~kog plana. ^lan 21. (Detaljni planski dokumenti) (1) Detaljni planski dokumenti baziraju se na usvojenoj politici kori{tenja zemlji{ta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od zna~aja za planiranje razvoja prostora. (2) Period za koji se donose planski dokumenti defini{e se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. (3) Detaljni planski dokumenti se me|usobno uskla|uju. (4) Sastavni dijelovi planskih dokumenata su grafi~ki i tekstualni dio, odluka o usvajanju i odluka o provo|enju planskog dokumenta. ^lan 22. (Zoning plan) (1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi za podru~ja unutar granica urbanisti~kog plana rezervisana za budu}i razvoj ili podru~ja posebne namjene u granici urbanisti~kog plana, kao i za urbana podru~ja izvan granica urbanisti~kog plana utvr|ena prostornim planovima. Granice podru~ja za koje se izra|uje zoning plan defini{u se razvojnim planskim dokumentima. (2) Zoning plan defini{e namjene pojedinih povr{ina i propisuje uvjete projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postoje}ih gra|evina. Ovim planom se utvr|uju lokacijski i urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti, na osnovu dozvoljenih granica odgovaraju}ih parametara i urbanisti~kih standarda, za dozvoljene i uvjetno dozvoljene namjene, {to slu`i za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za gra|enje. (3) Zoning plan je detaljni planski dokument sa periodom za koji se donosi vezanim za ukupnu realizaciju planiranih namjena. (4) Period iz stava (3) ovog ~lana ne mo`e biti du`i od perioda za koji je donesen plan vi{eg reda, a na osnovu kojeg se donosi zoning plan. (5) Zoning plan mora sadr`avati: a) definicije pojedinih termina; b) zoning kartu (sa granicama zona odre|ene namjene gra|evinskom linijom zone i gra|evinskim parcelama unutar tih zona); c) slu`benu kartu (ozna~ene javne gra|evine i infrastruktura, granice infrastrukturnih sistema sa uklju~enim za{titnim zonama ili pojasevima); d) listu na~ina kori{tenja zemlji{ta - namjena sa popisom zona u kojima je svaka od tih namjena dozvoljena ili uvjetno dozvoljena; e) urbanisti~ke standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgra|enosti za zonu i za pojedina~ne parcele - lokacije, definisani tipovi gra|evine, minimalna i maksimalna veli~ina parcele, maksimalna visina/spratnost gra|evine, maksimalni gabarit gra|evine, minimalna udaljenost ivica gra|evine od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uvjeti ure|enja vanjskih povr{ina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog za{tite okoli{a - buka, vibracije, emisije u zrak, re`imi rada, infrastruktura za otpad i sl., uvjeti i arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifi~nosti zone); f) jasno definisane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno dozvoljene namjene; g) jasno ozna~ena podru~ja za koja se mora uraditi urbanisti~ki projekt za ~iju izradu se mo`e raspisati konkurs u cilju {to kvalitetnijeg ure|enja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naro~itim zna~ajem (zone specijalne namjene); h) jasno definisane procedure i razloge - kriterije zbog kojih se mo`e odobriti proces izmjene zoning plana; i) jasno definisane zabrane i ograni~enja namjena na plavnom podru~ju, u skladu sa propisima iz oblasti vodoprivrede. (6) Lista dozvoljenih i uvjetno dozvoljenih namjena u svim definisanim zonama zoning plana mora uklju~iti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog podru~ja op}ine za koje se radi zoning plan. (7) Uvjetno dozvoljena namjena mo`e biti odobrena jedino, ako ne ugro`ava susjedne gra|evine i susjedno zemlji{te. (8) Postoje}e gra|evine legalno izgra|ene prije usvajanja zoning plana se nastavljaju koristiti i po usvajanju plana, i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postoje}e gra|evine, primjenjuju se odredbe zoning plana. (9) Na podru~jima za koja se planira izrada regulacionog plana, odnosno urbanisti~kog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, a tim planskim dokumentom dodaju se nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 7 ^lan 23. (Regulacioni plan) (1) Regulacioni plan donosi se za prete`no izgra|ena urbana podru~ja na osnovu urbanisti~kog plana, kao i za podru~ja od op}eg interesa za razvoj privrede ili izgradnju objekata dru{tvene infrastrukture na osnovu urbanisti~kog plana ili dokumenta vi{eg reda, pri ~emu je nu`no detaljno definisati uvjete projektovanja i izgradnje novih objekata, kao i rekonstrukciju postoje}ih. (2) Regulacionim planom se po dijelovima prostora, odnosno cjelinama i potcjelinama odre|uju urbanisti~ki uvjeti (standardi) za gra|enje i ure|enje prostora, a to su: a) namjena povr{ina; b) podjela prostora na prostorne cjeline i potcjeline s obja{njenjem svih bitnih kriterija za podjelu (tipologija prostornih jedinica); c) izbor vrsta, odnosno tipova regualcionih i nivelacionih rje{enja; d) odre|ivanje gra|evinskih linija; e) prijedlog za izmjenu, odnosno pobolj{anje parcelacije ili preparcelacije prema vlasni{tvu nad zemlji{tem; f) odre|ivanje grani~nih parametara za kori{tenje, odnosno racionalno kori{tenje zemlji{ta (koeficijent izgra|enosti i procenat zauzetosti, spratnost objekata i drugo), odre|ivanje dijela naslije|enih fondova za zamjenu, dogradnju, nadogradnju i drugo, sa obrazlo`enjem; g) obezbje|enje javnog i op}eg interesa u funkcionisanju prostora: saobra}ajnih povr{ina, zelenih i rekreativnih povr{ina, prostora za razvoj privrede i usluga, za razvoj objekata neprivrede, odnosno dru{tvenih slu`bi i drugo; h) uvjeti za opremanje svim vrstama tehni~ke i komunalne infrastrukture sa uvjetima priklju~enja u mjeri dovoljnoj da budu osnov za izdavanje lokacijskih uvjeta; i) formiranje urbanisti~ko-tehni~kih uvjeta za izgradnju, dogradnju ili nadogradnju objekata prema tipovima parcelacije, regulacije i parametara za kori{tenje zemlji{ta; j) uvjeti za za{titu, o~uvanje, ure|enje i aktiviranje prirodnih resursa; k) prirodni uvjeti za gra|enje (reljef, hidrografija, geologija, hidrogeologija, in`injerska geologija, in`injerska seizmologija, klima i drugo); l) uvjeti za o~uvanje, za{titu i prezentaciju kulturno-historijskog naslije|a, prirode i za{titu okoli{a; m) uvjeti za za{titu ljudi i dobara u slu~aju elementarnih nepogoda, ratnih katastrofa i tehnolo{kih nesre}a; n) mjere energetske efikasnosti; o) uvjeti za uklanjanje barijera za kretanje lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima; p) odre|ivanje zona, dijelova zona, grupa lokacija ili pojedina~nih lokacija za koje je obavezno raditi urbanisti~ki projekat, odnosno raspisivati konkurs za izradu tog projekta; r) ekonomska valorizacija plana i s) drugo {to proisti~e iz karaktera zadatog podru~ja, odnosno njegove izgra|enosti. (3) Regulacionim planom se za zone ambijentalnih cjelina, kulturno-historijskog naslje|a, evidentiranih za{ti}enih podru~ja, kao i pojedina~nih vrijednosti utvr|uju: a) mjere za{tite, ure|enja, uvjeti i na~in kori{tenja; b) defini{u se podru~ja koja zahtijevaju posebne uvjete planiranja, projektovanja i gra|enja uz smjernice i saglasnost nadle`nog organa za za{titu; c) podru~ja za razvoj na kojima je dozvoljeno gra|enje novih objekata; d) obaveza izrade urbanisti~kog projekta za osjetljiva podru~ja i podru~ja za razvoj i e) daju smjernice za projektovanje i gra|enje u cilju zadr`avanja autenti~nosti za{ti}enog podru~ja kojima bi se zadr`ao historijski urbani pejza` na odr`iv na~in. (4) Grafi~ki dio regulacionog plana ~ine sve karte stanja i karte planiranog rje{enja. (5) Na osnovu regulacionog plana op}insko vije}e donosi Program ure|enja gradskog gra|evinskog zemlji{ta. ^lan 24. (Urbanisti~ki projekat) (1) Urbanisti~ki projekat donosi se na osnovu regulacionog plana ili dokumenta vi{eg reda za: a) podru~ja koja se grade kao cjelina ili su ve} u zna~ajnoj mjeri izgra|ena; b) podru~ja gdje se pojavila potreba za formiranjem vi{e novih parcela; c) podru~ja gdje se pojavila potreba za izgradnjom grupe objekata, odnosno arhitektonsko-urbanisti~kog kompleksa i d) podru~ja koja imaju poseban kulturno-historijski zna~aj, prirodni zna~aj i druga podru~ja. (2) Urbanisti~ki projekat defini{e idejna urbanisti~ka i arhitektonska rje{enja planiranog objekta, odnosno arhitektonsko-urbanisti~kog kompleksa sa detaljnim uvjetima za projektovanje i gra|enje novih objekata, kao i rekonstrukciju postoje}ih. (3) Urbanisti~ki projekat sadr`i: a) obrazlo`enje namjene povr{ina; b) obrazlo`enje namjene objekata, prostorna organizacija; c) podatke o saobra}ajnoj, energetskoj, hidrotehni~koj, telekomunikacionoj i drugoj infrastrukturi, nivelaciona i regulaciona rje{enja; d) podatke o objektima pejza`ne arhitekture; e) podatke o ostalim javnim povr{inama i prostorima; f) podatke o komunalnoj infrastrukturi sa uvjetima priklju~enja koji odgovaraju zahtjevima za izdavanje lokacijske informacije i urbanisti~ke saglasnosti; g) smjernice za ostvarenje, odnosno realizaciju projekta. ^lan 25. (Nadle`nosti) (1) Prostorni plan Kantona donosi Skup{tina Kantona po prethodno pribavljenom mi{ljenju op}inskih na~elnika, gradona~elnika i Federalnog ministarstva prostornog ure|enja na prijedlog Prostornog plana Kantona. (2) Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja od zna~aja za Kanton donosi Skup{tina Kantona po prethodno pribavljenom mi{ljenju op}inskih na~elnika na prijedlog prostornog plana podru~ja posebnih obilje`ja op}ina ~ije dijelove podru~ja obuhvata prijedlog tog plana. (3) Urbanisti~ki plan za urbano podru~je Grada Sarajeva donosi Gradsko vije}e po prethodno pribavljenom mi{ljenju Ministarstva prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo (daljem tekstu: Ministarstvo) i na~elnika op}ina u sastavu Grada Sarajeva. (4) Urbanisti~ke planove za urbana podru~ja vangradskih op}ina donosi op}insko vije}e po prethodno pribavljenom mi{ljenju Ministarstva. (5) Zoning planove za podru~je op}ina u sastavuGrada Sarajeva donosi op}insko vije}e po pribavljanju mi{ljenja Gradono~elnika Grada Sarajeva u svim fazama pripreme i dono{enja plana. (6) Zoning planove za podru~je op}ine izvan teritorije Grada Sarajeva donosi op}insko vije}e. (7) Regulacione planove za podru~je op}ina u sastavu Grada Sarajeva donosi op}insko vije}e uz uklju~enje Grada Sarajeva u izradu plana kao subjekta planiranja u svim fazama pripreme i dono{enja plana. (8) Regulacione planove za podru~je op}ine izvan teritorije Grada Sarajeva donosi op}insko vije}e. (9) Regulacione planove koji u svom podru~ju planiranja obuhvataju prostore dvije op}ine, donose zajedni~ki u istovjetnom tekstu op}inska vije}a op}ina ~iju teritoriju obuhvataju regulacioni planovi, uz uklju~enje Grada S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 8 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. Sarajeva u izradu plana kao subjekta planiranja u svim fazama pripreme i dono{enja plana ukoliko su jedna ili obje op}ine u sastavu Grada Sarajeva. (10) Urbanisti~ke projekte donosi op}insko vije}e. (11) Za podru~ja za koja Skup{tina Kantona utvrdi da su od zna~aja zaKanton Sarajevo za izgradnju javne infrastrukture, po prethodno pribavljenom mi{ljenju op}inskih organa, a za izgradnju javnih objekata uz prethodno pribavljenu saglasnost op}inskih organa, detaljne planske dokumente donosi Skup{tina Kantona na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona). ^lan 26. (Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije kao poseban dokument donosi se za podru~ja na kojima je utvr|en re`im gra|enja shodno ~lanu 7. stav (1), ta~. b), c) i d) ovog zakona, a donosi ga op}insko vije}e. (2) Plan parcelacije je i sastavni dio detaljnog planskog dokumenta ~iji je nosilac izrade definiran ~lanom 35. ovog zakona. (3) U slu~aju hitnosti rje{avanja, plan parcelacije se donosi kao pomo}ni plan namijenjen za definisanje pojedina~nih gra|evinskih parcela, u skladu sa prostornim ili urbanisti~kim planom i isti se smatra obaveznim sastavnim dijelom detaljnog planskog dokumenta za odnosno podru~je. (4) Plan parcelacije izra|uje se na a`uriranim geodetsko-katastarskim planovima u analognom i digitalnom obliku ovjerenim od nadle`ne op}inske slu`be. (5) Planom parcelacije utvr|uje se: veli~ina, oblik i polo`aj parcele, pristup parcelama, regulacione i gra|evinske linije i povr{ine za javne namjene. (6) Plan parcelacije mora sadr`avati: situacioni plan sa regulacionim i gra|evinskim linijama, granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima gra|evinskog zemlji{ta sa oznakama katastarskih parcela i obra~unom povr{ina. (7) U slu~aju iz stava (1) ovog ~lana veli~ine i polo`aj parcela defini{u se na osnovu odredaba urbanisti~kog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i rije{ene priklju~ke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (8) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vr{i gra|enje. Ako plan parcelacije ne pokriva jednu prostornu cjelinu u potpunosti, parcelacija se mora izvr{iti tako da se na preostalom dijelu omogu}i obrazovanje drugih gra|evinskih parcela. (9) Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provo|enja plana parcelacije obezbje|uju se iz bud`eta op}ine. ^lan 27. (Objavljivanje planske dokumentacije) (1) Odluka o usvajanju planskog dokumenta, odluka o provo|enju i tekstualni dio planskog dokumenta objavljuju se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", a elektronska verzija se postavlja na web straniciKantona,Grada ili op}ine u cilju informisanja zainteresovanih subjekata i javnosti. (2) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter normativnog akta i stavlja se na stalni javni uvid i ~uva kod Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, odnosno u skladu sa nadle`nostima za dono{enje kod Ministarstva prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) i nadle`nih gradskih i op}inskih slu`bi. ^lan 28. (Usagla{avanje planskih dokumenata) (1) Planski dokument ni`eg reda usagla{ava se sa planskim dokumentom vi{eg reda, a u slu~aju njihove neusagla{enosti primjenjuje se planski dokument vi{eg reda. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, planski dokument ni`eg reda primjenjuje se ukoliko se njime ne mijenja osnovna koncepcija planskog ure|enja prostora utvr|ena planskim dokumentom vi{eg reda, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, do dono{enja usagla{enog plana, a najdu`e tri godine od dono{enja ovog zakona. (3) Usagla{avanje planskih dokumenata osigurava se u postupku izrade dokumenata. ^lan 29. (Izvje{taj o stanju u prostoru) (1) Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo vode dokumentaciju potrebnu za pra}enje stanja u prostoru, izradu i pra}enje provo|enja planskih dokumenata. (2) Izvje{taj o stanju u prostoru na podru~ju Kantona i op}ina izra|uje Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, svake dvije godine od dono{enja Prostornog plana Kantona. (3) Izvje{taj o stanju u prostoru sadr`i analizu provo|enja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove u~inkovitosti na planskom kori{tenju prostora, na za{titi vrijednosti prostora i okoli{a, te druge elemente od zna~aja za plansko ure|enje prostora Kantona i op}ina. ^lan 30. (Program mjera i aktivnosti za unapre|enje stanja u prostoru) (1) Skup{tina Kantona, na osnovu Izvje{taja o stanju u prostoru donosi ~etverogodi{nji Program mjera i aktivnosti za unapre|enje stanja u prostoru Kantona uz predhodno pribavljeno mi{ljenje gradona~elnika i op}inskih na~elnika. (2) Program mjera sadr`i procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postoje}ih planskih dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i stru~nih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti od zna~aja za izradu i dono{enje tih dokumenata. (3) Programom mjera mo`e se utvrditi potreba ure|enja, izvori finansiranja ure|enja, te rokovi ure|enja za planiranu namjenu. (4) Programom mjera u dijelu koji se odnosi na podru~ja posebnih obilje`ja, utvr|uju se i druge mjere za provo|enje politike planskog ure|enja prostora i izrade planskih dokumenata. (5) Na inicijativu op}inskih na~elnika, Program mjera i aktivnosti za unapre|enje stanja u prostoruKantona se mo`e revidirati na godi{njem nivou shodno iskazanim potrebama lokalnih zajednica. ^lan 31. (Finansijska sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provo|enja planskih dokumenata) (1) Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provo|enja prostornog plana, urbanisti~kog plana i detaljnih planskih dokumenata na podru~ju op}ine, obezbje|uju se iz bud`eta Kantona, Grada i op}ina, zavisno od nadle`nosti. Ukoliko se radi zajedni~ki planski dokument za podru~je dvije ili vi{e op}ina, sredstva se obezbje|uju iz bud`eta tih op}ina. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, investitor koji ima poseban interes za izradu detaljnog planskog dokumenta za odre|eno podru~je, mo`e svojim sredstvima finansirati izradu detaljnog planskog dokumenta, bez prava nametanja zahtjeva i rje{enja koja nisu u skladu sa urbanisti~kim, odnosno prostornim planom. Iznos finansijskog ulaganja uzima se u obzir kod utvr|ivanja naknade za ure|enje zemlji{ta. (3) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i pra}enje provo|enja planskih dokumenata mogu se obezbijediti i iz drugih izvora. POGLAVLJE IV - PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE PLANSKIH DOKUMENATA ^lan 32. (Nosilac pripreme planskog dokumenta) (1) Nosilac pripreme planskih dokumenata koje usvaja Skup{tina Kantona je Vlada Kantona. (2) Za planske dokumente koje usvaja Gradsko vije}e Grada Sarajeva, nosilac pripreme je gradona~elnik. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 9 (3) Za planske dokumente koje usvaja op}insko vije}e, nosilac pripreme je op}inski na~elnik. (4) Ako su za dono{enje planskih dokumenata nadle`ne dvije ili vi{e op}ina koje nisu u sastavu Grada Sarajeva, nosilac pripreme utvr|uje se sporazumno. (5) Izradu planskih dokumenata pokre}e nosilac pripreme planskih dokumenata. (6) Nosilac pripreme plana vi{eg reda iz stava (1) ovog ~lana posebnom odlukom mo`e formirati Savjet plana radi stru~nog pra}enja izrade planskog dokumenta, stru~ne rasprave o svim fazama izrade, utvr|ivanja osnovne koncepcije prostornog razvoja, te usagla{avanja stavova i interesa. (7) Savjet plana sa~injavaju istaknuti stru~njaci iz oblasti prostornog planiranja: urbanizma, arhitekture, gra|evinarstva, saobra}aja, energetike, okoli{a, ekonomije i drugih oblasti. ^lan 33. (Obaveze nosioca pripreme i nosioca izrade) (1) Nosilac pripreme du`an je odmah po dono{enju odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta, a najkasnije u roku od 30 dana dostaviti nosiocu izrade svu raspolo`ivu dokumentaciju, neophodnu za izradu plana, a naro~ito: a) plan vi{eg reda; b) va`e}e detaljne planske dokumente, uklju~uju}i njihove izmjene i dopune; c) Kantonalne i op}inske planove za{tite okoli{a; d) planove razvoja i za{tite voda, privrede, poljoprivrede, i dr.; e) podatke o geolo{koj podlozi, energetskim, mineralnim i drugim resursima; f) katastarske i geodetske podloge i dr. (2) Ukoliko je nosilac izrade planskog dokumenta Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, nije potrebno dostavljati dokumentaciju iz stava (1) ta~. a) i b) ovog ~lana. (3) Nakon dono{enja odluke o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata, nosilac pripreme, du`an je javno objaviti poziv zainteresovanim stranama, koje su vlasnici nekretnina u obuhvatu planskog dokumenta da dostave svoje prijedloge i sugestije za odre|ena planska rje{enja na zemlji{tu. (4) Zainteresovane strane iz stava (3) ovog ~lana du`ne su da u roku od 30 dana, po isteku javnog poziva, dostave tra`ene podatke i dokumentaciju, te svoje prijedloge i sugestije za odre|ena planska rje{enja na cijelom podru~ju obuhva}enom planom, a koja se ti~u njihove imovine. (5) Zavisno od postoje}eg stanja i planirane namjene prostora i objekata u obuhvatu dokumenta prostornog ure|enja, nosilac izrade du`an je pribaviti mi{ljenja organa, organizacija ili drugog pravnog ili fizi~kog lica u ~ijem djelokurugu su: a) snabdijevanje vodom i odvo|enje otpadnih voda; b) snabdijevanje elektri~nom energijom; c) snabdijevanje toplotnom, rashladnom energijom i prirodnim gasom; d) telekomunikacioni i po{tanski saobra}aj; e) upravljanje javnim putevima u naselju i izvan naselja; f) za{tita kulturno-historijskog naslije|a; g) za{tita prirodnih vrijednosti; h) protupo`arna za{tita; i) upravljanje komunalnim otpadom; j) za{tita okoli{a; k) upravljanje poljoprivrednim zemlji{tem; l) seizmolo{ka djelatnost. (6) Organ, organizacija ili drugo pravno ili fizi~ko lice iz stava (5) ovog ~lana dostavlja svoje mi{ljenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. (7) Nosilac pripreme plana du`an je odmah proslijediti dobivena mi{ljenja, prijedloge i sugestije iz stava (4) ovog ~lana nosiocu izrade planskog dokumenta. ^lan 34. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata) (1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni planskih dokumenata Skup{tina Kantona, Gradsko ili op}insko vije}e, zavisno od nadle`nosti za dono{enje, donosi Odluku o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata. (2) Odluka iz stava (1) ovog ~lana sadr`i: a) vrstu planskog dokumenta ~ijoj se izradi ili izmjeni pristupa; b) granice podru~ja za koji se dokument izra|uje ili mijenja; c) vrstu planskog dokumenta vi{eg reda na osnovu kojeg se pristupa izradi planskog dokumenta; d) vremenski period za koji se planski dokument donosi; e) smjernice za izradu ili izmjenu planskog dokumenta; f) optimalni rok izrade; g) sadr`aj planskog dokumenta; h) odredbe o u~e{}u javnosti - javnoj raspravi i javnom uvidu; i) na~in osiguranja sredstava za izradu ili izmjenu planskog dokumenta; j) nosioca pripreme za izradu ili izmjenu planskog dokumenta; k) nosioca izrade ili izmjene planskog dokumenta; l) subjekte planiranja; m) druge elemente u ovisnosti od specifi~nosti podru~ja za koje se planski dokument izra|uje. (3) Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana Kantona obavezno sadr`i i Strate{ku procjenu uticaja na okoli{, dok se za ostale planske dokumente ova obaveza utvr|uje po prethodno pribavljenom mi{ljenju Ministarstva u skladu s posebnim propisima. (4) Odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta, mo`e se utvrditi re`im zabrane gra|enja na prostoru ili dijelu prostora za koji se izra|uje, do dono{enja istog, a najdu`e u trajanju od jedne godine. (5) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta objavljuje se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". ^lan 35. (Nosilac izrade planskog dokumenta) (1) Nosilac izrade planskih dokumenata je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: nosilac izrade). (2) Nosilac izrade mo`e fazu izrade planskog dokumenta ili njegovog dijela povjeriti pravnom licu registrovanom za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca pripreme. (3) Pravno lice iz stava (2) ovog ~lana du`no je obezbijediti za pojedine faze planskog dokumenta stru~no lice odgovaraju}e struke koje ima formalne i stru~ne reference. (4) Nosilac izrade du`an je pravnom licu iz stava (2) ovog ~lana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu planskog dokumenta, a naro~ito analiti~ko-dokumentacionu osnovu planskog dokumenta. (5) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, nosilac pripreme mo`e izradu urbanisti~kog projekta povjeriti pravnom licu registrovanom za djelatnost izrade planskih dokumenata (u daljem tekstu: nosilac izrade urbanisti~kog projekta), putem javnog konkursa u skladu sa propisima iz oblasti javnih nabavki. (6) U slu~ajevima iz stava (5) ovog ~lana nosilac pripreme nakon usvajanja, dostavlja ovjeren urbanisti~ki projekat, u analognom i digitalnom obliku, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. (7) Nosilac izrade je du`an da svaku fazu izrade planskog dokumenta, uradi u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta, kao i svim dokumentima dostavljenim od strane nosioca pripreme. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 10 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. ^lan 36. (Prednacrt i nacrt planskog dokumenta) (1) Nosilac izrade obavezan je nosiocu pripreme predati prednacrt planskog dokumenta sa svim dijelovima koje odgovaraju}i dokumenti treba da sadr`e. (2) Prednacrt planskog dokumenta se dostavlja Savjetu plana radi davanja stru~nog mi{ljenja koje prethodi utvr|ivanju nacrta planskog dokumenta. (3) Na prednacrt plana nosilac pripreme plana i ~lanovi Savjeta daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije na predlo`eni dokument, zauzima se stav i formuliraju zaklju~ci sa preporukama koji se dostavljaju nosiocu izrade. (4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, mi{ljenja i sugestije na prednacrt, prihva}ena rje{enja ugra|uje u nacrt planskog dokumenta i dostavlja ga nosiocu pripreme, uz odgovaraju}e obrazlo`enje. (5) Nacrt planskog dokumenta sadr`i grafi~ki i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i sjednicama Skup{tine Kantona, odnosno Gradskog i op}inskog vije}a, posebno se izra|uje skra}eni nacrt sa najva`nijim grafi~kim i tekstualnim prilozima, a koji su dovoljno detaljni i informativni. ^lan 37. (Javni uvid i javna rasprava) (1) Nosilac izrade je du`an predstaviti nacrt planskog dokumenta nosiocu pripreme i Savjetu plana (ako je formiran) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata zaklju~kom nosioca pripreme i proslje|uje Skup{tini Kantona, odnosno Gradskom ili op}inskom vije}u, u zavisnosti od nivoa nadle`nosti za dono{enje odre|enog dokumenta, na razmatranje i utvr|ivanje.Usuprotnom, nacrt se vra}a nosiocu izrade sa primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon ~ega se ponavlja prethodna procedura. (2) Skup{tina Kantona, odnosno Gradsko ili op}insko vije}e razmatra i utvr|uje nacrt planskog dokumenta i stavlja ga na javni uvid i javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvr|enom u Odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta. (3) Organizacija javnog uvida i rasprava, te prate}a tehni~ka pitanja su obaveza i odgovornost nosioca pripreme. (4) O mjestu, vremenu i na~inu izlaganja nacrta planskog dokumenta na javni uvid, javnost se obavje{tava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje osam dana prije po~etka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred po~etak javnog uvida. (5) Obavijest iz stava (4) ovog ~lana sadr`i mjesto, datum, po~etak i trajanje javnog uvida u planski dokument, mjesto i datum najmanje dvije prezentacije i rasprave na javnim skupovima te na sjednicama Skup{tine Kantona, odnosno Gradskog i op}inskog vije}a, te rok do kojeg se mogu poslati pisana mi{ljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta. (6) Javni uvid za planske dokumente iz nadle`nosti Kantona ne mo`e trajati kra}e od 60 niti du`e od 90 dana. Javni uvid za planske dokumente iz nadle`nosti Grada i op}inamo`e trajati za detaljne planske dokumente do 30 dana. (7) Nacrt planskog dokumenta izla`e se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan na~in u odgovaraju}im prostorijama u mjesnim zajednicama uz prisustvo stru~nih lica koja mogu dati odre|ena obavje{tenja, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemlji{ta i zakonitim korisnicima prostora u podru~ju obuhva}enom planom, dok se skra}eni nacrt slu`beno dostavlja ostalim zainteresovanim stranama, kao sudionicima planiranja. (8) Nacrt planskog dokumenta u elektronskoj formi postavlja se i na web stranici nosioca pripreme. (9) Javne rasprave za nacrte planskih dokumenata iz nadle`nosti Kantona organizuju se u skladu sa stavom (2) ovog ~lana. (10) Nacrt detaljnog planskog dokumenta se izla`e na fizi~ki pristupa~an, tehni~ki i informativno adekvatan na~in, uz prisustvo stru~nog lica: a) u prostorijama op}ine, odnosno nosioca pripreme planskog dokumenta; b) u prostorijama u kojima se odr`avaju sjednice Skup{tine Kantona, odnosno Gradskog ili op}inskog vije}a; c) u prostorijama odgovaraju}ih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi. Obavezno se organizuju javni skupovi sa raspravom o nacrtu detaljnog plana u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne zajednice) obuhva}enoj planom. (11) Nosilac pripreme detaljnog planskog dokumenta du`an je blagovremeno, obavijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na podru~ju za koje se donosi detaljni plan i pozvati ih da izvr{e uvid u nacrt detaljnog plana, te da se uklju~e u javnu raspravu u~estvovanjem na javnim skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. (12) Nosilac pripreme plana obavezan je da na svakom mjestu na kojem je izlo`en nacrt plana, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, obja{njenja i pomo} u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade ili kod de`urnog stru~nog lica na mjestu izlaganja. (13) Primjedbe, prijedlozi i mi{ljenja o nacrtu plana upisuju se u svesku sa numeriranim stranama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izla`e ili se dostavljaju po{tom u pisanom obliku nosiocu pripreme.Nosilac pripreme je du`an da otvori mogu}nost dostavljanja primjedbi na nacrt putem elektronske po{te. ^lan 38. (Prijedlog planskog dokumenta) (1) Prijedlog planskog dokumenta utvr|uje se na osnovu nacrta nakon provedenih faza javnog uvida i rasprave i na osnovu stava nosioca pripreme o primjedbama, sugestijama i mi{ljenjima na taj nacrt. (2) Po odr`anom javnom uvidu i javnoj raspravi iz ~lana 37. ovog zakona, nosilac izrade ugra|uje prihva}ene izmjene u tekstualnom i grafi~kom dijelu prijedloga planskog dokumenta, te ga uz odgovaraju}e obrazlo`enje neprihva}enih izmjena dostavlja nosiocu pripreme. (3) Nosilac pripreme utvr|uje prijedlog planskog dokumenta i kompletan materijal dostavlja Skup{tini Kantona, odnosno Gradskom ili op}inskom vije}u. (4) Prijedlog planskog dokumenta razmatra i usvaja Skup{tina Kantona, odnosno Gradsko ili op}insko vije}e. ^lan 39. (Izmjena i dopuna planskih dokumenata) (1) Izmjene i dopune planskog dokumenta vr{e se po postupku i na na~in predvi|en za izradu i dono{enje tog planskog dokumenta. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, izmjena i dopuna detaljnog planskog dokumenta mo`e se vr{iti po skra}enom postupku, ako se tom izmjenom i dopunom bitno ne mijenja osnovna koncepcija tog planskog dokumenta, a donosi se najkasnije u roku od 90 dana. (3) Nosilac pripreme planskog dokumenta, u smislu stava (2) ovog ~lana, po osnovu odluke o pristupanju, podnosi Skup{tini Kantona, odnosno Gradskom ili op}inskom vije}u, prijedlog izmjene i dopune planskog dokumenta koji ~ini tekstualno obrazlo`enje sa grafi~kim prikazom na odgovaraju}em broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predla`e izmjena i dopuna. ^lan 40. (Inicijativa za izradu, izmjenu ili dopunu planskih dokumenata) (1) Inicijativu za izradu, izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mo`e pokrenuti: S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 11 a) Skup{tinaKantona ili Gradsko, odnosno op}insko vije}e; b) Vlada Kantona ili gradona~elnik, odnosno op}inski na~elnik; c) organi uprave i slu`be za upravu jedinica lokalne samouprave; d) upravne organizacije, javna preduze}a i javne ustanove; e) privredne i strukovne komore; f) savjeti mjesnih zajednica; g) vlasnici zemlji{ta i gra|evina na njemu; h) potencijalni investitori u razvojne projekte; i) nevladine organizacije i udru`enja gra|ana. (2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mora biti stru~no i detaljno obrazlo`ena u skladu s Programom mjera i aktivnosti za unapre|ivanje stanja u prostoru. (3) Subjekti iz stava (1) ovog ~lana ne mogu koristiti svoju nepa`nju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i dono{enja tog dokumenta kao razlog za pokretanje inicijative. (4) Inicijativa se upu}uje Ministarstvu, odnosno nadle`noj gradskoj ili op}inskoj slu`bi koji dalje postupaju po propisanoj proceduri. POGLAVLJE V - URE\ENJE GRA\EVINSKOG ZEMLJI[TA ^lan 41. (Utvr|ivanje gra|evinskog zemlji{ta) (1) Gradsko gra|evinsko zemlji{te utvr|uje se odlukom op}inskog vije}a kao: a) zemlji{te koje je prete`no izgra|eno i kao takvo ~ini prostorno funkcionalnu cjelinu u gradu i naselju gradskog karaktera; b) zemlji{te obuhva}eno granicama urbanisti~kog plana grada, odnosno naselja gradskog karaktera, koje je predvi|eno za pro{irenje grada, odnosno naselja gradskog karaktera; c) zemlji{te na drugim podru~jima predvi|enim za stambenu izgradnju, kao {to su: prigradska ili druga ve}a naselja, rekreaciono turisti~ki centri, podru~ja namjenjena za izgradnju ku}a za odmor i drugi objekti sli~ne namjene; (2) Kao gradsko gra|evinsko zemlji{te mo`e se utvrditi samo zemlji{te za koje je donesen prostorni ili urbanisti~ki plan. (3) Odluka iz stava (1) ovog ~lana sadr`i detaljan opis granice zemlji{ta, podatke o parcelama i vlasnicima iz javnih evidencija o nekretninama (katastar nekretnina, zemlji{ne knjige). ^lan 42. (Ure|enje gra|evinskog zemlji{ta) (1) Ure|enje gra|evinskog zemlji{ta vr{i se u skladu sa programom ure|enja gra|evinskog zemlji{ta, a obuhvata pripremanje i opremanje gra|evinskog zemlji{ta u urbanim podru~jima (u daljem tekstu: ure|enje gra|evinskog zemlji{ta), odnosno izgradnju saobra}ajne i komunalne infrastrukture koja je potrebna za izgradnju i kori{tenje gra|evina i zahvata u prostoru koji su planirani planskim dokumentima. (2) Program ure|enja gra|evinskog zemlji{ta za planski dokument donosi op}insko vije}e na prijedlog na~elnika, priprema ga i provodi nadle`na op}inska slu`ba. (3) Izgradnja gra|evina vr{i se na ure|enom gra|evinskom zemlji{tu. (4) Izuzetno od stava (3) ovog ~lana, izgradnja gra|evina mo`e se vr{iti i na neure|enom gra|evinskom zemlji{tu, pod uvjetom da se njegovo ure|enje izvr{i u toku gra|enja gra|evine, a najkasnije do tehni~kog prijema zavr{ene gra|evine. (5) Ure|enje gra|evinskog zemlji{ta je obaveza op}ine. Na nivou op}ine vr{i se prikupljanje sredstava, finansiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektovanja gra|evinsko-tehni~kih sistema i izvo|enje ure|enja gra|evinskog zemlji{ta. Neke od navedenih faza aktivnosti, op}ina mo`e povjeriti javnim komunalnim preduze}ima koje je osnovala za te poslove ili ustupiti drugim institucijama u skladu sa zakonom i propisima iz oblasti javnih nabavki. (6) Izuzetno od stava (5) ovog ~lana, u slu~aju da gra|evinsko zemlji{te nije ure|eno u momentu podno{enja zahtjeva za odobrenje za gra|enje, investitor gra|evine ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji mo`e ulo`iti svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje se uzima u obzir prilikom utvr|ivanja visine naknade za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta. (7) U slu~aju iz stava (6) ovog ~lana investitor, odnosno nadle`ne op}inske slu`be ugovorom defini{u obim radova, potrebna finansijska sredstva, te obaveze i me|usobne odnose izme|u investitora, nadle`nog organa i javnog preduze}a nadle`nog za odre|enu infrastrukturu. (8) Za pripremanje i opremanje gra|evinskog zemlji{ta po potrebi se donosi odobrenje za planirane zahvate u prostoru. ^lan 43. (Pripremanje gra|evinskog zemlji{ta) Pripremanje gra|evinskog zemlji{ta za gradnju obuhvata: a) rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina; b) dono{enje planskog dokumenta koji je osnov za odobravanje gra|enja na odre|enom prostoru; c) izvo|enje istra`nih radova za izradu elaborata o in`injersko-geolo{kim i geomehani~kim osobinama terena za potrebe izrade detaljnih planskih dokumenata, kao i drugih zahvata u prostoru; d) parcelaciju zemlji{ta; e) uklanjanje postoje}ih gra|evina, premje{tanje nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa planskim dokumentom; f) sanaciju zemlji{ta (osiguranje klizi{ta, drena`e, regulacija vodotoka, ravnanje zemlji{ta i sl.); g) izradu dokumentacije i obavljanje radova na za{titi kulturno-historijskog naslije|a i prirodnih vrijednosti koje bi mogle biti ugro`ene radovima na pripremanju zemlji{ta; h) i sve druge radnje u skladu sa planskim dokumentom. ^lan 44. (Opremanje i ure|enje gra|evinskog zemlji{ta) (1) Opremanje gra|evinskog zemlji{ta obuhvata: a) gra|enje saobra}ajnica uklju~uju}i kolovoze, plo~nike i pje{a~ke prijelaze, trgove i javna parkirali{ta, gara`e i dr.; b) izgradnju pristupa gra|evinama javnog karaktera kojim se obezbje|uje nesmetano kretanje osoba sa umanjenim tjelesnim mogu}nostima; c) podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne saobra}ajne signalizacije i semafora; d) ure|enje javnih zelenih povr{ina, rekreativnih terena, parkova, igrali{ta, pje{a~kih staza, nasada, travnjaka, terena za dje~ja igrali{ta, objekata javne higijene; e) izgradnju ure|aja za odvod povr{inskih i otpadnih voda, te ure|aja i postrojenja za njihovo pre~i{}avanje; f) izgradnju gra|evina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektri~ne, gasne, toplotne i druge energije, telekomunikacijske objekte i ure|aje; g) ure|enje infrastrukture za upravljanje otpadom; h) regulaciju vodotoka i ure|enje obala voda i vodnih povr{ina. (2) Minimum ure|enja gra|evinskog zemlji{ta treba da osigura: a) snabdijevanje pitkom vodom i rje{enje otpadnih voda; b) kolski prilaz gra|evinskoj parceli i potreban broj parking mjesta; c) snabdijevanje elektri~nom energijom. ^lan 45. (Finansiranje ure|enja gra|evinskog zemlji{ta) (1) Ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta finansira op}ina iz sredstava ostvarenih od: S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 12 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. a) naknade za tro{kove ure|enja; b) naknade za pogodnost gra|evinskog zemlji{ta (renta); c) prodaje gra|evinskog zemlji{ta; d) drugih izvora u skladu sa posebnim propisima. (2) Op}inska slu`ba nadle`na za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta i izvr{enje finansijskog plana, podnosi op}inskom vije}u izvje{taj o stanju realizacije programa ure|enja gra|evinskog zemlji{ta i njegovim finansijskim efektima najmanje jednom godi{nje. ^lan 46. (Naknada za tro{kove ure|enje gra|evinskog zemlji{ta) (1) Naknadu za tro{kove ure|enja gra|evinskog zemlji{ta snosi vlasnik, odnosno investitor, a obra~unava se na osnovu stvarno ulo`enih sredstava za pripremanje i opremanje gra|evinskog zemlji{ta u skladu sa odgovaraju}im planskim dokumentom, programom ure|enja gra|evinskog zemlji{ta i odlukom o gra|evinskom zemlji{tu op}ine. (2) Iznos naknade tro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{ta za svaki pojedina~an slu~aj utvr|uje se posebnim aktom koji donosi nadle`na op}inska slu`ba prema m2 korisne povr{ine gra|evine, a na osnovu odluke op}inskog vije}a. (3) Iznos iz stava (2) ovog ~lana investitor upla}uje nakon {to je utvr|eno da ispunjava sve druge uvjete za odobrenje za gra|enje, o ~emu ga slu`beno obavje{tava nadle`ni organ. (4) Za gra|evine za koje postupak odobravanja gra|enja vr{i Ministarstvo, naknadu za tro{kove ure|enja gra|evinskog zemlji{ta u skladu sa va`e}im propisima obra~unava Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, koji vr{i i nadzor nad izgradnjom i vodi katastar podzemnih instalacija i ure|aja. (5) Izuzetno, nadle`na slu`ba i investitor mogu ugovorom regulisati pla}anje iznosa u ratama u skladu sa odlukom o gra|evinskom zemlji{tu op}ine. (6) Ugovor iz stava (5) ovog ~lana smatra se dokazom za dono{enje odobrenja za gra|enje. DIO TRE]I - PROVO\ENJE PLANSKIH DOKUMENATA POGLAVLJE I - PROMJENE U PROSTORU ^lan 47. (Utvr|ivanje preduvjeta za odobravanje promjena u prostoru) (1) Sve promjene u prostoru izazvane gra|evinskim radovima i drugim intervencijama koje podrazumijevaju odre|eno kori{tenje zemlji{ta moraju biti saglasne op}im na~elima prostornog ure|enja i odredbama va`e}ih planskih dokumenata. (2) U ravnopravnoj su upotrebi, saglasno ovom zakonu, dva na~ina za odre|ivanje preduvjeta za odobravanje promjena u prostoru: a) izrada lokacijske informacije o preduvjetima za odobravanje promjene u prostoru u skladu sa va`e}im detaljnim planskim dokumentima i u slu~aju kada se radi o jednostavnim gra|evinama; b) izrada urbanisti~ke saglasnosti. (3) Investitor podnosi zahtjev za definisanje preduvjeta za odobravanje planirane promjene u prostoru na odre|enoj lokaciji nadle`nom organu. (4) Nadle`ni organ je du`an postupiti po zahtjevu najkasnije u roku od sedam dana od dana podno{enja zahtjeva. (5) Prije podno{enja zahtjeva, investitor mo`e provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za predmetnu lokaciju. Nadle`ni organ je du`an svakom investitoru omogu}iti uvid u va`e}e planske dokumente, radi prethodnog informisanja o uvjetima kori{tenja zemlji{ta na predmetnoj lokaciji. ^lan 48. (Organi nadle`ni za odre|ivanje preduvjeta za odobravanje planirane promjene u prostoru) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije i dono{enje urbanisti~ke saglasnosti podnosi se op}inskom na~elniku za: a) izgradnju gra|evina i vr{enje drugih zahvata na podru~ju op}ine; b) izgradnju saobra}ajne, komunalne i energetske infrastrukture na podru~ju op}ine ili za dio infrastrukture koji se odnosi na podru~je op}ine. (2) Zahtjev za dono{enje lokacijske informacije i urbanisti~ke saglasnosti podnosi se gradona~elniku za: a) izgradnju gra|evina na podru~ju dvije ili vi{e op}ina u sastavu Grada; b) izgradnju gra|evina i vr{enje radova od interesa za Grad. (3) Posebnim propisom gradona~elnika utvr|uju se gra|evine i radovi od interesa za Grad uz prethodno pribavljeno mi{ljenje Vlade Kantona. (4) Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti podnosi se Ministarstvu za: a) izgradnju gra|evina i infrastrukture od zna~aja zaKanton; b) izgradnju gra|evina na podru~jima dvije ili vi{e op}ina koje nisu u sastavu Grada ili na podru~ju op}ine i Grada; c) izgradnju gra|evina ~ija je korisna povr{ina preko 10.000 m2; d) rekonstrukciju, dogradnju, nadzi|ivanje, sanaciju, konzervaciju, promjenu namjene za gra|evine za koje je postupak odobravanja gra|enja provelo Ministarstvo. (5) Posebnim aktom Skup{tina Kantona, na prijedlog Vlade Kantona, po predhodno pribavljenom mi{ljenju op}inskih organa, utvr|uje gra|evine i radove na izgradnji infrastrukture od zna~aja za Kanton. (6) Organi iz st. (1), (2) i (4) su nadle`ni organi u smislu ovog zakona. ^lan 49. (Mi{ljenje u postupku dono{enja urbanisti~ke saglasnosti) Op}inski na~elnik du`an je u slu~ajevima kada urbanisti~ku saglasnost donosi gradona~elnik ili Ministarstvo, dostaviti mi{ljenje o podnesenom zahtjevu, kao i podatke koji se odnose na dono{enje urbanisti~ke saglasnosti, a o kojima op}inske slu`be vode slu`benu evidenciju, naro~ito podatke koji proizilaze iz primjene odredbi zakona i propisa kojim se ure|uje oblast gra|evinskog zemlji{ta. ^lan 50. (Sadr`aj mi{ljenja) (1) Op}inski na~elnik uz mi{ljenje i podatke iz ~lana 49. ovog zakona dostavlja gradona~eliku ili Ministarstvu potpisan i ovjeren: a) izvod iz plana prostornog ure|enja i b) lokaciju objekta. (2) Lokacija objekta iz stava (1) ovog ~lana je sastavni dio urbanisti~ke saglasnosti koju donosi gradona~elnik ili Ministarstvo. POGLAVLJE II - LOKACIJSKA INFORMACIJA ^lan 51. (Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija je stru~ni akt koji izdaje nadle`ni organ, kojim se investitoru u pisanoj formi dostavljaju urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti za projektiranje, kao i drugi preduvjeti za odobravanje budu}e promjene u prostoru, za jednostavne gra|evine, koja se izdaje umjesto urbanisti~ke saglasnosti. (2) Osnov za izdavanje lokacijske informacije su detaljni planski dokumenti - regulacioni plan i urbanisti~ki projekat. (3) Uz zahtjev za lokacijsku informaciju prila`e se: a) kopija katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela; b) idejno rje{enje ili idejni projekat gra|evine sa opisom namjene i funkcije planirane gra|evine ili zahvata u prostoru, sa osnovnim tehni~kim pokazateljima; c) opis predvi|ene tehnologije rada - ako se radi o proizvodnom objektu; d) dokaz o izvr{enoj uplati administrativne takse. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 13 (4) Rok za izdavanje lokacijske informacije je osam dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. ^lan 52. (Sadr`aj lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija se sastoji od ovjerenog izvoda iz odgovaraju}eg detaljnog planskog dokumenta, lokacije objekta, urbanisti~ko-tehni~kih uvjeta, uvjeta za{tite okoli{a i podataka o raspolo`ivim infrastrukturnim sistemima. (2) Lokacijska informacija sadr`i i obavje{tenje o roku njenog va`enja, te mogu}nosti njene izmjene u slu~aju izmjene postoje}eg ili izrade novog detaljnog plana, te informaciju o obavezi pla}anja tro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{ta utvr|enoj prema posebnom upravnom aktu nadle`ne op}inske slu`be ili ugovorom, kao i druge obaveze u skladu s odredbama ovog zakona i ostalim propisima. (3) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu gra|evinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju gra|evine ili drugi zahvat u prostoru. ^lan 53. (Va`enje lokacijske informacije) Lokacijska informacija va`i {est mjeseci od dana izdavanja. POGLAVLJE III - URBANISTI^KA SAGLASNOST ^lan 54. (Urbanisti~ka saglasnost) (1) Urbanisti~ka saglasnost je upravni akt koji donosi nadle`ni organ, a kojim se defini{u preduvjeti za projektovanje i odboravanje budu}e promjene u prostoru u skladu sa planskim dokumentima, osim za jednostavne gra|evine iz ~lana 51. stav (1) ovog zakona. (2) Urbanisti~ka saglasnost donosi se na osnovu stru~nog mi{ljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u slu~aju iz ~lana 7. stav (1) ta~ka b) ovog zakona, te kada ne postoji detaljni planski dokument ili je u izradi. (3) U slu~aju kada je izrada urbanisti~kog projekta povjerena pravnom licu u skladu sa ~lanom 35. stav (5) ovog zakona, urbanisti~ka saglasnost se nemo`e donijeti na osnovu stru~nog mi{ljenja. (4) Urbanisti~ko-tehni~ke i druge uvjete koji nisu utvr|eni planskim dokumentima ili odlukom o njihovom provo|enju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, utvr|uje nadle`ni organ. (5) Rok za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti je 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, sa kompletnom potrebnom dokumentacijom. ^lan 55. (Stru~no mi{ljenje) (1) Ako planski dokument propisan kao osnova za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti nije donesen, urbanisti~ka saglasnost se donosi na osnovu pozitivnog stru~nog mi{ljenja nosioca izrade plana. (2) Uz zahtjev za stru~no mi{ljenje dostavlja se slijede}a dokumentacija: a) kopija katastarskog plana; b) idejno rje{enje ili idejni projekat. (3) Nosilac izrade plana provjerava da li je zahtjev usagla{en sa planom prostornog ure|enja {ireg podru~ja, uvjetima za planiranje na predmetnom podru~ju, zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, a koji neposredno ili posredno ure|uju odnose u prostoru. (4) Pozitivno stru~no mi{ljenje nosioca izrade plana sadr`i urbanisti~ko-tehni~ke uvjete za izgradnju i lokacionu dokumentaciju, a za ve}e gra|evine uvjete za izradu provedbenog plana. ^lan 56. (Prilozi uz zahtjev za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti) Investitor uz zahtjev za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti prila`e: a) izvod iz zemlji{ne knjige; b) kopija katastarskog plana; c) idejno rje{enje ili idejni projekat gra|evine; d) opis predvi|ene tehnologije rada, ako se radi o proizvodnom objektu ili specifi~nom zahvatu u prostoru; e) dokaz o izvr{enoj uplati administrativne takse; f) dokaz o postojanju pravnog interesa za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti (izvod iz zemlji{ne knjige sa upisanim pravom vlasni{tva, sudska odluka ili rje{enje nadle`nog organa na osnovu kojeg je investitor stekao ili }e ste}i pravo vlasni{tva ili gra|enja, predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili }e ste}i pravo vlasni{tva ili pravo gra|enja, pisana i ovjerena saglasnost za planiranu izgradnju vlasnika ili suvlasnika nekretnine i sl.); g) druge podatke ili dokumente koji su skladu sa va`e}im propisima neophodni za pripremu i izradu urbanisti~ke saglasnosti; ^lan 57. (Posebni uvjeti za{tite okoli{a) U slu~aju kada namjena gra|evine ili drugi zahvat u prostoru mo`e imati zna~ajan uticaj na okoli{ i kada se nalazi na spisku objekata za koju je potrebno pribaviti okolinsku dozvolu i vodni akt od nadle`nog Ministarstva na osnovu odgovaraju}eg propisa, pri definisanju preduvjeta za odobravanje promjene u prostoru zainteresovano lice se obavje{tava da je du`no pribaviti okolinsku dozvolu od nadle`nog Ministarstva i prilo`iti je uz zahtjev za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti. ^lan 58. (Stranke u postupku) (1) Stranka u postupku je podnosilac zahtjeva: investitor ili vlasnik nekretnine za koju se donosi urbanisti~ka saglasnost. (2) Zainteresovane strane u postupku su: nosilac drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno grani~i sa nekretninom za koju se donosi urbanisti~ka saglasnost. (3) Prije dono{enja urbanisti~ke saglasnosti, nadle`ni organ du`an je omogu}iti zainteresovanim stranama uvid u idejno rje{enje. (4) Nadle`ni organ pisanim pozivom poziva zainteresovane strane da u roku od osam dana, od dana dostavljanja poziva, izvr{e uvid u idejno rje{enje. (5) Ako zainteresovana strana u postupku ne pristupi uvidu u idejno rje{enje u roku iz stava (4) ovog ~lana, smatra se da joj je pru`ena mogu}nost uvida u idejno rje{enje. (6) Zainteresovana strana u postupku mo`e svoje pravo uvida u idejno rje{enje ostvariti na uvi|aju na licu mjesta prilikom izlaska slu`benog lica nadle`nog organa za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti na lokaciju na kojoj je predvi|eno gra|enje. (7) Slu`beno lice nadle`nog organa prilikom vr{enja uvi|aja na licu mjesta utvrditi }e stav zainteresovane strane i na osnovu toga sa~initi zapisnik koji je osnov za ocjenu u postupku dono{enja urbanisti~ke saglasnosti. (8) Ako je investitor uz zahtjev za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti dostavio pisanu izjavu zainteresovanih strana u postupku, ovjerenu od strane op}inske slu`be, navedena izjava slu`i kao dokazno sredstvo u postupku dono{enja urbanisti~ke saglasnosti, te se zainteresovanim stranama ne}e upu}ivati poziv za dalje u~e{}e u postupku. ^lan 59. (Sadr`aj urbanisti~ke saglasnosti) (1) Rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti sadr`i: a) granice pripadaju}eg zemlji{ta-gra|evinske parcele - sa lokacijom objekta; S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 14 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. b) izvod iz plana, odnosno iz stru~ne ocjene koja ima karakter mi{ljenja, kojeg daje Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo na osnovu koje se donosi urbanisti~ka saglasnost; c) urbanisti~ko-tehni~ke uvjete; d) podatke o namjeni, polo`aju i oblikovanju gra|evine, odnosno zahvata u prostoru; e) mi{ljenja javnih komunalnih preduze}a i drugih subjekata koji vr{e javna ovla{tenja, na osnovu kojih se u odobrenju za gra|enje propisuju uslovi priklju~enja objekta na javnu infrastrukturu; f) uvjete i obaveze sadr`ane u okolinskoj dozvoli, te posebne uvjete i obaveze u vezi sa za{titom okoli{a predvi|ene posebnim propisima; g) obaveze u pogledu ispitivanja in`injersko-geolo{kih i geomehani~kih uvjeta tla; h) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica; i) obaveze u pogledu pla}anja ure|enja gra|evinskog zemlji{ta utvr|en prema posebnom upravnom aktu nadle`ne op}inske slu`be ili iznos utvr|en ugovorom, odnosno obavezu investitora da snosi tro{kove ure|enja i rente u skladu s odredbama odluke op}inskog vije}a; j) uvjete za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta na neure|enom gra|evinskom zemlji{tu; k) uvjete za izgradnju pomo}nih objekata i ograda; l) obaveze u odnosu na prava lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima u skladu s posebnim propisima; m) druge podatke i uvjete od zna~aja za odobravanje promjene u prostoru. (2) Saglasnosti i uvjeti za gra|enje pribavljeni u postupku dono{enja urbanisti~ke saglasnosti, nije potrebno podnositi u postupku dono{enja odobrenja za gra|enje. (3) Rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti dostavlja se op}inskoj, gradskoj ili kantonalnoj urbanisti~ko-gra|evinskoj inspekciji i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. (4) Ukoliko nadle`ni organ u postupku prikupljanja podataka i uvjeta za konkretnu lokaciju utvrdi da predlo`ena zamisao o kori{tenju zemlji{ta nije u skladu s planskim dokumentima ili nije dobijeno pozitivno mi{ljenje nadle`nih sudionika u procesu dono{enja urbanisti~ke saglasnosti, u slu~ajevima kada nije donesen detaljni planski dokument, rje{enjem se odbija zahtjev za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti. ^lan 60. (Urbanisti~ka saglasnost za objekte pod za{titom) Za objekte kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a, urbanisti~ka saglasnost se donosi uz saglasnost Zavoda za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo. ^lan 61. (Va`enje urbanisti~ke saglasnosti) (1) Urbanisti~ka saglasnost va`i godinu dana od dana njene pravosna`nosti i u tom se periodu podnosi zahtjev za dono{enje odobrenja za gra|enje. (2) Va`enje urbanisti~ke saglasnosti mo`e se izuzetno produ`iti za jo{ jednu godinu, stavljanjem klauzule o produ`enju va`enja rje{enja, samo nakon izvr{ene provjere. (3) Provjera iz stava (2) ovog ~lana podrazumijeva obavezu nadle`nog organa da utvrdi izmjene urbanisti~ko-tehni~kih uvjeta i planske dokumentacije i poduzme odgovaraju}e radnje utvr|ene ovim zakonom i propisima iz upravnog postupka. (4) Zahtjev za produ`enje va`enja urbanisti~ke saglasnosti podnosi se nadle`nom organu najkasnije 15 dana prije isteka roka va`enja urbanisti~ke saglasnosti. ^lan 62. (Izmjena i/ili dopuna urbanisti~ke saglasnosti) (1) Investitor je du`an pribaviti izmjenu i/ili dopunu urbanisti~ke saglasnosti ako u toku izrade glavnog projekta, odnosno gra|enja namjerava na zahvatu u prostoru u~initi promjene kojima se mijenjaju uvjeti iz ~lana 59. stav (1) ovog zakona, a da se pritom ne mijenja njihova uskla|enost s prostornim planom na temelju kojeg je urbanisti~ka saglasnost izdata. (2) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu urbanisti~ke saglasnosti podnosi se nadle`nom organu najkasnije 30 dana prije isteka roka va`enja urbanisti~ke saglasnosti. (3) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu urbanisti~ke saglasnosti sadr`i kopiju ranije izdate urbanisti~ke saglasnosti ili na obrascu zahtjeva obavezne oznake broja i datuma ranije izdate urbanisti~ke saglasnosti, izmjene i/ili dopune idejnog projekta ili idejnog rje{enje gra|evine, te druge podatke ili dokumente koji su relevantni za planiranu izmjenu ili dopunu. ^lan 63. (@alba na rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti) (1) Protiv rje{enja o urbanisti~koj saglasnosti nadle`ne gradske ili op}inske slu`be, stranka mo`e izjaviti `albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (2) Protiv rje{enja o urbanisti~koj saglasnosti Ministarstva ne mo`e se izjaviti `alba. (3) Protiv rje{enja iz stava (2) ovog ~lana mo`e se pokrenuti upravni spor tu`bom kod kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rje{enja. ^lan 64. (Urbanisti~ka saglasnost za privremene gra|evine i zahvate u prostoru) (1) Urbanisti~ka saglasnost za privremene gra|evine donosi se samo izuzetno i s ograni~enim rokom va`enja, a najkasnije do privo|enja zemlji{ta kona~noj namjeni. (2) Urbanisti~ka saglasnost mora sadr`avati obavezu investitora da, po isteku roka iz stava (1) ovog ~lana privremenu gra|evinu mora ukloniti, a zemlji{te mora dovesti u prethodno stanje o svom tro{ku i bez prava na naknadu. (3) Ukoliko investitor ne izvr{i obavezu iz stava (2) ovog ~lana, nadle`ni urbanisti~ko-gra|evinski inspektor naredit }e uklanjanje privremene gra|evine, te dovo|enje zemlji{ta u prvobitno stanje na teret investitora. (4) U slu~aju da zbog ranijeg privo|enja zemlji{ta kona~noj namjeni, nastane potreba da se privremena gra|evina ukloni prije isteka roka utvr|enog u urbanisti~koj saglasnosti shodno stavu (1) ovog ~lana, nadle`ni organ du`an je po dono{enju urbanisti~ke saglasnosti za gra|evinu stalnog karaktera pravovremeno obavijestiti investitora privremene gra|evine o potrebi i novom roku njenog uklanjanja. ^lan 65. (Urbanisti~ka saglasnost za vanurbana naselja) Za izgradnju gra|evina i vr{enje drugih zahvata u prostoru na gra|evinskim zemlji{tima izvan urbanih podru~ja u naseljima mje{ovitog i seoskog tipa za koje se ne radi urbanisti~ki plan, urbanisti~ka saglasnost se utvr|uje na osnovu uvjeta iz prostornog plana Kantona, uz stru~no mi{ljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. ^lan 66. (Ni{tavost urbanisti~ke saglasnosti) (1) Urbanisti~ka saglasnost donesena suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu ni{tava je. (2) Rje{enje ogla{ava ni{tavim organ koji je donio rje{enje, a u skladu s odredbama propisa iz oblasti upravnog postupka. POGLAVLJE IV - URBANISTI^KO-TEHNI^KI UVJETI ^lan 67. (Urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti) (1) Urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti, u zavisnosti od vrste gra|evine, odnosno zahvata u prostoru, utvr|uju: a) namjenu gra|evine, odnosno zahvata u prostoru, b) veli~inu i oblik gra|evinske parcele; c) regulacionu i gra|evinsku liniju; S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 15 d) koeficijent izgra|enosti parcele, kao i procenat izgra|enosti parcele gdje je to potrebno; e) tehni~ke pokazatelje gra|evine (horizontalni gabariti, spratnost i sl.); f) visinu i odstojanje gra|evine od susjednih parcela; g) nivelacione kote poda prizemlja gra|evine u odnosu na javni put; h) uvjete za arhitektonsko oblikovanje gra|evine; i) povr{ine za parkiranje odnosno gara`iranje vozila prema urbanisti~kim normativima; j) uvjete za ure|enje gra|evinske parcele i zelenih povr{ina, a posebno obaveze i na~in priklju~ivanja na javni put i mre`u instalacija, a ako mre`a instalacija nije izgra|ena, minimalni obim ure|enja gra|evinskog zemlji{ta; k) uvjete vezane za za{titu okoli{a u skladu sa zakonom i drugim propisima koji ure|uju oblast za{tite okoli{a; l) uvjete za za{titu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja u skladu sa zakonom iz oblasti za{tite i spa{avanja ljudi i materijalnih dobara; m) uvjete za otklanjanje i sprje~avanje stvaranja arhitektonsko- urbanisti~kih barijera za kretanje lica sa umanjenim sposobnostima kretanja; n) druge elemente i uvjete va`ne za planiranu gra|evinu, odnosno planirani zahvat u prostoru prema posebnim propisima. (2) Vlada Kantona donosi propis kojim se reguli{u uvjeti za otklanjanje i sprje~avanje stvaranja arhitektonsko - urbanisti~- kih barijera za kretanje lica sa umanjenim sposobnostima kretanja. POGLAVLJE V - ODOBRENJE ZA GRA\ENJE ^lan 68. (Odobrenje za gra|enje) (1) Odobrenje za gra|enje je upravni akt koji se donosi u obliku rje{enja kada se utvrdi da je gra|enje u skladu sa planom, drugim uvjetima utvr|enim za taj prostor, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, lokacijskom informacijom ili urbanisti~kom saglasno{}u. (2) Investitor mo`e pristupiti gra|enju nove gra|evine ili izvo|enju drugih zahvata u prostoru samo na osnovu pravosna`nog odobrenja za gra|enje. (3) Odobrenje za gra|enje se donosi za gra|enje cijele gra|evine, odnosno dijela gra|evine koja ~ini tehni~ko-tehnolo{ku cjelinu. (4) Ako je gra|evina izgra|ena bez odobrenja za gra|enje ne mo`e se dati priklju~ak na saobra}ajnu i komunalnu infrastrukturu. ^lan 69. (Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za gra|enje) (1) Odobrenje za gra|enje nije potrebno za: a) staklenik i plastenik za bilje bruto povr{ine do 30 m2; b) podzemne i zra~ne priklju~ke na niskonaponsku, PTT i CATV mre`u, kao i priklju~ke gra|evina sa va`e}im odobrenjem za gra|enje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, gas); c) radove na stubi{tima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa gra|evini i unutar gra|evine radi omogu}avanja nesmetanog pristupa i kretanja lica sa umanjenim sposobnostima kretanja u gra|evinama; d) radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u skladu sa namjenom gra|evine; e) radove na odr`avanju postoje}e gra|evine, koji se mogu svrstati u radove teku}eg odr`avanja; f) postavljanje solarnih panela ~ija povr{ina ne prelazi povr{inu krova, osim u slu~ajevima kada je to propisano drugim propisima. (2) Izvo|enje radova iz stava (1) ovog ~lana vr{i se na osnovu dokaza o pravu gra|enja u skladu sa ~lanom 74. ovog zakona. (3) Prilikom izvo|enja radova iz stava (1) ovog ~lana investitor i izvo|a~ radova du`ni su pridr`avati se propisa i pravila struke za tu vrstu radova. ^lan 70. (Posebni slu~ajevi gra|enja) (1) Uslu~aju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih doga|aja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za gra|enje mogu se graditi one gra|evine koje slu`e spre~avanju ili za{titi od djelovanja tih pojava, odnosno otklanjanju {tetnih posljedica. (2) Gra|evine iz stava (1) ovog ~lana moraju se ukloniti kada prestane potreba njihovog kori{tenja. Ako je potrebno da ta gra|evina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno pribavati odobrenje za gra|enje u roku od {est mjeseci po prestanku potrebe njenog kori{tenja. (3) Kod obnove o{te}enih gra|evina, stepen o{te}enja svih gra|evina utvr|uje stru~na komisija za procjenu {tete koju ~ine stru~na lica gra|evinske, arhitektonske, elektro i po potrebi ma{inske struke, koju imenuje op}inski na~elnik ili se koristi nalaz vje{taka odgovaraju}e struke. (4) Izlaskom na lokaciju o{te}ene gra|evine, stru~na komisija iz stava (3) ovog ~lana utvr|uje stru~nim nalazom i mi{ljenjem stepen o{te}enja gra|evine kao i potrebne radnje koje treba izvr{iti prije sanacije gra|evine, uklju~uju}i i izradu tehni~ke dokumentacije. (5) Uslu~aju da konstruktivni elementi gra|evine zbog djelovanja iz stava (1) ovog ~lana nisu o{te}eni, gra|evina se mo`e vratiti u prvobitno stanje u skladu sa odobrenjem za gra|enje na osnovu kojeg je izgra|ena. (6) Ukoliko stru~na komisija utvrdi da se radi o ve}im o{te}enjima konstruktivnih dijelova gra|evine, nadle`ni organ }e od investitora zahtijevati da prilo`i tehni~ku dokumentaciju za sanaciju gra|evine i ateste o izvr{enim ispitivanjima konstrukcije gra|evine. U tom slu~aju nadle`na op}inska slu`ba na osnovu prilo`ene dokumentacije donosi odobrenje za sanaciju, koje mora biti uskla|eno sa odobrenjem za gra|enje na osnovu kojeg je gra|evina izgra|ena. (7) U slu~aju iz stava (6) ovog ~lana odobrenjem za gra|enje utvrdit }e se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane gra|evine. (8) Kada se radi o gra|evinama koje su potpuno uni{tene, ponovno gra|enje iste gra|evine na istom lokalitetu mo`e otpo~eti po pribavljanju novog odobrenja za gra|enje, koje se donosi na osnovu dokaza o vlasni{tvu uni{tene gra|evine, i glavnog projekta nove gra|evine. (9) Za radove hitnih sanacija klizi{ta odobrenje za gra|enje se donosi na osnovu ovjerenog projekta za izvo|enje radova, bez prethodnog rje{avanja imovinsko-pravnih odnosa. ^lan 71. (Odobrenje za rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju, promjenu namjene, sanaciju i za{titu gra|evine) Investitor je du`an pribaviti odobrenje za gra|enje ako namjerava izvr{iti rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju, promjenu namjene, sanaciju i za{titu (konzervaciju, restauraciju, faksimilsku rekonstrukciju i iluminaciju). ^lan 72. (Organi nadle`ni za dono{enje odobrenja za gra|enje) Odobrenje za gra|enje donosi organ koji je donio akt lokacijske informacije, odnosno rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti. ^lan 73. (Zahtjev za dono{enje odobrenja za gra|enje) (1) Zahtjev za dono{enje odobrenja za gra|enje investitor podnosi nadle`nom organu. (2) Uz zahtjev za dono{enje odobrenja za gra|enje prila`e se: S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 16 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. a) lokacijska informacija, odnosno pravnosna`na urbanisti~ka saglasnost; b) izvod iz katastra, za parcelu na kojoj se gradi objekat ili izvode drugi zahvat; c) dokaz o pravu gra|enja na predmetnoj lokaciji; d) a`urni geodetski snimak - plan s ucrtanom situacijom budu}e gra|evine; e) dva primjerka glavnog projekta u analognoj formi i jedan primjerak u digitalnoj formi na nekom od elektronskih medija; f) u slu~aju slo`ene gra|evine, umjesto glavnog, mogu se prilo`iti dva primjerka izvedbenog projekta u analgonoj formi i jedan primjerak u digitalnoj formi na nekom od elektronskih medija; g) pisani izvje{taj i potvrda o izvr{enoj nostrifikaciji, ukoliko je potrebno; h) dokazi odre|eni posebnim propisima iz oblasti za{tite okoli{a; i) elaborati o istra`nim radovima ako su podaci iz njih poslu`ili za izradu glavnog projekta, te tehnolo{ki elaborat ako je potreban; j) dokaz o izvr{enoj obavezi u skladu s ~lanom 59. stav (1) ta~ka i) ovog zakona; k) dokazi odre|eni posebnim propisima; l) dokaz o uplati administrativne takse. ^lan 74. (Dokaz o pravu gra|enja) (1) Dokazi o pravu gra|enja iz ~lana 73. stav (2) ta~ka c) ovog zakona su: a) vlasni{tvo koje se potvr|uje izvodom iz zemlji{ne knjige; b) pravosna`na sudska presuda ili pravosna`no rje{enje nadle`nog organa na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasni{tva ili gra|enja; c) pravosna`na odluka o dodjeli zemlji{ta investitoru na kori{tenje radi gra|enja gra|evine iz urbanisti~ke saglasnosti; d) ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasni{tva, ili odluka nadle`nih organa na osnovu kojih je investitor stekao pravo gra|enja ili pravo kori{tenja; e) ugovor o zajedni~koj izgradnji sklopljen sa vlasnikom nekretnine, ~iji je cilj zajedni~ko gra|enje; f) ugovor o koncesiji kojim se sti~e pravo gra|enja; g) pisana i ovjerena saglasnost za planiranu izgradnju svih suvlasnika nekretnine; h) pisana i ovjerena saglasnost vlasnika nekretnine preko koje prelazi infrastrukturni objekat (gasovod, vodovod, kanalizacioni vod, elektro vod, ptt vod, ktv vod...). (2) Ugovori i saglasnosti iz stava (1) ovog ~lana moraju biti ovjereni kod nadle`nih organa. ^lan 75. (Postupak dono{enja odobrenja za gra|enje) (1) Odobrenje za gra|enje je upravni akt koji donosi nadle`ni organ u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva i prikupljenih potrebnih mi{ljenja javnih komunalnih preduze}a i drugih subjekata koji vr{e javna ovla{tenja. (2) Kada nadle`ni organ utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za dono{enje odobrenja za gra|enje, du`an je o tome obavijestiti investitora, u roku od tri dana od dana podno{enja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (3) Prije dono{enja odobrenja za gra|enje, nadle`ni organ je du`an utvrditi da li je prilo`eni projekat izra|en u skladu sa uvjetima datim u lokacijskoj informaciji ili urbanisti~koj saglasnosti, odnosno urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima propisanim zakonom, izvr{iti uvi|aj o stanju na terenu, te na zahtjev zainteresovanih stranaka u postupku omogu}iti uvid u prilo`eni projekat ukoliko je isti izra|en na osnovu uvjeta datih u lokacijskoj informaciji ili urbanisti~koj saglasnosti. (4) Javna komunalna preduze}a i drugi subjekti koji vr{e javna ovla{tenja du`na su mi{ljenja i saglasnosti iz stava (1) ovog ~lana dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. ^lan 76. (Sadr`aj odobrenja za gra|enje) (1) Rje{enje kojim se odobrava gra|enje sadr`i: a) podatke o investitoru za koga se donosi odobrenje (naziv, odnosno ime i prezime, sa sjedi{tem, odnosno adresom); b) podatke o gra|evini za koju se donosi odobrenje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti gra|evine, parking prostor, odnosno slobodni prostor uz objekat, sa oznakom lokacije (katastarske parcele); c) podatke o urbanisti~koj saglasnosti ili lokacijskoj iformaciji koja je prethodila izdavanju odobrenja d) naziv glavnog ili izvedbenog projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekat; e) period za koji odobrenje va`i; f) obavezu investitora da prijavi po~etak izvo|enja radova organu koji donosi odobrenje i nadle`noj gra|evinskoj inspekciji osam dana prije otpo~injanja radova; g) du`inu trajanja radova, kao i obaveze investitora u tom periodu; h) druge podatke od zna~aja za specifi~nu lokaciju i gra|evinu. (2) Nadle`ni organ dostavlja primjerak odobrenja za gra|enje op}inskoj, gradskoj ili kantonalnoj urbanisti~ko-gra|evinskoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo ili Grad donosi odobrenje za gra|enje, du`no je primjerak odobrenja dostaviti nadle`noj op}inskoj slu`bi na ~ijoj se teritoriji gradi gra|evina. (4) Glavni ili izvedbeni projekat je sastavni dio odobrenja za gra|enje, {to na projektu mora biti nazna~eno i ovjereno potpisom i pe~atom nadle`nog organa. ^lan 77. (Odbijanje zahtjeva za dono{enje odobrenja za gra|enje) Zahtjev za dono{enje odobrenja za gra|enje odbija se: a) ako investitor ne ispunjava uvjete propisane za dono{enje odobrenja za gra|enje; b) ako se u postupku dono{enja odobrenja za gra|enje utvrdi da glavni ili izvedbeni projekat nije uskla|en sa lokacijskom informacijom, odnosno urbanisti~kom saglasno{}u. ^lan 78. (Va`enje odobrenja za gra|enje) (1) Odobrenje za gra|enje prestaje va`iti, ako se sa radovima na gra|evini za koju je doneseno odobrenje za gra|enje ne zapo~ne u roku od jedne godine od dana pravosna`nosti odobrenja za gra|enje. (2) Va`enje odobrenja za gra|enje mo`e se stavljanjem klauzule o produ`enju va`enja odobrenja, po zahtjevu investitora, produ`iti najvi{e za jo{ jednu godinu, ako se nisu promijenili uvjeti prema kojima je doneseno ranije odobrenje za gra|enje. (3) Zahtjev iz stava (2) ovog ~lana investitor podnosi nadle`nom organu koji je donio odobrenje za gra|enje najkasnije 15 dana prije prestanka roka va`enja tog odobrenja. ^lan 79. (Ni{tavost odobrenja za gra|enje) (1) Odobrenje za gra|enje doneseno suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu ni{tavo je. (2) Rje{enje ogla{ava ni{tavim organ koji je donio rje{enje, u skladu sa propisima iz oblasti upravnog postupka. ^lan 80. (@alba na rje{enje o odobrenju za gra|enje) (1) Protiv rje{enja o odobrenju za gra|enje nadle`ne op}inske i gradske slu`be, stranka mo`e izjaviti `albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 17 (2) Protiv rje{enja o odobrenju za gra|enje Ministarstva ne mo`e se izjaviti `alba. (3) Protiv rje{enja iz stava (2) ovog ~lana mo`e se pokrenuti upravni spor tu`bom kod kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rje{enja. ^lan 81. (Izmjena i/ili dopuna odobrenja za gra|enje) (1) Investitor je du`an da tra`i izmjenu urbanisti~ke saglasnosti i odobrenja za gra|enje ako se poslije dono{enja odobrenja za gra|enje namjeravaju vr{iti izmjene u projektu za izvo|enje ili se izvode radovi koji nisu obuhva}eni izdatim odobrenjem za gra|enje i prikazani u projektnoj dokumentaciji, a bitno uti~u na namjenu, konstrukciju, opremu, za{titu okoli{a, na stabilnost, funkcionalnost, dimenzije i spoljnji izgled gra|evine ili se mijenja korisna povr{ina gra|evine. (2) Ukoliko planirane izmjene izlaze iz okvira uvjeta iz stava (1) ovog ~lana, postupak }e se provesti na na~in propisan za dono{enje odobrenja za gra|enje. (3) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gra|enje podnosi se dok traju odobreni radovi, a najkasnije tri godine od dana pravosna`nosti odobrenja za gra|enje. U suprotnom, zahtjev }e se odbaciti, a izvedeni radovi i zahvati tretirat }e se kao bespravni i u skladu s tim bit }e poduzete mjere uklanjanja i vra}anja u prvobitno stanje na teret investitora. (4) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gra|enje sadr`i kopiju ranije donesenog odobrenja za gra|enje ili na obrascu zahtjeva obavezne naznake broja i datuma ranije donesenog odobrenja za gra|enje, projekat izmjene ili dopune na gra|evini, te odgovaraju}e saglasnosti sudionika procesa odobravanja koje su relevantne za planiranu izmjenu ili dopunu. (5) Ako se u toku gra|enja promijeni investitor, novi investitor du`an je podnijeti nadle`nom organu zahtjev za izmjenu odobrenja za gra|enje. (6) Novi investitor du`an je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za gra|enje prilo`iti: a) va`e}e odobrenje za gra|enje; b) dokaz o pravu gra|enja na navedenoj nekretnini, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasni{tva na gra|evini koja je predmet izmjene odobrenja za gra|enje. (7) Promjena investitora mo`e se zatra`iti do podno{enja zahtjeva za dono{enje odobrenja za upotrebu. ^lan 82. (Odobrenje za gra|enje za slo`enu gra|evinu) (1) Za slo`ene gra|evine za koje je donesena urbanisti~ka saglasnost, nadle`ni organ mo`e, po zahtjevu investitora, donijeti odobrenje za gra|enje za jedan dio ili fazu te gra|evine koji ~ine tehni~ki-tehnolo{ku cjelinu, koja semo`e samostalno koristiti. (2) U slu~aju iz stava (1) ovog ~lana, investitor prila`e glavni ili izvedbeni projekat za dio slo`ene gra|evine na koji se odnosi zahtjev, kao i ostalu dokumentaciju propisanu za dono{enje odobrenja za gra|enje. (3) Investitor je du`an podnijeti zahtjev za dono{enje odobrenja za gra|enje za drugi dio gra|evine ili za narednu fazu najkasnije u roku od godine dana od dana dono{enja upotrebne dozvole za izgra|eni dio gra|evine ili fazu gra|evine iz stava (1) ovog ~lana ili u istom roku podnijeti zahtjev za produ`enje urbanisti~ke saglasnosti. ^lan 83. (Odobrenje za pripremne radove) (1) U slu~aju kompleksnih i dugotrajnih projekata izgradnje koji zahtijevaju obimne i slo`ene pripreme, kao i u slu~aju posebnih prostornih uvjeta i ograni~enja, investitor mo`e podnijeti zahtjev za dono{enje odobrenja za pripremne radove za potrebe tehni~kog ure|enja gradili{ta prije nego {to dobije odobrenje za gra|enje, za {ta postoje sve potrebne pretpostavke. (2) Investitor ne mo`e otpo~eti radove vezane za samu gra|evinu bez pravosna`nog odobrenja za gra|enje. (3) Odobrenje za pripremne radove donosi se na osnovu: a) lokacijske informacije, odnosno pravosna`ne urbanisti~ke saglasnosti; b) dokaza o pravu gra|enja; c) elaborat tehnologije i organizacije gra|enja; d) potrebne saglasnosti nadle`nih institucija za privremene gradili{ne priklju~ke na komunalnu infrastrukturu i javni put; e) odobrenja nadle`nog organa za privremeno zauzimanje i kori{tenje javne povr{ine, ukoliko se radi o takvom slu~aju. (4) Rok za dono{enje odobrenja za pripremne radove na gradili{tu je 15 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (5) Odobrenjem za pripremne radove odre|uje se i rok u kojem se gra|evine izgra|ene na osnovu tog odobrenja moraju ukloniti. (6) Obavljanje prethodnih radova istra`nog karaktera (prethodne studije, geolo{ka, geomehani~ka istra`ivanja, prikupljanje podataka za projektovanje i sl.) izvode se na osnovu lokacijske informacije, odnosno urbanisti~ke saglasnosti i dokaza o pravu gra|enja. ^lan 84. (Odobrenje za gra|enje za privremene gra|evine) (1) Gra|evine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremeni monta`ni objekti koji }e se koristiti du`e od 90 dana od njihovog postavljanja, mogu se postavljati samo na osnovu odobrenja za gra|enje za privremene gra|evine. (2) Posebnim propisomKantona reguli{e se privremeno kori{tenje javnih povr{ina za postavljanje kioska, slobodnostoje}ih ba{ti, itd. (3) Posebnim propisom op}ina utvr|uje uvjete i na~in za postavljanje na fasadama gra|evina: reklama, reklamnih panoa, tendi, displeja, zastava, reklamnih vitrina, oglasa ili izrade murala, ograda za gradili{ta, postavljanje klima ure|aja, satelitskih antena, kablovskih sistema i sli~no. POGLAVLJE VI - TEHNI^KA SVOJSTVA GRA\EVINA ^lan 85. (Bitne osobine gra|evina) (1) Sve gra|evinemoraju biti projektovane i izgra|ene u skladu sa planskim dokumentima. (2) Uskla|enost gra|evine sa planskim dokumentima obezbje|uje se projektovanjem u skladu sa zahtjevima lokacijske informacije, odnosno urbanisti~ke saglasnosti, revizijom projekta u postupku dono{enja odobrenja za gra|enje, izvo|enjem radova u skladu s odobrenim glavnim projektom, kontrolom u postupku dono{enja odobrenja za upotrebu, te pravilnim kori{tenjem i odr`avanjem gra|evine. (3) Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost gra|evine da izdr`i sva predvi|ena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da zadr`i sva bitna tehni~ka svojstva tokom predvi|enog vremena trajanja, a to su: a) mehani~ka otpornost i stabilnost; b) sigurnost u slu~aju po`ara; c) za{tita `ivota i zdravlja ljudi; d) pristupa~nost; e) za{tita korisnika od ozljeda; f) za{tita od buke i vibracija; g) energetska efikasnost, uklju~uju}i u{tedu energije i toplinsku za{titu; h) otpornost na vanjske uticaje i za{tita od djelovanja na okoli{. ^lan 86. (Mehani~ka otpornost i stabilnost) Gra|evina mora biti projektovana i izgra|ena tako da, tokom gra|enja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzrokuju: a) ru{enje gra|evine ili njenog dijela; b) deformacije nedopu{tenog stepena; S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 18 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. c) o{te}enja gra|evinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije; d) nesrazmjerno velika o{te}enja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. ^lan 87. (Za{tita od po`ara) Gra|evina mora biti projektovana i izgra|ena tako da se u slu~aju po`ara: a) o~uva nosivost konstrukcije tokom odre|enog vremena utvr|enog posebnim propisom; b) sprije~i {irenje vatre i dima unutar gra|evine; c) sprije~i {irenje vatre na susjedne objekte; d) omogu}i bezbjedno izmje{tanje korisnika; e) omogu}i odgovaraju}u za{titu spasitelja. ^lan 88. (Za{tita `ivota i zdravlja) Gra|evina mora biti projektovana i izgra|ena tako da udovoljava uvjetima za{tite `ivota i zdravlja ljudi, te da ne ugro`ava radnu sredinu i okoli{, posebno zbog: a) osloba|anja opasnih plinova, para i drugih {tetnih tvari (zaga|ivanje zraka); b) opasnih zra~enja; c) udara struje; d) eksplozija; e) zaga|ivanja voda i tla; f) neodgovaraju}eg zbrinjavanja otpada; g) neodgovaraju}e odvodnje otpadnih voda; h) sakupljanja vlage u dijelovima gra|evine ili na unutarnjim povr{inama; i) mehani~ki pokretne opreme i dijelova unutar i oko gra|evine. ^lan 89. (Za{tita od ozljeda) Gra|evina mora biti projektovana i izgra|ena tako da se tokom njenog kori{tenja izbjegnu mogu}e ozljede korisnika gra|evine koje mogu nastati od pokliznu}a, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije. ^lan 90. (Pristupa~nost) (1) Gra|evine sa vi{e stambenih jedinica, javni objekti, te uslu`ni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgra|eni tako da je licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima trajno osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) U gra|evinama iz stava (1) ovog ~lana za koje je doneseno odobrenje za gra|enje ili koje su izgra|ene prije dono{enja ovog zakona, barijere koje onemogu}avaju pristup i kretanje licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ukloniti }e se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omogu}avanje slobodnog pristupa gra|evini i kretanja u gra|evini licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik gra|evine, odnosno investitor. Uklanjanje arhitektonskih barijera }e se izvesti o tro{ku vlasnika gra|evine. ^lan 91. (Za{tita od buke i vibracija) Gra|evina mora biti projektovana i izgra|ena tako da nivoi buke u gra|evini i njenom okru`enju ne prelaze dopu{tene vrijednosti za njenu namjenu, odre|ene posebnim propisom. ^lan 92. (Energetska efikasnost - u{teda energije i toplinska za{tita) (1) U cilju postizanja ekonomski opravdanih rje{enja u~esnici u gra|enju poduzimaju mjere da bi se utvrdili minimalni zahtjevi za energetske karakteristike zgrada ili samostalnih upotrebnih cjelina. (2) Prilikom planiranja, projektovanja i izgradnje novih objekata, te prilikom ve}e rekonstrukcije postoje}ih objekata, ispunjavaju se minimalni zahtjevi i energetske karakteristike definisane propisima o tehni~kih zahtjevima za toplotnu za{titu gra|evina i racionalnu upotrebu energije. (3) Ispunjenost zahtjeva i karakteristika iz stava (2) ovog ~lana dokazuje se energetskim certifikatom propisanim posebnim propisom. ^lan 93. (Otpornost na vanjske uticaje i za{tita od djelovanja na okoli{) (1) Gra|evina mora biti projektovana, izgra|ena i odr`avana tako da se za{titi od destruktivnog djelovanja vanjskih utjecaja (klimatsko-meteorolo{ki, antropogeni i sl.), odnosno da se osigura `eljeni vijek trajanja gra|evine. (2) Za{tita od djelovanja na okoli{ podrazumijeva da su pri projektovanju gra|evine primijenjena najbolja tehni~ka saznanja koja osiguravaju da }e pri izgradnji i upotrebi gra|evine uticaj na okoli{ biti u skladu sa zakonom i propisima iz oblasti za{tite okoli{a. ^lan 94. (Odstupanje od tehni~kih svojstava gra|evine) (1) U slu~aju rekonstrukcije ili sanacije gra|evine koja je spomenik kulture, mo`e se odstupiti od nekih tehni~kih svojstava, ukoliko takvo odstupanje ne uti~e negativno na `ivot i zdravlje ljudi. (2) Saglasnost za odstupanje u postupku daju institucije nadle`ne za za{titu kulturne i prirodne ba{tine. (3) Saglasnost iz stava (2) ovog ~lana ne}e se izdati ako tehni~kim rje{enjem ili drugom mjerom nije na odgovaraju}i na~in rije{eno odstupanje od bitnih tehni~kih svojstava za gra|evinu. POGLAVLJE VII - INVESTICIONO-TEHNI^KA DOKUMENTACIJA ^lan 95. (Investiciono-tehni~ka dokumentacija) Investiciono-tehni~ka dokumentacija gra|evine ili zahvata u prostoru, prema redoslijedu izrade dijeli se na slijede}e vrste projekata: a) idejni projekat ili idejno rje{enje; b) glavni projekat; c) izvedbeni projekat i d) projekat izvedenog stanja. ^lan 96. (Idejni projekat, idejno rje{enje) (1) Idejni projekat je skup me|usobno uskla|enih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna rje{enja gra|evine, te prikaz smje{taja gra|evine u prostoru. (2) Idejni projekat sadr`i tehni~ki opis sa dokaznicom povr{ina, situaciono rje{enje gra|evine u prostoru, odgovaraju}u grafi~ku dokumentaciju za razradu tehni~ke dokumentacije, te po potrebi i grubi predmjer radova, materijala i opreme. (3) Idejni projekt, ovisno o slo`enosti i tehni~koj strukturi gra|evine, mo`e sadr`avati i druge nacrte i priloge ako su oni zna~ajni za utvr|ivanje urbanisti~ko-tehni~kih uvjeta za podru~ja gra|enja koja nisu obuhva}ena odgovaraju}im detaljnim planskim dokumentom, kao i drugih uvjeta za izradu glavnog projekta (opis tehnolo{kog procesa, tehnolo{ki nacrti, opis primjene odre|ene tehnologije gra|enja, procjena tro{kova, preliminarna procjena uticaja na okoli{ i sl.). (4) Idejno rje{enje je skup me|usobno uskla|enih nacrta kojima se daju osnove, presjeci i gabariti gra|evine, te prikaz smje{taja gra|evine u prostoru. (5) Idejno rje{enje sadr`i situaciono rje{enje; crte`e koji odre|uju objekat u prostoru (osnovne karakteristi~ne presjeke, izglede); namjenu objekta; tehni~ki opis i planiranu investicionu vrijednost objekta. (6) Idejno rje{enje zavisno o slo`enosti i tehni~koj strukturi gra|evine, mo`e sadr`avati i podatke o:makrolokaciji objekta; op}oj dispoziciji objekta; tehni~ko-tehnolo{koj koncepciji objekta; na~inu obezbje|enja infrastrukture; mogu}im S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 19 varijantama prostornih i tehni~kih rje{enja sa stanovi{ta uklapanja u prostor; prirodnim uvjetima; uticaju na okoli{; in`injersko-geolo{ko-geotehni~kim karakteristikama terena sa aspekta utvr|ivanja generalne koncepcije i opravdanosti izgradnje objekta; istra`nim radnjama za izradu idejnog projekta; za{titi prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; funkcionalnosti i racionalnosti rje{enja. ^lan 97. (Glavni projekat) (1) Glavni projekat je skup me|usobno uskla|enih faza projekata kojima se daje tehni~ko rje{enje gra|evine, prikaz smje{taja gra|evine u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za gra|evinu, drugih zahtjeva predvi|enih zakonom, posebnim propisima, normama i tehni~kim standardima. (2) Glavni projekat se izra|uje na osnovu uvjeta datih u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanisti~koj saglasnosti. (3) Glavni projekat zajedno sa odobrenjem za gra|enje trajno ~uva nadle`ni organ koji je donio odobrenje za gra|enje i investitor, odnosno vlasnik objekta. (4) Glavni projekat se radi u mjerilu 1:50 (izuzetno zbog veli~ine gra|evine ili zahvata u primjerenom mjerilu 1:100 ili 1:200) (5) Glavni projekat, zavisno od tehni~ke strukture gra|evine, mo`e biti izra|en iz jednog ili vi{e dijelova - faza i obavezno sadr`i: a) naziv i registraciju pravnog lica koje vr{i projektovanje; b) potpise odgovornih projektanata za sve dijelove projekta; c) projektni zadatak ovjeren od strane investitora; d) op}e i posebne uvjete, standarde, norme i propise za objekat ili zahvat; e) tehni~ki opis za sve radove sa dokaznicom povr{ina; f) predmjer i predra~un radova, materijala i opreme; g) arhitektonski projekat; h) gra|evinski projekat; i) projekat hidro instalacija; j) projekat elektro instalacije; k) ma{inski projekat; l) tehnolo{ki projekat; m) projekat vanjskog ure|enja; n) mjere definisane okolinskom dozvolom, ako se radi o namjeni gra|evine koja je definisana kao djelatnost koja mo`e ugroziti okoli{; o) elaborat o geomehani~kim istra`ivanjima nosivosti temeljnog tla; p) elaborat za{tite od po`ara; r) elaborat za{tite na radu; s) i druge sadr`aje u skladu s posebnim propisima. (6) Arhitektonski projekat iz stava (5) ta~ka g). ovog ~lana, osim navedenog, sadr`i i: a) situaciono rje{enje; b) sve osnove/tlocrte objekta; c) karakteristi~ne presjeke; d) sve fasade objekta; e) {eme stolarije i bravarije; f) karakteristi~ne detalje; g) tehni~ki opis; h) i druge sadr`aje u skladu s posebnim propisima. (7) Za predfabricirane dijelove gra|evine i opreme, koji imaju certifikat ili atest o uskla|enosti ili za koje je na neki drugi propisani na~in dokazano da su proizvedeni prema va`e}im standardima, to nije potrebno ponovo dokazivati u glavnom projektu. Navedeni dokaz kao prilog je sastavni dio projekta. (8) Investitor mo`e po~eti sa gra|enjem na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta, na osnovu kojih se vr{i inspekcijska kontrola gra|enja, tehni~ki prijem gra|evina i donosi upotrebna dozvola. ^lan 98. (Izvedbeni projekat) (1) Izvedbeni projekat je skup me|usobno uskla|enih projekata kojima se detaljnije razra|uje i dopunjuje izvedbenim detaljima tehni~ko rje{enje dato glavnim projektom u svrhu izvo|enja radova. (2) Izvedbeni projekat mora biti izra|en u skladu sa glavnim projektom i uvjetima za gra|enje datim u odobrenju za gra|enje, te mora sadr`avati detaljne crte`e i njihove tekstualne opise, ~ime se gra|evina potpuno defini{e za gradnju. (3) Ukoliko izvedbeni projekat ne radi projektant glavnog projekta, investitor je du`an projektantu glavnog projekta dostaviti izvedbeni projekat radi ovjere njegove uskla|enosti s glavnim projektom i uvjetima datim u odobrenju za gra|enje. (4) Projektant glavnog projekta du`an je odmah, a najkasnije u roku od osam dana, pismeno obavijestiti inspekciju da izvedbeni projekat koji mu je dostavljen na ovjeru, nije izra|en u skladu sa odredbama ovoga zakona, posebnim propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke. (5) Izvedbeni projekat mora biti pregledan i od strane izvo|a~a i od strane stru~nog nadzora, koji su direktno, zajedno sa projektantom izvedbenog projekta, odgovorni za njegovu uskla|enost sa glavnim projektom i odobrenjem za gra|enje. (6) Izvedbeni projekat radi se u mjerilu 1:50, a nacrti detalja u mjerilu 1:20, 1:10, 1:5, u zavisnosti od obuhvata i vrste detalja. (7) Projekti odnosno njihovi dijelovi (tehni~ki opis, prora~uni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati: oznaku pravnog lica registriranog za poslove projektiranja koje je izradilo projekat, naziv gra|evine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta odnosno njegovog dijela, stepen tehni~ke dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izra|en, datum izrade, ime i potpis odgovornog projektanta i/ili projektanta voditelja i ovjeru (pe~at) pravnog lica. (8) Ovjerom projekta i pojedina~nih listova nacrta pravno lice koje je izradilo projekat potvr|uje da je projekat kompletan, njegovi dijelovi (faze) me|usobno uskla|eni, da je izra|en u skladu sa donesenim odobrenjem za gra|enje, te da je uskla|en sa odredbama ovog zakona, posebnih propisa i normi donesenih na osnovu zakona i pravilima struke. (9) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na na~in da se onemogu}i zamjena sastavnih dijelova. (10) Uz projekat mora biti uvezan akt o va`e}oj registraciji pravnog lica koje je izradilo projekat, dokaz o polo`enom stru~nom ispitu projektanta voditelja, odgovornih projektanata, kao i kontrolora pojedinih faza (vrsta) projekta i posebni listovi sa potpisima odgovornih projektanata kao i kontrolora po svim fazama u toj dokumentaciji. ^lan 99. (Projekat izvedenog stanja) (1) Projekat izvedenog stanja je skup me|usobno uskla|enih projekata koji se rade kada se u toku izvo|enja radova na gra|evini vr{e izmjene i to za one radove i dijelove gra|evine na kojima je do{lo do izmjene u odnosu na glavni ili izvedbeni projekat. (2) Projekat izvedenog stanja sadr`i sve {to i glavni projekat sa izmjenama kao i dijelove gra|evine na kojima je do{lo do izmjene u odnosu na glavni ili izvedbeni projekat. (3) U slu~aju da se tokom gra|enja nisu dogodile nikakve izmjene u odnosu na glavni projekat, izvo|a~ i nadzor potvr|uju i ovjeravaju na glavnom, odnosno izvedbenom projektu, da je izvedeno stanje identi~no sa projektovanim. (4) Projekat izvedenog stanja radi se u istom mjerilu kao i glavni ili izvedbeni projekat. ^lan 100. (Elaborat tehnologije i organizacije gra|enja) (1) Elaborat tehnologije i organizacije gra|enja se izra|uje za obimne i slo`ene gra|evine ili u slu~aju posebnih uvjeta gra|enja. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 20 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. (2) Obaveza izrade elaborata tehnologije i organizacije gra|enja defini{e se lokacijskom informacijom, odnosno urbanisti~kom saglasno{}u. U tom slu~aju, elaborat tehnologije izra|uje projektant uporedo sa glavnim projektom, a investitor prila`e oba projekta uz zahtjev za odobrenje za gra|enje. U slu~aju da se posebno tra`i odobrenje za pripremne radove, onda se elaborat tehnologije i organizacije gra|enja prila`e uz odgovaraju}i zahtjev. (3) Izuzetno, obaveza izrade elaborata tehnologije i organizacije gra|enja mo`e se propisati odobrenjem za gra|enje, a provjeru postojanja i kontrolu sadr`aja elaborata vr{i nadle`ni urbanisti~ko-gra|evinski inspektor prilikom prvog, obaveznog inspekcijskog pregleda na gradili{tu. (4) Elaborat iz stava (3) ovog ~lana izra|uje odabrani izvo|a~ radova. Izuzetno, tehnolo{ka rje{enja - tehnologiju gra|enja daje projektant glavnog projekta, ukoliko se radi o novoj odnosno specifi~noj tehnologiji. (5) Elaborat tehnologije i organizacije gra|enja sadr`i: a) analizu svih uvjeta gra|enja; b) prijedlog mogu}ih tehnologija gra|enja; c) specifikacije potrebnih resursa; d) vremenski plan gra|enja; e) elaborat tehni~kog opremanja i ure|enja gradili{ta; f) analizu rizika i elaborat za{tite na radu prilikom izgradnje. ^lan 101. (Dokumentacija kontrole kvaliteta) (1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta ~ine svi projekti i planovi kontrole kvaliteta materijala, kontrole monta`e, kontrole utezanja i sl., atesti i certifikati ugra|enog materijala, rezultati zavr{nih mjerenja i testova koji su provedeni u skladu sa posebnim tehni~kim i drugim propisima, te u skladu sa va`e}im standardima. (2) Investitor je du`an, prilikom tehni~kog pregleda objekta, dostaviti komisiji na uvid svu dokumentaciju kontrole kvaliteta iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 102. (Ozna~avanje i ~uvanje investiciono - tehni~ke dokumentacije) (1) Investiciono-tehni~ka dokumentacija mora imati: a) naziv, naslov i registraciju pravnog lica koje vr{i projektovanje; b) naziv gra|evine; c) ime i naziv investitora; d) oznaku ili broj projekta; e) vrstu i stepen tehni~ke dokumentacije; f) vrstu nacrta; g) mjerilo u kojem je nacrt izra|en; h) datum izrade; i) ime i potpis odgovornog projektanta; j) pe~at i ovjeru od strane pravnog lica koje je izradilo investiciono-tehni~ku dokumentaciju; k) dokaz o polo`enom stru~nom ispitu projektanta voditelja, odgovornih projektanata i kontrolora pojedinih faza projekta; l) poseban akt sa potpisima odgovornih projektanata kao dokaz da je izvr{eno uskla|ivanje svih faza projekta. (2) Ovjerom projekta iz stava (1) ovog ~lana pravno lice koje je izradilo projekat potvr|uje da je projekat kompletan, njegovi dijelovi (faze) me|usobno uskla|eni, kao i da je uskla|en sa izdatom urbanisti~kom saglasnosti odnosno lokacijskom informacijom, odredbama ovog zakona, te sa odredbama posebnih propisa i normi donesenih na osnovu drugih zakona i pravila struke. (3) Projekti i svi njihovi dijelovi moraju biti uvezani i numerisani po redoslijedu, na na~in da se onemogu}i zamjena sastavnih dijelova. (4) Nadle`ni organ koji donosi odobrenje za gra|enje i odobrenje za upotrebu, du`an je da trajno, odnosno za vrijeme dok gra|evina postoji, ~uva investiciono - tehni~ku dokumentaciju na osnovu koje je doneseno odobrenje za gra|enje, sa ucrtanim svim izmjenama i dopunama koje su se dogodile u toku gradnje. (5) Investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik, obavezan je ~uvati kompletnu dokumentaciju sve dok gra|evina postoji. (6) Pravno lice koje je izradilo projekat obavezno je ~uvati istu u vremenu od najmanje deset godina nakon izgradnje gra|evine. ^lan 103. (Kontrola projekta) (1) Pravno lice koje je izradilo projekat du`no je izvr{iti kontrolu ispravnosti projekta po svim fazama koje sadr`i. (2) Kontrola projekta je skup mjera i aktivnosti koje preduzima pravno lice, koje je izradilo projekat, a u funkciji je upravljanja i realizacije projekta. (3) Pravno lice koje je izradilo projekat putem kontrole, kao postupka koji se vr{i unutar pravnog lica, pribavlja sve potrebne informacije neophodne za efikasno rukovo|enje projektom i neprekidno vr{i pore|enje sa planom i izvr{enjem planskih akata. (4) Kontrola glavnog, odnosno izvedbenog projekta, ovisno o vrsti gra|evine podrazumijeva kontrolu sljede}ih akata i pokazatelja: a) saglasnosti s projektnim zadatkom; b) formalne kompletnosti projekta; c) kvalifikacija glavnog i ostalih projekata; d) uskla|enosti projekta sa uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanisti~ke saglasnosti; e) mehani~ke otpornosti i stabilnosti; f) za{tite od buke i vibracija; g) u{tede energije i toplinske za{tite; h) otpornosti na vanjske uticaje i za{tite od djelovanja na okoli{; i) za{tite od po`ara i eksplozije; j) za{tite na radu; k) eliminisanje arhitektonskih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima; l) drugih aspekata koji su specifi~ni za pojedine gra|evine. (5) Kontrola projekta je isklju~ivo obaveza pravnog lica koje je sa~inilo projekat. Obavlja se unutar pravnog lica i u funkciji je upravljanja projektom. Sve preduzete mjere i radnje su internog karaktera i ne mogu se povjeriti drugom pravnom licu. ^lan 104. (Revizija projekta) (1) Revizija projekta je ispitivanje svih elemenata sadr`anih u projektu radi davanja stru~nog i neovisnog mi{ljenja o tome da li projekat objektivno i istinito, po svim materijalno zna~ajnim pitanjima, prikazuje stanje projekta i mogu}nost njegove realizacije. (2) Revizija projekta obavezna je za sve gra|evine osim za gra|evine iz ~lana 2. ta~ka p) ovog zakona. (3) Reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta investitor povjerava vanjskom revizoru koji ispunjava uvjete predvi|ene ovim zakonom. (4) Reviziju obavlja pravno lice koje ispunjava propisane uvjete. (5) Pravno lice mo`e obavljati reviziju ako u radnom odnosu na neodre|eno vrijeme, sa punim radnim vremenom, ima zaposlenog najmanje jednog radnika odgovaraju}e struke, sa najmanje deset godina radnog iskustva i polo`enim stru~nim ispitom. (6) Pravno lice iz stava (5) ovog ~lana je du`no imenovati odgovornog revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih faza ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta. (7) Odgovorni revident iz stava (6) ovog ~lana mora biti stru~no lice s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, koje se istaklo u projektovanju slo`enih gra|evina ili njenih dijelova ili je na drugi na~in dao doprinos tehni~koj struci i ima polo`en odgovaraju}i stru~ni ispit. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 21 (8) Pravno lice vr{i izbor vanjskog revizora, a vanjski revizor koji je izabran ne mo`e vr{iti reviziju uzastopno du`e od pet godina od dana obavljene prve revizije. (9) Me|usobna prava i obaveze pravnog lica i revidenta utvr|uju se ugovorom o reviziji, u pismenom obliku, uz ugovornu klauzulu da se revizija ne mo`e ustupiti drugom licu. (10) Ako vanjski revizor u toku obavljanja revizije prestane ispunjavati minimalne uvjete za obavljanje revizije, obavezan je prekinuti reviziju i o tome obavjestiti pravno lice sa kojim je zaklju~ilo ugovor o reviziji, u roku od osam dana od prestanka ispunjavanja uvjeta, kako bi se poslovi vanjske revizije povjerili drugom pravnom licu. Obavje{tenje o prestanku obavljanja revizije zbog neispunjavanja propisanih uvjeta istovremeno se dostavlja i Ministarstvu. (11) Samo pozitivna ocjena svih elemenata projekta koji su bili predmet revizije, omogu}ava prihva}anje projekta i podno{enje zahtjeva za odobrenje za gra|enje, dok se, u suprotnom, projekat vra}a projektantu na doradu, prema primjedbama i uputama revidenta. Projektant je obavezan postupiti po primjedbama i uputama revidenta i u tom smislu doraditi projekat u odre|enom roku. (12) Revident je du`an vr{iti reviziju projekta u skladu sa odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i posebnih zakona. (13) Odgovorni revident organizuje izradu zavr{nog izvje{taja o reviziji ukupne projektne dokumentacije, na osnovu pojedina~nih izvje{taja o reviziji pojedinih faza ili dijelova projekta, koji se prila`u uz zavr{ni izvje{taj. (14) Odgovorni revident ne mo`e biti lice koje je u cjelosti ili djelimi~no u~estvovalo u izradi projektne dokumentacije ili ako je taj projekat u cjelosti ili djelomi~no izra|en ili nostrificiran kod pravnog lica u kojem je zaposlen. ^lan 105. (Nostrifikacija projekta) (1) Nostrifikacija projekta je postupak utvr|ivanja uskla|enosti idejnog, glavnog i izvedbenog projekta ura|enog u inostranstvu s odredbama ovog zakona, tehni~kim propisima, normama i pravilima struke iz podru~ja gra|evinarstva. (2) Nostrifikaciju projekta vr{i pravno lice registrovano za poslove projektovanja (u daljem tekstu: ovla{teno pravno lice), koje mora imati u radnom odnosu zaposlene diplomirane in`injere za sve dijelove projekta s najmanje pet godina radnog iskustva na projektovanju istih ili sli~nih gra|evina, s polo`enim stru~nim ispitom. (3) Ovla{teno pravno lice koje nema zaposlene diplomirane in`injere za sve dijelove projekta iz stava (2) ovog ~lana, mora osigurati poslovnim ugovorima anga`ovanje pravnog lica registrovanog za obavljanje djelatnosti projektovanja koje ispunjavanja te uvjete. (4) Ovla{teno pravno lice du`no je izvr{iti prijevod projekta na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Dopu{tena je izrada dvojezi~nih dijelova projekta, kako bi se mogao uporediti prijevod sa izvornikom kao i radi racionalnosti izrade grafi~kih dijelova projekta. (5) Ovla{teno pravno lice u postupku nostrifikacije projekta izra|uje izvje{taj o nostrifikaciji koji sadr`i potvrdu o nostrifikaciji, a po potrebi i dokumente iz st. (6) i (7) ovog ~lana. (6) Potvrda o nostrifikaciji je isprava kojom se potvr|uje da je projekat izra|en u inostranstvu uskla|en sa zakonom i bosanskohercegova~kim propisima iz podru~ja gra|evinarstva. (7) Ako se u projektu izra|enom u inostranstvu primjenjuju odredbe inostranih propisa i/ili normi, ovla{teno pravno lice mora navesti i odgovaraju}e doma}e propise i/ili norme. (8) Ako doma}ih propisa i/ili normi nema, ovla{teno pravno lice u izvje{taju o nostrifikaciji mora prilo`iti upotrebljene inostrane propise i/ili norme, kao i njihov prijevod na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. (9) Ovjerom projekta iz stava (1) ovog ~lana ovla{teno pravno lice, odgovara za izvr{enu nostrifikaciju projekta, odnosno potvr|uje da je projekat uskla|en s ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima iz podru~ja gra|evinarstva i drugih podru~ja projekta. POGLAVLJE VIII - U^ESNICI U PROJEKTOVANJU I GRA\ENJU ^lan 106. (U~esnici u projektovanju i gra|enju) (1) U~esnici u projektovanju i gra|enju su investitor, projektant, kontrolor, revident, izvo|a~ radova i stru~ni nadzorni organ. (2) Odnosi izme|u investitora i drugih sudionika u projektovanju i gra|enju iz stava (1) ovog ~lana ure|uju se ugovorima. ^lan 107. (Investitor) (1) Investitor je pravno ili fizi~ko lice u ~ije ime i za ~iji ra~un se gradi gra|evina i vr{e drugi zahvati u prostoru. (2) Projektovanje, kontrolu projekata, reviziju projekta, gra|enje i stru~ni nadzor nad gra|enjem investitor je du`an povjeriti pravnim licima registrovanim za obavljanje tih djelatnosti. (3) Investitor je du`an osigurati stru~ni nadzor nad gra|enjem najkasnije do dana otpo~injanja pripremnih radova. (4) Investitor je du`an imenovati glavnog nadzornog in`injera koji je odgovoran za cjelovitost i me|usobnu uskla|enost stru~nog nadzora gra|enja, u slu~aju izvo|enja vi{e vrsta radova na odre|enoj gra|evini i kada nadzorni organ ima i druge nadzorne in`injere odgovaraju}e struke za te radove. (5) Investitor je du`an imenovati izvo|a~a odgovornog za me|usobno uskla|ivanje radova ako u gradnji sudjeluje dva izvo|a~a ili vi{e njih. (6) U slu~aju prekida radova investitor je du`an poduzeti mjere osiguranja gra|evine i susjednih gra|evina i povr{ina. Ako prekid radova traje du`e od tri mjeseca investitor je du`an ponovo prijaviti po~etak radova osam dana prije po~etka. (7) Investitor je du`an zavr{iti fasadu objekta sa priklju~cima na komunalnu infrastrukturu u roku od ~etiri godine od dana pravosna`nosti odobrenja za gra|enje, odnosno dana produ`enja va`nosti tog odobrenja. ^lan 108. (Projektant) (1) Projektant je pravno ili fizi~ko lice registrovano za obavljanje poslova projektovanja. (2) Projektovanjem gra|evina i drugih zahvata u prostorumo`e se baviti pravno lice, registrovano za tu djelatnost ako pored op}ih uvjeta ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje jednog diplomiranog in`injera sa polo`enim stru~nim ispitom. (3) Pravno lice koje nema zaposlene projektante za svaku vrstu projekta koje radi, mora osigurati anga`ovanje projektanata, diplomiranih in`injera sa polo`enim stru~nim ispitom, sklapanjem poslovnih ugovora sa fizi~kim i pravnim licima registrovanim za obavljanje djelatnosti projektovanja. (4) Diplomirani in`injer sa polo`enim stru~nim ispitom mo`e obavljati poslove projektanta u oblastima za koje ima visoku stru~nu spremu i polo`en stru~ni ispit, po osnovu sklopljenog ugovora sa pravnim licima registrovanim za obavljanja djelatnosti projektovanja. (5) Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili vi{e projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projekat ili dio projekta za ~iju je izradu imenovan, zadovoljava uvjete iz ovoga zakona, posebnih zakona, propisa donesenih na osnovu zakona, tehni~kih normi i standarda, kao i svih propisanih uvjeta iz datih saglasnosti. (6) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja gra|evine u~estvuje vi{e projektanata, pravno lice kojem je povjerena izrada projekta, imenuje projektanta S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 22 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. voditelja. Projektant voditelj mo`e istodobno biti i projektant odre|ene vrste projekta. (7) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i me|usobnu uskla|enost projekata, {to potvr|uje svojim potpisom. (8) Ako u izradi projekta u~estvuju dva ili vi{e pravnih lica, investitor je du`an imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja }e imenovati tog koordinatora. Na koordinatora projekta odgovaraju}e se primjenjuju odredbe iz stava (6) ovog ~lana. ^lan 109. (Izvo|a~ radova) (1) Gra|enjem gra|evina i vr{enjem drugih zahvata u prostoru mo`e se baviti pravno i fizi~ko lice registrovano za obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: izvo|a~). (2) Gra|enjem gra|evina mogu se baviti pravna lica registrovana za obavljanje te djelatnosti ako u radnom odnosu na neodre|eno radno vrijeme ima zaposlenog najmanje jednog diplomiranog in`injera arhitektonske ili gra|evinske struke sa najmanje pet godina radnog iskustva i polo`enim stru~nim ispitom. (3) Gra|enjem gra|evina mogu se baviti fizi~ka lica registrovana za obavljanje te djelatnosti, i to za stambene i stambeno-poslovne objekte bruto razvijene povr{ine do 400 m2 i za zahvate u prostoru u skladu sa odredbama u ~lanu 69. ovog zakona. (4) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, kada je investitor fizi~ko lice, mo`e sam graditi za svoje potrebe stambeni objekat bruto povr{ine do 200 m2. (5) Ako u gra|enju u~estvuju dva ili vi{e izvo|a~a, investitor je du`an imenovati glavnog izvo|a~a odgovornog za me|usobno uskla|ivanje radova. (6) Izvo|a~ je du`an: a) graditi u skladu s donesenim odobrenjem za gra|enje, ovim zakonom i drugim propisima; b) prije po~etka radova pregledati projektnu dokumentaciju i ukazati investitoru na detalje koji nisu u skladu sa tehni~kim, tehnolo{kim i ostalim sposobnostima izvo|a~a (prihvatanjem projektne dokumentacije izvo|a~ potvr|uje da je sposoban izvoditi radove prema istoj); c) radove izvoditi tako da tehni~ka svojstva gra|evine (mehani~ka otpornost i stabilnost, sigurnost u slu~aju po`ara, za{tita `ivota i zdravlja, pristupa~nost, za{tita korisnika od ozljeda, za{tita od buke i vibracija, u{teda energije i toplinska za{tita, za{tita od {tetnog djelovanja okoli{a i na okoli{) odgovaraju utvr|enim uvjetima za odnosnu gra|evinu; d) ugra|ivati materijale, opremu i proizvode u skladu sa standardima i normativima definisanih projektom; e) osigurati dokaze o kvalitetu radova i ugra|enih materijala, proizvoda i opreme u skladu sa odredbama ovog zakona i zahtjevima iz projekta; f) poduzeti mjere za sigurnost gra|evine, radova, opreme i materijala, za bezbjednost radnika, sigurnost susjednih gra|evina, u skladu sa va`e}im zakonskim propisima; g) obavijestiti instituciju nadle`nu za za{titu kulturne i prirodne ba{tine kada u toku gra|enja ili izvo|enja drugih zahvata u prostoru nai|e na gra|evine koje mogu imati obilje`je prirodnih vrijednosti ili kulturno-historijskog naslje|a i preduzme mjere za{tite nalazi{ta; h) urediti, opremiti i stalno odr`avati gradili{te u skladu sa propisima; i) u toku gra|enja voditi gra|evinski dnevnik i gra|evinsku knjigu; j) prilikom gra|enja povjeriti izvo|enje gra|evinskih radova i drugih poslova radnicima koji ispunjavaju propisane uvjete nomenklature zanimanja za izvo|enje tih radova, odnosno obavljanja tih poslova; k) sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o na~inu odr`avanja gra|evine, odnosno zahvata u prostoru; l) osigurati fizi~ko prisustvo voditelja gra|enja prilikom izvo|enja radova na gradili{tu tokom redovnog i vanrednog radnog vremena. (7) Izvo|a~ imenuje voditelja gra|enja, a u slu~aju da izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tih radova. Voditelj gra|enja, odnosno voditelj pojedinih radova odgovoran je za provedbu uvjeta iz stava (5) ovog ~lana. (8) Voditelj gra|enja i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani in`injer sa najmanje tri godine radnog iskustva ili in`injer sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima gra|enja i polo`enim stru~nim ispitom, zaposlen u radnom odnosu sa punim radnim vremenom kod izvo|a~a. ^lan 110. (Stru~ni nadzor) (1) Stru~ni nadzor nad gra|enjem u ime investitora, mo`e obavljati pravno lice registrovano za poslove projektovanja i/ili gra|enja. (2) Pravno lice iz stava (1) ovog ~lana vr{i stru~ni nadzor pod uvjetom da za svaku vrstu radova na objektu, za koje obavlja nadzor (gra|evinsko-zanatski, konstruktivni, elektro, ma{inski, itd.) ima u radnom odnosu zaposlenog najmanje jednog diplomiranog in`injera sa najmanje pet godina radnog iskustva i polo`enim stru~nim ispitom. (3) Pravno lice iz stava (1) ovog ~lana koje nema zaposlene diplomirane in`injere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor, mora obezbijediti anga`ovanje diplomiranih in`injera sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci i polo`enim stru~nim ispitom za svaku vrstu radova za koju se obavlja nadzor po osnovu ugovora sa drugim pravnim ili fizi~kim licima. (4) Pravno lice iz stava (1) ovog ~lana imenuje nadzorne in`injere za konkretni projekat koji moraju ispunjavati uvjete iz st. (1) i (2) ovog ~lana. (5) Nadzorni in`injer je lice ovla{teno za provedbu nadzora nad gra|enjem, koji se provodi u ime investitora. (6) Ovisno o slo`enosti gra|evine pravno lice koje obavlja nadzor nad gra|enjem u ime investitora,mo`e formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih in`injera i odgovoran je za uskla|ivanje rada nadzornog tima. ^lan 111. (Obaveze nadzornog in`injera) (1) U provo|enju nadzora nadzorni in`injer du`an je: a) utvrditi uskla|enost iskol~enja gra|evine sa zapisnikom o iskol~enju gra|evine i projektom, b) provjeriti i utvrditi gradi li se u skladu sa odobrenjem za gra|enje, tehni~kom dokumentacijom i ovim zakonom; c) provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugra|enih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, uvjetima propisanim ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima, va`e}im tehni~kim propisima i standardima te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima; d) biti prisutan u svim fazama testiranja kvaliteta ugra|enog materijala kao i u svim fazama testiranja nosivog sklopa gra|evine; e) potvrditi urednost izvo|enja radova potpisivanjem gra|evinskog dnevnika, u isti unositi izmjene ura|ene u odnosu na projektnu dokumentaciju, kontrolisati gra|evinsku knjigu te, po potrebi, vr{iti usagla{avanje sa projektantom i izvo|a~em radova za sve eventualne promijenjene okolnosti u tehni~koj dokumentaciji i na gradili{tu; f) napisati izvje{taj investitoru o obavljenom nadzoru nad gra|enjem gra|evine. (2) Nadzorni in`injer du`an je pravovremeno obavijestiti investitora o svim uo~enim nedostacima i nepravilnostima iz stava (1) ovog ~lana. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 23 (3) Nadzorni in`injer du`an je pravovremeno obavijestiti urbanisti~ko-gra|evinskog inspektora o svim nedostacima i nepravilnostima koje je uo~io tokom gra|enja, a koje investitor ili izvo|a~ radova ne otkloni na osnovu njegovog upozorenja. POGLAVLJE IX - GRADILI[TE ^lan 112. (Prijava gra|enja) (1) Investitor je du`an nadle`noj inspekciji pismeno prijaviti po~etak radova, najkasnije u roku od osam dana prije po~etka radova. (2) Nadle`na inspekcija }e po slu`benoj du`nosti izvr{iti inspekcijski pregled na gradili{tu kako bi provjerila ispunjavanje tehni~kih i sigurnosnih uvjeta za odvijanje gra|enja. ^lan 113. (Iskol~enje) (1) Prije po~etka gra|enja vr{i se iskol~enje gra|evine u skladu sa uvjetima datim u odobrenju za gra|enje i na osnovu lokacije objekta. (2) Iskol~enje gra|evine vr{i nadle`na op}inska slu`ba za upravu, u prisustvu izvo|a~a.Oiskol~enju se sa~injava zapisnik koji se dostavlja nadle`noj urbansiti~ko-gra|evinskoj inspekciji. (3) Ukoliko se tokom pregleda utvrdi da postoje razlike izme|u stvarnog stanja na terenu i datih uvjeta u pogledu polo`aja gra|evine, podzemnih instalacija ili visinskih kota, iskol~enje se vr{i uz prethodno usagla{avanje. (4) Za {tetu nastalu uslijed pogre{nog iskol~enja odgovara lice koje je izvr{ilo iskol~enje, po op}im pravilima o naknadi {tete. (5) Nadzorni organ je du`an pratiti iskol~enje objekta, te provjeriti da li je stvarni polo`aj gra|evine u prostoru u skladu sa zapisnikom o iskol~enju i odobriti nastavak radova. (6) Izvo|a~ obavje{tava nadle`ni organ iz stava (2) ovog ~lana o danu zavr{etka iskopa temelja gra|evine. (7) Nadle`ni organ du`an je provjeriti da li je iskop temelja gra|evine ura|en u skladu sa zapisnikom o iskol~enju i odobriti nastavak radova. ^lan 114. (Ure|enje gradili{ta) (1) Ure|enje gradili{ta obuhvata namjensku pripremu i opremanje zemlji{ta, sa svim potrebnim instalacijama, tehnolo{kom opremom, privremenim gra|evinama i ure|ajima, sredstvima sigurnosti i za{tite koji omogu}avaju nesmetan, efikasan i siguran rad na izgradnji gra|evina i izvo|enja drugih zahvata u prostoru. (2) Gradili{te mora biti ogra|eno radi sprje~avanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradili{te i na odgovaraju}i na~in obezbije|eno. (3) Gradili{te mora imati na vidnom mjestu istaknutu plo~u sa svim relevantnim podacima o gra|evini i sudionicima u gra|enju (naziv investitora, naziv izvo|a~a radova, naziv projektanta, naziv i vrstu gra|evine koja se gradi, vrijeme po~etka i zavr{etka radova). (4) Za ure|eno i/ili neure|eno gradili{te odgovoran je izvo|a~ radova. (5) Konkretna rje{enja tehni~kog ure|enja i opremanja gradili{ta obra|uju se u sklopu projekta tehnologije i organizacije gra|enja. (6) Privremeno zauzimanje javne povr{ine za potrebe gradili{ta odobrava nadle`na op}inska slu`ba za upravu rje{enjem o odobravanju gra|enja ili posebnim upravnim aktom. (7) Sve privremene gra|evine izgra|ene u okviru pripremnih radova, oprema gradili{ta, neutro{eni gra|evinski i drugi materijal, otpad i sl. izvo|a~mora ukloniti odmah po zavr{etku gra|enja, a zemlji{te na podru~ju gradili{ta kao i na prilazu gradili{tu dovesti u stanje u skladu sa uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanisti~ke saglasnosti i odobrenja za gra|enje, a najkasnije na dan dono{enja odobrenja za upotrebu. ^lan 115. (Dokumentacija na gradili{tu) (1) Izvo|a~ na gradili{tu mora imati slijede}u dokumentaciju: a) rje{enje o upisu u sudski registar; b) ugovor o izgradnji, odnosno izvo|enju radova izme|u investitora i glavnog izvo|a~a, te sve ugovore izme|u glavnog izvo|a~a i izvo|a~a pojedinih dijelova gra|evine; c) akt o imenovanju odgovornog lica (voditelja gradnje, odnosno voditelja pojedinih radova), sa dokumentima (ovjerenim kopijama), koje potvr|uju njihovu stru~nu kvalifikaciju i radno pravni status; d) odobrenje za gra|enje i glavni projekat; e) ovjerene izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama; f) gra|evinski dnevnik; g) gra|evinsku knjigu; h) akt o imenovanju nadzornog organa (nadzornog in`injera ili nadzornog tima i koordinatora), sa ispravama (ovjerenim kopijama) koje potvr|uju njihovu stru~nu kvalifikaciju i radno pravni status; i) plan osiguranja kvaliteta sa dokazom o ispitivanju i kvalitetu ugra|enih materijala, proizvoda i opreme; j) zapisnik o iskol~enju gra|evine sa upisom o prijemu iskopa temelja; k) plan upravljanja gra|evinskim otpadom; l) plan organizacije gradili{ta. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, izvo|a~ iz ~lana 109. stav (4) ovog zakona, na gradili{tu mora imati sljede}u dokumentaciju: a) odobrenje za gra|enje i glavni projekat ili izvedbeni projekat; b) zapisnik o iskol~enju gra|evine sa upisom o prijemu iskopa temelja; c) plan upravljanja gra|evinskim otpadom. POGLAVLJE X - ODOBRENJE ZA UPOTREBU ^lan 116. (Odobrenje za upotrebu) (1) Svaka izgra|ena gra|evina za koju se donosi odobrenje za gra|enje po~inje se koristiti odnosno staviti u pogon nakon {to nadle`ni organ izda dozvolu za njenu upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu) na osnovu prethodno izvr{enog tehni~kog pregleda odobrenih i izvedenih radova. (2) Odobrenje za upotrebu mo`e se na zahtjev investitora donijeti i za dio gra|evine prije dovr{etka gra|enja cijele gra|evine: a) kada je u pitanju slo`ena gra|evina; b) kada se odre|eni dio gra|evine mo`e privesti svojoj namjeni prije dovr{enja cijele gra|evine. (3) U slu~aju slo`ene gra|evine, pojedina odobrenja za upotrebu dijelova gra|evine se donose prema uvjetima odre|enim dobrenjem za gra|enje, glavnim ili izvedbenim projektom i odobrenjem za gra|enje dijela gra|evine. (4) Nakon zavr{etka slo`ene gra|evine po potrebi, a na zahtjev investitora donosi se jedinstveno odobrenje za upotrebu za cijelu gra|evinu kojim se objedinjuju sva prethodno donesena odobrenja za upotrebu za dijelove slo`ene gra|evine. ^lan 117. (Zahtjev za dono{enje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za dono{enje odobrenja za upotrebu, investitor podnosi nadle`nom organu koji je donio odobrenje za gra|enje. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog ~lana investitor prila`e: a) kopiju katastarskog plana; b) pisanu izjavu izvo|a~a o izvedenim radovima; c) pisani izvje{taj o nadzoru nad gra|enjem, sa potvrdom o kompletnosti radova; d) energetski certifikat iz ~lana 92. stav (3) ovog zakona. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 24 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. ^lan 118. (Tehni~ki pregled) (1) Tehni~kim pregledom utvr|uje se da je gra|evina izgra|ena, odnosno da su zahvati u prostoru izvr{eni u skladu sa odobrenjem za gra|enje, tehni~kom dokumentacijom na osnovu koje je doneseno odobrenje za gra|enje, tehni~kim propisima i normativima, kao i uvjetima za gra|evinu utvr|enim posebnim propisima. (2) Tehni~ki pregled se vr{i po zavr{etku izgradnje objekta, odnosno nakon izvr{enja svih radova predvi|enih odobrenjem za gra|enje i glavnim, odnosno izvedbenim projektom. (3) Ukoliko je u toku gra|enja do{lo do odstupanja koje ne podlije`u izmjeni i/ili dopuni odobrenja za gra|enje, investitor je du`an da za tehni~ki pregled pripremi i projekat izvedenog stanja. (4) Tehni~ki pregled vr{i se u roku od 15 dana od dana podno{enja potpunog zahtjeva za odobrenje za upotrebu, ili najvi{e osam dana od dana imenovanja komisije za tehni~ki pregled. (5) Nadle`ni organ u roku od osam dana prije tehni~kog pregleda obavje{tava o mjestu i terminu tehni~kog pregleda investitora, predsjednika i ~lanove komisije, te dostavlja predsjedniku i ~lanovima komisije kopiju dokumentacije iz ~lana 117. stav (2) ovog zakona. (6) Predsjednik i ~lanovi komisije za tehni~ki pregled o izvr{enom tehni~kom pregledu sastavljaju zapisnik u koji se unosi i mi{ljenje svakog ~lana da li se izgra|ena gra|evina mo`e koristiti ili se moraju otkloniti nedostaci, odnosno da se ne mo`e donijeti odobrenje za upotrebu. Zapisnik potpisuje predsjednik i svi ~lanovi komisije, a dostavlja se nadle`nom organu u roku od osam dana od dana obavljenog tehni~kog pregleda. (7) Tro{kove obavljanja tehni~kog pregleda snosi investitor, u skladu sa posebnim propisom koji donosiMinistar prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a (u daljem tekstu: ministar), gradona~elnik, odnosno op}inski na~elnik u zavisnosti od nadle`nosti. (8) Ministarstvo i nadle`ne gradske i op}inske slu`be na godi{njem nivou revidiraju visinu tro{kova obavljanja tehni~kog pregleda, na~in i dinamiku uplate. ^lan 119. (Komisija za tehni~ki pregled) (1) Tehni~ki pregled obavlja komisija iz reda kvalifikovanih stru~njaka koju rje{enjem, u roku od najkasnije osam dana od dana prijema potpunog zahtjeva za odobrenje za upotrebu, imenuje nadle`ni organ koji je donio odobrenje za gra|enje. (2) Broj ~lanova komisije zavisi od vrste i slo`enosti gra|evine i od vrsta radova koje komisija pregleda. Jedan od ~lanova komisije je predsjednik komisije i on koordinira rad. (3) ^lanovi komisije su diplomirani in`injeri odgovaraju}e struke sa pet godina radnog iskustva u struci i sa polo`enim stru~nim ispitom. (4) Predsjednik i ~lanovi komisije za tehni~ki pregled su du`ni obavljati tehni~ki pregled u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa. (5) U radu komisije ne mogu u~estvovati slu`bena lica koja su u~estvovala u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno dono{enja urbanisti~ke saglasnosti i odobrenja za gra|enje, niti lica koja su u~estvovala u izradi tehni~ke dokumentacije, reviziji glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i nadzoru nad gradnjom i nadle`ni inspektor koji je vr{io nadzor nad gradnjom objekta i drugi inspektori i lica sa posebnim ovla{tenjima, u ~ijem su djelokrugu poslovi upravnog nadzora. (6) Nadle`ni organ koji imenuje komisiju za tehni~ki pregled du`an je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv stru~nim licima da dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta za u~e{}e u komisijama. Javni poziv mora biti objavljen najmanje u jednom dnevnom listu. (7) Provjeru ispunjavanja uvjeta iz javnog poziva iz stava (6) ovog ~lana vr{i stru~na komisija koju, zavisno od nadle`nosti, imenuje ministar, gradona~elnik, odnosno op}inski na~elnik i sastavlja listu kvalifikovanih stru~njaka. ^lan 120. (Du`nost investitora u postupku tehni~kog pregleda) (1) Investitor je du`an osigurati prilikom tehni~kog pregleda prisustvo svih u~esnika u gra|enju, osigurati uvjete za rad, te slobodan i neometan pristup svim dijelovima gra|evine uz potrebnu stru~nu asistenciju nadzora i izvo|a~a. (2) Investitor je du`an tokom tehni~kog pregleda dostaviti komisiji na uvid dokumentaciju na osnovu koje je izgra|ena gra|evina, odnosno izvedeni radovi: a) dokumentaciju iz ~lana 115. ovog zakona; b) ostalu dokumentaciju definisanu posebnim propisima u zavisnosti od vrste gra|evine. (3) Dokumentaciju iz stava (2) ovog ~lana komisija za tehni~ki pregled mora uredno vratiti investitoru po okon~anju svog rada. ^lan 121. (Dono{enje odobrenja za upotrebu) (1) Odobrenje za upotrebu donosi se u formi rje{enja, na osnovu pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehni~ki pregled u roku od osam dana od dana dostave zapisnika o tehni~kom pregledu. (2) Ukoliko je na osnovu zapisnika iz stava (1) ovog ~lana utvr|eno da ima nedostataka, nadle`ni organ donosi zaklju~ak kojim se utvr|uje rok za otklanjanje nedostataka, a najdu`e u roku do 90 dana. (3) Po uklanjanju nedostataka iz stava (2) ovog ~lana, investitor je du`an obavijestiti nadle`ni organ. (4) U nastavku tehni~kog pregleda, koji mo`e obaviti i jedan ~lan komisije, pregledaju se samo oni radovi koje je trebalo popraviti ili doraditi, o ~emu se sa~injava zapisnik. Ako su svi nedostaci otklonjeni, nadle`ni organ donosi rje{enje o odobrenju za upotrebu u roku od sedam dana od dostave zapisnika o zavr{enom tehni~kom pregledu. (5) Nadle`ni organ du`an je poslati kopiju odobrenja za upotrebu nadle`noj urbanisti~ko-gra|evinskoj inspekciji i drugim organima u skladu s posebnim propisima. (6) Gra|evina za koju je doneseno odobrenje za upotrebu upisuje se u zemlji{ne knjige. ^lan 122. (Odbijanje zahtjeva za dono{enje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za dono{enje odobrenja za upotrebu odbija se: a) ako je gra|evina izgra|ena bez odobrenja za gra|enje; b) ako su tokom gra|enja izvr{ene izmjene i/ili dopune na gra|evini koje podlije`u izmjeni i/ili dopuni odobrenja za gra|enje, a da prethodno nije pribavljena izmjena i/ili dopuna odobrenja; c) ako zahtjev podnese lice na koga nije doneseno odobrenje za gra|enje, a da prethodno nije izvr{ena izmjena odobrenja za gra|enje u smislu promjene imena investitora; d) ako je dopu{tena obnova postupka za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti ili odobrenja za gra|enje i provodi se novi postupak; e) ako je inspekcijskim nadzorom utvr|eno da se izvode ili su izvedeni radovi koji nisu u skladu sa donesenim odobrenjem za gra|enje; f) ako podnosilac zahtjeva nije dostavio dokaz o upla}enim tro{kovima tehni~kog pregleda; g) ako investitor nije uredio zemlji{te oko objekta; h) ako se po zapisniku o tehni~kom pregledu u ostavljenom roku ne otklone nedostaci; i) ako se po zapisniku o tehni~kom pregledu utvrdi da se nedostaci na gra|evini ne mogu otkloniti ili da postoji S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 25 neotklonjiva opasnost po stabilnost gra|evine, `ivot ili zdravlje ljudi, okoli{, saobra}aj ili susjedne objekte. (2) Nadle`ni organ o odbijanju zahtjeva za dono{enje odobrenja za upotrebu obavje{tava nadle`nu urbanisti~ko-gra|evinsku inspekciju. ^lan 123. (Ni{tavost odobrenja za upotrebu) (1) Odobrenje za upotrebu doneseno suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu ni{tavo je. (2) Rje{enje ogla{ava ni{tavim organ koji je donio rje{enje, a u skladu s odredbama propisa iz oblasti upravnog postupka. ^lan 124. (Odobrenje za probni rad) (1) Nadle`ni organ donosi odobrenje za probni rad, ukoliko postoji obaveza ispitivanja tehni~kih svojstava gra|evine ili na osnovu mi{ljenja komisije za tehni~ki pregled za gra|evinu koja po svom tehnolo{kom procesu zahtijeva probni rad. (2) Investitor je obavezan po~etak probnog rada iz stava (1) ovog ~lana prijaviti nadle`nom organu i nadle`nim organizacijama koje su izdale odre|ene saglasnosti. (3) Odobrenje za probni radmo`e se donijeti samo pod uvjetom da je komisija za tehni~ki pregled utvrdila da je gra|evina izgra|ena u skladu sa donesenim odobrenjem za gra|enje i da pu{tanje gra|evine u probni rad ne ugro`ava `ivot i zdravlje ljudi, okoli{ i susjedne gra|evine. (4) U toku trajanja probnog rada gra|evine uspostavlja se i utvr|uje njena potpuna tehni~ka ispravnost. (5) Probni rad gra|evine iz stava (1) ovog ~lana mo`e trajati najdu`e 12 mjeseci, a izuzetno u posebno slo`enim tehnolo{kim procesima probni rad se mo`e produ`iti jo{ 12 mjeseci. ^lan 125. (@alba) (1) Protiv rje{enja o odobrenju za upotrebu nadle`ne gradske ili op}inske slu`be, stranka mo`e izjaviti `albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (2) Protiv rje{enja Ministarstva o odobrenju za upotrebu ne mo`e se izjaviti `alba. (3) Protiv rje{enja iz stava (2) ovog ~lana mo`e se pokrenuti upravni spor tu`bom kod kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rje{enja. DIO ^ETVRTI - UPOTREBA I ODR@AVANJE GRA\EVINE POGLAVLJE I - KORI[TENJE I ODR@AVANJE ^lan 126. (Kori{tenje i odr`avanje gra|evine) (1) Gra|evina se mo`e koristiti samo u skladu sa namjenom koja je odre|ena odobrenjem za gra|enje. (2) Vlasnik gra|evine du`an je odr`avati gra|evinu na na~in da se u predvi|enom vremenu njenog trajanja o~uvaju tehni~ka svojstva bitna za gra|evinu definisana ovim zakonom. (3) U slu~aju o{te}enja gra|evine koje ugro`ava stabilnost same gra|evine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne gra|evine ili ljudsko zdravlje, vlasnik gra|evine du`an je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ozna~iti gra|evinu kao opasnu do otklanjanja opasnosti. (4) Za gra|evine sa vi{e vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova gra|evine snose po principu objektivne odgovornosti solidarno nastalu {tetu tre}im licima i ne mogu pojedina~no preduzimati zamjene i popravak zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrade suprotno odredbama propisa iz oblasti stvarnih prava i oblasti upravljanja zgradama. (5) Vlasnik gra|evine, du`an je za o{te}ene gra|evine iz stava (3) ovog ~lana, podnijeti zahtjev za sanaciju ili vr{enje drugih zahvata, nadle`noj op}inskoj slu`bi u roku od 30 dana od dana prestanka okolnosti koje su izazvale o{te}enja gra|evine ili dostave zapisnika op}inskog urbanisti~ko-gra|evinskog inspektora kojim su nalo`ene mjere za otklanjanje utvr|enih o{te}enja. POGLAVLJE II - UKLANJANJE GRA\EVINE ^lan 127. (Uklanjanje gra|evine) (1) Vlasnik gra|evine mo`e pristupiti uklanjanju gra|evine ili njenog dijela, samo na osnovu odobrenja za uklanjanje. (2) Odobrenje za uklanjanje donosi op}inska slu`ba nadle`na za poslove prostornog ure|enja na zahtjev vlasnika gra|evine. (3) Uz zahtjev za uklanjanje gra|evine vlasnik prila`e: a) kopiju katastarskog plana sa podacima o korisnicima predmetne i susjednih parcela; b) dokaz o pravu vlasni{tva gra|evine; c) tri primjerka projekta uklanjanja gra|evine; d) saglasnosti nadle`nih institucija ili drugih pravnih lica za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem mo`e ugroziti javni interes (za{tita spomenika kulture, za{tita komunalnih i drugih instalacija i dr.), materijalna dobra, `ivot i zdravlje ljudi, okoli{; e) odgovaraju}a okolinska dozvola u skladu sa posebnim zakonom, i f) dokaz o uplati administrativne takse. (4) Projekat uklanjanja gra|evine sadr`i: a) tehni~ki opis na~ina uklanjanja gra|evine i opis kona~nog ure|enja parcele; b) sve potrebne nacrte gra|evine, uklju~uju}i planove i {eme za uklanjanje po fazama, prora~une stabilnosti konstrukcije ili njenih dijelova tokom uklanjanja, odnosno demonta`e; c) tehni~ka rje{enja osiguranja stabilnosti okolnih objekata i zemlji{ta; d) elaborat za{tite na radu prilikom uklanjanja gra|evine; e) mjere za otklanjanje i smanjenje uticaja na okoli{ prilikom uklanjanja gra|evina u skladu sa posebnim propisom iz oblasti za{tite okoli{a; f) plan upravljanja gra|evinskim otpadom sa~injen u skladu s posebnim propisom. (5) Projekat uklanjanja mogu da rade lica ovla{tena za izradu investiciono-tehni~ke dokumentacije. (6) Kod uklanjanja gra|evine ili njenog dijela stru~ni nadzor za te radove je obavezan. ^lan 128. (Postupak dono{enja odobrenja za uklanjanje) (1) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje gra|evine stranka u postupku je vlasnik gra|evine, a zainteresovana strana, pored op}ine, mo`e biti i vlasnik nekretnine koja neposredno grani~i sa parcelom na kojoj se nalazi gra|evina za koju se donosi odobrenje za uklanjanje. (2) Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji donosi op}inska slu`ba nadle`na za poslove prostornog ure|enja u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (3) Op}inska slu`ba nadle`na za poslove prostornog ure|enja, po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev investitora, rje{enjem odre|uje uklanjanje gra|evine ili dijela gra|evine koje je neophodno ukloniti u toku pripremanja gra|evinskog zemlji{ta za gra|enje iz ~lana 43. ovog zakona. (4) Kada op}inska slu`ba nadle`na za poslove prostornog ure|enja utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za dono{enje odobrenja za uklanjanje, du`na je o tome pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva, najkasnije u roku od tri dana od dana podno{enja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (5) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti ne ispuni sve uvjete ili pismeno ne obavijesti op}insku slu`bu nadle`nu za poslove prostornog ure|enja o nemogu}nosti ispunjavanja S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 26 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. potrebnih uvjeta u zadanom roku, nadle`na op}inska slu`ba }e zaklju~kom odbaciti zahtjev. (6) Prije dono{enja odobrenja, op}inska slu`ba nadle`na za poslove prostornog ure|enja zajedno sa nadle`nim inspektorom du`na je izvr{iti uvid na licu mjesta. ^lan 129. (Sadr`aj odobrenja za uklanjanje) (1) Rje{enje o odobrenju za uklanjanje gra|evine sadr`i: a) podatke o stranci za koju se donosi odobrenje (naziv, odnosno ime sa sjedi{tem odnosno adresom); b) podatke o gra|evini za koju se donosi odobrenje za uklanjanje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti gra|evine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele) starog i novog premjera; c) naziv projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo projekat uklanjanja; d) izjavu u dispozitivu rje{enja da je projekat uklanjanja sastavni dio odobrenja; e) rok za uklanjanje gra|evine; f) obavezu stranke da prijavi po~etak izvo|enja radova nadle`noj inspekciji osam dana prije otpo~injanja radova; g) druge podatke od zna~aja za specifi~nu lokaciju i gra|evinu. (2) Op}inska slu`ba nadle`na za poslove prostornog ure|enja du`na je poslati primjerak odobrenja za uklanjanje nadle`noj inspekciji i vlasniku objekta. (3) Projekat uklanjanja je sastavni dio odobrenja za uklanjanje, {to na projektu mora biti nazna~eno i ovjereno potpisom i pe~atom nadle`ne op}inske slu`be. ^lan 130. (Uklanjanje gra|evine zbog fizi~ke dotrajalosti ili o{te}enja) (1) Organizacija uklanjanja i pripadaju}i tro{kovi su obaveza vlasnika gra|evine. (2) Ako se u postupku dono{enja rje{enja o uklanjanju gra|evine ili dijela gra|evine utvrdi da se opasnost po `ivot ili zdravlje ljudi, okolne gra|evine i saobra}aj mo`e ukloniti i rekonstrukcijom gra|evine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika mo`e se prema odredbama ovog zakona odobriti rekonstrukcija gra|evine ili njenog dijela, pod uvjetom da se izvede u roku koji odredi nadle`na op}inska slu`ba. ^lan 131. (@alba) (1) Protiv rje{enja o odobrenju za uklanjanje gra|evine, stranka mo`e izjaviti `albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (2) @alba protiv rje{enja iz ~lana 130. stav (1) ovog zakona ne odla`e izvr{enje rje{enja. DIO PETI - CENTAR ZA PRU@ANJE USLUGA IZ OBLASTI PROSTORNOG URE\ENJA I GRA\ENJA ^lan 132. (Centar) (1) Nadle`ni organ obavezan je u okviru svog djelokruga obrazovati Centar za pru`anje usluga iz oblasti prostornog ure|enja i gra|enja (u daljem tekstu: Centar). (2) Centar obavlja poslove informiranja i pribavljanja saglasnosti, uvjerenja i drugih akata po slu`benoj du`nosti u postupcima iz oblasti prostornog ure|enja i gra|enja. (3) Nadle`ni organ je du`an u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona obrazovati Centar, a u skladu sa svojim aktom o unutra{njoj organizaciji. ^lan 133. (Informativna funkcija) (1) Centar pru`a potrebnu pravnu pomo}, daje odgovaraju}a obja{njenja i upute investitoru, te dostavlja sve rasplo`ive informacije i podatke u vezi sa namjerom zahvata ili izmjene u prostoru. (2) Rok za dostavljanje informacija i podataka iz stava (1) ovog ~lana je sedam dana od dana podno{enja zahtjeva. ^lan 134. (Operativna funkcija) (1) Centar pribavlja saglasnosti, mi{ljenja i druge akte po slu`benoj du`nosti u okviru: a) dono{enja urbanisti~ke saglasnosti; b) dono{enja odobrenja za gra|enje; c) dono{enja odobrenja za pripremne radove; d) dono{enja odobrenja za upotrebu, i e) dono{enja odobrenja za uklanjanje gra|evine. (2) U postupku dono{enja urbanisti~ke saglasnosti Centar po slu`benoj du`nosti pribavlja izvode iz katastra i katastra podzemnih instalacija, stru~no mi{ljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kao nosioca izrade plana u slu~aju nepostojanja detaljnih planskih dokumenata, mi{ljenja i saglasnosti javnih komunalnih preduze}a i drugih subjekata koji vr{e javna ovla{tenja neophodne za dono{enje urbanisti~ke saglasnosti stru~no mi{ljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u skladu s odredbama ovog zakona i drugih propisa u pogledu va`e}e kategorizacije kvaliteta zraka, saglasnost Zavoda za za{titu kulturnohistorijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo, te saglasnost Ministarstva saobra}aja Kantona Sarajevo. (3) U postupku dono{enja odobrenja za gra|enje Centar po slu`benoj du`nosti pribavlja pravosna`ne urbanisti~ke saglasnosti, izvode iz katastra i katastra podzemnih instalacija, mi{ljenja i saglasnosti javnih komunalnih preduze}a i drugih subjekata koji vr{e javna ovla{tenja neophodna za dono{enje odobrenja za gra|enje. (4) U postupku dono{enja odobrenja za pripremne radove Centar po slu`benoj du`nosti pribavlja odobrenje nadle`nog organa za privremeno zauzimanje i kori{tenje javne povr{ine, ukoliko se radi o takvom slu~aju, te saglasnosti za privremene priklju~ke na komunalnu infrastrukturu i javni put. (5) U postupku dono{enja odobrenja za upotrebu Centar po slu`benoj du`nosti pribavlja pravosna`no odobrenje za gra|enje i kopiju katastarskog plana s ucrtanim polo`ajem gra|evine. (6) U postupku dono{enja odobrenja za uklanjanje gra|evine Centar po slu`benoj du`nosti pribavlja saglasnosti nadle`nih institucija ili drugih pravnih lica za uklanjanje iz ~lana 127. stav (3) ta~ka d) ovog zakona. (7) Saglasnosti i uvjeti za gra|enje pribavljeni u postupku dono{enja urbanisti~ke saglasnosti iz stava (2) ovog ~lana, smatra se da su pribavljeni i za postupak dono{enja odobrenja za gra|enje. ^lan 135. (Pribavljanje dokumenata) Razmjena dokumenata i podnesaka mo`e se vr{iti elektronskim putem, u formi elektronskog dokumenta. ^lan 136. (Ovla{tenja Centra) (1) Centar u obavljanju svojih poslova cijeni samo formalnu ispravnost dostavljenih akata. (2) U okviru ispunjavanja formalnih uvjeta iz stava (1) ovog ~lana Centar ispituje: a) nadle`nost za postupanje po zahtjevu, odnosno prijavi; b) svojstvo stranke u upravnom postupku, odnosno da li podnosilac zahtjeva mo`e biti lice koje je ovaj akt podnijelo; c) da li zahtjev sadr`i sve propisane podatke; d) da li je uz zahtjev podnesena sva dokumentacija propisana zakonom i provedbenim propisom; e) da li je uz zahtjev prilo`en dokaz o uplati administrativne takse i naknada u skladu s posebnim propisima. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 27 ^lan 137. (Rokovi i tro{kovi za saglasnosti i mi{ljenja) (1) Javna komunalna preduze}a i drugi subjekti koji vr{e javna ovla{tenja du`ni su Centru dostaviti saglasnosti i mi{ljenja iz ~lana 134. st. (2), (3), (4) i (6) ovog zakona, u roku od 15 dana od dana podno{enja zahtjeva. (2) Javna komunalna preduze}a i drugi subjekti koji vr{e javna ovla{tenja imaju pravo na naknadu stvarnih tro{kova koje se odnose na izdavanje tra`enih uvjeta i preduzimanje drugih radnji iz svoje nadle`nosti, u skladu sa propisima iz posebne upravne oblasti. (3) Investitor snosi stvarne tro{kove, koji su nastali izdavanjem tra`enih uvjeta i provo|enjem drugih radnji iz svojih nadle`nosti, a u skladu sa propisima iz posebne oblasti. DIO [ESTI - SISTEM INFORMACIJA O STANJU U PROSTORU ^lan 138. (Jedinstveni prostorni informacioni sistem) (1) U svrhu prikupljanja, kori{tenja i obrade podataka od zna~aja za prostorno ure|enje Kanton, Grad Sarajevo i op}ine obezbje|uju, putem slu`bi za dokumentaciju kod organa uprave i upravnih ustanova, uspostavljanje i odr`avanje jedinstvenog prostornog informacionog sistema (GIS). (2) Kanton organizuje slu`be za dokumentaciju u Ministarstvu i putem kantonalnih upravnih ustanova, a Grad i op}ine u slu`bama za upravu nadle`nim za poslove prostornog ure|enja i gra|enja. (3) Sredstva za uspostavu i odr`avanje jedinstvenog informacionog sistema u oblasti prostornog planiranja i ure|enja obezbje|uju se iz bud`eta nadle`nog organa. ^lan 139. (Sadr`aj jedinstvenog prostornog informacionog sistema) U okviru jedinstvenog prostornog informacionog sistema (GIS-a) vodi se i odr`ava jedinstvena evidencija koja obuhvata podatke o: a) a`urnim digitalnim, geodetsko-topografsko-kartografskim podlogama u Dr`avnom koordinatnom sistemu; b) prostornom planu Federacije BiH i drugim planskim dokumentima Federacije BiH; c) prostornim planovima kantona; d) urbnisti~kim planovima Grada i op}ina, regulacionim planovima i urbanisti~kim projektima; e) prirodnim resursima sa kvalitativnim i kvantitativnim obilje`jima i sl (podaci i izvodi iz katastra zemlji{ta, voda, prirodnih resursa i sl.); f) stanovni{tvu; g) infrastrukturnim sistemima; h) graditeljskom naslije|u, prirodnim vrijednostima i posebno za{ti}enim prostorima; i) ugro`avanju okoli{a (zaga|enje tla, vode, zraka i sl); j) bespravnom gra|enju; k) podru~jima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izra`ena (seizmi~ke karakteristike terena, poreme}aji u stabilnosti tla, plavna podru~ja, podru~ja ugro`ena mogu}no{}u izbijanja po`ara, podru~ja izlo`ena mogu}em uticaju tehni~kih katastrofa i prekomjernom zaga|enju zbog havarije u pogonima i sl.); l) kadrovima i pravnim licima koja se bave poslovima u oblasti planskog ure|enja prostora; m) privredi; n) dru{tvenim djelatnostima; o) turizmu; p) komunalnoj infrastrukturi; r) gra|evinskom zemlji{tu; s) druge podatke koji su od zna~aja za prostorno ure|enje i za vo|enje i odr`avanje jedinstvenog prostornog informacionog sistema. ^lan 140. (Obaveza dostavljanja podataka) (1) Op}inske slu`be nadle`ne za poslove prostornog ure|enja vode jedinstvenu evidenciju podataka i informacija iz ~lana 139. ovog zakona o stanju prostora u odgovaraju}im bazama i du`ne su svake godine do 15. januara teku}e godine dostaviti Zavodu za planiranje razvoja godi{nji izvje{taj o stanju prostora kao i o provo|enju planskih dokumenata na nivou op}ine za proteklu godinu, sa popunjenim jedinstvenim obrascima.Ministarstvo je du`no je do 31. januara teku}e godine dostaviti Federalnom ministarstvu godi{nji Izvje{taj o stanju prostora u Kantonu, kao i Izvje{taj o provo|enju planskih dokumenata na podru~ju Kantona za proteklu godinu. Javna preduze}a, agencije i drugi subjekti koji posjeduju, prikupljaju, izra|uju ili obra|uju podatke potrebne za formiranje i a`uriranje jedinstvenog informacionog sistema iz ~lana 139. ovog zakona du`ni su podatke i dokumentaciju redovno, a najkasnije do 5. januara teku}e godine za proteklu godinu, dostavljati nadle`noj op}inskoj slu`bi za prostorno ure|enje. (2) Na zahtjev Ministarstva i op}inskih slu`bi za prostorno ure|enje, pravna lica i druge organizacije du`ne su u odre|enom roku da dostavljaju podatke iz ~lana 139. ovog zakona. DIO SEDMI - PRENO[ENJE POSLOVA KANTONALNE UPRAVE NA OP]INE I GRAD ^lan 141. (Prijenos poslova) (1) Poslovi kantonalne uprave koji se prenose na op}inskog na~elnika su: a) dono{enje lokacijske informacije, urbanisti~ke saglasnosti, odobrenja za gra|enje i upotrebne dozvole za izgradnju gra|evina, dogradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, sanaciju, promjenu namjene gra|evine i konzervaciju gra|evine, uklju~uju}i i vr{enje drugih gra|evinskih zahvata na povr{ini tla, iznad ili ispod povr{ine tla; b) dono{enje jednog rje{enja za uklanjanje gra|evina kao i sanaciju legalno izgra|ene gra|evine o{te}ene ratnim djelovanjem, c) dono{enje urbanisti~ke saglasnosti, odobrenja za gra|enje i upotrebne dozvole, izuzetno d odredbi ~lana 48. stav (4) ovog zakona i za izgradnju gra|evina ~ija je korisna povr{ina preko 10 000 m2, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Ministarstva, uklju~uju}i i radove za rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju, sanaciju, promjenu namjene ili konzervaciju. (2) Poslovi kantonalne uprave koji se prenose na gradona~elnika su dono{enje urbanisti~ke saglasnosti, odobrenja za gra|enje i upotrebne dozvole za izgradnju gra|evina, dogradnju, nadogradnju, sanaciju, promjenu namjene i konzervaciju iz ~lana 48. stav 2. ovog zakona. ^lan 142. (Rje{avanje u drugom stepenu) (1) Protiv upravnih akata op}inskog na~elnika i gradona~elnika u drugom stepenu rje{ava Ministarstvo. (2) Protiv upravnih akata Ministarstva mo`e se pokrenuti upravni spor tu`bom kod kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema upravnog akta. DIO OSMI - NADZOR ^lan 143. Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vr{i Ministarstvo, a inspekcijski nadzor obavlja nadle`ni urbanisti~ko - gra|evinski inspektor. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 28 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. POGLAVLJE I -INSPEKCIJSKI NADZOR ^lan 144. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor u smislu ovog zakona, podrazumijeva kontrolu nad radom u~esnika u gra|enju, radom organa uprave, izvo|enjem radova i kvalitetom gra|evinskih proizvoda koji se ugra|uju u pogledu primjene ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona i propisa iz podru~ja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno, odr`avanju gra|evine, te posebno bespravnom izgradnjom. (2) Pri izvr{enju obaveza iz stava (1) ovog ~lana, vr{i se nadzor nad izradom prostorno planske dokumentacije, uskla|enosti planova ni`eg reda sa planom vi{eg reda, usagla{enosti lokacijske informacije odnosno urbanisti~ke saglasnosti sa detaljnim planskim dokumentom ili planom vi{eg reda, nadzor nad radom u~esnika u gra|enju, kori{tenju, odr`avanju i uklanjanju gra|evine, i kontrola kvaliteta materijala gra|evinskih proizvoda. (3) U izvr{enju poslova inspekcijskog nadzora mogu se, anga`ovati ovla{tene institucije koje su specijalizovane za pojedina tehni~ka podru~ja, naro~ito s obzirom na ispitivanje i ocjenu kvaliteta. (4) Uvr{enju inspekcijskog nadzora nadle`ni inspektor preduzima i preventivne mjere i radnje radi sprje~avanja povrede zakona i drugih propisa, spre~avanje nastajanja {tetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveo do nastanka {tetne posljedice. ^lan 145. (Urbanisti~ko - gra|evinski inspektori) (1) Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti urbanizma i gra|enja u prvom stepenu obavljaju i poduzimaju mjere utvr|ene ovim zakonom: a) kantonalni urbanisti~ko-gra|evinski inspektor; b) gradski urbanisti~ko - gra|evinski inspektor; c) op}inski urbanisti~ko-gra|evinski inspektor. (2) Inspektor iz stava (1) ovog ~lana je lice postavljeno u skladu s propisima i zakonima iz oblasti dr`avne slu`be i inspekcijskog nadzora. ^lan 146. (Postupak inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor vr{i se po slu`benoj du`nosti, po pisanom zahtjevu pravnih i fizi~kih lica za vr{enje inspekcijskog nadzora i po nalogu izdatom od strane ovla{tenog lica nadle`ne inspekcije, u skladu sa propisima kojima se reguli{e oblast inspekcijskog nadzora. (2) Subjekti, u~esnici, aktivnosti i rezultati u oblasti prostornog planiranja i ure|enja, kao i provo|enja planskih dokumenata se kontroli{u redovnim pregledima u procesu izrade i provo|enja planskih dokumenata. (3) Subjekti i u~esnici u oblasti projektovanja, izgradnje gra|evine i vr{enja drugih zahvata u prostoru, se kontroli{u redovnim inspekcijskim nadzorom i na zahtjev drugog nadle`nog organa ili ovla{tenog u~esnika, odnosno zainteresovane strane u tom procesu. (4) U~esnici u gra|enju, vlasnik odnosno korisnik gra|evine du`ni su nadle`nom inspektoru omogu}iti provo|enje nadzora te dati na uvid svu dokumentaciju, omogu}iti pregled gra|evine i proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u vezi sa nadzorom. (5) Kod slo`enih gra|evina, ovla{teno lice nadle`ne inspekcije formira tim inspektora razli~itih specijalnosti koji }e timski vr{iti preglede na gradili{tu. POGLAVLJE II - NADLE@NOSTI I OVLA[TENJA INSPEKTORA ^lan 147. (Nadle`nosti inspektora) (1) Kantonalni urbanisti~ko-gra|evinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom i provo|enjem planskih dokumenata koje donosi Skup{tina Kantona; b) usagla{eno{}u urbanisti~ke saglasnosti, odobrenja za gra|enje i upotrebne dozvole koje je donijelo Ministarstvo u skladu s odredbama ovog zakona; c) primjenom urbanisti~ko-tehni~kih gra|evinskih normativa i propisa; d) izgradnjom i kori{tenjem gra|evina i drugih zahvata u prostoru za koje je odobrenje za gra|enje donijelo Ministarstvo; e) kvalitetom ugra|enih gra|evinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u gra|evinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadle`nosti; f) radom op}inskih i gradskih urbanisti~ko-gra|evinskih inspektora u provo|enju propisa iz oblasti prostornog ure|enja. (2) Gradski urbanisti~ko-gra|evinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom i provo|enjem planskih dokumenata na nivou Grada; b) usagla{eno{}u lokacijske informacije odnosno urbanisti~ke saglasnosti, odobrenja za gra|enje i upotrebne dozvole koje je donio gradona~elnik u skladu s odredbama ovog zakona. (3) Op}inski urbanisti~ko-gra|evinski inspektor vr{i inspekcijski nadzor nad: a) izradom i provo|enjem planskih dokumenata na nivou op}ine; b) ostvarivanjem i provo|enjem planskih dokumenata na nivou op}ine; c) usagla{eno{}u lokacijske informacije odnosno urbanisti~ke saglasnosti, odobrenja za gra|enje, upotrebne dozvole i drugih upravnih akata koje je donio op}inski na~elnik u skladu s odredbama ovog zakona; d) primjenom urbanisti~ko-tehni~kih gra|evinskih normativa i propisa; e) izgradnjom i kori{tenjem gra|evina i drugih zahvata u prostoru za koje odobrenje za gra|enje donosi nadle`na op}inska slu`ba; f) kvalitetom ugra|enih gra|evinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u gra|evinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadle`nosti; g) nare|uje uklanjanje svih bespravno izvedenih gra|evina ili njenih dijelova ili drugih bespravno izvedenih radova na podru~ju op}ine. ^lan 148. (Ovla{tenja inspektora u oblasti prostornog planiranja, ure|enja i provo|enja planskih dokumenata) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja, ure|enja i provo|enja planskih dokumenata inspektor ima pravo i du`nost: a) narediti obustavu izrade i dono{enja planskih dokumenata ako se obavlja protivno odredbama ovog zakona i drugih propisa, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti; b) zabraniti provo|enje planskog dokumenta koji nije u skladu sa odredbama ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovo provo|enje, ili je njegovo dono{enje bilo u suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana; c) narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja protivno propisima o za{titi kulturno-historijskog naslje|a, te urbanog standarda; S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 29 d) narediti obustavu provo|enja planskog dokumenta ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemlji{ta u skladu sa tim planom ugro`avaju ili pogor{avaju uvjeti na odre|enom podru~ju; e) narediti da se otklone u odre|enom roku utvr|ene nepravilnosti u primjeni ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provo|enje, ako u odredbama ta~. a) do d) ovog ~lana nisu odre|ene druge mjere. ^lan 149. (Ovla{tenja inspektora u oblasti gra|enja, upotrebe, odr`avanja i uklanjanja gra|evine) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti gra|enja, upotrebe, odr`avanja i uklanjanja gra|evine, inspektor ima pravo i du`nost da subjektu nadzora rje{enjem nalo`i slijede}e upravne mjere: a) naredi otklanjanje nepravilnosti; b) naredi obustavu gra|enja; c) naredi uklanjanje gra|evine; d) naredi zabranu upotrebe gra|evine. (2) Inspektor je du`an u okviru svojih nadle`nosti, kada utvrdi da je povrije|en ovaj zakon, da subjektu nadzora, pored nalaganja upravnih i drugih mjera izda odgovaraju}i prekr{ajni nalog, odnosno zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka zbog povrede odredbi ovog zakona u vezi sa gra|enjem, upotrebom, odr`avanjem i uklanjanjem gra|evine, prema svim fizi~kim licima, pravnim licima, njihovim odgovornim licima i neposrednim izvr{iocima tih krivi~nih i prekr{ajnih postupaka. ^lan 150. (Otklanjanje nepravilnosti) (1) U provo|enju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i du`nost u~esnicima u gra|enju rje{enjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi. (2) U provo|enju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i du`nost rje{enjem narediti vlasniku postoje}e gra|evine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na gra|evini koji su nastali ili su uo~eni tokom njenog kori{tenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti pouzdanost gra|evine, susjednih gra|evina, `ivot i zdravlje ljudi, okoli{ i nesmetan pristup licima s umanjenim tjelesnim sposobnostima. ^lan 151. (Obustava gra|enja) (1) U provo|enju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i du`nost narediti obustavu daljeg gra|enja, odnosno izvo|enja pojedinih radova: a) ako se gra|evina gradi ili rekonstrui{e protivno odobrenju za gra|enje, te odrediti primjereni rok za uskla|ivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom gra|evine, odnosno za dobivanje izmijenjenog ili dopunjenog odobrenja za gra|enje; b) ako nakon zaklju~ka kojim se dozvoljava obnova postupka, odnosno odga|a izvr{enje rje{enja, kojim je odobreno gra|enje, subjekt nadzora nastavi sa izvo|enjem radova; c) ako se gra|evina gradi, odnosno rekonstrui{e, a da u roku odre|enom rje{enjem nisu otklonjeni utvr|eni nedostaci; d) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvo|enju radova koji mogu ugroziti tehni~ka svojstva bitna za gra|evinu propisana ovim zakonom, te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka; e) ako utvrdi da se radovi izvode na na~in da se ugro`ava stabilnost susjednih gra|evina, stabilnost tla na okolnom zemlji{tu, saobra}ajne povr{ine, komunalne i druge instalacije, te narediti hitne mjere za{tite; f) ako utvrdi da radove izvodi ili vr{i nadzor pravno ili fizi~ko lice koje nije registrovano za izvo|enje ili nadzor te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim zakonom; g) ako se ni nakon ponovljenih poku{aja za uspostavu kontakta s investitorom on ne pojavi na gradili{tu na kojem su utvr|ene povrede propisa; h) ako postoji osnovana sumnja da je odobrenje za gra|enje doneseno u suprotnosti sa va`e}om planskom dokumentacijom, sa urbanisti~kom saglasno{}u ili lokacijskom informacijom. (2) U slu~ajevima iz stava (1) ta~. b) do g) ovog ~lana inspektor }e narediti na licu mjesta i zatvaranje gradili{ta, odnosno gra|evine obilje`avaju}i ga na propisani na~in, posebnom oznakom, nakon ~ega se investitoru i izvo|a~u zabranjuje nastavak daljeg gra|enja, odnosno izvo|enje pojedinih radova. ^lan 152. (Uklanjanje gra|evine) (1) Inspektor ima pravo i du`nost rje{enjem narediti investitoru ili vlasniku, da o svom tro{ku izvr{i uklanjanje gra|evine ili njezinog dijela, ili otklanjanje posljedice izvr{enih zahvata u prostoru i uspostavi prija{nje stanje: a) ako se gra|evina gradi, odnosno rekonstrui{e ili je izgra|ena bez odobrenja za gra|enje ili se gradi odnosno rekonstrui{e suprotno donesenom odobrenju za gra|enje; b) ako se gradi protivno odobrenju za gra|enje iz ~lana 68. ovog zakona, a u odre|enom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom gra|evine, odnosno nije dobila izmjena ili dopuna odobrenja za gra|enje; c) ako se tokom gra|enja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugro`ena stabilnost gra|evine ili stabilnost okolnih gra|evina ili su na drugi na~in ugro`eni `ivoti ljudi ili okoli{a, inspektor }e narediti, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvr{enja naloga; d) ako se u skladu sa ovim zakonom ne uklone privremene gra|evine izgra|ene na gradili{tu u okviru pripremnih radova, kao i privremene gra|evine iz ~lana 64. ovog zakona; e) ako utvrdi da gra|evina zbog fizi~ke dotrajalosti, elementarnih nepogoda ili ratnih dejstava i ve}ih o{te}enja ne mo`e dalje da slu`i svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po `ivot ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobra}aj, kao i uvjete i mjere koje je potrebno sprovesti, odnosno obezbijediti pri uklanjanju gra|evine ili dijela gra|evine. Organizacija uklanjanja i pripadaju}i tro{kovi su obaveza vlasnika gra|evine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili odsutan, onda organizaciju i tro{kove preuzima op}ina. Vlasnici takvih gra|evina nemaju pravo na naknadu {tete zbog uklanjanja, a zadr`ava se obaveza naplate u~injenih tro{kova u postupku uklanjanja od strane vlasnika gra|evine prema op}inskom organu. (2) U slu~ajevima iz stava (1) ta~. a), b), c) i d) ovog ~lana inspektor }e nakon zapisni~ki utvr|enog ~injeni~nog stanja, a prije dono{enja rje{enja, nalo`iti usmeno subjektu nadzora zatvaranje gradili{ta, odnosno gra|evine, obilje`avaju}i ga na propisani na~in. Ako se ne postupi po nalogu inspektora nalo`enu upravnu mjeru izvr{it }e nadle`ni inspektor o tro{ku subjekta nadzora. (3) Ako u slu~ajevima iz stava (1) ovog ~lana investitor, odnosno vlasnik ne postupi po rje{enju inspektora o uklanjanju gra|evine ili njenog dijela, rje{enje }e se izvr{iti putem drugog lica na tro{ak investitora, odnosno vlasnika. ^lan 153. (Zabrana upotrebe) (1) U provo|enju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i du`nost da rje{enjem naredi zabranu upotrebe gra|evine ili njenog dijela u slu~aju: a) da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za gra|evinu ili njen dio; b) da je upotreba gra|evine opasna po `ivot i zdravlje ljudi; S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 30 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. c) da za tu gra|evinu ili njen dio nije pribavljeno odobrenje za probni rad ili je rok za probni rad istekao, a da nije dobiveno odobrenje za upotrebu; d) da postoji osnovana sumnja da je gra|evina dobila upotrebnu dozvolu na osnovu pozitivnog mi{ljenja komisije za tehni~ki pregled, a koji nije bio obavljen u skladu sa ~lanom 118. stav (1) ovog zakona. (2) U slu~ajevima iz stava (1) ovog ~lana inspektor }e izvr{iti zatvaranje gra|evine obilje`avaju}i ga na na~in definisan posebnim propisima. ^lan 154. (Izvr{enje upravnih mjera nalo`enih rje{enjem) (1) Sve upravne mjere nalo`ene rje{enjem inspektor izvr{ava dono{enjem odgovaraju}eg zaklju~ka o dozvoli izvr{enja po slu`benoj du`nosti. (2) Rok za izvr{enje nare|enih mjera odre|enih zaklju~kom po~inje te}i od dana dostavljanja zaklju~ka. (3) U slu~aju potrebe, hitnosti ili bespravne izgradnje i u drugim hitnim slu~ajevima za koje smatra da su opravdani inspektor rje{enjem utvr|uje potrebne mjere radi otklanjanja neposredne opasnosti po `ivot i zdravlje ljudi i po imovinu u roku koji ne mo`e biti du`i od pet dana. ^lan 155. (Preventivne mjere) (1) Preventivne mjere inspektor nala`e rje{enjem koje se odnose na slijede}e: a) upoznavanje subjekta nadzora sa obavezama iz ovog zakona i drugim propisima, te propisanim sankcijama u slu~aju nepridr`avanja propisanih obaveza; b) ukazivanje na {tetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridr`avanja ovog zakona i drugih propisa; c) predlaganje mjera za otklanjanje uzroka kojimogu dovesti do {tetnih posljedica. (2) Odre|ene preventivne mjere nadle`ni inspektor ne nala`e rje{enjem ve} upoznaje subjekta nadzora sa pravima i obavezama koje ima u postupku inspekcijskog nadzora i daje informacije i savjete subjektu nadzora o djelotvornijem na~inu izvr{enja ovog zakona i olak{icama utvr|enim ovim zakonom i drugim propisima, te izvje{tava nadle`ne organe o uo~enim nedostatcima koji nisu posebno propisani i sankcionirani ovim zakonom i drugim propisima. ^lan 156. (Obaveza inspektora da obavijesti nadle`ne organe o postojanju razloga za progla{avanje rje{enja ni{tavim) Ukoliko inspektor utvrdi da doneseno rje{enje sadr`i nepravilnosti koje su ovim zakonom predvi|ene kao razlog ni{tavosti, du`an je obavijestiti nadle`ni organ o postojanju razloga za progla{avanje rje{enja ni{tavnim. ^lan 157. (Nepoznat investitor) (1) Ako inspektor utvrdi da se gra|enje vr{i suprotno planskom dokumentu, protivno odredbama ovog zakona, pri ~emu je investitor nepoznat ili je nepoznato njegovo boravi{te, mo`e donijeti rje{enje i bez saslu{anja investitora. Inspektor }e odgovaraju}e rje{enje i zaklju~ak o dozvoli izvr{enja oglasiti na oglasnoj plo~i nadle`ne inspekcije, a isto postaviti na gra|evini koja se gradi ili objektu kontrole. (2) Rok izvr{enja mjera sadr`anih u aktima iz stava (1) ovog ~lana kao i rok za `albu po~inje te}i od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj plo~i organa u kojem je organizovana inspekcija. (3) Inspektor mo`e investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog boravi{ta ostaviti pismeni poziv za saslu{anje na gra|evini koja se gradi. (4) Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz st. (1) i (3) ovog ~lana ne mo`e stupiti u kontakt sa nepoznatim investitorom, a to bitno utje~e na dalji razvoj nezakonitog gra|enja, inspektor je ovla{ten da zatvori gradili{te, o ~emu donosi posebno rje{enje. (5) U slu~aju vi{e investitora, suvlasnika, suposjednika ili nepoznatih vlasnika, svi su solidarno i pojedina~no odgovorni za izvr{enje akata donesenih po postupanju inspektora, isto va`i i u slu~aju spornog vlasni~kog odnosa odnosno sudskog spora nad vlasni{tvom-suvlasni{tvom ili posjedni{tvom odnosno suposjedni{tvom objekata ili gra|evina, za primjenu odredbi ovog zakona. ^lan 158. (@alba) (1) Protiv upravnih akata op}inskog, gradskog i kantonalnog urbanisti~ko-gra|evinskog inspektora u drugom stepenu rje{ava Ministarstvo. (2) @alba ne odla`e izvr{enje upravnog akta. DIO DEVETI - KAZNENE ODREDBE POGLAVLJE I- KRIVI^NA DJELA ^lan 159. (Kazna za krivi~no djelo) (1) Kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do godinu dana kaznit }e se za krivi~no djelo odgovorno lice investitora i izvo|a~a radova, ako grade gra|evinu suprotno odredbi ~lana 68. ovog zakona. (2) Za krivi~no djelo iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice kaznom zatvora u trajanju od tri do {est mjeseci. POGLAVLJE II - PREKR[AJI ^lan 160. (Prekr{aj u postupku pripreme i izrade planskog dokumenta) (1) Nov~anom kaznom za prekr{aj u iznosu od 10.000 do 50.000 KM kaznit }e se pravno lice ako: a) postupi suprotno ~lanu 33. stav (5) ovog zakona; b) obavlja poslove iz ~lana 35. stav (2) ovog zakona, a nije registrovano za tu djelatnost; c) kao nosilac izrade pristupi izradi ili izmjeni planskog dokumenta protivno ovom zakonu, propisima donesenih na osnovu ovog zakona, odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta (~lan 35. stav (7) ovog zakona) d) ne osigura uskla|enost sa planskim dokumentom vi{eg reda iz ~lana 28. ovog zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu, nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. ^lan 161. (Prekr{aj lica koje vr{i javna ovla{tenja) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000KMkaznit }e se za prekr{aj javna preduze}a, agencije i druge institucije koje vr{e javna ovla{tenja ako ne postupe po odredbama ~lana 137. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u javnom preduze}u, agenciji i drugim institucijama koje vr{e javna ovla{tenja nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. ^lan 162. (Prekr{aj investitora) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice - investitor ako: a) projektovanje, reviziju projekta, nadzor ili gra|enje povjeri pravnom ili fizi~kom licu koje nije registrovano za obavljanje tih djelatnosti, (~lan 107. stav (2) ovog zakona); b) ne osigura stru~ni nadzor nad gra|enjem, (~lan 107. stav (3) ovog zakona); c) pristupi gra|enju bez odobrenja za gra|enje, ukoliko nije druga~ije utvr|eno odredbama ovog zakona (~lan 68. ovog zakona); d) gradi protivno odobrenju za gra|enje, a nije osigurana izmjena i dopuna odobrenja za gra|enje (~lan 81. stav (1). ovog zakona); S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 31 e) koristi gra|evinu ili njezin dio bez odobrenja za upotrebu (~lan 116. stav (1) ovog zakona). (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice - investitor nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000KM. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice investitora kao pravnog lica nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM. ^lan 163. (Prekr{aj vlasnika gra|evine) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice - vlasnik o{te}ene gra|evine ako ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne ozna~i gra|evinu kao opasnu do otklanjanja opasnosti (~lan 126. stav (3) ovog zakona). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice - vlasnik gra|evine nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM. ^lan 164. (Prekr{aj investitora) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice - investitor ako: a) ne prijavi po~etak gra|enja u propisanom roku (~lan 76. stav (1) ta~ka f) ovog zakona); b) u slu~aju prekida radova ne osigura gra|evinu, susjedne gra|evine i povr{ine, odnosno ponovo ne prijavi po~etak radova u propisanom roku, (~lan 107. stav (6) ovog zakona); c) ne zavr{i fasadu objekta sa priklju~cima na komunalnu infrastrukturu u propisanom roku (~lan 107. stav (7) ovog zakona); d) ne ukloni privremenu gra|evinu u odre|enom roku (~lan 83. stav (5). ovog zakona); e) po zavr{etku gra|enja ne dovede zemlji{te u stanje propisano ~lanom 114. stav (7) ovog zakona; f) ne postupi u skladu sa propisom Vlade Kantona koji reguli{e uvjete za otklanjanje i spre~avanje stvaranja arhitektonsko - urbanisti~kih barijera za kretanje invalidnih lica u kolicima iz ~lana 67. stav (2) ovog zakona, odnosno ~lanom 179. ovog zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice - investitor nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000KM. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice investitora kao pravnog lica nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM. (4) Ukoliko nakon izricanja kazne za prekr{aj iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana, investitor ni u naknadnom roku od godinu dana ne postupi u skladu sa ~lanom 107. stav (7) ovog zakona, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM. (5) Nov~anom kaznom iz stava (4) ovog ~lana kaznit }e se investitor i za svaku narednu godinu nepostupanja u skladu sa ~lanom 107. stav (7) ovog zakona. ^lan 165. (Prekr{aj vlasnika gra|evine) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice - vlasnik ako ukloni gra|evinu bez odobrenja za uklanjanje (~lan 127. stav (1) ovog zakona). (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice - vlasnik gra|evine nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM. ^lan 166. (Prekr{aj u postupku projektovanja) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 30.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice koje obavlja poslove projektovanja ako: a) nije registrovano za projektovanje, (~lan 108. stav (2) ovog zakona); b) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uvjete, (~lan 108. st. (5), (6) i (8) ovog zakona); c) izvedbeni projekat nije izra|en u skladu s glavnim projektom, (~lan 98. stav (2) ovog zakona). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana kaznit }e se i projektant, projektant voditelj i koordinator projekta nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 5.000 KM. ^lan 167. (Prekr{aj nepostupanje po nalogu inspektora) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 5.000 KM kaznit }e se pravno lice ako ne postupi po usmenom ili pismenom nalogu nadle`nog inspektora (~l. 150., 151., 152., 153. i 154. ovog zakona). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. ^lan 168. (Prekr{aj revidenta) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 5.000KMkaznit }e se za prekr{aj odgovorni revident i revident ako: a) obavi reviziju projekta, ako je u cijelosti ili djelimi~no u~estvovao u izradi projekta ili ako je taj projekat u cijelosti ili djelomi~no izra|en ili nostrificiran kod pravnog lica u kojem je zaposlen (~lan 104. stav (14) ovog zakona); b) ne obavi reviziju u skladu sa ~lanom 104. stav (12) ovog zakona. ^lan 169. (Prekr{aj izvo|a~a radova) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 KM kaznit }e se za prekr{aj izvo|a~- pravno lice ako: a) nije registrovan za gra|enje gra|evina i vr{enja drugih zahvata u prostoru (~lan 109. stav (1) ovog zakona); b) ne gradi u skladu s odobrenjem za gra|enje (~lan 109. stav (6) ta~ka a) ovog zakona); c) radove ne izvodi tako da tehni~ka svojstva gra|evine odgovaraju utvr|enim uvjetima za odnosnu gra|evinu (~lan 109. stav (6) ta~ka c) ovog zakona); d) ne ugra|uje materijale, opremu i proizvode u skladu s standardima i normativima definisanim projektom (~lan 109. stav (6) ta~ka d) ovog zakona); e) ne osigura dokaze o kvaliteti radova i ugra|enih materijala, proizvoda i opreme (~lan 109. stav (6) ta~ka e) ovog zakona); f) ne poduzme mjere za sigurnost gra|evine, radova, opreme i materijala, za bezbjednost radnika, sigurnost susjednih gra|evina; (~lan 109. stav (6) ta~ka f) ovog zakona); g) ne obavijesti nadle`ni organ kada u toku gra|enja ili izvo|enja drugih zahvata u prostoru nai|e na gra|evine koje mogu imati obilje`je prirodnog ili kulturno-historijskog naslje|a i ne preduzme mjere za{tite nalazi{ta, (~lan 109. stav (6) ta~ka g) ovog zakona); h) ne uredi, ne opremi i stalno ne odr`ava gradili{te u skladu sa propisima, (~lan 109. stav (6) ta~ka h) ovog zakona); i) pristupi izvo|enju radova bez odobrenja za gra|enje (~lan 68. ovog zakona); S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 32 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017. j) ne postupi u skladu sa propisom Vlade Kantona koji reguli{e uvjete za otklanjanje i sprje~avanje stvaranja arhitektonsko - urbanisti~kih barijera za kretanje invalidnih lica u kolicima iz ~lana 67. stav (2) ovog zakona, odnosno ~lanom 180. ovog zakona. (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se izvo|a~ fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. (4) Za prekr{aje iz stava (1) ta~. c), d), e), f)i g) ovog ~lana kaznit }e se i voditelj gra|enja odnosno voditelj pojedinih radova nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. ^lan 170. (Prekr{aj izvo|a~a radova) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 30.000 KM kaznit }e se za prekr{aj izvo|a~ - pravno lice ako: a) ne vodi gra|evinski dnevnik i gra|evinsku knjigu (~lan 109. stav 6. ta~ka i) ovog zakona); b) ne imenuje voditelja gra|enja ili voditelja pojedinih radova, odnosno ako imenuje voditelja gra|enja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uvjete, (~lan 109. st. (7) i (8) ovog zakona); c) ne uredi gradili{te po zavr{etku gra|enja (~lan 114. stav (7) ovog zakona); d) na gradili{tu nema dokumentaciju iz ~lana 115. ovog zakona. (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se izvo|a~ fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM. (4) Za prekr{aje iz stava (1) ta~. c) i d) ovog ~lana kaznit }e se i voditelj gra|enja odnosno voditelj pojedinih radova nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. ^lan 171. (Prekr{aj nadzornog organa) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 30.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice koje provodi nadzor nad gra|enjem ako: a) nije registrovano za obavljanje poslova nadzora, odnosno djelatnost projektovanja i gra|enja (~lan 110. stav 1. ovog zakona); b) imenuje nadzornog in`injera koji ne ispunjava propisane uvjete (~lan 110. stav (4) ovog zakona). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM. ^lan 172. (Prekr{aj nadzornog in`injera) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000KMkaznit }e se za prekr{aj nadzorni in`injer ako: a) u provo|enju nadzora ne postupi u skladu sa ~lanom 111. stav (1) ovog zakona; b) ne obavijesti investitora o nedostacima i nepravilnostima uo~enim tokom gra|enja (~lan 111. stav (2) ovog zakona). c) ne obavijesti urbanisti~ko-gra|evinskog inspektora u skladu sa ~lanom 111. stav (3) ovog zakona. ^lan 173. (Prekr{aj komisije za tehni~ki pregled) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000KMkaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice ako kao ~lan komisije za tehni~ki pregled obavi tehni~ki pregled suprotno odredbama ovog zakona i drugih propisa, (~lan 119. stav (4) ovog zakona). ^lan 174. (Prekr{aj vlasnika gra|evine) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 30.000 KM kaznit }e se za prekr{aj vlasnik gra|evine pravno lice ako se: a) gra|evina koristi suprotno njenoj namjeni (~lan 126. stav (1) ovog zakona); b) gra|evina ne odr`ava (~lan 126. stav (2) ovog zakona). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se vlasnik gra|evine fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu koje je vlasnik gra|evine nov~anom kaznom od 5.000 do 10.000 KM. ^lan 175. (Odgovornost slu`bene osobe) Slu`bena osoba ovla{tena da vodi upravni postupak, koja ne postupi po rokovima propisanim ovim zakonom, kaznit }e se po odredbama Zakona o upravnom postupku, Zakona o dr`avnoj slu`bi Kantona Sarajevo i drugim va`e}im propisima. DIO DEVETI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 176. (Dono{enje upravnih akata) Dono{enje upravnih akata na osnovu ovog zakona vodi se u skladu sa odredbama propisa iz oblasti upravnog postupka, ukoliko ovim zakonom nije druga~ije utvr|eno. ^lan 177. (Primjena planskih dokumenata) Planski dokumenti doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona kojima nije istekla va`nost, smatraju se planskim dokumentima u smislu ovog zakona do isteka njihove va`nosti, ili do dono{enja planskih dokumenata, u skladu sa ovim zakonom. ^lan 178. (Zapo~eti postupci) (1) Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona pokrenut postupak kod nadle`nog organa, a nije doneseno prvostepeno rje{enje, postupak }e se okon~ati po odredbama Zakona o prostornom ure|enju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj: 7/05). (2) Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona rje{enje poni{teno i vra}eno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak }e se okon~ati po odredbama Zakona o prostornom ure|enju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj: 7/05). (3) Zahtjevi koji su podneseni nakon stupanja na snagu ovog zakona rje{avat }e se po odredbama ovog zakona. ^lan 179. (Primjena federalnih propisa) U svim pitanjima koja nisu ure|ena ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, primjenjivat }e se na odgovaraju}i na~in odredbe podzakonskih akata koji su doneseni na osnovu Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. ^lan 180. (Primjena Uredbe o urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima) Uredba o urbanisti~ko - tehni~kim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprje~avanje stvaranja arhitektonsko - urbanisti~kih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehni~ka i ortopetska pomagala ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00) primjenjuje se u smislu odredbi ~lana 67. stav (2) ovog zakona. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 22. juna 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 24 – Strana 33 ^lan 181. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog zakona odnose se podjednako na licamu{kog i `enskog spola, bez obzira na rod imenice upotrijebljen u tekstu ovog zakona. ^lan 182. (Prestanak va`enja zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da va`i Zakon o prostornom ure|enju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05). ^lan 183. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-19541/17 24. maja 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Vlada Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), ~lana 29. stav (2) Zakona o ustanovama ("Slu`beni list R BiH", broj: 6/92, 8/93 i 13/94) i ~lana 138. Zakona o srednjem obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 23/10 i 1/16), Vlada Kantona Sarajevo je, na 86. sjednici odr`anoj 15.06.2017. godine, donijela ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA IMENOVANJE DIREKTORA JAVNE USTANOVE SREDNJA [KOLA ZA TEKSTIL, KO@U I DIZAJN SARAJEVO I Daje se saglasnost [kolskom odboru Javne ustanove Srednja {kola za tekstil, ko`u i dizajn Sarajevo, da se Behudin Rov~anin, profesor historije, imenuje za direktora [kole. II Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-21160-20/17 15. juna 2017. godine Sarajevo Premijer Elmedin Konakovi}, s. r. Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), ~lana 16. ta~ka f) i 17. stav (3) Zakona o poticaju razvoja male privrede ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj: 29/15), ~lana 3 stav (4) i 14. stav (6) Pravilnika o postupcima u provo|enju Programa razvoja male privrede ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj: 17/16, 30/16, 42/16 i 21/17), Zaklju~ka Vlade Kantona Sarajevo, o usvajanju Godi{njeg plana provo|enja Programa razvoja male privrede za 2017. godinu, broj 02-05-17117-17/17 od 11.05.2017. godine, i Odluke o dono{enju Programa utro{ka sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Poticaj razvoju male privrede" za 2017. godinu i kriterijima za bodovanje zahtjeva za dodjelu poticajnih sredstava, broj 07-04-19-18513-1/17 od 02.06.2017. godine, Vlada Kantona Sarajevo je, na 86. sjednici odr`anoj 15.06.2017. godine, donijela ODLUKU O UTVR\IVANJU UKUPNOG IZNOSA SREDSTAVA I VISINI SUBVENCIONIRANE KAMATNE STOPE I Utvr|uju se sredstva u ukupnom iznosu od 600.000,00 KM, sa namjenom subvencioniranja dijela tro{kova kamate na kreditna sredstva koja subjekti male privrede realizuju putem Sarajevske regionalne razvojne agencije, u okviru Kreditno - garantnog fonda SERDA. II Visina subvencionirane kamatne stope na kreditna sredstva iz ~lana I ove Odluke iznosi tri (3) p.p. (procentna poena) ugovorene kamatne stope. III Sredstva za ovu namjenu terete poziciju Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, razred 18, glava 01, potro{a~ka jedinica 0001, ekonomski kod 614300, subanalitika IAN041, 047F. IV Prava i obaveze izme|u Kantona Sarajevo - Ministarstva privrede i Sarajevske regionalne razvojne agencije - SERDA d.o.o. }e se regulisati posebnim ugovorom. V Ovla{}uje se ministar Ministarstva privrede da sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom - SERDAd.o.o. potpi{e ugovor o subvencioniranju kamatne stope. VI Za realizaciju Odluke zadu`uju se Ministarstvo privrede, Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo i Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA d.o.o. VII Odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-21160-21/17 15. juna 2017. godine Sarajevo Premijer Elmedin Konakovi}, s. r. Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo je na 86. sjednici odr`anoj 15.06.2017. godine, donijela ODLUKU O UPLATI SREDSTAVA ZA REALIZACIJU USLUGA MINISTARSTVA ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE I BUD@ETSKE KORISNIKE IZ NADLE@NOSTI MINISTARSTVA I Ovom Odlukom utvr|uju se iznosi sredstava koje su korisnici usluga obavezni uplatiti na Depozitni ra~un Bud`eta Kantona Sarajevo, za usluge koje realizuje Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade i usluge koje realizuju bud`etski korisnici iz nadle`nosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade (osnovne i srednje {kole). II Iznos sredstava za usluge koje realizuje Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade utvr|uje se kako slijedi: A) usluge vo|enja postupka osnivanja ustanove, odsjeka, podorganizacione jedinice, odobravanje programa obrazovanja odraslih, akreditacije, polaganje stru~nog ispita odgajatelja, nastavnika i stru~nih saradnika: S L U @ B E N E N O V I N E Broj 24 – Strana 34 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 22. juna 2017.
Zakon o izmjeni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 04/17 03.06.2017 SN TK 20/23, SN TK 22/22, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/17 22.05.2017 SN BPK 07/25, SN BPK 08/22, SN BPK 15/14, SN BPK 16/11 komunalne takse,takse A K O NO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNIM TAKSAMA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDEČlan 1.U Zakonu o komunalnim taksa-ma Bosansko-podrinjskog kantona Go-ražde („Službene novine Bosansko-pod-rinjskog kantona Goražde“, broj: 16/11 i 15/14) u poglavlju II –Oslobađanje od plaćanja takse u članu 9. se dodaje novi stav (2), koji glasi:„Pravna ili fizička lica koja su rje-šenjem nadležnog organa nakon 01.07.2017. godine prvi put registrovana za ob-avljanje određene djelatnosti oslobođena 22. maj/svibanj 2017.su od plaćanja takse u godini kada je pr-avno ili fizičko lice registrovano i u na-redne dvije godine.Promjena sjedišta pravnog ili fi-zičkog lica, promjene ovlaštenih pred-stavnika, proširenje djelatnosti i slično ne smatra se prvom registracijom u smi-slu stava (2)“.Član 2.U poglavlju VI –Tarifa komu-nalnih taksi u članu 21. Tarifni broj 1. iza stava (5) se dodaju stavovi (6) i (7), koji glase:„Subjekti iz tačke 6. stava (1) ov-og Tarifnog broja, a to su pravna i fizi-čka lica iz oblasti trgovine koju obavlja pravno lice u poslovnim jedinicama, dr-ugim objektima, te iz oblasti trgovine koja se obavlja na ostalim prodajnim mjestima, oblasti ugostiteljstva pansioni, barovi i restorani, oblasti ugostiteljstva, aščinice, ćevabdžinice, te objekti u koji-ma se toče alkoholna i bezalkoholna pi-ća, knjigovodstvene usluge (biroi i slič-no), ukoliko oznake, obilježja i natpise isiču na površinamamanjim od 3m2pl-aćaju 50% komunalne takse predviđene u tački 6. stav (1) ovog Tarifnog broja.Subjekti iz tačke 7. ovog Tarifnog broja, a to su pravna i fizička lica iz ob-lasti ugostiteljstva –bosanske kafane i ostali objekti u kojima se ne toče alkoho-lna pića, samostalne zanatske radnje i iz ostalih nepomenutih oblasti ukoliko oz-nake, obilježja i natpise ističu na povr-šinama manjim od 3m2plaćaju 50% ko-munalne takse predviđene u tački 6. st-av (1) ovog Tarifnog broja.Broj 5 –strana 863Član 3.Ovaj Zakon stupa na snagu osm-og dana od dana objavljivanja u „Služb-enim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“.
Zakon o izmjeni Zakona o komunalnoj čistoći KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 19/17 18.05.2017 SN KS 22/19, SN KS 20/18, SN KS 10/17, SN KS 43/16, SN KS 14/16 komunalna djelatnost,komunalna čistoća KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 12. ta~ka e) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 26.04.2017. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA ^lan 1. (Izmjena ~lana 51a. Zakona) U Zakonu o komunalnim djelatnostima ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 43/16 i 10/17 - Ispravka), u ~lanu 51a. rije~i: "godinu dana" zamjenjuju se rije~ima: "dvije godine". ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-17293/17 26. aprila 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. ta~ka e) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 26.04.2017. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNOJ ^ISTO]I ^lan 1. (Izmjena ~lana 76a. Zakona) U Zakonu o komunalnoj ~isto}i ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16 i 43/16), u ~lanu 76a. rije~i: "godinu dana" zamjenjuju se rije~ima: "dvije godine". ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-17294/17 26. aprila 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), ~lana 42. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 27/97, 11/98, 22/99, 27/99, 7/00, 32/01, 61/01, 15/02, 54/04, 36/06, 51/07 i 72/08), a u vezi sa ~lanom 367. stav (3) Zakona o stvarnim pravima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 100/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 26.04.2017. godine, donijela je ZAKON O UPRAVLJANJU ZAJEDNI^KIM DIJELOVIMA ZGRADE POGLAVLJE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet) (1) Ovim zakonom utvr|uju se zajedni~ki dijelovi zgrade, uzajamni odnosi eta`nih vlasnika, obaveza odr`avanja posebnog dijela zgrade, upravljanje zajedni~kim dijelovima zgrade, odlu~ ivanje eta`nih vlasnika, obaveze javnih preduze}a, Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad), op}ina, vlasnika novoizgra- |enih zgrada, investitora i drugih lica u upravljanju i odr`avanju zajedni~kih dijelova zgrade, nadzor nad primjenom ovog zakona i kaznene odredbe. (2) Upravljanje zajedni~kim dijelovima zgrade je javni interes, u cilju za{tite `ivota i sigurnosti ljudi i imovine. ^lan 2. (Definicija pojmova kori{tenih u zakonu) Pojmovi kori{teni u ovom zakonu imaju slijede}e zna~enje: a) eta`no vlasni{tvo je pravo vlasni{tva na posebnom dijelu zgrade koje proizilazi i ostaje neodvojivo povezano sa odgovaraju}im suvlasni~kim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, te se mo`e samo zajedno s njim prenijeti ili opteretiti, Godina XXII – Broj 19 ^etvrtak, 18. maja 2017. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052
Zakon o šumama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 07/17 10.05.2017 SN TK 14/22, SN TK 03/21, SN TK 08/20 šume,tk,zakon,tuzlanski kanton
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javno-privatnom partnerstvu KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 16/17 27.04.2017 SN KS 27/11 javno-privatno partnerstvo
Zakon o turizmu USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 08/17 25.04.2017 turizam V SLUZBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina XXI - Broj 8 Utorak, 25. aprila 2017. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku •••••••••••••••••••• 263. Na osnovu člana 2. stav (l) tačka k), člana 3. stav (l) tačka g) poglavlja IV i člana 11. stav l. tačka b) odjeljka A poglavlja V Ustava Unskosanskog kantona ("Službeni glasnik Unskosanskog kantona" broj: 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unska-sanskog kantona, na 29. redovnoj sjednici održanoj 10.04.2017.godine Skupština Unska-sanskog kantona, donosi ZAKON o turizmu Unsko-sanskog kantona DIO PRVI - TURISTIČKA DJELATNOST POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se planiranje i razvoj turizma, turistički subjekti, obavljanje turističke djelatnosti, utvrđuju mjere na promociji i razvoju turizma na području Unska-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), uređuje se osnivanje, organizacija i rad Turističke zajednice Unskosanskog kantona, način njenog finansiranja i poslovanja, kriteriji za kategorisanje turističkih mjesta i nadzor nad sprovođenjem ovog zakona. Član 2. (Značenje pojedinih izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedeća značenja: a) Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost. b) Turista je fizičko lice koje najmanje 24 sata boravi van mjesta svog prebivališta, radi zadovoljavanja kulturnih, društvenih, socijalnih, historijskih i drugih potreba relaksacije i odmora, a bez svrhe sticanja dobiti. c) Korisnik turističke usluge j e turista, putnik, potrošač ili drugo fizičko lice koje neposredno koristi usluge turističkih subjekata iz ovog zakona. Broj 8 - Strana 530 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. d) Turistička destinacija je država, region odnosno mjesto koje u sebi sadrži više atrakcija koje se na tržištu mogu ponuditi kao turistički proizvod. e) Turistička infrastruktura su objekti za informisanje, odmor, snabdijevanje, rekreaciju, edukaciju i zabavu turista, planinarski objekti, rekreativne staze i planinarski putevi,staze zdravlja, vidikovci, panoramski putovi, biciklističke staze, pješačke staze i sl. f) Turistička suprastruktura su ugostitelj ski objekti galerije, izložbe, kongresni i zabavni objekti koji su u neposrednoj vezi sa ugostiteljskim objektom. g) Putnik je kupac koji kupuje ilije saglasan kupiti turistički paket aranžman, odnosno turističko putovanje ili druge turističke usluge. Putnik je i lice u korist kojeg kupac kupuje turistički aranžman, odnosno usluge ili lice na koje kupac ili lice za koje je kupac kupio turistički paket aranžman, prenese pravo korištenja turističkog paket aranžmana ili usluge. h) Turistički paket aranžman je ugovoreni posao u kojem se putniku prodaju ili nude na prodaju za jedinstvenu unaprijed utvrđenu cijenu najmanje usluga prijevoza i smještaja, uz uslov da aranžman traje duže od 24 sata ili uključuje barem jedno noćenje. i) Izletnički program je kombinacija od najmanje dvije ponuđene usluge koje traju manje od 24 sata i ne uključuju noćenje, odnosno smještaj. j) Putnička agencija - organizator putovanja je putnička agencija koja organizuje turistički paket aranžman i koja ga neposredno prodaje ili nudi na prodaju putem posrednika. k) Putnička agencija - posrednik (subagent) je putnička agencija koja prodaje ili nudi za kupnju turistički paket aranžman koji je sastavio organizator putovanja, ili koja pruža druge posredničke usluge. l) Prebukiranje (over-booking) je multiplikovanje broja potvrđenih rezervacija od pojedinih pružalaca usluga koji pružaju usluge smještaja ili putničkih agencija, a koje ima za posljedicu nepružanje usluge smještaja ili nepružanje usluge na ugovoreni način. m) Uzanse u turizmu su pravila kojima se uređuju poslovni običaji nastali iz ugovora o pružanju turističkih ili ugostiteljskih usluga, koja se primjenjuju ako su ih stranke ugovorile ili ako iz okolnosti proizilazi da su htjele njihovu primjenu, a koji se definišu u okviru komorskih udruženja subjekata u turizmu. n) Klaster čine geografski koncentrisane, međusobno povezane organizacije iz srodnih ili različitih djelatnosti koje se udružuju radi jačanja pojedinačnih organizacija učesnika u klasteru i klastera kao cjeline. POGLAVLJE Il. PLANIRANJE I RAZVOJ TURIZMA Član 3. (Planiranj e) (l) Planiranje i razvoj turizma obuhvata donošenje strateških planova o budućem razvoju turističke privrede, proglašenje i održivo korišćenje turističkih prostora i mjesta. (2) Planiranje u oblasti turizma zasniva se na principima integralnog razvoja turizma i ostalih komplementamih djelatnosti, načelima održivog razvoja turizma, obezbjeđenja jedinstvenih standarda za pružanje usluga u turizmu, kao i saradnje javnog i privatnog sektora u kreiranju turističkog proizvoda, uz osiguranje efikasnog korišćenja turističkog mjesta. (3) Održivim turizmom smatra se svaki vid turizma koji doprinosi zaštiti životne sredine, socijalnom i ekonomskom integritetu i unapređivanju prirodnih, stvorenih i kulturnih vrijednosti na trajnoj osnovi. Član 4. (Planska dokumenta) (l) Planska dokumenta u turizmu su: a) Strategija razvoja turizma Unska-sanskog kantona b) Marketing plan turizma Unska-sanskog kantona c) Plan promocije turizma Unska-sanskog kantona d) Master - plan e) Strategije razvoja turizma jedinica lokalne samouprave. (2) Planska dokumenta iz stava (l) tač. b), c), d) i e) ovog člana moraju biti usaglašena sa Strategijom razvoja turizma Unska-sanskog kantona. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 531 Član 5. (Strategija razvoja turizma Unsko-sanskog kantona) (l) Strategija razvoja turizma Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Strategija Kantona) je sveobuhvatan dokument o srednjoročnom razvoju turističke privrede u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturnohistorijskim razvojem Kantona, sa osnovnim ciljevima i vizijom razvoja turizma Kantona i služi kao polazna osnova za izradu ostalih planskih akata u turizmu. (2) Strategiju donosi Skupština Unsko-sanskog kantona, na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada). (3) Strategija Kantona sadrži analizu postojećeg stanja razvoja turizma, viziju razvoja turizma, ciljeve razvoja turizma, strateške i prioritetne pravce razvoja, plan implementacije, investicioni okvir i ostale bitne elemente za planiranje razvoja turizma koji se definišu projektnim zadatkom. (4) Strategija Kantona se realizuje posredstvom Marketing plana Unsko-sanskog kantona, Plana promocije turizma Unsko-sanskog kantona, Master - plana, Strategija razvoja turizma jedinica lokalne samouprave, kao i posredstvom prostornih i urbanističkih planova u skladu sa zakonom koji reguliše oblast uređenja prostora. Član 6. (Marketing plan Unsko-sanskog kantona i Plan promocije turizma Unsko-sanskog kantona) (l) Marketing plan Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Marketing plan) sadrži istraživanje tržišta, identifikaciju ciljnih grupa - tržišta, pozicioniranje marketinškog programa i ostale bitne elemente za planiranje promocije turizma koji se definišu projektnim zadatkom. (2) Marketing plan donosi Vlada na prijedlog Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). (3) Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona podnosi prijedlog Marketing plana Ministarstvu. (4) Marketing plan se donosi za period od pet godina. (5) U skladu sa Marketing planom, Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona kreira Plan promocije turizma Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Plan promocije), kojim definiše svoje promotivne aktivnosti u turizmu na godišnjem nivou. Član 7. (Master-plan) (l) Master-plan je kompleksan, istraživački i sveobuhvatan planski dokument, kojim se na osnovu Strategije Kantona utvrđuju ciljevi, programi i planovi razvoja turizma, koncept razvoja prostora u pogledu razmještaja objekata turističke infrastrukture, turističke suprastrukture, investicije u turizmu, planovi marketinga i konkurentnosti, kao i mjere za njihovo provođenje, za određeni prostor od značaja za razvoj turizma, odnosno za turističku destinaciju. (2) Master-plan donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. Član 8. (Strategije razvoja turizma jedinica lokalne samouprave) (l) Strategije razvoja turizma jedinica lokalne samouprave su planski dokumenti kojim se bliže određuje razvoj prioritetnih turističkih proizvoda utvrđenih Strategijom Kantona. (2) Strategiju razvoja turizma jedinice lokalne samouprave donosi vijeće jedinice lokalne samouprave uz aktivno učešće svih turističkih subjekata na području jedinice lokalne samouprave. (3) Strategija razvoja će se donijeti u roku od godinu dana od dana donošenja Odluke o proglašenju nekog lokaliteta turističkim mjestom. Član 9. (Prostori od posebnog značaja) (l) Vlada može odlukom pojedine prostore proglasiti od posebnog značaja za razvoj turizma. (2) Za prostore od posebnog značaja za razvoj turizma može se proglasiti prostor sa posebnim turističko-ugostiteljskim sadržajem pogodan za turističku valorizaciju kultumo-historijskih mjesta, te posebna mjesta locirana u prostornim cjelinama sa izraženim pejzažnirn, atraktivnim i rekreativnim osobinama na kojima se planira izgradnja objekata turističke infrastukture i suprastrukture od općeg interesa. (3) Odredbe iz st. (l) i (2) ovog člana se ne odnose na zakonski proglašeno zaštićeno područje, kojim upravlja Javno preduzeće Nacionalni park "Una" d.o.o.Bihać, u skladu sa Zakonom Broj 8 - Strana 532 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. o Nacionalnom parku "Una" ("Službene novine Federacije BiH" broj:44/08), Planom upravljanja, te Prostornim planom područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH "Sliv rijeke Une" za period od dvadeset (20) godina. (4) Odluka iz stava (l) ovog člana sadrži procjenu opravdanosti proglašenja određenog prostora od posebnog značaja za razvoj turizma, opis prostora sa određenim granicama i popisom katastarskih parcela, kartografski prikaz prostora, kao i obaveze u pogledu očuvanja, zaštite i razvoja prostora. (5) Ministarstvo priprema prijedlog odluke iz stava (l) ovog člana, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva općinskog/gradskog vijeća. (6) Za pojedina geografska područja, a u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva u turizmu mogu se osnivati turistički klasteri. Član 10. (Koncesija) (l) Vlada može proglašeno prirodno bogatstvo ili dobro u općoj upotrebi pogodno za izgradnju turističke infrastukture i turističke suprastrukture odlukom dati na korišćenje i upravljanje pravnom licu dodjelom koncesije. (2) Odluka iz stava (l) ne odnosi se na zaštićena prirodna područja i speleološke objekte za koje je mogućnost davanja koncesija regulisana odredbama federalnog Zakona o zaštiti prirode i Zakona o Nacionalnom parku "Una"("Službene novine Federacije BiH" broj:44/08). (3) Odluka iz stava (l) ovog člana sadrži podatke o prirodnom bogatstvu ili dobru u općoj upotrebi koje se daje na koncesiju, iznos koncesione naknade, rok trajanja koncesije, uslove i način korišćenja prostora, prava i obaveze koncesionara i ostale podatke u skladu sa zakonom koji reguliše oblast koncesija. (4) Postupak iz stava (l) ovog člana provodi se u skladu sa Zakonom o koncesijama Unskosanskog kantona. Član 11. (Turističko mjesto) (l) Turističko mj esto j e organizaciona i funkcionalna cjelina sa formiranom turističkom ponudom, prirodnim vrijednostima, kulturnim dobrima, znamenitostima od značaja za turizam, komunalnom, saobraćajnom i turističkom infrastrukturom i drugim sadržajima za smještaj i boravak turista na području jedinica lokalne samouprave (općina ili grad). (2) Zahtjev za kategorizaciju turističkog mjesta podnosi se Ministarstvu od strane jedinice lokalne samouprave. (3) Ministarstvo proglašava područje jedinice lokalne samouprave za turističko mjesto na osnovu kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja. (4) Područje jedinice lokalne samouprave proglašava se kao turističko mjesto ukoliko ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (5) Ministar privrede Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: ministar) će u roku od šest mjeseci donijeti Pravilnik kojim će propisati bliže uslove i kriterije za proglašavanje turističkog mjesta, te odrediti kvalitativne i kvantitativne kriterije za proglašavanje turističkog mjesta. Član 12. (Komisija) (l) Ministar rješenjem imenuje Komisiju za proglašenje turističkog mjesta. (2) Ministar, na prijedlog Komisije iz stava (l) ovog člana, donosi rješenje o proglašenju područja jedinice lokalne samouprave, kao turističkog mjesta. Rješenje kojim je proglašeno turističkim mjestom područje jedinice lokalne samouprave je konačno, a protiv istog se može pokrenuti upravni spor. (3) Rješenje iz stava (2) ovog člana podliježe reviziji nakon isteka roka od pet godina od dana njegovog dostavljanja. POGLAVLJE III. OBAVLJANJE TURISTIČKE DJELATNOSTI Član 13. (Turistička djelatnosti turističke usluge) (l) Turistička djelatnost, u smislu ovog zakona, je pružanje usluga i posredovanje u turističkom prometu. (2) Turističke usluge, u smislu ovog zakona, su pružanje usluga putničke agencije, turističkog vodiča, pratioca, animatora i zastupnika, pružanje usluga u seoskom domaćinstvu, lovno-ribolovnom, zdravstvenom, kongresnom, planinskom, avanturističkom, vjerskom, 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 533 kulturnom i drugim oblicima turizma, usluge na skijaškom terenu, usluge na divljim vodama, kao i pružanje ostalih turističkih usluga. Član 14. (Subjekti koji mogu obavljati turističku djelatnost) (l) Turističku djelatnost obavljaju privredna društva, druga pravna lica, obrtnici i fizička lica koja su upisana u odgovarajuće registre za vršenje te djelatnosti (u daljem tekstu: turistički subjekti), koji ispunjavaju uslove za pružanje turističkih usluga propisane ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga zakona. (2) Pod uslovima propisanim ovim zakonom turističku djelatnost mogu obavljati i pravna lica koja upravljaju zaštićenim područjem. Član 15. (Turistička djelatnost) Turistička djelatnost obuhvata: a) organiziranje i provođenje putovanja i boravka lica, b) posredovanje u pružanju pojedinačnih i grupnih usluga putovanja i boravaka i obavljanje drugih za njih vezanih usluga, c) pružanje usluga turističkog vodiča, pratioca i zastupnika, d) turističku animaciju, e) usluge iznajmljivanja objekata, plovnih objekata za odmor i rekreaciju, f) davanje obavijesti i savjeta o ponudi korištenja usluga prijevoza, boravka i drugih za putnika važnih usluga, g) staranje o prtljagu putnika tokom korištenja turističkih usluga, h) posredovanje kod osiguranja putnika i prtljage, i) poslovi na razvijanju i organiziranju posebnih oblika turizma (seoski, zdravstveni, kongresni, lovno-ribolovni, planinski, vjerski, kulturni, avanturistički, sportsko-rekreativni, izletnički i dr.), j) pribavljanje putnih isprava, viza i drugih isprava potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, k) izdavanje u zakup vozila, bicikla, raft čamaca, plovila, skijaške opreme, opreme za padobransko jedrenje i druge sportske opreme, kao i posredovanje kod davaoca usluga radi njihovog pribavljanja, l) poslove u vezi s pribavljanjem dozvola za lov i ribolov, m) poslove na organiziranju i izvođenju programa putovanja i boravka na zahtjev ili po programu putnika, grupe putnika ili pravnih licaorganizatora inicijative putovanja i boravka, organiziranje skupova ili izložbi sa ili bez putovanja i boravka sudionika, usluge u okviru zdravstvenog, lovnog turizma i dr., n) prodaju i posredovanje u prodaji turističkih usluga, o) prodaju voznih karata, p) prodaju ulaznica za sportske, kulturne i druge priredbe, r) prodaju robe vezane za potrebe putovanja, posredovanje pri izdavanju i naplati putničkih čekova i kreditnih kartica, s) i druge poslove vezane za turističku djelatnost. Član 16. (Obaveze pravnih i drugih lica) (l) Subjekti iz člana 14. ovog zakona, koji obavljaju turističku djelatnost dužni su: (a) objaviti uslove, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih uslova, sadržaja i cijena, (b) za svaku izvršenu turističku uslugu korisniku usluge izdati račun s brojem i čuvati kopije tog računa za vrijeme koje je određeno propisima iz područja računovodstva, odnosno najmanje godinu dana od izdavanja računa, (c) voditi poslovne knjige u skladu s važećim propisima, (d) u prostorijama i na mjestima gdje se prodaju turističke usluge voditi knjigu žalbe, te u roku od 15 dana odgovoriti na svaki izneseni prigovor, te prigovor korisnika turističke usluge dostaviti nadležnoj tržišno-turističkoj inspekciji u roku od pet dana od dana podnošenja prigovora. Oblik, sadržaj i način vođenja knjige žalbe regulisan je federalnim propisom. (2) Subjekt za obavljanje turističke djelatnosti mora obezbijediti poslovni prostor, uređaje i opremu kao i uslove u pogledu zaposlenih lica, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (3) Subjekt može da počne obavljati turističke djelatnosti kada od nadležnog općinskog/ gradskog organa (u daljem tekstu: nadležni organ) dobije rješenje kojim se odobrava obavljanje Broj 8 - Strana 534 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. turističke djelatnosti, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (4) U obavljanju turističke djelatnosti pravna i fizička lica iz člana 14. ovog zakona dužna su poslovati u skladu sa poslovnim običajima u turizmu (uzansama). Član 17. (Zabrana oglašavanja i reklamiranja) Zabranjuje se pružaocu usluga u turizmu da neposredno ili posredno, putem javnih glasila, internetom, promotivnim materijalom i sl., oglašava i/ili reklamira pružanje turističkih usluga, ako ne ispunjava uslove propisane Zakonom o turističkoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH" broj: 32/09 - u daljem tekstu: federalni zakon), propisima donesenim na osnovu federalnog zakona, ovim zakonom propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Član 18. (Ostali subjekti) (l) Sportski klubovi i savezi, sindikati, škole i druge obrazovne ustanove, kulturno-umjetnička društva, udruženja penzionera, strukovna udruženja i sl. (u daljem tekstu: udruženja), mogu organizirati putovanje i boravak isključivo za svoje članove. (2) Udruženja mogu organizirati turistički paket aranžman iz stava (l) ovog člana samo povremeno i bez sticanja dobiti. (3) Propaganda i predstavljanje turističkog paket aranžmana iz stava (l) ovog člana dopuštena je samo svojim sredstvima u vidu obavijesti saopštenjima koje dobivaju članovi udruženja. (4) Udruženja su obavezna za organizaciju turističkog paket aranžmana iz stava (l) ovog člana koristiti samo prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani. Član 19. (Period obavljanja turističke djelatnosti) (l) Turistički subjekt u pravilu posluje u toku cijele godine. (2) Turistički subjekt određene poslove 1z svoje djelatnosti može obavljati i sezonski. POGLAVLJE IV. PUTNIČKAAGENCIJA Član 20. (Putnička agencija) (l) Putničkom agencijom, u smislu ovog zakona, smatra se pravno lice upisano u registar društava, koje se bavi organizovanjem turističkih i poslovnih putovanja i boravaka, posredovanjem i pružanjem svih ostalih usluga u vezi s tim, te prodajom svog vlastitog turističkog proizvoda kojeg stvara objedinjavanjem raznih vrsta turističkih usluga. (2) Korištenje naznake "putnička agencija", usluge putničke agencije, minimalno tehnički uslovi koje moraju ispunjavati putničke agencije i način pružanja usluga, uslovi za pružanje usluga putničke agencije, sadržaj zahtjeva putničke agencije za izdavanje rješenja o odobrenju za rad, sadržaj rješenja, obaveze putničke agencije i prijevoz putnika propisani su federalnim zakonom. Član 21. (Vrste putničkih agencija) (l) Prema vrsti usluga koje pružaju putničke agencije su: a) putnička agencija organizator putovanja i b) putnička agencija posrednik (subagent). Član 22. (Jamčevina za aranžman) (l) Organizator putovanja dužan je za svaki aranžaman osigurati jamčevinu od banke ili osiguravajućeg društva radi naknade putniku: a) plaćanja cijene aranžmana, ako zbog nelikvidnosti ili stečaja organizatora izostanu usluge aranžmana, b) troškova koji nastanu zbog nelikvidnosti ili stečaja organizatora, za povratak putnika u mjesto polaska. (2) Jamčevina iz stava (l) ovog člana daje se u obliku police osiguranja, gotovinskog pologa, bankovne garancije i slično. Član 23. (Potvrda o osiguranju jamčevine) Organizator putovanja ili posrednik dužan je putniku, prilikom uplate iznosa aranžamana, izdati potvrdu o osiguranju jamčevine koja mu omogućuje neposredno ostvarenje prava na obeštećenje zbog nastalih troškova iz člana 22. ovog zakona u banci ili osiguravajućem društvu. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 535 Član 24. (Ugovor o osiguranju) Putnička agencija koja organizira putovanja (aranžman) dužna je s osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzrokuje putniku neispunjavanjem, djelimičnim ispunjavanjem ili neurednim ispunjavanjem obaveza koje se odnose na aranžman. Član 25. (Licenca) (l) Organizator putovanja iz člana 21. ovog zakona, nakon pribavljanja rješenja o odobrenju za rad iz člana 20. ovog zakona, za organiziranje turističkog putovanja dužan je od Ministarstva pribaviti licencu za organiziranje turističkog putovanja (u daljem tekstu: licenca). (2) U postupku izdavanja licence, Ministarstvo utvrđuje da li je organizator turističkog putovanja registrovan za obavljanje predmetne djelatnosti, odnosno da li su ispunjeni uslovi propisani zakonom. (3) Uz zahtjev za izdavanje licence, ovlašteno lice organizatora turističkog putovanja podnosi slijedeću dokumentaciju (original ili ovjerenu kopiju): a) rješenje o upisu u sudski registar, b) rješenje nadležnog organa kojim se odobrava obavljanje djelatnosti, c) potvrdu nadležnog suda da nad organizatorom putovanja nije otvoren postupak stečaja ili likvidacije, d) potvrdu nadležnog suda da organizatoru putovanja nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti i njegovom odgovornom licu, e) rješenje nadležnog poreznog ureda Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine o određivanju jedinstvenog identifikacionog broja ili uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o određivanju PDV broja, f) odluku o osnivanju poslovne jedinice (kopija općeg akta), g) adrese poslovnih jedinica, h) akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ili spisak zaposlenih koji direkno rade na organizaciji turističkog putovanja, i) dokaz o registraciji obveznika doprinosa obaveznog osiguranja od Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, j) opće uslove putovanja, ovjerene od strukovnog udruženja/udruge turističkih agencija u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: UTA BiH), k) spisak ovjerenih paket aranžmana ili izleta realizovanih u prethodnoj godini, izuzev novoosnovanog organizatora putovanja, l) dokaz o posjedovanju jamstva definisanog federalnim zakonom, m) dokaz o članstvu u strukovnom udruženju UTABiH. Član 26. (Izdavanje Licence) (l) Ministarstvo izdaje licencu najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog i potpunog zahtjeva organizatora turističkog putovanja. (2) Licenca iz stava (l) ovog člana podliježe reviziji nakon isteka tri godine od dana dostavljanja. (3) Ministarstvo, po službenoj dužnosti, vodi računa o isteku roka iz stava (2) ovog člana. (4) Licenca je konačna i protiv nje nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (5) Podnosilac zahtjeva za izdavanje licence snosi troškove postupka i troškovi se plaćaju prilikom podnošenja zahtjeva.Troškovi izdavanja licence uplaćuju se u korist Budžeta Unskosanskog kantona. (6) Na sva pitanja koja se odnose na izdavanje licence koja ovim zakonom nisu posebno uređena, primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji uređuje upravni postupak. (7) Ministarstvo vodi Registar izdatih licenci organizatorima turističkih putovanja. (8) Ministar pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra izdatih licenci. Član 27. (Prestanak važenja Licence) (l) Licenca prestaje da važi: a) brisanjem iz Registra organizatora turističkog putovanja na osnovu zahtjeva nosioca licence, b) podjelom organizatora turističkog putovanja na dva ili više društava ili iz drugog razloga utvrđenog Zakonom o privrednim društvima, Broj 8 - Strana 536 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. c) ako organizator turističkog putovanja prestane ispunjavati uslove iz člana 25. ovog zakona. (2) Rješenje o prestanku važenja licence donosi ministar. (3) Rješenje iz stava 2.ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadleženim sudom. Član 28. (Oduzimanje Licence) (l) Ministar donosi rješenje o oduzimanju licence organizatoru turističkog putovanja ako u postupku revizije ili inspekcijskog pregleda utvrdi: a) da je organizator putovanja prestao ispunjavati uslove propisane federalnim zakonom i članovima 24. i 25. ovog zakona, b) da su usljed neizvršenja ili djelimičnog izvršenja općih uslova putovanja ili programa putovanja greškom organizatora putovanja, u skladu sa uzansama, nastupile teže posljedice po korisnika turističke usluge (ugrožavanje zdravlja, nije obezbijeđen smještaj ili povratak u zemlju, putovanje je neopravdano trajalo duže od onog predviđenog programom putovanja i sl.), c) da ogranizator nudi ili prodaje programe putovanja bez ugovora o organizovanju putovanja ili ekskurzije, manjak ležajeva u ugostiteljskom objektu i sl.), d) da je organizator putovanja otkazao korisniku turističke usluge, a nije u zakonskom roku izvršio povrat uplaćenih sredstava, e) da je organizatoru u periodu važenja licence dva puta u roku od godinu dana izrečena novčana kazna za prekršaj ili neizvršavanje ugovorenih obaveza, f) da je licenca izdata organizatoru na osnovu neistinitih podataka. (2) U slučaju oduzimanja licence, organizator putovanja može da realizuje samo prethodno ugovorena putovanja. (3) Organizator kojem je oduzeta licenca može da obavlja djelatnost subagenta, ako ispunjava zakonom propisane uslove za tu djelatnost. (4) Organizator kojem je oduzeta licenca ne može podnijeti zahtjev za dobijanje licence prije isteka roka od godinu dana od dana dostavljanja rješenja o oduzimanju licence. (5) Rješenje iz stava (l) ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Član 29. (Grupna putovanja) (l) Ako putnička agencija organizuje grupna putovanja obavezna je, tokom cijelog putovanja, osigurati najmanje jednog turističkog pratioca, koji ispunjava uslove propisane ovim zakonom za svaku grupu do 7 5 putnika. (2) Ako putnička agencija ne raspolaže s turističkim pratiocem iz stava (l) ovog člana može osigurati stručnog radnika koji je osposobljen za rad u turističkoj djelatnosti. (3) Putnička agencija obavezna je navesti u programu putovanja da li je obilazak predviđen u pratnji pratioca putovanja ili turističkog vodiča. Član 30. (Program, prospekt ili katalog putovanja) (l) Putnička agencija je dužna za svaki aranžman, odnosno putovanje koje organizira, izdati program, prospekt ili katalog koji obavezno lično uručuje putniku prije zaključenja ugovora o organiziranom putovanju. (2) Sadržaj programa, prospekta ili kataloga propisan je federalnim zakonom. Član 31. (Poslovni prostor i poslovnica) (l) Putnička agencija koja neposredno pruža usluge putniku mora imati poslovni prostor u sjedištu firme koji ispunjava za to propisane uslove. (2) Putnička agencija može imati u svom sastavu poslovnice u kojima se obavlja registrirana djelatnost u skladu sa propisanim uslovima. (3) Uslovi koje mora ispunjavati poslovnica za pojedinu vrstu putničke agencije, propisani su federalnim propisom. Član 32. (Voditelj poslovnice) (l) Putnička agencija koja neposredno prodaje aranžmane i izletničke programe, mora u svakoj poslovnici imati najmanje jednog zaposlenog voditelja poslovnice. (2) Voditeljem poslovnice, u smislu ovog zakona, smatra se državljanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava uslove za voditelja poslovnice propisane ovim zakonom. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 537 (3) Voditelj poslovnice odgovoran je za rad poslovnice, u skladu sa zakonom. Član 33. (Uslovi za voditelja poslovnice) (l) Voditelj poslovnice mora ispunjavati sljedeće uslove: a) da je poslovno sposoban, b) da ima najmanje srednju stručnu spremu, c) da zna najmanje jedan svjetski jezik, d) da ima položen stručni ispit za voditelja poslovnice i dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u putničkoj agenciji ili drugim odgovarajućim poslovima u turizmu, e) da mu nije pravosnažnom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje. (2) Strani državljanin može obavljati poslove voditelja poslovnice pod uslovom da ima radnu dozvolu i da ispunjava uslove iz st. (l) ovog člana. (3) Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se pred ispitnom komisijom na način propisan federalnim propisom. Član 34. (Prestanak pružanja usluga putničke agencije) Prestanak pružanja usluga putničke agencije propisan je federalnim zakonom. POGLAVLJE V. TURISTIČKI VODIČ, PRATILAC, ANIMATOR I ZASTUPNIK Član 35. (Turistički vodič) (l) Turistički vodič j e fizičko lice koj e turrstima pokazuje i stručno objašnjava prirodne ljepote i rijetkosti, kultumo-historijske spomenike, umjetnička djela, etnografske i druge znamenitosti, historijske događaje, ličnosti, legende vezane za te događaje i ličnosti, privredne i političke tokove i zbivanja, te ljepote pojedinih mjesta i područja. (2) Ne smatra se turističkim vodičem stručni radnik koji obavlja poslove vodiča na svom radnom mjestu kod pravnog ili fizičkog lica unutar poslovnog prostora u kojem radi (muzej, galerija, nacionalni park i slično), stručni radnik putničke agencije koji prati grupu turista iz mjesta u mjesto, vodič u planinama i jamama, u lovu i ribolovu, kao i voditelj i pratilac ekskurzije i izleta. (3) Turistički vodič vođenje grupe ili pojedinca predaje stručnom licu zaposlenom unutar institucija kulture (muzeji, galerije i sl.), unutar zaštićenih dijelova prirode ili u prostoru pravnog lica koje upravlja određenom atrakcijom. Član 36. (Odobrenje i uslovi za turističkog vodiča) (l) Za pružanje usluga turističkog vodiča, turistički vodič mora imati odobrenje koje na njegov zahtjev izdaje nadležni organ, na čijem području turistički vodič ima prebivalište. (2) Odobrenju iz stava (l) ovog člana izdaće se licu koje ispunjava slijedeće uslove: a) koje je državljanin Bosne i Hercegovine, b) koje ima potpunu poslovnu sposobnost, c) koje ima najmanje srednju stručnu spremu, d) da ima položen stručni ispit za turističkog vodiča, e) da zna najmanje jedan svjetski jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča, f) da mu pravosnažnom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova turističkog vodiča, dok ta mjera traje, g) da udovoljava propisanim zdravstvenim uslovima. (3) Strani državljanin može pružati usluge turističkog vodiča, uz prioritetnu primjenu načela uzajamnosti, pod uslovom da ima radnu dozvolu i da ispunjava uslove iz stava (l) tač. b) do g) navedenog člana. (4) Sadržaj rješenja o odobrenju za pružanje usluga turističkog vodiča propisan je federalnim zakonom. (5) Pravosnažno rješenje o odobrenju za pružanje usluga turističkog vodiča upisuje se u Upisnik turističkih vodiča koji vodi nadležni organ. (6) Oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika iz stava (5) ovog člana propisan je federalnim propisom. Broj 8 - Strana 538 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. Član 37. (Prestanak odobrenja za turističkog vodiča) Prestanak odobrenja za pružanje usluga turističkog vodiča propisan je federalnim zakonom. Član 38. (Stručni ispit za turističkog vodiča) Postupak, način polaganja i program stručnog ispita za turističkog vodiča propisan je federalnim propisom. Član 39. (Obavljanje poslova turističkog vodiča) (l) Turistički vodič dužan je poslove vodiča obavljati savjesno i stručno u skladu sa odredbama ovog Zakona, poslovnim običajima u turizmu (uzanse), statutom i drugim aktima udruženja turističkih vodiča čiji je član. (2) Putnička agencija i drugi korisnici usluga turističkog vodiča ne mogu obavljanje usluga turističkog vodiča povjeriti licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom. Član 40. (Iskaznica turističkog vodiča) (l) Turistički vodič pri obavljanju poslova turističkog vodiča, mora imati iskaznicu turističkog vodiča, kojom se utvrđuje njegovo svojstvo. Iskaznicu turističkog vodiča, turistički vodič pri obavljanju poslova mora nositi na vidljivom mjestu. (2) Obrazac i izgled iskaznice turističkog vodiča, kao i način njenog izdavanja i upotrebe propisan je federalnim propisom. (3) Iskaznicu turističkog vodiča izdaje Ministarstvo, na zahtjev podnosioca na propisanom obrascu. (4) Troškove izrade iskaznice snosi turistički vodič. (5) Evidenciju o izdatim iskaznicama vodi Ministarstvo. Član 41. (Turistički pratilac) (l) Turistički pratilac je fizičko lice koje obavlja operativno-tehničke poslove u vođenju i praćenju turista, te daje turistima obavijesti o svrsi putovanja. (2) Turistički pratilac je lice koje ispunjava uslove iz člana 36. ovog Zakona, osim uslova iz stava 2. tačke d) tog člana. (3) Putnička agencija ne može obavljanje poslova turističkog pratioca povjeriti licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom. Član 42. (Turistički animator) (l) Turistički animator j e fizičko lice koj e planira i ostvaruje programe provođenja slobodnog vremena turista, a koji se odnose na sportsko-rekreativne, zabavne i kulturnodruštvene sadržaje. (2) Za turističkog animatora vrijede odredbe ovog zakona koje se odnose na turističkog pratioca. Član 43. (Turistički zastupnik) (l) Turistički zastupnik j e pravno ili fizičko lice koje zastupa domaćeg ili stranog organizatora putovanja ili posrednika, u odredištima putovanja. (2) Organizator putovanja, odnosno posrednik, dužan je pismeno obavijestiti davaoca usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlaštenjima i svim eventualnim promjenama. Član 44. (Ovlaštenja turističkog zastupnika) Ovlaštenja turističkog zastupnika su sljedeća: a) štiti interese i prava putnika i organizatora putovanja kod davaoca usluga, b) pruža obavještenja i upute putnicima kod izvršavanja programa putovanja i dodatnih usluga, c) naručuje dodatne usluge u ime organizatora putovanja, prema dobivenim ovlaštenjima, d) posreduje u pribavljanju dodatnih usluga za putnike (izleti, kulturne i sportske priredbe i sl.), e) obavlja i druge poslove potrebne za zaštitu interesa putnika i organizatora putovanja. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 539 POGLAVLJE Vl. TURISTIČKE USLUGE U SEOSKOM DOMAĆINSTVU I DRUGIM OBLICIMA TURIZMA Član 45. (Turističke usluge u seoskom turizmu) (l) Seoski turizam, u smislu ovog zakona je boravak i smještaj turista u domaćinstvu, koje je organizirana kao turističko-seoska privreda (seosko domaćinstvo) radi odmora i rekreacije. (2) Turističke usluge u seoskom turizmu naročito su: iznajmljivanje konja za jahanje, zaprega, škola jahanja, lov i ribolov, organiziranje branja plodova i gljiva, berba voća i povrća, ubiranje ljetine, foto safari i slične aktivnosti u seoskom domaćinstvu. (3) Turističke usluge iz stava l. ovog člana može pružati vlasnik seoskog domaćinstva sa članovima svoje porodice ukoliko ispuni uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima. (4) Ukoliko se u seoskom domaćinstvu pružaju usluge smještaja i ishrane, objekti moraju ispunjavati minimalno-tehničke uslove u skladu sa propisima koji reguliraju ugostiteljsku djelatnost. Član 46. (Rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga u seoskom domaćinstvo) (l) Za pružanje turističkih usluga iz člana 45. ovog zakona član seoskog domaćinstva dužan je pribaviti rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga u seoskom domaćinstvu od nadležnog organa prema mjestu pružanja usluga. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana izdat će se na zahtjev člana seoskog domaćinstva koji ispunjava sljedeće uslove: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine, b) da je poslovno sposoban, c) da je vlasnik ili nosilac prava korištenja objekta, d) da ispunjava propisane zdravstvene uslove, e) da objekat u kojem će se pružati usluge ispunjava minimalne uslove propisane ovim zakonom i drugim propisama bez kojih se ne može izdati rješenje o ispunjavanju uslova za obavljanje djelatnosti, f) da mu nije pravosnažnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane pružanja usluga u domaćinstvu. (3) Nadležni organ dužan je riješiti o zahtjevu iz stava (2) ovog člana u roku od 15 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom. (4) Izuzetno od stava (l) ovog člana, član seoskog domaćinstva koji ima odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu, u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti može uz prethodnu obavijest nadležnom organu, pružati usluge iz člana 45. ovog zakona, uz ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom. (5) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Član 47. (Sadržaj rješenja) (l) Rješenje iz člana 46. ovog zakona sadrži: a) ime i prezime, datum i mjesto rođenja, te adresu podnosioca zahtjeva, b) vrste turističkih usluga koje će se pružati, c) naznaku pruža li se usluga tokom cijele godine ili sezonski. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana nadležni organ dostavlja Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Za pružanje turističkih usluga članu seoskog domaćinstva mogu pomagati članovi njegovog domaćinstva. Član 48. (Prestanak važenja rješenja) (l) Rješenje o odobrenju iz člana 46. ovog zakona prestaje važiti: a) odjavom, danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave nadležnom organu u slučaju ako je u odjavi naveden datum unatrag, b) ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje turističkih usluga nisu ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, sa danom isteka tog roka, c) ako nadležni organ naknadno utvrdi da je izdano rješenje zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima, d) ako se turističke usluge ne počnu pružati u roku od jedne godine dana od dana konačnosti rješenja. Broj 8 - Strana 540 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. (2) Nadležni organ donosi rješenje o prestanku važenja rješenja iz stava (l) ovog člana i dostavlja ga nadležnoj inspekciji i nadležnom poreznom uredu. (3) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Član 49. (Turističke usluge u drugim oblicima turizma) (l) Turističke usluge mogu se pružati i u lovno-ribolovnom, kongresnom, zdravstvenom, planinskom, avanturističkorn, vjerskom, kulturnom, omladinskom turizmu, na divljim vodama, na skijaškom terenu i drugim oblicima turizma. (2) Za obavljanje turističkih usluga iz stava (l) ovog člana pravna i fizička lica dužna su pribaviti rješenje za rad od nadležnog organa. (3) Uslugama na skijaškom terenu u smislu ovog zakona smatra se davanje na korištenje prostora, uređaja i opreme za rekreativno i sportsko skijanje, skijašku obuku i druge rekreativne i sportske aktivnosti na snijegu, te iznajmljivanje skijaške opreme, usluge korištenja ski i bebi liftova, žičara i sl. (4) Obaveze pravnog ili fizičkog lica koje upravlja skijaškim terenom propisane su federalnim zakonom, a uslovi pružanja usluga na skijaškom terenu propisani su Zakonom o javnim skijalištima. (5) Uslugama u omladinskom turizmu, u smislu ovog zakona smatra se organiziranje i provođenje boravka turista u hostelima ili drugim objektima koji su predviđeni za omladinu kao što su: studentski i omladinski domovi, kampovi, organiziranje kulturno-zabavnih, muzičkih, edukativnih i drugih programa i sadržaja koji su u vezi sa boravkom omladine. (6) Ministar će pravilnikom propisati minimalne uslove za pružanje usluga iz stava (l) ovog člana. Član 50. (Lovno-ribolovni turizam) (l) Pod turističkim uslugama u lovnoribolovnom turizmu podrazumijevaju se usluge prihvata i smještaja lovaca i ribolovaca u odgovarajuće objekte, organizovanje lova i ribolova i pružanje drugih usluga za potrebe lovno-ribolovnog turizma, kao što su usluge prijevoza do lovišta i po lovištu, obuku i iznajmljivanje lovačkih pasa, iznajmljivanje lovačkog oružja i sl. (2) Turističke usluge u lovno-ribolovnom turizmu mogu pružati lica registrovana za obavljanje te djelatnosti, u skladu sa propisima iz oblasti lova i ribolova. (3) Lica iz stava (2) dužna su turistima pružati usluge u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima iz oblasti lova i ribolova. (4) Usluge smještaja u objektima lovnoribolovnog turizma pružaju se u skladu sa zakonom koji reguliše oblast ugostiteljstva. Član 51. (Turističke usluge u kongresnom turizmu) (l) Turističke usluge u kongresnom turizmu obuhvataju usluge organizovanja, promocije i/ ili održavanje kongresa, konferencija i sličnih događaja, sa ili bez usluge osoblja za provedbu i opremanje prostora u kojem se takvi događaji održavaju. (2) Usluge iz stava (l) ovog člana mogu pružati pravna lica iz člana 14. ovog zakona. (3) Na pružanje usluga kongresnog turizma iz stava (l) ovog člana koji se organizuje za svoje članove, korisnike i zaposlenike, u okviru svoje djelatnosti ili u skladu sa svojim općim aktima, ne primjenjuju se odredbe ovog zakona. Član 52. (Rješenje o odobrenju za pružanje usluga u kongresnom turizmu) (l) Za pružanje usluga u kongresnom turizmu iz člana 51. ovog zakona pravna lica dužna su pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalnotehničkih uslova, odnosno rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa prema mjestu svog sjedišta. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Troškove postupka izdavanja rješenja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 541 (5) Na prestanak važenja rješenja iz stava (l) ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 48. ovog zakona. Član 53. (Turističke usluge u zdravstvenom turizmu) (l) Pod turističkim uslugama u zdravstvenom turizmu smatraju se usluge medicinskog turizma, lječilišnog turizma i wellnessa. (2) Usluge medicinskog turizma obuhvataju usluge zdravstvene zaštite povezane sa putovanjem izvan mjesta boravka. (3) Usluge lječilišnog turizma obuhvataju usluge u kojima se stručno i kontrolisano koriste prirodni ljekoviti postupci (SPA i terme i sl.) u cilju poboljšanja i očuvanja zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti. (4) Wellness usluge (holistički i medicinski wellness) obuhvataju organizovano provođenje zdravstveno-preventivnih i kurativnih programa u svrhu prevencije bolesti, te unapređenja zdravlja. (5) Holistički wellness: beauty, psihofizička rekuperacija (fitnes, yoga, meditacija), masaža i sl. Holistička metoda obuhvata cjelovita liječenje čovjeka na metaboličkoj, fizičkoj, psihološkoj, sociološkoj i duhovnoj razini. U holističke pristupe spadaju: Tradicionalna kineska medicina Tibetanska medicina, Indijska medicina i sa njom najviše zastupljena Ayurveda. (6) Medicinski wellness: zdravstvenopreventivni i kurativni tretmani pod stručnim nadzorom multidisciplinarnog tima (ljekar, nutricionist, fizioterapeut, psiholog). Član 54. (Pružaoci usluga u zdravstvenom turizmu) (l) Usluge zdravstvenog turizma iz člana 53. ovog zakona mogu pružati specijalne bolnice, lječilišta i druge zdravstvene ustanove, pravna lica registrovana za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici koji samostalno obavljaju privatnu praksu u skladu sa posebnim propisima kojima je regulisana zdravstvena zaštita, za korisnike svojih zdravstvenih usluga. (2) Izuzetno od stava (l) ovog člana, wellness usluge mogu pružati pravna i fizička lica iz člana 14. stav (l) ovog zakona. (3) Pružalac usluga u zdravstvenom turizmu pruža usluge u skladu sa odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i u skladu sa odredbama posebnih propisa kojima je regulisana pojedina usluga zdravstvenog turizma iz člana 53. ovog zakona. (4) Pružalac usluga u zdravstvenom turizmu iz stava (l) ovog člana može pružati usluge organizovanja putovanja, bez osnivanja turističke agencije, samo za korisnike svojih usluga iz člana 53. ovog zakona. Član 55. (Rješenje o odobrenju za pružanje usluga u zdravstvenom turizmu) (l) Za pružanje usluga u zdravstvenom turizmu iz člana 53. ovog zakona pravna i fizička lica dužna su pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa prema mjestu svog sjedišta. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Troškove postupka izdavanja rješenja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. (5) Na prestanak važenja rješenja iz stava (l) ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 48. ovog zakona. Član 56. (Turističke usluge u planinskom turizmu) (l) Pod turističkim uslugama u planinskom turizmu podrazumijevaju se usluge prihvata i smještaja planinara i turista u planinarske objekte, organizovanje planinarsko-pješačkih tura i pružanje planinarskih vodičkih usluga za potrebe planinskog turizma. (2) Turističke usluge u planinskom turizmu mogu pružati registrovane planinarske organizacije, u skladu sa propisima iz oblasti planinarstva. (3) Planinarski vodič je osoba koja se bavi planinarenjem duže vrijeme i koja je školovana na kursu u organizaciji verifikovanog planinarskog saveza ili planinarskog društva uz obavezno kontinuirano usavršavanje i obuku. (4) Na turističke usluge u planinskom turizmu iz stava (l) ovog člana koji se organizira za svoje članove, korisnike u okviru svoje djelatnosti ili u skladu sa svojim općim aktima, ne primjenjuje se odredbe ovog zakona. Broj 8 - Strana 542 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. Član 57. (Turističke usluge u avanturističkom turizmu) (l) Turističke usluge u avanturističkom turizmu su usluge koje uključuju sportsko-rekreativne ili avanturističke aktivnosti (skijanje, jahanje, gorsko-planinsko vođenje, brdski biciklizam, padobransko jedrenje /paragliding/, zmajarenje, skakanje s užetom /bungee-jumping/, špiljarenje i sl.). (2) Usluge iz stave (l) ovog člana pružaju se pod uslovima propisanim federalnim zakonima, ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima koji uređuju pružanje istih. (3) Usluge iz stave (l) ovog člana mogu pružati lica (treneri, instruktori, učitelji, voditelji, vodiči i sl.) koja imaju odgovarajuće licence / dozvole nadležnih institucija ili udruženja, kojima se utvrđuje sposobnost i nivo vještine obavljanja aktivnosti. (4) Za aktivnosti koje se provode na nepristupačnim mjestima, kao i specifičnim destinacijama što se tiče prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.) organizator i/ili lica koja ih izvode dužni su izvršiti procjenu rizika te donijeti planove i procedure otklanjanja opasnosti (elaborate spašavanja). (5) Lica iz stava (3) ovog člana moraju biti osposobljena za postupke i djelovanja u slučaju nesreće ili opasnosti prema posebnom programu koji provodi Kantonalni štab civilne zaštite. Član 58. (Način pružanja usluga u avanturističkom turizmu) (l) Pružalac turističkih usluga iz člana 57. ovog zakona obavezan je: a) imati odgovarajuću opremu za pružanje usluge, uz deklaraciju ovlaštenih proizvođača ili atestiranu, prema važećim standardima u ispravnom stanju, b) pribaviti koncesiju u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije, ukoliko je ista potreba za pružanje usluge, c) upotrebljavati opremu prema uputama proizvođača, d) osigurati sredstva komunikacije, e) osigurati pribor za prvu pomoć ovisno o aktivnosti, f) osigurati ličnu opremu te korisnike usluga, g) u skladu sa procjenom opasnosti, osigurati prisustvo hitne medicinske pomoći i drugih službi za spašavanje, h) prije započinjanja pružanja usluga, istaknutom informacijom u pisanom obliku, te usmeno, upoznati korisnika usluge s vrstama rizika provođenja usluge, te načinom korištenja opreme, i) osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja, te upoznati korisnika usluge sa sadržajem ugovora o osiguranju (policom osiguranja). j) licima mlađim od 18 godina usluge iz člana 57. stav (l) ovog zakona mogu se pružati samo uz pismenu saglasnost roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan. (2) Pružalac usluga iz člana 57. stav (l) ovog zakona može odbiti pružanje usluga licu mlađem od 18 godina, bez obzira na saglasnost roditelja odnosno staratelja. Član 59. (Rješenje o odobrenju za pružanje usluga u avanturističkom turizmu) (l) Za pružanje usluga u avanturističkom turizmu pravno ili fizičko lice dužno je pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga izdato od strane nadležnog organa prema mjestu svog sjedišta. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Troškove postupka izdavanja rješenja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. (5) Na prestanak važenja rješenja iz stava (l) ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 48. ovog zakona. Član 60. (Turističke usluge na divljim vodama) (l) Turističke usluge na divljim vodama su: rafting, kajak, kanu, kanjoning, speleo-ronjenje, hidrospid (hydrospeed) kao i ostale slične aktivnosti. (2) Pravna lica i obrtnici mogu pružati usluge iz stava (l) ovog člana pod uslovima propisanim 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 543 ovim zakonom i drugim propisama i u skladu sa zakonom koji reguliše oblast unutrašnje plovidbe. (3) Davalac uluga iz stava (2) ovog člana može obavljati djelatnost pod uslovom da od nadležnog organa pribavi rješenje u skladu sa članom 59. ovog zakona. (4) Usluge iz stava (l) ovog člana mogu pružati lica (treneri, instruktori, učitelji, voditelji, vodiči i sl.) koja imaju odgovarajuće licence / dozvole nadležnih institucija ili udruženja, kojima se utvrđuje sposobnost i nivo vještine obavljanja aktivnosti. (5) Za aktivnosti koje se provode na nepristupačnim mjestima, kao i specifičnim destinacijama što se tiče prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.) organizator i/ili lica koja ih izvode dužni su izvršiti procjenu rizika te donijeti planove i procedure otklanjanja opasnosti (elaborate spašavanja). (6) Lica iz stava (4) ovog člana moraju biti osposobljena za postupke i djelovanja u slučaju nesreće ili opasnosti prema posebnom program koji provodi Kantonalni štab civilne zaštite. Član 61. (Turističke usluge u raftingu) (l) Turističke usluge u raftingu su: a) iznajmljivanje prostora uz uređene i djelomično ili potpuno zaštićene obale, b) iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju, c) prihvat, čuvanje i održavanje plovila, d) usluge snabdijevanja raftera (vodom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.) e) obuka za skipere i voditelje čamaca, f) uređenje i priprema plovila i čamaca, g) obezbjeđenje službe spašavanja i pružanja hitne medicinske pomoći, h) usluga skipera, i) druge usluge za potrebe turističkih usluga raftinga. (2) Usluge iz stava (l) ovog člana pružaju se pod uslovima propisanim federalnim zakonima, ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima koji uređuju pružanje istih. Član 62. (Način pružanja turističkih usluga na divljim vodama) (l) Pružalac turističkih usluga iz člana 60. ovog zakona obavezan je: a) imati odgovarajuću opremu za pružanje usluge, uz deklaraciju ovlaštenih proizvođača ili atestiranu, prema važećim standardima u ispravnom stanju, b) pribaviti koncesiju u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije ukoliko je ista potreba za pružanje usluge, c) upotrebljavati opremu prema uputama proizvođača, d) osigurati sredstva komunikacije, e) osigurati pribor za prvu pomoć ovisno o aktivnosti, f) osigurati ličnu opremu za korisnike usluga, g) u skladu sa procjenom opasnosti, osigurati prisustvo hitne medicinske pomoći i drugih službi za spašavanje, h) prije započinjanja pružanja usluga, istaknutom informacijom u pisanom obliku, te usmeno, upoznati korisnika usluge s vrstama rizika provođenja usluge, te načinom korištenja opreme, i) osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja, te upoznati korisnika usluge sa sadržajem ugovora o osiguranju (policom osiguranja). (2) Licima mlađim od 18 godina usluge iz člana 60. stav (l) ovog zakona mogu se pružati samo uz pismenu saglasnost roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan. (3) Pružalac usluga iz člana 60. stav (l) ovog zakona može odbiti pružanje usluga licu mlađem od 18 godina, bez obzira na saglasnost roditelja odnosno staratelja. Član 63. (Rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga na divljim vodama) (l) Za pružanje turističkih usluga na divljim vodama pravno ili fizičko lice dužno je pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga izdato od strane nadležnog organa prema mjestu svog sjedišta. Broj 8 - Strana 544 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Troškove postupka izdavanja rješenja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. (5) Na prestanak važenja rješenja iz stava (l) ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 48. ovog zakona. DIO DRUGI - PROMOCIJA I UNAPREĐENJE TURIZMA POGLAVLJE VII. TURISTIČKA ZAJEDNICA UNSKO-SANSKOG KANTONA, TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA/OPĆINE Član 64. (Ciljevi osnivanja Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Turistička zajednica) se osniva radi razvoja turizma, unapređenja turizma i promocije turizma na području Unsko-sanskog kantona u cjelini i privrednih interesa pravnih i fizičkih lica koja pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom. (2) Ciljevi osnivanja Turističke zajednice su: a) unapređenje općih uslova boravka turista kroz formiranje cjelovite turističke ponude, podizanje kvaliteta turističkih i drugih komplementamih usluga, očuvanje i stvaranje prepoznatljivog i privlačnog turističkog ambijenta Kantona; b) razvijanje svijesti o važnosti turizma, kao i privrednim, društvenim i drugim efektima turizma, o potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda, a posebno zaštite životne sredine; c) podsticanj e razvoj a turističke infrastrukture pružanja informacija turistima; d) promocija turističkog proizvoda u Kantonu. (3) Turističku zajednicu osniva Unsko-sanski kanton (u daljem tekstu:osnivač). (4) Odluku o osnivanju Turističke zajednice, na prijedlog Vlade, donosi Skupština Unskosanskog kantona, a pripremne radnje za osnivanje Turističke zajednice obavlja Ministarstvo. Član 65. (Djelatnost i zadaci Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Djelatnost Turističke zajednice zasniva se na načelu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, čiji je osnovni cilj promocija turizma na području Kantona, bez ostvarivanja neposredne dobiti. (2) Izuzetno od stava (l) ovog člana, Turistička zajednica može da: a) organizira manifestacije i priredbe, b) objavljuje turističke komercijalne oglase u oglasnim medij ima, c) prodaje suvenire, ulaznice, turističke karte i brošure, osim sopstvenog promotivnog materijala, d) obavlja i druge poslove od javnog interesa koji su u funkciji razvoja turizma i koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisnna. (3) Osnovni zadaci Turističke zajednice su sljedeći: a) objedinjava turističku ponudu Kantona; b) preduzima mjere i aktivnosti na kreiranju turističkog proizvoda i turističkog imidža Kantona, kao i radnje na formiranju marke turističkog proizvoda destinacije Kantona; c) radi na promociji, plasmanu i podršci realizacije turističkog proizvoda, kao i pojedinih njegovih dijelova, vrijednosti usluga, koji čine integralni turistički proizvod; d) vrši promociju plansko-projektne dokumentacije iz oblasti turizma i njima komplementamih djelatnosti; e) radi na kontinuiranom inoviranju turističkog proizvoda i aktiviranju novih turističkih prostora; f) organizira jedinstveni turistički informacijski sistem, sistem prijave i odjave turista i statističku obradu u skladu sa evropskim standardima; g) sarađuje u aktivnostima i poslovima vezanim za standardizaciju, kategorizaciju i klasifikaciju turističkog proizvoda, usluga i objekata; h) radi na istraživanju turističkog tržišta u cilju pozicioniranja turističkog proizvoda na turističkom tržištu; 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 545 i) prati stanje na blagovremenog odluka; j) preduzima mjere i aktivnosti za razvoj 1 promociju turizma u turistički nerazvijenim dijelovima Kantona; k) obavlja informativne poslove u vezi sa turističkom ponudom i promoviše turističku ponudu Kantona u zemlji i inozemstvu; l) sarađuje sa turističkim zajednicama u Bosni i Hercegovini, u zemljama u okruženju, Evropi i svijetu; m) sarađuje sa putničkim agencijama i JP Nacionalni park "Una" d.o.o. Bihać vezano za turističke posjete i obilaske zaštićenih područja; turističkom tržištu u cilju donošenja odgovarajućih n) podstiče, unapređuje, promoviše i štiti izvorne vrijednosti i stvara uslove za njihovo korištenje u granicama održivog razvoja turizma Kantona; o) koordinira na poslovima razvoja turizma na lokalnom, entitetskom i državnom nivou; p) radi na razvoju gostoprimstva, očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti i unapređenju ekološke zaštite prostora na kojem djeluje Turistička zajednica; r) radi na pripremi i implementaciji događaja od važnosti za Kanton; s) obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom ili drugim propisom. (4) Turistička zajednica sudjeluje i provodi programe i akcije drugih oblika organiziranja koji su od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu u cilju podizanja nivoa kvaliteta turističe ponude Kantona. (5) Sačinjava financijski izvještaj sa podacima o izvršavanju programa rada po pojedinačno utvrđenim zadacima, utrošenim financij skim sredstvima za njihovu realizaciju, s posebnim podacima o stečenim prihodima, načinu i svrsi trošenja sredstava javnih prihoda, te ostvarenje ukupnih prihoda i financijskom rezultatu poslovanja. (6) Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona obavlja i druge aktivnosti kojima se obezbjeđuje uspješno provođenje promocije turizma, kao i ostale aktivnosti od javnog interesa u oblasti turizma po nalozima i uputama Ministarstva privrede. (7) Prilikom izrade Plana promocije turizma Unsko-sanskog kantona Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona prije njegovog upućivanja Ministarstvu obavezna je da obavi javnu raspravu sa općinskim/gradskim turističkim zajednicama. Član 66. (Pravni status) (l) Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona ima svojstvo pravnog lica i upisuje se sudski registar. (2) Prijavu za upis u sudski registar kao i sve upisane promjene dužno je podnijeti u roku od 15 dana lice ovlašteno osnivačkim aktom. (3) Rad turističke zajednice je javan, što se ostvaruje na način propisan statutom turističke zajednice. (4) U pogledu prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u turističkoj zajednici primjenjuju se propisi koji regulišu oblast radnih odnosa. (5) U pogledu ostalih pitanja u radu turističke zajednice koja nisu regulisana ovim zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji reguliše sistem javih službi. Član 67. (Finansiranje Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Prihodi Turističke zajednice su: a) prihodi iz budžeta osnivača, b) prihodi ostvareni preraspodjelom boravišne takse, c) prihodi od obavljanja privrednih djelatnosti iz člana 13. stav (2) ovog Zakona. d) prihodi po osnovu učešća u posebnim domaćim i međunarodnim programima suradnje, e) donacije f) kreditna zadužanja uz prethodnu saglasnost osnivača, g) prihodi iz drugih izvora. (2) Pored izvora prihoda navedenih u stavu (l) ovog člana, poslovanje ili pojedine aktivnosti turističke zajednice mogu se financirati i dodatnim sredstvima koja osiguravaju druge zainteresirane orgaruzacije. Član 68. (Statut Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Prava i obaveze Turističke zajednice utvrđuju se ovim zakonom i statutom Turističke zajednice. Broj 8 - Strana 546 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. (2) Statut Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona sadrži odredbe kojima se bliže uređuje: a) naziv i sjedište, b) djelatnosti i zadaci, c) unutrašnja organizacija, d) nadležnost organa upravljanja i drugih organa, e) način odlučivanja i glasanja, f) zastupanje i predstavljanje, g) prava,obaveze i odgovornosti zaposlenih, h) način organizovanja posla, i) imovina, način sticanja imovine i raspolaganju imovinom, j) način ostvarivanja javnosti rada, k) način i postupak donošenja statuta i drugih općih akata, l) druga pitanja od značaja za poslovanje Turističke zajednice. (3) Statut i odluku o izmjenama i dopunama statuta usvaja Nadzorni odbor uz prethodnu saglasnost Vlade. (4) Ako Turistička zajednica ne donese statut, odnosno odluku o izmjenama i dopunama statuta u roku od mjesec dana od dana prijema saglasnosti iz stava (3) ovog člana, smatrat će se da saglasnost nije ni data. (5) Statut Turističke zajednice i njegove izmjene i dopune objavljuju se u "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona". Član 69. (Organi Turističke zajednice) (l) Organi Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona su: Nadzorni odbor i direktor. (2) Članove Nadzornog odbora imenuje i razrješava Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlog Ministarstva privrede. (3) Direktora Turističke zajednice Unskosanskog kantona imenuje i razrješava Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlog Nadzornog odbora. (4) Organi Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona imenuju se na period od četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani najviše na još jedan mandat. (5) U slučaju prestanka mandata člana organa prije isteka vremena na koje je biran, novi član se bira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik. (6) Pri imenovanju članova Nadzornog odbora iz stava (l) ovog člana vodiće se računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba spola. Član 70. (Nadzorni odbor) (l) Nadzorni odbor Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona ima tri člana. (2) U Nadzorni odbor obavezno se imenuje jedan predstavnik Ministarstva, a ostali članovi imenuju se iz reda naučnih i stručnih lica iz oblasti turizma. Članovi Nadzornog odbora imenuju se javnim konkursom u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH. (3) Nadzorni odbor iz redova svojih članova bira predsjednika. (4) Nadzorni odbor: a) donosi statut TZUSK, b) donosi poslovnik o svome radu, c) donosi godišnji program rada sa financijskim planom, d) usvaja godišnji izvještaj o poslovanju i završni račun, e) donosi pravilnik o radu, f) odlučuje o korištenju sredstava u skladu sa zakonom i statutom, g) provodi proceduru izbora direktora javnim konkursom u skladu sa sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH. h) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. (5) Akti iz stava (4) tač.a),c),d), ovog člana donose se uz saglasnost Vlade Unsko-sanskog kantona. (6) Članovi Nadzornog odbora, pored općih uvjeta propisanih zakonom, trebaju ispunjavati i posebne uvjete: a) VSS-VII stepen stručne spreme ili drugi ili treći ciklus Bolonjskog sistema obrazovanja, b) najmanje 5 godina radnog iskustva nakon stijecanja VSS, Član 71. (Direktor Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Direktora Turističke zajednice Unskosanskog kantona imenuje Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlog Nadzornog odbora . 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 547 (2) Direktor se imenuje na period od četiri godine, javnim konkursom u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH i može biti ponovo imenovan najviše na još jedan mandat. (3) Direktor predstavlja i zastupa Turističku zajednicu, organizira i rukovodi radom i poslovanjem Turističke zajednice Unskosanskog kantona, donosi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka, predlaže akte koje donosi Nadzorni odbor, izvršava odluke Nadzornog odbora i preduzima mjere za njihovo provođenje, stara se o zakonitosti rada, odgovara za korištenje i raspolaganje imovinom i vrši druge poslove utvrđene zakonom i statutom. (4) Direktor Turističke zajednice Unskosanskog kantona mora da posjeduje: a) VSS-VII stepen stručne spreme ili drugi ili treći ciklus Bolonjskog sistema obrazovanja ekonomski ili fakultet turizma (smjerovi: upravljanje (menadžment), marketing ili turistički); b) najmanje sedam godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina na rukovodećim poslovima nakon sticanja VSS; c) aktivno znanje jednog stranog jezika (engleski, njemački, turski, arapski i dr.); d) zapažen profesionalni i naučni doprinos razvoju turističke djelatnosti se posebno vrednuje (objavljeni stručni i naučni radovi). Član 72. (Nadzor nad radom Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Nadzor nad radom organa upravljanja i rukovođenja Turističke zajednice Unskosanskog kantona obavlja Ministarstvo privrede i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. (2) Ministarstvo nadzire zakonitost rada, zakonitost akata i stepen izvršenja programa rada Turističke zajednice Unska-sanskog kantona. (3) U vršenju nadzora Ministarstvo Je ovlašteno da: a) zahtjeva izvještaje i podatke o radu, b) utvrdi stanje izvršavanja poslova, upozori na uočene nepravilnosti i odredi mjere i rokove za njihovo otklanjanje, c) izdaje instrukcije, d) naloži preuzimanje poslova koje smatra potrebnim, e) pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti, f) obavijesti nadležnu inspekciju u skladu sa posebnim zakonom, g) predloži Vladi da preduzme mjere za koje je ovlaštena. (4) U slučaju da organi upravljanja i rukovođenja Turističke zajednice Unskosanskog kantona postupe suprotno odredbama ovog zakona, Ministarstvo će uputiti prijedlog Vladi za pokretanje postupka utvrđivanja njihove odgovornosti. (5) U vršenju nadzora iz stava (l) ovog člana Ministarstvo je obavezno da Vladi pripremi godišnju informaciju o realizovanim projektima Turističke zajednice Unska-sanskog kantona koji su finasirani iz sredstava javnih prihoda. Član 73. (Ciljevi osnivanja Turističke zajednice općine/grada) (l) Turistička zajednica općine/grada (u daljem tekstu:Turistička zajednica) se osniva radi razvoja turizma, unapređenja turizma i promocije turizma na području jedinica lokalne samouprave i privrednih interesa pravnih i fizičkih lica koja pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom. (2) Ciljevi osnivanja Turističke zajednice su: a) unapređenje općih uslova boravka turista kroz formiranje cjelovite turističke ponude, podizanje kvaliteta turističkih i drugih komplementarnih usluga, očuvanje i stvaranje prepoznatljivog i privlačnog turističkog ambijenta jedinica lokalne samouprave, b) razvijanje svijesti o važnosti turizma, kao i privrednim, društvenim i drugim efektima turizma, o potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda, a posebno zaštite životne sredine; c) podsticanj e razvoj a turističke infrastrukture i pružanja informacija turistima; d) promocija turističkog proizvoda jedinica lokalne samouprave. (3) Turističku zajednicu općine/grada osniva općinsko/gradsko vijeće (u daljem tekstu:osnivač). (4) Odluku o osnivanju Turističke zajednice, na prijedlog načelnika/gradonačelnika, donosi općinsko/gradsko vijeće, a pripremne radnje za Broj 8 - Strana 548 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. osnivanje Turističke zajednice obavlja Stručna služba općine/grada. Član 74. (Djelatnost i zadaci Turističke zajednice općine/grada) (l) Djelatnost Turističke zajednice zasniva se na načelu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, čiji je osnovni cilj promocija turizma na području jedinice lokalne samouprave, bez ostvarivanja neposredne dobiti. (2) Izuzetno od stava (l) ovog člana, Turistička zajednica može da: a) organizira manifestacije i priredbe, b) objavljuje turističke komercijalne oglase u oglasnim medijima, c) prodaj e suvenire, ulaznice, turističke karte i brošure, osim sopstvenog promotivnog materijala, d) obavlja i druge poslove od javnog interesa koji su u funkciji razvoja turizma i koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisima. (3) Osnovni zadaci Turističke zajednice su sljedeći: a) objedinjava turističku ponudu općine/grada; b) preduzima mjere i aktivnosti na kreiranju turističkog proizvoda i turističkog imidža općine/grada, kao i radnje na formiranju marke turističkog proizvoda destinacije općine/grada, c) radi na promociji, plasmanu i podršci realizacije turističkog proizvoda, kao i pojedinih njegovih dijelova, vrijednosti usluga, koji čine integralni turistički proizvod; d) vrši promociju plansko-projektne dokumentacije iz oblasti turizma i njima komplementarnih djelatnosti; e) radi na kontinuiranom inoviranju turističkog proizvoda i aktiviranju novih turističkih prostora; f) organizira jedinstveni turistički informacijski sistem, sistem prijave i odjave turista i statističku obradu u skladu sa evropskim standardima; g) sarađuje u aktivnostima i poslovima vezanim za standardizaciju, kategorizaciju i klasifikaciju turističkog proizvoda, usluga i objekata; h) radi na istraživanju turističkog tržišta u cilju pozicioniranja turističkog proizvoda na turističkom tržištu; i) prati stanje na blagovremenog odluka; j) preduzima mjere i aktivnosti za razvoj 1 promociju turizma u svim djelovima općine/ grada; turističkom tržištu u cilju donošenja odgovarajućih k) obavlja informativne poslove u vezi sa turističkom ponudom i promoviše turističku ponudu općine/grada u zemlji i inozemstvu; l) sarađuje sa turističkim zajednicama u Bosni i Hercegovini, u zemljama u okruženju, Evropi i svijetu; m) sarađuje sa putničkim agencijama i JP Nacionalni park "Una" d.o.o. Bihać vezano za turističke posjete i obilaske zaštićenih područja; n) podstiče, unapređuje, promoviše i štiti izvorne vrijednosti i stvara uslove za njihovo korištenje u granicama održivog razvoja turizma općine/ grada, o) koordinira na poslovima razvoja turizma na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou; p) radi na razvoju gostoprimstva, očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti i unapređenju ekološke zaštite prostora na kojem djeluje Turistička zajednica; r) radi na pripremi i implementaciji događaja (event) od važnosti za općinu/grad; s) obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom ili drugim propisom. (4) Turistička zajednica sudjeluje i provodi programe i akcije drugih oblika organiziranja koji su od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu u cilju podizanja nivoa kvaliteta turističke ponude općine/grada. (5) Sačinjava financijski izvještaj sa podacima o izvršavanju programa rada po pojedinačno utvrđenim zadacima, utrošenim financij skim sredstvima za njihovu realizaciju, s posebnim podacima o stečenim prihodima, načinu i svrsi trošenja sredstava javnih prihoda, te ostvarenje ukupnih prihoda i financijskom rezultatu poslovanja. (6) Turistička zajednica općine/grada obavlja i druge aktivnosti kojima se obezbjeđuje uspješno provođenje promocije turizma, kao i ostale aktivnosti od javnog interesa u oblasti turizma po nalozima i uputama načelnika/gradonačelnika. (7) Prilikom izrade Plana promocije turizma Unsko-sanskog kantona Turistička zajednica 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 549 općine/grada obavezno učestvuje u javnoj b) djelatnosti i zadaci, raspravi. Član 75. (Pravni status) (l) Turistička zajednica ima svojstvo pravnog lica i upisuje se sudski registar. a) Prijavu za upis u sudski registar kao i sve upisane promjene dužno je podnijeti u roku od 15 dana lice ovlašteno osnivačkim aktom. b) Rad turističke zajednice je javan, što se ostvaruje na način propisan statutom turističke zajednice. c) U pogledu prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u turističkoj zajednici primjenjuju se propisi koji regulišu oblast radnih odnosa. d) U pogledu ostalih pitanja u radu turističke zajednice koja nisu regulisana ovim zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji reguliše sistem javih službi. Član 76. (Finansiranje Turističke zajednice općine/grada) (l) Prihodi Turističke zajednice su: a) prihodi iz budžeta osnivača, b) prihodi ostvareni preraspodjelom boravišne takse, c) prihodi od obavljanja privrednih djelatnosti iz člana 13. stav (2) ovog Zakona. d) prihodi po osnovu učešća u posebnim domaćim i međunarodnim programima suradnje, e) donacije f) kreditna zadužanja uz prethodnu saglasnost osnivača, g) prihodi iz drugih izvora. (2) Pored izvora prihoda navedenih u stavu (l) ovog člana, poslovanje ili pojedine aktivnosti turističke zajednice mogu se financirati i dodatnim sredstvima koja osiguravaju druge zainteresirane orgamzacije, Član 77. (Statut Turističke zajednice općine/grada) (l) Prava i obaveze Turističke zajednice općine/grada utvrđuju se ovim zakonom i statutom Turističke zajednice. (2) Statut Turističke zajednice općine/grada sadrži odredbe kojima se bliže uređuje: a) naziv i sjedište, c) unutrašnja organizacija, d) nadležnost organa upravljanja i drugih organa, e) način odlučivanja i glasanja, f) zastupanje i predstavljanje, g) prava,obaveze i odgovornosti zaposlenih, h) način organizovanja posla, i) imovina, način sticanja imovine i raspolaganju imovmom, j) način ostvarivanja javnosti rada, k) način i postupak donošenja statuta i drugih općih akata, l) druga pitanja od značaja za poslovanje Turističke zajednice. (3) Statut i odluku o izmjenama i dopunama statuta usvaja Nadzorni odbor uz prethodnu saglasnost općinskog načelnika/gradonačelnika. (4) Ako Turistička zajednica ne donese statut, odnosno odluku o izmjenama i dopunama statuta u roku od mjesec dana od dana prijema saglasnosti iz stava (3) ovog člana, smatrat će se da saglasnost nije ni data. (5) Statut Turističke zajednice 1 njegove izmjene i dopune objavljuju se u Službenim glasilima općine/grada. Član 78. (Organi Turističke zajednice općine/grada) (l) Organi Turističke zajednice su: Nadzorni odbor i direktor. (2) Članove Nadzornog odbora imenuje i razrješava općinski načelnik/gradonačelnik na prijedlog općinske/gradske službe nadležne za oblast turizma. (3) Direktora Turističke zajednice općine/ grada imenuje i razrješava općinski načelnik/ gradonačelnik na prijedlog Nadzornog odbora. (4) Organi Turističke zajednice općine/grada imenuju se na period od četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani najviše na još jedan mandat. (5) U slučaju prestanka mandata člana organa prije isteka vremena na koje je biran, novi član se bira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik. (6) Pri imenovanju članova Nadzornog odbora iz stava (l) ovog člana vodiće se računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba spala. Broj 8 - Strana 550 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. Član 79. (Nadzorni odbor) (l) Nadzorni odbor Turističke zajednice općine/grada ima tri člana. (2) U Nadzorni odbor obavezno se imenuje jedan predstavnik općine/grada, a ostali članovi imenuju se iz reda naučnih i stručnih lica iz oblasti turizma. Članovi Nadzornog odbora imenuju se javnim konkursom u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH. (3) Nadzorni odbor iz redova svojih članova bira predsjednika. (4) Nadzorni odbor: a) donosi statut Turističke zajednice općine/grada, b) donosi poslovnik o svome radu, c) donosi godišnji program rada sa financijskim planom, d) usvaja godišnji izvještaj o poslovanju i završni račun, e) donosi pravilnik o radu, f) odlučuje o korištenju sredstava u skladu sa zakonom i statutom, g) provodi proceduru izbora direktora javnim konkursom u skladu sa sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH, h) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. (5) Akti iz stava (4) tač.a),c),d), ovog člana donose se uz saglasnost općinskog načelnika/ gradonačelnika. (6) Članovi Nadzornog odbora, pored općih uvjeta propisanih zakonom, trebaju ispunjavati i posebne uvjete: a) VSS-VII stepen stručne spreme ili drugi ili treći ciklus Bolonjskog sistema obrazovanja, b) najmanje 5 godina radnog iskustva nakon sticanja VSS. Član 80. (Direktor Turističke zajednice općine/grada) (l) Direktora Turističke zajednice općine/ grada imenuje općinski načelnik/gradonačelnik na prijedlog Nadzornog odbora. (2) Direktor se imenuje na period od četiri godine, javnim konkursom u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH i može biti ponovo imenovan najviše na još jedan mandat. (3) Direktor predstavlja i zastupa Turističku zajednicu, organizira i rukovodi radom i poslovanjem Turističke zajednice grada/općine, donosi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka, predlaže akte koje donosi Nadzorni odbor, izvršava odluke Nadzornog odbora i preduzima mjere za njihovo provođenje, stara se o zakonitosti rada, odgovara za korištenje i raspolaganje imovinom i vrši druge poslove utvrđene zakonom i statutom. (4) Direktor Turističke zajednice općine/grada mora da posjeduje: a) VSS-VII stepen stručne spreme ili drugi ili treći ciklus Bolonjskog sistema obrazovanja, ekonomski ili fakultet turizma (smjerovi: upravljanje(menadžment), marketing ili turistički); b) najmanje sedam godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina na rukovodećim poslovima nakon sticanja VSS; c) aktivno znanje jednog stranog jezika (engleski, njemački, turski, arapski i dr.); d) zapažen profesionalni i naučni doprinos razvoju turističke djelatnosti se posebno vrednuje (objavljeni stručni i naučni radovi); Član 81. (Nadzor nad radom Turističke zajednice općine/grada) (l) Nadzor nad radom organa upravljanja i rukovođenja Turističke zajednice općine/grada obavlja općinski načelnik/gradonačelnik putem službe nadležne za oblast turizma općine/grada i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. (2) Općinski načelnik/gradonačelnik nadzire zakonitost rada, zakonitost akata i stepen izvršenja programa rada Turističke zajednice općine/grada. (3) U vršenju nadzora općinski načelnik/ gradonačelnik je ovlašten da: a) zahtjeva izvještaje i podatke o radu, b) utvrdi stanje izvršavanja poslova, upozori na uočene nepravilnosti i odredi mjere i rokove za njihovo otklanjanje, c) izdaje instrukcije, d) naloži preuzimanje poslova koje smatra potrebnim, e) pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti, 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 551 f) obavijesti nadležnu inspekciju u skladu sa posebnim zakonom, g) preduzme mjere za koje je ovlašten. (4) U slučaju da organi upravljanja i rukovođenja Turističke zajednice općine/grada postupe suprotno odredbama ovog zakona, općinski načelnik/gradonačelnik će pokrenuti postupak utvrđivanja njihove odgovornosti. (5) U vršenju nadzora iz stava (l) ovog člana općinski načelnik/gradonačelnik je obavezan da općinskom/gradskom vijeću pripremi godišnju informaciju o realizovanim projektima Turističke zajednice općine/grada koji su finansirani iz sredstava javnih prihoda. Član 82. (Kategorizacija turističkih mjesta) (l) Osnov za razvrstavanje u kategorije turističkih mjesta po ovom zakonu čine općine, grad, shodno svom značaju za turizam. (2) Osnovni kriterij za kategorizaciju turističkih mjesta su: a) trogodišnji prosjek ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkom mjestu (broj noćenja); b) broj noćenja iz tačke a) ovog stava po stanovniku turističkog mjesta (koeficijent intenziteta turističkog prometa); c) ukupna vrijednost prometa u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku mjesta (koeficijent specifičnog turističkog prometa). (3) Shodno kriterijima iz stava (2) ovog člana turistička mjesta se razvrstavaju u kategorije A, B, C i D. (4) Bliže kriterije, način vrednovanja kriterija za kategorizaciju turističkih mjesta i način određivanja kategorije turističkih mjesta na području Kantona propisuje ministar. Član 83. (Boravišna taksa) (l) Boravišna taksa je novčani iznos koji plaća lice koje izvan svog prebivališta koristi usluge smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja turistička ili ugostiteljska djelatnost (u daljem tekstu: smještajni objekat). Lice koje koristi usluge noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostitelj ska djelatnost plaća boravišnu taksu po svakom ostvarenom noćenju, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, po dolasku u smještajni objekat. (2) Smještajnim objektom, u smislu stava (l) ovog člana, smatra se: hotel, motel, pansion, turistički apartman, odmaralište, kamp, planinarski dom, soba za iznajmljivanje i svi drugi objekti u kojima se pružaju usluge smještaja. (3) Lica iz stava (l) ovog člana boravišnu taksu plaćaju pravnom ili fizičkom licu s kojim su ugovorile pružanje usluga smještaja. Izuzetno od stava (l) ovog člana lica koja pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu (lica u domaćinstvu) plaćaju godišnji paušalni iznos boravišne takse za svaki krevet i smještajnu jedinicu koji se koristi za pružanje usluga smještaja u skladu sa propisima o pružanju usluga smještaja. Na dodatne (pomoćne) krevete ne plaća se godišnji paušalni iznos boravišne takse. (4) Dnevnu boravišnu taksu plaća organizator grupnog putovanja-agencija, po svakom grupnom dolasku turista u turističko mjesto bez noćenja. (5) Boravišnu taksu i dnevnu boravišnu taksu pod jednakim uslovima plaćaju domaći i strani državljani. Član 84. (Oslobađanja od obaveza plaćanja boravišne takse) (l) Boravišnu taksu ne plaćaju: a) djeca do 12 godina starosti; b) lica sa teškim čulnim i tjelesnim smetnjama (slijepi, gluhi, distrofičari i dr.); c) lica upućena na banjska i klimatska liječenja, odnosno specijalizovanu rehabilitaciju od nadležne ljekarske komisije; d) lica koja obavljaju sezonske poslove sa prijavljenim boravkom u turističkom mjestu; e) lica koja neprekidno borave u objektu za smještaj duže od 30 dana; f) učesnici školskih ekskurzija, odnosno učenici i studenti čiji boravak organizuju škole i fakulteti u okviru redovnih programa, održavanja sportskih i kulturnih manifestacija; g) strani državljani koji su po međunarodnim konvencijama i sporazumima oslobođeni plaćanja taksi; h) strani državljani koji organizirano, preko zvaničnih humanitarnih organizacija, dolaze radi pružanja humanitarne pomoći. (2) Lica iz stava (l) ovog člana ne plaćaju boravišnu taksu ako podnesu dokaz o ispunjavanju Broj 8 - Strana 552 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. uslova utvrđenih u ovom stavu (članska karta, potvrda škole, ljekara, ljekarski uput i dr.). (3) Boravišnu taksu umanjenu za 50% plaćaju lica od 13 do 18 godina starosti. (4) Dnevnu boravišnu taksu ne plaćaju: a) djeca do 12 godina starosti; b) lica sa teškim čulnim i tjelesnim smetnjama (slijepi, gluhi, distrofičari i dr.); c) učesnici školskih ekskurzija, odnosno učenici i studenti čiji boravak organizuju škole i fakulteti u okviru redovnih programa, održavanja sportskih i kulturnih manifestacija; d) strani državljani koji su po međunarodnim konvencijama i sporazumima oslobođeni plaćanja taksi; e) strani državljani koji organizovano, preko zvaničnih humanitarnih organizacija, dolaze radi pružanja humanitarne pomoći. Član 85. (Visina i način naplate boravišne takse) (l) Visinu boravišne takse, na prijedlog Ministarstva, utvrđuje Vlada, najkasnije do kraja oktobra tekuće godine za narednu godinu. (2) Naplatu boravišne takse vrši pravno i fizičko lice koje pruža usluge smještaja (u daljem tekstu:davalac usluga). (3) Davalac usluga naplaćuje boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge smještaja. (4) Ako davalac usluga ne naplati boravišnu taksu, dužan je da na svoj teret uplati iznos nenaplaćene boravišne takse. (5) Dnevna boravišna taksa iz člana 83. stav (4) ovog zakona iznosi 50% boravišne takse. Član 86. (Evidencija boravišne takse) (l) Davalac usluga je dužan da u računu za usluge smještaja posebno iskaže iznos boravišne takse, a u slučajevima iz člana 83. st.(1) i (4) ovog zakona da navede osnov oslobađanja od plaćanja boravišne takse, odnosno osnov za plaćanje umanjene takse. (2) Davalac usluga vodi evidenciju o uplaćenoj boravišnoj taksi u knjizi, odnosno drugoj odgovarajućoj evidenciji i vodi evidenciju o oslobađanju od obaveze plaćanja boravišne takse i umanjenoj boravišnoj taksi. (3) Davalac usluga dužan je nadležnoj kantonalnoj inspekciji i Turističkoj zajednici Unska-sanskog kantona do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti izvještaj o broju korisnika usluga smještaja i iznosu naplaćene boravišne takse, na obrascu koji propisuje ministar. Član 87. (Prijava i odjava turista) (l) Davalac usluga koji pruža usluge smještaja u smještajnim objektima iz člana 83.st.(1) i (2) ovog zakona dužan je u roku od 24 sata po dolasku prijaviti i po odlasku odjaviti Turističkoj zajednici Unska-sanskog kantona sva lica kojima se pruža usluga noćenja u smještajnom objektu. (2) Oblik i sadržaj obrasca prijave boravka građana koji se koriste uslugama noćenja u smještajnim objektima, te sadržaj i način vođenja evidencije o boravku građana u smještajnim objektima propisat će ministar. Član 88. (Način korištenja i raspoređivanja sredstava boravišne takse) (l) Sredstva od naplaćene boravišne takse i dnevne boravišne takse davalac usluga odnosno naplatilac dnevne boravišne takse, dužan je uplatiti na račun Turističke zajednice Unskasanskog kantona, prvog radnog dana naredne sedmice za proteklu sedmicu, do donošenja federalnog propisa. (2) Turistička zajednica Unska-sanskog kantona dužna je 80 % naplaćenih sredstava od boravišne takse vratiti na račun općinske/gradske turističke zajednice ili općine/grada sa područja kojeg je boravišna taksa i naplaćena u roku od 7 dana od dana uplate od strane davaoca usluge. POGLAVLJE VIII. NADZOR Član 89. (Nadzor) (l) Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja općinski načelnik/gradonačelnik i Ministarstvo, svako u okviru svoje nadležnosti. (2) Inspekcijski nadzor u provođenju ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, te pojedinačnih akata, uslova i načina rada nadziranih pravnih i fizičkih lica, provodi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove putem nadležne tržišno-turističke inspekcije i drugih inspekcija u okviru svoje nadležnosti, u skladu sa 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 553 posebnim propisima donesenim od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Kantona. (3) Pravna i fizička lica čije su prostorije i prostori, uređaji i oprema, odnosno predmeti rada i poslovanja podvrgnuti inspekcijskom nadzoru, obavezni su omogućiti inspektoru nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora. (4) Inspekcijski nadzor treba biti obavljen tako da ne ometa redovno obavljanje rada poslovanja. Član 90. (Ovlaštenje inspektora) U provođenju inspekcijskog nadzora nadležni inspektor je ovlašten pregledati: poslovne i druge prostorije u kojima se obavlja turistička djelatnost, opremu, vozila kojima se obavlja turistička djelatnost, poslovne knjige, ugovore, isprave i evidencije i drugu poslovnu dokumentaciju koja mu omogućava uvid u poslovanje pravnih i fizičkih lica koje pružaju turističke usluge, te obaviti i druge radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. Član 91. (Zabrana rada) (l) Kantonalni turističko-ugostiteljski inspektor će donijeti rješenje kojim će zabraniti pružanje turističke usluge ako utvrdi da: a) pravno ili fizičko lice obavlja turističku djelatnost, a da nije upisano u sudski registar, odnosno ne posjeduje rješenje, odnosno odobrenje nadležnog organa; b) pravno ili fizičko lice obavlja turističku djelatnost, a nije pribavilo rješenje da objekat, odnosno poslovni prostor u kojem pruža usluge, udovoljava uslovima propisanim ovim zakonom, ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona; c) pravno lice ne posjeduje licencu. (2) Žalba na rješenje iz stava (l) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. (3) Ukoliko inspektor, nakon što je rješenje o zabrani rada postalo izvršno, utvrdi da subjekt nadzora, i pored zabrane, obavlja turističku djelatnost, donijet će zaključak o dozvoli izvršenja prinudnim putem. (4) Troškovi prinudnog izvršenja kao i troškovi štete nastali prinudnim izvršenjem padaju na teret izvršenika-stranke. Član 92. (Mjere za otklanjanje nedostataka) (l) Ako su poslovni prostor, uređaji i oprema namijenjeni za obavljanje turističke djelatnosti prestali ispunjavati propisane uslove, po izdatom odobrenju inspektor će, bez odlaganja a najkasnije u roku od osam dana, narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje rješenja, kojim će odrediti rok ne kraći od 30 dana pravnom ili fizičkom licu da prilagodi pružanje usluga u skladu sa zakonom. (2) Za sve ostale utvrđene nedostatke i nepravilnosti u poslovanju turističkih subjekata, utvrđene na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, inspektor će postupiti kao u stavu (l) ovog člana. (3) Ako nedostaci i nepravilnosti iz stava (l) i (2) ovog člana ne budu otklonjeni u određenom roku, inspektor će zabraniti pružanje turističkih usluga. (4) Žalba na rješenje iz stava (1), (2) i (3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 93. (Nepridržavanje cijena) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je kupcu usluge naplaćena ili zaračunata viša cijena od utvrđene, naredit će prodavcu usluge da vrati više naplaćeni iznos oštećenom kupcu usluge i bez odlaganja izdati prekršajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 94. (Saradnja sa drugim organima) Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti ili nepridržavanje propisa za čiji nadzor nije nadležan, obavijestit će nadležni organ, bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana. DIO TREĆI - KAZNENE, PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE POGLAVLJE IX. KAZNENE ODREDBE Član 95. (l) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: Broj 8 - Strana 554 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. a) pruža usluge putničke agencije, a nije putnička agencija (član 19.stav (l)); b) se u prometu nezakonito koristi izrazom "putnička agencija" (član 19. stav (2)); c) pruža usluge protivno članu 17. ovog zakona; d) ne ispunjava propisane uslove za pojedinu vrstu putničke agencije ili ne pruža usluge na propisan način, ili ako pruža usluge one vrste putničke agencije za koju ne ispunjava propisane uslove (član 19.stav (2)); e) započne sa pružanjem usluga putničke agencije prije nego što je pribavilo rješenje nadležnog organa da je udovoljeno uslovima propisanim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona (član 19. stav (2)); f) organizira turističko putovanje prije nego što je pribavilo licencu (član 24.); g) neposredno pruža usluge putniku, a nema poslovnicu ili poslovnica ne udovoljava propisanim uslovima (član 30.); h) ne osigura korištenje uplaćenog aranžmana ili naknadu štete zbog nastalih troškova ili ne osigura garanciju za svaki aranžman kod banke ili osiguravajućeg društva (član 21.); i) putniku prilikom uplate iznosa za aranžman ne izda potvrdu o osiguranju jamčevine, koja mu omogućava neposredno ostvarenje prava na naknadu štete zbog nastalih troškova (član 22.). (2) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 150,00 KM do 1.500,00 KM. Član 96. (l) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) organizira grupna putovanja, a da tokom cijelog putovanja ne osigura najmanje jednog turističkog pratioca koji ispunjava propisane uslove, za svaku grupu do 75 putnika, ili ako ne osigura stručnog radnika koji je osposobljen za rad u turističkoj djelatnosti, ukoliko ne raspolaže turističkim pratiocem koji ispunjava propisane uslove, ili ako za grupne posjete turističkim mjestima za koja je u programu predviđeno razgledavanje turističkog mjesta ne angažuje turističkog vodiča koji je ovlašten za pružanje usluga turističkog vodiča u tom turističkom mjestu (član 28.), b) za svaki aranžman, odnosno putovanje koje organizira ne izda program, prospekt ili katalog sa uslovima predviđenim ovim zakonom, ili ne uruči iste putniku prije zaključenja ugovora o aranžmanu (član 29.), c) pisano ne obavijesti davaoca usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlaštenjima i svim nastalim promjenama (član 42. stav (2)); d) pruža usluge u kongresnom turizmu bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 52. stav (l)); e) pruža usluge u zdravstvenom turizmu bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 55. stav (l)); f) pruža usluge u avanturističkom turizmu bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 59. stav (l)); g) za aktivnosti koje se provode na nepristupačnim mjestima, kao i specifičnim destinacijama što se tiče prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.), organizator i/ili lica koja ih izvode ne izvrše procjenu rizika i nemaju donesen elaborat spašavanja (član 57. stav (4)); h) pruža usluge u avanturističkom turizmu, a ne ispunjava propisane obaveze (član 58. stav (l)); i) pruža usluge u avanturističkom turizmu licima mlađim od 18 godina bez pismene saglasnosti roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan (član 58. stav(2)); j) pruža usluge na divljim vodama bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 59. stav (l)); k) za aktivnosti koje se provode na nepristupačnim mjestima, kao i specifičnim destinacijama što se tiče prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.), organizator i/ili lica koja ih izvode ne izvrše procjenu rizika i nemaju donesen elaborat spašavanja (član 62.stav (5)); 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 555 l) pruža usluge na divljim vodama, a ne ispunjava propisane obaveze (član 62.stav (l)); m) pruža usluge na divljim vodama licima mlađim od 18 godina bez pismene saglasnosti roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan (član 62.stav(2)); (2) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 70,00 KM do 700,00 KM. (4) Za prekršaje iz stave (l) ovog člana kazniti će se i fizičko lice novčanom kaznom od l 00,00 KM do 1.000,00 KM. Član 97. Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako: a) bez odobrenja nadležnog organa obavlja poslove turističkog vodiča (čl. 35); b) pri obavljanju poslova turističkog vodiča nema iskaznicu turističkog vodiča ili koje iskaznicu ne nosi na vidljivom mjestu (čl. 39); c) pruža usluge turističkog pratioca, a ne ispunjava propisane uslove (čl. 40); d) pruža usluge turističkog animatora, a ne ispunjava propisane uslove (član 41. ); e) pruža usluge u seoskom turizmu, a ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima (član 46., 47., i 48.); f) pruža usluge u zdravstvenom turizmu iz člana 53. ovog zakona bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 55. stav (l)); g) pruža usluge iz člana 57. stav (l) i člana 60. stav (l) ovog zakona (treneri, instruktori, učitelji, voditelji, vodiči isl., bez odgovarajuće licence/dozvole nadležnih institucija ili udruženja, kojim se utvrđuje sposobnost i nivo vještine obavljanja aktivnosti (član 57. stav (3) i člana 60. stav (4)). Član 98. Novčanom kaznom za nepostupanje po rješenju inspektora kaznit će se: a) pravno lice novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM; b) Odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200,00 KM do 500,00 KM; c) Fizičko lice novčanom kaznom od 300,00 KM do 500,00 KM. Član 99. Za prekršaje utvrđene u či. 95., 96, i 97. ovog zakona , ako se ponove u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu sud može izreći i zaštitnu mjeru pravnom i fizičkom licu zabrane obavljanja turističke djelatnosti u trajanju od šest mjeseci. Član 100. (l) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj Turistička zajednica ako: a) započne obavljati djelatnost prije nego što je upisana u sudski registar (čl.66. stav (l)); b) ne prijavi promjenu upisanih podataka (čl.66. stav (2)); c) donese statut i /ili izmjene i dopune statuta bez prethodne saglasnosti (čl.68. stav. (3)); d) ne objavi statut ili njegove izmjene i dopune (čl.68. stav (5)); e) ne ostvaruje zakonom utvrđene zadatke (član 61). f) ne donese godišnji program rada i finansijski plan na propisan način (čl. 70. stav (4) tačka c); g) ne donese godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj na propisan način. (čl. 70. stav (4) tačka d); h) ne omogući Ministarstvu provedbu nadzora ili mu ne dostavi ili ne pripremi tačne i potpune izvještaje, podatke i druge materijale i obavijesti (čl. 72. stav (3)); i) ne otkloni nepravilnosti i nezakonitosti utvrđene nadzorom (čl. 88.stav (3); (2) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.500,00 KM i odgovorno lice u Turističkoj zajednici. Član. 101. (l) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje pruža usluge smještaja, ako: a) ne naplati boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge (čl. 85. stav (3)); Broj 8 - Strana 556 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. b) u računu posebno ne iskaže iznos boravišne takse ili ne navede osnov oslobađanja od njenog plaćanja (či. 86. stav (l)); c) ne vodi ili netačno vodi evidenciju korisnika usluga smještaja (čl. 86. stav (2)); d) u propisanom roku ne podnese nadležnom organu izvještaj o broju korisnika usluge smještaja i iznosu naplaćene boravišne takse (član 86. stav (3)); e) ne vrši prijavu i odjavu turista na propisan način (čl. 87 stav (l)); f) sredstva od naplaćene boravišne takse ne uplati u propisanom roku (čl. 88. stav ( l)); (2) Za prekršaj iz stava (l) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (l) ovog člana kaznit će se fizičko lice koje pruža usluge smještaja novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM. POGLAVLJE X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 102. Do donošenja odluke Vlade Unska-sanskog kantona o visini boravišne takse, visina boravišne takse na području Unska-sanskog kantona obračunava se, naplaćuje i uplaćuje u iznosu od 2,00 KM. Član 103. Podzakonske akte i obrasce iz ovog zakona donijet će ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član. 104. Danom upisa u sudski registar Turističke zajednice Unska-sanskog kantona prestaje sa radom Turistička zajednica Unska-sanskog kantona za čije osnivanje je Vlada Unska-sanskog Kantona dala saglasnost za pokretanje inicijative za osnivanje Turističke zajednice Unska-sanskog kantona broj: 03-017-142/97 od 12.03.1997. godine i briše se iz Upisnika koji se vodi kod Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Član. 105. (l) Danom početka rada Turističke zajednice Unska-sanskog kantona, preuzeće se zaposlenici, arhiva i dokumentacija, sredstva rada kao i prava i obaveze Turističke zajednice koja prestaje sa radom. (2) Nezavisna revizorska kuća će prethodno izvršiti reviziju finansijskog poslovanja i utvrditi finansijsko stanje Turističke zajednice koja prestaje sa radom. Član 106. Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se u skladu s propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona. Član. 107. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Unskasanskog kantona. Broj: 01-02-1-491/17 l O. aprila 2017. godine Bihać Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Nijaz Rušić, prof. •••••••••••••••••••• 264. Na osnovu člana 11. b) odjeljak A poglavlje V, a u vezi sa članom 2. e) poglavlja IV Ustava Unska-sanskog kantona - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Unska-sanskog kantona" br. 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unska-sanskog kantona, Skupština Unska-sanskog kantona na 29. redovnoj sjednici održanoj dana 10.04.2017. godine, donosi: ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o pravobranilaštvu Član l. "(l) U Zakonu o pravobranilaštvu ("Službeni glasnik Unska-sanskog kantona" broj: 20/04) u članu l. stav (l) iza zareza dodaje se riječ "grada". (2) U cijelom tekstu Poglavlja I. (Opće odredbe), Poggavlja II. (Djelokrug pravobranilaštva) i Poglavlja III. Odjeljak 2. (Organizacija općinskog pravobranilaštva) i Poglavlja V. (Sredstva za rad pravobranilaštva) riječ "općina" zamjenjuje se riječima "grad/ općina", riječ "općinskog" zamjenjuje se riječima "gradskog/općinskog", riječi "općinski načelnik"
Zakon o komunalnom gospodarstvu Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 03/17 12.04.2017 komunalno gospodarstvo Stranica | 94NARODNE NOVINE Županije Posavske12.04.2017. Broj 3h)dekorisanje ulica za period blagdana i praznika,i)obavljanje kafilerijskih usluga.Ĉlanak 4.(Znaĉenje pojmova pojedinih komunalnih djelatnosti)(1)Pod opskrbom pitkom vodom razumijevaju se poslovi zahvaćanja, preĉišćavanja i distribucije (isporuke) vode za piće vodoopskrbnom mreţom do mjernog instrumenta krajnjeg korisnika, ukljuĉujući i mjerni instrument, odnosno centralni mjeraĉ kod objekata kolektivnog stanovanja.(2)Pod odvodnjom i preĉišćavanjem otpadnih voda podrazumijevaju se poslovi skupljanja, odvoĊenja i preĉišćavanje otpadnih voda, od prikljuĉka korisnika na zajedniĉku kanalizacionu mreţu, odnosno od prvog kontrolnog okna, tretman otpadnih voda u ureĊaju za preĉišćavanje, crpljenje, te odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septiĉkih i sabirnih jama.(3)Pod opskrbom toplinskom energijom podrazumijevaju se poslovi proizvodnje i distribucije pare i tople vode, mreţom do podstanice korisnika, ukljuĉujući i podstanicu, odnosno glavni zaporni ventil koji se nalazi ispred ili u objektu, odnosno centralni mjeraĉ utroška toplinske energije.(4)Pod obavljanjem javnog prijevoza putnika u javnom prometu podrazumijeva se prijevoz putnika na linijama unutar podruĉja Ţupanije, po linijama i zonama koje utvrĊuje ţupanijsko ministarstvo nadleţno za promet i veze.(5)Pod prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada na deponiju podrazumijeva se prikupljanje, na za to odreĊenim mjestima, komunalnog otpada i njegovo odvoţenje na ureĊena odlagališta. (6)Pod odlaganjem komunalnog otpada podrazumijeva se obraĊivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na deponiju, otvaranje, saniranje i zatvaranje deponije po posebnim propisima. (7)Pod obavljanjem pogrebnih poslova razumijeva se preuzimanje, pripremanje grobnih mjesta, organiziranje pogreba/dţenaze, opremanje i prijevoz umrle osobe do objekta mrtvaĉnice, odnosno groblja/mezarja, ukop umrle osobe. (8)Pod odrţavanjem trţnica i pijaca na malo, razumijeva se upravljanje, odrţavanje i ureĊivanje otvorenih i zatvorenih prostora i zgrada izgraĊenih u vlasništvu općine u kojima se u skladu sa trţnim redom pruţaju usluge obavljanja prometa ţiveţnim namirnicama i drugim proizvodima.(9)Pod odrţavanjem javnih parking prostora razumijevaju se poslovi upravljanja, ureĊivanja i odrţavanja prostora na kojima se pruţaju usluge parkiranja motornih vozila.(10)Pod odvodnjom atmosferskih voda razumijeva se odvoĊenje atmosferskih voda sa javnih prometnih površina ureĊenom kanalskom mreţom.(11)Pod odrţavanjem ĉistoće u dijelu koji se odnosi na ĉišćenje javnih površina, razumijeva se ĉišćenje i pranje asfaltiranih, betonskih, poploĉanih i zelenih javnih površina ( pješaĉke staze, pješaĉke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, djeĉija igrališta, javne prometne površine osim javnih cesta), zatim prikupljanje i odvoţenje komunalnih otpadaka sa tih površina, te uklanjanje snijega i leda.(12)Pod odrţavanjem javnih površina razumijevaju se poslovi ureĊivanja i redovnog odrţavanja zelenih i rekreativnih površina ( zelene javne površine, zelene površine stambenih odnosno urbanih cjelina, pješaĉke staze, zelene površine posebne namjene, površine za rekreaciju i tjelesnu kulturu na otvorenom prostoru, zaštitni zeleni pojasevi infrastrukturnih sistema, ako nije ureĊeno posebnim propisom, površine uz ureĊenu i neureĊenu obalu rijeka ako nije ureĊeno posebnim propisom), javnih prometnih površina ( ulice, kolovozi, nogostupi, i rigole, ceste i prilazi naseljima (kad se ti dijelovi ne odrţavaju kao javne ceste prema posebnim propisima), trgovi stepeništa van zgrada, autobuska stajališta ako nije ureĊeno posebnim propisom) i drugih površina koje posebnim propisom budu utvrĊene kao javne površine.(13)Pod odrţavanjem nerazvrstanih cesta razumijeva se odrţavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupaĉne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, tegospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste.(14)Pod odrţavanjem grobalja/mezarja i prateće infrastrukture razumijeva se upravljanje, odrţavanje i ureĊivanje groblja/mezarja, kao i objekata unutar groblja/mezarja: mrtvaĉnice kapele, gasulhane i dr.(15)Pod odrţavanjem pasivnih grobalja, spomenika i prateće infrastrutkure u urbanom dijelu općine ( grada) podrazumjeva se dovoĊenje istih u ravnopravan poloţaj sa aktivnim grobljima u pogledu ĉišćenja, ureĊenja, sanacije, uklanjanja korova i raslinja, planske sadnje cvijeća i novih sadnica. Broj 3 12.04.2017. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 95(16)Pod upravljanjem i odrţavanjem javne rasvjete razumijeva se upravljanje i odrţavanje objekata i ureĊaja javne rasvjete za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta,ukljuĉujući i podmirivanje troškova elektriĉne energije), (17)Pod dekorisanjem ulica za period blagdana i praznika, podrazumijeva se ukrašavanje javnih površina i prostora povodom drţavnih praznika i vjerskih blagdana, odrţavanja kulturnih, zabavnih, športskih, sajamskih i drugih manifestacija prigodnim ukrasnim rekvizitima.(18)Pod obavljanjem kafilerijskih usluga podrazumijevaju se poslovi prikupljanja napuštenih, izgubljenih i uginulih ţivotinja sa javnih površina u skladu sa Zakonom o zaštiti i dobrobitiţivotinja ( „Sluţbeni glasnik BiH“, broj: 25/09). (19)Osim djelatnosti navedenih u stavku 1. ovoga ĉlanka općinsko vijeće moţe svojom odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog znaĉaja koje se pod uvjetima iz ĉlanka 2. ovoga Zakona smatraju komunalnim djelatnostima.(20)Podzakonskim aktima bliţe će se regulirati obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti.III. OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTIĈlanak 5.( Javni interes)(1)Komunalne djelatnosti su od javnog interesa i obavljaju se kao javna sluţba.(2)Pod pojmom javnog interesa u komunalnim djelatnostima, podrazumijeva se zadovoljavanje onih potreba civilizacijskog društva koje su nezamjenjiv uvjet ţivota i rada graĊana, ţupanijskih i općinskih organa i drugih subjekata na podruĉju Ţupanije. (3)Pod pojmom javne sluţbe u komunalnim djelatnostima, podrazumijevaju se komunalne djelatnosti iz ĉlanka 3. ovog Zakona, koje kao opće korisne djelatnosti predstavljaju sustavnu cjelinu organizacije i vršenja putem drţavnih sluţbi, općinske uprave, te za to posebno organiziranih samostalnih organizacija, koje su prihvaćene, podrţane i kontrolirane od strane drţavne zajednice.Ĉlanak 6.(Naĉela obavljanja komunalnih djelatnosti)Obavljanje komunalnih djelatnosti zasniva se na slijedećim naĉelima:trajnost i kontinuitet u obavljanju komunalnih djelatnosti;kvalitet u obavljanju komunalnih djelatnosti koji podrazumijeva naroĉito: tehniĉku, zdravstvenu i higijensku ispravnost u skladu sa propisanim standardima i normativima i toĉnost u pogledu rokova izvršenja komunalne usluge;odrţavanje komunalnih objekata i ureĊaja u stanju stalne funkcionalne sposobnosti;politika cijena komunalnih proizvoda i usluga kojom se osigurava samoodrţivost, odnosno odrţivi razvoj komunalnih djelatnosti;obveznost korištenja komunalnih uslugaod strane fiziĉkih i pravnih osoba;naĉelo: korisnik komunalne usluge plaća dobijenu komunalnu uslugu;poduzimanje mjera za oĉuvanje i zaštitu okoline iosiguranje javnosti i transparentnosti rada.Ĉlanak 7.( Subjekti koji mogu obavljati komunalne djelatnosti -isporuĉitelji)(1)Komunalne djelatnosti mogu, u skladu s odredbama ovoga Zakona, obavljati:a)javno komunalno poduzeće koje osniva općina,b)sluţba –vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon), koju osniva općina,c)pravna osoba na temelju ugovorao koncesiji,d)pravna i fiziĉka osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.(2)Općina svojim aktom utvrĊuje koje će komunalne djelatnosti povjeriti za obavljanje subjektima –isporuĉiteljima komunalnih usluga ( u daljem tekstu: isporuĉitelji) iz stavka (1) ovog ĉlanka, polazeći od prirode komunalne djelatnosti i uvjeta i potreba općine u skladu sa ovim Zakonom. (3)Izuzetno, opskrbom pitkom vodom i odvoĊenjem i preĉišćavanjem otpadnih voda, kao djelatnostima za koje je nuţno osigurati jedinstveni tehniĉko -tehnološki sustav, mogu se baviti samo javna komunalna poduzeća koje osniva općina.(4)Komunalne djelatnosti za ĉije obavljanje nije potrebno osigurati jedinstveni tehniĉko –tehnološki sustav mogu obavljati jedan ili više isporuĉitelja. Ĉlanak 8.(1)Obavljanje komunalnih djelatnosti iz ĉlanka 3. ovoga Zakona mogu zajedniĉki organizirati i dvije općine na jedan od naĉina propisanih u ĉlanku 7. (1) ovog Zakona. Stranica | 96NARODNE NOVINE Županije Posavske12.04.2017. Broj 3(2)Ako se sustav komunalne infrastrukture proteţe na podruĉju dvije općine unutar Ţupanije, te ĉini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, općine su organizaciju zajedniĉkog obavljanja komunalnih djelatnosti obvezne urediti sklapanjem posebnog ugovora ili osnivanjem javnog poduzeća iz ĉlanka 7. (1) a) u svom suvlasništvu. (3)Općina koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svoga općinskog vijeća moţe obavljanje ovih poslova povjeriti drugoj općini na temelju pisanog ugovora.(4)Ukoliko općina nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanjepojedinih komunalnih djelatnosti, te odrţavanje pojedinih objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, Ţupanija će organizirati obavljanje pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno odrţavanje objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret iste općine.(5)Sporove koji mogu nastati u provedbi stavka (1), (2) i (3) ovog ĉlanka izmeĊu dvije općine, rješava Povjerenstvo imenovano od strane ministarstva nadleţnog za poslove komunalnog gospodarstva ( u daljem tekstu: Ministarstvo), odnosno za sporove u provedbi stavka (4), Povjerenstvo imenovano od strane Vlade Ţupanije Posavske ( u daljem tekstu: Vlada).(6)Povjerenstva ĉine dva ĉlana i predsjednik. Povjerenstvo o predmetu sporadonosi odluku. Odluke Povjerenstva su izvršne. Ĉlanak 9.(Javne ovlasti)(1)Odlukom općinskog vijeća, za komunalne djelatnosti iz ĉlanka 3.(1) moţe se pravnim osobama iz ĉlanka 7. (1) a), i b).ovoga Zakona povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje su osnovane općim aktima ureĊuju odreĊene odnose, rješavaju u pojedinaĉnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fiziĉkih i pravnih osoba te obavljaju druge javne ovlasti.(2)Protiv upravnih akata iz stavka (1) ovoga ĉlanka moţe se izjaviti ţalba općinskoj sluţbi nadleţnoj za komunalno gospodarstvo ( u daljem tekstu: općinska sluţba).Ĉlanak 10.( Javno poduzeće)(1)Javna poduzeća iz ĉlanka 7. (1) a) ovog Zakona utemeljuju se kao pravne osobe, upisane u sudski registar kao gospodarska društva sa udjelom vlasništva općine u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica. (2)Javna poduzeća iz stavka (1) ovog ĉlanka se mogu organizirati u obliku dioniĉkog društva ili društva sa ograniĉenom odgovornošću. (3)Na postupke utemeljenja, registriranja i upravljanja poduzeća iz stavka (1) i (2) ovog ĉlanka primjenjuju se odredbe Zakona o javnim poduzećima („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 109/12).Ĉlanak 11.(Vlastiti pogon)(1)Za obavljanje poslova iz ĉlanka 3. ovoga Zakona, općine mogu, odlukom općinskog vijeća, osnivati vlastite pogon.(2)Vlastiti pogon nema svojstvo pravne osobe.(3)Vlastiti pogon je samostalan u obavljanju komunalnih djelatnosti sukladno ovom Zakonu, na Zakonu utemeljenim provedbenim propisima i odluci o osnivanju.(4)Odluka o osnivanju vlastitog pogona sadrţi naroĉito odredbe o:komunalnim djelatnostima koje će vlastiti pogon obavljati,podruĉju na kojem će se obavljati komunalne djelatnosti,unutarnjem ustrojstvu, organiziranju poslovanja i imenovanju uprave vlastitog pogona,sredstvima koja su potrebna za poĉetak rada vlastitog pogona, te naĉinu njihova pribavljanja ili osiguranja,aktima poslovanja vlastitog pogona,obvezi iskazivanja uĉinka poslovanja,ograniĉenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuĊivanja nekretnina i druge vrste posebne imovine općine na kojoj se odvija poslovanje vlastitog pogona,naĉinu nadzora poslovanja vlastitog pogona od strane općinskog organa,imenovanju i razrješenju upravitelja vlastitog pogona,ukidanju vlastitog pogona.(5)Vlastiti pogoni moţe obavljati komunalne djelatnosti i za druge općine na podruĉju Ţupanije na temelju pisanog ugovora.(6)U sluĉaju iz stavka (5) ovoga ĉlanka ugovor o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti sklapaju općinski naĉelnici uz suglasnost općinskih vijeća. Broj 3 12.04.2017. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 97(7)Unutarnje ustrojstvo vlastitog pogona detaljnije se razraĊuje pravilnikom o poslovanju vlastitog pogona.(8)Vlastitim pogonom upravlja upravitelj pogona, koga imenuje i razrješava općinsko vijeće općine u kojoj se utemeljuje vlastiti pogon.(9)Upravitelj organizira i vodi rad vlastitog pogona i odgovara općinskom vijeću za materijalno i financijsko poslovanje vlastitog pogona te zakonitost rada vlastitog pogona. (10)Upravitelj na temelju ovlasti općinskog vijeća moţe sklapati ugovore s drugim fiziĉkim ili pravnim osobama, kada je to potrebno za obavljanje komunalnih djelatnosti iz ĉlanka 3. Ĉlanak 12.( Koncesije)(1)Ukoliko javno komunalno poduzeće ne posjeduje odgovarajuće tehnološke i ekonomske uvjete za obavljanje povjerenih komunalnih djelatnosti, odnosno dijela pojedinih komunalnih djelatnosti, obavljanje tih djelatnosti moţe se povjeriti drugoj pravnoj osobi putem dodjeljivanja koncesije.(2)Koncesijom se moţe steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja sljedećih komunalnih djelatnosti:a)crpenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septiĉkih, sabirnih i crnih jama,b)opskrba toplinskom energijom,c)prijevoz putnika u javnom prometu,d)prikupljanje i odvoz komunalnog otpada,e)odlaganje komunalnog otpada,f)obavljanje pogrebnih poslova,g)odrţavanje trţnica i pijaca na malo,h)odrţavanje javnih parking prostora.(3)Općinsko vijeće Odlukom odreĊuje komunalne djelatnosti iz stavka 2. ovoga ĉlanka kao i iz ĉlanka 4. (19) ovoga Zakona te utvrĊuje uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natjeĉaja za davanje koncesije.(4)Odluku o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natjeĉaja donosi općinski naĉelnik.(5)Odluka o dodjeli koncesije donosi se na temelju provedenog natjeĉaja u skladu sa Zakonom o koncesijama Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske, broj: 6/14) i provedbenih propisa kojima se regulira ova oblast. (6)Koncesiju dodjeljuje općinsko vijeće pravnoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti.(7)Koncesija, u smislu ovoga Zakona, se moţe dati do 30 godina.(8)Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist proraĉuna općine –davatelja koncesije.Ĉlanak 13.( Odluka o koncesiji)(1)Odluku o dodjeli koncesije donosi općinsko vijeće na temelju sljedećih elemenata:a)poslovnog ugleda podnositelja ponude,b)sposobnosti za ostvarivanje koncesije,c)povoljnosti ponude (tehniĉki i financijski kapaciteti ) id)povoljnosti ponude za provedbu mjera oĉuvanja i zaštite okoliša.(2)Odluka o dodjeli koncesije obvezno sadrţi:a)djelatnost za koju se koncesija dodjeljuje,b)vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje,c)visinu i naĉin plaćanja naknade za koncesiju,d)cijenu i naĉin naplate za pruţenu uslugu,e)obvezu koncesionara u pogledu obavljanja komunalne djelatnosti i f)obveze koncesionara u pogledu upravljanja i odrţavanja komunalnih objekata i ureĊaja. (3)Protiv odluke o davanju koncesije ţalba nije dopuštena, već se moţe pokrenuti upravni spor.Ĉlanak 14.( Ugovor o koncesiji)(1)Na temelju Odluke iz ĉlanka 13. ovog Zakona općinski naĉelnik zakljuĉuje Ugovor o koncesiji s odabranim podnositeljem ponude. (2)Ugovor o koncesiji iz stavka (1) ovoga ĉlanka obvezno sadrţi:a)djelatnosti za koje se koncesija dodjeljuje,b)vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje, c)vrstu i obujam poslova,d)prava i obveze ugovornih strana, e)visinu i naĉin plaćanja naknade za koncesiju, te naĉin i rok plaćanja,f)naĉin odreĊivanje cijene za obavljanje poslova,g)obvezu pruţanja sigurne usluge korisnicima po najniţim cijenama s obzirom na okolnosti, h)naĉin naplate za pruţenu uslugu, i)prava i obveze davatelja koncesije,j)prava i obveze korisnika koncesije,k)obveze koncesionara u pogledu upravljanja i odrţavanja komunalnih objekata i ureĊaja, l)obveze korisnika koncesije u oblasti zaštite okoliša,m)sankcije i naknade za neizvršavanje obveza ugovornih strana,n)naĉin rješavanja eventualnih sporova,o)razloge, uvjete i naĉin promjene prava i obveza iz ugovora o koncesiji,p)jamstva korisnika koncesije,q)uvjete otkaza ugovora,r)ugovorne kazne. Stranica | 98NARODNE NOVINE Županije Posavske12.04.2017. Broj 3Ĉlanak 15.(Prestanak ugovora o koncesiji koncesije)(1)Koncesija prestaje:a)istekom ugovorenog vremena na koje je koncesija dodijeljena,b)raskidom ugovora sukladno odredbama ĉlanka 31. Zakona o koncesijama Ţupanije Posavske,c)prestankom postojanja predmeta koncesije.Ĉlanak 16.(Ugovor o povjeravanju komunalnih poslova)(1)Ukoliko javno komunalno poduzeće iz ĉlanka 10. ovog Zakona ne posjeduje odgovarajuće tehnološke i ekonomske uvjete za obavljanje povjerenih komunalnih djelatnosti ili pojedinih dijelova komunalnih djelatnosti, općina moţe obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju iz njenog Proraĉuna povjeriti pravnoj ili fiziĉkoj osobi. (2)Općinsko vijeće na prijedlog općinskog naĉelnika odreĊuje komunalne djelatnosti ili dijelove pojedinih komunalnih djelatnosti iz stavka (1) ovoga ĉlanka, te utvrĊuje uvjete i mjerila za njihovo obavljanje na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.(3)Postupak odabira pravne ili fiziĉke osobe za povjeravanje im obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti ili pojedinih dijelova komunalnih djelatnosti se provodi u skladu sa procedurama propisanim Zakonom o javnim nabavama („Sluţbeni glasnik BiH“, broj: 39/14).(4)Nakon prikupljanja ponuda i provedene procedure, općinski naĉelnik uzsuglasnost općinskog vijeća donosi konaĉnu odluku o izboru pravne ili fiziĉke osobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih poslova.(5)Na temelju odluke iz stavka (4) ovoga ĉlanka, općinski naĉelnik sklapa Ugovor o povjeravanju odreĊenih komunalnih poslova koji obvezno sadrţi:a)djelatnosti za ĉije obavljanje se zakljuĉuje ugovor,b)vrijeme za koje se ugovor zakljuĉuje,c)uvjete pod kojima se obavljaju komunalne djelatnosti,d)odnosi izmeĊu općine i isporuĉitelja komunalnih usluga u obavljanju komunalne djelatnosti,e)naĉin formiranja cijena komunalnih proizvoda i usluga,f)vrstu i opseg poslova,g)naĉin odreĊivanja cijene za obavljanje poslova, te naĉin i rok plaćanja,h)jamstvo izvršitelja za ispunjenju ugovora,i)uvjeti otkaza ugovora,j)obveze isporuĉitelja komunalnih usluga prema korisnicima usluga ik)drugi uvjeti.(6)Ugovor iz stavka (5) ovoga ĉlanka moţe se sklopiti najdulje na vrijeme od ĉetiri godine.IV UVJETI I DUŢNOSTI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI ISPORUĈITELJI Ĉlanak 17.(1)Isporuĉitelji iz ĉlanka 7.(1) ovog Zakona moraju ispunjavati sljedeće uvjete:a)da su registrirani za obavljanje komunalnih djelatnosti,b)da posjeduju odgovarajuću opremu i sredstva rada za obavljanje komunalnih djelatnosti u skladu sa odlukom općinskog vijeća;c)da raspolaţu odgovarajućim struĉnim kadrovima koji mogu osigurati stalno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti id)da su osposobljeni osigurati vršenje komunalnih djelatnosti u skladu sa odredbama ovog Zakona i drugih propisa.(2)Ministar Ministarstva je duţan u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik o uvjetima materijalno –tehniĉke opremljenosti i struĉne osposobljenosti subjekata iz ĉlanka 7.(1) ovog Zakona. Ĉlanak 18.( Duţnosti isporuĉitelja)Isporuĉitelj je duţan osigurati:a)pruţati usluge koje odgovaraju kvalitetom i standardom visini cijene koju korisnici komunalnih usluga ( u daljem tekstu: korisnik) plaćaju za njihovo pruţanje.b)kontinuirano i nesmetano pruţanje komunalnih usluga korisnicima pod uvjetima i prema normativima propisanim ovim Zakonom i drugim propisima;c)ispravnost i funkcionalnost objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture;d)odreĊenu kvalitetu komunalnih usluga koja podrazumijeva naroĉito: zdravstvenu i higijensku ispravnost prema propisanim standardima i normativima, zaštiti okoliša i toĉnost glede rokova i isporuke, te sigurnost korisnika u dobijanju usluge;e)da se cijene komunalnih usluga formiraju prema kalkulativnim parametrima koje donosi Općinsko vijeće, a kojim se osigurava najmanje prosta reprodukcija u periodu od dvije godine; Broj 3 12.04.2017. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 99f)normative rada i utroška materijalnih sredstava i kontrolu istih od strane nadleţnih organa prema propisima koje usvaja Općinsko vijeće;g)primjenu tarifnog sustava kao temelja za naplatu, a usvojenog od strane Općinskog vijeća;h)da u sredstvima javnog informiranja ili na drugi pogodan naĉin, u periodu od najkasnije jedan do tri dana prije oĉekivanog prekida u pruţanju usluga izvijesti korisnike komunalnih usluga o planiranim i oĉekivanim smetnjama i prekidima koji će nastati ili mogunastati u pruţanju komunalnih usluga ii)kontinuiran rad na unapreĊenju obavljanja komunalnih djelatnosti, proširenju asortimana komunalnih usluga i podizanja nivoa svijesti o komunalnim uslugama ili usluzi koju pruţaju. Ĉlanak 19.( Obveze općine u reguliranju komunalnih djelatnosti)(1)Općina su duţne posebnim propisima regulirati uvjete i naĉin organiziranja poslova u vršenju pojedinihkomunalnih djelatnosti, a naroĉito:a)tehniĉke, sanitarno –higijenske, zdravstvene i druge posebne uvjete za obavljanje djelatnosti kojima se osigurava odreĊeni obim, vrsta i kvalitet komunalnih usluga, ako njihov kvalitet nije propisan na drugi naĉin;b)naĉin osiguranja kontinuiteta u vršenju komunalnih djelatnosti;c)prava i obaveze isporuĉitelja i korisnika;d)naĉin naplate cijene za komunalne usluge, kao i prava korisnika u sluĉaju neizvršavanja, odnosno nekvalitetnog vršenja komunalnih usluga;e)naĉin postupanja i ovlaštenja općinskih organa u sluĉaju prekida u pruţanju komunalnih usluga, kao i mjere koje je duţan poduzeti isporuĉitelj u takvim situacijama.(2)Prilikom donošenje propisa iz stavka (1) ovog ĉlanka, Općinsko vijeće će uzeti u obzir broj stanovnika, broj pravnih osoba, površinu teritorija, duţinu prometnica, kvalitet komunalne infrastrukture kao i broj uposlenika u komunalnim poduzećima na neodreĊeno vrijeme sa punim radnim vremenom.(3)Općinsko vijeće je obvezno utvrditi standarde i usklaĊivati kvalitet i razinu komunalnih usluga u skladu sa visinom cijene.V ODNOSI ISPORUĈITELJA I KORISNIKA USLUGA U KOMUNALNIM DJELATNOSTIMAĈlanak 20.(Korisnici komunalnih usluga)Korisnici komunalnih usluga su vlasnici ili investitori nekretnina (objekta ili graĊevine), kao i korisnici nekretnina, ako je vlasnik nekretnine obvezu plaćanja komunalne usluge, ugovorom ovjerenim od nadleţne poreske uprave prenio na korisnika nekretnine. Ĉlanak 21.(Obveze korisnika usluge)(1)Korisnici su obvezni redovito plaćati utvrĊenu cijenu za pruţenu komunalnu uslugu.(2)Isporuĉitelj i korisnik su obvezni usuglasiti prije poĉetka korištenja usluge sve elemente pruţanja odreĊene komunalne usluge ( meĊusobna prava i obveze, rokove plaćanja i druga pitanja bitna za pruţanje i korištenje komunalne usluge) i o tome zakljuĉiti ugovor.(3)Korisnici su obvezni izvršiti prijavu i odjavu svih promjena ( promjena adrese, broja ĉlanova domaćinstva, promjena korisne površine objekta i sl.) u roku od 8 (osam) dana od dana nastale promjene.(4)O sporovima izmeĊu korisnika i isporuĉitelja odluĉuje nadleţni sud.Ĉlanak 22.( Uskraćivanje komunalne usluge)(1)Komunalna usluga se ne moţe uskratiti korisniku, izuzev u sluĉajevima ako korisnik:a)izvrši prikljuĉenje na komunalnu mreţu bez prethodno pribavljenog odobrenja nadleţnog organa;b)otpoĉne sa korištenjem komunalne usluge bez prethodne prijave i davanja potrebnih podataka za evidentiranje obveznika plaćanja kod isporuĉitelja usluge;c)koristi uslugu protivno propisima ili ugovoru;d)ne plati iskorištenu komunalnu uslugu u ugovorenom roku ili odbija da primi raĉun ili vrati raĉun za izvršenu komunalnu uslugu bez opravdanog razloga;e)neosnovano ometa druge korisnike usluga;f)nenamjenski koristi komunalnu uslugu u vrijeme oteţanog snabdijevanja, odnosno snabdijevanja uz ograniĉenje potrošnje (redukcija) o ĉemu je korisnik blagovremeno informiran;g)bez odobrenja isporuĉitelja izvrši popravku ili dogradnju na instalacijama komunalne infrastrukture;h)postavi mjerni instrument u prostor koji je krivicom potrošaĉa zagaĊen, zakljuĉan ili nepristupaĉan; Stranica | 100NARODNE NOVINE Županije Posavske12.04.2017. Broj 3i)prikljuĉi nove mjerne instrumente potrošnje i kanalizacione instalacije ili izvrši rekonstrukciju postojećih, ili ako dozvoli da se na njihov prikljuĉi drugi objekat, a za ove radove i postupke nema pismeno odobrenje isporuĉitelja;j)namjerno pokvari mjerni instrument potrošnje;k)bez odobrenja isporuĉitelja izvrši izmiještanje kućnog ( poslovnog) prikljuĉka ili mjernog instrumenta potrošnje ili skidanje mjernog instrumenta potrošnje;l)svoju kućnu (poslovnu) instalaciju prikljuĉi na kućne (poslovne) instalacije drugog korisnika bez odobrenja isporuĉitelja;m)ako se korisnik instalacije posebnih ( lokalnih ) vodovoda spoji sa instalacijama preko kojih se snabdijeva vodom iz gradskog vodovoda;n)onemogući sluţbenoj osobi pristup za oĉitanje mjernog instrumenta potrošnje i nakon pismene opomene;o)onemogući ulazak ovlaštenom predstavniku isporuĉitelja, odnosno nadleţnom inspektoru, radi pregleda zajedniĉkih i unutarnjih instalacija, u zgrade gdje je zajedniĉko mjerilo ili gdje mjerilo ne postoji;p)koji je bio iskljuĉen sa komunalne mreţe, i sam se ponovo prikljuĉi na komunalnu mreţu. (2)Komunalne usluge iz stavka (1) ovog ĉlanka uskratiti će se korisniku pod uvjetom da je to tehniĉki izvodivo, odnosno da se uskraćivanjem usluge ne ugroţavaju drugi korisnici i okoliš.(3)Po prestanku razloga za uskraćivanje komunalne usluge, isporuĉitelji su duţni da, na zahtjev korisnika, najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva i plaćenih stvarnih troškova za ponovno ukljuĉenje, nastave pruţanje komunalne usluge korisniku.(4)Korisnik ne moţe otkazati korištenje komunalne usluge ako to tehniĉke mogućnosti ne dozvoljavaju, odnosno ako bi se time ugrozio kvalitet korištenja istandard drugih korisnika, te ako bi se time negativno uticalo na okoliš.Ĉlanak 23.(Obveza isporuĉitelja o informiranju korisnika)(1)Isporuĉitelji su duţni putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi odgovarajući naĉin izvijestiti korisnike o planiranim ili oĉekivanim smetnjama i prekidima, koji će nastati u pruţanju komunalnih usluga najkasnije jedan do tri dana prije prije oĉekivanog ili planiranog prekida u pruţanju tih usluga.(2)Isporuĉitelj je duţan informirati korisnike o naĉinu i vrsti osiguranja alternativne usluge, te o maksimalnom vremenskom periodu uskraćivanja iste.Ĉlanak 24.( Prekid komunalne usluge)(1)U sluĉaju nastupanja neplaniranih ili neoĉekivanih poremećaja ili prekida u pruţanju komunalnih usluga, odnosno obavljanja komunalnih djelatnosti, usljed više sile i drugih razloga, koje isporuĉitelj nije mogao da predvidi, odnosno sprijeĉi, isporuĉitelji su duţni odmah o tome izvijestiti općinsku sluţbu i istovremeno poduzeti mjere za otklanjanje uzroka poremećaja ili prekida u pruţanju usluga. (2)Kad općinska sluţba primi Izviješće iz stavka (1) ovog ĉlanka, odnosno utvrdi da je došlo do poremećaja ili prekida u pruţanju komunalnih usluga, duţna je odmah, bez odlaganja:a)odrediti prioritetne usluge onim korisnicima kod kojih bi usljed prekida nastala opasnost po ţivot graĊana ili rad pravnih i fiziĉkih osoba ili bi nastala znaĉajna, odnosno nenadoknadiva šteta;b)narediti odgovarajuće mjere hitne zaštite komunalnih objekata i druge ugroţene imovine;c)poduzeti odgovarajuće mjere za otklanjanje nastalih posljedica i druge potrebne mjere za obavljanje komunalnih djelatnosti;d)utvrditi razloge i eventualnu odgovornostza poremećaj, odnosno prekid obavljanja djelatnosti i uĉinjenu štetu.(3)Ukoliko je prekid u pruţanju komunalnih usluga nastao kao posljedica neodgovornog i nesavjesnog rada isporuĉitelja, isti su duţni namiriti eventualno izazvanu štetu kod korisnika.Ĉlanak 25.(Bespravni prikljuĉci)(1)Isporuĉitelj je duţan, ako se radi o bespravnom prikljuĉenju, kao i nenamjenskom korištenju komunalne usluge, uskratiti komunalnu uslugu korisniku, pod uvjetom da se ne ugrozi kvalitet i kvantitet usluga drugim korisnicima. (2)Ukoliko tehniĉke mogućnosti ne dopuštaju uskraćivanja komunalne usluge uz uvjet iz stavka (1) ovog ĉlanka, isporuĉitelj pokreće upravni postupak (zahtjev za iskljuĉenje) kod općinske sluţbe. Protiv rješenja općinske sluţbe moţe se izjaviti ţalba Ministarstvu, pri ĉemu ţalba ne odlaţe izvršenje rješenja.(3)Korisnik bespravnog prikljuĉka moţe kod uskraćivanja komunalne usluge od strane Broj 3 12.04.2017. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 101isporuĉitelja pokrenuti upravni postupak kod općinske sluţbe. Protiv Rješenja općinske sluţbe moţe se izjaviti ţalba Ministarstvu. Ţalba ne odlaţe izvršenje rješenja. Ĉlanak 26.(Odnosi isporuĉitelja i korisnika)(1)Prava i obveze izmeĊu isporuĉitelja i korisnika regulirat će se Zakonom i propisima iz ĉlanka 4.(20) ovog Zakona.(2)Prava i obveze izmeĊu isporuĉitelja i korisnika reguliraju se Ugovorom u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima ("Sluţbeni list RBiH", br. 2/92, 13/93 i 13/94“ i „Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 29/93 i 42/11). (3)Isporuĉitelj je duţan ponuditi zakljuĉenje Ugovora iz stavka (2) ovog ĉlanka svim fiziĉkim i pravnim osobama koji su vlasnici odnosno korisnici stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora, u ovisnosti kako su regulirani ugovorom odnosi vlasnika i korisnika nekretnine.(4)Za osobe iz stavka (3) ovog ĉlanka, koje odbiju zakljuĉiti ugovor na zahtjev isporuĉitelja, ugovor će se smatrati zakljuĉenim.VI FINANCIJSKA SREDSTVA ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTIĈlanak 27.Financijska sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se iz:a)cijene komunalnih usluga iz segmenta individualne komunalne potrošnje;b)prihoda ostvarenih od komunalnih usluga iz segmenta zajedniĉke komunalne potrošnje i to:općinske komunalne naknade u cjelosti,dijela poreza na imovinu i prihoda od imovine,dijela poreza na promet nepokretnosti,dijela poreza nanaslijeĊe i poklon;dijela boravišne takse i drugih izvora po posebnim propisima,c)iz proraĉuna općine –utemeljitelja komunalnog poduzeća,d)dijela naknade za koncesiju,e)iz drugih izvora, sukladno posebnim propisima.Ĉlanak 28.(Financiranje djelatnosti individualne komunalne potrošnje)(1)Iz cijene komunalne usluge iz segmenta individualne komunalne potrošnje osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti:a)opskrba pitkom vodom,b)odvodnja i proĉišćavanje otpadnih voda,c)opskrba prirodnim plinom,d)opskrba toplinskom energijom,e)obavljanje prijevoza putnika u javnom prometu,f)prikupljanje i odvoz komunalnog otpada na deponiju,g)odlaganje komunalnog otpada,h)obavljanje pogrebnih poslova i)odrţavanje trţnica i pijaca na malo ij)odrţavanje javnih parking prostora.(2)Visinu cijene, naĉin obraĉuna i naĉin plaćanja komunalnih usluga iz stavka (1) ovoga ĉlanka predlaţe isporuĉitelj na temelju detaljne kalkulacije.(3)Validnost kalkulacije iz prethodnog stavka i konaĉnu stvarnu iznosa cijenu komunalne usluge utvrĊuje Općinsko vijeće. (4)Cijena komunalne usluge sadrţi:a)pokriće materijalnih i ostalih troškova;b)troškove tekućeg i investicijskog odrţavanja i funkcioniranja komunalnog sustava na koji se odnosi komunalna usluga i formiranje cijene iste,c)amortizaciju, koja se sastoji iz amortizacije stalnih sredstava isporuĉitelja i amortizacije stalnih sredstava infrastrukture komunalnog sustava, koji po svom karakteru mora biti ili već jest javno dobro u općoj uporabi;d)moţe sadrţavati i iznos -anuitete kreditnih zaduţenja za strateške projekte koji se odnose na financiranje graĊenja objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture na podruĉju općine na kojoj se isporuĉuje komunalna usluga, u skladu sa „Programom gradnje, tekućeg i investicijskog odrţavanja objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture“ iz ĉlanka 54. ovog Zakona. (5)Isporuĉitelj, amortizaciju koristi za obnavljanje stalnih sredstava, a dio amortizacije stalnih sredstava infrastrukturnog komunalnog sustava, odnosno dobara u općoj uporabi, prema „Programu gradnje, tekućeg i investicijskog odrţavanja objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture“. (6)Iznos za financiranje gradnje i investicijskog odrţavanja objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture iz stavka (4) d) ovoga ĉlanka, u raĉunu za isporuĉenu komunalnu uslugu iskazuje se posebno i ta se sredstva doznaĉuju u Proraĉun općine prema postupku koji će propisati ministar financija Ţupanije Posavske, a moraju se upotrebljavati iskljuĉivo za te namjene
Zakon o oružju ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 05/17 10.04.2017 oružje PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 139 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E 130 N a t e m e l j u č l a n k a 2 6 . U s t a v a Ž u p a n i j e Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03, 10/04 i 17/11) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 23. sjednici održanoj 10. travnja 2017. godine, donijela je: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA IZABRANIH DUŽNOSNIKA NOSITELJA IZVRŠNIH FUNKCIJA I SAVJETNIKA U INSTITUCIJAMA VLASTI U ŽUPANIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKOJ Članak 1. (1) U Zakonu o pravima izabranih dužnosnika nositelja izvršnih funcija i savjetnika u institucijama vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 8/07 i 18/11) u članku 10. stavak (2) mijenja se i glasi: „(2) Iznos paušala u bruto iznosu sa pripadajućim porezom i doprinosima sukladno Zakonu o porezu na dohodak utvrditi će Administrativno – pravno Povjerenstvo posebnim zaključkom.“ (2) Stavak (3) briše se. Članak 2. U članku 12. stavak (3) briše se. Članak 3. U članku 23. stavku (1) riječi: „članka 3. stavak 2.“ zamjenjuju se riječima: „članka 3. stavka (1) točka 1. i članka 3. stavak (2)„. Članak 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke“. Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA -SKUPŠTINABroj: 01-02-1-XXIII-404/17 Široki Brijeg, 10. travnja 2017. godine Predsjednik Skupštine Ante Mišetić 131 N a t e m e l j u č l a n k a 2 6 . U s t a v a Ž u p a n i j e Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 1/96,2/99,14/00,17/00,1 /03,10/04 i 17/11) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke na 23.sjednici održanoj 10. travnja 2017. godine, donijela je ZAKON O ORUŽJU I STRELJIVU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim se Zakonom propisuju uvjeti za nabavu, držanje, držanje i nošenje, oduzimanje i promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, osnivanje civilnih strelišta, vođenje evidencija te nadzor nad primjenom ovoga Zakona na području Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu:Županija). Članak 2. (Ograničenja u primjeni) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na pripadnike: a) Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, b) policije, c) sudske policije, d) straže kazneno-popravnih ustanova, e) Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine i f) drugih državnih tijela kada nose oružje i streljivo prema propisima svojih službi. Članak 3. (Strani državljani) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na strane državljane kojima je odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine, a imaju prebivalište na području Županije. Članak 4. (Postupovne odredbe) Na postupke propisane ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/98 i 48/99), samo ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Članak 5. (Značenje izraza) Pojedini izrazi u smislu ovog Zakona imaju sljedeće značenje: a) vatreno oružje je svako prenosivo oružje sa cijevi koje STRANICA 140 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E kroz cijev ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili nekog drugog projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva, b) bitan dio vatrenog oružja je svaki dio ili zamjenski dio koji je posebno namijenjen za vatreno oružje i neophodan je za njegovu funkciju uključujući cijev s ležištem streljiva, kućište s mehanizmom za okidanje, navlaku-zatvarač i bubanj (kod revolvera) te svaka naprava načinjena ili prilagođena za smanjenje jačine zvuka izazvanog pucanjem iz vatrenog oružja, c) kratko vatreno oružje je oružje čija cijev nije duža od 30 cm a ukupna dužina oružja ne prelazi 60 cm, d) dugo vatreno oružje je svako vatreno oružje osim kratkog vatrenog oružja, e) automatsko vatreno oružje je svako vatreno oružje koje se nakon opaljenja automatski napuni i koje može ispaliti više od jednog komada streljiva jednokratnim pritiskanjem okidača, f) poluautomatsko vatreno oružje je ono koje je nakon ispaljivanja pojedinog komada streljiva ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je jednokratnim pritiskom okidača moguće ispaljivati samo po jedan komad streljiva, g) vatreno oružje s repetirajućim mehanizmom je oružje kod kojega je nakon ispaljivanja svakog komada streljiva potrebno ručno preko mehanizma iz spremnika ili cilindra ubaciti streljivo u cijev, h) vatreno oružje s jednometnim opaljenjem je ono koje nema spremnik i koje se prije svakog hica puni ručnim ubacivanjem jednog komada streljiva u ležište streljiva u cijevi, i) streljivo je punjenje za vatreno oružje, j) lažno streljivo je streljivo bez oštrog ili ubojitog zrna kojim se postiže efekt pucnja, k) streljivo s probojnim učinkom je streljivo za bojnu uporabu pri čemu je projektil presvučen košuljicom i ima čvrstu probojnu jezgru načinjenu od ili miješanjem raznih legura izuzetno čvrstih metala, l) streljivo s eksplozivnim projektilima je bojno streljivo koje sadrži punjenje koje eksplodira prilikom udara, m) streljivo sa zapaljivim projektilima je bojno streljivo kod kojeg projektil sadrži kemijsku smjesu koja se zapali prilikom dodira sa zrakom ili prilikom udara, n) hladno oružje su bodeži, bokseri, bajuneti, mačevi, buzdovani, metalne zvjezdice za bacanje, bez obzira na dužinu oštrice, potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.) čije oštrice ili bodlje iskaču pod pritiskom sabijene opruge ili sličnog mehanizma te palice raznih vrsta čija je osnovna namjena nanošenje ozljeda. Hladnim oružjem mogu se smatrati i drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada je nesporno da su za to namijenjeni, o) lovačko oružje je vatreno oružje kojim se smije loviti divljač po propisima o lovstvu, p) zračno oružje su sve vrste pušaka, pištolja, revolvera i drugih naprava koje snagom stlačenog zraka ili drugog plina izbacuju kroz cijev zrno, kuglicu, sačmu ili drugi projektil, r) plinsko oružje su pištolji, revolveri, puške i druge naprave koje pod pritiskom energije barutnog punjenja ili stlačenog plina usmjereno raspršuju neškodljive nadražljive tvari za onesposobljavanje pojedinca koje imaju kratkotrajan učinak na ljudske sposobnosti, s) oružje s tetivom su lukovi, samostreli i druge naprave koje snagom napete tetive potiskuju strijelu ili drugi projektil, t) reprodukcije oružja su kopije dugog i kratkog vatrenog oružja, koje se pune s ušća cijevi crnim barutom i pale fitiljem, kremenom ili kapislom, u) imitacije oružja su predmeti koji su vanjskim izgledom slični ili jednaki oružju, ali ih nije moguće upotrijebiti ili preinačiti u vatreno oružje, v) dekorativno oružje je oružje koje je izrađeno u dekorativne svrhe i nije ga moguće uporabiti ili preinačiti u vatreno oružje, z) staro oružje je oružje koje ima povijesnu vrijednost, oružje koje čini sastavni dio narodne nošnje te vojno i policijsko oružje koje je dotrajalo i neuporabljivo, oružje koje je sastavni dio vojnih i policijskih paradnih odora, oružje proizvedeno prije 1899. godine, te oružje koje se puni s vrha cijevi barutom, a pali se kremenom, fitiljem ili kapislom, aa) električni paralizatori su ručne naprave koje pomoću visokog električnog napona privremeno onesposobljavaju osobu, bb) mužari su ručne ili samostojeće naprave namijenjene izazivanju glasnog pucanja, koje su konstruirane tako da ne mogu primiti cjeloviti naboj, pune se s vrha cijevi određenom količinom crnog baruta i pale štapinom, kremenom i kapislom, a zatvaraju sredstvom male specifične težine, cc) vojno oružje i streljivo za to oružje je oružje i streljivo koje se nabavlja prema posebnim propisima i čiji promet fizičkim osobama nije dozvoljen ili je ograničen, dd) onesposobljavanje vatrenog oružja je postupak propisan posebnim propisom u kojem se onesposobljavaju svi bitni dijelovi oružja na način da se njihovim uklanjanjem, zamjenom ili prepravljanjem ne može omogućiti njegovo osposobljavanje, ee) sprej za omamljivanje je naprava kojom se usmjereno izbacuju u vidu mlaza ili pjene neškodljive nadražljive tvari za onesposobljavanje pojedinca i koje na ljudsko zdravlje imaju kratkotrajan učinak, ff) optički nišan je naprava kojom se oružju povećava preciznost, gg) oružje za samoobranu je kratko i dugo vatreno oružje različitih kalibara, hh) trofejno oružje je vatreno, zračno i hladno oružje koje se čuva kao uspomena ranijeg perioda povijesti ili za njegovog vlasnika predstavlja osobnu ili obiteljsku uspomenu, a koje je trajno onesposobljeno za uporabu, ii) sportsko oružje je vatreno oružje kategorije B, PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 141 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E zračno oružje i oružje sa tetivom koje se koristi za športske discipline, u skladu sa posebnim propisima, jj) oružje za signalizaciju su samokresi, revolveri, puške i druge naprave koje pod tlakom energije barutnog punjenja ispaljuju naboj namijenjen isključivo za izazivanje glasnog pucnja ili ispaljivanju svjetleće signalne zvjezdice. kk) minsko-eksplozivna sredstva su sve vrste bombi, mina i granata i drugih naprava opremljenih s eksplozivnom tvari ili detonatorom (težina, udar, potez, kemijska reakcija, električna energija i sl.) kod kojih dolazi do oslobađanja energije i njihovog rasprskavanja. ll) popravljanje oružje je otklanjanje kvarova na oružju i zamjena ili ugradnja originalnih dijelova oružja. mm) prepravljanje oružja je prilagođavanje oružja drugom streljivu, zamjena ili ugradnja bitnih dijelova oružja i drugi zahvati na oružju kojima se utječe na njegovo funkcioniranje ili na tehnička svojstva. nn) prokušavanje je provjera funkcionalnosti i učinka popravljenog i prepravljenog oružja, oo) civilno strelište je objekt namijenjen sportsko rekreativnom gađanju koji ispunjava prostorne, tehničke i sigurnosne uvjete za uporabu oružja za samoobranu, lov i sport, pp) promet oružja i streljiva je nabava oružja i streljiva radi prodaje, smještaja i čuvanja oružja i streljiva u svrhu prodaje te njegova prodaja na malo i veliko u Županiji. rr) trgovac oružjem je pravna ili fizička osoba koja ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova Županije (u daljnjem tekstu: Ministarstva) za obavljanje djelatnosti prometa oružja i streljiva. Članak 6. (Rodno značenje) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. POGLAVLJE II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE Članak 7. (Pojam) (1) Oružje u smislu ovog Zakona je vatreno oružje kategorija A i B te ostalo oružje kategorija C i D, koje je namijenjeno za samoobranu, lov ili sport. (2) Oružjem u smislu ovog Zakona smatraju se i bitni dijelovi oružja. Članak 8. (Ne smatra se vatrenim oružjem) U smislu ovoga Zakona vatrenim oružjem ne smatra se oružje koje je učinjeno trajno neprikladnim za uporabu postupkom trajnog onesposobljavanja na način da su bitni dijelovi vatrenog oružja učinjeni trajno nedjelatnim i da je onemogućeno njihovo uklanjanje, zamjena ili modificiranje na način koji bi omogućio ponovno osposobljavanje takvog vatrenog oružja, predmeti koji su izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, ubijanje životinja u industriji ili podvodnom ribolovu te ako su namijenjeni za industrijske ili tehničke svrhe pod uvjetom da se koriste samo u navedene svrhe, oružje koje se smatra starinskim oružjem ili reprodukcijom vatrenog oružja. Članak 9. (Kategorizacija oružja) (1) Oružje se prema ovom Zakonu razvrstava u četiri kategorije. (2) Vatreno oružje kategorije A: a) eksplozivni bojni projektili i bacači, b) automatsko vatreno oružje, c) vatreno oružje koje je izrađeno tako da izgleda kao neki drugi predmet, d) streljivo s probojnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima, te projektili za takvo streljivo, e) streljivo za pištolje i revolvere s projektilom koje ima ekspanzijski učinak te projektili za takvo streljivo, osim streljiva za lov ili sportsko oružje za osobe kojima je dozvoljeno koristiti ga, f) sve vrste oružja s integralnim prigušivačima, prigušivači namijenjeni oružju i dijelovi za prigušivače, g) minsko-eksplozivna sredstva, h) ostalo oružje koje nije obuhvaćeno kategorijama B, C ili D. (3) Vatreno oružje kategorije B: a) poluautomatsko ili repetirajuće kratkocijevno vatreno oružje, b) jednostrijelno kratkocijevno oružje sa središnjim paljenjem, c) jednostrijelno kratkocijevno oružje sa rubnim paljenjem, ukupne dužine do 28 cm, d) poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje sa spremnikom i ležištem streljiva za više od tri komada streljiva, e) poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje čiji spremnik i ležište streljiva zajedno ne mogu primiti više od ukupno tri komada streljiva, kod kojeg je naprava za punjenje zamjenjiva te nije sigurno je li oružje takve konstrukcije da ga nije moguće uobičajenim alatom preinačiti u oružje čiji spremnik i ležište streljiva mogu zajedno primiti više od ukupno tri komada streljiva, f) repetirajuće i poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje s glatkom cijevi ukupne dužine do 60 centimetara, g) repetirajuće dugocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u točki f. ovoga stavka, h) poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu koje je slično automatskom vojnom vatrenom oružju, isključivo poluautomatskog načina rada te maksimalnog kapaciteta spremnika 30 komada streljiva koje je dozvoljeno isključivo u sportske STRANICA 142 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E svrhe, i) dugocijevno oružje s jednom ili više jednostrijelnih užlijebljenih cijevi, j) poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje koje nije obuhvaćeno točkama d), e), f) i g) ovoga stavka, k) jednostrijelno kratkocijevno oružje za streljivo s rubnim paljenjem ukupne dužine iznad 28 cm, l) dugo vatreno oružje s jednostrukim okidanjem i glatkim cijevima. (4) Oružje kategorije C: a) zračno oružje, b) plinsko oružje, c) električni paralizatori, d) reprodukcije oružja kod kojeg se ne upotrebljava jedinstveni naboj, e) mužari. (5) Oružje kategorije D: a) oružje s tetivom, b) hladno oružje, c) sprej za omamljivanje. Članak 10. (Razvrstavanje oružja) Oružje iz članka 9. ovoga Zakona, u smislu prava i obveza vlasnika oružja, razvrstava se u: a) zabranjeno oružje – vatreno oružje i streljivo kategorije A, hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda, predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada se nose na javnom mjestu, a način ili okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda, te vatreno oružje kategorije B i ostalo oružje kategorije C i D kada se koristi za uznemiravanje, napad i nanošenje ozljeda, b) dozvoljeno oružje za koje je potrebno prethodno odobrenje – vatreno oružje kategorije B, c) dozvoljeno oružje za koje je potrebna prijava nadležnom tijelu – oružje kategorije C, d) dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu – oružje kategorije D, osim u slučaju prelaska državne granice. POGLAVLJE III. UVJETI ZA NABAVU ORUŽJA I IZDAVANJE ISPRAVA O ORUŽJU Odjeljak A. Uvjeti za nabavu oružja Članak 11. (Zahtjev za izdavanje odobrenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu vatrenog oružja kategorije B podnosi se na propisanom obrascu nadležnoj Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta fizičke ili sjedišta pravne osobe. (2) Policijska uprava izdat će podnositelju zahtjeva iz stavka (1) ovog članka odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti i sigurnosti imovine ako ispunjava opće i posebne uvjete. Članak 12. (Opći uvjeti) (1) Opći uvjeti iz članka 11. stavka (2) ovog Zakona su: a) da je navršio 21 godinu života, osim policijskih službenika, pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, sudske policije, drugih državnih tijela i zaštitara koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje i koji moraju imati navršenih 18 godina života te članova sportske streljačke udruge koji se aktivno natječu u streljaštvu i osoba s položenim lovačkim ispitom kao i uposlenika u državnim tijelima i pravnim osobama koje imaju odobrenje za držanje oružja, s navršenih 18 godina života, što se dokazuje uvidom u osobnu iskaznicu o čemu službena osoba sačinjava bilješku, b) da nije pravomoćno osuđen, odnosno da nije pokrenut postupak, niti se vodi istraga za kazneno djelo protiv Bosne i Hercegovine, kazneno djelo protiv strane države ili međunarodne organizacije, kazneno djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo protiv opće sigurnosti, kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kazneno djelo protiv osobne slobode, kazneno djelo protiv spolne slobode, kazneno djelo protiv okoliša koje se odnosi na protuzakoniti lov i ubijanje ili mučenje životinja, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi koje se odnosi na neovlaštenu proizvodnju i promet drogama i omogućavanje trošenja droga, te kazneno djelo koje u sebi sadrži elemente nasilja, a sadržano je u kaznenim djelima protiv imovine, kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece, kaznenim djelima protiv pravosuđa, kaznenim djelima protiv javnog reda, kaznenim djelima protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaznenim djelima protiv privatnosti, kaznenim djelima protiv službene dužnosti i kaznenim djelima protiv Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i u kaznenim djelima iz propisa o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, što se dokazuje uvjerenjem nadležnog suda, tužiteljstva i nadležnog tijela za vođenje kaznene evidencije, c) da nije u posljednjih pet godina od dana podnošenja zahtjeva u Bosni i Hercegovini pravomoćno kažnjen za prekršaj s elementima nasilja, odnosno da u Bosni i Hercegovini nije pokrenut postupak za prekršajno djelo s elementima nasilja, odnosno za istovjetno djelo u drugoj državi čiji je državljanin, a i stranac kojemu je odobren stalni boravak u Bosni i Hercegovini s prebivalištem na području Županije, te da nije kažnjen niti je protiv njega pokrenut postupak za prekršaje propisane ovim PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 143 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E zakonom a za koje je propisana i zaštitna mjera oduzimanja oružja, streljiva i isprva o oružju, što se dokazuje uvjerenjem nadležnog suda i nadležnog tijela za vođenje prekršajne evidencije, d) da ne postoje okolnosti koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, a osobito: češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi, sukobi s okolinom, agresivno i ekscesno ponašanje te drugi poremećaji u ponašanju, disciplinske povrede propisa o lovstvu, disciplinske povrede propisa o sportskom streljaštvu i sl., e) da je položio lovački ispit i da se aktivno bavi lovom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja lovom ili da se aktivno bavi sportskim streljaštvom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom, o čemu mora priložiti odgovarajuće uvjerenje, potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz ili da ima opravdani razlog za nabavu oružja, ako oružje nabavlja radi osobne sigurnosti. (2) Izuzetno fizička osoba ima opravdan razlog za nabavu lovačkog oružja koje je neophodno za zaštitu imovine u osobnom vlasništvu (stada, usjevi i slično), a što dokazuje uvjerenjem općinskoga/gradskog tijela nadležnog za poljoprivredu. (3) Policijski službenik Policijske uprave ovlašten je tražiti i prikupljati podatke i obavijesti od građana radi utvrđivanja uvjeta iz stavka (1) točke d) ovog članka, a o prikupljenim podacima i obavijestima sastavlja službenu bilješku, a Policijska uprava prikuplja podatke od drugih institucija koji raspolažu traženim podacima. (4) Opravdan razlog za nabavu oružja, za koje se izdaje oružni list za držanje i nošenje, radi osobne sigurnosti iz stavka (1) točke e) ovog članka ima osoba koja dokaže da je njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama ne bi se mogla osigurati dostatna zaštita. Kao dokaz da je njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje, osoba mora u zahtjevu za nabavu oružja navesti konkretne prijave napada ili prijetnji koje je prijavljivala policiji i koje su zabilježene u policijskim evidencijama. Naprijed navedeni razlog nije uvjet za nabavu oružja za koje se izdaje oružni list za držanje oružja. (5) Mišljenje o tome ispunjava li osoba uvjete propisane člankom 11. stavak (2) ovog Zakona daje povjerenstvo na temelju činjenica i okolnosti koje je u svom zahtjevu naveo podnositelj zahtjeva i činjenica i okolnosti utvrđenih tijekom provođenja postupka povodom rješavanja zahtjeva za nabavu oružja. (6) Povjerenstvo iz stavka (5) ovog članka imenuje policijski komesar Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Županije (u daljnjem tekstu: policijski komesar). Članak 13. (Posebni uvjeti) Posebni uvjeti iz članka 11. stavak (2) ovog Zakona su: a) da je na zdravstvenom pregledu utvrđeno da je zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja, što se dokazuje liječničkim uvjerenjem ovlaštene zdravstvene ustanove, b) da raspolaže tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu vatrenog oružja i da poznaje propise o oružju i streljivu, ako oružje nabavlja radi osobne sigurnosti što dokazuje potvrdom o osposobljenosti za pravilnu uporabu oružja i poznavanju propisa o oružju i streljivu (u daljnjem tekstu: potvrda o osposobljenosti) koju izdaje Uprava policije ili druga pravna osoba koja ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja, c) da ima uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja i streljiva, što utvrđuje policijski službenik neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, o čemu sačinjava zapisnik. Članak 14. (Liječničko uvjerenje) (1) Liječničko uvjerenje iz članka 13. stavka (1) točke a) ovog Zakona izdaje zdravstvena ustanova s područja Županije koja ima ovlaštenje Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Županije. (2) Bliže odredbe o uvjetima koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove iz stavka (1) ovog članka i načinu obavljanja zdravstvenih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti te visinu naknade za izdavanje liječničkog uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja propisat će ministar Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Županije u suradnji sa ministrom unutarnjih poslova Županije (u daljnjem tekstu: ministar). Članak 15. (Promjena zdravstvene sposobnosti) Obiteljski liječnik zdravstvene zaštite, svaka zdravstvena ustanova, kao i svaki drugi liječnik koji ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja, dužan je odmah po saznanju za takvu promjenu izvijestiti nadležnu Policijsku upravu ili Upravu policije. Članak 16. (Potvrda o osposobljenosti) (1) Uprava policije ili pravna osoba koja ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja, obavlja osposobljavanje fizičkih osoba za oružje kategorije B koje se nabavlja radi osobne sigurnosti o čemu izdaje potvrdu o osposobljenosti iz članka 13. stavak (1) točke b) ovog Zakona. STRANICA 144 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E (2) Pored lovačkih organizacija i organizacija koje se bave sportskim streljaštvom koje izdaju potvrde o osposobljenosti za rukovanje lovačkim ili sportskim oružjem iz članka 12. stavak (1) točke e) ovog Zakona, Uprava policije ili pravna osoba koja ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja, može obavljati osposobljavanje fizičkih osoba i za to oružje o čemu izdaje odgovarajuću potvrdu. (3) Bliže odredbe o uvjetima te program i način provedbe osposobljavanja građana iz stavka (1) i (2) ovog članka podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Odjeljak B. Isprave o oružju i streljivu Članak 17. (Isprave) (1) Isprave o oružju i streljivu prema ovom Zakonu su: a) odobrenje za nabavu oružja, b) oružni list, c) odobrenje pravnoj osobi za držanje oružja, d) odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja, e) potvrda o prijavi oružja kategorije C, f) potvrda o davanju oružja uposleniku. (2) Bliže odredbe o izgledu, sadržaju i cijeni obrazaca isprava o oružju i zahtjevima za njihovo izdavanje podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 18. (Rješavanje zahtjeva za fizičku osobu) Nakon što Policijska uprava utvrdi da podnositelj zahtjeva iz članka 11. ovog Zakona ispunjava opće uvjete iz članka 12. stavka (1) ovog Zakona od istoga će zatražiti da u roku od 60 dana dostavi dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta iz članka 13. stavka (1) točke a) i b) ovog Zakona, dok će policijski službenik u istom roku neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje namjerava držati utvrditi postojanje uvjeta iz članka 13. stavka (1) točke c) ovog Zakona Članak 19. (Odobrenje za nabavu fizičkoj osobi) (1) Odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B može se izdati fizičkoj osobi za držanje ili ako su ispunjeni i uvjeti iz članka 12 .stavka 4. ovog Zakona za držanje i nošenje. (2) Policijska uprava izdat će jedno od odobrenje za nabavu iz stavka (1) ovog članka za onu vrstu oružja koja se može nabavljati u svrhu koju je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu, ako su ispunjeni opći uvjeti iz članka 12. i posebni uvjeti iz članka 13. ovog Zakona. Članak 20. (Odobrenje za nabavu pravnoj osobi) (1) Odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B može se izdati pravoj osobi za držanje. (2) Policijska uprava izdati će odobrenje za nabavu iz stavka (1) ovog članka za onu vrstu oružja koja se može nabavljati u svrhu koju je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) da pravna osoba ima opravdan razlog za nabavu oružja, b) da odgovorna osoba i osoba zadužena za sigurnost u pravnoj osobi ispunjava opće uvjeti iz članka 12. stavka (1) i posebne uvjete iz članka 13. stavka (1) ovog Zakona, izuzev uvjeta iz članka 13. stavka (1) točke c) ovog Zakona c) da pravna osoba ispunjava uvjet za siguran smještaj i čuvanje oružja i streljiva. (3) Opravdani razlog za nabavu oružja ima pravna osoba koja je kod mjerodavnog suda registrirana za obavljanje djelatnosti lova, uzgoja divljači, sportskog streljaštva, vođenja civilnih strelišta, obavljanja poslova fizičke zaštite, znanstvenog istraživanja za koje je potrebno oružje, prikupljanja stručnih podataka o životinjskim vrstama, muzeji, te zračne luke radi odstrjela i rastjeravanja ptica i divljači, kao i pravna osoba koja ima uspostavljenu unutarnju službu zaštite ljudi i imovine sukladno važećim propisima. (4) Oružje za uspavljivanje životinja može se nabavljati, držati i nositi na temelju odobrenja koje izdaje Policijska uprava pravnoj osobi koja ima registriranu djelatnost za uzgoj, držanje, čuvanje ili zaštitu životinja. (5) Pravna osoba iz stavka (3) i (4) ovog članka, rukovanje i korištenje oružja može povjeriti samo punoljetnoj osobi koja ispunjava propisane uvjete iz članka 12. stavka (1) točke b),c), d) i e) i uvjete iz članka 13. stavka (1) točke a) i b) ovog Zakona. (6) Bliže odredbe o uvjetima i načinu smještaja i čuvanja oružja i streljiva iz stavka (2) točke c) ovoga članka, članka 13. stavka (1) točke c) i članka 33. stavak (5) ovog Zakona podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 21. (Ograničenja posjedovanja oružja) (1) Pravna osoba iz članka 20. stavka (1) ovoga Zakona, osim agencije i unutarnje službe za zaštitu ljudi i imovine, može posjedovati vatreno oružje čiji broj zavisi od potrebe i broja zaposlenih osoba koja imaju potrebu za korištenjem oružja. (2) Agencija i unutarnja služba za zaštitu ljudi i imovine može posjedovati oružje čiji je broj propisan važećim zakonskim propisom kojim se regulira osnivanje agencija za zaštitu ljudi i imovine. Članak 22. (Rok važenja) (1) Odobrenje za nabavu iz članka 19. stavka (1) i članka 20. stavka (1) ovog Zakona izdaje se s rokom važenja od šest mjeseci od dana izdavanja. (2) Odobrenje za nabavu koje nije iskorišteno u PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 145 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E roku iz stavka (1) ovog članka mora se vratiti tijelu koje ga je izdalo u roku od osam dana od dana isteka roka važenja. Članak 23. (Podnošenje sljedećeg zahtjeva) Pri svakom sljedećem zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavu oružja koji podnese fizička ili pravna osoba koja ima važeću ispravu za oružje koje je ranije nabavila na temelju izdanog odobrenja za nabavu oružja, neće se provoditi postupak za utvrđivanje općih i posebnih uvjeta, osim utvrđivanja opravdanosti razloga za nabavu oružja. Članak 24. (Provjera ispunjavanja uvjeta) Policijska uprava ili Uprava policije ovlaštena je provjeriti ispunjavanje općih i posebnih uvjeta za fizičku osobu kojoj je izdan oružni list za nabavljeno oružje i za pravnu osobu kojoj je izdano odobrenje za držanje oružja, ako sazna za okolnosti koje dovode u sumnju daljnje ispunjavanje tih uvjeta. Članak 25. (Odbijanje zahtjeva) (1) Policijska uprava odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi ili pravnoj osobi ako ne ispunjava uvjete za nabavu oružja propisane ovim Zakonom. (2) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka ne može se voditi upravni spor. Članak 26. (Oružni list) (1) Za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja fizička osoba mora podnijeti zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od dana nabave. (2) Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi se izdaje oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja. Članak 27. (Rok važenja) (1) Oružni list izdaje se s rokom važenja od deset godina. (2) Policijska uprava će na zahtjev podnositelja, koji je dužan podnijeti u roku od 30 dana prije isteka roka iz stavka (1) ovog članka, produžiti rok važenja oružnog lista iz stavka (1) ovoga članka za deset godina ako uz zahtjev priloži liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja. (3) Policijska uprava ovlaštena je u svako doba provjeriti daljnje ispunjavanje općih uvjeta iz članka 12. ovoga Zakona kod osobe koja posjeduje registrirano oružje, ako sazna za okolnosti koje dovode u sumnju daljnje ispunjavanje tih uvjeta. Članak 28. (Odbijanje izdavanja isprave o oružju) (1) Policijska uprava odbit će rješenjem izdati ili produžiti oružni list za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, koje prije stavljanja u promet nije označeno žigom ili obilježeno sukladno s propisima o prokušavanju, označavanju žigom i obilježavanju ručnog vatrenog oružja, koje nema originalni tvornički broj ili koje nije tehnički ispravno kao i u slučaju kada se u postupku registracije utvrdi postojanje razloga za odbijanje odobrenja za nabavu oružja te u slučaju podnošenja zahtjeva za registraciju oružja po proteku roka od 30 dana od dana isteka važenja oružnog lista.. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka oduzima se i ukida odobrenje za nabavu oružja te se oduzima oružje bez prava na naknadu i s njim se postupa sukladno odredbama članka 58. stavka (8) ovog Zakona, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog postojanja razloga za odbijanje odobrenja za nabavu i u slučaju proteka roka za registraciju oružja, u kojem slučaju vlasniku pripada naknada sukladno odredbama članka 58. stavka (6) ovoga Zakona. (3) Kada se u postupku registracije utvrdi da je oružje tehnički neispravno i da ga nije moguće osposobiti za sigurnu uporabu, a vlasnik ga odbija onesposobiti, oduzet će se bez prava na naknadu. (4) Protiv rješenja iz stavka (1) i stavka (2) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Protiv rješenja iz stavka (4) ovog članka ne može se voditi upravni spor. Članak 29. (Ovlast i obveza osobe u ispravi o oružju) (1) Oružnim listom se za držanje ili držanje i nošenje oružja ovlašćuje samo osobu na koju ova isprava glasi. (2) O svakoj promjeni podataka koji se upisuju u oružni list osoba iz stavka (1) ovoga članka dužna je obavijestiti Policijsku upravu prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od dana promjene, radi upisa promjene podataka. Članak 30. (Odobrenje pravnoj osobi za držanje oružja) (1) Za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja pravna osoba mora podnijeti zahtjev za registraciju oružja i izdavanje odobrenja za držanje oružja Policijskoj upravi prema mjestu sjedišta u roku od osam dana od dana nabave. (2) Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja pravnoj osobi se izdaje odobrenje za držanje oružja. STRANICA 146 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Članak 31. (Nabava streljiva i baruta) (1) Fizičke osobe nabavljaju streljivo kod ovlaštenog trgovca za oružje za koje posjeduju oružni list. (2) Pravne osobe nabavljaju streljivo kod ovlaštenog trgovca za oružje za koje posjeduju odobrenje za držanje oružja. (3) Pravne i fizičke osobe na temelju važećeg odobrenja za držanje oružja i oružnog lista za oružje koje je registrirano u svrhu lova ili sporta kod ovlaštenog trgovca oružjem mogu nabavljati komponente streljiva u svrhu punjenja streljiva za vlastite potrebe. (4) Osobe iz stavaka (3) ovog članka smiju nabaviti jednokratno i kod sebe držati najviše 2000 grama baruta. (5) Streljivo napunjeno za vlastite potrebe kao i barut čuva se na način da ne budu dostupni osobi koja nije ovlaštena za njihovo posjedovanje, zaključani i odvojeni u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje se ne može otvoriti alatom uobičajene upotrebe. (6) Prilikom punjenja streljiva za vlastite potrebe dužno se voditi brigu o sigurnosti drugih osoba i imovine. Članak 32. (Izvješće o prodanom streljivu i barutu) (1) O prodanom streljivu i barutu iz članka 31. stavka (1), (2) i (4) ovog Zakona ovlašteni trgovac oružjem je dužan dostavljati Upravi policije izvješće najkasnije do 10.-og dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. (2) Izvješće iz stavka (1) ovog članka mora sadržavati sljedeće podatke: a) ime i prezime fizičke odnosno naziv pravne osobe, b) broj oružnog lista odnosno odobrenja za držanje oružja, c) količina prodanog streljiva i baruta i d) datum prodaje. Članak 33. (Odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja) (1) Odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja izdaje Policijska uprava fizičkoj i pravnoj osobi, na njihov zahtjev prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta, s trajnim rokom važenja. (2) Fizičkoj osobi izdati će se odobrenje iz stavka (1) ovog članka koja ispunjava opće uvjete iz članka 12. stavka (1) i posebne uvjete iz članka 13. stavak (1) ovog Zakona. (3) Pravnoj osobi izdati će odobrenje iz stavka (1) ovog članka koja ispunjava uvjete propisane člankom 20. stavka (2) ovog Zakona. (4) Oružje koje se drži na temelju odobrenja za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja ne smije se nositi, upotrebljavati, niti je za njega dozvoljeno nabavljati, držati ili praviti streljivo, a vatreno oružje koje je onesposobljeno za upotrebu ne smije se osposobljavati. (5) Ispunjavanje uvjeta za fizičku i pravnu osobu koji se odnose na siguran smještaj za držanje starog i trofejnog oružja utvrđuje povjerenstvo koje imenuje policijski komesar. (6) Oružje iz stavka (4) ovoga članka smije se prodati ili predati samo osobi kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja o čemu su navedene osobe dužne izvijestiti Policijsku upravu koja je izdala odobrenje za nabavu starog i držanje trofejnog oružja u roku od osam dana od dana nabave, odnosno prodaje ili predaje. (7) Iznimno, muzeji uz staro oružje smiju sakupljati oružje kategorije A točke b) i c) koje se više ne izrađuje i koje ne upotrebljavaju Oružane snage BiH i policija. (8) Muzeji mogu oružje kategorije A točke a), d), e) i g) sakupljati i držati pod uvjetom da je trajno onesposobljeno. (9) Policijska uprava će o izdanim odobrenjima za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja izvjestiti Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije. (10) Policijska uprava ukinut će odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja fizičkoj i pravnoj osobi koji prestanu ispunjavati neki od uvjeta potrebnih za izdavanje navedenog odobrenja. (11) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka (1) ovog članka i rješenja iz stavka (10) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (12) Protiv rješenja iz stavka (11) ovog članka ne može se voditi upravni spor. Članak 34. (Potvrda o prijavi oružja kategorije C i nabavi oružja kategorije D) (1) Fizička osoba starija od 18 godina i pravna osoba smiju bez odobrenja nabavljati i držati oružje kategorije C s tim da su obvezni isto prijaviti Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta. (2) Rok za prijavu oružja iz stavka (1) ovog članka je osam dana od dana nabavljanja i uz prijavu su dužni priložiti dokaz o porijeklu oružja. (3) Za prijavljeno oružje Policijska uprava izdat će potvrdu o prijavi oružja kategorije C. (4) Oružje kategorije D mogu nabaviti, držati i nositi samo osobe starije od 18 godina, a izuzetno sprej za omamljivanje osobe starije od 16 godina. Članak 35. (Optički nišan) (1) Fizička ili pravna osoba koja posjeduje registrirano lovačko ili sportsko oružje može nabaviti optički nišan na temelju izdane isprave o oružju i ista ga je obvezna prijaviti Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta radi upisa u odgovarajuću ispravu o oružju u roku od deset dana od dana nabave. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka su obvezne PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 147 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E prijaviti otuđenje ili gubitak optičkog nišana odmah po saznanju o istom. Odjeljak C. Nabava i registracija oružja osobama koje su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje Članak 36. (Uvjeti za nabavu oružja) (1) Policijska uprava izdat će pripadnicima iz članka 2., i osobama iz članka 46. stavak (1) i stavka (5) ovoga Zakona, na njihov zahtjev, odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti i odobrenje za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja. (2) Za osobe iz stavka (1) ovoga članka, u postupku izdavanja odobrenja za nabavu vatrenog oružja kategorije B i postupku za izdavanje odobrenja za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja ne provjeravaju se opći uvjeti iz članka 12. stavak (1) točke a), b), c) i d) i posebni uvjeti iz članka 13. stavka (1) točke a) i b) ovog Zakona, jer su ti uvjeti za njih provjereni u postupku uposlenja. (3) Osobe iz stavka (1) ovoga članka u postupku izdavanja odobrenja za nabavu vatrenog oružja kategorije B i postupku izdavanja odobrenja za sakupljanje starog i držanje trofejnog oružja svoj status dokazuju službenom iskaznicom ili ispravom o uposlenju, čiju ovjerenu presliku prilažu uz zahtjev. (4) Izuzetno od odredbi stavka (2) ovog članka službena osoba će nakon zaprimanja zahtjeva zatražiti pismenim putem od institucije u kojoj je isti uposlen raspolažu li saznanjima koji bi mogli utjecati na posjedovanje oružja. Članak 37. (Odbijanje zahtjeva) (1) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 36. stavka (1) ovog Zakona može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja donesenog po žalbi ne može se voditi upravni spor. POGLAVLJE IV. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM Članak 38. (Način postupanja) (1) S oružjem i streljivom mora se postupati s osobitom pozornošću. (2) Osobita pozornost u postupanju s oružjem i streljivom pokazuje se u njegovom pravilnom čuvanju, pravilnoj i stručnoj uporabi, nošenju, prenošenju i držanju u ispravnom stanju. Članak 39. (Nošenje oružja i streljiva) (1) Oružje kategorije B se ne smije nositi bez oružnog lista za držanje i nošenje. (2) Fizička osoba je obvezna pridržavati se pravila javno istaknutih zabrana o unošenju oružja i streljiva u određene prostore ili prostorije. (3) Fizička osoba oružje kategorije B, C i D na javnom mjestu, gdje je njegovo nošenje dozvoljeno, ne smije ga učiniti vidljivim drugim osobama, odnosno nositi ga na način koji ih uznemiruje. (4) Fizička osoba iz stavka (3) ovog članka ne smije nositi oružje kada je pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, odnosno kada je u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja, odnosno vladati svojom voljom. (5) Zabranjeno je nošenje vatrenog, hladnog i zračnog oružja i električnog paralizatora na javnim, vjerskim i sportskim okupljanjima, u školama, zdravstvenim i javnim ustanovama, ugostiteljskim objektima i prostorima koji se koriste za pružanje ugostiteljskih usluga kao i na drugim mjestima gdje se okuplja veći broj građana. (6) Odredbe stavka (5) ovog članka ne odnosi se na sportsko oružje u slučaju kada se ono nosi radi natjecanja u gađanju ili se nosi u svrhu provođenja kulturno-zabavne ili druge službene aktivnosti te na drugo oružje kada se koristi za obavljanja određene djelatnosti pod uvjetom da može biti korišteno u samo za to navedene svrhe (7) Vlasnik ili korisnik oružja kojem je izdan oružni list za držanje oružja smije prenositi oružje samo radi popravljanja, prepravljanja, onesposobljavanja ili korištenja na strelištu, na način da je oružje rasklopljeno, ukoliko je to tehnički moguće, i da je streljivo fizički odvojeno od oružja u odgovarajućim navlakama ili kovčezima. (8) Van lovišta, odnosno strelišta vatreno i zračno oružje mora se držati, odnosno nositi u futroli i ne smije biti napunjeno. Članak 40. (Obveze vlasnika) (1) Fizičke i pravne osobe koje imaju važeće isprave o oružju, oružje kategorije B smiju prodati ili predati samo onome tko ima važeće odobrenje za nabavu oružja, oružni list ili odobrenje za držanje oružja ili ovlaštenom trgovcu oružja. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka obvezne su o obavljenoj prodaji izvijestiti Policijsku upravu prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta, radi odjave u roku od osam dana od dana prodaje. (3) Osobe iz stavka (1) ovog članka koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju, mogu takvo oružje trajno onesposobiti za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja, o čemu će im pravna osoba ili obrtnik izdati potvrdu. (4) Troškove onesposobljavanja oružja snosi vlasnik oružja. (5) Vlasnik oružja dužan je odjaviti trajno onesposobljeno oružje kod Policijske uprave prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta u roku od osam dana od dana onesposobljavanja uz predočenje potvrde izdane od STRANICA 148 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja, radi poništenja isprava o oružju. Članak 41. (Čuvanje oružja i streljiva) (1) Oružje i streljivo moraju se čuvati tako da nisu dostupni fizičkoj osobi koja nije ovlaštena posjedovati ga, a naročito djeci, zaključani i odvojeni u prikladnom spremištu. (2) Oružje i streljivo moraju se čuvati u stambenom ili drugom odgovarajućem prostoru koji se nalazi u mjestu prebivališta, odnosno sjedišta vlasnika ili korisnika oružja i streljiva. (3) Vlasnik oružja koji oružje drži na temelju oružnog lista, odnosno odobrenja za držanje oružja, obvezan je da na poziv Policijske uprave donese oružje na pregled. (4) Čuvanje oružja i streljiva iz stavka (1) i (2) ovog članka obavlja se na način propisan podzakonskim propisom iz članka 20 stavak (6) ovog Zakona. Članak 42. (Dotrajalo oružje) (1) Vlasnik oružja čije je oružje dotrajalo u tolikoj mjeri da njegova uporaba može ugroziti sigurnost ljudi, a ne postoji mogućnost da se oružje popravi ili prepravi, obvezan je takvo oružje bez naknade predati Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta i podnijeti zahtjev da se briše iz evidencije o registriranom oružju o čemu se donosi rješenje. (2) Sa zamijenjenim tehnički neispravnim bitnim dijelovima vatrenog oružja postupa se na način propisan u stavku (1) ovoga članka. (3) Oružje iz stavka (1) ovoga članka kao i bitni dijelovi iz stavka (2) ovoga članka se uništavaju sukladno odredbama članka 58. stavka (8) ovoga Zakona. Članak 43. (Postupci s oružjem i streljivom u slučaju napuštanja mjesta prebivališta) (1) Vlasnik oružja i streljiva koji napušta mjesto prebivališta na vrijeme duže od 3 mjeseca, a oružje i streljivo ne nosi sa sobom, obvezan je oružje i streljivo predati na čuvanje fizičkoj ili pravnoj osobi koje imaju odgovarajuću ispravu za tu vrstu oružja ili ovlaštenom trgovcu oružjem. (2) Vlasnik oružja i streljiva obvezan je u slučaju iz stavka (1) ovog članka, o predaji oružja i streljiva na čuvanje, obavijestiti Policijsku upravu prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta. (3) Policijska uprava izdati će potvrdu o primopredaji oružja i streljiva, koju će potpisati vlasnik oružja i streljiva i osoba kojoj se predaje oružje i streljivo na čuvanje. Članak 44. (Održavanje i uporaba oružja) (1) Vlasnik oružja dužan je oružje održavati u ispravnom stanju i s njim pravilno postupati na način propisan u članku 38. stavak (2) ovog Zakona. (2) Oružje je zabranjeno uporabljivati na javnom mjestu ili na mjestima na kojima se može ugroziti sigurnost ljudi i imovine. (3) Lovačko oružje se ne smije uporabljivati izvan lovišta ili civilnih strelišta. (4) Sportsko oružje se ne smije uporabljivati izvan civilnih strelišta ili drugih mjesta koja su određena za vježbe gađanja. (5) Izuzetno od odredbe stavka (4) ovoga članka, zračno oružje i oružje s tetivom se smiju uporabljivati i na mjestima koja su po svom položaju ili po poduzetim mjerama osiguranja takva da se ne može ugroziti sigurnost građana i imovine. (6) Oružje je zabranjeno dati na uporabu djeci. (7) Iznimno od odredbe stavka (6) ovog članka, zračno oružje i oružje s tetivom mogu uporabljaviti i djeca starija od 11 godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće uvjete propisana u članku 12. stavak (1) i posebne uvjete iz članka 13. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu. (8) Lovačko i sportsko oružje mora se izvan lovišta, odnosno strelišta prenositi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima i ne napunjeno, a oružje koje se nosi radi osobne sigurnosti mora se nositi na način da nije vidljivo. (9) Električni paralizator i sprej za omamljivanje, smiju se uporabljivati samo za samoobranu. Članak 45. (Davanje oružja na poslugu) (1) Posuđivati se smije samo oružje za lov i sport te staro oružje. (2) Oružje se smije posuđivati samo osobama koje imaju oružni list za takvu vrstu oružja ili odobrenje za nabavu takve vrste oružja ili odobrenje za sakupljanje starog oružja. (3) Sportska streljačka organizacija koja posuđuje oružje svojim članovima mora im za nošenje takvog oružja i pripadajućeg streljiva izdati potvrdu. (4) Organizacija koja gospodari lovištem može, radi odstrela divljači, članovima domaćih i inozemnih lovačkih organizacija dati na poslugu lovačko oružje i streljivo najduže osam dana i to samo za lov u određenom lovištu, o čemu je obvezna odmah, a najkasnije u roku od 48 sati obavijestiti Policijsku upravu prema mjestu sjedišta. (5) Za oružje i streljivo izdano na poslugu u smislu stavka (4) ovoga članka organizacija koja gospodari lovištem izdaje potvrdu za nošenje oružja i streljiva, o čemu vodi evidenciju. (6) Osoba kojoj je dano oružje i streljivo na poslugu ne smije iznositi oružje i streljivo izvan lovišta kojim gospodari organizacija iz stavka (4) ovoga članka. Članak 46. (Povjeravanje nošenja oružja i streljiva) (1) Državna tijela i pravne osobe koje imaju odobrenje za držanje oružja mogu povjeriti njihovo nošenje samo PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 149 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E osobama koje ispunjavaju opće uvjete iz članka 12. stavak (1) izuzev točke e) i posebne uvjete iz članka 13 stavka (1) izuzev točke c) ovog Zakona, te su za te osobe obvezne podnijeti zahtjev za njihovu provjeru Policijskoj upravi prema mjestu sjedišta, o čemu se donosi rješenje. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka oružje i streljivo koje im je povjereno mogu nositi samo za vrijeme dok obavljaju poslove zaštite i isto ne smiju iznositi izvan objekta ili područja koje se osigurava ili čuva. (3) Izuzetno, od odredbi stavka (2) ovog članka, čuvari usjeva i šuma, i čuvari lova i ribolova, koji ne stanuju na području koje čuvaju, mogu iznositi oružje i izvan tog područja i nositi ga do svog mjesta stanovanja, a čuvari stada, kao i osobe koje osiguravaju imovinu koja se prevozi ili prenosi, mogu nositi oružje prilikom osiguravanja te imovine. (4) Državna tijela, kao i pravne osobe izdaju potvrdu o nošenju oružja samo uposleniku koji ispunjava uvjete iz stavka (1) ovog članka. (5) Osobe uposlene sukladno propisima o agencijama i unutarnjim službama za zaštitu ljudi i imovine nose oružje prema tim propisima. Članak 47. (Postupanje u slučaju prestanka potrebe za daljnjim držanjem oružja i streljiva) (1) Državno tijelo ili druga pravna osoba kod koje je iz bilo kojeg razloga prestala potreba za daljnjim držanjem oružja i streljiva, obvezna je o tome obavijestiti u roku od 30 dana Policijsku upravu prema mjestu sjedišta. (2) Policijska uprava preuzeti će oružje i streljivo iz stavka (1) ovog članka i postupit će u smislu odredbi članka 58. stavka (8) ovoga Zakona. Članak 48. (Postupanje u slučaju gubljenja ili krađe oružja i streljiva ili isprave o oružju) (1) Državno tijelo, druga pravna i fizička osoba koje drže i nose registrirano oružje kategorije B i C i oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja i nije registrirano u roku iz članka 26. stavak (1) i članka 30. stavak (1) ovoga Zakona, obvezni su prijaviti gubljenje ili krađu oružja i streljiva odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od dana saznanja za gubljenje, odnosno krađu. (2) Državno tijelo, druga pravna i fizička osoba obvezni su prijaviti gubljenje ili krađu isprava o oružju odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od dana saznanja. (3) Državno tijelo, druga pravna i fizička osoba obvezna je o vlastitom trošku oglasiti nestanak isprava o oružju u “Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke“. (4) Prijave iz stavka (1) i (2) ovog članka podnose se Policijskoj upravi prema mjestu događaja ili saznanja o gubljenju ili krađi oružja i streljiva ili isprava o oružju. (5) U prijavi se moraju navesti okolnosti pod kojima su oružje i streljivo ili isprave o oružju izgubljeni ili ukradeni, a koje su podnositelju prijave poznate. Članak 49. (Postupanje s nađenim oružjem ili streljivom) (1) Tko nađe oružje ili streljivo ili sazna za skriveno oružje i streljivo obvezan je o tome odmah obavijestiti Policijsku upravu ili policijskog službenika. (2) Policijska uprava ili policijski službenik iz stavka (1) ovog članka obvezan je nađeno oružje ili streljivo, ukoliko nije predmet kaznenog djela ili prekršaja, predati tijelu koje ga vodi u evidenciji, radi predaje vlasniku. (3) Ako vlasnik oružja iz stavka (2) ovoga članka u roku od jedne godine od dana obavještavanja o pronalasku oružja, bez opravdanog razloga ne preuzme oružje s istim će se postupati sukladno s odredbama članka 58. stavak (8) ovoga Zakona. Članak 50. (Promjena prebivališta, osobnog imena, naziva ili sjedišta) (1) Ako vlasnik oružja kome je izdana odgovarajuća isprava o oružju promijeni prebivalište, odnosno sjedište, obvezan je da u roku od 30 dana prijavi Policijskoj upravi na čijem području je novo prebivalište, odnosno sjedište, radi upisa u odgovarajuću evidenciju isprava o oružju. (2) Kada fizička ili pravna osoba koja prema ovom Zakonu posjeduje oružje, promijeni osobno ime ili naziv, obvezna je o tome obavijestiti Policijsku upravu u roku od 30 dana od dana te promjene, radi upisa odgovarajućih podataka u službene evidencije i u isprave o oružju. Članak 51. (Postupanje s oružjem i streljivom u slučaju smrti vlasnika oružja) (1) U slučaju smrti vlasnika oružja i streljiva punoljetni član njegove obitelji, zakonski zastupnik, staratelj, osoba koja je s njim živjela u zajedničkom domaćinstvu ili osoba kod koje se oružje i streljivo u trenutku smrti nalazilo, obvezna je odmah po saznanju o postojanju oružja i streljiva, obavijestiti Policijsku upravu radi predaje. (2) Nasljednik oružja i streljiva obvezan je u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju: a) podnijeti zahtjev za registriranje oružja i streljiva, ili b) oružje i streljivo prodati ili darovati, ili c) onesposobiti oružje i streljivo te ga zadržati, ili d) predati Policijskoj upravi bez naknade. (3) Izuzetno od stavka (2) ovog članka, oružje i streljivo malodobnog nasljednika čuvat će zakonski zastupnik ili staratelj ili osobe koje odrede zakonski zastupnik ili staratelj maloljetnika ili će se predati na čuvanje Policijskoj upravi. (4) Osobe iz stavka (3) ovoga članka koje budu držale predmetno oružje moraju imati odobrenje za držanje takve vrste oružja. (5) Nasljednik oružja iz stavka (3) ovoga članka s navršenim, ovim Zakonom propisanih godina života, obvezan je s oružjem postupati na način propisan stavkom (2) ovoga članka. (6) Nasljednik oružja koji oružje proda, daruje ili onesposobi dužan je oružje odjaviti kod Policijske uprave STRANICA 150 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E u roku od osam dana od dana prodaje, darovanja ili onesposobljavanja. Članak 52. (Postupanje s naslijeđenim oružjem i streljivom) (1) Nasljedniku oružja koji podnese zahtjev za registraciju naslijeđenoga oružja i streljiva Policijska uprava izdati će ispravu o oružju, ukoliko isti ispunjava opće uvjete iz članka 12. stavak (1) i posebne uvjete iz članka 13. ovoga Zakona. (2) Oružjem s kojim je nasljednik postupio sukladno članku 51. stavak (2) točka d) ovog Zakona odjaviti će se po službenoj dužnosti. (3) Ako nasljednik oružja i streljiva u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ne postupi sukladno stavku (1) ovoga članka ili ako mu je odbijen zahtjev za registraciju, Policijska uprava oduzet će oružje i streljivo i s njime postupiti na način propisan člankom 58. stavkom (6) i (8) ovoga Zakona. POGLAVLJE V. ODUZIMANJE ORUŽJA, STRELJIVA I ISPRAVA O ORUŽJU Članak 53. (Oduzimanje registriranog oružja, streljiva i isprava o oružju za koje nije podnesen zahtjev za produženje važenja isprave o oružju) (1) Ako vlasnik oružja u roku iz članka 27. stavak (2) ovoga Zakona ne podnese zahtjev za produženje važenja isprave o oružju, obvezan je predati oružje, streljivo i ispravu o oružju Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta. (2) Ako vlasnik oružja ne postupi sukladno sa stavkom (1) ovoga članka, Policijska uprava će istekom roka od 60 dana od dana isteka obveze predaje oružja, streljiva i isprave o oružju, po službenoj dužnosti donijeti rješenje o oduzimanju istih. (3) Sa oduzetim oružjem i streljivom će se postupiti sukladno odredbama propisanih člankom 58. stavkom (6) i (8) ovoga Zakona. (4) Protiv rješenja o oduzimanju oružja, streljiva i isprava o oružju iz stavka (1) i (2) ovoga članka, može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (5) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (6) Protiv rješenja donesenog po žalbi ne može se voditi upravni spor. Članak 54. (Razlozi za oduzimanje oružja, streljiva i isprava o oružju fizičkoj osobi) (1) Oružje i streljivo, kao i isprave o oružju, oduzet će se rješenjem od fizičke osobe ako prestanu ispunjavati uvjete utvrđene u članku 12. stavak (1) točke b), c), d) i e) i članku 13. stavak (1) točke a) i c) ovoga Zakona. (2) U slučajevima iz stavka (1) ovog članka može se oduzeti staro i trofejno oružje. (3) Protiv rješenja o oduzimanju oružja, streljiva i isprava o oružju iz stavka (1), (2), ovog članka, može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Protiv rješenja donesenog po žalbi ne može se voditi upravni spor. Članak 55. (Izvanredni zdravstveni pregled) (1) Vlasnika oružja za kojeg se opravdano sumnja, odnosno za kojega je podnesena prijava nadležne zdravstvene ustanove ili drugog nadležnog tijela da više nije zdravstveno sposoban za držanje ili za držanje i nošenje oružja, Policijska uprava uputit će ga na izvanredni zdravstveni pregled, o čemu donosi rješenje. (2) Vlasnik oružja iz stavka (1) ovoga članka obvezan je u roku od 30 dana od dana prijema rješenja o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled dostaviti Policijskoj upravi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje ili za držanje i nošenje oružja. (3) Troškove zdravstvenog pregleda vlasnika oružja iz stavka (1) ovoga članka koji je proglašen zdravstveno sposobnim za držanje ili za držanje i nošenje oružja snosi Ministarstvo. (4) Vlasnik oružja iz stavka (1) ovog članka za kojeg se na izvanrednom zdravstvenom pregledu utvrdi da nije zdravstveno sposoban za držanje ili za držanje i nošenje oružja, sam snosi troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda. (5) Policijska uprava oduzet će oružje, streljivo ili ispravu o oružju vlasniku koji je na izvanrednom zdravstvenom pregledu ocijenjen nesposobnim za držanje ili za držanje i nošenje oružja ili koji u roku iz stavka (2) ovoga članka ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje ili za držanje i nošenje oružja, o čemu donosi rješenje. Članak 56. (Razlozi za oduzimanje oružja, streljiva i isprava o oružju pravnoj osobi) Policijska uprava oduzet će oružje, streljivo i isprave o oružju pravnoj osobi ako prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 20. ovoga Zakona. Članak 57. (Čuvanje oduzetog oružja, streljiva i isprava o oružju) (1) Oduzeto oružje, streljivo i isprave o oružju iz članka 53., 54., 55. i 56. ovoga Zakona čuvaju se kod Policijske uprave kod koje se vodi postupak. (2) Policijska uprava iz stavka (1) ovoga članka oduzeto oružje, streljivo i isprave o oružju mora čuvati s posebnom pozornošću. Članak 58. (Postupci s oduzetim i predanim oružjem i streljivom) (1) Oduzimanje i preuzimanje oružja, streljiva i PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 151 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E isprava o oružju vrši Policijska uprava kod koje se vodi postupak. (2) Za preuzeto i oduzeto oružje, streljivo i isprave o oružju, Policijska uprava izdaje potvrdu. (3) Oružje i streljivo za koje su izdane isprave o oružju, a koje je oduzeto u upravnom postupku, njihov vlasnik može prodati ili pokloniti fizičkoj ili pravnoj osobi koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju oružja i streljiva. (4) Ako vlasnik oduzetog oružja i streljiva ne proda oružje i streljivo u roku iz stavka (3) ovog članka Policijska uprava može predati oružje i streljivo ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje. (5) Oružje i streljivo iz stavka (2) ovoga članka mogu biti izloženi na prodaji najduže tri mjeseca od dana njihove predaje ovlaštenom trgovcu oružjem. (6) Za prodano oružje i streljivo vlasniku oružja i streljiva pripada naknada u iznosu koji je utvrdio ovlašteni trgovac oružjem. (7) Ako ovlašteni trgovac oružjem ne proda oružje i streljivo u roku iz stavka (5) ovoga članka, vratit će ih Policijskoj upravi u roku od osam dana. (8) Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku koje ne bude prodano nakon šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju ili koje je predano od strane državnih tijela, pravnih ili fizičkih osoba, na prijedlog vlasnika može se predati policijskom tijelu u vlasništvo ili se može onesposobiti o trošku vlasnika koji će ga zadržati kao uspomenu ili će se isto uništiti. (9) Bliže odredbe o onesposobljavanju i uništenju oružja i streljiva iz stavka (8) ovog članka podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 59. (Privremeno oduzimanje oružja, streljiva i isprava o oružju) (1) Policijski službenici mogu od osobe za koju postoje osnovi sumnje da je izvršila kazneno djelo ili prekršaj određen ovim Zakonom i sami privremeno oduzeti oružje, streljivo, bitne dijelove oružja i isprave o oružju, kao i oružje, streljivo, bitne dijelove oružja i isprave o oružju, za koje postoje osnovi sumnje da je s istim izvršeno kazneno djelo ili prekršaj ili su pribavljeni kaznenim djelom ili prekršajem ili su nastali izvršenjem kaznenog djela ili prekršaja. (2) Prilikom izvršavanja ovlaštenja propisanih u stavku (1) ovoga članka, policijski službenici su dužni izdati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Članak 60. (Postupci s oružjem, streljivom i komponentama za punjenje streljiva oduzetim u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku) S oružjem, streljivom i komponentama za punjenje streljiva oduzetim u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku postupa se sukladno s odlukom mjerodavnog suda. POGLAVLJE VI. POPRAVLJANJE I PREPRAVLJANJE ORUŽJA I STRELJIVA Članak 61. (Odobrenje) Popravljanjem i prepravljanjem oružja mogu se baviti pravne osobe i obrtnici koji prije upisa u sudski, odnosno obrtni registar dobiju odobrenje Ministarstva koje se izdaje u formi rješenja. Članak 62. (Uvjeti za obavljanje djelatnosti) (1) Odobrenje iz članka 61. ovog Zakona izdat će se pravnoj osobi ili obrtniku ako vlasnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi, obrtnik i osobe koje neposredno obavljaju poslove popravljanja i prepravljanja oružja su punoljetni i ispunjavaju opće uvjete iz članka 12. stavak (1) točke b), c) i d). (2) Pored uvjeta propisanih u stavku (1) ovog članka osoba koja neposredno obavlja poslove popravljanja i prepravljanja oružja mora ispunjavati uvjete iz članka. 13. stavak (1) točke a) i b) i imati odgovarajuća stručna znanja. (3) Za poslovni prostor pravna osoba ili obrtnik mora imati dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja i isti mora ispunjavati prostorne i tehničke uvjete. (4) Nakon što pravna osoba ili obrtnik podnesu zahtjev Ministarstvu i uz zahtjev prilože dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka (1), (2) i (3) ovog članka, Ministar formira Povjerenstvo koje utvrđuje postojanje prostornih i tehničkih uvjeta poslovnog prostora. (5) Protiv odobrenja iz članka 61. ovog Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenutu upravni spor. (6) Odobrenje za obavljanje djelatnosti popravljanja i prepravljanja oružja prestaje važiti ako ista nije započeta u roku od šest mjeseci od dana izdavanja odobrenja. (7) Pravna osoba ili obrtnik obvezni su po prestanku obavljanja djelatnosti popravljanja i prepravljanja oružja pismeno izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana prestanka. (8) Bliže odredbe o postojanju prostornih i tehničkih uvjeta poslovnog prostora te stručnom znanju osoba za obavljanje poslova popravljanja i prepravljanja oružja podzakonskim propisom, propisat će ministar, na prijedlog policijskog komesara. Članak 63. (Oružje koje može biti predmet popravljanja ili prepravljanja) (1) Pravna osoba i obrtnik iz članka 61. ovog Zakona mogu primiti, radi popravljanja ili prepravljanja, samo oružje za koje je izdana odgovarajuća isprava o oružju. (2) Pravna osoba i obrtnik iz stavka (1) ovog članka obvezni su prokušati prepravljeno i popravljeno oružje. Članak 64. (Postupci s oružjem primljenim na popravku ili prepravku) (1) Oružje koje je primljeno radi popravke ili prepravke STRANICA 152 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E ne smije se iznositi iz prostorija određenih za rad do njegove predaje vlasniku. (2) Iznimno, oružje koje je primljeno radi popravke ili prepravke smije se iznositi iz prostorija određenih za rad, prije njegove predaje vlasniku, ako je to potrebno radi popravljanja, prepravljanja ili prokušavanja. (3) Pravna osoba i obrtnik izdati će potvrdu o izvršenoj popravci ili prepravci oružja vlasniku oružja, koji je obvezan u roku od osam dana izvijestiti Policijsku upravu. (4) U svrhu prokušavanja učinka popravljenog i prepravljenog oružja pravne osobe i obrtnici koji su registrirani za obavljanje takve djelatnosti mogu nabavljati i držati potrebne vrste i količine streljiva. POGLAVLJE VII. CIVILNA STRELIŠTA Članak 65. (Odobrenje) Civilno strelište mogu osnivati pravne osobe i obrtnici koji prije upisa u sudski, odnosno obrtni registar dobiju odobrenje Ministarstva koje se izdaje u formi rješenja za osnivanje i uporabu civilnog strelišta. Članak 66. (Uvjeti za osnivanje strelišta) (1) Odobrenje iz članka 65. ovog Zakona izdat će se pravnoj osobi ili obrtniku ako vlasnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi, obrtnik i osobe koje rukuju oružjem i streljivom i upravljaju civilnim strelištem su punoljetni i ispunjavaju opće uvjete iz članka 12. stavak (1) točke b), c) i d) ovog Zakona. (2) Pored uvjeta propisanih u stavku (1) ovoga članka osobe koje rukuju oružjem i streljivom i upravljaju civilnim strelištem moraju ispunjavati i posebne uvjete iz članka 13. stavak (1) točke a) i b) ovog Zakona i imati odgovarajuće stručno znanje. (3) Za civilno strelište pravna osoba ili obrtnik mora imati dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja i isti mora ispunjavati prostorne, tehničke i sigurnosne uvjete. (4) Nakon što pravna osoba ili obrtnik podnesu zahtjev Ministarstvu i uz zahtjev prilože dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka (1), (2) i (3) ovog članka, ministar formira Povjerenstvo koje utvrđuje postojanje prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta civilnog strelišta. (5) Protiv odobrenja iz članka 65. ovog Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenutu upravni spor. (6) Odobrenje iz članka 65. ovog Zakona prestaje važiti ako djelatnost nije započeta u roku od šest mjeseci od dana izdavanja odobrenja. (7) Pravna osoba ili obrtnik obvezni su po prestanku obavljanja djelatnosti iz članka 65. ovog Zakona pismeno izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana prestanka. (8) Bliže odredbe o postojanju prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta civilnog strelišta te stručnom znanju osoba koje rukuju i upravljaju civilnim strelištem podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 67. (Izuzeća od primjene) (1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na lovačka strelišta koja pravne osobe, registrirane za obavljanje djelatnosti lova u okviru lovišta upotrebljavaju za gađanje i isprobavanje lovačkog oružja svojih članova prema propisima o lovstvu. (2) O vremenu i dužini trajanja aktivnosti iz stavka (1) ovog članka pravna osoba je dužna izvijestiti Policijsku upravu. Članak 68. (Uporaba oružja na civilnom strelištu) (1) Vatrenim oružjem na civilnom strelištu smiju gađati samo osobe kojima je izdana odgovarajuća isprava o oružju. (2) Fizička osoba koja ne ispunjava uvjete iz stavka (1) ovog članka, gađanje može izvoditi samo pod nadzorom osobe koja rukuje oružjem i streljivom i upravlja civilnim strelištem i isključivo s oružjem i streljivom koje je vlasništvo civilnog strelišta. (3) Članovi sportskih streljačkih organizacija, uz predočavanje odgovarajućeg dokaza o članstvu, mogu na civilnom strelištu koristiti vatreno i zračno oružje i streljivo koji su vlasništvo sportskih streljačkih organizacija, kao i oružje i streljivo koji su vlasništvo civilnog strelišta. (4) Osobe koje rukuju oružjem i streljivom i upravljaju civilnim strelištem zabranit će izvođenje gađanja i pristup osobama iz stavka (1) i (2) ovoga članka, ako njihovo ponašanje ukazuje da su pod utjecajem alkohola, narkotika ili drugih omamljujućih sredstava ili ako njihovo psihofizičko stanje ukazuje na nesposobnost rukovanja oružjem. Članak 69. (Nabava oružja i streljiva za potrebe strelišta) Pravne osobe i obrtnici iz članka 65. ovoga Zakona, mogu nabavljati oružje i streljivo radi gađanja na strelištu, na način propisan ovim Zakonom. POGLAVLJE VIII. PROMET ORUŽJA I STRELJIVA Članak 70. (Odobrenje) Prometom oružja kategorije B, C i D i streljiva mogu se baviti pravne osobe i obrtnici koji prije upisa u sudski, odnosno obrtni registar dobiju odobrenje Ministarstva koje se izdaje u formi rješenja. Članak 71. (Uvjeti za obavljanje prometa oružja i streljiva) (1) Odobrenje iz članka 70. ovog Zakona izdati će se pravnoj osobi i obrtniku ako vlasnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi, obrtnik i osobe koje neposredno obavljaju poslove prometa oružja i streljiva su punoljetni PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 153 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E i ispunjavaju opće uvjete iz članka 12. stavak (1) točke b), c) i d) ovog Zakona. (2) Pored uvjeta propisanih u stavku (1) ovoga članka osobe koje neposredno obavljaju poslove prometa oružja i streljiva moraju ispunjavati i posebne uvjete iz članka 13. stavak (1) točke a) i b) ovog Zakona. (3) Za poslovni prostor za obavljanje djelatnosti iz članka 70. ovog Zakona pravna osoba ili obrtnik mora imati dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja i isti mora ispunjavati prostorne, tehničke i sigurnosne uvjete. (4) Nakon što pravna osoba ili obrtnik podnesu zahtjev Ministarstvu i uz zahtjev prilože dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka (1), (2) i (3) ovog članka , ministar formira Povjerenstvo koje utvrđuje postojanje prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta poslovnog prostora. (5) Protiv odobrenja iz članka 70. ovog Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (6) Odobrenje iz članka 70. ovog Zakona prestaje važiti ako djelatnost nije započeta u roku od šest mjeseci od dana izdavanja odobrenja. (7) Pravna osoba i obrtnik obvezni su po prestanku obavljanja djelatnosti iz članka 70. ovog Zakona pismeno izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana prestanka. (8) Bliže odredbe o postojanju prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta poslovnog prostora namijenjenoga za promet oružja i streljiva podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 72. (Nabava oružja,streljiva i baruta u svrhu prometa) (1) Zahtjev za nabavu oružja i streljiva u svrhu prometa pravna osoba i obrtnik iz članka 71. stavak (1) ovog Zakona podnosi Policijskoj upravi prema mjestu sjedišta. (2) Nakon što pravna osoba ili obrtnik iz stavka (1) ovoga članka podnese zahtjev za nabavu oružja i streljiva u svrhu prometa, Policijska uprava izdaje odobrenje u formi rješenja, koje važi godinu dana od dana izdavanja. (3) Odobrenje za nabavu iz stavka (2) ovog članka neće se izdati kada to zahtijevaju razlozi sigurnosti ili ukoliko se u tijeku nadzora utvrdi da podnositelj zahtjeva ne postupa sukladno s odredbama ovoga Zakona ili ukoliko se utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete navedene u članku 71. ovoga Zakona. (4) Protiv rješenja iz stavka (3) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstu u roku 15 dana od dana prijema rješenja. (5) Protiv rješenja iz stavka (4) ovog članka ne može se voditi upravni spor. (6) Vatreno oružje i streljivo koje nije ispitano, žigosano i obilježeno ne može se stavljati u promet. (7) Izuzetno od odredbi Zakona kojima se regulira prodaja eksplozivnih tvari za gospodarsku uporabu, pravne osobe i obrtnici iz članka 70. ovog Zakona mogu nabavljati u svrhu prometa i barut radi prodaje osobama iz članka 31. stavak (3) ovog Zakona na način propisan u stavku (1) ovog članka. Članak 73. (Prodaja oružja, streljiva i baruta na malo) (1) Ovlašteni trgovac oružjem, oružje kategorije B može prodavati samo fizičkim i pravnim osobama koje imaju odobrenje za nabavu oružja. (2) Ovlašteni trgovac oružjem obvezan je da: a) prilikom prodaje oružja kategorije B zadrže jedan primjerak odobrenja za nabavu oružja, a na drugi primjerak stave zabilješku o izvršenoj prodaji i ovjere je pečatom i potpisom odgovorne osobe, b) u roku od osam dana od dana prodaje o tome pisanim putem obavijeste Policijsku upravu koja je izdala odobrenje za nabavu oružja. (3) Ovlašteni trgovac oružjem oružje kategorije C i D smije prodati bez odobrenja samo osobama starijim od 18 godina, a izuzetno sprej za omamljivanje samo osobama starijim od 16 godina. Prilikom prodaje ovlašteni trgovac oružjem je obvezan zatražiti na uvid osobnu iskaznicu osobe koja kupuje navedeno oružje. (4) Ovlašteni trgovac oružjem oružje kategorije C i D smije prodati bez odobrenja pravnoj osobi na način da predstavnik pravne osobe predoči pisani akt ovjeren i potpisan od odgovorne osobe a koji sadrži podatke o količini i vrsti traženog oružja te ime i prezime osobe koja je ovlaštena preuzeti navedeno oružje. Prilikom prodaje ovlašteni trgovac oružjem je obvezan zatražiti na uvid osobnu iskaznicu osobe koja preuzima navedeno oružje za pravnu osobu. (5) O prodanom oružju iz stavka (3) i (4) ovog članka ovlašteni trgovac oružjem je obvezan dostavljati Upravi policije izvješće najkasnije do 10.-og dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. (6) Izvješće iz stavka (5) ovog članka za fizičku osobu mora sadržavati sljedeće podatke: a) ime i prezime fizičke osobe, b) broj osobne iskaznice i od koga je izdana, c) količina i vrsta i d) datum prodaje. (7) Izvješće iz stavka (5) ovog članka za pravnu osobu mora sadržavati sljedeće podatke: a) naziv i sjedište pravne osobe i broj akta, b) ime i prezime, broj osobne iskaznice, i od koga je izdana, osoba koja preuzima oružje, c) količina i vrsta i d) datum prodaje. (8) Ovlašteni trgovac oružjem streljivo može prodavati samo fizičkim i pravnim osobama koje imaju oružni list odnosno odobrenje za držanje oružja. (9) Ovlašteni trgovac oružjem može fizičkim i pravnim osobama, koje imaju odgovarajuću ispravu za lovačko oružje s glatkim cijevima ili odgovarajuću potvrdu za oružje kategorije C, prodavati streljivo i komponente za punjenje streljiva za vlastite potrebe na temelju važeće isprave o oružju. (10) O prodanom streljivu i barutu iz stavka (8) i (9) ovog članka ovlašteni trgovac oružjem je obvezan dostavljati STRANICA 154 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Upravi policije izvješće najkasnije do 10.-og dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec koji sadrži podatke propisane člankom 32. stavak (2) ovoga Zakona. (11) Pravna osoba i obrtnik pored prodaje oružja i streljiva na malo, mogu prodavati i pirotehnička sredstva za zabavu razreda II osobama starijim od 18 godina sukladno odredbama zakona kojim se reguliraju eksplozivne tvari za gospodarsku uporabu. POGLAVLJE IX. EVIDENCIJE Članak 74. (Evidencije Ministarstva i policijskih uprava) (1) Ministarstvo vodi evidencije o izdanim: a) odobrenjima za popravljanje i prepravljanje oružja, b) odobrenjima za osnivanje civilnih strelišta, c) odobrenjima za promet oružja i streljiva, (2) Policijske uprave vode evidencije o izdanim: a) ispravama o oružju iz članka 17. stavka (1) ovog zakona, b) potvrdama o osposobljenosti za pravilnu uporabu oružja i poznavanju propisa o oružju i streljivu, c) oduzetom i predanom oružju i streljivu, d) odobrenjima za nabavu oružja i streljiva u svrhu prometa e) snajperima. (3) Osobni podaci sadržani u evidencijama iz stavka (1) i (2) ovog članka, prikupljaju se, pohranjuju i obrađuju sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. (4) Bliže odredbe o sadržaju i načinu vođenja evidencija iz stavka (1) i (2) ovoga članka podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. Članak 75. (Evidencije pravnih osoba i obrtnika) (1) Sportske streljačke organizacije i pravne osobe za obavljanje djelatnosti lova, te druge pravne osobe koje su oružje i streljivo nabavile i registrirale radi obavljanja svoje djelatnosti, obvezni su o tom oružju i streljivu, te o oružju i streljivu koje daju na korištenje voditi evidenciju. (2) Pravna i fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje starog i trofejnog oružja obvezna je voditi evidenciju o sakupljenom starom i trofejnom oružju. (3) Pravna osoba i obrtnik ovlašteni za popravljanje i prepravljanje oružja obvezni su voditi evidencije o popravljenom i prepravljenom oružju. (4) Pravna osoba i obrtnik ovlašteni za vođenje civilnih strelišta obvezni su voditi evidencije o nabavljenom oružju i streljivu, o oružju i streljivu ustupljenom na korištenje, te o utrošenom streljivu. (5) Ovlašteni trgovac oružjem obvezan je voditi evidencije o nabavljenom i prodanom oružju, streljivu i barutu, te o oružju i streljivu primljenom na čuvanje ili radi prodaje. (6) Evidencije iz stavka (1), (2), (3), (4) i (5) ovoga članka čuvaju se trajno, a u slučaju smrti fizičke osobe, odnosno prestanka postojanja pravne osobe ili obrta, evidencije se predaju nadležnoj Policijskoj upravi. (7) Bliže odredbe o sadržaju i načinu vođenja evidencija iz stavka (6) ovoga članka podzakonskim propisom propisat će ministar na prijedlog policijskog komesara. POGLAVLJE X. NADZOR Članak 76. (Upravni nadzor) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja Ministarstvo. Članak 77. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja inspektor za oružje Uprave policije, kao državni službenik s posebnim ovlastima i odgovornostima. (2) Inspekcijski nadzor se vrši sukladno Zakonu kojim je propisana organizacija tijela uprave a gdje su sadržane odredbe o inspekcijskom nadzoru u Županiji. Članak 78. (Ovlaštenja) (1) Pored ovlasti i dužnosti određenim Zakonom iz članka 77. ovoga Zakona, inspektor je ovlašten: a) nadzirati zakonitost rada Policijskih uprava iz nadležnosti utvrđenih ovim Zakona, b) vršiti pregled skladišta oružja, streljiva i baruta, civilnih strelišta i drugih prostorija gdje se obavlja promet, popravlja, prepravlja i čuva oružje, streljivo i barut, izvršiti pregled propisanih evidencija i ostale dokumentacije u svezi s prometom, popravljanjem i prepravljanjem ili čuvanjem oružja, streljiva i baruta i vođenjem civilnih strelišta. (2) Ako u obavljanju nadzora inspektor utvrdi da se postupanje s oružjem, streljivom i barutom obavlja suprotno odredbama ovog Zakona i na temelju njega donesenih propisa, nadležan je: a) narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku, b) privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti prometa, popravljanja i prepravljanja oružja, uporabu civilnih strelišta i narediti da se utvrđene nepravilnosti otklone u određenom roku, c) narediti poduzimanje i drugih propisanih mjera. (3) Žalba protiv rješenja kojim su naređene mjere ili izrečene zabrane iz stavka (2) ovog članka ne odgađa njihovo izvršenje. (4) Pravne osobe i obrtnici obvezni su inspektoru za oružje omogućiti obavljanje inspekcijskog nadzora te im dati na uvid traženu dokumentaciju i pružiti potrebne podatke i obavijesti. PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 155 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E POGLAVLJE XI. KAZNENE ODREDBE Članak 79. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit će se pravna osoba iz članka 70. ovoga Zakona za prekršaje koja suprotno odredbama članka 72. ovoga Zakona nabavi, drži ili proda oružje, streljivo ili barut. (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik iz članka 70. ovoga Zakona novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000, 00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovoga članka uz novčanu kaznu izriče se sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti i oduzimanja oružja i streljiva. Članak 80. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 6.000,00 KM kaznit će se pravna osoba za prekršaj: a) ako bez važeće isprave o oružju nabavi, proda, drži i nosi oružje ili bitne dijelove za oružje kategorije B ili ako isto preda ili pokloni pravnoj ili fizičkoj osobi koja nema važeću ispravu o oružju (članak 19., članak 20., članak 40. st. (1) i (2), članak 43. st. (1) i (2) i članak 73. st. (1) i (2)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik iz članka 70. ovoga Zakona i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000, 00 KM. (3) Za prekršaj iz stavka (1) točka a) ovog članka obvezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja oružja i bitnih dijelova za oružje i isprava o oružju. (4) Za prekršaje iz stavka (1) točka a) ovog članka pravnoj osobi i obrtniku iz članka 70. ovog Zakona obvezno se izriče sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Članak 81. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se pravna osoba za prekršaj: a) ako bez važeće isprave o oružju nabavi, proda, drži i nosi streljivo za oružje kategorije B ili ako isto preda ili pokloni pravnoj ili fizičkoj osobi koja nema važeću ispravu o oružju (članak 31. i članak 73. st. (8)), b) ako postupi suprotno odredbama članka 45. ovoga Zakona, c) ako postupi suprotno odredbama članka 32. i članka 73. st. (5) i (10). d) ako proda komponente za punjenje streljiva osobama koje nemaju odgovarajuću ispravu za oružje ( čl. 73. st. (9)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik iz članka 73. stavak (1) ovoga Zakona i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000, 00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka obvezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja streljiva. (4) Za prekršaje iz stavka (1) ovoga članka pravnoj osobi i obrtniku iz članka 73. stavak (1) ovoga Zakona se obvezno izriče sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Članak 82. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) u propisanom roku ne vrati odobrenje za nabavu oružja (članak 22. stavak (2)), b) skuplja staro i drži trofejno oružje bez važeće isprave o oružju (članak 33. stavak (1)), c) tko upotrebljava staro oružje i trofejno oružje kao oružje ili nabavlja, spravlja i drži streljivo za ovo oružje (članak 33. stavak (4)), d) proda ili preda staro i trofejno oružje osobi koja nema važeću ispravu o oružju ili tko ne postupi u propisanom roku (članak 33. stavak (6)), e) u propisanom roku ne prijavi oružje kategorije C (članak 34. stavak (2)), f) drži ili nosi oružje kategorije C bez odgovarajuće isprave (članak 34. stavak (3)), g) nabavi, drži ili nosi oružje kategorije D protivno odredbama članka 34. stavak (4), h) postupi protivno odredbi članka 35., i) postupi protivno odredbama članka 38. stavak (1) i članak 39., j) osposobi za upotrebu vatreno oružje koje je bilo onesposobljeno (članak 40. stavak (1), (2), (3), (5) i (6)), k) postupi protivno odredbama članka 41., l) postupi protivno odredbama članka 42. stavak (1) i (2), lj) postupi protivno odredbama članka 44., m) postupi protivno odredbama članka 45. n) postupi protivno odredbama članka 48., nj) postupi suprotno odredbama članka 50., o) proda oružje kategorije C i D suprotno odredbama članka 73. stavak (3) i (4). p) ne vodi propisanu evidenciju (članak 75. stavak (2)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik iz članka 73. stavak (1) ovoga Zakona i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000, 00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovoga članka obavezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja oružja, bitnih dijelova za oružje, streljiva i optičkog nišana. (4) U izvršenju zaštitne mjere iz stavka (3) ovoga članka oduzima se i isprava o oružju. STRANICA 156 - BROJ 5 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E Članak 83. (Novčana kazna) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba: a) svaka zdravstvena ustanova koja odmah po saznanju ne izvijesti Policijsku upravu o promjeni zdravstvenog stanja imatelja oružja, a koje može da utječe na sposobnost za držanje i nošenje oružja (članak 15.), b) koja ne obavijesti u propisanom roku Policijsku upravu o prestanku potrebe za daljnjim držanjem oružja i streljiva (članak 47. stavak (1)), c) koja ne vrati oružje ili streljivo Policijskoj upravi u propisanom roku (članak 58. stavak (7)), d) koja postupi protivno odredbama članka 61. i članka 62. stavak (7), e) koja postupi protivno odredbama članka 63. , f) koja postupi protivno odredbama članka 64. stavak (1), g) koja postupi protivno odredbama članak 65. i članka 66. stavak (7), h) koja postupi protivno odredbama članka 68., i) koja postupi protivno odredbama članka 70 i članka 71. stavak (7), j) koja postupi protivno odredbama članka 75. (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik. (3) Za prekršaje iz stavka (1) točke b), c), d), e), f), g), h) i i) ovoga članka izriče se i zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva. Članak 84. (Novčane kazne i zaštitne mjere za prekršaje fizičkih osoba) (1) Novčanom kaznom od 50,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako: a) u propisanom roku ne podnese pisani zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista Policijskoj upravi (članak 26. stavak (1)), b) postupi protivno odredbi članka 31. stavka 4, c) postupi protivno odredbama članka 39. stavak (1), (2), (3), (4), (5), (7) i (8), d) postupi protivno odredbama članka 43. stavak (1) i (2), e) nosi oružje i streljivo koji su mu povjereni u vrijeme kada ne vrši službu, ili iznese oružje i streljivo van područja, odnosno objekta koji se osigurava ili čuva (članak 46. stavak (2)), f) tko postupi protivno odredbama članka 51., g) imatelj oružja koji, nakon isteka roka važenja isprave o oružju, a koji nije podnio zahtjev za produljenje važenja isprave o oružju, ne preda oružje, streljivo i ispravu o oružju Policijskoj upravi (članak 53. stavak (1)), (2) Za prekršaje iz stavka (1) točka c), e), f) i g) ovoga članka, obvezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja oružja, streljiva i isprava o oružju. Članak 85. (Oduzimanje oružja u slučaju vođenja prekršajnog postupka) (1) Za prekršaje iz članka 79., 80., 81., 82., 83. i 84. ovoga Zakona oružje i streljivo oduzet će se i u slučaju da se postupak okonča presudom odnosno rješenjem kojim se okrivljeni ne proglasi krivim, ako to zahtijevaju interesi javne ili opće sigurnosti. (2) Policijska uprava donosi rješenje o oduzimanju oružja i streljiva iz stavka (1) ovoga članka. (3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (4) Protiv rješenje donesenog po žalbi ne može se voditi upravni spor. (5) Po okončanju postupaka provedenih po odredbama članaka iz stavka (1) ovog članka oduzeto oružje i streljivo predaju se Policijskoj upravi radi postupanja sukladno članku 54. ovoga Zakona. POGLAVLJE XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 86 (Prilagodba poslovanja) (1) Pravne osobe i obrtnici koji se bave prometom oružja i streljiva, popravljanjem i prepravljanjem oružja i uporabom civilnih strelišta na temelju odobrenja propisanih Zakonom o oružju (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 4/01 i 5/08), moraju postojeće prostorne i tehničke te druge uvjete poslovanja za obavljanje gore navedenih djelatnosti prilagoditi uvjetima koji su utvrđeni ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju istog u roku od godinu dana od dana njihovog stupanja na snagu, o čemu su obvezni izvijestiti Ministarstvu radi provjere usklađenosti navedenih uvjeta. (2) U slučaju da pravne osobe i obrtnici u propisanom roku iz stavka (1) ovog članka ne usklade svoje poslovanje prestaje im važiti izdano odobrenje. Članak 87. (Važenje ranijih propisa i dovršenje započetih postupaka) (1) Propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o oružju (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 4/01 i 5/08) ostaju na snazi do donošenja propisa na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. (2) Postupci koji su započeti, a nisu okončani dovršit će se na temelju ovog Zakona. Članak 88. (Zamjena isprava o oružju) (1) Isprave o oružju izdane po do sada važećem zakonu, bez obzira na datum njihovog izdavanja zamijenit će se u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, PONEDJELJAK 10. TRAVNJA 2017. NARODNE NOVINE STRANICA 157 - BROJ 5 Ž U P A N I J E Z A P A D N O H E R C E G O V A Č K E u kom roku su pravne i fizičke osobe dužne podnijeti zahtjev za zamjenu isprave o oružju. (2) Istekom roka iz stavka (1) ovoga članka, pravne i fizičke osobe su dužne podnijeti zahtjev za izdavanje nove isprave o oružju, kada će morati priložiti dokaze o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta iz članka 12. i 13. ovog Zakona. (3) Fizičkim osobama iz stavka (1) ovog članka zamjena izdane isprave oružja za osobnu sigurnost, izvršit će se na način da će se izdati oružni list za držanje oružja, a ako osoba zahtjeva izdavanje oružnog lista za držanje i nošenje, uz zahtjev za zamjenu, mora priložiti dokaze o postojanju opravdanog razloga iz članka 12. stavka (4) ovog Zakona. Članak 89. (Prijava oružja koje se drži bez isprava o oružju) (1) Fizičke i pravne osobe koje u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona prijave Policijskoj upravi,prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta, da bez isprava o oružju posjeduju oružje koje se prema odredbama ovoga Zakona može posjedovati isto će se, ukoliko ne potječe iz kaznenog djela i nije predmet potrage privremene preuzeti, te izdati ispravu za takvo oružje bez utvrđivanja porijekla ako su ispunjeni uvjeti iz članka 12. i 13. ovog Zakona. (2) Protiv osoba iz stavka (1) ovog članka neće se voditi sudski postupak. Članak 90. (Prijava zabranjenog oružja) (1) Fizičke i pravne osobe koje posjeduju oružje i streljivo čija je nabava, držanje i nošenje prema odredbama ovog Zakona zabranjeno dužne su to oružje i streljivo prijaviti Policijskoj upravi, prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta, najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Policijski službenik će preuzeti oružje i streljivo na mjestu na kojem se ono nalazi i o istom izdati potvrdu. (3) Protiv osoba iz stavka (1) ovog članka neće se voditi sudski postupak. Članak 91. (Podzakonski propisi koje donosi ministar) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona ministar će na prijedlog policijskog komesara donijeti sljedeće podzakonske propise: a) Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja te program i način provedbe osposobljavanja (članaka 16. stavak (3)), b) Pravilnik o izgledu, sadržaju i cijeni obrazaca, isprava o oružju i streljivu i zahtjevima za njihovo izdavanje (članak 17. stavak(2)), c) Pravilnik o uvjetima i načinu smještaja i čuvanja oružja i streljiva (članak 20. stavak (6)), d) Pravilnik o onesposobljavanju i uništenju oružja i streljiva (članak 58. stavak (9)), e) Pravilnik o postojanju prostornih i tehničkih uvjeta poslovnog prostora te stručnom znanju osoba za obavljanje poslova popravljanja i prepravljanja oružja (članak 62. stavak (9)), f) Pravilnik o postojanju prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta civilnog strelišta te stručnom znanju osoba koje rukuju oružjem i upravljaju civilnim strelištem (članak 66. stavak (8)), g) Pravilnik o postojanju prostornih, tehničkih i sigurnosnih uvjeta poslovnog prostora namijenjenog za promet oružja i streljiva (članak 71. stavak(8)), h) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija policijskog tijela (članak 74. stavak (4)) i i) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija pravnih osoba i obrtnika (članak 75. stavak (7)). Članak 92. (Podzakonski propis koje donosi ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi će u suradnji s ministrom donijeti Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i način obavljanja zdravstvenih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti te visinu naknade za izdavanje liječničkog uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja. Članak 93. (Prestanak važenja) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o oružju (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 4/01 i 5/08). Članak 94. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke. Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA - S K U P Š T I N ABroj: 01-02-1-XXIII-405/17 Široki Brijeg, 10. travnja 2017. godine PREDSJEDNIK Ante Mišetić
Zakon o sudskim taksama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 04/17 05.04.2017 SN SBK 15/20 sudske takse,takse,zakon,sbk
Zakon o uređenju saobraćaja na području KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 30/17 08.03.2017 SN KS 01/22, SN KS 46/17 saobraćaj,vozila KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 18. ta~ka b. Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo broj", 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 2. Zakona o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 05.07.2017. godine, donijela je ZAKON O URE\ENJU SAOBRA]AJA NA PODRU^JU KANTONA SARAJEVO I OP]E ODREDBE ^lan 1. (Djelokrug) Ovim zakonom ure|uje se organizacija i upravljanje saobra}aja na podru~ju Kantona Sarajevo, osnivanje, rad i nadle`nosti Vije}a za sigurnost saobra}aja na cestama u Kantonu Sarajevo, osnivanje Sektora za sigurnost saobra}aja, izrada strate{kih dokumenata, finansiranje i pra}enje sigurnosti saobra}aja, saobra}ajna signalizacija i oprema ceste, dubinska analiza saobra}ajnih nezgoda, identifikacija i sanacija opasnih mjesta na cestama, saobra}ajna pravila, posebne mjere sigurnosti, obaveze u slu~aju saobra}ajne nezgode, organizovanje sportskih i drugih priredbi na cestama, nadzor i kaznene odredbe. ^lan 2. (Odgovornost) (1) Kantonalni organi uprave i institucije nadle`ne i odgovorne za stanje sigurnosti saobra}aja su: Ministarstvo saobra}aja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo), Ministarstvo unutra{njih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: MUP), Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, javna preduze}a kojima je povjereno upravljanje cestovnom mre`om, te drugi organi koji u~estvuju u sistemu sigurnosti saobra}aja na cestama u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton). (2) Jedinice lokalne samouprave na cestama u svojoj nadle`nosti organizuju i vr{e tehni~ku regulaciju saobra}aja uz prethodnu saglasnost Ministarstva, kao i kontrolu stanja i odr`avanja cesta kojima upravljaju, objekata, saobra}ajne signalizacije i opreme ceste na na~in da se osigura bezbjedno i nesmetano odvijanje saobra}aja, da otklanjaju sve nedostatke usljed kojih na nekim mjestima dolazi do saobra}ajnih nezgoda i druge poslove propisane zakonom. (3) Ministarstvo daje saobra}ajnu saglasnost ili mi{ljenje na plansku dokumentaciju. ^lan 3. (Vije}e i Sektor za sigurnost saobra}aja) Vije}e za sigurnost saobra}aja na cestama u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: Vije}e) i Ministarstvo - Sektor za sigurnost saobra}aja (u daljem tekstu: Sektor) imaju za cilj unapre|enje svih aspekata sigurnosti saobra}aja, kroz pra}enje i razmjenu evidencija i podataka o stanju u saobra}aju, a u saradnji sa svim institucijama uklju~enim u pra}enje sigurnosti i upravljanja saobra}ajem. ^lan 4. (Du`nost u~esnika u saobra}aju i obaveza MUP-a) (1) U~esnik u saobra}aju je du`an da se na cesti pona{a na na~in kojim ne}e ometati, povrijediti ili ugroziti druge u~esnike, kao i da preduzme sve potrebne mjere radi izbjegavanja opasnih situacija nastalih nepropisnim pona{anjem drugih u~esnika u saobra}aju. (2) U~esnicima u saobra}aju zabranjeno je da ometaju saobra}aj, o{te}uju cestu, objekte i opremu ceste. (3) U slu~aju utvr|ivanja o{te}enja ceste i cestovnih objekata, te o{te}enja i otu|enja saobra}ajne signalizacije i opreme ceste, te drugih nedostataka na cesti koji ugro`avaju i ometaju odvijanje saobra}aja, MUP je obavezan da obavijesti organ nadle`an za upravljanje, odr`avanje i za{titu ceste, te preduzme mjere iz svoje nadle`nosti na otkrivanju po~inilaca tih djela kao i mjere na sankcionisanju u skladu sa va`e}im propisima. ^lan 5. (Uslovi i nadle`nost za odr`avanje cesta) Ceste namijenjene za saobra}aj grade se tako da omogu}uju siguran i nesmetan saobra}aj i da ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima, a upravitelji cesta i drugi organi kojima je povjereno odr`avanje javnih cesta obavezni su da ih odr`avaju tako da se na istim u svim uslovima mo`e odvijati siguran i nesmetan saobra}aj, te da trajno kontroli{u stanje i odr`avanje javnih cesta, objekata, saobra}ajne signalizacije, odnosno saobra}ajne opreme ceste. ^lan 6. (Ograni~enje i zabrane saobra}aja) (1) Ministarstvo i MUPmogu da ograni~e ili zabrane saobra}aj na cestama pod uslovima propisanim ovim zakonom, Zakonom o Godina XXII – Broj 30 ^etvrtak, 3. augusta 2017. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052 osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17) (u daljem tekstu: ZOSS) i Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/10, 16/10 i 66/13), a u svrhu spre~avanja ili otklanjanja opasnosti za u~esnike u saobra}aju, spre~avanja ili otklanjanja o{te}enja ceste, izvo|enja radova na cesti i zabrane saobra}aja radi smanjenja emisije {tetnih gasova. (2) Ograni~enje, odnosno zabrana saobra}aja mora biti saop{tena u~esnicima u saobra}aju odgovaraju}im saobra}ajnim znacima, putem sredstava javnog informisanja ili na drugi pogodan na~in. ^lan 7. (Uslovi za voza~a u javnom prijevozu) Pravna ili fizi~ka lica i drugi organi koji obavljaju javni prijevoz du`ni su osigurati da voza~ njihovog motornog vozila ispunjava propisane zdravstvene uslove za sigurno upravljanje motornim vozilom i uslove propisane ZOSS-om i Zakonom o cestovnom prijevozu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/06 i 2/10). II UPRAVLJANJE SIGURNO[]U SAOBRA]AJA 1. Vije}e za sigurnost saobra}aja na cestama u Kantonu Sarajevo ^lan 8. (Osnivanje Vije}a) U cilju podsticanja preventivnih i drugih aktivnosti u oblasti sigurnosti saobra}aja na cestama u Kantonu i razvijanju saobra}ajne kulture sudionika u saobra}aju, osniva se Vije}e kao savjetodavno tijelo Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada). ^lan 9. (Zadaci Vije}a) Zadaci Vije}a su: a) sudjelovanje u pripremi politika, strate{kih, planskih i programskih dokumenata iz oblasti sigurnosti saobra}aja na cestama, koordiniranje aktivnosti potrebnih za njihovu realizaciju, b) pra}enje realizacije, c) priprema izvje{tajnih dokumenta iz oblasti sigurnosti saobra}aja na cestama, d) pra}enje i analiziranje stanja u oblasti sigurnosti saobra}aja na cestama, e) predlaganje nadle`nim tijelima i organizacijama mjera i aktivnosti koje je potrebno poduzeti s ciljem unapre|enja sigurnosti saobra}aja na cestama, f) sudjelovanje u aktivnostima koje se provode s ciljem obrazovanja i informiranja javnosti i g) podizanja svijesti javnosti o zna~aju sigurnosti saobra}aja na cestama, kao i u drugim aktivnostima i akcijama koje se provode s ciljem prevencije i unapre|enja sigurnosti saobra}aja na cestama. ^lan 10. (^lanovi Vije}a) (1) ^lanove Vije}a imenuje Vlada iz reda stru~njaka iz oblasti cestovnog saobra}aja i drugih tehnolo{kih grana koje unapre|uju funkcioniranje i sigurnost saobra}aja, Ministarstva, MUP-a,Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo, Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, Ministarstva prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo, javnih preduze}a i institucija. (2) Organizacijsku, tehni~ku i administrativnu podr{ku radu Vije}a pru`a Ministarstvo. (3) Na~in rada i odlu~ivanja ure|uje se Poslovnikom o radu Vije}a. (4) Broj ~lanova, na~in imenovanja predsjednika, djelokrug i na~in rada kao i finansiranje rada Vije}a, ure|uje se aktom o osnivanju Vije}a koju donosi Vlada. 2. Sektor za sigurnost saobra}aja Kantona Sarajevo ^lan 11. (Sektor) (1) Sektor kao unutra{nja osnovna organizaciona jedinica u sastavuMinistarstva upravlja sistemom sigurnosti saobra}aja. (2) Ministarstvo podnosi godi{nji izvje{taj o sigurnosti saobra}aja na podru~ju Kantona, Vladi i Skup{tini Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skup{tina). ^lan 12. (Zadaci Sektora) Zadaci Sektora su: a) kontinuirano pra}enje stanja u oblasti sigurnosti saobra}aja, predlaganje, priprema, sprovo|enje i kontrola sistema usvojenih mjera u cilju pobolj{anja nivoa sigurnosti saobra}aja na mre`i cesta i ulica na podru~ju Kantona, mapiranje opasnih dionica na mre`i cesta i ulica u Kantonu, b) podsticanje, podr{ka i koordinacija rada svih subjekata u sistemu sigurnosti saobra}aja, a posebno organa uprave u Kantonu, javnih preduze}a, organa jedinica lokalne samouprave, stru~nih i nau~no istra`iva~kih organizacija i institucija, nevladinih organizacija i drugih zainteresovanih subjekata, c) promocija sigurnosti saobra}aja, razvoj i unapre|enje teoretskih i prakti~nih znanja i pona{anja povezanih sa sigurno{}u saobra}aja, d) priprema nacrta strate{kih dokumenata, e) ocjena i pra}enje provo|enja usvojenih strate{kih dokumenata, f) korekcija predlo`ene strategije, programa i akcionog plana za sprovo|enje strategije; g) priprema nacrta podzakonskih akata, standarda i smjernica koji se ti~u sigurnosti saobra}aja, finansiranje aktivnosti vezanih za sigurnost saobra}aja, h) dono{enje upravnih akata iz oblasti organizacije i regulacije saobra}aja, i) kori{}enje i uvezivanje baza podataka od zna~aja za sigurnost saobra}aja u Kantonu, j) podr{ka nau~no istra`iva~kim institucijama u oblasti sigurnosti saobra}aja, k) planiranje, provo|enje, kontrola i ocjenjivanje medijskih aktivnosti - kampanja o sigurnosti saobra}aja, l) u~e{}e i organizacija doma}ih i me|unarodnih konferencija i skupova u okviru djelokruga rada Sektora, m) pra}enje realizacije uplate od strane stanica tehni~kih pregleda na osnovu Pravilnika o naknadama za tehni~ki pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehni~ki pregled ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/06, 26/07 i 70/07), a koje pripadaju Kantonu, n) aktivno u~estvovanje u edukaciji svih u~esnika u saobra}aju u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i MUP-om. ^lan 13. (Djelokrug Sektora) Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji Ministarstva ure|uje se organizacija i djelokrug rada Sektora. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 3. augusta 2017. 3. Strate{ki dokumenti u oblasti sigurnosti saobra}aja u Kantonu ^lan 14. (Strate{ki dokumenti) (1) Strategija sigurnosti cestovnog saobra}aja Kantona (u daljem tekstu: Strategija) i Program sigurnosti cestovnog saobra}aja Kantona (u daljem tekstu: Program) predstavljaju dokumente od strate{kog zna~aja za Kanton. (2) Strategiju donosi Skup{tina na prijedlog Vlade. (3) Prijedlog strategije priprema Ministarstvo. (4) Vlada donosi Program na prijedlog Ministarstva. ^lan 15. (Izrada Strategije) (1) Strategija sadr`i najzna~ajnija obilje`ja postoje}eg stanja sigurnosti saobra}aja, predvi|anje stanja sistema i stanja sigurnosti saobra}aja, kao i na~ine njihovog ostvarivanja, op{te i dugoro~ne ciljeve, te klju~ne oblasti rada. (2) Strategija se donosi za period od deset godina. ^lan 16. (Dono{enje Programa) (1) Program obavezno sadr`i detaljnu analizu postoje}eg stanja sigurnosti saobra}aja, srednjoro~ne i kratkoro~ne ciljeve, zadatke i mjere, odgovorne subjekte za provo|enje zadataka i mjera, rokove za provo|enje zadataka i mjera, kao i potrebna finansijska sredstva za realizaciju zadataka i mjera. (2) Program se donosi za period od pet godina. ^lan 17. (Izvje{taj o stanju sigurnosti saobra}aja) Vlada podnosi Skup{tini izvje{taj o stanju sigurnosti saobra}aja najmanje jednom godi{nje i on je javan. 4. Pra}enje stanja sigurnosti saobra}aja u Kantonu ^lan 18. (Prikupljanje podataka) (1) U cilju neprekidnog pra}enja stanja sigurnosti saobra}aja, Sektor koristi podatke iz postoje}ih sistema evidentiranja i pra}enja najzna~ajnijih obilje`ja sigurnosti saobra}aja na kome se zasniva sistem upravljanja sigurno{}u saobra}aja. (2) Nadle`ni kantonalni organi uprave i drugi subjekti obavezni su da vode i u kontinuitetu obezbijede Sektoru nesmetan pristup podacima zna~ajnim za sigurnost saobra}aja. (3) Pravilnik o uslovima i na~inu prikupljanja, evidentiranja i pra}enja podataka o stanju sigurnosti saobra}aja propisuje ministar saobra}aja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar). ^lan 19. (Postupanje sa prikupljenim podacima) Sektor je du`an da na osnovu dostavljenih podataka: a) sa~ini i dostavi Vije}u iVladi periodi~ne izvje{taje o stanju sigurnosti saobra}aja u Kantonu, b) organizuje i vr{i periodi~ne analize sistema i stanja sigurnosti saobra}aja, c) predla`e mjere unapre|enja sistema sigurnosti saobra}aja i prikupljanja podataka, d) vr{i publikovanje podataka od zna~aja za stanje sigurnosti saobra}aja u Kantonu. ^lan 20. (Kori{tenje baza podataka) (1) Sektor koristi podatke iz sljede}ih baza: a) baza podataka registrovanih vozila, b) baza podataka stanica za tehni~ki pregled vozila, c) baza podataka intenziteta i strukture saobra}aja, d) baza podataka o cestama, e) baza podataka voza~a, f) baza podataka auto-{kola, g) baza podataka izre~enih sankcija u saobra}aju, h) baza podataka saobra}ajnih nezgoda, i) baza podataka povreda nastalih u saobra}ajnim nezgodama i j) baza podataka o obaveznim osiguranjima motornih vozila. (2) Ako se uka`e potreba, Sektor je du`an da, pored navedenih baza podataka, uspostavi i druge baze u kojima }e se evidentirati i pratiti obilje`ja sigurnosti saobra}aja koja nisu navedena u stavu (1) ovog ~lana. (3) Sektor }e pristupati bazi podataka, uspostavljenim zakonima i podzakonskim aktima na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta i Kantona, a za ~ije vo|enje su nadle`ni drugi organi nakon ostvarivanja zakonom i podzakonskim aktima predvi|enim pretpostavkama za kori{tenje istih. ^lan 21. (Finansiranje) (1) Kanton i jedinice lokalne samouprave, u okviru svojih prava i du`nosti obezbje|uju sredstva za finansiranje unapre|enja sigurnosti saobra}aja. (2) Izvori sredstava za finansiranje Sektora su: a) bud`et Kantona, b) prihodi ostvareni po osnovu prikupljenih sredstava - naknada. c) prihodi od stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Kantona, d) naknada, donacije, sponzorstva i kreditna sredstava, ^lan 22. (Kori{tenje finansijskih sredstava) Sredstva iz ~lana 21. ovog zakona koriste se za: a) provo|enje projekata i aktivnosti definisanih strate{kim dokumentima iz ~lana 14. stav (1) ovog zakona, b) nau~no-istra`iva~ki rad u oblasti sigurnosti saobra}aja i c) rad Sektora i lokalnih tijela za sigurnost saobra}aja. III CESTE ^lan 23. (Na~in izvo|enja radova) (1) Preduze}a i drugi subjekti koji izvode radove na javnoj cesti, prije po~etka izvo|enja radova du`ni su da postave privremenu saobra}ajnu signalizaciju i osiguraju mjesto na kojem se radovi izvode, da odr`avaju saobra}ajnu signalizaciju tokom izvo|enja radova, za vrijeme trajanja radova organiziraju siguran saobra}aj na mjestu izvo|enja radova, te da poslije zavr{etka radova uklone sa javne ceste ostatke materijala, sredstva za rad, privremenu saobra}ajnu signalizaciju i druge predmete koje su postavili za vrijeme izvo|enja radova. (2) Saobra}ajna signalizacija i oprema ceste iz stava (1) ovog ~lana postavlja se na osnovu Elaborata saobra}ajne signalizacije i opreme ceste, ako se radi o saobra}ajnoj signalizaciji i opremi ceste namijenjenoj ozna~avanju radova na cesti koji treba biti izra|en od strane ovla{tenog projektanta. (3) Ministar }e donijeti poseban pravilnik o uslovima, na~inu, sadr`aju i ovla{tenju za izradu Elaborata iz stava (2) ovog ~lana. ^lan 24. (Mjere za otklanjanje smetnji) (1) U slu~aju prekida ili ugro`avanja saobra}aja na javnoj cesti zbog nanosa, odrona ili klizanja terena ili drugih uzroka, kao i u slu~aju o{te}enja kolovoza koja u ve}oj mjeri ugro`avaju sigurnost saobra}aja, nadle`na institucija koja upravlja cestama odmah po saznanju, na uo~enoj lokaciji, postavlja privremenu saobra}ajnu signalizaciju, te preduzima mjere za otklanjanjem smetnji i uspostavljanje sigurnog saobra}aja. (2) U slu~aju doga|aja iz stava (1) ovog ~lana, saobra}ajna signalizacija se postavlja u skladu sa odredbama ~lana 20. ZOSS-a i Pravilnika o saobra}ajnim znakovima i signalizaciji na cestama, na~inu obilje`avanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje u~esnicima u saobra}aju daje ovla{teno lice ("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/07), ako ne postoje uslovi u S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 3. augusta 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 3 pogledu vremena izrade Elaborata saobra}ajne signalizacije i opreme ceste. ^lan 25. (Pra}enje stanja sigurnosti saobra}aja na javnoj cesti) (1) Subjekat nadle`an za upravljanje cestama du`an je da prati stanje sigurnosti saobra}aja na cesti, te vr{i stru~ne analize opasnih mjesta na cesti i preduzima mjere za otklanjanje opasnih mjesta u skladu sa izvr{enom stru~nom analizom i pojedina~nim projektom. (2) Upravitelj javne ceste je du`an pratiti stanje kolovoza i a`urirati bazu podataka o stanju javnih cesta. (3) Upravitelji javnih cesta su du`ni Ministarstvu dostavljati godi{nji izvje{taj o stanju na cestama kojima upravljaju. (4) MUP je du`an Ministarstvu i nadle`nim upraviteljima javnih cesta dostaviti informaciju o saobra}ajnim nezgodama i posljedicama za prethodnu kalendarsku godinu. (5) Ministar donosi Pravilnik o na~inu i metodologiji izrade godi{njeg izvje{taja o stanju sigurnosti saobra}aja iz stava (4) ovog ~lana. (6) Ministar donosi Pravilnik o na~inu definisanja i identifikaciji opasnih mjesta, na~inu i kriterijumima za utvr|ivanje prioriteta i otklanjanje opasnih mjesta. ^lan 26. (Formiranje stru~nog tima) (1) U slu~aju saobra}ajne nezgode u kojoj je jedno ili vi{e lica poginulo, Sektor formira nezavisni stru~ni tim, koji u roku od pet dana od dana kada se saobra}ajna nezgoda dogodila izlazi na lice mjesta kako bi sagledao okolnosti i uzroke nastanka saobra}ajne nezgode, te predlo`i eventualne mjere. (2) Stru~ni tim iz stava (1) ovog ~lana du`an je da sa~ini izvje{taj o saobra}ajnoj nezgodi, koja za posljedicu ima poginulo lice, u roku od 15 dana od dana formiranja stru~nog tima i isti dostavi Sektoru. (3) Izvje{taj iz stava (2) ovog ~lana mo`e se koristiti isklju~ivo u svrhu unapre|enja stanja sigurnosti saobra}aja. (4) Ministar posebnim aktom propisuje sastav i na~in rada stru~nog tima iz stava (1) ovog ~lana. IV DU@NOSTI U^ESNIKA U SAOBRA]AJU ^lan 27. (Prvenstvo prolaza) U~esnici u saobra}aju su du`ni da postupaju u skladu sa va`e}im propisima po sljede}em prioritetu: a) naredbe i znakovi ovla{}enog lica, b) svjetlosna saobra}ajna signalizacija, c) vozila pod pratnjom, d) vozila sa prvenstvom prolaza, e) vertikalna i horizontalna saobra}ajna signalizacija, f) {inska vozila i g) pravilo desne strane. ^lan 28. (Pona{anje u~esnika u saobra}aju) (1) U~esnici u saobra}aju du`ni su da postupaju u skladu sa saobra}ajnom signalizacijom i kada se time odstupa od pravila saobra}aja. (2) U~esnici u saobra}aju du`ni su da postupaju u skladu sa svjetlosnim saobra}ajnim znakom i kada se zna~enje tog znaka razlikuje od zna~enja ostalih saobra}ajnih znakova ili pravila saobra}aja. (3) Me|usobno prvenstvo prolaza sudionika u saobra}aju, koji na raskrsnici svjetlosnim saobra}ajnim znakovima istodobno dobivaju pravo prolaza, regulira se pravilima saobra}aja. (4) U~esnici u saobra}aju du`ni su da postupaju prema znacima ili naredbama koje daje ovla{teno lice i kad se time odstupa od svjetlosnog saobra}ajnog znaka ili drugog saobra}ajnog znaka ili pravila saobra}aja. ^lan 29. (Zabranjene radnje voza~u motornog vozila) (1) Voza~u motornog vozila za vrijeme vo`nje nije dozvoljeno da u vozilu uklju~i audio - video ure|aj, tako glasno, da ne mo`e da ~uje signale ostalih u~esnika u saobra}aju, niti mu je dozvoljeno da upotrebljava slu{alice za slu{anje audio ure|aja na oba uha. (2) U motornom vozilu zabranjena je upotreba ure|aja i sredstava za ometanje ure|aja kojim se mjeri brzina kretanja motornih vozila. V KRETANJE PO JAVNIM SAOBRA]AJNIM POVR[INAMA ^lan 30. (Obaveze u~esnika u saobra}aju) U~esnici u saobra}aju: voza~i motornih i drugih vozila, {inskih vozila, voza~i bicikala i pje{aci moraju prema licima sa invaliditetom i nemo}nim licima, te djeci, kao i licima koje prate ili prevoze lica sa invaliditetom i djecu postupati sa najve}om pa`njom. ^lan 31. (Uklju~ivanje vozila u saobra}aj) (1) Ako se vozilo uklju~uje u saobra}aj na cestu, na mjestu na kojem je preglednost smanjena, voza~ je du`an da uz pomo} drugog lica izvr{i sigurno uklju~ivanje u saobra}aj ili da na neki drugi na~in osigura sigurno uklju~enje na cestu. (2) Voza~ je du`an propustiti sva vozila koja se kre}u cestom na koju ulazi i kad ta cesta nije saobra}ajnim znakom ozna~ena kao cesta s prvenstvom prolaza ako vozilom ulazi sa nekategorisane ceste, zemljane ceste ili ceste sa makadamskim zastorom na cestu s asfaltnim zastorom, ili ako na cestu ulazi s povr{ine na kojoj se ne odvija saobra}aj. ^lan 32. (Na~in uklju~enja na cestu) (1) Ukoliko semakadamska ili zemljana cesta kao i pristupna cesta sa gradili{ta, priklju~uje na asfaltnu cestu, priklju~ak se mora asfaltirati u du`ini minimalno 10 metara. (2) Prije uklju~enja u saobra}aj sa povr{ina definisanih u stavu (1) ovog ~lana, voza~ je du`an da skine blato i druge materijale sa to~kova i ostalih dijelova vozila koji mogu uticati na sigurnost saobra}aja. (3) Prije po~etka upravljanja vozilom, voza~ je du`an da o~isti povr{ine koje omogu}avaju normalnu vidljivost voza~u, te da ukloni snijeg i led sa svih vanjskih povr{ina vozila koji mogu uticati na sigurnost saobra}aja. ^lan 33. (Radnje vozilom u saobra}aju) (1) Zabranjeno je voza~u motornog vozila mijenjati saobra}ajne trake na na~in da ugro`ava sigurnost drugim voza~ima i ostalim u~esnicima u saobra}aju." (2) Zabranjeno je voza~ima motocikla, lakog motocikla i mopeda upravljanje na jednom to~ku. ^lan 34. (Saobra}aj u raskrsnici sa kru`nim tokom) Prilikom regulisanja saobra}aja u raskrsnici sa kru`nim tokom potrebno je saobra}aj regulisati tako da vozila u kru`nom toku imaju prvenstvo prolaza. ^lan 35. (Obaveze kretanja pje{aka) (1) Lica koja prevoze djecu u dje~ijim kolicima, lica sa invaliditetom kao i lica koja voze lica sa invaliditetom moraju se kretati trotoarima ili po drugim povr{inama namijenjenim kretanju pje{aka, a ako trotoar nema dovoljnu {irinu ili ako nije izgra|en, invalidska pomagala i dje~ija kolicamogu se kretati i kolovozom. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 4 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 3. augusta 2017. (2) Trotoarima i drugim povr{inama, koje su namijenjene za kretanje pje{aka mogu se kretati: pje{aci, dje~ija prevozna sredstva (dje~iji bicikl, tricikl) kojim upravljaju djeca do dvanaeste godine `ivota brzinom koja nije ve}a od brzine hoda pje{aka. (3) Po kolovozu je zabranjeno kretanje pje{aka ako je pod dejstvom alkohola. (4) Smatrat }e se da je pje{ak pod dejstvom alkohola ako se odgovaraju}im sredstvima i aparatima za mjerenje alkoholisanosti utvrdi da koli~ina alkohola u organizmu iznosi vi{e od 0,8 g/kg ili kod kojeg se bez obzira na koli~inu alkohola u krvi, stru~nim pregledom utvrdi da pokazuje znake promijenjenog pona{anja izazvanog dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava. (5) Za vrijeme kretanja kolovozom, prelaska preko kolovoza i prelaska preko obilje`enog pje{a~kog prelaza pje{ak ne smije da koristi mobilni telefon niti da ima slu{alice u oba uha. ^lan 36. (Ograni~enje kretanja pje{aka sa teretom i organizovanih kolona pje{aka) (1) Pje{aci koji nose glomazne predmete ili predmete koji mogu zaprljati ili ozlijediti prolaznike, moraju biti naro~ito pa`ljivi i ne smiju ometati i ugro`avati u~esnike u saobra}aju. (2) Ako pje{aci po ulicama i cestama nose predmete du`e od tri metra ti predmeti moraju biti na krajevima vidno ozna~eni (crvenim trakama). (3) Organizovana kolona pje{aka, izuzev pogrebne povorke, ne mo`e biti du`a od 50 metara. (4) No}u i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim slu~ajevima kada je to potrebno radi sigurnosti saobra}aja, pje{aci koji se kre}u kolovozom u organizovanoj koloni, osim pogrebnih, moraju se kretati u koloni po jedan i moraju posjedovati reflektiraju}e povr{ine na odje}i ili obu}i. ^lan 37. (Trotoari) (1) Radi sigurnosti pje{aka trotoarimoraju biti {iroki najmanje 1,6 m, ako nisu u istom nivou sa kolovozom ceste ili su od kolovoza odvojeni na drugi na~in. (2) Izuzetno, u urbanisti~ki izgra|enim prostorima, ve} izgra|eni trotoari mogu biti u`i. (3) Zabranjeno je postavljanje saobra}ajne signalizacije, stubova javne rasvjete, stubova kontakne mre`e, elektro stubova, reklamnih panoa i sli~no, na povr{inama namijenjenim kretanju pje{aka na na~in kojim se ometa kretanje pje{aka. (4) Kiosci, {tandovi i drugi privremeni objekti na javnim povr{inama uz trotoar koji je u`i od 2,5 metra, moraju biti odmaknuti od vanjske ivice trotoara minimalno 1 metar. (5) Izuzetno, u urbanisti~ki izgra|enim prostorima, za kioske, {tandove i druge privremene objekte na javnim povr{inama sa ve} ranije izdatim zakonski urednim dozvolama za rad, ova udaljenost od vanjske ivice trotoara mo`e biti manja. (6) Ministarstvo nadle`no za provo|enje ove zakonske odredbe }e za objekte iz stava (5) odrediti rok za uskla|ivanje sa odredbama ovog zakona najdu`e tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 38. (Elementi pristupa~nosti) (1) Za osiguranje uslova nesmetanog kretanja lica sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti u javnom saobra}aju, moraju se obezbijediti elementi pristupa~nosti na: stajali{tima i peronima, parkirali{nim mjestima, javnim pje{a~kim povr{inama, semaforiziranim raskrsnicama, pje{a~kim prelazima, pje{a~kim ostrvima i raskrsnicama. (2) Za osiguranje elemenata pristupa~nosti iz stava (1) ovog ~lana nadle`an je Upravitelj javnih saobra}ajnih povr{ina na kojima se isti moraju obezbijediti. ^lan 39. (Biciklisti~ke staze) (1) Radi sigurnosti biciklista, biciklisti~ke staze moraju biti vi{im nivoom ili na drugi na~in odvojene od kolovoza i obilje`ene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. (2) Ako za vo`nju bicikla ne postoji posebno izgra|ena staza, tada se za vo`nju mora koristiti kolovoz u {irini od najvi{e jednog metra od desne ivice kolovoza. (3) Izuzetno, ako je na desnoj strani kolovoza smje{tena tramvajska ili `eljezni~ka pruga a ne postoji posebno izgra|ena biciklisti~ka staza, kretanje biciklista bit }e omogu~eno po postoje}im pje{a~kim stazama koje bi bile obilje`ene kao staze za pje{ake i bicikliste posebnom saobra}ajnom signalizacijom u skladu sa Pravilnikom o saobra}ajnim znakovima i signalizaciji na cestama, na~inu obilje`avanja radova i prepreka nacesti i znakovima koje u~esnicima u saobra}aju daje ovla{}ena osoba ("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/07). (4) Zabranjuje se kretanje bicikala i mopeda na povr{inama koje su namijenjene za kretanje pje{aka, kao i elektri~nih balansiraju}ih skutera na jedan ili dva to~ka. (5) Na izgra|enim biciklisti~kim stazama i biciklisti~kim trakama obavezno je po{tivanje postavljene saobra}ajne signalizacije i definisanog smjera kretanja. (6) Voza~ koji pri skretanju vozila presjeca biciklisti~ku stazu ili biciklisti~ku traku koja se pru`a uzdu` kolovoza kojim se kre}e, du`an je propustiti bicikl i moped koji se kre}e biciklisti~kom stazom ili biciklisti~kom trakom u istom ili suprotnom smjeru, osim ako saobra}ajnim znakom nije druga~ije definisano. (7) Prilikom planiranja, projektovanja i gradnje novih saobra}ajnica u Kantonu, obavezno je planirati izgradnju biciklisti~kih staza. ^lan 40. (Snabdijevanje) (1) Snabdijevanje poslovnih objekata koji se nalaze uz saobra}ajnice vr{i se do 7 sati za teku}i dan za sve objekte koji nemaju obezbje|en poseban prostor namijenjen za zaustavljanje dostavnih vozila. (2) Odredbe iz stava (1) ovog ~lana ne odnose se na vozila koja dostavljaju pekarske proizvode, u periodu od 12,00 do 13,00 i od 18,00 do 19,00 sati. (3) Snabdijevanje objekata koji se nalaze u pje{a~kim zonama vr{i se do 9 sati za teku}i dan, uz odobrenje koje izdajeMinistarstvo ili ako saobra}ajnim znakom nije druga~ije regulisano. ^lan 41. (Odvoz sme}a) (1) Odvoz sme}a na podru~ju Op}ina Stari Grad i Centar (glavne primarne saobra}ajnice na dionici Vije}nica - Marijin Dvor u oba smjera i u ulicama unutar ovog prstena) vr{i se do 7 sati za teku}i dan po prioritetima. (2) Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo du`no je plan i program odvoza sme}a uskladiti sa odredbama ovog zakona. (3) Odvoz sme}a iz pje{a~kih zona vr{i se isklju~ivo ekolo{kim vozilima ili motornim vozilima ukupne mase do 3.500 kg. (4) Zabranjeno je parkiranje vozila na na~in kojim se onemogu}uje pristup vozilima za odvoz sme}a. (5) Zabranjeno je postavljanje kontejnera na kolovozu, obilje`enim pje{a~kim prelazima, obilje`enim javnim parking mjestima i trotoarima. VI ZONE SA OGRANI^ENIM SAOBRA]AJEM MOTORNIH VOZILA ^lan 42. (Zabrane i ograni~enja) Ministarstvo propisuje zabrane i ograni~enja saobra}aja u pojedinim dijelovima Kantona kao i posebne uslove odvijanja saobra}aja. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 3. augusta 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 5 ^lan 43. (Ulazak i kretanje vozila u pje{a~kim zonama) (1) U pje{a~kim zonama Kantona izuzetno se mogu kretati vozila kojim je to odobreno rje{enjem Ministarstva. (2) Voza~i vozila iz stava (1) ovog ~lana moraju pri kretanju pje{a~kom zonom davati prednost pje{acima i po potrebi zaustaviti vozilo. (3) Najve}a dopu{tena brzina kretanja vozila u pje{a~koj zoni je 10 km/h. (4) Maksimalno zadr`avanje u pje{a~koj zoni bi}e definisano rje{enjem Ministarstva. (5) Odobrenje iz stava (1) ovog ~lana izdaje se najdu`e za teku}u kalendarsku godinu. (6) Uz rje{enje iz stava (1) ovog ~lana, Ministarstvo izdaje i iskaznicu. ^lan 44. (Iznimno odobrenje kretanja vozila u pje{a~kim zonama i ulicama zabranjenim za saobra}aj) (1) Ministarstvo dono{enjem rje{enja u izuzetnim i opravdanim slu~ajevima odobrit }e kretanje vozila i zadr`avanje do 30 minuta u pje{a~kim zonama i ulicama zabranjenim za odvijanje saobra}aja u sljede}im slu~ajevima: a) odr`avanja ~isto}e, odvo`enja komunalnog otpada i zimskog odr`avanja, b) odr`avanja komunalne infrastrukture, c) deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije, d) odr`avanja elektri~nih i telekomunikacionih objekata i ure|aja, e) dopreme robe za snabdijevanje prodavnica, tr`nica i ugostiteljskih objekata, hotela i sl., f) dopreme plina i ogrjeva, g) prijevoza poku}stva, h) prijevoza gra|evinskog materijala, te odvoz gra|evinskog otpada, i) prijevoza novca i drugih vrijednosti, te po{tanskih po{iljaka, j) dr`avnog, kantonalnog, gradskog i vjerskog protokola, k) vjerskih manifestacija u vjerskim objektima, l) prijevoza opreme radi odr`avanja priredbi, m) prijevoza opreme za radio i televizijske prijenose i snimanja, n) prijevoza lica koje zaklju~uju brak i lica koje sudjeluju u sklapanju braka, o) prijevoza lica sa invaliditetom i bolesnih lica, p) prijevoza u`e porodice radi odlaska na d`enazu/sahranu, r) prijevoza posmrtnih ostataka od strane pokopnih dru{tava, s) vozila koja koriste za{titarske agencije, t) slu`benih vozila ambasada na podru~ju Kantona, u) vozila stanara ~iji vlasnici imaju gara`u u ovim ulicama ili imaju dvori{te koje slu`i za parkiranje vozila, v) slu`benih vozila dr`avnih, entiteskih, kantonalnih organa i jedinica lokalne samouprave, z) po diskrecionoj osnovi. (2) Ministarstvo dono{enjem rje{enja u izuzetnim i opravdanim slu~ajevima odobrit }e parkiranje vozila u odre|enom trajanju na trotoarima u sljede}im slu~ajevima: a) prijevoza poku}stva i kancelarijskog namje{taja, b) prijevoza gra|evinskog materijala, te odvoza gra|evinskog otpada, c) prijevoza novca i drugih vrijednosti, te po{tanskih po{iljaka, d) prijevoza opreme radi odr`avanja priredbi, e) prijevoza opreme za radio i televizijske prijenose i snimanja, f) prijevoza lica sa invaliditetom i bolesnih lica, g) prijevoza posmrtnih ostataka od strane pokopnih dru{tava, h) vozila koja koriste za{titarske agencije, i) po diskrecionoj osnovi. (3) Ministarstvo dono{enjem rje{enja u izuzetnim i opravdanim slu~ajevima odobrit }e kretanje vozila u ulicama sa ograni~enim saobra}ajem za odre|enu kategoriju vozila. (4) Odobrenje }e se izdati za vozila koja su u vlasni{tvu podnosioca zahtjeva ili na osnovu ugovora o leasingu. (5) Naknada za izdavanje odobrenja definisat }e se posebnim pravilnikom. ^lan 45. (Vozila u zabranjenim zonama) Odobrenje iz ~lana 44. ovog zakona nije potrebno vozilima sa pravom prvenstva prolaza definisanim ~lanom 126. ZOSS-a. ^lan 46. (Vatrogasni prilazi i prolazi) (1) Organi nadle`ni za odobravanje kori{tenja javnih saobra}ajnih povr{ina du`ni su pri dono{enju rje{enja za zauzimanje javne povr{ine osigurati minimalne tehni~ke uslove za vatrogasne prilaze i prolaze u skladu sa Pravilnikom o uslovima za vatrogasne prilaze i prolaze za stambene i druge zgrade i objekte i za sve prostore koji se smatraju gra|evinama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/12). (2) Ravni vatrogasni prilaz predvi|en za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti {irine najmanje tri metra. ^lan 47. (Ukupna masa vozila koja se kre}u pje{a~kim zonama) (1) Kretanje pje{a~kim zonama odobrit }e se motornim vozilima ~ija ukupna masa ne prelazi 3.500 kg. (2) Kretanje pje{a~kim zonama mo`e se odobriti elektrovu~nim prijevoznim sredstvima ~ija ukupna masa ne prelazi 2.000 kg sa prikolicom ukupne mase do 600 kg i koja se kre}u na meko pumpanim gumama. (3) U posebno opravdanim i izuzetnim slu~ajevima Ministarstvo mo`e odobriti kretanje teretnih vozila ukupne mase ve}e od 3.500 kg (po potrebi vr{iti posebne mjere za{tite plo~nika - prekrivanje drvenim oblogama i sl.). ^lan 48. (Zloupotreba rje{enja i iskaznice) U slu~ajevima zloupotrebe rje{enja odnosno iskaznice iz ~l. 43. i 44. ovog zakona policijski slu`benikMUP-a oduze}e izdatu iskaznicu, istu dostaviti Ministarstvu, {to je osnov za uskra}ivanje ponovnog izdavanja istog za teku}u kalendarsku godinu. VII ORGANIZACIJA I REGULACIJA SAOBRA]AJA ^lan 49. (Organizacija saobra}aja) (1) Ministarstvo dono{enjem rje{enja po slu`benoj du`nosti ili po zahtjevu nadle`nog upravitelja cesta odobrava provo|enje nove organizacije saobra}aja, kao i obezbje|enje tehni~ko - tehnolo{kog jedinstva cesta.Novom organizacijom saobra}aja u smislu ovog zakona smatraju se: a) promjene saobra}ajnog toka (uvo|enje jednosmjernih i dvosmjernih ulica, preusmjeravanje saobra}ajnog toka, promjene kori{tenja saobra}ajnih traka itd.), b) promjene signalnog plana na semaforu, c) promjene u organizaciji ili na~inu kori{tenja parking prostora, d) druge promjene koje uti~u na izmjene funkcionisanja kantonalnog saobra}ajnog sistema u cjelini, e) odre|ivanje prioriteta prvenstva prolaza i ograni~enje brzine, f) izmjene i dopune saobra}ajnog projekta, g) odre|ivanje zona smirenog saobra}aja, h) vo|enje elektronske evidencije saobra}ajne signalizacije na podru~ju Kantona. (2) Uz zahtjev nadle`nog upravitelja cesta potrebno je dostaviti prijedlog rje{enja regulacije saobra}aja sa definisanim S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 6 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 3. augusta 2017. mikrolokacijama saobra}ajne signalizacije u grafi~kom prikazu i tekstualnom opisu. ^lan 50. (Tehni~ka regulacija saobra}aja) (1) Tehni~kom regulacijom saobra}aja u smislu ovog zakona smatra se postavljanje, uklanjanje, zamjena i odr`avanje saobra}ajne signalizacije (horizontalne, vertikalne i svjetlosne) i druge opreme na cesti i ulici, kao i savremenih informaciono-komunikacijskih sistema za podr{ku inteligentnog transportnog sistema koji omogu}ava efikasnije upravljanje saobra}ajem, na osnovu saobra}ajnog projekta. (2) Ministarstvo odobrava postavljanje nove saobra}ajne signalizacije (horizontalne, vertikalne i svjetlosne) na osnovu dostavljenog saobra}ajnog projekta iz stava (1) ovog ~lana. (3) Saobra}ajna saglasnost donesena od strane Ministarstva po slu`benoj du`nosti ili na osnovu zahtjeva stranke u postupku, a koja se odnosi na tehni~ku regulaciju saobra}aja na regionalnim, lokalnim i nekategorisanim cestama na podru~ju Kantona kao i na magistralnim cestama koje prolaze kroz u`e gradsko jezgro Kantona a koje su ugovorom povjerene na odr`avanje i za{titu nadle`noj kantonalnoj ustanovi za ceste, su obavezuju}a za upravitelje navedenih cesta. (4) Upravitelj cesta je du`an voditi i a`urirati bazu podataka saobra}ajne signalizacije i redovno dostavljati Ministarstvu. ^lan 51. (Du`nosti i obaveze vlasnika instalacija i drugih materijalnih dobara) Vlasnici i upravitelji instalacija i drugih materijalnih dobara du`ni su osigurati ispravnost dijelova instalacija ({ahtovi, re{etke, {iberi, poklopci, instalacije u trupu saobra}ajnice, tramvajske {ine, itd.) koje se nalaze na javnim saobra}ajnim povr{inama. ^lan 52. (Izmjena re`ima saobra}aja) (1) Izdavanjem rje{enja Ministarstvo mo`e privremeno izmijeniti re`im odvijanja saobra}aja na javnoj cesti, ako se radovi na izgradnji, rekonstrukciji ili sanaciji javne ceste ili objekata i instalacija u za{titnom pojasu, ne mogu izvesti bez obustave saobra}aja, kao i izmijeniti tok saobra}aja radi obezbje|enja sigurnog dolaska/odlaska vozila do mjesta izvo|enja radova, odnosno drugih opravdanih razloga koje }e cijeniti Ministarsvo. (2) Rje{enje za izmjenu re`ima saobra}aja prilikom izvo|enja radova izdaje se u skladu sa elaboratom privremene regulacije saobra}aja u toku izvo|enja radova na javnoj cesti koji je izra|en od strane ovla{tenog projektanta. (3) Uslu~aju sanacionih radova iz stava (1) ovog ~lana, podnosilac zahtjeva du`an je dostaviti elaborat iz stava (2) ovog ~lana, predlo`enu dinamiku radova i ugovor o izvo|enju radova. (4) U slu~aju izvo|enja radova izgradnje ili rekonstrukcije javne ceste ili objekata i instalacija u za{titnom pojasu iz stava (1) ovog ~lana, podnosilac zahtjeva du`an je dostaviti elaborat iz stava (2) ovog ~lana, predlo`enu dinamiku radova, ugovor o izvo|enju radova, rje{enje nadle`nog op}inskog organa o prokopu javne povr{ine i odobrenje za izvo|enje radova. (5) Podnosilac zahtjeva za izmjenu re`ima saobra}aja du`an je zahtjev podnijeti minimalno sedam dana prije planiranog po~etka izvo|enja radova. (6) Uslu~aju hitne intervencije na javnoj cesti na otklanjanju kvara na instalacijama, javna komunalna preduze}a du`na su odmah anga`irati nadle`nu Policijsku upravu radi regulacije saobra}aja, a u toku 24 h podnijeti slu`beni zahtjev Ministarstvu za izdavanje odobrenja za izmjenu re`ima saobra}aja. (7) Istekom razloga za privremenu izmjenu re`ima saobra}aja, a najkasnije do odobrenog termina, podnosioc zahtjeva je du`an ukloniti saobra}ajnu signalizaciju za uspostavu privremne izmjene re`ima saobra}aja, te uspostaviti saobra}ajnu signalizaciju koja je bila prije privremene izmjene re`ima saobra}aja. (8) Podnosilac zahtjeva ne mo`e otpo~eti sa radovima na javnoj cesti bez rje{enja iz stava (1) ovog ~lana. (9) Podnosilac zahtjeva du`an je rje{enje iz stava (1) ovog ~lana ispo{tovati u cijelosti. (10) Naknadu za provo|enje postupka izmjene re`ima saobra}aja utvr|uje Vlada posebnim zaklju~kom. ^lan 53. (Uslovi i ograni~enja privremenog zauzimanja javnih saobra}ajnih povr{ina) (1) Prilikom privremenog zauzimanja javnih saobra}ajnih povr{ina moraju biti zadovoljeni i sljede}i saobra}ajni uslovi i ograni~enja: a) {irina slobodnog prolaza za pje{akemora iznositi najmanje 1,6 m; b) ne smije se ugro`avati ugao preglednosti na raskrsnici, proto~nost ili sigurnost motornog i pje{a~kog saobra}aja. (2) U izuzetnim slu~ajevima iz stava (1) ovog ~lana mo`e se odobriti zauzimanje trotoara i parkirali{ta kod gradnje, rekonstrukcije i popravke gra|evinskih objekata i instalacija kada ove radove nije mogu}e realizirati na drugi na~in. (3) U izuzetnim slu~ajevima iz stava (1) ta~ka b) ovog ~lana mo`e se odobriti zauzimanje dijela saobra}ajne trake, ako postoje saobra}ajni uslovi za nesmetano odvijanje saobra}aja. (4) Ministarstvo donosi rje{enje o izmjeni privremenog re`ima saobra}aja, a na osnovu prethodno pribavljenog rje{enja nadle`nog op}inskog organa za privremeno zauzimanja javnih saobra}ajnih povr{ina. ^lan 54. (Uslovi i ograni~enja za kori{tenje stajali{ta javnog gradskog prevoza) (1) Stajali{ta, terminale i terminuse za ulazak ili izlazak putnika u javnom linijskom prijevozu putnika na podru~ju Kantona, mogu koristiti prijevoznici pod jednakim uslovima. (2) Sredstva javnog linijskog prijevoza putnika na podru~ju Kantona (tramvaj, trolejbus, autobus, minibus) mogu koristiti samo stajali{na mjesta upisana u redu vo`nje. (3) Ministarstvo }e utvrditi Daljinar sa udaljenostima i minimalnim vremenom vo`nje izme|u autobuskih stanica i stajali{nih mjesta, izme|u terminusa i stajali{nih mjesta prema rangu linija i vrsti prijevoznog sredstva koja mogu koristiti stajali{no mjesto i Registar stajali{nih mjesta na podru~ju Kantona Sarajevo. (4) Za kori{tenje stajali{ta iz stave (3) ovog ~lana pla}at }e se naknada. (5) Daljinar i Registar iz stava (3) ovog ~lana su javni dokumenti i isti }e biti objavljeni u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo" i na slu`benoj web stranici Ministarstva. (6) Prilikom utvr|ivanja reda vo`nje, prijevoznici su obavezni pridr`avati se Daljinara iz stava (3) ovog ~lana. (7) U javnom vanlinijskom prijevozu putnika na podru~ju Kantona, prijevoznici mogu koristiti stajali{ta utvr|ena Registrom iz stava (5) ovog ~lana, samo za prijem i ispu{tanje putnika. (8) Postoje}a stajali{ta, terminali i terminusi se upisuju u Registar iz stava (3) ovog ~lana. (9) Nova stajali{na mjesta, terminali i terminusi }e se upisati u Registar iz stava (3) na osnovu ispunjavanja kriterija koje pravilnikom o kriterijima za ispunjavanje uslova za registraciju novih stajali{nih mjesta, terminala i terminusa propisuje ministar. (10)Ministar }e donijeti Pravilnik o kriterijima i visini naknade za kori{tenje stajali{ta javnog prijevoza putnika na podru~ju Kantona. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 3. augusta 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 7 ^lan 55. (Probna vo`nja) (1) Organizator probne vo`nje, kojom se testiraju novi tipovi vozila i sli~no, obavezan je prethodno pribaviti rje{enje kojim se utvr|uje ispunjenost uslova za probnu vo`nju. (2) Zahtjev za dono{enje rje{enja o ispunjenosti uslova za probnu vo`nju sadr`i: vrstu i tip vozila; svrhu probe; ime i prezime voza~a i broj njegove voza~ke dozvole; podatke o licima koja }e se za vrijeme vo`nje nalaziti u vozilu; naziv ceste i relaciju na kojoj se probna vo`nja vr{i; vrijeme izvo|enja probne vo`nje; naznaku odredaba iz zakona od kojih }e se odstupati za vrijeme probne vo`nje i posebne mjere sigurnosti koje je organizator probne vo`nje du`an da preduzme o svom tro{ku, podatke o osigurava~u, broju polise osiguranja od autoodgovornosti i minimalnim trajanjem osiguranja koje bi bilo jednako trajanju vremena probne vo`nje. (3) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana sadr`i mjere sigurnosti, odnosno mjere osiguranja koje organizator mora preduzeti o svom tro{ku, mjere koje mora preduzeti prilikom ispitivanja novoproizvedenih motornih vozila, kao i imena lica koja se moraju nalaziti u vozilu za vrijeme probne vo`nje. (4) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana donosiMUP - Uprava policije ili nadle`na policijska uprava uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (5) Ako, tokom probne vo`nje, do|e do o{te}enja ceste ili cestovnih objekata uzrokovanih probnom vo`njom, organizator probne vo`nje du`an je otkloniti o{te}enja ceste ili cestovnih objekata o svom tro{ku. (6) Motorno vozilo kojim se vr{i probna vo`nja, pored registarskih, odnosno probnih tablica, mora biti na prednjem i zadnjem dijelu posebno obilje`eno natpisom "PROBNA VO@NJA". (7) Tro{kove dono{enja rje{enja iz stava (1) ovog ~lana snosi organizator probne vo`nje u skladu sa Pravilnikom o utvr|ivanju vrste pru`anja usluga po zahtjevu tre}ih lica, visine naknada i cijena, raspodjele i kori{tenja vlastitih prihoda. ^lan 56. (Na~in uklanjanja bespravno postavljenih predmeta i ure|aja) (1) Svi bespravno postavljeni predmeti i ure|aji na javnim parkinzima kojima upravlja ministarstvo i javnim cestama (pokretni ure|aji i naprave, kiosci, prikolice, {tandovi, tezge, fri`ideri, reklamni i drugi panoi, natpisi firmi, obavje{tenja, cestokazi, stubi}i, ograde, posude za cvije}e, predmeti i ure|aji za dje~iju igru, gra|evinski materijal, ogrijev, stolovi, stolice, klupe, tende, suncobrani, i sli~ni predmeti i ure|aji) moraju se ukloniti. (2) Rje{enje o uklanjanju predmeta i ure|aja iz stava (1) ovog ~lana donosi nadle`ni komunalni inspektor ili nadle`ni inspektor za ceste. (3) Rok uklanjanja istih ne mo`e biti du`i od osam dana, s tim ako isti ugro`avaju saobra}aj ili `ivote ljudi moraju se ukloniti odmah. (4) Ako korisnik odnosno vlasnik bespravno postavljenog predmeta ili ure|aja ne postupi po rje{enju inspektora i sam ih ne ukloni, iste }e ukloniti nadle`na inspekcija na rizik i tro{ak vlasnika odnosno korisnika, uklju~uju}i i tro{kove prijevoza i skladi{tenja, a ako je do{lo do o{te}enja javne povr{ine uklju~uju se i tro{kovi dovo|enja javne povr{ine u prvobitno stanje. (5) Uklonjene predmete vlasnici odnosno korisnici du`ni su preuzeti u roku od 30 dana uz namirenje nastalih tro{kova, a u suprotnom }e se isti prodati na javnoj licitaciji radi izmirenja tro{kova. ^lan 57. (Uslovi i ograni~enja izlaganja motornih vozila) (1) Ovla{teni prodavci motornih vozila mogu na osnovu rje{enja Ministarstva vr{iti izlaganje ili promociju vozila na javnim povr{inama definisanim rje{enjem. (2) Prodaja i izlaganje vozila mo`e se vr{iti samo na mjestu odre|enom za tu svrhu. ^lan 58. (Vo|enje `ivotinja) (1) Vlasnik, odnosno lice koje vodi `ivotinju po cesti du`an je da je vodi i obezbje|uje na na~in da `ivotinja ne ugrozi sigurnost saobra}aja. (2) Utoku vo`nje zabranjeno je voditi `ivotinje iz vozila, odnosno sa vozila ili privezati `ivotinju za vozilo u pokretu. (3) Ako se `ivotinja prevozi u motornom vozilu, prevoz se mora vr{iti na na~in da se ne ometa sigurnost saobra}aja. ^lan 59. (Nadzor nad `ivotinjama) (1) Zabranjeno je ostavljanje `ivotinja na cesti bez nadzora, kao i hranjenje, zadr`avanje ili prikupljanje `ivotinja na javnim cestama. (2) Goni~ ili vodi~ `ivotinja mora biti sposoban da goni ili vodi `ivotinje. (3) U slu~aju da cesta nema izgra|en prelaz, gonjenje ili vo|enje `ivotinja preko ceste dozvoljeno je na preglednom dijelu ceste. (4) Prela`enje `ivotinja u stadu ili krdu preko javne ceste moraju obezbje|ivati najmanje dva goni~a koji se nalaze s obje strane ceste. ^lan 60. (Uslovi vo|enja `ivotinja) (1) Vodi~ stoke, ukoliko stoku vodi javnom cestom, mora biti lice sa navr{enih 16 godina `ivota. (2) Stoku koja se kre}e javnom cestom vodi~ stoke mora da dr`i {to je mogu}e bli`e desnoj ivici ceste. (3) Stoka se ne smije ostavljati na cesti ili uz cestu bez nadzora vodi~a stoke. (4) Gonjenje, vo|enje i odmor `ivotinja zabranjen je po povr{inama namijenjenim kretanju pje{aka, odnosno biciklista. (5) @ivotinje koje su pored ceste moraju biti pod stalnim nadzorom goni~a ili vodi~a i obezbije|ene tako da ne mogu iza}i na cestu. ^lan 61. (Vo|enje `ivotinja u grupama) Stoka se na javnoj cesti smije voditi u grupama i na takvom odstojanju izme|u grupa da takvo kretanje bitno ne uti~e na prohodnost ceste i sigurnost saobra}aja koji se odvija tom cestom. ^lan 62. (Uslovi za jahanje `ivotinja) (1) Na javnim cestama zabranjeno je jahanje `ivotinja licima mla|im od 16 godina. (2) Lice koje ja{e `ivotinju na javnoj cesti du`no je kontrolisati `ivotinju na kojoj ja{e. (3) Ako za jahanje `ivotinje ne postoji posebno izgra|ena staza, tada se za jahanje mo`e koristiti kolovoz u {irini od najvi{e jedan metar od desne ivice kolovoza. (4) Goni~, odnosno vodi~ `ivotinje, jaha~ ili drugo lice koje vodi `ivotinju du`an je da ukloni sve materije koje je `ivotinja nanijela na cestu. ^lan 63. (Saobra}aj traktora) (1) U saobra}aju na regionalnoj i lokalnoj cesti, na saobra}ajnici u naselju i nekategorisanoj cesti, traktor mo`e vu}i najvi{e dva priklju~na vozila koja su namijenjena za traktorsku vu~u, registrovana kao priklju~na vozila koja vu~e traktor. (2) U saobra}aju na magistralnoj cesti traktor mo`e vu}i najvi{e jedno priklju~no vozilo. (3) Priklju~no vozilo mora biti priklju~eno uz traktor tako da je odstojanje izme|u traktora i priklju~nog vozila uvijek jednako i tako da omogu}ava njihovo sigurno u~estvovanje u saobra}aju. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 8 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 3. augusta 2017. ^lan 64. (Prijevoz lica na traktoru, motokultivatoru i priklju~nom vozilu) (1) Za vrijeme vo`nje na traktoru i motokultivatoru mo`e se nalaziti samo voza~. (2) U saobra}aju na javnoj cesti, na priklju~nom vozilu koje vu~e traktor dozvoljen je prevoz najvi{e pet lica koja utovaraju ili istovaraju teret ili obavljaju poljoprivredne ili druge radnje. (3) U saobra}aju na javnoj cesti, u priklju~nom vozilu koje vu~e motokultivator, dozvoljen je prevoz najvi{e tri lica koja utovaraju ili istovaraju teret ili obavljaju poljoprivredne ili druge radnje. (4) Licima iz st. (2) i (3) ovog ~lana zabranjeno je da se nalaze na krutoj vezi (rudi) za vrijeme kretanja vozila, stajanje na vozilu, sjedenje na stranicama vozila ili na nestabilnom teretu. ^lan 65. (Ure|aji za ozna~avanje traktora, radne ma{ine, motokultivatora i priklju~nih vozila) (1) U saobra}aju na javnoj cesti, traktorom, radnom ma{inom i motokultivatorom mo`e se vu~i samo priklju~ak namijenjen za priklju~ivanje na to vozilo. (2) Traktor, radna ma{ina i motokultivator u saobra}aju na cesti moraju imati na prednjoj strani uklju~ena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, a na zadnjoj strani poziciona svjetla i katadiopter. (3) Priklju~na vozila na zadnjoj strani moraju imati poziciona svjetla i katadiopter. (4) Traktor, radna ma{ina imotokultivator moraju imati propisana stop-svjetla koja su povezana sa ure|ajem za zaustavljanje. (5) Svjetla za osvjetljavanje ceste, poziciona svjetla, katadiopteri i stop-svjetla iz st. (2), (3) i (4) ovog ~lana moraju odgovarati propisima za motorna vozila i priklju~na vozila i moraju biti postavljena u skladu s tim propisima. (6) Na traktoru i motokultivatoru za vrijeme vo`nje po javnoj cesti mora biti upaljeno `uto rotaciono svjetlo. ^lan 66. (Turisti~ki voz) (1) Uparkovima, hotelsko-turisti~kim i sli~nim naseljima, na cesti na kojoj je zabranjen ili se ne vr{i saobra}aj, ili se saobra}aj vr{i u turisti~ke svrhe, motorno vozilo mo`e vu}i najvi{e pet priklju~nih vozila namijenjenih prevozu lica u sjede}em polo`aju uz ispunjavanje propisanih sigurnosno-tehni~kih uslova (turisti~ki voz). (2) Zabranjeno je kretanje turisti~kog voza saobra}ajnicama na kojima je dozvoljen saobra}aj motornim vozilima. (3) Prevoz lica turisti~kim vozom se obavlja po utvr|enom itinereru i redu vo`nje a na osnovu rje{enja Ministarstva. (4) Ministarstvo ovjerava predlo`eni red vo`nje i cjenovnik. (5) Turisti~kim vozom mo`e upravljati lice koje ima voza~ku dozvolu za upravljanje motornim vozilom D kategorije. (6) Vu~no vozilo i priklju~na vozila turisti~kog voza moraju biti tehni~ki ispravna, a voza~ kod sebe mora posjedovati policu obaveznog osiguranja. (7) Najve}a dozvoljena brzina kretanja turisti~kog voza je 20 km/h. (8) Najve}a du`ina turisti~kog voza je 41 metar. ^lan 67. (Saobra}aj zapre`nih vozila) (1) Voza~ zapre`nog vozila mora, dok vozi ili vodi zapregu, u periodu od prvog sumraka do potpunog svanu}a, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, nositi svjetloodbojni prsluk. (2) Voza~ zapre`nog vozila treba da upravlja vozilom sve vrijeme dok se vozilo kre}e po cesti i du`an je da vozilo dr`i {to bli`e desnoj ivici kolovoza. (3) Zapre`no vozilo ne smije da se ostavlja bez nadzora na cesti ili uz cestu. (4) Voza~ i pratilac zapre`nog vozila mogu biti lica koja nisu mla|a od 16 godina `ivota i koja su sposobna da kontroli{u upregnute `ivotinje. (5) Zapre`no vozilo mora biti opremljeno ispravnim ure|ajima za ko~enje. (6) Zapre`nom vozilu nije dozvoljeno dodavati priklju~na vozila. ^lan 68. (Zabrana kretanja motornih sanki) (1) Zabranjeno je kretanje motornim sankama u vlasni{tvu fizi~kih i pravnih lica po javnoj cesti i povr{inama namijenjenim za kretanje pje{aka, osim slu`benim motornim sankama u slu`bi ski centra i slu`bi za hitne intervencije. (2) Radi sprje~avanja nano{enja {tete na prirodi, zabranjeno je kretanje motornih sanki u prirodi osim na specijalizovanim stazama i povr{inama koje su posebno obilje`ene i pripremljene za tu vrstu kretanja. VIII PRIJEVOZ LICA MOTORNIM I PRIKLJU^NIM VOZILIMA ^lan 69. (Prijevoz lica u zatvorenom prostoru) (1) Zabranjeno je prevoziti lica u zatvorenom prostoru vozila, koje se ne mo`e otvoriti s unutra{nje strane. (2) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovog ~lana, dozvoljeno je u policijskom, vojnom ili vozilu pravosudnih organa prevoziti lice li{eno slobode. ^lan 70. (Pona{anje lica za vrijeme kretanja vozila) (1) Za vrijeme kretanja vozila zabranjeno je uskakati u vozilo, iskakati iz vozila, otvarati vrata, naginjati se van vozila, ka~iti se za vozilo i voziti na spoljnim dijelovima vozila. (2) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovog ~lana, na spoljnim dijelovima motornog i priklju~nog vozila mogu se voziti lica koja obavljaju poslove svog radnog mjesta u vezi sa namijenom vozila, na vozilima vatrogasne slu`be, elektrodistribucije i komunalne djelatnosti, ako je na tim vozilima ugra|ena platforma za stajanje i dr`a~i. ^lan 71. (Obaveze voza~a za vrijeme obavljanja javnog prijevoza putnika) (1) Vrata vozila javnog prevoza nije dozvoljeno otvarati, odnosno dr`ati otvorenim tokom kretanja vozila. (2) Zabranjeno je zapo~eti kretanje vozilom javnog prijevoza putnika dok putnici sigurno ne u|u odnosno iza|u iz vozila i dok vrata vozila ne budu zatvorena. (3) Zabranjeno je u vozilima javnog prijevoza putnika konzumiranje duhanskih i alkoholnih proizvoda. ^lan 72. (Prijevoz lica u tovarnom prostoru teretnog vozila) (1) U teretnom vozilu, osim u teretnom vozilu policije i oru`anih snaga, u prostoru za smje{taj tereta, dozvoljeno je prevoziti najvi{e pet lica koja utovaraju ili istovaraju teret ili obavljaju poljoprivredne ili druge radnje. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, u prostoru za smje{taj tereta dozvoljeno je da se prevoze i vi{e od pet lica radi evakuacije ili pru`anja hitne medicinske pomo}i pri spasavanju lica i imovine. (3) Licima iz stava (1) ovog ~lana zabranjeno je stajati u vozilu, sjediti na stranicama karoserije, nestabilnom teretu ili teretu koji prelazi visinu tovarnog sanduka. (4) Lica mla|a od 16 godina `ivota mogu se prevoziti na vozilima iz stava (1) ovog ~lana samo uz pratnju punoljetnog lica. ^lan 73. (Zabrana prijevoza lica motornim i priklju~nim vozilima) U saobra}aju na cesti zabranjeno je prevoziti lice: a) u tovarnom prostoru teretnog vozila koje nema stranice na karoseriji, b) u tovarnom prostoru teretnog vozila kojim se prevoze `ivotinje, S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 3. augusta 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 9 c) u tovarnom prostoru teretnog vozila sa automatskim istovariva~em, d) priklju~nim vozilom za prevoz tereta koje vu~e teretno vozilo, e) kamp-prikolicom koju vu~e motorno vozilo, f) priklju~nim vozilom koje vu~e traktor, kada traktor vu~e vi{e od jednog priklju~nog vozila, g) vozilom kojim se prevoze opasne materije, osim lica sa posebnom dozvolom, h) na teretu u tovarnom prostoru teretnog vozila. IX POSEBNE MJERE SIGURNOSTI ^lan 74. (U~e{}e djece u saobra}aju) (1) U~esnici u saobra}aju su du`ni da obrate naro~itu pa`nju na djecu u saobra}aju. (2) Osnovna {kola, u saradnji sa nadle`nom policijskom upravom obavezna je da organizuje i sprovodi dodatne mjere sigurnosti na mjestu i u vrijeme na kome se o~ekuje ve}i broj djece koja samostalno u~estvuju u saobra}aju. (3) Dijete do {est godina starosti mo`e da u~estvuje u saobra}aju kao pje{ak na kolovozu samo ako ima kao neposrednog pratioca lice starije od 16 godina. (4) Od prvog sumraka do potpunog svanu}a, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti tokom kretanja po kolovozu neosvijetljene ili slabo osvijetljene ceste, dijete mora imati na vidnom mjestu obilje`je sa retroreflektivnim karakteristikama. (5) Zabranjeno je licu voditi dijete na na~in da dijete bude bli`e ivici kolovoza u odnosu na lice koje ga vodi. ^lan 75. (Zona vaspitno-obrazovnih ustanova) (1) Zona vaspitno-obrazovnih ustanova je dio ceste ili ulice koja se nalazi u neposrednoj blizini vaspitno-obrazovnih ustanova i kao takva obilje`ena je odgovaraju}om saobra}ajnom signalizacijom. (2) Brzina kretanja vozila u zoni iz stava (1) ovog ~lana u naselju se mo`e ograni~iti do 30 km/h, a van naselja do 50 km/h u vremenu od 7 do 20 sati. (3) Nadle`ni upravitelj ceste, du`an je u zoni iz stava (1) ovog ~lana primjeniti posebna tehni~ka sredstva za za{titu djece (postavljanje posebnih objekata na cesti za smirivanje saobra}aja, za{titne ograde za pje{ake koja spre~ava direktan izlazak djece na kolovoz, itd.). ^lan 76. (Du`nosti u slu~aju saobra}ajne nezgode) (1) Ovla{}eno lice koje vr{i uvi|aj saobra}ajne nezgode podvrgnu}e neposredne u~esnike u saobra}ajnoj nezgodi kontroli pomo}u sredstava i aparata na licu mjesta ili }e ih uputiti na stru~ni pregled u odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu radi utvr|ivanja postojanja alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu. (2) U~esnici saobra}ajne nezgode u kojoj je jedno ili vi{e lica povrije|eno ili poginulo, u slu~aju da odbiju pregled u zdravstvenoj ustanovi radi utvr|ivanja postojanja alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu iz stava (1) ovog ~lana, prisilno }e se odvesti u skladu sa odredbama koje reguli{e krivi~ni postupak. (3) Zabranjeno je konzumiranje alkohola, lijekova i drugih opojnih sredstava licima koja su u~estvovala u saobra}ajnoj nezgodi do okon~anja postupka uvi|aja. ^lan 77. (Obaveza u~esnika u saobra}ajnoj nezgodi) (1) U slu~aju saobra}ajne nezgode, koja za posljedicu ima samo materijalnu {tetu, kad na mjestu nezgode nema vlasnika vozila ili vlasnika druge o{te}ene stvari, voza~ je du`an vlasniku vozila ili druge o{te}ene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je prouzrokovao saobra}ajnu nezgodu. (2) Ako jedan od u~esnika saobra}ajne nezgode u kojoj je pri~injena manja materijalna {teta zahtijeva da policija izvr{i uvi|aj na licu mjesta, svi u~esnici su du`ni da sa~ekaju policiju. (3) U slu~aju iz stava (2) ovog ~lana policija je du`na da iza|e na mjesto saobra}ajne nezgode, obezbijedi lice mjesta i izvr{i uvi|aj. X SPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA CESTAMA ^lan 78. (Odobravanje odr`avanja sportskih i drugih priredbi ili aktivnosti na cestama) (1) Sportske i druge priredbe ili druge aktivnosti (brdske auto-trke, motociklisti~ke trke, biciklisti~ke trke, atletski maratoni, protestne {etnje i mar{evi, umjetni~ke perfomanse te druge aktivnosti) na cestama u Kantonu mogu se odr`avati uz prethodno pribavljeno rje{enje MUP-a. (2) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana na podru~ju dvije i vi{e op}ina, donosi nadle`na slu`ba MUP-a, a za podru~je jedne op}ine nadle`na policijska uprava. (3) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana donosi se uz prethodnu saglasnost Ministarstva o izmjeni re`ima saobra}aja. ^lan 79. (Podno{enje zahtjeva za odobravanje i zabrana odr`avanja sportskih i drugih priredbi ili aktivnosti na cestama) (1) Postupak podno{enja zahtjeva za dono{enje rje{enja iz ~lana 78. ovog zakona definisan je ZOSS-om. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog ~lana sadr`i sljede}e podatke: naziv i sjedi{te organizatora, program i pravila takmi~enja ili aktivnosti, relacija na kojoj }e se odr`avati sportska priredba ili aktivnost, datum i vrijeme odr`avanja, mjere za obezbje|enje u~esnika u saobra}aju, u~esnika aktivnosti i gledalaca i saglasnost nadle`nog sportskog ili drugog saveza. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog ~lana podnosilac je du`an prilo`iti sljede}u dokumentaciju: rje{enje o svojoj registraciji kod nadle`nog organa, saglasnost nadle`nog sportskog ili drugog saveza, plan sanitetskog i protivpo`arnog obezbje|enja i redarske slu`be i ime odgovornog lica takmi~enja ili aktivnosti. (4) Donosilac rje{enja iz ~lana 78. ovog zakona odbi}e zahtjev za odr`avanjem sportske i druge priredbe ili aktivnosti, ako nisu ispunjeni uslovi propisani zakonom. (5) Organizatoru je zabranjeno da po~ne sa odr`avanjem sportske i druge priredbe ili aktivnosti na cesti ako nije preduzeo sve mjere sigurnosti nalo`ene rje{enjem iz ~lana 78. ovog zakona. (6) Lica koja obezbje|uju sportsku i drugu priredbu ili aktivnost na cesti ili dijelu ceste moraju nositi odje}u koja je uo~ljiva na ve}em odstojanju, a od prvog sumraka do potpunog svanu}a, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti dodatno obilje`ena materijalima ili predmetima koji odbijaju svjetlost. ^lan 80. (Primjena drugih propisa prilikom odr`avanja sportskih i drugih priredbi ili aktivnosti na cestama) Odredbe propisa kojima se ure|uje javno okupljanje gra|ana i spre~avanje nasilja na sportskim priredbama shodno se primjenjuju i za sportske i druge priredbe na cesti ako ovim zakonom nije druk~ije ure|eno. ^lan 81. (Tro{kovi anga`ovanja policijskih slu`benika prilikom odr`avanja sportskih i drugih priredbi ili aktivnosti na cestama) Tro{kove anga`ovanja policijskih slu`benika na obezbje|enju sportske i druge priredbe i aktivnosti snosi organizator u skladu sa Pravilnikom o utvr|ivanju vrste pru`anja usluga po zahtjevu tre}ih lica, visine naknada i cijena, raspodjele i kori{tenja vlastitih prihoda. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 10 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 3. augusta 2017. XI SAOBRA]AJ U MIROVANJU ^lan 82. (Na~in organizacije parkiranja) (1) Zabranjeno je parkirati na kolovozu vozila u dvostrukom redu, osim bicikla, mopeda, lakog motocikla i motocikla bez bo~ne prikolice. (2) Prikolice za kampovanje bez vu~nog vozila parkiraju se samo na zato odre|enom mjestu. (3) Vozilima ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg nije dozvoljeno parkiranje na javnim povr{inama u naseljima, osim na mjestima koja su ozna~ena kao parkirali{te za teretna vozila. ^lan 83. (Parkiranje) (1) Na cesti ili dijelu ceste mo`e se vremenski ograni~iti parkiranje. (2) Zona vremenski ograni~enog parkiranja se ozna~ava saobra}ajnom signalizacijom. ^lan 84. (Jedinstven sistem parkiranja) (1) Ministarstvo utvr|uje jedinstven sistem javnog parkiranja na podru~ju Kantona i nadle`no je za: a) planiranje, organizaciju i unapre|enje javnog parkiranja u Kantonu Sarajevo, b) upravljanje javnim parkinzima na podru~ju Kantona, c) nadzor funkcionisanja javnih parkinga na podru~ju Kantona, d) otvaranje novih parkinga i e) uspostavljanje jedinstvenog sistema naplate parkiranja. (2) Parkiranje vozila mo`e se organizovati na: a) javnim parkinzima, b) javnim gara`ama, c) rezervisanim parking mjestima, d) javnim parkinzima i gara`ama u privatnom vlasni{tvu. (3) Na javnim parkinzima zabranjeno je: a) parkiranje vozila koje nije registrovano, b) parkiranje neispravnog ili havarisanog vozila i zbog dotrajalosti neupotrebljivih vozila ili vozila koji nemaju svoj vlastiti pogon, c) zauzimanje parking mjesta putem ogra|ivanja (parking barijere, ograde, i razni predmeti koji fizi~ki ometaju parkiranje). (4) Ministarstvo po slu`benoj du`nosti rje{enjem utvr|uje javne parking prostore. (5) Sredstva od naplate javnih parkinga }e se koristiti za: a) pla}anje komunalne usluge za odr`avanje javnog parking prostora, b) unapre|enje investicionog odr`avanja parkirali{ta, c) unapre|enje parkirali{ta izvan u`eg centra grada i ~istih vidova prevoza (6) Bli`e odredbe o organizaciji parkiranja, javnim parking povr{inama, parking zonama i izgradnji novih parkinga uredbom propisuje Vlada, na prijedlog Ministarstva. (7) Bli`e odredbe o organizaciji jedinstvenog sistema naplate parkiranja uredbom propisuje Vlada, na prijedlog Ministarstva. (8) Raspodjela sredstava prikupljena od naplate javnih parkinga i gara`a u zavisnosti od ukupnog broja parking mjesta po op}inama vr{it }e se po odredbama Uredbe o organizaciji parkiranja, javnim parking povr{inama, parking zonama i izgradnji novih parkinga, u kojoj }e biti uklju~enoMinistarstvo i op}ine. (9) Za unapre|enje investicionog odr`avanja parkirali{ta i za unaprije|enje parkirali{ta izvan u`eg centra grada, i ~istih vidova prijevoza utvr|uje se posebna naknada. XII USLOVI ZA STICANJE VOZA^KE DOZVOLE ZA VOZA^A TRAMVAJA ^lan 85. (Voza~i tramvaja) (1) Tramvajem mo`e upravljati voza~ koji ima dozvolu za upravljanje tramvajem koju izdaje MUP. (2) Kada upravlja tramvajem voza~ mora imati kod sebe dozvolu za upravljanje tramvajem i voza~ku dozvolu i du`an je da je stavi na uvid ovla{}enom licu. (3) Ministar unutra{njih poslova Kantona Sarajevo u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, donosi pravilnik kojim se reguli{e: na~in i uslovi organizovanja ispita za voza~a tramvaja, uslovi za sticanje prava upravljanja tramvajem, izdavanje voza~ke dozvole za voza~a tramvaja, obrazac i sadr`aj voza~ke dozvole za voza~a tramvaja, kategorija i na~in upisa kategorije, postupak i na~in izdavanja, produ`enja va`enja i zamjene voza~ke dozvole za voza~a tramvaja kao i na~in vo|enja evidencije o izdatim voza~kim dozvolama za voza~a tramvaja. XIII UKLANJANJE O[TE]ENIH, DOTRAJALIH, NAPU[TENIH I NEREGISTROVANIH VOZILA I OLUPINA ^lan 86. (Zabrana parkiranja o{te}enih, dotrajalih, napu{tenih i neregistrovanih vozila i olupina) (1) Zabranjeno je na javnoj cesti, parking prostoru, javnoj gara`i, trotoaru i drugim saobra}ajnim povr{inama parkirati o{te}ena, dotrajala, napu{tena i neregistrovana vozila i olupine, nanositi blato na cestu sa savremenim kolovozom ili ostavljati ili bacati otpatke ili predmete i materije koji mogu da ometaju ili ugro`avaju saobra}aj ili zaga|uju okolinu. (2) Fizi~ko ili pravno lice koje postupi suprotno stavu (1) ovog ~lana snosi tro{kove uklanjanja vozila i olupina, otpadaka, predmeta i materija koje je ostavilo, nanijelo blato ili bacilo otpatke ili predmete na cestu, parking-prostor ili neku drugu saobra}ajnu povr{inu. (3) Parkiranje vozila i olupina u smislu stava (1) ovog ~lana smatra se period u kojem je vozilo i olupina parkirano na javnoj cesti, parking prostoru, javnoj gara`i, trotoaru i drugim saobra}ajnim povr{inama du`e od 30 dana od dana evidentiranja od strane ovla{tenog policijskog slu`benika. (4) Evidentiranje vozila i olupina iz stava (1) ovog ~lana mogu vr{iti i komunalni redari sa~injavanjem slu`bene zabilje{ke i dostavljanjem iste nadle`noj policijskoj upravi. (5) O{te}eno vozilo u smislu stava (1) ovog ~lana smatra se vozilo na kojem su o{te}eni vitalni dijelovi i sklopovi i koje se ne mo`e samostalno kretati na cesti. (6) Napu{teno vozilo iz stava (1) ovog ~lana smatra se vozilo za koje se u postoje}im evidencijama registrovanih vozila ne mo`e utvrditi vlasnik. ^lan 87. (Premje{tanje o{te}enih, dotrajalih, napu{tenih i neregistrovanih vozila i olupina) (1) Ovla{}eno slu`beno lice odredi}e da se vozilo i olupina premjesti na drugo mjesto ako je parkirano na povr{inama iz ~lana 86. ovog zakona, osim iz javne gara`e. (2) Parkirana o{te}ena, dotrajala napu{tena i neregistrovana vozila i olupine iz javne gara`e du`an je ukloniti vlasnik ili upravitelj javne gara`e. (3) Ovla{}eno slu`beno lice odredi}e da se vozilo i olupina premjesti na drugo mjesto i u svim drugim slu~ajevima kada je parkirano na mjestu na kojem ugro`ava sigurnost saobra}aja ili ometa normalno odvijanje saobra}aja. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 3. augusta 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 11 ^lan 88. (Ovla{tenje za premje{tanje o{te}enih, dotrajalih, napu{tenih i neregistrovanih vozila i olupina) (1) Premje{tanje vozila i olupina iz ~lana 87. ovog zakona obavlja MUP ako nije druga~ije odre|eno ovim zakonom. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, uz prethodnu saglasnost MUP-a, premje{tanje vozila i olupina obavljaju organizacija, pravno ili fizi~ko lice koje ovlasti nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova. (3) Tro{kove premje{tanja vozila i olupina u slu~ajevima iz ~lana 87. ovog zakona snosi vlasnik vozila i olupine. (4) Visinu tro{kova premje{tanja vozila i olupina i lokaciju odlaganja vozila i olupina iz ~lana 86. stav (1) ovog zakona i na~in utvr|ivanja vlasni{tva te drugih pitanja vezanih za vozila i olupine iz ~lana 86. stav (1) ovog zakona utvrdit }e Vlada. (5) Ukoliko vlasnik iz ~lana 86. stav (2) ili ~lana 87. stav (2) postupi u skladu sa nare|enjem u propisanom roku, premje{tanje vozila ili olupine mo`e obaviti u svojoj organizaciji, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima. (6) Ako vlasnik vozila ili olupine iz ~lana 86. stav (1) nije poznat, vozilo }e se ukloniti na tro{ak Kantona XIV TRAMVAJSKA INFRASTRUKTURA ^lan 89. (Tramvajska infrastruktura) (1) Tramvajska infrastruktura sastoji se od tramvajskih stajali{ta, pruge i postrojenja koja pripadaju tramvajskoj pruzi, uklju~uju}i elektrovu~ne podstanice i kontaktnu mre`u sa nosa~ima. (2) Tramvajska pruga je objekat po kojem vozi tramvaj, a ~ine je donji i gornji stroj pruge, signalno-sigurnosna, telekomunikacijska, stabilna i ostala postrojenja, ure|aji i oprema na pruzi, pru`ni pojas, te objekti na pruzi sa zemlji{tem {to slu`i tim objektima. (3) Tramvajsko stajali{te je ure|ena i ozna~ena saobra}ajna povr{ina namijenjena za zaustavljanje tramvaja na kojoj se putnicima omogu}ava da sigurno i nesmetano u|u ili iza|u iz vozila. (4) Stajali{ni ili putni~ki peron je povr{ina na pje{a~koj stazi (plo~niku) ili na posebno izgra|enom ostrvu uz tramvajsku prugu namijenjen ~ekanju tramvaja, s kojeg putnici ulaze u tramvaj i izlaze iz njega i sastavni je dio stajali{ta. ^lan 90. (Pru`ni i za{titni pojas) (1) Pru`ni pojas je pojas sa obje strane tramvajske pruge potreban za nesmetano odr`avanje {irine prema projektu pruge, a najmanje jedan metar mjereno od linije koja spaja krajnje ta~ke popre~nog profila pruge. (2) Pru`ni za{titni pojas uz tramvajsku prugu je pojas na kojem va`i poseban re`im gradnje i uspostavlja se radi za{tite pruge i sigurnosti saobra}aja na njoj od {tetnih utjecaja i razli~itih aktivnosti u prostoru pored pruge. (3) Pru`ni za{titni pojas se uspostavlja na dijelu tramvajske pruge kada je pruga smje{tena u posebnom pojasu (zelenom pojasu) izme|u dva odvojena kolovoza primarnih gradskih saobra}ajnica na podru~ju Kantona. (4) U postupku izdavanja odobrenja za gra|enje ili urbanisti~ke saglasnosti za gra|enje objekata i instalacija unutar pru`nog za{titnog pojasa tijelo mjerodavno za prostorno ure|enje obavezno je zatra`iti odobrenje od upravitelja tramvajske infrastrukture. (5) Pru`ni za{titni pojas u smislu stava (2) ovoga ~lana mjeri se od vanjske ivice pru`nog pojasa tako da je {irok sa svake strane 6 metara. (6) Kada u pru`ni za{titni pojas ulazi kolovoz javne ceste, pru`ni za{titni pojas se ra~una do ivice javne ceste. (7) Za kori{tenje pru`nog za{titnog pojasa korisnik je du`an pla}ati naknadu ~iju visinu }e utvrditi Vlada. (8) Odr`avanje saobra}ajnih povr{ina koje koriste zajedni~ki drumska vozila i {inska vozila (tramvaji) vr{it }e upravitelj ceste i upravitelj tramvajske infrastrukture i to; a) upravitelj ceste je u obavezi odr`avati zavr{ni sloj asfaltne povr{ine, b) upravitelj tramvajske infrastructure je u obavezi odr`avati {ine i donji stroj pruge (9) Upraviteljem tramvajske infrastrukture smatra se operater usluge javnog prevoza putnika u tramvajskom saobra}aju u Kantonu. XV JAVNA RASVJETA I ZELENILO ^lan 91. (Javna rasvjeta uz ceste) (1) Svjetiljke javne rasvjete ne smiju biti postavljene tako da izazivaju blje{tanje. (2) Rasvjeta, svjetle}e reklame i natpisi koji se nalaze uz ulice bez obzira na njihovu udaljenost ne smiju izazivati blje{tanje. Sijalice i rasvjetna tijela javne rasvjete moraju se odr`avati tako da je osigurana kvalitetna osvijetljenost, a najmanje 80% osvijetljenosti od projektom predvi|ene javne rasvjete. (3) Svjetle}e reklame ne smiju svjetlost usmjeravati u pravcu uzdu`ne osi javne ceste prema voza~ima, niti emitirati istu, u isprekidanim intervalima. (4) Ministarstvo rje{enjem izdaje saglasnost na projekat javne rasvjete uz javne ceste, kao i saglasnost za postavljanje svijetle}ih reklama i natpisa uz ceste. ^lan 92. (Javna rasvjeta u zoni pje{a~kih prelaza, raskr{}a i prilaza) (1) Na mjestima gdje postoji javna rasvjeta pje{a~ki prelaz mora biti postavljen u odnosu na svjetiljku tako da je pje{ak osvijetljen sa one strane sa koje nailaze vozila. (2) Raskr{}a, prilazi raskr{}ima, obilje`eni pje{a~ki prelazi, i stajali{ta javnog saobra}ajamoraju biti osvijetljeni sa najmanje 50% ja~im osvjetljenjem od osvjetljenja ulice. (3) Najve}a udaljenost svjetiljke od pje{a~kog prelaza ne smije biti ve}a od 10 metara, pri tome vode}i ra~una da je osigurana prosje~na luminacija caste najmanje 2cd/m², najmanje 50 m ispred i 50 m iza pje{a~kog prelaza. ^lan 93. (Odr`avanje javnog zelenila) (1) Pravno lice nadle`no za odr`avanje zelenila u cestovnom pojasu javne ceste u Kantonu du`no je brinuti da kro{nje stabala i drugo rastinje ne zaklanjaju rasvjetna tijela javne rasvjete, saobra}ajne znakove i svjetlosnu saobra}ajnu signalizaciju, da ne ometaju preglednost na raskrsnicama te da ne ulaze u slobodne profile kolovoza, pje{a~kih hodnika, biciklisti~kih staza i tramvajske pruge odnosno, da ne smetaju mre`nim ure|ajima tramvajskog i trolejbuskog gornjeg voda. (2) Fizi~ko ili pravno lice koje je vlasnik zelenila i rastinja unutar svoje parcele, a koje ometa odvijanje saobra}aja na javnoj cesti, ulazi u cestovni pojas, smanjuje preglednost i zaklanja saobra}ajnu signalizaciju, du`no je istu odr`avati na na~in da ne ugro`ava sigurnost saobra}aja. XVI ZONE U@EG GRADSKOG JEZGRA ^lan 94. (Ograni~enja saobra}aja u u`em gradskom jezgru) (1) Vlada mo`e posebnom uredbom propisati zonu u`eg gradskog jezgra (crvena zona) u kojoj }e saobra}aj motornim vozilima biti dozvoljen uz pla}anje posebne naknade (vinjeta). (2) Zona iz stava (1) ovog ~lana uvodi se sa ciljem pove}anja sigurnosti saobra}aja, smanjenja emisije {tetnih gasova, rje{avanja problema parkiranja vozila i smanjenja gu`vi u u`em gradskom jezgru. (3) Ograni~enje iz stava (1) ovog ~lana se ne odnosi na vozila javnog linijskog i vanlinijskog prijevoza putnika i vozila obuhva}ena ~l. 125. i 126. ZOSS-a. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 12 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 3. augusta 2017. (4) Naknada iz stava (1) ovog ~lana je namjenski prihod bud`eta Kantona i koristit }e se za unapre|enje sigurnosti saobra}aja i za{tite `ivotne sredine. ^lan 95. (Ograni~enja saobra}aja u u`em gradskom jezgru) Vlada mo`e u slu~aju prekomjerne emisije {tetnih ~estica u zraku donijeti poseban propis kojim se zabranjuje ili ograni~ava saobra}aj motornih vozila na podru~ju Kantona za pojedine kategorije vozila. XVII FINANSIRANJE ^lan 96. (Namjenska sredstva) (1) Radi ostvarivanja op}eg interesa u oblasti saobra}aja ustanovljavaju se finansijska sredstva za unapre|enje saobra}aja i saobra}ajne infrastrukture. (2) Sredstva iz stava (1) ovog ~lana obezbje|uju se iz: a) bud`eta Kantona, b) naknada iz ~lana 52. stav (10) ovog zakona, c) naknada iz ~lana 54. stav (10) ovog zakona, d) naknada iz ~lana 84. stav (9) ovog zakona, e) naknada iz ~lana 90. stav (7) ovog zakona, f) naknada iz ~lana 94. stav (1) ovog zakona, g) naknada koje su utvr|ene drugim propisima iz oblasti saobra}aja. ^lan 97. (Uplata sredstava) (1) Sredstva iz ~lana 96. stav (2) ovog zakona se upla}uju na depozitni ra~un Kantona. (2) Uplata prihoda vr{i se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva finansija o uplati javnih prihoda bud`eta i vanbud`etskih fondova na podru~ju Kantona. ^lan 98. (Finansiranje iz namjenskih sredstava bud`eta) Iz namjenskih sredstava bud`eta Kantona prikupljenih po osnovu naknada iz ~lana 96. stav (2) ta~. b) do f) ovog zakona finansira se unapre|enje saobra}ajne infrastrukture. XVIII NADZOR ^lan 99. (Upravni nadzor) Ministarstvo vr{i upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega kao i upravni nadzor u obavljanju poslova odre|enih ovim zakonom koji predstavljaju vr{enje javnih ovla{tenja. ^lan 100. (Inspekcijski nadzor) Poslove inspekcijskog nadzora nad provo|enjem odredbi ovog zakona vr{e: a) Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo i to: - kantonalna inspekcija za ceste, - kantonalna saobra}ajna inspekcija, - kantonalna komunalna inspekcija, svaka inspekcija iz svoje nadle`nosti. b) nadle`ne op}inske inspekcije i to: - op}inska inspekcija za ceste, - op}inska komunalna inspekcija, - op}inska gra|evinska inspekcija, svaka inspekcija iz svoje nadle`nosti. c) nadle`na gradska inspekcija, d) poslove nadzora nad provo|enjem odredbi ovog zakona koje se odnose na sigurnost saobra}aja vr{e policijski slu`benici ovla{teni od strane MUP-a. XIX OVLA[TENJA ZA DONO[ENJE PODZAKONSKIH AKATA ^lan 101. (Ovla{tenja) Poslove provo|enja odredbi ovog zakona, svako u okviru svoje nadle`nosti utvr|enih ZOSS-om, Zakonom o inspekcijama i ovim zakonom obavljaju: a) Ministarstvo, b) MUP, c) Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, d) Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, e) Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, f) Javna preduze}a kojima je povjereno upravljanje cestovnom mre`om i g) Op}inske inspekcije za ceste, gra|evinske i komunalne inspekcije. h) Drugi organi koji u~estvuju u sistemu sigurnosti saobra}aja na cestama u Kantonu. ^lan 102. (Dono{enje podzakonskih akata) (1) Vlada }e u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti: a) Uredbu o organizaciji parkiranja, javnim parking povr{inama, parking zonama i izgradnji novih parkinga; b) Propis o visini tro{kova premje{tanja vozila i olupina i lokaciji odlaganja vozila i olupina iz ~lana 86. stav (1) ovog zakona i na~in utvr|ivanja vlasni{tva te drugih pitanja vezanih za vozila i olupine iz ~lana 86. stav (1) ovog zakona; c) Propis o naknadi za provo|enje postupka izmjene re`ima saobra}aja; d) Propis o kori{tenju pru`nog za{titnog pojasa. (2) Ministar }e u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti: a) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Ministarstva; b) Pravilnik o uslovima i na~inu prikupljanja, evidentiranja i pra}enja podataka o stanju sigurnosti saobra}aja; c) Pravilnik o definisanju i identifikaciji opasnog mjesta, na~inu i kriterijumima za utvr|ivanje prioriteta i otklanjanje opasnog mjesta; d) Pravilnik o naknadama za izdavanje odobrenja za kretanje vozila i zadr`avanje u pje{a~kim zonama, ulicama zabranjenim za odvijanje saobra}aja i zadr`avanje na trotoarima; e) Pravilnik o registraciji novih stajali{nih mjesta, terminala i terminusa, izradi daljinara i registra stajali{ta; f) Pravilnik o kriterijima i visini naknade za kori{tenje stajali{ta javnog prijevoza putnika na podru~ju Kantona; g) Pravilnik o uslovima, na~inu, sadr`aju i ovla{tenju za izradu Elaborata privremene regulacije saobra}aja u toku izvo|enja radova na javnoj cesti; h) Pravilnik o na~inu i metodologiji izrade godi{njeg izvje{taja o stanju sigurnosti saobra}aja; i) Pravilnik o kriterijima za ispunjavanje uslova za registraciju novih stajali{nih mjesta, terminala i terminusa; (3) Ministar unutra{njih poslova Kantona Sarajevo }e u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o organizovanju obuke, provo|enju ispita za voza~a tramvaja, izgled voza~ke dozvole za voza~a tramvaja i na~in vo|enja evidencije istih. XX KAZNENE ODREDBE ^lan 103. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 3.000 KM kaznit }e se pravno lice za prekr{aj ako: S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 3. augusta 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 13 a) postupi suprotno odredbama ~lana 23. st. (1) i (2) ovog zakona, b) postupi suprotno odredbama ~lana 24. stav (1) ovog zakona, c) postupi suprotno odredbama ~lana 32. stav (1) ovog zakona, d) postupi suprotno odredbama ~lana 37. stav (3) ovog zakona, e) postupi suprotno odredbama ~lana 40. st. (1) i (3) ovog zakona, f) postupi suprotno odredbama ~lana 41. ovog zakona, g) postupi suprotno odredbama ~lana 43. stav (1) ovog zakona, h) postupi suprotno odredbama ~lana 44. ovog zakona, i) postupi suprotno odredbama ~lana 47. ovog zakona, j) postupi suprotno odredbama ~lana 50. stav (4) ovog zakona, k) postupi suprotno odredbama ~lana 51. ovog zakona, l) postupi suprotno odredbama ~lana 52. st. (6), (7), (8) i (9) ovog zakona, m) postupi suprotno odredbama ~lana 54. stav (2) ovog zakona, n) postupi suprotno odredbama ~lana 55. st. (1) i (5) ovog zakona o) postupi suprotno odredbama ~lana 56. stav (4) ovog zakona, p) postupi suprotno odredbama ~lana 57. st. (1) i (2) ovog zakona, r) postupi suprotno odredbama ~lana 63. ovog zakona, s) postupi suprotno odredbama ~lana 64. ovog zakona, t) postupi suprotno odredbama ~lana 65. ovog zakona, u) postupi suprotno odredbama ~lana 66. ovog zakona, v) postupi suprotno odredbama ~lana 68. ovog zakona, z) postupi suprotno odredbama ~lana 78. stav (1) ovog zakona, aa) postupi suprotno odredbama ~lana 79. st. (5) i (6) ovog zakona, bb) postupi suprotno odredbama ~lana 85. stav (1) ovog zakona, cc) postupi suprotno odredbama ~lana 86. ovog zakona, dd) postupi suprotno odredbama ~lana 93. st. (1) i (2) ovog zakona. (2) Nov~anom kaznom u iznosu od 100 KM do 1.000 KM kaznit }e se odgovorno lice u pravnom licu za prekr{aj ako: a) postupi suprotno odredbama ~lana 23. ovog zakona, b) postupi suprotno odredbama ~lana 40. st. (1) i (3) ovog zakona, c) postupi suprotno odredbama ~lana 41. ovog zakona, d) postupi suprotno odredbama ~lana 43. stav (1) ovog zakona, e) postupi suprotno odredbama ~lana 50. stav (4) ovog zakona, f) postupi suprotno odredbama ~lana 51. ovog zakona, g) postupi suprotno odredbama ~lana 52. st. (6), (7), (8) i (9) ovog zakona, h) postupi suprotno odredbama ~lana 54. stav (2) ovog zakona, i) postupi suprotno odredbama ~lana 57. st. (1) i (2) ovog zakona, j) postupi suprotno odredbama ~lana 63. ovog zakona, k) postupi suprotno odredbama ~lana 64. ovog zakona, l) postupi suprotno odredbama ~lana 65. ovog zakona, m) postupi suprotno odredbama ~lana 66. ovog zakona, n) postupi suprotno odredbama ~lana 68. ovog zakona, o) postupi suprotno odredbama ~lana 78. stav (1) ovog zakona. ^lan 104. Nov~anom kaznom u iznosu od 200KMdo 2.000KMkaznit }e se lice koje obavlja samostalnu djelatnost - obrt za prekr{aj ako: a) postupi suprotno odredbama ~lana 37. st. (3) i (6) ovog zakona, b) postupi suprotno odredbama ~lana 44. ovog zakona, c) postupi suprotno odredbama ~lana 47. ovog zakona, d) postupi suprotno odredbama ~lana 48. ovog zakona e) postupi suprotno odredbama ~lana 54. stav (2) ovog zakona, f) postupi suprotno odredbama ~lana 56. stav (4) ovog zakona, g) postupi suprotno odredbama ~lana 57. st. (1) i (2) ovog zakona, h) postupi suprotno odredbama ~lana 63. ovog zakona, i) postupi suprotno odredbama ~lana 64. ovog zakona, j) postupi suprotno odredbama ~lana 65. ovog zakona, k) postupi suprotno odredbama ~lana 66. ovog zakona, l) postupi suprotno odredbama ~lana 67. ovog zakona, m) postupi suprotno odredbama ~lana 68. ovog zakona, n) postupi suprotno odredbama ~lana 69. stav (1) ovog zakona, o) postupi suprotno odredbama ~lana 78. stav (1) ovog zakona. ^lan 105. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 100KMdo 300KMkaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice - voza~ motornog vozila ako postupi suprotno odredbama ~lana 33. ovog zakona. (2) Nov~anom kaznom u iznosu od 50KMdo 250KMkaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice - voza~ motornog vozila ako: a) postupi suprotno odredbama ~lana 29. ovog zakona, b) voza~i bicikala i pje{aci postupaju suprotno ~lanu 30. ovog zakona, c) postupi suprotno odredbama ~lana 31. ovog zakona ukoliko do|e do saobra}ajne nezgode, d) postupi suprotno odredbama ~lana 32. st. (2) i (3) ovog zakona, e) postupi suprotno odredbama ~lana 35. ovog zakona, f) postupi suprotno odredbama ~lana 36. ovog zakona, g) postupi suprotno odredbama ~lana 37. stav (3) ovog zakona, h) postupi suprotno odredbama ~lana 39. st. (2), (3), (4) i (5) ovog zakona, i) postupi suprotno odredbama ~lana 40. st. (1) i (3) ovog zakona, j) postupi suprotno odredbama ~lana 41. ovog zakona, k) postupi suprotno odredbama ~lana 43. ovog zakona, l) postupi suprotno odredbama ~lana 44. ovog zakona, m) postupi suprotno odredbama ~lana 47. ovog zakona, n) postupi suprotno odredbama ~lana 56. stav (4) ovog zakona, o) postupi suprotno odredbama ~lana 57. st. (1) i (2) ovog zakona, p) postupi suprotno odredbama ~lana 58. ovog zakona, r) postupi suprotno odredbama ~lana 59. ovog zakona, s) postupi suprotno odredbama ~lana 60. ovog zakona, t) postupi suprotno odredbama ~lana 61. ovog zakona, u) postupi suprotno odredbama ~lana 62. ovog zakona, v) postupi suprotno odredbama ~lana 63. ovog zakona, z) postupi suprotno odredbama ~lana 64. ovog zakona, aa) postupi suprotno odredbama ~lana 65. ovog zakona, bb) postupi suprotno odredbama ~lana 66. ovog zakona, cc) postupi suprotno odredbama ~lana 67. ovog zakona, dd) postupi suprotno odredbama ~lana 68. ovog zakona, ee) postupi suprotno odredbama ~lana 69. stav (1) ovog zakona, ff) postupi suprotno odredbama ~lana 70. stav (1) ovog zakona, gg) postupi suprotno odredbama ~lana 71. ovog zakona, hh) postupi suprotno odredbama ~lana 72. st. (1), (3) i (4) ovog zakona, ii) postupi suprotno odredbama ~lana 73. ovog zakona, jj) postupi suprotno odredbama ~lana 74. ovog zakona, S L U @ B E N E N O V I N E Broj 30 – Strana 14 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 3. augusta 2017. kk) postupi suprotno odredbama ~lana 76. stav (3) ovog zakona, ll) postupi suprotno odredbama ~lana 77. st. (1) i (2) ovog zakona, mm). . . postupi suprotno odredbama ~lana 78. stav (1) ovog zakona, nn) postupi suprotno odredbama ~lana 79. st. (5) i (6) ovog zakona, oo) postupi suprotno odredbama ~lana 85. st. (1) i (3) ovog zakona, pp) postupi suprotno odredbama ~lana 86. ovog zakona, rr) postupi suprotno odredbama ~lana 93. stav (2). ovog zakona. XXI PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 106. (Upravni postupci) (1) Protiv upravnog akta donesenog na osnovu ovog zakona mo`e se izjaviti `alba Vladi Kantona Sarajevo, u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (2) Za sve upravne postupke pokrenute na osnovu ovog zakona primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). ^lan 107. (Zapo~eti postupci) Postupci zapo~eti prije dono{enja ovog zakona okon~at }e se po propisima po kojima su zapo~eti. ^lan 108. (Primjena ZOSS-a) Za sva pitanja koja nisu regulisana ovim zakonom, a odnose se na sigurnost saobra}aja u Kantonu Sarajevo, primjenjiva}e se odredbe ZOSS-a. ^lan 109. (Gramati~ka terminologija) Izrazi koji su radi preglednosti dati u jednom gramati~kom rodu u ovom zakonu bez diskriminacije se odnose na mu{karce i `ene. ^lan 110. (Uskla|ivanje propisa) Nadle`ni gradski i op}inski organi du`ni su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje propise sa odredbama ovog zakona. ^lan 111. (Prestanak va`enja propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o preuzimanju i izmjenama Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na putevima ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 14/97), Zakona o preuzimanju i izmjenama Zakona o bezbjednosti saobra}aja na putevima ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 14/97) i Odluke o sigurnosti i organizaciji prometa ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 14/97). ^lan 112. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-23283/17 05. jula 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~lana 9. Odluke o osnivanju Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - Pre~i{}eni tekst, 10/05 i 27/06), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 05.07.2017. godine, donijela je ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKI PLAN PRIHODA I RASHODA KANTONALNOG STAMBENOG FONDA SARAJEVO ZA 2017. GODINU ^lan 1. Daje se saglasnost na Finansijski plan prihoda i rashoda Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo za 2017. godinu. ^lan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-23291/17 05. jula 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~lana 9. Odluke o osnivanju Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - Pre~i{}eni tekst i 10/05), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 05.07.2017. godine, donijela je ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI NA PROGRAM RADA KANTONALNOG STAMBENOG FONDA ZA 2017. GODINU ^lan 1. Daje se saglasnost na Program rada Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo za 2017. godinu. ^lan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-23290/17 05. jula 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Vlada Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (1) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), i ~lana 9. Zakona o raseljenim licima - prognanicima i izbjeglicama - povratnicima u Kantonu Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/05 - Pre~i{}eni tekst), VladaKantona Sarajevo, na 90. sjednici odr`anoj 27.07.2017. godine, donijela je UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNI UREDBE O NA^INU OSTVARIVANJA POMO]I ZA ODR@IVI POVRATAK ^lan 1. (Izmjena ~lana 3.) U Uredbi o na~inu ostvarivanja pomo}i za odr`ivi povratak ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 3/14) (u daljem tekstu: Uredba) u ~lanu 3. stav (4) mijenja se i glasi: "(4)U slu~ajevima iz st. (2) i (3) ovog ~lana, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) }e sa op{tinom, odnosno vladinim i nevladinim institucijama potpisati protokol o saradnji u cilju odr`ivog povratka." ^lan 2. (Dopuna ~lana 4.) U ~lanu 4. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 3. augusta 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 15
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 09/17 05.03.2017 SG USK 18/19, SG USK 19/13, SG USK 07/09, SG USK 10/03 koncesije,usk ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama Član 1. U Zakonu o koncesijama („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 10/03, 07/09 i 19/13) u članu 27. iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: „Pravna lica koja nemaju zaključen ugovor o koncesiji a stekla su prava korištenja prirodnih bogatstava i pružanja javih usluga po materijalnim propisima, te koja u vlasništvu posjeduju izgrađene objekte i koriste prirodna bogatstva ili dobra u općoj upotrebi, stiču pravo i obavezu da podnesu zahtjev za dodjelu koncesije i zaključe ugovor samoinicijativnom ponudom“ Dosadašnji članovi 3., 4., 5., 6. i 7. postaju stavovi (4), (5), (6), (7) i (8). Član 2. Iza člana 35. dodaje se član 35 a. koji glasi: „(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kazniti će se pravno lice koje ne podnese zahtjev shodno odredbama stava (3) člana 27. ovog Zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM kazniti će se odgovorno lice u pravnom licu za ne poduzimanje radnji iz stava (1) ovog člana.“ Član 3. Iza člana 38. Dodaje se član 38 a. koji glasi: „Započete procedure dodjele koncesija okončati će se po odredbama ovog Zakona.“ Član 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Unskosanskog kantona“
Zakon o radu ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/17 01.02.2017 zakon,rad,zdk ĉetvrtak, 01.02.2017. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 17 S K U P Š T I N A 2. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 37. sjednici odrţanoj dana 30.01.2017. godine, donosi: ZAKON O RADU ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA DIO PRVI-OSNOVNE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom se ureĊuju pitanja od znaĉaja za rad i ostvarivanje prava po osnovu rada u Zeniĉko-dobojskom kantonu, za koja je Zakonom o radu „Sluţbene novine FBiH” br:26/16, u (daljem tekstu: Federalni zakon), utvrĊena mogućnost ureĊivanja kantonalnim propisom i to: a) polaganje struĉnog ispita pripravnika; b) pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće u sluĉajevima koji nisu regulisani Federalnim zakonom; c) formiranje mirovnog vijeća, sastav i naĉin rada kao i druga pitanja koja se odnose na rad mirovnog vijeća; d) nadzor nad primjenom zakona i druga pitanja od znaĉaja za primjenu ovog zakona. Ĉlan 2. (Pojmovi i definicije) Pojmovi i definicije korišteni u ovom zakonu imaju isto znaĉenje kao i pojmovi i definicije korišteni u Federalnom zakonu. Ĉlan 3 (Gramatiĉka terminologija) Gramatiĉka terminologija korištenja muškog i ţenskog roda u ovom zakonu podrazumjeva oba roda. DIO DRUGI- PRIPRAVNICI Ĉlan 4. (Polaganje struĉnog ispita pripravnika) (1) Nakon završenog pripravniĉkog staţa poslodavac je duţan omogućiti pripravniku polaganje struĉnog ispita. (2) Struĉni ispit se polaţe pred ispitnom komisijom koju formira poslodavac, a ispitna komisija se sastoji od 3 ĉlana koji moraju imati isti ili viši stepen struĉne spreme koju ima pripravnik, a najmanje jedan ĉlan komisije mora biti iste struke kao i pripravnik. (3) Pripravniku koji poloţi struĉni ispit ispitna komisija izdaje uvjerenje, odnosno potvrdu o poloţenom struĉnom ispitu. (4) Pripravniku koji ne poloţi struĉni ispit poslodavac je obavezan u roku od jednog mjeseca omogućiti ponovno polaganje struĉnog ispita bez obaveze obnavljanja ugovora o radu sa pripravnikom. Ĉlan 5. (Polaganje struĉnog ispita lica angaţovanih bez zasnivanja radnog odnosa) Lica primljena kod poslodavca na struĉno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa imaju pravo na polaganje struĉnog ispita pod istim uslovima kao i pripravnici. DIO TREĆI-PLAĆENO ODSUSTVO Ĉlan 6. (Pravo na plaćeno odsustvo) (1) Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće i pored sluĉajeva propisanih Federalnim zakonom u toku jedne kalendarske godine u sluĉaju: a) smrti roditelja braĉnog odnosno vanbraĉnog partnera, b) sklapanja braka djeteta, c) selidbe. (2) Radnik ima pravo na plaćeno odustvu sa rada u sluĉaju smrti ĉlana uţe porodice, bez obzira da li je iskoristio pravo iz stava (1) ovog ĉlana. Broj 1 – strana 18 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 01.02.2017. Ĉlan 7. (Duţina plaćenog odsustva) Duţinu plaćenog odsustva po osnovu ĉlana 6. ovog zakona utvrĊuje poslodavac, pravilnikom o radu i ugovorom o radu u skladu sa kolektivnim ugovorom. DIO ĈETVRTI-MIROVNO VIJEĆE Ĉlan 8. (Postupak mirenja) (1) U sluĉaju spora o zakljuĉivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog sliĉnog spora u vezi kolektivnog ugovora (kolektivni radni spor) ako strane nisu dogovorile naĉin mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja u skladu sa ovim zakonom. (2) Mirenje provodi mirovno vijeće. Ĉlan 9. (Sastav i naĉin rada mirovnog vijeća) (1) Mirovno vijeće za podruĉje kantona sastoji se od tri ĉlana i to: predstavnika poslodavca, predstavnika sindikata i predstavnika kojeg uz prethodnu konsultaciju sa reprezentativnim sindikatima i udruţenjima poslodavaca za teritoriju Zeniĉko-dobojskog kantona izaberu strane u sporu sa liste koju utvrĊuje kantonalni ministar nadleţan za poslove rada. (2) Lista ĉlanova mirovnog vijeća utvrĊuje se za period od ĉetiri godine, uz prethodnu konsultaciju reprezentativnih sindikata i udruţenja poslodavaca za teritoriju kantona. (3) Mirovno vijeće donosi poslovnik o radu kojim će urediti naĉin donošenja odluka iz svog djelokruga rada. (4) Administrativne poslove za mirovno vijeće formirano za podruĉje Zeniĉko-dobojskog kantona vrši kantonalno ministarstvo nadleţno za poslove rada. (5) Naknadu troškova za ĉlana izabranog sa liste iz stava (2) ovog ĉlana snosi kantonalno ministarstvo nadleţno za poslove rada. Ĉlan 10. (Prijedlog mirovnog vijeća) (1) Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, a ako ga prihvate prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. (2) O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu su duţne izvijestiti kantonalno ministarstvo nadleţno za poslove rada u roku od tri dana od dana završetka mirenja. DIO PETI - NADZOR Ĉlan 11. (Organ koji vrši nadzor) Nadzor nad primjenom ovog zakona i donesenih propisa na osnovu istog vrši kantonalni inspektor rada. Ĉlan 12. (Upute poslodavcima i radnicima) Pored poslova inspekcijskog nadzora, inspektor rada je duţan da daje upute poslodavcima i radnicima o najefikasnijem naĉinu primjene zakonskih propisa. DIO ŠESTI-KAZNENE ODREDBE Ĉlan 13. (1) Novĉanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novĉanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se poslodavac-pravno lice ako: a) radniku ne omogući korištenje plaćenog odsustva prema ĉlanu 6. ovog zakona; b) onemogući ili pokuša onemogućiti kantonalnog inspektora rada u provoĊenju nadzora (ĉlan 11.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se i odgovorno lice novĉanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaznit će se poslodavac-fiziĉko lice novĉanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Ĉlan 14. Ako je prekršaj iz ĉlana 13. ovog zakona uĉinjen prema maloljetnom radniku najniţi i najviši iznos novĉane kazne se uvećava dvostruko. ĉetvrtak, 01.02.2017. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 19 DIO SEDMI- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 15. (Prestanak vaţenja zakona) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o radu u Zeniĉko-dobojskom kantonu („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona”, broj:11/02; 11/05 i 9/10). Ĉlan 16. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-1309/17 PREDSJEDAVAJUĆA Datum, 30.01.2017. godine Z e n i c a Draţenka Subašić, s.r. .............................................................................................. V L A D A 3. Na osnovu ĉlana 16. stav 2. Zakona o Vladi Zeniĉkodobojskog kantona - Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/10) i ĉlana 54. stav 1. Zakona o budţetima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15 i 102/15), Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona na 77. sjednici, odrţanoj 15.11.2016. godine, d o n o s i O D L U K U o utvrĊivanju postupka davanja prethodne saglasnosti za popunu upraţnjenih radnih mjesta Ĉlan 1. (Predmet) Ovom odlukom utvrĊuje se postupak davanja prethodne saglasnosti za popunu upraţnjenih radnih mjesta, koji je obavezan za sve rukovodioce koji taj status imaju u kantonalnim organima drţavne sluţbe i drugim organima, institucijama i ustanovama, u kojima se plaće i druge naknade zaposlenih u cjelosti ili djelimiĉno finansiraju iz Budţeta Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: rukovodilac organa). Ĉlan 2. (Dostavljanje zahtjeva Ministarstvu finansija) (1) Rukovodilac organa koji ţeli popuniti upraţnjeno radno mjesto duţan je Ministarstvu finansija Zeniĉkodobojskog kantona dostaviti pismeni zahtjev, u kojem obavezno navodi: a) taĉan naziv upraţnjenog radnog mjesta i broj izvršilaca s kojim se popunjava to radno mjesto, b) na koji naĉin je radno mjesto ostalo upraţnjeno (odlazak ranijeg zaposlenika u penziju, sporazumni raskid radnog odnosa, otkaz, smrtni sluĉaj, i sl., odnosno bolovanje i trudniĉko odsustvo, u sluĉaju da se radi o privremeno upraţnjenom radnom mjestu), c) naĉin popune upraţnjenog radnog mjesta (radni odnos na odreĊeno ili neodreĊeno vrijeme, ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ugovor o radu sa pripravnikom ili ugovor o struĉnom osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa), d) da su planirana sredstva za plaće i naknade za traţeni broj izvršilaca, i e) da li se mogu poslovi upraţnjenog radnog mjesta obavljati preraspodjelom poslova na ostale zaposlenike u istom organu. (2) Rukovodilac organa je duţan Ministarstvu finansija Zeniĉko-dobojskog kantona uz zahtjev iz stava (1) ovog ĉlana, dostaviti i popunjen, potpisan i ovjeren obrazac (koji predstavlja prilog broj 1. ove odluke), sa slijedećim podacima: a) postojeći (trenutni) broj zaposlenih, broj izvršilaca za koje su sredstva planirana u budţetu Kantona za tekuću godinu i broj izvršilaca za koje je podnesen zahtjev za popunu radnog mjesta, b) ukupan iznos finansijskih sredstava koji je za organ koji podnosi zahtjev planiran za plaće i naknade u budţetu Kantona za tekuću godinu, iznos finansijskih sredstava koji se izdvaja iz budţeta Kantona za plaće i naknade za postojeći (trenutni) broj zaposlenih i ukupan iznos finansijskih sredstava koji je potreban za plaće i naknade za izvršioce za koje se traţi popuna upraţnjenih radnih mjesta. c) izjavu da popuna upraţnjenih radnih mjesta neće iziskivati izdvajanje dodatnih finansijskih sredstava u odnosu na sredstva planirana u budţetu Kantona za tekuću godinu.
Zakon o izmjeni Zakona o turističkim zajednicama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/16 27.12.2016 SN TK 11/15 turističke zajednice
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/16 27.12.2016 SN TK 01/12 ugostiteljstvo
Zakon o izmjenama Zakona o administrativnim taksama sa tarifom administrativnih taksi HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 12/16 23.12.2016 SN HNK 03/20, SN HNK 02/13 administrative takse,tarife
Zakon o dopuni Zakona o sudskim pristojbama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 10/16 16.12.2016 NN Županije Posavske 16/21, NN Županije Posavske 07/12, NN Županije Posavske 07/10, NN Županije Posavske 02/09 sudske takse,takse,zakon Stranica | 936 NARODNE NOVINE Županije Posavske 16.12.2016. Broj 10 prije imenovanja odnosno izbora, u roku od 30 dana od dana obavijesti i podnesenog zahtjeva upos lenika“. Ĉlanak 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-88/16 Domaljevac, 16.12.2016. godine Predsjednik Joso Marković, v.r. Na temelju ĉlanka 15.d) i 26.e) Ustava Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04) Skupština Ţupanije Posavske na sjednici odrţanoj dana 16.12.2016. godine, donosi ZAKON o dopunama Zakona o pre dškolskom odgoju i obrazovanju u Ţupaniji Pos avskoj Ĉlanak 1. U Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju u Ţupaniji Posavskoj („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj 8/08) u poglavlju VIII. Upravljanje predškols kom ustanovom u ĉ lanku 66. iza stavka (3) dodaju se novi stavci (4) i (5) koji glase: “Upos leniku, imenovanom za ravnatelja, vršite lja duţnosti ravnatelja u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili uposleniku odgojno-obrazovne ustanove izabranom na neku od javnih duţnosti u tijela Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, tijela Ţupanije, grada, opć ina, prava i obveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev miruju a najduţe ĉetiri godine od dana njegova izbora, odnosno imenovanja“. “Uposlenik iz stavka (4) ovoga ĉlanka, ukoliko se ţeli vratiti na rad, duţan je u roku od 30 dana obavijestiti poslodavca o isteku ili prestanku mandata i podnijeti zahtjev za povratak na radno mjesto u odgojno-obrazovnoj ustanovi gdje je imao zakljuĉen ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme prije imenovanja ili izbora, a pos lodavac ga je duţan primiti na isto ili s liĉno radno mjesto, koje je obnašao prije imenovanja odnosno izbora, u roku od 30 dana od dana obavijesti i podnesenog zahtjeva upos lenika“. Ĉlanak 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-89/16 Domaljevac, 16.12.2016. godine Predsjednik Joso Marković, v.r. Temeljem ĉlanka 26. stavak 1. toĉka e. Ustava Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj 1/96, 3/96, 7/99, i 7/04), Skupština Ţupanije Posavske na sjednici odrţanoj dana 16.12.2016. godine, donosi ZAKON o dopuni Zakona o sudskim pristojbama Ĉlanak 1. U Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj 2/09, 7/10 i 7/12) u ĉlanku 9. stavak 1. na kra ju toĉke h) interpunkcijs ki znak toĉke zamjenjuje se zarezom i dodaje nova toĉka koja glasi: „ i) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenic i suda“. Ĉlanak 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-91/16 Domaljevac, 16.12.2016. godine Predsjednik Joso Marković, v.r. Temeljem ĉlanka 26. stavak 1. toĉka e. Ustava Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj 1/96, 3/96, 7/99, i 7/04), Skupština Ţupanije Posavske na sjednici odrţanoj dana 16.12.2016. godine, donosi
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 09/16 15.12.2016 besplatna pravna pomoć NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 637 - Broj 9 šumarstva ......................................................... 685 352. ODLUKA o obliku, sadržaju, izradi i uporabi pečata Tima za sprječavanje korupcije u Hercegbosanskoj županiji ................................ 686 353. ODLUKA o usvajanju Programa raspodjele sredstava udrugama građana za sufinanciranje iz Proračuna Hercegbosanske županije za 2016. godinu .............................................................. 686 354. RJEŠENJE o imenovanju povjerenstva ...688 355. RJEŠENJE o imenovanju Tima za sprječavanje korupcije u Hercegbosanskoj županiji ............................................................ 689 356. RJEŠENJE o pravu na naknadu, naknadi i visini naknade ................................................... 690 357. RJEŠENJE o pravu na naknadu, naknadi i visini naknade ................................................... 690 358. RJEŠENJE o pravu na naknadu, naknadi i visini naknade ................................................... 691 359. RJEŠENJE o isplati naknade za rad............691 360. RJEŠENJEo isplati naknade za rad ........ 692 361. RJEŠENJE o isplati naknade za rad ....... 693 362. RJEŠENJE o dopuni Rješenja o imenovanju Tima za sprječavanje korupcije u Hercegbosanskoj županiji ............................................................ 693 363. ZAKLJUČAK ......................................... 694 364. ZAKLJUČAK ......................................... 694 365. ZAKLJUČAK ......................................... 694 366. ZAKLJUČAK ......................................... 695 *** MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE *** 367. RJEŠENJE o imenovanju Komisije za polaganje stručnog upravnog ispita namještenika i vježbenika srednje stručne spreme ................... 695 368. RJEŠENJE o imenovanju Komisije za polaganje stručnog upravnog ispita namještenika i vježbenika više školske spreme ........................ 696 *** MINISTARSTVO GRADITELJSTVA, OBNOVE, PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA *** 368. JAVNI POZIV za podnošenje prijava za učešće u radu povjerenstva za tehnički pregled građevina .......................................................... 696 *** SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** Temeljem članka 26. točke e) Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije„ broj: 036/96, 09/00, 09/04 i 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije„ broj: 08/03, 14/03, 01/04, 06/05, 11/06 i 05/08), Skupština Hercegbosanske županije na XVI. sjednici održanoj 28. listopada 2016.godine, donijela je ZAKON O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI POGLAVLJE I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Sadržaj Zakona) Ovim zakonom reguliraju se oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć, tijela pred kojima se pruža besplatna pravna pomoć, uvjeti, kriteriji i način ostvarivanja besplatne pravne pomoći, postupak za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, subjekti ovlašteni za pružanje besplatne pravne pomoći, financiranje, suradnja i stručno usavršavanje, nadležno tijelo za pružanje besplatne pravne pomoći u Hercegbosanskoj županiji (u daljem tekstu: Županija), prava, dužnosti i ovlaštenja pravnih zastupnika, nadzor i druga pitanja od značaja za pružanje besplatne pravne pomoći. Članak 2. (Besplatna pravna pomoć i minimum prava) (1) Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičke osobe na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim tijelima, čije troškove u cijelosti ili djelimično snosi nadležno tijelo za pružanje besplatne pravne pomoći . (2) Odobrena besplatna pravna pomoć može se ograničiti samo iz razloga propisanih ovim NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 638 - Broj 9 15. prosinca 2016. zakonom, (3) Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvaća i pravo na oslobađanje od pristojbi, koje se ostvaraje sukladno propisima o pristojbama. (4) Osoba koja ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim tijelom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uživa to pravo na teritoriji Bosne i Hercegovine. (5) U cilju ostvarivanja prava iz stavka (4) ovog članka, nadležna tijela za pružanje besplatne pravne pomoći ostvaruju međusobnu suradnju. Članak 3. (Značenja izraza) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) Pravo na besplatnu pravnu pomoć predstavlja pravo fizičke osobe da uz ispunjenje određenih uvjeta, traži i dobije od nadležnog tijela za pružanje besplatne pravne pomoći besplatnu pravnu pomoć; b) Oblik ostvarivanja besplatne pravne pomoći predstavlja radnje i postupke kojima se korisniku besplatne pravne pomoći omogućava zaštita prava na pravično suđenje i jednak pristup pravdi; c) Korisnik besplatne pravne pomoći je fizička osoba kojoj je odobrena besplatna pravna pomoć na temelju ovog zakona; d) Osobom lošeg imovinskog stanja smatra se osoba koja, prema svom općtem imovinskom stanju i stanju članova svog obiteljskog kućanstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog obiteljskog kućanstva; e) Članom obiteljskog kućanstva korisnika besplatne pravne pomoći smatra se osoba utvrđena obiteljskim zakonom u Federaciji Bosne i Hercegovine; f) Nadležno tijelo za pružanje besplatne pravne pomoći u Županiji je Županijski Zavod za pružanje pravne pomoći; g) Pravni zastupnik je državni službenik nadležnog tijela za pružanje besplatne pravne pomoći ovlašten da samostalno obavlja poslove pružanja besplatne pravne pomoći; h) Subjektima pružanja besplatne pravne pomoći smatraju se nadležno tijelo propisano ovim zakonom, odvjetnici koji su članovi odvjetničkih komora u Bosni i Hercegovini, udruge i fondacija registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, sukladno drugim zakonima; i) Međunarodnom konvencijom smatra se svaki međunarodni akt koji se odnosi na pravo pojedinca na pravično suđenje i jednak pristup pravdi, a koji je Bosna i Hercegovina ratificirala. Članak 4. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog zakona odnose se podjednako na osobe muškog i ženskog spola, bez obzira na rod imenice uporabljene u tekstu zakona. POGLAVLJE II. OBLICI OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I POSTUPCI U KOJIMA SE PRUŽA BESPLATNA PRAVNA POMOĆ Članak 5. (Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na: a) opće informacije o pravima i obvezama, b) pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, c) pravne savjete, d) pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena, e) zastupanje pred tijelima uprave i drugim tijelima i institucijama, f) zastupanje na sudu, g) sačinjavanje apelacija, h) pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija), (2) Prava na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sve osobe bez obzira na ispunjavanje uvjeta propisanih ovim zakonom. (3) Pravni savjet je detaljno infomiranje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari. (4) Pravna pomoć iz stavka (1) ovog članka pruža se bez naknade, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Članak 6. (Postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć pruža se korisnicima NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 639 - Broj 9 besplatne pravne pomoći u postupcima u kojima se ostvaruju i štite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi. (2) Postupci iz stavka (1) ovog članka su: a) upravni postupak, b) upravni spor, c) prekršajni postupak, d) parnični postupak, e) izvanparnični postupak, f) ovršni postupak, g) kazneni postupak, u dijelu kojim se pravo na obranu osigurava postavljanjem branitelja zbog lošeg imovinskog stanja osumnjičenog ili optuženog. Članak 7. (Postupci u kojima se ne pruža besplatna pravna pomoć) Besplatna pravna pomoć ne pruža se u slijedećim postupcima: a) postupak pred gospodarskim odjeljenjima nadležnih sudova, b) postupak upisa u registar gospodarskih subjekata, c) postupak registriranja obrtničke djelatnosti, d) postupak registriranja udruga ili fondacija, e) postupak pred nadležnim poreznim organima, f) postupak pribavljanja urbanističke suglasnosti i građevinske dozvole, g) sastavljanje privatnih isprava i ugovora Članak 8. (Evidencija) O pruženoj besplatnoj pravnoj pomoći nadležno tijelo za pružanje besplatne pomoći ( u daljem tekstu: nadležno tijelo) vodi evidenciju u manualnoj i elektronskoj formi, a način vođenja i sadržaj evidencija propisuje ministar pravosuđa i uprave Hercegbosanske županije (u daljem tekstu: ministar pravosuđa). POGLAVLJE III. KORISNIK I ZABRANA DISKRIMINACIJE KORISNIKA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Članak 9. (Korisnik besplatne pravne pomoći) Korisnik besplatne pravne pomoći ( u daljem tekstu: korisnik) je osoba kojoj se na teritoriji Županije pruža besplatna pravna pomoć prema uvjetima propisanim zakonom, i to: a) državljanin Bosne i Hercegovine koji ima prebivalište na teritoriji Županije i druga fizička osoba koja se nalazi na teritoriju Županije i identificira se kao ugrožena kategorija; b) fizička osoba koja se nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine pod međunarodnom zaštitom u skladu s međunarodnim standardom, a naročito tražitelj azila, izbjeglica, osoba pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima sukladno obvezama koje Bosna i Hercegovina ima prema međunarodnim konvencijama c) osoba čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu. Članak 10. (Zabrana diskriminacije) Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugoj udruzi, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava utvrđenih ovim zakonom. Članak 11. (Obaveza zastupanja po međunarodnim konvencijama) Pravna pomoć se pruža građanima po međunarodnim konvencijama koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu. POGLAVLJE IV. UVJETI ZA OSTVARIVANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 640 - Broj 9 15. prosinca 2016. Članak 12. (Uvjeti za ostvarivanje besplatne pravne pomoći) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje: a) dijete bez roditeljskog staranja, b) osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljela osoba, c) žrtva nasilja u obitelji ili nasilja na osnovu spola, u postupcima reguliranja prava iz tog svojstva, d) korisnik stalne novčane socijalne pomoći, e) uživalac najniže mirovine pod uvjetom da nema drugih članova zajedničkog kućanstva, niti imovine iz koje se mogu podmiriti troškovi tražene pravne pomoći, f) lice pod međunarodnom zaštitom iz članka 9. točka b) ovog zakona. (2) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i osoba lošeg imovnog stanja kada to utvrdi nadležni organ. (3) Pravo na besplatnu obranu i zastupanje u kaznenom postupku ima i osoba koja nema prebivalište na području Županije, pod uvjetima propisanim zakonom kojim se regulira kazneni postupak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Članak 13. (Dokazivanje statusa) Status osobe iz članka 12. stavak 1. ovog zakona dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdanim od mjerodavnog organa. Članak 14. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu lošeg imovinskog stanja) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje osoba lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. (2) Građaninom lošeg imovinskog stanja se, po odredbama ovog zakona, smatra osoba čija ukupna imovna primanja i prihodi po članu kućanstva ne prelaze iznos od 25% najniže prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj kalendarskoj godini a koja nema ni imovine iz koje se mogu podmiriti troškovi tražene pravne pomoći. (3) Ne smatra se građaninom lošeg imovnog stanja osoba koja živi u zajedničkom kućanstvu sa punoljetnim članom svoje obitelji, a koji je takvog imovinskog stanja daje u mogućnosti da snosi njegove troškove odvjetmčkih usluga. (4) Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja građanina iz stavka 2. ovog članka, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova obitelji korisnika pravne pomoći, koji sa njim žive u zajedničkom kućanstvu a protivne stranke su u postupku. Članak 15. (Djelomična naknada troškova postupka) Kada podnositelj zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ a koje podnositelj zahtjeva. Članak 16. (Odbijanje pružanja pravne pomoći) (1) Pravna pomoć podnositelju zahtjeva neće se odobriti ili će biti otkazana ako je odobrena: a) ako nisu ispunjeni uvjeti iz članka 12. ovog zakona b) ako se radi o neopravdanom vođenju postupka, c) ako se radi o zlouporabi prava na pravnu pomoć. (2) Pravna pomoć će se odbiti ili otkazati osobi koja se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema uposlenicima Zavoda. (3) Neopravdano vođenje postupka u smislu stavka 1. točka b) ovog članka postoji kada je podnositelj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom za uspjeh, kao i kada želi da vodi postupak radi postizanja svrhe, koja je suprotna načelima poštenja i morala. (4) Zloupotreba prava na besplatnu pravnu pomoć, u smislu stavka 1. točka c) ovog članka postoji kada je podnositelj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć dao netočne podatke o ispunjavanju uvjeta iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka iste nije prijavio nadležnom organ (5) U drugim opravdanim slučajevima. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 641 - Broj 9 POGLAVLJE V. POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆ Članak 17. (Zahtjev za pnižanje besplatne pravne pomoći) (1) Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, uz priložene dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim zakonom, podnosi se nadležnom tijelu na obrascu koji propisuje ministar pravosuđa. (2) Podnositelj zahtjeva prilaže uz zahtjev svoju ovjerenu pisanu izjavu i ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog obiteljskog kućanstva o imovinskom stanju, kao i svoju ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog obiteljskog kućanstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima. (3) Za točnost podataka navedenih u zahtjevu, podnositelj zahtjeva odgovara kazneno i materijalno. Članak 18. (Provjera podataka) (1) Nadležno tijelo, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog obiteljskog kućanstva, a obavezno kada to zatraže tijela pred kojima se treba voditi postupak, osoba protiv koje se vodi postupak kao i osoba koja ima pravni interes. (2) Na zahtjev nadležnog tijela, tijela i pravne osobe dužna su dostaviti podatke kojim raspolažu ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva. Članak 19. (Rješenje) (1) O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelomičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje direktor nadležnog tijela rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uvjeta za otkazivanje odobrene pravne pomoći, sukladno odredbama federalnog zakona kojim se regulira upravni postupak. (2) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Žalba na rješenje iz stavka (1) ovog članka koje je donio direktor nadležnog organa podnosi se ministru pravosuđa, koji o žalbi odlučuje u roku od petnaest dana. (4) Protiv rješenja donesenog po žalbi iz stavka (3) ovog članka nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Članak 20. (Vremensko važenje rješenja) (1) Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravomoćnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana ili opozvana. (2) Za postupke po izvanrednim pravnim tijekovima i za postupke pred ustavnim sudovima u Bosni i Hercegovini i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje. (3) Za rješenje iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se odredbe članka 19. ovog zakona. Članak 21. (Povrat troškova postupka) (1) Kada je korisnik potpuno ili djelomično uspio u postupku, dosuđeni mu i isplaćeni troškovi postupka, na zahtjev nadležnog tijela dužan je da vrati u proračun Županije iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se odredbe članka 19. ovog zakona. Članak 22. (Obveza vraćanja sredstava) (l) Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zlouporabe prava na besplatnu pravnu pomoć ili se utvrdi da su se financijske prilike korisnika ili članova njegovog obiteljskog kućanstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno ili djelomično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u proračun Županije sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se odredbe članka 19. ovog zakona. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 642 - Broj 9 15. prosinca 2016. Članak 23. (Način obračuna troškova i utrošenih sredstava i pripadnost) Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći iz čl 21. i 22. ovog zakona obračunavaju se prema odvjetničkoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije, a prihod su proračuna Županije. Članak 24. (Troškovi izgubljenog spora) Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći POGLAVLJE VI. SUBJEKTI OVLAŠTENI ZA PRUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Članak 25. (Subjekti) (1) Besplatnu pravnu pomoć sukladno sa odredbama ovog zakona pruža Županijski zavod za pružanje pravne pomoći. (2) Besplatnu pravnu pomoć mogu pružati: odvjetnici koji su članovi odvjetničkih komora u Bosni i Hercegovini, udruženja i fondacije registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, sukladno sa drugim zakonima. Članak 26. (Pravo zastupanja) (1) Pravo zastupanja korisnika besplatne pravne pomoći sukladno sa procesnim zakonima u Bosni i Hercegovini imaju: a) pravni zastupnici Županijskog zavoda za pružanje pravne pomoći (u svojstvu branitelja ili punomoćnika), pod uvjetima propisanim ovim zakonom, b) odvjetnici - članovi odvjetničkih komora u Bosni i Hercegovine, c) članovi udruženja koja su registrirana za pružanje besplatne pravne pomoći, sukladno sa uvjetima propisanim procesnim zakonima koji se odnose na punomoćnike stranke (2) Pravni zastupnik iz stavka (1) točka a) ovog članka može biti postavljen za branitelja osobi lošeg imovinskog stanja lišenom slobode, odnosno osumnjičenom ili optuženom, na način i po postupku utvrđenom Zakonom o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne 1 Hercegovine br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10,8/13). POGLAVLJE VII. ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PRUŽANJE PRAVNE POMOĆI Članak 27. (Status Županijskog zavoda za pružanje pravne pomoći) Županijski zavod za pružanje pravne pomoći (u daljnjem tekstu: Zavod) je samostalna upravna organizacija Županije, koja se osniva zakonom kojim se uređuje organizacija i djelokrug županijskih ministarstava i drugih tijela županijske uprave Hercegbosanske županije. Članak 28. (Sjedište Zavoda) (1) Sjedište Zavoda je u Livnu. (1) Zavod ima temeljne organizacijske jedinice u Drvaru i Tomislavgradu. Članak 29. (Pečat Zavoda) Zavod ima pečat sukladno Zakonu o pečatu Hercegbosanske županije. Članak 30. (Unutarnja organizacija) Unutarnja organizacija Zavoda utvrđuje se Pravilnikom, koji donosi direktor uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave i suglasnost Vlade Hercegbosanske županije. Članak 31. (Nadležnost Zavoda) Zavod osigurava pružanje besplatne pravne pomoći, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 643 - Broj 9 zakonom kako bi se građanima, omogućilo ostvarivanje prava na jednak pristup pravdi i pravo na pravično suđenje. Članak 32. (Educiranje kadrova i unapređenje kvaliteta) (1) Zavod osigurava stručno usavršavanje pravnih zastupnika, naročito u oblasti međunarodnih standarda, propisa i prakse kako bi se osigurao kontinuirani razvoj kvaliteta pružene usluge. (2) Zavod kontinuirano kontrolira kvalitetu i kvantitetu pružanja besplatne pravne pomoći i predlaže mjere za unapređenje sustava upravljanja i pružanja besplatne pravne pomoći. Članak 33. (Javnost rada i izvješćivanje) (1) Zavod osigurava kontinuirano pružanje informacija javnosti o ciljevima, načinu osiguranja i dragim pitanjima iz oblasti besplatne pravne pomoći. (2) Radi praćenja i unaprjeđenja besplatne pravne pomoći, Zavod podnosi Vladi i Skupštini Županije godišnje izvješće o radu s prijedlogom mjera za unapređenje sustava upravljanja i pružanja pravne pomoći. (3) Izvješće sadrži podatke posebno o broju korisnika besplatne pravne pomoći po oblastima u kojima je pružena pravna pomoći broju i vrsti postupaka pred pravosudnim tijelima, organima uprave i drugim tijelima, trajanju postupaka, broju predmeta koji su u tijeku i o drugim pitanjima od značaja za izvješćivanje o pružanju besplatne pravne pomoći. POGLAVLJE VII RUKOVOĐENJE I UNUTARNJA ORGANIZACIJA ZAVODA Članak 34. (Rukovođenje) (1) Radom Zavoda rukovodi direktor, koji se imenuje u skladno sa propisima koji reguliraju postupak i način imenovanja direktora (2) Za direktora može biti imenovana osoba koja pored općih i posebnih uvjeta utvrđenih zakonom, ima VSS, VII stupanj stručne spreme, diplomu visokog obrazovanja, odnosno prvog (najmanje 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, pravne struke, položen pravosudni ispit i tri godine radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. (3) Direktor je naredbodavac za raspolaganje proračunskim sredstvima određenim za financiranje rada Zavoda. (4) Direktor za svoj rad odgovara Vladi Županije. Članak 35. (Pomoćnici direktora) (1) Pomoćnici direktora su rukovodeći državni službenici koji se postavljaju na način i u postupku utvrđenom zakonom za rukovodeće državne službenike županijskih tijela državne službe. (2) Pravilnikom iz članka 30. ovog Zakona se, pored ostalog, utvrđuje broj pomoćnika direktora i određuju uvjet za njihovo postavljenje, s tim da, za pomoćnika direktora može biti postavljena osoba koja pored općih i posebnih uvjeta utvrđenih zakonom , ima VSS, VII stupanj stručne spreme, diplomu visokog obrazovanja, odnosno prvog (najmanje 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, pravne struke, položen pravosudni ispit i tri godine radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. (3) Pomoćnici direktora su ovlašteni za obavljanje svih poslova iz nadležnosti Zavoda, sukladno sa odredbama ovog Zakona, pravilnika iz članka 30. ovog zakona i drugih propisa. Članak 36. (Državni službenici, namještenici i zaposlenici) Poslove u Zavodu, osim poslova koje vrše direktor i pomoćnici direktora, obavljaju i državni službenici, namještenici i zaposlenici, što se utvrđuje pravilnikom iz članka 30. ovog Zakona. POGLAVLJE IX. PRAVA I DUŽNOSTI UPOSLENIKA ZAVODA Članak 37. (Prava uposlenika) Uposlenici u Zavodu, imaju pravo na plaću i druga osobna primanja, kao i ostala prava iz radnog NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 644 - Broj 9 15. prosinca 2016. odnosa, sukladno sa propisima kojima su ta prava utvrđena za državne službenike, namještenike ili zaposlenike odgovarajućeg ranga u županijskim tijelima državne službe. Članak 38. (Prava i dužnosti pravnih zastupnika) (1) Direktor, pomoćnici direktora i stručni savjetnici sa položenim pravosudnim ispitom i tri godine radnog iskustva nakon položenog tog ispita su pravni zastupnici Zavoda. (2) Pravni zastupnik je ovlašten za samostalno pružanje besplatne pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je nezavisan i samostalan u vršenju svojih poslova i ima pravo i dužnost da u okviru dobivenog ovlaštenja podužima sve pravne radnje koje su po njegovoj ocjeni u interesu korisnika pravne pomoći. (4) Pravni zastupnik ima uvećanu plaću u visini od 30% zbog posebnih uvjeta rada iz članka 34. stavak (2) i članka 35. stav (2) i zbog posebnih uvjeta i ovlaštenja iz stavka (1), (2) i (3) ovog člana. Članak 39. (Obaveza čuvanja službene tajne) (1) Pravni zastupnik je dužan da pruža pravnu pomoć savjesno i stručno, sukladno sa ustavom, zakonom i drugim propisima. (2) Pravni zastupnik je dužan da čuva kao službenu tajnu sve što je saznao ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branitelja oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prešutnog odobrenja stranke, kao i u slučajevima kada je branitelj, a posumnja da predstoji izvršenje težeg kaznenog djela ili kada se pokrene parnica radi namirenja troškova i izdataka koje je stranka prouzrokovala Zavodu lažno prikazujući svoje imovinsko stanje, a u cilju osiguranja besplatnog zastupanja. (3) Službenu tajnu iz stavka 2. ovog člana dužni su čuvati i drugi uposlenici koji rade ili su radili u Zavodu. Članak 40. (Razlozi za odbijanje zastupanja) (1) Pravni zastupnik će odbiti obranu i zastupanje u kaznenim stvarima: a) ako je osobno oštećen, odnosno ako je bračni ili vanbračni drug oštećenog ili tužitelja, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja, b) ako je pozvan kao svjedok u istom predmetu, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i/ili tužiteljske funkcije, d) u drugim slučajevima predviđenim posebnim zakonom. (2) Pravni zastupnik će odbiti zastupanje u parničnom postupku: a) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom pitanju vezanom za taj predmet, b) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu, pravnu pomoć pružao drugi pravni zastupnik Zavoda, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i tužiteljske funkcije ili kao ovlaštena službena osoba bilo kog organa d) ako on ili bilo ko drugi od uposlenika Zavoda, ima osobni interes koji je, ili može biti u sukobu sa interesima zastupane stranke. (3) Pravni zastupnik će odbiti obranu i zastupanje u kaznenim i prekršajnim stvarima i zastupanje u građanskom i upravnom postupku i upravnom sporu, i u drugim slučajevima predviđenim zakonima kojima se regulira kazneni, prekršajni, parnični i upravni postupak i upravni spor. Članak 41. (Otkazivanje punomoći) (1) Odmah po saznanju za postojanje razloga i okolnosti iz članka 40. ovog Zakona, pravni zastupnik je dužan otkazati punomoć stranci. (2) Po otkazivanju punomoći pravni zastupnik je dužan u periodu od 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć, ako je to neophodno da se od stranke otkloni kakva šteta, osimu slučaju kada je stranka imenovala drugog zastupnika ili se poduzimanju tih radnji izričito protivi. (3) Pravni zastupnik nije dužan postupati u skladu sa stavkom (2) ovog članka ako stranka otkaže punomoć, ali je dužan u momentu otkazivanja punomoći u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u konkretnom predmetu. Članak 42. (Dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja) (1) Pravni zastupnik kao branitelj tokom kaznenog postupka mora, zastupajući osobu lišenu slobode, odnosno osumnjičenog ili optuženog, preuzimati NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 645 - Broj 9 sve neophodne radnje u cilju utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza koji idu u korist osoba koje brane, kao i radi zaštite njegovih prava. (2) Prava i dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja ne prestaju u slučaju opoziva, sve dok ga sudac odnosno vijeće ne razriješe te dužnosti. Članak 43. (Obaveza informiranja) Pravni zastupnik je dužan da informira stranku koju zastupa o poduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka. Članak 44. (Obveze u ponašanju pravnog zastupnika) Pravni zastupnik ne smije: a) dozvoliti da obiteljski, društveni, politički i/ili drugi odnosi utječu na vršenje njegovih službenih dužnosti, b) upotrijebiti ili se koristiti ugledom Zavoda da ostvari svoje privatne interese ili privatne interese drugih, c) postupati ili dopustiti drugima da postupaju na način da se stječe utisak da je bilo ko u posebnom položaju i da može vršiti utjecaj na pravnog zastupnika ili na ishod postupka. Članak 45. (Zabrana obavljanja drugih poslova) Pravni zastupnik ne smije obavljati dužnost, djelatnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim dužnostima, a naročito: a) ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to posebno odobreno, b) ne smije biti član odbora političkih stranaka i ne smije slijediti upute političkih stranaka. Članak 46. (Dužnosti pravnih zastupnika) (1) Pravni zastupnik je dužan razmotriti i postupati po svim predmetima koji su mu dodijeljeni, osim u predmetima u kojima postoje razlozi za odbijanje zastupanja. (2) Pravni zastupnik je dužan da kontinuirano radi na usavršavanju i povećavanju nivoa svoje profesionalne stručnosti za obavljanje poslova pružanja pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je dužan poduzimati radnje u vršenju odbrane ili zastupanja na krajnje profesionalan, strpljiv i dostojanstven način, kako prema nositeljima sudske i tužiteljske funkcije, tako i prema ostalim službenim osobama, strankama koje zastupa i protivnim strankama, svjedocima, odvjetnicima i drugim osobama sa kojima službeno kontaktira. Članak 47. (Način postupanja pravnog zastupnika) Pravni zastupnik je obvezan da svoje poslove obavlja brzo, učinkovito i pravično, uz poštovanje prava svm uključenih strana da budu saslušane i da se njihovi sporovi riješe bez nepotrebnog odgađanja i/ili troškova. Članak 48. (Obavijest o nedozvoljenom ponašanju) (1) Ako neko dođe do saznanja da je pravni zastupnik ili drugi zaposlenik Zavoda postupio suprotno odredbama ovog Zakona ili bilo kog drugog zakona, što ga čini nepodobnim za vršenje poslova u Zavodu, ima pravo da o tome obavijesti direktora Zavoda. (2) Pravni zastupnik koji posjeduje informaciju o mogućem kršenju ovog Zakona od strane drugog pravnog zastupnika, dužan je o tome obavijestiti direktora Zavoda, a ukoliko se ta informacija odnosi na direktora, dužan je o tome obavijestiti ministra pravosuđa, koji preispituje osnovanost primljene informacije i o tome obavještava Vladu Županije. Članak 49. (Angažiranje drugih osoba) (1) Zavod može u pojedinom postupku angažirati ili zatražiti angažiranje vještaka, sudskih tumača i drugih osoba, kada ocijeni da je to neophodno za vršenje obrane ili zastupanja. (2) Zavod je dužan da predlaže ili angažira osobu iz stavka (1) ovog članka nepristrano, rukovodeći se isključivo njegovom stručnošću i iskustvom u obavljanju poslova za koje se angažira. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 646 - Broj 9 15. prosinca 2016. POGLAVLJE X. FINANCIRANJE, SURADNJA I STRUČNO USAVRŠAVANJE Članak 50. (Financiranje) (1) Sredstva za financiranje Zavoda osiguravaju se u proračunu Županije. (2) Sredstva za pružanje pravne pomoći udruženjima i fondacijama registriranim za pružanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se na osnovu odobrenog projekta, u skladu sa zakonom i drugim propisima. Članak 51. (Međusobna suradnja nadležnih tijela) (1) Nadležna tijela uspostavljaju suradnju s drugim tijelima osnovanim za pružanje besplatne pravne pomoći, udrugama i fondacijama registriranim za pružanje besplatne pravne pomoći i drugim subjektima ovlaštenim za pružanje besplatne pravne pomoći, u cilju razmjene informacija i prakse u oblasti besplatne pravne pomoći. (2) Nadležna tijela surađuju sa centrima za socijalnu skrb, nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim tijelima, u cilju praćenja prakse primjene zakonskih odredbi u određenim oblastima i analize potrebe građana da svoja prava i obaveze definirane tim zakonima rješavaju uz pružanje besplatne pravne pomoći. Članak 52. (Educiranje kadrova i unapređenje kvaliteta) (1) Nadležna tijela osiguravaju stručno usavršavanje pravnih zastupnika, naročito u oblasti međunarodnih standarda, propisa i prakse kako bi se osigurao kontinuirani razvoj kvaliteta pružene usluge. (2) Nadležna tijela kontinuirano unaprjeđuju kvalitetu i kvantitetu pružanja besplatne pravne pomoći. Članak 53. (Odgovornost uposlenika Zavoda) Pravni zastupnici i ostali uposlenici u Zavodu odgovorni su za svoj rad sukladno odredbama ovog zakona i drugih propisa kojima je to regulirano za državne službenike, namještenike i zaposlenike tijela državne službe. Članak 54. (Čuvanje spisa) Zavod je dužan čuvati spise zastupane stranke sukladno odredbama Zakona o arhivskoj građi u Federaciji Bosne i Hercegovine. POGLAVLJE XI. NADZOR I KONTROLA KVALITETE Članak 55. (Nadzor nad primjenom zakona) Nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona vrši Ministarstvo pravosuđa i uprave Hercegbosanske Županije. Članak 56. (Kontrola kvalitete koju vrši direktor Zavoda) (1) Direktor Zavoda skrbi se o stručnom i savjesnom pružanju besplatne pravne pomoći od strane pravnih zastupnika. (2) U slučaju nestručnog i nesavjesnog pružanja besplatne pravne pomoći, odnosno opravdanih pritužbi građana, direktor je dužan da poduzme mjere predviđene zakonom radi otklanjanja nepravilnosti i utvrđivanja odgovornosti pravnog zastupnika. (3) Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo da u slučaju nestručnog i nesavjesnog pružanja besplatne pravne pomoći, podnese pritužbu direktoru Zavoda. POGLAVLJE XII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 57. (Podzakonski akti) Pravilnik o načinu vođenja i sadržaju evidencija o pruženoj pravnoj pomoći, obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, obrazac izjave o imovinskom stanju i obrazac izjave o dopuštanju uvida u podatke o imovini korisnika i punoljetnih članova njegovog obiteljskog kućanstva, donosi ministar pravosuđa Županije u roku od 90. dana od dana stupanja na snagu ovog NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 15. prosinca 2016. Str. 647 - Broj 9 zakona. Članak 58. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-53.2/16 Tomislavgrad, 28. listopada 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 26. točka e. Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 3/96, 9/00, 9/04 i 10/05), članka 31. stavak 2. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH”, broj: 4/06, 8/10 i 8/14), članaka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08) Skupština Hercegbosanske županije, na sjednici održanoj 28. listopada 2016. godine, donosi ODLUKU o izmjeni i dopuni Odluke o utemeljenju lovišta na području Hercegbosanske županije Članak 1. U Odluci o utemeljenju lovišta na području Hercegbosanske županije ( „Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 8/15) u članku 9. stavku (1) točka b) mijenja se i glasi: „ b) Namjena lovišta: Gospodarsko. “ Članak 2. U članku 29. ispred riječi „trajno” dodaju se riječi „ u elektronskom obliku”. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od dana objave u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA TOMISLAVGRAD Broj: 01-02-43.2/16 Tomislavgrad, 4. studenoga 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ„ broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05 ,11/06 i 5/08) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 28. listopada 2016. godine donosi ODLUKU o usvajanju Programa rada Vlade Hercegbosanske županije za 2016.godinu Članak I. Usvaja se Program rada Vlade Hercegbosanske županije za 2016. godinu. Članak II. Odluka stupa na snagu danom usvajanja i objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA TOMISLAVGRAD Broj: 01-02-53.2/16 Tomislavgrad, 28. listopada 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine
Zakon o turizmu Kantona Sarajevo Kanton Sarajevo Službene novine KS 12/16 05.12.2016 SN KS 13/21, SN KS 31/17, SN KS 34/17 zakon o turizmu ks,turizam IV - TEKU]A REZERVA Dosada{nji ~lan 7. Bud`eta Kantona Sarajevo za 2016. godinu mijenja se, postaje ~lan 8. i glasi: "^lan 8. Teku}a rezerva iznosi 2.200.000 KM. Iznos od 2.000.000 KM namijenjen je za izvr{avanje dijela sudskih presuda po osnovu tu`bi zaposlenika Kantona Sarajevo koji se odnosi na tro{kove advokata i tro{kove postupka. V - STUPANJE NA SNAGU Dosada{nji ~lan 8. Bud`eta Kantona Sarajevo za 2016. godinu postaje ~lan 9. i glasi: "^lan 9. Bud`et Kantona Sarajevo za 2016. godinu stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjivat }e se od 01. januara 2016. godine. Broj 01-14-15466/16 27. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~l. 18. ta~ka b) i 38. stav (3) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 27.04.2016. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O IZVR[AVANJU BUD@ETA KANTONA SARAJEVO ZA 2016. GODINU ^lan 1. (Izmjena ~lana 25. stav (5) Zakona) U Zakonu o izvr{avanju Bud`eta Kantona Sarajevo za 2016. godinu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/16), u ~lanu 25. stav (5) mijenja se i glasi: "(5) U 2016. godini Kanton }e se dugoro~no zadu`iti na doma}em finansijskom tr`i{tu u visini od 30.000.000,00 KM, a na vanjskom finansijskom tr`i{tu u visini do 33.175.700,00 KM." ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjivat }e se od 01. januara 2016. godine. Broj 01-02-15467/16 27. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. stav (1) ta~ka k), ~lana 13. stav (1) ta~ka h) i ~lana 18. stav (1) ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" br. 1/96, 2/96 , 3/96 , 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 27.04. 2016. godine, donijela je ZAKON O TURIZMU DIO PRVI - TURISTI^KA DJELATNOST POGLAVLJE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom ure|uje se planiranje i razvoj turizma, turisti~ki subjekti, obavljanje turisti~ke djelatnosti, utvr|uju mjere na promociji i razvoju turizma na podru~ju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), ure|uje se osnivanje, organizacija i rad Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo, na~in njenog finansiranja i poslovanja, kriteriji za kategorisanje turisti~kih mjesta i nadzor nad provo|enjem ovog zakona. ^lan 2. (Zna~enje pojedinih izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, imaju sljede}a zna~enja: a) Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivali{te i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost. b) Turista je fizi~ko lice koje najmanje 24 sata boravi van mjesta svog prebivali{ta, radi zadovoljavanja kulturnih, dru{venih, socijalnih, historijskih i drugih potreba relaksacije i odmora, a bez svrhe sticanja dobiti. c) Korisnik turisti~ke usluge je turista, putnik, potro{a~ ili drugo fizi~ko lice koje neposredno koristi usluge turisti~kih subjekata iz ovog zakona. d) Turisti~ka destinacija je dr`ava, region odnosno mjesto koje u sebi sadr`i vi{e atrakcija koje se na tr`i{tu mogu ponuditi kao turisti~ki proizvod. e) Turisti~ka infrastruktura su objekti za informisanje, odmor, snabdijevanje, rekreaciju, edukaciju i zabavu turista, planinarski objekti, rekreativne staze i planinarski putevi, staze zdravlja, vidikovci, panoramski putevi, biciklisti~ke staze, pje{a~ke staze i sl. f) Turisti~ka suprastruktura su ugostiteljski objekti, galerije, izlo`be, kongresni i zabavni objekti koji su u neposrednoj vezi sa ugostiteljskim objektom. g) Putnik je kupac koji kupuje ili je saglasan kupiti turisti~ki paket aran`man, odnosno turisti~ko putovanje ili druge turisti~ke usluge. Putnik je i lice u korist kojeg kupac kupuje turisti~ki aran`man, odnosno usluge ili lice na koje kupac ili lice za koje je kupac kupio turisti~ki paket aran`man, prenese pravo kori{tenja turisti~kog paket aran`mana ili usluge. h) Turisti~ki paket aran`man je ugovorni posao u kojem se putniku prodaju ili nude na prodaju za jedinstvenu unaprijed utvr|enu cijenu najmanje usluga prijevoza i smje{taja, uz uslov da aran`man traje du`e od 24 sata ili uklju~uje barem jedno no}enje. i) Izletni~ki program je kombinacija od najmanje dvije ponu|ene usluge koje traju manje od 24 sata i ne uklju~uje no}enje, odnosno smje{taj. j) Putni~ka agencija-organizator putovanja je putni~ka agencija koja organizuje turisti~ki paket aran`man i koja ga neposredno prodaje ili nudi na prodaju putem posrednika. k) Putni~ka agencija-posrednik (subagent) je putni~ka agencija koja prodaje ili nudi za kupnju turisti~ki paket aran`man koji je sastavio organizator putovanja, ili koja pru`a druge posredni~ke usluge. l) Prebukiranje (over-booking) je multiplikovanje broja potvr|enih rezervacija od pojedinih pru`alaca usluga koji pru`aju usluge smje{taja ili putni~kih agencija, a koje ima za posljedicu ne pru`anje usluge smje{taja ili ne pru`anje usluge na ugovoreni na~in. m) Uzanse u turizmu su pravila kojima se ure|uju poslovni obi~aji nastali iz ugovora o pru`anju turisti~kih ili ugostiteljskih usluga, koja se primjenjuju ako su ih stranke ugovorile ili ako iz okolnosti proizilazi da su htjele njihovu primjenu, a koji se defini{u u okviru komorskih udru`enja subjekata u turizmu. n) Klaster ~ine geografski koncentrisane, me|usobno povezane organizacije iz srodnih ili razli~itih djelatnosti koje se udru`uju radi ja~anja pojedina~nih organizacija u~esnika u klasteru i klastera kao cjeline. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 19 – Strana 220 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. maja 2016. POGLAVLJE II. PLANIRANJE I RAZVOJ TURIZMA ^lan 3. (Planiranje) (1) Planiranje i razvoj turizma obuhvata dono{enje strate{kih planova o budu}em razvoju turisti~ke privrede, progla{enje i odr`ivo kori{}enje turisti~kih prostora i mjesta. (2) Planiranje u oblasti turizma zasniva se na principima integralnog razvoja turizma i ostalih komplementarnih djelatnosti, na~elima odr`ivog razvoja turizma, obezbje|enja jedinstvenih standarda za pru`anje usluga u turizmu, kao i saradnje javnog i privatnog sektora u kreiranju turisti~kog proizvoda, uz osiguranje efikasnog kori{}enja turisti~kog mjesta. (3) Odr`ivim turizmom smatra se svaki vid turizma koji doprinosi za{titi `ivotne sredine, socijalnom i ekonomskom integritetu i unapre|ivanju prirodnih, stvorenih i kulturnih vrijednosti na trajnoj osnovi. ^lan 4. (Planska dokumenta) (1) Planska dokumenta u turizmu su: a) Strategija razvoja turizma Kantona Sarajevo b) Marketing plan turizma Kantona Sarajevo c) Plan promocije turizma Kantona Sarajevo d) Master-plan e) Strategija razvoja turizma jedinice lokalne samouprave. (2) Planska dokumenta iz stava (1) ta~. b), c), d) i e) ovog ~lana moraju biti usagla{ena sa Strategijom razvoja turizma Kantona Sarajevo. ^lan 5. (Strategija razvoja turizma Kantona Sarajevo) (1) Strategija razvoja turizma Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Strategija Kantona) je sveobuhvatan dokument o srednjoro~- nom razvoju turisti~ke privrede u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekolo{kim i kulturno-historijskim razvojem Kantona, sa osnovnim ciljevima i vizijom razvoja turizma Kantona i slu`i kao polazna osnova za izradu ostalih planskih akata u turizmu. (2) Strategiju Kantona donosi Skup{tina Kantona Sarajevo, na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada). (3) Strategija Kantona sadr`i analizu postoje}eg stanja razvoja turizma, viziju razvoja turizma, ciljeve razvoja turizma, strate{ke i prioritetne pravce razvoja, pan implementacije, investicioni okvir i ostale bitne elemente za planiranje razvoja turizma koji se defini{u projektnim zadatkom. (4) Strategija Kantona se realizuje posredstvom Marketing plana Kantona Sarajevo, Plana promocije turizmaKantona Sarajevo, Master-plana, Strategije razvoja turizma jedinice lokalne samouprave, kao i posredstvom prostornih i urbanisti~kih planova u skladu sa zakonom koji reguli{e oblast prostornog ure|enja. ^lan 6. (Marketing plan Kantona Sarajevo i Plan promocije turizma Kantona Sarajevo) (1) Marketing plan Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Marketing plan) sadr`i istra`ivanje tr`i{ta, identifikaciju ciljnih grupa-tr- `i{ta, pozicioniranje marketin{kog programa i ostale bitne elemente za planiranje promocije turizma koji se defini{u projektnim zadatkom. (2) Marketing plan donosi Vlada na prijedlog Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo). (3) Turisti~ka zajednica Kantona Sarajevo podnosi prijedlog Marketing plana Ministarstvu. (4) Marketing plan se donosi za period od pet godina. (5) U skladu sa Marketing planom, Turisti~ka zajednica Kantona Sarajevo kreira Plan promocije turizma Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Plan promocije), kojim defini{e svoje promotivne aktivnosti u turizmu na godi{njem nivou. ^lan 7. (Master-plan) (1) Master-plan je kompleksan, istra`iva~ki i sveobuhvatan planski dokument, kojim se na osnovu Strategije Kantona utvr|uju ciljevi, programi i planovi razvoja turizma, koncept razvoja prostora u pogledu razmje{taja objekata turisti~ke infrastrukture, turisti~ke suprastrukture, investicije u turizmu, planovi marketinga i konkurentnosti, kao i mjere za njihovo provo|enje, za odre|eni prostor od zna~aja za razvoj turizma, odnosno za turisti~ku destinaciju. (2) Master-plan donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. ^lan 8. (Strategija razvoja turizma jedinice lokalne samouprave) (1) Strategija razvoja turizma jedinice lokalne samouprave je planski dokument, kojim se bli`e odre|uje razvoj prioritetnih turisti~kih proizvoda utvr|enih Strategijom Kantona. (2) Strategiju razvoja turizma jedinice lokalne samouprave donosi vije}e jedinice lokalne samouprave uz aktivno u~e{}e svih turisti~kih subjekata na podru~ju jedinice lokalne samouprave. (3) Strategija razvoja se mora donijeti u roku od {est mjeseci od dana dono{enja odluke o progla{enju nekog lokaliteta turisti~kim mjestom. ^lan 9. (Prostori od posebnog zna~aja) (1) Vlada mo`e odlukom pojedine prostore proglasiti od posebnog zna~aja za razvoj turizma. (2) Za prostore od posebnog zna~aja za razvoj turizma mo`e se proglasiti prostor sa posebnim turisti~ko-ugostiteljskim sadr- `ajem pogodan za turisti~ku valorizaciju kulturno-historijskih mjesta, te posebna mjesta locirana u prostornim cjelinama sa izra`enim pejza`nim, atraktivnim i rekreativnim osobinama na kojima se planira izgradnja objekata turisti~ke infrastukture i suprastrukture od op{teg interesa. (3) Odredbe iz st. (1) i (2) ovog ~lana se ne odnose na zakonski progla{ena za{ti}ena podru~ja, kojima upravlja Kantonalna javna ustanova za za{ti}ena prirodna podru~ja, u skladu sa pojedina~nim zakonima o progla{enjima za{ti}enih podru~ja, planovima upravljanja, te prostornim planovima podru~ja posebnih obilje`ja za za{ti}ena podru~ja. (4) Odluka iz stava (1) ovog ~lana sadr`i procjenu opravdanosti progla{enja odre|enog prostora od posebnog zna~aja za razvoj turizma, opis prostora sa odre|enim granicama i popisom katastarskih parcela, kartografski prikaz prostora, kao i obaveze u pogledu o~uvanja, za{tite i razvoja prostora. (5) Ministarstvo priprema prijedlog odluke iz stava (1) ovog ~lana, po prethodno pribavljenom mi{ljenju kantonalnih organa uprave nadle`nih za oblast prostornog ure|enja i za{tite `ivotne sredine. (6) Za pojedina geografska podru~ja, a u svrhu ostvarivanja zajedni~kih ciljeva u turizmu mogu se osnivati turisti~ki klasteri. ^lan 10. (Koncesija) (1) Vlada mo`e progla{eno prirodno bogatstvo ili dobro u op{toj upotrebi pogodno za izgradnju turisti~ke infrastrukture i turisti~ke suprastrukture odlukom dati na kori{}enje i upravljanje pravnom licu dodjelom koncesije. (2) Odluka iz stava (1) ne odnosi se na za{ti}ena prirodna podru~ja i speleolo{ke objekte za koje je mogu}nost davanja koncesija regulisana odredbama federalnog Zakona o za{titi prirode. (3) Odluka iz stava (1) ovog ~lana sadr`i podatke o prirodnom bogatstvu ili dobru u op{toj upotrebi koje se daje na koncesiju, iznos koncesione naknade, rok trajanja koncesije, uslove i na~in kori{}enja prostora, prava i obaveze koncesionara i ostale podatke u skladu sa zakonom koji reguli{e oblast koncesija. (4) Postupak iz stava (1) ovog ~lana provodi se u skladu sa Zakonom o koncesijama. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. maja 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 19 – Strana 221 ^lan 11. (Turisti~ko mjesto) (1) Turisti~ko mjesto je organizaciona i funkcionalna cjelina sa formiranom turisti~kom ponudom, prirodnim vrijednostima, kulturnim dobrima, znamenitostima od zna~aja za turizam, komunalnom, saobra}ajnom i turisti~kom infrastrukturom i drugim sadr`ajima za smje{taj i boravak turista na podru~ju jedinice lokalne samouprave (op}ina ili grad). (2) Ministarstvo progla{ava podru~je jedinice lokalne samouprave za turisti~ko mjesto na osnovu kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja. (3) Podru~je jedinice lokalne samouprave progla{ava se kao turisti~ko mjesto ukoliko ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (4) Ministar privredeKantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje bli`e uslove i kriterije za progla{avanje turisti~kog mjesta, odre|uje kvalitativne i kvantitativne kriterije za progla{avanje turisti~kog mjesta. (5) Pravilnik se mora donijeti u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 12. (Komisija) (1) Ministar rje{enjem imenuje Komisiju za progla{enje turisti~kog mjesta. (2) Ministar, na prijedlog Komisije iz stava (1) ovog ~lana, donosi rje{enje o progla{enju podru~ja jedinice lokalne samouprave, kao turisti~kog mjesta. (3) Rje{enje iz stava (2) ovog ~lana podlije`e reviziji nakon isteka roka od pet godina od dana njegovog dostavljanja. POGLAVLJE III. OBAVLJANJE TURISTI^KE DJELATNOSTI ^lan 13. (Turisti~ka djelatnost i turisti~ke usluge) (1) Turisti~ka djelatnost, u smislu ovog zakona, je pru`anje usluga i posredovanje u turisti~kom prometu. (2) Turisti~ke usluge, u smislu ovog zakona, su pru`anje usluga putni~ke agencije, turisti~kog vodi~a, pratioca, animatora i zastupnika, pru`anje usluga u seoskom doma}instvu, lovno-ribolovnom, zdravstvenom, kongresnom, planinskom, avanturisti~kom, vjerskom, sportskom i drugim oblicima turizma, usluge na skija{kom terenu, kao i pru`anje ostalih turisti~kih usluga. ^lan 14. (Subjekti koji mogu obavljati turisti~ku djelatnost) (1) Turisti~ku djelatnost mogu obavljati pravna i fizi~ka lica koja su registrovana za obavljanje turisti~ke djelatnosti, odnosno imaju rje{enje nadle`nog op}inskog organa i ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. (2) Pod uslovima propisanim ovim zakonom turisti~ku djelatnost mogu obavljati i pravna lica koja upravljaju za{ti}enim podru~jima. ^lan 15. (Turisti~ka djelatnost) Turisti~ka djelatnost obuhvata: a) organiziranje i provo|enje putovanja i boravka lica, b) posredovanje u pru`anju pojedina~nih i grupnih usluga putovanja i boravaka i obavljanje drugih za njih vezanih usluga, c) pru`anje usluga turisti~kog vodi~a, pratioca i zastupnika, d) turisti~ku animaciju, e) usluge iznajmljivanja objekata, f) davanje obavijesti i savjeta o ponudi kori{tenja usluga prijevoza, boravka i drugih za putnika va`nih usluga, g) staranje o prtljagu putnika tokom kori{tenja turisti~kih usluga, h) posredovanje kod osiguranja putnika i prtljage, i) poslovi na razvijanju i organiziranju posebnih oblika turizma (seoski, zdravstveni, kongresni, lovno-ribolovni, planinski, vjerski, avanturisti~ki, izletni~ki i dr.), j) pribavljanje putnih isprava, viza i drugih isprava potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, k) izdavanje u zakup vozila, bicikla, skija{ke opreme i druge sportske opreme, kao i posredovanje kod davaoca usluga radi njihovog pribavljanja, l) poslove u vezi s pribavljanjem dozvola za lov i ribolov, m) poslove na organiziranju i izvo|enju programa putovanja i boravka na zahtjev ili po programu putnika, grupe putnika ili pravnih lica-organizatora inicijative putovanja i boravka, organiziranje skupova ili izlo`bi sa ili bez putovanja i boravka sudionika, usluge u okviruzdravstvenog, lovnoribolovnog turizma i dr., n) prodaju i posredovanje u prodaji turisti~kih usluga, o) prodaju voznih karata, p) prodaju ulaznica za sportske, kulturne i druge priredbe, r) prodaju robe vezane za potrebe putovanja, posredovanje pri izdavanju i naplati putni~kih ~ekova i kreditnih kartica, s) i druge poslove vezane za turisti~ku djelatnost. ^lan 16. (Obaveze pravnih i drugih lica) (1) Subjekti iz ~lana 14. ovog zakona, koji obavljaju turisti~ku djelatnost du`ni su: a) objaviti uslove, sadr`aj i cijenu svake pojedine usluge i pridr`avati se tih uslova, sadr`aja i cijena, b) za svaku izvr{enu uslugu korisniku izdati ra~un s brojem i ~uvati kopije tog ra~una za vrijeme koje je odre|eno propisima iz podru~ja ra~unovodstva, odnosno najmanje godinu dana od izdavanja ra~una, d) voditi poslovne knjige u skladu s va`e}im propisima, e) u prostorijama i na mjestima gdje se prodaju turisti~ke usluge voditi knjigu `albe, te u roku od 15 dana odgovoriti na svaki izneseni prigovor, te prigovor korisnika turisti~ke usluge dostaviti nadle`noj tr`i{no-turisti~koj inspekciji u roku od pet dana od dana podno{enja prigovora. Oblik, sadr`aj i na~in vo|enja knjige `albe regulisan je federalnim propisom. (2) Subjekt za obavljanje turisti~ke djelatnosti mora obezbijediti poslovni prostor, ure|aje i opremu kao i uslove u pogledu zaposlenih lica, osim ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. (3) Subjekt mo`e da po~ne obavljati turisti~ke djelatnosti kada od nadle`nog op}inskog organa (u daljem tekstu: nadle`ni organ) dobije rje{enje kojim se odobrava obavljanje turisti~ke djelatnosti, osim ako ovim zakonom nije druga~ije propisano. (4) U obavljanju turisti~ke djelatnosti pravna i fizi~ka lica iz ~lana 14. ovog zakona du`na su poslovati u skladu sa poslovnim obi~ajima u turizmu (uzansama). ^lan 17. (Zabrana ogla{avanja i reklamiranja) Zabranjuje se pru`aocu usluga u turizmu da neposredno ili posredno, putem javnih glasila, internetom, promotivnim materijalom i sl., ogla{ava i/ili reklamira pru`anje turisti~kih usluga, ako ne ispunjava uslove propisane Zakonom o turisti~koj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 32/09 - u daljem tekstu: federalni zakon), propisima donesenim na osnovu federalnog zakona, ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. ^lan 18. (Ostali subjekti) (1) Sportski klubovi i savezi, sindikati, {kole i druge obrazovne ustanove, kulturno-umjetni~ka dru{tva, udru`enja penzionera, strukovna udru`enja i sl. (u daljem tekstu: udru`enja), mogu organizirati putovanje i boravak isklju~ivo za svoje ~lanove. (2) Udru`enja mogu organizirati turisti~ki paket aran`man iz stava (1) ovog ~lana samo povremeno i bez sticanja dobiti. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 19 – Strana 222 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. maja 2016. (3) Propaganda i predstavljanje turisti~kog paket aran`mana iz stava (1) ovog ~lana dopu{tena je samo svojim sredstvima u vidu obavijesti i saop{tenjima koje dobivaju ~lanovi udru`enja. (4) Udru`enja su obavezna za organizaciju turisti~kog paket aran`mana iz stava (1) ovog ~lana koristiti samo prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani. POGLAVLJE IV. PUTNI^KA AGENCIJA ^lan 19. (Putni~ka agencija) (1) Putni~kom agencijom u smislu ovog zakona, smatra se pravno lice upisano u registar dru{tava koja se bave organiziranjem turisti~kih i poslovnih putovanja i boravaka, posredovanjem i pru`anjem svih ostalih usluga u vezi s tim, te prodajom svog vlastitog turisti~kog proizvoda kojeg stvara objedinjavanjem raznih vrsta turisti~kih usluga. (2) Kori{tenje naznake "putni~ka agencija", usluge putni~ke agencije, minimalno-tehni~ki uslovi koje moraju ispunjavati putni~ke agencije i na~in pru`anja usluga, uslovi za pru`anje usluga putni~ke agencije, sadr`aj zahtjeva putni~ke agencije za izdavanje rje{enja o odobrenju za rad, sadr`aj rje{enja, obaveze putni~ke agencije i prijevoz putnika propisani su federalnim zakonom. ^lan 20. (Vrste putni~kih agencija) Prema vrsti usluga koje pru`aju putni~ke agencije su: a) putni~ka agencija organizator putovanja i b) putni~ka agencija posrednik (subagent). ^lan 21. (Jam~evina za aran`man) (1) Organizator putovanja du`an je za svaki aran`man osigurati jam~evinu kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva, radi naknade putniku: a) pla}anja cijene aran`mana, ako zbog nelikvidnosti ili ste~aja organizatora izostanu usluge aran`mana, b) tro{kova koji nastanu zbog nelikvidnosti ili ste~aja organizatora, za povratak putnika u mjesto polaska. (2) Jam~evina iz stava (1) ovog ~lana daje se u obliku police osiguranja gotovinskog pologa, bankovne garancije i sl. ^lan 22. (Potvrda o osiguranju jam~evine) Organizator putovanja ili posrednik du`an je putniku, prilikom uplate iznosa aran`mana, izdati potvrdu o osiguranju jam~evine koja mu omogu}uje neposredno ostvarenje prava na obe{te}enje zbog nastalih tro{kova iz ~lana 21. ovog zakona u banci ili osiguravaju}em dru{tvu. ^lan 23. (Ugovor o osiguranju) Putni~ka agencija koja organizira putovanje (aran`man) du`na je s osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za {tetu koju prouzrokuje putniku neispunjenjem, djelomi~nim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obaveza koje se odnose na aran`man. ^lan 24. (Licenca) (1) Organizator putovanja iz ~lana 20. ovog zakona, nakon pribavljanja rje{enja o odobrenju za rad iz ~lana 19. ovog zakona, za organiziranje turisti~kog putovanja du`an je od Ministarstva pribaviti licencu za organiziranje turisti~kog putovanja (u daljem tekstu: licenca). (2) U postupku izdavanja licence, Ministarstvo utvr|uje da li je organizator turisti~kog putovanja registrovan za obavljanje predmetne djelatnosti, odnosno da li su ispunjeni uslovi propisani zakonom. (3) Uz zahtjev za izdavanje licence, ovla{teno lice organizatora putovanja podnosi sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerenu kopiju): a) rje{enje o upisu u sudski registar, b) rje{enje nadle`nog organa kojim se odobrava obavljanje djelatnosti, c) potvrdu nadle`nog suda da nad organizatorom putovanja nije otvoren postupak ste~aja ili likvidacije, d) potvrdu nadle`nog suda da organizatoru putovanja nije izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti i njegovom odgovornom licu, e) rje{enje nadle`nog poreznog ureda Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine o odre|ivanju jedinstvenog identifikacionog broja ili uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o odre|ivanju PDV broja, f) odluku o osnivanju poslovne jedinice (kopija op}eg akta), g) adrese poslovnih jedinica, h) akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ili spisak zaposlenih koji direktno rade na organizaciji turisti~kog putovanja, i) dokaz o registraciji obveznika doprinosa obaveznog osiguranja od Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, j) op}e uslove putovanja ovjerene od strukovnog Udru`enja/ udruge turisti~kih agencija u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: UTA BIH), k) spisak ovjerenih paket aran`mana ili izleta realizovanih u prethodnoj godini, izuzev novoosnovanog organizatora putovanja, l) dokaz o posjedovanju jemstva definisanog federalnim zakonom, m) dokaz o ~lanstvu u strukovnom udru`enju UTA BIH. ^lan 25. (Izdavanje licence) (1) Ministarstvo izdaje licencu najkasnije u roku od 15 dana od dana podno{enja urednog i potpunog zahtjeva organizatora turisti~kog putovanja. (2) Licenca iz stava (1) ovog ~lana podlije`e reviziji nakon isteka tri godine od dana dostavljanja. (3) Ministarstvo, po slu`benoj du`nosti, vodi ra~una o isteku roka iz stava (2) ovog ~lana. (4) Licenca je kona~na i protiv nje nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor pred nadle`nim sudom. (5) Podnosilac zahtjeva za izdavanje licence snosi tro{kove postupka i tro{kovi se pla}aju prilikom podno{enja zahtjeva. Tro{kovi izdavanja licence upla}uju se u korist Bud`eta Kantona Sarajevo. (6) Na sva pitanja koja se odnose na izdavanje licence koja ovim zakonom nisu posebno ure|ena, primjenjuju se odgovaraju}e odredbe zakona koji ure|uje upravni postupak. (7) Ministarstvo vodi Registar izdatih licenci organizatorima turisti~kih putovanja. (8) Ministar pravilnikom propisuje oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Registra izdatih licenci. ^lan 26. (Prestanak va`enja licence) (1) Licenca prestaje da va`i: a) brisanjem iz Registra organizatora turisti~kog putovanja na osnovu zahtjeva nosioca licence, b) podjelom organizatora turisti~kog putovanja na dva ili vi{e dru{tava ili iz drugog razloga utvr|enog Zakonom o privrednim dru{tvima, c) ako organizator turisti~kog putovanja prestane ispunjavati uslove iz ~lana 24. ovog zakona. (2) Rje{enje o prestanku va`enja licence donosi ministar. (3) Rje{enje iz stava (2) ovog ~lana je kona~no i protiv njega nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor pred nadle`nim sudom. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. maja 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 19 – Strana 223 ^lan 27. (Oduzimanje licence) (1) Ministar donosi rje{enje o oduzimanju licence organizatoru turisti~kog putovanja ako u postupku revizije ili inspekcijskog pregleda utvrdi: a) da je organizator putovanja prestao ispunjavati uslove propisane federalnim zakonom i ~l. 23. i 24. ovog zakona, b) da su usljed neizvr{enja ili djelimi~nog izvr{enja op}ih uslova putovanja ili programa putovanja gre{kom organizatora putovanja, u skladu sa uzansama, nastupile te`e posljedice po korisnika turisti~ke usluge (ugro`avanje zdravlja, nije obezbije|en smje{taj ili povratak u zemlju, putovanje je neopravdano trajalo du`e od onog predvi|enog programom putovanja i sl.), c) da ogranizator nudi ili prodaje programe putovanja bez ugovora o organizovanju putovanja ili ekskurzije, manjak le`ajeva u ugostiteljskom objektu i sl.), d) da je organizator putovanja otkazao korisniku turisti~ke usluge, a nije u zakonskom roku izvr{io povrat upla}enih sredstava, e) da je organizatoru putovanja u periodu va`enja licence dva puta u roku od godinu dana izre~ena nov~ana kazna za prekr{aj ili neizvr{avanje ugovorenih obaveza, f) da je licenca izdata organizatoru na osnovu neistinitih podataka i g) da organizator nije u toku godine prodao nijedan turisti~ki paket aran`man posrednicima u organizaciji putovanja (subagentima). (2) U slu~aju oduzimanja licence, organizator putovanja mo`e da realizuje samo prethodno ugovorena putovanja. (3) Organizator, kojem je oduzeta licenca, mo`e da obavlja djelatnost subagenta, ako ispunjava zakonom propisane uslove za tu djelatnost. (4) Organizator, kojem je oduzeta licenca, ne mo`e podnijeti zahtjev za dobijanje licence prije isteka roka od godinu dana od dana dostavljanja rje{enja o oduzimanju licence. (5) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana je kona~no i protiv njega nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor pred nadle`nim sudom. ^lan 28. (Grupna putovanja) (1) Ako putni~ka agencija organizira grupna putovanja obavezna je tokom cijelog putovanja osigurati najmanje jednog turisti~kog pratioca, koji ispunjava uslove propisane ovim zakonom, za svaku grupu do 75 putnika. (2) Ako putni~ka agencija ne raspola`e s turisti~kim pratiocem iz stava (1) ovog ~lana, mo`e osigurati stru~nog radnika koji je osposobljen za rad u turisti~koj djelatnosti. (3) Putni~ka agencija obavezna je navesti u programu putovanja da li je obilazak predvi|en u pratnji pratioca putovanja ili turisti~kog vodi~a. ^lan 29. (Program, prospekt ili katalog putovanja) (1) Putni~ka agencija du`na je za svaki aran`man, odnosno putovanje koje organizira, izdati program, prospekt ili katalog koji obavezno li~no uru~uje putniku prije zaklju~enja ugovora o organiziranom putovanju. (2) Sadr`aj programa, prospekta ili kataloga propisan je federalnim zakonom. ^lan 30. (Poslovni prostor i poslovnica) (1) Putni~ka agencija koja neposredno pru`a usluge putniku mora imati poslovni prostor u sjedi{tu firme koja ispunjava za to propisane uslove. (2) Putni~ka agencija mo`e imati u svom sastavu poslovnice u kojima se obavlja registrirana djelatnost u skladu sa propisanim uslovima. (3) Uslovi koje mora ispunjavati poslovnica za pojedinu vrstu putni~ke agencije, propisani su federalnim propisom. ^lan 31. (Voditelj poslovnice) (1) Putni~ka agencija koja neposredno prodaje aran`mane i izletni~ke programe mora imati u svakoj poslovnici najmanje jednog zaposlenog voditelja poslovnice. (2) Voditeljem poslovnice, u smislu ovog zakona, smatra se dr`avljanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava uslove za voditelja poslovnice propisane ovim zakonom. (3) Voditelj poslovnice odgovoran je za rad poslovnice u skladu sa zakonom. ^lan 32. (Uslovi za voditelja poslovnice) (1) Voditelj poslovnice mora ispunjavati sljede}e uslove: a) da je poslovno sposoban, b) da ima najmanje srednju stru~nu spremu, c) da zna najmanje jedan svjetski jezik, d) da ima polo`en stru~ni ispit za voditelja poslovnice i dvije godine radnog sta`a na odgovaraju}im poslovima u putni~koj agenciji ili drugim odgovaraju}im poslovima u turizmu, e) da mu nije pravosna`nom presudom ili rje{enjem o prekr{aju izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja poslova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje. (2) Strani dr`avljaninmo`e obavljati poslove voditelja poslovnice pod uslovom da ima radnu dozvolu i da ispunjava uslove iz stava (1) ovog ~lana. (3) Stru~ni ispit za voditelja poslovnice pola`e se pred ispitnom komisijom na na~in propisan federalnim propisom. ^lan 33. (Prestanak pru`anja usluga putni~ke agencije) Prestanak pru`anja usluga putni~ke agencije propisan je federalnim zakonom. POGLAVLJE V. TURISTI^KI VODI^, PRATILAC, ANIMATOR I ZASTUPNIK ^lan 34. (Turisti~ki vodi~) (1) Turisti~ki vodi~ je lice koje turistima pokazuje i stru~no obja{njava prirodne ljepote i rijetkosti, kulturno-historijske spomenike, umjetni~ka djela, etnografske i druge znamenitosti, historijske doga|aje i legende o tim doga|ajima i licima, dru{tveno politi~ke tokove i doga|anja, te ekonomska dostignu}a mjesta i podru~ja. (2) Ne smatra se turisti~kim vodi~em stru~ni radnik koji obavlja poslove vodi~a na svom radnom mjestu kod pravnog ili fizi~kog lica unutar poslovnog prostora u kojem radi (muzej, galerija, nacionalni park i sl.), stru~ni radnik putni~ke agencije koji prati grupu turista iz mjesta u mjesto, vodi~ u planinama i jamama, u lovu i ribolovu, kao i voditelj i pratilac ekskurzije i izleta. (3) Turisti~ki vodi~ vo|enje grupe ili pojedinca predaje stru~nom licu zaposlenom unutar institucija kulture (muzeji, galerije i sl.), unutar za{ti}enih dijelova prirode ili u prostoru pravnog lica koje upravlja odre|enom atrakcijom. ^lan 35. (Odobrenje i uslovi za turisti~kog vodi~a) (1) Za pru`anje usluga turisti~kog vodi~a, turisti~ki vodi~ du`an je imati odobrenje koje na njegov zahtjev izdaje nadle`ni organ, na ~ijem podru~ju turisti~ki vodi~ ima prebivali{te. (2) Odobrenje iz stava (1) ovog ~lana izdat }e se licu koje ispunjava sljede}e uslove: a) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, b) da ima poslovnu sposobnost, c) da ima najmanje srednju stru~nu spremu, d) da ima polo`en stru~ni ispit za turisti~kog vodi~a, S L U @ B E N E N O V I N E Broj 19 – Strana 224 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. maja 2016. e) da zna najmanje jedan svjetski jezik na kojem }e pru`ati usluge turisti~kog vodi~a, f) da mu pravosna`nom presudom ili rje{enjem o prekr{aju nije izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja poslova turisti~kog vodi~a, dok ta mjera traje, g) da udovoljava propisanim zdravstvenim uslovima. (3) Strani dr`avljanin mo`e pru`ati usluge turisti~kog vodi~a, uz prioritetnu primjenu na~ela uzajamnosti, pod uslovom da ima radnu dozvolu i da ispunjava uslove iz stava (1) ta~ka b. do g. navedenog ~lana. (4) Sadr`aj rje{enja o odobrenju za pru`anje usluga turisti~kog vodi~a propisan je federalnim zakonom. (5) Pravosna`no rje{enje o odobrenju za pru`anje usluga turisti~kog vodi~a upisuje se u Upisnik turisti~kih vodi~a koji vodi nadle`ni organ. (6) Oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Upisnika iz stava (5) ovog ~lana propisan je federalnim propisom. ^lan 36. (Prestanak odobrenja za turisti~kog vodi~a) Prestanak odobrenja za pru`anje usluga turisti~kog vodi~a propisan je federalnim zakonom. ^lan 37. (Stru~ni ispit za turisti~kog vodi~a) Postupak, na~in polaganja i program stru~nog ispita za turisti~kog vodi~a propisan je federalnim propisom. ^lan 38. (Obavljanje poslova turisti~kog vodi~a) (1) Turisti~ki vodi~ du`an je poslove vodi~a obavljati savjesno i stru~no u skladu odredbama ovog zakona, poslovnim obi~ajima u turizmu (uzanse), statutom i drugim aktima udru`enja turisti~kih vodi~a ~iji je ~lan. (2) Putni~ka agencija i drugi korisnici usluga turisti~kog vodi~a ne mogu obavljanje usluga turisti~kog vodi~a povjeriti licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom. ^lan 39. (Iskaznica turisti~kog vodi~a) (1) Turisti~ki vodi~, pri obavljanju poslova turisti~kog vodi~a, mora imati iskaznicu turisti~kog vodi~a, kojom se utvr|uje njegovo svojstvo. Iskaznicu turisti~kog vodi~a, turisti~ki vodi~ pri obavljanju poslova mora nositi na vidljivom mjestu. (2) Obrazac i izgled iskaznice turisti~kog vodi~a, kao i na~in njenog izdavanja i upotrebe propisan je federalnim propisom. (3) Iskaznicu turisti~kog vodi~a izdaje Ministarstvo, na zahtjev podnosioca na propisanom obrascu. (4) Tro{kove izrade iskaznice snosi turisti~ki vodi~. (5) Evidenciju o izdatim iskaznicama vodi Ministarstvo. ^lan 40. (Turisti~ki pratilac) (1) Turisti~ki pratilac je lice koje obavlja operativno-tehni~ke poslove u vo|enju i pra}enju turista, te daje turistima obavijesti o svrsi putovanja. (2) Turisti~ki pratilac je lice koje ispunjava uslove iz ~lana 35. ovog zakona, osim uslova iz stava (2) ta~ke d) tog ~lana. (3) Putni~ka agencija ne mo`e obavljanje poslova turisti~kog pratioca povjeriti licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom. ^lan 41. (Turisti~ki animator) (1) Turisti~ki animator je lice koje planira i ostvaruje programe provo|enja slobodnog vremena turista, a koji se odnose na sportsko-rekreativne, zabavne i kulturno-dru{tvene sadr`aje. (2) Za turisti~kog animatora vrijede odredbe ovog zakona koje se odnose na turisti~kog pratioca. ^lan 42. (Turisti~ki zastupnik) (1) Turisti~ki zastupnik je pravno ili fizi~ko lice koje zastupa doma}eg ili stranog organizatora putovanja ili posrednika u odredi{tima putovanja. (2) Organizator putovanja, odnosno posrednik, du`an je pismeno obavijestiti davaoca usluga o turisti~kom zastupniku, njegovim ovla{tenjima i svim eventualnim promjenama. ^lan 43. (Ovla{tenja turisti~kog zastupnika) Ovla{tenja turisti~kog zastupnika su sljede}a: a) {titi interese i prava putnika i organizatora putovanja kod davaoca usluga, b) pru`a obavje{tenja i uputstva putnicima kod izvr{avanja programa putovanja i dodatnih usluga, c) naru~uje dodatne usluge u ime organizatora putovanja prema dobivenim ovla{tenjima, d) posreduje u pribavljanju dodatnih usluga za putnike (izleti, kulturne i sportske priredbe i sl.), e) obavlja i druge poslove potrebne za za{titu interesa putnika i organizatora putovanja. POGLAVLJE VI. TURISTI^KE USLUGE U SEOSKOM DOMA]INSTVU I DRUGIM OBLICIMA TURIZMA ^lan 44. (Seoski turizam) Seoski turizam, u smislu ovog zakona, je boravak turista u doma}instvu koje je organizirano kao turisti~ko seosko doma}instvo upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava, u skladu sa federalnim propisom (u daljem tekstu: seosko doma}instvo) radi odmora i rekreacije s mogu}no{}u u~estvovanja u aktivnostima seoskog doma}instva. ^lan 45. (Turisti~ke usluge u seoskom doma}instvu) (1) Turisti~ke usluge u seoskom doma}instvu naro~ito su: iznajmljivanje konja za jahanje, zaprega, {kola jahanja, lov i ribolov, organiziranje branja plodova i gljiva, berbe vo}a i povr}a, ubiranje ljetine, foto safari i druge usluge u seoskom doma}instvu. (2) Turisti~ke usluge iz stava (1) ovog ~lana mo`e pru`ati vlasnik seoskog doma}instva s ~lanovima svoje porodice ukoliko ispuni uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima. (3) Ukoliko se u seoskom doma}instvu pru`aju usluge smje{taja i ishrane, objekti moraju ispunjavati minimalno-tehni~ke uslove u skladu sa propisima koji reguli{u ugostiteljsku djelatnost. ^lan 46. (Rje{enje o odobrenju za pru`anje turisti~kih usluga u seoskom doma}instvu) (1) Za pru`anje turisti~kih usluga iz ~lana 45. ovog zakona ~lan seoskog doma}instva du`an je pribaviti rje{enje o odobrenju za pru`anje turisti~kih usluga u seoskom doma}instvu od nadle`nog organa prema mjestu pru`anja usluga. (2) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana izdat }e se na zahtjev ~lana seoskog doma}instva koji ispunjava sljede}e uslove: a) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, b) da je poslovno sposoban, c) da je vlasnik ili nosilac prava kori{tenja objekta, d) da ispunjava propisane zdravstvene uslove, e) da objekat u kojem }e se pru`ati usluge ispunjava minimalne uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima bez kojih se ne mo`e izdati rje{enje o ispunjavanju uslova za obavljanje djelatnosti. f) da mu nije pravosna`nom sudskom presudom ili rje{enjem o prekr{aju izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane pru`anja usluga u doma}instvu. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. maja 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 19 – Strana 225 (3) Nadle`ni organ du`an je rije{iti o zahtjevu iz stava (2) ovog ~lana u roku od 15 dana od dana podno{enja potpunog zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom. (4) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, ~lan seoskog doma}instva koji ima odobrenje za pru`anje ugostiteljskih usluga u seoskom doma}instvu, u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, mo`e, uz prethodnu obavijest nadle`nom organu, pru`ati usluge iz ~lana 45. ovog zakona, uz ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom. (5) Protiv rje{enja iz stava (1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. ^lan 47. (Sadr`aj rje{enja) (1) Rje{enje iz ~lana 46. ovog zakona sadr`i: a) ime i prezime, datum i mjesto ro|enja, te adresu podnosioca zahtjeva, b) jedinstveni broj poljoprivrednog gazdinstva, c) vrste turisti~kih usluga koje }e se pru`ati, d) naznaku pru`a li se usluga tokom cijele godine ili sezonski. (2) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana nadle`ni organ dostavlja Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadle`nom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Za pru`anje turisti~kih usluga ~lanu seoskog doma}instva mogu pomagati ~lanovi njegovog doma}instva. ^lan 48. (Prestanak va`enja rje{enja) (1) Rje{enje o odobrenju iz ~lana 46. ovog zakona prestaje va`iti: a) odjavom, danom navedenim u odjavi ili danom podno{enja odjave nadle`nom organu u slu~aju ako je u odjavi naveden datum unatrag, b) ako je inspekcijskim nadzorom utvr|eno da za pru`anje turisti~kih usluga nisu ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, a utvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, sa danom isteka tog roka, c) ako nadle`ni organ naknadno utvrdi da je izdano rje{enje zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima, d) ako se turisti~ke usluge ne po~nu pru`ati u roku od jedne godine dana, e) ako se turisti~ke usluge u seoskom doma}instvu ne po~nu pru`ati u roku od godine dana od dana kona~nosti rje{enja. (2) Nadle`ni organ donosi rje{enje o prestanku va`enja rje{enja iz stava (1) ovog ~lana i dostavlja nadle`noj inspekciji i nadle`nom poreznom uredu. (3) Protiv rje{enja iz stava (1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. ^lan 49. (Turisti~ke usluge u drugim oblicima turizma) (1) Turisti~ke usluge mogu se pru`ati i u lovno-ribolovnom, kongresnom, zdravstvenom, planinskom, avanturisti~kom, sportskom, vjerskom turizmu, na skija{kom terenu i drugim oblicima turizma. (2) Za obavljanje turisti~kih usluga iz stava (1) ovog ~lana pravna i fizi~ka lica du`na su pribaviti rje{enje za rad od nadle`nog organa. (3) Uslugama na skija{kom terenu u smislu ovog zakona smatra se davanje na kori{tenje prostora, ure|aja i opreme za rekreativno i sportsko skijanje, skija{ku obuku i druge rekreativne i sportske aktivnosti na snijegu, te iznajmljivanje skija{ke opreme, usluge kori{tenja ski i bebi liftova, `i~ara i sl. (4) Obaveze pravnog ili fizi~kog lica koje upravlja skija{kim terenom propisane su federalnim zakonom, a uslovi pru`anja usluga na skija{kom terenu propisani su Zakonom o javnim skijali{tima. (5) Uslugama u omladinskom turizmu, u smislu ovog zakona, smatra se organiziranje i provo|enje boravka turista u hostelima ili drugim objektima koji su predvi|eni za omladinu kao {to su: studentski i omladinski domovi, kampovi, organiziranje kulturno-zabavnih, muzi~kih, edukativnih i drugih programa iz sadr`aja koji su u vezi sa boravkom omladine. (6) Ministar }e pravilnikom propisati minimalne uslove za pru`anje usluga iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 50. (Lovno-ribolovni turizam) (1) Pod turisti~kim uslugama u lovno-ribolovnom turizmu podrazumijevaju se usluge prihvata i smje{taja lovaca i ribolovaca u odgovaraju}e objekte, organizovanje lova i ribolova i pru`anje drugih usluga za potrebe lovno-ribolovnog turizma, kao {to su usluge prijevoza do lovi{ta i po lovi{tu, obuku i iznajmljivanje lova~kih pasa, iznamljivanje lova~kog oru`ja i sl. (2) Turisti~ke usluge u lovno-ribolovnom turizmu mogu pru`ati lica registrirana za obavljanje te djelatnosti, u skladu sa propisima iz oblasti lova i ribolova. (3) Lica iz stava (2) ovog ~lana du`na su turistima pru`ati usluge u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima iz oblasti lova i ribolova. (4) Usluge smje{taja u objektima lovno-ribolovnog turizma pru`aju se u skladu sa zakonom koji reguli{e oblast ugostiteljstva. ^lan 51. (Turisti~ke usluge u kongresnom turizmu) (1) Turisti~ke usluge u kongresnom turizmu obuhvataju usluge organiziranja, promocije i/ili odr`avanje kongresa, konferencija i sli~nih doga|aja, sa ili bez usluge osoblja za provedbu i opremanje prostora u kojem se takvi doga|aji odr`avaju. (2) Usluge iz stava (1) ovog ~lana mogu pru`ati pravna lica iz ~lana 14. ovog zakona. (3) Na pru`anje usluga kongresnog turizma iz stava (1) ovog ~lana koji se organizira za svoje ~lanove, korisnike i zaposlenike, u okviru svoje djelatnosti ili u skladu sa svojim op}im aktima, ne primjenjuju se odredbe ovog zakona. ^lan 52. (Rje{enje o odobrenju za pru`anje usluga u kongresnom turizmu) (1) Za pru`anje usluga u kongresnom turizmu iz ~lana 51. ovog zakona pravna lica du`na su pribaviti rje{enje o ispunjavanju minimalno-tehni~kih uslova, odnosno rje{enje o odobrenju za pru`anje tih turisti~kih usluga od nadle`nog organa prema mjestu svog sjedi{ta. (2) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadle`nom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Tro{kove postupka izdavanja rje{enja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rje{enja iz stava (1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. (5) Na prestanak va`enja rje{enja iz stava (1) ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~lana 48. ovog zakona. ^lan 53. (Turisti~ke usluge u zdravstvenom turizmu) (1) Pod turisti~kim uslugama u zdravstvenom turizmu smatraju se usluge medicinskog turizma, lje~ili{nog turizma i wellnessa. (2) Usluge medicinskog turizma obuhvataju usluge zdravstvene za{tite povezane sa putovanjem izvan mjesta boravka. (3) Usluge lje~ili{nog turizma obuhvataju usluge u kojima se stru~no i kontrolisano koriste prirodni ljekoviti postupci (SPA i terme i sl.) u cilju pobolj{anja i o~uvanja zdravstvenih i psihofizi~kih sposobnosti. (4) Wellness usluge (holisti~ki i medicinski wellness) obuhvataju organizirano provo|enje zdravstveno-preventivnih i kurativ- S L U @ B E N E N O V I N E Broj 19 – Strana 226 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. maja 2016. nih programa u svrhu prevencije bolesti, te unapre|enja zdravlja. (5) Holisti~ki wellness: beauty, psihofizi~ka rekuperacija (fitnes, yoga, meditacija), masa`a i sl. Holisti~ka metoda obuhvata cjelovito lije~enje ~ovjeka na metaboli~koj, fizi~koj, psiholo{koj, sociolo{koj i duhovnoj razini. U holisti~ke pristupe spadaju: Tradicionalna kineska medicina. Tibetanska medicina, Indijska medicina i sa njom najvi{e zastupljena Ayurveda. (6) Medicinski wellness: zdravstveno preventivni i kurativni tretmani pod stru~nim nadzorom multidisciplinarnog tima (ljekar, nutricionist, fizioterapeut, psiholog). ^lan 54. (Pru`aoci usluga u zdravstvenom turizmu) (1) Usluge u zdravstvenom turizmu iz ~lana 53. ovog zakona mogu pru`ati specijalne bolnice, lje~ili{ta i druge zdravstvene ustanove, pravna lica registrovana za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici koji samostalno obavljaju privatnu praksu u skladu sa posebnim propisima kojima je regulisana zdravstvena za{tita, za korisnike svojih zdravstvenih usluga. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, wellness usluge mogu pru`ati pravna i fizi~ka lica iz ~lana 14. stav (1) ovog zakona. (3) Pru`alac usluga u zdravstvenom turizmu pru`a usluge u skladu sa odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i u skladu sa odredbama posebnih propisa kojima je regulisana pojedina usluga zdravstvenog turizma iz ~lana 53. ovog zakona. (4) Pru`alac usluga u zdravstvenom turizmu iz stava (1) ovog ~lana mo`e pru`ati usluge organiziranja putovanja, bez osnivanja turisti~ke agencije, samo za korisnike svojih usluga iz ~lana 53. ovog zakona. ^lan 55. (Rje{enje o odobrenju za pru`anje usluga u zdravstvenom turizmu) (1) Za pru`anje usluga u zdravstvenom turizmu iz ~lana 53. ovog zakona pravna i fizi~ka lica du`na su pribaviti rje{enje o ispunjavanju minimalno-tehni~kih uslova, odnosno rje{enje o odobrenju za pru`anje tih turisti~kih usluga od nadle`nog organa prema mjestu svog sjedi{ta. (2) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadle`nom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Tro{kove postupka izdavanja rje{enja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rje{enja iz stava (1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. (5) Na prestanak va`enja rje{enja iz stava (1) ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~lana 48. ovog zakona. ^lan 56. (Turisti~ke usluge u planinskom turizmu) (1) Pod turisti~kim uslugama u planinskom turizmu podrazumijevaju se usluge prihvata i smje{taja planinara i turista u planinarske objekte, organizovanje planinarsko pje{a~kih tura i pru`anje planinarskih vodi~kih usluga za potrebe planinskog turizma. (2) Turisti~ke usluge u planinskom turizmu mogu pru`ati registrovane planinarske organizacije, u skladu sa propisima iz oblasti planinarstva. (3) Planinarski vodi~ je osoba koja se bavi planinarenjem du`e vrijeme i {kolovana na kursu u organizaciji verifikovanog planinarskog saveza ili planinarskog dru{tva, uz obavezno kontinuirano usavr{avanje i obuku. (4) Na pru`anje usluga planinskog turizma iz stava (1) ovog ~lana koji se organizira za svoje ~lanove, korisnike, u okviru svoje djelatnosti ili u skladu sa svojim op}im aktima, ne primjenjuju se odredbe ovog zakona. ^lan 57. (Turisti~ke usluge u avanturisti~kom turizmu) (1) Turisti~ke usluge u avanturisti~kom turizmu su usluge koje uklju~uju sportsko-rekreativne ili avanturisti~ke aktivnosti (skijanje, jahanje, gorsko-planinsko vo|enje, brdski biciklizam, padobransko jedrenje /paragliding/, zmajarenje, skakanje s u`etom /bungee-jumping/, {piljarenje i sl.). (2) Usluge iz stava (1) ovog ~lana pru`aju se pod uslovima propisanim federalnim zakonom, ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima koji ure|uju pru`anje istih. (3) Usluge iz stava (1) ovog ~lana mogu pru`ati lica (treneri, instruktori, u~itelji, voditelji, vodi~i i sl.), koja imaju odgovaraju}e licence/dozvole nadle`nih institucija ili udru`enja, kojim se utvr|uje sposobnost i nivo vje{tine obavljanja aktivnosti. (4) Za aktivnosti koje se provode na nepristupa~nim mjestima, kao i specifi~nim destinacijama {to se ti~e prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.), organizator i/ili lica koja ih izvode du`ni su izvr{iti procjenu rizika te donijeti planove i procedure otklanjanja opasnosti (elaborat spa{avanja). (6) Lica iz stava (3) ovog ~lana moraju biti osposobljena za postupke i djelovanja u slu~aju nesre}e ili opasnostima prema posebnom programu koji provodi Kantonalni {tab civilne za{tite. ^lan 58. (Na~in pru`anja usluga u avanturisti~kom turizmu) (1) Pru`alac turisti~kih usluga iz ~lana 57. ovog zakona obavezan je: a) imati odgovaraju}u opremu za pru`anje usluge, uz deklaraciju ovla{tenih proizvo|a~a ili atestiranu prema va`e}im standardima u ispravnom stanju, b) pribaviti koncesiju u skladu sa propisima kojima su ure|uju koncesije, ukoliko je ista potrebna za pru`anje usluge, c) upotrebljavati opremu prema uputama proizvo|a~a, d) osigurati sredstva komunikacije, e) osigurati pribor za prvu pomo} ovisno o aktivnosti, f) osigurati li~nu opremu za korisnike usluga, g) u skladu sa procjenom opasnosti, osigurati prisustvo hitne medicinske pomo}i i drugih slu`bi za spa{avanje, h) prije zapo~injanja pru`anja usluge, istaknutom informacijom u pisanom obliku, te usmeno, upoznati korisnika usluge s vrstama rizika provo|enja usluge, te na~inom kori{tenja opreme, i) osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slu~aja, te upoznati korisnika usluge sa sadr`ajem ugovora o osiguranju (policom osiguranja). (2) Licima mla|im od 18 godina usluge iz ~lana 57. stav (1) ovog zakona mogu se pru`ati samo uz pismenu saglasnost roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan. (3) Pru`alac usluga iz ~lana 57. stav (1) ovog zakona mo`e odbiti pru`anje usluga licu mla|em od 18 godina, bez obzira na saglasnost roditelja odnosno staratelja. ^lan 59. (Rje{enje o odobrenju za pru`anje usluga u avanturisti~kom turizmu) (1) Za pru`anje usluga u avanturisti~kom turizmu pravno ili fizi~ko lice du`no je pribaviti rje{enje o ispunjavanju minimalno-tehni~kih uslova, odnosno rje{enje o odobrenju za pru`anje tih turisti~kih usluga izdatog od strane nadle`nog organa prema mjestu svog sjedi{ta. (2) Rje{enje iz stava (1) ovog ~lana nadle`ni organ dostavlja Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadle`nom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Tro{kove postupku izdavanja rje{enja snosi podnosilac zahtjeva. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. maja 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 19 – Strana 227 (4) Protiv rje{enja iz stava (1) ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. (5) Na prestanak va`enja rje{enja iz stava (1) ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~lana 48. ovog zakona. DIO DRUGI - TURISTI^KA ZAJEDNICA KANTONA SARAJEVO POGLAVLJE VII. TURISTI^KA ZAJEDNICA KANTONA SARAJEVO ^lan 60. (Ciljevi osnivanja i osnivanje Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo) (1) Turisti~ka zajednica Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Turisti~ka zajednica) se osniva radi razvoja turizma, unapre|enja turizma i promocije turizma na podru~ju Kantona u cjelini i privrednih interesa pravnih i fizi~kih lica koja pru`aju ugostiteljske i druge turisti~ke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom. (2) Ciljevi osnivanja Turisti~ke zajednice su: a) unapre|enje op}ih uslova boravka turista kroz formiranje cjelovite turisti~ke ponude, podizanje kvaliteta turisti~kih i drugih komplementarnih usluga, o~uvanje i stvaranje prepoznatljivog i privla~nog turisti~kog ambijenta Kantona; b) razvijanje svijesti o va`nosti turizma, kao i privrednim, dru{tvenim i drugim efektima turizma, o potrebi i va`nosti o~uvanja i unapre|enja svih elemenata turisti~kog proizvoda, a posebno za{tite `ivotne sredine; c) podsticanje razvoja turisti~ke infrastrukture i pru`anja informacija turistima; d) promocija turisti~kog proizvoda u Kantonu. (3) Turisti~ku zajednicu osniva Kanton Sarajevo (u daljem tekstu: osniva~). (4) Odluku o osnivanju Turisti~ke zajednice, na prijedlog Vlade, donosi Skup{tina Kantona Sarajevo, a pripremne radnje za osnivanje Turisti~ke zajednice i sazivanje osniva~ke skup{tine obavlja Ministarstvo. ^lan 61. (Djelatnost i zadaci Turisti~ke zajednice) (1) Djelatnost Turisti~ke zajednice zasniva se na na~elu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, ~iji je osnovni cilj promocija turizma na podru~ju Kantona, bez ostvarivanja neposredne dobiti. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, Turisti~ka zajednica mo`e da: a) upravlja dobrima i resursima koji su joj dati na upravljanje odlukom osniva~a u skladu sa posebnim propisima (izleti{ta, lovi{ta, parkovi, pla`e, jezera, rijeke, prirodno i kulturno-historijsko naslje|e), b) organizira manifestacije i priredbe, c) objavljuje turisti~ke komercijalne oglase u oglasnim medijima, d) prodaje suvenire, ulaznice, turisti~ke karte i bro{ure, osim sopstvenog promotivnog materijala, e) obavlja i druge poslove od javnog interesa koji su u funkciji razvoja turizma i koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisima. (3) Osnovni zadaci Turisti~ke zajednice su sljede}i: a) objedinjava turisti~ku ponudu Kantona; b) upravlja javnom turisti~kom infrastrukturom danom na upravljanje od strane Kantona; c) preduzima mjere i aktivnosti na kreiranju turisti~kog proizvoda i turisti~kog imid`a Kantona, kao i radnje na formiranju marke turisti~kog proizvoda destinacije Kantona; d) radi na promociji, plasmanu i podr{ci realizacije turisti~kog proizvoda, kao i pojedinih njegovih dijelova, vrijednosti i usluga, koji ~ine integralni turisti~ki proizvod; e) vr{i promociju plansko-projektne, plansko-razvojne i investicione dokumentacije iz oblasti turizma i njima komplementarnih djelatnosti; f) radi na kontinuiranom inoviranju turisti~kog proizvoda i aktiviranju novih turisti~kih prostora; g) organizira jedinstveni turisti~ki informacijski sistem, sistem prijave i odjave turista i statisti~ku obradu u skladu sa evropskim standardima; h) sara|uje u aktivnostima i poslovima vezanim za standardizaciju, kategorizaciju i klasifikaciju turisti~kog proizvoda, usluga i objekata; i) radi na istra`ivanju turisti~kog tr`i{ta u cilju pozicioniranja turisti~kog proizvoda na turisti~kom tr`i{tu; j) prati stanje na turisti~kom tr`i{tu u cilju blagovremenog dono{enja odgovaraju}ih odluka; k) preduzima mjere i aktivnosti za razvoj i promociju turizma u turisti~ki nerazvijenim dijelovima Kantona; l) obavlja informativne poslove u vezi sa turisti~kom ponudom i promovi{e turisti~ke ponude Kantona u zemlji i inozemstvu; m) sara|uje sa turisti~kim zajednicama u Bosni iHercegovini, u zemljama u okru`enju, Evropi i svijetu; n) sara|uje sa putni~kim agencijama i Kantonalnom javnom ustanovom za za{ti}ena prirodna podru~ja, vezano za turisti~ke posjete i obilaske za{ti}enih podru~ja; o) podsti~e, unapre|uje, promovi{e i {titi izvorne vrijednosti i stvara uslove za njihovo kori{}enje u granicama odr`ivog razvoja turizma Kantona; p) koordinira na poslovima razvoja turizma na lokalnom, entitetskom i dr`avnom nivou; r) radi na razvoju gostoprimstva, o~uvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti i unapre|enju ekolo{ke za{tite prostora na kojem djeluje Turisti~ka zajednica; s) radi na pripremi i implementaciji doga|aja (event) od va`nosti za Kanton; t) obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom ili drugim propisom. (4) Turisti~ka zajednica sudjeluje i provodi programe i akcije drugih oblika organiziranja koji su od zajedni~kog interesa za sve subjekte u turizmu u cilju podizanja nivoa kvaliteta turisti~ke ponude Kantona. ^lan 62. (Pravni status) (1) Turisti~ka zajednica ima svojstvo pravnog lica. (2) Svojstvo pravnog lica Turisti~ka zajednica sti~e danom upisa u sudski registar. (3) Prijavu za upis u sudski registar kao i sve upisane promjene, osniva~ odnosno lice ovla{teno osniva~kim aktom, du`no je podnijeti u roku od 15 dana od dana odr`avanja osniva~ke skup{tine. ^lan 63. (^lanovi Turisti~ke zajednice) (1) Turisti~ka zajednica ima obavezne ~lanove, predstavnike privatnog i javnog sektora turizma iz op}ina sa podru~ja Kantona. (2) Obavezni ~lanovi Turisti~ke zajednice su sva pravna i fizi~ka lica, koje na podru~ju Kantona imaju sjedi{te ili bilo kakav organizacioni dio i koje ostvaruju prihod pru`anjem ugostiteljskih ili drugih turisti~kih usluga ili obavljaju s turizmom neposredno povezane djelatnosti. (3) Djelatnosti iz stava (2) ovog ~lana utvr|uje ministar pravilnikom, u skladu sa Klasifikacijom djelatnosti Bosne i Hercegovine. (4) Obavezno ~lanstvo u Turisti~koj zajednici po~inje danom osnivanja Turisti~ke zajednice ili danom po~etka obavljanja djelatnosti pravnog i fizi~kog lica na podru~ju Kantona. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 19 – Strana 228 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. maja 2016. (5) Na prestanak obaveznog ~lanstva u Turisti~koj zajednici ne uti~e privremena obustava djelatnosti kao ni sezonsko obavljanje djelatnosti. (6) Obavezno ~lanstvo u Turisti~koj zajednici prestaje: prestankom rada Turisti~ke zajednice, prestankom pravnog lica ili smr}u fizi~kog lica te djelimi~nim ili potpunim gubitkom poslovne sposobnosti fizi~kog lica, prestankom poslovne jedi- nice, promjenom sjedi{ta, prestankom ostvarivanja prihoda pru`anjem ugostiteljskih ili drugih turisti~kih usluga ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. (7) Obavezni ~lanovi Turisti~ke zajednice, odnosno njihovi predstavnici, mogu birati i biti birani u organe Turisti~ke zajednice. (8) Osim ~lanova iz stava (1) ovoga ~lana, Turisti~ka zajednica mo`e imati i dobrovoljne ~lanove. Dobrovoljni ~lanovi imaju ista prava i obaveze kao i obavezni ~lanovi. (9) Skup{tina Turisti~ke zajednice, na prijedlog turisti~kog vije}a, mo`e lica posebno zaslu`na za razvoj i promociju turizma imenovati po~asnim ~lanovima Turisti~ke zajednice. (10) Po~asni ~lanovi Turisti~ke zajednice ne mogu birati niti biti birani u organe Turisti~ke zajednice. ^lan 64. (Javnost rada) (1) Rad Turisti~ke zajednice je javan. (2) Javnost rada osigurava se i ostvaruje na na~in propisan statutom Turisti~ke zajednice. ^lan 65. (Statut Turisti~ke zajednice) (1) Prava i obaveze Turisti~ke zajednice utvr|uju se ovim zakonom i statutom Turisti~ke zajednice. (2) Statut Turisti~ke zajednice sadr`i odredbe o: a) nazivu i sjedi{tu, b) zadacima Turisti~ke zajednice, c) pravima, obavezama i odgovornosti ~lanova, d) na~inu predstavljanja i zastupanja Turisti~ke zajednice, e) djelokrugu, organizaciji, na~inu izbora i opoziva, mandatu te odgovornosti ~lanova organa Turisti~ke zajednice, f) na~inu odlu~ivanja u Turisti~koj zajednici i organima Turisti~ke zajednice, g) na~inu ostvarivanja javnosti rada, h) na~inu dono{enja statuta i drugih op}ih akata, i) imovini, na~inu sticanja imovine i raspolaganju imovinom, j) postupku sa imovinom u slu~aju prestanka Turisti~ke zajednice, k) drugim pitanjima od zna~aja za djelovanje Turisti~ke zajednice. (3) Turisti~ka zajednica donosi statut i odluku o izmjenama i dopunama statuta uz prethodnu saglasnost Vlade. (4) Na statut Turisti~ke zajednice saglasnost daje Vlada. (5) Statut Turisti~ke zajednice i njegove izmjene i dopune objavljuju se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". ^lan 66. (Organi Turisti~ke zajednice) (1) Organi Turisti~ke zajednice su: a) skup{tina, b) nadzorni odbor, c) turisti~ko vije}e, d) predsjednik, e) ured za podr{ku turizmu. (2) Statutom Turisti~ke zajednice mo`e se predvidjeti osnivanje i drugih organa. (3) ^lanovi organa odgovorni su za zakonito i savjesno obavljanje svojih du`nosti. (4) Mandat ~lanova organa Turisti~ke zajednice je ~etiri godine, a ~lanovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani na jo{ jedan mandat. (5) Uslu~aju prestanka mandata ~lana organa prije isteka vremena na koje je biran, novi ~lan se bira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik. ^lan 67. (Skup{tina Turisti~ke zajednice) (1) Skup{tina Turisti~ke zajednice (u daljem tekstu: skup{tina) je najvi{i organ upravljanja u Turisti~koj zajednici. (2) Skup{tinu ~ine predstavnici privatnog i javnog sektora turizma iz op}ina i predstavnici osniva~a. (3) Broj predstavnika ~lanova skup{tine utvr|uje se statutom. (4) Skup{tina se odr`ava najmanje dva puta godi{nje. (5) Nadle`nosti skup{tine su da: a) donosi statut, b) donosi poslovnik o radu skup{tine, c) imenuje i razrje{ava predsjednika skup{tine iz reda ~lanova skup{tine, d) imenuje i razrje{ava ~lanove nadzornog odbora Turisti~ke zajednice, e) imenuje i razrje{ava ~lanove turisti~kog vije}a, f) donosi godi{nji program rada i godi{nji finansijski plan Turisti~ke zajednice, g) usvaja godi{nji izvje{taj o radu i godi{nji finansijski izvje{taj Turisti~ke zajednice, h) donosi odluku o osnivanju i organizaciji turisti~kog ureda, i) donosi odluku o izvje{tajima koje podnose predsjednik, nadzorni odbor i turisti~ko vije}e, j) donosi odluke i rje{ava druga pitanja kada je to predvi|eno propisima i statutom. (6) Predsjednik skup{tine saziva i predsjedava sjednicama skup{tine. ^lan 68. (Nadzorni odbor) (1) Nadzorni odbor nadzire: a) vo|enje poslova Turisti~ke zajednice, b) materijalno i finansijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, c) izvr{enje i provedbu programa rada i finansijskog plana. (2) Nadzorni odbor o izvr{enom nadzoru podnosi pisani izvje{taj turisti~kom vije}u i skup{tini. (3) Nadzorni odbor provodi nadzor iz stava (1) ovog ~lana najmanje ~etiri puta godi{nje. ^lan 69. (^lanovi nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor Turisti~ke zajednice ~ine predsjednik i dva ~lana koje imenuje i razrje{ava skup{tina, od kojih jednog ~lana predla`e osniva~. (2) ^lan nadzornog odbora nemo`e biti ~lan turisti~kog vije}a niti skup{tine. (3) Nadzorni odbor iz redova svojih ~lanova bira predsjednika. (4) Nadzorni odbor donosi poslovnik o svom radu. ^lan 70. (Turisti~ko vije}e) (1) Turisti~ko vije}e je izvr{ni organ skup{tine. (2) Turisti~ko vije}e obavlja poslove utvr|ene ovim zakonom i statutom Turisti~ke zajednice i za svoj rad odgovora skup{tini. (3) Nadle`nosti turisti~kog vije}a su da: a) provodi odluke i zaklju~ke skup{tine, b) predla`e skup{tini godi{nji program rada i finansijski plan Turisti~ke zajednice, te godi{nji izvje{taj o radu i finansijski izvje{taj Turisti~ke zajednice, c) podnosi skup{tini izvje{taj o svom radu najmanje dva puta godi{nje, d) upravlja imovinom Turisti~ke zajednice, u skladu sa ovim zakonom i statutom, te u skladu sa programom rada i finansijskim planom, e) donosi op}e akte za stru~nu slu`bu Turisti~ke zajednice, f) imenuje i razrje{ava direktora turisti~kog ureda, S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. maja 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 19 – Strana 229 g) utvr|uje granice ovla{tenja za zastupanje i raspolaganje finansijskim sredstvima Turisti~ke zajednice, h) donosi poslovnik o radu, i) obavlja i druge poslove utvr|ene ovim zakonom i statutom. (4) Turisti~ko vije}e ima predsjednika i {est ~lanova. ^lanove turisti~kog vije}a bira skup{tina iz reda obaveznih ~lanova Turisti~ke zajednice, vode}i ra~una o teritorijalnoj zastupljenosti i o zastupljenosti djelatnosti u turizmu (pru`aoci ugostiteljskih usluga, putni~ke agencije i dr.), a jednog ~lana delegira Ministarstvo. (5) Predsjednika turisti~kog vije}a biraju ~lanovi turisti~kog vije}a ve}inom glasova iz reda svojih ~lanova. (5) Turisti~ko vije}e mo`e pravovaljano odlu~ivati ukoliko sjednici prisustvuje vi{e od polovine ~lanova vije}a, a odlu~uje ve}inom glasova prisutnih ~lanova. (6) Predsjednik turisti~kog vije}a saziva i predsjedava sjednicama turisti~kog vije}a. ^lan 71. (Predsjednik Turisti~ke zajednice) (1) Predsjednik Turisti~ke zajednice predstavlja i zastupa Turisti~ku zajednicu. (2) Predsjednika Turisti~ke zajednice imenuje i razrje{ava Vlada. (3) Mandat predsjednika Turisti~ke zajednice je ~etiri godine i mo`e biti ponovno imenovan na jo{ jedan mandat. ^lan 72. (Turisti~ki ured) (1) Skup{tina Turisti~ke zajednice osniva turisti~ki ured. (2) U turisti~kom uredu obavljaju se stru~ni i administrativni poslovi vezani za potrebe Turisti~ke zajednice. (3) Turisti~ko vije}e pravilnikom propisuje posebne uslove u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva, znanja jezika i drugih posebnih znanja i sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposleni u turisti~kom uredu. (4) Na radne odnose zaposlenih u turisti~kom uredu primjenjuju se op}i propisi o radu, ako ovim zakonom nije druga~ije propisano. ^lan 73. (Direktor turisti~kog ureda) (1) Turisti~ki ured ima direktora, kojeg imenuje turisti~ko vije}e na period od ~etiri godine, putem javnog konkursa i mo`e biti ponovo imenovan. (2) Direktor turisti~kog ureda organizira i rukovodi radom i poslovanjem turisti~kog ureda, provodi odluke turisti~kog vije}a i u granicama utvr|enih ovlasti odgovoran je za poslovanje Turisti~ke zajednice i zakonitost rada turisti~kog ureda. (3) Direktor turisti~kog ureda za svoj rad odgovara turisti~kom vije}u. (4) Direktor turisti~kog ureda i drugi zaposlenici u turisti~kom uredu ne mogu biti predsjednici niti ~lanovi skup{tine, nadzornog odbora i turisti~kog vije}a. ^lan 74. (Ured za podr{ku turizmu) (1) Skup{tina Turisti~ke zajednice osniva ured za podr{ku turizmu. (2) Ured za podr{ku turizmu obavlja usluge koje }e olak{avati razvoj turizma u Turisti~koj zajednici. (3) Ured za podr{ku turizmu obavlja poslovnu komunikaciju izme|u samostalnih ugostitelja i nadle`nih institucija s ciljem a`urnijeg obavljanja usluga iz polja lokalnog i sezonskog turizma, posebno pri registraciji djelatnosti iz oblasti turizma. (4) Ured za podr{ku turizmu vodi sezonski registar prijavljenih ugostitelja, vodi~a i drugih samostalnih poduzetnika u oblasti turizma. (5) Ured za podr{ku turizmu pravilnikom propisuje posebne uslove u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva, znanja jezika i drugih posebnih znanja i sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposleni u uredu za podr{ku turizmu. ^lan 75. (Kategorizacija turisti~kih mjesta) (1) Osnov za razvrstavanje u kategorije turisti~kih mjesta po ovom zakonu ~ine op}ine, shodno svom zna~aju za turizam. (2) Osnovni kriteriji za kategorizaciju turisti~kih mjesta su: a) trogodi{nji prosjek ostvarenog broja turisti~kih no}enja u turisti~kom mjestu (broj no}enja); b) broj no}enja iz ta~ke a) ovog stava po stanovniku turisti~kog mjesta (koeficijent intenziteta turisti~kog prometa); c) ukupna vrijednost prometa u turisti~koj i ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku mjesta (koeficijent specifi~nog turisti~kog prometa). (3) Shodno kriterijima iz stava (2) ovog ~lana turisti~ka mjesta se razvrstavaju u kategorije A, B, C i D. (4) Bli`e kriterije, na~in vrednovanja kriterija za kategorizaciju turisti~kih mjesta i na~in odre|ivanja kategorije turisti~kih mjesta na podru~ju Kantona propisuje ministar. ^lan 76. (Finansiranje Turisti~ke zajednice) (1) Prihodi Turisti~ke zajednice su: a) prihodi od boravi{ne takse, b) prihodi iz Bud`eta Kantona, bud`eta jedinica lokalne samouprave, na osnovu posebnih programa, c) prihodi od obavljanja djelatnosti iz ~lana 61. stav (2) ovog zakona, d) prihodi od dobrovoljnih priloga i darova, e) prihodi iz drugih izvora. (2) Turisti~ka zajednica se mo`e, na osnovu posebne odluke turisti~kog vije}a, finansijski zadu`ivati u cilju realizacije programa rada i finansijskog plana, ali ukupna vrijednost zadu`enja ne smije prelaziti 25% finansijskim planom predvi|enih prihoda. ^lan 77. (Boravi{na taksa) (1) Boravi{na taksa je pau{alni nov~ani iznos koji pla}a lice koje izvan svog prebivali{ta koristi usluge smje{taja u smje{tajnom objektu u kojem se obavlja turisti~ka ili ugostiteljska djelatnost (u daljem tekstu: smje{tajni objekat). Lice koje koristi usluge no}enja u smje{tajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost pla}a boravi{nu taksu po svakom ostvarenom no}enju, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, po dolasku u smje{tajni objekat. (2) Smje{tajnim objektom, u smislu stava (1) ovog ~lana, smatra se: hotel, motel, pansion, turisti~ki apartman, odmarali{te, kamp, planinarski dom, soba za iznajmljivanje i svi drugi objekti u kojima se pru`aju usluge smje{taja. (3) Lica iz stava (1) ovog ~lana boravi{nu taksu pla}aju pravnom ili fizi~kom licu s kojim su ugovorile pru`anje usluga smje{taja. Izuzetno od stava (1) ovog ~lana lica koja pru`aju ugostiteljske usluge smje{taja u doma}instvu (lica u doma}instvu) pla}aju godi{nji pau{alni iznos boravi{ne takse za svaki krevet i smje{tajnu jedinicu koji se koristi za pru`anje usluga smje{taja u skladu sa propisima o pru`anju usluga smje{taja. Na dodatne (pomo}ne) krevete ne pla}a se godi{nji pau{alni iznos boravi{ne takse. (4) Dnevnu boravi{nu taksu pla}a organizator grupnog putovanja - agencija, po svakom grupnom dolasku turista u turisti~ko mjesto bez no}enja. (5) Boravi{nu taksu i dnevnu boravi{nu taksu pod jednakim uslovima pla}aju doma}i i strani dr`avljani. ^lan 78. (Osloba|anja od obaveze pla}anja boravi{ne takse) (1) Boravi{nu taksu ne pla}aju: S L U @ B E N E N O V I N E Broj 19 – Strana 230 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. maja 2016. a) djeca do 12 godina starosti; b) lica sa te{kim ~ulnim i tjelesnim smetnjama (slijepi, gluhi, distrofi~ari i dr.); c) lica upu}ena na banjska i klimatska lije~enja, odnosno specijalizovanu rehabilitaciju od nadle`ne ljekarske komisije; d) lica koja obavljaju sezonske poslove sa prijavljenim boravkom u turisti~kom mjestu; e) lica koja neprekidno borave u objektu za smje{taj du`e od 30 dana; f) u~esnici {kolskih ekskurzija, odnosno u~enici i studenti ~iji boravak organizuju {kole i fakulteti u okviru redovnih programa, odr`avanja sportskih i kulturnih manifestacija; g) strani dr`avljani koji su pome|unarodnim konvencijama i sporazumima oslobo|eni pla}anja taksi; h) strani dr`avljani koji organizirano, preko zvani~nih humanitarnih organizacija, dolaze radi pru`anja humanitarne pomo}i. (2) Lica iz stava (1) ovog ~lana ne pla}aju boravi{nu taksu ako podnesu dokaz o ispunjavanju uslova utvr|enih u ovom stavu (~lanska karta, potvrda {kole, ljekara, ljekarski uput i dr.). (3) Boravi{nu taksu umanjenu za 50% pla}aju lica od 12 do 18 godina starosti. (4) Dnevnu boravi{nu taksu ne pla}aju: a) djeca do 12 godina starosti; b) lica sa te{kim ~ulnim i tjelesnim smetnjama (slijepi, gluhi, distrofi~ari i dr.); c) u~esnici {kolskih ekskurzija, odnosno u~enici i studenti ~iji boravak organizuju {kole i fakulteti u okviru redovnih programa, odr`avanja sportskih i kulturnih manifestacija; d) strani dr`avljani koji su pome|unarodnim konvencijama i sporazumima oslobo|eni pla}anja taksi; e) strani dr`avljani koji organizovano, preko zvani~nih humanitarnih organizacija, dolaze radi pru`anja humanitarne pomo}i. ^lan 79. (Visina i na~in naplate boravi{ne takse) (1) Visinu boravi{ne takse, na prijedlog Ministarstva, utvr|uje Vlada, najkasnije do kraja oktobra teku}e godine za narednu godinu. (2) Naplatu boravi{ne takse vr{i pravno i fizi~ko lice koje pru`a usluge smje{taja (u daljem tekstu: davalac usluga). (3) Davalac usluga napla}uje boravi{nu taksu istovremeno sa naplatom usluge smje{taja. (4) Ako davalac usluga ne naplati boravi{nu taksu, du`an je da na svoj teret uplati iznos nenapla}ene boravi{ne takse. (5) Dnevna boravi{na taksa iz ~lana 77. stav (4) ovog zakona iznosi 50% boravi{ne takse. ^lan 80. (Evidencija boravi{ne takse) (1) Davalac usluga je du`an da u ra~un za usluge smje{taja posebno iska`e iznos boravi{ne takse, a u slu~ajevima iz ~lana 78. st. (1) i (3) ovog zakona da navede osnov osloba|anja od pla}anja boravi{ne takse, odnosno osnov za pla}anje umanjene takse. (2) Davalac usluga vodi evidenciju o upla}enoj boravi{noj taksi u knjizi, odnosno drugoj odgovaraju}oj evidenciji i vodi evidenciju o osloba|anju od obaveze pla}anja boravi{ne takse i umanjenoj boravi{noj taksi. (3) Davalac usluga du`an je nadle`noj kantonalnoj inspekciji i Turisti~koj zajednici do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti izvje{taj o broju korisnika usluga smje{taja i iznosu napla}ene boravi{ne takse, na obrascu koji propisuje ministar. ^lan 81. (Prijava i odjava turista) (1) Davalac usluga koji pru`a usluge smje{taja u smje{tajnim objektima iz ~lana 77. st. (1) i (2) ovog zakona du`an je u roku od 24 sata po dolasku prijaviti i po odlasku odjaviti Turisti~koj zajednici sva lica kojima se pru`a usluga no}enja u smje{tajnom objektu. (2) Oblik i sadr`aj obrasca prijave boravka gra|ana koji se koriste uslugama no}enja u smje{tajnim objektima, te sadr`aj i na~in vo|enja evidencije o boravku gra|ana u smje{tajnim objektima propisat }e ministar. ^lan 82. (Na~in kori{tenja i raspore|ivanja sredstava boravi{ne takse) (1) Sredstva od napla}ene boravi{ne takse i dnevne boravi{ne takse davalac usluga odnosno naplatilac dnevne boravi{ne takse, du`an je uplatiti na ra~un Turisti~ke zajednice, prvog radnog dana naredne sedmice za proteklu sedmicu, do dono{enja federalnog propisa. (2) Turisti~ka zajednica du`na je najmanje 70% ostvarenih sredstava od boravi{ne takse utro{iti za razvoj i unapre|enje turisti~ke ponude Kantona. ^lan 83. (Godi{nji program rada i finansijski plan Turisti~ke zajednice) (1) Turisti~ka zajednica je obavezna koristiti raspolo`iva finansijska sredstva u skladu sa programom rada i finansijskim planom. (2) Prijedlog programa rada i prijedlog finansijskog plana za narednu godinu, turisti~ko vije}e podnosi skup{tini Turisti~ke zajednice do kraja novembra teku}e godine. (3) Skup{tina je du`na do kraja teku}e godine donijeti program rada i finansijski plan Turisti~ke zajednice za narednu godinu. ^lan 84. (Sadr`aj godi{njeg programa rada i finansijskog plana Turisti~ke zajednice) (1) Godi{nji program rada i finansijski plan Turisti~ke zajednice obavezno sadr`e sve pojedina~no utvr|ene planirane zadatke i potrebna finansijska sredstva za njihovo izvr{enje. (2) Prijedlog programa rada i finansijskog plana iz stava (1) ovog ~lana, obavezno se dostavlja na razmatranje ~lanovima skup{tine, osam dana prije odr`avanja sjednice na kojoj se isti donose. (3) Skup{tina donosi godi{nji program rada i finansijski plan Turisti~ke zajednice uz saglasnost Ministarstva. (4) Tokom godine, Turisti~ka zajednica mo`e mijenjati i dopunjavati svoj program rada i godi{nji finansijski plan. (5) Ako tokom godine do|e do odstupanja od utvr|enog programa rada i finansijskog plana Turisti~ka zajednica je du`na donijeti izmjene, odnosno dopune programa rada i finansijskog plana. (6) Izmjene programa rada i finansijskog plana iz st. (4) i (5) ovog ~lana obavljaju se na na~in i prema postupku kojim se donosi godi{nji program rada i finansijski plan. (7) Program rada i finansijski plan, kao i eventualne izmjene iz stava (6) ovog ~lana Turisti~ka zajednica dostavlja Turisti~koj zajednici Federacije Bosne i Hercegovine do kraja teku}e godine. ^lan 85. (Godi{nji izvje{taj o radu i finansijski izvje{taj Turisti~ke zajednice) (1) Skup{tina je du`na do kraja maja teku}e godine usvojiti godi{nji izvje{taj o radu i finansijski izvje{taj Turisti~ke zajednice za prethodnu godinu. (2) Prijedlog godi{njeg izvje{taja o radu i finansijskog izvje{taja Turisti~ke zajednice za prethodnu godinu turisti~ko vije}e podnosi skup{tini do kraja aprila teku}e godine. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. maja 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 19 – Strana 231 (3) Godi{nji izvje{taj o radu i finansijski izvje{taj za prethodnu godinu, Turisti~ka zajednica du`na je dostaviti Vladi, putem Ministarstva. (4) Godi{nji finansijski izvje{taj obavezno sadr`i sljede}e: podatke o izvr{enju programom rada pojedina~no utvr|enih zadataka, izdacima njihovog izvr{enja, izdacima za poslovanje turisti~kog ureda i rad organa Turisti~ke zajednice, ostvarenju prihoda po izvorima, finansijskom rezultatu poslovanja, usporedbu finansijskog plana i njegovog ostvarenja s obrazlo`enjem odstupanja, analizu i ocjenu izvr{enja programa, te procjenu u~inka poduzetih aktivnosti na razvoj turizma, kao i nalaz ovla{tene revizorske ku}e. (5) Prijedlog godi{njeg izvje{taja o radu i finansijskog izvje{taja dostavlja se ~lanovima skup{tine, osam dana prije razmatranja. (6) Godi{nji izvje{taj o radu i finansijski izvje{taj za prethodnu godinu Turisti~ka zajednica dostavlja Turisti~koj zajednici Federacije Bosne i Hercegovine do kraja aprila teku}e godine. ^lan 86. (Nabavka roba i usluga) Turisti~ka zajednica je du`na u svom poslovanju obavljati nabavke u skladu sa propisima koji reguli{u oblast javnih nabavki. ^lan 87. (Nadzor od strane Ministarstva) (1) Ministarstvo obavlja nadzor nad provo|enjem odredaba ovog zakona, te drugih propisa kojima se ure|uje organizovanje i poslovanje Turisti~ke zajednice. (2) U provedbi nadzora Ministarstvo posebno nadzire: a) zakonitost organizacije, rada i postupanja organa Turisti~ke zajednice, b) zakonitost akata, c) izvr{avanje zadataka i namjensko tro{enje sredstava, d) zakonitost rada i postupanja zaposlenika turisti~kog ureda Turisti~ke zajednice. ^lan 88. (Provedba nadzora) (1) U provedbi nadzora Ministarstvo mo`e zahtijevati izvje{taje, podatke, materijale i drugu dokumentaciju od zna~aja za rad i poslovanje Turisti~ke zajednice. (2) Turisti~ka zajednica du`na je omogu}iti Ministarstvu provedbu nadzora, te mu dostaviti ili pripremiti ta~ne i potpune izvje{taje, podatke, materijale i drugu dokumentaciju iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 89. (Mjere za otklanjanje uo~enih nepravilnosti) Ako u provedbi nadzora Ministarstvo utvrdi da postoje nezakonitosti ili nepravilnosti u radu i poslovanju Turisti~ke zajednice, poduzet }e mjere u svrhu otklanjanja uo~enih nezakonitosti ili nepravilnosti, na na~in da: a) nalo`i mjere koje se moraju poduzeti radi otklanjanja utvr|enih nezakonitosti ili nepravilnosti i odrediti za to primjeren rok, b) nalo`i pokretanje postupka za utvr|ivanje odgovornosti voditelja i odgovornog zaposlenika turisti~kog ureda, c) poduzme i druge mjere. ^lan 90. (Raspu{tanje skup{tine) (1) Vlada donosi odluku o raspu{tanju skup{tine, u slu~aju da: a) donosi op}e akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, b) ne izabere ~lanove turisti~kog vije}a u roku od 60 dana od dana konstituiranja, isteka njihovog mandata ili njihova razrje{enja, odnosno od dana podno{enja ostavke, c) ne donese godi{nji program rada i finansijski plan, odnosno godi{nji finansijski izvje{taj u zakonom utvr|enom roku, d) Turisti~ka zajednica ne ispunjava zadatke zbog kojih je osnovana. (2) Protiv rje{enja iz stava (1) ovog ~lana nije dopu{tena `alba, ve} se protiv njegamo`e pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja rje{enja Turisti~koj zajednici. ^lan 91. (Povjerenstvo) (1) Kada se raspusti skup{tina, Vlada }e donijeti odluku o imenovanju povjerenstva u Turisti~koj zajednici. (2) Povjerenstvo osigurava djelovanje Turisti~ke zajednice i izvr{avanje zakonom utvr|enih zadataka Turisti~ke zajednice do uspostavljanja novih organa Turisti~ke zajednice, te osigurava otklanjanje razloga zbog kojih je do{lo do raspu{tanja skup{tine. (3) Danom dostave odluke o imenovanju povjerenstva Turisti~koj zajednici, prestaju s radom svi organi Turisti~ke zajednice a njihove ovlasti preuzima povjerenstvo. (4) Povjerenstvo mo`e donositi ili mijenjati akte Turisti~ke zajednice samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa, ili uskla|ivanja sa zakonom ili drugim propisima. (5) Povjerenstvo ne mo`e donositi ili mijenjati program rada ili finansijski plan i ne mo`e raspolagati imovinom Turisti~ke zajednice osim izvr{enja isplate teku}ih izdataka, te radi izvr{enja ranije preuzetih obaveza ili dovr{enja ranije zapo~etih poslova. (6) Povjerenstvo, uz saglasnost Ministarstva, raspisuje izbore za izbor organa Turisti~ke zajednice. (7) Povjerenstvo }e u saradnji sa zaposlenicima turisti~kog ureda i Ministarstva, u skladu sa zakonom i statutom, provesti izbore po op}inama u roku od 60 dana. (8) Nakon obavljenih radnji iz stava (7) ovog ~lana, povjerenstvo }e pripremiti odr`avanje skup{tine, usvojiti statut, te izvr{iti izbor drugih organa Turisti~ke zajednice. (9) Nadle`ni organi }e izvr{iti kontrolu rada i poslovanja Turisti~ke zajednice u dosada{njem periodu, te Vladi dostaviti izvje{taj o izvr{enim kontrolama. ^lan 92. (Razlozi za prestanak postojanja Turisti~ke zajednice) (1) Turisti~ka zajednica prestaje postojati na osnovu: a) odluke skup{tine o prestanku Turisti~ke zajednice uz saglasnost osniva~a, b) Odlukom osniva~a o zabrani djelovanja Turisti~ke zajednice. (2) Odluku iz stava (1) ta~ke b) ovog ~lana, osniva~ donosi iz sljede}ih razloga: a) ako Turisti~ka zajednica donosi op}e akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, b) kada se u Turisti~koj zajednici ne odr`e izbori za novu skup{tinu, u skladu sa zakonom i statutom, c) kada se ni u roku od 60 dana od dana provedenih izbora ne konstituira skup{tina Turisti~ke zajednice, d) ako ne izvr{i mjere koje je nalo`io osniva~. (3) Protiv odluke iz stava (2) ovog ~lana nije dopu{tena `alba, ve} se protiv iste mo`e pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke. POGLAVLJE VIII. NADZOR ^lan 93. (Nadzor) (1) Upravni nadzor nad provo|enjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Ministarstvo. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 19 – Strana 232 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. maja 2016. (2) Inspekcijski nadzor u provo|enju ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, te pojedina~nih akata, uslova i na~ina rada nadziranih pravnih i fizi~kih lica, provodi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove putem nadle`ne tr`i{no-turisti~ke inspekcije i drugih inspekcija u okviru svoje nadle`nosti. (3) Pravna i fizi~ka lica ~ije su prostorije i prostori, ure|aji i oprema, odnosno predmeti rada i poslovanja podvrgnuti inspekcijskom nadzoru, obavezni su omogu}iti inspektoru nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora. (4) Inspekcijski nadzor treba u isto vrijeme biti obavljen tako da ne ometa redovno obavljanje rada i poslovanja. ^lan 94. (Ovla{tenje inspektora) U provo|enju inspekcijskog nadzora nadle`ni inspektor je ovla{ten pregledati: poslovne i druge prostorije u kojima se obavlja turisti~ka djelatnost, opremu, vozila kojima se obavlja turisti~ka djelatnost, poslovne knjige, ugovore, isprave i evidencije i drugu poslovnu dokumentaciju koja mu omogu}ava uvid u poslovanje pravnih i fizi~kih lica koje pru`aju turisti~ke usluge, te obaviti i druge radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. ^lan 95. (Zabrana rada) (1) Kantonalni tr`i{no-turisti~ki inspektor }e donijeti rje{enje kojim }e zabraniti pru`anje turisti~ke usluge ako utvrdi da: a) pravno ili fizi~ko lice obavlja turisti~ku djelatnost, a da nije upisano u sudski registar, odnosno ne posjeduje rje{enje, odnosno odobrenje nadle`nog organa, b) pravno ili fizi~ko lice obavlja turisti~ku djelatnost, a nije pribavilo rje{enje da objekat, odnosno poslovni prostor u kojem pru`a usluge, udovoljava uslovima propisanim ovim zakonom, ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona. c) pravno lice ne posjeduje licencu. (2) @alba na rje{enje iz stava (1) ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. (3) Ukoliko inspektor, nakon {to je rje{enje o zabrani rada postalo izvr{no, utvrdi da subjekt nadzora, i pored zabrane, obavlja turisti~ku djelatnost, donijet }e zaklju~ak o dozvoli izvr{enja prinudnim putem. (4) Tro{kovi prinudnog izvr{enja kao i tro{kovi {tete nastali prinudnim izvr{enjem padaju na teret izvr{enika - stranke. ^lan 96. (Mjere za otklanjanje nedostataka) (1) Ako su poslovni prostor, ure|aji i oprema namijenjeni za obavljanje turisti~ke djelatnosti prestali ispunjavati propisane uslove, po izdatom odobrenju inspektor }e, bez odlaganja a najkasnije u roku od osam dana, narediti otklanjanje utvr|enih nedostataka s utvr|enim ~injenicama odlu~nim za dono{enje rje{enja, kojim }e odrediti rok ne kra}i od 30 dana pravnom i fizi~kom licu da prilagodi pru`anje usluga u skladu sa zakonom. (2) Za sve ostale utvr|ene nedostatke i nepravilnosti u poslovanju turisti~kih subjekata, utvr|ene na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, inspektor }e postupiti kao u stavu (1) ovog ~lana. (3) Ako nedostaci i nepravilnosti iz st. (1) i (2) ovog ~lana ne budu otklonjeni u odre|enom roku, inspektor }e zabraniti pru`anje turisti~kih usluga. (4) @alba na rje{enje iz st. (1), (2) i (3) ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 97. (Nepridr`avanje cijena) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je kupcu usluge napla}ena ili zara~unata vi{a cijena od utvr|ene, naredit }e prodavcu usluge da vrati vi{e napla}eni iznos o{te}enom kupcu usluge i bez odlaganja izdati prekr{ajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka. ^lan 98. (Saradnja sa drugim organima) Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti ili nepridr`avanje propisa za ~iji nadzor nije nadle`an, obavijestit }e nadle`ni organ, bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana. DIO TRE]I - KAZNENE, PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE POGLAVLJE IX. KAZNENE ODREDBE ^lan 99. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: a) pru`a usluge putni~ke agencije, a nije putni~ka agencija (~lan 19. stav (1)); b) se u prometu nezakonito koristi izrazom "putni~ka agencija" (~lan 19. stav (2)); c) pru`a usluge protivno ~lanu 17. ovog zakona; d) ne ispunjava propisane uslove za pojedinu vrstu putni~ke agencije ili ne pru`a usluge na propisan na~in, ili ako pru`a usluge one vrste putni~ke agencije za koju ne ispunjava propisane uslove (~lan 19. (stav 2)); e) zapo~ne sa pru`anjem usluga putni~ke agencije prije nego {to je pribavilo rje{enje nadle`nog organa da je udovoljeno uslovima propisanim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona (~lan 19. stav (2)); f) organizira turisti~ko putovanje prije nego {to je pribavilo licencu (~lan 24.); g) neposredno pru`a usluge putniku, a nema poslovnicu ili poslovnica ne udovoljava propisanim uslovima (~lan 30.); h) ne osigura kori{tenje upla}enog aran`mana ili naknadu {tete zbog nastalih tro{kova ili ne osigura garanciju za svaki aran`man kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva (~lan 21.); i) putniku prilikom uplate iznosa za aran`man ne izda potvrdu o osiguranju jam~evine, koja mu omogu}ava neposredno ostvarenje prava na naknadu {tete zbog nastalih tro{kova (~lan 22.). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za pekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i voditelj poslovnice nov~anom kaznom od 150,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 100. (1) Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: a) organizira grupna putovanja, a da tokom cijelog putovanja ne osigura najmanje jednog turisti~kog pratioca koji ispunjava propisane uslove, za svaku grupu do 75 putnika, ili ako ne osigura stru~nog radnika koji je osposobljen za rad u turisti~koj djelatnosti, ukoliko ne raspola`e turisti~kim pratiocem koji ispunjava propisane uslove, ili ako za grupne posjete turisti~kim mjestima za koja je u programu predvi|eno razgledavanje turisti~kog mjesta ne anga`uje turisti~kog vodi~a koji je ovla{ten za pru`anje usluga turisti~kog vodi~a u tom turisti~kom mjestu (~lan 28.), b) za svaki aran`man, odnosno putovanje koje organizira ne izda program, prospekt ili katalog sa uslovima predvi- |enim ovim zakonom, ili ne uru~i iste putniku prije zaklju- ~enja ugovora o aran`manu (~lan 29.), S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. maja 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 19 – Strana 233 c) pisano ne obavijesti davaoca usluga o turisti~kom zastupniku, njegovim ovla{tenjima i svim nastalim promjenama (~lan 42. stav (2)). d) pru`a usluge u kongresnom turizmu bez pribavljenog rje{enja o ispunjavanju minimalno-tehni~kih uslova, odnosno rje{enja o odobrenju za pru`anje tih turisti~kih usluga od nadle`nog organa (~lan 52. stav (1)); e) pru`a usluge u zdravstvenom turizmu bez pribavljenog rje{enja o ispunjavanju minimalno-tehni~kih uslova, odnosno rje{enja o odobrenju za pru`anje tih turisti~kih usluga od nadle`nog organa (~lan 55. stav (1); f) pru`a usluge u avanturisti~kom turizmu bez pribavljenog rje{enja o ispunjavanju minimalno-tehni~kih uslova, odnosno rje{enja o odobrenju za pru`anje tih turisti~kih usluga izdatog od strane nadle`nog organa (~lan 59. stav (1)); g) za aktivnosti koje se provode na nepristupa~nim mjestima, kao i specifi~nim destinacijama {to se ti~e prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.), organizator i/ili lica koja ih izvode ne izvr{e procjenu rizika i nemaju donesen elaborat spa{avanja (~lan 57. stav (4)); h) pru`a usluge u avanturisti~kom turizmu, a ne ispunjava propisane obaveze (~lan 58. stav (1)); i) pru`a usluge u avanturisti~kom turizmu licima mla|im od 18 godina bez pismene saglasnosti roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan (~lan 58. stav (2)). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i voditelj poslovnice nov~anom kaznom od 70,00 KM do 700,00 KM. ^lan 101. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00KMdo 1.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice ako: a) bez odobrenja nadle`nog organa obavlja poslove turisti~kog vodi~a (~lan 35.); b) pri obavljanju poslova turisti~kog vodi~a nema iskaznicu turisti~kog vodi~a ili koji iskaznicu turisti~kog vodi~a ne nosi na vidljivom mjestu (~lan 39.); c) pru`a usluge turisti~kog pratioca, a ne ispunjava propisane uslove (~lan 40.); d) pru`a usluge turisti~kog animatora, a ne ispunjava propisane uslove (~lan 41.); e) pru`a usluge u seoskom turizmu, a ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima (~l. 46., 47. i 48.); f) pru`a usluge u zdravstvenom turizmu iz ~lana 53. ovog zakona bez pribavljenog rje{enja o ispunjavanju minimalno- tehni~kih uslova, odnosno rje{enja o odobrenju za pru`anje tih turisti~kih usluga od nadle`nog organa (~lan 55. stav (1); g) pru`a usluge iz ~lana 57. stav (1) ovog zakona (treneri, instruktori, u~itelji, voditelji, vodi~i i sl.), bez odgovaraju}e licence/dozvole nadle`nih institucija ili udru`enja, kojim se utvr|uje sposobnost i nivo vje{tine obavljanja aktivnosti (~lan 57. stav (3)). ^lan 102. Nov~anom kaznom za nepostupanje po rje{enju inspektora kaznit }e se: a) pravno lice nov~anom kaznom od 500,00KMdo 1.500,00 KM; b) odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom od 200,00 KM do 500,00 KM; c) fizi~ko lice nov~anom kaznom od 300,00 KM do 500,00 KM. ^lan 103. Za prekr{aje utvr|ene u ~l. 99., 100. i 101. ovog zakona, ako se ponove u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{enja o prekr{aju, uz nov~anu kaznu sud mo`e izre}i i za{titnu mjeru pravnom i fizi~kom licu zabrane obavljanja turisti~ke djelatnosti u trajanju do {est mjeseci. ^lan 104. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00KMdo 5.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj Turisti~ka zajednica ako: a) zapo~ne obavljati djelatnost prije nego {to je upisana u sudski registar (~lan 62. stav (2)); b) ne prijavi promjenu upisanih podataka (~lan 62. stav (3)); c) donese statut i /ili izmjene i dopune statuta bez prethodne saglasnosti (~lan 65. stav (3)) d) ne objavi statut ili njegove izmjene i dopune (~lan 65. stav (5)); e) zaposleni u turisti~kom uredu ne ispunjavaju uslove propisane pravilnikom iz ~lana 72. stav (3); f) ne ostvaruje zakonom utvr|ene zadatke (~lan 61.) g) ne koristi finansijska sredstva u skladu s programom rada i finansijskim planu (~lan 83. stav (1)); h) ne donese godi{nji program rada i finansijski plan na propisan na~in (~l. 83. i 84.); i) ne donese godi{nji izvje{taj o radu i finansijski izvje{taj na propisan na~in (~lan 85. stav (1)); j) ne omogu}i Ministarstvu provedbu nadzora ili mu ne dostavi ili ne pripremi ta~ne i potpune izvje{taje, podatke i druge materijale i obavijesti (~lan 88. stav (2)); k) ne otkloni nepravilnosti i nezakonitosti utvr|ene nadzorom (~lan 89.). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KMdo 2.500,00 KMi odgovorno lice u Turisti~koj zajednici. ^lan 105. (1) Nov~anom kaznom od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kazni}e se za prekr{aj pravno lice koje pru`a usluge smje{taja, ako: a) ne naplati boravi{nu taksu istovremeno sa naplatom usluge (~lan 79. stav (3)); b) u ra~unu posebno ne iska`e iznos boravi{ne takse ili ne navede osnov osloba|anja od njenog pla}anja (~lan 80. stav (1)); c) ne vodi ili neta~no vodi evidenciju korisnika usluga smje{taja (~lan 80. stav (2)); d) u propisanom roku ne podnese nadle`nom organu izvje{taj o broju korisnika usluge smje{taja i iznosu napla}ene boravi{ne takse (~lan 80. stav (3)); e) ne vr{i prijavu i odjavu turista na propisan na~in (~lan 81. stav (1)) f) sredstva od napla}ene boravi{ne takse ne uplati u propisanom roku (~lan 82. stav (1)). (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kazni}e se odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice koje pru`a usluge smje{taja nov~anom kaznom od 2.000,00KMdo 5.000,00 KM. POGLAVLJE X. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 106. Do dono{enja odluke Vlade o visini boravi{ne takse, visina boravi{ne takse na podru~ju Kantona obra~unava se, napla}uje i upla}uje u iznosu od 2,00 KM. ^lan 107. Podzakonske akte i obrasce iz ovog zakona donijet }e ministar u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 19 – Strana 234 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 12. maja 2016. ^lan 108. Danom upisa u sudski registar Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo prestaje sa radom Turisti~ka zajednica Kantona Sarajevo za ~ije osnivanje je Skup{tina Kantona Sarajevo pokrenula postupak Odlukom o pokretanju postupka za osnivanje Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj 22/97) i bri{e se iz Upisnika koji se vodi kod Federalnog ministarstva okoli{a i turizma. ^lan 109. (1) Danom po~etka rada Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo, preuze}e se zaposlenici, arhiva i dokumentacija i sredstva rada, kao i prava i obaveze Turisti~ke zajednice koja prestaje sa radom. (2) Nezavisna revizorska ku}a }e izvr{iti reviziju finansijskog poslovanja i utvrditi finansijsko stanje Turisti~ke zajednice koja prestaje sa radom. ^lan 110. Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona dovr{it }e se u skladu s propisima koji su va`ili do dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 111. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-15540/16 27. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Ministarstvo finansija Na osnovu ~lana 17. stav (1) Zakona o izvr{avanju Bud`eta Kantona Sarajevo za 2016. godinu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/16), po zahtjevu Kabineta premijera, Ministar finansija donosi slijede}u ODLUKU O PRERASPODJELI SREDSTAVA U BUD@ETU KANTONA SARAJEVO ZA 2016. GODINU ZA BUD@ETSKOG KORISNIKA KABINET PREMIJERA 1. Odobrava se preraspodjela sredstava u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2016. godinu u iznosu 37.000,00 KM u razdjelu 11010001 Kabinet premijera i to: 2. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 08-14-13569/16 22. aprila 2016. godine Sarajevo Ministar Jasmin Halebi}, s. r. Na osnovu ~lana 17. stav (1) Zakona o izvr{avanju Bud`eta Kantona Sarajevo za 2016. godinu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/16), po zahtjevu Press slu`be, Ministar finansija donosi slijede}u ODLUKU O PRERASPODJELI SREDSTAVA U BUD@ETU KANTONA SARAJEVO ZA 2016. GODINU ZA BUD@ETSKOG KORISNIKA PRESS SLU@BA 1. Odobrava se preraspodjela sredstava u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2016. godinu u iznosu 400,00 KM u razdjelu 11070001 Press slu`ba i to: 2. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 08-14-12387/16 29. aprila 2016. godine Sarajevo Ministar Jasmin Halebi}, s. r. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Na osnovu ~lana 66. stav (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/05), ~lana 39. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04, 21/06, 26/08, 31/11, 15/13 i 01/16) i ~lana 40. Zakona o srednjem obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 23/10 i 01/16), ministar za obrazovanje, nauku i mlade donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O ORGANIZACIJI I REALIZACIJI IZLETA, STUDIJSKIH POSJETA, EKSKURZIJA, KAMPOVANJA/ LOGOROVANJA, DRU[TVENO/KORISNOG RADA, [KOLE U PRIRODI I DRUGIH OBLIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ [KOLI ^lan 1. U ~lanu 14. Pravilnika o organizaciji i realizaciji izleta, studijskih posjeta, ekskurzija, kampovanja/logorovanja, dru{tveno/ korisnog rada, {kole u prirodi i drugih oblika odgojnoobrazovnog rada u osnovnoj i srednjoj {koli ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/10 i 04/11) iza rije~i "realizuje se na teritoriji Kantona Sarajevo" dodaju se rije~i "i objektima u inostranstvu koji su vlasni{tvo Kantona Sarajevo". ^lan 2. U ~lanu 27. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Ekskurzije u~enika osnovnih {kola realizuju se u Bosni i Hercegovini i objektima u inostranstvu koji su vlasni{tvo Kantona Sarajevo. ^lan 3. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 11/01-02-16588 04. maja 2016. godine Sarajevo Ministar Prof. dr. Elvir Kazazovi}, s. r. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 12. maja 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 19 – Strana 235
Zakon o izmjeni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 02/16 02.12.2016 SN TK 20/23, SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjeni Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 12/16 04.11.2016 SN TK 10/18, SN TK 13/17, SN TK 11/14, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesije Z A K O N O IZMJENI ZAKONA O KONCESIJAMA Član 1. U Zakonu o koncesijama („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 5/04, 7/05, 6/11, 1/13 i 11/14), u članu 28. u stavu 2. riječi „31.12.2014. godine“ zamjenjuju se riječima „31.12.2016. godine“. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“.
Zakon o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 17/16 01.11.2016 administrativne takse,takse,usk,zakon,tarife 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1021 Član 48. Za podneske, radnje i isprave po kojima je taksena obveza nastala do dana stupanja na snagu ovog Zakona, taksa se plaća po Zakonu o sudskim taksama («Sl. list R BiH” broj 17/93). Član 49. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o sudskim taksama (“Sl. list R BiH” broj 17/93, 6/94 i 13/94) u dijelu koji se odnosi na taksu u postupku pred sudovima Kantona. Član 50. Sudske takse zastarjele na dan stupanja na snagu ovog Zakona, neće se prinudno naplaćivati. Član 51. Prečišćeni tekst sadrži slijedeće propise Zakon o sudskim taksama („Službeni list Unsko-sanskog kantona“ broj: 3/97), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 6/98), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ( „Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj: 4/03), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:8/05), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ( „Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 22/07), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ( „Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:23/11) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ( „Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:13/15) Član 52. Prečišćen takst Zakona o sudskim taksama objavit će se u „Službenom glasniku Unskosanskog kantona“ i stupa na snagu osmog dana od dana objave. Član 53. Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju da važe svi Zakoni o sudskim taksama navedeni u članu 51.ovog zakona. Broj: 01-02-1-428/16 29. augusta 2016. godine B i h a ć Predsjedavajući Zakonodavno-pravne komisije Dr. sci. Albin Muslić 885. Na osnovu člana 160. Poslovnika o radu Skupštine Unsko-sanskog kantona, Zakonodavnopravna komisija, na 31. sjednici održanoj dana 29.08.2016. godine, utvrdila je prečišćen tekst Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa („Službeni list Unsko-sanskog kantona“ broj: 3/97 i „Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/98, 8/99, 7/01, 4/03, 20/04, 4/09, 19/11, 29/12, 13/15), u kojim su naznačeni dani stupanja na snagu navedenog Zakona i njegovih izmjena i dopuna: ZAKON o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa - prečišćeni tekst - I. OPĆE ODREDBE Član 1. Administrativne takse plaćaju se za spise i radnje u upravnim stvarima, kao i za druge predmete i radnje kod organa uprave i drugih pravnih lica kojima je povjereno da rješavaju u upravnim stvarima o određenim pravima i obavezama samostalno ili na koja su prenesena javna ovlaštenja. Član 2. (1) Spisi i radnje za koje se plaća taksa, kao i visina takse utvrđuju se taksenom tarifom. (2) Tarifa kantonalnih administrativnih taksa propisuje se ovim Zakonom, a tarifa općinskih administrativnih taksa propisuje se odlukom općinskog vijeća. Član 3. (1) Takseni obveznik je lice po čijem je zahtjevu pokrenut postupak ili se vrše radnje predviđene taksenom tarifom. (2) Ako za istu taksu postoje dva ili više obveznika njihova obveza je solidarna. Član 4. (1) Ako taksenom tarifom nije drukčije propisano, taksena obveza nastaje: Broj 17 - Strana 1022 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. a) Za podneske – u trenutku kada se predaje, a podneske dane na zapisnik kada se zapisnik sastavlja, b) Za rješenja i druge isprave – u trenutku podnošenja zahtjeva za njihovo izdavanje, c) Za upravne radnje – u trenutku podnošenja zahtjeva za izvršenje tih radnji. Član 5. Taksa se plaća u trenutku nastanka obveze, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Član 6. Ako je taksenom tarifom propisano da se taksa plaća prema vrijednosti predmeta, kao osnovica za obračunavanje takse uzima se vrijednost označena u podnesku ili ispravi ili vrijedost utvrđena procjenom organa koji vodi postupak. Član 7. (1) Kada se isprava za koju se plaća taksa po zahtjevu stranke izdaje u dva ili više primjeraka, za drugi i svaki daljnji primjerak plaća se taksa kao i prepis i ovjera prepisa. (2) Taksa iz stava (1) ovog člana ne može biti veća od takse za prvi primjerak. Član 8. U rješenju ili drugoj ispravi za koju je taksa plaćena, mora se označiti da je taksa plaćena, u kojem iznosu i po kojem tarifnom broju. Član 9. (1) Netaksirani ili nedovoljno taksirani podnesci i drugi spisi ne smiju biti primljeni neposredno od stranke. (2) Ako taksirani ili nedovoljno taksirani podnesak stigne poštom, organ nadležan za odlučivanje po zahtjevu pozvat će taksenog obveznika opomenom da u roku od 8 dana od dana prijema opomene plati redovnu taksu i taksu za opomenu. (3) Nadležni organ pokrenut će postupak i po netaksiranom ili nedovoljno taksiranom podnesku iz stava (2) ovog člana, ali rješenje ili drugi akt ne može biti dostavljeno stranci prije nego što plati taksu po opomeni. Član 10. Odredba člana 9. stav (2) ovog Zakona ne primjenjuje se na podneske i druge spise koji netaksirani i nedovoljno taksirani stignu poštom iz inozemstva. Član 11. (1) Spisi i radnje u postupcima koji se vode po službenoj dužnosti ne podliježu taksi. (2) Žalbe koje se izjavljuju na odluke donesene u upravnom postupku pokrenutom po službenoj dužnosti ne podliježu taksi. Član 12. Od plaćanja takse oslobođeni su: a) Bosna i Hercegovina, Federacija, federalne jedinice i jedinice lokalne samouprave i njihovi organi, b) radnici u postupku za ostvarivanje prava po osnovi iz radnog odnosa, c) humanitarne organizacije, d) građani slabog imovnog stanja, e) strani državljani i strane države ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uslovima reciprociteta, f) svi priznati ratni vojni invalidi, g) članovi porodica šehida, poginulih boraca i civilnih žrtava rata, h) ratni vojni zarobljenik – logoraš, i) nosioci ratnih priznanja i odlikovanja, j) nezaposleni demobilisani borci, k) civilna žrtva rata, l) korisnici najniže penzije, u skladu sa odredbama Zakona o penzijskom – invalidskom osiguranju, na osnovu dokaza o zadnjoj isplaćenoj penziji, m) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerioci suda. Član 13. (1) Građanima slabog imovnog stanja, u smislu člana 12. tačka 4. ovog Zakona, smatra se lice koje se prema propisama Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji ima prebivalište, smatra licem slabog imovnog stanja. (2) Članom uže porodice, u smislu člana 12. tačka 7. ovog Zakona smatraju se maloljetna djeca i djeca do 27 godina, koja se nalaze na redovnom školovanju, nezaposleni bračni drug i roditelji šehida, poginulog borca ili civilne žrtve rata. 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1023 Član 14. Kada je postupak pokrenut na zahtjev više lica, od kojih su neka oslobođena od plaćanja takse, taksu u tom postupku plaća samo građanin koji nije oslobođen plaćanja takse. Član 15. Oslobođeni su od takse slijedeći spisi i radnje: a) u postupku za povraćaj nepravilno naplaćenih dadžbina; b) u postupku za upis u knjigu državljana; c) prijave i upisi u matične knjige; d) u postupku za ispravku grešaka u rješenjima, drugim ispravama i službenim evidencijama; e) za ostvarivanje prava iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja; f) u postupku za ostvarivanje prava boraca i invalida i rješavanja statusa izbjeglica i raseljenih lica; g) podnesci upućeni organima za predstavke i pritužbe; h) u postupku za utvrđivanje radnog, penzijskog staža; i) diplome, svjedodžbe i uvjerenja u postupku sticanja obrazovanja u osnovnim i srednjim školama i visokoškolskim ustanovama; j) u vezi s vojnom obvezom i civilnom odbranom; k) u postupku za izdavanje i produženje važenja ličnih karata; l) prijave i dojave prebivališta i boravišta građana; m) u vezi s zaštitom spomenika kulture; n) u postupku za sahranu umrlih lica. Član 16. Općine mogu svojim propisima o taksama propisati i druga oslobađanja od taksa, pored oslobađanja propisanih u članu 12. i 15. ovog Zakona. Član 17. (1) U ispravama koje su oslobođene od plaćanja taksa, mora se označiti u kom se cilju izdaju i na osnovu kojeg propisa su oslobođeni od takse. (2) Isprave iz stava (1) ovog člana mogu se upotrijebiti i u druge svrhe, samo kad za njih bude plaćena odgovarajuća taksa. Član 18. Ako su za izvršenje usluga i korištenje podataka iz oblasti premjera i katastra nekretnine propisane posebne naknade, ne mogu se uvoditi administrativne takse. Član 19. Strani državljani pod uvjetima reciprociteta imaju ista prava po propisima o taksama kao i državljani Bosne i Hercegovine. Član 20. Na teritoriji Unsko-sanskog kantona kod organa uprave takse se plaćaju u gotovom novcu, uplatom na depozitni račun za javne prihode Unsko-sanskog kantona. Član 21. Prisilna naplata takse vrši se po propisima o prisilnoj naplati poreza građana, odnosno po propisima o prisilnoj naplati poreza od pravnih lica. Član 22. (1) Lice koje je platilo taksu u gotovom novcu, a koje nije bilo dužno da plati, ima pravo na povraćaj takse. (2) Postupak za povraćaj takse pokreće se po zahtjevu stranke. (3) Rješenje o povraćaju takse donosi organ kome je taksa plaćena: (4) Povraćaj takse vrši se na teret prihoda budžeta društveno-političke zajednice čijem organu je taksa plaćena. Član 23. Pravo na naplatu takse zastarjeva u roku od dvije godine, računajući od dana kada je taksu trebalo platiti, a pravo na povraćaj takse zastarjeva za dvije godine od dana kada je taksa plaćena. Član 24. Unutrašnju kontrolu primjene propisa o administativnim taksama vrši svaki organ u vršenju svoje djelatnosti. Broj 17 - Strana 1024 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. Član 25. Propise o emitovanju i distribuciji administrativnih taksenih maraka donosi Vlada Unsko-sanskog kantona. Član 26. Kantonalne administrativne takse utvrđene i iskazane u tarifi kantonalnih administrativnih taksa plaćaju se u KM na uplatne račune kod Zavoda za platni promet. Član 27. Sastavni dio ovog Zakona je tarifa kantonalnih administrativnih taksa. II. TARIFE KANTONALNIH ADMINISTRATIVNIH TAKSA 1. OPĆE TAKSE Plaća se u KM Tarifni broj 1. Na zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske samo ako ovom tarifom nije propisana druga taksa….................................................... 5,- Tarifni broj 2. Za sva rješenja za koja nije propisana posebna taksa............................................................... .10,- Tarifni broj 3. Na žalbe protiv rješenja ................................ .10,- Tarifni broj 4. Za uvjerenja, ako nije drugačije propisano ... .10,- Tarifni broj 5. Za prepisivanje i ovjeravanje službenih akata ili drugih isprava: a) za prepisivanje poluaraka ............................ 2,- b) za ovjeravanje poluaraka originala ............. .2.- Tarifni broj 6. a) Za opomenu kojom se neko poziva da plati dužnu taksu .................................................. 5,- b) Za mišljenje kantonalnih organa ili organizacija o primjeni kantonalnih propisa….............. .20,- c) Za stručno mišljenje (certifikati, potvrde, uvjerenja) kantonalnih organa uprave izdatih na zahtjev stranke ..................................... .30,- 2. TAKSE IZ OBLASTI UNUTARNJIH POSLOVA Tarifni broj 7. Za rješenje zahtjeva radi izdavanja: a) odobrenje za nabavku oružja .................... .20,- b) oružanih listova ........................................ .30,- c) odobrenja za držanje oružja ...................... .30,- d) odobrenja za višekratnu nabavku municije radi korištenja na strelištu ................................ .30,- e) odobrenje za skupljanje oružja .................. 30,- f) odobrenje za prevoz oružja i municije ....... 30,- g) odobrenje za obavljanje djelatnosti popravljanja i prepravljanja oružja ................................ .50,- h) odobrenje za otvaranje strelišta ................ .50,- Tarifni broj 8. Za rješenje zahtjeva iz oblasti saobraćaja za motorna i priključna vozila: a) Prva registracija.......................................... 20,- b) Ponovna prijava.......................................... 20,- c) Ponovna prijava i produženje registracije.. 20,- d) Produženje registracije.............................. .10,- e) Promjena vlasništva i produženje.............. .20,- f) Promjena vlasništva.................................... 20,- g) Promjena podataka o vlasniku.................... 10,- h) Promjena podataka o vozilu...................... .10,- i) Promjena dokumenata (POV, POR)........... .10,- j) Promjena stikera......................................... .10,- k) Promjena registarskih tablica.................... .10,- l) Izdavanje probnih tablica........................... .10,- m) Odjava vozila............................................... 5,- n) Privremena registracija.............................. .40,- Tarifni broj 9. Za rješavanje zahtjeva za registraciju vozila za koja je zakonom omogućena trajna registracija...................................................... .10,- Tarifni broj 10. Za rješavanje zahtjeva radi izdavanja: a) odobrenja za pohađanje obuke, radi sticanja certifikata za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite, odnosno obavljanje poslova odgovornog lica......................................... .20,- 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1025 b) službene iskaznice...................................... 20,- c) odobrenja za rad agencije za zaštitu ljudi i imovine..................................................... 100,- d) odobrenje za osnivanje podružnice agencije za zaštitu ljudi i imovine .............................. 100,- e) odobrenje za obavljanje poslova tehničke zaštite na području Unsko-sanskog kantona za koje nije neophodno osnivanje podružnice.50,- f) saglasnost na akt o osnivanju unutrašnje zaštitarske službe i odobrenje za rad ......... 20,- g) odobrenje za nabavku oružja agenciji za zaštitu ljudi i imovine ........................................... 35,- Tarifni broj 11. Za rješenje kojim se odobrava prvi upis plovnih objekata unutrašnje plovidbe u registar: a) za ostale plovne objekte izuzev čamaca .... 50,- b) za čamce .................................................. . 30,- Tarifni broj 12. Za izdavanje odobrenja i saglasnosti koje donosi Ministarstvo unutrašnjih poslova Unskosanskog kantona, a priprema Odsjek za zaštitu od požara i eksplozija: a) odobrenje za postavljanje kontejnera, privremenog skladišta za uskladištavanje eksplozivnih sredstava................................ 50,- b) odobrenje za postavljanje i korištenje postrojenja i uređaja za zapaljive tečnosti i gasove za čije postavljanje nije neophodno odobrenje za građenje................................ .50,- c) odobrenje za obavljanje djelatnosti nabavke i prodaje eksplozivnih materijala................ . 50,- d) saglasnost na projektnu – tehničku dokumentaciju o primjeni propisa, standarda i drugih normativa zaštite od požara kao i na osiguranost funkcionalnosti i efikasnosti projektom predviđenih, odnosno odobrenih mjera i normativa zaštite od požara.......... .35,- e) odobrenje za obavljanje poslova održavanja i ispitivanja aparata za gašenje požara ......... 35,- f) ostale saglasnosti, odobrenja......................... 5,- Tarifni broj 13. Za izdavanje: a) uvjerenja o davanju podataka iz kaznene evidencije radi ostvarivanja prava u inozemstvu ................................................. 20,- b) izvoda iz kaznene evidencije .................... .10,- Tarifni broj 14. Za izdavanje rješenja o promjeni ličnog imena.............................................................. .90,- 3. TAKSE IZ PODRUČJA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA Tarifni broj 15. Za rješenje kojim se upisuje u registar što se vodi kod nadležnog kantonalnog organa uprave: a) Upisnik o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju ugostiteljskih objekata ............. .30,- b) Upisnik o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju objekata za pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu ................. .30,- c) Upisnik o pružanju ugostiteljskih usluga pravnih i fizičkih osoba u objektima zatvorenog tipa ............................................................ 30,- d) Upisnik turističkih vodiča ........................ .30,- e) Upis u Registar udruženja ...................... .150,- f) Upis promjena u Registaru udruženja ....... .80,- Tarifni broj 16. Za rješenje o ispunjenju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju ugostiteljskih objekata za smještaj: a) Za III kategoriju ( tri zvjezdice) .......... .3.000,- b) Za IV kategoriju (dvije zvjezdice) ....... 2.000,- c) Za V kategoriju ( jedna zvjezdica) ...... .1.000,- Tarifni broj 17. Za rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju ugostiteljskih objekata vrste restoran iz skupine restoran: a) za kategoriju restoran «bronzana kuharska kapa» ....................................................... 500,- b) za kategoriju restoran «srebrena kuharska kapa» ................................................... 1.000,- c) za kategoriju restoran «zlatna kuharska kapa» .................................................... 1.500,- Tarifni broj 18. Izdavanje legitimacije turističkog vodiča ...... 20,- Tarifni broj 19. Za izdavanje standardiziranih ploča za seoski turizam .......................................................... .20,- Broj 17 - Strana 1026 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. Tarifni broj 20. Za ovjeru: a) knjiga gostiju ............................................. 30,- b) knjiga žalbe .............................................. .30,- 4. TAKSE IZ PODRUČJA PROMETA Tarifni broj 21. Za licencu za obavljanje javnog prijevoza u unutrašnjem cestovnom prometu: a) za licencu A linijski prijevoz putnika, privrednom društvu.................................. .200,- b) za licencu B vanlinijski prijevoz putnika, privrednom društvu .............................. . .150,- c) za licencu B vanlinijski prijevoz putnika, obrtniku ..................................................... 50,- d) za licencu C prijevoz tereta , privrednom društvu .................................................... .150,- e) za licencu C prijevoz tereta, obrtniku ........ 50,- f) za licencu D taksi prijevoz, privrednom društvu ..................................................... .100,- g) za licencu D taksi prijevoz, obrtniku ........ .50,- h) za izdavanje licence za vozilo .................. .11,- i) za izdavanje iskaznice za vozača................ 15,- j) za izdavanje Rješenja o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uslova za vozilo.. 12,- k) saglasnost za poseban obrt javnog prijevoza..................................................... 15,- Tarifni broj 22. Za usklađivanje i registriranje kantonalnih redova vožnje javnog prijevoza putnika: a) za svaki predloženi polazak odnosno za svaki predloženi povratak u starom redu vožnje .50,- b) za svaki predloženi polazak odnosno za svaki predloženi povratak u starom redu vožnje sa promjenom uslijed više sile....................... .50,- c) za svaki predloženi polazak odnosno za svaki predloženi povratak u starom redu vožnje sa promjenom ............................................... 100,- d) za svaki predloženi polazak odnosno za svaki predloženi povratak u novom redu vožnje..500,- e) za rješenje o privremenoj obustavi javnog prijevoza putnika .................................... .100,- f) za rješavanje prigovora podnesenih Ministarstvu kao drugostepenom organu ..................... .100,- g) za rješavanje prigovora na prijedloge redova vožnje podnesenih Komisiji, te izdavanje rješenja po prigovoru .............................. .500,- Tarifni broj 23. Izdavanje potvrda o kvalitetno izvedenim radovima za sudjelovanje u postupcima javnih nabavki ...20,- 5. PRIVREDNE TAKSE Tarifni broj 24. (1) Za rješenja o ispunjavanju uvjeta na osnovu neposrednog uvida Komisije u tehničkotehnološku dokumentaciju za izvedene radove na objektima pilana : a) Pilana na električni pogon čija je oprema montirana u čvrstim građevinskim objektima.. 400,- b) Mobilne pilane koje nisu na električni pogon i čija je oprema montirana bez objekata ... .240,- (2) Za rješenje o ispunjavanju uvjeta na objektima industrijsko-proizvodnih pogona.................. 240,- Tarifni broj 25. Za izdavanje saglasnosti za obavljanje djelatnosti rezanog drveta ............................................... .50,- Tarifni broj 26. (1) Izdavanje rješenja o upotrebi na određeni rok sa pregledom ispitane posude pod pritiskom .20,- (2) Izdavanje odobrenja za podizanje, preinačenje, premještanje ili stavljanje u pogon postrojenja pod pritiskom ................................................. 50,- (3) Pregled i ocjena projektne dokumentacije u postupku pribavljanja rješenja za građenje .... 35,- (4) Odobrenje za izmjenu pomoćnih naprava ili rekonstrukciju, rješenje popravki na zgradi kotlovnice ...................................................... 35,- (5) Izdavanje isprave odnosno temeljnog lista za posude pod pritiskom .................................... .50,- (6) Ostale saglasnosti i odobrenja ................. .20,- Tarifni broj 27. (1) Rješenja kojim se dozvoljava geološko istraživanje mineralnih sirovina.................... 120,- (2) Rješenja kojim se dozvoljava eksploatacija mineralnih sirovina...................................... .160,- (3) Rješenja kojim se dozvoljava izvođenje radova po projektima................................... .180,- 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1027 (4) Rješenja kojim se dozvoljava upotreba rudarskih objekata, postrojenja i uređaja..... .200,- (5) Rješenja o ispunjavanju uslova za obavljanje registrovanim djelatnostima iz oblasti rudarstva i industrije građevinskog materijala............... .220,- (6) Davanje stručnog mišljenja iz oblasti rudarstva ...................................................... 100,- (7) Upis u katastar istražnog polja................. .18,- (8) Upis u katastar ekploatacionog polja ....... 18,- (9) Učešće na javnom konkursu za dodjelu koncesija: a) za dodjelu koncesija za poljoprivredno zemljište................................................... .300,- b) za dodjelu koncesija za ostale resurse.... 1000,- (10) odobrenje koncesionog projekta na temelju samoinicijativne ponude................................ 400, (11) Rješenje kojim se potvrđuju geološke rezerve mineralne sirovine......................................... 120,- (12) Prenos eksploatacionog prava sa jednog na drugo privredno društvo................................ 100,- (13) Prenos rezultata geoloških istraživanja mineralnih sirovina sa jednog na drugo privredno društvo.......................................................... 100,- 6. TAKSE IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE Tarifni broj 28. Zahtjev stranke za izdavanje mišljenja, uvjerenja, potvrda i certifikata i sl. 20,- Tarifni broj 29. (1) Za saglasnost o ispunjavanju uvjeta na lokaciju i projektnu dokumentaciju, a na osnovu neposrednog uvida komisije za obavljanje prometa sjemena, sadnog materijala, mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava: a) maloprodajni objekti (poljoprivredne apoteke) - koji se bave samo prometom mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki................................. 100,- - koji se bave prometom mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala .................................................. .200,- - koji se bave prometom mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala sredstava za zaštitu biljnih zaštitnih sredstava.................................................... .300,- b) veleprodajni objekti koji se bave prometom poljoprivrednih alatki, strojeva mineralnih đubriva, sjemena i sadnog materijala, kao i sredstava za zaštitu biljaka...................... .500,- Tarifni broj 30. Za izdavanje rješenja o ispunjavanju uslova za obavljanje prometa: a) u maloprodajnim objektima: - mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki .200,- - mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala....................... 300,- - mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala sredstava za zaštitu biljnih zaštitnih sredstava.......................... 400, - b) veleprodajni projekti ............................ 1.000,- Tarifni broj 31. (1) Za izdavanje rješenja o pretvorbi poljoprivrednog u građevinsko zemljište........ 15,- (2) Za zahtjev za ostvarivanje kantonalnih novčanih poticaja pravnih lica........................ 15,- Tarifni broj 32. Za žalbu drugostepenom organu na izdano rješenje ........................................................... 15,- Tarifni broj 33. Za podnošenje zahtjeva za uređenje zemljišta (odobravanje projekta) i koncesije na poljoprivredno zemljište ................................ 80,- Tarifni broj 34. Za zahtjev za izlazak komisije na teren po raznim osnovama ..................................................... 100,- 7. TAKSE IZ OBLASTI VETERINARSTVA Tarifni broj 35. Zahtjev stranke za izdavanje mišljenja, uvjerenja, potvrda, certifikata i sl.................................... 20,- Tarifni broj 36. (1) Za držanje, uzgoj i reprodukciju životinja ................................................................ 100,- (2) Za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog porijekla................................................................... 200,- (3) Za proizvodnju i promet lijekova, veterinarsko – medicinskih sredstava, sjemena V.O. i oplođenih jajnih ćelija ................................................. 200,- (4) Za proizvodnju hrane za životinje .......... 100,- Tarifni broj 37. (1) Zahtjev za suglasnost na lokaciju objekta ............................................................ 80,- Broj 17 - Strana 1028 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. (2) Zahtjev za suglasnost na projektnu dokumentaciju objekta.................................... 80,- Napomena: objekti u domaćinstvu ne podliježu taksama iz ovog Tarifnog broja. Tarifni broj 38. Za izdavanje veterinarsko-zdravstvene saglasnosti za organiziranje: a) takmičenja sa životinjama (bodljavine bikova, koride, konjičke utrke, štaparijade i sl. manifestacije) ........................................... 300,- b) izložbe sa životinjama (izložbe pasa, ptica i drugih životinja)......................................... 80,- c) organizacija stočnih sajmova, pijaca, smotri, priredbi i drugih manifestacija.................... 80,- Tarifni broj 39. Za izdavanje rješenja o ispunjavanju veterinarsko – zdravstvenih uslova i upis u registar odobrenih objekata (osim izvoznih): a) Farme kopitara, papkara, peradi, kunića, krznašica, ribogojilišta, zooloških vrtova, valionica i sl., po objektu......................... 240,- b) Objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog porijekla (mesa, mlijeka, jaja, riba, rakova, puževa i sl.) - zanatskog tipa ........................................... .200,- - industrijskog tipa ....................................... 800,- c) Objekti za proizvodnju i uskladištenje hrane za životinje (TSH, mješaonice, silosi); - zanatskog tipa ........................................... 200,- - industrijskog tipa ....................................... 300,- d) Objekti za otkup, konzerviranje, obradu, preradu i uskladištenje sirove kože, krzna i vune; - zanatskog tipa ........................................... 300,- - industrijskog tipa ....................................... 300,- e) Za registraciju stočnih grobalja, registracija jama grobnica i objekata za neškodljivo uklonjanje životinja i namirnica animalnog porijekla.................................................... 160,- f) Objekti za promet sa namirnicama; - maloprodaja ............................................... 150,- - veleprodaja ............................................... .300,- g) objekti u domaćinstvu................................ 50,- h) objekt tržnica gdje se vrši prodaja namirnica animalnog porijekla namjenjenih ljudskoj ishrani (mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesni proizvodi, jaja, med itd)................ .160,- Tarifni broj 40. Za produženje rješenja i obnovu registracije odobrenih objekata ......................................... 50,- Tarifni broj 41. Za izdavanje rješenja o ispunjavanju veterinarskih – zdravstvenih uslova za obavljanje veterinarske djelatnosti: a) Veterinarska ustanova ............................ . 400,- b) Veterinarske službe i preduzeća ............. .200,- c) Veterinarske organizacije ........................ 200,- d) Samostalana veterinarska praksa ............. 150,- 8. TAKSE IZ OBLASTI VODOPRIVREDE Tarifni broj 42. Za izdavanje: (1) vodoprivredne saglasnosti pri obavljanju geoloških istraživanja, eksploatacije mineralnih sirovina i drugih geoloških radova na području kantona čije izvođenje može imati uticaj na promjene u režimu voda .............................. 100, (2) vodoprivrednih saglasnosti za građenje vodoprivrednih objekata, privrednih i drugih objekata koji mogu imati uticaj na režim voda ... 100,- (3) vodoprivredne saglasnosti za vađenje materijala iz vodotoka ................................. . 70,- (4) vodoprivredne dozvole za objekte i radove iz tačke 1. do 3. ovog tarifnog broja ................ . 70,- (5) vodoprivredne dozvole: a) za korištenje vode iz izvorišta za javnu opskrbu ................................................... .100,- b) za korištenje voda u energetske i druge pogonske svrhe ....................................... 150,- c) za ispuštanje prečišćenih i prethodno tehnološki tretiranih voda ........................................ . 200,- (6) vodoprivredna dozvola za ispuštanje prečišćenih i predhodno tehnološki tretiranih voda ........................................................... . 500,- Za produženje roka važnosti: a) vodoprivredne dozvole iz tačke 4. ovog tarifnog broja .......................................................... 50,- b) vodoprivredne dozvole iz tačke 5. ovog tarifnog broja .......................................... .100,- 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1029 c) vodoprivredne dozvole iz tačke 6. ovog tarifnog broja ........................................................ 250,- 9. TAKSE IZ OBLASTI ŠUMARSTVA Tarifni broj 43. a) Za zahtjeve za sječu u privatnim šumama.. 10,- b) Izdavanje uvjerenja, potvrda i dr. iz oblasti šumarstva .................................................. .20,- c) Na žalbe kada se Kantonalno ministarstvo nalazi u drugom stepenu rješavanja……... .20,- d) Za zahtjeve za utvrđivanje uvjeta koje moraju ispunjavati izvođači radova u Šumarstvu zaključno sa izdavanjem Rješenja .......... .250,- e) Za zahtjeve za zamjenu šume i šumskog zemljišta u privatno vlasništvo sa državnim .... 200,- f) Davanje saglasnosti za radnju na šumi i šumskom zemljištu.................................... 200,- g) Izrada elaborata u postupku izdvajanja dijela državnih šuma iz šumsko-privrednog područja ................................................... 200,- h) Terenski uviđaj na lice mjesta radi davanja mišljenja Uprave u postupcima zakupa i uspostave prava služnosti na državnom šumskom zemljištu.................................. .200,- 10. TAKSE IZ OBLASTI ZDRAVSTVA Tarifni broj 44. Za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uvjeta za rad privatnih zdravstvenih ustanova, odnosno njihovih organizacionih jedinica, kao i promjena sjedišta privatnih zdravstvenih ustanova i njihovih organizacionih jedinica......................................................... 800,- Tarifni broj 45. Za izdavanje rješenja kojim se odobrava rad (utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za rad) privatne prakse – ordinacija, apoteke i dr.................. 700,- Tarifni broj 46. Za proširenje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama, odnosno njihovim organizacionim jedinicama i privatnoj praksi ........................................................... 500,- Tarifni broj 47. Za izdavanje rješenja o preuzimanju osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama, odnosno nad njihovim organizacionim dijelovima, u apotekarskoj djelatnosti ............................... 500,- Tarifni broj 48. Za izdavanje rješenja o promjeni odgovornog lica, odnosno direktora u zdravstenim ustanovama i privatnoj praksi........................................... 300,- Tarifni broj 49. Za izdavanje rješenja o promjeni odgovornog lica u specijaliziranim prodavnicama.................. 150,- Tarifni broj 50. Za izdavanje rješenja kojim se odobrava rad specijalizovanih prodavnica za promet medicinskih pomagala na malo ................... 300,- Tarifni broj 51. Za izdavanje saglasnosti na lokaciju apotekama u svim organizacionim oblicima (zdravstvena ustanova, ogranak, depo i privatna praksa).. 100,- Tarifni broj 52. Za izdavanje uvjerenja o obavljenom pripravničkom stažu, u svrhu priznavanja plana i programa pripravničkog staža (ispis pripravničke knjižice).......................................................... 30,- Tarifni broj 53. Za izdavanje uvjerenja o činjenicama iz službene evidencije Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike (uvjerenje o položenom stručnom ispitu, uvjerenje o pokrenutom postupku pred ovim organom i dr.).................................................. 15,- Tarifni broj 54. Za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uvjeta za osnivanje i rad domova za stara i nemoćna lica, te drugih ustanova socijalne zaštite ........................................................... 800,- 11. TAKSE IZ SOCIJALNE OBLASTI Tarifni broj 55. Za izdavanje uvjerenja o poslovnoj sposobnosti za samostalni obrt ili ostvarenje drugih prava po osnovi poslovne sposobnosti ......................... 30,- Tarifni broj 56. Za ovjeru ili izdavanje uvjerenja za inozemstvo za članove porodice koje radnici izdržavaju u BiH radi oslobađanja od poreza na plaću u inozemstvu...................................................... 50,- Tarifni broj 57. Za izdavanje uvjerenja, saglasnosti pri otpustu iz BiH državljanstva, uređivanje obaveza prema srodnicima u BiH ......................................... 300,- Broj 17 - Strana 1030 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. 12. TAKSE IZ OBLASTI PRAVOSUĐA Tarifni broj 58. (1) Za rješenja o postavljenju stalnog vještaka ....................................................... .150,- (2) Za rješenja o postavljenju stalnog sudskog tumača .......................................................... 150,- Tarifni broj 59. Za uvjerenja o davanju podataka iz kaznene evidencije radi ostvarivanja prava u inozemstvu .......................................................... 20,- Tarifni broj 60. Za izdavanje izvoda iz kaznene evidencije .... 10,- Tarifni broj 61. Za čuvanje (depozitnog) novca, stvari i papira od vrijednosti koje se daju na čuvanje plaća se 1% godišnje od svakih započetih 1 KM vrijednosti. 13. TAKSE I OBLASTI PROSTORNOG UREĐENJA I GRAĐENJA Tarifni broj 62. Za izdavanje rješenja o urbanističkoj saglasnosti, odnosno lokacijske informacije za izgradnju: a) izgradnju dalekovoda od 1500 m dužine trase........................................................... 270,- b) izgradnju dalekovoda preko 1500 m dužine trase ......................................................... 450,- c) izgradnju objekata od interesa za kanton..450,- d) izgradnja građevina i drugih zahvata koji mogu štetno uticati na okoliš kantona............... .270,- e) ostali objekti............................................ .200,- Tarifni broj 63. Za izdavanje stručnih mišljenja i informacija u postupcima izdavanja lokacijskih informacija, odnosno urbanističkih saglasnosti, kao i postupcima odobravanja građenja: (1) Stambeni objekti a) Površine do 300 m2.............................150 KM b) Površine od 300 do 500 m2 ................200 KM c) Površine preko 500 m2 .......................400 KM (1) Stambeno-poslovni objekti a) Površine do 300 m2.............................200 KM b) Površine od 300 do 500 m2 ................250 KM c) Površine preko 500 m2 .......................450 KM (2) Poslovni objekti a) Površine do 300 m2.............................250 KM b) Površine od 300 do 500 m2 ................300 KM c) Površine preko 500 m2 .......................500 KM (3) Industrijski objekti..............................400 KM (4) Objekti koji mogu imati utjecaja na okoliš ......................................................500 KM (5) Objekti od interesa za Kanton............500 KM (6) Elektroenergetski objekti....................300 KM (7) Telekomunikacijski objekti................300 KM (8) Hidrotehnički objekti..........................300 KM (9) Pomoćni objekti .................................100 KM (10)Ostali objekti ....................................300 KM Tarifni broj 64. Stručna ocjena komisije u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za: a) izgradnju građevina i vršenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi kantona i šire............................................................ 300,- b) radove na objektima i područjima spomenika, kulturno-historijskog ili prirodnog nasljeđa koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komsija za očuvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini............................... 200,- c) izgradnju građevina i zahvata koji će se odvijati na teritoriji dvaju ili više kantona............ .150,- Tarifni broj 65. Za izdavanje odobrenja za građenje za: a) dalekovode do 1500 m dužine trase......... 160,- b) dalekovode preko 1500 m dužine trase.... 320,- c) izgradnju objekata od interesa za Kanton.320,- d) izgradnja građevina i drugih zahvata koji mogu štetno uticati na okoliš kantona................ 400,- e) ostali objekti............................................. 160,- Tarifni broj 66. Za izdavanje odobrenja za upotrebu za: a) dalekovode do 1500 m dužine trase......... 250,- b) dalekovode preko 1500 m dužine trase.... 400,- c) izgradnju objekata od interesa za kanton. 500,- d) izgradnja građevina i drugih zahvata koji mogu štetno uticati na okoliš kantona................ 400,- e) ostali objekti............................................. 200,- 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1031 Tarifni broj 67. Za izdavanje rješenja za obavljanje poslova upravitelja .................................................... 300,- Tarifni broj 68. Za iskoličavanje terena za izgradnju građevina: 1. koji će se odvijati na područjima dvaju ili više općina............................................................ 120,- 2. izgradnju građevina i zahvata od značaja za Kanton.......................................................... .200,- 3. proizvodne objekte preko 400 m2............ 150,- 4. klinički centar.......................................... .250,- 5. građevinske objekte iz oblasti turizma preko 2000 m2.................................................... 200,- 6. objekte u zaštitnom pojasu magistralnih i regionalnih puteva izvan urbanog područja: a) objekti do 100 m2.................................. .50,- b) objekti od 100 do 200 m2....................... 80,- c) objekti od 200 do 500 m2.................... .150,- d) objekti preko 500 m2........................... .200,- 7. pilane........................................................ .150,- 8. brente....................................................... .150,- 9. objekti za proizvodnju šljako-betonskih i betonskih elemenata................................... .80,- 10. objekti za drobljenje i separaciju kamena (kamenolomi).......................................... 200,- 11. objekti od kantonalnog značaja............... 350,- 14. TAKSE IZ OBLASTI ZAŠTITE OKOLIŠA I KOMUNALNIH DJELATNOSTI Tarifni broj 69. (1) Za izdavanje okolinskih dozvola............. 270,- (2) Za izdavanje dozvole za upravljanje otpadom ....................................................... 225,- (3) Za izdavanje rješenja radi odobrenja plana aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenje i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom........................................................ .40,- (4) za izdavanje rješenja o ispunjavanju propisanih minimalnih uslova stručne i tehničke osposobljenosti komunalnih preduzeća za obavljanje određene komunalne djelatnosti...................................................... 200,- (5) za izdavanje rješenja o ispunjavanju propisanih minimalnih uslova stručne i tehničke osposobljenosti privrednih društava za obavljanje određene komunalne djelatnosti................... 150,- (6) za izdavanje rješenja o ispunjavanju propisanih minimalnih uslova stručne i tehničke osposobljenosti obrtnika za obavljanje određene komunalne djelatnosti .................................... 30,- (7) za izdavanje rješenja – ovlašenja za mjerenje buke ............................................................. 100,- 15. TAKSE IZ OBLASTI OBRAZOVANJA Tarifni broj 70. Za izdavanje rješenja za rad i rješenja o ispunjavanju uvjeta za rad privatnih odgojno-obrazovnih ustanova ...................... 300,- Tarifni broj 71. Za izdavanje rješenja o nostrifikaciji i ekvivalenciji inozemnih školskih svjedodžbi....................................................... 15,- Tarifni broj 72. Podnošenje zahtjeva za odobrenje za izvođenje programa obrazovanja odraslih..................... 500,- Tarifni broj 73. Podnošenje zahtjeva za produženje dozvole vozač-instruktor motornih vozila................... .35,- Tarifni broj 74. (1) Podnošenje zahtjeva za izmjenu i dopunu rješenja rada autoškole..................................... 8,- (2) Ponošenje zahtjeva za rad autoškole ......... 8,- 16. TAKSE IZ OBLASTI FINANSIJA Tarifni broj 75. Podnošenje zahtjeva za povrat ili preknjiženje pogrešno ili više uplaćenih javnih prihoda..... 10.- 17. TAKSE IZ OBLASTI INSPEKCIJSKOG NADZORA Tarifni broj 76. (1) Izdavanje odobrenja za uništenje robe sa isteklim rokom trajanja u skladištima privrednih subjekata......................................................... 50,- (2) Izdavanje odobrenja za iskop i prijenos posmrtnih ostataka umrlog............................. .50,- (3) Izdavanje odobrenja za čišćenje poljoprivrednog zemljišta za privođenje zemljišta njegovoj namjeni............................................. 50,- Broj 17 - Strana 1032 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. (4) Izdavanje uvjerenja kojim se dokazuje porijeklo ili vrijednost, količina i kakvoća ili zdravstvena ispravnost robe........................... .20,- (5) Izdavanje zapisnika po zahtjevu stranke o činjeničnom stanju poljoprivrednog zemljišta u postupku promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko ................................. 30,- (6) Izdavanje zapisnika po zahtjevu stranke o činjeničnom stanju nastale štete na usjevima na poljoprivrednom bilju i poljoprivrednog zemljišta.......................................................... 20,- (7) Izdavanje zapisnika o provjeri ispunjenosti uvjeta za obavljanje trgovinskih, proizvodnih i ostalih uslužnih djelatnosti: a) u objektima do 100 m2 na osnovu obavijesti pravnih lica................................................ .50,- b) u objektima od 100 m2 do 1000 m2, na osnovu obavijesti pravnih lica…….................... . 100,- c) u objektima preko 1000 m2 na osnovu obavijesti pravnih lica............................... 200,- III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 28. Prečišćeni tekst sadrži sljedeće propise: Zakon o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa („Službeni list Unskosanskog kantona“ broj: 3/97), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/98), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj: 8/99), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 7/01), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj:4/03), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 20/04), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj:4/09), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:19/11), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 29/12) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj:13/15). Član 29. Prečišćen tekst Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa objavit će se u „Službenom glasniku Unskosanskog kantona“, i stupa na snagu osmog dana od dana objave. Član 30. Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju da važe svi Zakoni o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa navedeni u članu 28.ovog zakona. Broj: 01-02-1-427/16 29. augusta 2016. godine B i h a ć Predsjedavajući Zakonodavno-pravne komisije Dr. sci. Albin Muslić 886. Na osnovu člana 16. Zakona o Vladi Unskosanskog kantona („Službeni glasnik Unskosanskog kantona“, broj: 5/08), a u vezi sa članom 46. i 47. Zakona o izvršavanju Budžeta Unskosanskog kantona za 2016. godinu („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 1/16), na prijedlog Ministarstva privrede, Vlada Unskosanskog kantona na sjednici održanoj dana 20.10.2016. godine, donosi: ODLUKU o usvajanju Programa utroška sredstava “Grant neprofitnim organizacijama-RA USK-a” iz Budžeta Unsko-sanskog kantona - Ministarstva privrede za 2016. godinu I Usvaja se Program utroška sredstava “Grant neprofitnim organizacijama-RA USK-a”, utvrđenih u razdjelu 15, glava 01, potrošačka jedinica 0001, funkcionalni kod 0490, ekonomski kod 614300, subanalitika FAN006, odobrenog Budžetom Ministarstva privrede za 2016. godinu,
Zakon o izmjeni Zakona o komunalnim djelatnostima KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 43/16 27.10.2016 SN KS 22/19, SN KS 20/18, SN KS 10/17, SN KS 19/17, SN KS 14/16 komunalna djelatnost,ks,zakon,izmjene KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 13. ta~ka i) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 167. Zakona o vodama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/06), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.10.2016. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O VODAMA KANTONA SARAJEVO ^lan 1. U Zakonu o vodama Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 18/10), ~lan 43. mijenja se i isti glasi: "^lan 43. (1) Nadle`ni organ iz ~lana 42. stav 5. ovog zakona na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo donosi Privremenu odluku o za{titi izvori{ta vode od zna~aja za budu}e snabdijevanje vodom za pi}e, kori{tenje izvora mineralne, termalne ili podzemne vode, za podru~je Kantona Sarajevo do dono{enja Odluke o za{titi izvori{ta u skladu sa ~lanom 68. stav 5. Osnovnog zakona. (2) Privremene mjere za{tite izvori{ta voda bit }e definisane u Odluci i Elaboratu o za{titi izvori{ta." ^lan 2. U ~lanu 83. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: (2) Stupanjem na snagu Privremene odluke o za{titi izvori{ta prestaje da va`i Odluka o za{titi izvori{ta vode za pi}e u Sarajevskom polju ("Slu`bene novine Grada Sarajeva", broj 2/87), za to izvori{te, a koju su donijeli organi Grada i op}ina prije stupanja na snagu izmjene i dopune ovog Zakona". ^lan 3. Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-30661/16 19. oktobra 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. ta~ka e) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.10.2016. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNOJ ^ISTO]I ^lan 1. (Izmjena ~lana 76a. Zakona) U Zakonu o komunalnoj ~isto}i ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 14/16), u ~lanu 76a. rije~i: "{est mjeseci" zamjenjuju se rije~ima: "godinu dana". ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-30667/16 19. oktobra 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. ta~ka e) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.10.2016. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA ^lan 1. (Izmjena ~lana 51a. Zakona) U Zakonu o komunalnim djelatnostima ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 14/16), u ~lanu 51a. rije~i: "{est mjeseci" zamjenjuju se rije~ima: "godinu dana". ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-30668/16 19. oktobra 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tina Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Uslava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~l. 24. i 25. Zakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/11), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.10.2016. godine, donijela je Godina XXI – Broj 43 ^etvrtak, 27. oktobra 2016. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052 Click to buy NOW! PDF-XChange Viewer www.docu-track.com Click to buy NOW! PDF-XChange Viewer www.docu-track.com
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 16/16 19.10.2016 SG USK 04/19, SG USK 25/17, SG USK 12/17, SG USK 22/12 šuma,šume,zakon ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Član 1. (1) U Zakonu o šumama (,,Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 22/12), u članu 26. stav (6) riječi „Uprava za šumarstvo“ zamjenjuju se riječima „korisnik šuma“, a riječi ,,Budžeta kantona“, zamjenjuju se riječima ,,korisnika šuma“. (2) U članu 26 stav (11) riječi ,,na poseban račun Budžeta kantona“, zamjenjuju se riječima ,,na račun korisnika šuma“. Član 2. U članu 27. stav (9), poslije riječi „Uprave za šumarstvo“, dodaje se ,,zarez“ i riječi „korisnika šuma “. Član 3. U članu 41. stav (3), riječi „širima od dva metra“ brišu se. Član 4. U članu 44. stav (2) mijenja se i glasi: ,,(2) Državnim šumama i šumskim zemljištima upravljaju kantonalno ministarstvo i jedinice lokalne samouprave u skladu sa odredbama ovog Zakona“. Član 5. U članu 49. stav (4), riječi „Uprava za šumarstvo“ zamjenjuju se riječima „korisnik šuma“. Član 6. Član 50. mijenja se i glasi: ,, (1) Privatne šume, u smislu ovog Zakona, su sve šume i šumsko zemljište za koje fizičko SLUŽBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina XX - Broj 16 Srijeda, 19. oktobra 2016. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 16 - Strana 954 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 19. oktobra 2016. ili pravno lice dokumentima iz zemljišne knjige dokaže pravo vlasništva. (2) Privatnim šumama upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim propisima i odredbama šumsko privredne osnove. (3) Čuvanje privatnih šuma u nadležnosti je njihovih vlasnika, osim ukoliko vlasnik privatne šume te poslove ugovorom ne prenese drugom pravnom licu nadležnom za obavljanje tih poslova. (4) Vlasnik privatne šume ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje stručnih poslova u šumarstvu, upravi za šumarstvo ili pravnom licu registrovanom za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Naknada iz stava 4. ovog člana iznosi najviše 10% od cijene na panju posječenih šumskih drvnih sortimenata po cjenovniku šumskih proizvoda kantonalnog ministarstva iz člana 4. tačka 16. ovog Zakona. Visinu naknade utvrđuje kantonalno ministarstvo. (6) Pod stručnim poslovima iz stava 4. ovog člana podrazumijevaju se doznaka, žigosanje šumskim čekićem, premjeravanje, evidentiranje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumskouzgojnih radova, stručni nadzor, stručni savjetodavni poslovi i zaštita šuma. (7) Naknada iz stava 4. ovog člana se uplaćuje kao namjenski prihod kantona ili pravnom licu registrovanom za obavljanje poslova u šumarstvu sa kojom je sklopljen ugovor. (8) Uprava za šumarstvo i pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu dužni su voditi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 01. februara tekuće godine. Pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu dužno je kantonalnom ministarstvu dostaviti evidencije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. (9) Za privatne šume projekat za izvođenje izrađuje se u skladu sa odredbama člana 13. ovog Zakona i donosi ga Uprava za šumarstvo ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu na koje su preneseni stručni poslovi. (10) Kantonalni ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način rada i oblik vođenja registra evidencija za privatne šume iz stava 8. ovog člana“. Član 7. U članu 64. stav (1), tačka a) se briše. Član 8. (1) U članu 65. stav (1) riječi ,,Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva putem Uprava za šumarstvo dužno je“, zamjenjuju se riječima ,,Korisnik šuma je dužan“. (2) U stavu (2) riječi ,,Uprave za šumarstvo“, zamjenjuju se riječima ,, šumskoprivrednog društva“. (3) Iza stava (2) dodaju se novi stavovi (3) i (4) i isti glase: ,,(3) Korisnik šuma dužan je nadoknaditi štetu koja je nastala nezakonitom sječom na području koje mu je dato na gospodarenje, bez obzira na počinioca bespravne sječe i količinu posječene drvne mase“. ,,(4) Rješenje o naknadi štete iz stava 3. ovog člana donosi šumarski inspektor u skladu sa odštetnim cjenovnikom iz člana 26. stav 13. ovog zakona, a šteta se uplaćuje na račun Budžeta Kantona“. (4) Dosadašnji stavovi (3), (4), (5), (6), (7), (8) i (9), postaju stavovi (5), (6), (7), (8), (9), (10) i (11). (5) U stavu (7) riječi ,,Uprave za šumarstvo“, zamjenjuju se riječima ,,korisnik šuma“. Član 9. U članu 66. stav (2) tačke j) i k) se brišu. Član 10. U članu 69. stav (1), tačka a) se briše. Član 11. Član 70. mijenja se i glasi: „(1) Sredstva iz člana 67. stav (1), tačka b) ovog Zakona, Jedinice lokalne samouprave koriste u skladu sa svojim potrebama“. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 12. U Zakonu o šumama, iza člana 91. dodaje se novi član 91a. i glasi: 19. oktobra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 16 - Strana 955 „član 91a. (1) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, zaposlenici koji su bili zaposleni u kantonalnoj upravi za šumarstvo na poslovima neposredne zaštite šuma preuzimaju se i raspoređuju od strane šumskoprivrednih društava, bez javnog poziva, a u skladu sa stručnom spremom i radnim iskustvom. (2) Ministarstvo će u roku od šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu izvršiti izmjene provedbenih propisa Zakona o šumama u skladu sa odredbama ovog Zakona. (3) Odredbe Zakona o organizaciji i nadležnostima kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija imaju se uskladiti sa ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu“. Član 13. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 08/16 17.08.2016 SN SBK 14/20, SN SBK 07/18, SN SBK 12/15, SN SBK 05/14 šume,zakon Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA Član 1. U Zakonu o šumama ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/14 i 12/15) stav (8) člana 5. mijenja se i glasi: "(8) Šumskoprivrednu osnovu za državne šume donosi kantonalno ministarstvo nadležno za poslove šumarstva, uz pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koja se izdaje na osnovu prijedloga stručne komisije i mišljenja općine." U stavu (9) iza riječi "komisije" dodaju se riječi: "i mišljenja općine". Član 2. U članu 7. dodaje se novi stav (8) koji glasi: "(8) Pravilnik o načinu i obliku vođenja evidencija, knjiga i registara donosi ministar, uz saglasnost Vlade Kantona." Član 3. U stavu (6) člana 8. iza riječi: "šumskoprivrednom osnovom," dodaju se riječi: "ili u suprotnosti s projektom za izvođenje". 8 17. augusta 2016. Godina XX. SLUŽBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 8 – Stranica 2274 17. augusta 2016. godine Iza stava (7) dodaje se novi stav (8) koji glasi: "(8) Pravilnik o načinu obračunavanja naknade štete za oštećene ili posječene šumske proizvode donosi ministar, uz saglasnost Vlade Kantona." Član 4 . U stavu (3) člana 9., u 10. retku iza riječi "struci" stavlja se tačka, a ostatak teksta zamjenjuje se rečenicom: "Doznaku stabala u izdanačkim i niskim šumama te doznaku slučajnih užitaka može raditi i lice s visokim obrazovanjem I. ciklusa bolonjskog sistema obrazovanja (180 ECTS bodova) šumarske struke – odsjek šumarstvo (bachelor), s jednom godinom radnog iskustva u struci, i šumarski tehničar, s pet godina radnog iskustva u struci." Član 5. Stav (4) člana 16. mijenja se i glasi: "(4) Prometom drva i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovoga zakona, smatra se prijevoz saobraćajnicama te kupovina, prodaja, darivanje i skladištenje drva i nedrvnih šumskih proizvoda, kao i primanje drva u pilanu u kojoj se drvo reže te primanje nedrvnih šumskih proizvoda radi njihove distribucije ili prerade." U stavu (10) riječi: "korisnika državne šume" brišu se. Član 6. U stavu (3) člana 19. broj "16." zamjenjuje se brojem "17.". Član 7. U stavu (2) člana 30. riječi: "nadležnog ministarstva," brišu se. Član 8. U stavu (3) člana 31. riječ "dospjelošću" zamjenjuje se riječju "dosjelošću". Član 9. Stav (3) člana 32. briše se. Dosadašnji stavovi (4) i (5) postaju stavovi (3) i (4). U dosadašnjem stavu (4) riječi: "i / ili zapisnika čuvara šume" brišu se. U dosadašnjem stavu (5) riječ "dospjelošću" zamjenjuje se riječju "dosjelošću". Član 10. U stavu (4) člana 39. iza broja "VII." dodaju se riječ i broj: "ili VII/1". Član 11. U tački f) stava (5) člana 53. riječi: "privatnim šumama" zamjenjuju se riječju "šumi". U tački l) stava (5) riječi: "te iznosu štete" zamjenjuju se riječima: "te počinjenoj šteti". U stavu (8) riječi: "službenoj zabilješci" zamjenjuju se riječju "zahtjevu". Član 12. U tački f) stava (1) člana 63., u drugom retku iza riječi "sječu" dodaju se riječi: "i/ili prije izrade i donošenja projekta za izvođenje". U tački l) stava (1) broj "(5)" zamjenjuje se brojem "(4)". Član 13. U tački b) stava (1) člana 64. iza riječi: "ovoga zakona]" dodaju se riječi: "ili ako ne postupi u skladu sa stavom (6) člana 8. ovoga zakona". U tački c) iza riječi: "ovoga zakona]" dodaju se riječi: "ili ne poštuje odredbe Pravilnika o načinu odabiranja i doznake stabala ili površina za sječu te sječe stabala". Član 14. Tačka k) stava (1) člana 65. mijenja se i glasi: "k) ako stavlja u promet drvne i nedrvne šumske proizvode suprotno odredbama stavova (1), (3) i (4) člana 16. ovoga zakona;". Član 15. U stavu (1) člana 66. iza tačke a) dodaje se nova tačka aa) koja glasi: "aa) ako obavlja sječu stabala prije njihova odabiranja i obilježavanja [stav (1) člana 8. ovoga zakona]. U tački q) stava (1) riječ "nalogu" zamjenjuje se riječju "zahtjevu", a iza broja "32." dodaju se riječi: "i tačka b) stava (5) člana 53.". Član 16. U članu 69. dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Objavljeni Pravilnik o načinu i obliku vođenja evidencija, knjiga i registara, iz stava (8) člana 7. ovoga zakona, i objavljeni Pravilnik o načinu obračunavanja naknade štete za oštećene ili posječene šumske proizvode, iz stava (8) člana 8. ovoga zakona, primjenjuju se na način regulisan tim pravilnicima." Član 17. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prevozu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 09/16 12.08.2016 cestovni prevoz
Zakon o izmjenama Zakona o poticaju razvoja male privrede i zastiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 01/16 02.08.2016 SN HNK 01/13, SN HNK 04/10 obrt,mala privreda,poticaj
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroenergetskoj inspekciji HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 07/16 29.07.2016 SN HNK 02/12 inspekcije,elektroenergetska inspekcija
Zakon o poticanju razvoja male privrede ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 07/16 29.07.2016 SN ZDK 07/20 mala privreda
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 07/16 29.07.2016 SN HNK 01/21, SN HNK 09/19, SN HNK 01/13 koncesije
Zakon o prostornom uređenju i građenju Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 06/16 18.07.2016 NN Županije Posavske 09/24, NN Županije Posavske 10/19 prostorno uređenje,građenje Stranica | 444NARODNE NOVINE ŽupanijePosavske18.07.2016. Broj 6Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera.9.Gradje jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnika, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u ĉijem uţem urbanom podruĉju ţivi najmanje 10.000 stanovnika. Sjedište ţupanije je takoĊer grad i ako ne ispunjava uvjet iz prethodnog stavka. (Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, ĉlanak 5., «Sluţbene novine Federacije BiH» br 49/06 i 51/09).10.Općinaje jedinica lokalne samouprave koja je, na temelju ispunjavanja propisanih kriterija, uspostavljena zakonom (ĉlanak 4. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, «Sl. novine Federacije BiH»,broj: 49/06 i 51/09).11.Seloje naselje ĉije se stanovništvo preteţno bavi poljoprivrednom djelatnošću.12.GraĊevinsko zemljišteje neizgraĊeno i izgraĊeno zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i urbanistiĉkim planovima namijenjeno za izgradnju graĊevina i druge zahvate u prostoru, u skladu sa odredbama ovog Zakona.13.UreĊeno graĊevinsko zemljištejezemljište na kome su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu ureĊenja graĊevinskog zemljišta.14.GraĊenjejematerijalizacija neke graĊevinsko-tehniĉke zamisli u prostoru, a obuhvataizvoĊenje pripremnih radova, graĊevinskih radova (ukljuĉujući graĊevinsko-zanatske radove), ugradnju i montaţu opreme, gotovih graĊevinskih elemenata i konstrukcija, te druge zahvate u prostoru. GraĊenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadziĊivanja / nadgradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih graĊevina i uklanjanje graĊevina.15.Pripremni radovisu radovi na pripremi gradilišta, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvoĊenje radova i graĊenje pomoćnih graĊevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organiziranja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije graĊenja, pripremu odgovarajućeg prostora za skladištenje graĊevinskog materijala, te organiziranje prometne komunikacije unutar gradilišta i pristupnih puteva, izrada gradilišnih instalacija i njihovih prikljuĉaka.16.Rekonstrukcijomse smatra izvoĊenje radova na postojećojgraĊevini, kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost graĊevine ili njenih dijelova, uvode nove instalacije ili ugraĊuje nova oprema u graĊevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled graĊevine, te mijenjaju uvjeti pod kojima je, na temelju graĊevinske dozvole, izgraĊena graĊevina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi na zamjeni, dopuni, popuni opreme ako je to u skladu sa namjenom graĊevine kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrĊeni kao odrţavanje graĊevine.Rekonstrukcijom graĊevine smatraju se i radovi kojima se oštećena graĊevina, ĉije oštećenje prelazi 70%, dovodi u stanje prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti graĊevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa.17.Rehabilitacijaje vraćanje oštećnog ili uništenog dobra kulturno–povijesnog naslijeĊa u stanje u kojem je to dobro bilo prije oštećenja i uništenja, kao i ponovno graĊenje ( obnova) ncionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao što je bilo prije rušenja uz korištenje iste tehnologije graĊenja, u mjeri u kojoj je to moguće.18.Sanacijomse smatra izvoĊenje radova na otklanjanju većih kvarova i njihovih uzrokaradi oĉuvanja bitnih svojstava graĊevine u tijeku njenog trajanja, kao i radovi tekućeg i redovnog odrţavanja, kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrĊeni urbanistiĉkom suglasnošću i odobrenjem za graĊenje ( manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovoĊenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje graĊevinske stolarije, zastakljivanje postojećih otvora, zamjena pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i popravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i svi drugi radovi kojima se graĊevina dovodi u stanje prije oštećenja).19.Otklanjanje arhitektonskih barijerapodrazumijevastvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i uporabu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima.20.Odrţavanjem graĊevinesmatra se praćenje stanja graĊevine i izvoĊenje radova nuţnih za funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost graĊevine, ţivot i zdravlje ljudi, te za oĉuvanje bitnih tehniĉkih svojstava i drugih uvjeta propisanih za predmetnu graĊevinu.21.Konzervacijom graĊevinesmatra se izvoĊenje radova kojima se oštećena ili nedovršena Broj 6 18.07.2016. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 445graĊevina zaštićuje od daljeg propadanja, a do sticanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj graĊevini.22.Dogradnjomse smatra svako proširenje postojeće graĊevine kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu graĊevinu, ako dograĊeni dio ĉini graĊevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graĊevinom uz koju se dograĊuje,a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanistiĉke suglasnosti i odobrenja za graĊenje.23.NadziĊivanjem / nadogradnjomse smatra izgradnja jedne ili više etaţa kojima se dobija novi stambeni, poslovni ili drugi korisni prostor.24.Zaštita objekatau zavisnosti od vrste i lokacije graĊevine, podrazumijeva:konzervaciju spomenika,koja podrazumijeva oĉuvanje fiziĉkih ostataka spomenika i njegovog okruţenja uz zabranu bilo kakve gradnje nove graĊevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zaštitu od uništenja nalaza i preureĊenja koji bi ugrozili autentiĉnost spomenika;restauraciju,koja podrazumijeva rekonstrukciju graĊevine uz potpuno oĉuvanje raritetne, autentiĉne vrijednosti graĊevine sa svim njenim estetskim, umjetniĉkim i povijesnim vrijednostima uz uporabu tradicionalnih graĊevinskih materijala i radove izvoĊene na temelju postojeće originalne dokumentacije;iluminaciju,koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruţenju radi ugradnje sistema elektriĉne rasvjete, koje ni na koji naĉieće ugroziti njegovu vrijednost.25.Promjenom namjene graĊevinesmatra se promjena stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena uvjetuje bitnu izmjenu konstruktivnih elemenata graĊevine ili bitno mijenja uvjete uporabe te graĊevine, okolnih graĊevina i prostora te odvijanja prometa i uvjete oĉuvanja okoliša.26.Uklanjanjem graĊevinesmatra se rušenje ili demontaţa graĊevine ili njenog dijela,zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog rušenjem, zateĉenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovoĊenje graĊevinske parcele ili njenog dijela u uredno stanje.Uklanjanje graĊevine vrši se zbog fiziĉke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa.Uklanjanje graĊevine u smislu ovog Zakona smatra se i rušenje graĊevine radi privoĊenja zemljišta konaĉnoj namjeni.27.GraĊevinapodrazumijeva objekt na odreĊenoj lokaciji trajno povezan sa tlom, a koji se sastoji od graĊevinskog dijela, ili graĊevinskog dijela i ugraĊene opreme koji zajedno ĉine tehniĉkotehnološku cjelinu. GraĊevinom se smatraju i nasipi, iskopi i odlagališta, tj. svi objekti povezani s tlom kojima se mijenja naĉin korištenja prostora, ako i nisu nastali graĊenjem.28.Sloţena graĊevinaje sklop više meĊusobno funkcionalno i /ili tehnološki povezanih graĊevina.29.GraĊevinskim dijelomsloţene graĊevine smatra se dio graĊevine izgraĊen od graĊevinskih materijalai proizvoda, ukljuĉujući graĊevinske instalacije, graĊevinsko–zavrpne radove i opremu kji skupa ĉine jednu cjelinu.30.Individualni stambeni objekatje graĊevina stambene namjene na posebnoj graĊevinskoj parcelisa najviše tri stana, koja nema više od podruma, dvije nadzemne etaţe i potkrovlja, i ĉija korisna površina ne prelazi 300 m2.31.Individualni stambeno-poslovni objekatje graĊevina stambene i poslovne namjene na posebnoj graĊevinskoj parceli, maksimalne korisne površine do 300 m2ukljuĉujući podrum i tavansku etaţu ako je namijenjena za stanovanje, sa maksimalno dvije etaţe, od kojih se jedna etaţa koristi za poslovne djelatnosti, a dvije za stanovanje, pri ĉemu utjecaji na okoliš od poslovne djelatnosti moraju ostati u dopuštenim granicama za stambena naselja.32.Dijelovi ( etaţe ) i visina graĊevine:a)Prizemlje (P)je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše1,5 metara iznad konaĉno ureĊenog i zaravnanog terena mjereno na najniţoj toĉki uz proĉelje graĊevine ili ĉiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).b)Suteren (S)je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi ispod prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konaĉno ureĊeni zaravnani teren uz proĉelje graĊevine, sa najmanje jednim proĉeljem izvana terena.c)Podrum (Po)je potpuno ukopani dio graĊevine, ili je ukopan više od 50% svog volumena ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja odnosno suterena. Stranica | 446NARODNE NOVINE ŽupanijePosavske18.07.2016. Broj 6d)Kat (K)je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi izmeĊu dva poda iznad prizemlja.e)Tavan(T)je prostoriznadposljednjeetaţegraĊevine,kojinijenamijenjenzastanovanje,sanadzidomdo0,60mikojineulaziukatnostzgrade.f)Potkrovlje'''' (Pk)jediograĊevineĉijiseprostornalaziiznadposljednjeetaţeineposrednoispodkrova,ureĊenzastanovanjeiliposlovnudjelatnostimoţeimatinadzidudo1,50m.g)Mansarda''''jeprostorpredviĊenzastanovanjeiliposlovnenamjenebeznadzide,sakrovnimravnimadonjegdijelanagibaod60do75stupnjevaikrovnimravnimagornjegdijelasanagibomravnido35stupnjeva.h)Mezanin''''jepolukatilimeĊukat,kojiseiskljuĉivokoristiutehniĉkojilitehnološkojfunkcijiosnovnenamjeneprostora.Visina graĊevinepodrazumijeva visinu mjerenu od najniţe kote zaravnanog i ureĊenog okolnog terena na njegovom najniţem dijelu uz rub (fasadu) graĊevine do najviše kote krovne konstrukcije ili drugog elementa objekta.33.Opremomse smatraju postrojenja,ureĊaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa ugraĊeni u graĊevinski dio / strukturu.34.GraĊevinski proizvodisu proizvedeni graĊevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za graĊenje.35.Privremena graĊevinaje graĊevina montaţno demontaţne izvedbe ili izvedena od lakih materijala sa jasno definiranim ograniĉenim rokom upotrebe, postavljena na odreĊenoj lokaciji za potrebe gradilišta za primjenu odgovarajuće tehnologije graĊenja, za vršenje drugih gospodarskihdjelatnosti, za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i zadovoljavanja drugih potreba.36.IzvoĊenje drugih zahvata u prostorupodrazumijeva sve radove na površini tla, te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog materijala, deponija inertnog materijala, odbrambeni nasipi i sl.37.Iskolĉavanjepodrazumijeva preuzimanje koordinata karakteristiĉnih toĉaka buduće graĊevine iz plana i privremeno obiljeţavanje na terenu radi pravilnog smještaja graĊevine u prostoru tokom izgradnje.38.GraĊevinska parcelaje zemljište koje ima pristup na prometnicu, na kojem se nalazi graĊevina i ureĊene površine koje sluţe toj graĊevini, ili zemljište na kojemje predviĊena gradnja graĊevine i ureĊenje površina koje će sluţiti toj graĊevini u skladu sa uvjetima iz prostorno planske dokumentacije.39.Regulaciona linijaje planska linija definirana grafiĉki i numeriĉki planom kojom se utvrĊuju pojedinaĉne graĊevinske parcele ili koja odvaja zemljište planirano za javne površine ili javne objekte od zemljišta planiranog za druge namjene.40.GraĊevinska linijaje planska linija koja se utvrĊuje grafiĉki i numeriĉki detaljnim planom ureĊenja, koja predstavlja granicu dokoje se graĊevina moţe graditi ili na kojoj se gradi.41.Zaštitni pojas i zaštitna zonasu površine zemljišta, vodne površine ili zraĉni prostori, koji su definirani planom ili na temelju plana, numeriĉki i grafiĉki, i namijenjeni su zaštitu ţivota i zdravlja ljudi, sigurnost i funkciju graĊevina, površina ili prostora, u skladu sa odredbamaposebnih propisa.42.Javne površinesu zemljišne ili vodne površine koje su planom ili na temelju plana, numeriĉki i grafiĉki, ili samo grafiĉki, definirane i namijenjene za obavljanje javnih ili drugih aktivnosti, i ĉije korištenje je namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, trţnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.)43.Zelene i rekreacijske površinepodrazumijevaju: javne zelene površine (park-šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz prometnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprjeĉava neplanirano širenje naselja i koje imaju razliĉite rekreacijske i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina;zelene površine posebne namjene (groblja, botaniĉki i zoološki vrtovi, sl.); površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vjeţbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.); zelene površine uz obale rijeka i jezera.44.Gradilištemse smatra zemljište, ukljuĉujući i privremeno zauzeto zemljište, kao i zemljište potrebno za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije graĊenja, zajedno s objektom koji se gradi. Broj 6 18.07.2016. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 44745.Investitorje pravna ili fiziĉka osoba u ĉije ime i na ĉiji raĉun se gradi graĊevina i vrše drugi zahvati u prostoru.46.Projektantje pravno osoba koja kao gospodarsku djelatnost obavlja usluge projektiranja.47.IzvoĊaĉje pravna osoba koja kao gospodarsku djelatnost obavlja usluge pri pripremi gradilišta, izvoĊenju graĊevinskih i drugih radova, montaţi i demontaţi mašinskih instalacija i instalacija slabe i jake struje i druge opreme, izvoĊenju završnih radova ugraĊevinarstvu, radove demontaţe i rušenja i radove odrţavanja.48.Nadzorni organje pravna ili fiziĉka osoba koja zadovoljava propisane kriterije za izradu tehniĉke dokumentacije ili graĊenje i koje obavlja nadzor nad svim radovima u graĊevinarstvu.49.Revidentje pravna ili fiziĉka osoba koja zadovoljava propisane kriterije za izradu tehniĉke dokumentacije i koja obavlja pregled i tehniĉku kontrolu projektne dokumentacije50.Projektiranjeje izrada projekata potrebnih za izdavanje dozvolekao i ostalih projekata ĉija je obaveza izrade propisana ovim zakonom.51.Javni interesje kvalifikacija kojom se neko opće dobro u formi prirodne ili stvorene supstance ili kao nematerijalna kategorija biljeţi s ciljem davanja posebnog statusa koji omogućuje pristup, upotrebu i konzumiranje od strane svih pripadnika zajednice nanjihovu dobrobit.1.dioSUSTAV PLANIRANJA I UREĐENJA PROSTORAI. TEMELJNA NAĈELA PROSTORNOG PLANIRANJAĈlanak 3.Cjelovit pristup prostornom planiranju obuhvata:a)istraţivanje, provjeru i ocjenu mogućnosti odrţivog razvoja na prostoru u obuhvatu plana;b)korištenje prostora, zaštitne mjere i naĉin upravljanja prostorom;c)izradu planskih dokumenata;d)provoĊenje i kontrolu provoĊenja planskih dokumenata.Ĉlanak 4.( Naĉela prostornog planiranja)Prostorno planiranje temelji se na naĉelima:a)zajedniĉke zakonodavne nadleţnosti nad ovom oblašću izmeĊu Federacije Bosne iHercegovine i Ţupanije,b)ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja Ţupanijeuz poštivanje i razvijanjeregionalnih prostornih specifiĉnosti,c)odrţivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora,d)zaštite i ureĊenja okoliša,e)zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeĊa,f)usklaĊivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Ţupaniju,g)usklaĊivanja privatnog i javnog interesa,h)meĊusobno usklaĊivanja prostornog ureĊenja općine sa prostornim ureĊenjem Ţupanije,i)usklaĊivanja prostornog ureĊenja Ţupanije sa Prostornim planom Federacije, kaoi sa Prostornim planom Republike Srpske i Prostornim planom Brĉko Distrikta, odnosno njihovih dijelova koji graniĉe sa Ţupanijom;j)javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima vaţnim za prostorno ureĊenje,k)uspostavljanja jedinstvenog sistema informiranja o prostoru Ţupanije u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Ţupanije Posavske.Ĉlanak 5.(Namjene površina)(1)S ciljem planske izgradnje, stvaranja povoljnih uvjeta za ţivot, rad i zdravlje ĉovjeka, zaštite i dugoroĉnog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvrĊuje:a)graĊevinskozemljišteb)poljoprivredno zemljištec)šumsko zemljišted)vodne površinee)zaštićena i rekreacijska podruĉjaf)infrastrukturni sistemig)eksploatacijska poljah)neplodno zemljište i ostala zemljišta(2)Površine zemljišta iz prethodnog stavka utvrĊuju se na temelju ovog Zakona, posebnih zakona i planskih dokumenata.II. UREĐENJE PROSTORAĈlanak 6.(Urbano i uţe urbano podruĉje)(1)Radi usmjeravanja graĊenja, odgovarajućim planskim dokumentom utvrĊuju se granice urbanog i uţeg urbanog podruĉja.(2)Urbano podruĉje utvrĊuje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili za prostorno funkcionalnu Stranica | 448NARODNE NOVINE ŽupanijePosavske18.07.2016. Broj 6meĊusobno povezanu cjelinu, a koja na temelju planskih pretpostavki ima uvjete za dalji razvoj.(3)Urbano podruĉje obuhvata izgraĊene i neizgraĊene površine namijenjene za stanovanje rad, odmor i rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te površine za posebnu namjenu i zelene površine, kao i površine rezervirane za budući razvoj. Osim graĊevinskog zemljišta, granicama urbanog podruĉja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta.(4)Ako postoji potreba utvrĊivanja posebnih uvjeta gradnje u centrima ili intenzivno izgraĊenim dijelovima urbanih podruĉja, utvrĊuje se uţe urbano podruĉje.(5)Uţe urbano podruĉje obuhvata dio naselja koji je intenzivno izgraĊen ili je planom predviĊeno da tako bude izgraĊeno i obrazuje se u svrhu utvrĊivanja reţima graĊenja i posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije,urbanistiĉke uglasnosti i odobrenja za graĊenje.Ĉlanak 7.(GraĊenje naselja)(1)Gradnja naselja vrši se na temelju provedbenih planskih dokumenata urbanistiĉke cjeline ili na temelju urbanistiĉkog ili prostornog plana, u skladu sa odredbama ovog Zakona.(2)Rekonstrukcija postojećih dijelova naselja vrši se iskljuĉivo na temelju usvojenih provedbenih planskih dokumenata.Ĉlanak 8.(Reţimi graĊenja)Intenzitet i karakter gradnje na pojedinim podruĉjima odreĊuje se prema utvrĊenom javnom interesu, potrebama i mogućnostima korisnika i drugim lokalnim ograniĉenjima, tako da se kroz planske dokumente mogu uvesti slijedeći reţimi gradnje:reţim zabrane gradnje-na podruĉjima od znaĉaja za budući razvitak na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekućeg odrţavanja i graĊevinskih zahvata s ciljem osiguranja temeljnih higijenskih uvjeta, promjene namjene unutar postojećih gabarita graĊevina, a samo iznimno se dozvoljava podizanje novih graĊevina i ureĊaja koji podrţavaju postojeću funkciju tih podruĉja (objekti neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti za opskrbu i sl.)reţim gradnje I. stupnja–na urbanom podruĉju na kojem se planira gradnja, rekonstrukcija ili sanacija; na dijelovima podruĉja sa zaštićenim kulturno-historijskim i prirodnim naslijeĊem, turistiĉkim naseljima, sportskim, rekreacijskim i zdravstvenim podruĉjima na kojima se planira gradnja; na poduzetniĉkim zonama većim od 5 ha za koje se uvjeti za odobravanje graĊenja utvrĊuju na temelju regulacionog plana, odnosno urbanistiĉkog projekta, te na manjim dijelovima uţeg urbanog podruĉja koje je već graĊeno i na kome ne predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili sanacija za koje se uvjeti za odobravanje graĊenja utvrĊuju na temelju urbanistiĉkog projekta, ako nije donesen regulacioni plan.reţim gradnje II. stupnja–na podruĉjima za koje se donosi urbanistiĉki plan a za koja se uvjeti za odobravanje graĊenja utvrĊuju na temelju prostornog plana, urbanistiĉkog plana i plana parcelacije-reţim gradnje III.stupnja-na urbanim podruĉjimaza koja se uvjeti zaodobravanje graĊenja utvrĊuju na temelju prostornog plana i plana parcelacijereţim gradnje IV. stupnja–na urbanim i drugim podruĉjima za koja nije utvrĊena obaveza donošenja plana parcelacije a za koja se uvjeti za odobravanje gradnje vrše po postupku koji je utvrĊen zakonom.Ĉlanak 9.(GraĊenje izvan graĊevinskog zemljišta)(1)GraĊenje naselja i graĊevina moţe se odvijati samo na graĊevinskom zemljištu.(2)Izuzetno od odredbe prethodnog stavka, izvan granica urbanog podruĉja, odnosno graĊevinskog zemljišta, moţe se vršiti graĊenje ako je predviĊeno vaţećim planskim dokumentima i koje s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore van urbanog podruĉja, odnosno graĊevinskog zemljišta, anaroĉito:a)graĊevine magistralne i regionalne infrastrukture (prometna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr. sa pratećim objektima);b)zdravstvene, rekreacijske i sportske graĊevine, ukljuĉujući graĊevine za turizam;c)graĊevine za manipulaciju i skladištenje zapaljivo–eksplozivnih sredstava;d)graĊevine za potrebe obrane i vojske:e)stambene i gospodarske graĊevine poljoprivrednog proizvoĊaĉa za potrebe poljoprivredneproizvodnje i seoskog turizma, ukljuĉujući melioracione sustave i sustave navodnjavanja;f)istraţivanje, iskorištavanje i ureĊivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr); Broj 6 18.07.2016. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 449g)komunalne graĊevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen obiljeţja i sl.);h)rekonstruiranje postojećih objekata izgraĊenih van granica graĊevinskog zemljišta.Ĉlanak 10.(Zabrana graĊenja)Skupština Ţupanije Posavske ( u daljem tekstu: Skupština), odnosno općinsko vijeće moţe kod donošenja odluka o pristupanju izradi, izmjeni ili dopuni provedbenih planskih dokumenata zabraniti graĊenje na odreĊenim dijelovima podruĉja, kada je to neophodno za razvoj naselja, izgradnju prometnica, ureĊenje voda, zaštitu prirodnog i graditeljskog naslijeĊa i sl.Ĉlanak 11.(GraĊenje na eksploatacionim poljima)GraĊenje je dozvoljeno na eksploatacionim poljima u skladu sa odredbama Zakona o rudarstvu(„Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 26/10), Zakonu o geološkim istraţivanjima (“Narodne novine Ţupanije Posavske”, broj: 6/14) i Zakonu o koncesijama ( “Narodne novine Ţupanije Posavske”, broj: 6/14).Ĉlanak 12.(Naselja za privremeni smještaj)(1)Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sliĉnih graĊevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremenismještaj.(2)Naselje u smislu stavka (1) ovog ĉlanka, planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od šest mjeseci, a prostor doveden u prvobitno stanje od investitora ili strane organakoji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara budućem razvoju tog podruĉja u skladu s vaţećim planskim dokumentima.(3)Ukoliko naselje odgovara budućem razvoju tog podruĉja, moţe se naknadno izdati urbanistiĉka suglasnost i odobrenje za graĊenje.Ĉlanak 13.(Groblja)(1)Površine namijenjene za sahranjivanje utvrĊuju se prostornim planom općine ili urbanistiĉkim planom. Izgradnja i ureĊenje grobalja vrši se na temelju usvojenog urbanistiĉkog projekta.(2)Odrţavanje i korištenje grobalja ureĊuje se posebnim ţupanijskim propisom.Ĉlanak 14.(Zone budućeg razvoja)(1)Razvojnim planskim dokumentima utvrĊuju se površine i koridori rezervirani za budući razvoj, na kojima nije dozvoljena gradnja do izrade odgovarajućeg provedbenog planskog dokumenta.(2)Na utvrĊenim površinama iz stavka (1) ovog ĉlanka, mogu se odobriti sljedeće privremene namjene: zelene i rekreacione površine, igrališta, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, površine za parkiranje i dr., a u skladu sa propisima o provoĊenju razvojnih planskih dokumenata.Ĉlanak 15.(Gradnja infrastrukturnih sustava)Gradnja infrastrukturnih sustava i graĊevina vodne, prometne, energetske i komunalne infrastrukture vrši se u skladu sa planskim dokumentima Ţupanije, odnosno Federacije i planovima odgovarajućih institucija i javnih poduzeća te u skladu s planskom dokumentacijom propisanom drugim zakonima(o vodama, cestama, elektroprijenosu, komunalnom gospodarstvu i dr.).Ĉlanak 16.(Zaštitni pojasevi)(1)S ciljem osiguranja infrastrukturnih sistema i graĊevina za funkciju kojoj su namijenjeni, obrazuju se i ureĊuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duţ trasa infrastrukturnih graĊevina. Zaštitni infrastrukturni pojasevi su:zaštitni cestovni pojas,zaštitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas,zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili komunikacije,zaštitna zona izvorišta vode i vodoprivrednih graĊevina,zaštitnipojas za bolniĉke i obrazovne komplekse,(2)Za prometnice i druge graĊevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade planskog dokumenta nisu izgraĊeni, kao i za postojeće takve graĊevine za koje se planskim dokumentom planira rekonstrukcija, mora se odrediti dovoljan prostor (koridor) za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. Širina koridora planira se tako da se u njima, s obzirom na prirodna i druga ograniĉenja na terenu i na Stranica | 450NARODNE NOVINE ŽupanijePosavske18.07.2016. Broj 6zahtijevane tehniĉke karakteristike planirane infrastrukturne graĊevine, ta graĊevina moţe izgraditi, odnosno rekonstruirati, sa svim njenim dijelovima i elementima.(3)U sluĉaju iz stavka (2), propisani zaštitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz obje njegove granice.(4)Posebnim zakonima, provedbenim propisima i općim aktima nadleţnih organa (o cestama, vodama i drugo) bliţe se odreĊuju odgovarajući zaštitni pojasevi. Širina pojasa utvrĊena planskim dokumentom ne moţe biti manja od širine pojasa utvrĊenog posebnim zakonom, provedbenim propisima i općim aktima nadleţnih organa.(5)Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi graĊevine ili vršiti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas.(6)Gradnja u zaštitnim pojasevima infrastrukturnih sistema i drugim zaštitnim pojasevima mora se regulirati provedbenom ( detaljnom ) planskom dokumentacijom, uz poštivanje odredbi relevantnih zakona koji se odnose na zaštitne pojaseve.(7)Nadleţnost za pitanja dopuštene gradnje i zahvata u prostoru unutar zaštitnih pojaseva iz stavka (1) zadrţavaju organi prostornog ureĊenja i graĊenja, uz punu koordinaciju sa organima u ĉiju nadleţnost spada pomenuta infrastruktura, te uz pridrţavanje odredbi relevantnih zakona (Zakonao cestama Federacije BiH „Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 12/10 i 16/10), Zakona o vodama„Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 70/06),Zakona o poljoprivrednom zemljištu(„Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 52/09)itd.Ĉlanak 17.(Zaštita poljoprivrednog zemljišta)(1)Pretvorba poljoprivrednog zemljišta u graĊevinsko moţe se vršiti nad zemljištem koje vaţećom odlukom o graĊevinskom zemljištu nije definirano kao graĊevinsko. Mogućnost i uvjeti pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u graĊevinsko su regulirani odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.(2)Površinski sloj plodnog i potencijalno plodnog tla u podruĉjima graĊevinskog zemljišta, i to na površinama koje će biti trajno zauzete dopuštenim graĊevinskim objektima ili zahvatima u prostoru, skida se i odvozi na posebnu lokaciju gdje se predaje operatoru banke–deponije plodnog zemljišta, uz naknadu.(3)Za privremeno zauzimanje zemljišne površine, plodni i potencijalno sloj zemljišta moţe se skinuti i zaštiti na privremenojdeponiji, panakon okonĉanja privremenog korištenja zemljišta, vratiti na isto mjesto radi rekultivacije, uz oĉuvanje njegovog prirodnog sastava, strukture i fiziĉkog stanja.Ĉlanak 18.(Zaštita šumskog zemljišta)(1)U šumi i na šumskom zemljištu mogu se graditi samo graĊevine (objekti) koji su u funkciji gospodarenja šumama. Ostale graĊevine mogu se graditi ili izvoditi zahvati na šumskom zemljištu ako su planirani vaţećim planskim dokumentima, uz prvenstveno poštivanje Zakona o šumama, po pitanju privoĊenja šume i šumskog zemljišta drugoj namjeni („krĉenje šume“) ili izdvajanje iz šumsko-gospodarskog podruĉja, radi korištenja u druge svrhe.(2)Na šumskom zemljištu mogu se graditi i graĊevine sa posebnom namjenom za turizam, sport i rekreaciju i pripadajuća infrastruktura, sukladno Zakonu o šumama, uz zadovoljavanje posebnih okolinskih uvjeta.(3)Posebno, na šumskom zemljištu mogu se vršiti radovi istraţivanja i iskorištavanja mineralnih sirovina, te izgradnje graĊevina i infrastrukture za te svrhe, poduvjetom prethodne izrade cjelovite studije opravdanosti, ukljuĉujući i studiju utjecaja na okoliš, kojima se potvrĊuje opravdanost zahvata.(4)Investitor dopuštene graĊevine ili zahvata u prostoru na šumskom zemljištu koje će zbog toga biti trajno posjednuto ili ĉija će vegetacija biti uništena, duţan je da izvrši zamjensku sadnju drveća i druge vegetacije na dijelu šumskog zemljišta koji odredi Ţupanijska uprava za šumarstvo.Ĉlanak 19.(Zaštićena podruĉja)(1)Planski dokumenti izraĊuju se uz puno uvaţavanje podruĉja kojapredstavljaju vrijedno prirodno i graditeljsko nasljeĊe, tj. podruĉja koja su proglašena zaštićenim zonama.(2)Dijelovi prirodnog i izgraĊenog podruĉja koji se, u smislu ovog Zakona, stavljaju pod posebnu zaštitu su:podruĉja i pojedinaĉne vrijednosti nepokretnog prirodnog nasljeĊa, Broj 6 18.07.2016. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 451podruĉja, cjeline i pojedinaĉne vrijednosti graditeljskog nasljeĊa iambijentalne cjeline.(3)Ako prirodno ili graditeljsko nasljeĊe iz stavka (2) ovog ĉlanka posjeduje nesumnjive vrijednosti, zaštićuje se, u smislu ovog Zakona, i ako nije evidentirano i zaštićeno prema odredbama Zakona o zaštiti tog nasljeĊa.Ĉlanak 20.(Zaštita od elementarnih i drugih nepogoda)(1)Radi zaštite od elementarnih i prirodnih nepogoda, te ratnih dejstava, planskim dokumentom utvrĊuju se mjere zaštite ljudi i materijalnih dobara, a naroĉito:procjena opasnosti i stepena ugroţenosti pojedinih dijelova prostora za koji se utvrĊuju zaštitnemjere;planiranje izgradnje zaštitnih graĊevina;poseban razmještaj graĊevina od vitalnog znaĉaja;razmještaj mreţe infrastrukturnih graĊevina: prometnice, graĊevine vodoopskrbe i zaštite, objekti energetskih izvora i sl.;plan alternativnog prometa, vodoopskrbe, snabdijevanja energijom i sl.;razmještaj industrijskih zona i njihovu odvojenost od stambenih cjelina;poloţaj najvaţnijih zdravstvenih objekata;naĉin i uvjeti za zaštitu stanovništva, kulturno-povijesnih graditeljskih vrijednosti, materijalnihdobara.(2)Mjere iz stavka (1) se moraju uskladiti sa podzakonskim aktima i provedbenim propisima nadleţnih organa koji se odnose na zaštitu od štetnog djelovanja voda, odnosno uzimaju u obzir sadrţaj tih propisa.III. ORGANIZIRANJESUSTAVA PROSTORNOGPLANIRANJAI UREĐENJAĈlanak 21.(Djelotvornost prostornog planiranja)(1)Djelotvornost prostornog planiranja i ureĊenje prostora Ţupanije osiguravaju Skupština Ţupanije Posavske ( u dalemtekstu: Skupština) i Vlada Ţupanije Posavske ( u daljem tekstu: Vlada Ţupanije), te općinski organi nadleţni za poslove prostornog ureĊenja i graĊenje ( u daljem tekstu: nadleţna općinska sluţba), donošenjem planskih i drugih dokumenata odreĊenih ovim Zakonom.(2)Struĉnu utemeljenost dokumenata iz prethodnog stavka osigurava ţupanijsko Ministarstvo nadleţno za poslove prostornog ureĊenja (u daljem tekstu: Ministarstvo), nadleţni ţupanijski i općinski organi utemeljeni radi obavljanja struĉnih poslova prostornog ureĊenja, te pravne osobe registrirane za izradu tih dokumenata.Ĉlanak 22.(Izrada planskih dokumenata)(1)Struĉne usluge izrade planskih dokumenata nabavlja Ministarstvo, odnosno nadleţna općinska sluţba, u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavama („Sluţbeni glasnik BiH“, broj:39/14).(2)Izbor nosioca izrade provedbenog planskog dokumenta financiranog od strane investitora koji ţeli da gradi u granicama obuhvata planirane prostorne cjeline, izvršit će investitor.(3)Struĉne poslove prostornog planiranja, izrade planskih dokumenata i struĉnih podloga za njihovu izradu mogu obavljati samo pravne osobe registrirane za tu djelatnost u skladu sa Uredbom o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati gospodarska društva i druga pravna lica da bi se mogla registrirati za obavljanje struĉnih poslova izrade planskih dokumenata ( «Sluţbene novine Federacije BiH», broj 71//08).Ĉlanak 23.(Nadleţnosti)Ministarstvo je nadleţno za pripremu planskih dokumenata, kao i za njihovo provoĊenje, od znaĉaja za Ţupaniju, dok su nadleţne općinske sluţbe odgovorne za pripremu i provoĊenje planskih dokumenata od znaĉaja za tu općinu.IVPLANSKIDOKUMENTIĈlanak 24.(Ciljevi)Planskim dokumentima, kao produktima prostornog planiranja, odreĊuju se strukturalna podjela, namjene i naĉini korištenja i upravljanja zemljištem-prostorom, te kriteriji i smjernice za ureĊenje i zaštitu prostora
Zakon o javno-privatnom partnerstvu ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 06/16 01.07.2016 javno-privatno partnerstvo,partnerstvo Godina XXI - Broj 6 ZENICA, petak, 01.07.2016.god. SKUPŠTINA 198. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 29. sjednici, odrţanoj 28.06.2016. godine, d o n o s i: ZAKON O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom propisuju se predmet, naĉela i obiljeţja javno-privatnog partnerstva (u daljnjem tekstu: JPP), modeli JPP-a, odobravanje projekata JPP-a i postupak odabira privatnog partnera, prava i obaveze javnih i privatnih partnera, nadzor nad njihovom realizacijom, te druga pitanja od znaĉaja za javno-privatno partnerstvo iz nadleţnosti Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) i jedinica lokalne samouprave (grad/općina, u daljem tekstu: JLS), sa podruĉja Kantona. (2) Na pitanja koja nisu ureĊena ovim Zakonom, primjenjivat će se posebni zakoni, zavisno od javne usluge koja je predmet javno-privatnog partnerstva. Ĉlan 2. (Gramatiĉka terminologija) Gramatiĉka terminologija korištenja muškog i ţenskog roda za pojmove u ovom zakonu, podrazumjeva oba roda. Ĉlan 3. (Cilj Zakona) Cilj ovog Zakona je da postavi jasan, nediskriminatoran i uĉinkovit pravni okvir za provedbu JPP projekata kojim će se kroz uĉešće privatnog sektora unaprjeĊivati standard javnih usluga iz nadleţnosti Kantona i JLS sa podruĉja Kantona, a ujedno i pospješiti uslovi za dalji ekonomski rast i razvoj na podruĉju Kantona i JLS sa podruĉja Kantona. Ĉlan 4. (Osnovni pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća znaĉenja: a) Javno-privatno partnerstvo je dugoroĉan ugovorni odnos izmeĊu javnog i privatnog partnera sa ciljem pruţanja javnih usluga iz nadleţnosti javnog partnera korištenjem upravljaĉkih, tehniĉkih, finansijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog partnera, kao i razmjenom umijeća i znanja izmeĊu javnog i privatnog partnera, u skladu sa odredbama ovog Zakona. b) Projekat JPP je skup aktivnosti koji se pokreće, priprema, ugovara i provodi na naĉin propisan ovim Zakonom. c) Javni partner, koji sa privatnim partnerom sklapa ugovor o JPP, je organ uprave i upravne organizacije Kantona i jedinica lokalne samouprave sa podruĉja Kantona, javne ustanove i javna preduzeća ĉiji je osnivaĉ i većinski vlasnik Kanton ili JLS, nadleţan za pruţanje predmetne javne usluge. d) Privatni partner je jedno ili više domaćih i/ili stranih pravno lice odabrano na osnovu provedenog postupka propisanog ovim Zakonom i koji s javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u. e) Ugovor o JPP-u je osnovni ugovor sklopljen izmeĊu javnog i privatnog partnera kojim se u svrhu provedbe projekata JPP-a ureĊuju prava i obaveze ugovornih strana. f) Konsultant je jedna i/ili više fiziĉkih i/ili pravnih lica koja posjeduje specijalistiĉka znanja nuţna za pripremu, ugovaranje i provedbu projekata JPP-a. Broj 6– strana 744 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 01.07.2016. Ĉlan 5. (Predmet javno-privatnog partnerstva) (1) Predmet JPP-a je istraţivanje, projektovanje, izgradnja, rekonstrukcija, upravljanje i odrţavanje javnih resursa za zadovoljavanje javnih potreba iz nadleţnosti javnog partnera. (2) Predmet JPP-a ne moţe biti iskljuĉivo istraţivanje, graĊenje, isporuka robe i pruţanje javne usluge, kao ni iskljuĉivo koncesija za korištenje općeg ili drugog dobra u svrhu privrednih aktivnosti. Ĉlan 6. (Osnovna obiljeţja JPP) Osnovna obiljeţja JPP-a su sljedeća: a) privatni partner od javnog partnera moţe preuzeti obavezu istraţivanja i projektovanja, gradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture i/ili graĊevine od javnog interesa, preuzimajući pri tome obaveze kao što su finansiranje, upravljanje i odrţavanje, a u svrhu pruţanja krajnjim korisnicima javne usluge iz nadleţnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduvjeta za pruţanje javnih usluga iz njegovih nadleţnosti; b) u svrhu realizacije ugovora o JPP, javni partner prenosi na privatnog partnera pravo graĊenja i/ili privatnom partneru dodjeljuje koncesiju i/ili privatnom partneru plaća naknadu u novcu. c) javni partner moţe, u skladu sa svrhom projekta JPP-a, dopustiti i obavljanje komercijalnih djelatnosti s ciljem naplate prihoda od trećih osoba na trţištu. Ako obavljanje komercijalnih djelatnosti nije ugovoreno, ono nije dopušteno. d) javni partner moţe prenijeti pravo graĊenja na privatnog partnera i bez plaćanja naknade, a sva pitanja vezana uz prijenos prava graĊenja, ukljuĉujući i visinu naknade, javni i privatni partner ureĊuju ugovorom o javno-privatnom partnerstvu. e) svaki od partnera preuzima odgovornost za rizike kojima moţe efikasnije upravljati ili je odgovornost podijeljena, što se mora precizno definisati Ugovorom o JPP-u. f) privatni partner od javnog partnera preuzima obavezu i rizike vezane uz finansiranje i proces gradnje, te najmanje jedan od dva kljuĉna rizika: rizik raspoloţivosti javne graĊevine ili rizik potraţnje. g) ugovori o JPP ne mogu biti osnov za promjenu vlasništva na postojećim niti budućim javnim ili općim dobrima odnosno javna imovina ostaje u javnom vlasništvu i nakon isteka ugovora o JPP. Ĉlan 7. (Naĉela) Javno-privatno partnerstvo provodi se u skladu sa naĉelima zaštite javnog interesa, jednakog tretmana (jednakopravnost), transparentnosti, konkurentnosti i ekonomiĉnosti. Ĉlan 8. (Modeli javno-privatnog partnerstva) Javno-privatno partnerstvo se u smislu ovog zakona provodi po jednom od slijedećih modela: a) osnovni model je model gdje je pravni osnov pravo graĊenja i po kojem se plaćanje naknade privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom vrši iz budţeta na osnovu raspoloţivosti javne usluge prema ugovorenim standardima. b) posebni model je model gdje je pravni osnov koncesija i po kojem se plaćanje naknade privatnom partneru u potpunosti ili većim dijelom vrši od krajnjih korisnika, na osnovu korištenja javne usluge prema ugovorenim standardima. Ĉlan 9. (Nadleţnost za projekte JPP) (1) Postupak dodjele, provoĊenje i nadzora nad ugovorom JPP provodi javni partner iz ĉlana 4. stav (1) taĉka c) ovog zakona. (2) Izvještaj o nadzoru nad provoĊenjem ugovora o JPP za prethodnu kalendarsku godinu, javni partner dostavlja Ministarstvu za privredu, za potrebe voĊenja Registra i pripreme godišnjih izvještaja o provedbi Zakona, najkasnije do 30. marta. DIO DRUGI – DODJELA UGOVORA O JAVNOPRIVATNOM PARTNERSTVU Ĉlan 10. (Postupak dodjele ugovora JPP-a) Postupak dodjele ugovora JPP sastoji se iz sljedećih faza: a) Identifikacija projekta JPP b) Priprema prijedloga projekta JPP c) Odabir privatnog partnera d) Ugovaranje JPP petak, 01.07.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 745 Ĉlan 11. (Identifikacija projekata JPP) (1) Javni partner duţan je izraditi srednjoroĉni (trogodišnji) i godišnji plan potencijalnih projekata JPP-a na naĉin propisan ovim Zakonom. (2) Srednjoroĉni plan navodi prioritetne javne usluge koje će se unapreĊivati u planskom periodu, potrebna sredstva za provoĊenje plana, oĉekivane rezultate u smislu doprinosa implementaciji strateško-planskog dokumenta, procjenu rizika i tabelarni pregled potencijalnih projekata (naziv, kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, procjenjena vrijednost projekta i oĉekivani model JPP). (3) Godišnji plan mora biti u skladu sa srednjoroĉnim planom i sadrţi: a. tabelarni pregled projekata JPP na kojima će se raditi u planskom periodu, (naziv i kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, procjenjena vrijednost projekta i oĉekivani model JPP) b. kratki opisi projekata JPP u formularu propisanom podzakonskim aktom c. planirana budţetska sredstva za implementaciju plana razvrstana po aktivnostima (4) Godišnji plan projekata JPP priprema se, usvaja i objavljuje uporedo sa budţetom javnog tijela. (5) Javni partner duţan je po usvajanju planova iz stava (1) ovog ĉlana iste objaviti na svojoj web-stranici i dostaviti Ministarstvu za privredu, nadleţnom za provoĊenje upravnog nadzora. (6) Identifikacija potencijalnih projekata JPP vrši se u skladu sa strateško-planskim dokumentom javnog partnera i kriterijima iz podzakonskog akta. (7) Vlada Kantona će donijeti Uredbu kojom će bliţe urediti sadrţaj formulara na kome se podnosi kratak opis projekta JPP, postupak i kriterije za izbor radnog tijela i konsultanta, minimalni sadrţaj studije opravdanosti, dodatni sadrţaj ugovora o JPP, naĉin registracije ugovora o JPP-u i dr. pitanja koja se odnose na primjenu ovog Zakona. Ĉlan 12. (Priprema prijedloga projekta JPP) (1) Priprema prijedloga projekta JPP obuhvata: a) Uspostavljanje radnog tijela; b) Izrada dinamiĉkog plana rada; c) Opis projekta; d) Priprema idejnog rješenja i/ili idejnog projekta, zavisno od sloţenosti projekta; e) Priprema studije opravdanosti; f) Donošenje konaĉne odluke o projektu (prihvatanje ili odbijanje). (2) Javni partner podnosi prijedlog projekta, (opis projekta i studiju opravdanosti), nadleţnom tijelu za donošenje Odluke o opredjeljenosti za uspostavljanje JPP. (3) Javni partner dostavlja Odluku o opredjeljenosti za uspostavljanje JPP Ministarstvu za privredu u roku od sedam dana od dana donošenja. Ĉlan 13. (Radno tijelo za pripremu prijedloga projekta JPP) (1) Javni partner za svaki projekat JPP formira radno tijelo za pripremu projekta JPP i provoĊenje postupka dodjele ugovora JPP. (2) Radno tijelo iz stava (1) ovog ĉlana za projekte JPP iz nadleţnosti Kantona imenuje Vlada Kantona, a za projekte JPP iz nadleţnosti JLS imenuje gradonaĉelnik odnosno naĉelnik JLS. (3) Javni partner u radno tijelo moţe imenovati konsultanta iz ĉlana 4. stav (1) taĉka f) ovog zakona, koji ne smije biti u sukobu interesa u odnosu na privatnog partnera. (4) Postupak i kriterije za izbor ĉlanova radnog tijela i konsultanata, njihova prava i obaveze, sadrţani su u Uredbi iz ĉlana 11. stav (7), koju donosi Vlada Kantona. Ĉlan 14. (Dinamiĉki plan rada) Radno tijelo priprema dinamiĉki plan za pripremu prijedloga projekta JPP prema obrascu ĉiji je sadrţaj i forma propisan Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). Ĉlan 15. (Opis projekta) Radno tijelo priprema opis projekta JPP prema obrascu ĉiji je sadrţaj i forma propisan Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). Ĉlan 16. (Idejno rješenje i/ili idejni projekat) Idejno rješenje i idejni projekat se pripremaju u skladu sa zakonom. Broj 6– strana 746 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 01.07.2016. Ĉlan 17. (Studija opravdanosti) (1) Javni partner priprema studiju opravdanosti ĉiji je minimalni sadrţaj propisan Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). (2) Javni partner priprema studiju opravdanosti samostalno ili uz pomoć konsultanta, u zavisnosti od raspoloţivih kapaciteta javnog partnera. (3) Izbor konsultanta javni partner vrši na osnovu javnog poziva. (4) Kriteriji i postupak za izbor konsultanta propisani su Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). Ĉlan 18. (Uĉešće privatnog sektora u pripremi prijedloga projekta) (1) Po objavljivanju srednjoroĉnog i godišnjeg plana projekata JPP, javni partner moţe na pismeni zahtjev zainteresovanog privatnog partnera odobriti da privatni partner pripremi dio prijedloga odreĊenog projekta JPP (idejni projekat i studiju opravdanosti) na naĉin propisan ovim zakonom i Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). (2) Ukoliko nakon provedenog javnog postupka odabira privatnog partnera, zainteresovani privatni partner iz stava (1) ovog ĉlana ne bude izabran, ima pravo na povrat uloţenih sredstava od strane odabranog privatnog partnera na ime otkupa projektne dokumentacije. (3) Uzajamna prava i obaveze, kao i cijena projektne dokumentacije iz stava (1) i (2) ovog ĉlana, regulišu se ugovorom izmeĊu javnog partnera i zainteresovanog privatnog partnera. (4) U sluĉaju da interes za pripremom odreĊenog projektnog prijedloga iskaţe više privatnih partnera, prednost za sklapanje ugovora iz stava (3) ovog ĉlana biti će data privatnom partneru koji prvi podnese zahtjev iz stava (1) ovog ĉlana. Ĉlan 19. (Odabir privatnog partnera) (1) Javni partner donosi Odluku o izboru privatnog partnera na osnovu javnog poziva. (2) Kriteriji i postupak izbora privatnog partnera propisani su Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). (3) Javni partner dostavlja Odluku o izboru privatnog partnera Ministarstvu za privredu Kantona najkasnije sedam (7) dana od dana donošenja. Ĉlan 20. (Ugovoranje JPP) (1) Javni partner po potrebi, zavisno od vrste projekta, dopunjava sastav radnog tijela iz ĉlana 13., stav (1) resursima neophodnim za provoĊenje postupka ugovaranja JPP. (2) Postupak ugovaranja JPP sa izabranim privatnim partnerom vrši se u tri faze: a) priprema nacrta ugovora JPP b) pregovaranje o elementima iz nacrta ugovora o JPP c) sklapanje ugovora o JPP Ĉlan 21. (Nacrt ugovora o JPP) (1) Nacrt ugovora o JPP radno tijelo priprema na osnovu prijedloga projekta JPP iz ĉlana 12. ovog zakona. (2) Nacrt ugovora o JPP obavezno sadrţi sljedeće elemente: a) Uvod, b) Ugovorne strane, c) Definicija pojmova, d) Svrha i predmet ugovora odnosno postavljeni standard javne usluge, e) Vrijeme na koje je ugovor sklopljen, f) Imovinske obaveze i prava ugovornih strana, g) Podjela rizika i pripadajućih troškova izmeĊu ugovornih strana, h) Finansiranje projekta, i) Plaćanje ugovornih strana, j) Finansijske garancije za izvršenje ugovora, k) Finansijske garancije za izvršenje obaveza podugovaraĉa, l) DogaĊaji koji mogu prouzrokovati štetu i naĉin postupanja ugovornih strana u sluĉaju njihovog nastanka, ukljuĉujući i višu silu, m) Zatezne kamate, n) Police osiguranja, o) Posljedica neispunjenja ugovornih obaveza, petak, 01.07.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 747 p) Pravo nadzora od strane javnog partnera, r) Naknadna nemogućnost neispunjenja ugovora, s) Postupak i uslovi preuzimanja graĊevine ako ugovor o JPP obuhvata izgradnju graĊevina, t) Prestanak ugovora, u) Raskid ugovora i posljedice raskida ugovora, v) Zaštita okoliša, z) Naĉin slanja obavijesti tokom ugovornog perioda, aa) Zaštita intelektualnog vlasništva, poslovna tajna i tajnost podataka, ab) Podugovaranje, ac) Rješavanje sporova proizašlih iz ugovora, ad) Salvatorna odredba, ae) Stupanje ugovora na snagu, af) Druga prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana. (3) Dodatni sadrţaj ugovora o JPP propisan je Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). (4) Na sva pitanja koja nisu regulisana u stavu (2) ovog ĉlana primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Ĉlan 22. (Pregovaranje o elementima nacrta ugovora o JPP) (1) Javni partner je u roku od 15 dana od dana donošenja pravosnaţne Odluke o izboru privatnog partnera obavezan dostaviti nacrt ugovora o JPP izabranom privatnom partneru. (2) Privatni partner je duţan u roku od 30 dana od dana prijema nacrta ugovora o JPP pismeno se izjasniti o dostavljenom nacrtu ugovora o JPP. (3) Ugovorne strane mogu, u zavisnosti od sadrţaja odgovora privatnog partnera, nastaviti pregovaranje do konaĉnog usaglašavanja volje obiju strana. (4) Postupak pregovaranja iz stava (3) ovog ĉlana ne moţe trajati duţe od 60 dana od dana prijema. (5) U sluĉaju neuspješnog postupka pregovaranja sa izabranim privatnim partnerom, javni partner dostavlja nacrt ugovora o JPP iz ĉlana 21. sljedeće rangiranom privatnom partneru. Ĉlan 23. (Sklapanje ugovora o JPP-u) (1) Konaĉni tekst ugovora o JPP i svakog naknadno potpisanog aneksa ugovora javni partner dostavlja na mišljenje nadleţnom Pravobranilaštvu. (2) Javni partner duţan je registrovati ugovor o JPP i svaki aneks na ugovor u roku od tri (3) dana od dana potpisivanja na naĉin propisan Uredbom iz ĉlana 11. stav (7). DIO TREĆI – PROVOĐENJE ZAKONA Ĉlan 24. (Poslovi na provoĊenju Zakona) Ministarstvo za privredu, zaduţeno za provoĊenje ovog Zakona, vrši sljedeće poslove: a) priprema i podnosi Vladi godišnji plan aktivnosti za provedbu Zakona, b) priprema i podnosi godišnje izvještaje o provedbi Zakona, c) ustrojava i vodi javni Registar, i obezbjeĊuje da Registar bude javno dostupan, d) priprema i daje struĉna mišljenja o pojedinim pitanjima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, e) daje mišljenje o osnovanosti inicijativa za izmjene i dopune ovoga Zakona i drugih propisa o javnoprivatnom partnerstvu, f) u saradnji s drugim nadleţnim tijelima organizira specijalistiĉke programe edukacije za javna tijela i druge uĉesnike, g) saraĊuje s nauĉnim i istraţivaĉkim institucijama, socijalnim partnerima, privrednim i nevladinim udruţenjima i drugim zainteresiranim stranama u svrhu unapreĊivanja primjene Zakona, h) promovira i izuĉava primjenu najbolje prakse JPPa, te u svom domenu saraĊuje s inozemnim nacionalnim tijelima i meĊunarodnim organizacijama i institucijama ovlaštenim za JPP, i) obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama ovog Zakona. Ĉlan 25. (Sredstva za provoĊenje Zakona) Sredstva za provoĊenje poslova iz ĉlana 24. osiguravaju se u budţetu Kantona na posebnoj budţetskoj poziciji u okviru Ministarstva za privredu, u skladu sa planom budţeta za tekuću godinu. Broj 6– strana 748 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 01.07.2016. DIO ĈETVRTI - PRAVNA ZAŠTITA Ĉlan 26. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) (1) Na odluku o izboru privatnog partnera moţe se izjaviti ţalba u roku od 15 dana od dana prijema odluke. (2) Ţalba se izjavljuje Ministarstvu za privredu za projekte JPP iz nadleţnosti JLS, a za projekte JPP iz nadleţnosti Kantona drugostepenoj komisiji Vlade. (3) Ţalbeni postupak provodi se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Ĉlan 27. (Spor o nadleţnosti) U sluĉaju sukoba nadleţnosti vezano za projekte JPP-a izmeĊu javnih tijela, primjenjivat će se odredbe Zakona o upravnom postupku. DIO PETI - KAZNENE ODREDBE Ĉlan 28. (Pokretanje prekršajnog postupka) Ako Ministarstvo za privredu Kantona i/ili drugo nadleţno javno tijelo utvrdi da je došlo do povrede odredbi ovog Zakona od strane javnog ili privatnog partnera, podnosi sudu nadleţnom za prekršaje prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka. Ĉlan 29. (Novĉane kazne) (1) Novĉanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 konvertibilnih maraka (KM) kaznit će se za prekršaj javni partner ako: a) ne provodi postupak pripreme i ugovaranja JPP projekta na naĉin propisan ĉlanovima 10.-23. ovog Zakona i Uredbom iz ĉlana 11. stav (7); b) ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku ili na propisani naĉin dokumente iz ĉlana 9. stav (2), ĉlana 11. stav (4), ĉlana 12. stav (3), ĉlana 19. stav (3), ĉlana 22. stav (1) i ĉlana 23. stav (2). (2) Novĉanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 konvertibilnih maraka (KM) kaznit će se za prekršaj privatni partner ako ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku ili na propisani naĉin dokument iz ĉlana 22. stav (2). (3) Novĉanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba javnog odnosno privatnog partnera za prekršaje iz stava (1) i stava (2) ovog ĉlana. Ĉlan 30. (Antikorupcija) Postupci javnog odnosno privatnog partnera za vrijeme pripreme, ugovaranja i/ili implementacije JPP projekta, a koji imaju obiljeţja kriviĉne odgovornosti, a naroĉito zloupotreba poloţaja, te primanje i davanje mita, istraţivat će se i procesuirati u skladu sa zakonom. DIO ŠESTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 31. (Donošenje podzakonskih i drugih pravnih akata) (1) Vlada i Skupština Kantona će, na prijedlog Ministarstva za privredu, najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti odluke koje će omogućiti funkcionisanje Ministarstva za privredu u skladu sa odredbama ĉlana 25. ovog Zakona. (2) Vlada će, na prijedlog Ministarstva za privredu, najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja odluka iz stava (1) ovog ĉlana odnosno 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti Uredbu iz ĉlana 11. stav (7) Zakona o javno-privatnom partnerstvu Zeniĉko-dobojskog kantona. (3) Sva javna tijela sa podruĉja Kantona odnosno organi uprave i upravne organizacije Kantona i JLS sa podruĉja Kantona, javne ustanove i javna preduzeća ĉiji je osnivaĉ i većinski vlasnik Kanton ili JLS, duţna su u roku od 60 dana od dana donošenja Uredbe iz stava (2) ovog ĉlana postupiti u skladu sa odredbama ĉlana 11. ovog Zakona. (4) Odredba iz stava (3) ovog ĉlana obavezujuća je i za javna tijela koja ne planiraju pokretati projekte JPP u naredne tri godine. (5) Pravilnik o ustrojstvu i voĊenju registra iz ĉlana 24. ovog Zakona donijet će Ministarstvo u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlan 32. (Primjena zakona na postupke koji nisu pravosnaţno okonĉani) Svi postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu pravosnaţno okonĉani, završit će se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. petak, 01.07.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 6 – strana 749 Ĉlan 33. (Prestanak primjene)
Zakon o turističkoj djelatnosti Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 05/16 14.06.2016 turistička djelatnost NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 391 - Broj 5 Hercegbosanskoj županiji („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 01/14) u članku 25. stavku 1. u točki i) u drugom retku riječi iza inetrpunkcijskog znaka “;” koji glase “na štrajk, sukladno zakonu;” stavljaju se u novu točku pod oznakom “j)”, dok dosadašnja točka “j)” postaje točka “k)”. Članak 2. U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi: „1. Tijelo državne službe može sporazumno s drugim tijelom državne službe svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini i uz suglasnost ili na pismeni zahtjev državnog službenika, na istu ili nižu poziciju, preuzeti samo državnog službenika iz članka 10. stavka 1. točka c) ovog Zakona.” Članak 3. U članku 32. stavku 1. u prvom retku iza riječi „radnog mjesta” dodaju se nove riječi: ”iz članka 10. stavka 1. točka c) ovog Zakona”. Članak 4. U članku 33. „stavak 1. dopunjava se i glasi”: U stavku 1. prvi redak iza riječi „radno mjesto” dodaju se riječi:”iz članka 10. stavka 1. točka c) ovog Zakona”. Stavak 2. mijenja se i glasi: „2. Pravo prijave na oglas imaju državni službenici iz tijela državne službe u Županiji’). Točke a) i b) brišu se. Članak 5. U članku 44. stavku 1. u trećem retku iza riječi „odgovornostima,” interpunkcijski znak “zarez „ briše se, a dodaju se nove riječi: “ i rukovodećih državnih službenika,”. Članak 6. U članku 58. stavak 1. mijenja se i glasi: “1. Državni službenik ima pravo na naknadu za: a) troškove prijevoza na posao i sa posla; Dosadašnje točke: “a),b),c),d),e),f),g)” postaju točke:” b),c),d),e),f),g),h)” , a iza točke “ h” dodaje se nova točka: „ i) kao i druge naknade u skladu sa posebnim propisom”. Članak 7. U članku 113. stavak 1. točka c) iza riječi ,,točka”dodaje se slovo: ,,c” i pravilno glasi:”.. članku 27. stavak 1. točka c) ovog Zakona”. Članak 8. U članku 117. stavku 1. riječi “u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona” zamjenjuje se riječima-datumom “najkasnije do 31. prosinca 2016. godine”. Članak 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-17.2/16 Tomislavgrad, 07. lipnja 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 26.e) i 15.m)Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije” broj:3/96, 9/00, 9/04,10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije” broj: 8/03,14/03,1/04, 6/05,11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 06. lipnja 2016.godine, donosi ZAKON O TURISTIČKOJ DJELATNOSTI I. OPĆE ODREDBE NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 392 - Broj 5 14. lipnja 2016. Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se način i uvjeti za obavljanje turističke djelatnosti. . Članak 2. Turistička djelatnost, u smislu ovog Zakona, je pružanje usluga i posredovanje u turističkom prometu. Turističke usluge, u smislu ovog Zakona su: pružanje usluga putničke agencije, turističkog vodiča, pratitelja, animatora i zastupnika, turističke usluge u^ćdnom turizmu, seoskom domaćinstvu, zdravstvenom, kongresnom, vjerskom, sportskom, lovnom, ribolovnom, brdsko-planinskom, skijaškom terenu, usluge splavarenja, jedrenja i kajakaštva, kao i pružanje ostalih turističkih usluga. Članak 3. Turističku djelatnost mogu obavljati pravne i fizičke osobe koja su registrirane za obavljanje turističke djelatnosti i ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, određene turističke usluge mogu pružati i građani. Članak 4. Turistička djelatnost obuhvaća: 1) organiziranje i provođenje putovanja i boravka osoba, 2) posredovanje u pružanju pojedinačnih i grupnih usluga putovanja i boravaka i obavljanje drugih za njih vezanih usluga, 3) pružanje usluga turističkog vodiča, pratitelja i zastupnika, 4) turističku animaciju i promociju, 5) usluge Iznajmljivanja objekata i vezova, 6) davanje obavijesti i savjeta o ponudi korištenja usluga prijevoza, boravka i drugih za putnika važnih usluga, 7) staranje o prtljagu putnika tijekom korištenja turističkih usluga, 8) posredovanje kod osiguranja putnika i prtljage, 9) poslovi na razvijanju i organiziranju posebnih oblika turizma (vjerski,vodni, seoski, zdravstveni, kongresni, lovni, izletnički i dr.), 10) pribavljanje putnih isprava, viza i drugih isprava potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, 11) čuvanje i održavanje plovnih objekata, usluge skipera, kao i druge usluge za potrebe vodnog turizma, 12) izdavanje u zakup vozila, plovnih objekata, bicikla, pribora za skijanje, ronjenje i druge sportske opreme, kao i posredovanje kod davatelja usluga radi njihova pribavljanja, 13) poslove u svezi s pribavljanjem dozvola za lov i ribolov, 14) poslove na organiziranju i izvođenju programa putovanja i boravka na zahtjev ili po programu putnika, grupe putnika ili pravnih osoba-organizatora (inicijative putovanja i boravka, organiziranje skupova ili izložbi sa Hi bez putovanja i boravka sudionika, usluge u okviru zdravstvenog, lovnog turizma i drugo), 15) prodaju i posredovanje u prodaji turističkih usluga, 16) prodaju voznih karata, 17) poslove u svezi sa izdavanjem soba i apartmana od strane fizičkih osoba i pružanja usluga fizičkih osoba na plovnim objektima, 18) prodaju ulaznica za sportske, kulturne i druge priredbe, 19) prodaju robe vezane za potrebe putovanja, posredovanje pri izdavanju i naplati putničkih čekova i kreditnih kartica. Članak 5. Pravne i fizičke osobe iz članka 3. ovog Zakona, koje obavljaju turističku djelatnost dužne su: a) poslovati sukladno odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona, te u skladu s poslovnim običajima u turizmu, b) voditi poslovne knjige sukladno važećim propisima, c) objaviti sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih sadržaja i cijena, d) za svaku izvršenu turističku uslugu korisniku usluge izdati račun s brojem i čuvati kopije tog računa za vrijeme koje je određeno propisima iz područja računovodstva, odnosno najmanje godinu dana od izdavanja računa, e) najkasnije u roku od 15 dana odgovoriti na zahtjev za traženu turističku uslugu i izvršiti prihvaćenu uslugu prema ugovorenim uvjetima, NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 393 - Broj 5 f) pridržavati se utvrđenih sadržaja i cijena usluga, g) u prostorijama i na mjestima gdje se prodaju turističke usluge voditi knjigu žalbe i u roku od 15 dana odgovoriti na svaki izneseni prigovor, h) pridržavati se svih drugih uvjeta poslovanja koje su sami utvrdili. Članak 6. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: 1) Putnik je kupac koji kupuje ili je suglasan kupiti turistički paket aranžman, odnosno turističko putovanje ili druge turističke usluge. Putnik je i osoba u korist koje kupac kupuje turistički aranžman, odnosno usluge ili osoba na koju kupac ili osoba za koju je kupac kupio turistički paket aranžman, prenese pravo korištenja turističkog paketa aranžmana ili usluge. 2) Turistički paket aranžman (paušalno putovanje) unaprijed je utvrđena kombinacija od najmanje dvije ponuđene pojedinačne usluge koje se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrđenoj cijeni, s tim da ukupna usluga traje dulje od dvadeset četiri sata ili uključuje barem jedno noćenje, odnosno smještaj. 3) Izletnički je program kombinacija od najmanje dvije ponuđene usluge koje traju manje od dvadeset četiri sata i ne uključuju noćenje, odnosno smještaj. 4) Putnička agencija organizator putovanja, je putnička agencija koja organizira turistički paket aranžman i koja ga neposredno prodaje ili nudi na prodaju putem posrednika. 5) Putnička agencija posrednik, je putnička agencija koja prodaje ili nudi za kupnju turistički paket aranžman koji je sastavio organizator putovanja ili koja pruža usluge iz članka 8. ovog Zakona. 6) Turistička zajednica vrši promociju i jačanje turizma Hercegbosanske županije i općina. Članak 7. (1) Sportski klubovi i savezi, sindikati, kulturnoumjetnička društva, udruge umirovljenika, strukovne udruge i slično (u daljnjem tekstu: udruge), kao i škole mogu organizirati putovanje i boravak isključivo za svoje članove. (2) Udruge mogu organizirati turistički paket aranžman iz stavka (1) ovog članka samo povremeno i bez stjecanja dobiti. (3) Promocija i predstavljanje turističkog paket aranžmana iz stavka (1) ovog članka dopuštena je samo svojim sredstvima obavijesti i priopćenjima koje dobivaju članovi udruge.^ (4) Udruge su obvezne za organiziranje turističkog paket aranžmana iz stavka (1) ovog članka koristiti samo ona prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani. II. PUTNIČKA AGENCIJA Članak 8. (1) Putnička agencija je pravna osoba upisana u registar društva koje se bavi organiziranjem turističkih i poslovnih putovanja i boravaka, posredovanjem i pružanjem svih ostalih usluga u svezi s tim, te prodajom svog vlastitog turističkog proizvoda kojeg stvara sjedinjavanjem raznih vrsta turističkih usluga. Članak 9. (1) Naznaku „putnička agencija” može koristiti isključivo pravna osoba iz članka 8. ovog Zakona. (2) Naznaka „putnička agencija” obvezno se koristi u tvrtki putničke agencije kao pobliža naznaka djelatnosti. (3) U tvrtki putnička agencija mogu se, uz naznaku kojom se obilježava ime putničke agencije, koristiti i izrazi uobičajeni u turističkom poslovanju kao što su: „tours”, „travel” i slično. II. A. - Usluge putničke agencije Članak 10. Usluge putničke agencije su: a) organiziranje i prodaja turističkih paket aranžmana, b) organiziranje i prodaja izletničkih programa, c) posredovanje u prodaji karata ili rezervaciji mjesta za sva prijevozna sredstva, d) posredovanje pri rezervaciji smještaja i pružanja usluga u ugostiteljskim objektima, e) zastupanje domaćih i stranih putničkih agencija i nuđenje, u njihovo ime, usluga utvrđenih točkom 1. ovog stavka, f) davanje turističkih obavijesti i nuđenje NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 394 - Broj 5 14. lipnja 2016. promidžbenog materijala, g) usluge mjenjačnice, prodaja i kupovanje putničkih čekova, h) otprema, prijevoz i prijenos prtljage, i) pravne usluge u svezi s osiguranjem putnika i prtljaga, j) posredovanje u iznajmljivanju vozila (rent-acar), letjelica, plovnih objekata, k) čuvanje i održavanje plovnih objekata, l) rezervacije, nabavka i prodaja ulaznica za sve vrste priredbi, muzeja i drugo, m) iznajmljivanje opreme, pribora i sprava za šport i rekreaciju, n) organiziranje tečajeva i seminara vezanih za turizam i učenje stranih jezika uposlenika u agenciji, o) organiziranje usluga smještaja i prehrane u ugostiteljskim objektima, p) organiziranje charter prijevoza, q) poslovi na razvijanju i organiziranju posebnih oblika turizma (zdravstveni, kongresni, lovni, izletnički, vjerski i dr.), r) organiziranje lova i ribolova za turiste, s) prodaja robe vezane za potrebe putovanja, t) druge usluge srodne turističkoj djelatnosti. II. B. - Vrste putničkih agencija Članak 11. (1) Prema vrsti usluga koje pružaju putničke agencije su: a) putnička agencija organizator putovanja i b) putnička agencija posrednik. (2) Putnička agencija smije pružati samo one usluge za koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. Članak 12. (1) Putnička agencija može započeti pružati usluge kada pribavi odobrenje Općinskog, odnosno gradskog tijela uprave, mjerodavnog za poslove turizma (u daljnjem tekstu: mjerodavno tijelo) kojim je utvrđeno da udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. (2) Ispunjavanje uvjeta iz stavka (1) ovog članka utvrđuje se rješenjem u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, sukladno članku 13. ovog Zakona. (3) Pravomoćno Rješenje iz stavka (2) ovog članka upisuje se u Upisnik putničkih agencija koji vodi mjerodavno tijelo. (4) Na Rješenje iz stavka (2) ovoga članka može se u roku od 15 dana uložiti žalba Ministarstvu gospodarstva, (daljnjem tekstu: Ministarstvo) Članak 13. Zahtjev putničke agencije za izdavanje Rješenja iz članka 12. ovog Zakona sadrži: a) tvrtku i sjedište putničke agencije, b) rješenje o upisu u sudski registar, c) popis usluga koje će pružati, d) prijedlog vrste putničke agencije, e) dokaz o pravu vlasništva poslovnog prostora ili ugovora o zakupu poslovnog prostora, f) podatke o veličini i opremljenosti poslovnog prostora, g) podatke o voditelju poslovnice, ako putnička agencija pruža svoje usluge neposredno korisniku usluge. II. C. - Obveze putničke agencije Članak 14. Pored uvjeta koje treba ispuniti da bi dobila odobrenje za obavljanje djelatnosti (članak 5. ovog Zakona), putnička agencija dužna je: a) na ulazu u poslovni prostor putničke agencije izložiti natpisnu ploču na kojoj je istaknuta tvrtka putničke agencije, b) na ulazu u poslovni prostor istaknuti radno vrijeme, c) na zahtjev korisnika njezinih usluga izjasniti se o svojstvu u kojem nastupa i koliki je raspon ovlasti, ako zastupa druge putničke agencije, d) u svim reklamnim i propagandnim materijalima, kao i u svim poslovnim dokumentima vidljivo naznačiti tvrtku i sjedište, e) čuvati kao poslovnu tajnu sve što je saznala o putniku, bez njegova odobrenja, osim u zakonom propisanim slučajevima, nikom ne smije priopćiti njegovu adresu, mjesto i vrijeme putovanja, boravka, uplaćenu cijenu, kao ni imena njegovih suputnika, f) putniku pružiti usluge utvrđene u ugovoru i na kvalitetan način, g) ponuditi putniku posebno osiguranje od povreda, bolesti, smrti i gubitka prtljage tijekom NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 395 - Broj 5 putovanja i boravka. Članak 15. (1) Putnička agencija je dužna prijevoz putnika obavljati vlastitim prijevoznim sredstvima ili prijevoznim sredstvima u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba koje su registrirane za obavljanje djelatnosti prijevoza putnika. (2) Iznimno od odredbe iz stavka (1) ovog članka, ako prijevoz putnika nije moguće izvršiti sukladno stavku (1) ovog članka, putnička agencija može za prijevoz putnika koristiti i prijevozno sredstvo u vlasništvu inozemnih pravnih ili fizičkih osoba uz prethodno odobrenje Ministarstva gospodarstva Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 16. (1) Ako putnička agencija organizira grupna putovanja obvezna je, tijekom cijelog putovanja, za grupe do 75 putnika, osigurati najmanje jednog turističkog pratitelja, koji ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. (2) Ako putnička agencija ne raspolaže s turističkim pratiteljem iz stavka (1) ovog članka može osigurati stručnog djelatnika koji je osposobljen za rad u turističkoj djelatnosti. (3) Putnička agencija obvezna je navesti u programu putovanja da lije obilazak predviđen u pratnji pratitelja putovanja ili lokalnog vodiča. Članak 17. Putnička agencija dužna je za svaki turistički paket aranžman, odnosno putovanje koje organizira, izdati program, prospekt ili katalog kojeg treba putniku staviti na raspolaganje prije sklapanja ugovora o organiziranom putovanju ili korištenju drugih usluga, a koji sadrži: a) detaljan opis putovanja, odnosno aranžmana, b) naznaku redoslijeda vremena pružanja pojedinih usluga (itinerer), c) točan opis odredišta (kod boravka), d) jasne i točne podatke o vrsti, položaju, kategoriji ili udobnosti, i druge glavne naznake smještaja i ishrane, e) vrstu prijevoznog sredstva i razred, f) ukupan broj dana i noćenja u turističkom paket aranžmanu, obroci prehrane i sve dodatne usluge, g) datum, vrijeme i mjesto polaska, odnosno povratka, h) cijenu aranžmana i cijenu usluga koje nisu uključene u cijenu aranžmana, i) uvjete prijave i otkaza, te za što sve organizator jamči putniku, j) rok do kada će se putniku saopćiti ako organizator ili posrednik odustanu od aranžmana, k) informacije i savjete o putovanju i uslugama koje bi putniku trebale biti značajne, npr. o valuti, klimi, zdravstvenim uvjetima, vize i dr. II. D. - Odgovornost putničke agencije Članak 18. Putnička agencija koja pruža usluge turističkog paket aranžmana, izletničkog programa ili transfera putnika, dužna je koristiti prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani kod osiguravajućeg društva, kao i ugostiteljske objekte u kojima su korisnici usluga osigurani. Članak 19. (1) Policom osiguranja iz članka 18. ovog Zakona obvezno moraju biti pokrivene odgovornosti za materijalne i nematerijalne štete koje bi korisnici usluga putničke agencije mogli pretrpjeti. (2) Pokriće iz stavka (1) ovog članka uključuje rizike od svih vrsta elementarnih nesreća, tjelesnih povreda, materijalnih i financijskih šteta. (3) Putnička agencija dužna je voditi brigu da je polica osiguranja iz stavka (1) ovog članka uvijek važeća. II. E. - Poslovnica Članak 20. (1) Putnička agencija koja neposredno pruža usluge putniku mora imati poslovni prostor (u daljnjem tekstu: poslovnica). (2) Usluge putničke agencije koje putnička agencija neposredno pruža putnicima mogu se pružati samo u poslovnici ili za to predviđenom mjestu u objektu smještaja gostiju. (3) Poslovnica mora ispunjavati sljedeće uvjete: a) da je namijenjena isključivo poslovanju putničke agencije, b) da prostor odgovara propisanim uvjetima za NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 396 - Broj 5 14. lipnja 2016. određenu vrstu putničke agencije, c) da je zasebna poslovna cjelina u odnosu na druge poslovne prostore pravnih i fizičkih osoba koja posluju u istom objektu. (4) Iznimno od odredbe iz stavka (2) i (3) ovog članka, poslovnica ne mora biti zasebna poslovna cjelina, ako se taj prostor nalazi u objektima namijenjenim trgovačkim i bankarskim aktivnostima, u hotelima, sajamskim prostorima, na postajama ili terminalima za javne usluge kopnenog, ili zračnog prijevoza. II. F. - Voditelj poslovnice Članak 21. (1) Putnička agencija koja neposredno prodaje turističke paket aranžmane i izletničke programe, mora u svakoj poslovnici imati najmanje jednog zaposlenog voditelja poslovnice koji ispunjava propisane uvjete. (2) Voditelj poslovnice odgovoran je za rad poslovnice, sukladno ovom Zakonu. Članak 22. (1) Voditelj poslovnice treba ispunjavati sljedeće uvjete: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine, b) da je poslovno sposoban, c) da poznaje najmanje jedan svjetski jezik, d) da ima položen stručni ispit za voditelja poslovnice, e) da mu pravomoćnom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje. (2) Ovlašteni voditelj poslovanja poslovnice mora ispunjavati i ostale uvjete propisane odlukom o utemeljenju. (3) Iznimno od odredbe stavka (1) točke a) ovoga članka, voditelj poslovnice može biti i strani državljanin pod uvjetom da ima radnu dozvolu i da ispunjava uvjete iz stavka (1) ovog članka. (4) Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se pred komisijom koju rješenjem imenuje Ministar. (5) Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se prema utvrđenom ispitnom programu. (6) Ministar će propisati postupak, način polaganje i ispitni program za stručni ispit za voditelja poslovnice. (7) Ispitni program iz stavka (6) ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama”, Hercegbosanske županije. (8) 0 položenom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje. II. G. - Jamstvo za turistički paket aranžman Članak 23. (1) Putnička agencija, organizator putovanja, mora svakom putniku osigurati korištenje uplaćenog turističkog paketa aranžmana ili naknadu štete zbog nastalih troškova. (2) Putnička agencija, organizator putovanja, dužna je za svaki turistički paket aranžman osigurati jamstvo kod banke ili osiguravajućeg društva radi naknade putniku: a) plaćene cijene putovanja, ako zbog platne nemogućnosti ili stečaja putničke agencije iz stavka (1) ovog članka Izostanu usluge putovanja i b) troškova koji su nastali zbog platne nemogućnosti ili stečaja putničke agencije iz stavka (1) ovog članka za povratak putnika u mjesto polaska. (3) Jamstvo se daje u obliku police osiguranja, gotovinskog pologa ili bankovnog jamstva i slično. (4) Putnička agencija, organizator putovanja, nije odgovorna putniku za nastale štete iz stavka 2. ovoga članka ako: a) se utvrđeni propusti u neispunjavanju ugovorenih usluga pripisuju putniku, b) se nepredviđeni neizbježni propusti pripisuju trećoj osobi koja nije sudjelovala u ostvarenju ugovorenih usluga, c) su propusti nastali djelovanjem više sile (na temelju nepredviđenih događaja na koje onaj tko se na njih poziva nema utjecaja i čije su posljedice neizbježne usprkos primjeni posebne brige, u što se ne ubraja prebukiranje ili nekim drugim događajem koji putnička agencija, odnosno pružatelj usluga nije mogao predvidjeti ili otkloniti usprkos pose-bnoj brizi. (5) U slučajevima iz stavka (4) točke b). i c). ovoga članka putnička agencija, organizator putovanja, mora voditi brigu o tom da pomogne putniku. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 397 - Broj 5 Članak 24. (1) Putnička agencija, organizator putovanja, dužna je putniku prilikom uplate iznosa za turistički paket aranžman izdati potvrdu o osiguranju jamstva koja mu omogućava neposredno ostvarivanje prava za naknadu štete zbog troškova nastalih iz članka 23. ovog Zakona prema banci ili osiguravajućem društvu. (2) Putnička agencija koja organizira putovanje (aranžman) dužna je sa osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzrokuje putnik neispunjavanjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim neispunjenjem obveza koje se odnose na aranžman. II. H. - Prestanak pružanja usluga putničke agencije Članak 25. (1) Putnička agencija prestaje pružati usluge: a) odjavom poslovanja danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave mjerodavnom tijelu, s tim što se prestanak pružanja usluga ne može odjaviti unatrag, b) ako je inspekcijskom kontrolom utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i drugim propisima, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, c) ako mjerodavno tijelo naknadno utvrdi da je rješenje iz članka 13.ovog Zakona zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima, d) radi utvrđene neaktivnosti putničke agencije koja je neprekidno trajala duže od jedne godine, e) radi izricanja mjere zabrane pružanja usluga putničke agencije, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. (2) O prestanku pružanja usluga iz stavka (1) ovog članka, mjerodavno tijelo donosi rješenje koje upisuje u Upisnik iz članka 12. ovog Zakona. (3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. III. TURISTIČKI VODIČ, PRATITELJ, ANIMATOR I ZASTUPNIK III. A. - Turistički vodič Članak 26. (1) Turistički vodič je osoba koja turistima pokazuje i stručno objašnjavanja prirodne ljepote i rijetkosti, kulturno-povijesne spomenike, umjetnička djela, etnografske i druge znamenitosti, povijesne događaje, osobe, legende vezane za te događaje i osobe, gospodarske i političke tijekove i zbivanja, te ljepote pojedinih mjesta i područja. (2) Ne smatra se turističkim vodičem stručni djelatnik koji obavlja poslove vodiča na svom radnom mjestu kod pravne osobe unutar poslovnog prostora u kojemu radi (muzej, galerija, nacionalni park i slično), stručni djelatnik putničke agencije koji prati skupinu turista iz mjesta u mjesto, vodič u planinama i jamama, u lovu i ribolovu, kao i voditelj i pratitelj ekskurzije i izleta. Članak 27. (1) Turistički vodič može biti osoba: a) koja je državljanin Bosne i Hercegovine, b) koja ima potpunu poslovnu sposobnost, c) koja ima najmanje srednju stručnu spremu, d) položen Ispit za turističkog vodiča, e) koja poznaje najmanje jedan svjetski jezik, f) kojoj pravomoćnom presudom ili rješenjem o prekršaju nije Izrečena mjera zabrane obavljanja poslova turističkog vodiča, dok ta mjera traje, g) da udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima. (2) Strani državljanin može pružati usluge turističkog vodiča pod uvjetom da ima radnu dozvolu, da ispunjava uvjete iz stavka (1) točka b.- g. ovog članka i uz primjenu načela uzajamnosti. Članak 28. (1) Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se prema utvrđenom ispitnom programu. (2) O položenom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje. (3) Pravilnik o ispitnom programu donosi Ministar. Članak 29. (1) Za pružanje usluga turističkog vodiča, turistički vodič mora imati odobrenje koje na njegov zahtjev izdaje mjerodavno tijelo na čijem području turistički vodič ima prebivalište. (2) Mjerodavno tijelo o odobrenju iz stavka (1) ovog članka donosi rješenje u roku od 15 dana od NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 398 - Broj 5 14. lipnja 2016. dana uredno podnesenog zahtjeva. Članak 30. (1) Rješenje i odobrenje iz članka 29. ovog Zakona mora sadržavati: a) ime i prezime turističkog vodiča, mjesto prebivališta, područje na kojem će obavljati poslove, b) stečenu stručnu spremu i datum kada je položio ispit za turističkog vodiča, c) jezike na kojima će pružati turističke usluge, d) ako turistički vodič pruža usluge samo u jednom periodu tijekom godine (sezonski) - razdoblje u kojem pruža usluge. (2) Stručna sprema se unosi u odobrenje, sukladno podacima iz potvrde o položenom stručnom ispitu. Članak 31. Mjerodavno tijelo će rješenje iz članka 29. stavak (2) ovog Zakona dostaviti mjerodavnoj organizacijskoj jedinici porezne uprave, mjerodavnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji i Ministarstvu. Odobrenje za pružanje usluga turističkog vodiča upisuje se u Upisnik koga vodi mjerodavno tijelo. Članak 32. (1) Odobrenje za pružanje usluga turističkog vodiča prestaje važiti u sljedećim slučajevima: a) odjavom turističkog vodiča - danom podnošenja odjave mjerodavnom tijelu, s tim što se pružanje usluga ne može odjaviti unatrag, b) ako mjerodavno tijelo naknadno utvrdi da je izdano odobrenje zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima, c) ako turistički vodič pruža usluge protivno Odredbi članka 26. ovog Zakona, d) ako prestaneispurrjavati jedan od uvjeta propisanih člankom 27. ovog Zakona^ (2) O prestanku važenja odobrenja iz stavka (1). ovog članka mjerodavno tijelo donosi posebno Rješenje i dostavlja ga mjerodavnoj organizacijskoj jedinici porezne uprave, mjerodavnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji i Ministarstvu. Članak 33. (1) Ministarstvo može propisati dopunski ispitni program za turističke vodiče koji će obavljati poslove na području Županije. (2) Ispitni program iz stavka (1) ovog članka objavljuje se u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Članak 34. (1) Dopunski se stručni ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje se organizira pri Ministarstvu. (2) Sastav ispitnog povjerenstva i način polaganja dopunskog ispita za turističke vodiče za područje Županije propisuje Ministar. (3) O položenom dopunskom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje. Članak 35. Turistički vodič smije pružati usluge turističkog vodiča sukladno izdanom uvjerenju. Članak 36. Turistički vodič je dužan poslove usluga vodiča pružati savjesno i stručno te, sukladno odredbama ovog Zakona, poslovnim običajima u turizmu, statutom i drugim aktima udruge turističkih vodiča čiji je član. Članak 37. Putnička agencija i drugi korisnici usluga turističkog vodiča ne smiju pružanje usluga turističkog vodiča povjeriti osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Članak 38. (l) Turistički vodič prilikom pružanja usluga turističkog vodiča mora, na vidljivom mjestu, nositi iskaznicu turističkog vodiča kojom se utvrđuje njegov identitet. (2) lskaznicu turističkog vodiča izdaje Ministarstvo. Članak 39. Turistički vodič naplaćuje naknadu za pruženu uslugu i naknadu troškova za rad, sukladno s cjenikom kojeg ovjerava mjerodavno tijelo. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 399 - Broj 5 III. B. - Turistički pratitelj Članak 40. (l) Turistički pratitelj je osoba koja, osim uvjeta iz članka 27. točke a), b), c), e), f) i g), obavlja operativno-tehnlčke poslove u vođenju i praćenju turista, te daje turistima temeljne naputke o svrsi putovanja. (2) Osobe koje imaju položen ispit za turističkog vodiča oslobođene su obveze polaganja ispita za turističkog pratitelja. Članak 41. (1) Ispit za turističkog pratitelja polaže se pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje Ministar. (2) Ispitni program ispita iz stavka (1) ovog članka utvrđuje Ministar. (3) Ispitni program iz stavka (2) ovog članka objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. (4) O položenom ispitu Ministarstvo turističkom pratitelju Izdaje uvjerenje. Članak 42. (1) Putnička agencija ne smije obavljanje poslova turističkog pratitelja povjeriti osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. (2) Turistički pratitelj, prilikom pružanja usluga turističkog pratitelja, mora imati uvjerenje o položenom ispitu kojim se utvrđuje njegov identitet. III. C. - Turistički animator Članak 43. (1) Turistički animator je osoba koje planira i ostvaruje programe provođenja slobodnog vremena turista, a koji se odnose na športsko-rekreativne i kulturno-društvene sadržaje. (2) Za turističkog animatora vrijede odredbe ovog Zakona koje se odnose na turističkog pratitelja. III. D. - Turistički zastupnik Članak 44. (1) Turistički zastupnik je osoba koje zastupa organizatora putovanja ili posrednika, u odredištu putovanja. (2) Organizator putovanja, odnosno posrednik, obvezan je pismeno izvijestiti davatelja usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlaštenjima i svim nastalim promjenama. Članak 45. Ovlasti i poslovi turističkog zastupnika, naročito su: a) štititi interese i prava putnika i organizatora putovanja, odnosno posrednika kod davatelja usluga, b) pružati obavijesti i upute putnicima kod izvršenja programa putovanja i dodatnih usluga, c) naručivati dodatne usluge u ime organizatora putovanja, odnosno posrednika prema dobivenim ovlastima, d) posredovati u pribavljanju dodatnih usluga za putnike (izleti, kulturne i športske priredbe i slično), e) obavljati i druge poslove potrebne za zaštitu interesa putnika i organizatora putovanja, odnosno posrednika. IV. TURISTIČKE USLUGE U VODNOM, SEOSKOM I DRUGIM OBLICIMA TURIZMA IV. A. - Turističke usluge u vodnom turizmu Članak 46. Vodni turizam, u smislu ovog Zakona, je plovidba i boravak turista na plovnim objektima (jahta, brodica i slično), kao i boravak u lukama vodnog turizma radi odmora i rekreacije. Članak 47. (1) Usluge u vodnom turizmu su: a) iznajmljivanje prostora uz uređenu i djelomično ili potpuno zaštićenu obalu (u daljnjem tekstu: vez) za smještaj plovila i turista koji borave na njima, b) iznajmljivanje plovila za pojedinačna i obiteljska višednevna krstarenja u priobalju NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 400 - Broj 5 14. lipnja 2016. (chartering), c) iznajmljivanje plovila za grupna, kružna, višednevna putovanja u priobalju (cruising), d) iznajmljivanje posebno opremljenih plovila za grupna, dnevna i višednevna putovanja i pružanje usluga podvodnog ronjenja, e) usluge skipera, f) prihvat, čuvanje i održavanje plovila na vezu, na jezerima i suhom vezu, g) usluge opskrbe plovnih objekata (vodom, gorivom u posebnim pumpama, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sličnoj, h) škole jedrenja, obuke za skipere i voditelje brodica, i) uređenje i pripremanje plovila, j) davanje različitih informacija (vremenska prognoza, brodski vodič i slično), k) ostale usluge u svezi s putovanjem i boravkom turista. (2) Usluge u vodnom turizmu mogu pružati pravne i fizičke osobe ako ispunjavaju propisane uvjete, uz odobrenje za rad nadležnog tijela. Članak 48. Usluge u vodnom turizmu pružaju se u lukama otvorenim za putnički promet i vodno-turlstičkim centrima (u daljnjem tekstu: luke vodnog turizma) i na plovnim objektima vodnog turizma. Članak 49. (1) Pravna ili fizička osoba iz članka 3. ovog Zakona ne može pružiti turističke usluge prije nego što ishodi rješenje da su ispunjeni uvjeti za pružanje tih usluga. (2) Mjerodavno tijelo, na zahtjev pravne ili fizičke osobe, rješenjem utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta za luke vodnog turizma. (3) Mjerodavno tijelo iz stavka (2) ne može izdati rješenje iz stavka (1) ovog članka pravnoj ili fizičkoj osobi koja nema koncesiju za korištenje luke vodnog turizma. (4) Rješenje iz stavka (2) ovog članka dostavlja se mjerodavnoj ispostavi porezne uprave i Ministarstvu. (5) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka može se Izjaviti žalba Ministarstvu. (6) Rješenje iz stavka (2) ovog članka upisuje se u Upisnik luka vodnog turizma koji vodi mjerodavno tijelo. Članak 50. (1) Rješenje iz članka 49. ovog Zakona prestaje važiti: a) odjavom poslovanja, danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja dojave mjerodavnom tijelu, b) ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje turističkih usluga u vodnom turizmu nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom, c) ako mjerodavno tijelo naknadno utvrdi da je Izdano odobrenje utemeljeno na neistinitim podacima, d) radi utvrđene neaktivnosti pružatelja usluga koja je trajala neprekidno duže od godinu dana, e) prestankom koncesije za korištenje luke vodnog turizma. (2) O prestanku važenja rješenja iz stavka (1) ovog članka mjerodavno tijelo donosi rješenje i dostavlja ga mjerodavnoj Inspekciji i mjerodavnoj ispostavi porezne uprave. (3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. IV. B. - Turističke usluge u seoskom domaćinstvu Članak 51. (1) Seoski turizam je boravak turista u kućanstvu koje je organizirano kao turističko seosko domaćinstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih kućanstava, sukladno propisima iz nadležnosti Ministarstva mjerodavnog za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: seosko kućanstvo) radi odmora i rekreacije s mogućnošću sudjelovanja u aktivnostima seoskog kućanstva. (2) Seosko domaćinstvo u smislu ovog Zakona je: a) seosko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu, koje pruža ugostiteljske ili turističke usluge sukladno ZUD i/ili ZPUT, b) domaćinstvo koje je organizirano kao turističko seosko gospodarstvo (na selu), u kojem njegovi članovi imaju prebivalište, a privređivanje članova seoskog domaćinstva, koje sudjeluje u pružanju ugostiteljskih usluga, proizlazi iz vlastite poljoprivredne proizvodnje. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 401 - Broj 5 Članak 52. (1) Turističke usluge u seoskom kućanstvu posebno su: iznajmljivanje konja za jahanje, lov i ribolov na seoskom kućanstvu, foto safari, organiziranje branja plodova i gljiva, berbe voća i povrća, ubiranje ljetine i drugo. (2) Turističke usluge iz stavka (1) ovog članka može pružati vlasnik seoskog kućanstva s članovima svoje obitelji ukoliko ispuni uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 53. (1) Za pružanje turističkih usluga iz članka 52. ovog Zakona član seoskog kućanstva dužan je pribaviti rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga u seoskom kućanstvu od mjerodavnog tijela prema mjestu pružanja usluga. (2) Rješenje o odobrenju izdati će se na zahtjev člana seoskog kućanstva koji ispunjava uvjete: a) daje državljanin Bosne i Hercegovine, b) da je poslovno sposoban, c) da je vlasnik ili nositelj prava korištenja sredstava za pružanje usluga, d) da posjeduje rješenje mjerodavnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje turističkih usluga u seoskom kućanstvu, e) da su ispunjeni uvjeti propisani drugim propisima bez kojih se ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti f) da udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima. (3) Mjerodavno tijelo iz stavka (1) ovog članka dužno je riješiti po zahtjevu iz stavka (2) ovog članka u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. (4) Iznimno od stavka (1) ovog članka, član seoskog kućanstva koji ima odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom kućanstvu, sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, može pružati usluge iz članka 51. ovog Zakona, uz ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Zakonom. (5) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. Članak 54. Rješenje o odobrenju iz članka 53. ovog Zakona sadrži: a) ime i prezime, datum i mjesto rođenja, te adresu podnositelja zahtjeva, b) matični identifikacijski broj poljoprivrednog domaćinstva, c) vrste turističkih usluga koje će se pružati, d) naznaku pruža li se usluga tijekom cijele godine ili sezonski. Članak 55. Za pružanje turističkih usluga članu seoskog kućanstva mogu pomagati članovi njegovog kućanstva. Članak 56. (1) Rješenje o odobrenju iz članka 54. ovog Zakona prestaje važiti: a) odjavom danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave mjerodavnom tijelu, b) ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje turističkih usluga nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, c) ako mjerodavno tijelo naknadno utvrdi da je izdano odobrenje zasnovano na neistinitim podacima, d) ako se turističke usluge ne počnu pružati u roku od godine dana. (2) O prestanku važenja odobrenja iz stavka (1) ovog članka mjerodavno tijelo donosi rješenje, te ga dostavlja mjerodavnoj inspekciji i mjerodavnoj ispostavi porezne uprave. (3) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu. IV. C. - Turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude Članak 57. (1) Turističke usluge mogu se pružati i u zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom, brdskoplaninskom, golf-turizmu, vjerskom, skijaškom terenu, kajakaštvu, jedrenju, splavarenju i drugim oblicima turizma. (2) Uslugama na skijaškom terenu u smislu ovog Zakona smatra se davanje na korištenje prostora, uređaja i opreme za rekreativno i športsko skijanje, skijašku obuku i druge rekreativne i športske aktivnosti na snijegu ,te iznajmljivanje skijaške NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 402 - Broj 5 14. lipnja 2016. opreme, usluge korištenja ski i bebi liftova, žičara itd. Članak 58. (1) Pravna ili fizička osoba koje upravlja skijaškim terenom dužna je: a) osigurati i održavati skijaški teren za sigurno korištenje, b) utvrditi red i osigurati službu za održavanje reda, c) osigurati službu spašavanja i pružanja hitne medicinske pomoći, d) na ulazu u skijaški teren vidno istaknuti odredbe o redu, cijene za korištenje uređaja, opreme i prostora i drugih usluga na skijaškom terenu, e) markirati skijaške staze prema težini, duljini i vrsti skijaške staze, f) osigurati tehničko osoblje koje će se brinuti o sigurnoj uporabi ski i bebi liftova, žičara i si., g) osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja. (2) Minimalne tehničke uvjete za uređenje, obilježavanje, korištenje i sigurnost na skijalištu propisuje Ministar. Članak 59. (1) Turističke usluge u kajakaštvu, jedrenju I splavarenju su: a) Iznajmljivanje prostora uz uređene i djelomično ili potpuno zaštićene obale, b) Iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju, c) prihvat, čuvanje i održavanje plovila, d) usluge opskrbe kajaka ili splavova (vodom, namirnicama, opremom i slično), e) obuka za skipere i voditelje splavova i čamaca, f) uređenje i priprema plovila i čamaca, g) osiguranje službe spašavanja i pružanja hitne medicinske pomoći, h) usluge skipera. (2) Za pružanje turističkih usluga iz članka 57. pravna ili fizička osoba dužna je ishoditi: a) rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga mjerodavnog tijela prema mjestu pružanja usluga, b) propisanu licencu za čamce od nadležne kapetanije, c) registraciju športske udruge. (3) Propisanu licencu za jedrenje, kajak, čamce i registraciju športske udruge potrebno je priložiti mjerodavnom tijelu prilikom izdavanja rješenja o odobrenju. (4) Osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja. (5) Na izdavanje, sadržaj i prestanak važenja rješenja iz stavka (2) ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 13.14. i 25. ovog Zakona. V. PROMOCIJA TURIZMA Članak 60. Vlada Hercegbosanske županije osniva turističku zajednicu s ciljem jačanja i promocije turizma Županije. a) Turistička zajednica je pravna osoba koja obavlja promociju i jačanje turističke i ugostiteljske djelatnosti i drugih vidova turističke ponude, te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude u interesu osnivača. b) Prava i obveze turističke zajednice će se regulirati posebnim propisom. VI. OSTALE TURISTIČKE USLUGE Članak 61. Ostalim turističkim uslugama smatraju se: a) iznajmljivanje sandolina, te njihov smještaj i čuvanje, b) iznajmljivanje brodica, dasaka za jedrenje, bicikla na vodi, c) iznajmljivanje pribora i opreme za kupanje i skijanje na vodi, d) iznajmljivanje suncobrana, ležaljki i drugo, e) iznajmljivanje skijaške i ribolovne opreme i slično. Članak 62. (1) Za pružanje usluga iz članka 61. ovog Zakona, pravna ili fizička osoba obvezna je pribaviti odobrenje mjerodavnog tijela. (2) Pravna ili fizička osoba koja pruža usluge iz stavka (1) ovog članka dužna je korisnike usluga osigurati od posljedica nesretnog slučaja. (3) Mjerodavno tijelo propisuje mjesta za pružanje usluga iz članka 61. ovog Zakona. (4) Na izdavanje, sadržaj i prestanak važenja NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 403 - Broj 5 rješenja ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 13., 14. i 25. ovog Zakona. VII. NADZOR Članak 63. (1) Upravni nadzor nad provođenjem ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona obavlja Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije. (2) Inspekcijske poslove u provođenju ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba, provodi mjerodavna turističko-ugostiteljska inspekcija (u da- ljnjem tekstu: inspekcija). Članak 64. U provođenju inspekcijskog nadzora mjerodavni turlstičko-ugostiteljski inspektor (u daljnjem tekstu: inspektor) je ovlašten pregledati: poslovne i druge prostorije u kojima se obavlja turistička djelatnost, opremu, vozila i plovila kojima se i u kojima obavlja turistička djelatnost, poslovne knjige, ugovore, isprave i evidencije i drugu poslovnu dokumentaciju koja mu omogućuje uvid u poslovanje pravnih i fizičkih osoba koje pružaju turističke usluge, te obaviti i druge radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. Članak 65. (l) Pravne i fizičke osobe čije su prostorije i prostori, uređaji i oprema, odnosno predmeti rada i poslovanja podvrgnuti inspekcijskom nadzoru, obvezni su omogućiti inspektoru neometano obavljanje inspekcijskog nadzora. (2) lnspekcijski nadzor treba u isto vrijeme biti obavljen tako da ne ometa redovno obavljanje rada i poslovanja. Članak 66. (1) Inspektor će donijeti rješenje kojim će zabraniti pružanje pojedinih turističkih usluga ako utvrdi da: a) pravna ili fizička osoba obavlja turističku djelatnost, a da nije upisana u sudski registar, odnosno da ne posjeduje rješenje, odnosno odobrenje mjerodavnog tijela, b) pravna ili fizička osoba obavlja turističku djelatnost, a da nije pribavila rješenje da objekat, odnosno poslovni prostor u kojem pruža usluge udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom, ili propisima donesenim na temelju ovog Zakona. (2) Žalba na rješenje iz stavka (1) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. (3) Subjektu nadzora kome je zabranjen rad, inspektor će pečaćenjem ili na drugi pogodan način zatvoriti prostorije u kojima se obavlja turistička djelatnost, te može privremeno oduzeti robu, opremu, uređaje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima obavlja nezakonitu djelatnost, do konačne odluke. Inspektor je obavezan da uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za počinjeni prekršaj, odnosno uz prijavu za počinjeno kazneno djelo, o privremenom oduzimanju predmeta odmah izvijestiti mjerodavno tijelo kod kojeg pokreće postupak zbog počinjenog prekršaja ili kaznenog djela. Inspekcijska tijela u čijem se sastavu nalazi inspekcija osigurati će uvjete za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta. (4) Troškovi prinudnog izvršenja kao i troškovi štete nastali prinudnim izvršenjem padaju na teret izvršenika - stranke. Članak 67. (1) Ako poslovni prostor, uređaji ili oprema u kojem ili kojima se pružaju turističke usluge ne udovoljavaju, odnosno prestanu udovoljavati uvjetima propisanim ovim Zakonom i drugim propisima, turističko-ugostiteljski inspektor će bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje rješenja kojim će odrediti rok ne kraći od 30 dana pravnoj ili fizičkoj osobi da prilagodi pružanje usluga sukladno Zakonu. (2) Ako nedostaci i nepravilnosti iz stavka (1) ovog članka ne budu otklonjeni u određenom roku, turističko-ugostiteljski inspektor će zabraniti pružanje turističkih usluga. (3) Žalba na rješenje iz stavka (1) i (2) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. (4) Ukoliko inspektor, nakon što je rješenje o zabrani postalo izvršno, utvrdi da se i pored zabrane NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 404 - Broj 5 14. lipnja 2016. obavlja turistička djelatnost, donijet će Zaključak o prinudnom izvršenju Rješenja pečaćenjem objekta. (5) Troškovi prinudnog izvršenja, kao i troškovi štete nastale prinudnim izvršenjem padaju na teret izvršenika - stranke. Članak 68. Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je kupcu usluge naplaćena ili zaračunata viša cijena od utvrđene, naredit će prodavatelju usluge da vrati više naplaćeni iznos oštećenom kupcu usluge i bez odgađanja izdati prekršajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Članak 69. Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti ili ne pridržavanje propisa za čiji nadzor nije mjerodavan, obavijestit će mjerodavno tijelo, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana. VIII. KAZNENE ODREDBE Članak 70. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) ne pruža turističke usluge koje prema propisima spadaju u predmet njihovog poslovanja (članak 10.); b) se u prometu nezakonito koristi izrazom “putnička agencija” (članak 9.); c) pruža usluge protivno članku 7. ovog Zakona; d) poslovne prostorije ne ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom (članak 20. i 21.); e) ne osigura rizike putovanja osiguranjem putnika i njihove prtljage (članakl8. i 19.); f) ne koristi prijevozna sredstva osigurana obaveznim osiguranjem putnika sukladno Zakonu (članak 18.i 19.); g) dodatno ne ispunjava uvjete za pojedinu vrstu putničke agencije ili ne pruža usluge na propisani način, ili ako pruža usluge one vrste putničke agencije za koju ne lspunjawpropišane uvjete (članak 11.); h) započne s pružanjem usluga putničke agencije prije nego što je pribavio Rješenje mjerodavnog tijela da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona (članak 12.); i) prijevoz putnika ne obavlja vlastitim prijevoznim sredstvima ili prijevoznim sredstvima u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba na temelju ugovora (članak 15.); j) neposredno pruža usluge putniku, a nema poslovnicu ili poslovnica ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 20. stavak (3); k) ne osigura korištenje uplaćenog aranžmana ili naknadu štete zbog nastalih troškova ili ne osigura jamstvo za svaki aranžman kod banke ili osiguravajućeg društva (članak 23. stavak (1) i (2)); 1) putniku prilikom uplate iznosa za aranžman ne izda potvrdu o osiguranju jamčevine, koja mu omogućava neposredno ostvarenje prava na naknadu štete zbog nastalih troškova iz članka 24. (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM. Članak 71. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) na ulazu u poslovni prostor putničke agencije ne izloži natpisnu ploču na kojoj je naziv putničke agencije (članak 14. stavak (1) točka a.)); b) se na zahtjev korisnika njezinih usluga ne izjasni o svojstvu i opsegu ovlasti ukoliko zastupa druge putničke agencije (članak 14. stavak (1) točka c.)); c) ne objavi uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i ne pridržava se tih uvjeta sadržaja i cijena (članak 5. stavak (1) točka c.)); d) u reklamnim i propagandnim materijalima i svim drugim poslovnim dokumentima vidljivo ne naznači tvrtku i sjedište te, identifikacijski broj (članak 14. stavak (1) točka d.)); e) za svaku izvršnu uslugu korisniku ne izda račun, kartu ili potvrdu s brojem kojom se potvrđuje primitak uplate ili ne čuva kopije tih dokumenata najmanje jednu godinu od dana njihovog izdavanja (članak 5. Stavak (1) točka d.)); NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 405 - Broj 5 f) u prostorijama i na mjestima gdje se prodaju turističke usluge ne vodi knjigu žalbe i u roku od 15 dana ne odgovori na svaki izneseni prigovor (članak 5. točka g)); g) na ulazu u poslovni prostor u kojem neposredno prodaje svoje usluge ne istakne radno vrijeme ili se ne pridržava radnog vremena (članak 14. stavak (1) točka b)); h) ne posluje sukladno odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona, te sukladno poslovnim običajima u turizmu (članak 5. stavak (1) točka a)); i) ne vodi poslovne knjige sukladno važećim propisima (članak 5. stavak (1) točka b)); j) ne čuva kao poslovnu tajnu sve što je saznalo o putniku (članak 14. stavak (1) točka e)); k) putniku ne pruži usluge utvrđene u ugovoru ili ih ne pruži na kvalitetan način (članak 14. stavak (1) točka f)); l) putniku ne ponudi i posebno osiguranje od povreda, bolesti, smrti i gubitka prtljage tijekom putovanja i boravka (članak 14. stavak (1) točka g)); (2) Za prekršaje iz stavka 1. točke a), do I) ovog članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) točke a), do k). ovog članka, kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Za prekršaje iz stavka (1) točke a) do d) ovog članka kaznit će se i fizička osoba koja je registrirana za obavljanje turističke djelatnosti novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM. Članak 72. (1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) organizira grupna putovanja, a da tijekom putovanja ne osigura najmanje jednog turističkog pratitelja koji ispunjava propisane uvjete za svaku grupu do 75 putnika ili ako ne osigura stručnog djelatnika koji je osposobljen za rad u turističkoj djelatnosti, ukoliko ne raspolaže turističkim pratiteljem koji ispunjava propisane uvjete ili ako za grupne posjete turističkim mjestima ne angažira turističkog vodiča koji je ovlašten za pružanje usluga turističkog vodiča u tom turističkom mjestu (članak 16.), b) za svaki aranžman, odnosno putovanje, koje organizira ne izda program, prospekt ili katalog sa sadržajem iz tačke a) do j) članka 17. ovog Zakona ili ne uruči iste putniku prije zaključenja ugovora o aranžmanu (članak 17.), c) pisano ne obavijesti davatelja usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlastima i svim nastalim promjenama (članak 44.). (2) Za prekršaje iz stavka’1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnom licu novčanom kaznom od 100,00KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 70,00 do 700,00 KM. Članak 73. Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj: a) fizička osoba koja bez odobrenja obavlja poslove turističkog vodiča (članak 27. i 29.); b) turistički vodič koji poslove turističkog vodiča obavlja suprotno odredbama ovog Zakona (članak 36.); c) turistički vodič koji pri obavljanju poslova turističkog vodiča nema iskaznicu turističkog vodiča ili koji iskaznicu turističkog vodiča ne nosi na vidljivom mjestu (članak 38.); d) fizička osoba koja pruža usluge turističkog pratitelja, a ne ispunjava uvjete iz članka 40. i 42. ovog Zakona; e) fizička osoba koja pruža usluge turističkog animatora, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 43.); f) fizička osoba koja pruža usluge u seoskom turizmu, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima (članak 52. i 53. stavak (2)). Članak 74. Novčanom kaznom za ne postupanje po Rješenju inspektora (članak 66. stavak (1)) kaznit će se: a) pravna osoba novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM; b) odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 200,00 KM do 500,00 KM. c) fizička osoba novčanom kaznom od 200,00 KM do 500,00 KM. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 406 - Broj 5 14. lipnja 2016. Članak 75. (1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako kupcu usluga zaračuna i naplati višu cijenu od utvrđene (članak 68.). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (l)ovog članka kaznit će se i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00 KM. Članak 76. Za prekršaje utvrđene člankom 70. i 71. ovoga Zakona, ako se ponove u roku od jedne godine od pravomoćnosti Rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu sud može izreći i zaštitnu mjeru pravnoj ili fizičkoj osobi, zabranu obavljanja turističke djelatnosti u trajanju do 6 mjeseci. Članak 77. (l) Za prekršaje utvrđene člankom 73. stavak (1) točke a), b), c), d) i e), ovog Zakona, ako se ponove u roku od jedne godine od pravomoćnosti Rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu sud može izreći i zaštitnu mjeru zabrane pružanja usluge turističkom vodiču, pratitelju i animatoru u trajanju do 6 mjeseci. (2) Novčane kazne iz ovog Zakona su prihod Proračuna Županije i uplaćuju se u cijelosti na račun javnih prihoda Proračuna županije. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 78. Pravne osobe koje pružaju usluge putničke agencije dužne su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona. Članak 79. Ministar će donijeti propise na temelju ovlasti iz ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona: Pravilnik o polaganju stručnog ispita za voditelja poslovnice putničke agencije, Program polaganja za stručni ispit voditelja poslovnice putničke agencije, Pravilnik o minimalno tehničkim uvjetima uređaja, obilježavanja, korištenja i sigurnosti na skijalištu, Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče, Pravilnik o iskaznici turističkog vodiča, Program polaganja za turističkog pratitelja, kao i sadržaj i oblik Upisnika koji su propisani ovim Zakona. Do donošenja provedbenih akata iz ovog članka, primjenjivat će se odgovarajući provedbeni akti Federalnog Zakona o turističkoj djelatnosti, koje je propisao Federalni ministar za okoliš i turizam, a koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. Članak 80. Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se sukladno propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 81. Za sve slučajeve koji nisu regulirani podzakonskim aktima, u svrhu provedbe ovog Zakona, primjenjuju se federalni propisi, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom: Pravilnik o minimalno -tehničkim uvijetima putničke agencije, Sadržaj i način vođenja Upisnika putničke agencije, Pravilnik o polaganju stručnog ispita za voditelja poslovnice, Program stručnog ispita za turističkog vodiča, Obrazac i izgled iskaznice turističkog vodiča, Minimalno-tehnički uvijeti pružanja usluga u zdravstvenom, kongresnom, omladinskom, sportskom, vjerskom, lovnom, ribolovnom, planinskom i drugim vidovima turizma. Članak 82. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Federalnog Zakona o turističkoj djelatnosti („Službene novine F BiH” broj: 32/09). Članak 83. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Narodnim novinama Hercegbosanske Županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 14. lipnja 2016. Str. 407 - Broj 5 Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-28.2/16 Tomislavgrad, 07. lipnja 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ( « Narodne novine HBŽ « broj: 8/03, 14/03, 1/04 , 6/05,11/06 i 5/08 ), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 06.lipnja 2016.godine donosi ODLUKU o izmjenama i dopunama Odluke o osnovicama, stopama, načinu obračunavanja i plaćanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja Članak 1. U Odluci o osnovicama, stopama, načinu obračunavanja i plaćanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 7/10 i 2/12) iza članka 19. dodaje se novi članak 19a., koji glasi: „Iznimno od odredbi ove Odluke,nadležno županijsko tijelo uprave , mjesečno će, na račun Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije , plaćati paušalni iznos u visini 12,00 KM po zaposleniku-nositelju osiguranja J.P. ”Tušnica” d.o.o. Livno, a u cilju neometanog pristupa zdravstvenoj zaštiti u opsegu koji se osigurava članovima obitelji nositelja osiguranja. Osobe iz stavka 1. ovog članka pravo na zdravstvenu zaštitu, sukladno ovoj Odluci, ostvarivat će do 31.12.2016.godine s tim da će puni opseg prava iz zdravstvenog osiguranja ove osobe ostvarivati kada se za to steknu zakonski uvjeti. Članak 2. Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-26.2/16 Tomislavgrad, 06. lipnja 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 101. Poslovnika Skupštine HBŽ („Narodne novine HBŽ”, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), , Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 06. 06. 2016.godine donijela je slijedeći ZAKLJUČAK I. Skupština Hercegbosanske županije prima k znanju Informaciju o Pedagoškim standardima osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u Hercegbosanskoj županiji i Pedagoškim standardima i normativima za srednje obrazovanje u Hercegbosanskoj županiji i upućuje u daljnju proceduru. II. Zaključak stupa na snagu danom usvajanja, a objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska Županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-23.2/16 Tomislavgrad, 07. lipnja 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 98. i 101. Poslovnika Skupštine HBŽ („Narodne novine HBŽ”, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), , Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj
Izmjene i dopune Zakona o sudskim taksama Kantona Sarajevo Kanton Sarajevo Službene novine KS 23/16 09.06.2016 SN KS 28/25, SN KS 34/14 zakon o sudskim taksama ks,sudske takse,ks,zakon,izmjene i dopune Na osnovu ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tinaKantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 01.06.2016. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA ^lan 1. (Dopuna ~lana 9.) U Zakonu o sudskim taksama ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Pre~i{}eni tekst) u ~lanu 9. stav (1) iza ta~ke n) dodaje se nova ta~ka o) koja glasi: "o) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerioci suda." ^lan 2. (Izmjena u Tarifnom broju 13.) U Tarifi sudskih taksi DIO TRE]I. ZEMLJI[NO - KNJI@NI POSTUPAK, u Tarifnom broju 13. (Taksa za podneske) rije~i "10 KM" zamjenjuju se rije~ima "5 KM". ^lan 3. (Izmjena u Tarifnom broju 14.) UTarifnom broju 14. (Taksa za upise podataka) stav (2) u ta~. a), b) i d) rije~i "50 KM" zamjenjuju se rije~ima "25 KM". ^lan 4. (Izmjena u Tarifnom broju 15.) U Tarifnom broju 15. (Takse za prijepise i izvatke) stav (1) u ta~ki a) rije~i "10 KM" zamjenjuju se rije~ima "5 KM". ^lan 5. (Izmjena u Tarifnom broju 20.) U DIJELU [ESTOM. UPIS U SUDSKI REGISTAR, Tarifni broj 20. (Taksa za podneske) u stavu (1) rije~i "10 KM" zamjenjuju se rije~ima "5 KM". ^lan 6. (Izmjene u Tarifnom broju 21.) (1 UTarifnom broju 21. (Taksa za upis u sudski registar) u st. (1), (3) i (5) rije~i "200 KM" zamjenju se rije~ima "35 KM". (2) U st. (2), (4) i (11) rije~i "100 KM" zamjenjuju se rije~ima "35 KM". (3) Ustavu (6) rije~i "150KM"zamjenjuju se rije~ima "35KM". (4) U st. (7) i (8) rije~i "50 KM" zamjenju se rije~ima "10 KM". ^lan 7. (Izmjena u Tarifnom broju 22.) U Tarifnom broju 22. (Taksa za objavljivanje upisnih podataka) u stavu (1) rije~i "10 KM" zamjenjuju se rije~ima "5 KM". ^lan 8. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-20224/16 01. juna 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 01.06.2016. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA ^lan 1. (Dopuna ~lana 8. Zakona) U Zakonu o administrativnim taksama ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - Pre~i{}eni tekst, 22/02, 10/05 i 26/08) u ~lanu 8. stav 1. iza ta~ke 11. dodaju se nove ta~ke 12. i 13. koje glase: "12. Notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici suda i 13. Privredna dru{tva za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom i za{titna radionica." ^lan 2. (Dopuna u ~lanu 9. stav (1) ta~ka 7. Zakona) U ~lanu 9. stav 1. u ta~ki 7. na kraju teksta ta~ka-zarez zamjenjuje se zarezom i dodaje tekst koji glasi: "ostvarivanje prava korisnika na nov~ani podsticaj u biljnoj i animalnoj proizvodnji i modelu kapitalnih ulaganja." ^lan 3. (Izmjena u Tarifnom broju 1.) U ~lanu 20. u Tarifnom broju 1. stav 2. u ta~ki 5. broj "50" zamjenjuje se brojem "30". ^lan 4. (Izmjena u Tarifnom broju 8.) U ~lanu 20. u Tarifnom broju 8. ta~ka 2., mijenja se i glasi: "2. Ako se ovjerava rukopis i prepis dokumenta koji se sastoji od vi{e povezanih listova, prvi list se smatra tabakom i pla}a se taksa 2 KM, a svaki ostali list tog dokumenta je polutabak i za svaki polutabak se pla}a taksa 1 KM. Ako se ovjerava rukopis i prepis dokumenta koji se sastoji od jednog lista, onda se jedan list smatra tabakom i za ovjeru istog pla}a se taksa 2 KM. Za ovjeru poslovnih knjiga pla}a se od svakog lista 0,25 KM." ^lan 5. (Dodavanje Tarifnog broja 19a.) U ~lanu 20. iza Tarifnog broja 19. dodaje se novi Tarifni broj 19a. koji glasi: "Tarifni broj 19a. Za rje{enje po zahtjevu za izdavanje: a) prethodne vodne saglasnosti 35 b) vodne saglasnosti 30 c) vodne dozvole 35". ^lan 6. (Dodavanje Tarifnog broja 34a.) U ~lanu 20. iza Tarifnog broja 34. dodaje se novi Tarifni broj 34a. koji glasi: "Tarifni broj 34a. a) za rje{enja o utvr|ivanju ispunjenosti propisanih uslova u pogledu prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad zdravstvenih ustanova 55 b) za rje{enja o odobravanju zdravstvenim radnicima obavljanje privatne prakse u privatnoj ordinaciji, laboratoriji, apoteci, zdravstvene njege bolesnika u ku}i 35 c) za rje{enja o ispunjenosti propisanih uslova u pogledu prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo 35 d) za rje{enja o odobravanju obavljanja metoda i postupaka alternativne medicine u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi 35". S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 9. juna 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 23 – Strana 7 ^lan 7. (Izmjena u Tarifnom broju 37.) U ~lanu 20. u Tarifnom broju 37. stav 2. bri{e se. ^lan 8. (Ovla{tenje za utvr|ivanje novog pre~i{}enog teksta Zakona) Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Skup{tine Kantona Sarajevo da utvrdi novi pre~i{}eni tekst Zakona o administrativnim taksama. ^lan 9. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-20225/16 01. juna 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 21. Zakona o pravobranila{tvu - Novi pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 33/08 i 7/12), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je ODLUKU O IMENOVANJU ZAMJENIKA PRAVOBRANIOCA PRAVOBRANILA[TVA KANTONA SARAJEVO I ADEM FESTI], diplomirani pravnik imenuje se za zamjenika pravobranioca Pravobranila{tva Kantona Sarajevo. II Imenovani se imenuje za zamjenika pravobranioca Pravobranila{tva Kantona Sarajevo bez ograni~enja mandata. III Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-19972/16 30. maja 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 7. Odluke o osnivanju skup{tina javnih preduze}a ~iji je osniva~ Kanton Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 25/09, 22/11, 1/13 i 21/14), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je ODLUKU O POTVR\IVANJU RAZRJE[ENJA VR[ILACA DU@NOSTI PREDSJEDNIKA I ^LANOVA SKUP[TINE KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZE]A "PARK" D.O.O. SARAJEVO I Ovom odlukom potvr|uje se razrje{enje vr{ilaca du`nosti predsjednika i ~lanova Skup{tine Kantonalnog javnog komunalnog preduze}a "Park" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Skup{tina Preduze}a), i to: 1. Behra Ali}, vr{ilac du`nosti predsjednik Skup{tine 2. Avdulah Kova~evi}, vr{ilac du`nosti ~lana Skup{tine 3. Avdo Arnautovi}, vr{ilac du`nosti ~lana Skup{tine II Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-19973/16 30. maja 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 7. Odluke o osnivanju skup{tina javnih preduze}a ~iji je osniva~ Kanton Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 25/09, 22/11, 1/13 i 21/14), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je ODLUKU O POTVR\IVANJU RAZRJE[ENJA VR[ILACA DU@NOSTI PREDSJEDNIKA I ^LANOVA SKUP[TINE KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZE]A "POKOP" D.O.O. SARAJEVO I Ovom odlukom potvr|uje se razrje{enje vr{ilaca du`nosti predsjednika i ~lanova Skup{tine Kantonalnog javnog komunalnog preduze}a "Pokop" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Skup{tina Preduze}a), i to: 1. Sanjin Manjo, vr{ilac du`nosti predsjednik Skup{tine 2. Ljuljana Vranac, vr{ilac du`nosti ~lan Skup{tine 3. Sanela Ali}, vr{ilac du`nosti ~lan Skup{tine II Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-19974/16 30. maja 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 7. Odluke o osnivanju skup{tina javnih preduze}a ~iji je osniva~ Kanton Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 25/09, 22/11, 1/13 i 21/14), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je ODLUKU O POTVR\IVANJU RAZRJE[ENJA VR[ILACA DU@NOSTI PREDSJEDNIKA I ^LANOVA SKUP[TINE KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZE]A "RAD" D.O.O. SARAJEVO I Ovom odlukom potvr|uje se razrje{enje vr{ilaca du`nosti predsjednika i ~lanova Skup{tine Kantonalnog javnog komunalnog preduze}a " Rad " d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Skup{tina Preduze}a), i to: 1. Nusret Bajrovi}, vr{ilac du`nosti predsjednik Skup{tine 2. Elvesta Mulahasanovi}, vr{ilac du`nosti ~lana Skup{tine 3. Mirsada Hod`i}, vr{ilac du`nosti ~lana Skup{tine II Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-19975/16 30. maja 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 7. Odluke o osnivanju skup{tina javnih preduze}a ~iji je osniva~ Kanton Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 25/09, 22/11, 1/13 i 21/14), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je
Izmjene i dopune Zakona o administrativnim taksama Kantona Sarajevo Kanton Sarajevo Službene novine KS 23/16 09.06.2016 SN KS 10/05, SN KS 22/02, SN KS 30/01 zakon o administrativnim taksamam,ks,zakon,administrativne takse Na osnovu ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tinaKantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 01.06.2016. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA ^lan 1. (Dopuna ~lana 9.) U Zakonu o sudskim taksama ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Pre~i{}eni tekst) u ~lanu 9. stav (1) iza ta~ke n) dodaje se nova ta~ka o) koja glasi: "o) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerioci suda." ^lan 2. (Izmjena u Tarifnom broju 13.) U Tarifi sudskih taksi DIO TRE]I. ZEMLJI[NO - KNJI@NI POSTUPAK, u Tarifnom broju 13. (Taksa za podneske) rije~i "10 KM" zamjenjuju se rije~ima "5 KM". ^lan 3. (Izmjena u Tarifnom broju 14.) UTarifnom broju 14. (Taksa za upise podataka) stav (2) u ta~. a), b) i d) rije~i "50 KM" zamjenjuju se rije~ima "25 KM". ^lan 4. (Izmjena u Tarifnom broju 15.) U Tarifnom broju 15. (Takse za prijepise i izvatke) stav (1) u ta~ki a) rije~i "10 KM" zamjenjuju se rije~ima "5 KM". ^lan 5. (Izmjena u Tarifnom broju 20.) U DIJELU [ESTOM. UPIS U SUDSKI REGISTAR, Tarifni broj 20. (Taksa za podneske) u stavu (1) rije~i "10 KM" zamjenjuju se rije~ima "5 KM". ^lan 6. (Izmjene u Tarifnom broju 21.) (1 UTarifnom broju 21. (Taksa za upis u sudski registar) u st. (1), (3) i (5) rije~i "200 KM" zamjenju se rije~ima "35 KM". (2) U st. (2), (4) i (11) rije~i "100 KM" zamjenjuju se rije~ima "35 KM". (3) Ustavu (6) rije~i "150KM"zamjenjuju se rije~ima "35KM". (4) U st. (7) i (8) rije~i "50 KM" zamjenju se rije~ima "10 KM". ^lan 7. (Izmjena u Tarifnom broju 22.) U Tarifnom broju 22. (Taksa za objavljivanje upisnih podataka) u stavu (1) rije~i "10 KM" zamjenjuju se rije~ima "5 KM". ^lan 8. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-20224/16 01. juna 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 01.06.2016. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA ^lan 1. (Dopuna ~lana 8. Zakona) U Zakonu o administrativnim taksama ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - Pre~i{}eni tekst, 22/02, 10/05 i 26/08) u ~lanu 8. stav 1. iza ta~ke 11. dodaju se nove ta~ke 12. i 13. koje glase: "12. Notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici suda i 13. Privredna dru{tva za zapo{ljavanje lica sa invaliditetom i za{titna radionica." ^lan 2. (Dopuna u ~lanu 9. stav (1) ta~ka 7. Zakona) U ~lanu 9. stav 1. u ta~ki 7. na kraju teksta ta~ka-zarez zamjenjuje se zarezom i dodaje tekst koji glasi: "ostvarivanje prava korisnika na nov~ani podsticaj u biljnoj i animalnoj proizvodnji i modelu kapitalnih ulaganja." ^lan 3. (Izmjena u Tarifnom broju 1.) U ~lanu 20. u Tarifnom broju 1. stav 2. u ta~ki 5. broj "50" zamjenjuje se brojem "30". ^lan 4. (Izmjena u Tarifnom broju 8.) U ~lanu 20. u Tarifnom broju 8. ta~ka 2., mijenja se i glasi: "2. Ako se ovjerava rukopis i prepis dokumenta koji se sastoji od vi{e povezanih listova, prvi list se smatra tabakom i pla}a se taksa 2 KM, a svaki ostali list tog dokumenta je polutabak i za svaki polutabak se pla}a taksa 1 KM. Ako se ovjerava rukopis i prepis dokumenta koji se sastoji od jednog lista, onda se jedan list smatra tabakom i za ovjeru istog pla}a se taksa 2 KM. Za ovjeru poslovnih knjiga pla}a se od svakog lista 0,25 KM." ^lan 5. (Dodavanje Tarifnog broja 19a.) U ~lanu 20. iza Tarifnog broja 19. dodaje se novi Tarifni broj 19a. koji glasi: "Tarifni broj 19a. Za rje{enje po zahtjevu za izdavanje: a) prethodne vodne saglasnosti 35 b) vodne saglasnosti 30 c) vodne dozvole 35". ^lan 6. (Dodavanje Tarifnog broja 34a.) U ~lanu 20. iza Tarifnog broja 34. dodaje se novi Tarifni broj 34a. koji glasi: "Tarifni broj 34a. a) za rje{enja o utvr|ivanju ispunjenosti propisanih uslova u pogledu prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad zdravstvenih ustanova 55 b) za rje{enja o odobravanju zdravstvenim radnicima obavljanje privatne prakse u privatnoj ordinaciji, laboratoriji, apoteci, zdravstvene njege bolesnika u ku}i 35 c) za rje{enja o ispunjenosti propisanih uslova u pogledu prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo 35 d) za rje{enja o odobravanju obavljanja metoda i postupaka alternativne medicine u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi 35". S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 9. juna 2016. KANTONA SARAJEVO Broj 23 – Strana 7 ^lan 7. (Izmjena u Tarifnom broju 37.) U ~lanu 20. u Tarifnom broju 37. stav 2. bri{e se. ^lan 8. (Ovla{tenje za utvr|ivanje novog pre~i{}enog teksta Zakona) Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Skup{tine Kantona Sarajevo da utvrdi novi pre~i{}eni tekst Zakona o administrativnim taksama. ^lan 9. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-20225/16 01. juna 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 21. Zakona o pravobranila{tvu - Novi pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 33/08 i 7/12), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je ODLUKU O IMENOVANJU ZAMJENIKA PRAVOBRANIOCA PRAVOBRANILA[TVA KANTONA SARAJEVO I ADEM FESTI], diplomirani pravnik imenuje se za zamjenika pravobranioca Pravobranila{tva Kantona Sarajevo. II Imenovani se imenuje za zamjenika pravobranioca Pravobranila{tva Kantona Sarajevo bez ograni~enja mandata. III Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-19972/16 30. maja 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 7. Odluke o osnivanju skup{tina javnih preduze}a ~iji je osniva~ Kanton Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 25/09, 22/11, 1/13 i 21/14), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je ODLUKU O POTVR\IVANJU RAZRJE[ENJA VR[ILACA DU@NOSTI PREDSJEDNIKA I ^LANOVA SKUP[TINE KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZE]A "PARK" D.O.O. SARAJEVO I Ovom odlukom potvr|uje se razrje{enje vr{ilaca du`nosti predsjednika i ~lanova Skup{tine Kantonalnog javnog komunalnog preduze}a "Park" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Skup{tina Preduze}a), i to: 1. Behra Ali}, vr{ilac du`nosti predsjednik Skup{tine 2. Avdulah Kova~evi}, vr{ilac du`nosti ~lana Skup{tine 3. Avdo Arnautovi}, vr{ilac du`nosti ~lana Skup{tine II Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-19973/16 30. maja 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 7. Odluke o osnivanju skup{tina javnih preduze}a ~iji je osniva~ Kanton Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 25/09, 22/11, 1/13 i 21/14), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je ODLUKU O POTVR\IVANJU RAZRJE[ENJA VR[ILACA DU@NOSTI PREDSJEDNIKA I ^LANOVA SKUP[TINE KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZE]A "POKOP" D.O.O. SARAJEVO I Ovom odlukom potvr|uje se razrje{enje vr{ilaca du`nosti predsjednika i ~lanova Skup{tine Kantonalnog javnog komunalnog preduze}a "Pokop" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Skup{tina Preduze}a), i to: 1. Sanjin Manjo, vr{ilac du`nosti predsjednik Skup{tine 2. Ljuljana Vranac, vr{ilac du`nosti ~lan Skup{tine 3. Sanela Ali}, vr{ilac du`nosti ~lan Skup{tine II Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-19974/16 30. maja 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 7. Odluke o osnivanju skup{tina javnih preduze}a ~iji je osniva~ Kanton Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 25/09, 22/11, 1/13 i 21/14), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je ODLUKU O POTVR\IVANJU RAZRJE[ENJA VR[ILACA DU@NOSTI PREDSJEDNIKA I ^LANOVA SKUP[TINE KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZE]A "RAD" D.O.O. SARAJEVO I Ovom odlukom potvr|uje se razrje{enje vr{ilaca du`nosti predsjednika i ~lanova Skup{tine Kantonalnog javnog komunalnog preduze}a " Rad " d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Skup{tina Preduze}a), i to: 1. Nusret Bajrovi}, vr{ilac du`nosti predsjednik Skup{tine 2. Elvesta Mulahasanovi}, vr{ilac du`nosti ~lana Skup{tine 3. Mirsada Hod`i}, vr{ilac du`nosti ~lana Skup{tine II Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-19975/16 30. maja 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 7. Odluke o osnivanju skup{tina javnih preduze}a ~iji je osniva~ Kanton Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 25/09, 22/11, 1/13 i 21/14), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.05.2016. godine, donijela je S L U @ B E N E N O V I N E Broj 23 – Strana 8 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 9. juna 2016.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 04/16 16.05.2016 SN HNK 08/19, SN HNK 09/12, SN HNK 07/11 rudarstvo
Zakon o komunalnim djelatnostima HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 04/16 16.05.2016
Zakon o građenju Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 03/16 09.05.2016 građenje NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Str. 182 - Broj 3 09. svibanj 2016. NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 09. svibanj 2016. Str. 183 - Broj 3 suda.” II. Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije „. Bosna i Hercegovina Federacija bosne i hercegovine Hercegbosanska županija Skupština Tomislavgrad Broj: 01-02-50.2/15 Tomislavgrad, 02. ožujak 2016. godine Predsjednik Skupštine Robert Bagarić v.r. *** Temeljem članka 26. točke e) i članka 15. stavak 1. točaka e) i h) Ustava Hercegbosanske županije (“Narodne novine Hercegbosanske županije” broj: 3/96, 9/00, 9/04 i 10/05), a sukladno članku 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ”, broj 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 29. 02. 2016. godine donosi ZAKON o građenju I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom uređuju se: tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljavati građevine na području Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Županija), utvrđuju sudionici u građenju, izrada tehničke dokumentacije (u daljnjem tekstu: projektiranje), postupak izdavanja građevinske dozvole, odnosi na gradilištu, postupak izdavanja uporabne dozvole, uporaba i održavanje građevine te njeno uklanjanje, propisuju odredbe o nadzoru kao i odgovarajuće sankcije zbog nepridržavanja odredbi ovog Zakona. Članak 2. Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukcijski, instalaterski, završni, te ugradnja građevinskih proizvoda, postrojenja ili opreme), kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina. 2. Građevinom se smatra građevinski objekt na određenoj lokaciji koji se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme, koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu. 3. Građevinskim dijelom iz točke 2. ovoga stavka smatra se dio građevine izrađen od građevinskih materijala i proizvoda, s ugrađenim instalacijama i završnim građevinskim radovima. 4. Opremom se smatraju ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugrađeni proizvodi koji su u sklopu tehničkotehnološkog procesa. 5. Privremena građevina - objekt, je objekt izgrađen, odnosno montažni objekt postavljen za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i drugo (kiosci, telefonske govornice, ljetne terase, reklamni panoi i si.) u skladu s dokumentom prostornog uređenja, općinskom odlukom i si. 6. Pripremnim radovima se smatra izvođenje radova i građenje pomoćnih privremenih građevina, koji se izvode za potrebe organiziranja gradilišta i primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. 7. Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme, ako je to u skladu s namjenom građevine ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine. 8. Održavanjem građevine se smatra praćenje stanja građevine i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost građevine i sigurnost života i zdravlja ljudi. 9. Sanacijom se smatraju radovi na oštećenim građevinama, kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja. 10. Radovima redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja, smatraju se radovi koji ne utječu na konstrukciju građevine, zaštitu okoliša, namjenu, promjenu dimenzija ili vanjski izgled (manji popravci, žbukanje, bojenje fasada i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ostakljivanje Detaljnih energetskih pregleda............................218 93. ODLUKA o kandidiranju 20 javnih objekata iz oblasti obrazovanja i zdravstva za izradu Detaljnih energetskih pregleda............................................219 94. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................221 95. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................221 96. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................222 97. ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije (Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije)...................................222 98. ODLUKA o davanju suglasnosti na Odluku o određivanju vrijednosti boda za izračunavanje komunalne naknade za 2016.godinu u općini Glamoč...............................................................258 99. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................258 100. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................259 101. ODLUKA o odobrenju prijenosa sredstava s Jedinstvenog računa riznice Ministarstva financija na podračun Ministarstva gospodarstva - Projekt CAN u iznosu od 85.000,00 KM........................259 102. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................260 103. ODLUKA o odobravanju naknade Ispitnom Povjerenstvu za polaganje ispita za vozača motornih vozila, za mjesec veljaču 2016. godine...............261 104. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................261 105. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................262 106. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava.............................................................263 107. RJEŠENJE o isplati naknade za rad..........263 108. RJEŠENJE o imenovanju Županijskog povjerenstva za analizu i ocjenjivanje projekata javnih investicija.................................................264 109. RJEŠENJE o imenovanju predstavnika u potkomisije za europske integracije....................265 110. RJEŠENJE o isplati naknade za rad.............265 111. RJEŠENJE o isplati naknade za rad...........266 112. RJEŠENJE.................................................267 113. RJEŠENJE.................................................268 114. RJEŠENJE o imenovanju radne skupine za pripremu strateških dokumenata u resoru prometa za razdoblje 2016.-2025. godine za članove radne grupe...................................................................268 115. RJEŠENJE.................................................268 116. ZAKLJUČAK............................................269 MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA *** 117. ODLUKA o davanju suglasnosti na imenovanje gospodina Marka Tovila, nastavnika kemije i domaćinstva, na dužnost ravnatelja Osnovne škole fra Miroslava Džaje iz Kupresa...............................................................269 MINISTARSTVO RADA, ZDRAVSTVA, SOCIJALNE SKRBI I PROGNANIH *** 118. RJEŠENJE.................................................270 119. ODLUKA o slobodnim lokacijama za osnivanje ljekarni u 2016. godini na području Hercegbosanske županije..............................................................271 *** SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** Temeljem članka 26. e, a u svezi sa člankom 15. Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 3/96, 9/00, 9/04 i 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije” broj: 8/03,14/03,1/04,11/06 i 5/08 ), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 29. veljače 2016.godine donijela je Zakon o dopuni Zakona o sudskim pristojbama I. U članku 9. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 5/13 i 8/13), u stavku 1. na kraju točke točke i) briše se interpunkcijski znak zareza, nakon čega se dodaje nova točka koja glasi:,j) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici
Zakon o dopuni Zakona o sudskim pristrojbama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 03/16 09.05.2016 SN Kantona 10 08/13, SN Kantona 10 05/13 sudske pristojbe Zakon o dopuni Zakona o sudskim pristojbama I. U članku 9. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 5/13 i 8/13), u stavku 1. na kraju točke točke i) briše se interpunkcijski znak zareza, nakon čega se dodaje nova točka koja glasi:,j) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici
Zakon o sudskim taksama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 04/16 20.04.2016 sudkse takse,tk,zakon
Zakon o komunalnim djelatnostima KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 14/16 07.04.2016 SN KS 22/19, SN KS 20/18, SN KS 10/17, SN KS 19/17, SN KS 43/16 komunalna djelatnost,ks SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Godina XXI - Broj 14 Četvrtak, 7. aprila 2016. godine SARAJEVO ISSN 1512-7052 KANTON SARAJEVO Skupština Kantona Sarajevo Na osnovu člana 12. tačka e) i člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 30.03.2016. godine, donijela je ZAKON O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA DIO I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom određuju se komunalne djelatnosti, načela, način obavljanja i finansiranja, te druga pitanja od značaja za uspješno obavljanje komunalnih djelatnosti na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton). DIO II - KOMUNALNE DJELATNOSTI Član 2. (Značenje pojmova komunalnih djelatnosti) (1) Pod komunalnim djelatnostima, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, te finansiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području Kantona, kao i Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad) i općina na području Kantona (u daljem tekstu: općina) kada je to propisano ovim zakonom. (2) Komunalne djelatnosti dijele se na: a) komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje; b) komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. (3) Pod pojmom komunalnih djelatnosti individualne komunalne potrošnje podrazumijevaju se komunalni proizvodi i usluge koje se mogu izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika usluga. (4) Pod pojmom komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje podrazumijeva se komunalni proizvod i usluga koju nije moguće izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika usluga. Član 3. (Komunalna potrošnja) (1) Komunalne djelatno.sti individualne komunalne potrošnje u smislu ovog zakona su: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda; c) snabdijevanje prirodnim ga.som; d) snabdijevanje toplotnom energijom; e) f) g) h) obavljanje javnog prijevoza putnika; prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju; odlaganje komunalnog otpada; održavanje i organizacija javnih parking prostora i javnih garaža; i) obavljanje pogrebnih poslova; j) tržnice i pijace na malo. (2) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje u smislu ovog zakona su: a) odvođenje atmosferskih voda; b) održavanje čistoće na javnim površinama; c) održavanje javnih površina; d) održavanje grobalja; e) održavanje javne rasvjete; f) obavljanje kafilerijske usluge; g) dekorisanje; h) održavanje javnih če.smi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika; i) održavanje javnih satova. Član 4. (Pojmovi Komunalne potrošnje) (1) Pod snabdijevanjem pitkom vodom podrazumijevaju se poslovi zahvatanja, prečišćavanja i distribucije vode za piće vodovodnom mrežom do mjernog instrumenta korisnika, uključujući i mjerni instrument, odnosno centralni mjerač kod objekata kolektivnog stanovanja. (2) Pod odvođenjem i prečišćavanjem otpadnih voda podrazumijevaju se poslovi skupljanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda od priključka korisnika na zajedničku kanalizacionu mrežu, odnosno od prvog kontrolnog okna, tretman otpadnih voda u uređaju za prečišćavanje, crpljenje, te odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih jama. (3) Pod snabdijevanjem prirodnim gasom podrazumijevaju se poslovi distribucije prirodnog gasa gasnom mrežom od glavnih mjerno - regulacionih stanica do uređaja za mjerenje protoka gasa, uključujući glavne mjemo-regulacione stanice i uređaje za mjerenje kod korisnika gasa, odnosno centralni mjerač kod objekata kolektivnog stanovanja. (4) Pod snabdijevanjem toplotnom energijom podrazumijevaju se poslovi proizvodnje i distribucije pare i tople vode mrežom do podstanice korisnika uključujući i podstanicu, odnosno glavni zaporni ventil koji se nalazi ispred ili u objektu, odnosno centralni mjerač utroška toplotne energije. Broj 14 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 7, aprila 2016. (5) Pod obavljanjem javnog prijevoza putnika podrazumijeva se prijevoz putnika po linijama na području Kantona, osim prijevoza željeznicom koji se ureduje posebnim propisom. (6) Pod prikupljanjem i odvoženjem komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju podrazumijeva se prikupljanje, na za to određenim mjestima komunalnog otpada i njegovo odvoženje na uređena odlagališta. (7) Pod odlaganjem komunalnog otpada podrazumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na deponiju, otvaranje, saniranje i zatvaranje deponije po posebnim propisima. (8) Pod održavanjem i organizacijom javnih parking prostora i javnih garaža podrazumijevaju se poslovi održavanja organizacije prostora i objekata u kojima se pružaju usluge parkiranja i garažiranja motornih vozila. (9) Pod obavljanjem pogrebnih poslova podrazumijeva se preuzimanje, opremanje i prijevoz umrlog lica do objekta mrtvačnice, odnosno groblja. (10) Pod tržnicama i pijacama na malo podrazumijevaju se određeni zatvoreni i otvoreni prostori u državnoj svojini na kojem se pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima, te uređivanje i održavanje ovih prostora. (11) Pod odvođenjem atmosferskih voda podrazumijeva se odvođenje atmosferskih voda sa javno prometnih površina uređenom kanalskom mrežom. (12) Pod održavanjem čistoće na javnim površinama podrazumijeva se čišćenje i pranje asfaltiranih, betonskih, popločanih i zelenih javnih površina, prikupljanje i odvoženje komunalnih otpadaka sa tih površina, te uklanjanje snijega i leda. (13) Pod održavanjem javnih površina podrazumijevaju se poslovi uređivanja i redovnog održavanja zelenih i rekreativnih površina (javne zelene površine, zelene površine stambenih, odnosno urbanih gradskih cjelina, pješačke staze, zelene površine posebne namjene, ZOO vrtovi, površine za rekreaciju i fizičku kulturu na otvorenom prostoru, zaštitna područja i zaštitni zeleni pojasevi infrastrukturnih sistema ako nije uređeno posebnim propisom, površine uz uređenu i neuređenu obalu rijeka i jezera ako nije uređeno posebnim propisom), javnih saobraćajnih površina (ulice, kolovozi, pločnici i rigoli, putevi i prilazi, prolazi, trgovi, podvožnjaci i nadvožnjaci, mostovi i stepeništa van zgrade, autobuska i tramvajska stajališta ako nije uređeno posebnim propi.som) i drugih površina koje posebnim propisima budu utvrđene kao javne površine. (14) Pod održavanjem grobalja podrazumijeva se upravljanje, održavanje i uređivanje prostora i objekata (mrtvačnica u sklopu groblja, kapela i si.) za obavljanje ispraćaja i sahrane umrlih lica. (15) Pod održavanjem javne rasvjete podrazumijeva se održavanje objekata i uređaja javne rasvjete kojom se osvjetljavaju prometne i druge javne površine. (16) Pod obavljanjem kafilerijskih usluga podrazumijevaju se poslovi stalnog i sigurnog uklanjanja životinja, pasa lutalica, lešina životinja, određenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valioničkog otpada sa javnih površina i poslovi eutanazije životinja. (17) Pod dekorisanjem se podrazumijeva ukrašavanje javnih površina i prostora povodom državnih i vjerskih praznika, održavanja kulturnih, zabavnih, sportskih, sajamskih i drugih manifestacija prigodnim ukrasnim rekvizitima. (18) Pod održavanjem javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika podrazumijeva se uređivanje i održavanje javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika. (19) Pod održavanjem javnih satova podrazumijeva se obezbjeđivanje funkcionisanja javnih satova na javnim površinama i objektima. (20) Podzakonskim aktima bliže će se regulisati obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti. DIO III - NAČELA OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI Član 5. (Javni interes komunalne djelatnosti) (1) Komunalne djelatnosti su od javnog interesa i obavljaju se kao javne službe. (2) Pod pojmom javnog interesa u komunalnim djelatnostima podrazumijeva se zadovoljavanje onih potreba urbanog civilizacijskog društva koje su nezamjenjiv uslov života i rada građana, državnih organa i drugih subjekata na području Kantona. (3) Pod pojmom javne službe u komunalnim djelatnostima podrazumijevaju se komunalne djelatnosti iz člana 3. ovog zakona, koje kao opšte korisne djelamosti, predstavljaju sistemsku cjelinu organizovanja i vršenja putem državnih službi, jedinica lokalne samouprave, te za to posebno organizovanih samostalnih organizacija koje su prihvaćene, podržavane i kontrolisane od strane državne zajednice. (4) Kanton, Grad, općine, pravna i fizička lica koja obavljaju komunalne djelatnosti, obavezni su na osnovu ovog zakona i posebnih propisa: a) osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti; b) osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti; c) poduzimati mjere za očuvanje i zaštitu okoliša; d) osigurati javnost i transparentnost rada. DIO IV - OBEZBJEĐIVANJE I OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI Član 6. (Obezbjeđivanje komunalne djelatnosti) Obavljanje komunalnih djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom u okviru svojih nadležnosti, obezbjeduju Kanton, Grad i općine. Član 7. (Obezbjeđenje komunalne djelatnosti od strane Kantona) Kanton obezbjeđuje obavljanje slijedećih komunalnih djelatnosti: a) snabdijevanje pitkom vodom putem centralnog vodovodnog sistema; b) odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda putem centralnog kanalizacionog sistema; c) snabdijevanje prirodnim gasom putem centralnog gasnog sistema; d) snabdijevanje toplotnom energijom putem centralnog daljinskog sistema zagrijavanja; e) obavljanje javnog prijevoza putnika; f) prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju; g) odlaganje komunalnog otpada na glavnu sanitarnu deponiju; h) održavanje i organizacija javnih parking prostora i javnih garaža; i) tržnice i pijace na malo; j) odvođenje atmosferskih voda; k) održavanje čistoće na javnim površinama; l) održavanje javnih površina; m) održavanje grobalja; n) održavanje javne rasvjete. četvrtak, 7. aprila 2016. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 - Strana 3 Clan 8. (Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti) (1) Kanton može posebnim propisom povjeriti Gradu i općinama u cijelosti ili djelimično obezbjeđivanje i obavljanje komunalnih djelatnosti iz člana 7. ovog zakona. (2) Grad i općine mogu utvrditi i druge djelatnosti lokalnog značaja koje se smatraju komunalnim djelatnostima. Član 9. (Obezbjeđenje komunalne djelatnosti od strane Grada i općina) (1) Grad i općine u njegovom sastavu, kao i općine koje nisu u sastavu Grada, u okviru svog samoupravnog djelokruga, obezbjeduju obavljanje slijedećih komunalnih djelatnosti; a) snabdijevanje pitkom vodom iz vodovoda lokalnog značaja; b) odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda kanalizacijom lokalnog značaja, te crpljenje, odvoz, zbrinjavanje fekalija iz septičkih jama; c) snabdijevanje toplotnom energijom van centralnog daljinskog sistema zagrijavanja; d) obavljanje pogrebnih poslova; e) održavanje grobalja lokalnog značaja; f) kafilerijske usluge; g) dekorisanje; h) održavanje javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika; i) održavanje javnih satova. (2) Grad i općine u njegovom sastavu će posebnim propisom urediti međusobne odnose i druga pitanja u cilju obezbjeđivanja obavljanja komunalnih djelatnosti iz prethodnog stava. Član 10. (Davaoci komunalnih usluga) (1) Kanton, Grad i općine, u skladu sa utvrđenim nadležnostima u čl. 7., 8. i 9. ovog zakona, obezbjeduju obavljanje komunalnih djelatnosti putem: a) javnog preduzeća komunalnih djelatnosti; b) privrednog društva. (2) Kanton, Grad i općina mogu međusobno povjeriti obavljanje komunalnih djelatnosti iz svoje nadležnosti davaocima komunalnih usluga iz stava (1) ovog člana, koje je formirala druga jedinica lokalne samouprave u okviru Kantona ili Kanton. Član 11. (Obavljanje komunalne djelatnosti od strane više subjekata) Jednu komunalnu djelatnost, ako za to postoje tehnološki i ekonomski uslovi, istovremeno može obavljati više subjekata koji djeluju posredstvom različitih statusnih i ugovornih oblika, uz suglasnost Kantona, odnosno Grada, odnosno općina u okviru utvrđenih nadležnosti u čl. 7., 8. i 9. ovog zakona i koordinaciju ministarstva nadležnog za komunalne djelatnosti Kantona, odnosno gradskih i općinskih službi za komunalne djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom. Član 12. (Koncesioniranje komunalnih djelatnosti) Konce.sioniranje komunalnih djelatnosti obavlja se u skladu .sa Zakonom o koncesijama Kantona Sarajevo. DIO V - USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI DAVAOCI KOMUNALNIH USLUGA ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI Član 13. (Uslovi za obavljanje komunalnih djelatnosti) (1) Davaoci komunalnih usluga iz člana 10. ovog zakona moraju ispunjavati slijedeće uslove: a) da su registrovani za obavljanje komunalnih djelatnosti; b) da posjeduju odgovarajuću opremu i sredstva rada za obavljanje komunalnih djelatnosti; c) da raspolažu odgovarajućim stručnim kadrovima koji mogu obezbijediti stalno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti; d) da obezbijede vršenje komunalnih djelatnosti u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa; e) da cijene komunalnih usluga obrazuju prema prema važećim propisima; f) da utvrde normative rada i utroška materijalnih sredstava i omoguće kontrolu istih od strane nadležnih organa; g) da uspostave tarifni sistem koji će biti osnova za naplatu usluga; h) da kontinuirano rade na podizanju nivoa komunalnih usluga i unapređenju komunalnih djelatnosti; (2) Na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova iz .stava (1) ovog člana, nadležni organ za komunalne poslove Kantona, Grada i općine izdaje uvjerenje. DIO VI - ODNOSI U KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Član 14. (Kvalitet i standard komunalne usluge) (1) Davaoci komunalnih usluga dužni su pružati usluge koje odgovaraju kvalitetom i standardom visini cijene koju korisnici usluga plaćaju za njihovo vršenje. (2) Vlada Kantona je obavezna utvrditi standarde i usklađivati kvalitet i nivo komunalnih usluga u skladu sa visinom cijene. Član 15. (Dužnost plaćanja komunalne usluge) (1) Korisnik komunalne usluge dužan je platiti cijenu za njeno vršenje u skladu sa članom 14. ovog Zakona. (2) Korisnik komunalne usluge dužan je platiti utvrđenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu. Član 16. (Uskraćivanje komunalne usluge) (1) Komunalna usluga ne može se uskratiti korisniku osim ako: a) izvrši priključenje na komunalnu mrežu bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog organa; b) otpočne sa korištenjem komunalne usluge bez prethodne prijave i davanja potrebnih podataka za evidentiranje obveznika plaćanja kod davaoca usluga; c) koristi uslugu protivno propisima ili ugovoru; d) ne plati iskorištenu komunalnu uslugu u ugovorenom roku; e) neosnovano ometa druge korisnike usluga; f) nenamjen.ski koristi komunalnu uslugu u vrijeme otežanog snabdijevanja, odnosno snabdijevanja uz ograničenje potrošnje (redukciju) o čemu je korisnik blagovremeno obaviješten na odgovarajući način; g) bez odobrenja davaoca komunalne usluge izvrši prepravku ili dogradnju na instalacijama komunalne infrastrukture; h) onemogući ulazak radi pregleda zajedničkih i unutrašnjih instalacija ovlaštenom predstavniku davaoca komunalnih usluga, odnosno nadležnom inspektoru, pod uslovom da to tehničke mogućnosti dozvoljavaju i da se isključenjem ne ugrožavaju drugi korisnici komunalnih usluga; (2) Po prestanku razloga za uskraćenje komunalne usluge, davaoci komunalnih usluga su dužni da, na zahtjev korisnika komunalne usluge, najka.snije u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva i plaćenih stvarnih troškova za ponovno uključenje, nastavi pružanje komunalne usluge korisniku. (3) Korisnik ne može otkazati korištenje komunalne usluge ako to tehničke mogućnosti ne dozvoljavaju, odnosno ako bi se time ugrozio kvalitet korištenja i standard drugih korisnika, te ako bi se time negativno uticalo na okoliš. Član 17. (Regulisanje odno.sa davaoca i kori.snika komunalne usluge) Prava i obaveze između davaoca i kori.snika komunalnih usluga regulisaće se ugovorom, u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima iz člana 4. stav (2) ovog zakona. Broj 14 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 7. aprila 2016. Clan 18. (Obavještenje korisnika o prekidu komunalne potrošnje) Davaoci komunalnih usluga dužni su u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan način obavijestiti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji će nastati ili mogu nastati u pružanju komunalnih usluga najkasnije jedan dan prije očekivanog prekida u pružanju tih usluga. Član 19. (Prekid pružanja komunalne usluge) (1) U slučaju nastupanja neplaniranih ili neočekivanih poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, odnosno obavljanju komunalnih djelatnosti, davaoci komunalnih usluga dužni su odmah o tome na adekvatan način obavijestiti nadležni organ za komunalne poslove Kantona, Grada, odnosno općine i istovremeno preduzeti mjere za otklanjanje uzroka poremećaja ili prekida. (2) Nadležni organ za komunalne poslove Kantona, Grada, odnosno opčine, po prijemu obavještenja iz stava (1) ovog člana, odnosno po utvrđivanju poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, dužan je odmah da: a) odredi red prvenstva i način pružanja usluga onim korisnicima kod kojih bi usljed prekida nastala opasnost po život i rad građana ili rad pravnih i fizičkih lica ili bi nastala značajna, odnosno nenadoknadiva šteta; b) naredi mjere za himu zaštitu komunalnih objekata i druge imovine koja je ugrožena; c) preduzme mjere za otklanjanje nastalih posljedica i druge potrebne mjere za obavljanje komunalnih djelatnosti; d) utvrdi razloge i eventualnu odgovornost za poremećaj, odnosno prekid vršenja djelatnosti i učinjenu štetu. DIO VII - SREDSTVA ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI Član 20. (Sredstva za obavljanje komunalne djelatnosti) Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti obezbjeduju se iz: a) cijene za komunalne usluge iz segmenta individualne komunalne potrošnje; b) cijene za komunalne usluge iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje; c) budžeta Kantona i općine; d) drugih izvora po posebnim propisima. POGLAVLJE I - CIJENA ZA KOMUNALNE USLUGE Član 21. (Finansiranje komunalne djelatnosti) (1) Iz cijene komunalne usluge iz segmenta individualne komunalne potrošnje obezbjeduju se sredstva za obavljanje slijedećih komunalnih djelatnosti: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda; c) snabdijevanje prirodnim gasom; d) snabdijevanje toplotnom energijom; e) obavljanje javnog prijevoza putnika; f) prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju; g) odlaganje komunalnog otpada; h) održavanje javnih parking prostora i javnih garaža; i) obavljanje pogrebnih poslova; j) tržnice i pijace na malo. (2) Iz cijena komunalne usluge iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje obezbjeduju se sredstva za obavljanje slijedećih komunalnih djelatnosti: a) odvođenje atmosferskih voda; b) održavanje čistoće na javnim površinama; c) održavanje javnih površina; d) održavanje grobalja; e) održavanje (uključujući utrošak električne energije) javne rasvjete; f) obavljanje kafilerijskih usluga; g) dekorisanje; h) održavanje javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika; i) održavanje javnih satova. Član 22. (Cijena komunalne usluge) (1) Visinu cijene i način plaćanja komunalne usluge predlaže davalac komunalne usluge, na temelju detaljne kalkulacije, a u skladu sa odredbama člana 15. (2) Cijena komunalne usluge sadrži sve troškove tekućeg održavanja i funkcionisanja komunalnog sistema na koji se odnosi, te troškove nabavke novih stalnih sredstava davaoca komunalne usluge prema članu 37. stav (2) tačka a) i stavu (3) ovog zakona. (3) U cijenu komunalne usluge uključena je amortizacija, koja se sastoji iz amortizacije stalnih sredstava davaoca komunalne usluge i amortizacije stalnih sredstava infrastrukturnog komunalnog sistema, odnosno dobara u općoj upotrebi. (4) Davalac komunalne usluge amortizaciju koristi za obnavljanje stalnih sredstava, a dio amortizacije stalnih sredstava infrastrukturnog komunalnog sistema, odnosno dobara u općoj upotrebi prema programu na koji saglasnost daje Vlada Kantona, gradsko odnosno općinsko vijeće u skladu sa nadležnostima iz čl. 7., 8. i 9. ovog zakona. (5) Validnost kalkulacije i konačan prijedlog visine cijene komunalnih usluga utvrđuje neovisno stručno tijelo Vlade Kantona, Grada odnosno općine, a stvarnu cijenu komunalnih usluga određuje i usvaja Vlada Kantona, gradsko odnosno općinsko vijeće, u skladu sa nadležnostima iz čl. 7., 8. i 9. ovog zakona. (6) Ukoliko se cijena usluge utvrdi u nižem iznosu od stvarne cijene koštanja, razliku sredstava će nadoknaditi Kanton, Grad, odnosno općina. (7) Cijena komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu plaća se davaocu komunalne usluge. Član 23. (Obveznik plaćanja cjene komunalne usluge) Obveznik plaćanja cijene komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu je vlasnik nekretnine ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom ovjerenim od nadležne poreske uprave prenio na korisnika, odnosno upravitelj zgrade, ako je vlasnik, odnosno korisnik nekretnine to pravo prenio na njih. POGLAVLJE II - KOMUNALNA NAKNADA Član 24. (Izvor sredstava za zajedničku komunalnu potrošnju) Za pokrivanje cijena iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje, kao izvor sredstava uvodi se komunalna naknada. Član 25. (Obaveznici plaćanja komunalne naknade) (1) Komunalnu naknadu plaćaju, u naseljima sa uređenim građevinskim zemljištem, vlasnik stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora, te građevinskog zemljišta ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom ovjerenim od nadležne poreske uprave prenio na korisnika. (2) Naseljima sa uređenim građevinskim zemljištem, prema stavu (1) ovog člana, smatraju se na.selja opremljena najmanje pristupnom cestom, objektima za snabdijevanje električnom energijom i snabdijevanje vodom i odvođenje otpadnih voda prema mjesnim prilikama. (3) Obaveza plaćanja komunalne naknade nastaje prvog dana slijedećeg mjeseca od početka korištenja objekta ili prostora. četvrtak, 7. aprila 2016. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 - Strana 5 Član 26. (Komunalna naknada kao javni prihod) Komunalna naknada je javni prihod Kantona, Grada i općine, a u skladu sa utvrđenim nadležnostima u čl. 7., 8. i 9. ovog zakona. POGLAVLJE III - OSNOVE I MJERILA ZA ODREĐIVANJE KOMUNALNE NAKNADE Član 27. (Utvrđivanje komunalne naknade) Komunalna naknada utvrđuje se u zavisnosti od stepena opremljenosti naselja objektima i uređajima komunalne infrastrukture, razvijenosti javnog prevoza putnika, namjene objekta, odnosno prostora i pripadnosti građevine, odnosno korisne površine te građevine u određenoj zoni građevinskog zemljišta. Član 28. (Jedinica mjera za određivanje komunalne naknade) (1) Komunalna naknada određuje se za stambeni, proizvodni i prostor za druge privredne djelatnosti prema jedinici mjere izgrađene korisne površine (m^), a za otvoreni prostor - skladišta, stovarišta, pijace kao i za drugi otvoreni prostor koji neposredno služi za obavljanje djelatnosti, prema jedinici mjere /т^/ građevinskog zemljišta. (2) Korisna površina stambenog, proizvodnog i prostora za drugu privrednu djelatnost izračunava se u skladu sa posebnim propisima. Član 29. (Utvrđivanje komunalne naknade) Komunalna naknada utvrđuje se po jedinici mjere, na osnovu broja bodova i u zavisnosti od zone građevinskog zemljišta u kojoj se objekat nalazi, što je utvrđeno posebnim propisima koji uređuju građevinsko zemljište. Član 30. (Broj bodova za izračunavanje komunalne naknade) (1) Broj bodova za izračunavanje komunalne naknade po zonama za stambeni, proizvodni i prostor za druge privredne djelatnosti iznosi po m-; R.b. Zona Stambeni prostor Proizvodni prostor Prostor za drage privredne djelatnosti Broj bodova/m- 1. I zona 28 56 84 2. II zona 20 40 60 3. III zona 13 20 32 4. IV zona 8 12 20 .3, V zona 4 6 10 6. VI zona 2 3 5 (2) Broj bodova za garažni prostor i vikend objekte jednak je broju bodova za stambeni prostor. (3) Za stambeni i garažni prostor, kao i vikend objekte koji se koriste za druge namjene, broj bodova određuje se prema mjerilima za tu vrstu prostora za onaj dio korisne površine koji se za tu svrhu koristi. Član 31. (Utvrđivanje broja bodova za poslovne prostore javnih ustanova) Broj bodova utvrđen za stambeni prostor, primjenjuje se i za poslovni prostor javnih ustanova u kojem .se obavljaju djelatnosti javnog karaktera i to; a) zdravstvo; b) obrazovanje, vaspitanje, nauka, kultura, umjetnost; c) fizička kultura i sport; d) socijalna zaštita; e) đački i studentski standard; f) smještaj starih, iznemoglih i nezbrinutih lica; g) rijetki zanati; h) komunalni poslovi, i) vojni objekti, kao i prostori u kojima se obavlja osnovna djelatnost humanitarnih organizacija, boračkih organizacija, organizacija lica sa posebnim potrebama, vjerskih zajednica, organizacija za profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje invalidnih lica. Član 32. (Visina komunalne naknade) Mjesečni iznos komunalne naknade za sve obveznike izračunava se množenjem pripadajućeg broja bodova sa vrijedošću boda i korisnom površinom objekta, odnosno površinom zemljišta koje neposredno služi za obavljanje proizvodnje i pružanje usluga. Član 33. (Vrijednost boda) (1) Vrijednost boda komunalne naknade utvrđuje Vlada Kantona na osnovu programa finansiranja komunalnih djelatnosti navedenih u članu 22. stav (2) ovog zakona. (2) Vrijednost boda komunalne naknade utvrđuje se posebnom odlukom najkasnije do 31. decembra tekuće za narednu godinu. (3) Ako se vrijednost boda komunalne naknade ne utvrdi do roka iz stava (2) ovog člana, visina komunalne naknade ostaje nepromijenjena. (4) Program iz stava (1) ovog člana sadrži: obim i kvalitet održavanja pojedinih komunalnih objekata i uređaja i obavljanja komunalnih usluga iz člana 22. stav 2. ovog zakona, visinu potrebnih sredstava za realizaciju programa i raspored sredstava za svaku djelatnost posebno i po namjenama, kao i mjere za sprovođenje programa. (5) Kanton će iz prikupljenih sredstava komunalne naknade sukcesivno doznačavati Gradu i općinama sredstva za finansiranje komunalnih djelatnosti u nadležnosti Grada i općine, saglasno čl. 8. i 9. tač. e), f), g), h) i i) ovog zakona. Član 34. (Rješenje o visini komunalne naknade) (1) Obaveza i način plaćanja komunalne naknade za svakog pojedinog obveznika, utvrđuje se rješenjem koje donosi ministarstvo Kantona nadležno za komunalne poslove. (2) Za poslove iz stava (1) ovog člana, kao i vođenje ažurne baze podataka o obveznicima komunalne naknade. Kanton može ovlastiti drugo pravno lice. Član 35. (Rješavanje u drugom stepenu) Protiv rješenja iz člana 34. ovog zakona, u drugom stepenu rješava Komisija koju obrazuje Vlada Kantona posebnim aktom. POGLAVLJE - IV BUDŽET Član 36. (Obezbjeđenje sredstava za obavljanje komunalnih usluge u izuzetnim slučajevima) Sredstva za finansiranje obavljanja komunalnih djelatnosti iz člana 22. ovog zakona obezbjeduju .se u Budžetu Kantona, Grada, odnosno općine samo izuzetno, u slučajevima kada je cijena komunalne usluge utvrđena u nižem iznosu od stvarne cijene koštanja, kada zbog nedostatka sredstava postoji opasnost od prekida redovnog obavljanja komunalnih djelatnosti, a koji može dovesti do trajnijeg nevršenja ili do bitnog odstupanja od programa vršenja komunalnih djelatnosti, a što može dovesti do štetnih posljedica. Broj 14 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 7. aprila 2016. DIO VIII - FINANSIRANJE GRAĐENJA Član 37. (Finasiranje komunalne infrastrukture) (1) Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture fmansira se iz: a) naknada koje se naplaćuju iz osnova propisa o prostornom uređenju i građevinskom zemljištu, b) budžeta Kantona, Grada ili općine, c) donacija, d) drugih izvora utvrđenih posebnim propisima. (2) Nabavka stalnih sredstava davaoca komunalnih usluga za obavljanje komunalnih djelatnosti finansira se iz: a) cijene komunalne usluge (iz segmenta individualne i zajedničke komunalne potrošnje), b) budžeta Kantona, Grada ili općine, c) donacija, d) drugih izvora utvrđenih posebnim propisima. (3) Vlada Kantona, Grad, odnosno općine, u skladu sa planiranim sredstvima i izvorima sredstava iz st. (1) i (2) ovog člana, donosi program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te program nabavke stalnih sredstava davaoca komunalnih usluga. DIO IX - PRIKLJUČENJE GRAĐEVINE Član 38. (Priključenje građevine na komunalnu infrastrukturu) Vlasnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na komunalnu infrastrukturu pod uslovima utvrđenim propisima koji regulišu oblast prostornog uređenja i građenja, kao i drugim propisima. Član 39. (Troškovi priključenja na komunalnu infrastrukturu) (1) Vlasnik građevine plaća troškove priključenja na komunalnu infrastrukturu davaocu komunalne usluge koji izvodi priključenje građevine. (2) U troškove iz stava (1) ovog člana uključena je i vrijednost mjernog instrumenta, odnosno vrijednost centralnog mjerača za objekte kolektivnog stanovanja, koji se unosi u stalna sredstva davaoca komunalne usluge. Član 40. (Pojedinačni mjerni uređaji) (1) Pojedinačni mjerni uređaj za stambenu jedinicu u okviru stambenog objekta kolektivnog stanovanja spada u opremu stambene jedinice, a njegovu nabavku, ugradnju, troškove eksploatacije i funkcionisanja snosi vlasnik stambene jedinice. (2) Vlasnik stambene jedinice iz stava (1) ovog člana, prilikom nabavke, ugradnje, eksploatacije i funkcionisanja mjernog uređaja dužan je da se pridržava tehničkih normativa i standarda i uputstava davaoca komunalne usluge. (3) Vlasnik stambene jedinice u okviru stambenog objekta može održavanje mjernog uređaja iz stava (1) ovog člana povjeriti davaocu komunalne usluge ili upravitelju zgrade uz odgovarajuću naknadu prema ovjerenom cjenovniku od strane nadležnog organa iz člana 22. stav (4), o čemu će se zaključiti poseban ugovor. DIO X - NADZOR Član 41. (Nadzor nad provođenjem Zakona) Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za komunalne poslove Kantona. Član 42. (Inspekcijiski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona i posebnih propisa iz člana 4. stav 20) ovog zakona vrši komunalni inspektor Kantona, Grada, odnosno općine, svaki u okviru svoje nadležnosti. (2) U vršenju inspekcijskog nadzora, kantonalni komunalni inspektor obavlja poslove iz oblasti komunalnih djelamosti utvrđenih u članu 7. ovog zakona. (3) Za poslove iz oblasti komunalnih djelatnosti utvrđenih u članu 9. ovog zakona inspekcijski nadzor vrši gradski, odnosno općinski komunalni inspektor. (4) Komunalnom inspektoru u vršenju inspekcijskog nadzora nad provođenjem ovog zakona i posebnih propisa iz člana 4. stav (20) ovog zakona pomaže komunalni redar u skladu sa posebnim propisima. Član 43. (Posebni uslovi za komunalnog inspektora i komunalnog redara) (1) Za komunalnog inspektora iz člana 42. stav (1) ovog zakona, može biti postavljeno lice koje pored općih uslova propisanih zakonom ispunjava i posebne uslove: da ima odgovarajuću visoku stručnu spremu, položen stručni upravni ispit i tri godine radnog staža. (2) Za komunalnog redara može biti postavljeno lice koje pored općih uslova propisanih zakonom ispunjava i posebne uslove: da ima odgovarajuću višu ili srednju školsku spremu, položen stručni upravni ispit i šest mjeseci radnog staža. Član 44. (Izvršenje mjera komunalnih inspektora) (1) Komunalni inspektor rješenjem naređuje izvršenje određenih mjera i određuje rok za njihovo izvršenje u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima. (2) Žalba protiv rješenja komunalnog inspektora ne odlaze izvršenje rješenja. Član 45. (Rješavanje u drugom stepenu) (1) Protiv upravnih akata kantonalnog komunalnog inspektora, u drugom stepenu rješava ministar nadležan za komunalne poslove. (2) Protiv upravnih akata grad.skog i općinskog komunalnog inspektora, u drugom stepenu rješava ministarstvo nadležno za komunalne poslove Kantona. DIO XI - KAZNENE ODREDBE Član 46. (Novčane kazne za davaoca komunalne usluge) (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 20.000,00 KM kazniće se za prekršaj davalac komunalne usluge: a) ako u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan način blagovremeno ne obavijesti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji mogu nastati u pružanju komunalnih usluga (član 14); b) ako uskrati komunalnu uslugu korisniku izuzev slučajeva utvrđenih u članu 17. stav (1) ovog zakona; c) ako po prestanku razloga za uskraćenje komunalne usluge ne nastavi pružanje komunalne usluge u roku utvrđenom u članu 17. stav (2) ovog zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 6.000,00 KM. Član 47. (Novčane kazne za davaoca komunalne usluge) (1) Novčanom kaznom od 6.000,00 KM do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj davalac komunalne usluge ako se ne pridržava odredaba utvrđenih u članu 5. ovog zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 6.000,00 KM. četvrtak, 7. aprila 2016. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 - Strana 7 Clan 48. (Novčana kazna za davaoca komunalne usluge, upravitelja zgrade i pravno lice korisnika komunalne usluge) (1) Novčanom kaznom od 6.000,00 KM do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj davalac komunalne usluge i upravitelj zgrade i pravno lice korisnik komunalne usluge; a) ako se ne pridržava odredaba utvrđenih u članu 18. ovog zakona; b) ako se ne pridržava odredaba utvrđenih u članu 40. ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge, upravitelja zgrade i pravnog lica korisnika komunalne usluge novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 6.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i pojedinac kori.snik komunalne usluge novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 4.000,00 KM. Član 49. (Novčana kazna za pravno lice i pojedinca kao korisnika komunalne usluge) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 30.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravno lice kao korisnik komunalne usluge: a) ako izvrši neovlašteno priključenje na komunalnu infrastrukturu; b) ako neovlašteno interveniše na komunalnoj infrastrukturi; c) ako neovlašteno koristi komunalne usluge; d) ako svojim radnjama onemogući nesmetano korištenje komunalne usluge u zgradi; e) ako spriječi davaoca komunalne usluge da interveniše na komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima i time ugrozi korištenje komunalne usluge ostalim korisnicima; f) ako spriječi ulazak radi pregleda zajedničkih i unutrašnjih instalacija ovlaštenom predstavniku davaoca komunalnih usluga, upravitelju zgrade, odnosno nadležnom inspektoru; g) ako oštećuje, odnosno uništava osnovna sredstva, postrojenja i drugu komunalnu opremu i na taj način nepovoljno utiče na normalno pružanje komunalnih usluga ostalim korisnicima, odnosno na sam kvalitet tih usluga. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice pravnog lica novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 9.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i pojedinac korisnik komunalne usluge novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 6.000,00 KM. DIO XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 50. (Rok za donošenje podzakonskih akata) Vlada Kantona će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonske akte iz člana 4. stav (20) ovog zakona. Član 51. (Evidencija obveznika plaćanja komunalne naknade) Kantonalno ministarstvo nadležno za komunalne poslove, odnosno pravno lice koje Kanton ovlasti, dužno je da u.spostavi evidenciju obveznika plaćanja komunalne naknade, rje.šenjem utvrdi obavezu plaćanja ove naknade za obveznike i stvori organizacione i druge uslove za naplatu u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 51a. Ovaj zakon primjenjivat će se do donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi, a najduže šest mje.seci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 52. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-10331/16 30. marta 2016. godine Sarajevo Predsjedateljica Skupštine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babić, s. r. Na osnovu člana III. 4. e. i člana V. 6. e. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 18. b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96,2/96,3/96,16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 30.03.2016. godine, donijela je ZAKON O KOMUNALNOJ ČISTOĆI DIO PRVI - OPČE ODREDBE Član 1. (Predmet regulisanja) Ovim zakonom uređuje se komunalna čistoća, utvrđuju obaveze preduzeća i drugih pravnih lica i građana u održavanju komunalne čistoće, način finansiranja i druga pitanja od značaja za komunalnu čistoću na teritoriji Kantona Sarajevo (u daljem tekstu; Kanton). Član 2. (Pojam komunalne čistoće) Komunalnom čistoćom, u smislu ovog zakona, smatra se održavanje čistoće na javnim površinama, kao čišćenje komunalnih otpadaka sa javnih površina, pranje asfaltiranih, betoniranih i popločanih javnih površina, prikupljanje, odvoženje i deponovanje komunalnih otpadaka, uništavanje i prerada komunalnih otpadaka (u daljem tekstu: otpadak), održavanje deponije i uklanjanje snijega sa javnih površina, održavanje čistoće u dvorištima, zajedničkim prostorijama stambenih zgrada (hodnici, stubišta i si.), garažama i šupama (u daljem tekstu: druge površine). Član 3. (Obavljanje poslova komunalne čistoće) Obavljanje poslova komunalne čistoće vrše komunalna preduzeća registrovana za obavljanje ove djelatnosti (u daljem tekstu; komunalna preduzeća), a održavanje čistoće na drugim površinama iz člana 2.ovog zakona vrše korisnici stambenih zgrada, garaža i šupa. Član 4. (Pojam javne površine) Javnim površinama, u smislu ovog zakona, smatraju se: a) ulice, kolovozi, biciklističke staze, pločnici i rigoli, putevi, prilazi i prelazi, trgovi, podvožnjaci i nadvožnjaci, mo.stovi i stepeništa van zgrada, javna parkirališta, autobuska i tramvajska stajališta (u daljem tek.stu: javne saobraćajne površine), b) tramvajski i željeznički kolosjeci u posebnom trupu, sa stajalištima, benzinske stanice i prostor oko njih, c) aerodrom i zaštitni aerodromski pojas, d) otvoreni pijačni, tržni prostori i prostori oko prodajnih objekata, e) neizgrađena građevinska zemljišta, f) ulični slivnici, g) kolovozi kantonalnih puteva, h) zelene i rekreativne površine kao što su: 1) javne zelene površine (park-šume, parkovi, park-prirode, parkovske staze, travnjaci, drvoredi, skverovi, zelenilo uz .saobraćajnice i slično), 2) zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina, 3) pješačke staze.
Zakon o zaštiti od buke TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 03/16 16.03.2016 zakon,zaštita,zaštita od buke,buka,tk
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 03/16 10.02.2016 SG USK 22/12 pravna pomoć U članu 22. stav (1) riječi „potpuno ili djelomično“ brišu se.Član 6.Član 23. mijenja se, i glasi: „Član 23.(Način obračuna troškova i pripadnost)U slučajevima iz člana 22. Zakona, troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, a prihod su budžeta Kantona.“ Član 7.Član 24. briše se. Član 8.Član 44. briše se.Član 9.Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona.“Broj:01-02-1-262/16 Predsjedavajući Skupštine 25.01.2016.godine Unsko-sanskog kantona Bihać Nijaz Hušić, prof Na osnovu člana 11. l) odjeljak A. poglavlje V. Ustava Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 01/04 i 11/04), člana 20. a u vezi sa članom 26., 27., 28. i 30. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 05/04), na prijedlog Kolegija, Skupština Unsko-sanskog kantona na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016.godine, donijela je sljedeću 86.odnosno pisanu izjavu investitora za objekte iz člana 91. stav (4) ovog Zakona.“ Član 18.U članu 162. stav (5) riječi „kantonalnom urbanističko – građevinskom inspektoru, organiziranom unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove“ zamjenjuju se riječima „Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove“. Stav (6) mijenja se i glasi: „Na rješenje kantonalnog urbanističko – građevinskog inspektora, kao i rješenje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, donesenog u drugom stepenu, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.“Stav (7) briše se. Član 19.Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko - sanskog kantona.’’Broj:01-02-1-263/16 Predsjedavajući Skupštine25.01.2016.godine Unsko-sanskog kantona Bihać Nijaz Hušić, prof. Na osnovu člana 1. poglavlja IV i člana 11. b) poglavlja V, odjeljka A Ustava Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 1/04 i 11/04) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona Skupština Unsko-sanskog kantona na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016. godine, donosi: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆIČlan 1.U
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 03/16 10.02.2016 SG USK 12/13 prostorno uređenje,građenje 10. februar 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 3 -Strana 217 SLUŽBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina XX - Broj 3 Srijeda, 10. februar 2016. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku 84. Na osnovu člana 11. b) odjeljka A poglavlja V i člana 2. d) poglavlja IV Ustava Unsko – sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko – sanskog kantona“ br. 01/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko – sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona, na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016.godine, donosi: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU Član 1. U Zakonu o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 12/13) član 23. stav (1) mijenja se i glasi: „(1) Stručne poslove izrade planskih dokumenata obezbjeđuje Ministarstvo, odnosno općinski/gradski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, preko pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, na osnovu javnog konkursa, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine’’, broj: 39/14), ili putem upravne organizacije, javne ustanove ili javnog preduzeća osnovanog od strane kantona, odnosno općine/grada, u cilju obavljanja tih poslova.“ Član 2. Član 25. mijenja se i glasi: „(Povjeravanje poslova izrade planskog dokumenta) (1) Izrada planskih dokumenata može se povjeriti samo pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova ili upravnoj organizaciji, javnoj ustanovi ili javnom preduzeću osnovanom od strane kantona, odnosno općine/ grada, u cilju obavljanja tih poslova. (2) Za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata i drugih stručnih poslova iz oblasti prostornog uređenja, općina/grad može osnovati upravnu organizaciju, javnu ustanovu ili javno preduzeće. (3) Nosilac izrade plana može dio planskog dokumenta tematski definisanog, kao saobraćajne, komunalne ili energetske infrastrukture, povjeriti drugoj pravnoj osobi registrovanoj za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca pripreme. (4) Pravna osoba iz prethodnog stava dužna je za pojedine faze planskog dokumenta da obezbijedi stručnu osobu odgovarajuće struke koja ima formalne i stručne reference. (5) Nosilac izrade plana dužan je pravnoj osobi iz stava (3) ovog člana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu planskog dokumenta, a naročito analitičko - dokumentacione osnove planskog dokumenta. (6) Zavod za prostorno uređenje i planiranje može izradu detaljnog planskog dokumenta iz člana 27. stav (3) povjeriti drugoj pravnoj osobi, kao nosiocu izrade plana registrovanom za tu vrstu djelatnosti uz obavezno raspisivanje javnog konkursa za izbor pravne osobe kojoj se povjerava izrada detaljnog plana, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (7) U slučaju povjeravanja izrade plana pravnoj osobi iz stava (6) ovog člana, Zavod Broj 3 - Strana 218 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. februar 2016. za prostorno uređenje i planiranje je dužan istom staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu plana. (8) Ugovori o pružanju usluga pripreme i izrade planskih dokumenata između nosioca pripreme i pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, koji su zaključeni, a nisu realizirani do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi. “ Član 3. U članu 46. stav (5) riječ „prema“ zamjenjuje se riječju „po“. Stav (6) mijenja se i glasi: „Izuzetno od odredbe stava (5) ovog člana izmjena i dopuna planskog dokumenta može se obavljati po skraćenom postupku ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja temeljni koncept plana.“ Iza stava (6) dodaju se novi stavovi (7) i (8) koji glase: „(7) Nosilac pripreme plana u smislu stava (6) ovog člana podnosi Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću prijedlog izmjene i dopune plana koji čini tekstualno obrazloženje sa grafičkim prikazom na odgovarajućem broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predlaže izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu užeg područja nosilac pripreme mora prethodno pribaviti saglasnost Ministarstva o usklađenosti izmjene i dopune s planom šireg područja. (8) Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta kao i usvojene izmjene i dopune planskog dokumenta od strane Skupštine Kantona, odnosno gradskog i općinskog vijeća objavljuje se u službenom glasniku Kantona, odnosno Grada i Općine .“ Član 4. U članu 49. stav (1) iza riječi „Bosne i Hercegovine“ preostali dio teksta se zamjenjuje tekstom: „ili se povjerava upravnoj organizaciji, javnoj ustanovi ili javnom preduzeću osnovanom od strane kantona, odnosno općine/ grada, u cilju obavljanja tih poslova.“ Član 5. U Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju član 5. briše se. Član 6. Član 68. mijenja se i glasi: „Protiv lokacijske informacije, kao i obavijesti da se lokacijska informacija ne može izdati nije dopuštena žalba niti se može pokrenuti upravni spor.“ Član 7. U članu 70a. dodaje se stav (3) koji glasi: „Stručno mišljenje nosioca izrade planskog dokumenta neće se tražiti ukoliko se zahtjevu investitora ne može udovoljiti iz razloga što isti ne ispunjava urbanističko – tehničke uslove propisane ovim i drugim posebnim zakonima.“ Član 8. U članu 71a. stav (2) briše se. Član 9. U članu 92. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: „Službena osoba koja vodi postupak izdavanja akata o građenju ili učestvuje u postupku izdavanja akata o građenju¸ mora se izuzeti iz rada na predmetima u kojima je u izradi projektne dokumentacije učestvovala osoba sa kojom je isti srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni ili vanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno.“ Član 10. U članu 94. u stavu (2) riječi „do 400 m2 ili pomoćne objekte korisne površine do 200 m2 „ zamjenjuju se riječima „do 800 m2 ili pomoćne objekte korisne površine do 400 m2.” Član 11. U članu 109. stav (2) tačka c) mijenja se i glasi: „Dokaz o pravu građenja na predmetnoj lokaciji – izvod iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu sa upisom investitora kao vlasnika nekretnine na kojoj se gradi, izvod iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, sa upisom prava građenja na ime investitora, pravosnažna sudska odluka ili pravosnažno rješenje nadležnog organa na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo 10. februar 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 3 -Strana 219 korištenja radi građenja, ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljišta ili nekretnine, ugovor o koncesiji kojim se stiče pravo građenja, notarski obrađena saglasnost vlasnika nekretnine, izvod iz popisnog katastra za područja na kojima nije moguće uspostaviti zemljišnu knjigu.“ U članu 109. stav (3) mijenja se i glasi: „Ako se ustanovi da postoji neslaganje zemljišno-knjižnog i faktičkog stanja na predmetnoj nekretnini, organ koji vodi postupak izdavanja odobrenja za građenje će raspraviti pitanje prava građenja kao prethodno pitanje, te će izvesti potrebne dokaze na osnovu kojih će se utvrditi pravo građenja, a koji postupak će se provesti na trošak investitora.“ Član 12. Član 112. briše se. Član 13. U članu 115. stav (1) mijenja se i glasi: „Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje ako tokom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene unutar dispozicije objekta, kojim se odstupa od rješenja datih glavnim projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za građenje, a ne mijenjaju se uslovi utvrđeni u datoj lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti.“ U članu 115. stav (5) tačka (b) iza riječi „nekretnini“ stavlja se tačka. Preostali dio teksta briše se. Član 14. U članu 120. iza stava (3) dodaju se stavovi (4) i (5) koji glase: „(4) Odobrenje za građenje za privremenu građevinu se može produžiti posebnim rješenjem na zahtjev investitora, ako se nisu promijenili uslovi prema kojima je ono izdato. (5) Zahtjev iz stava (4) ovog člana investitor podnosi nadležnom organu uprave koji je izdao ranije odobrenje za građenje za privremenu građevinu, najmanje 15 dana prije prestanka važenja odobrenja.“ Član 15. U članu 125. dodaje se novi stav (3) koji glasi: „Izuzetno, objekti izgrađeni bez odobrenja za građenje mogu se, uz pisanu saglasnost organa uprave nadležnog za izdavanje odobrenja za građenje, privremeno priključiti na komunalne instalacije i drugu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektrovod, toplovod, telekomunikacijski vodovi, javni put i dr.), ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi: a) da je u toku postupak njegove legalizacije, b) da je izgrađeni stambeni objekat useljen, odnosno korišten.“ Dosadašnji stavovi (3) i (4) postaju stavovi (4) i (5). Član 16. U članu 126. stavovi (3), (4) i (5) mijenjaju se i glase: „ (3) Skupština Unsko-sanskog kantona može, na prijedlog Vlade Kantona, donijeti poseban propis kojim će se regulisati bespravna gradnja građevina na području Unsko-sanskog kantona. (4) Do donošenja propisa iz stava (3) ovog člana općine/grad će svojom odlukom, u skladu sa ovim Zakonom, regulisati postupak, uslove i način izdavanja naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu, odnosno legalizacije bespravno izgrađenih građevina u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (5) Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti za legalizaciju bespravno izgrađene građevine je do 31.12.2019. godine. Član 17. U članu 130. stav (2) tačke b) i c) mijenjaju se i glase: „b) geodetski elaborat snimka izvedenog stanja građevine i građevinske čestice uklopljen u sadržaj detaljnog lista katastarskog plana, c) pisana izjava izvođača ili nalaz vještaka građevinske struke o izvedenim radovima i uslovima održavanja građevine, Broj 3 - Strana 220 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. februar 2016. naknadi troškova postupka“ brišu se. Član 3. U članu 20. stav (1) ispred riječi „opozvana“ dodaju se riječi „od strane Zavoda ili stranke.“ Član 4. Član 21. Zakona briše se. Član 5. U članu 22. stav (1) riječi „potpuno ili djelomično“ brišu se. Član 6. Član 23. mijenja se, i glasi: „Član 23. (Način obračuna troškova i pripadnost) U slučajevima iz člana 22. Zakona, troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, a prihod su budžeta Kantona.“ Član 7. Član 24. briše se. Član 8. Član 44. briše se. Član 9. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona.“ Broj:01-02-1-262/16 Predsjedavajući Skupštine 25.01.2016.godine Unsko-sanskog kantona Bihać Nijaz Hušić, prof Na osnovu člana 11. l) odjeljak A. poglavlje V. Ustava Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 01/04 i 11/04), člana 20. a u vezi sa članom 26., 27., 28. i 30. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 05/04), na prijedlog Kolegija, Skupština Unsko-sanskog kantona na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016.godine, donijela je sljedeću 86. odnosno pisanu izjavu investitora za objekte iz člana 91. stav (4) ovog Zakona.“ Član 18. U članu 162. stav (5) riječi „kantonalnom urbanističko – građevinskom inspektoru, organiziranom unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove“ zamjenjuju se riječima „Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove“. Stav (6) mijenja se i glasi: „Na rješenje kantonalnog urbanističko – građevinskog inspektora, kao i rješenje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, donesenog u drugom stepenu, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.“ Stav (7) briše se. Član 19. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko - sanskog kantona.’’ Broj:01-02-1-263/16 Predsjedavajući Skupštine 25.01.2016.godine Unsko-sanskog kantona Bihać Nijaz Hušić, prof. Na osnovu člana 1. poglavlja IV i člana 11. b) poglavlja V, odjeljka A Ustava Unskosanskog kantona („Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ br. 1/04 i 11/04) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona Skupština Unsko-sanskog kantona na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016. godine, donosi: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 1. U Zakonu o pružanju besplatne pravne pomoći („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 22/12) (u daljem tekstu: Zakona) član 15. briše se. Član 2. U članu 19. stav (1) riječi „ o djelimičnoj 85.
Zakon o sudskim taksama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/16 29.01.2016 SN ZDK 02/14 sudske takse,takse,sud,tužba,zdk petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 151 6. Na osnovu ĉlana 2. Zakona o dopuni Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 5/15) i ĉlana 44. stav (1) taĉka d) Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi preĉišćeni tekst ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 7/12 i 12/13), Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona, na 19. sjednici odrţanoj 29.01.2016. godine, utvrdila je Preĉišćeni tekst Zakona o sudskim taksama. Preĉišćeni tekst Zakona o sudskim taksama obuhvata: Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 12/09), Zakon o izmjeni Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 4/11), Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 7/11), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 9/13), Zakon o dopuni Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 1/15), Zakon o dopuni Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 5/15) u kojima su oznaĉeni dani stupanja na snagu tih zakona. ZAKON O SUDSKIM TAKSAMA -Preĉišćeni tekst- DIO PRVI- OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Plaćanje sudske takse) (1) Ovim zakonom propisuje se naĉin plaćanja sudske takse u postupku pred sudovima Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). (2) Postupci u kojima se plaća sudska taksa i visina sudske takse za pojedine radnje, utvrĊeni su u Tarifi sudskih taksi, koja se nalazi u prilogu ovog zakona i ĉini njegov sastavni dio. Ĉlan 2. (Obveznik plaćanja takse) (1) Sudske takse ( u daljem tekstu: taksa) propisane ovim zakonom plaća lice po ĉijem zahtjevu ili u ĉijem interesu se preduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim zakonom utvrĊeno plaćanje takse (u daljem tekstu: takseni obveznik). (2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske taksu je duţno da plati lice koje podnosi podneske, lice na ĉiji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno lice u ĉijem interesu se preduzimaju radnje. (3) Za odluku prvostepenog suda taksu je duţan da plati tuţilac, odnosno predlagaĉ, odnosno traţilac izvršenja, a za sudsku nagodbu taksu su duţne da plate obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugaĉije ugovoreno. (4) Za odluku drugostepenog suda i za odluku po vanrednom pravnom sredstvu, taksu je duţan da plati podnosilac ţalbe, odnosno lice u ĉijem interesu je pokrenut postupak po vanrednom pravnom sredstvu. (5) Kada su u skladu sa odredbama ovog zakona taksu duţna da plate dva ili više lica zajedno, njihova obaveza je solidarna. Ĉlan 3. (Plaćanje takse u zemljišno-knjiţnim postupcima) (1) Taksu za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima duţno je platiti lice u ĉiju se korist vrši upis. Ako upis traţi lice ĉije se pravo ograniĉava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo lice, to lice takoĊe solidarno jamĉi za plaćanje takse sa licima u ĉiju se korist vrši upis. (2) Taksa za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši po sluţbenoj duţnosti, ako se ne radi o upisu koji je osloboĊen od takse. (3) Ako se u zemljišno-knjiţnim postupcima, na osnovu jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jednog lica, taksa se plaća onoliko puta koliko se upisa traţi. (4) Taksa za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši u toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. (5) Za davanje usmenih informacija i obavještenja u zemljišno-knjiţnim postupcima se ne naplaćuje ni sudska taksa ni dodatni troškovi. Ĉlan 4. (Obavezno dostavljanje dokaza o plaćenoj taksi) (1) Uz podnesak (tuţba, prijedlog, pravni lijek i dr.) obavezno se dostavlja dokaz o plaćenoj taksi. (2) Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propisane uslove da bude osloboĊena plaćanja takse, mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobaĊanje od plaćanja takse. Broj 1 – strana 152 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (3) U vlasniĉkim sporovima o nekretninama, uz podnesak se obavezno prilaţe i dokaz o utvrĊenoj vrijednosti nekretnine. Ĉlan 5. (Vrijeme nastanka obaveze plaćanja takse) Ako ovim zakonom nije drugaĉije propisano, taksena obaveza nastaje: a) za sudske odluke - danom donošenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava vrši u skladu sa zakonskim odredbama o dostavi; b) za sudske nagodbe - kada se zakljuĉe; c) za paušalnu taksu u postupku raspravljanja zaostav-štine - danom donošenja rješenja o nasljeĊivanju; d) u postupku steĉaja - danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku steĉaja; e) u postupku likvidacije - danom donošenja rješenja o zakljuĉenju likvidacionog postupka; f) za sudske prepise - kada se zatraţe od suda; g) za ostale radnje - kada se zatraţi njihovo preduzi-manje. Ĉlan 6. (Naknadno plaćanje takse) (1) Izuzetno od obaveze iz ĉlana 4. ovog zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, socijalne pomoći i zakonskog izdrţavanja, taksa se plaća samo ako tuţba bude odbijena ili odbaĉena. (2) Taksena obaveza iz stava (1) ovog ĉlana nastaje danom donošenja odluke. Ĉlan 7. (Obraĉun i kontrola plaćanja takse) (1) Visinu takse utvrĊuje sud. (2) Ako taksa nije plaćena sud poziva stranku da je plati. Ukoliko i pored toga stranka ne plati taksu, sud o tome donosi rješenje. (3) Protiv tog rješenja stranka ima pravo ţalbe. Rok za ţalbu je 8 dana. Ĉlan 8. (Naĉin plaćanja takse) Takse predviĊene Taksenom tarifom su prihod Budţeta Kantona i plaćaju se u gotovom novcu uplatom na propisani raĉun javnih prihoda. Ĉlan 9. (Rok zastare naplate takse) Pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka taksene obaveze. DIO DRUGI- OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA TAKSE Ĉlan 10. (OsloboĊeni od obaveze plaćanja takse) (1) Od plaćanja takse osloboĊeni su: a) drţava Bosna i Hercegovina i njeni organi, b) entiteti i njihovi organi, c) Brĉko Distrikt Bosne i Hercegovine, d) kantoni i njihovi organi, e) jedinice lokalne samouprave, f) Agencija za privatizaciju Zeniĉko-dobojskog kantona, g) ustanove socijalne zaštite, h) osnovne i srednje škole sa podruĉja Zeniĉko-doboj-skog kantona, i) dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja, ratni vojni invalid, ĉlan porodice šehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca, ĉlan uţe porodice poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja, nezaposleni demobilizirani branilac, kao i invalid sa procentom invalidnosti iznad 60%, j) pravna i fiziĉka lica koja vrše ovjeru potpisa na ugovorima o otkupu stana na kojima postoji stanarsko pravo u postupku privatizacije stanova, k) djeca predškolskog uzrasta, uĉenici i studenti za vrijeme redovnog školovanja, l) izdrţavana lica u postupcima utvrĊivanja i ostvarivanja prava po osnovu zakonskog izdrţavanja, m) lice u sporu u vezi sa ostvarivanjem njegovih prava iz radnog odnosa, petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 153 n) nasljednici prvog nasljednog reda za raspravljanje zaostavštine i za uknjiţbu vlasništva odnosno suvlasništva na nasljeĊenim nekretninama, o) notari kad u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici suda. (2) Takse za podneske i radnje ne plaća lice koje poklanja svoju imovinu organima iz stava (1) ovog ĉlana, socijalno-humanitarnim, nauĉnim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama ili crkvama i vjerskim zajednicama. (3) Strano fiziĉko i pravno lice je osloboĊeno plaćanja takse ako je to predviĊeno meĊunarodnim ugovorom ili pod uslovom reciprociteta. U sluĉaju sumnje o postojanju reciprociteta, prethodno se pribavlja mišljenje nadleţnog ministarstva Bosne i Hercegovine. Ĉlan 11. (Kada se po zakonu ne plaća sudska taksa) (1) U zemljišno-knjiţnim postupcima ne plaća se taksa za: a) upis opravdanja predbiljeţbe, b) potpuno ili djelimiĉno brisanje nekog upisanog prava, c) sluţbene radnje u postupku ureĊenja, zasnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom titulara prava, u postupku usklaĊivanja zemljišnih knjiga sa faktiĉkim stanjem, kao i u postupku za obnavljanje uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis bio prije proveden, d) upis sprovoĊenja odluke o diobi prava vlasništva ili prava sluţnosti korištenja, ako su uĉesnici diobe bili upisani kao suvlasnici tih prava, e) za zabiljeţbu privremene uprave odreĊene u toku postupka prinudne javne prodaje, kao i za zabiljeţbu prinudne uprave odreĊene umjesto prinudne javne prodaje, f) naknadni upis supruţnika kao suvlasnika na osnovu sudske odluke, ako je jedan od supruţnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se oznaĉava idealni dio svakog supruţnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu, g) upis u zemljišne knjige prava konstituisanih zakonom u korist graĊana, h) sve ostale radnje koje se poduzimaju po sluţbenoj duţnosti. (2) U postupku steĉaja i likvidacije taksa se ne plaća za: a) podneske steĉajnog ili likvidacionog upravnika, b) podneske kojima se prijavljuje upis steĉajnog ili likvidacionog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po sluţbenoj duţnosti. (3) Za upis odluke o otvaranju steĉajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja odreĊene djelatnosti, odnosno poslova pravnog lica, ne plaća se taksa. Ĉlan 12. (Sudsko oslobaĊanje) (1) Sud moţe osloboditi obveznika od plaćanja takse ako bi plaćanjem takse, imajući u vidu visinu sredstava iz kojih se obveznik i ĉlanovi njegove porodice izdrţavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugroţena njihova egzistencija. (2) Odluku iz stava (1) ovog ĉlana donosi sud na pismeni zahtjev taksenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud će cijeniti sve okolnosti, a naroĉito će uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu takse, ukupan prihod i imovinu taksenog obveznika i ĉlanova njegovog domaćinstva, kao i broj lica koja takseni obveznik izdrţava. (3) Pod porodicom u smislu odredaba ovog zakona se podrazumjeva porodica kako je to definisano ĉlanom 2. stav (1) Porodiĉnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 35/05). Ĉlan 13. (Dokazi za oslobaĊanje od obaveze za plaćanje takse) (1) Visina prihoda taksenog obveznika i ĉlanova njegove porodice, dokazuje se na osnovu uvjerenja nadleţnog organa uprave, odnosno drugih pismenih dokaza koje je takseni obveznik duţan da podnese o svom imovnom stanju. (2) Uvjerenje iz stava (1) ovog ĉlana sluţi kao dokaz za oslobaĊanje od plaćanja takse samo ako od njegovog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobaĊanje nije proteklo više od mjesec dana. (3) Kada je to potrebno, sud moţe, po sluţbenoj duţnosti, pribaviti potrebne podatke i obavještenja o imovnom stanju taksenog obveznika i ĉlanova njegove porodice, a moţe o tome saslušati i protivnu stranku. Broj 1 – strana 154 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ĉlan 14. (Rješenje o oslobaĊanju od obaveze plaćanja takse) (1) Rješenje o oslobaĊanju od obaveze plaćanja takse odnosi se na sve takse po odgovarajućem predmetu, bez obzira kada je nastala taksena obaveza. (2) Sud moţe u toku postupka ukinuti rješenje o oslobaĊanju od plaćanja takse ako utvrdi da je takseni obveznik u stanju da plati taksu, a tom prilikom će odluĉiti da li će takseni obveznik u potpunosti ili djelimiĉno platiti taksu od koje je bio ranije osloboĊen. Ĉlan 15. (Vaţenje oslobaĊanja od obaveze plaćanja takse) (1) OslobaĊanje od obaveze plaćanja takse dato u parni-ĉnom i vanparniĉnom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima vaţi i u postupku izvršenja odluka donijetih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravosnaţnom okonĉanju postupka. (2) OslobaĊanje od obaveze plaćanja takse u vanpar-niĉnom i izvršnom postupku vaţi i u parniĉnom postupku koji nastane u toku i povodom vanparniĉnog i izvršnog postupka. Ĉlan 16. (Lica koja nisu duţna plaćati taksu za drugog) (1) Staralac lica ĉije je boravište nepoznato, staralac imovine ĉiji je sopstvenik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke koga sud postavi u postupku, nisu duţni da plaćaju takse za lice koje zastupaju. (2) Naplata takse u sluĉajevima iz stava (1) ovog ĉlana vrši se iz imovine lica koja se zastupaju. (3) Neplaćenu taksu u sluĉajevima iz stava (1) ovog ĉlana sud će unositi u popis taksi i po završetku postupka postupiće u skladu sa odredbama ĉlana 31. ovog zakona. Ĉlan 17. (Lica na koje se odnosi oslobaĊanje od obaveze plaćanja takse) (1) OslobaĊanje od obaveze plaćanja takse odnosi se samo na lice kome je to oslobaĊanje priznato. (2) Kada više lica zajedniĉki predaju podnesak ili zajedno preduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je osloboĊeno od obaveze plaćanja takse, lice koje nije osloboĊeno duţno je da plati taksu kao da nema osloboĊenih od obaveze plaćanja takse. Ĉlan 18. (Uspjeh u postupku i obaveza plaćanja takse) (1) Ako u parniĉnom i izvršnom postupku lice osloboĊeno od obaveze plaćanja takse uspije u postupku, taksu koju bi ono bilo duţno da plati da nije bilo osloboĊeno, platiće stranka koja ne uţiva oslobaĊanje i to u srazmjeri u kojoj je osloboĊena stranka uspjela u postupku. (2) Ako se izmeĊu stranke osloboĊene od obaveze plaćanja takse i stranke koja nije osloboĊena zakljuĉi sudska nagodba, taksu koju bi trebalo da plati osloboĊena stranka platiće stranka koja nije oslobo-Ċena, osim ako se stranke drugaĉije ne dogovore. Ĉlan 19. (Popis takse za plaćanje) (1) Kada u postupku pred sudom uĉestvuju na jednoj strani lice koje je osloboĊeno od obaveze plaćanja takse, a na drugoj lice koje nije osloboĊeno, sud je duţan da vodi i popis takse koju bi trebalo da plati osloboĊeno lice. (2) Popis takse se zakljuĉuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na naĉin predviĊen ĉlanom 18. ovog zakona sud će postupiti u skladu sa odredbama ĉlana 31. ovog zakona. DIO TREĆI - UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE TAKSE Ĉlan 20. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u parniĉnom postupku) (1) U parniĉnom postupku taksa se plaća prema vrijednosti predmeta spora. (2) Ako ovim zakonom nije drugaĉije odreĊeno, odredbe propisa o parniĉnom postupku, na osnovu kojih se utvrĊuje vrijednost spora, primjenjuju se i prilikom odreĊivanja vrijednosti spora radi naplate takse. Ĉlan 21. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuţenih) Ako tuţilac jednom tuţbom obuhvati dva ili više tuţenih i traţi da tuţbeni zahtjev bude usvojen prema petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 155 slijedećem tuţenom, u sluĉaju da bude pravosnaţno odbijen prema onome koji je u tuţbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih istiĉe isti zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih istiĉe razliĉite zahtjeve koji su u meĊusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate takse odreĊuje se prema zahtjevu ĉija je vrijednost najveća. Ĉlan 22. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u vezi sa zakonskim izdrţavanjem) Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdrţavanje ili potraţivanje pojedinih iznosa zakonskog izdrţavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate takse raĉuna se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdrţavanje ne traţi za kraće vrijeme. Ĉlan 23. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava) Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj zaostavštini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost ĉiste zaostavštine, a ako je predmet spora samo jedan dio zaostavštine ili odreĊena stvar iz zaostavštine, kao vrijednost predmeta spora uzima se ĉista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. Ĉlan 24. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u vlasniĉko-pravnim sporovima) Vrijednost predmeta spora u vlasniĉko-pravnim sporo-vima o nepokretnostima, odreĊuje sudija koji vodi postu-pak prema prometnoj vrijednosti nepokretnosti koja je predmet spora. Ĉlan 25. (Šta se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse) Kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse uzima se: a) u diobnim parnicama – vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajedniĉke imovine koja je predmet diobe; b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili neĉinjenje ili izjava volje ili utvrĊenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da se utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave – iznos koji je tuţilac oznaĉio u tuţbi s tim da taj iznos ne moţe biti manji od 500,00 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka vaţnosti ugovora o arbitraţi – iznos od 500,00 KM; d) u sporovima o stvarnim i liĉnim sluţnostima i o doţivotnom izdrţavanju – iznos od 500,00 KM; e) u sporovima o utvrĊivanju reda prvenstva potraţi-vanja u izvršnom postupku – visina potraţivanja, a najviše 1.000,00 KM. Ĉlan 26. (Najniţi iznos predmeta vrijednosti spora) Ako se po odredbama ĉlanova od 20. do 26. ovog zakona ne moţe utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500,00 KM. Ĉlan 27. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku) (1) U izvršnom postupku plaća se taksa prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti. (2) Pri utvrĊivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu takse shodno se primjenjuju odredbe ĉlanova od 20. do 26. ovog zakona. Ĉlan 28. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u upravnim sporovima) (1) U upravnim sporovima plaća se taksa prema vrije-dnosti predmeta spora, ako je predmet spora procje-njiv. (2) Vrijednost procjenjivog spora utvrĊuje se shodno odredbama ĉlana od 20. do 26. ovog zakona. (3) Ako predmet spora nije procjenjiv, plaća se taksa kao u Tarifnom broju 23. Tarife sudskih taksi. Ĉlan 29. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima) Kada je u vanparniĉnom postupku, u zemljišno-knji-ţnom postupku, u steĉajnom postupku i postupku likvidacije za plaćanje takse mjerodavna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrĊenje će se shodno primjenjivati odredbe ĉlana od 20. do 26. ovog zakona, ako u Tarifi sudskih taksi nije drugaĉije odreĊeno. Broj 1 – strana 156 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ĉlan 30. (Promjena vrijednosti predmeta spora u toku postupka) (1) Ukoliko u toku trajanja postupka doĊe do promjene vrijednosti spora mijenja se i osnov za utvrĊivanje plaćanja sudske takse, pa se ista utvrĊuje prema izmjenjenoj vrijednosti spora. (2) Ako se pravnim lijekom, odnosno prigovorom protiv rješenja o izvršenju, odluka pobija samo u jednom dijelu, za plaćanje takse za pravni lijek, odnosno prigovor uzima se vrijednost samo pobijanog dijela. (3) Ako pravni lijek ulaţu obje stranke, taksa za pravni lijek odreĊuje se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. (4) U statusnim sporovima, u sporovima za utvrĊivanje i u sporovima u kojima se tuţbeni zahtjev ne odnosi na novĉani iznos, za plaćanje takse za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je plaćena taksa za tuţbu. (5) Za pravni lijek koji se ulaţe samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraţivanjima, taksa se plaća samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraţivanja. DIO ĈETVRTI- POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE TAKSE Ĉlan 31. (Naplata neplaćene takse) (1) Takse ĉiji se iznos odreĊuje na kraju postupka, takseni obveznik je duţan platiti u roku od 8 dana od prijema rješenja iz ĉlana 7. ovog zakona. (2) Ako takseni obveznik ne plati taksu u navedenom roku, ista će se naplatiti u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku («Sluţbene novine Federacije BiH», broj: 32/03, 52/03, 33/06, 39/06 i 39/09). (3) Postupak za naplatu neplaćene takse pokreće pred nadleţnim sudom Kantonalno pravobranilaštvo. DIO PETI – POVRAT TAKSE Ĉlan 32. (Pravo na povrat plaćene takse) (1) Lice koje je platilo taksu koju uopšte nije bila duţno da plati ili je platilo taksu u iznosu većem od propisanog, kao i lice koje je platilo taksu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije izvršena, ima pravo na povrat takse. (2) Postupak za povrat takse pokreće se na zahtjev lica iz stava (1). Ĉlan 33. (Rok za podnošenje zahtjeva za povrat plaćene takse) Zahtjev za povrat takse se podnosi sudu u roku od 30 dana od dana kada je taksa plaćena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je taksa plaćena. Ĉlan 34. (Zahtjev za povrat plaćene takse u sluĉaju medijacije) Ako se stranke, u toku postupka, a najkasnije do zakljuĉenja glavne rasprave, sporazumiju da će pristupiti rješavanju spora u postupku medijacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplaćene takse u punom iznosu. Ĉlan 35. (Rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat plaćane takse) Ukoliko usvoji zahtjev za povrat takse, sud će primjerak rješenja dostaviti i nadleţnom ministarstvu, radi izvršenja povrata. Ĉlan 36. (Kada se ne plaća taksa) U postupku povrata takse ne plaća se taksa. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 157 DIO ŠESTI - NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA Ĉlan 37. (Nadleţan organ za vršenje nadzora) Nadzor nad provedbom odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo za pravosuĊe i upravu Kantona, izuzev dijela koji se odnosi na Tarifu sudskih taksi, nad kojom nadzor vrši Ministarstvo finansija Kantona. DIO SEDMI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 38. (Plaćanje takse u prelaznom razdoblju) (1) Za podneske, radnje i isprave po kojima je taksena obaveza nastala do dana poĉetka primjene ovog zakona, a taksa nije plaćena, taksa će se platiti u skladu sa tarifom koja je vaţila do dana poĉetka primjene ovog zakona. (2) Taksa koja nije plaćena do stupanja na snagu ovog zakona naplatit će se u skladu sa ĉlanom 31. ovog zakona. (3) Ako je do dana poĉetka primjene ovog zakona plaćena taksa za radnju, koja će se izvršiti poslije poĉetka njegove primjene, neće se plaćati nova taksa po ovom zakonu, niti će se vraćati više naplaćena taksa. (4) Ako je takseni obveznik osloboĊen plaćanja takse u postupku, koji do dana poĉetka primjene ovog zakona nije okonĉan, dato oslobaĊanje vaţi i poslije poĉetka primjene ovog zakona. Ĉlan 39. (Prestanak primjene ranijih propisa) Danom poĉetka primjene ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o sudskim taksama Zeniĉko-dobojskog kantona (“Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona”, broj: 1/97, 11/98, 14/98, 16/00 , 4/04 i 4/08). Ĉlan 40. (Završne odredbe) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”, a poĉet će se primjenjivati 30 dana nakon stupanja na snagu. TARIFA SUDSKIH TAKSI DIO PRVI - PARNIĈNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. (Taksa za podneske) (1) Za tuţbu, protivtuţbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitraţnog suda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća taksa: a) do 500,00 KM 20,00 KM; b) preko 500,00 do 1.500,00 KM 50,00 KM; c) preko 1.500,00 do 3.000,00 KM 80,00 KM; d) preko 3.000,00 do 10.000,00 KM 150,00 KM; e) preko 10.000,00 do 50.000,00 KM 300,00 KM; f) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM 500,00 KM; g) preko 100.000,00 KM 1% na oznaĉenu vrijednost spora, ali ne više od 8.000,00 KM; (2) Za tuţbu za utvrĊivanje i osporavanje oĉinstva, plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (3) Za tuţbu kojom se traţi razvod braka, poništenje braka, utvrĊivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrĊivanje da je brak zakljuĉen plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM, a za prijedlog za sporazumni razvod braka taksa u iznosu od 50 KM. (4) Za tuţbu zbog smetanja posjeda plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (5) Za tuţbu zbog iseljenja plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (6) Za tuţbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tuţbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeĊenje ili izda privremena mjera, za prijedlog za povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za obezbjeĊenje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za odreĊivanje sudske mjere osiguranja, plaća se polovina takse propisana ovim tarifnim brojem. (8) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. Broj 1 – strana 158 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (9) Za prijedlog da se prizna odluka inostranog suda u statusnim stvarima plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM, a za ţalbu protiv donesenog rješenja – 150,00 KM. (10) Za ţalbu ili reviziju protiv presude i za ţalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se taksa propisana stavom (1) ovog tarifnog broja uvećana za 50%. (11) Za ţalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se polovina takse prema vrijednosti predmeta spora iz stava (1) ovog tarifnog broja, ali ne više od 200,00 KM. (12) Za ţalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja plaća se taksa propisana u stavu (1) ovog tarifnog broja. (13) Za zahtjev za donošenje odluke sa kojim će roditeljem dijete ţivjeti, plaća se taksa u visini 50 KM. (14) Za zahtjev o naĉinu odrţavanja liĉnih i neposrednih kontakata izmeĊu roditelja sa kojim dijete ne ţivi, plaća se taksa u visini 50,00 KM. (15) Za zahtjev za ponavljanje postupka, za ţalbu protiv rješenja o odbaĉaju revizije, koju donosi prvostepeni sud, plaća se taksa propisana stavom (7) ovog tarifnog broja. (16) Za ţalbu protiv rješenja o odbaĉaju ţalbe, protiv rješenja o odbaĉaju ili odbijanju prijedloga za ponavljanje postupka plaća se taksa propisana stavom (7) ovog tarifnog broja. (17) Ne plaća se posebna taksa za prepisivanje iz Tarifnog broja 27. ove tarife, ako je zapisnik trebalo sastaviti u više primjeraka. (18) Kad je u tuţbi stavljen prijedlog za odreĊivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u ţalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, plaća se, pored takse na tuţbu, odnosno ţalbu i taksa na prijedlog propisana stavom (7) ovog tarifnog broja. (19) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeĊenje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, plaća se jedna taksa i kad se predloţi istovremeno ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeĊenja. Tarifni broj 2. (Taksa za odluke) (1) Za presudu prvostepenog suda i rješenje o priznavanju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitraţnog suda, plaća se taksa prema taksenoj osnovici, propi-sanoj tarifnim brojem 1. ove Tarife. (2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na osnovu priznanja donesenu najkasnije na pripremnom roĉištu, odnosno na roĉištu za glavnu raspravu, ako pripremno roĉište nije odrţano, plaća se polovina takse propisane Tarifnim brojem 1. ove tarife. (3) Za rješenje o odbacivanju tuţbe, povlaĉenju tuţbe koje se shodno Zakonu o parniĉnom postupku donosi prije ili u toku prvostepenog postupka i na rješenje u postupku zbog smetanja posjeda plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili obezbjeĊenja, kao i za rješenje o odreĊivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife. (5) Za rješenja o prekidu postupka, odbacivanju ili odbijanju zahtjeva za ponavljanje postupka o odbaĉaju revizije, koja donese prvostepeni sud, plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (6) Za rješenja o prekidu postupka, odbacivanju ili odbijanju zahtjeva plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (7) Za odluku suda sa kojim će roditeljem dijete ţivjeti i odluku o naĉinu odrţavanja liĉnih i neposrednih kontakata izmeĊu roditelja sa kojim dijete ne ţivi, plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove tarife. (8) Za presudu prvostepenog suda koja je donesena u vezi sa protivtuţbom plaća se taksa kao da je o protivtuţbi posebno raspravljano. (9) Ako je više parnica spojeno radi zajedniĉkog raspravljanja, taksa za presudu plaća se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. (10) Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati taksa ako je za odluku koja je dopunjena plaćena taksa prema punoj vrijednosti spora. TakoĊe se neće plaćati taksa za donošenje odluke kojom se vrši naknadna ispravka ranije donijete odluke. (11) Za rješenje o izvršenju ili obezbjeĊenju, plaća se jedna taksa, bez obzira da li je odluĉeno o više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeĊenja i bez obzira da li je odluĉeno istovremeno ili naknadno. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 159 Tarifni broj 3. (Taksa za sudsku nagodbu) Za sudsku nagodbu u toku prvostepenog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke nagodile, polovina takse propisane Tarifnim brojem 1. ove tarife. DIO DRUGI - VANPARNIĈNI POSTUPAK Tarifni broj 4. (Opšte odredbe) (1) Za prijedlog kojim se pokreće postupak u vanparniĉnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predviĊeni u tarifnim brojevima od 8. do 12. ove tarife, plaća se taksa u iznosu od 60,00 KM. (2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestalog lica u ratu umrlim i dokazivanje smrti lica u ratu, ne plaća se taksa. (3) Taksa na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uraĉunava se u taksu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je taksa na nalog veća od takse koja je plaćena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom sluĉaju će se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. (Taksa za odluku u vanparniĉnom postupku) (1) Za odluku suda u vanparniĉnom postupku plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (2) U svim vanparniĉnim postupcima primjenjivaće se shodno odredbe stava (8) iz Tarifnog broja 2. ove tarife. Tarifni broj 6. (Taksa za sudsku nagodbu u vanparniĉnom postupku) Za sudsku nagodbu u svim vanparniĉnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. Tarifni broj 7. (Taksa za ţalbu u vanparniĉnom postupku) Za ţalbu protiv odluke prvostepenog suda u vanpar-niĉnom postupku, plaća se taksa u iznosu od 75,00 KM. Tarifni broj 8. (Taksa za raspravljanje zaostavštine) (1) Za raspravljanje zaostavštine plaća se taksa prema vrijednosti ĉiste zaostavštine i to: a) do 5.000,00 KM -50, 00 KM, b) preko 5.000,00 KM do 20.000,00 KM - 100,00 KM, c) preko 20.000,00 KM do 50.000,00 KM - 150,00 KM, d) preko 50.000,00 KM do 100.000,00 KM - 200,00 KM, e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM - 300,00 KM, f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM - 500,00 KM, g) preko 500.000,00 KM - 500,00 KM, + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 3.000,00 KM. (2) Taksa se plaća samo ako je postupak za raspravljanje zaostavštine završen donošenjem rješenja o nasljeĊi-vanju. Taksa na rješenje o naknadno pronaĊenoj imovini plaća se prema vrijednosti naknadno prona-Ċene imovine, a u skladu sa stavom (1) ovog tarifnog broja. (3) Taksu plaćaju nasljednici u srazmjeri nasljednih dijelova. (4) Prilikom utvrĊivanja ĉiste vrijednosti zaostavštine odbiće se ostavioĉevi dugovi, troškovi sahrane ostavi-oca, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi. Broj 1 – strana 160 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (5) Ne plaća se posebna taksa za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predloţe diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeĊivanju. (6) Za zabiljeţbu prvenstvenog reda i uknjiţbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabiljeţbe vezane za zaostavštinu plaća se taksa propisana tarifnim brojem 14. ove tarife. Tarifni broj 9. (Taksa za sastavljanje i ĉuvanje testamenta) Taksa u iznosu od 50,00 KM plaća se za: a) prijedlog za sastavljanje sudskog testamenta, b) sastavljanje sudskog testamenta, c) prijedlog kojim se traţi ĉuvanje testamenta u sudu, d) opoziv testamenta sastavljenog pred sudom, e) prijedlog za vraćanje testamenta koji se nalazi na ĉuvanju u sudu, f) vraćanje testamenta koji se zamjenjuje. Tarifni broj 10. (Taksa za prijedlog i odluku u postupku diobe zajedniĉke imovine) Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajedniĉke imovine taksa se plaća prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000,00 KM - 50,00 KM, b) preko 5.000,00 KM do 20.000,00 KM - 80,00 KM, c) preko 20.000,00 KM do 50.000,00 KM - 130,00 KM, d) preko 50.000,00 KM do 100.000,00 KM - 150,00 KM, e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM - 200,00 KM, f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM - 300,00 KM, g) preko 500.000,00 KM vrijednosti - 500,00 KM, + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 3.000,00 KM. Tarifni broj 11. (Taksa za prijedlog za ureĊenje meĊe) Za prijedlog za ureĊenje meĊe plaća se taksa u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 12. (Taksa za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda) (1) Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (2) Za ovjeru prepisa plaća se taksa - za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći polutabak iznos od 5,00 KM. (3) Za ovjeru rukopisa plaća se taksa za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći novi polutabak iznos od 5,00 KM. (4) Za ovjeru potpisa sudskog tumaĉa na prijevodima plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (5) Za ovjeru potpisa na punomoći plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (6) Za ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokretnosti plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (7) Za podnesak, odnosno ovjeru produţenja roka vaţenja ugovora plaća se 50% od iznosa takse iz stava (6) ovog tarifnog broja. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 161 (8) Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru oznaĉena, za ovjeru potpisa na ugovoru plaća se dvostruka taksa iz stava (6) ovog tarifnog broja. (9) Potpis na ispravi koju izdaju drţavni organi, potpisi ovlašćenih lica za potpisivanje firmi ili pravnog lica smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlašćena dva ili više lica. (10) Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi plaća se jedna taksa, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. (11) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i peĉata, plaća se jedna taksa. (12) Ako se jednim podneskom traţi ovjera potpisa (rukoznaka) na više isprava plaća se taksa za podnesak. (13) Pod polutabakom podrazumjeva se list hartije od dvije strane formata A-4. Zapoĉeti polutabak se raĉuna kao cijeli. (14) Za ovjeru potpisa na punomoćju, odnosno ugovoru plaća se jedna taksa, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. DIO TREĆI - ZEMLJIŠNO-KNJIŢNI POSTUPAK Tarifni broj 13. (Taksa za podneske) Za podnesak kojim se traţi upis prava vlasništva, upis ili brisanje uknjiţbe, zabiljeţbe ili predbiljeţbe kao i upis prava upravljanja ili prava korišćenja na nekretninama, plaća se taksa u iznosu od 30,00 KM, dok se za podnesak kojim se traţi uspostava novog zemljišnoknjiţnog uloška plaća taksa u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 14. (Taksa za upise podataka) (1) Sudsku taksu snosi lice u ĉiju korist se vrši uknjiţba, osim ako ugovorne strane ne utvrde drugaĉije. (2) Za uknjiţbu u zemljišnu knjigu plaća se: a) uknjiţba vlasništva 50,00 KM, b) uknjiţba hipoteke, zemljišnog duga ili doţivotnog prava uţivanja, trajnog prava korištenja, stvarnih sluţnosti i tereta, pravo dugoroĉnog najma i zakupa, prava preĉe kupovine i realnih tereta 50,00 KM, c) uknjiţba etaţiranja objekta kolektivnog stanovanja ili poslovne zgrade 200,00 KM, a uknjiţba etaţiranja objekta individualnog stanovanja 70,00 KM. Tarifni broj 15. (Takse za prijepise i izvatke) (1) Za prijepise i izvatke plaća se slijedeća taksa: a) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili sluţbenog izvatka 10,00 KM, b) za izdavanje uvjerenja i potvrda 5,00 KM, c) za izdavanje prepisa ili izvatka sa istorijatom 30,00 KM. (2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplaćuje se ista taksa kao i za njihovo izdavanje. Tarifni broj 16. (Taksa za ţalbu ili prigovor) Za ţalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. DIO ĈETVRTI - POSTUPAK STEĈAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17. (Takse za podneske) (1) Za prijedlog da se otvori postupak steĉaja ili likvi-dacije, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (2) Za prijavu povjerilaca u postupku steĉaja ili likvi-dacije, plaća se taksa u iznosu od 1% od vrijednosti potraţivanja, s tim da ne moze biti manja od 50,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (3) Za ţalbu protiv odluke o steĉajnom ili likvidacijskom postupku plaća se taksa u iznosu od 1% od vrijednosti potraţivanja, s tim da ne moţe biti manja od 100,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (4) Kao osnov za plaćanje takse na prijave povjerilaca uzima se iznos potraţivanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome će se uzimati da uslovljena traţbina nije uslovljena. Ako jedan povjerilac prijavi više potraţi-vanja taksa se plaća na ukupan iznos tih potraţivanja. Broj 1 – strana 162 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Tarifni broj 18. (Taksa u steĉajnom postupku) (1) U steĉajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova steĉajne mase, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM, u zavisnosti od sloţenosti postupka. (2) Taksu u steĉajnom postupku odreĊuje sud po okonĉanju postupka, a duţan je platiti steĉajni upravnik iz steĉajne mase nakon pravosnaţnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. DIO PETI - UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 19. (Taksa za podneske) (1) Za prijavu u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (2) Ako se jednom prijavom traţi više upisa za isto pravno lice, plaća se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 20. (Taksa za upise u sudski registar) (1) Za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva plaća se taksa u iznosu od 300,00 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih lica koji nisu navedeni u stavovima (1) i (2) ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 200,00 KM. (4) Za rješenje o upisu lica ovlašćenog za zastupanje pravnog lica plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa plaća se taksa u iznosu od 300,00 KM, pored iznosa iz stava (1) ovog tarifnog broja. (6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavovima ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 150,00 KM po jednom upisu. (7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (9) Kada se više privrednih društava spajaju u jedno, pored takse za podnesak plaća se i taksa iz stava (6) ovog tarifnog broja, kao i taksa za upis novoosnovanog privrednog društva. (10) Ako se jednim podneskom traţi više upisa, plaća se taksa za svaki upis posebno. (11) Za ţalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 21. (Taksa za objavljivanje upisanih podataka) (1) Za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u sluţbenom glasilu plaća se taksa u iznosu od 50,00 KM. (2) Za objavljivanje podataka ĉije je upisivanje traţeno jednim podneskom, plaća se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. DIO ŠESTI - UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU Tarifni broj 22. (Taksa za tuţbu u upravnim sporovima) (1) Za tuţbu protiv upravnog akta plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (2) Za tuţbu u sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, usvojenja i socijalne pomoći plaća se taksa u iznosu od 20,00 KM. (3) Za tuţbu za ponavljanje postupka plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (4) Za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se taksa u dvostrukom iznosu od takse iz stavova (1) i (2) ovog tarifnog broja. (5) Ako je uz tuţbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, plaća se taksa u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 23. (Taksa za odluke) Za presudu u postupku u upravnom sporu plaća se: a) kada je predmet spora procjenjiv, taksa iznosi 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne moţe biti manja od 100,00 KM ni veća od 5.000,00 KM; petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 163 b) kada je predmet spora neprocjenjiv taksa iznosi 100,00 KM; c) kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, starateljstva, djeĉijeg dodatka, usvajanja i socijalne pomoći taksa iznosi 20,00 KM; d) ako je predmet spora djelimiĉno procjenjiv, taksa se plaća kao da je predmet procjenjiv. DIO SEDMI - POSEBNI SLUĈAJEVI Tarifni broj 24. (Taksa za sudska uvjerenja i potvrde) (1) Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdato uvjerenje se plaća taksa u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrĊuje više ĉinjenica, plaća se jedna taksa. (5) Plaćanju takse iz stava (1) ovog tarifnog broja podlijeţu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. Tarifni broj 25. (Taksa za razmatranje spisa) Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 26. (Takse za prijepise) (1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake zapoĉete stranice originala taksa u iznosu od po 5,00 KM. (3) Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika, kao i za prijepis raspravnog zapisnika koji je izraĊen istovremeno sa sastavljanjem originala, plaća se taksa u iznosu od 1,00 KM za svaku zapoĉetu stranicu. (4) Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se taksa od 2,00 KM po stranici. Kao cijela stranica smatra se svaka zapoĉeta stranica teksta u standardnom formatu. (5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava plaća se posebna taksa za ovjeravanje u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 27. (Taksa za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) Za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM po stranici. Tarifni broj 28. (Taksa za sudski depozit) (1) Za ĉuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se godišnje 1% vrijednosti, s tim da iznos takse ne moţe biti manji od 100,00 KM. (2) Taksa se plaća za svaku godinu unaprijed, a zapoĉeta godina raĉuna se kao cijela. (3) Ako se vrijednost stvari ne moţe procjeniti po njihovoj prirodi, izvršiće se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 29. (Taksa za protest isprava) (1) Za molbu za protest mjenice, ĉeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se taksa u iznosu od 5 KM. (2) Za protest isprave se plaća taksa prema vrijednosti, i to: a) do 50,00 KM - 5,00 KM, b) preko 50,00 KM do 500,00 KM - 25,00 KM, c) preko 500,00 KM - 50,00 KM. Broj 1 – strana 164 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (3) Ako se jednom molbom traţi više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna taksa za molbu, ali se u tom sluĉaju plaća posebna taksa za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. Tarifni broj 30. (Taksa za postupke pred arbitraţom) (1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsje-dnika arbitraţe plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (2) Za prijedlog o izuzeću arbitra plaća se taksa u iznosu od 25,00 KM. (3) Za sastavljanje potvrde o pravosnaţnosti i izvršnosti presude arbitraţe plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. Tarifni broj 31. (Taksa za zahtjev za izuzeće) Za zahtjev za izuzeće plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. Tarifni broj 32. (Taksa za Jedinstveni pristupni kod) Za zahtjev za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda – JPK, plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. Broj: 01-02-1235-1/16 Datum, 29.01.2016. godine Zenica PREDSJEDAVAJUĆI ZAKONODAVNO-PRAVNE KOMISIJE Almedin Aliefendić, s.r. ............................................................................................. V L A D A 7. Na osnovu ĉlana 16. stav 2. Zakona o Vladi Zeniĉko-dobojskog kantona-Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/10), na prijedlog Ministarstva finansija, Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona, na 39. sjednici, odrţanoj dana 14.01.2016. godine, donosi OODDLLUUKKUU o odreĊivanju potpisnika naloga platnih transakcija sa podraĉuna za Centralizovani obraĉun i isplatu plaća za period od 01.01.2016. godine do 31.03.2016. godine Ĉlan 1. (Potpisnici) Za potpisnike naloga platnih transakcija sa podraĉuna za Centralizovani obraĉun i isplatu plaća otvorenog kod IKB DD Zenica za period od 01.01.2016. godine do 31.03.2016. godine, od strane Vlade Zeniĉko – dobojskog kantona odreĊuju se: a) Andrej Kajić, ministar Ministarstva finansija i b) Miralem Galijašević, premijer Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 2. (Zamjenici potpisnika) Za zamjenike potpisnika naloga platnih transakcija sa transakcijskog raĉuna iz ĉlana 1. ove odluke, odreĊuju se: a) Zvonimir AnĊelić, ministar Ministarstva za privredu i b) Nada Delibašić, pomoćnik ministra Ministarstva fina-nsija. Ĉlan 3. (Stupanje na snagu i datum primjene odluke) Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se od 01.01.2016. godine i objavit će se u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 02-14-884/16. PREMIJER Datum, 14.01.2015. godine Zenica Miralem Galijašević, s.r. ............................................................................................. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 151 6. Na temelju ĉlanka 2. Zakona o dopuni Zakona o sudskim pristojbama ("Sluţbene novine Zeniĉko-doboj-skog kantona", broj: 5/15) i ĉlanka 44. stavak (1) toĉka d) Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi Proĉišćeni tekst ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 7/12 i 12/13), Zakonodavno-pravno Povjerenstvo Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona, na 19. sjednici odrţanoj 29.01.2016. godine, utvrdila je Proĉišćeni tekst Zakona o sudskim pristojbama. Proĉišćeni tekst Zakona o sudskim taksama obuhvata: Zakona o sudskim taksama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 12/09), Zakon o izmjeni Zakona o sudskim pristojbama ("Sluţbene novine Zeniĉko-doboj-skog kantona", broj: 4/11), Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim pristojbama ("Sluţbene novine Zeni-ĉko-dobojskog kantona", broj: 7/11), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj: 9/13), Zakon o dopuni Zakona o sudskim pristojbama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 1/15), Zakon o dopuni Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 5/15) u kojima su oznaĉeni dani stupanja na snagu tih zakona. ZAKON O SUDSKIM PRISTOJBAMA -Proĉišćeni tekst- DIO PRVI- OPĆE ODREDBE Ĉlanak 1. (Plaćanje sudske pristojbe) (1) Ovim zakonom propisuje se naĉin plaćanja sudske pristojbe u postupku pred sudovima Zeniĉko-doboj-skog kantona (u daljem tekstu: Kanton). (2) Postupci u kojima se plaća sudska pristojba i visina sudske pristojbe za pojedine radnje, utvrĊeni su u Tarifi sudskih pristojbi, koja se nalazi u prilogu ovog zakona i ĉini njegov sastavni dio. Ĉlanak 2. (Obveznik plaćanja pristojbe) (1) Sudske pristojbe ( u daljem tekstu: pristojba) propisane ovim zakonom plaća osoba po ĉijem zahtjevu ili u ĉijem interesu se preduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim zakonom utvrĊeno plaćanje pristojbe (u daljem tekstu: takseni obveznik). (2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske pristojbu je duţna da plati osoba koja podnosi podneske, osoba na ĉiji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno osoba u ĉijem interesu se preduzimaju radnje. (3) Za odluku prvostupanjskog suda pristojbu je duţan da plati tuţitelj, odnosno predlagatelj, odnosno traţitelj izvršenja, a za sudsku nagodbu pristojbu su duţne da plate obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugaĉije ugovoreno. (4) Za odluku drugostupanjskog suda i za odluku po vanrednom pravnom sredstvu, pristojbu je duţan da plati podnositelj ţalbe, odnosno osoba u ĉijem interesu je pokrenut postupak po vanrednom pravnom sredstvu. (5) Kada su sukladno sa odredbama ovog zakona pristojbu duţna da plate dvije ili više osoba zajedno, njihova obveza je solidarna. Ĉlanak 3. (Plaćanje pristojbe u zemljišno-knjiţnim postupcima) (1) Pristojbu za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima duţna je platiti osoba u ĉiju se korist vrši upis. Ako upis traţi osoba ĉije se pravo ograniĉava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu, ta osoba takoĊe solidarno jamĉi za plaćanje pristojbe sa osobama u ĉiju se korist vrši upis. (2) Pristojba za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši po sluţbenoj duţnosti, ako se ne radi o upisu koji je osloboĊen od pristojbe. (3) Ako se u zemljišno-knjiţnim postupcima, na osnovu jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jedne osobe, pristojba se plaća onoliko puta koliko se upisa traţi. (4) Pristojba za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši u toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. (5) Za davanje usmenih informacija i obavještenja u zemljišno-knjiţnim postupcima se ne naplaćuje ni sudska pristojba ni dodatni troškovi. Ĉlanak 4. (Obvezno dostavljanje dokaza o plaćenoj pristojbi) (1) Uz podnesak (tuţba, prijedlog, pravni lijek i dr.) obvezno se dostavlja dokaz o plaćenoj pristojbi. (2) Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propi-sane uvjete da bude osloboĊena plaćanja pristojbe, Broj 1 – strana 152 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobaĊanje od plaćanja pristojbe. (3) U vlasniĉkim sporovima o nekretninama, uz podnesak se obvezno prilaţe i dokaz o utvrĊenoj vrijednosti nekretnine. Ĉlanak 5. (Vrijeme nastanka obveze plaćanja pristojbe) Ako ovim zakonom nije drugaĉije propisano, pristoj-bena obveza nastaje: a) za sudske odluke - danom donošenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije prisustvovala glav-noj raspravi, od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava vrši sukladno sa zakonskim odredbama o dostavi; b) za sudske nagodbe - kada se zakljuĉe; c) za paušalnu pristojbu u postupku raspravljanja zaos-tavštine - danom donošenja rješenja o nasljeĊivanju; d) u postupku steĉaja - danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku steĉaja; e) u postupku likvidacije - danom donošenja rješenja o zakljuĉenju likvidacionog postupka; f) za sudske prepise - kada se zatraţe od suda; g) za ostale radnje - kada se zatraţi njihovo preduzi-manje. Ĉlanak 6. (Naknadno plaćanje pristojbe) (1) Izuzetno od obveze iz ĉlanka 4. ovog zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, socijalne pomoći i zakonskog izdrţavanja, pristojba se plaća samo ako tuţba bude odbijena ili odbaĉena. (2) Pristojbena obaveza iz stavka (1) ovog ĉlanka nastaje danom donošenja odluke. Ĉlanak 7. (Obraĉun i kontrola plaćanja pristojbe) (1) Visinu pristojbe utvrĊuje sud. (2) Ako pristojba nije plaćena sud poziva stranku da je plati. Ukoliko i pored toga stranka ne plati pristojbu, sud o tome donosi rješenje. (3) Protiv tog rješenja stranka ima pravo ţalbe. Rok za ţalbu je 8 dana. Ĉlanak 8. (Naĉin plaćanja pristojbe) Pristojbe predviĊene Pristojbenom tarifom su prihod Proraĉuna Kantona i plaćaju se u gotovom novcu uplatom na propisani raĉun javnih prihoda. Ĉlanak 9. (Rok zastare naplate pristojbe) Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka pristojbene obveze. DIO DRUGI- OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE Ĉlanak 10. (OsloboĊeni od obveze plaćanja pristojbe) (1) Od plaćanja pristojbe osloboĊeni su: a) drţava Bosna i Hercegovina i njeni organi, b) entiteti i njihovi organi, c) Brĉko Distrikt Bosne i Hercegovine, d) kantoni i njihovi organi, e) jedinice lokalne samouprave, f) Agencija za privatizaciju Zeniĉko-dobojskog kantona, g) ustanove socijalne zaštite, h) osnovne i srednje škole sa podruĉja Zeniĉko-doboj-skog kantona, i) dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja, ratni vojni invalid, ĉlan obitelji šehida, poginulog, umrlog, nestalog branitelja, ĉlan uţe obitelji poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja, neuposleni demobilizirani branitelj, kao i invalid sa procentom invalidnosti iznad 60%, j) pravne i fiziĉke osobe koje vrše ovjeru potpisa na ugovorima o otkupu stana na kojima postoji stanarsko pravo u postupku privatizacije stanova, k) djeca predškolskog uzrasta, uĉenici i studenti za vrijeme redovnog školovanja, l) izdrţavane osobe u postupcima utvrĊivanja i ostvari-vanja prava po osnovu zakonskog izdrţavanja, m) osoba u sporu u svezi sa ostvarivanjem njegovih prava iz radnog odnosa, petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 153 n) nasljednici prvog nasljednog reda za raspravljanje zaostavštine i za uknjiţbu vlasništva odnosno suvlasništva na nasljeĊenim nekretninama, o) notari kad u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici suda. (2) Pristojbe za podneske i radnje ne plaća osoba koja poklanja svoju imovinu organima iz stavka (1) ovog ĉlanka, socijalno-humanitarnim, znanstvenim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama ili crkvama i vjerskim zajednicama. (3) Strana fiziĉka i pravna osoba je osloboĊena plaćanja pristojbe ako je to predviĊeno meĊunarodnim ugovo-rom ili pod uvjetom reciprociteta. U sluĉaju sumnje o postojanju reciprociteta, prethodno se pribavlja mišljenje nadleţnog ministarstva Bosne i Hercegovine. Ĉlanak 11. (Kada se po zakonu ne plaća sudska pristojba) (1) U zemljišno-knjiţnim postupcima ne plaća se pristojba za: a) upis opravdanja predbiljeţbe, b) potpuno ili djelimiĉno brisanje nekog upisanog prava, c) sluţbene radnje u postupku ureĊenja, zasnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom titulara prava, u postupku usklaĊivanja zemljišnih knjiga sa faktiĉkim stanjem, kao i u postupku za obnavljanje uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis bio prije proveden, d) upis sprovoĊenja odluke o diobi prava vlasništva ili prava sluţnosti korištenja, ako su uĉesnici diobe bili upisani kao suvlasnici tih prava, e) za zabiljeţbu privremene uprave odreĊene u toku postupka prinudne javne prodaje, kao i za zabiljeţbu prinudne uprave odreĊene umjesto prinudne javne prodaje, f) naknadni upis supruţnika kao suvlasnika na osnovu sudske odluke, ako je jedan od supruţnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se oznaĉava idealni dio svakog supruţnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu, g) upis u zemljišne knjige prava konstituisanih zakonom u korist graĊana, h) sve ostale radnje koje se poduzimaju po sluţbenoj duţnosti. (2) U postupku steĉaja i likvidacije pristojbs se ne plaća za: a) podneske steĉajnog ili likvidacionog upravnika, b) podneske kojima se prijavljuje upis steĉajnog ili likvidacionog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po sluţbenoj duţnosti. (3) Za upis odluke o otvaranju steĉajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja odreĊene djelatnosti, odnosno poslova pravne osobe, ne plaća se pristojba. Ĉlanak 12. (Sudsko oslobaĊanje) (1) Sud moţe osloboditi obveznika od plaćanja pristojbe ako bi plaćanjem pristojbe, imajući u vidu visinu sred-stava iz kojih se obveznik i ĉlanovi njegove obitelji izdrţavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugroţena njihova egzistencija. (2) Odluku iz stavka (1) ovog ĉlanka donosi sud na pis-meni zahtjev pristojbenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud će cijeniti sve okolnosti, a naroĉito će uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu pristojbe, ukupan prihod i imovinu taksenog obveznika i ĉlanova njegovog domaćinstva, kao i broj osoba koje pristoj-beni obveznik izdrţava. (3) Pod obitelji u smislu odredaba ovog zakona se podra-zumjeva obitelj kako je to definisano ĉlankom 2. stavak (1) obiteljskog zakona Federacije Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 35/05). Ĉlanak 13. (Dokazi za oslobaĊanje od obveze za plaćanje pristojbe) (1) Visina prihoda pristojbenog obveznika i ĉlanova njegove obitelji, dokazuje se na osnovu uvjerenja nad-leţnog organa uprave, odnosno drugih pismenih dokaza koje je takseni obveznik duţan da podnese o svom imovnom stanju. (2) Uvjerenje iz stavka (1) ovog ĉlanka sluţi kao dokaz za oslobaĊanje od plaćanja pristojbe samo ako od njego-vog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobaĊanje nije proteklo više od mjesec dana. (3) Kada je to potrebno, sud moţe, po sluţbenoj duţnosti, pribaviti potrebne podatke i obavještenja o imovnom stanju pristojbenog obveznika i ĉlanova njegove obitelji, a moţe o tome saslušati i protivnu stranku. Broj 1 – strana 154 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ĉlanak 14. (Rješenje o oslobaĊanju od obveze plaćanja pristojbe) (1) Rješenje o oslobaĊanju od obveze plaćanja pristojbe odnosi se na sve pristojbe po odgovarajućem pred-metu, bez obzira kada je nastala pristojbena obveza. (2) Sud moţe u toku postupka ukinuti rješenje o osloba-Ċanju od plaćanja pristojbe ako utvrdi da je pristojbeni obveznik u stanju da plati pristojbu, a tom prilikom će odluĉiti da li će pristojbeni obveznik u potpunosti ili djelimiĉno platiti pristojbu od koje je bio ranije osloboĊen. Ĉlanak 15. (Vaţenje oslobaĊanja od obveze plaćanja pristojbe) (1) OslobaĊanje od obveze plaćanja pristojbe dato u parni-ĉnom i vanparniĉnom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima vaţi i u postupku izvršenja odluka donijetih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravosnaţnom okonĉanju postupka. (2) OslobaĊanje od obveze plaćanja pristojbe u vanpar-niĉnom i izvršnom postupku vaţi i u parniĉnom postupku koji nastane u toku i povodom vanparniĉnog i izvršnog postupka. Ĉlanak 16. (Osobe koje nisu duţne plaćati pristojbu za drugog) (1) Staratelj osobe ĉije je boravište nepoznato, staratelj imovine ĉiji je sopstvenik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke koga sud postavi u postupku, nisu duţni da plaćaju pristojbe za osobe koje zastupaju. (2) Naplata pristojbe u sluĉajevima iz stavka (1) ovog ĉlanka vrši se iz imovine osobe koja se zastupaju. (3) Neplaćenu taksu u sluĉajevima iz stavka (1) ovog ĉlanka sud će unositi u popis pristojbi i po završetku postupka postupiće sukladno odredbama ĉlanka 31. ovog zakona. Ĉlanak 17. (Osobe na koje se odnosi oslobaĊanje od obveze plaćanja pristojbe) (1) OslobaĊanje od obveze plaćanja pristojbe odnosi se samo na osobu kojoj je to oslobaĊanje priznato. (2) Kada više osoba zajedniĉki predaju podnesak ili zaje-dno preduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je osloboĊeno od obveze plaćanja pristojbe, osoba koja nije osloboĊena duţna je da plati pristojbu kao da nema osloboĊenih od obveze plaćanja pristojbe. Ĉlanak 18. (Uspjeh u postupku i obveza plaćanja pristojbe) (1) Ako u parniĉnom i izvršnom postupku osoba oslobo-Ċena od obveze plaćanja pristojbe uspije u postupku, pristojbu koju bi ono bilo duţno da plati da nije bilo osloboĊeno, platiće stranka koja ne uţiva oslobaĊanje i to u srazmjeri u kojoj je osloboĊena stranka uspjela u postupku. (2) Ako se izmeĊu stranke osloboĊene od obveze plaćanja pristojbe i stranke koja nije osloboĊena zakljuĉi sudska nagodba, pristojbu koju bi trebalo da plati osloboĊena stranka platiće stranka koja nije osloboĊena, osim ako se stranke drugaĉije ne dogovore. Ĉlanak 19. (Popis takse za plaćanje) (1) Kada u postupku pred sudom uĉestvuju na jednoj strani osoba koja je osloboĊena od obveze plaćanja pristojbe, a na drugoj osoba koja nije osloboĊena, sud je duţan da vodi i popis pristojbe koju bi trebalo da plati osloboĊena osoba. (2) Popis pristojbe se zakljuĉuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na naĉin predviĊen ĉlankom 18. ovog zakona sud će postupiti sukladno odredbama ĉlanka 31. ovog zakona. DIO TREĆI - UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE PRISTOJBE Ĉlanak 20. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u parniĉnom postupku) (1) U parniĉnom postupku pristojba se plaća prema vrijed-nosti predmeta spora. (2) Ako ovim zakonom nije drugaĉije odreĊeno, odredbe propisa o parniĉnom postupku, na osnovu kojih se utvrĊuje vrijednost spora, primjenjuju se i prilikom odreĊivanja vrijednosti spora radi naplate pristojbe. Ĉlanak 21. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuţenih) Ako tuţitelj jednom tuţbom obuhvati dva ili više tuţenih i traţi da tuţbeni zahtjev bude usvojen prema petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 155 slijedećem tuţenom, u sluĉaju da bude pravosnaţno odbijen prema onome koji je u tuţbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih istiĉe isti zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih istiĉe razliĉite zahtjeve koji su u meĊusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe odreĊuje se prema zahtjevu ĉija je vrijednost najveća. Ĉlanak 22. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u svezi sa zakonskim izdrţavanjem) Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdrţavanje ili potraţivanje pojedinih iznosa zakonskog izdrţavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe raĉuna se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdrţavanje ne traţi za kraće vrijeme. Ĉlanak 23. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava) Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj zaostavštini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost ĉiste zaostavštine, a ako je predmet spora samo jedan dio zaostavštine ili odreĊena stvar iz zaostavštine, kao vrijednost predmeta spora uzima se ĉista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. Ĉlanak 24. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u vlasniĉko-pravnim sporovima) Vrijednost predmeta spora u vlasniĉko-pravnim sporo-vima o nepokretnostima, odreĊuje sudac koji vodi postu-pak prema prometnoj vrijednosti nepokretnosti koja je predmet spora. Ĉlanak 25. (Šta se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe) Kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe uzima se: a) u diobnim parnicama – vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajedniĉke imovine koja je predmet diobe; b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili neĉinjenje ili izjava volje ili utvrĊenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da se utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave – iznos koji je tuţitelj oznaĉio u tuţbi s tim da taj iznos ne moţe biti manji od 500,00 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka vaţnosti ugovora o arbitraţi – iznos od 500,00 KM; d) u sporovima o stvarnim i osobnim sluţnostima i o doţivotnom izdrţavanju – iznos od 500,00 KM; e) u sporovima o utvrĊivanju reda prvenstva potraţi-vanja u izvršnom postupku – visina potraţivanja, a najviše 1.000,00 KM. Ĉlanak 26. (Najniţi iznos predmeta vrijednosti spora) Ako se po odredbama ĉlanaka od 20. do 26. ovog zakona ne moţe utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500,00 KM. Ĉlanak 27. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku) (1) U izvršnom postupku plaća se pristojba prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti. (2) Pri utvrĊivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu pristojbe shodno se primjenjuju odredbe ĉlanaka od 20. do 26. ovog zakona. Ĉlanak 28. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u upravnim sporovima) (1) U upravnim sporovima plaća se pristojba prema vrije-dnosti predmeta spora, ako je predmet spora procje-njiv. (2) Vrijednost procjenjivog spora utvrĊuje se shodno odredbama ĉlanka od 20. do 26. ovog zakona. (3) Ako predmet spora nije procjenjiv, plaća se pristojba kao u Tarifnom broju 23. Tarife sudskih pristojbi. Ĉlanak 29. (UtvrĊivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima) Kada je u vanparniĉnom postupku, u zemljišno-knji-ţnom postupku, u steĉajnom postupku i postupku likvidacije za plaćanje pristojbe mjerodavna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrĊenje će se shodno primjenjivati odredbe ĉlanka od 20. do 26. ovog zakona, ako u Tarifi sudskih pristojbi nije drugaĉije odreĊeno. Broj 1 – strana 156 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ĉlanak 30. (Promjena vrijednosti predmeta spora u toku postupka) (1) Ukoliko u toku trajanja postupka doĊe do promjene vrijednosti spora mijenja se i osnov za utvrĊivanje plaćanja sudske pristojbe, pa se ista utvrĊuje prema izmjenjenoj vrijednosti spora. (2) Ako se pravnim lijekom, odnosno prigovorom protiv rješenja o izvršenju, odluka pobija samo u jednom dijelu, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, odnosno prigovor uzima se vrijednost samo pobijanog dijela. (3) Ako pravni lijek ulaţu obje stranke, pristojba za pravni lijek odreĊuje se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. (4) U statusnim sporovima, u sporovima za utvrĊivanje i u sporovima u kojima se tuţbeni zahtjev ne odnosi na novĉani iznos, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je plaćena pristojba za tuţbu. (5) Za pravni lijek koji se ulaţe samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraţiva-njima, pristojba se plaća samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraţivanja. DIO ĈETVRTI- POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE PRISTOJBE Ĉlanak 31. (Naplata neplaćene pristojbe) (1) Pristojbe ĉiji se iznos odreĊuje na kraju postupka, pristojbeni obveznik je duţan platiti u roku od 8 dana od prijema rješenja iz ĉlanka 7. ovog zakona. (2) Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u navede-nom roku, ista će se naplatiti sukladno Zakonu o izvršnom postupku («Sluţbene novine Federacije BiH», broj: 32/03, 52/03, 33/06, 39/06 i 39/09). (3) Postupak za naplatu neplaćene pristojbe pokreće pred nadleţnim sudom Kantonalno pravobraniteljstvo. DIO PETI – POVRAT PRISTOJBE Ĉlanak 32. (Pravo na povrat plaćene pristojbe) (1) Osoba koja je platila pristojbu koju uopšte nije bila duţna da plati ili je platila pristojbu u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije izvršena, ima pravo na povrat pristojbe. (2) Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev osobe iz stavka (1). Ĉlanak 33. (Rok za podnošenje zahtjeva za povrat plaćene pristojbe) Zahtjev za povrat pristojbe se podnosi sudu u roku od 30 dana od dana kada je pristojba plaćena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je pristojba plaćena. Ĉlanak 34. (Zahtjev za povrat plaćene pristojbe u sluĉaju medijacije) Ako se stranke, u toku postupka, a najkasnije do zakljuĉenja glavne rasprave, sporazumiju da će pristupiti rješavanju spora u postupku medijacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplaćene pristojbe u punom iznosu. Ĉlanak 35. (Rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat plaćane pristojbe) Ukoliko usvoji zahtjev za povrat pristojbe, sud će primjerak rješenja dostaviti i nadleţnom ministarstvu, radi izvršenja povrata. Ĉlanak 36. (Kada se ne plaća pristojba) U postupku povrata pristojbe ne plaća se pristojba. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 157 DIO ŠESTI - NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA Ĉlaakn 37. (Nadleţan organ za vršenje nadzora) Nadzor nad provedbom odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo za pravosuĊe i upravu Kantona, izuzev dijela koji se odnosi na Tarifu sudskih pristojbi, nad kojom nadzor vrši Ministarstvo financija Kantona. DIO SEDMI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlanak 38. (Plaćanje pristojbe u prelaznom razdoblju) (1) Za podneske, radnje i isprave po kojima je pristojbena obveza nastala do dana poĉetka primjene ovog zakona, a pristojba nije plaćena, pristojba će se platiti sukladno sa tarifom koja je vaţila do dana poĉetka primjene ovog zakona. (2) Pristojba koja nije plaćena do stupanja na snagu ovog zakona naplatit će se sukladno ĉlanku 31. ovog zakona. (3) Ako je do dana poĉetka primjene ovog zakona plaćena pristojba za radnju, koja će se izvršiti poslije poĉetka njegove primjene, neće se plaćati nova pristojba po ovom zakonu, niti će se vraćati više naplaćena pristojba. (4) Ako je pristojbeni obveznik osloboĊen plaćanja pristojbe u postupku, koji do dana poĉetka primjene ovog zakona nije okonĉan, dato oslobaĊanje vaţi i poslije poĉetka primjene ovog zakona. Ĉlanak 39. (Prestanak primjene ranijih propisa) Danom poĉetka primjene ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o sudskim pristojbama Zeniĉko-dobojskog kantona (“Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona”, broj: 1/97, 11/98, 14/98, 16/00 , 4/04 i 4/08). Ĉlanak 40. (Završne odredbe) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”, a poĉet će se primjenjivati 30 dana nakon stupanja na snagu. TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI DIO PRVI - PARNIĈNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. (Pristojba za podneske) (1) Za tuţbu, protivtuţbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitraţnog suda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća taksa: a) do 500,00 KM 20,00 KM; b) preko 500,00 do 1.500,00 KM 50,00 KM; c) preko 1.500,00 do 3.000,00 KM 80,00 KM; d) preko 3.000,00 do 10.000,00 KM 150,00 KM; e) preko 10.000,00 do 50.000,00 KM 300,00 KM; f) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM 500,00 KM; g) preko 100.000,00 KM 1% na oznaĉenu vrijednost spora, ali ne više od 8.000,00 KM; (2) Za tuţbu za utvrĊivanje i osporavanje oĉinstva, plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (3) Za tuţbu kojom se traţi razvod braka, poništenje braka, utvrĊivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrĊivanje da je brak zakljuĉen plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM, a za prijedlog za sporazumni razvod braka taksa u iznosu od 50 KM. (4) Za tuţbu zbog smetanja posjeda plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (5) Za tuţbu zbog iseljenja plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (6) Za tuţbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tuţbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeĊenje ili izda privremena mjera, za prijedlog za povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za obezbjeĊenje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za odreĊivanje sudske mjere osiguranja, plaća se polovina pristojbe propisana ovim tarifnim brojem. (8) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. Broj 1 – strana 158 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (9) Za prijedlog da se prizna odluka inostranog suda u statusnim stvarima plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM, a za ţalbu protiv donesenog rješenja – 150,00 KM. (10) Za ţalbu ili reviziju protiv presude i za ţalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se pristojba propisana stavlom (1) ovog tarifnog broja uvećana za 50%. (11) Za ţalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se polovina pristojbe prema vrijednosti predmeta spora iz stavka (1) ovog tarifnog broja, ali ne više od 200,00 KM. (12) Za ţalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja plaća se pristojba propisana u stavku (1) ovog tarifnog broja. (13) Za zahtjev za donošenje odluke sa kojim će roditeljem dijete ţivjeti, plaća se taksa u visini 50 KM. (14) Za zahtjev o naĉinu odrţavanja osobnih i neposrednih kontakata izmeĊu roditelja sa kojim dijete ne ţivi, plaća se pristojba u visini 50,00 KM. (15) Za zahtjev za ponavljanje postupka, za ţalbu protiv rješenja o odbaĉaju revizije, koju donosi prvostupanj-ski sud, plaća se pristojba propisana stavkom (7) ovog tarifnog broja. (16) Za ţalbu protiv rješenja o odbaĉaju ţalbe, protiv rješe-nja o odbaĉaju ili odbijanju prijedloga za ponavljanje postupka plaća se pristojba propisana stavkom (7) ovog tarifnog broja. (17) Ne plaća se posebna pristojba za prepisivanje iz Tarifnog broja 27. ove tarife, ako je zapisnik trebalo sastaviti u više primjeraka. (18) Kad je u tuţbi stavljen prijedlog za odreĊivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u ţalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, plaća se, pored pristojbe na tuţbu, odnosno ţalbu i pristojba na prijedlog propisana stavkom (7) ovog tarifnog broja. (19) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeĊenje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, plaća se jedna pristojba i kad se predloţi istovremeno ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeĊenja. Tarifni broj 2. (Pristojba za odluke) (1) Za presudu prvostupanjskog suda i rješenje o priznava-nju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitraţnog suda, plaća se pristojba prema pristojbenoj osnovici, propisanoj tarifnim brojem 1. ove Tarife. (2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na osnovu priznanja donesenu najkasnije na pripremnom roĉištu, odnosno na roĉištu za glavnu raspravu, ako pripremno roĉište nije odrţano, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove tarife. (3) Za rješenje o odbacivanju tuţbe, povlaĉenju tuţbe koje se shodno Zakonu o parniĉnom postupku donosi prije ili u toku prvostupanjskog postupka i na rješenje u postupku zbog smetanja posjeda plaća se polovina pristojbe propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili obezbjeĊenja, kao i za rješenje o odreĊivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, plaća se polovina pristojbe propisane tarifnim brojem 1. ove tarife. (5) Za rješenja o prekidu postupka, odbacivanju ili odbijanju zahtjeva za ponavljanje postupka o odbaĉaju revizije, koja donese prvostepeni sud, plaća se polovina pristojbe propisane tarifnim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (6) Za rješenja o prekidu postupka, odbacivanju ili odbija-nju zahtjeva plaća se polovina pristojbe propisane tarif-nim brojem 1. ove tarife, ali ne više od 200,00 KM. (7) Za odluku suda sa kojim će roditeljem dijete ţivjeti i odluku o naĉinu odrţavanja osobnih i neposrednih kontakata izmeĊu roditelja sa kojim dijete ne ţivi, plaća se polovina pristojbe propisane tarifnim brojem 1. ove tarife. (8) Za presudu prvostupanjskog suda koja je donesena u vezi sa protivtuţbom plaća se pristojba kao da je o protivtuţbi posebno raspravljano. (9) Ako je više parnica spojeno radi zajedniĉkog raspra-vljanja, pristojba za presudu plaća se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. (10) Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati pristojba ako je za odluku koja je dopunjena plaćena pristojba prema punoj vrijednosti spora. TakoĊe se neće plaćati pristojba za donošenje odluke kojom se vrši naknadna ispravka ranije donijete odluke. (11) Za rješenje o izvršenju ili obezbjeĊenju, plaća se jedna pristojba, bez obzira da li je odluĉeno o više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeĊenja i bez obzira da li je odluĉeno istovremeno ili naknadno. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 159 Tarifni broj 3. (Taksa za sudsku nagodbu) Za sudsku nagodbu u toku prvostupanjskog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke nagodile, polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove tarife. DIO DRUGI - VANPARNIĈNI POSTUPAK Tarifni broj 4. (Opšte odredbe) (1) Za prijedlog kojim se pokreće postupak u vanparniĉnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predviĊeni u tarifnim brojevima od 8. do 12. ove tarife, plaća se pristojba u iznosu od 60,00 KM. (2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestale osobe u ratu umrlim i dokazivanje smrti osobe u ratu, ne plaća se pristojba. (3) Pristojba na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uraĉunava se u pristojbu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je pristojba na nalog veća od pristojbe koja je plaćena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom sluĉaju će se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. (Pristojba za odluku u vanparniĉnom postupku) (1) Za odluku suda u vanparniĉnom postupku plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) U svim vanparniĉnim postupcima primjenjivaće se shodno odredbe stavka (8) iz Tarifnog broja 2. ove tarife. Tarifni broj 6. (Pristojba za sudsku nagodbu u vanparniĉnom postupku) Za sudsku nagodbu u svim vanparniĉnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. Tarifni broj 7. (Pristojba za ţalbu u vanparniĉnom postupku) Za ţalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u vanparni-ĉnom postupku, plaća se pristojba u iznosu od 75,00 KM. Tarifni broj 8. (Pristojba za raspravljanje zaostavštine) (1) Za raspravljanje zaostavštine plaća se pristojba prema vrijednosti ĉiste zaostavštine i to: a) do 5.000,00 KM -50, 00 KM, b) preko 5.000,00 KM do 20.000,00 KM - 100,00 KM, c) preko 20.000,00 KM do 50.000,00 KM - 150,00 KM, d) preko 50.000,00 KM do 100.000,00 KM - 200,00 KM, e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM - 300,00 KM, f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM - 500,00 KM, g) preko 500.000,00 KM - 500,00 KM, + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 3.000,00 KM. (2) Pristojba se plaća samo ako je postupak za raspravlja-nje zaostavštine završen donošenjem rješenja o naslje-Ċivanju. Pristojba na rješenje o naknadno pronaĊenoj imovini plaća se prema vrijednosti naknadno prona-Ċene imovine, a sukladno sa stavkom (1) ovog tarifnog broja. (3) Taksu plaćaju nasljednici u srazmjeri nasljednih dijelova. (4) Prilikom utvrĊivanja ĉiste vrijednosti zaostavštine odbiće se ostavioĉevi dugovi, troškovi sahrane ostavi-oca, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi. Broj 1 – strana 160 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Ne plaća se posebna taksa za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predloţe diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeĊivanju. (5) Za zabiljeţbu prvenstvenog reda i uknjiţbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabiljeţbe vezane za zaostav-štinu plaća se pristojba propisana tarifnim brojem 14. ove tarife. Tarifni broj 9. (Pristojba za sastavljanje i ĉuvanje testamenta) Taksa u iznosu od 50,00 KM plaća se za: a) prijedlog za sastavljanje sudskog testamenta, b) sastavljanje sudskog testamenta, c) prijedlog kojim se traţi ĉuvanje testamenta u sudu, d) opoziv testamenta sastavljenog pred sudom, e) prijedlog za vraćanje testamenta koji se nalazi na ĉuvanju u sudu, f) vraćanje testamenta koji se zamjenjuje. Tarifni broj 10. (Pristojba za prijedlog i odluku u postupku diobe zajedniĉke imovine) Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajedniĉke imovine pristojba se plaća prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000,00 KM - 50,00 KM, b) preko 5.000,00 KM do 20.000,00 KM - 80,00 KM, c) preko 20.000,00 KM do 50.000,00 KM - 130,00 KM, d) preko 50.000,00 KM do 100.000,00 KM - 150,00 KM, e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM - 200,00 KM, f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM - 300,00 KM, g) preko 500.000,00 KM vrijednosti - 500,00 KM, + 1% na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 3.000,00 KM. Tarifni broj 11. (Pristojba za prijedlog za ureĊenje meĊe) Za prijedlog za ureĊenje meĊe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 12. (Pristojba za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda) (1) Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (2) Za ovjeru prepisa plaća se pristojba - za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći polutabak iznos od 5,00 KM. (3) Za ovjeru rukopisa plaća se pristojba za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći novi polutabak iznos od 5,00 KM. (4) Za ovjeru potpisa sudskog tumaĉa na prijevodima plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (5) Za ovjeru potpisa na punomoći plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (6) Za ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokre-tnosti plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (7) Za podnesak, odnosno ovjeru produţenja roka vaţenja ugovora plaća se 50% od iznosa pristojbe iz stavka (6) ovog tarifnog broja. petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 161 (8) Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru oznaĉena, za ovjeru potpisa na ugovoru plaća se dvostruka pristojba iz stavka (6) ovog tarifnog broja. (9) Potpis na ispravi koju izdaju drţavni organi, potpisi ovlašćenih osoba za potpisivanje firmi ili pravne osobe smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlašćene dvije ili više osoba. (10) Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi plaća se jedna pristojba, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. (11) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i peĉata, plaća se jedna pristojba. (12) Ako se jednim podneskom traţi ovjera potpisa (ruko-znaka) na više isprava plaća se pristojba za podnesak. (13) Pod polutabakom podrazumjeva se list hartije od dvije strane formata A-4. Zapoĉeti polutabak se raĉuna kao cijeli. (14) Za ovjeru potpisa na punomoćju, odnosno ugovoru plaća se jedna pristojba, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. DIO TREĆI - ZEMLJIŠNO-KNJIŢNI POSTUPAK Tarifni broj 13. (Pristojba za podneske) Za podnesak kojim se traţi upis prava vlasništva, upis ili brisanje uknjiţbe, zabiljeţbe ili predbiljeţbe kao i upis prava upravljanja ili prava korišćenja na nekretninama, plaća se pristojba u iznosu od 30,00 KM, dok se za pod-nesak kojim se traţi uspostava novog zemljišnoknjiţnog uloška plaća pristojba u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 14. (Pristojba za upise podataka) (1) Sudsku pristojbu snosi osoba u ĉiju korist se vrši uknji-ţba, osim ako ugovorne strane ne utvrde drugaĉije. (2) Za uknjiţbu u zemljišnu knjigu plaća se: a) uknjiţba vlasništva 50,00 KM, b) uknjiţba hipoteke, zemljišnog duga ili doţivotnog prava uţivanja, trajnog prava korištenja, stvarnih sluţnosti i tereta, pravo dugoroĉnog najma i zakupa, prava preĉe kupovine i realnih tereta 50,00 KM, c) uknjiţba etaţiranja objekta kolektivnog stanovanja ili poslovne zgrade 200,00 KM, a uknjiţba etaţiranja objekta individualnog stanovanja 70,00 KM. Tarifni broj 15. (Pristojbe za prijepise i izvatke) (1) Za prijepise i izvatke plaća se slijedeća pristojba: a) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili sluţbenog izvatka 10,00 KM, b) za izdavanje uvjerenja i potvrda 5,00 KM, c) za izdavanje prepisa ili izvatka sa istorijatom 30,00 KM. (2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplaćuje se ista pristojba kao i za njihovo izdavanje. Tarifni broj 16. (Pristojba za ţalbu ili prigovor) Za ţalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. DIO ĈETVRTI - POSTUPAK STEĈAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17. (Pristojba za podneske) (1) Za prijedlog da se otvori postupak steĉaja ili likvi-dacije, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za prijavu povjerilaca u postupku steĉaja ili likvi-dacije, plaća se pristojba u iznosu od 1% od vrijednosti potraţivanja, s tim da ne moze biti manja od 50,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (3) Za ţalbu protiv odluke o steĉajnom ili likvidacijskom postupku plaća se pristojba u iznosu od 1% od vrijed-nosti potraţivanja, s tim da ne moţe biti manja od 100,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (4) Kao osnov za plaćanje pristojbe na prijave povjerilaca uzima se iznos potraţivanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome će se uzimati da uslovljena traţbina nije uslovljena. Ako jedan povjerilac prijavi više potraţi-vanja pristojba se plaća na ukupan iznos tih potraţivanja. Broj 1 – strana 162 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. Tarifni broj 18. (Pristojba u steĉajnom postupku) (1) U steĉajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova steĉajne mase, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM, u zavisnosti od sloţenosti postupka. (2) Pristojbu u steĉajnom postupku odreĊuje sud po okonĉanju postupka, a duţan je platiti steĉajni upravnik iz steĉajne mase nakon pravosnaţnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. DIO PETI - UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 19. (Pristojba za podneske) (1) Za prijavu u sudski registar plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Ako se jednom prijavom traţi više upisa za istu pravnu osobu, plaća se samo jedna pristojba iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 20. (Pristojba za upise u sudski registar) (1) Za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih osoba koji nisu navedeni u stavovima (1) i (2) ovog tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 200,00 KM. (4) Za rješenje o upisu osobe ovlašćene za zastupanje pra-vne osobe plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM, pored iznosa iz stavka (1) ovog tarifnog broja. (6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavovima ovog tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM po jednom upisu. (7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (9) Kada se više privrednih društava spajaju u jedno, pored pristojbe za podnesak plaća se i pristojba iz stavka (6) ovog tarifnog broja, kao i pristojba za upis novoosnovanog gospodarskog društva. (10) Ako se jednim podneskom traţi više upisa, plaća se pristojba za svaki upis posebno. (11) Za ţalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sud-ski registar plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 21. (Pristojba za objavljivanje upisanih podataka) (1) Za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u sluţbenom glasilu plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Za objavljivanje podataka ĉije je upisivanje traţeno jednim podneskom, plaća se samo jedna pristojba iz ovog tarifnog broja. DIO ŠESTI - UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU Tarifni broj 22. (Pristojba za tuţbu u upravnim sporovima) (1) Za tuţbu protiv upravnog akta plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za tuţbu u sporovima iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, usvojenja i socijalne pomoći plaća se pristojba u iznosu od 20,00 KM. (3) Za tuţbu za ponavljanje postupka plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (4) Za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se pristojba u dvostrukom izno-su od pristojba iz stavova (1) i (2) ovog tarifnog broja. (5) Ako je uz tuţbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 23. (Pristojba za odluke) Za presudu u postupku u upravnom sporu plaća se: a) kada je predmet spora procjenjiv, pristojba iznosi 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne moţe biti manja od 100,00 KM ni veća od 5.000,00 KM; petak, 29.01.2016.. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 163 b) kada je predmet spora neprocjenjiv pristojba iznosi 100,00 KM; c) kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, mirovin-skog i invalidskog osiguranja, starateljstva, djeĉijeg dodatka, usvajanja i socijalne pomoći pristojba iznosi 20,00 KM; d) ako je predmet spora djelimiĉno procjenjiv, pristojba se plaća kao da je predmet procjenjiv. DIO SEDMI - POSEBNI SLUĈAJEVI Tarifni broj 24. (Pristojba za sudska uvjerenja i potvrde) (1) Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdato uvjerenje se plaća pristojba u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrĊuje više ĉinjenica, plaća se jedna pristojba. (5) Plaćanju pristojbe iz stavka (1) ovog tarifnog broja podlijeţu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. Tarifni broj 25. (Pristojba za razmatranje spisa) Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 26. (Pristojba za prijepise) (1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake zapoĉete stranice originala pristojba u iznosu od po 5,00 KM. (3) Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika, kao i za prijepis raspravnog zapisnika koji je izraĊen istovre-meno sa sastavljanjem originala, plaća se pristojba u iznosu od 1,00 KM za svaku zapoĉetu stranicu. (4) Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se pristojba od 2,00 KM po stranici. Kao cijela stranica smatra se svaka zapoĉeta stranica teksta u standardnom formatu. (5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava plaća se posebna pristojba za ovjeravanje u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 27. (Pristojba za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) Za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM po stranici. Tarifni broj 28. (Pristojba za sudski depozit) (1) Za ĉuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se godišnje 1% vrijednosti, s tim da iznos pristojbe ne moţe biti manji od 100,00 KM. (2) Pristojba se plaća za svaku godinu unaprijed, a zapoĉeta godina raĉuna se kao cijela. (3) Ako se vrijednost stvari ne moţe procjeniti po njihovoj prirodi, izvršiće se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 29. (Pristojba za protest isprava) (1) Za molbu za protest mjenice, ĉeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispu-njenja, plaća se pristojba u iznosu od 5 KM. (2) Za protest isprave se plaća pristojba prema vrijednosti, i to: a) do 50,00 KM - 5,00 KM, b) preko 50,00 KM do 500,00 KM - 25,00 KM, c) preko 500,00 KM - 50,00 KM. Broj 1 – strana 164 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 29.01.2016. (3) Ako se jednom molbom traţi više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom sluĉaju plaća posebna pristojba za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. Tarifni broj 30. (Pristojba za postupke pred arbitraţom) (1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsje-dnika arbitraţe plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (2) Za prijedlog o izuzeću arbitra plaća se pristojba u iznosu od 25,00 KM. (3) Za sastavljanje potvrde o pravosnaţnosti i izvršnosti presude arbitraţe plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. Tarifni broj 31. (Pristojba za zahtjev za izuzeće) Za zahtjev za izuzeće plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. Tarifni broj 32. (Pristojba za Jedinstveni pristupni kod) Za zahtjev za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda – JPK, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. Broj: 01-02-1235-1/16 Datum, 29.01.2016. godine Zenica PREDSJEDAVAJUĆI ZAKONODAVNO-PRAVNOG POVJERENSTVA Almedin Aliefendić, v.r. ............................................................................................. V L A D A 7. Na temelju ĉlanka 16. stavak 2. Zakona o Vladi Zeni-ĉko-dobojskog kantona-Proĉišćeni tekst („Sluţbene novi-ne Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/10), na prijedlog Ministarstva financija, Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona, na 39. sjednici, odrţanoj dana 14.01.2016. godine, donosi OODDLLUUKKUU o odreĊivanju potpisnika naloga platnih transakcija sa podraĉuna za Centralizovani obraĉun i isplatu plaća za period od 01.01.2016. godine do 31.03.2016. godine Ĉlanak 1. (Potpisnici) Za potpisnike naloga platnih transakcija sa podraĉuna za Centralizovani obraĉun i isplatu plaća otvorenog kod IKB DD Zenica za period od 01.01.2016. godine do 31.03.2016. godine, od strane Vlade Zeniĉko – dobojskog kantona odreĊuju se: a) Andrej Kajić, ministar Ministarstva financija i b) Miralem Galijašević, premijer Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlanak 2. (Zamjenici potpisnika) Za zamjenike potpisnika naloga platnih transakcija sa transakcijskog raĉuna iz ĉlanka 1. ove odluke, odreĊuju se: a) Zvonimir AnĊelić, ministar Ministarstva za gospodarstvo i b) Nada Delibašić, pomoćnik ministra Ministarstva fina-ncija. Ĉlanak 3. (Stupanje na snagu i datum primjene odluke) Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se od 01.01.2016. godine i objavit će se u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 02-14-884/16. PREMIJER Datum, 14.01.2015. godine Zenica Miralem Galijašević, v.r. .............................................................................................
Zakon o trgovini ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 01/16 08.01.2016 zakon,zhk,trgovina
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o sudskim pristojbama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 01/16 08.01.2016 SN ZHK 08/12, SN ZHK 04/10, SN ZHK 10/09, SN SBK 08/08 sudske takse,pristojbe,takse
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/15 22.12.2015 SN BPK 10/18, SN BPK 03/14, SN BPK 06/10 Zakon,sudske takse,takse,bpk 22. decembar/prosinac 2015. redovnoj sjednici, održanoj 21.12.2015. godine. Broj:02-02-551/15 P R E M I J E R 21.12.2015.godine Emir Oković,s.r. G o r a ž d e 641 Na osnovu poglavlja IV, odjeljak A, člana 23. stav 1. tačka b) Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj:8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 10. redovnoj sjednici, održanoj 21.12.2015.godine, d o n o s i: Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama Član 1. (Izmjena člana 9.) U Zakonu o sudskim taksama (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 6/10 i 15/14) u članu 9. stav (1) iza tačke l) dodaje se nova tačka m) koja glasi: “m) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerioci suda”. Član 2. (Izmjena Tarife sudskih taksi) U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 1. tačka 6) se mijenja na način da se iznos od 200 KM mijenja iznosom od 100 KM. U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 12. tačka 1. se mijenja na način da Broj 12 – strana 2097 se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifnom broju 12. tačka 2. se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM, a iznos od 5 KM iznosom od 3 KM. U Tarifnom broju 12. tačka 3. se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM, a iznos od 5 KM iznosom od 3 KM. U Tarifnom broju 12. tačka 4. se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifnom broju 12. tačka 5. se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 14. tačka 2a) se mijenja na način da se procenat od 0,1% mijenja procentom od 0,05%. U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 15. tačka 1b) se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 17. tačka 1) se mijenja na način da se iznos od 100 KM mijenja iznosom od 50 KM. Član 3. (Završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ˝Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde˝. Broj:01-02-962/15 PREDSJEDAVAJUĆA 21.12.2015.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/15 22.12.2015 SN BPK 12/13 zakon,bpk,administrativne takse,takse 22. decembar/prosinac 2015. 638 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA BOSANSKOPODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 10. redovnoj sjednici, održanoj 21. 12.2015. godine. Broj:02-02-550/15 P R E M I J E R 21.12.2015. godine Emir Oković,s.r. G o r a ž d e 639 Na osnovu poglavlja IV, odjeljak A, člana 23. stav 1. tačka b) Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde˝, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 10. redovnoj sjednici, održanoj 21.12.2015.g., d o n o s i: Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama Bosanskopodrinjskog kantona Goražde Broj 12 – strana 2095 Član 1. (Izmjena člana 9.) U Zakonu o administrativnim taksama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosanskopodrinjskog kantona Goražde”, broj: 12/13), u članu 12. stav (1) iza tačke 12. se dodaje nova tačka 13, koja glasi: “13. notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerioci suda”. Član 2. (Izmjena Tarife administrativnih taksi) U Tarifi administrativnih taksi, u poglavlju II - TAKSE IZ OBLASTI UNUTRAŠNJIH POSLOVA u Tarifnom broju 12. tačka b) se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifnom broju 12. tačka c) se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifnom broju 13. tačka c) se mijenja na način da se iznos od 20 KM mijenja iznosom od 10 KM. U poglavlju III - TAKSE IZ OBLASTI OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA Tarifni broj 18. se mijenja i glasi: „Za izdavanje duplikata uvjerenja o završenom razredu ili svjedočanstva o završenoj osnovnoj školi, odnosno svjedodžbe o završenom razredu ili diplome o završenoj srednjoj stručnoj spremi ……………......…………. 10 KM.” U poglavlju IV - TAKSE IZ OBLASTI PRIVREDE u Tarifnom broju 45. tačka 1. se mijenja na način da se iznos od 100 KM mijenja iznosom od 50 KM. Broj 12 – strana 2096 U Tarifnom broju 46. tačka 1. se mijenja na način da se iznos od 45 KM mijenja iznosom od 25 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 2. se mijenja na način da se iznos od 35 KM mijenja iznosom od 20 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 3. se mijenja na način da se iznos od 70 KM mijenja iznosom od 40 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 4.b. se mijenja na način da se iznos od 180 KM mijenja iznosom od 100 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 4c. se mijenja na način da se iznos od 120 KM mijenja iznosom od 60 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 5. se mijenja na način da se iznos od 250 KM mijenja iznosom od 200 KM. Tarifni broju 49. se mijenja na način da se iznos od 40 KM mijenja iznosom od 20 KM. U poglavlju V - TAKSE IZ OBLASTI SAOBRAĆAJA u Tarifnom broju 53. tačka a) se mijenja na način da se iznos od 200 KM mijenja iznosom od 150 KM. U Tarifnom broju 53. tačka b) se mijenja na način da se iznos od 150 KM mijenja iznosom od 100 KM. U Tarifnom broju 53. tačka c) se mijenja na način da se iznos od 150 KM mijenja iznosom od 100 KM. U poglavlju VI - OVJERE I PREPISI u Tarifnom broju 61. tačka 1. se mijenja na način da se iznos od 0,2 KM mijenja iznosom od 0,1 KM. U Tarifnom broju 61. tačka 2. se mijenja na način da se iznos od 3 KM mijenja iznosom od 2 KM. U Tarifnom broju 64. tačka 3. se mijenja na način da se iznos od 40 KM mijenja iznosom od 20 KM. 22. decembar/prosinac 2015. U Tarifnom broju 64. tačka 4. se mijenja na način da se iznos od 60 KM mijenja iznosom od 30 KM. U poglavlju VII - TAKSE IZ OBLASTI PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA, u Tarifnom broju 77. tačka 1. se mijenja na način da se iznos od 150 KM mijenja iznosom od 100 KM. U Tarifnom broju 77. tačka 2. se mijenja na način da se iznos od 150 KM mijenja iznosom od 100 KM. Član 3. (Završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-961/15 PREDSJEDAVAJUĆA 21.12.2015.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. 640 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama, koji je donijela Skupština Bosansko- podrinjskog kantona Goražde, na 10.
Zakon o inspekcijama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 13/15 13.12.2015 SN BPK 05/23, SN BPK 05/22 zakon,inspekcije,bpk 31. decembar/prosinac 2015. Proglašava se Zakon o inspekcijama u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, koji je donijela Skupština Bosansko- podrinjskog kantona Goražde, na prvom nastavku 9. redovite sjednice, održanom 30. prosinca 2015. godine. Broj:02-02-579/15 P R E M I J E R 30.12.2015.godine Emir Oković,v.r. G o r a ž d e 688 Na temelju poglavlja IV odjeljak A članka 23. stavak (1) točka b) Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na prvom nastavku 9. redovne sjednice, održanom 30.12.2015. godine, d o n o s i: Z A K O N O INSPEKCIJAMA U BOSANSKOPODRINJSKOM KANTONU GORAŽDE DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim se Zakonom uređuje vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti kantonalnih organa uprave, inspekcijski poslovi kantonalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Bosansko- podrinjskom kantonu Goražde (u daljnjem tekstu: Kanton) radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: propisi), organizacija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Broj 13 – strana 2143 Kantonalna uprava), rukovođenje, prava, obveze, i odgovornosti inspektora, prava i obveze subjekata nadzora, odnosi između Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i općinskih inspekcijskih organa, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja koja su značajna za funkcioniranje inspekcijskog sustava Kantona. Članak 2. (Definicije pojmova korištenih u Zakonu) (1) Pojmovi korišteni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: a) „inspekcijski organ” – kantonalni organ nadležan za vršenje inspekcijskih poslova (Kantonalna uprava za inspekcijske poslove) b) „inspektor”– državni službenik sa posebnim ovlastima i odgovornostima; c) „inspekcijski nadzor” – vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje izravnim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); d) „inspekcijski poslovi” – poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: Broj 13 – strana 2144 1) preventivni - preduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja povrede propisa; 2) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom; 3) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava nadležnom organu za pokretanje odgovarajućeg postupka, ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili krivično djelo i izricanje novčane kazne putem izdavanja prekršajnog naloga; 4) inspekcijski pregled – izravni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizičkih osoba; 5) kontrolni inspekcijski nadzor – kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; e) Predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna institucija, lista provjera. 1) „predmet prekršaja”– predmeti, robe, proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili radnje i druge stvari i mate- 31. decembar/prosinac 2015. rijali kojim je učinjen prekršaj ili krivično djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili krivičnog djela; 2) „subjekt nadzora” – jeste pravna osoba, pravna osoba sa javnim ovlaštenjima, fizička osoba registrirana kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti i fizička osoba koja obavlja određenu djelatnost bez rješenja nadležnog organa i građani, nad kojim se vrši inspekcijski nadzor; 3) „stručna institucija” – ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usaglašenosti stanja i proizvoda sa propisima; 4) „lista provjera” – ček-lista – lista provjera sačinjena na temelju zakona i drugih propisa, koja čini sastavni dio naloga za vršenje inspekcijskog nadzora, a koja definira konkretan predmet, pravni temelj te mjere koje inspektor može poduzeti sukladno Zakonu i drugim propisima, u slučaju da prilikom nadzora konstatira njihovu povredu, kao i druge aktivnosti inspektora u postupku obavljanja inspekcijskog nadzora; 5) “službena kontrola” je svaki oblik kontrole koju obavlja nadležno tijelo radi verificiranja postupanja subjekta nadzora i usklađivanja poslovanja sukladno zakonima i drugim propisima; 6) “pismeno”– svaki akt koji iz31. decembar/prosinac 2015. daje inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora. DIO DRUGI – TEMELJNA NAČELA I PRAVILA Članak 3. (Vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor se vrši: a) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju činjeničnog stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; b) poduzimanjem preventivnih mjera, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima; c) poduzimanjem korektivnih mjera, odnosno nalaganjem upravnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere) i d) poduzimanjem drugih mjera i radnji određenih ovim Zakonom i drugim propisom. Članak 4. (Nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u svezi sa službenim kontrolama) Nadležne kantonalne inspekcije osiguravaju nepristrasnost, kvalitetno provođenje i dosljednost službenih kontrola koje se provode radi verifikacije postupanja sukladno odredbama propisa o hrani, propisa o hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja i drugih propisa utvrđenih Međunarodnim ugovorima koje je ratificirala BiH. Broj 13 – strana 2145 Članak 5. (Uloga i značaj inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim se nadzorom osigurava zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa, sukladno Zakonu. (2) Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom Zakonu je djelatnost od općeg interesa za Bosansko-podrinjski kanton Goražde. Članak 6. (Organiziranje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor, prema ovom Zakonu, vrše organi nadležni za vršenje inspekcijskih poslova, osim inspekcija koje su na drugi način organizirane sukladno posebnim zakonima, radi obavljanja inspekcijskog nadzora. (2) Sukladno ustavnim određenjima, poslovi inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Kantona mogu se zakonom prenijeti na općinu. (3) Stručni nadzor nad radom općinskih inspekcijskih organa u provođenju kantonalnih zakona vrši Kantonalna uprava. Članak 7. (Osobe koje vrše inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor vrše inspektori/ inspektorice kao državni službenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: inspektor). Članak 8. (Radnopravni status) Na radnopravni status inspektora i druga pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom shodno se primjenjuju zakoni Broj 13 – strana 2146 i drugi propisi koji važe za državne službenike u organima uprave Kantona. Članak 9. (Opći uvjeti za postavljenje inspektora) Opći uvjeti za postavljenje inspektora utvrđeni su Zakonom koji regulira prijem državnih službenika u kantonalne organe uprave. Članak 10. (Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora) Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, sukladno propisima koji reguliraju inspekcijski nadzor u određenoj oblasti. Članak 11. (Postavljenje inspektora) Inspektori se postavljaju sukladno Zakonu koji regulira prijem državnih službenika u kantonalne organe uprave. Članak 12. (Načela vršenja inspekcijskog nadzora) (1) U postupku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava načela zakonitosti, javnosti, odgovornosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke neovisnosti. (2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava načela pravičnosti, tako da mjera naložena od strane inspektora bude srazmjerna 31. decembar/prosinac 2015. težini učinjene povrede zakona ili drugih propisa. (3) Inspektor pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora, kao i drugim mjerama preventivnog djelovanja. Članak 13. (Nalaganje upravne mjere) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora, inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža ako se tom mjerom postiže svrha radi koje se mjera nalaže. Članak 14. (Primjena etičkog kodeksa) (1) U svom radu inspektor se rukovodi načelima Etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji Bosne i Hercegovine i Etičkog kodeksa za inspektore. (2) Etički kodeks za inspektore donosi direktor Kantonalne uprave. Članak 15. (Obavještavanje o počinjenom krivičnom djelu) Inspektor je dužan obavijestiti nadležno tužilaštvo o saznanjima o eventualno počinjenom krivičnom djelu do kojih je došao tijekom inspekcijskog nadzora. Članak 16. (Propisivanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji propisuje se zakonom. 31. decembar/prosinac 2015. DIO TREĆI - ORGANIZACIJA KANTONALNE UPRAVE I RUKOVOĐENJE POGLAVLJE I ORGANIZACIJA KANTONALNE UPRAVE, RUKOVOĐENJE, INSPEKCIJE U SASTAVU KANTONALNE UPRAVE I NJIHOV DJELOKRUG Odjeljak A. Organizacija Kantonalne uprave Članak 17. (Kantonalna uprava za inspekcijske poslove) (1) Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava) je samostalni kantonalni organ uprave. (2) Kantonalne inspekcije određene ovim Zakonom u sastavu su Kantonalne uprave. (3) Sjedište Kantonalne uprave je u Goraždu. (4) Kantonalna uprava može imati organizacijske jedinice van sjedišta. Članak 18. (Djelokrug rada Kantonalne uprave) (1) Kantonalna uprava obavlja sljedeće poslove: a) inspekcijske poslove iz nadležnosti kantonalnih inspekcija koje su ovim Zakonom organizirane u njenom sastavu; b) vrši nadzor nad primjenom kantonalnih, federalnih i propisa BiH, kojim je utvrđena nadležnost kantonalne inspekcije; Broj 13 – strana 2147 c) obavlja inspekcijski nadzor nad pravnim osobama kojima su zakonom prenesene javne ovlasti od strane organa uprave, d) prati stanje u upravnim oblastima za koje je nadležna i poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora; e) koordinira rad kantonalnih inspekcija i surađuje sa općinskim inspekcijama; f) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izviješća o radu Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona); g) podnosi posebna izviješća o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Kantona, kao i posebna izviješća iz upravnih oblasti i o pojavama iz istih, radi informiranja Vlade Kantona; h) prati rad i vrši stručni nadzor i kontrolu rada općinskih inspektora i organa za vršenje inspekcijskih poslova iz nadležnosti utvrđenih kantonalnih i drugih propisa; i) daje mišljenje na godišnji program i plan rada općinskih inspekcijskih organa u provedbi kantonalnih i drugih propisa i prati mjesečna izviješća općinskih inspekcijskih organa o izvršenju tih programa i planova rada. Donosi poseban program inspekcijskih aktivnosti za provedbu kantonalnih propisa za cijelo područje Kantona, koji je obvezujući za sve kantonalne inspekcijske organe. j) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje nadležnosti; Broj 13 – strana 2148 k) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora; l) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora; m) vodi evidenciju o izvršenim inspekcijskim nadzorima; n) vodi evidenciju o radu kantonalnih inspektora; o) vodi evidenciju o službenim iskaznicama kantonalnih inspektora; p) donosi program stručne obuke inspektora i drugih državnih službenika i namještenika Kantonalne Uprave q) po potrebi sudjeluje u stručnoj pripremi kantonalnih propisa nad kojim inspekcijski nadzor vrši kantonalna inspekcija; r) rješava o prigovorima na rješenja općinskih inspektora donesenih na temelju kantonalnih propisa, s) ostvaruje suradnju sa nadležnim organima u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu i organima i institucijama na razini države Bosne i Hercegovine t) obavlja i druge upravne i stručne poslove određene kantonalnim zakonima i drugim propisima. Članak 19. (Unutarnja organizacija Kantonalne uprave) (1) Unutarnja organizacija Kantonalne uprave utvrđuje se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. (2) Pravilnik iz stavka (1) ovog članka donosi direktor Kantonalne uprave, uz suglasnost Vlade Kantona. 31. decembar/prosinac 2015. Odjeljak B. Rukovođenje Članak 20. (Rukovođenje Kantonalnom upravom) (1) Kantonalnom upravom rukovodi direktor. (2) Direktora Kantonalne uprave postavlja i razrješava Vlada Kantona sukladno propisima koji reguliraju prijem državnih službenika u kantonalne organe uprave. (3) Direktor Kantonalne uprave za svoj rad odgovara Vladi Kantona. Članak 21. (Direktor Kantonalne uprave) (1) Direktor Kantonalne uprave (u daljnjem tekstu: direktor) je rukovodeći državni službenik koji: a) rukovodi, predstavlja i zastupa Kantonalnu upravu; b) organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti kantonalnih inspekcija koje su u sastavu Kantonalne uprave; c) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim Zakonom; d) obavlja i druge poslove iz nadležnosti Kantonalne uprave koji su određeni ovim Zakonom i drugim propisima. Odjeljak C. Inspekcije u sastavu Kantonalne uprave i njihov djelokrug Članak 22. (Vrste inspekcija u Kantonalnoj upravi) (1) U sastavu Kantonalne uprave su slj31. decembar/prosinac 2015. edeće inspekcije: a) Tržišno-turistička inspekcija, b) Sanitarno-zdravstvenofarmaceutska inspekcija, c) Inspekcija za hranu, d) Inspekcija rada, e) Urbanističko-ekološka inspekcija, f) Prometna inspekcija, g) Poljoprivredna inspekcija, h) Šumarska inspekcija, i) Vodna inspekcija, j) Veterinarska inspekcija, k) Termo i elektroenergetska inspekcija. Članak 23. (Tržišno-turistička inspekcija) (1) Tržišno-turistička inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) obavljanje trgovine i obrta; b) standarde i kvalitet proizvoda u proizvodnji i prometu; c) mjerne jedinice, robne i uslužne žigove i oznake kvaliteta i porijekla proizvoda; d) cijene proizvoda i usluga naknada, takse (osim sudskih i upravnih), pretplate i ostale naknade koje se zaračunavaju po posebnim propisima; e) robne rezerve; f) zaštitu izuma i tehničkih unapređenja; g) zaštitu prava potrošača; h) obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti; i) kategorizaciju ugostiteljskih i turističkih objekta; j) zaštitu dobara od posebnog značaja za turizam (prirodne rijetkos- Broj 13 – strana 2149 ti, kulturno-povijesni spomenici, etnografske znamenitosti idr.); k) zaštitu prava korisnika ugostiteljskih i turističkih usluga; l) reklamiranje ugostiteljsko-turističke ponude; m) osiguranje komunalnog reda za ugostiteljske i turističke objekte; n) kontrolu rada turističkih zajednica; o) obračun naplata i uplata boravišne takse i turističke članarine. (2) Tržišno-turistička inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 24. (Sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija) (1) Sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) zaštitu zdravlja ljudi; b) sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; c) proizvodnju i promet životnih namirnica i predmeta opće upotrebe koji su pod sanitarnim nadzorom; d) proizvodnju i promet otrova i sličnih supstanci; e) snabdijevanje vodom i odstranjivanjem otpadnih voda i materijala; f) sanitarno-tehničke i higijenske uvjete u javnim objektima (javni lokali, škole, ustanove socijalne i dječje zaštite i dr.) i drugim mjestima od značaja za osiguranja sanitarne i higijenske i protivepidemijske zaštite; Broj 13 – strana 2150 g) zdravstveno stanje uposlenih u djelatnostima i na poslovima koji su pod sanitarnom inspekcijskom kontrolom; h) preventivni sanitarni nadzor nad izgradnjom objekata; i) zabranu upotrebe duhanskih proizvoda sukladno posebnom zakonu i drugim propisima j) organiziranje i obavljaje zdravstvene djelatnosti u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u privatnoj praksi u zdravstvu, k) rad zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti, način prijema, liječenja i otpuštanja pacijenata; l) primjenu metoda i sredstava za prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju; m) provođenje javnih programa i mjera zdravstvene zaštite; n) zakonitost akata koji se donose u zdravstvu, o) opskrbu lijekovima i drugim medicinskim sredstvima; p) propisivanje i izdavanje lijekova; q) zaštitu prava građana u korištenju zdravstvene zaštite i medicinske pomoći; r) vođenje medicinske dokumentacije, s) proizvodnju, uvoz i velepromet lijekova; t) praćenje efikasnosti i sigurnosti lijekova; u) ispitivanje i kontrolu kvaliteta lijekova; v) nabavku, smještaj, čuvanje, ispitivanje, izradu i izdavanje lijekova u ljekarnama i bolničkim ljekarnama; w) cijene lijekova; 31. decembar/prosinac 2015. x) zbrinjavanje i uništavanje farmaceutskog otpada; y) proizvodnju, uvoz, promet i primjenu opojnih droga i vođenje evidencije o proizvodnji i prometu lijekova i opojnih droga; (2) Sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 25. (Inspekcija za hranu) (1) Inspekcija za hranu obavlja inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti; b) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane u proizvodnji i preradi; c) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane u maloprodaji; d) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane za životinje na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti; e) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane za životinje u prozvodnji i preradi hrane za životinje bez obzira na porijeklo; f) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane za životinje u maloprodaji bez obzira na porijeklo; g) službene kontrole zdravstvene ispravnosti materijala u dodiru sa hranom u proizvodnji i na 31. decembar/prosinac 2015. tržištu. (2) Inspekcija za hranu obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 26. (Inspekcija rada) (1) Inspekcija rada vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa i kolektivnih ugovora koji se odnose na: a) zapošljavanje i prekid radnopravnog odnosa; b) ravnopravni položaj i zaštitu prava uposlenika u radnom odnosu kod poslodavca (obračun i isplatu plaća, radno vrijeme, odmori, dopusti i dr.); c) obvezu poslodavca da uposlenike prijavi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje; d) zaštitu na radu sukladno Zakonu o radu; e) zapošljavanje stranaca; f) zaštitu uposlenika u ostvarivanju prava iz radnog odnosa; g) zabranu upotrebe duhanskih proizvoda; h) primjenu propisanih mjera zaštite na radu u projektnoj dokumentaciji tehničko-tehnoloških procesa, kao i kontrola kod izgradnje, izvođenja i eksploatacije objekata; i) primijenjenost propisa pri projektovanju i proizvodnji sredstava rada i sredstava rada iz uvoza; j) redovito održavanje i ispitivanje sredstava rada, fizičkih, kemijskih ili bioloških štetnosti; k) osiguranje uvjeta rada uposleni- Broj 13 – strana 2151 ka, izloženost opasnostima i štetnostima i preduzetim mjerama za njihovo otklanjanje; l) osiguranje i provođenje psiho-fizičke zaštite uposlenika, a u ovisnosti o tehničko-tehnološkim procesima rada; m) obučenost uposlenika iz oblasti zaštite na radu vezano za radno mjesto i tehničko-tehnološki proces rada; n) korištenja odgovarajućih sredstava osobne zaštite; o) kontrolu gospodarskih društava koja se bave periodičnim pregledima i ispitivanjima iz oblasti zaštite na radu; p) zaštitu prava socijalno isključenih pojedinaca i grupa (korisnika); q) zaštitu prava maloljetnika, djece i osoba pod starateljstvom u korištenju socijalne pomoći i zaštitu prava obitelji sa djecom; r) preduzimanje mjera na zaštiti interesa korisnika socijalne zaštite do imenovanja novog staratelja; s) zaštitu imovine djece bez roditeljskog staranja i osoba pod starateljstvom i zaštitua korisnika kojima su uskraćena ili ograničena prava; t) zabranu omogućavanja korištenja prava osobama kojima ne pripada pravo po zakonu ili mu ne pripada u tom obliku; u) sprečavanje smještanja osobe u drugu obitelj koja nije podobna da primi dijete na smještaj; v) osiguranje kontrole ustanova koje ne prime osobu koju je uputio nadležni organ starateljstva; w) postupanje po odluci o izdržavanju kod svake isplate stalnih novčanih primanja; Broj 13 – strana 2152 x) kontrolu otpusta korisnika iz ustanove suprotno zakonu; y) vođenje evidencije i dokumentacije o osobama pod starateljstvom, vođenje evidencije i dokumentacije o usvojenoj djeci i vođenje evidencije o izdržavanju djece i roditelja. (2) Inspekcija rada obavlja i druge ispekcijske poslove određene zakonom. Članak 27. (Urbanističko-ekološka inspekcija) (1) Urbanističko-građevinska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) izradu i reviziju tehničke dokumentacije za gradnju građevina; b) građenje građevina, rekonstrukciju, sanaciju, upotrebu, održavanje i uklanjanje građevina; c) kvalitet građevinskih proizvoda; d) uređenje prostora; e) suzbijanje bespravne gradnje; f) zaštitu okoliša i prirodnih resursa; g) izradu i usaglašenost dokumenata prostornog uređenja (prostorni planovi, urbanistički planovi, regulacioni planovi i dr.); h) provođenje dokumenata prostornog uređenja; i) izdavanje urbanističkih suglasnosti i akata koji određuju urbanističko- tehničke uvjete; j) zaštitu okoliša, spomenika kulturno- povijesnog i prirodnog naslijeđa; k) rad pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog planiranja; 31. decembar/prosinac 2015. l) vođenje evidencije o podacima prostornog uređenja; m) zaštitu okoliša; n) zaštitu voda; o) kontrolu iskorištenih i otpadnih voda i provođenje planova zaštite od zagađivanja voda; p) zaštitu prirode; r) obnovu i poboljšanje ekološkog kvaliteta; s) dovođenje kulturi oštećenog zemljišta nakon prestanka istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina; čuvanje, upravljanje i korištenje prirodnih resursa. (2) Urbanističko-ekološka inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 28. (Prometna inspekcija) (1) Prometna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) javne ceste, njihovu gradnju, rekonstrukciju, korištenje i održavanje; b) upravljanje i zaštitu javnih cesta i njihove infrastrukture; c) zaštitni cestovni pojas i njegovo korištenje; d) odvijanje javnog prevoza osoba i stvari u unutarnjem cestovnom prometu (linijski cestovni prijevoz autobusom, taksi-prijevoz, rent- a-car, prijevoz za osobne potrebe i dr.); e) licence za pojedine vrste prijevoza u unutarnjem cestovnom prometu; f) rad autobusnih i teretnih stanica i cjenovnik usluga koji je pod na31. decembar/prosinac 2015. dzorom. (2) Prometna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 29. (Poljoprivredna inspekcija) (1) Poljoprivredna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) gospodarenje, zaštitu i uređenje poljoprivrednog zemljišta; b) prostorno uređenje u odnosu na poljoprivredno zemljište; c) korištenje vještačkog đubriva i zaštitnih sredstava; d) sjemenarstvo i sadni materijal, ispunjavanje tehničko – proizvodnih uvjeta za registraciju uvoznika i distributera sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja; e) fitosanitarni nadzor roba u prekograničnom prometu; f) zaštitu bilja od bolesti i štetočina, registraciju i promet zaštitnih sredstava za primjenu u poljoprivredi, poljoprivrednih ljekarni i prodavnica; g) proizvodnju i obradu duhana; h) proizvodnju i promet vina i rakije; i) voćnjake i vinograde; j) uzgoj, selekciju i uvoz domaćih životinja, registraciju uzgojivača i prozvođača, kao i uvoznika domaćih životinja; k) ribnjake i ribolovna područja; l) ispunjavanje tehničko-proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i uzgoj domaćih životinja; Broj 13 – strana 2153 m) proizvodnju, promet i upotrebu stočne hrane i ispunjavanje tehničko- proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i skladištenje stočne hrane; n) poticajne mjere u primarnoj i poljoprivrednoj proizvodnji; o) vrši i druge najsloženije poslove na svoju inicijativu ili na zahtjev direktora koji su sukladni Zakonu i drugim propisima. (2) Poljoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 30. (Šumarska inspekcija) (1) Šumarska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) zaštitu i čuvanje šuma; b) gospodarenje šumama i šumskim zemljištem; c) zaštitu šuma od bolesti i štetočina; d) upravljanje šumama i šumskim zemljištem; e) šumske radove, objekte, pilane i dr.; f) kontroliše katastar šuma i šumskog zemljišta; g) sjemenstvo i sadne materijale u šumarstvu; h) promet drveta i šumske proizvode; i) vršenje javnih ovlasti u primjeni zakona i drugih propisa o šumama; j) lovstvo (zaštita i uzgoj divljači, uređenje lovišta, lovljenje i dr.); k) unapređenje lovstva; l) rad lovačkih organizacija; Broj 13 – strana 2154 m) obavlja i inspekcijske poslove iz domena lovstva. (2) Šumarska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 31. (Vodna inspekcija) (1) Vodna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) vode, kvalitet voda i korištenje voda; b) uređenje vodotoka i vodoprivrednih objekata; c) eksploataciju mineralnih sirovina iz korita vodotoka (šljunak, pijesak, kamen); d) izgradnju objekata u vodotoku ili u blizini vodotoka; e) upravljanje vodoprivredom i vođenje vodoprivrednog katastra; f) provođenje međudržavnih i međunarodnih obveza za vode; g) vršenje javnih ovlasti od strane javnih preduzeća za vodna područja i drugih pravnih osoba u primjeni zakona i drugih propisa o vodama; h) zaštitu od voda. (2) Vodoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 32. (Veterinarska inspekcija) (1) Veterinarska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: 31. decembar/prosinac 2015. a) zdravstvenu zaštitu životinja, kretanje i transport; b) suzbijanje i otklanjanje zaraznih bolesti životinja; c) zdravstvenu ispravnost sirovina i proizvoda životinjskog porijekla u proizvodnji, preradi i prometu; d) ispunjavanje veterinsrsko-zdravstvenih uvjeta za objekte za proizvodnju proizvoda životinjskog porijekla, njihovo držanje i uskladištenje; promet i dr., kao i druge objekte (za proizvodnju hrane, oplodnju i dr.); e) obavljanje veterinarske djelatnosti, upotrebu veterinarskih lijekova i sjemena za vještačku oplodnju; f) proizvodnju, promet i upotrebu hrane za životinje, g) organiziziranje i obavljanje veterinarske djelatnosti u veterinarskim organizacijama i samostalnoj veterinarskoj praksi; h) vršenje javnih ovlasti u primjeni zakona i drugih propisa o veterinarstvu. (2) Veterinarska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 33. (Termo i elektroenergetska inspekcija) (1) Termo i elektroenergetska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) planiranje, projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i remont termoenergetskih postrojenja, uređaja i 31. decembar/prosinac 2015. posuda pod pritiskom; b) termoenergetske tehničke standarde i normative; c) korištenje i održavanje termoenergetskih postrojenja, uređaja i posuda pod pritiskom i ocjenu njihove tehničke ispravnosti i sigurnosti; d) tehničko upravljanje termoenergetskim sustavom. e) planiranje, projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i remont elektorenergetskih objekata i postrojenja i dr. (ugrađivanje električnih uređaja, instalacija i sl.); f) elektoenergetske tehničke standarde i normative; g) proizvodnju, prijenos, distribuciju i potrošnju elektirčne energije; korištenje, održavanje i unapređenje elektoenergetskih postrojenja; h) tehničko upravljanje elektroenergetskim sustavom; i) kontrolu elektroenergetske opreme, aparata i uređaja koji su uvezeni. (2) Termo i elektroenergetska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. POGLAVLJE II OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA, PLANIRANJE, IZVJEŠTAVANJE, NORMATIVI I EVIDENCIJE Odjeljak A. Obavljanje stručnih poslova, planiranje i izvještavanje Članak 34. (Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama) (1) Obavljanje određenih stručnih pos- Broj 13 – strana 2155 lova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i proizvoda, određene ekspertize i sl.), koji zahtijevaju posebnu tehničku opremu ili primjenu znanstvenih metoda i tehničkih postupaka, može se povjeriti registriranim stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove. (2) Odluku o povjeravanju stručnih poslova iz stavka 1. ovog članka donosi direktor Kantonalne uprave. Članak 35. (Planiranje i izvještavanje o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava donosi godišnji program rada i mjesečne planove rada o obavljanju inspekcijskog nadzora i poseban program inspekcijskih nadzora za kantonalne organe za obavljanje inspekcijskog nadzora u provedbi kantonalnih i drugih propisa. (2) Program i plan vršenja inspekcijskog nadzora sadrži vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima. (3) Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora iz stavka 2. ovog članka, prioritet u inspekcijskim kontrolama dat će se subjektima nadzora koji obavljaju djelatnost sa povećanim stupnjem rizika po život, zdravlje i imovinu građana. (4) Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu traži se mišljenje ministarstava iz odgovarajućih upravnih oblasti. Tražena mišljenja imaju se dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće godine. Ukoliko ministarstva ne dostave mišljenje do pomenutog roka, smatrat će se da ista nemaju primjedbi ni prijedloga. Planovi o vršenju inspekcijskog nadzora su službena tajna. Broj 13 – strana 2156 (5) stanju u oblastima iz svoje nadležnosti Kantonalna uprava podnosi izviješće Vladi Kantona najmanje dva puta godišnje. (6) Pri izradi programa i planova, obvezno će se predvidjeti inspekcijski nadzor putem mješovitih inspekcijskih timova, ovisno o oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora. (7) Direktor, u iznimnim slučajevima, može donijeti poseban program inspekcijskog nadzora. (8) Prema posebnom programu iz stavka 8. ovog članka, inspekcijski nadzor u određenoj oblasti ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit će javan i promovirat će se putem medija ili na drugi prikladan način, s ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora, kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijsku kontrolu. (9) Inspektor je dužan dostaviti mjesečne i godišnji izviješće o svom radu direktoru koji služi za izradu mjesečnog i godišnjeg izviješća. (10) Kantonalna uprava je dužna svoj godišnji program i plan rada, u provedbi federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi za inspekcijske poslove na mišljenje. (11) Kantonalna uprava je dužna svoje godišnje izviješće u provedbi federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi za inspekcijske poslove. (12) Sadržaj izviješća o radu inspektora propisuje direktor Kantonalne uprave. Odjeljak B. Normativi i evidencije Članak 36. (Normativi za obavljanje inspekcijskog nadzora) (1) Direktor donosi pravilnik kojim se 31. decembar/prosinac 2015. utvrđuju normativi za vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti inspekcija, sukladno utvrđenim listama provjera/ček-listama iz određenih upravnih oblasti. Članak 37. (Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora) (1) Obavljanje redovitog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograničeno brojem dana na godišnjoj razini. (2) Iznimno, redoviti inspekcijski nadzor tržišne inspekcije i inspekcije rada kod istog subjekta nadzora može trajati najduže 12 dana godišnje. (3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više organizacijskih jedinica, inspekcijski nadzor iz stavka (2) ovog članka može trajati duže, ali ne duže od dvostrukog vremena predviđenog u stavku (2) ovog članka. (4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata, računa se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri sata, računa se kao jedan dan. Članak 38. (Evidencije o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve inspekcije u svom sastavu. (2) Za inspekcijske nadzore koje je obavio evidenciju vodi svaki inspektor ponaosob. (3) Direktor Kantonalne uprave će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnik o elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru, kojim će 31. decembar/prosinac 2015. se regulirati prezentiranje podataka o inspekcijskom nadzoru, izrečenim kaznama i upravnim mjerama kod subjekata nadzora na web-stranici i na druge pogodne načine. DIO ČETVRTI - INSPEKTORI I NJIHOV STATUS Članak 39. (Imenovanje inspektora) (1) Inspektori se imenuju sukladno Zakonu koji regulira prijem državnih službenika u kantonalne organe uprave. Članak 40. (Uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova) Inspekcijske poslove može obavljati osoba koja ima visoku stručnu spremu odgovarajućeg smijera ili visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa obrazovanja po bolonjskom sustavu studiranja, položen stručni ispit predviđen za državne službenike za rad u organima uprave u Federaciji, najmanje tri godine radnog iskustva nakon završene visoke školske spreme, kao i druge posebne uvjete ako je to propisano posebnim propisom za određenu upravnu oblast. Članak 41. (Iskaznica i značka inspektora) (1) Inspektor ima iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlašćenja propisana zakonom. Inspektorima iskaznicu i značku izdaje direktor Kantonalne uprave. Broj 13 – strana 2157 (2) Pri vršenju inspekcijskog nadzora i obavljanja ostalih službenih poslova inspektor je dužan nositi iskaznicu i značku. (3) Oblik i sadržaj iskaznice i značke regulirat će se pravilnikom koji donosi direktor Kantonalne uprave, uz suglasnost Vlade Kantona. Članak 42. (Ocjenjivanje rada inspektora) (1) Rad inspektora, sukladno zakonu koji regulira radnopravni status državnih službenika u kantonalnim organima uprave, ocjenjuje se godišnje najkasnije 30 dana po isteku perioda za koji se ocjenjuje. (2) Ocjenu rada za inspektora utvrđuje direktor Kantonalne uprave. (3) Ocjeni rada ne podliježu inspektori ukoliko u periodu za koji se ocjenjuju nisu radili više od 50% od perioda za koji se ocjenjuju. Članak 43. (Stručno obrazovanje inspektora) Inspektor je obvezan da se neprestano stručno obrazuje i usavršava za vršenje poslova inspekcijskog nadzora iz propisa koji se odnose na oblast inspekcijskog, upravnog i prekršajnog postupka sukladno Programu stručne obuke inspektora, koji donosi direktor Kantonalne uprave. Članak 44. (Potvrda o uspješnosti u radu - certifikat) (1) Obavljanje inspekcijskih poslova Kantonalne uprave za inspekcijske poslove podložno je provjeri o uspješnosti u radu (izdavanje certifikata). Broj 13 – strana 2158 (2) Pod provjerom iz stavka (1) podrazumijeva se ocjenjivanje kvaliteta rada inspektora na temelju primjene utvrđenih standarda za državne službenike koji rade u Kantonalnoj upravi. (3) Potvrda o uspješnosti u radu (u daljnjem tekstu: certifikat) izdaje se za period od četiri godine, a odnosi se na kvalitet rada i uspješnost u radu kantonalnih inspektora. (4) Certifikat se izdaje kantonalnim inspektorima ako su proveli na radu najmanje jednu godinu na poslovima u Upravi. (5) Detaljni uvjeti o načinu dobijanja i gubljenja certifikata, vremenu trajanja, javnom objavljivanju imena inspektora koji su dobili certifikat, izradi i načinu utvrđivanja standarda za dobijanje certifikata regulirat će se aktom koji donosi Vlada Kantona na prijedlog direktora Uprave uz suglasnost kantonalnog ministra pravde. (6) Ako inspektori ne budu certificirani, imaju obvezu da istekom roka od šest mjeseci pristupe ponovnoj provjeri radi dobijanja certifikata. (7) Ako inspektor na ponovnoj provjeri ne bude certificiran u narednom periodu od šest mjeseci određuje mu se mentor radi stručne pomoći na pripremanju za dobijanje certifikata i umanjuje mu se neto plaća za iznos od 30% rješenjem direktora. (8) Ako inspektor ne bude certificiran ni nakon treće provjere, gubi status i prestaje mu radni odnos. Članak 45. (Ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova) (1) Inspektor ne može obavljati gospo- 31. decembar/prosinac 2015. darske, trgovačke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca niti učestvovati u radu stručnih povjerenstava i tijela organa uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koja podliježu tom inspekcijskom nadzoru, niti izrađivati projekte, elaborate, studije i analize po narudžbi poslovnog subjekta, uz naknadu. (2) Zabrana iz stavka (1) ovog članka ne odnosi se na znanstveni i istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja. Članak 46. (Posebni dodaci na plaću) (1) Osnovna plaća direktora i inspektora uvećava se za procenat od 20% kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlaštenjima i uvjetima rada. (2) Odredba stavka (1) ovog članka primjenjuje se do donošenja zakona kojim će se urediti plaće, naknade i dodaci na plaće državnih službenika u kantonalnim organima državne službe. Članak 47. (Čuvanje službene i druge tajne) (1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u vršenju inspekcijskog nadzora. (2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiču inspekcijskog nadzora. (3) Dužnost čuvanja službene tajne u smislu stavka (1) i (2) ovog članka traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 48. (Suspenzija inspektora) (1) Inspektor će biti suspendovan sa dužnosti ako: a) ne izvrši inspekcijski nadzor ili ne poduzme upravne mjere kad je očito da je to morao obaviti, a naročito ako su zbog toga nastupile veće štetne posljedice; b) ne preduzme radnje u cilju izvršenja rješenja o određenoj upravnoj mjeri; c) ne obavijesti nadležnog inspektora iz druge oblasti o nepravilnostima i povredama kod kontroliranog subjekta nadzora za koje je saznao tijekom izvršenja svog inspekcijskog nadzora; d) u zakonom određenom roku ne vrati izuzetu poslovnu dokumentaciju od subjekta nadzora, izuzev u slučaju objektivne spriječenosti da to učini; e) pri vršenju inspekcijskog nadzora prekorači ili zloupotrijebi svoje ovlasti; f) obavlja djelatnost ili poslove iz nadležnosti druge inspekcije osim kad ima posebno ovlaštenje; g) pri obavljanju dužnosti inspektora izvrši radnju za koju postoji utemeljena sumnja da predstavlja krivično djelo; h) prekrši obvezu čuvanja službene i druge tajne sa kojom je upoznat u vršenju inspekcijskog nadzora sukladno ovom Zakonu; i) u drugim slučajevima predviđenim Zakonom. Članak 49. (Prijedlog za suspenziju inspektora) (1) Prijedlog za suspenziju inspektora Broj 13 – strana 2159 podnosi direktor Kantonalne uprave, sukladno propisima koji reguliraju radnopravni status državnih službenika u kantonalnim organima državne službe. Članak 50. (Odlučivanje o suspenziji inspektora) (1) O suspenziji inspektora direktor donosi rješenje. (2) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka ima se pravo uložiti prigovor, sukladno propisima koji reguliraju radnopravni status državnih službenika u kantonalnim organima državne službe. (3) Prigovor na rješenje iz stavka (2) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 51. (Druga odgovornost inspektora) Suspenzija inspektora ne isključuje njegovu disciplinsku odgovornost sukladno propisima koji reguliraju radnopravni status inspektora u kantonalnim organima državne službe ili prekršajnu i krivičnu odgovornost ako razlozi za suspenziju istovremeno imaju i obilježja tih odgovornosti. Članak 52. (Obveze inspektora u slučaju suspenzije) (1) Danom suspenzije inspektoru prestaju sve ovlasti prema ovom Zakonu. (2) Danom prestanka dužnosti inspektor je obvezan direktoru Kantonalne uprave ili od njega ovlaštenoj osobi, predati iskaznicu inspektora i značku, spise nezavršenih predmeta u inspekcijskom nadzoru i sredstva raBroj 13 – strana 2160 da sa kojima je bio zadužen. (3) O predaji iskaznice inspektora i značke, preuzimanju službene dokumentacije i sredstava rada iz stavka (2) ovog članka sastavlja se zapisnik. DIO PETI - NADLEŽNOST INSPEKCIJA Članak 53. (Nadležnost kantonalne inspekcije) (1) Kantonalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom kantonalnih i drugih propisa u okviru nadležnosti utvrđenih kantonalnim i drugim propisima. (2) Kantonalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti na cijelom području Kantona. (3) Iznimno, kantonalna inspekcija može vršiti nadzor iz nadležnosti općinskog inspektora prema kantonalnom propisu ako organ za inspekcijske poslove općine nema inspektora iz te upravne oblasti. Članak 54. (Inspekcijski nadzor u slučaju izravne opasnosti) (1) U slučajevima kada prijeti izravna opasnost po zdravlje i život građana, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, inspekcijski nadzor izvršit će najbliži inspektor u odgovarajućoj upravnoj oblasti. (2) O nadzoru iz stavka (1) ovog članka inspektor je dužan u roku 24 sata sačiniti izviješće i obavijestiti direktora Kantonalne uprave. Članak 55. (Vršenje inspekcijskog nadzora kad nije određena nadležnost) Kad je kantonalnim propisom pr- 31. decembar/prosinac 2015. opisan inspekcijski nadzor, a nije određeno koji će ga organ vršiti za te poslove nadležna je kantonalna inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti. Članak 56. (Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora) (1) Kada to potreba službe zahtijeva, direktor Kantonalne uprave može, iznimno, ovlastiti i drugog državnog službenika tog organa uprave odgovarajuće struke, koji ispunjava uvjete iz članaka 9. i 10. ovog Zakona i Pravilnika o unutarnjoj organizaciji da obavi samo određene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora, o čemu direktor donosi rješenje. (2) Ako postoje objektivne potrebe posla, direkor Kantonalne uprave može rješenjem i bez suglasnosti inspektora rasporediti u smislu sjedišta obavljanja poslova ili radnog mjesta, unutar iste upravne oblasti ili druge upravne oblasti, ukoliko inspektor ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. (3) Ako premještaj iz stavka (2) ovog članka podrazumijeva i promjenu prebivališta, inspektoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu shodno Zakonu. Članak 57. (Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne oblasti ne 31. decembar/prosinac 2015. može vršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti inspekcije iz druge upravne oblasti, osim u slučajevima i uvjetima određenim ovim Zakonom. Članak 58. (Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) (1) Kada je potrebno hitno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti može u slučajevima i pod uvjetima određenim zakonom, izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz suglasnost direktora Kantonalne uprave. (2) O izvršenom inspekcijskom nadzoru bit će obaviješten direktor u roku od tri dana od dana izvršenja inspekcijskog nadzora. Članak 59. (Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija) U slučaju sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija, prijedlog za rješavanje tog sukoba podnosi kantonalna inspekcija koja je posljednja postupala ili kantonalna inspekcija koja smatra da je nadležna za postupanje, u roku od tri dana od dana saznanja za sukob nadležnosti. Članak 60. (Rješavanje sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija) Sukob nadležnosti između kantonalnih inspekcija u sastavu Kantonalne uprave rješava direktor Kantonalne uprave. Broj 13 – strana 2161 Članak 61. (Sukob nadležnosti između kantonalnih i općinskih inspekcija) Sukob nadležnosti između kantonalnih i općinskih inspekcija u nadzoru nad provođenjem kantonalnih zakona rješava Vlada Kantona. DIO ŠESTI – PREVENTIVNO DJELOVANJE INSPEKTORA U VRŠENJU INSPEKCIJSKOG NADZORA Članak 62. (Preventivno djelovanje inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, sprečavanja nastajanja štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica, ukoliko iste nisu nastupile, u cilju zaštite javnog i privatnog interesa. Članak 63. (Preventivne mjere) (1) U poduzimanju preventivnih mjera inspektor: a) upoznaje subjekte nadzora o obvezama iz zakona i drugih propisa i sankcijama u slučajevima njihovog nepridržavanja; b) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa; c) predlaže mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje; Broj 13 – strana 2162 d) upoznaje subjekte nadzora o pravima i obvezama koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora, sukladno zakonu; e) izvještava nadležne organe o uočenim nedostatcima koji nisu posebno propisani i sankcionirani zakonima i drugim propisima; f) ukazuju nadležnim organima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem da se taj postupak, što je moguće više, olakša i pojednostavi za subjekta nadzora; g) daje informacije i savjete subjektima nadzora o djelotvornijem načinu izvršenja zakona i drugih propisa; h) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrđenim zakonom i drugim propisima; i) nastoji osigurati što potpunije podatke o subjektu nadzora; j) gradi povjerenje sa subjektima nadzora, koji mu se obraćaju zbog povrede zakona i drugih propisa; k) ostvaruje suradnju sa udruženjima građana, odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim osobama koje mu mogu dati bliže podatke o subjektima nadzora; l) inspektori međusobno surađuju i pomažu se u radu i nastoje da jedni drugima daju što potpunije i brže informacije kojima raspolažu, kako bi ostvarili što efikasnije preventivno djelovanje u postupku inspekcijskog nadzora sukladno zakonu. 31. decembar/prosinac 2015. DIO SEDMI - INSPEKCIJSKI NADZOR POGLAVLJE I - POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA Odjeljak A. Prava i obveze inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora Članak 64. (Prava, obveze i odgovornosti inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima prava, obveze i odgovornosti propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 65. (Primjena međunarodnih Konvencija) Inspektori su dužni primjenjivati međunarodne konvencije koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina. Članak 66. (Ovlaštenja inspektora) (1) Inspektor je ovlašten: a) utvrditi identitet subjekta nadzora i drugih osoba od značaja za inspekcijski nadzor; b) utvrditi da li subjekt nadzora ima rješenje o upisu u sudski registar ili odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalnih tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti i druge akte utvrđene zakonom; c) pregledati poslovne i druge prostorije, objekte i opremu, postrojenja, uređaje, instalacije, proces 31. decembar/prosinac 2015. rada i proizvodnje; d) pregledati način obavljanja djelatnosti- proces rada, sigurnosti robe i kvalitet proizvoda i pruženih usluga; e) utvrđivati da li subjekt nadzora ispunjava propisane uvjete vezane za prostor koji koristi za obavljanje registrirane djelatnosti; f) vršiti uvid u poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora; g) saslušavati stranke, svjedoke i druge osobe čije izjave su od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju inspekcijskog nadzora; h) poduzimati radnje uzorkovanja, pregleda i ispitivanja proizvoda i drugih roba i materijala radi provjere usaglašenosti sapropisima; i) zabraniti korištenje gradilišta, prostorija, uređaja i opreme; j) narediti rušenje ili uklanjanje bespravno započetog i podignutog objekta i uspostavljanje pređašnjeg stanja; k) narediti prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora; l) narediti da mu subjekt nadzora dostavi u roku tražene podatke i dokumentaciju, odnosno odazove pozivu da dođe osobno u službene prostorije inspekcijskog organa radi davanja podataka u svezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom; m) preduzimati upravne i druge mjere sukladno ovom i drugim zakonima; n) preduzimati preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora; o) zabraniti pristup mjestu na koj- Broj 13 – strana 2163 em se vrši inspekcijski nadzor; p) izdati prekršajni nalog i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; q) obavljati i druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. (2) Pored ovlaštenja iz stavka (1) ovog članka, inspektor ima prava i obveze sukladno posebnim propisima: a) izvršiti inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji, uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda ako sazna da se određena stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; b) zaustaviti i isključiti svako prometno sredstvo koje učestvuje u unutarnjem cestovnom prometu osim vozila vojske, policije, vatrogasnih i kola hitne pomoći; c) zabraniti obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život, zdravlje, okoliš i nanijeti materijalnu štetu; d) oduzeti na licu mjesta stečenu imovinsku korist zatečenu prilikom inspekcijskog nadzora i izdati potvrdu; e) omogućiti subjektu nadzora sudjelovanje u svim inspekcijskim radnjama i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima bitnim za utvrđivanje potpunog i pravilnog činjeničnog stanja, kao i zaštitu njegovih prava i pravnih interesa; f) ako tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje krivičnog djela o tom saznanju izviješćem obavijestiti nadležno tužilaštvo. Broj 13 – strana 2164 Članak 67. (Inspekcijski nadzor u slučaju kada je subjekt nadzora nepoznat) Ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu inspektora da mu omogući vršenje inspekcijskog nadzora, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor sukladno nastalim okolnostima, uz prisustvo druge osobe koju sam zaključkom odredi. Članak 68. (Postupak inspektora u slučaju neusklađenosti sa materijalnim propisom) Ako inspektor utvrdi da rješenje kojim je subjektu nadzora utvrđeno određeno pravo nije sukladno materijalnom propisu iz oblasti koju nadzire, o istom će obavijestiti i pozvati upravnog inspektora da sukladno Zakonu poduzme odgovarajuće aktivnosti prema nadležnom organu radi poništenja ili ukidanja po pravu nadzora. Članak 69. (Postupak inspektora u slučaju inspekcijskog nadzora kućne radinosti) Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je rješenje o obavljanju djelatnosti kućne radinosti izdato bez prethodnog utvrđivanja da li subjekt nadzora posjeduje sredstva i opremu za kućnu radinost koja je utvrđena zakonom, zabranit će rad subjektu nadzora. Članak 70. (Neometanje redovitog procesa rada) Inspektor je dužan obaviti inspe- 31. decembar/prosinac 2015. kcijski nadzor na način da što manje ometa redovan proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora. Odjeljak B. Prava i obveze subjekta nadzora Članak 71. (Učestvovanje subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora dužan je učestvovati u inspekcijskom nadzoru. (2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora sukladno nalogu za inspekcijski nadzor ili na traženje inspektora. (3) Inspekcijski nadzor izvršit će se u prisustvu odgovorne osobe ili bilo koje zatečene osobe radno angažovane kod subjekta nadzora. (4) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je nadležnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i točne podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi inspektor. (5) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je odazvati se pozivu inspektora i donijeti u roku koji mu je naložen u službene prostorije inspekcijskog organa tražene podatke i dokumentaciju, kao i doći osobno radi davanja potrebnih pojašnjenja u svezi sa obavljenim inspekcijskim nadzorom. (6) Iznimno, u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim zakonom ili drugim propisom, inspektor može izvršiti inspekcijski nadzor i bez učestvovanja subjekta nadzora. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 72. (Obavještavanje u slučaju nastanka opasnosti) Subjekt nadzora obvezno izvještava nadležnog inspektora i nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Članak 73. (Davanje na uvid podataka i dokumentacije) (1) Ako se tijekom vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih osoba uposlenih kod subjekta nadzora ili su te osobe u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora, subjekt nadzora je dužan dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. (2) Inspektor zahtjeve iz stavka (1) ovog članka nalaže usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom. (3) Protiv zaključka iz stavka (2) ovog članka ne može se izjaviti poseban prigovor. Članak 74. (Predočavanje liste provjera / ček-liste) (1) Subjekt nadzora ima pravo zahtijevati od inspektora da mu predoči listu provjera/ček-listu po kojoj vrši inspekcijski nadzor. (2) Ako inspektor u postupku vršenja inspekcijskog nadzora uoči nepravilnost kod subjekta nadzora čija provjera nije obuhvaćena ček-listom, po- Broj 13 – strana 2165 duzet će odgovarajuće radnje sukladno Zakonu. Članak 75. (Davanje uzoraka proizvoda inspektoru) Subjekt nadzora dužan je uzorke proizvoda dati inspektoru radi ispitivanja kod stručne institucije ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebito utvrditi odgovaraju li proizvodi propisanim standardima. Članak 76. (Obavještavanje o rezultatima ispitivanja) (1) rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka inspektor u pisanom obliku izvještava subjekta nadzora u roku tri dana po dobijanju rezultata. (2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene institucije ukoliko nije zadovoljan nalazom i mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo ispitivanje. (3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, a radi utvrđivanja da li odgovaraju propisanom ili deklariranom sustavu i propisanom obliku, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. Članak 77. (Izjašnjavanje o činjenicama i dokazima) Kada inspektor utvrđuje činjeniBroj 13 – strana 2166 čno stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo izjasniti se o svim činjenicama i dokazima iznesenim u postupku inspekcijskog nadzora. Članak 78. (Pružanje stručne pomoći) Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od inspektora koji vrši inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. Članak 79. (Samostalnost inspektora kod prikupljanja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja) (1) Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno određuje koje će dokaze koristiti za utvrđivanje činjeničnog stanja. (2) Inspektor će upoznati subjekta nadzora sa dokazima koji nisu pribavljeni kod njega i omogućiti mu da se o njima izjasni. Članak 80. (Pravna sredstva na akte inspektora) Subjekt nadzora ima pravo podnositi redovita i izvanredna pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor sukladno Zakonu o upravnom postupku. Članak 81. (Edukacija subjekta nadzora) Subjekt nadzora obvezan je u vlastitom interesu educirati se o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u radu. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 82. (Osiguranje prevoditelja u postupku inspekcijskog nadzora) (1) Subjekt nadzora koji ne koristi jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji u postupku inspekcijskog nadzora dužan je osigurati prevoditelja na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Subjekt nadzora osigurat će prevoditelja i za strane osobe koje su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečene na radnom mjestu kod subjekta nadzora. (3) Troškove prevođenja iz stavka (1) ovog članka snosi subjekt nadzora. (4) Ako subjekt nadzora ne osigura prevoditelja, to će učiniti inspektor na trošak kontroliranog subjekta nadzora. Članak 83. (Pozivanje odgovorne i drugih osoba) (1) Kada okolnosti nalažu, inspektor će pisano pozvati odgovornu osobu subjekta nadzora i svaku drugu osobu da pristupi u prostorije Kantonalne uprave ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje, da u određeno vrijeme, određenog dana pristupi radi davanja izjave ili potrebnih podataka, ili da donese zatraženu dokumentaciju relevantnu za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za konkretan inspekcijski nadzor. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a iznimno i u sve dane i van tog vremena, iz razloga žurnosti. 31. decembar/prosinac 2015. (3) Poziv se upućuje u pisanom obliku, a iznimno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja. Članak 84. (Dužnost odazivanja pozivu) (1) Pozvana je osoba dužna odazvati se pozivu inspektora. (2) Ako se pozvana osoba ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku 24 sata od dana prijema poziva, inspektor može sukladno Zakonu i drugim propisima odrediti da se ona prisilno dovede. (3) Troškovi prinudnog privođenja padaju na teret osobe koje se privodi. (4) prisilnom dovođenju inspektor donosi zaključak na koji se ne može izjaviti poseban prigovor. Odjeljak C. Postupak inspekcijskog nadzora Članak 85. (Primjena Zakona o upravnom postupku) (1) U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. (2) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan pridržavati se principa utvrđenih ovim Zakonom i Zakonom o upravnom postupku. Članak 86. (Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Broj 13 – strana 2167 Članak 87. (Vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor inspektor vrši na temelju: a) redovitih planova i programa vršenja inspekcijskih nadzora, b) zahtjeva za inspekcijski nadzor, c) vlastite procjene inspektora i d) naloga za inspekcijski nadzor. Članak 88. (Zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) (2) Inspekcijski nadzor sukladno ovom Zakonu izvršit će se i na pisani zahtjev: a) Vlade Kantona, b) kantonalnog ministra i c) direktora Kantonalne uprave. Članak 89. (Zahtjev pravnih i fizičkih osoba za vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Pravna i fizička osobe mogu podnijeti pisani zahtjev nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor. (2) Nadležna inspekcija će o poduzetim mjerama izvjestiti podnositelja zahtjeva pisano u roku 15 dana od dana okončanja inspekcijskog nadzora. (3) Odredbe ovog članka ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke, izuzev ukoliko takva predstavka sadrži dokaze koji upućuju na grubu povredu zakona, u kojem slučaju inspektor cijeni utemeljenost predstavke i poduzima zakonom utvrđene aktivnosti radi utvrđivanja stvarnog stanja. Broj 13 – strana 2168 Članak 90. (Ponovljeni zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) Ako se predstavka odnosi na pitanje koje je povodom ranije predstavke istog podnositelja već bilo predmet razmatranja, ponovna predstavka u istoj stvari uzet će se u postupak samo ako su u njoj iznesene nove činjenice ili ako prilikom razmatranja ranije predstavke nisu uzete u obzir sve okolnosti od značaja za njihovu pravilnu ocjenu. Članak 91. (Inspekcijski nadzor radi zaštite osobnih prava i pravnih interesa) (1) Inspektor će, ako ocijeni opravdanim, izvršiti inspekcijski nadzor na pisani ili usmeni zahtjev pravne i fizičke osobe koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se izvrši inspekcijski nadzor. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka dužne su precizirati pravo ili pravni interes koji im je povrijeđen. (3) izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor će obavijestiti podnositelja zahtjeva. (4) Podnositelj zahtjeva može se obratiti rukovoditelju nadležnog organa za vršenje inspekcijskih poslova radi zaštite svojih prava u roku tri mjeseca od dana saznanja za učinjenu povredu, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana učinjene povrede. (5) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podatak o identitetu podnositelja zahtjeva. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 92. (Odnos Kantonalne uprave prema organima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti) (1) Organi uprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti dužni su izvijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a značajne su za rad inspekcije. (2) Organi uprave i pravne osobe iz stavka (1) ovog članka dužni su uz obavijest dostaviti i sve dokaze kojim raspolažu (zapisnik o saslušanju određene osobe, zapisnik o uviđaju, fotografije i sl.). Članak 93. (Ovlaštenja inspektora u inspekcijskom nadzoru kod pravnih osoba sa javnim ovlastima) (1) Ako pravna osoba sa javnim ovlastima ne obavlja povjerene poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima, kantonalni inspektor koji vrši inspekcijski nadzor obvezan je pisano upozoriti organ upravljanja te pravne osobe i naložiti mu mjere za rješavanje tog pitanja, a ako je to potrebno, obvezan je poduzeti i druge mjere u okviru svojih ovlasti i time osigurati da se javne ovlasti vrše sukladno Zakonu i drugim propisima kojima su javne ovlasti prenesene. (2) Organ upravljanja pravne osobe sa javnim ovlastima dužan je postupiti po naloženim mjerama kantonalnog inspektora. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 94. (Ovlaštenja inspektora prema nesavjesnom korisniku povjerenog javnog dobra) (1) Ako inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da subjekt nadzora kome je povjereno upravljanje i eksploatisanje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina, kaznit će subjekta nadzora i odgovornu osobu u subjektu nadzora, a rješenjem će im se naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka. (2) Inspektor će provesti inspekcijski nadzor koji se odnosi na kontrolu sadržaja i uvjeta pod kojim se upravlja i eksploatiše javno dobro. Članak 95. (Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Nalog inspektoru izdaje direktor. (2) Nalog se izdaje u pisanom obliku i sadrži: a) naziv inspekcijskog organa, broj naloga i datum izdavanja; b) ime i prezime direktora koji izdaje nalog i naziv inspekcije; c) naziv subjekta i objekta nad kojim se vrši nadzor; d) predmet inspekcijskog nadzora; e) listu provjera U ček-listu; f) ime i prezime inspektora koji će izvršiti inspekcijski nadzor; g) naziv službenog vozila i registracijske oznake; h) datum početka vršenja inspekcijskog nadzora; i) potpis izdavatelja naloga i otisak pečata; j) pouku subjektu nadzora da ome- Broj 13 – strana 2169 tanje inspektora u radu predsta vlja prekršaj. (3) Ako se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora, inspektor može izdati nalog za inspekcijski nadzor i potpisati ga na terenu, uz obvezu da pomenuti nalog inspektor predoči direktoru u roku 24 sata, koji će ga svojim potpisom verifikovati kao akt u predmetu. (4) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istovremeno vrši više inspektora iz različitih upravnih oblasti, svakom inspektoru se pojedinačno izdaje nalog za inspekcijski nadzor za oblast koju nadzire. (5) Ako postoji potreba za poduzimanjem žurnih mjera radi zaštite javnog interesa, direktor može inspektoru izdati usmeni nalog za vršenje inspekcijskog nadzora, uz obvezu da u roku 24 sata od izdavanja usmenog naloga inspektoru izda pisani nalog. (6) Prilikom inspekcijskog nadzora inspektor predočava nalog za vršenje inspekcijskog nadzora subjektu kojeg kontrolira. (7) Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne može se izjaviti poseban prigovor. Članak 96. (Lista provjera - obim i složenost inspekcijskog nadzora) (1) Na temelju lista provjera/ček-listi utvrđuje se obim i složenost inspekcijskog nadzora. (2) Složenost inspekcijskog nadzora utvrdit će se procjenom rizika postupanja subjekta nadzora. (3) Direktor Kantonalne uprave donosi pravilnik o kriterijumima za utvrđiBroj 13 – strana 2170 vanje obima i složenosti inspekcijskog nadzora iz stavka (1) ovog članka. Članak 97. (Postupanje inspektora u slučaju nadležnosti druge inspekcije) Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa iz nadležnosti druge inspekcije, odnosno drugog organa uprave, dužan je bez odgađanja sačiniti službenu zabilješku i putem direktora obavijestiti nadležnu inspekciju, odnosno organ uprave u roku tri dana. Članak 98. (Predstavljanje inspektora subjektu nadzora) Prije početka vršenja inspekcijskog nadzora inspektor će se predstaviti subjektu nadzora uz predočenu službenu iskaznicu i značku. Članak 99. (Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor vrši se na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o izvršavanju propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se vrši nadzor, odgovorna osoba ili bilo koja druga osoba uposlena kod subjekta nadzora dužna je inspektoru osigurati odgovarajuće uvjete za rad. (3) Kada se inspekcijski pregled vrši u prostorijama subjekta nadzora koje su ugrožene eksplozivnom atmosferom (podzemne i nadzemne prosto- 31. decembar/prosinac 2015. rije) ili u kojima postoji neka druga mogućnost ugrožavanja života i zdravlja ljudi, odgovorna osoba je dužna inspektoru i osobama koje prisustvuju inspekcijskom pregledu osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva. (4) U slučaju nemogućnosti utvrđivanja točnog činjeničnog stanja kod provođenja inspekcijskog nazora, inspektor će pisanim putem pozvati subjekta nadzora ili drugu osobu da u određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju. Članak 100. (Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći tijekom njegovog radnog vremena, na mjestu koje je podložno inspekcijskom nadzoru, a iznimno, i izvan radnog vremena ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti tijekom njegovog radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora, a u cilju dovršenja započetog inspekcijskog nadzora. (3) privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stavka (2). ov31. decembar/prosinac 2015. og članka donosi se zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti poseban prigovor. (4) Zaključak iz stavka (3) ovog članka će se priložiti uz zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Članak 101. (Utvrđivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor) (1) U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje: a) identifikaciju subjekta nadzora i to: 1) identitet za fizičku osobu, 2) oblik organiziranja za pravnu osobu, 3) podatke o odgovornoj osobi za predstavljanje i zastupanje pravne osobe prema aktu o utemeljenju i upisu u sudski registar; b) posjedovanje propisane dokumentacije za obavljanje djelatnosti: (1) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar; (2) rješenje za obavljanje djelatnosti (obrtnica, odobrenje, licenca za rad i sl.); (3) pravni temelj korištenja poslovnog prostora; (4) odobrenje sukladno zakonu za priključak na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije; (5) da li je kod subjekta nadzora uposlen stranac bez radne dozvole ili sa radnom dozvolom kojoj je istekla važnost, izuzev kategorija stranaca koji ne moraju imati radnu dozvolu sukladno posebnim Broj 13 – strana 2171 propisima; (6) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost sukladno zakonu (važenje koncesije, tehnički nadzor, registracija, atest i sl.); g) drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati sukladno zakonu i drugim propisima. Članak 102. (Dužnost omogućavanja rada inspektoru) (1) Subjekt nadzora, kao i svaka druga osoba ne smije sprečavati i otežavati inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Inspektor može usmeno telefonom ili u pisanoj formi, zatražiti od subjekta nadzora da mu, u roku koji mu naloži, dostavi sva potrebna obavještenja, podatke i dokumentaciju od značaja za vršenje tog inspekcijskog nadzora. Članak 103. (Uzimanje uzoraka proizvoda) (1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili u prometu propisanoj zdravstvenoj ispravnosti i deklariranom sastavu, odnosno propisanom i deklariranom kvalitetu, inspektor će uzeti uzorke tih proizvoda u propisanoj količini i broju uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlašćenoj instituciji. (2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta inspektor može uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u količini koja je potrebna za ispitivanje. Broj 13 – strana 2172 (3) Inspektor je dužan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka. (4) Inspektor će u pisanom obliku izvijestiti subjekta nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzoraka, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije koja je ispitivanje obavila, odnosno sukladno posebnim propisima. Članak 104. (Ponavljanje ispitivanja kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda) (1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo tražiti od inspektora da se ispitivanje ponovi, na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovlaštene organizacije za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda. (2) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda u smislu stavka 1. ovog članka podnosi se u pisanoj formi u roku od tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. (3) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije suglasan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. Članak 105. (Uzorkovanje) (1) Subjekt nadzora je dužan besplatno dati potrebnu količinu uzorka proizvoda za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda. (2) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti pro- 31. decembar/prosinac 2015. pisanoj zakonom i drugim propisom, ako nije drugačije regulirano posebnim propisom. (3) Ako uzorak proizvoda odgovara kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti propisanoj zakonom i drugim propisom, troškovi ispitivanja iz ovog članka padaju na teret sredstava proračuna razine postupajućeg inspektora, ako posebnim propisom nije drugačije utvrđeno. Članak 106. (Način uzorkovanja) (1) Direktor Kantonalne uprave pravilnikom će propisati način uzimanja uzoraka i proizvoda, kao i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama, ukoliko to nije utvrđeno posebnim propisom. (2) U slučaju kolizije odredaba posebnih pravilnika i drugih općih akata o uzimanju uzoraka i proizvoda i dostavljanja na ispitivanje ovlaštenim institucijama sa pravilnikom iz stavka (1) ovog članka, ima se primjenjivati pavilnik iz stavka (1) ovog članka. Članak 107. (Učestvovanje subjekta nadzora u obavljanju inspekcijskog nadzora) (1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru neometano obavljanje inspekcijskog nadzora i sudjelovati u utvrđivanju činjenica u predmetu, osobno ili putem ovlaštene osobe. (2) Ako odgovorna osoba nije prisutna, inspekcijski nadzor obavit će se sa bilo kojim uposlenikom koji je u radnom odnosu kod subjekta nadzora a on se zatekne u momentu nadzora, 31. decembar/prosinac 2015. koji će svojim potpisom na zapisnik po okončanju nadzora potvrditi uredan prijem zapisnika. Osoba sa kojom je izvršen nadzor dostavit će bez odgađanja zapisnik odgovornoj osobi u subjektu nadzora koja se ima pravo izjasniti na njega u roku pet dana. (3) Ako uposlenik iz stavka (2) ovog članka odbije potpisati zapisnik, inspektor će to unijeti u zapisnik i putem pošte ga dostaviti subjektu nadzora na izjašnjavanje. (4) Inspektor može tražiti od bilo kojeg uposlenika kod subjekta nadzora da mu, u roku koji on naloži, dostavi sve potrebne dokumente ili podatke relevantne za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom inspekcijskom nadzoru. (5) Inspektor zahtjev iz stavka (4) ovog članka iznosi usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom protiv kojeg se ne može izjaviti poseban prigovor. Članak 108. (Postupak inspektora u slučaju nemogućnosti vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Ako inspektor iz objektivnih razloga ne može obaviti inspekcijski nadzor, pisanim putem će pozvati subjekta nadzora da u određeno vrijeme i određeni datum pristupi u prostorije sjedišta Kantonalne uprave i donese traženu dokumentaciju. Članak 109. (Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije) (1) Inspektor može privremeno oduzeti Broj 13 – strana 2173 poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autentičnosti i točnosti navoda u njoj, kao i onu koja može u prekršajnom postupku poslužiti kao dokaz kojim je učinjen prekršaj. (2) Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti dokumentacija, osim ako se ona prilaže kao dokaz u prekršajnom ili krivičnom postupku. (3) privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavatelj, broj, datum i dr.). Članak 110. (Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja) (1) Inspektor može u inspekcijskom nadzoru privremeno oduzeti predmete ili robu sa kojima je učinjen prekršaj (predmet prekršaja) ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja. (2) privremenom oduzimanju predmeta ili robe izdaje se potvrda u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, količina, jedinica mjere, deklarirana ili procijenjena vrijednost, datum, vrijeme i mjesto oduzimanja, osoba od koje su predmeti ili roba oduzeti i vlasnik predmeta ili robe). Članak 111. (Postupak sa privremeno oduzetim predmetima ili robom) (1) Ako su oduzeti predmeti ili roba podložni brzom kvarenju, inspektor je dužan podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili prijavu Broj 13 – strana 2174 za krivično djelo u roku od 48 sati od oduzimanja takvih predmeta ili roba. (2) Predmeti ili roba iz stavka (1) ovog članka se prodaju, ako drugačije nije predviđeno posebnim propisima, a sredstva ostvarena prodajom uplaćuju se na depozitni račun proračuna razine vlasti (kantona, općine) ovisno o razini postupajućeg inspektora. Članak 112. (Radnje inspekcijskog nadzora kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora) (1) Inspektor ima pravo vršiti inspekcijske radnje i kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora, ako se kod istih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl. koje su od značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. (2) Ako osoba iz stavka (1) ovog članka ne dopusti inspektoru da vrši potrebne inspekcijske radnje, on može prema toj osobi poduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora. Članak 113. (Pomoć policije u obavljanju inspekcijskog nadzora) (1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru obavljanje nadzora pružanjem fizičkog otpora ili ako se takav otpor utemeljeno očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. (2) Nadležna policija je obvezna pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se obavi inspekcijski nadzor i na usmeni zahtjev inspektora i direktora Kantonalne uprave, iako o istom nije 31. decembar/prosinac 2015. bila prethodno obaviještena. Članak 114. (Inspekcijski zapisnik) (1) obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je obvezan sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom. (2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski nadzor. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora po istom nalogu iz različitih upravnih oblasti, u tom slučaju svaki inspektor sačinjava poseban zapisnik. (3) Zapisnik sadrži, osim elemenata propisanih u Zakonu o upravnom postupku, i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog nadzora. (4) Obrazac inspekcijskog zapisnika iz stavka (1) ovog članka propisat će direktor Kantonalne uprave. (5) manje važnim radnjama u postupku i izjavama subjekta nadzora, kao i u slučaju nemogućnosti izvršenja inspekcijskog nadzora, inspektor sačinjava službenu zabilješku. (6) Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz iste oblasti, u tom slučaju sačinjavaju jedan zapisnik. Članak 115. (Mjesto sastavljanja inspekcijskog zapisnika) (1) Zapisnik se sačinjava na licu mjesta i tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora. (2) U složenijem inspekcijskom nadzoru zapisnik se može sastaviti i završiti 31. decembar/prosinac 2015. u službenim prostorijama organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova u roku od tri dana od dana završenog inspekcijskog nadzora. (3) Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora odmah nakon sastavljanja. Članak 116. (Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. (2) Primjedbe se stavljaju istovremeno sa sačinjavanjem zapisnika, a u slučaju iz članka 114. stavci (2) i (3) ovog Zakona, u roku pet dana od dana prijema zapisnika. (3) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedbi, unosi se u zapisnik. (4) Ako se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se imaju potpisati od odgovorne osobe, odnosno osobe koja je učestvovala u inspekcijskom nadzoru. (5) Ako ovlaštena osoba ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz stavka (2) ovog članka ili da pisanu izjavu da nema primjedbi, smatra se da nema primjedbi na zapisnik. Članak 117. (Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru na koji nisu stavljene primjedbe ima dokaznu snagu javne isprave, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. Broj 13 – strana 2175 Članak 118. (Obveza čitanja zapisnika i razmatranje primjedbi na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Inspektor je dužan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora. (2) Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru i, prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. (3) primjedbama na zapisnik posebno se ne odlučuje, već se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta. POGLAVLJE II - UPRAVNE I DRUGE MJERE Odjeljak A. Upravne mjere Članak 119. (Upravne mjere koje inspektor određuje u inspekcijskom nadzoru) (1) Kada inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa sukladno propisima, dužan je rješenjem naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: a) naložiti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim Zakonom i posebnim propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; b) usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće radnje i mjere u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ukoliko postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okoliš; Broj 13 – strana 2176 c) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad subjektu nadzora, koji se obavlja suprotno zakonu i drugim propisima kada je to određeno ovim Zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; d) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad i privremeno oduzeti robu subjektu nadzora koji obavlja djelatnost, odnosno stavlja robu u promet bez odobrenja nadležnog organa i odmah zapečatiti poslovni prostor ili sredstva rada; e) privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor robu koja je pribavljena suprotno zakonu i drugim propisima ili služi prometu odnosno izvršenju poslova i radnji koje su u suprotnosti sa propisima; f) narediti uništavanje robe koja je oduzeta u vršenju inspekcijskog nadzora zbog toga što je protivpravno nastala ili služi prometu odnosno izvršenju radnji koje se u suprotnosti s propisima; g) zabraniti subjektu nadzora dalje radno angažiranje zatečenih osoba bez reguliranog radno-pravnog statusa sukladno Zakonu; h) privremeno staviti van upotrebe sredstva rada zatečena u postupku protivpravnog vršenja poslovne djelatnosti do konačnosti rješenja; i) naložiti isključenje iz prometa vozila kojim je počinjen prekršaj (osim vozila hitne pomoći, vojske, policije i vatrogasna vozila); j) zabraniti pristup mjestu na koj- 31. decembar/prosinac 2015. em se vrši uviđaj ili druge inspekcijske radnje; k) naložiti rušenje bespravno izgrađenog objekta ili vraćanje u prvobitno stanje terena ili privremeno zabraniti gradnju objekta do pribavljanja dozvola za gradnju sukladno zakonu; l) ukoliko inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost bez registracije ili odborenja nadležnog organa, odmah će zabraniti rad subjektu nadzora; m) ukoliko inspektor u vršenju redovitog inspekcijskog nazora utvrdi da subjekt nadzora ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti, naredit će privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do ispunjenja propisanih uvjeta; n) naložiti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je pravna osoba, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obvezan da poduzme; o) odrediti i druge mjere koje su određene ovim Zakonom i posebnim propisima. Članak 120. (Rješenje inspektora o upravnim mjerama) Inspektor određuje upravne mjere rješenjem sukladno Zakonu o upravnom postupku. Članak 121. (Obrazac za rješenje) (1) Ako se određuje upravna mjera koja 31. decembar/prosinac 2015. se mora izvršiti odmah ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu, a određeni podaci i odluke se mogu napisati rukopisom. (2) Sadržaj i formu obrasca propisuje direktor, odnosno rukovoditelj organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova. (3) Rješenje iz stavka (1) ovog članka sadrži u obrazloženju razlog zbog kojeg se donosi takvo rješenje i navođenje propisa na temelju kojeg je određena upravna mjera. Članak 122. (Javno objavljivanje upravne mjere) (1) Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti ako se njom postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora. (2) Upravna mjera javno se objavljuje na oglasnoj tabli subjekta nadzora, u sjedištu subjekta nadzora, na oglasnoj ploči organa za inspekcijske poslove, u javnim glasilima ili na drugi pogodan način. Članak 123. (Upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzora) (1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelimično, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja. (2) Inspektor će na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora, ako obavlja djelatnost: Broj 13 – strana 2177 a) bez rješenja o upisu u sudski registar nadležnog suda b) bez odobrenja nadležnog organa za obavljanje djelatnosti ili c) u suprotnosti sa rješenjem kojim mu je odobreno obavljanje određene djelatnosti d) ne posjeduje dokumentaciju kojom potvrđuje da ispunjava minimalne tehničke uvjete za bavljenje tom djelašnošću (rješenje nadležnog organa, zapisnici nadležnih inspekcija i sl.) (3) Inspektor neće naložiti upravnu mjeru iz stavka (2) ovog članka ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno uzrokovati opasnost po okoliš. (4) Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pruža usluge za pravnu ili fizičku osobu koja ne posjeduje potrebnu dokumentaciju, odmah će zabraniti dalje obavljanje navedenog posla. (5) Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada može biti nasilno narušena ili u kratkom roku od strane subjekta nadzora ili drugih osoba neizvršena, inspektor može naložiti stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim objektima na način da angažira ovlaštenu agenciju za zaštitu imovine i osobe (u daljnjem tekstu: agencija). (6) Troškove iz stavka (4) ovog članka snosi subjekt nadzora kojem je izrečena mjera zabrane rada. (7) Prigovor na rješenje iz stavaka (2) i (3) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. Broj 13 – strana 2178 Članak 124. (Upravna mjera zabrane rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja) (1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod istog subjekta nadzora postojanje više od dva prekršaja, inspektor će izreći upravnu mjeru privremene zabrane rada u trajanju od 7 dana, u ponovljenom slučaju u trajanju od 30 dana, a u svakom narednom ponovljenom slučaju izriče se zabrana rada u trajanju od 60 dana. (2) Pod ponovljenim slučajem smatra se počinjenje dva ili više prekršaja u periodu od dvije godine nakon što je rješenje o zabrani rada iz stavka (1) ovog članka postalo konačno. (3) Upravna mjera zabrane rada iz stavka (1) ovog članka ne odnosi se na prekršaje za koje je odredbama ovog Zakona predviđeno izricanje te upravne mjere. (4) Prigovor na rješenje iz stavka (1) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 125. (Usmeno nalaganje upravne mjere) (1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti žurne mjere i radnje na otklanjanju izravne opasnosti po život i zdravlje ljudi i nastanak veće materijalne štete, ili u cilju zaštite javnog interesa, inspektor će usmeno naložiti upravnu mjeru sukladno članku 121. stavak (1) točke 2. ovog Zakona i istovremeno naložiti da se ista odmah izvrši. (2) Pored slučajeva iz stavka (1) ovog članka, inspektor će usmeno odrediti 31. decembar/prosinac 2015. upravnu mjeru i kada je to određeno posebnim propisom. Članak 126. (Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženu upravnu mjeru) Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pismeno rješenje u roku od tri dana od dana usmeno naložene upravne mjere. Članak 127. (Rok za donošenje rješenja na usmeno zatvaranje poslovnog objekta) Ako inspektor, sukladno ovom Zakonu, usmeno naloži zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet će i pismeno rješenje u roku od 24 sata od momenta usmeno naložene upravne mjere. Članak 128. (Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora) (1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor će odmah, na licu mjesta, pečaćenjem ili na drugi odgovarajući (natpis, traka i slično) način zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada. (2) Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečačenje sredstava rada iz stavka (1) ovog članka inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada. (3) poduzetim radnjama iz stavka (1) ovoga članka sačinit će se zapisnik. (4) Rukovoditelj organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova donijet 31. decembar/prosinac 2015. će propis o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika zatvaranja poslovnih prostorija u kojima je određena zabrana rada. Članak 129. (Upravna mjera oduzimanja, uništavanja i stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor će oduzeti robu ili predmete prekršaja od subjekta nadzora i uništiti ih ukoliko je njima zabranjen promet, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim propisima. (2) Oduzeta roba ili predmeti prekršaja popisuju se u potvrdi o oduzimanju robe ili predmeta u koju se unose podaci iz članka 110. stavak (2) ovog Zakona. (3) oduzimanju robe ili predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje koje se dostavlja subjektu nadzora. (4) Protiv rješenja o oduzimanju robe ili predmeta prekršaja dozvoljen je poseban prigovor koji ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Primjerak rješenja dostavlja se organu nadležnom za uništenje oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koje će se izvršiti po postupku propisanom propisom iz članka 133. ovog Zakona. (6) Troškove uništenja snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti, ako posebnim propisima nije drugačije određeno. (7) Na isti način inspektor će postupiti i kada nakon stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa subjekt nadzora ne postupi po naredbi inspektora, odnosno kada se nakon izvršenih analiza utvrdi da ta roba ili Broj 13 – strana 2179 predmeti prekršaja nisu dozvoljeni za upotrebu. (8) Ako je za robu ili predmete prekršaja iz stavka (1) ovog članka do uništenja potrebno osigurati smještaj i čuvanje, inspektor će o smještaju i čuvanju odlučiti u rješenju o oduzimanju i uništenju te u tom smislu postupiti sukladno članku 133. ovog Zakona. Članak 130. (Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje i uništenja predmeta prekršaja) (1) Inspektor može prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja (roba, proizvodi, prirodne sirovine, i materijali i drugo). (2) Inspektor može privremeno oduzeti i novac koji potiče od prodaje predmeta prekršaja iz stavka (1) ovog članka. (3) Predmet prekršaja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod nadzor, popisuje se u potvrdi o privremeno oduzetoj robi ili predmetima, u koju se unosi deklarirana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja. (4) Inspektor može odrediti vještaka ili procjenitelja da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja. Članak 131. (Čuvanje privremeno oduzetog predmeta prekršaja) (1) Ako se ne radi o robi ili predmetima prekršaja iz članka 129. ovog Zakona, privremeno oduzeta roba ili preBroj 13 – strana 2180 dmeti prekršaja ostavljaju se na čuvanje kod subjekta ovlaštenog za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koji je određen rješenjem o smještaju i čuvanju privremenom oduzete robe ili predmeta prekršaja. (2) Subjekt iz stavka (1) ovog članka odgovoran je za čuvanje robe ili predmeta prekršaja. (3) Troškove smještaja i čuvanja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja snosi osoba subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti ako posebnim propisima nije drugačije određeno. O troškovima odlučuje postupajući inspektor zaključkom sukladno općim propisima o troškovima u upravnom postupku. (4) Pravo na naknadu troškova nema osoba subjekt nadzora od koje su roba ili predmeti privremeno oduzeti ako su kod nje ostavljeni na čuvanje. (5) Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav način čuvanja. (6) Kantonalna uprava dužna je izvršiti izbor pravne ili fizičke osobe iz stavka (1) ovog članka, čije usluge će koristiti za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a u slučaju da privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja nisu ostavljeni na čuvanje kod subjekta nadzora. Izbor najpovoljnije ponude se vrši sukladno Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (7) Rješenje iz stavka (1) ovog članka dostavlja se subjektu nadzora i protiv njega se ne može izjaviti poseban prigovor jer ono nije upravni akt. (8) Smještaj i čuvanje privremeno odu- 31. decembar/prosinac 2015. zete robe ili predmeta prekršaja traje do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta ili robe kojima je počinjen prekršaj. (9) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno konačnosti izvršnosti prekršajnog naloga, privremeno oduzeta roba se prodaje, a novac ostvaren prodajom uplaćuje se u korist proračuna razine vlasti po čijem propisu je izvršen nadzor. Članak 132. (Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju) (1) Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju ili onih čije bi čuvanje prouzrokovalo nesrazmjerne troškove vrši se izravnom pogodbom ako posebnim propisima nije drugačije uređeno. (2) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti. (3) Novac ostvaren prodajom robe ili predmeta prekršaja uplaćuje se na depozitni račun nadležnog suda ili prijelazni račun proračuna prema propisu po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta prekršaja ili robe kojima je počinjen prekršaj. (4) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno nakon konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, novac od 31. decembar/prosinac 2015. prodate robe uplaćuje se u korist Proračuna prema propisu razine vlasti po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja. Članak 133. (Prodaja predmeta prekršaja putem javnog nadmetanja) (1) Privremeno oduzeti predmet prekršaja koji nije podložan brzom kvarenju i čiji promet nije zabranjen, prodaje se nakon pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe ili predmeta prekršaja. (2) prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti prigovor. (3) Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno objavljivanjem javnog oglasa o prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja ako troškovi postupka prodaje ne uzrokuju veće troškove od vrijednosti oduzetog predmeta prekršaja i ako posebnim propisom nije drugačije regulisano. (4) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg je oduzet predmet prekršaja. (5) Novac od prodaje predmeta prekršaja i privremeno oduzeti novac predan na čuvanje u sudski depozit uplaćuje se u korist proračuna. (6) privremeno oduzetom predmetu prekršaja i novcu inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose podaci o kupcima, kao i podaci o naplati za prodati predmet prekršaja i o uplati novca u odgovarajući depozit. Broj 13 – strana 2181 Članak 134. (Postupak smještaja, čuvanja, prodaje ili uništenja predmeta prekršaja) Direktor Kantonalne uprave donijet će pravilnik o postupku smještaja, čuvanja, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora. Odjeljak B. Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru Članak 135. (Dostava pismena subjektu nadzora) (1) Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru može se izvršiti: a) osobnim uručenjem i b) uručenjem putem pošte. Članak 136. (Dostava osobnim uručenjem) (1) Dostava se može izvršiti izravno subjektu nadzora od inspektora kada se potvrda o prijemu pismena (zapisnik o inspekcijskom nadzoru, rješenje, zaključak inspektora ili prekršajni nalog) stavlja na primjerku pismena koji ostaje inspektoru u spisu. (2) Dostava osobnim uručenjem smatra se i uručenjem zapisnika o inspekcijskom nadzoru osobi sa kojom je obavljen inspekcijski nadzor shodno članku 114. stavak (2) ovog Zakona. Članak 137. (Dostava pismena putem pošte) (1) Kada se dostava pismena vrši putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih daBroj 13 – strana 2182 na po upućivanju pismena preporučeno na adresu sjedišta pravne osobe iz sudskog registra ili adresu registra prebivališta ili boravišta za fizičku osobu. DIO OSMI - PRAVNI LIJEKOVI PROTIV RJEŠENJA I ZAKLJUČAKA INSPEKTORA Članak 138. (Prigovor na rješenje i zaključak inspektora) (1) Na rješenje kantonalnog inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti prigovor u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Prigovor na rješenje inspektora o upravnim mjerama odlaže izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim kantonalnim zakonom nije drugačije određeno. (3) Odredbe stavaka (1), (2) i (3) ovog članka odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopušten prigovor. Članak 139. (Odlučivanje po prigovorma) (1) prigovoru na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje je doneseno po kantonalnim propisima rješava nadležno kantonalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako ovim ili posebnim kantonalnim zakonom nije drugačije određeno. (2) prigovoru na rješenje i zaključak općinskog inspektora, koje je doneseno po kantonalnim propisima rješava direktor Kantonalne uprave. 31. decembar/prosinac 2015. (3) Prigovor iz prethodnog stavka odlaže izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano. Članak 140. (Rok za rješavanje prigovora) (1) Prigovor na rješenje i zaključak inspektora nadležni drugostupanjski organ dužan je riješiti u roku od 30 dana od dana predaje prigovora ako posebnim propisom nije određen kraći rok. (2) Ako stranka odustane od prigovora, postupak po prigovoru se obustavlja zaključkom. Članak 141. (Upravni spor) Rješenje Kantonalne uprave doneseno po prigovoru na rješenje i zaključak općinskog inspektora kada rješava po kantonalnim propisima i rješenje kantonalnog ministarstva doneseno po prigovoru na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora konačni su upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. DIO DEVETI - IZVRŠENJE UPRAVNIH MJERA Članak 142. (Postupanje po rješenju i izvršenje upravne mjere) Subjekt nadzora obvezan je postupiti po rješenju inspektora i izvršiti upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 143. (Dužnost obavještavanja inspektora o izvršenju upravne mjere) (1) Kada se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvršiti u određenom roku, subjekt nadzora dužan je o izvršenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku tri dana nakon što je rješenje postalo izvršno. (2) Obavijest se može i usmeno saopćiti na zapisnik u organu nadležnom za vršenje inspekcijskih poslova. (3) Uz obavijest se prilažu i odgovarajući dokazi za izvršenje upravne mjere. Članak 144. (Praćenje izvršenja upravne mjere) (1) Inspektor prati izvršenje upravne mjere po službenoj dužnosti, na temelju obavljenog kontrolnog inspekcijskog nadzora i drugih dokaza i saznanja, o čemu sačinjava poseban zapisnik. (2) Ako se radi o manje složenim predmetima ili kada se radi o izvršenju jedne radnje, može se sastaviti službena zabilješka. (3) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i sukladno zaključku o dozvoli izvršenja i daje uputstva izravnom izvršitelju ili osobi koja rukovodi njihovim radom. Članak 145. (Izvršnost rješenja) (1) U slučajevima kada prigovor ne odlaže izvršenje rješenja, rješenje inspe- Broj 13 – strana 2183 ktora kojim je naložena upravna mjera postaje izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naložena rješenjem, a ako rok za izvršenje radnje nije određen, rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja, sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku. (2) Ako prigovor na rješenje inspektora odlaže izvršenje, rješenje postaje izvršno istekom roka za prigovor ako prigovor nije izjavljen, ili dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se prigovor odbacuje ili odbija. Članak 146. (Produženje roka izvršenja upravne mjere) (1) Nadležni inspektor može na zahtjev subjekta nadzora produžiti rok izvršenja upravne mjere ukoliko propisom na temelju kojeg je upravna mjera naložena nije izričito propisana zabrana odgađanja izvršenja rješenja. (2) Izvršenje upravne mjere može se produžiti do 30 dana, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti; b) subjekt nadzora je započeo sa izvršenjem upravne mjere; c) da se na temelju cjelokupnog ponašanja subjekta nadzora utemeljeno može očekivati da će izvršiti upravnu mjeru u produženom roku za izvršenje. (3) zahtjevu za produženje roka za izvršenje upravne mjere odlučuje inspeBroj 13 – strana 2184 ktor koji je donio rješenje, o čemu donosi zaključak, protiv koga se ne može izjaviti poseban prigovor. (4) Iznimno, inspektor može, uz suglasnost rukovoditelja organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova, produžiti rok za izvršenje upravne mjere iz stavka (2) ovog članka, ako to nalažu posebne okolnosti. Članak 147. (Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada) (1) Iznimno, ako je protiv konačnog rješenja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod nadležnog suda, inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, uz pismenu suglasnost direktora Kantonalne uprave, odgoditi izvršenje tog rješenja do konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja bi se teško mogla nadoknaditi, a odlaganje nije protivno javnom interesu. (2) Uz zahtjev za odgodu izvršenja rješenja prilaže se dokaz o podnesenoj tužbi nadležnom sudu. (3) svakom podnesenom zahtjevu za odgodu izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti rješenje u roku tri dana od dana prijema zahtjeva. (4) Odgoda izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti ako je propisom na temelju kojeg je takva upravna mjera određena izričito propisano da se izvršenje mora odmah provesti po donošenju rješenja. Članak 148. (Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri) (1) Kad subjekt nadzora nije u roku koji 31. decembar/prosinac 2015. mu je određen izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi ili je izvršio samo djelimično, inspektor je dužan donijeti zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja kojim je mjera određena. (2) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti odmah po isteku roka za izvršenje rješenja i kad utvrdi da upravna mjera nije izvršena kako je određeno rješenjem, a najkasnije u roku pet dana od dana kada je rješenje postalo izvršno. (3) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja donosi se i kad su usmeno određene upravne mjere i odmah naređeno njihovo izvršenje ako te mjere nisu izvršene. (4) Izvršnost rješenja o upravnim mjerama utvrđuje se prema Zakonu o upravnom postupku. (5) Inspektor će donijeti zaključak o prisilnom izvršenju u roku iz stavka (2) ovog članka i ako je subjektu nadzora zaprijećeno prinudnim sredstvima, ukoliko ne postupi po nalogu inspektora, a ostavljeni rok je protekao. (6) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju nije dozvoljen poseban prigovor, a on postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora. Članak 149. (Sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju) (1) Zaključak o prisilnom izvršenju sadrži podatke: a) subjektu nadzora i zakonskom temelju za donošenje zaključka, b) podatke o rješenju koje se izvrša31. decembar/prosinac 2015. va i da subjekt nadzora nije postupio po rješenju inspektora u određenom roku, c) postupku i načinu prisilnog izvršenja, o datumu, odnosno roku prisilnog izvršenja i službene organe koji će provesti prisilno izvršenje, odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja, d) uputstvo da protiv zaključka nije dopušten poseban prigovor, e) potpis inspektora i otisak pečata Kantonalne uprave. (2) Ako je neophodno iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje može se provesti i na dan državnog praznika, nedjeljom i noću. (3) Rok prisilnog izvršenja mora se odrediti tako da se sa izvršenjem počne najkasnije tri dana od dana uručenja zaključka o prisilnom izvršenju subjektu nadzora i da se izvrši u roku 15 dana od dana donošenja zaključka. (4) Način prisilnog izvršenja i sredstva izvršenja moraju biti takvi da se izvršenje provede na način i po postupku koji je najpovoljniji za subjekat nadzora. (5) Troškovi prisilnog izvršenja rješenja padaju na teret subjekta nadzora. Članak 150. (Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere) (1) provođenju zaključka o dozvoli prisilnog izvršenja inspektor sastavlja zapisnik. (2) U zapisniku se utvrđuje činjenično stanje prisilnog izvršenja upravne mjere. Zapisnik se ulaže u spis predmeta, a jedan primjerak se uručuje Broj 13 – strana 2185 subjektu nadzora. (3) Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnji koje su provedene u postupku prisilnog izvršenja. Članak 151. (Izvršenje upravne mjere putem druge osobe) (1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru ili je nije izvršio u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i druga osoba, inspektor će donijeti zaključak o dozvoli izvršenja putem druge osobe, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. (2) U zaključku o dozvoli izvršenja putem druge osobe, subjekt nadzora će se opomenuti da izvrši upravnu mjeru u određenom roku, a ako to ne učini, da će se izvršenje provesti putem druge osobe, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. (3) U zaključku o dozvoli izvršenja inspektor će navesti osobu putem koje će se izvršiti upravna mjera, a posebnim zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi određeni novčani iznos na račun Kantonalne uprave na ime podmirenja troškova izvršenja putem druge osobe. (4) Zaključak o obvezi polaganja tog iznosa je izvršan danom dostave subjektu nadzora. (5) Izbor ovlaštenih subjekata za izvršenje upravne mjere, kao i propis o načinu izvršenja upravne mjere putem druge osobe donijet će direktor Kantonalne uprave. (6) Izbor najpovoljnije ponude vrši se sukladno Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Broj 13 – strana 2186 Članak 152. (Nadzor nad izvršenjem upravne mjere) (1) Inspektor koji je donio zaključak o dozvoli izvršenja putem druge osobe vrši nadzor nad izvršenjem upravne mjere. (2) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i sukladno zaključku o dozvoli izvršenja te daje uputstva izravnom izvršitelju, ili osobi koja rukovodi njihovim radom. Članak 153. (Izvršenje upravne mjere prisilom sa novčanim kažnjavanjem) (1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi, inspektor će mu izreći novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere. (2) Istovremeno sa izricanjem novčane kazne iz stavka (1) ovog članka, inspektor će subjektu nadzora odrediti novi rok za izvršenje, uz prijetnju novom novčanom kaznom u slučaju neizvršenja. (3) Ako u ponovljenoj kontroli izvršenja rješenja subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom iz stavka (2) ovog članka, inspektor će u tom, kao i svakom narednom nadzoru, izreći novčanu kaznu. Članak 154. (Uplata novčane kazne) (1) Uplata novčane kazne iz prethodnog članka ovog Zakona vrši se na račun proračuna razine vlasti propisa po 31. decembar/prosinac 2015. kojem je inspektor odlučivao kod izricanja upravne mjere. Članak 155. (Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja) (1) Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem sukladno Zakonu o izvršnom postupku. Članak 156. (Izvršenje upravne mjere izravnom fizičkom prisilom) (1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru, a prema prirodi obveze ta se mjera može izvršiti izravnom fizičkom prisilom na subjekta nadzora, inspektor će na taj način izvršiti upravnu mjeru. (2) Fizička prisila mora biti primjerena predmetu izvršenja i srazmjerna otporu izvršenja. (3) Izvršenje izravnom fizičkom prisilom provodi se na način određenim zaključkom o dozvoli izvršenja. Članak 157. (Izvršenje upravne mjere radi osiguranja) (1) Radi osiguranja izvršenja inspektor može zaključkom dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno otežano poslije izvršnosti rješenja. (2) dozvoli izvršenja upravne mjere prije njene izvršnosti inspektor donosi poseban zaključak. (3) Izvršenje rješenja prije njegove izvršnosti može se odrediti u cjelini za 31. decembar/prosinac 2015. sve mjere iz rješenja ili samo one za koje postoji opasnost iz stavka (1) ovog članka. (4) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja može se izjaviti poseban prigovor u roku tri dana od dana uručenja, a izjavljeni prigovor ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 158. (Prekid izvršenja upravne mjere) (1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekat nadzora i ostali učesnici u izvršenju izvještavaju usmeno. (2) Ako se izvršenje ne može nastaviti istog dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv koga nije dopušten prigovor. Članak 159. (Obustava izvršenja upravne mjere) (1) Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko se utvrdi: a) da je obveza subjekta nadzora izvršena, b) da je njeno izvršenje nemoguće zbog objektivnih okolnosti, c) da se provodi prema osobi koja nije u obvezi, d) da je upravni akt na temelju kojeg je donesen zaključak o izvršenju poništen ili ukinut, e) da je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom. (2) obustavi izvršenja upravne mjere inspektor donosi zaključak protiv koga nije dopušten poseban prigovor. Broj 13 – strana 2187 DIO DEVETI - ODNOSI PREMA DRUGIM INSPEKCIJAMA I ORGANIMA Članak 160. (Odnos Kantonalne uprave i inspekcija na razini općinske vlasti) (1) Odnos između Kantonalne uprave i općinskih inspekcija temelje se na pravima i obvezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvršavanje kantonalnih zakona i drugih propisa. (2) Kantonalna uprava obvezna je osigurati izvršavanje kantonalnih i drugih propisa iz stavka (1) ovog članka na području cijelog Kantona i u tom pogledu ima ovlašćenja da prema općinskim inspekcijama poduzima sve one mjere kojima se osigurava obavljanje tih poslova koji su povjereni na vršenje općini. Članak 161. (Obveza dostavljanja podataka Kantonalnoj upravi) U obavljanju poslova nadzora koji proizilaze iz kantonalnih zakona i drugih propisa za čije su obavljanje, pored Kantonalne uprave nadležni i drugi organi na razini općine, Kantonalna uprava ima pravo tražiti od tih organa spise, dokumentaciju i izviješća o obavljanju poslova predviđenih u tim propisima, a ti organi dužni su dostaviti tražene podatke u rokovima koje odredi taj organ. Članak 162. (Postupak uslučaju neizvršavanja kantonalnih propisa) Ako organi iz članka 161. ovog Broj 13 – strana 2188 Zakona ne izvršavaju kantonalne propise ili ih nepravilno izvršavaju, u tom slučaju Kantonalna uprava će pismeno upozoriti te organe. Ako ti organi ne postupe po pismenom upozorenju, Kantonalna uprava pismeno će izvijestiti Vladu Kantona. Članak 163. (Pružanje pravne pomoći) (1) Zahtjevi Kantonalne uprave, odnosno kantonalne inspekcije za pružanje pravne pomoći, od strane drugih organa smatraju se žurnim i po njima se mora postupati najkasnije u roku deset dana od dana prijema zahtjeva. (2) Kantonalna uprava, odnosno kantonalne inspekcije, dužne su pružiti pravnu pomoć po zahtjevu za pružanje pravne pomoći od strane organa iz članka 161. ovog Zakona. Članak 164. (Suradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima u Kantonu) U svrhu ostvarivanja ciljeva vezanih za nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa službenim kontrolama regulisanih u članu 4. ovog Zakona, osigurat će se efikasna i uspješna koordinacija i suradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima u Kantonu. Članak 165. (Suradnja inspekcija sa drugim organima) (1) Kantonalne inspekcije dužne su surađivati sa drugim državnim organi- 31. decembar/prosinac 2015. ma, pravnim osobama, udruženjima, sredstvima javnog informiranja, građanima i drugim subjektima u pitanjima od značaja za Kanton radi efikasnog provođenja propisa nad kojima vrše inspekcijski nadzor, kao i radi sprečavanja i otklanjanja štetnih posljedica. (2) Kantonalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni kantonalnih zakona i drugih propisa. Članak 166. (Suradnja sa nadležnim organima u sustavu službenih kontrola) (1) Između kantonalnih inspekcija i drugih nadležnih organa koji učestvuju u sustavu službenih kontrola ima se ostvariti efikasna i uspješna suradnja u oblasti zaštite zdravlja, životne sredine, kao i u drugim oblastima. (2) Izviješće o obavljenoj službenoj kontroli ima se dostaviti direktoru u roku 15 dana po izvršenoj službenoj kontroli. (3) Nadležni inspektor iz određene upravne oblasti može provesti inspekcijski postupak i naložiti odgovarajuće mjere ako utvrdi nepravilnosti kod subjekta kod kojeg je vršena službena kontrola. (4) Inspektor je dužan obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom obavljanja službene kontrole uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni kantonalnih i drugih propisa. 31. decembar/prosinac 2015. DIO DESETI - KAZNENE ODREDBE Članak 167. (Prekršaji i prekršajne kazne) (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba ako: a) odbija suradnju sa inspektorom u postupku poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi po rješenju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (članak 62. i 63); b) ne učestvuje u vršenju inspekcijskog nadzora (članak 71. stavak 1. i 3.); c) onemogući inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora (članak 71. stavak 2); d) ne da na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i točne podatke, materijale i obavijesti potrebne inspektoru za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju nadzora odmah na licu mjesta ili u roku koji inspektor naloži (članak 71. stavak 4, članak 73. stavak 1.); e) subjekt nadzora se ne odazove pozivu inspektora da u roku koji mu je naložen donese u službene prostorije Kantonalne uprave tražene podatke i dokumentaciju ili da dođe osobno radi davanja pojašnjenja u svezi sa nadzorom (članak 71. stavak 5, članak 83. stavak 1, članak 84. stavak 1, članak 102. stavak 2. i članak 107.); f) ne obavijesti nadležnog inspektora ili policijsku upravu o sluča- Broj 13 – strana 2189 jevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (članak 72.); g) subjekt nadzora ne da uzorke proizvoda radi ispitivanja kod ovlaštene institucije za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda (članak 75.); h) pravna osoba sa javnim ovlaštenjima ne vrši javna ovlaštenja sukladno Zakonu i drugim propisima (članak 93.); i) subjekt nadzora kojem je povjereno upravljanje i eksploatiranje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina (članak 94.); j) sprečava i otežava inspektoru vršenje nadzora (članak 102. stavak 1.); k) ne postupi po rješenju inspektora i ne izvrši upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju (članak 142.); l) u ostavljenom roku ne izvijesti inspektora o izvršenju upravne mjere (članak 143.); m) spriječi da se upravna mjera izvrši putem druge osobe (članak 151.); n) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi (članak 153. stavak 1.); o) ako subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom (članak 153. stavak 3.); p) kod subjekta nadzora utvrđena je nepravilnost u radu nakon obavljene službene kontrole (članBroj 13 – strana 2190 ak 166.stavak 3.). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka bit će kažnjena i fizička osoba registrirana kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj fizička osoba ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa (članak 119. stavak 1. točka d). (5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj fizička osoba koja je prisustvovala inspekcijskom nadzoru, a potpisan zapisnik nije dostavila odgovornoj osobi u subjektu nadzora (članak 107. stavak 2.) Članak 168. (1) Za prekršaj iz članka 153. stavak (3) ovog Zakona pravna osoba će biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. (2) Za prekršaj iz članka 153. stavak (3) ovog Zakona odgovorna osoba u pravnoj osobi bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz članka 153. stavak (3) ovog Zakona fizička osoba registrirana kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.200,00 KM do 1.500,00 KM. 31. decembar/prosinac 2015. (4) Za prekršaj iz članka 153. stavak (3) ovog Zakona fizička osoba će biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. DIO JEDANAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 169. (Organizacija inspekcija u drugim organima uprave) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima državne uprave u određenoj oblasti, zakonom se mogu organizirati inspekcije i u sustavu drugih organa uprave u Kantonu ili odrediti vršenje inspekcijskog nadzora u sustavu drugih radnih mjesta u tim organima, naročito kad se radi o manjem obimu inspekcijskih poslova. (1) Odredbe stavka (1) ovog članka ne odnose se na inspekcije određene ovim Zakonom. (2) Kad je spekcijski nadzor organiziran u okviru organa uprave u Kantonu ili je vršenje inspekcijskog nadzora određeno u okviru drugog radnog mjesta u drugom organu uprave, na način vršenja ovog inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe ovog Zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano. Članak 170. (Donošenje pravilnika i drugih općih akata) (1) Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i druge opće i provedbene akte sukladno ovom Zakonu u roku 120 dana 31. decembar/prosinac 2015. od dana stupanja na snagu ovog Zakona donosi direktor Kantonalne uprave uz suglasnost Vlade Bosanskopodrinjskog kantona Goražde. Članak 171. (Donošenje propisa, etičkog kodeksa, obrazaca i drugih akata direktora Kantonalne uprave) Direktor Kantonalne uprave donijet će propise određene ovim Zakonom, etički kodeks za inspektore, obrasce i druge akte propisane ovim Zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 172. (Donošenje propisa Vlade) Vlada Kantona donijet će propise određene ovim Zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 173. (Primjena dosadašnjih propisa) Do donošenja provedbenih propisa i općih akata određenih ovim Zakonom primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 174. (Inspekcijski postupak započet prije dana stupanja na snagu ovog Zakona) Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili na snazi prije dana stupanja na snagu ovog Zakona završit će se prema tim propisima. Broj 13 – strana 2191 Članak 175. (Izvršenje rješenja) Neizvršena rješenja kantonalnih inspektora koja su postala izvršna prije dana stupanja na snagu ovog Zakona izvršit će se prema propisima koji su važili na dan izvršnosti rješenja ukoliko je to povoljnije za subjekta nadzora. Članak 176. (Usklađivanje zakona i drugih propisa) Odredbe zakona i drugih propisa koje su u suprotnosti sa ovim Zakonom, uskladit će se sa odredbama ovog Zakona u roku godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu. Članak 177. (Radnopravni status inspektora) Na dan stupanja na snagu ovog Zakona državni službenici koji su postavljeni na radno mjesto inspektora u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove ostaju na tim poslovima. Članak 178. (Ravnopravnost polova) Gramatička terminologija korištena u ovom Zakonu podrazumijeva oba pola. Članak 179. (Prestanak važenja zakona) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju da važe svi kantonalni zakoni koji reguliraju inspekcijski nadzor. Broj 13 – strana 2192 Članak 180. (Prestanak važenja ostalih propisa) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju da važe odredbe kantonalnih zakona u dijelu koji se odnosi na organizaciju kantonalnih inspekcija koje se nalaze u sastavu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. Članak 181. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“. Broj:01-02-1011/15 PREDSJEDATELJICA 30.12.2015.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. 689 Na temelju poglavlja IV, odjeljak A, članka 23. Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (,,Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), članka 25. Zakona o Proračunima u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 102/13, 9/14, 13/14 i 8/15), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 11. redovitoj sjednici, održanoj 30. prosinca 2015. godine, d o n o s i: O D L U K U O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRORAČUNA BPK GORAŽDE ZA 2015. GODINU Članak 1. Odluka o izmjenama i dopuna- 31. decembar/prosinac 2015. ma Proračuna Bosansko-podrinjskog kantona Goražde za 2015. godinu sastoji se od:
Zakon o izmjeni Zakona o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 12/15 29.10.2015 SN SBK 14/20, SN SBK 07/18, SN SBK 08/16, SN SBK 05/14 šume,zakon Z A K O N O IZMJENI ZAKONA O ŠUMAMA Član 1. U Zakonu o šumama ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 5/14) stav (1) člana 37. mijenja se i glasi: "(1) Skupština društva ima predsjednika i četiri člana."
Zakon o obrazovanju odraslih KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 40/15 15.10.2015 obrazovanje odraslih KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~l. 12. ta~ka b) i 18. stav (1) ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 07.10.2015. godine, donijela je ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. (Predmet Zakona) Zakonom o obrazovanju odraslih (u daljem tekstu: Zakon) ure|uje se: a) obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih; b) op}a pitanja u vezi s osnivanjem pravnih subjekata za obrazovanje odraslih na podru~ju Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton); c) organizacija, finansiranje, upravljanje i rukovo|enje procesom obrazovanja odraslih; d) djelatnost i uvjeti za obavljanje obrazovanja, usavr{avanja i osposobljavanje odraslih lica; e) prava i obaveze nadle`nih organa u oblasti obrazovanja odraslih; f) uvjeti za sticanje javnih isprava; g) statusna pitanja kandidata koji su zavr{ili institucionalno obrazovanje odraslih i h) druga pitanja od zna~aja za obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih na podru~ju Kantona. ^lan 2. (Posebni interes) (1) Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenog obrazovnog sistema Kantona i predstavlja djelatnost od posebnog dru{tvenog interesa za Kanton. (2) Obrazovanje odraslih realizira se na na~in i pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom, ukoliko druga~ije nije regulisano posebnim zakonima. ^lan 3. (Ravnopravnost) (1) Djelatnost obrazovanja odraslih je usmjerena ka punom razvoju ljudske li~nosti i dostojanstva, po{tivanju ljudskih prava, gra|anskih i drugih demokratskih, zakonskih i ustavnih na~ela i sloboda. (2) Terminolo{ko kori{tenje mu{kog ili `enskog roda u ovom zakonu podrazumijeva uklju~ivanje oba roda. ^lan 4. (Definicija pojmova) Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju slijede}e zna~enje: Andragogija (obrazovanje odraslih) je nauka koja se bavi pitanjima odgoja i obrazovanja odraslih, odnosno didakti~kometodi~ kim specifi~nostima procesa u~enja i pou~avanja odraslih. Nagla{ava razlike u interakcijsko-komunikacijskom aspektu odgoja i obrazovanja odraslih u odnosu na odgoj i obrazovanje djece i mladih; Cjelo`ivotno u~enje je sveukupna aktivnost u~enja tokom `ivota, a s ciljem unapre|enja znanja, vje{tina i kompetencija unutar li~ne i gra|anske, te dru{tvene perspektive i/ili perspektive zaposlenja; obuhvata u~enje u svim `ivotnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno), pri ~emu se u~enje shvata kao kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca u odre|enom `ivotnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima u~enja ste~enim u mla|oj `ivotnoj dobi; ~etiri su osnovna, me|usobno povezana cilja koja se vezuju uz cjelo`ivotno u~enje: li~no zadovoljstvo i razvoj pojedinca, aktivno gra|anstvo, dru{tvena uklju~enost i zapo{ljivost; Cjelo`ivotna karijerna orijentacija se u kontekstu cjelo`ivotnog u~enja odnosi na niz aktivnosti koje omogu}avaju da gra|ani svih uzrasta i u bilo kom trenutku `ivota identificiraju vlastite sposobnosti, kompetencije i interesovanja, da donesu odluke u pogledu svog obrazovanja, osposobljavanja i kvalifikacija i da upravljaju vlastitim `ivotnim putevima u obrazovnom, radnom i drugim okru`enjima, u kojima se njihovi kapaciteti i kompetencije razvijaju i/ili koriste; Dokvalifikacija je dodatno stru~no obrazovanje prema posebno utvr|enim diferenciranim programima, radi sticanja vi{eg stepena kvalifikacije u okviru istog zanimanja; Dr`avni (nacionalni) kvalifikacijski okvir (National Qualifications Framework NQF) je instrument uspostave kvalifikacija ste~enih u odre|enoj zemlji, kojim se daju osnove za jasno}u, pristupanje, prohodnost, sticanje i kvalitetu kvalifikacija; Evropski kvalifikacijski okvir (European Qualifications Framework - EKO ili EQF) je instrument uspostavljanja nivoa kvalifikacija organiziran tako da djeluje kao sredstvo prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija izme|u nacionalnih kvalifikacijskih okvira; Godina XX – Broj 40 ^etvrtak, 15. oktobra 2015. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052 Evropski kvalifikacijski okvir za visoko obrazovanje je dokument koji je usvojila Konferencija evropskih ministara obrazovanja u Bergenu 2005. godine, koji definira generi~ke deskriptore za svaki od tri ciklusa visokog obrazovanja, i koji se primjenjuje u svim dr`avama potpisnicama bolonjskog procesa; Formalno obrazovanje je u~enje usmjereno od strane nastavnika ili instruktora koje se sti~e u obrazovnim ustanovama, a prema nastavnim planovima i programima odobrenim od nadle`nih obrazovnih vlasti; Generi~ki deskriptori defini{u o~ekivana znanja, vje{tine i kompetencije za svaki kvalifikacijski nivo obrazovanja; Informalno u~enje je neplanirano u~enje i sticanje znanja kroz svakodnevne aktivnosti; Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva pravo na obrazovanje svakog lica tokom cijelog `ivota, posebno pravo lica sa posebnim obrazovnim potrebama na uklju~ivanje u redovnu nastavu, kao i pravo nadarene djece na maksimalni razvoj njihovog potencijala; ISCED (International Standard Classification of Education) je me|unarodna standardna klasifikacija obrazovanja; Ishodi u~enja predstavljaju izjavu o tome {ta u~enik/student/ lice koja u~i zna, razumije i mo`e da obavlja na osnovu zavr{enog procesa u~enja, definisanih kroz znanje, vje{tine i kompetencije; Javno va`e}i obrazovni program je program obrazovanja koji je donijelo ili odobrilo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade (u daljem tekatu: Ministarstvo) ili na prijedlog Ministarstva organi uprave nadle`ni za oblast za koju se program donosi, u skladu sa Zakonom; Kompetencije ozna~avaju sposobnost primjene znanja, vje{tina i personalnih, socijalnih i metodolo{kih sposobnosti, na radnom mjestu ili tokom u~enja, kao i u privatnom i profesionalnom razvoju. U kontekstu Evropskog kvalifikacijskog okvira kompetencije su opisane kao odgovornost i samostalnost; Kvalifikacija ozna~ava formalni naziv za rezultat procesa procjene i validacije koji je dobijen onda kada kompetentno tijelo odredi da je pojedinac ostvario ishode u~enja prema predvi|enim standardima; Kvalifikacijski okvir u Bosni i Hercegovini je instrument uspostave kvalifikacija ste~enih u Bosni i Hercegovini, kojim se daju osnove za jasno}u, pristupanje, prohodnost, sticanje i kvalitetu kvalifikacija; Neformalno obrazovanje je organizovan proces u~enja i obrazovanja usmjeren ka usavr{avanju, specijalizaciji i dopunjavanju znanja, vje{tina i sposobnosti prema posebnim programima koje realiziraju organizatori obrazovanja (redovne {kole, centri za obuku, kompanije, agencije i sli~no), koji se odvija neovisno od slu`benog (formalnog) sistema obrazovanja i obi~no ne vodi sticanju slu`benih potvrda (diploma i kvalifikacija). Neformalno obrazovanje se mo`e dobiti i putem organizacija i usluga koje slu`e kao nadopuna formalnom sistemu obrazovanja; Obrazovanje odraslih je obrazovanje koje se organizira za odrasla lica kao cijeli skup procesa u~enja, formalnih i ostalih, u kojem odrasla lica (starosna granica nije univerzalna u svim zemljama svijeta - polazna ta~ka od koje se definira odraslost kre}e se od 16. do 18. godine `ivota), razvijaju svoje sposobnosti, oboga}uju svoje znanje i unapre|uju svoje tehni~ke ili profesionalne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih dru{tava; Odrasla lica su lica starija od 15 godina koja nisu zavr{ila osnovno obrazovanje, odnosno lica starija od 18 godina koja su zavr{ila obrazovanje u redovnom ili vanrednom {kolovanju, a s ciljem usavr{avanja, specijalizacije i dopunjavanja znanja, vje{tina i sposobnosti; Osposobljavanje je obrazovanje i osposobljavanje za uklju~ivanje u rad nakon zavr{ene osnovne {kole, za obavljanje jednostavnih i manje slo`enih poslova odre|enog zanimanja; Pismenost odraslih obuhvata: a) osnovnu pismenost - sposobnost odraslih da komuniciraju na vlastitom jeziku i da s razumijevanjem ~itaju i pi{u kratke, jednostavne izjave o njihovom svakodnevnom `ivotu; b) funkcionalnu pismenost - sposobnost odraslih da razumiju i koriste medijske i druge informacije u svrhu planiranja i ostvarenja vlastitog razvoja, kao i sposobnost odraslih da se uklju~e u aktivnosti u kojima je pismenost, koja podrazumijeva i kori{tenje informacionih i komunikacionih tehnologija, potrebna za njihovo bolje svakodnevno funkcioniranje i u~e{}e u `ivotu zajednice. Polaznik obrazovanja odraslih je odraslo lice koje poha|a program obrazovanja odraslih; Posebni programi su programi za pove}anje op}eobrazovnog i kulturnog nivoa stanovni{tva i pove}anje stru~nih i drugih kompetencija; Prethodno u~enje - znanje, vje{tine i kompetencije ste~ene kroz prethodno obrazovanje ili iskustvo; mo`e biti bilo koje forme u~enja, ali se naj~e{}e odnosi na neformalno i informalno u~enje; Prekvalifikacija je obrazovanje i osposobljavanje koje licu koje je ve} prethodno steklo neko stru~no zvanje odnosno zanimanje omogu}ava da stekne nove kompetencije za obavljanje novog zanimanja ili nove profesionalne djelatnosti; Samousmjereno u~enje odraslih ozna~ava aktivnosti u kojima odrasla lica samostalno uspostavlja kontrolu nad procesom u~enja, kao i odgovornost za rezultate u~enja; Specijalizacija je obrazovanje i osposobljavanje u okviru istog zanimanja radi sticanja posebnih znanja i vje{tina neophodnih za odre|ene poslove; Usavr{avanje je svaki oblik obrazovanja nakon zavr{enog inicijalnog obrazovanja ili tokom radnog vijeka koje treba pomo}i licu da pobolj{a ili aktuelizira svoja ve} ste~ena znanja i/ili kompetencije, da stekne nove kompetencije u pogledu profesionalnog napredovanja i da se li~no i profesionalno usavr{ava; Vje{tine predstavljaju sposobnost primjene znanja i kori{- tenja principa "znati kako" da se izvr{i odre|eni zadatak i da se rije{i problem. U kontekstu Evropskog kvalifikacijskog okvira, vje{tine se defini{u kao kognitivne (uklju~uju kori{tenje logi~- kog, intuitivnog i kreativnog razmi{ljanja), prakti~ne (uklju~uju} i fizi~ku spretnost i kori{tenje metoda, materijala, sprava i instrumenata) i socijalne vje{tine (vje{tine komuniciranja i saradnje, emocionalna inteligencija i druge); Znanje ozna~ava rezultat usvajanja informacija kroz proces u~enja. Znanje je skup ~injenica, principa, teorija i praksi koje se odnose na podru~je rada ili izu~avanja. U kontekstu Evropskog kvalifikacijskog okvira za cjelo`ivotno u~enje znanje se opisuje kao teoretsko i/ili ~injeni~no. ^lan 5. (Ciljevi obrazovanja odraslih) Obrazovanje odraslih lica se organizuje i provodi sa slijede}im ciljevima: a) pove}anje vrijednosti ljudskog kapitala u zemlji, kroz pobolj{anje obrazovne i kvalifikacione strukture stanovni{ ta u Bosni i Hercegovini; b) izgradnja dru{tvenog ambijenta za odr`ivi dru{tvenoekonomski razvoj bosansko-hercegova~kog dru{tva, na svim nivoima organiziranja; c) postizanje ve}e zapo{ljivosti i pove}anje profesionalne fleksibilnosti radno aktivnog stanovni{tva i njegove ve}e mobilnosti na doma}em i evropskom tr`i{tu rada; d) razvoj demokratije, interkulturalnosti i tolerancije; e) unaprje|ivanje kvaliteta `ivota - li~nog, porodi~nog, socijalnog i prirodnog okru`enja; f) ostvarenje sveobuhvatnosti koncepta cjelo`ivotnog u~enja, koji treba da doprinese br`em napredovanju Bosne i Hercegovine prema dru{tvu koje u~i a time i njenom uspje{nom integriranju u evropski dru{tveni i ekonomski prostor; g) podizanje osnovne i funkcionalne pismenosti odraslih; h) postizanje najmanje osnovnog obrazovanja; i) osposobljavanje za zapo{ljavanje odraslih lica koja nemaju zavr{eno formalno obrazovanje; S L U @ B E N E N O V I N E Broj 40 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 15. oktobra 2015. j) omogu}avanje daljeg obrazovanja i obuke, odnosno mogu} nosti dokvalifikacije, prekvalifikacije, specijalizacije i kontinuiranog stru~nog usavr{avanja tokom cijelog radnog vijeka; k) obrazovanje za aktivno gra|anstvo i odr`iv razvoj; l) obrazovanje i sticanje znanja i vje{tina u skladu sa li~nim sposobnostima, afinitetima i `ivotnom dobi pojedinca; m) zadovoljenja specifi~nih obrazovnih potreba pripadnika nacionalnih manjina i etni~kih grupa; n) zadovoljenja specifi~nih obrazovnih potreba posebnih i, naro~ito, marginaliziranih dru{tvenih grupa; o) omogu}avanje formalnog priznavanja i potvr|ivanja rezultata prethodnog u~enja odnosno ste~enih znanja, vje{tina i sposobnosti, bez obzira na na~in njihovog sticanja. ^lan 6. (Na~ela obrazovanja odraslih) Obrazovanje odraslih se temelji na slijede}im op}im na~elima: a) na~elu javnosti; b) na~elu povezivanja obrazovanja sa tr`i{tem rada; c) cjelo`ivotnog u~enja; d) uva`avanja razli~itosti potreba i mogu}nosti, prethodnih znanja i iskustava, te s tim u vezi i specifi~nosti obrazovanja i u~enja odraslih; e) slobode izbora odgovaraju}eg obrazovanja, kao i oblika, metoda i na~ina u~enja; f) dostupnosti i raznovrsnosti obrazovne ponude; g) osiguranja odgovaraju}eg kvaliteta obrazovanja, bez obzira na nacionalne, etni~ke, kulturne, socijalne, ekonomske, regionalne, lokalne i druge specifi~nosti okru`enja u kome se ono organizira i provodi; h) promoviranja jednakih vrijednosti ishoda u~enja u formalnom i neformalnom obrazovanju, te informalnom u~enju; i) profesionalnosti i odgovornosti organizatora obrazovanja odraslih, te profesionalnosti i eti~nosti andrago{kog kadra; j) po{tovanja li~nosti i dostojanstva svakog u~esnika u procesu obrazovanju odraslih; k) informiranja, savjetovanja i vo|enja u daljem obrazovanju i/ili karijernom napredovanju. ^lan 7. (Zabrana diskriminacije) Obrazovanje odraslih je namijenjeno svima i u tom smislu ne mo`e se ograni~iti pristup obrazovanju odraslih, direktno ili indirektno, prema bilo kojoj stvarnoj ili pretpostavljenoj osnovi suprotnoj ustavu, zakonima i me|unarodnom pravu. ^lan 8. (Oblici obrazovanja odraslih) Obrazovanje odraslih odvija se kao: a) formalno; b) neformalno; c) informalno i/ili d) samousmjereno cjelo`ivotno u~enje. ^lan 9. (Formalno obrazovanje) (1) Formalno obrazovanje odraslih je djelatnost koja se realizira u javnim ili privatnim obrazovnim ustanovama upisnim u Registar koji vodi Ministarstvo radi sticanja op{teg obrazovanja, odgovaraju}ih kvalifikacija, znanja, vje{tina i sposobnosti u skladu sa posebnim zakonima, Standardima i normativima te nastavnim planovima i programima koje donosi ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantna Sarajevo (u daljem tekstu: ministar). (2) Programi formalnog obrazovanja obuhvataju: a) programe za sticanje osnovnog obrazovanja; b) programe za sticanje srednjeg obrazovanja; c) programe za sticanje visokog obrazovanja; d) programe dokvalifikacije; e) programe prekvalifikacije; f) programe usavr{avanja i g) programe osposobljavanja. (3) Programima formalnog obrazovanja se obavezno utvr|uju: a) naziv programa; b) cilj(evi) programa; c) znanje, vje{tine i sposobnosti koje se sti~u zavr{etkom programa; d) uvjeti za upis, napredovanje i zavr{etak programa; e) nastavni predmeti ili nastavni sadr`aji; f) ukupno trajanje programa i/ili trajanje programa po nastavnim predmetima ili sadr`ajima (izra`eno u nastavnim satima); g) na~in/oblici izvo|enja programa; h) kadrovski, didakti~ki, prostorni i drugi uvjeti za izvo|enje programa; i) na~in provjere ishoda u~enja i j) na~in evaluacije programa. (4) Formalni programi obrazovanja odraslih se izvode u obrazovnim ustanovama u sistemu redovnog/formalnog obrazovanja, specijaliziranim ustanovama za obrazovanje odraslih i drugim registriranim ustanovama za ovu djelatnost. ^lan 10. (Neformalno obrazovanje) (1) Neformalno obrazovanje odraslih ozna~ava organizovane procese u~enja na osnovu posebnih programa usmjerenih na sticanje znanja, sposobnosti i vje{tina radi lak{eg zapo{ljavanja, radi sticanja vrijednosti i stavova odraslih za razli~ite socijalne aktivnosti, te za li~ni razvoj. (2) Programi neformalnog obrazovanja obuhvataju raznovrsne programe usmjerene na sticanje i unapre|enje op}ih i profesionalnih znanja, vje{tina i sposobnosti, koje odraslima ja~aju prilike na tr`i{tu rada, olak{avaju njihovu dru{tvenu integraciju ili doprinose njihovom vlastitom razvoju i "samoostvarenju". (3) Ovi programi, izme|u ostalih, uklju~uju: a) programe sticanja ili unapre|enja klju~nih kompetencija; b) programe sticanja dodatnih kompetencija u struci; c) programe za{tite `ivotne i radne sredine; d) programe edukacije o zdravlju i podizanju kvaliteta `ivota; e) programe obrazovanja za tre}u `ivotnu dob; f) programe obrazovanja s ciljem zadovoljenja specifi~nih obrazovnih i kulturnih potreba posebnih dru{tvenih grupa; g) programe sticanja drugih znanja, vje{tina i sposobnosti. (4) Neformalno obrazovanje mogu organizirati i realizirati: odgojno-obrazovne ustanove, {kole/centri za u~enje jezika, {kole/centri za informaciono-komunikacione tehnologije, centri za kulturu i obrazovanje, auto-{kole, udru`enja gra|ana, privredni subjekti i druga pravna lica koja su, izme|u ostalog, kao svoju djelatnost navela neformalno obrazovanje odraslih. (5) Na~in, uvjeti i vrijeme obrazovanja odraslih, utvr|uju se aktima organizatora neformalnog obrazovanja odraslih. (6) Neformalno obrazovanje organiziraju i realiziraju institucije iz stava (4) ovog ~lana ukoliko ispunjavaju prostorne, materijalne, kadrovske i druge uvjete propisane ovim zakonom. (7) Neformalno obrazovanje odraslih koje nema status javno va`e}eg obrazovanja mogu provoditi i ostali pravni subjekti u skladu s odredbama ovog zakona. (8) Vrijeme organizovanja neformalnog obrazovanja u toku godine utvr|uje se godi{njim programom rada pravnog subjekta za obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: Organizator obrazovanja odraslih), koji provodi neformalno obrazovanje. ^lan 11. (Informalno i samousmjereno u~enje) (1) Informalno u~enje odraslih predstavlja neplanirane aktivnosti u kojima odraslo lice prihva}a stavove i pozitivne vrijednosti, kao i znanja i vje{tine iz svakodnevnog iskustva i raznih drugih uticaja i izvora iz svoje okoline. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 15. oktobra 2015. KANTONA SARAJEVO Broj 40 – Strana 3 (2) Samousmjereno u~enje se odvija kroz aktivnosti kojima odraslo lice samo uspostavlja proces u~enja i odgovornosti za rezultate tog u~enja bez neposredne i kontinuirane pomo}i drugih. (3) Znanja, vje{tine i sposobnosti ste~ena informalnim i samousmjerenim u~enjem odrasli mogu dokazati, neovisno o na~inu na koji su ste~ena, polaganjem ispita. (4) Ispite iz stava (3) ovoga ~lana organizira i provodi Organizator obrazovanja odraslih. ^lan 12. (Javno va`e}e obrazovanje) (1) Javno va`e}e obrazovanje odraslih je obrazovanje koje se sti~e po javno va`e}em obrazovnom programu osnovnog i srednjeg obrazovanja, ili po prilago|enom javno va`e}em obrazovnom programu ili dijelu tog programa, u skladu sa posebnim propisom koji ure|uje tu oblast obrazovanja. (2) Odrasli mogu stjecati znanja, vje{tine i kompetencije po donesenom, odnosno odobrenom programu obrazovanja ili dijelu tog programa, u skladu sa ovim zakonom. (3) Obrazovanje ste~eno u smislu stava (2) ovog ~lana, nakon provjere od strane ovla{tene ustanove je javno va`e}e obrazovanje i dokazuje se javnom ispravom. II. OSNIVANJE I RAD INSTITUCIJA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ^lan 13. (Organizator obrazovanja odraslih) (1) Organizatori obrazovanja odraslih mogu biti ustanove, organizacije i drugi pravni subjekti, koji ispunjavaju uvjete za obavljanje ove djelatnosti. (2) Obrazovanje odraslih, kao svoju redovnu djelatnost ili kao djelatnost koja prati redovnu mogu provoditi: a) obrazovne ustanove u sistemu redovnog - formalnog obrazovanja; b) specijalizirane ustanove za obrazovanje odraslih; c) centri i organizacije za stru~no usavr{avanje, u~enje stranih jezika, informaciono- komunikacijske tehnologije, obuku i razvoj ljudskih resursa; d) auto-{kole; e) zavodi i slu`be za zapo{ljavanje; f) javne agencije, javna preduze}a i privredna dru{tva; g) privredne komore, poslodavci, preduzetnici i obrtnici i njihova udru`enja, sindikalne organizacije, te fondacije i udru`enja gra|ana; h) ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje lice s invaliditetom; i) ustanove za smje{taj i brigu o licima s posebnim potrebama; j) penolo{ke ustanove; k) centri za informiranje, savjetovanje i karijerno vo|enje; l) kulturno-obrazovni centri i m) drugi subjekti pod uvjetom, da posjeduju odobrenje Ministarstva za realizaciju programa obrazovanja odraslih, odnosno rje{enje o ispunjenosti uvjeta za izvo|enje programa obrazovanja odraslih. ^lan 14. (Osniva~) (1) Pravni subjekt za obrazovanje odraslih mo`e osnovati doma}e i strano pravno i fizi~ko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osniva~) uz odobrenje ministra i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada). (2) Kanton mo`e, u skladu s me|unarodnim ugovorima, otvoriti odjeljenja za obrazovanje odraslih za na{e gra|ane u inostranstvu. (3) Za osnivanje, rad i statusne promjene pravnih subjekata za formalno obrazovanje odraslih, primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, u dijelu koji nije ovim zakonom reguliran. (4) Osnivanje pravnih subjekata planira se u skladu s planom obrazovanja odraslih iz ~lana 30. ovog Zakona. ^lan 15. (Sredstva za osnivanje i rad) (1) Osniva~ pravnog subjekta (Organizatora obrazovanja odraslih) osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad pravnog subjekta, u skladu sa Standardima i normativima za realizaciju programa obrazovanja odraslih, kojima se posebno standardiziraju i normiraju prostor, oprema, kadrovi, nastavna sredstva i u~ila. (2) Ako pravni subjekt (Organizatora obrazovanja odraslih) osniva vi{e pravnih odnosno fizi~kih lica, svoje me|usobne odnose ure|uju ugovorom. (3) Standarde i normative iz stava (1) ovog ~lana donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. ^lan 16. (Odluka o osnivanju) Odluka o osnivanju sadr`i: a) naziv osniva~a; b) naziv i sjedi{te Organizatora obrazovanja odraslih; c) vrstu programa za koje se osniva; d) izvore i na~in obezbje|ivanja sredstava za rad; e) nastavni plan i program po kojem }e se raditi; f) broj nastavnika, predava~a i drugog osoblja koje je kvalificirano da provodi predvi|enu nastavu i treninge; g) zgrade i objekte koji }e biti obezbije|eni i koji }e se koristiti; h) lice koje }e predstavljati i zastupati instituciju i njegova ovla{tenja i odgovornosti; i) rok za dono{enje op}eg akta, imenovanje organa upravljanja i rukovo|enja te j) druga pitanja zna~ajna za rad Organizatora obrazovanja odraslih. ^lan 17. (Uvjeti za obavljanje djelatnosti obrazovanje odraslih) (1) Organizator obrazovanja odraslih mo`e izvoditi program obrazovanja odraslih ako ima registriranu djelatnost obrazovanja i ako ispunjava standarde i normative u pogledu tehni~kih, higijenskih, prostornih, kadrovskih, materijalnih i drugih uvjeta za izvo|enje programa propisanih od strane Ministarstva. (2) U pogledu prostora za rad, ustanova koja izvodi formalne/ javno va`e}e programe obrazovanja odraslih mora imati, u vlasni{tvu ili zakupu, najmanje: a) osigurani radni prostor po polazniku u u~ionici op}e namjene od najmanje 2,5 m2; b) jednu u~ionicu op}e namjene za grupnu nastavu; c) specijalizirane u~ionice za posebne oblike, metode i sadr`aje nastavnog rada utvr|ene programom obrazovanja za pojedine obrazovne sadr`aje, veli~ine od najmanje 3m2 po polazniku; d) posebnu specijaliziranu u~ionicu, ako izvodi program obrazovanja odraslih koji obuhvata i osposobljavanje za rad na ra~unarima, koja mora imati najmanje 3,5 m2 povr{ine po radnom mjestu (ra~unaru); e) prostor za individualni rad s polaznicima; f) prostorije za osoblje (nastavno i administrativno-tehni~- ko); g) prostoriju za arhivu; h) po jedan odvojeni sanitarni ~vor za `ene i mu{karce. (3) U pogledu obavezne opreme, ustanova mora osigurati slijede}e: a) u~ionica op}e namjene mora imati odgovaraju}e u~ioni~ke radne stolove sa stolicom za svakog polaznika; b) specijalizirane u~ionice za posebne oblike, metode i sadr`aje nastavnog rada moraju imati odgovaraju}i u~ioni~ki namje{taj, koji odgovara zahtjevima programa obrazovanja za pojedine nastavne sadr`aje; S L U @ B E N E N O V I N E Broj 40 – Strana 4 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 15. oktobra 2015. c) specijalizirana u~ionica za nastavu iz ra~unarstva u programu koji obuhvata i osposobljavanje za rad na ra~unarima mora imati najmanje jedan umre`eni ra~unar po polazniku i jedan ra~unar za nastavnika, s odgovaraju}om i licenciranom programskom opremom u vlasni{tvu ustanove; d) u~ionica mora biti opremljena audio i video sredstvima, nepokretnom ili prenosivom plo~om, platnom ili zidom za projekciju i drugim nastavnim sredstvima i pomagalima, u skladu s materijalnim uvjetima utvr|enima u programu obrazovanja za pojedine predmete i obrazovne sadr`aje; e) druge prostorne zahtjeve i zahtjeve opreme odre|uju obrazovni programi koje izvodi ustanova za obrazovanje odraslih. ^lan 18. (Osnivanje Organizatora obrazovanja odraslih) (1) Pravni subjekt (Organizator obrazovanja odraslih) za obrazovanje odraslih mo`e se osnovati ako: a) postoji potreba za osnivanjem; b) su obezbije|ena sredstva za finansiranje, odnosno sufinansiranje programa za obrazovanje odraslih; c) je osiguran adekvatan prostor koji ispunjava higijenskotehni~ ke uvjete u skladu sa standardima i normativima prostora i opreme, d) ima potreban broj predava~a, stru~nih saradnika i ostalih zaposlenih; e) su obezbije|ena sredstva za rad od strane osniva~a. (2) Osniva~ je du`an da, uz zahtjev za izdavanje rje{enja o ispunjavanju uvjeta za osnivanje Pravnog subjekta (Organizatora obrazovanja odraslih) za obrazovanje odraslih, Ministarstvu dostaviti: a) osniva~ki akt; b) elaborat o opravdanosti osnivanja; c) podatke o licu ovla{tenom za zastupanje; d) dokaz o osiguranim uvjetima i garancije za osnivanje u pogledu unaprijed obezbije|enih i planiranih finansijskih sredstava za osiguranje uvjeta za po~etak rada i dalji rad i e) dostaviti dokaz o uplati sredstava Ministarstvu u iznosu utvr|enom Odlukom Vlade, a za potrebe tro{kova vo|enja postupka osnivanja od faze podno{enja zahtjeva do okon~anja postupka po zahtjevu. (3) Garancije iz stava (2) ovog ~lana osniva~ dostavlja za period od najmanje pet godina. (4) Ministarstvo obavje{tava osniva~a o urednosti i uskla|enosti sa zakonom dostavljenog zahtjeva i odre|uje rok za otklanjanje eventualno utvr|enih nedostataka. (5) Rok za otklanjanje nedostataka iz stava (4) ovog ~lana nemo`e biti du`i od 30 dana. (6) Smatra se da je osniva~ odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava (4) ovog ~lana ne otkloni utvr|ene nedostatke. ^lan 19. (Sadr`aj elaborata) Elaborat o opravdanosti osnivanja obavezno sadr`i: podatke o osniva~u, sjedi{te i naziv, ciljeve, du`inu trajanja obrazovanja odraslih, nastavni plan i program, odnosno vrste programa za obrazovanje odraslih koje planira realizirati, potrebe dru{tva za obrazovanjem za odre|eno zanimanje, profil i stepen stru~ne spreme koji se sti~e po zavr{etku obrazovanja, op}e i posebne uvjete utvr|ene Standardima i normativima, finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta, na~in obezbje|enja finansijskih sredstava za rad Organizatora obrazovanja odraslih. ^lan 20. (Ekspertna komisija) (1) Nakon dostavljanja urednog zahtjeva iz ~lana 17. ovog zakona, Ministarstvo donosi poseban akt kojim obrazuje ekspertnu komisiju radi razmatranja zahtjeva i Elaborata te davanja stru~nog mi{ljenja o dru{tvenoj opravdanosti osnivanja Pravnog subjekta (Organizatora obrazovanja odraslih). (2) Akt o obrazovanju ekspertne komisije iz stava (1) ovog ~lana obavezno sadr`i opis poslova i zadataka, na~in rada, rok za izvr{enje povjerenih poslova i zadataka, te visinu naknade za rad ~lanovima komisije. (3) Ekspertnu komisiju iz stava (1) ovog ~lana, koja broji najmanje pet ~lanova, obrazuje Ministarstvo iz reda istaknutih nau~nih radnika i andrago{kih i drugih stru~njaka za odgovaraju}e vrste obrazovanja, predstavnika osniva~a Organizatora obrazovanja odraslih u osnivanju i predstavnika Ministarstva. ^lan 21. (Prijedlog odluke Vlade o elaboratu) (1) Ako je ocjena elaborata od strane ekspertne komisije pozitivna, uredan zahtjev osniva~a sa stru~nim mi{ljenjem ekspertne komisije Ministarstvo dostavlja Vladi. (2) Odluka Vlade o elaboratu iz stava (1) ovog ~lana mora biti donesena najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvje{taja ekspertne komisije Ministarstvu. (3) Nakon {to Vlada donese prijedlog odluke, Ministarstvo }e o tome u roku od osam dana obavijestiti osniva~a. (4) U slu~aju da je Vlada odlukom odbila dati saglasnost na elaborat, zbog negativnog izvje{taja i stru~nog mi{ljenja ekspertne komisije, osniva~ mo`e tra`iti da se osnuje posebna ekspertna komisija koja }e ponovo razmotriti elaborat i razloge odbijanja davanja pozitivnog stru~nog mi{ljenja i saglasnosti te jo{ jednom utvrditi da li postoji opravdanost osnivanja. Nalaz i mi{ljenje posebne ekspertne komisije putem Ministarstva dostavit }e se Vladi na razmatranje. (5) Komisiju iz stava (4) ovog ~lana obrazuje Ministarstvo iz reda istaknutih nau~nih radnika, andrago{kih i drugih stru~njaka, predstavnika Ministarstva, koji nisu bili imenovani u ekspertnoj komisiji, s tim da se jedna tre}ina ~lanova imenuje po prijedlogu osniva~a Organizatora obrazovanja odraslih u osnivanju. (6) Akt o obrazovanju posebne ekspertne komisije iz stava (4) ovog ~lana obavezno sadr`i opis poslova i zadataka, na~in rada, rok od najdu`e 60 dana za izvr{enje povjerenih poslova i zadataka te visinu naknade za rad ~lanovima komisije. (7) Ako je ocjena posebne ekspertne komisije pozitivna, uredan zahtjev osniva~a sa stru~nim mi{ljenjem posebne ekspertne komisije i stru~nim mi{ljenjem komisije iz stava (1) ovog ~lanaMinistarstvo dostavlja Vladi na razmatranje i usvajanje u roku od 15 dana od dana dostavljanja izvje{taja posebne ekspertne komisije. (8) Vlada }e donijeti odluku o odbijanju zahtjeva iz ~lana 18. ovog zakona ukoliko je izvje{taj ekspertne i posebne ekspertne komisije negativan. (9) Protiv odluka Vlade iz st. (4) i (8) ovog ~lana nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor pred nadle`nim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rje{enja. (10) Isti osniva~ ili suosniva~ mo`e podnijeti ponovo zahtjev iz ~lana 18. ovog zakona nakon isteka roka od najmanje tri godine od dono{enja odluke Vlade iz stava (2) ovog ~lana, ukoliko je ona bila negativna. ^lan 22. (Javno priznati organizator obrazovanja odraslih) (1) Pravni subjekt (Organizator obrazovanja odraslih) koji je ispunio uvjete predvi|ene ovim zakonom, nakon upisa u Registre iz ~lana 23. ovog zakona ima status javno priznatog Organizatora obarazovanja odraslih. (2) Osnovna i srednja {kola su javno priznati organizatori obrazovanja odraslih, ako ispunjavaju propisane uvjete za tu aktivnost i imaju rje{enje o verifikaciji koje izdaje Ministarstvo, u skladu sa zakonom. (3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovoga ~lana, status javno priznatog organizatora obrazovanja odraslih imaju dr`avni organi i ustanove koje u skladu s posebnim zakonom obavljaju stru~no usavr{avanje i druge aktivnosti obrazovanja odraslih. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 15. oktobra 2015. KANTONA SARAJEVO Broj 40 – Strana 5 (4) Odobrenje iz stava (2) ovoga ~lana izdaje se drugoj instituciji koja ispunjava propisane uvjete za organiziranje aktivnosti obrazovanja odraslih u pogledu programa, kadra, prostora, opreme i nastavnih sredstava. (5) Bli`e uvjete u pogledu programa, kadra, prostora, opreme i nastavnih sredstava uklju~uju}i i uvjete za osiguravanje pristupa~nosti nastave i programa za lica s invaliditetom propisuje ministar. ^lan 23. (Registar Organizatora obrazovanja odraslih) (1) Pravni subjekti koji su ispunili uvjete za osnivanje utvr|ene ovim zakonom upisuju se uRegistarOrganizatora obrazovanja odraslih (u daljem tekstu: Registar) koji vodi Ministarstvo. (2) Bli`i propis o postupku utvr|ivanja uvjeta, o sadr`aju i na~inu vo|enja Registra donosi ministar. (3) Provjeru uvjeta za upis u Registar vr{i komisija koju formira ministar, a na zahtjev osniva~a nakon ispunjenosti uvjeta i provedenog postupka iz ~l. 17., 18., 20. i 21. ovog zakona. (4) Na osnovu pozitivnog izvje{taja komisije iz stava (3) ovog ~lana ministar donosi rje{enje o ispunjenosti uvjeta za upis u Registar na osnovu kojeg sti~e status licenciranog Organizatora obrazovanja odraslih. (5) Nakon upisa u Registar Organizator obrazovanja odraslih upisuje se i u Sudski registar i danom upisa sti~e status pravnog lica. ^lan 24. (Javne isprave i pe~at) (1) Organizator obrazovanja odraslih obavezan je voditi dokumentaciju i evidenciju o obrazovanju odraslih i izdavati odgovaraju}e javne isprave o zavr{enom obrazovanju. (2) Organizatori obrazovanja vode posebnu andrago{ku dokumentaciju i evidenciju koja, izme|u ostalog, obavezno uklju~uje: a) mati~ne knjige; b) dnevnike rada; c) programe obrazovanja, d) dokumente o upisu u program; e) ugovor o obrazovanju; f) evidencije o andrago{kim radnicima; g) evidenciju o polaznicima; h) provjerama ishoda u~enja te i) izdatim javnim ispravama. (3) Organizator obrazovanja odraslih ima pe~at koji se koristi kao dokaz autenti~nosti svakog dokumenta koji izdaje. (4) Ministarstvo obavezno vodi evidencije organizatora obrazovanja odraslih, donesenih/odobrenih programa obrazovanja, te andrago{kih radnika. (5) Bli`e propise o sadr`aju, oblicima te na~inu vo|enja i ~uvanja andrago{ke dokumentacije i evidencije i izdavanju javnih isprava donosi ministar. (6) Reprezentativna udru`enja poslodavaca, privredne i obrtni~ke komore vode evidencije poslodavaca kod kojih se mo`e obavljati prakti~an rad, te druge evidencije iz djelokruga njihovih aktivnosti u podru~ju obrazovanja odraslih. ^lan 25. (Baze podataka) (1) Propisane evidencije o obrazovanju odraslih se objedinjuju u odgovaraju}e baze podataka na nivou organizatora obrazovanja, kao i na nivou Ministarstva i drugih relevantnih organa i institucija, na razli~itim nivoima vlasti. (2) Navedene baze podataka, kao i druge raspolo`ive baze podataka u oblasti rada, zapo{ljavanja i drugih relevantnih sektora slu`e isklju~ivo u svrhu pra}enja, analize i unapre|enja stanja obrazovanja odraslih, te planiranja njegovog razvoja uz obavezu po{tivanja procedura koje su utvr|ene Zakonom o za{titi li~nih podataka. ^lan 26. (Akreditacija) (1) Ministarstvo vr{i eksternu ocjenu kvaliteta rada Organizatora obrazovanja odraslih svakih pet godina. (2) U procesu akreditacije se procjenjuje kvalitet Organizatora obrazovanja odraslih kao i programa koje oni provode, te potvr|uje da isti zadovoljavaju unaprijed utvr|ene kriterije i standarde za obavljanje djelatnosti i izvo|enje odre|enog programa. (3) Proces akreditacije organizatora i programa obrazovanja odraslih vr{i nezavisno akreditacijsko tijelo koje uspostavlja Ministarstvo. (4) Akreditacija se odnosi na sve institucije/organizacije u podru~ju obrazovanja odraslih koje provode programe koji vode do sticanja kvalifikacija i kompetencija definiranih u kvalifikacijskom okviru u Bosni i Hercegovini. (5) Postupak akreditacije podrazumijeva institucionalnu i programsku akreditaciju. (6) Status akreditirane institucije/organizacije je vremenski ograni~en, ali se produ`ava kroz proces re-akreditacije. (7) Akreditirani programi se periodi~no evaluiraju i po potrebi inoviraju. (8) Sistem akreditacije se osigurava i provodi kroz odgovaraju}e institucionalne strukture i definirane standarde i kriterije za interno i eksterno osiguranje kvaliteta u podru~ju obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini. (9) Uspostavljanje sistema osiguranja kvaliteta podrazumijeva: a) definirane jasne i mjerljive kriterije i standarde kvaliteta obrazovanja odraslih; b) uspostavu konzistentnih metoda vrednovanja koje povezuju interno i vanjsko vrednovanje; c) uspostavu mehanizama i procedura za unapre|ivanje kvaliteta; d) osiguranje {iroke dostupnosti rezultata vrednovanja. (10) Ministarstvo }e u saradnji sa nadle`nim obrazovnim vlastima i stru~nim institucijama i tijelima razvijati standarde i kriterije za interno i eksterno vrednovanje kvaliteta organizatora obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini, u oblastima: a) planova i programa rada organizatora obrazovanja odraslih; b) upravljanja i rukovo|enja; c) programa obrazovanja; d) nastavnog procesa; e) obrazovnih postignu}a polaznika; f) informiranja, savjetovanja i karijernog vo|enja polaznika; g) ljudskih i drugih resursa; h) komunikacije s javno{}u i informacija. (11) Organizatori obrazovanja odraslih su odgovorni za razvijanje sistema internog vrednovanja kvaliteta. Samovrednovanje se provodi na osnovu utvr|enih kriterija i standarda kvaliteta za sve definirane oblasti vrednovanja, a na na~in i po procedurama propisanim od strane nadle`nih obrazovnih vlasti. (12) Eksternim vrednovanjem kvaliteta se ocjenjuje kvalitet svih oblasti definiranih standardima kvaliteta, a provjeru ispunjenosti utvr|enih kriterija i standarda, kao i davanje preporuke za akreditaciju provodi nadle`no akreditacijsko tijelo. (13) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi posebnu odluku o tro{kovima Eksternog vrednovanja kvalitete. (14) Tro{kove eksternog vrednovanja kvaliteta snosi Organizator obrazovanja odraslih u iznosima utvr|enim odlukom iz stava (13) ovog ~lana. (15) Interno i eksterno vrednovanje kvaliteta se provodi jednom u pet godina. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 40 – Strana 6 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 15. oktobra 2015. ^lan 27. (Kontrola i prestanak rada) (1) Ministarstvo vr{i provjeru ispunjenosti uvjeta rada Organizatora obrazovanja odraslih svake dvije godine, a po potrebi i ~e{}e. (2) Ako se prilikom kontrole ustanovi da Organizator obrazovanja odraslih ne obavlja djelatnost na na~in utvr|en Zakonom ili ne ispunjava uvjete propisane Zakonom, Ministarstvo }e utvrditi rje{enjem rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne mo`e biti du`i od {est mjeseci. (3) Dok traje rok za otklanjanje utvr|enih nepravilnosti iz stava (2) ovog ~lana i dok ne dobije rje{enje kojim se potvr|uje da su utvr|ene nepravilnosti otklonjene, pravni subjekt ne mo`e vr{iti prijem i upis polaznika, niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvr|enih nedostataka. (4) Ako institucija za obrazovanje odraslih u roku iz stava (2) ovog ~lana ne otkloni nepravilnosti, Ministarstvo obavezno donosi odluku o zabrani rada i nala`e brisanje iz Registra. (5) Protiv rje{enja Ministarstva iz stava (2) ovog ~lana nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor pred nadle`nim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema. ^lan 28. (Brisanje iz Registra) (1) Pravni subjekt se bri{e iz Registra kada prestane da ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i bli`im propisima koje donosi ministar. (2) Ukidanje i brisanje pravnih subjekata iz Registra objavljuje se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". III. PLAN I PROGRAM OBRAZOVANJA ODRASLIH ^lan 29. (Planovi i programi obrazovanja odraslih) (1) Obrazovanje odraslih zasniva se na planovima i programima obrazovanja odraslih ili dijelovima odgovaraju}ih programa za redovne u~enike kojima odrasli sti~u klju~ne i stru~ne kompetencije i kvalifikacije potrebne za li~ni i profesionalni razvoj, rad i zapo{ljavanje, kao i dru{tveno odgovorno pona{anje, odnosno dopunjuju znanja, vje{tine, sposobnosti i stavove. (2) U procesu dono{enja planova obrazovanja odraslih obavezno se provode konsultacije s reprezentativnim socijalnim partnerima i pribavlja mi{ljenje zavoda za zapo{ljavanje, privrednih komora i drugih relevantnih organa uprave, institucija i tijela. ^lan 30. (Planovi i programi obrazovanja odraslih) (1) Planom obrazovanja odraslih Kantona (u daljem tekstu: Plan obrazovanja) utvr|uje se op{ti interes obrazovanja odraslih. (2) Srednjoro~ni trogodi{nji Plan obrazovanja iz stava (1) ovog ~lana, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada uz mogu}nost izmjena i dopuna na godi{njem nivou. (3) Pripremanje Plana obrazovanja odraslih vr{i Ministarstvo na osnovu pribavljenih mi{ljenja i iskazanih potreba Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, Slu`be za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo, Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine, Privredne komore Kantona Sarajevo, Obrtni~ke komore Federacije Bosne i Hercegovine, Obrtni~ke komore Kantona Sarajevo, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, udru`enja poslodavaca, organa jedinice lokalne samouprave, ministarstava i drugih organa uprave, organizatora obrazovanja odraslih i drugih institucija, kao i na osnovu sopstvenih saznanja. (4) Plan obrazovanja utvr|uje: a) prioritetne obrazovne oblasti obrazovanja odraslih; b) raspore|ivanje programa obrazovanja odraslih na jedinice lokalne zajednice; c) okvirni obim sredstava za obrazovanje odraslih; d) programe rada i dinamiku njihovog ostvarivanja. ^lan 31. (Program obrazovanja odraslih) (1) Program obrazovanja odraslih (u daljem tekstu: Program obrazovanja) je slu`beni dokument koji donosi Ministarstvo, na prijedlog Organizatora obrazovanja odraslih i drugih zainteresiranih subjekata koji se bave obrazovanjem odraslih, ako je rije~ o formalnom obrazovanju, dok programe neformalnog obrazovanja donosi Organizator obrazovanja odraslih, a kojim se utvr|uju nastavni sadr`aji koji }e se realizirati u tom procesu. (2) Programom obrazovanja se propisuju nastavne oblasti i forme nastavnog rada kao i metodi~ko-didakti~ka uputstva za njihovu realizaciju. (3) Program obrazovanja je prilago|en odgovaraju}em stepenu obrazovanja, kao i dobi polaznika, njihovom prethodnom obrazovanju, znanju, vje{tinama i sposobnostima. ^lan 32. (Svrha programa obrazovanja odraslih) Obrazovanje odraslih obuhvata programe obrazovanja kojima odrasli sti~u klju~ne stru~ne kompetencije i kvalifikacije potrebne za li~ni i profesionalni razvoj, radi zapo{ljavanja, odnosno dopunu znanja, vje{tine i sposobnosti: a) ~itanja, pisanja i ra~unanja; b) vladanja maternjim i stranim jezicima; c) vladanja informacijsko-komunikacijskom tehnologijom; d) za rad u struci; e) za poduzetni{tvo i menad`ment; f) kreativnog izra`avanja i sudjelovanja u kulturnim i umjetni~kim doga|ajima; g) za odgovorno obavljanje temeljnih gra|anskih prava i du`nosti i znanja o aktivnom gra|anstvu; h) za o~uvanje i za{titu okoli{a, posebne socijalne vje{tine i sposobnosti; i) druga znanja, vje{tine i stavovi. ^lan 33. (Sadr`aj Programa obrazovanja) (1) Programom obrazovanja utvr|uje se: a) naziv programa; b) nastavni sadr`aji; c) na~in i oblik izvo|enja programa; d) trajanje programa i na~in provjere ishoda u~enja; e) zavr{etak programa i mogu}nosti daljeg napredovanja i usavr{avanja (horizontalna i vertikalna prohodnost); f) {kolska ili stru~na sprema ili zanimanje ili opis znanja, vje{tina i sposobnosti koje se sti~u zavr{etkom programa; g) uvjeti za upis; h) kadrovski, didakti~ki i prostorni i drugi uvjeti za realizaciju programa; i) kadrovski potencijali za realizaciju nastavnih sadr`aja; j) andrago{ke osnove sa naglaskom na didakti~ko-metodi~- ke zahtjeve za realizaciju programa; k) pra}enje, vrednovanje i evaluacija programa i postignu}a. (2) Program iz stava (1) ovog ~lana prilago|en je ciljnoj grupi. (3) Program prekvalifikacije podrazumijevaju obavezu utvr|ivanja dopunskih ispita. (4) Programom osposobljavanja utvr|uje se minimum prethodnog obrazovanja, znanja i vje{tina neophodnih za uspje{no poha|anje programa. (5) Programom usavr{avanja utvr|uju se i dodatna znanja i vje{tine u odre|enoj oblasti u odnosu na trenutnu kvalifikaciju polaznika. ^lan 34. (Odobravanje realizacije Programa obrazovanja) (1) Zahtjev za akreditaciju Programa obrazovanja, pravni subjekt registriran za tu djelatnost podnosi Ministarstvu. (2) Uz zahtjev se prila`u: a) programi obrazovanja, S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 15. oktobra 2015. KANTONA SARAJEVO Broj 40 – Strana 7 b) dokazi o kompetencijama stru~nih lica koji }e realizirati programe obrazovanja, c) dokazi o obezbije|enosti adekvatnog prostora, opreme i nastavnih sredstava, d) dokazi o obezbije|enosti materijalnih sredstava za izvo|enje programa obrazovanja i e) dokaz o uplati naknade na ime tro{kova provo|enja postupka provjere ispunjenosti uvjeta za rad. (3) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o visini naknade iz stava (2) ta~ka e) ovog ~lana. (4) Rje{enje o ispunjenosti uvjeta za realizaciju Programa obrazovanja kojim se dodjeljuje akreditacija donosi ministar. (5) Pravilnik kojim se preciznije ure|uje proces i na~in provjere ispunjenosti uvjeta za rad i akreditaciju donosi ministar. ^lan 35. (Programi formalnog obrazovanja odraslih) Programi formalnog obrazovanja odraslih obuhvataju: a) osnovno obrazovanje odraslih; b) programe za sticanje srednje stru~ne spreme; c) programe za sticanje visoke stru~ne spreme; d) programe za sticanje prvog zanimanja; e) programe prekvalifikacije f) programe dokvalifikacije; g) programe osposobljavanja. ^lan 36. (Realizacija programa formalnog obrazovanja) (1) Programi formalnog obrazovanja odraslih se realiziraju kroz: a) redovnu; b) konsultativno-instruktivnu; c) dopisno-konsultativnu nastavu; d) prakti~ni rad i e) druge primjerene na~ine. (2) Polaznici su obavezni prisustvovati redovnoj nastavi. (3) Za polaznike obrazovanja koji nisu u mogu}nosti svakodnevno prisustvovati redovnoj nastavi, organizira se konsultativno-instruktivna nastava, koja u programima za sticanje osnovnog i srednjeg obrazovanja, odnosno prekvalifikacije i dokvalifikacije mo`e biti zastupljenja sa najvi{e 30% od ukupno predvi|enog trajanja nastave. (4) Konsultativno-instruktivna nastava se provodi putem grupnih i individualnih konsultacija. (5) Dopisno-konsultativna nastava se organizira za polaznike obrazovanja koji su se, zbog fizi~ke i prostorne udaljenosti, opredijelili za samostalno u~enje i mo`e se provoditi ako za to postoje organizacijski i tehni~ki uvjeti, te osiguran odgovaraju} i nastavni materijal i mentorski rad s polaznikom. (6) Prakti~ni rad se izvodi u punom fondu predvi|enih sati, za sve polaznike obrazovanja. Prakti~ni rad se mo`e izvoditi u objektu organizatora programa ili kod poslodavca ili drugog organizatora programa, pri ~emu se me|usobni odnosi organizatora, poslodavaca i polaznika reguliraju ugovorom. ^lan 37. (Programi neformalnog obrazovanja odraslih) Programi neformalnog obrazovanja odraslih obuhvataju: a) programe sticanja ili unapre|enja klju~nih kompetencija; b) programe dokvalifikacije; c) programe osposobljavanja; d) programe usavr{avanja; e) programe za{tite okoline i ekologije; f) programe stranih jezika; g) programe obuke za rad na ra~unaru; h) programe preduzetni{tva i menad`menta; i) programe edukacije o zdravlju i podizanju kvaliteta `ivota; j) programe obrazovanja za tre}u `ivotnu dob; k) programe obrazovanja s ciljem zadovoljenja specifi~nih obrazovnih i kulturnih potreba posebnih dru{tvenih grupa; l) programe rada u struci; m) programe iz poznavanja nauke i tehnologije; n) programe kreativnog i umjetni~kog izra`avanja i o) programe za sticanje drugih znanja, vje{tina i sposobnosti potrebnih za odre|ene poslove u skladu sa zahtjevima tr`i{ta rada. ^lan 38. (Privredne komore i Udru`enja poslodavaca) (1) Privredne komore i udru`enja poslodavaca predla`u zanimanja za koja se pripremaju odgovaraju}i programi iz ~lana 32. ovog zakona. (2) Privredne komore i udru`enja poslodavaca: a) organiziraju savjetovanja i specijalizacije za zaposlene; b) u~estvuju u koncipiranju programa u~enja uz rad; c) predla`u standarde prakti~nih znanja; d) predla`u programe usvr{avanja i osposobljavanja; e) vode registar poslodavaca kod kojih se obavlja prakti~an rad. (3) Na~in provjere i verifikacije komore i poslodavaca kod kojih se obavlja prakti~an rad, sadr`aj i na~in vo|enja registra poslodavaca utvr|uje se pravilnikom koji donosi ministar, na prijedlog Privredne komore. ^lan 39. (Programi obrazovanja odraslih koji se realiziraju kroz prakti~an rad) (1) Programi obrazovanja koji se realiziraju kroz prakti~an rad mogu se ostvariti kod Organizatora obrazovanja odraslih, kod drugog organizatora obrazovanja ili poslodavca. (2) Ako se prakti~an rad izvodi u objektima koji ne pripadaju organizatoru obrazovanja, me|usobna prava i obaveze organizatora obrazovanja i drugog organizatora obrazovanja ili poslodavca ure|uju se ugovorom, a me|usobna prava polaznika obrazovanja i drugog organizatora obrazovanja ili poslodavca ugovorom o prakti~nom radu. ^lan 40. (Osposobljavanje kod poslodavaca) (1) Poslodavac mo`e, radi prilago|avanja tr`i{nim zahtjevima i promjenama, novim tehnolo{kim i radnim procesima, organizovati razli~ite oblike osposobljavanja i usavr{avanja zaposlenih. (2) Lica iz stava (1) ovog ~lana mogu u skladu sa ovim Zakonom da certificiraju ste~eno znanje, vje{tine i sposobnosti u ustanovi - {koli imenovanoj od strane Vlade koja o tome izdaje javnu ispravu. ^lan 41. (Validacija) (1) Ishodi u~enja - znanja, vje{tine i sposobnosti koje je pojedinac stekao kroz prethodno u~enje - formalno, neformalno obrazovanje i u~enje kroz `ivotno i radno iskustvo (informalno u~enje i samousmjereno u~enje) mogu se provjeriti i potvrditi kroz postupak validacije prethodnog u~enja. (2) Validacija je postupak u kome se od strane nadle`ne institucije/tijela provjeravaju i potvr|uju ishodi prethodnog u~enja - znanja, vje{tine i sposobnosti, prema unaprijed utvr|enim kriterijima i standardima provjere. (3) Svako ima pravo pristupa validaciji ishoda u~enja, bez obzira na na~in njihovog sticanja, a kompetencije akumulirane kroz neformalno i informalno obrazovanje/u~enje trebaju biti tretirane jednako kao kompetencije ste~ene putem formalnog obrazovanja. (4) Ste~ene kompetencije se dokumentiraju na jasan i usporediv na~in, kori{tenjem postoje}ih i drugih instrumenata za pra}enje i prepoznavanje ishoda u~enja. (5) Isprave i drugi dokumenti koji sadr`e informacije i podatke o znanjima, vje{tinama i sposobnostima ste~enim kroz razli~ite oblike u~enja sastavni su dio portfolija polaznika. (6) Informacije o mogu}nostima validacije, kao i informacije i savjetovanje o procedurama osiguravaju se na na~in da budu dostupne svim zainteresiranim pojedincima i institucijama/ S L U @ B E N E N O V I N E Broj 40 – Strana 8 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 15. oktobra 2015. organizacijama, a naro~ito ugro`enim kategorijama gra|ana kao posebno va`nim ciljnim grupama u sistemu validacije. (7) Kriteriji i procedure validacije moraju biti odgovaraju}e, pouzdane i transparentne, a metodologije i instrumenti validacije, kao i stru~nost osoblja uklju~enog u proces validacije provjereni. (8) Ministarstvo u saradnji sa ostalim nadle`nim obrazovnim vlastima u Bosni i Hercegovini osigurava neophodne pretpostavke za uspostavu sistema validacije prethodnog u~enja, kao integralnog dijela kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini. (9) Utom smislu,Ministarstvo }e preduzeti mjere i aktivnosti na: a) razvijanju odgovaraju}e institucionalne strukture za provo| enje postupka validacije i osiguranju kompetentnosti osoblja uklju~enog u proces validacije; b) utvr|ivanju kriterija i procedura za validaciju, koji osiguravaju vi{estupnost/vi{efaznost procesa validacije, kroz identificiranje ishoda u~enja, njihovo dokumentiranje, formalnu procjenu, te potvr|ivanje; c) definiranju sektora/podru~ja rada u kojima je validacija neformalnog i informalnog obrazovanja/u~enja mogu}a; d) osiguravanju u~e{}a drugih relevantnih partnera u procesu validacije. ^lan 42. (Godi{nji program rada) (1) Na osnovu Programa obrazovanja iz ~lana 32. ovog Zakona, pravni subjekti koji vr{e formalno obrazovanje odraslih, donose godi{nji program rada za svaku {kolsku godinu. (2) Pravni subjekti koji vr{e neformalno obrazovanje odraslih, donose godi{nji program rada za svaku kalendarsku godinu. ^lan 43. (Publikacija Programa obrazovanja) (1) Registrirani Programi obrazovanja odraslih se objavljuju u publikacijama (printani ili elektronski oblik), a iste moraju biti dostupne zainteresiranim polaznicima obrazovanja odraslih i {iroj javnosti. (2) Organizatori obrazovanja odraslih obavezni su na svojoj zvani~noj internet stranici objaviti podatke o registriranim programima koje realiziraju s ciljem informisanja javnosti. ^lan 44. (Stru~na lica za realizaciju Programa obrazovanja odraslih) (1) Andrago{ki radnici su lica koja izvode programe obrazovanja odraslih ili osiguravaju stru~nu podr{ku i pomo} u njihovoj realizaciji a to su: a) izvo|a~i programa obrazovanja odraslih - nastavnici (u~itelji, nastavnici, profesori), predava~i, voditelji, treneri i instruktori prakti~ne nastave; b) stru~ni saradnici i saradnici. (2) Uvjeti u pogledu kvalifikacija i kompetencija andrago{kog kadra propisuju se pravilnikom koji donosi ministar ili odgovaraju}im programom obrazovanja. (3) U slu~aju nedostatka kvalificiranog andrago{kog kadra ili iz drugih opravdanih razloga, u procesu obrazovanja odraslih mogu biti anga`irana i lica koja su, uz posjedovanje klju~nih stru~nih kvalifikacija za izvo|enje ili za podr{ku realizaciji obrazovnih programa, prethodno i/ili dodatno osposobljena za rad sa odraslima. (4) Andrago{ki radnici zasnivaju radni odnos u ustanovama za obrazovanje odraslih u skladu sa odredbama Zakona o radu. (5) Andrago{ki radnici imaju pravo i obavezu stalnog stru~nog usavr{avanja. (6) Organizator obrazovanja odraslih obavezan je jednom godi{nje organizirati andrago{ko stru~no usavr{avanje za svoje uposlenike. ^lan 45. (Kompetencije i kvalifikacije) (1) Kompetencije, u smislu ovog zakona, jesu sposobnost upotrebe ste~enih znanja, vje{tina i stavova u razli~itim `ivotnim situacijama. (2) Klju~ne kompetencije, u smislu ovog zakona, jesu sposobnost upotrebe ste~enih znanja, vje{tina i stavova, neophodnih za li~ni, socijalni i profesionalni razvoj i dalje u~enje. (3) Stru~ne kompetencije, u smislu ovog zakona, jesu sposobnost kori{tenja ste~enih znanja, vje{tina i stavova, neophodnih za obavljanje radnih aktivnosti. (4) Kvalifikacija, u smislu ovog zakona, jeste formalno priznanje ste~enih klju~nih i stru~nih kompetencija utvr|enih standardima, u skladu sa ovim zakonom. (5) Kompetencije i kvalifikacije mogu se sti~i formalnim i neformalnim obrazovanjem i informalnim u~enjem. ^lan 46. (Standard kvalifikacije) (1) Standard kvalifikacije, u smislu ovog zakona, obuhvata standard klju~nih i standard stru~nih kompetencija i uvjete za njihovo dostizanje. (2) Standard klju~nih kompetencija, u smislu ovog zakona, obuhvata op}e standarde postignu}a i posebne standarde postignu}a u osnovnom i u op}em srednjem i umjetni~kom obrazovanju odraslih. (3) Standard stru~nih kompetencija, u smislu ovog zakona, obuhvata posebne standarde postignu}a (ishode u~enja) utvr|enih za stru~no obrazovanje i obu~avanje. (4) Uvjeti iz stava (1) ovog ~lana odnose se na odrasle koji se uklju~uju u obrazovnu aktivnost, prostor, opremu i kadrove organizacije kod kojih se stje~u, odnosno priznaju kompetencije i kvalifikacije i postupke za priznavanje prethodnog u~enja. ^lan 47. (Na~in sticanja kvalifikacije) (1) Odraslo lice mo`e ste}i kvalifikaciju ili njen dio, klju~ne ili stru~ne kompetencije, u skladu sa utvr|enim standardom kod javno priznatog organizatora aktivnosti. (2) Odraslo lice mo`e ste}i kvalifikaciju ili njen dio, klju~ne ili stru~ne kompetencije, u skladu s utvr|enim standardom i u postupku za priznavanje prethodnog u~enja kod javno priznatog Organizatora obrazovanja odraslih koji ima rje{enje o registraciji iz ~lana 23. stav (4) ovog zakona. IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA I SRODNIH DJELATNOSTI ^lan 48. (Obrazovanje za obrt) Obrazovanje odraslih za obavljane obrta i srodnih djelatnosti za koje se tra`i odgovaraju}a {kolska sprema vr{i se u osnovnim, odgovaraju}im srednjim {kolama i visoko{kolskim ustanovama. ^lan 49. (Majstorski ispiti) Obrazovanje odraslih iz ~lana 48. ovog Zakona, kao i polaganje majstorskih ispita vr{i se u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima Federacije Bosne i Hercegovine. V. ORGANIZACIJA RADA NA OBRAZOVANJU ODRASLIH ^lan 50. (Rokovi formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih) (1) Organizator formalnog obrazovanja odraslih svoje aktivnosti provodi u rokovima i skladu sa va`e}im zakonima koji ure|uju oblast iz koje se vr{i obrazovanje. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 15. oktobra 2015. KANTONA SARAJEVO Broj 40 – Strana 9 (2) Realizacija programa za sticanje osnovnog obrazovanja za odrasle traje za prvi I), drugi (II), tre}i (III), ~etvrti (IV) i peti (V) razred po tri mjeseca, za {esti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII) i deveti (IX) razred po {est mjeseci. (3) Ministar }e posebnim pravilnikom propisati na~in organizovanja, provo|enja, du`inu trajanja, potrebni fond sati za sticanje srednje stru~ne spreme, programa prekvalifikacije, programa osposobljavanja i programa brze obuke za potrebe poslodavca. (4) Neformalno obrazovanje odraslih se provodi, prema iskazanoj potrebi, tokom cijele godine u skladu sa Programom obrazovanja odraslih i ovim zakonom. ^lan 51. (Aktivnosti na realizaciji Plana i Programa obrazovanja odraslih) Realizacija Plana i Programa obrazovanja od strane Organizatora obrazovanja odraslih odvija se kroz slijede}e aktivnosti: a) objavljivanje javnog konkursa za realizaciju odgovaraju}ih programa obrazovanja odraslih; b) upis polaznika; c) realizaciju Plana i Programa obrazovanja; d) pra}enje izvo|enja Programa obrazovanja i preduzimanje mjera koje su potrebne za unapre|ivanje te djelatnosti; e) planiranje sredstava za finansiranje Programa obrazovanja; f) organizovanje ispita i provjera znanja i g) izdavanje javnih isprava. ^lan 52. (Sadr`aj i postupak provo|enja Javnog konkursa) (1) Upis polaznika za obrazovanje odraslih vr{i se po osnovu javnog konkursa, koji objavljuje organizator obrazovanja odraslih. (2) Pored op}ih i posebnih uvjeta utvr|enih Programom obrazovanja, konkurs sadr`i i: a) broj kandidata koji se mogu upisati; b) kriterije i mjerila za utvr|ivanje redoslijeda prijema kandidata; c) rok za predaju prijava; d) rok za objavu rezultata konkursa; e) pouka o pravnom lijeku; f) broj i naziv akta o odobravanju izvo|enja Programa obrazovanja; g) na~in realizacije Programa obrazovanja i forme nastave; h) trajanje Programa obrazovanja i uvjete za njegovo zavr{avanje; i) naziv i pravnu prirodu javne isprave koja se izdaje po zavr{etku Programa obrazovanja; j) visinu {kolarine po pojedinom polazniku obrazovanja, odnosno po ispitu, ukoliko obrazovanje nije finansirano ili sufinansirano iz javnih prihoda; k) spisak potrebne dokumentacije za upis. (3) Ako se na konkurs prijavi vi{e kandidata u odnosu na broj nazna~en u Konkursu organizator Programa obrazovanja je du`an da prilikom izbora kandidata uzima u obzir stepen ispunjenosti uvjeta u pogledu prethodnog obrazovanja, iskustva ili posebnih psihofizi~kih sposobnosti kandidata bez diskriminacije uz obavezu davanja prednosti kandidatima koji pripadaj bora~koj populaciji u smislu ~l. 1. i 2. Zakona o dopunskim pravima boraca, branitelja Bosne i Hercegovine. (4) Uvjete upisa u neformalne programe obrazovanja odre|uje organizator obrazovanja, a upis se vr{i putem ogla{avanja, ili na osnovu neposrednog dogovora/sporazuma izme|u organizatora obrazovanja i zainteresiranih poslodavaca ili pojedinaca. ^lan 53. (Ugovor o obrazovanju) (1) Prilikom upisa u formalni program obrazovanja odraslih, Organizator obrazovanja odraslih je du`an zaklju~iti sa polaznikom ugovor o obrazovanju, kojim ure|uju me|usobna prava i obaveze tokom trajanja obrazovanja. (2) Izme|u ostalog, u ugovoru su obavezno sadr`ane odredbe o: a) nazivu, vremenu trajanja i na~inu zavr{etka programa, kao i vrsti isprave koja se polazniku izdaje po uspje{no zavr{enom programu; b) oblicima realizacije obrazovnog procesa i mjestu njegovog realiziranja; c) visini {kolarine i opisu tro{kova obrazovanja koji su uklju~eni u {kolarinu; d) pravima i obavezama polaznika za vrijeme obrazovanja, kao i na~inu prestanka statusa polaznika; e) pravima i obavezamaOrganizatora obrazovanja odraslih u pogledu realizacije obrazovnog procesa, kao i u slu~aju prestanka rada; f) uvjetima raskida ugovora. (3) Status polaznika prestaje zavr{etkom programa, ispisivanjem iz programa ili iz drugih razloga predvi|enih ugovorom o obrazovanju ili va`e}im propisima. ^lan 54. (Polaznik obrazovanja) (1) Odraslo lice koje se upisuju u program obrazovanja za odrasle sti~e status polaznika obrazovanja, a status kandidata uklju~ivanjem u postupak priznavanja prethodnog u~enja. (2) Polaznik obrazovanja odraslih u smislu ovog zakona mo`e biti lice starije od 15 godina koje nije zavr{ilo osnovno obrazovanje, odnosno lice koje je starije od 18 godina, a da pri tom nema status u~enika ili studenta. ^lan 55. (Ocjenjivanje polaznika) (1) Ocjenjivanje polaznika obrazovanja za sticanje osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja vr{i se u skladu sa propisima koji reguli{u te oblasti obrazovanja. (2) Polazniku koji uspje{no zavr{i Program obrazovanja izdaju se javna isprava u skladu sa ovim zakonom. ^lan 56. (Certificiranje) (1) Certificiranjem - izdavanjem odgovaraju}ih isprava o obrazovanju se potvr|uje da su ishodi u~enja - znanja, vje{tine i sposobnosti koje je pojedinac stekao kroz formalne, neformalne ili informalne vidove obrazovanja i u~enja provjereni i potvr|eni od strane nadle`ne institucije/tijela, u skladu s utvr|enim kriterijima i standardima. (2) Nakon zavr{etka formalnih programa obrazovanja odraslih: osnovnog i srednjeg obrazovanja ili njihovih pojedinih dijelova, te dokvalifikacije i prekvalifikacije, osposobljavanja i usavr{avanja, polaznicima se izdaju javne isprave - svjedod`be i diplome koje imaju istu va`nost kao i isprave ste~ene tokom redovnog obrazovanja, ili javno va`e}a uvjerenja o zavr{enim programima osposobljavanja i usavr{avanja. (3) Obrazovanje odraslih za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti/zanatsko-preduzetni~ke djelatnosti, kao i izdavanje (naziv, sadr`aj i forma) isprava koje se sti~u polaganjem majstorskih ispita ure|uju se propisima u oblasti obrazovanja odraslih i/ili propisima o obrtu/zanatsko-preduzetni~koj djelatnosti. (4) Polaznicima programa neformalnog obrazovanja, nakon zavr{etka programa i provjere znanja, vje{tina i sposobnosti, organizator obrazovanja o tome izdaje uvjerenje/potvrdu/ certifikat/drugu ispravu, koja nema status javne isprave. (5) Ukoliko nakon zavr{etka neformalnog programa nije bilo provjere znanja, vje{tina i sposobnosti, polaznicima se mogu S L U @ B E N E N O V I N E Broj 40 – Strana 10 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 15. oktobra 2015. izdati potvrde ili druge isprave koje nemaju status javnih isprava, ali iz kojih je evidentno da su bili u~esnici odre|enog programa neformalnog obrazovanja, kao i sticanje kojih znanja, vje{tina i sposobnosti je bilo predvi|eno programom. (6) Sistem certificiranja u Bosni i Hercegovini omogu}ava odraslima da njihova znanja, vje{tine i sposobnosti koje su ste~ene neformalnim obrazovanjem ili informalnim u~enjem, i koje su provjerene i potvr|ene kroz proces validacije, budu priznate izdavanjem javne isprave o ste~enim kompetencijama, odnosno ste~enim kvalifikacijama. (7) Nazivi, forma i sadr`aji javnih isprava koje se sti~u u sistemu obrazovanja odraslih ure|uju se posebnim pravilnikom koji donosi ministar. ^lan 57. (Nadzor nad provo|enjem ispita) (1) Ministar pravilnikom propisuje na~in organiziranja i provo|enja ispita iz ~lana 40. stav (2) ovog zakona, kao i formu i sadr`aj javnih isprava koje se mogu ste}i kroz Programe obrazovanja. (2) Stru~ni nadzor i nadzor nad zakonito{}u organizovanja i provo|enja ispita vr{i Ministarstvo i prosvjetna inspekcija. VI. FINANSIRANJE, NADZOR I KAZNENE ODREDBE ^lan 58. (Zna~aj i sredstva za finansiranje obrazovanja odraslih) (1) Obrazovanje odraslih je zajedni~ka odgovornost Kantona, jedinica lokalne samouprave, poslodavaca, zaposlenika, privrednih i stru~nih asocijacija, udru`enja, nau~noistra`iva~kih i obrazovnih institucija i pojedinaca. (2) Finansiranje obrazovanja odraslih se vr{i iz: javnih prihoda; sredstava poslodavaca; sredstava polaznika; sredstava fondova Evropske unije; donacija i drugih izvora u skladu sa Planom obrazovanja iz ~lana 30. ovog zakona (3) U kontekstu uspostavljenog me|usektorskog partnerstva i socijalnog dijaloga, svi akteri dijele zajedni~ku odgovornost za finansiranje i u tom smislu, u okviru svojih nadle`nosti, predla`u i poduzimaju konkretne akcije i mjere na planu unaprje|enja postoje}ih zakonodavstava i razvijanja adekvatnih strategija i modela za dugoro~no i odr`ivo finansiranje obrazovanja odraslih. (4) Akcije i mjere iz stava (3) ovog ~lana su naro~ito usmjerene na: a) ja~anje odgovornosti vladinog sektora za finansiranje obrazovanja odraslih; b) kreiranje stimulativnih poreskih politika i uvo|enje drugih poticajnih mjera za poslodavce i druge subjekte koji ula`u u obrazovanje odraslih; c) uspostavu namjenskih fondova u podru~ju obrazovanja odraslih; d) osiguranje adekvatne infrastrukturne podr{ke obrazovanju odraslih; e) osiguranje ve}e finansijske slobode za javne obrazovne ustanove - organizatore obrazovanja odraslih, u cilju ja~anja njihove tr`i{ne konkurentnosti; f) uspostavu adekvatne politike sufinansiranja organizatora neformalnog obrazovanja i g) osiguranje razli~itih oblika i mehanizama finansijske podr{ke pojedincima koji se uklju~uju u proces obrazovanja odraslih. ^lan 59. (Nosioci tro{kova Programa obrazovanja) (1) Tro{kovi za sticanje osnovnog obrazovanja odraslih koji imaju stalno mjesto prebivali{ta uKantonu Sarajevo osiguravaju se iz Bud`eta Kantona Sarajevo, jedinica lokalne samouprave, zavoda/ slu`bi za zapo{ljavanje, poslodavaca, pojedinaca i drugih izvora. (2) Za lica koja se nalaze na evidenciji nezaposlenih lica Slu`be za zapo{ljavanje, a koja imaju najvi{e zavr{eni ~etvrti (IV) stepen obrazovanja i koja su na prijedlog Slu`be za zapo{ljavanje upu}eni na obuku javno priznatih programa obrazovanja odraslih, obuku lica sa invaliditetom i verifikaciju informalno ste~enih znanja i vje{tina, nosilac tro{kova obrazovanja je Slu`ba za zapo{ljavanje. (3) Za sticanje ostalih vidova obrazovanja i osposobljavanja odraslih, tro{kove obrazovanja snose polaznici Programa obrazovanja, poslodavci, zavod/slu`be za zapo{ljavanje ili druga zainteresovana pravna i fizi~ka lica. (4) Lica mla|a od 18 godina ne mogu biti nosioci tro{kova programa obrazovanja izuzev u slu~ajevima propisanim ovim zakonom. ^lan 60. (Sredstva koja osigurava bud`et Kantona) (1) U Bud`etu Kantona Sarajevo obavezno se osiguravaju sredstva za: a) tro{kove realizacije programa osnovnog obrazovanja odraslih; b) tro{kove pra}enja, unapre|ivanja i razvoja obrazovanja odraslih. (2) U Bud`etu Kantona Sarajevo se mogu osigurati sredstva za tro{kove izvo|enja programa srednjo{kolskog obrazovanja odraslih lica koja imaju zavr{enu samo osnovnu {kolu, te druge programe obrazovanja u skladu sa Planom obrazovanja odraslih iz ~lana 30. ovog zakona. ^lan 61. (Sredstva koja osigurava jedinica lokalne samouprave) (1) U bud`etu jedinice lokalne samouprave osiguravaju se sredstva za: a) investicije i investicijsko odr`avanje u ustanovama za obrazovanje odraslih kojima je osniva~; b) materijalne tro{kove poslovanja u svrhu obavljanja djelatnosti obrazovanja odraslih u ustanovama za obrazovanje odraslih kojima je osniva~. (2) U bud`etu jedinice lokalne samouprave mogu se osigurati sredstva za tro{kove izvo|enja programa. ^lan 62. (Akt o utvr|ivanju cijene tro{kova Programa obrazovanja) (1) Cijene tro{kova obrazovanja odraslih i provjere znanja utvr|uju se posebnim aktom koji donosi organizator Programa obrazovanja. (2) Saglasnost na akt iz stava (1) ovog ~lana za pravne subjekte koji provode formalno obrazovanje daje Ministarstvo. ^lan 63. (Nadzor) (1) Upravni i stru~ni nadzor nad radom organizatora Programa obrazovanja provodi Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona i drugih propisa iz oblasti obrazovanja odraslih vr{i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo. ^lan 64. (Prekr{aji i kazne) (1) Nov~anom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit }e se za prekr{aj Organizator obrazovanja odraslih, ako: a) suprotno ~lanu 24. propusti voditi dokumentaciju i evidenciju o zavr{enom obrazovanju po javno va`e}im programima; b) ne vodi baze podataka iz ~lana 25.; c) ne obavlja djelatnost u skladu sa programom obrazovanja odraslih iz ~l. 31., 36., 39., 41.; d) ne zaklju~i ugovor sa polaznikom u skladu sa ~lanom 53. ili propusti da to uradi pravovremeno i uredno; e) suprotno ~lanu 53. stav (2) propusti da ispuni obaveze u cilju osiguranja kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja polaznika; f) izvr{i naplatu tro{kova za sticanje osnovnog obrazovanja od polaznika obrazovanja suprotno ~lanu 59. stav (1). (2) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000KMkaznit }e se za prekr{aj Organizator obrazovanja odraslih koji: S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 15. oktobra 2015. KANTONA SARAJEVO Broj 40 – Strana 11 a) po~ne da obavlja djelatnost obrazovanja odraslih prije dono{enja rje{enja o odobrenju izvo|enja programa obrazovanja odraslih (~l. 23. i 34.); b) ne obavlja djelatnost u skladu sa Programom (~lan 31.); c) sredstva javnih prihoda namijenjena za finansiranje/ sufinansiranje obrazovanja odraslih koristi u druge svrhe. (3) Nov~anom kaznom od 1.000 do 3.000 KM kaznit }e se i odgovorno lice u instituciji za prekr{aje iz st. (1) i (2) i ovoga ~lana. (4) Za prekr{aje iz st. (1) i (2) ovog ~lana instituciji mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane izvo|enja Programa u trajanju od jedne do tri godine. VII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 65. (Uskla|ivanje akata) Pravni subjekti za obrazovanje odraslih koji su registrirani na podru~ju Kantona Sarajevo su du`ni u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona da se upi{u u Registar za obrazovanje odraslih koji vodi Ministarstvo i usklade svoja op}a akta sa ovim zakonom. ^lan 66. (Obaveze Vlade) Vlada }e, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti: a) Standarde i normative za realizaciju programa obrazovanja odraslih (~lan 15. stav (1)); b) srednjoro~ni trogodi{nji Plan obrazovanja odraslih u Kantonu Sarajevo (~lan 30. stav (2)); c) Odluku o visini naknade na ime tro{kova provo|enja postupka provjere ispunjenosti uvjeta za rad pravnog subjekta (~l. 18. stav (2) i 34. stav (2) ta~ka e)); d) Odluku o tro{kovima Eksternog vrednovanja kvaliteta (~lan 26. stav (13)). ^lan 67. (Obaveze Ministarstva) Ministarstvo }e, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, uspostaviti i a`urno voditi Registar iz ~lana 23. ovog zakona. ^lan 68. (Obaveze ministra) Ministar }e u roku {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti slijede}e pravilnike: a) Pravilnik o postupku utvr|ivanja uvjeta o sadr`aju i na~inu vo|enja registra (~lan 23. stav (2); b) Pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|enja i ~uvanja andrago{ke dokumentacije i evidencije pravnih subjekata (~lan 24. stav (5)); c) Pravilnik o ispunjenosti uvjeta za rad i akreditaciju (~lan 34. stav (5)); d) Pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|enja registra poslodavaca kod koji se obavlja prakti~an rad (~lan 38. stav 3), e) Pravilnik o uvjetima kvalifikacija i kompetencija andrago{kog kadra (~lan 44. stav (2)), f) Pravilnik o na~inu organizovanja, provo|enja, du`ini trajanja, potrebnom fondu sati za sticanje srednje stru~ne spreme, programa prekvalifikacije, programa osposobljavanja i programa brze obuke za potrebe poslodavca (~lan 50. stav (3). g) Pravilnik o formi i sadr`aju javnih isprava (~lan 56. stav (7)); h) Pravilnik o na~inu organiziranja i provo|enja ispita (~lan 57. stav (1)). ^lan 69. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-26601/15 07. oktobra 2015. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Skup{tine Kantona Sarajevo Sejo Bukva, s. r. Na osnovu ~l. 12. ta~ka b) i 18. stav (1) ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 07.10.2015. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PREUZIMANJU, IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAKUPU POSLOVNIH ZGRADA I PROSTORIJA ^lan 1. U Zakonu o preuzimanju, izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 14/97, 3/06 (Presuda Ustavnog suda Federacije BiH broj U-4/05 od 08.11.2005. godine - prestaju da va`e ~l. 5., 10., 11. i 18.) i 29/09). ^lan 28. se mijenja i glasi: "Ako nije odre|en ugovorom, otkazni rok iznosi tri (3) mjeseca." ^lan 2. U ~lanu 29. dodaje se novi stav 1. koji glasi: "Ukoliko zakupac nije izvr{avao ugovorom preuzetu obavezu pla}anja zakupnine za kori{tenje prostora i vodi se sudski postupak za naplatu duga od ~etiri i vi{e nenapla}enih zakupnina, zakupodavac ima pravo otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostora, odnosno i prije sudske presude izvr{iti iseljenje zakupca iz svog poslovnog prostora uz asistenciju nadle`nih organa Ministarstva unutra{njih poslova Kantona Sarajevo. Nadle`na op}inska slu`ba }e rje{enjem nalo`iti zakupcu iseljenje iz op}inskog poslovnog prostora u roku od osam (8) dana od dana prijema rje{enja. @alba izjavljena protiv rje{enja slu`be ne odla`e izvr{enje rje{enja." Dosada{nji stav 1. postaje stav 2. i glasi: "U ostalim slu~ajevima ugovor o zakupu poslovnih prostorija otkazuje se preko nadle`nog suda." Dosada{nji stav 2. postaje stav 3. ^lan 3. ^lan 37. se mijenja i glasi: "Ako zakupac iz ~lana 29. stav 1. ne preda ispra`njene poslovne prostorije u roku odre|enom u prethodnom ~lanu zakupodavac }e sam sprovesti postupak iseljenja zakupaca iz poslovnog prostora. U ostalim slu~ajevima zakupodavac mo`e tu`bom kod nadle`nog suda tra`iti predaju ispra`njenih poslovnih prostorija." ^lan 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-26602/15 07. oktobra 2015. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Skup{tine Kantona Sarajevo Sejo Bukva, s. r. Na osnovu ~l. 12 e) i 18. b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 07.10.2015. godine, donijela je S L U @ B E N E N O V I N E Broj 40 – Strana 12 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 15. oktobra 2015.
Autentično tumačenje člana 36. Zakona o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 20.09.2015. 20.09.2015 SG USK 14/17, SG USK 13/12, SG USK 06/12, SG USK 11/11, SG USK 041/11 tumačenje,usk,komunalna djelatnost
Zakon o poticaju razvoja male privrede KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 29/15 30.07.2015 mala privreda,razvoj KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 12. stav (1) ta~ka g) i ~lana 18. stav (1) ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 21.07.2015. godine, donijela je ZAKON O POTICAJU RAZVOJA MALE PRIVREDE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom se ure|uju osnove planiranja, osiguranje sredstava i provo|enje mjera razvoja male privrede u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), aktivnosti i mjere Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) u poticaju razvoja male privrede, nadzor nad provo|enjem Zakona, kaznena i druga pitanja u vezi sa poticajem razvoja male privrede u Kantonu. ^lan 2. (Svrha Zakona) Svrha ovog Zakona je da se propi{e sistemsko planiranje, osiguranje sredstava i provo|enje mjera i aktivnosti razvojamale privrede, kao i da se propi{e transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir u poticaju razvoja male privrede, koji ima za cilj da se ostvari ekonomski rast sektora male privrede uKantonu. II. SUBJEKTI MALE PRIVREDE ^lan 3. (Definicija subjekata male privrede) Malu privredu ~ine subjekti male privrede, fizi~ka i pravna lica, koja trajno obavljaju zakonom dozvoljene djelatnosti radi ostvarivanja dohotka odnosno dobiti, uklju~uju}i samozapo{ljavanje i porodi~ne poslove povezane sa obrtom i drugim djelatnostima, registrovani kod nadle`nog organa, bez obzira na oblik organizovanja i koji: a) su samostalni u poslovanju, b) zapo{ljavaju prosje~no godi{nje manje od 250 lica i c) ostvaruju godi{nji prihod manji od 97.500.000,00 konvertibilnih maraka i/ili ~iji je bilans stanja manji od 84.000.000,00 konvertibilnih maraka. ^lan 4. (Samostalnost u poslovanju) Samostalnost u poslovanju postoji: a) ako druga fizi~ka ili pravna lica koja ne ispunjavaju uslove iz ~lana 3. ovog Zakona pojedina~no ili zajedni~ki, nisu vlasnici kapitala ili ne u~estvuju u pravu odlu~ivanja vi{e od 25% u subjektu male privrede, b) ako je prekora~en udio od 25%, ukoliko udio u vlasni{tvu ili u pravu odlu~ivanja u subjektu male privrede ima investicioni fond ili javni sektor, pod uslovom da njihov udio u kapitalu ili u pravu odlu~ivanja pojedina~no ili zajedni~ki nije ve}i od 50% i c) ako raspored udjela u vlasni{tvu subjekta male privrede nije mogu}e utvrditi te se, na osnovu posebne izjave istog, mo`e opravdano pretpostaviti da druga fizi~ka ili pravna lica iz ta~ke a) i b) ovog ~lana, ne prelaze ograni~enja uslova samostalnosti u poslovanju subjekatamale privrede iz ta~ke a) i b) ovog ~lana. ^lan 5. (Podjela subjekata male privrede) (1) Prema veli~ini, u smislu ovog Zakona, razlikuju se mikro,mali i srednji subjekti male privrede, pri ~emu: a) mikro subjekti male privrede su fizi~ka i pravna lica koja zapo{ljavaju prosje~no godi{nje devet i manje lica i ~iji je ukupni godi{nji prihod i/ili ~iji je ukupni godi{nji bilans stanja manji od 3.900.000,00 konvertibilnih maraka, b) mali subjekti male privrede su fizi~ka i pravna lica koja zapo{ljavaju prosje~no godi{nje od 10 do 49 lica i ~iji je ukupni godi{nji prihod i/ili ~iji je ukupni godi{nji bilans stanja manji od 19.500.000,00 konvertibilnih maraka i c) srednji subjekti male privrede su fizi~ka i pravna lica koja zapo{ljavaju prosje~no godi{nje od 50 do 250 lica i ~iji je ukupni godi{nji prihod manji od 97.500.000,00 konvertibilnih maraka i/ili ~iji je ukupni godi{nji bilans stanja manji od 84.000.000,00 konvertibilnih maraka. (2) Uslu~aju da dosljednom primjenom kriterija broja zaposlenih i finansijskih pokazatelja, iz stava (1) ovog ~lana, nije jasno u koju od postoje}ih kategorija pripada subjekt male privrede, odlu~uju}i kriterij je broj zaposlenih. ^lan 6. (Kriteriji za razvrstavanje subjekata male privrede) (1) Podaci o broju prosje~no godi{nje zaposlenih i o finansijskim pokazateljima utvr|uju se na osnovu posljednjeg godi{njeg obra~unskog perioda. Vrijednost finansijskih pokazatelja utvr|uje se isklju~uju}i indirektne poreze. (2) U slu~aju novoosnovanih subjekatamale privrede koji nemaju usvojen periodi~ni obra~un ili zavr{ni ra~un, podaci potrebni Godina XX – Broj 29 ^etvrtak, 30. jula 2015. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7052 za razvrstavanje u grupe odre|uju se na osnovu procjene na~injene za odgovaraju}i protekli period u toku godine. (3) Promjena grupe, u koju je prema veli~ini razvrstan subjekt male privrede, slijedi po evidentiranom preba~aju ili podba~aju vrijednosti podataka o subjektu male privrede u dva uzastopna obra~unska perioda u odnosu na ograni~enja iz ~lana 5. ovog Zakona za navedenu grupu. ^lan 7. (Utvr|ivanje broja zaposlenih) (1) Broj prosje~no godi{nje zaposlenih utvr|uje se na osnovu ostvarenih godi{njih sati rada osoblja sa punim i skra}enim radnim vremenom, osim vremena provedenog na porodiljskom odsustvu i vremena provedenog u statusu pripravnika. (2) Osoblje ~ine zaposlenici, privremeno anga`ovani radnici, vlasnici-menad`eri i anga`ovani radnici drugih privrednih subjekata za vrijeme provedeno na radu u redovnim aktivnostima subjekata male privrede, radi ostvarenja finansijske dobiti. (3) U~enici, studenti i volonteri uklju~eni u stru~nu obuku odgovaraju}im ugovorom, ne smatraju se osobljem. ^lan 8. (Statisti~ko razvrstavanje subjekata male privrede) (1) Subjekti male privrede se, radi osiguranja statisti~kih podataka potrebnih za pra}enje razvoja male privrede, razvrstavaju u kategorije prema broju zaposlenih kako slijedi: a) sa jednim zaposlenim licem, b) dva do devet zaposlenih lica, c) 10 do 49 zaposlenih lica i d) 50 do 249 zaposlenih lica. (2) Razvoj male privrede se prati kroz promjene sljede}ih indikatora: a) broj zaposlenih u maloj privredi, b) obim proizvodnje u maloj privredi, c) broj subjekata male privrede, ukupno i u pojedinim kategorijama iz stava (1) ovog ~lana, d) vrijednost izvoza subjekata male privrede, e) ulaganja u istra`ivanja i razvoj, te primjenu savremenih tehnologija i inovacija, f) u~e{}e subjekata male privrede u kori{tenju sredstava EU, prema broju subjekata i vrijednosti projekata i g) broj tradicionalnih i starih zanata i vrijednost proizvodnje u tradicionalnim i starim zanatima. III. CILJEVI I PROGRAM RAZVOJAMALE PRIVREDE ^lan 9. (Ciljevi razvoja male privrede) Ciljevi razvoja male privrede su: a) pove}anje broja zaposlenih, b) pove}anje proizvodnje, kvaliteta i konkurentnosti male privrede, c) pove}anje broja subjekata male privrede, d) pove}anje vrijednosti izvoza i prilago|avanje svjetskom tr`i{tu, e) istra`ivanje, razvoj i primjena savremenih tehnologija i inovacija, f) poticanje subjekata male privrede za kori{tenje sredstava Evropske unije (IPA i Horizon 2020 programi), g) poticanje djelatnosti koje ne zaga|uju okolinu i h) poticanje obavljanja i opstanka tradicionalnih i starih zanata. ^lan 10. (Program razvoja male privrede) (1) Vlada na prijedlog Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) donosi Program razvoja male privrede (u daljem tekstu: Program), za period od ~etiri godine. (2) Programom se utvr|uju: smjernice razvoja, poticajne mjere, nosioci provo|enja poticajnih mjera, aktivnosti provo|enja, izvori sredstava, metodologija provo|enja i pra}enja provo|enja pojedinih mjera. (3) Na osnovu Programa iz stava (1) ovog ~lana, Ministarstvo na prijedlog nosioca Programa iz ~lana 16. ovog Zakona donosi Godi{nji plan provo|enja Programa (u daljem tekstu: Godi{nji plan). (4) Godi{nji plan usvaja Vlada. (5) Godi{nji plan sadr`i: plan pojedinih poticajnih mjera i aktivnosti, potrebna finansijska sredstva, izvore sredstava, kriterije, uslove i na~in kori{tenja sredstava. (6) Izvje{taj o izvr{enju Godi{njeg plana iz stava (4) ovog ~lana, podnosi se Skup{tini Kantona Sarajevo. ^lan 11. (Sredstva za provo|enje Programa) (1) Finansijska sredstva za provo|enje Programa iz ~lana 10. ovog Zakona, osiguravaju se u Bud`etu Kantona za svaku kalendarsku godinu. (2) Visina finansijskih sredstava iznosi od 0,5% do 2%vrijednosti godi{njeg Bud`eta Kantona u prethodnoj godini. (3) Odluku o izboru korisnika poticajnih sredstava donosi Vlada, na prijedlog Ministarstva. IV. POTICAJNE MJERE ^lan 12. (Poticajne mjere) Poticajne mjere i aktivnosti radi ostvarivanja ciljeva razvoja male privrede koje se utvr|uju Programom, odnose se na: a) kreditiranje subjekata male privrede pod povoljnim uslovima, b) subvencionisanje kamata po preuzetim kreditima, c) pru`anje stru~ne i savjetodavne pomo}i za subjekte male privrede, d) davanje podr{ke razvoju centara za preduzetni{tvo, preduzetni~kih inkubatora, klastera, tehnolo{kih parkova i zona male privrede, e) poticanje u kori{tenju fondova Evropske unije (IPA i Horizon 2020 fondovi), f) davanje podr{ke za pove}anje zapo{ljavanja, g) davanje podr{ke za u~estvovanje na sajmovima i programima edukacije, h) podr{ka razvoja preduzetni{tva ciljnih grupa (`ensko preduzetni{tvo, preduzetni{tvo mladih i preduzetni{tvo osoba sa invaliditetom), i) davanje podr{ke za istra`ivanje, razvoj i primjenu inovacija, uvo|enje savremenih tehnologija, te podr{ke za edukaciju i prekvalifikaciju, j) davanje podr{ke za uvo|enja certifikata i me|unarodnih standarda kvalitete i k) davanje podr{ke za{titi i revitalizaciji tradicionalnih i starih zanata (obrta). ^lan 13. (Podzakonski akt - Pravilnik) (1) Podzakonski akt - Pravilnik kojim se detaljnije ure|uju postupci u provo|enju Programa iz ~lana 10. ovog Zakona (u daljem tekstu: Pravilnik) donosi Ministarstvo. (2) Pravilnikom se obavezno ure|uje: a) metodologija rada, kojom se obezbje|uje javnost rada, b) kriteriji za izbor u~esnika u provo|enju Programa, c) kriteriji za izbor korisnika sredstava i razvojnih projekata kojima se ja~a konkurentska sposobnost subjekata male privrede, d) definisanje i ure|enje odnosa putem ugovora izme|u nosioca programiranja razvoja i ostalih u~esnika u provo|enju Programa, e) pouka o pravnom lijeku za stranke koje smatraju da su aktivnostima u provo|enju Programa povrije|ena njihova prava ili su na drugi na~in o{te}ena i S L U @ B E N E N O V I N E Broj 29 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 30. jula 2015. f) na~in izvje{tavanja i pra}enje provo|enja Programa, uskla|en sa procedurom pra}enja realizacije Programa rada Vlade. ^lan 14. (Ugovor izme|u davaoca i korisnika poticajnih sredstava) (1) Davalac sredstava sa korisnikom poticajnih sredstava sa~injava Ugovor o me|usobnim pravima i obavezama (u daljem tekstu: Ugovor). (2) Ugovor obavezno sadr`i: namjenu, visinu i uslove dodjele sredstava, rokove utro{ka sredstava, te na~in i rokove izvje{tavanja i sankcije za nepo{tivanje Ugovora. ^lan 15. (Obaveze korisnika sredstava) (1) Korisnici sredstava obavezni su u skladu sa Ugovorom: a) da dodijeljena sredstva koriste namjenski, u skladu sa odobrenim projektom - programom, b) da se prilikom implementacije odobrenog projekta - programa pridr`avaju svih planova i rokova utvr|enih projektom - programom, c) da odmah, nakon potpune implementacije odobrenih sredstava, a najkasnije u roku od {est mjeseci od dana uplate odobrenih sredstava, dostave u potpunosti popunjen obrazac "Izvje{taj o implementaciji odobrenih sredstava", koji se prila`e uz Ugovor i smatra se njegovim sastavnim dijelom, d) da uz popunjen obrazac "Izvje{taj o implementaciji odobrenih sredstava" dostave i dokaze o pravilno utro{enim sredstvima, kako se navodi u ovom obrascu i e) da ovla{tenom licu - inspektoru omogu}e vr{enje nadzora i daju mu sva potrebna obavje{tenja i podatke od zna~aja za vr{enje tog nadzora. (2) Korisnik poticajnih sredstava, koji je u me|uvremenu, pravosna`nom odlukom suda ka`njen zbog nepo{tivanja odredbi iz stava (1) ta~ke a), b), c) i d) ovog ~lana, obavezan je vratiti dodijeljena mu sredstva u roku od 15 dana, od dana pravosna`nosti odluke o prekr{aju. V. NOSIOCI PROGRAMA RAZVOJA ^lan 16. (Nosioci Programa) Nosioci Programa, u smislu ovog Zakona, su: a) Vlada, b) Ministarstvo, c) Jedinice lokalne samouprave, d) Privredna komora Kantona, e) Obrtni~ka komora Kantona i f) regionalna razvojna agencija. ^lan 17. (Obaveze nosioca u provo|enju Programa) (1) Ministarstvo nadzire i prati provo|enje Programa i Godi{njeg plana, analizira rezultate i izra|uje izvje{taje. (2) Jedinice lokalne samouprave izra|uju vlastite programe i planove, pripremaju informacijsko -dokumentacijske podloge za pripremu Programa, predla`u razvojne projekte, prate, analiziraju i izvje{tavaju o provo|enju projekata i poticajnih mjera iz svog djelokruga. (3) Ostali nosioci Programa iz ~lana 16. ovog Zakona, predla`u poticajne mjere i razvojne projekte iz svoje nadle`nosti, neposredno provode mjere za koje su zadu`eni Programom, te prate i izvje{tavaju o postignutim rezultatima. VI. NADZOR ^lan 18. (Upravni nadzor) Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, u okviru svojih nadle`nosti i na na~in utvr|en propisima kojima se ure|uje upravni nadzor, provode: a) Ministarstvo, b) Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo i c) nadle`na tijela grada i op}ina. ^lan 19. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad implementacijom poticajnih sredstava vr{i kantonalni tr`i{ni inspektor. (2) Zadatak inspektora je da u postupku nadzora iz stava (1) ovog ~lana, kontinuirano prati utro{ak finansijskih sredstava od strane korisnika sredstava i izvr{enje drugih preuzetih obaveza, u cilju pravilnog provo|enja ovog Zakona, Pravilnika iz ~lana 13. ovog Zakona, Ugovora i drugih akata koji se odnose na provo|enje Programa. (3) Subjekt nadzora du`an je omogu}iti inspektoru vr{enje inspekcijskog nadzora, uvid u dokumentaciju, dati mu sva potrebna obavje{tenja i podatke koji se odnose na implementaciju poticajnih sredstava. (4) Ako se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je do{lo do povrede ovog Zakona, propisa donesenih za njegovo provo|enje i odredbi Ugovora, inspektor }e rje{enjem korisniku sredstava nalo`iti slijede}e: a) otklanjanje nedostataka utvr|enih u postupku nadzora i odrediti rok za njihovo otklanjanje, ako utvrdi nedostatke iz ~lana 15. stav (1) ta~ke b), c) i d) i b) povrat vrijednosti dodijeljenih sredstava, ako utvrdi nedostatke iz ~lana 15. stav (1) ta~ka a). ^lan 20. (@alba protiv rje{enja inspektora) (1) Protiv rje{enja inspektora mo`e se izjaviti `alba u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. (2) O `albi iz stava (1) ovog ~lana, rje{ava Ministarstvo. (3) Ministarstvo je du`no donijeti rje{enje, u roku od 30 dana od dana prijema `albe, koje je kona~an upravni akt, a protiv kojeg se mo`e pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda u Sarajevu. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 21. (Nov~ane kazne za prekr{aje) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM, kaznit }e se za prekr{aj pravno lice-korisnik sredstava: a) ako odobrena sredstva koristi nenamjenski (~lan 15. stav (1) ta~ka a)), b) ako se prilikom implementacije investicionog projekta - programa ne pridr`ava svih planova i rokova (~lan 15. stav (1) ta~ka b)), c) ako u propisanom roku ne dostavi popunjen obrazac "Izvje{taj o implementaciji odobrenih sredstava" (~lan 15. stav (1) ta~ka c)) i d) ako ne dostavi dokaze o pravilno utro{enim sredstvima (~lan 15. stav (1) ta~ka d)). (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana, kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu, nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana, kaznit }e se fizi~ko lice-korisnik sredstava, nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.500,00 KM, kaznit }e se za prekr{aj pravno lice-korisnik sredstava: a) ako po rje{enju inspektora ne otkloni nedostatke utvr|ene u postupku nadzora nad kori{tenjem dodijeljenih sredstava (~lan 19. stav (4) ta~ka a)), b) ako po rje{enju inspektora ne izvr{i povrat dodijeljenih sredstava (~lan 19. stav (4) ta~ka b)), c) ako u Izjavi iz ~lana 4. stav (1) ta~ka c) daje la`ne podatke i d) ako ne omogu}i inspektoru vr{enje inspekcijskog nadzora. (5) Za prekr{aj iz stava (4) ovog ~lana, kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu, nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 500,00 KM. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 30. jula 2015. KANTONA SARAJEVO Broj 29 – Strana 3 (6) Za prekr{aj iz stava (4) ovog ~lana, kaznit }e se fizi~ko lice-korisnik sredstava, nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM. (7) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM, kaznit }e se za prekr{aj pravno lice-korisnik sredstava, koji ne vrati dodijeljena sredstva u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti odluke o prekr{aju (~lan 15. stav (2)). (8) Za prekr{aj iz stava (7) ovog ~lana, kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu, nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. (9) Za prekr{aj iz stava (7) ovog ~lana, kaznit }e se fizi~ko lice-korisnik sredstava, nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 22. (Pokretanje prekr{ajnog postupka) Prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka podnose ovla{tena lica Ministarstva, Ministarstva finansija Kantona Sarajevo i inspektor iz ~lana 19. stav (1) ovog Zakona. ^lan 23. (Zabrana na poticajne mjere) Korisnik poticajnih sredstava kojem je pravosna`nom odlukom izre~ena kazna za prekr{aj iz ~lana 15. stav (1) ta~ka a) b) c) i d) ovoga Zakona, ne mo`e ostvariti pravo na poticajne mjere predvi|ene ovim Zakonom u periodu od pet godina od pravosna`nosti odluke o prekr{aju po kojoj je korisnik sredstava progla{en krivim. VIII. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 24. (Zabrana diskriminacije i uznemiravanja) U postupcima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona zabranjuje se svaki vid diskriminacije i uznemiravanja na osnovu pola, jezika, nacionalne pripadnosti, vjeroispovjesti, socijalnog porijekla, imovnog stanja, politi~kog ili drugog uvjerenja. ^lan 25. (Gramati~ki izrazi) Gramati~ki izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu za ozna~avanje mu{kog ili `enskog roda podrazumijevaju oba pola, osim kada je svrha ovog Zakona druga~ija. ^lan 26. (Rok za dono{enje Programa) Vlada }e donijeti Program iz ~lana 10. ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 27. (Rok za dono{enje Pravilnika) Ministarstvo }e donijeti Pravilnik iz ~lana 13. ovog Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 28. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjivat }e se od 01.01.2016. godine. Broj 01-02-20868/15 21. jula 2015. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Skup{tine Kantona Sarajevo Sejo Bukva, s. r. Na osnovu ~lana 37. i 117. Poslovnika Skup{tine Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" - Drugi novi pre~i{}eni tekst, broj 41/12, 15/13 i 47/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 21.07.2015. godine, donijela je ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O IZBORU PREDSJEDAVAJU]IH, ZAMJENIKA PREDSJEDAVAJU]IH I ^LANOVA STALNIH RADNIH TIJELA, SKUP[TINE KANTONA SARAJEVO I U Komisiji za za{titu kulturno - historijskog naslije|a razrje{ava se Fadil Mandal, ~lan (SBB), bira se Faruk Jabu~ar, ~lan (SBB). II Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavi}e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-20869/15 21. jula 2015. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Skup{tine Kantona Sarajevo Sejo Bukva, s. r. Na osnovu ~lana 18. stav 1. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 21.07. 2015. godine, donijela je ODLUKU O DOPUNAMA ODLUKE O USVAJANJU PROJEKTA "OPSADA I ODBRANA SARAJEVA 1992.-1995. GODINE" I U Odluci o usvajanju Projekta "Opsada i odbrana Sarajeva 1992.-1995. godine" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 9/06, 15/07 i 35/12), u ta~ki II dodaje se nova podta~ka 12. koja glasi: "12. Podprojekat stavljanja u funkciju i dovr{etka sanacije spomen obilje`ja - "Muzej opsade i odbrane Sarajeva 1992.-1995. godine", koji bi podsje}ao na doga|aje u organizaciji otpora i dalje za ratni period 1992.-1995. godine." II U ta~ki IV dodaje se nova podta~ka 1.12 koja glasi: "1.12 Podprojekat stavljanja u funkciju i dovr{etka sanacije spomen obilje`ja - "Muzej opsade i odbrane Sarajeva 1992.-1995. godine", koji bi podsje}ao na doga|aje u organizaciji otpora i dalje za ratni period 1992.-1995. godina." Nosilac aktivnosti: Fond Memorijala Kantona Sarajevo, JU "Muzej Sarajeva", Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstvo za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo i op}ina Stari Grad."
Zakon o turističkim zajednicama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/15 10.07.2015 SN TK 14/16 turističke zajednice,turizam GODINA 22 • TUZLA, SRIJEDA, 07. OKTOBAR 2015. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 1 591 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.9.2015. godine, d o n o s i Z A K O N O T U R I S T I Č K I M Z A J E D N I C A M A I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, organizacija i rad turističkih zajednica, način njihovog finansiranja i poslovanja, kao i kriteriji za kategorisanje turističkih mjesta. Član 2. (Ciljevi osnivanja) (1) Turističke zajednice se osnivaju radi razvoja, unapređenja i promocije turizma na području lokalnih zajednica kao i Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) u cjelini, i privrednih interesa pravnih i fizičkih lica koja pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom, na način da upravljaju destinacijom na nivou za koji su osnovane. (2) Ciljevi osnivanja turističkih zajednica su: a) unapređenje općih uslova boravka turista kroz formiranje cjelovite turističke ponude, podizanje kvaliteta turističkih i drugih komplementarnih usluga, očuvanje i stvaranje prepoznatljivog i privlačnog turističkog ambijenta područja za koje su osnovane; b) razvijanje svijesti o važnosti turizma, kao i privrednim, društvenim i drugim efektima turizma, o potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a posebno zaštite životne sredine; c) podsticanje razvoja turističke infrastrukture i pružanja informacija turistima; d) promocija turističkog proizvoda područja za koje su osnovane. Član 3. (Djelatnost turističkih zajednica) (1) Djelatnost turističkih zajednica se zasniva na načelu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, čiji osnovni cilj nije ostvarivanje neposredne dobiti. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, turističke zajednice mogu da: a) upravljaju dobrima i resursima koji su im dati na upravljanje odlukom osnivača u skladu sa posebnim propisima (izletišta, lovišta, parkovi, plaže, jezera, rijeke, prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe), b) organizuju manifestacije i priredbe, c) objavljuju turističke komercijalne oglase u oglasnim medijima koji su im dati na upravljanje odlukom osnivača, d) prodaju suvenire, ulaznice, turističke karte i brošure, osim sopstvenog promotivnog materijala, e) obavljaju i druge poslove od javnog interesa koji su u funkciji razvoja turizma i koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisima. Član 4. (Pravni status) (1) Turističke zajednice imaju svojstvo pravnog lica. (2) Svojstvo pravnog lica turistička zajednica stiče danom upisa u Upisnik turističkih zajednica (u daljem tekstu: Upisnik), a gubi brisanjem iz Upisnika. (3) Zahtjev za upis u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine. (4) Zahtjev za upis promjene podataka upisanih u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana nastale promjene. (5) Upisnik vodi Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). (6) Ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: ministar) će posebnim pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca zahtjeva za upis u Upisnik, dokumentaciju neophodnu za upis, način upisa, te sadržaj i način vođenja Upisnika. (7) O upisu turističke zajednice u Upisnik, upisu promjene upisanih podataka i brisanju turističke zajednice iz Upisnika Ministarstvo donosi rješenje. (8) Protiv rješenja iz stava (7) ovog člana žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Član 5. (Sistem turističkih zajednica) Turistička zajednica se može osnovati kao: a) turistička zajednica općine/grada, b) turistička zajednica područja, c) Turistička zajednica Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Turistička zajednica Kantona). Broj 11 - Strana 1278 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. Član 6. (Članovi turističke zajednice) (1) Turistička zajednica ima obavezne članove. (2) Osim članova iz stava (1) ovoga člana, turistička zajednica općine/grada, odnosno područja može imati i dobrovoljne članove. (3) Skupština turističke zajednice, na prijedlog turističkog vijeća, može lica, posebno zaslužna za razvoj i promociju turizma, imenovati počasnim članovima turističke zajednice. (4) Počasni članovi turističke zajednice ne mogu birati niti biti birani u organe turističke zajednice. Član 7. (Javnost rada) (1) Rad turističkih zajednica je javan. (2) Javnost rada osigurava se i ostvaruje na način propisan statutom turističke zajednice. Član 8. (Statut turističke zajednice) (1) Prava i obaveze turističkih zajednica utvrđuju se ovim zakonom i statutom turističke zajednice. (2) Statut turističke zajednice sadrži odredbe o: a) nazivu i sjedištu turističke zajednice, b) zadacima turističke zajednice, c) pravima, obavezama i odgovornosti članova turističke zajednice, d) načinu predstavljanja i zastupanja turističke zajednice, e) djelokrugu, ustrojstvu, načinu izbora i opoziva, mandatu te odgovornosti članova organa turističke zajednice, f) načinu odlučivanja u turističkoj zajednici i organima turističke zajednice, g) načinu ostvarivanja javnosti rada, h) načinu donošenja statuta i drugih općih akata, i) imovini, načinu sticanja imovine i raspolaganju imovinom, j) postupku s imovinom u slučaju prestanka turističke zajednice, k) drugim pitanjima od značaja za djelovanje turističke zajednice. (3) Turistička zajednica donosi statut i odluku o izmjenama i dopunama statuta uz prethodnu saglasnost nadležne općinske/gradske službe, odnosno Ministarstva. (4) Ako turistička zajednica ne donese statut, odnosno odluku o izmjenama i dopunama statuta u roku od mjesec dana od dana prijema saglasnosti iz stava (3) ovog člana, smatrat će se da saglasnost nije data. (5) Statuti turističkih zajednica općine/grada i područja i njihove izmjene i dopune objavljuju se u službenom glasilu općine/grada, a statut Turističke zajednice Kantona u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. (6) Službena glasila općina/gradova iz stava (5) ovog člana, turističke zajednice su dužne dostaviti Ministarstvu u roku od 15 dana od dana objave statuta, odnosno izmjene i dopune statuta u službenom glasilu. Član 9. (Organi turističke zajednice) (1) Organi turističke zajednice su: a) skupština, b) nadzorni odbor, c) turističko vijeće. (2) Statutom turističke zajednice može se predvidjeti osnivanje i drugih organa. (3) Članovi organa odgovorni su za zakonito i savjesno obavljanje svojih dužnosti. (4) Mandat članova organa turističke zajednice traje četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani najviše još jedan mandat. (5) U slučaju prestanka mandata člana organa prije isteka vremena na koje je izabran, novi član se bira ili delegira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik. Član 10. (Skupština) (1) Skupština turističke zajednice je najviši organ upravljanja u turističkoj zajednici. (2) Skupštinu turističke zajednice čine članovi, odnosno predstavnici članova turističke zajednice. (3) Skupština turističke zajednice: a) donosi statut turističke zajednice, b) donosi poslovnik o radu skupštine, c) bira i razrješava presjedavajućeg skupštine turističke zajednice iz reda članova skupštine, d) bira i razrješava članove nadzornog odbora turističke zajednice, koje prema odredbama ovog zakona bira skupština, e) odlučuje o izboru i razrješenju članova turističkog vijeća, koje prema odredbama ovog zakona bira skupština, f) donosi godišnji program rada i godišnji finansijski plan turističke zajednice, g) usvaja godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj turističke zajednice, h) donosi odluku o osnivanju i ustroju turističkog ureda, i) donosi odluku o izvještajima koje podnose turističko vijeće i predsjednik turističkog vijeća, j) donosi odluke i rješava druga pitanja kada je to predviđeno propisima i statutom turističke zajednice. (4) Predsjedavajući skupštine turističke zajednice saziva i predsjedava sjednicama skupštine turističke zajednice i za svoj rad odgovara skupštini turističke zajednice. (5) Skupština turističke zajednice održava se najmanje dva puta godišnje. Član 11. (Nadzorni odbor) (1) Nadzorni odbor nadzire: a) vođenje poslova turističke zajednice, b) materijalno i finansijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima turističke zajednice, c) izvršenje i provedbu programa rada i finansijskog plana turističke zajednice. (2) O obavljenom nadzoru, nadzorni odbor podnosi pisani izvještaj turističkom vijeću i skupštini turističke zajednice. (3) Nadzorni odbor provodi nadzor iz stava (1) ovog člana svaka tri mjeseca, odnosno četiri puta godišnje. Član 12. (Članovi nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor turističke zajednice ima najmanje tri člana, a čine ga: a) članovi koje bira skupština turističke zajednice, b) član kojeg delegira osnivač. (2) Statutom se može odrediti veći broj članova nadzornog odbora s tim da njihov broj mora biti neparan. (3) Član nadzornog odbora ne može biti član turističkog vijeća niti skupštine turističke zajednice. (4) Nadzorni odbor iz redova svojih članova bira predsjednika i zamjenika. (5) Nadzorni odbor donosi poslovnik o svom radu. Srijeda, 07.10. 2015. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 1279 Član 13. (Turističko vijeće) (1) Turističko vijeće je izvršni organ skupštine turističke zajednice. (2) Turističko vijeće obavlja poslove utvrđene ovim zakonom i statutom turističke zajednice i za svoj rad odgovorno je skupštini turističke zajednice. (3) Turističko vijeće turističke zajednice: a) provodi odluke i zaključke skupštine turističke zajednice, b) predlaže skupštini godišnji program rada i finansijski plan turističke zajednice, te godišnji finansijski izvještaj, c) podnosi skupštini izvještaj o svom radu najmanje dva puta godišnje, d) upravlja imovinom turističke zajednice u skladu sa ovim zakonom i statutom te u skladu sa programom rada i finansijskim planom, e) donosi opće akte za stručnu službu turističke zajednice, f) imenuje i razrješava voditelja turističkog ureda, g) utvrđuje granice ovlasti za zastupanje turističke zajednice i raspolaganje finansijskim sredstvima turističke zajednice, h) donosi poslovnik o radu, i) obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom i statutom turističke zajednice. (4) Turističko vijeće ima predsjednika turističkog vijeća koji predstavlja turističku zajednicu. (5) Dužnost predsjednika turističkog vijeća turističke zajednice općine/grada obavlja općinski načelnik/ gradonačelnik ili lice koje imenuje načelnik/gradonačelnik. (6) Dužnost predsjednika turističkog vijeća turističke zajednice područja obavlja, u skladu sa odredbama statuta, jedan od općinskih načelnika/gradonačelnika ili lice koje zajednički imenuju načelnici/gradonačelnici. (7) Dužnost predsjednika turističkog vijeća Turističke zajednice Kantona obavlja ministar ili lice koje imenuje ministar. (8) Predsjednik turističkog vijeća turističke zajednice saziva i predsjedava sjednicama turističkog vijeća i za svoj rad odgovara skupštini turističke zajednice i osnivaču. (9) Turističko vijeće može pravovaljano odlučivati ukoliko sjednici prisustvuje više od polovice članova vijeća, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova. Član 14. (Turistički ured) (1) Skupština turističke zajednice može, shodno potrebi, osnovati turistički ured turističke zajednice. (2) U turističkom uredu obavljaju se stručni i administrativni poslovi vezani za potrebe turističke zajednice. (3) Turističko vijeće pravilnikom propisuje posebne uslove u pogledu stručne spreme, radnog iskustva, znanja jezika i drugih posebnih znanja i sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu. (4) Na radne odnose zaposlenih u turističkom uredu primjenjuju se opći propisi o radu, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (5) Do donošenja odluke iz stava (1) ovog člana stručne i administrativne poslove vezane za potrebe turističke zajednice obavlja nadležna općinska/gradska služba za turističku zajednicu općine/grada, odnosno Ministarstvo za Turističku zajednicu Kantona. Član 15. (Voditelj turističkog ureda) (1) Turistički ured ima voditelja koji se imenuje na četiri godine na osnovu javnog konkursa i može biti ponovo imenovan, ali ne više od dva mandata. (2) Voditelj turističkog ureda zastupa turističku zajednicu, organizuje i rukovodi radom i poslovanjem turističkog ureda, provodi odluke turističkog vijeća turističke zajednice i u granicama utvrđenih ovlasti odgovoran je za poslovanje turističke zajednice i zakonitost rada turističkog ureda. (3) Voditelj turističkog ureda za svoj rad odgovara turističkom vijeću. (4) Turističku zajednicu do izbora voditelja turističkog ureda zastupa predsjednik turističkog vijeća turističke zajednice. (5) Voditelj turističkog ureda i drugi radnici zaposleni u turističkom uredu ne mogu biti predsjednici niti članovi skupštine ili turističkog vijeća niti jedne turističke zajednice. II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE/GRADA Član 16. (Odluka o osnivanju turističke zajednice općine/grada) (1) Odluku o osnivanju turističke zajednice općine/ grada donosi općinsko/gradsko vijeće na osnovu prethodne saglasnosti Ministarstva. (2) Zahtjev za davanje saglasnosti za osnivanje turističke zajednice općine/grada Ministarstvu podnosi općinski načelnik/gradonačelnik. (3) Zahtjevu iz stava (2) ovoga člana prilaže se pismo namjere za osnivanje turističke zajednice, obim unutrašnje organizacije turističke zajednice i procjena izvornih prihoda potrebnih za rad turističke zajednice, kao i izvori osiguranja istih. (4) Prilikom davanja saglasnosti iz stava (1) ovoga člana, Ministarstvo će posebno voditi računa o mogućnostima finansiranja predloženog obima organizacije i finansijskim mogućnostima izvršavanja osnovnih zadataka turističke zajednice. (5) Pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice općine/grada i sazivanje osnivačke skupštine obavlja općinski/gradski organ uprave nadležan za poslove turizma. Član 17. (Obavezni članovi turističke zajednice općine/grada) (1) Obavezni članovi turističke zajednice općine/grada su sva pravna i fizička lica, koja na području općine/grada u kojoj se osniva turistička zajednica imaju sjedište ili bilo kakav organizacioni dio i koja ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih ili drugih turističkih usluga ili obavljaju s turizmom neposredno povezane djelatnosti. (2) Djelatnosti iz stava (1) ovog člana utvrđuje ministar pravilnikom, u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti u Bosni i Hercegovini. (3) Obavezno članstvo u turističkoj zajednici općine/ grada počinje danom osnivanja turističke zajednice ili danom početka obavljanja djelatnosti pravnog i fizičkog lica na području općine/grada na kojem je osnovana turistička zajednica. (4) Na prestanak obaveznog članstva u turističkoj zajednici ne utiče privremena obustava djelatnosti kao ni sezonsko obavljanje djelatnosti. (5) Obavezno članstvo u turističkoj zajednici općine/ grada prestaje: prestankom rada turističke zajednice, prestankom pravnog lica ili smrću fizičkog lica te djelomičnim ili potpunim gubitkom poslovne sposobnosti fizičkog lica, prestankom poslovne jedinice, promjenom sjedišta, prestankom ostvarivanja prihoda pružanjem ugostiteljskih ili drugih turističkih usluga ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. (6) Obavezni članovi turističke zajednice, odnosno njihovi predstavnici, mogu birati i biti birani u organe turističke zajednice. Broj 11 - Strana 1280 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. Član 18. (Dobrovoljni članovi turističke zajednice općine/grada) (1) Kao dobrovoljni članovi u turističku zajednicu općine/grada mogu se učlaniti pravna i fizička lica koja nisu članovi turističke zajednice u skladu sa članom 6. ovog zakona. (2) O zahtjevu lica iz stava (1) ovog člana odlučuje skupština turističke zajednice. (3) Dobrovoljni članovi turističke zajednice imaju sva prava kao i obavezni članovi. Član 19. (Zadaci turističke zajednice općine/grada) (1) Osnovni zadaci turističke zajednice općine/grada su sljedeći: a) unapređenje i promocija izvornih vrijednosti područja općine/grada za koju je osnovana; b) stvaranje uslova za aktiviranje turističkih resursa na teritoriji općine/grada; c) saradnja sa pravnim i fizičkim licima koja za predmet poslovanja imaju turističko-ugostiteljsku ili drugu komplementarnu djelatnost u cilju dogovaranja, utvrđivanja i sprovođenja politike razvoja turizma na teritoriji općine/ grada; d) podsticanje, koordiniranje i organizovanje kulturnih, umjetničkih, zabavnih, privrednih, sportskih i drugih manifestacija, koje doprinose obogaćivanju turističke ponude; e) podsticanje aktiviranja područja općine/grada koja nisu ili su nedovoljno uključena u turistički promet; f) podsticanje i organizovanje akcija usmjerenih na zaštiti i očuvanju turističkog prostora, životne sredine i kulturnog nasljeđa; g) realizovanje programa aktivnosti boravka studijskih grupa i novinara na teritoriji svog djelovanja; h) pružanje servisnih usluga i informacija gostima; i) organizovanje turističko-informativnih biroa; j) registrovanje i praćenje turističkog prometa na teritoriji općine/grada; k) saradnja sa organima i tijelima općine/grada u cilju donošenja i sprovođenja lokalnih mjera za poboljšanje uslova boravka turista na teritoriji općine/grada; l) saradnja sa lokalnim udruženjima i nevladinim zajednicama iz oblasti turizma i ugostiteljstva i njima komplementarnim djelatnostima; m) saradnja sa drugim lokalnim turističkim zajednicama u Kantonu i Bosni i Hercegovini; n) sprovođenje anketa i drugih istraživanja u cilju utvrđivanja ocjene kvaliteta turističkog proizvoda na teritoriji općine/grada; o) izrada izvještaja i informacija za potrebe Turističke zajednice Kantona; p) obavljanje i drugih poslova u cilju promocije turističkog proizvoda na teritoriji općine/grada; r) saradnja sa istim ili sličnim zajednicama van Bosne i Hercegovine; s) obavljanje i drugih poslova propisanih ovim zakonom ili drugim propisom. (2) Turističke zajednice općine/grada sudjeluju u provedbi programa i akcijama Turističke zajednice Kantona od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu s područja Kantona. Član 20. (Skupština turističke zajednice općine/grada) (1) Skupštinu turističke zajednice općine/grada čine fizička lica članovi turističke zajednice i predstavnici pravnih lica članova turističke zajednice. (2) Ako, zbog brojnosti, nema mogućnosti da svaki član turističke zajednice bude predstavljen u skupštini, tada skupštinu čine predstavnici članova, tako da svaki predstavnik u skupštini predstavlja određeni broj članova iz odgovarajuće djelatnosti. (3) Broj predstavnika članova skupštine iz stava (2) ovog člana utvrđuje se statutom turističke zajednice srazmjerno visini udjela odgovarajuće djelatnosti u prihodu turističke zajednice s tim da jedna djelatnost može imati maksimalno 35% predstavnika u skupštini. (4) Kao udio u prihodu turističke zajednice iz stava (3) ovog člana, računaju se članarina i boravišna taksa koje su od strane fizičkih i pravnih lica iz određene djelatnosti uplaćene u korist turističke zajednice u godini koja prethodi godini u kojoj se provode izbori za skupštinu turističke zajednice. (5) Ako tokom mandata dođe do promjene udjela u prihodima za više od 10%, broj predstavnika članova skupštine iz stava (2) iznova će se utvrditi prema stavu (3) ovog člana. (6) Promjenu iz stava (5) ovog člana utvrđuje skupština istodobno s usvajanjem godišnjeg finansijskog izvještaja. Član 21. (Nadležnosti skupštine) Pored nadležnosti skupštine iz člana 10. ovog zakona skupština turističke zajednice općine/grada: a) bira predstavnike u skupštinu Turističke zajednice Kantona iz redova svojih članova, b) donosi odluku o osnivanju turističko-informativnih biroa, c) obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom i statutom turističke zajednice. Član 22. (Turističko vijeće turističke zajednice općine /grada) (1) Turističko vijeće turističke zajednice općine/ grada čine predsjednik, članovi koje bira skupština iz reda članova turističke zajednice, na način da se osigura srazmjerna zastupljenost članova pojedinih djelatnosti u turističkom vijeću, prema njihovom učešću u ukupnom prihodu turističke zajednice i predstavnici nadležnog organa lokalne samouprave. (2) Broj članova turističkog vijeća turističke zajednice općine/grada utvrđuje se statutom. III. TURISTIČKA ZAJEDNICA PODRUČJA Član 23. (Osnivanje turističke zajednice područja) (1) Turistička zajednica područja osniva se za područje dvije i/ili više općina u kojima, u pravilu, nisu osnovane turističke zajednice općina/gradova. (2) Pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice područja i sazivanje osnivačke skupštine, obavljaju nadležne općinske službe i Turistička zajednica Kantona. (3) Ako se turistička zajednica područja osniva za područje na kojem već postoji osnovana jedna ili više turističkih zajednica općina/gradova, skupštine već osnovanih turističkih zajednica općina/gradova, dužne su, po dobijenoj saglasnosti iz člana 16. ovog zakona, pokrenuti inicijativu prema općinskom/gradskom vijeću za donošenje odluke o prestanku turističke zajednice općine/ grada s danom upisa turističke zajednice područja u Upisnik turističkih zajednica. (4) Turistička zajednica područja iz stava (2) ovog člana je pravni sljedbenik turističkih zajednica općina/ gradova koje prestaju njezinim osnivanjem. (5) Inicijativu za osnivanje turističke zajednice Srijeda, 07.10. 2015. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 1281 područja mogu dati općinski načelnici/gradonačelnici, općinska/gradska vijeća, već osnovane turističke zajednice općina/gradova i Turistička zajednica Kantona. (6) Sjedište turističke zajednice područja iz stava (1) ovog zakona određuje se statutom. (7) Na turističke zajednice područja odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga zakona i drugih propisa o turističkoj zajednici općine/grada, osim ako nije drugačije propisano. IV. TURISTIČKA ZAJEDNICA KANTONA Član 24. (Osnivanje Turističke zajednice Kantona) Odluku o osnivanju Turističke zajednice Kantona donosi Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona) a pripremne radnje za osnivanje Turističke zajednice Kantona i sazivanje osnivačke skupštine obavlja Ministarstvo. Član 25. (Zadaci Turističke zajednice Kantona) (1) Osnovni zadaci Turističke zajednice Kantona su sljedeći: a) objedinjavanje turističke ponude Kantona; b) upravljanje javnom turističkom infrastrukturom datom na upravljanje od strane Kantona; c) rad na promociji, plasmanu i podršci realizacije turističkog proizvoda, kao i pojedinih njegovih djelova, vrijednosti i usluga, koji čine integralni turistički proizvod; d) promocija plansko-projektne, plansko-razvojne i investicione dokumentacije iz oblasti turizma i njima komplementarnih djelatnosti; e) preduzimanje mjera i aktivnosti na kreiranju turističkog proizvoda i turističkog imidža Kantona, kao i radnje na formiranju marke turističkog proizvoda destinacije; f) rad na inoviranju turističkog proizvoda i aktiviranju novih turističkih prostora; g) ustrojavanje jedinstvenog turističkog informacionog sistema, sistema prijave i odjave turista i statističke obrade prema turističkim zajednicama nižeg nivoa organizovanja; h) saradnja u aktivnostima i poslovima vezanim za standardizaciju, kategorizaciju i klasifikaciju turističkog proizvoda, usluga i objekata; i) rad na istraživanju turističkog tržišta u cilju pozicioniranja turističkog proizvoda na turističkom tržištu; j) praćenje stanja na turističkom tržištu u cilju pravovremenog donošenja odgovarajućih odluka; k) na osnovu izvještaja lokalnih turističkih zajednica, prati, analizira i ocjenjuje izvršavanje njihovih planova i programa, utvrđenih zadataka i uloga, s posebnim naglaskom na svrsishodnost i urednost trošenja sredstava; l) usklađivanje interesa, pružanje podrške i koordiniranje načina izvršenja svih planskih i programskih zadataka svih turističkih zajednica na prostoru Kantona; m) preduzimanje mjera i aktivnosti za razvoj i promociju turizma u turistički nerazvijenim dijelovima Kantona; n) promocija turističke ponude Kantona u zemlji i inostranstvu; o) obavljanje informativnih poslova u vezi s turističkom ponudom; p) saradnja sa turističkim zajednicama u Bosni i Hercegovini, u zemaljama u okruženju, Evropi i svijetu; r) podsticanje, unapređivanje, promocija i zaštita izvorne vrijednosti i stvaranje uslova za njihovo korištenje u granicama održivog razvoja turizma Kantona; s) koordinacija na poslovima razvoja turizma na lokalnom, entitetskom i državnom nivou; t) rad na razvoju gostoprimstva, očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti i unapređenju ekološke zaštite prostora na kome djeluje turistička zajednica; u) obavljanje i drugih poslova propisanih ovim zakonom ili drugim propisom. (2) Turistička zajednica Kantona će sudjelovati i provoditi programe i akcije drugih oblika organizovanja koji su od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, a s ciljem podizanja nivoa kvalitete turističke ponude Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. (3) Turistička zajednica Kantona sarađuje s regionalnim turističkim organizacijama iz drugih zemalja i može biti član međunarodnih turističkih organizacija. Član 26. (Članovi Turističke zajednice Kantona) (1) Obavezni članovi Turističke zajednice Kantona su turističke zajednice općina/gradova i turističke zajednice područja osnovane na području Kantona. (2) Ako na području Kantona nisu osnovane turističke zajednice općina/ gradova i turističke zajednice područja, u pogledu obaveznih članova, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na obavezno članstvo u turističkoj zajednici općine/grada. Član 27. (Skupština Turističke zajednice Kantona) (1) Skupštinu Turističke zajednice Kantona čine predstavnici turističkih zajednica općine/grada, odnosno područja i predstavnici Ministarstva, kao i predstavnici privrednih asocijacija i društava koji se dobrovoljno učlane, na način i pod uslovima utvrđenim statutom. (2) Broj predstavnika članova u skupštini Turističke zajednice Kantona utvrđuje se statutom, tako da je svaka turistička zajednica općine/grada, odnosno područja zastupljena najmanje s jednim predstavnikom. (3) Veći broj predstavnika pojedinačne turističke zajednice općine/grada, odnosno područja zavisi o turističkom značenju područja za koje je osnovana, a određuje se srazmjerno udjelu turističke zajednice u prihodima Turističke zajednice Kantona na način da na svakih 20% učešća u prihodu ima još po jednog predstavnika. (4) Udio u prihodu iz stava (3) ovog člana utvrđuje se prema prihodu u godini koja prethodi godini u kojoj se provode izbori za skupštinu Turističke zajednice Kantona. Član 28. (Turističko vijeće Turističke zajednice Kantona) (1) Turističko vijeće Turističke zajednice Kantona ima predsjednika i šest članova. (2) Pet članova turističkog vijeća bira skupština Turističke zajednice Kantona iz redova obaveznih članova turističke zajednice, vodeći računa o teritorijalnoj zastupljenosti i o zastupljenosti djelatnosti u turizmu (pružaoci ugostiteljskih usluga, putničke agencije i dr.), a jednog člana delegira Ministarstvo. V. KATEGORIZACIJA TURISTIČKIH MJESTA Član 29. (Osnovni kriteriji za kategorizaciju turističkih mjesta) (1) Osnov ukupnog sistema turističkih zajednica definisanog ovim zakonom čine općine/ gradovi, koje se shodno svom značaju za turizam razvrstavaju u kategorije turističkih mjesta. Broj 11 - Strana 1282 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. (2) Osnovni kriteriji za kategorizaciju turističkih mjesta su: a) trogodišnji prosjek ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkom mjestu (broj noćenja); b) broj noćenja iz tačke a) ovog stava po stanovniku turističkog mjesta (koeficijent intenziteta turističkog prometa); c) ukupna vrijednost prometa u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku mjesta (koeficijent specifičnog turističkog prometa). (3) Shodno kriterijima iz stava (2) ovog člana turistička mjesta se razvrstavaju u kategorije A, B, C i D. (4) Bliže kriterije, način vrednovanja kriterija za kategorizaciju turističkih mjesta i način određivanja kategorije turističkih mjesta na području Kantona propisuje ministar. VI. FINANSIRANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA Član 30. (Prihodi) (1) Prihodi turističke zajednice su: a) boravišna taksa, b) članski doprinos, c) prihodi od obavljanja privrednih djelatnosti iz člana 3. stava (2) ovog zakona. (2) Osim prihoda iz stava (1) ovog člana turistička zajednica može ostvarivati prihode i iz: a) budžeta jedinica lokalne samouprave, te kantonalnog budžeta, na osnovu posebnih programa, b) dobrovoljnih priloga i darova, c) imovine u vlasništvu i sl. (3) Turistička zajednica se može, na osnovu posebne odluke turističkog vijeća, finansijski zaduživati u cilju realizacije programa rada i finansijskog plana, ali ukupna vrijednost zaduženja ne smije prelaziti 50% finansijskim planom predviđenih prihoda. VI.1. Boravišna taksa Član 31. (Obveznici plaćanja boravišne takse) (1) Boravišna taksa je paušalni novčani iznos koji plaća lice koje izvan svog prebivališta koristi usluge smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja turistička ili ugostiteljska djelatnost (u daljem tekstu: smještajni objekat). (2) Smještajnim objektom, u smislu stava (1) ovog člana, smatra se: hotel, motel, pansion, turistički apartman, odmaralište, kamp, planinarski dom, soba za iznajmljivanje i svi drugi objekti u kojima se pružaju usluge smještaja. (3) Boravišnu taksu pod jednakim uslovima plaćaju i strani državljani. Član 32. (Oslobađanja od obaveze plaćanja boravišne takse) (1) Boravišnu taksu ne plaćaju: a) djeca do 12 godina starosti; b) lica sa teškim čulnim i tjelesnim smetnjama (slijepi, gluhi, distrofičari i dr.); c) lica upućena na banjska i klimatska liječenja, odnosno specijalizovanu rehabilitaciju od nadležne ljekarske komisije; d) lica koja obavljaju sezonske poslove sa prijavljenim boravkom u turističkom mjestu; e) lica koja neprekidno borave u objektu za smještaj duže od 30 dana; f) učesnici školskih ekskurzija, odnosno učenici i studenti čiji boravak organizuju škole i fakulteti u okviru redovnih programa, održavanja sportskih i kulturnih manifestacija; g) strani državljani koji su po međunarodnim konvencijama i sporazumima oslobođeni plaćanja taksi; h) strani državljani koji organizovano, preko zvaničnih humanitarnih organizacija, dolaze radi pružanja humanitarne pomoći. (2) Lica iz stava (1) ovog člana ne plaćaju boravišnu taksu ako podnesu dokaz o ispunjavanju uslova utvrđenih u istom stavu (članska karta, potvrda škole, ljekara, ljekarska uputa i dr.). (3) Boravišnu taksu umanjenu za 50% plaćaju lica od 12 do 18 godina starosti. Član 33. (Visina i način naplate boravišne takse) (1) Visinu boravišne takse, na prijedlog Ministarstva, utvrđuje Vlada Kantona najkasnije do kraja oktobra tekuće godine za narednu godinu. (2) Naplatu boravišne takse vrši pravno i fizičko lice koje pruža usluge smještaja (u daljem tekstu: davalac usluga). (3) Davalac usluga naplaćuje boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge smještaja. (4) Ako davalac usluga ne naplati boravišnu taksu, dužan je da na svoj teret uplati iznos nenaplaćene boravišne takse. Član 34. (Evidencija boravišne takse) (1) Davalac usluga je dužan da u računu za usluge smještaja posebno iskaže iznos boravišne takse, a u slučajevima iz člana 32. stavovi (1) i (3) ovog zakona da navede osnov oslobađanja od plaćanja boravišne takse, odnosno osnov za plaćanje umanjene takse. (2) Davalac usluga dužan je da vodi evidenciju o uplaćenoj taksi u knjizi, odnosno drugoj odgovarajućoj evidenciji. (3) Davalac usluga je dužan da nadležnoj kantonalnoj inspekciji i Ministarstvu do 15. u mjesecu za prethodni mjesec dostavi izvještaj o broju korisnika usluga smještaja i iznosu naplaćene boravišne takse. Član 35. (Prijava i odjava turista) (1) Davalac usluga koji pruža usluge smještaja u smještajnim objektima iz člana 31. stav (2) ovog zakona dužan je u roku od 12 sati po dolasku prijaviti i po odlasku odjaviti nadležnoj turističkoj zajednici sva lica kojima se pruža usluga noćenja u smještajnom objektu. (2) Oblik i sadržaj obrasca prijave boravka građana koji se koriste uslugama noćenja u smještajnim objektima, te sadržaj i način vođenja evidencije o boravku građana u smještajnim objektima propisat će ministar. Član 36. (Način korištenja i raspoređivanja sredstava boravišne takse) (1) Sredstva prikupljena po osnovu boravišne takse, isključivo se koriste za razvoj i unapređenje turističke ponude jedinice lokalne samouprave i Kantona. (2) Sredstva prikupljena po osnovu boravišne takse raspoređuju se na način da: a) 70% sredstava pripada turističkoj zajednici općine/ grada, odnosno turističkoj zajednici područja, b) 30% sredstava pripada Turističkoj zajednici Kantona. (3) Sredstva od naplaćene boravišne takse davalac usluga uplaćuje u roku od pet dana po isteku mjeseca na račun Turističke zajednice Kantona. Srijeda, 07.10. 2015. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 1283 (4) Turistička zajednica Kantona u roku od pet dana od dana uplate raspoređuje sredstva prikupljena po osnovu boravišne takse shodno odredbama iz stava (2) ovog člana. (5) Ukoliko nije osnovana turistička zajednica na nivou općine/grada, odnosno turistička zajednica područja, sredstva prikupljena po osnovu naplate boravišne takse predstavljaju prihod Turističke zajednice Kantona. VI.2. Članski doprinos Član 37. (Obveznici plaćanja) (1) Članski doprinos turističkoj zajednici dužni su plaćati obavezni članovi turističke zajednice iz člana 17. stav (1) ovog zakona. (2) Pravno lice, obavezni član turističke zajednice, koje se s više od 50% finansira iz općinskog/gradskog, kantonalnog, entitetskog ili državnog budžeta ne plaća članski doprinos turističkoj zajednici. Član 38. (Visina članskog doprinosa) (1) Visina članskog doprinosa koji plaća pravno i fizičko lice kao obavezni član turističke zajednice općine/ grada ili područja, zavisi o: a) kategoriji turističkog mjesta u kojem je sjedište ili organizaciona jedinica, b) pravnom statusu obveznika (pravno ili fizičko lice), c) stopi na ukupni prihod utvrđenoj ovim zakonom. (2) Zavisno od kategorije turističkog mjesta, obveznici plaćanja plaćaju članski doprinos po sljedećim procentima: Kategorija turističkog mjesta A B C D Pravno lice 0,05 0,045 0,04 0,035 Fizičko lice 0,025 0,02 0,015 0,01 Član 39. (Osnovica za obračun članskog doprinosa) (1) Osnovica za obračun članskog doprinosa za pravna i fizička lica iz člana 37. stav (1) ovog zakona koja su obveznici plaćanja poreza na dobit jest ukupni prihod koji čine svi prihodi koje su ta lica dužna iskazati u računu dobiti i gubitaka, u skladu sa propisima o računovodstvu. (2) Osnovica za obračun članskog doprinosa za fizička lica iz člana 37. stav (1) koja su obveznici plaćanja poreza na dohodak su ukupni primici iz knjige primitaka i izdataka u skladu sa propisima o porezu na dohodak, umanjeni za naplaćeni porez na dodatnu vrijednost. (3) Za svaki organizacioni oblik izvan sjedišta pravnog i fizičkog lica utvrđuje se posebna osnovica i ukupni prihod za obračun članskog doprinosa. (4) Pravnom i fizičkom licu smanjuje se osnovica za obračun članskog doprinosa za dio njegovog ukupnog prihoda ostvarenog u organizacionim jedinicama koje se nalaze izvan turističkog mjesta u kojem je sjedište pravnog i fizičkog lica. Član 40. (Način plaćanja članskog doprinosa) (1) Pravno lice plaća članski doprinos turističkoj zajednici općine/grada ili područja u kojoj ima registrovano sjedište. (2) Pravno lice koje ima bilo kakvu organizacionu jedinicu izvan registrovanog sjedišta plaća dio članskog doprinosa općinama/gradovima ili područjima u kojima organizacione jedinice obavljaju djelatnost, srazmjerno učešću organizacione jedinice u ukupnom prometu pravnog lica. (3) Fizičko lice plaća članski doprinos prema sjedištu nadležnog organa koji je izdao odobrenje za obavljanje djelatnosti. (4) Obveznici plaćanja članskog doprinosa dužni su do 15. u mjesecu izvršiti obračun i uplatu članskog doprinosa za prethodni mjesec na račun Turističke zajednice Kantona. (5) Uz uplatu članskog doprinosa obveznici su dužni dostaviti obrazac obračuna iz koga je jasno vidljivo kojoj općini/gradu, odnosno području, pripada obračunati i uplaćeni članski doprinos. (6) Izgled i sadržaj obrasca iz stava (5) ovog člana propisat će ministar. Član 41. (Rapoređivanje članskog doprinosa) (1) Sredstva prikupljena po osnovu članskog doprinosa raspoređuju se na način da: a) 70% sredstava pripada turističkoj zajednici općine/ grada, odnosno turističkoj zajednici područja, b) 30% sredstava pripada Turističkoj zajednici Kantona. (2) Turistička zajednica Kantona, u roku od pet dana od dana uplate, raspoređuje sredstva prikupljena po osnovu članskog doprinosa shodno odredbama iz stava (1) ovog člana. (3) Ukoliko nije osnovana turistička zajednica na nivou općine/grada, odnosno područja, sredstva prikupljena po osnovu članskog doprinosa predstavljaju prihod Turističke zajednice Kantona. VI.3. Ostali prihodi Član 42. (Ostali prihodi) Prihodi koje ostvari turistička zajednica u skladu sa članom 30. stav (1) tačka c) i stav (2) pripadaju, u punom iznosu, turističkoj zajednici koja je ostvarila navedene prihode. VII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Član 43. (Godišnji program rada i finansijski plan) (1) Turistička zajednica je obavezna koristiti raspoloživa finansijska sredstva u skladu sa programom rada i finansijskim planom. (2) Prijedlog programa rada i prijedlog finansijskog plana za narednu godinu, turističko vijeće turističke zajednice podnosi skupštini turističke zajednice do kraja novembra tekuće godine. (3) Skupština turističke zajednice dužna je do kraja tekuće godine donijeti program rada i finansijski plan za narednu godinu. (4) Godišnji program rada i finansijski plan turističke zajednice općina/gradova i turističke zajednice područja dužne su dostaviti Turističkoj zajednici Kantona odmah po usvajanju. (5) Ako Turistička zajednica Kantona po dostavljenim godišnjim programima rada i finansijskim planovima utvrdi da nisu ispunjeni svi zakonom propisani zadaci, dužna je o tome obavijestiti odgovarajuću turističku zajednicu i Ministarstvo. Član 44. (Sadržaj programa rada i finansijskog plana) (1) Godišnji program rada i finansijski plan turističke zajednice obavezno sadrže sve pojedinačno utvrđene planirane zadatke i potrebna finansijska sredstva za njihovo izvršenje. Broj 11 - Strana 1284 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. (2) Prijedlog programa rada i finansijskog plana iz stava (1) ovog člana, obavezno se dostavlja na razmatranje članovima skupštine turističke zajednice osam dana prije održavanja sjednice na kojoj se isti donose. (3) Skupština Turističke zajednice Kantona donosi godišnji program rada i finansijski plan uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (4) Tokom godine turistička zajednica može mijenjati i dopunjavati svoj program rada i godišnji finansijski plan. (5) Ako tokom godine dođe do odstupanja od utvrđenog programa rada i finansijskog plana, turistička zajednica je dužna donijeti izmjene, odnosno, dopune programa rada i finansijskog plana. (6) Izmjene programa rada i finansijskog plana iz stavova (4) i (5) ovog člana obavljaju se na način i prema postupku kojim se donosi program rada i finansijski plan. Član 45. (Godišnji finansijski izvještaj) (1) Skupština turističke zajednice dužna je do kraja marta tekuće godine usvojiti godišnji finansijski izvještaj za prethodnu godinu. (2) Prijedlog godišnjeg finansijskog izvještaja za prethodnu godinu turističko vijeće podnosi skupštini turističke zajednice do kraja februara tekuće godine. (3) Godišnji finansijski izvještaj za prethodnu godinu turističke zajednice općina/gradova i turističke zajednice područja dužne su dostaviti Turističkoj zajednici Kantona, a Turistička zajednica Kantona Ministarstvu. (4) Godišnji finansijski izvještaj obavezno sadrži podatke o izvršenju programom rada pojedinačno utvrđenih zadataka, izdacima njihovog izvršenja, izdacima za poslovanje turističkog ureda i rad organa turističke zajednice, ostvarenju prihoda po izvorima, finansijskom rezultatu poslovanja, usporedbu finansijskog plana i njegovog ostvarenja s obrazloženjem odstupanja, analizu i ocjenu izvršenja programa, te procjenu učinka preduzetih aktivnosti na razvoj turizma, kao i nalaz ovlaštene revizorske kuće. (5) Prijedlog godišnjeg finansijskog izvještaja mora se staviti na uvid članovima skupštine turističke zajednice osam dana prije razmatranja na skupštini turističke zajednice. Član 46. (Međusobna koordinacija) Turističke zajednice dužne su, u postupku donošenja programa rada i finansijskog plana, međusobno sarađivati. VIII. NADZOR Član 47. (Nadzor od strane Ministarstva) (1) Ministarstvo obavlja nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona, te drugih propisa kojima se uređuje organizovanje i poslovanje turističkih zajednica na području Kantona. (2) Ministarstvo može naložiti Turističkoj zajednici Kantona provođenje nadzora nad turističkim zajednicama općina/gradova, odnosno turističkim zajednicama područja i obavezno dostavljanje izvještaja odmah po izvršenom nadzoru. (3) U provedbi nadzora Ministarstvo posebno nadzire: a) zakonitost organizacije, rada i postupanja organa turističkih zajednica, b) zakonitost akata turističkih zajednica, c) izvršavanje zadataka turističkih zajednica i namjensko trošenje sredstava, d) zakonitost rada i postupanja uposlenika turističkih ureda turističkih zajednica. Član 48. (Provedba nadzora) (1) U provedbi nadzora Ministarstvo, odnosno Turistička zajednica Kantona, mogu zahtijevati izvještaje, podatke, materijale i druge obavijesti od turističkih zajednica. (2) Turističke zajednice dužne su omogućiti Ministarstvu, odnosno Turističkoj zajednici Kantona provedbu nadzora, te im dostaviti ili pripremiti tačne i potpune izvještaje, podatke i druge materijale i obavijesti iz stava (1) ovog člana. Član 49. (Mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti) Ako u provedbi nadzora Ministarstvo utvrdi da postoje nezakonitosti ili nepravilnosti, preduzet će mjere u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti, na način da: a) naloži mjere koje se moraju preduzeti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti i odrediti za to primjeren rok, b) naloži pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti voditelja i odgovornog uposlenika turističkog ureda turističke zajednice, c) preduzme i druge propisane mjere. Član 50. (Raspuštanje skupštine Turističke zajednice Kantona) (1) Vlada Kantona može donijeti odluku o raspuštanju skupštine Turističke zajednice Kantona: a) ako donosi opće akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, b) ako ne izabere članove turističkog vijeća u roku od 60 dana od dana konstituisanja, isteka njihovog mandata ili njihova razrješenja, odnosno od dana podnošenja ostavke, c) ako ne donese godišnji program rada i finansijski plan, odnosno godišnji finansijski izvještaj u zakonom utvrđenom roku, d) ako turistička zajednica ne ispunjava zadatke zbog kojih je osnovana. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja turističkoj zajednici. Član 51. (Povjerenik) (1) Kada se raspusti skupština Turističke zajednice Kantona, Ministarstvo će rješenjem imenovati povjerenika u Turističkoj zajednici Kantona. (2) Povjerenik osigurava djelovanje turističke zajednice i izvršavanje zakonom utvrđenih zadataka turističke zajednice do ustrojavanja novih organa turističke zajednice, te osigurava otklanjanje razloga zbog kojih je došlo do raspuštanja skupštine. (3) Danom dostave rješenja o imenovanju povjerenika turističkoj zajednici, prestaju s radom svi organi turističke zajednice a njihove ovlasti preuzima povjerenik. (4) Povjerenik može donositi ili mijenjati akte turističke zajednice samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa, ili usklađivanja sa zakonom ili drugim propisima. (5) Povjerenik ne može donositi ili mijenjati program rada ili finansijski plan i ne može raspolagati imovinom turističke zajednice osim izvršenja isplate tekućih izdataka, te radi izvršenja prije preuzetih obaveza ili dovršenja prije započetih poslova. (6) Povjerenik je obavezan osigurati konstituisanje nove skupštine u roku od 60 dana od dana raspuštanja skupštine. Srijeda, 07.10. 2015. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 11 - Strana 1285 (7) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja turističkoj zajednici. Član 52. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, te pojedinačnih akata, uslova i načina rada nadziranih turističkih zajednica provodi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove u okviru svoje nadležnost, kao i općinski/gradski nadležni inspektori. Član 53. (Ovlaštenja općinskih/gradskih inspektora) U obavljanju inspekcijskog nadzora općinski/gradski inspektori vrše nadzor nad pravnim i fizičkim licima koja pružaju usluge smještaja u pogledu primjene odredaba člana 33. stav (3), člana 34. stavovi (1), (2) i (3), člana 35. stav (1), člana 36. stav (3), i pravnim i fizičkim licima obveznicima plaćanja članskog doprinosa u pogledu primjene odredaba člana 40. stavovi (4) i (5) ovog zakona. IX. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE Član 54. (Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice) (1) Turističke zajednice iz člana 5. tačaka a) i b) ovog zakona mogu prestati postojati na osnovu: a) odluke skupštine turističke zajednice o prestanku postojanja turističke zajednice uz prethodnu saglasnost osnivača, b) rješenja Ministarstva o zabrani djelovanja turističke zajednice. (2) Rješenje iz stava (1) tačke b) ovog člana, Ministarstvo može donijeti iz razloga: a) ako donosi opće akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, b) kada se u turističkoj zajednici ne održe izbori za novu skupštinu, u skladu sa zakonom i statutom, c) kada se ni u roku od 60 dana od dana provedenih izbora ne konstituiše skupština turističke zajednice, d) ako ne izvrši mjere koje je naložilo Ministarstvo. (3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja turističkoj zajednici. Član 55. (Okončanje djelovanja i raspolaganje imovinom u slučaju prestanka postojanja turističke zajednice) (1) Turistička zajednica Kantona čiji je član turistička zajednica koja prestaje postojati dužna je okončati poslove turističke zajednice općine/grada, odnosno područja, koji su u toku, naplatiti potraživanja i podmiriti povjerioce. (2) Imovinu preostalu nakon namirenja povjerilaca u slučaju prestanka postojanja turističke zajednice općine/ grada stiče općina/grad. (3) Imovinu preostalu nakon namirenja povjerilaca, u slučaju prestanka postojanja turističke zajednice područja, stiču općine/gradovi u skladu sa visinom prihoda koje je ostvarivala turistička zajednica područja u okviru općine/ grada, što utvrđuje Turistička zajednica Kantona na osnovu trogodišnjeg prosjeka u godinama koje su prethodile godini donošenja odluke, odnosno rješenja o prestanku postojanja turističke zajednice područja. (4) U slučaju prestanka postojanja Turističke zajednice Kantona Ministarstvo je dužno okončati poslove Turističke zajednice Kantona koji su u toku, naplatiti potraživanja i podmiriti povjerioce, a pravo raspolaganja imovinom koja preostane stiče Vlada Kantona. Član 56. (Brisanje iz Upisnika) (1) Na osnovu odluke skupštine turističke zajednice, odnosno pravosnažnog rješenja o zabrani djelovanja turističke zajednice, Ministarstvo će brisati turističku zajednicu iz Upisnika. (2) Brisanjem iz Upisnika turistička zajednica prestaje postojati. X. KAZNENE ODREDBE Član 57. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj turistička zajednica, ako: a) započne obavljati djelatnost prije no što je upisana u Upisnik (član 4. stav (2)); b) ne prijavi promjenu upisanih podataka (član 4. stav (4)); c) donese statut i /ili izmjene i dopune statuta bez prethodne saglasnosti (član 8. stav (3)); d) ne objavi statut ili njegove izmjene i dopune u službenom glasilu (član 8. stav (5)); e) zaposleni u turističkom uredu ne ispunjavaju uslove propisane pravilnikom iz člana 14. stav (3) ovog zakona; f) ne ostvaruje zakonom utvrđene zadatke (član 19. i 25.); g) ne koristi finansijska sredstva u skladu s programom rada i finansijskim planom (član 43. stav (1)); h) ne donese program rada i finansijski plan u skladu sa odredbama člana 43. ovog zakona; i) ne usvoji godišnji finansijski izvještaj u skladu sa odredbama člana 45. ovog zakona; j) ne omogući Ministarstvu provedbu nadzora ili mu ne dostavi ili ne pripremi tačne i potpune izvještaje, podatke i druge materijale i obavijesti (član 48. stav (2)); k) ne otkloni nepravilnosti i nezakonitosti utvrđene nadzorom (član 49.). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.500,00 KM i odgovorno lice u turističkoj zajednici. Član 58. (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje pruža usluge smještaja, ako: a) ne naplati boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge (član 33. stav (3)); b) u računu posebno ne iskaže iznos boravišne takse ili ne navede osnove oslobađanja od njenog plaćanja (član 34. stav (1)); c) ne vodi ili netačno vodi evidenciju o uplaćenoj taksi (član 34. stav (2)); d) u propisanom roku ne podnese nadležnom organu izvještaj o broju korisnika usluge smještaja i iznosu naplaćene boravišne takse (član 34. stav (3)); e) ne vrši prijavu i odjavu turista na propisan način (član 35. stav (1)); f) sredstva od naplaćene boravišne takse ne uplati u propisanom roku (član 36. stav (3)). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Broj 11 - Strana 1286 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 07.10. 2015. god. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice koje pruža usluge smještaja novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. Član 59. (1) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice obveznik plaćanja članskog doprinosa, ako: a) ne obračuna i u propisanom roku uplati članski doprinos (član 40. stav (4)); b) uz uplatu članskog doprinosa (članarine) ne dostavi obrazac obračuna iz koga je jasno vidljivo kojoj općini/gradu, odnosno području pripada obračunati i uplaćeni članski doprinos (član 40. stav (5)). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice koje pruža usluge smještaja novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 60. (1) Turistička zajednica Kantona počinje s radom danom upisa u Upisnik. (2) Danom početka rada Turističke zajednice Kantona, prestaje s radom dosadašnja Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Član 61. (1) Upisom u Upisnik, Turistička zajednica Kantona preuzima prostor za rad, imovinu, arhivu, predmete, akte i drugu dokumentaciju, te sredstva za rad dosadašnje Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, kao i novčana sredstva utvrđena bilansom na dan upisa u Upisnik. (2) Turistička zajednica Kantona i turističke zajednice općina/gradova i područja preuzimaju zaposlenike dosadašnje Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, u skladu sa svojim aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. (3) Na zaposlenike Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, koji ne budu raspoređeni u skladu sa stavom (2) ovog člana primjenjuju se odredbe općih propisa o radu. Član 62. Propise iz člana 4. stav (6), člana 17. stav (2), člana 29. stav (4), člana 35. stav (2) i člana 40. stav (6) ovog zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 63. Do donošenja odluke Vlade Kantona iz člana 33. stav (1) ovog zakona visina boravišne takse na području Kantona iznosi 2,00 KM po ostvarenom noćenju. Član 64. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“, a isti će biti usklađen sa federalnim zakonom koji će regulisati ovu oblast u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu federalnog zakona. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona, S k u p š t i n a Broj: 01-02-367-10/15 Senad Alić, v.r. Tuzla, 29.9.2015. godine 592 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97, 3/99, i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.9.2015. godine, donosi Z A K O N O PLAĆAMA I NAKNADAMA IZABRANIH DUŽNOSNIKA, NOSILACA IZVRŠNIH FUNKCIJA I SAVJETNIKA U ORGANIMA ZAKONODAVNE I IZVRŠNE VLASTI TUZLANSKOG KANTONA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuju se plaće i naknade izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti u Tuzlanskom kantonu (u daljem tekstu: Kanton), kantonalnog pravobranioca i zamjenika kantonalnog pravobranioca i najviši iznosi neto plaća direktora i drugih rukovodilaca javnih preduzeća, javnih ustanova i drugih javnih službi čiji je osnivač Kanton i/ili se pretežno finansiraju iz budžeta Kantona ili kantonalnog vanbudžetskog fonda. Član 2. (Definicije pojmova korištenih u zakonu) Pojmovi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) „izabrani dužnosnici“ su poslanici Skupštine Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skupština Kantona); 2) „nosioci izvršnih funkcija“ su: članovi Vlade Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona); 3) „savjetnicima“ se smatraju savjetnici predsjednika Skupštine Kantona i premijera Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: premijer Kantona); 4) „koeficijent“ predstavlja brojčanu vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje su razvrstane u platne razrede i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće; 5) „osnovica za obračun plaće“ predstavlja novčani iznos u konvertibilnim markama (u daljem tekstu: KM) koji se koristi za određivanje osnovne plaće. Član 3. (Budžetsko osiguranje sredstava za plaće i naknade) Finansijska sredstva za plaće, naknade i druga primanja lica iz člana 1. ovog zakona predviđena ovim zakonom planiraju se i osiguravaju u Budžetu Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Budžet Kantona). Član 4. (Način utvrđivanja osnovice za obračun plaće) (1) Plaća lica iz člana 1. ovog zakona utvrđuje se u bruto i neto iznosu. (2) Plaća u bruto iznosu obuhvata neto plaću, poreze i doprinose. (3) Plaća izabranih dužnosnika koji imaju profesionalni status, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika predsjednika Skupštine utvrđuje se rješenjem kojeg donosi Administrativna komisija Skupštine Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Administrativna komisija).
Zakon o izmjeni Zakona o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 09/15 27.06.2015 SN SBK 14/23, SN SBK 10/21, SN SBK 07/20, SN SBK 06/13, SN BPK 08/09 koncesije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 06/15 25.06.2015 SN BPK 11/24, SN BPK 08/22, SN BPK 07/17, SN BPK 16/13, SN BPK 07/13 zakon,prostorno uređenje,bpk 324 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU BOSANSKOPODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na 5. redovnoj sjednici, održanoj 24. juna 2015. godine. Broj:02-02-284/15 P R E M I J E R 24.06.2015.godine Emir Oković,s.r. G o r a ž d e 325 Na osnovu člana 16. tačke d) i f) i člana 23. tačka b) Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 5. redovnoj sjednici, održanoj 24.06.2015. godine, d o n o s i: Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU BOSANSKO – PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Član 1. U Zakonu o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde”, broj: 15/09, 4/13, prečišćeni tekst 7/13 i 16/13) u članu 115. na kraju stava (7) dodaje se tekst koji glasi: Godina XVIII–Broj 6 25. jun/lipanj 2015. GORAŽDE Akontacija za II kvartal 2015.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”– 40 KM Broj 6 – strana 1018 „Izuzetno, za objekte iz člana 109. stav (1) alineja 5. ovog Zakona, koji se odnose na individualne garaže, spremišta i drvarnice bruto površine do 40 m² i visine sljemena do 4 m, te za objekte iz alineje 8, koji se odnose na montažne objekte i kioske gotove konstrukcije do 12 m², naknada za uređenje građevinskog zemljišta i naknada za pogodnost i korištenje građevinskog zemljišta, prema naprijed navedenoj proceduri, će se obračunavati u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti.” Član 2. U članu 156. stav (1) alineja 1. ovog Zakona mijenja se i glasi: „- ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše, bez odobrenja za građenje. U tom slučaju će naložiti stranci da, u skladu sa članom 188. stav (1) ovog Zakona, u primjerenom roku, ne kraćem od 90 dana, naknadno pribavi pravosnažno odobrenje za građenje,”. Član 3. U članu 157. stav (1) alineja 1. ovog Zakona se mijenja i glasi: “- ako je građevina izgrađena bez odobrenja za građenje, osim za objekte iz člana 188. stav (1) ovog Zakona, u kom slučaju će prvo naložiti stranci da u primjerenom roku, ne kraćem od 90 dana, naknadno pribavi pravosnažno odobrenje za građenje,”. Iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi: “- ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše bez odobrenja za građenje, os- 25. jun/lipanj 2015. im za objekte iz člana 188. stav (1) ovog Zakona, u kom slučaju će prvo naložiti obustavu daljeg građenja u skladu sa članom 156. stav (1) alineja 1. ovog Zakona,”. Dosadašnje alineje 2, 3, 4, 5. i 6. postaju alineje 3, 4, 5, 6. i 7. Član 4. Član 188. ovog Zakona se mijenja i glasi: “ (1) Za objekte koji se grade ili su izgrađeni bez odobrenja za građenje, a čiji vlasnici do dana donošenja ovog Zakona nisu podnijeli zahtjev za odobravanje građenja prema do sada važećem Zakonu, ostavlja se rok do 31.12.2016. godine, u kojem mogu pokrenuti naknadni postupak za odobravanje građenja u skladu sa ovim Zakonom. (2) Svi drugi objekti izgrađeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona, kao i svi drugi objekti čija gradnja započne nakon stupanja na snagu ovog Zakona, a čiji vlasnici ne podnesu zahtjev za pokretanje naknadnog postupka odobravanja građenja u roku predviđenom u prethodnom stavu, smatrat će se nelegalnim i, prema ovom Zakonu, nadležna inspekcija će izdati nalog za njihovo uklanjanje.” Član 5. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-414/15 PREDSJEDAVAJUĆA 24.06.2015.godine SKUPŠTINE G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. 25. jun/lipanj 2015. 326 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA Proglašava se Zakon o unutrašnjim poslovima, koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na 5. redovnoj sjednici, održanoj 24. juna 2015. godine. Broj:02-02-285/15 P R E M I J E R 24.06.2015. godine Emir Oković,s.r. G o r a ž d e 327 Na osnovu poglavlja IV, odjeljak A, člana 23. stav (1) tačka b) Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 5. redovnoj sjednici, održanoj 24.06.2015. god., d o n o s i: Z A K O N O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA POGLAVLJE I-(OSNOVNE ODREDBE) Član 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom utvrđuju se unutrašnji poslovi iz nadležnosti Bosansko Broj 6 – strana 1019 -podrinjskog kantona Goražde (u daljem tekstu: Kanton), nadležnost, organizacija i rukovođenje Ministarstvom za unutrašnje poslove Kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), uključujući nadležnost, organizaciju i rukovođenje Upravom policije u sastavu Ministarstva (u daljem tekstu: Uprava policije), imenovanje, sastav i funkcioniranje Nezavisnog odbora, imenovanje, sastav i funkcioniranje Odbora za žalbe javnosti, disciplinska odgovornost policijskog komesara, stručno obrazovanje, usavršavanje i nagrade uposlenika Ministarstva i Uprave policije, međusobni odnosi Ministarstva i Uprave policije i odnos ovih organa sa drugim kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova i policijskim organima u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH), te druga pitanja od značaja za organizaciju, rad i ostvarivanje funkcije Ministarstva i Uprave policije. Član 2. (Pravni osnov za rad Ministarstva i Uprave policije) (1) Unutrašnje poslove na teritoriji Kantona vrše Ministarstvo i Uprava policije. (2) Rad Ministarstva i Uprave policije zasniva se na Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavu Kantona te zakonima i drugim propisima BiH, Federacije BiH (u daljem tekstu: Federacija) i Kantona. Član 3. (Principi javne i policijske službe) Svi propisi koje donosi Ministarstvo, kao i sve radnje koje poduzimaju Ministarstvo i Uprava policije putem
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 04/15 25.06.2015 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 13/13, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (Izmjena ĉlana 17. – Elaborat o osnivanju visokoškolske ustanove) (1) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09, 9/13 i 13/13), u ĉlanu 17. stav (5) tekst koji glasi: „najkasnije šest mjeseci prije poĉetka akademske godine“ zamjenjuje se tekstom: „do 31.03. tekuće godine“. (2) Stav (6) se briše. Ĉlan 2. (Izmjena i dopuna ĉlana 149. - Pravo na završetak studija) (1) U ĉlanu 149. stav (3), iza dijela teksta koji glasi: „koji su vaţili do stupanja na snagu Okvirnog zakona.“, dodaje se tekst: „uz obavezu da zapoĉeti studij završe najkasnije do 30.09.2018. godine“. (2) U stavu (4) brojevi: „31.12.2016.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2018.“. (3) U stavu (5) brojevi: „31.12.2016.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2018.“. Broj 4 – strana 350 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 25.06.2015. (4) U stavu (6) brojevi: „31.12.2014.“ zamjenjuju se brojevima: 31.12.2018.“. Ĉlan 3. (Izmjena ĉlana 156. - Priznavanje inostranih kvalifikacija i perioda studija) Ĉlan 156. mijenja se i glasi: (1) „Priznavanje inostranih kvalifikacija i perioda studija vršit će se prema Pravilniku o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija, koji će donijeti Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport. (2) Do donošenja Pravilnika o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija primjenjivat će se odredbe Zakona o nostrifikaciji i ekvivalenciji inostranih školskih svjedoĉanstava – preĉišćeni tekst („Sluţbeni list SR BiH“, broj 7/88)“
Zakon o tržišnoj inspekciji u HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 05/15 16.06.2015 inspekcija,tržište
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama sa tarifom HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 05/15 19.05.2015 SN HNK 02/13, SN HNK 04/09 sudkse takse,tarifa ( Službene novine HNK/Ž , broj : 5/15) Na osnovu člana 39.Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“ broj 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko - neretvanskog kantona je na sjednici održanoj dana 19.05.2015 godine, donijela Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA S TARIFOM Član 1. U Zakonu o sudskim taksama s tarifom (Službene novine HNK broj: 4/09 9 2/13), član 4 mijenja i glasi: „ Član 4. (plaćanje takse i preduzimanje radnji u postupku) (1) U slučaju da stranka sudu dostavi podnesak bez dokaza o plaćanoj taksi, su donosi rješenje iz člana 19. ovog Zakona. (2) Sud će postupiti na način utvrđen u stavu (1) ovog člana i u slučaju kad odbije zahtjev za oslobađanje od plaćanja takse. (3) Neplaćena sudska taksa ne zadržava tok postupka. „ Član 2. U članu 7. stav (2) mijenja se glasi: „(2) Propise o emitiranju i distribuciji sudskih taksenih maraka u visini do 50.00 KM (slovima: pedeset konvertibilnih maraka) za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona, na prijedlog Ministarstva finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona.“ Iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: „ (3) Rok za donošenje propisa iz stava (2) ovog člana je 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. “ Član 3. U članu 9. stav (1), iza tačke „i“)“ dodaje se nova tačka „i“ koja glasi: „ j) logoraši i žrtve teških kršenja međunarodnog prava i ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava u postupku ostvarenja prava na reparaciju. “ Član 4. Član 19. mijenja se i glasi: „ (1) Iznos takse koju je takseni obveznik dužan da plati , obračunava sudija, odnosno stručni saradnik koji vodi postupak donošenjem rješenja kojim se stranka obavezuje da taksu plati u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana dozvoljena je žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Izjavljena žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava (1) ovog člana. (4) Kontrolu naplate takse vrši sudija odnosno stručni saradnik koji vodi postupak .“ Član 5. Član 31. mijenja se i glasi: „ (1) Ako takseni obveznik ne plati taksu u roku iz člana 19. stav (1) ovog Zakona, taksa će se naplatiti u skladu s federalnim Zakonom o izvršnom postupku. (2) Postupak za naplatu neplaćene takse pokreće pred nadležnim sudom Kantonalno javno pravobranilaštvo na osnovu dostavljenog rješenja suda i obavještenja o neplaćenoj taksi. (3) Izuzetno, ako je takseni obveznik pravno lice i ako se utvrdi da je to efikasan način osiguranja naplate, sud će rješenje i obavještenje o neplaćenoj taksi dostaviti banci kod koje pravno lice ima račun, radi naplate takse .“ Član 6. Iza člana 31. dodaje se novi član 31. a koji glasi: „ Član 31. a (postupanje s neplaćenim sudskim taksama kod kojih nije nastupila zastarjelost) O svim neplaćenim sudskim taksama po službenim evidencijama suda, kod kojih nije nastupila zastarjelost, sud je dužan obavijestiti Kantonalno javno pravobraniteljstvo radi pokretanja postupka prinudne naplate. “ Član 7. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona . “ Član 8. U tarifi sudskih taksi DIO PETI UPIS U SUDSKI REGISTAR, Tarifni broj 19 (taksa za podneske) tačka (1) mijenja se i glasi: „ (1) Za prijavu u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 35,00 KM .“ Član 9. U tarifi sudskih taksi DIO PETI. UPIS U SUDSKI REGISAR, Tarifni broj 20 (taksa za upise u sudski registar)tačka (1), (2), (3), (4), (5) i (11) mijenjaju se i glasi: „ (1) Za rješenje o upisu osnivanja privatnog društva plaća se taksa u iznosu od 300,00 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih lica koji nisu navedeni u stavovima (1) i (2) ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 200,00 KM. (4) Za rješenje o upisu lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja vanjskotrgovinskog prometa, plaća se taksa u iznosu od 250,00 KM, pored iznosa iz stava (1) ovog Tarifnog broja. (11) Za žalbu na rješenje doneseno u postupku upisa u sudski registar, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM.“ Član 10. U tarifi sudskih taksi DIO SEDMI POSEBNI SLUČAJEVI, iza Tarifnog broja 27 ( taksa za prijepise) dodaje se novi Tarifni broj 27a, koji glasi: „ Tarifni broj 27a (taksa za izdavanje jedinstvenog pristupnog koda - JPK-a) (1) Za podnesak kojim se traži izdavanje jedinstvenog pristupnog koda za uvid u predmete plaća se taksa u iznosu od 4,50 KM. (2) Za izdati jedinstveni pristupni kod, plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM.“ Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON SKUPŠTINA Broj : 02-01-VII-140/15 Mostar , 29.05.2015. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Šerif Špago , s.r.
Zakon o industrijskim zonama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/15 13.05.2015 industrijske zone
Zakon o izmjeni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 03/15 31.03.2015 SN TK 20/23, SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 15/13, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjeni Zakona o šumama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/15 10.03.2015 SN ZDK 05/21, SN ZDK 08/13 šume,zdk,zakon Godina XX - Broj 1 ZENICA, utorak, 10.03.2015. SKUPŠTINA 1. Na osnovu ĉlana 37.stav 1. taĉka g) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 4. sjednici odrţanoj 18.02.2015. godine, d o n o s i: ZAKON o dopuni Zakona o sudskim taksama Ĉlan 1. (Dopuna ĉlana 11.) U Zakonu o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeni-ĉko-dobojskog kantona, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 15/11, 2/12 i 9/13) u ĉlanu 11. stav (1) iza taĉke g) dodaje se taĉka h) koja glasi: „osnovne i srednje škole sa podruĉja Zeniĉko-dobojskog kantona“ Ostale taĉke se mijenjaju tako da dosadašnje h), i), j), k), l) i m) postaju i), j), k), l), m) i n). Ĉlan 2. Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona da utvrdi preĉišćeni tekst Zakona o sudskim taksama. Ĉlan 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“ Broj: 01-02-3791/15 PREDSJEDAVAJUĆA Datum, 18.02.2015. godine Zenica Draţenka Subašić, s.r. ............................................................................................. 2. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 4. sjednici odrţanoj dana 18.02.2015. godine, donosi: ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ŠUMAMA Ĉlan 1. (Brisanje ĉlana 54.) Ĉlan 54. Zakona o šumama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 8/13), (u daljem tekstu: Zakon) se briše. Ĉlanovi 55-68 Zakona o šumama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 8/13), postaju ĉlanovi 54-67. Ĉlan 2. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavlji-vanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kan-tona“. Broj: 01-02-3792/15 PREDSJEDAVAJUĆA Datum, 18.02.2015. godine Zenica Draţenka Subašić, s.r. ............................................................................................. 3. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka g) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona i ĉlana 27. Zakona o budţetima u Federaciji BiH („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 102/13, 09/14 i 13/14), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na nastavku 2. sjednice odrţanom 29.12.2014. godine, d o n o s i:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 03/14 29.12.2014 SN BPK 10/18, SN BPK 12/15, SN BPK 06/10 zakon,sudske takse,takse,bpk 29. decembar/prosinac 2014. Član 8. U Poglavlju V – Kaznene odredbe član 41. se mijenja, tako da isti glasi: “Odgovorno lice Porezne uprave, odnosno nadležne poreske ispostave, notar i odgovorno lice u nadležnom organu, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM ukoliko postupi suprotno odredbama člana 13, člana 36. i člana 38. stav 2. ovog Zakona.” Član 9. Postupak naplate poreza za imovinu za koju je prije stupanja na snagu ovog Zakona pokrenut postupak razreza poreza okončat će se u skladu sa odredbama koje su bile na snazi u trenutku podnošenja prijave za razrez poreza, dok će se za svu drugu imovinu postupak provoditi u skladu sa odredbama ovog Zakona. Za imovinu za koju prijava nije podnesena do stupanja na snagu ovog Zakona, prijava će se podnjeti u skladu sa članom 12. stav 5. Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon. Član 10. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ˝Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde˝, a primjenjivat će se od 01.01.2015. godine. Broj:01-02-924/14 PREDSJEDAVAJUĆA 29.12.2014.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. Broj 15 – strana 2003 915 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama, koji je donijela Skupština Bosansko -podrinjskog kantona Goražde na 1. redovnoj sjednici, održanoj 29.12.2014.godine. Broj: 02-02-415/14 P R E M I J E R 29.12.2014.godine Emir Frašto,s.r. G o r a ž d e 916 Na osnovu poglavlja IV. odjeljak A, člana 23. stav b) Ustava Bosanskopodrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde” broj: 8/98, 10/00 i 5/03) i člana 106. Poslovnika Skupštine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde” broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 1. redovnoj sjednici, održanoj 29.12. 2014. godine, d o n o s i: Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama Broj 15 – strana 2004 Član 1. (Izmjena člana 4.) U Zakonu o sudskim taksama (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 6/10) član 4. se mijenja i glasi: “Član 4. (Uzajamnost plaćanja takse i preduzimanja radnji u postupku) (1) U slučaju da stranka sudu dostavi podnesak bez dokaza o plaćenoj taksi, sud će pozvati stranku, odnosno njenog punomoćnika da uplati odgovarajuću taksu u roku od osam (8) dana. (2) Ukoliko stranka ne uplati taksu u roku iz stava 1. ovog člana, sud će nastaviti postupak i pristupiti prinudnoj naplati takse, u skladu sa odredbama ovog Zakona.“ Član 2. (Izmjena člana 7.) U članu 7. stav 2. se mijenja i glasi: “Član 7. (Način plaćanja takse) 2) Takse se plaćaju u gotovom novcu, a ako je iznos takse od 50 KM, mogu se plaćati putem taksenih maraka. “ Član 3. (Izmjena člana 8.) Član 8. se mijenja i glasi: “Član 8. (Rok zastare naplate takse) Pravo na naplatu takse zastarije- 29. decembar/prosinac 2014. va u roku od dvije (2) godine od dana nastanka taksene obaveze.” Član 4. (Izmjena člana 13.) U članu 13. stav 2. se mijenja i glasi: “Član 13. (Rješenje o oslobađanju od obaveze plaćanja takse) (2) Sud može u toku postupka ukinuti rješenje o oslobađanju od plaćanja takse ako utvrdi da je takseni obveznik u mogućnosti da plati taksu.“ Član 5. (Izmjena člana 19.) U članu 19. stav 1. i stav 3. se mijenjaju i glase: “Član 19. (Obračun i kontrola plaćanja takse) 1) Iznos takse, koju je takseni obveznik dužan da plati, obračunava sudija koji vodi postupak rješenjem protiv koga je dozvoljena žalba u roku od 8 dana po prijemu rješenja. 2) Kontrolu naplate takse vrši sudija koji vodi postupak.” Član 6. (Izmjena člana 30.) Član 30. se mijenja i glasi: “Član 30. (Naplata neplaćene takse) 1) Takse čiji se iznos određuje na kraju postupka, takseni obveznik je dužan 29. decembar/prosinac 2014. platiti u roku od osam dana od prijema rješenja iz člana 19. ovog Zakona. 2) Ako takseni obveznik ne plati taksu u navedenom roku, taksa će se naplatiti prinudno prema odredbama o prinudnoj naplati poreza od pravnih i fizičkih lica, a ako ne može na taj način, ista će se naplatiti u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku, a postupak za naplatu neplaćene takse pokrenut će Kantonalno pravobranilaštvo.” Član 7. (Izmjena člana 37.) Član 37. (Plaćanje takse u prelaznom razdoblju) 1) U članu 37. u stavu 1. riječi “propisima i tarifom koji su važili” zamjenjuju se riječima “tarifom koja je važila”. 2) U članu 37. iza za stava (1) dodaje se novi stav (2), koji glasi: (2) “Taksa koja nije plaćena do stupanja na snagu ovog Zakona naplatit će se u skladu sa članom 30. ovog Zakona. 3) Dosadašnji stavovi (2) i (3) postaju stavovi (3) i (4). Član 8. (Završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ˝Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde˝, a primjenjivat će Broj 15 – strana 2005 se od 01.01.2015. godine. Broj:01-02-925/14 PREDSJEDAVAJUĆA 29.12.2014.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. 917 Na osnovu poglavlja IV. A. član 23. Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (,,Službene novine Bosansko -podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), te na osnovu člana 37. Zakona o budžetima u Federaciji BiH (“Službene novine FBiH” broj: 102/13, 9/14 i 13/14) i člana 106. Poslovnika Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosanskopodrinjskog kantona Goražde” broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 1. redovnoj sjednici, održanoj 29.12.2014.god., d o n o s i: O D L U K U O IZMJENAMA I DOPUNAMA BUDŽETA Bosansko–podrinjskog kantona Goražde za 2014. godinu Član 1. Odlukom o Izmjenama i dopunama Budžeta Bosansko–podrinjskog kantona Goražde za 2014.godinu utvrđuju se: PRIHODI, PRIMICI I FINANSIRANJE 41.807.746,00 KM RASHODI I IZDACI 41.807.746,00 KM Član 2. Prihodi i primici, rashodi i izdaci
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđivanje i poklon BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 15/14 29.12.2014 SN BPK 12/22, SN BPK 04/13, SN BPK 07/09 porez,imovina,nasljeđivanje,poklon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 15/14 29.12.2014 SN BPK 07/25, SN BPK 08/22, SN BPK 05/17, SN BPK 16/11 komunalne takse,takse Z A K O NIZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O KOMUNALNIM TAKSAMABOSANSKO –PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDEČlan 1.U Zakonu o komunalnim taksa-ma Bosansko-podrinjskog kantona Gor-ažde (“Službene novine Bosansko-pod-rinjskog kantona Goražde ” br. 16/11) u Poglavlju I -Opće odredbe član 3. se mijenja i glasi:„Visina takse utvrđuje seTarifom koja je sastavni dio ovog Zakona i opći-nskim propisima koji se donose u skla-du sa ovim Zakonom.Općine su obavezne u roku od 29. decembar/prosinac 2014.Broj 15 –strana 199760 dana donijeti propise kojima će, u sk-ladu sa ovim Zakonom, utvrditi konač-an iznos takse iz Tarifnih brojeva 1, 4, 5, 6. i 7.“Član 2.U Poglavlju VI –Tarifa komunal-nih taksi u članu 21. Tarifni broj 1. stav 1. se mijenja i glasi:Tarifni broj 1.“Za svaku istaknutu firmu, oz-naku, obilježje ili natpis na poslovnim i drugim prostorijama, objektima i slič-no, kojim se označava da određenopra-vno ili fizičko lice obavlja registrovanu djelatnost ili zanimanje zavisno od loka-cije i načina isticanja, plaća se u općina-ma sa područja Bosansko-podrinjskogkantona Goražde godišnja taksa kako sl-ijedi:I ZONA I ZONA se određuje granicama I zone utvrđene općinskim odlukama o određi-vanju gradskog građevninskog i ostalog zemljišta i zoniranju.RednibrojO p i sIZNOSTAKSE1.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna izuzetno atraktivan način te na izuzetno velikim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti distribucije nafte i naftnih derivata,oblasti telekomunikacija, iz oblasti bankarstva,iz oblasti igara na sreću (kasino, lutrija, loto,tombola, bingo, sportska prognoza, sportska kladionica, itd.) ................................3.600,00 KM2.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i/ilina izuzetno velikim površinama,a to su pravna i fizička lica iz oblasti osiguranja i reosiguranja (osiguravajuća društva), iz oblasti proizvodnje i distribucijeelektrične energije, tržni centri i hipermarketi..................................................2.400,00 KM3.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i na velikim površinama,a to su pravna i fizička lica iz oblasti proizvodnje duhana i alkoholnih pića, iz oblasti poštanskih usluga, iz oblasti mikrokreditnih organizacija i brokerskih kuća, tržnice i pijace, u oblastiugostiteljstva -hoteli i moteli.......................................................................................1.200,00 KM4.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica u oblasti pružanja tehničkihusluga –tehnički servisi, u advokatskoj djelatnosti,u notarskoj djelatnosti, u oblasti privatne zdravstvene zaštite i privatne apoteke............................1.000,00 KM Broj 15 –strana 199829. decembar/prosinac 2014.5.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna manje atraktivan način i/ili na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti proizvodnje bezalkohonih pića, oblasti proizvodnje električne energije u mini elektranama, oblasti industrijske proizvodnje koja nijeobuhvaćena drugim tačkama, iz oblasti građevinske djelatnosti,iz oblasti međunarodnog transporta roba i usluga, iz oblasti ostalog prevoza robe i putnika, iz oblastivanjske trgovine, u oblasti zdravstvene zaštite životinja.............................................................700,00 KM6.Subjekti koji oznake, obilježija i natpise ističuna manje atraktivan način i na manjim površinama, a to su pravnai fizička lica iz oblasti trgovine koju obavlja pravno lice u poslovnim jedinicama, drugim objektima, te iz oblastitrgovine koja se obavlja na ostalim prodajnim mjestima,oblasti ugostiteljstva pansioni, barovi i restorani, oblasti ugostiteljstva, aščinice, ćevabdžinice te objekti u kojima se toče alkoholna i bezalkoholna pića, knjigovodstveneusluge (biroi i slično)....................................................................................................400,00 KM7.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ne ističu namanjim površinama i na način koji nije atraktivan, a to su pravna i fizička lica iz oblasti ugostiteljstva -bosanske kafane i ostali objekti u kojima se ne toče alkoholna pića, samostalne zanatske radnjei iz ostalih nepomenutih oblasti............................................120,00 KMOSTALE ZONE OSTALE ZONE su sve zone izuzev I zone utvrđene općinskim odlukama o određivanju gradskog građevninskog i ostalog zemljišta i zoniranjuRednibrojO p i sIZNOSTAKSE1.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna izuzetno atraktivan način te na izuzetno velikim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti distribucije nafte i naftnih derivata,oblasti telekomunikacija, iz oblasti bankarstva,iz oblasti igara na sreću (kasino, lutrija, loto,tombola, bingo, sportska prognoza, sportska kladionica, itd.).................................3.000,00 KM2.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i/ili na izuzetno velikim površinama,a to su pravna i fizička lica iz oblasti osiguranja i reosiguranja (osiguravajuća 29. decembar/prosinac 2014.Broj 15 –strana 1999društva), iz oblasti proizvodnje i distribucijeelektrične energije, tržni centri i hipermarketi..................................................2.000,00 KM3Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i na velikim površinama,a to su pravna i fizička lica iz oblasti proizvodnje duhana i alkoholnih pića, iz oblasti poštanskih usluga, iz oblasti mikrokreditnih organizacija i brokerskih kuća, tržnice i pijace, u oblastiugostiteljstva -hoteli i moteli..................................................................................................1.000,00 KM4.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica u oblasti pružanja tehničkihusluga –tehnički servisi, u advokatskoj djelatnosti,u notarskoj djelatnosti, u oblasti privatne zdravstvene zaštite i privatne apoteke............................800,00 KM5. Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna manje atraktivan način i/ili na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti proizvodnje bezalkohonih pića, oblasti proizvodnje električne energije u mini elektranama, oblasti industrijske proizvodnje koja nijeobuhvaćena drugim tačkama, iz oblasti građevinske djelatnosti,iz oblasti međunarodnog transporta roba i usluga, iz oblasti ostalog prevoza robe i putnika, iz oblastivanjske trgovine, u oblasti zdravstvene zaštite životinja.............................................................700,00 KM6.Subjekti koji oznake, obilježija i natpise ističuna manje atraktivan način i na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti trgovine koju obavlja pravno lice u poslovnim jedinicama, drugim objektima, te iz oblasti trgovine koja se obavlja na ostalim prodajnim mjestima,oblasti ugostiteljstva pansioni, barovi i restorani, oblasti ugostiteljstva, aščinice, ćevabdžinice te objekti u kojima setoče alkoholna i bezalkoholna pića, knjigovodstvene usluge (biroi i slično)..........300,00 KM7.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ne ističu namanjim površinama i na način koji nije atraktivan, a to su pravna i fizička lica iz oblasti ugostiteljstva -bosanske kafane i ostali objekti u kojima se ne toče alkoholna pića, samostalne zanatske radnje i iz ostalih nepomenutih oblasti............................................100,00 KM.” Broj 15 –strana 2000Član 3.Ovaj Zakon stupa na snagu nare-dnog dana od dana objavljivanjau ̋Slu-žbenim novinama Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde ̋, a primjenjivat će se od 01.01.2015.godine
Zakon o obrazovanju odraslih ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 05/14 31.10.2014 SN ZDK 13/18 obrazovanje odraslih Godina XIX - Broj 5 ZENICA, petak, 31.10.2014. SKUPŠTINA 376. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f), Ustava Zeniĉkodobojskog kantona („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 7/96, „Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“, broj: 1/96, 10/00, 8/04 i 10/04), a u skladu sa ĉlanom 20. stav 2. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj: 18/03), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 60. sjednici odrţanoj 13.08.2014. godine, d o n o s i: ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH DIO I. OPĆE ODREDBE (Predmet Zakona) Zakonom o obrazovanju odraslih (u daljem tekstu: Zakon) ureĊuje se: a) obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih; b) opća pitanja u vezi sa organizacijom, finansiranjem, upravljanjem i rukovoĊenjem procesom obrazovanja odraslih; c) uvjeti koje mora ispunjavati organizator obrazovanja odraslih; d) prava i obaveze nadleţnih organa u oblasti obrazovanja odraslih, e) izdavanje javnih isprava, i druga pitanja od znaĉaja za obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). Ĉlan 2. (Znaĉenje pojedinih izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće znaĉenje: a) odrasli su lica starija od 15 godina koja nisu završila osnovno obrazovanje, odnosno lica starija od 18 godina koja su završila osnovno obrazovanje u redovnom školovanju i druga lica koja se obrazuju, a da pri tom nemaju status uĉenika ili studenta; b) prvo zanimanje je obrazovanje i osposobljavanje nakon završene osnovne škole, s ciljem ukljuĉivanja u rad i obavljanje manje sloţenih poslova; c) dokvalifikacija je stjecanje novog znanja u okviru istog zanimanja s ciljem povećanja kompetencija, odnosno dodatno struĉno obrazovanje prema posebno utvrĊenim diferenciranim programima, radi stjecanja višeg stepena kvalifikacije u okviru istog zanimanja; d) prekvalifikacija je obrazovanje i osposobljavanje za drugo zanimanje, radi zapošljavanja, odnosno obrazovanje i osposobljavanje koje osobi koja je već prethodno stekla neko struĉno zvanje odnosno zanimanje omogućava da stekne nove kompetencije za obavljanje novog zanimanja ili nove profesionalne djelatnosti; e) specijalizacija je obrazovanje i osposobljavanje u okviru istog zanimanja/ zvanja radi stjecanja posebnih znanja i radnih vještina; f) usavršavanje je svaki oblik obrazovanja nakon završenog inicijalnog obrazovanja ili tokom radnog vijeka koje treba pomoći osobi da poboljša ili aktuelizira svoja već steĉena znanja i/ili kompetencije, da stekne nove kompetencije u pogledu profesionalnog napredovanja i da se liĉno i profesionalno usavršava; g) osposobljavanje je obrazovanje i osposobljavanje za ukljuĉivanje u rad nakon završene osnovne škole, za obavljanje jednostavnih i manje sloţenih poslova odreĊenog zanimanja; h) posebni programi su programi za povećanje općeg obrazovanja i kulturnog nivoa stanovništva i povećanje struĉnih i drugih kompetencija; Broj 5 – strana 614 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. i) javno vaţeći obrazovni program je program obrazovanja koji je donio, odnosno odobrio nadleţni organ; j) ishodi uĉenja su izjave o tome šta polaznik obrazovanja odraslih treba da zna, razumije i moţe da obavlja na kraju završenog procesa uĉenja, odnosno programa obrazovanja (znanja, vještine i kompetencije); k) znanje je rezultat usvajanja informacija kroz proces uĉenja, odnosno skup ĉinjenica, principa, teorija i praksi koje se odnose na podruĉje rada ili izuĉavanja; l) vještine predstavljaju sposobnost primjene znanja i korištenja principa "znati kako" da se izvrši odreĊeni zadatak i da se riješi problem; m) kompetencije su sposobnost primjene znanja, vještina i personalnih, socijalnih i metodoloških sposobnosti, na radnom mjestu ili tokom uĉenja, kako u privatnom tako i u profesionalnom razvoju; n) pismenost odraslih obuhvata: 1) osnovnu pismenost, kao sposobnost odraslih da komuniciraju na vlastitom jeziku i da s razumijevanjem ĉitaju i pišu kratke, jednostavne izjave o njihovom svakodnevnom ţivotu; 2) funkcionalnu pismenost, kao sposobnost odraslih da razumiju i koriste medijske i druge informacije u svrhu planiranja i ostvarenja vlastitog razvoja, kao i sposobnost odraslih da se ukljuĉe u aktivnosti u kojima je pismenost, koja podrazumijeva i korištenje informacionih i komunikacionih tehnologija, potrebna za njihovo bolje svakodnevno funkcioniranje i uĉešće u ţivotu zajednice; o) cjeloţivotno uĉenje podrazumijeva integraciju formalnog, neformalnog i informalnog uĉenja kako bi se stekle mogućnosti za stalno unapreĊenje kvaliteta ţivljenja. Ĉlan 3. (Obrazovanje odraslih) (1) Obrazovanje odraslih obuhvata cjelinu procesa uĉenja odraslih namijenjenu: a) ostvarivanju prava na slobodan razvoj liĉnosti; b) osposobljavanju za zapošljavanje, stjecanju kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciji, dokvalifikaciji, stjecanju i produbljivanju struĉnih znanja, vještina i kompetencija; c) osposobljavanju za aktivno graĊanstvo. (2) Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenoga obrazovnog sistema Zeniĉko-dobojskog kantona i predstavlja djelatnost od posebnog interesa za Kanton. Ĉlan 4. (Upotreba rodnoosjetljivog jezika) Gramatiĉki izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za oznaĉavanje muškog ili ţenskog roda podrazumijevaju oba roda. Ĉlan 5. (Naĉela obrazovanja odraslih) Obrazovanje odraslih temelji se na naĉelima: a) cjeloţivotnog uĉenja- uvaţavanja potreba i mogućnosti odraslih za uĉenje i razvoj tokom cijelog ţivota; b) uvaţavanja razliĉitosti potreba i mogućnosti, prethodnih znanja i iskustava, te s tim u vezi i specifiĉnosti obrazovanja i uĉenja odraslih; c) slobode izbora odgovarajućeg obrazovanja, kao i oblika, metoda i naĉina uĉenja; d) dostupnosti i raznovrsnosti obrazovne ponude; e) osiguranja odgovarajućeg kvaliteta obrazovanja; f) promoviranja jednakih vrijednosti ishoda uĉenja u formalnom i neformalnom obrazovanju, te informalnom uĉenju; g) profesionalnosti i odgovornosti organizatora obrazovanja odraslih, te profesionalnosti i etiĉnosti andragoškog kadra; h) poštovanja liĉnosti i dostojanstva svakog uĉesnika u procesu obrazovanju odraslih; i) informiranja, savjetovanja i voĊenja u daljem obrazovanju i/ili karijernom napredovanju. j) povezivanja obrazovanja sa potrebama trţišta rada; k) saradnje u oblasti obrazovanja odraslih - organa uprave nadleţnih za oblast obrazovanja, privrede, rada, zapošljavanja, socijalne zaštite, ustanova i drugih organizacija nadleţnih za razvoj, obezbjeĊenje i unapreĊenje obrazovanja odraslih, jedinica lokalne samouprave, kao i socijalnih partnera (Privredna/Obrtniĉka komora, Udruţenje poslodavaca Zeniĉko-dobojskog kantona, reprezentativni sindikati). Ĉlan 6. (Ciljevi obrazovanja odraslih) Obrazovanje odraslih ima za cilj: a) omogućiti stjecanje najmanje osnovnog obrazovanja; b) podizati osnovnu i funkcionalnu pismenost odraslih; c) osposobljavati za zapošljavanje odrasla lica koja nemaju završeno formalno obrazovanje i stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje; petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 615 d) omogućavati dalje obrazovanje i obuku, odnosno mogućnost dokvalifikacije, prekvalifikacije i kontinuiranog struĉnog usavršavanja tokom cijelog radnog i ţivotnog vijeka; e) omogućavati obrazovanje i stjecanje znanja, vještina i kompetencija u skladu sa liĉnim sposobnostima, afinitetima i ţivotnom dobi pojedinca; f) omogućavati formalno/javno priznavanje i potvrĊivanje rezultata prethodnog uĉenja odnosno steĉenih znanja, vještina i kompetencija, bez obzira na naĉin njihovog stjecanja; g) povećati profesionalnu mobilnost i fleksibilnost radno aktivnog stanovništva. Ĉlan 7. (Vrste obrazovanja odraslih) (1) Obrazovanje odraslih odvija se kao formalno, neformalno, informalno i/ili samousmjereno uĉenje (2) Formalno obrazovanje odraslih je djelatnost koja se realizira u javnim i privatnim obrazovnim ustanovama verificiranim od strane Ministarstva radi stjecanja općeg obrazovanja, odgovarajućih kvalifikacija, znanja, vještina i kompetencija u skladu sa propisanim standardima i nastavnim planovima i programima donesenim ili odobrenim od strane Ministarstva. (3) Formalno obrazovanje odraslih obuhvata: a) osnovno obrazovanje odraslih; b) srednjoškolsko obrazovanje odraslih: stjecanje srednje školske ili struĉne spreme, niţe struĉne spreme, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju, osposobljavanje i usavršavanje; c) obrazovanje na visokoškolskim ustanovama lica koja su stekla visokoškolsko obrazovanje. (4) Formalno obrazovanje odraslih provodi se u skladu s javno vaţećim obrazovnim programom. (5) Neformalno obrazovanje odraslih oznaĉava organizirane procese uĉenja usmjerene ka osposobljavanju odraslih osoba za rad, za razliĉite socijalne aktivnosti, te za liĉni razvoj. (6) Neformalno obrazovanje mogu organizirati i provoditi centri za obrazovanje odraslih, osnovne škole, srednje škole, visokoškolske ustanove, škole/centri stranih jezika, škole/centri za informaciono-komunikacione tehnologije, centri za kulturu i obrazovanje, auto-škole, ustanove za smještaj i brigu o osobama s posebnim potrebama, te penološke i druge ustanove, udruţenja graĊana, privredni subjekti i druga pravna lica koja su, izmeĊu ostalog, kao svoju djelatnost navela neformalno obrazovanje odraslih. (7) Informalno uĉenje odraslih oznaĉava aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaća stajališta i pozitivne vrednote te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i razliĉitih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline. (8) Samousmjereno uĉenje odraslih oznaĉava aktivnosti u kojima odrasla osoba samostalno uspostavlja kontrolu nad procesom uĉenja kao i odgovornost za rezultate uĉenja. Ĉlan 8. (Specifiĉnosti organiziranja obrazovanja odraslih) Organizacija nastave iz pojedinih predmeta ili oblasti, napredovanje i naĉin provjeravanja znanja, vještina i kompetencija prilagoĊava se specifiĉnostima i potrebama, odnosno mogućnostima polaznika obrazovanja, prema andragoškim principima, u skladu sa programom. DIO II. PROVOĐENJE I STICANJE OBRAZOVANJA Ĉlan 9. (Javno vaţeće obrazovanje) (1) Javno vaţeće obrazovanje odraslih je obrazovanje koje se stiĉe po javno vaţećem obrazovnom programu osnovnog i srednjeg obrazovanja, ili po prilagoĊenom javno vaţećem obrazovnom programu ili dijelu tog programa, u skladu sa posebnim propisom koji ureĊuje tu oblast obrazovanja. (2) Odrasli mogu stjecati znanja, vještine i kompetencije po donesenom, odnosno odobrenom programu obrazovanja ili dijelu tog programa, u skladu sa ovim Zakonom. (3) Obrazovanje steĉeno u smislu stava (2) ovog ĉlana, nakon provjere od strane ovlaštene ustanove je javno vaţeće obrazovanje i dokazuje se javnom ispravom. (4) Sadrţina i postupak izdavanja javne isprave utvrdit će se posebnim pravilnikom koje donosi Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (u daljem tekstu: Ministarstvo). Broj 5 – strana 616 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. Ĉlan 10. (Organizatori obrazovanja odraslih) (1) Formalno, odnosno neformalno obrazovanje odraslih prema ovome Zakonu mogu provoditi centri za obrazovanje odraslih, osnovne škole, srednje škole, visokoškolske ustanove, škole/centri stranih jezika, škole/centri za informaciono-komunikacione tehnologije, centri za kulturu i obrazovanje, auto-škole, ustanove za smještaj i brigu o osobama s posebnim potrebama, te penološke i druge ustanove, udruţenja graĊana, privredni subjekti i druga pravna lica koja su, izmeĊu ostalog, kao svoju djelatnost navela obrazovanje odraslih i koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. (2) Standarde i normative, te naĉin i postupak za utvrĊivanje uvjeta koje mora ispunjavati organizator obrazovanja odraslih za izvoĊenje formalnih programa obrazovanja odraslih (u daljnjem tekstu: Standardi i normativi) donosi Ministarstvo, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona. (3) Centar za obrazovanje odraslih kao ustanovu moţe osnovati domaće i strano pravno i fiziĉko lice (u daljem tekstu: osnivaĉ) u svim oblicima svojine. (4) Centar za obrazovanje odraslih, kao javnu ustanovu, moţe osnovati Kanton ili jedinica lokalne samouprave. (5) Osnivaĉ osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad ustanove, u skladu sa Standardima i normativima za realizaciju programa obrazovanja odraslih. DIO III. CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH Ĉlan 11. (Osnivanje centra za obrazovanje odraslih) (1) Centar za obrazovanje odraslih, moţe se osnovati ako: a) postoji potreba za njegovim osnivanjem (kada se osniva kao javna ustanova); b) su obezbjeĊena sredstva za finansiranje, odnosno sufinansiranje programa za obrazovanje odraslih; c) je osiguran adekvatan prostor koji ispunjava higijensko-tehniĉke uvjete u skladu sa standardima i normativima prostora i opreme, ima potreban broj predavaĉa, struĉnih saradnika i ostalih zaposlenih, i; d) su obezbjeĊena sredstva za rad od strane osnivaĉa. (2) Osnivaĉ je duţan da, uz zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uslova za osnivanje centra za obrazovanje odraslih, Ministarstvu dostaviti: a) osnivaĉki akt; b) elaborat o opravdanosti osnivanja (za javnu ustanovu); c) podatke o licu ovlaštenom za zastupanje; d) dokaz o osiguranim uvjetima i sredstvima za rad. (3) Ispunjenost uvjeta za osnivanje centra za obrazovanje odraslih utvrĊuje komisija koju imenuje ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (u daljem tekstu: ministar). (4) Troškove postupka utvrĊivanja ispunjenosti uvjeta za osnivanje centra za obrazovanje odraslih snosi osnivaĉ. (5) Postupak utvrĊivanja ispunjenosti uvjeta za osnivanje centra za obrazovanje odraslih utvrdit će se posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo. Ĉlan 12. ( Uvjeti za izvoĊenje nastavnog plana i programa za obrazovanje odraslih) Ministar rješenjem imenuje posebnu komisiju koja utvrĊuje ispunjenost uvjeta za izvoĊenje nastavnog plana i programa za obrazovanje odraslih i u sluĉajevima kada postojeće obrazovne ustanove ţele da se bave i obrazovanjem odraslih, u skladu sa ovim Zakonom. Ĉlan 13. (Registar ustanova za obrazovanje odraslih) (1) Ustanova za obrazovanje odraslih upisuje se u Registar ustanova za obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: Registar) koji vodi Ministarstvo. (2) Bliţi propis o postupku utvrĊivanja uvjeta, o sadrţaju i naĉinu voĊenja Registra donosi Ministarstvo. (3) U Registar se mogu upisati samo ustanove koje ispunjavaju uvjete utvrĊene ovim Zakonom. (4) Provjeru uvjeta za upis u Registar vrši komisija koju formira ministar, a na zahtjev osnivaĉa. Ĉlan 14. (Provjera ispunjenosti uvjeta za rad) (1) Ministarstvo vrši provjeru ispunjenosti uvjeta rada ustanove za obrazovanje odraslih svake ĉetiri godine. petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 617 (2) Ako se prilikom kontrole utvrdi da ustanova ne obavlja djelatnost na naĉin utvrĊen Zakonom ili ne ispunjava uvjete propisane Zakonom, Ministarstvo će utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne moţe biti duţi od tri mjeseca. (3) Dok utvrĊene nepravilnosti iz stava (2) ovog ĉlana ne budu otklonjene, ustanova ne moţe vršiti prijem i upis polaznika niti obavljati druge aktivnosti vezane za obrazovanje odraslih. (4) Ako ustanova u roku iz stava (2) ovog ĉlana ne otkloni nepravilnosti, Ministarstvo donosi odluku o zabrani rada i pokreće postupak brisanja ustanove iz Registra. Ĉlan 15. (Brisanje iz Registra) (1) Ustanova za obrazovanje odraslih briše se iz Registra kada prestane da ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i bliţim propisima koje donosi Ministarstvo. (2) Brisanje ustanove za obrazovanje odraslih iz Registra objavljuje se u „Sluţbenim novinama Zeniĉkodobojskog kantona“. DIO IV. PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH Ĉlan 16. (Programi obrazovanja odraslih) (1) Programi obrazovanja odraslih mogu biti programi formalnog obrazovanja odraslih i programi neformalnog obrazovanja odraslih. (2) Programi formalnog obrazovanja odraslih su: a) programi osnovnog obrazovanja odraslih; b) programi za stjecanje srednje struĉne spreme; c) posebni programi na visokoškolskim ustanovama; d) programi za stjecanje prvog zanimanja; e) programi prekvalifikacije; f) programi dokvalifikacije; g) programi osposobljavanja za manje sloţene poslove (3) Programi neformalnog obrazovanja odraslih su: a) programi osposobljavanja; b) programi usavršavanja; c) programi zaštite okoline i ekologije; d) programi stranih jezika; e) programi za rad na raĉunaru; f) programi poduzetništva i menadţmenta; g) programi rada u struci; h) programi iz poznavanja nauke i tehnologije; i) programi kreativnog i umjetniĉkog izraţavanja; j) programi za stjecanje drugih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za liĉni i profesionalni razvoj. (4) Programi obrazovanja odraslih (u daljnjem tekstu: programi) prilagoĊeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i kompetencijama odraslih. (5) Programe iz stava (2) ovoga ĉlana, donosi Ministarstvo. (6) Programe iz stava (2) ovog ĉlana moţe donijeti i ustanova za obrazovanje odraslih uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (7) Programe iz stava (3) ovog ĉlana donosi organizator obrazovanja. (8) Programi neformalnog obrazovanja, koji su od posebnog interesa za Kanton, mogu postati javno vaţeći programi ukoliko budu odobreni od strane Ministarstva. Ĉlan 17. (Ogledni programi) (1) Kada postoji potreba zbog uvoĊenja organizacionih promjena, primjene savremene tehnologije, zahtjeva trţišta rada za deficitarnim zanimanjima, programi obrazovanja ili dijelovi programa mogu se uvoditi i provjeravati oglednim programom, na prijedlog ustanove, privredne komore, obrtniĉke komore, udruţenja poslodavaca, zavoda za zapošljavanje ili drugih zainteresiranih organizacija. (2) Organizatora obrazovanja odraslih koji će izvoditi ogledni program odreĊuje Ministarstvo. (3) IzvoĊenje oglednog programa prati Pedagoški zavod. Ĉlan 18. (Komore i udruţenja poslodavaca) (1) Privredna komora, Obrtniĉka komora i udruţenja poslodavaca Zeniĉko-dobojskog kantona predlaţu zanimanja za koja se pripremaju odgovarajući programi iz ĉlana 17. ovog Zakona. Broj 5 – strana 618 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. (2) Privredna komora, Obrtniĉka komora i udruţenja poslodavaca Zeniĉko-dobojskog kantona: a) organiziraju savjetovanja i specijalizacije za zaposlene; b) uĉestvuju u koncipiranju programa uĉenja uz rad; c) predlaţu standarde praktiĉnih znanja; d) predlaţu programe usvršavanja i osposobljavanja; e) vode registre poslodavaca kod kojih se obavlja praktiĉan rad. (3) Naĉin provjere i verifikacije poslodavaca kod kojih se obavlja praktiĉan rad, sadrţaj i naĉin voĊenja Jedinstvenog registra poslodavaca utvrĊuje se pravilnikom koji donosi Ministarstvo, na prijedlog Privredne komore. Ĉlan 19. (Programi obrazovanja odraslih koji se realiziraju kroz praktiĉan rad) (1) Programi obrazovanja koji se realiziraju kroz praktiĉan rad mogu se ostvariti kod organizatora obrazovanja, kod drugog organizatora obrazovanja ili poslodavca. (2) Ako se praktiĉan rad izvodi u objektima koji ne pripadaju organizatoru obrazovanja, meĊusobna prava i obaveze organizatora obrazovanja i drugog organizatora obrazovanja ili poslodavca ureĊuju se ugovorom, a meĊusobna prava polaznika obrazovanja i drugog organizatora obrazovanja ili poslodavca ugovorom o praktiĉnom radu. Ĉlan 20. (Sadrţaj programa za obrazovanje odraslih) Programom formalnog obrazovanja se obavezno utvrĊuje: a) naziv programa; b) cilj(evi) programa; c) znanja, vještine i kompetencije koje se stjeĉu završetkom programa; d) uvjeti za upis, napredovanje i završetak programa; e) nastavni predmeti/moduli i/ili nastavni sadrţaji; f) ukupno trajanje programa i trajanje programa po nastavnim predmetima/modulima i/ili nastavnim sadrţajima (izraţeno u nastavnim satima); g) naĉini/oblici izvoĊenja programa; h) kadrovski, didaktiĉki, prostorni i drugi uvjeti za izvoĊenje programa; i) naĉin provjere ishoda uĉenja; j) naĉin evaluacije programa. Ĉlan 21. (Zahtjev za odobravanje izvoĊenja programa obrazovanja odraslih) (1) Zahtjev za odobravanje izvoĊenja programa u sistemu formalnog obrazovanja podnosi se Ministarstvu. (2) Uz zahtjev se prilaţu: a) programi obrazovanja; b) dokazi o andragoškim radnicima koji izvode programe; c) dokazi o prostoru, opremi i nastavnim sredstvima; d) dokazi o naĉinu osiguranja sredstava za izvoĊenje programa; e) dokaz o uplati naknade za troškove postupka utvrĊivanja ispunjenosti uvjeta za izvoĊenje programa. (3) Naknada iz stava (2) taĉke e) koristi se za troškove postupka utvrĊivanja ispunjenosti uvjeta za izvoĊenje programa obrazovanja odraslih. (4) Ispunjenost uvjeta za izvoĊenje programa obrazovanja odraslih utvrĊuje Komisija za ispunjenost uvjeta za izvoĊenje programa (u daljnjem tekstu: Komisija) koju imenuje ministar. (5) Postupak odobravanja izvoĊenja programa bliţe se reguliše podzakonskim aktom koji donosi Ministarstvo. Ĉlan 22. (Naĉini izvoĊenja programa za obrazovanje odraslih) (1) Program se moţe izvoditi: redovnom nastavom, konsultativno-instruktivnom nastavom, dopisnokonsultativnom nastavom, kroz praktiĉan rad, nastavom na daljinu, te na drugi primjeren naĉin. (2) Program moţe imati modularnu strukturu. (3) Polaznici obrazovanja su duţni prisustvovati redovnoj nastavi. (4) Za polaznike obrazovanja koji nisu u mogućnosti svakodnevno prisustvovati redovnoj nastavi, organizira se konsultativno-instruktivna nastava, koja u programima za stjecanje osnovnog i srednjeg obrazovanja, odnosno prekvalifikacije i dokvalifikacije moţe biti zastupljena sa najviše 30% od ukupno predviĊenog trajanja nastave. petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 619 (5) Konsultativno-instruktivna nastava se provodi putem grupnih i individualnih konsultacija. (6) Praktiĉan rad se izvodi u punom fondu predviĊenih sati. DIO V. POLAZNICI, ISPITI I NASTAVNICI OBRAZOVANJA ODRASLIH Ĉlan 23. (Polaznik obrazovanja odraslih) (1) Odrasli koji se upisuju u program obrazovanja za odrasle stjeću status polaznika obrazovanja. (2) Polaznik obrazovanja odraslih u smislu ovog Zakona moţe biti lice starije od 15 godina koje nije završilo osnovno obrazovanje, odnosno lice koje je starije od 18 godina, a da pri tom nema status uĉenika ili studenta. Ĉlan 24. (Upis polaznika) (1) Status polaznika obrazovanja stiĉe se upisom u odgovarajući program obrazovanja. (2) Upis polaznika u programe formalnog obrazovanja vrši se na osnovu konkursa koji objavljuje organizator obrazovanja. (3) Programom obrazovanja odraslih propisuju se opći i posebni uvjeti koje mora ispunjavati polaznik obrazovanja odraslih. (4) Konkurs sadrţi: a) opće i posebne uvjete za upis; b) broj slobodnih mjesta za upis i programe obrazovanja; c) rješenje o odobravanju izvoĊenja programa; d) naĉin izvoĊenja programa obrazovanja, trajanje i uvjete za njegovo završavanje; e) naziv i znaĉaj javne isprave koja se izdaje po završetku programa obrazovanja; f) visinu školarine po jednom polazniku, ukoliko obrazovanje nije finansirano ili sufinansirano iz budţeta, javnih prihoda i dr.; g) ako se na konkurs prijavi više kandidata nego što je moguće upisati, organizator obrazovanja duţan je prilikom izbora kandidata uzeti u obzir stepen ispunjenosti uvjeta u pogledu prethodnog obrazovanja i iskustva; h) popis potrebne dokumentacije za upis. (5) Uvjete upisa u neformalne programe obrazovanja odreĊuje organizator obrazovanja. Ĉlan 25. (Ugovor o obrazovanju) Prilikom upisa u formalni program obrazovanja, organizator obrazovanja i polaznik zakljuĉuju ugovor o obrazovanju kojim ureĊuju meĊusobna prava i obaveze. Ĉlan 26. (Ocjenjivanje polaznika i izdavanje isprava) (1) Ocjenjivanje polaznika obrazovanja odraslih za stjecanje osnovnog i srednjeg obrazovanja vrši se u skladu sa propisima koji reguliraju te oblasti obrazovanja, ako ovim Zakonom nije drugaĉije odreĊeno. (2) Polazniku programa osnovnog obrazovanja nakon završenog od prvog (I) do osmog (VIII) razreda izdaje se uvjerenje, a nakon završenog devetog (IX) razreda, svjedodţba. (3) Polazniku programa srednjeg obrazovanja odraslih za stjecanje srednje struĉne spreme na kraju svakog završenog razreda izdaje se svjedodţba, a nakon završnog ispita svjedodţba o završnom ispitu ili diploma. (4) Polazniku programa prekvalifikacije i dokvalifikacije, po završetku programa izdaje se svjedodţba o završnom ispitu, odnosno diploma o stjecanju kvalifikacije. (5) Polazniku koji završi javno vaţeći program osposobljavanja izdaje se uvjerenje o osposobljenosti. (6) Polazniku koji završi javno vaţeći program usavršavanja izdaje se uvjerenje o usavršavanju. Ĉlan 27. (Javne isprave) (1) Znanja, vještine i kompetencije steĉene obrazovanjem odraslih u okviru formalnog obrazovanja ili neformalnog obrazovanja po javno vaţećim programim u skladu sa ovim Zakonu dokazuju se javnim ispravama. (2) Naziv, sadrţaj i oblik isprave iz stava (1) ovog ĉlana propisuje Ministarstvo. Broj 5 – strana 620 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. Ĉlan 28. (Trajanje izvoĊenja programa za obrazovanje odraslih) (1) IzvoĊenje programa za stjecanje osnovnog obrazovanja za odrasle traje za prvi (I), drugi (II), treći (III), ĉetvrti (IV) i peti (V) razred po tri mjeseca, za šesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII) i deveti (IX) razred po šest mjeseci. (2) IzvoĊenje programa za stjecanje srednje struĉne spreme odraslih traje godinu manje od izvoĊenja programa za obrazovanje redovnih uĉenika. (3) IzvoĊenje programa prekvalifikacije i dokvalifikacije traje najmanje šest mjeseci. (4) IzvoĊenje programa osposobljavanja po javno vaţećim programima traje najmanje 200 sati. (5) IzvoĊenje programa usavršavanja nije vremenski ograniĉeno. Ĉlan 29. (Profil i struĉna sprema nastavnika za izvoĊenje programa) (1) Program obrazovanja odraslih izvode: nastavnici, profesori, struĉni suradnici, predavaĉi, treneri, voditelji i drugi (u daljnjem tekstu: andragoški zaposlenici). (2) Andragoški zaposlenici moraju ispunjavati uvjete propisane programom i imati dodatnu andragošku obuku. (3) Andragoški zaposlenici imaju pravo i obavezu kontinuiranog struĉnog i andragoškog usavršavanja. Ĉlan 30. (Zasnivanje radnog odnosa u ustanovama za obrazovanje odraslih) Andragoški zaposlenici zasnivaju radni odnos u ustanovama za obrazovanje odraslih u skladu sa odredbama radnog zakonodavstva. Ĉlan 31. (Dokazivanje znanja, vještina i kompetencija) (1) Odrasli mogu dokazivati znanja, vještine i kompetencije, neovisno o naĉinu na koji su prethodno steĉena, polaganjem ispita. (2) Ispite iz stava (1) ovoga ĉlana organizira i provodi ustanova za obrazovanje odraslih koja izvodi program za stjecanje istih znanja, vještina i kompetencija i koja dobije ovlaštenje Ministarstva za provoĊenje ispita za verificiranje prethodno steĉenog znanja, vještina i kompetencija kroz neformalno obrazovanje ili informalno uĉenje. (3) Postupak davanja saglasnosti ustanovama za obrazovanje odraslih da mogu provoditi ispite za verificiranje prethodno steĉenog znanja, vještina i kompetencija, kao i naĉin organiziranja i provoĊenja ispita bit će propisani podzakonskim aktom koji donosi Ministarstvo. Ĉlan 32. (Pomoćniĉki i majstorski ispit i ispit za obavljanje obrta) (1) Polaganje pomoćniĉkih ispita, majstorskih ispita i ispita o struĉnoj osposobljenosti za obavljanje vezanih obrta, naziv, sadrţaj i oblik isprave koja se stjeĉe polaganjem navedenih ispita i nadzor nad zakonitošću organiziranja i provoĊenja ispita provodi se u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (''Sluţbene novine Federacije BiH'', broj 35/09, 52/02, 29/03 i 11/05). (2) Program za polaganje majstorskog ispita za svako zanimanje donosi Ministarstvo. DIO VI. DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJE O OBRAZOVANJU ODRASLIH Ĉlan 33. (Dokumentacija) (1) Ustanove za obrazovanje odraslih vode andragošku dokumentaciju. (2) Sadrţaj, oblik te naĉin voĊenja i ĉuvanja andragoške dokumentacije propisuje Ministarstvo. Ĉlan 34. (Evidencija) (1) U oblasti obrazovanju odraslih vode se evidencije o ustanovama za obrazovanje odraslih, programima, polaznicima, radnicima te evidencije o drugim podacima vaţnim za praćenje stanja i razvoj djelatnosti. (2) Sadrţaj i naĉin voĊenja evidencija iz stava (1) ovoga ĉlana propisuje Ministarstvo. petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 621 DIO VII. PRAVO NA OBRAZOVNI ODMOR ZAPOSLENIH POLAZNIKA Ĉlan 35. (Pravo na obrazovni odmor) (1) Za sudjelovanje u programima, koji se izvode prema ovome Zakonu, zaposleni polaznici mogu ostvariti pravo na obrazovni odmor u trajanju od najmanje sedam dana godišnje. (2) Ostvarivanje prava na obrazovni odmor utvrĊuju zaposlenik i poslodavac sporazumno. (3) Radi ostvarivanja prava na obrazovni odmor zaposlenik je obavezan poslodavcu dostaviti prijavu o upisu u program, te potvrdu o sudjelovanju odnosno o završetku programa. (4) Potvrde i dokaze o sudjelovanju u programu, organizator obrazovanja odraslih izdaje bez naknade. Ĉlan 36. (Naknada plaće) (1) Pravo na obrazovni odmor moţe se ostvariti uz naknadu plaće ili bez naknade. (2) Za vrijeme korištenja obrazovnog odmora uz naknadu plaće, zaposlenik ostvaruje naknadu plaće u visini plaće usaglašene sa poslodavcem. DIO VIII. PRAĆENJE I RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH Ĉlan 37. (Nosioci praćenja i razvoja ) U praćenju i razvoju sistema obrazovanja odraslih sudjeluju: Vijeće za obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Vijeće), Ministarstvo i Pedagoški zavod. Ĉlan 38. (Imenovanje i naĉin rada Vijeća za obrazovanje odraslih) (1) Vijeće ĉine predsjednik i dvanaest ĉlanova, koje imenuje Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona, na prijedlog ministra, na period od ĉetiri godine, vodeći raĉuna o zastupljenosti ministarstava, ustanova za obrazovanje odraslih, poslodavaca i sindikata. (2) Prijedloge kandidata za ĉlanove i predsjednika Vijeća podnose rukovodioci tijela drţavne uprave, jedinice lokalne samouprave, ustanove za obrazovanje odraslih, poslovno-struĉne organizacije, sindikati i udruţenja poslodavaca koje imaju status socijalnog partnera. (3) Konaĉnu listu kandidata za predsjednika i ĉlanove Vijeća utvrĊuje ministar. (4) Naĉin rada Vijeća ureĊuje se poslovnikom. (5) Ĉlanovi Vijeća imaju pravo na naknadu za svoj rad. Visinu naknade će utvrditi Vlada Kantona. Ĉlan 39. (Zadaci Vijeća za obrazovanje odraslih) Vijeće je struĉno i savjetodavno tijelo Ministarstva, koje ima sljedeće zadatke: a) predlaţe Plan obrazovanja odraslih za period od jedne godine, uz prethodno pribavljeno mišljenje zavoda za zapošljavanje, Privredne komore Kantona, Obrtniĉke komore Kantona, udruţenja poslodavaca, organa jedinica lokalne samouprave i nadleţnih ministarstava; b) prati stanje i predlaţe mjere za razvoj obrazovanja odraslih; c) predlaţe, odnosno daje mišljenja na prijedloge propisa iz oblasti obrazovanja odraslih; d) predlaţe finansiranje programa obrazovanja odraslih za koje se osiguravaju sredstva u budţetu Kantona. Ĉlan 40. (Plan obrazovanja odraslih) (1) Plan obrazovanja iz ĉlana 39., stav (1), taĉke a), utvrĊuje: a) prioritetne obrazovne oblasti obrazovanja odraslih; b) infrastrukturne djelatnosti potreba obrazovanja odraslih; c) rasporeĊivanje programa obrazovanja odraslih na jedinice lokalne samouprave; d) okvirni obim sredstava za obrazovanje odraslih; e) ministarstva koja su nadleţna za obrazovanje odraslih; f) programe i dinamiku njihovog ostvarivanja. Broj 5 – strana 622 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. (2) Plan obrazovanja odraslih donosi Ministarstvo uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona. (3) Plan obrazovanja odraslih donosi se najkasnije do 31.marta tekuće godine. Ĉlan 41. (Zadaci Ministarstva) (1) Ministarstvo je zaduţeno za praćenje, razvoj, vrednovanje i unapreĊenje sistema obrazovanja odraslih . (2) U obavljanju djelatnosti iz stava (1) ovoga ĉlana: a) objavljuje javni poziv za izvoĊenje odgovarajućih programa obrazovanja koji se finansiraju iz budţeta Kantona; b) obavlja analitiĉke i razvojne poslove u oblasti obrazovanja odraslih; c) usklaĊuje prijedloge struĉnih tijela; d) obavlja nadzor nad radom ustanova za obrazovanje odraslih; e) donosi propise za struĉno osposobljavanje i usavršavanje u podruĉju obrazovanja odraslih; f) inovira, prati i vrednuje provoĊenje programa obrazovanja odraslih; g) potiĉe saradnju i sudjeluje u provoĊenju programa i projekata vezanih za podruĉje obrazovanja odraslih; h) vodi bazu podataka i osigurava informacije o evidenciji i drugim vaţnim podacima vezanim za praćenje stanja i razvoja oblasti obrazovanja odraslih; i) priprema analize poslovnih procesa djelatnosti obrazovanja odraslih; j) utvrĊuje kriterije za uspostavljanje, provoĊenje i nadzor sistemskog finansiranja obrazovanja odraslih. Ĉlan 42. (Zadaci Pedagoškog zavoda) U provoĊenju Plana obrazovanja odraslih iz ĉlana 40. ovog Zakona Pedagoški zavod: a) prati izvoĊenje programa obrazovanja i poduzima mjere koje su potrebne za njihovo izvoĊenje; b) obavlja pedagoško-struĉni nadzor i savjetodavnoinstruktivnu djelatnost u oblasti obrazovanja odraslih. DIO IX. FINANSIRANJE OBRAZOVANJA ODRASLIH Ĉlan 43. (Znaĉaj i finansiranje) (1) Obrazovanje odraslih je zajedniĉka odgovornost Kantona, jedinica lokalne samouprave, poslodavaca, zaposlenika, privrednih i struĉnih asocijacija, udruţenja, obrazovnih ustanova i pojedinaca. (2) Sredstva za finansiranje obrazovanja odraslih mogu biti obezbjeĊena iz javnih sredstava, sredstava poslodavaca, polaznika i drugih izvora u skladu sa zakonom. Ĉlan 44. (Sredstva koja osigurava budţet Kantona) (1) U budţetu Kantona obavezno se osiguravaju sredstva za: a) troškove izvoĊenja programa osnovnog obrazovanja odraslih za osobe koje imaju neprekidno mjesto prebivališta na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona najmanje 12 mjeseci prije raspisivanja javnog poziva; b) troškove praćenja, unapreĊivanja i razvoja obrazovanja odraslih. (2) U budţetu Kantona se mogu osigurati sredstva za troškove izvoĊenja programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih osoba koje imaju završenu samo osnovnu školu, te druge programe obrazovanja u skladu sa Planom obrazovanja odraslih iz ĉlana 40. ovog Zakona. Ĉlan 45. (Sredstva koja osigurava jedinica lokalne zajednice) U budţetu jedinice lokalne samouprave osiguravaju se sredstva za: a) investicije i investicijsko odrţavanje u ustanovama za obrazovanje odraslih kojima je osnivaĉ; b) materijalne troškove poslovanja u svrhu obavljanja djelatnosti obrazovanja odraslih u ustanovama za obrazovanje odraslih kojima je osnivaĉ; c) troškove izvoĊenja programa. petak, 31.10.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 623 Ĉlan 46. (Sredstva finansiranja iz drugih izvora) Troškovi obrazovanja odraslih koji nisu pokriveni iz javnih sredstava mogu biti finansirani iz sredstava polaznika programa obrazovanja, poslodavaca, zavoda/ sluţbi za zapošljavanje, kroz posebne projekte, kao i sredstava drugih zainteresiranih pravnih i fiziĉkih lica. Ĉlan 47. (Finansijski poticaji) Iz budţeta Kantona i budţeta jedinica lokalne samouprave mogu se odobriti finansijski poticaji ustanovama za obrazovanje odraslih za: a) opremanje nastavnim i drugim materijalnim sredstvima; b) razvoj i provoĊenje inovativnih programa. Ĉlan 48. (Dodjeljivanje sredstava) Sredstva iz budţeta Kantona, odnosno budţeta jedinica lokalne samouprave iz ĉlana 44. , ĉlana 45. i ĉlana 47. ovoga Zakona dodjeljuju se ustanovama za obrazovanje odraslih na osnovu javnog poziva. DIO X. NADZOR I KAZNENE ODREDBE Ĉlan 49. (Nadzor) Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona vrši Ministarstvo. Ĉlan 50. (Prekršaji i novĉane kazne) (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ustanova za obrazovanje odraslih ako: a) postupi suprotno odredbama ĉlana 23., ĉlana 27., ĉlana 28., ĉlana 29., ĉlana 33. i ĉlana 34. ovoga Zakona; b) javna sredstva troši nenamjenski; c) od polaznika naplati troškove koji se finansiraju javnim sredstvima. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga ĉlana kaznit će se i odgovorna osoba u ustanovi za obrazovanje odraslih novĉanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovoga ĉlana ustanovi za obrazovanje odraslih moţe se izreći zaštitna mjera zabrane izvoĊenja programa u trajanju od jedne do tri godine. (4) Za prekršaje iz stava (1) ovoga ĉlana ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka je Inspekcija za obrazovanje. DIO XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 51. (Rok za donošenje podzakonskih akata) Propise iz ĉlana 9. stav (4), ĉlana 10. stav (2), ĉlana 11. stav (5), ĉlana 13. stav (2), ĉlana 18. stav (3), ĉlana 21. stav (5), ĉlana 27. stav (2), ĉlana 31. stav (3), ĉlana 33. stav (2) i ĉlana 34. stav (2) ovoga Zakona, Ministarstvo će donijeti u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ĉlan 52. (UsklaĊivanje internih akata) (1) Ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih duţne su da svoju organizaciju, djelatnost i pravila, usklade sa odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona i pratećih podzakonskih akata. (2) Ustanove koje su registrirane i za obrazovanje odraslih po ranijim propisima, duţne su izvršiti reverifikaciju uvjeta rada i programa, u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona i pratećih podzakonskih akata. Ĉlan 53. (Prestanak primjene ranijih propisa) (1) Poĉetkom primjene ovog Zakona, odredbe istog imaju prednost u primjeni u odnosu na sve druge propise koji se odnose na oblast obrazovanja odraslih. (2) Polaznici obrazovanja odraslih koji su zapoĉeli svoje obrazovanje po propisima koji su bili na snazi do poĉetka primjene ovog zakona mogu završiti zapoĉeto obrazovanje u skladu sa propisima i po programima koji su vaţili do dana poĉetka primjene ovog zakona. Broj 5 – strana 624 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ petak, 31.10.2014. Ĉlan 54. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“, a primjenjivat će se od 01.04.2015. godine. ZAMJENIK Broj: 01-02-16113/14 PREDSJEDAVAJUĆEG Datum, 13.08.2014. godine Zenica Igor Matanović, s.r. .............................................................................................. 377. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, a postupajući u skladu sa Presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-7/13 od 26.06. 2013. godine (“Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 80/13), na 60. sjednici odrţanoj dana 13.08. 2014. godine, d o n o s i: ZAKON o stavljanju van snage Zakona o dopuni Zakona o koncesijama Ĉlan 1. Stavlja se van snage Zakon o dopuni Zakona o koncesijama (“Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona”, broj: 3/13). Ĉlan 2. Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. ZAMJENIK Broj: 01-02-16114/14 PREDSJEDAVAJUĆEG Datum, 13.08.2014. godine Zenica Igor Matanović, s.r. .............................................................................................. 378. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj:7/96, „Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 1/96, 10/00, 10/00, 8/04 i 10/04), Skupština Zeniĉkodobojskog kantona, na 58. sjednici, odrţanoj dana 08.07.2014. godine, donijela je: O D L U K U o usvajanju Strategije kulturne politike Zeniĉkodobojskog kantona za period 2014-2020. godina I. Usvaja se Strategije kulturne politike Zeniĉko-dobojskog kantona za period 2014-2020. godina.
Zakon o sudskim taksama Kantona Sarajevo Kanton Sarajevo Službene novine KS 34/14 11.09.2014 SN KS 28/25, SN KS 23/16 sudske takse,zakon,kanton sarajevo ZAKON O SUDSKIM TAKSAMA KS ("Sl. novine Kantona Sarajevo", br. 36/2014 - prečišćen tekst) DIO PRVI. OPĆE ODREDBE Član 1 (Plaćanje sudske takse) (1) Ovim zakonom utvrđuje se način plaćanja sudskih taksa (u daljnjem tekstu: takse) u postupku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu i Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: sud). (2) Postupci u kojima se plaća taksa i visina takse za pojedine radnje, utvrđeni su u Tarifi sudskih taksi, koja je sastavni dio ovog zakona. Član 2 (Obveznik plaćanja takse) (1) Takse propisane ovim zakonom plaća lice po čijem zahtjevu ili u čijem interesu se preduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim zakonom utvrđeno plaćanje takse (u daljnjem tekstu: takseni obveznik). (2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske taksu je dužno da plati lice koje podnosi podneske i lice na čiji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno lice u čijem interesu se preduzimaju radnje. (3) Za odluku prvostepenog suda taksu je dužan da plati tužilac, odnosno predlagač, a za sudsku nagodbu taksu su dužne da plate obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugačije ugovoreno. (4) Za odluku drugostepenog suda i za odluku po vanrednom pravnom sredstvu, taksu je dužan da plati podnosilac žalbe, odnosno lice u čijem interesu je pokrenut postupak po vanrednom pravnom sredstvu. (5) Kada su u skladu sa odredbama ovog zakona taksu dužna da plate dva ili više lica zajedno, njihova obaveza je solidarna. Član 3 (Obavezno dostavljanje dokaza o plaćenoj taksi) (1) Uz podnesak za koji se po odredbama ovog zakona plaća taksa obavezno se dostavlja dokaz o plaćenoj taksi. (2) Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propisane uslove da bude oslobođena plaćanja takse, mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobađanje od plaćanja takse, kao i dokaz o postojanju uslova za oslobađanje od plaćanja takse iz čl. 11. i 12. ovog zakona. Član 4 (Plaćanje takse i preduzimanje radnji u postupku) (1) U slučaju da stranka sudu dostavi podnesak bez dokaza o plaćenoj taksi, sud donosi rješenje iz člana 19. ovog zakona. (2) Sud će postupiti na način utvrđen u stavu (1) ovog člana i u slučaju kada odbije zahtjev za oslobađanje od plaćanja takse. (3) Neplaćena sudska taksa ne zadržava tok sudskog postupka. Član 5 (Vrijeme nastanka obaveze plaćanja takse) Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, taksena obaveza nastaje: a) za podneske - danom njihovog podnošenja; b) za sudske odluke - danom donošenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava vrši u skladu sa zakonskim odredbama o dostavi; c) za sudske nagodbe - kada se zaključe; d) za paušalnu taksu u postupku raspravljanja zaostavštine - danom donošenja rješenja o nasljeđivanju; e) u postupku stečaja - danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku stečaja; f) u postupku likvidacije - danom donošenja rješenja o zaključenju likvidacionog postupka; g) za sudske prepise - kada se zatraže od suda; h) za ostale radnje - kada se zatraži njihovo preduzimanje. Član 6 (Izuzeci od obaveze plaćanja takse) (1) Izuzetno od obaveze iz člana (3) ovog zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, dječijeg dodatka, starateljstva i socijalne pomoći, taksa se plaća samo ako tužba bude odbijena ili odbačena. (2) Taksena obaveza iz stava (1) ovog člana nastaje danom donošenja odluke. Član 7 (Način plaćanja takse) (1) Takse predviđene Tarifom sudskih taksa su prihod Budžeta Kantona i plaćaju se u gotovom novcu uplatom na propisani račun javnih prihoda ili u sudskim taksenim markama. (2) Takse se plaćaju u gotovom novcu ako je iznos takse veći od 50 KM. Član 8 (Rok zastare naplate takse) Pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka taksene obaveze. DIO DRUGI. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA TAKSE Član 9 (Oslobođeni od obaveze plaćanja takse) (1) Od plaćanja takse oslobođeni su: a) država Bosna i Hercegovina i njeni organi; b) entiteti i njihovi organi; c) Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine; d) kantoni i njihovi organi; e) jedinice lokalne samouprave; f) ustanove za socijalnu zaštitu; g) izdržavana lica u postupcima utvrđivanja i ostvarivanja prava po osnovu zakonskog izdržavanja; h) učenici i studenti za vrijeme redovnog školovanja; i) zaposlenik u postupku ostvarivanja prava iz radnog odnosa; j) vojni invalidi i civilne žrtve rata, lica kojima je rješenjem nadležnog organa priznato svojstvo člana porodice poginulih, umrlih, nestalih i zarobljenih boraca i pripadnika teritorijalne odbrane i civilne zaštite; k) žrtve nasilja u porodici i nasilja po osnovu spola, u postupcima zaštite od nasilja; l) logoraši i žrtve teških kršenja međunarodnog prava i ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava u postupku ostvarivanja prava na reparaciju; m) privredna društva koja zapošljavaju lica s invaliditetom i zaštitne radionice prilikom registracije preduzeća i samostalnih djelatnosti; n) stranke koje spor riješe medijacijom. (2) Takse za podneske i radnje ne plaća lice koje poklanja svoju imovinu kantonalnim organima, ustanovama ili fondacijama, socijalno-humanitarnim, naučnim ili kulturnim organizacijama. (3) Strano fizičko i pravno lice je oslobođeno plaćanja takse ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uslovom reciprociteta. U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, prethodno se pribavlja mišljenje nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine. Član 10 (Kada se po zakonu ne plaća sudska taksa) (1) U zemljišno-knjižnim postupcima ne plaća se taksa za: a) potpuno ili djelimično brisanje nekog upisanog prava; b) službene radnje u postupku uređenja, zasnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom titulara prava, u postupku usklađivanja zemljišnih knjiga sa faktičkim stanjem, kao i u postupku za obnavljanje uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis bio prije proveden; c) upis sprovođenja odluke ili ugovora o diobi prava vlasništva ili prava služnosti korištenja, ako su učesnici diobe bili upisani kao suvlasnici tih prava; d) za zabilježbu privremene uprave određene u toku postupka prinudne javne prodaje, kao i za zabilježbu prinudne uprave određene umjesto prinudne javne prodaje; e) naknadni upis supružnika kao suvlasnika na osnovu sudske odluke ili ugovora, ako je jedan od supružnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se označava idealni dio svakog supružnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu; f) upis u zemljišne knjige prava konstituisanih zakonom u korist građana, po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke; g) sve ostale radnje koje se poduzimaju po službenoj dužnosti. (2) Taksu za upis u zemljišno-knjižnim postupcima dužno je platiti lice u čiju se korist vrši upis. Ako upis traži lice čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo lice, to lice takođe solidarno je odgovorno za plaćanje takse sa licima u čiju se korist vrši upis. (3) Ako se, u zemljišno-knjižnim postupcima, na osnovu jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jednog lica, taksa se plaća za svaki upis. (4) Za davanje usmenih informacija i obavještenja u zemljišno-knjižnim postupcima se ne naplaćuje ni sudska taksa ni dodatni troškovi. (5) U postupku stečaja i likvidacije taksa se ne plaća za: a) podneske stečajnog ili likvidacionog upravnika, b) podneske kojima se prijavljuje upis stečajnog ili likvidacionog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po službenoj dužnosti. c) u postupcima koje u ime stečajnog dužnika pokreće i provodi stečajni upravnik radi ostvarenja stečajne mase. (6) Za upis odluke o otvaranju stečajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja određene djelatnosti, odnosno poslova pravnog lica, ne plaća se taksa. Član 11 (Ko može biti oslobođen od obaveze plaćanja takse) (1) Sud može osloboditi obveznika od plaćanja takse ako bi plaćanjem takse, imajući u vidu visinu sredstava iz kojih se obveznik i članovi njegovog domaćinstva izdržavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugrožena njihova egzistencija. (2) Odluku iz stava (1) ovog člana donosi sud na pismeni zahtjev taksenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud će cijeniti sve okolnosti, a naročito će uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu takse, ukupan prihod i imovinu taksenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, koje takseni obveznik izdržava. (3) Pod domaćinstvom u smislu odredaba ovog zakona se podrazumijeva zajednica života, privređivanja i trošenja osvarenih prihoda. (4) Izdržavana lica, u smislu ovog zakona su: a) maloljetna djeca i usvojenici; b) djeca i usvojenici na redovnom školovanju ili vanrednim studijama, ako su nezaposleni - do navršene 26. godine života; c) djeca bez roditelja ako žive u domaćinstvu sa taksenim obveznikom; d) bračni drug; e) roditelji, odnosno usvojitelji ako žive u zajedničkom domaćinstvu sa taksenim obveznikom i nemaju sopstvenih prihoda; f) izdržavana lica po osnovu radne i poslovne nesposobnosti. Član 12 (Dokazi za oslobađanje od obaveze za plaćanje takse) (1) Visina prihoda taksenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, dokazuje se na osnovu uvjerenja nadležnog centra za socijalni rad, odnosno drugih pismenih dokaza koje je takseni obveznik dužan da podnese o svom imovnom stanju. (2) Uvjerenje iz stava (1) ovog člana služi kao dokaz za oslobađanje od plaćanja takse samo ako od njegovog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobađanje nije proteklo više od šest mjeseci. (3) Kada je to potrebno, sud može, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebne podatke i obavještenja o imovnom stanju taksenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, a može o tome saslušati i protivnu stranku. (4) Protiv odluke suda kojom je usvojen prijedlog za oslobađanje od plaćanja takse nije dozvoljena posebna žalba. Član 13 (Rješenje o oslobađanju od obaveze plaćanja takse) (1) Rješenje o oslobađanju od obaveze plaćanja takse odnosi se na sve takse po odgovarajućem predmetu, bez obzira kada je nastala taksena obaveza. (2) Sud može u toku postupka ukinuti rješenje o oslobađanju od plaćanja takse ako utvrdi da je takseni obveznik u stanju da plati taksu. Član 14 (Važenje oslobađanja od obaveze plaćanja takse) (1) Oslobađanje od obaveze plaćanja takse dato u parničnom i vanparničnom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima važi i u postupku izvršenja odluka donijetih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravosnažnom okončanju postupka. (2) Oslobađanje od obaveze plaćanja takse u vanparničnom i izvršnom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane u toku i povodom vanparničnog i izvršnog postupka. Član 15 (Lica koja nisu dužna plaćati taksu za drugog) (1) Staralac lica čije je boravište nepoznato, staralac imovine čiji je sopstvenik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke koga sud postavi u postupku, nisu dužni da plaćaju takse za lice koje zastupaju. (2) Naplata takse u slučajevima iz stava (1) ovog člana vrši se iz imovine lica koja se zastupaju. (3) Neplaćenu taksu u slučajevima iz stava (1) ovog člana sud će unositi u popis taksi i po završetku postupka postupiće u skladu sa odredbama člana 31. ovog zakona. Član 16 (Lica na koje se odnosi oslobađanje od obaveze plaćanja takse) (1) Oslobađanje od obaveze plaćanja takse odnosi se samo na lice kome je to oslobađanje priznato. (2) Kada više lica zajednički predaju podnesak ili zajedno preduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je oslobođeno od obaveze plaćanja takse, lice koje nije oslobođeno dužno je da plati dio takse koji se odnosi na njega kao da nema oslobođenih od obaveze plaćanja takse. Član 17 (Uspjeh u postupku i obaveza plaćanja takse) (1) Ako u parničnom i izvršnom postupku lice oslobođeno od obaveze plaćanja takse uspije u postupku, taksu koju bi ono bilo dužno da plati da nije bilo oslobođeno, platiće stranka koja ne uživa oslobađanje i to u srazmjeri u kojoj je oslobođena stranka uspjela u postupku. (2) Ako se između stranke oslobođene od obaveze plaćanja takse i stranke koja nije oslobođena zaključi sudska nagodba, taksu koju bi trebalo da plati oslobođena stranka platiće stranka koja nije oslobođena, osim ako se stranke drugačije ne dogovore. Član 18 (Popis takse za plaćanje) (1) Kada u postupku pred sudom učestvuju na jednoj strani lice koje je oslobođeno od obaveze plaćanja takse, a na drugoj lice koje nije oslobođeno, sud je dužan da vodi i popis takse koju bi trebalo da plati oslobođeno lice. (2) Popis takse se zaključuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na način predviđen članom 17. ovog zakona sud će postupiti u skladu sa odredbama člana 31. ovog zakona. Član 19 (Obračun i kontrola plaćanja takse) (1) Iznos takse koju je takseni obveznik dužan da plati obračunava službeno lice koje preduzima radnju u postupku, rješenjem kojim se stranka obavezuje da taksu plati u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana je dozvoljena žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Izjavljena žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava (1) ovog člana. (4) Kontrolu naplate takse vrši službeno lice koje preduzima radnju u postupku. DIO TREĆI. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE TAKSE Član 20 (Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku) (1) U parničnom postupku taksa se plaća prema vrijednosti predmeta spora, a ne manje od 20 KM. (2) Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, odredbe propisa o parničnom postupku, na osnovu kojih se utvrđuje vrijednost spora, primjenjuju se i prilikom određivanja vrijednosti spora radi naplate takse. Član 21 (Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuženih) Ako tužilac jednom tužbom obuhvati dva ili više tuženih i traži da tužbeni zahtjev bude usvojen prema slijedećem tuženom, u slučaju da bude pravosnažno odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih ističe isti zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih ističe različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate takse određuje se prema zahtjevu čija je vrijednost najveća. Član 22 (Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u vezi sa zakonskim izdržavanjem) Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog izdržavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate takse računa se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdržavanje ne traži za kraće vrijeme. Član 23 (Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava) Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj zaostavštini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost čiste zaostavštine, a ako je predmet spora samo jedan dio zaostavštine ili određena stvar iz zaostavštine, kao vrijednost predmeta spora uzima se čista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. Član 24 (Šta se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse) Kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse uzima se: a) u diobnim parnicama - vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajedničke imovine koja je predmet diobe; b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili nečinjenje ili izjava volje ili utvrđenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da se utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave - iznos koji je tužilac označio u tužbi s tim da taj iznos ne može biti manji od 500 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži - iznos od 500 KM; d) u sporovima o stvarnim i ličnim služnostima i o doživotnom izdržavanju - iznos od 500 KM; e) u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva potraživanja u izvršnom postupku - visina potraživanja, a najviše 1000 KM. Član 25 (Najniži iznos predmeta vrijednosti spora) Ako se po odredbama čl. 20. do 25. ovog zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500 KM. Član 26 (Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku) (1) U izvršnom postupku plaća se taksa prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti. (2) Pri utvrđivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu takse shodno se primjenjuju odredbe čl. 20. do 25. ovog zakona. Član 27 (Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u upravnim sporovima) (1) U upravnim sporovima plaća se taksa prema vrijednosti predmeta spora, ako je predmet spora procjenjiv. (2) Vrijednost procjenjivog spora utvrđuje se shodno odredbama čl. 20. do 25. ovog zakona. (3) Ako predmet spora nije procjenjiv, plaća se taksa kao u tarifnom broju 23 Tarife sudskih taksi. Član 28 (Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima) Kada je u vanparničnom postupku, u zemljišno-knjižnom postupku, u stečajnom postupku i postupku likvidacije za plaćanje takse mjerodavna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrđenje će se shodno primjenjivati odredbe čl. 20. do 25. ovog zakona, ako u Tarifi sudskih taksi nije drugačije određeno. Član 29 (Promjena vrijednosti predmeta spora u toku postupka) (1) Prvobitno utvrđena vrijednost predmeta spora ostaje kao osnov za plaćanje takse, bez obzira da li se ta vrijednost promijenila u toku postupka, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (2) Ako sud odredi vrijednost predmeta spora, ta vrijednost uzima se kao taksena osnovica, nakon što se rješenje suda o vrijednosti spora saopći strankama. (3) Kada se vrijednost predmeta spora iz stava (2) ovog člana promijeni usljed preinačenja zahtjeva ili djelimičnog rješenja zahtjeva, kao taksena osnovica uzima se promijenjena vrijednost za sve podneske i radnje poslije takve promjene. Ako se vrijednost promijenila usljed izjave stranke podneskom, taksa se plaća po promijenjenoj vrijednosti i za taj podnesak. (4) Ako pravni lijek ulažu obje stranke, taksa za pravni lijek određuje se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. (5) U statusnim sporovima, u sporovima za utvrđivanje i u sporovima u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, za plaćanje takse za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je plaćena taksa za tužbu. (6) Za pravni lijek koji se ulaže samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraživanjima, taksa se plaća samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraživanja. DIO ČETVRTI. POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE TAKSE I REGISTAR Član 30 (Prinudna naplata neplaćene takse) (1) Ako takseni obveznik ne plati taksu u roku iz člana 19. stav (1) ovog zakona, taksa će se naplatiti u skladu sa federalnim zakonom o izvršnom postupku. (2) Postupak za naplatu neplaćene takse pokreće pred nadležnim sudom Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo, na osnovu dostavljenog rješenja suda i obavještenja o neplaćenoj taksi. (3) Izuzetno, ako je takseni obveznik pravno lice i ako se utvrdi da je to efikasan način osiguranja naplate, sud će rješenje i obavještenje o neplaćenoj taksi dostaviti banci kod koje pravno lice ima račun, radi naplate takse. Član 31 (Registar) (1) Sud uspostavlja i vodi Registar obračunatih sudskih taksi (u daljem tekstu: Registar) koje do dana uspostavljanja Registra nisu plaćene, a za njihovu naplatu nije nastupila zastara. (2) Uredbu o izgledu i sadržaju Registra, kao i načinu unošenja i korištenja podataka iz Registra donijeće Vlada Kantona Sarajevo, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 32 (Postupanje sa nenaplaćenim sudskim taksama kod kojih nije stupila zastarjelost) O svim nenaplaćenim sudskim taksama kod kojih nije nastupila zastarjelost, sud je dužan obavijestiti Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo, radi pokretanja postupka prinudne naplate. DIO PETI. POVRAT TAKSE Član 33 (Pravo na povrat plaćene takse) (1) Lice koje je platilo taksu koju uopšte nije bilo dužno da plati ili je platilo taksu u iznosu većem od propisanog, kao i lice koje je platilo taksu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije izvršena, ima pravo na povrat takse. (2) Postupak za povrat takse pokreće se na zahtjev lica iz stava (1) ovog člana. Član 34 (Rok za podnošenje zahtjeva za povrat plaćene takse) Zahtjev za povrat takse se podnosi sudu u roku od 30 dana od dana kada je taksa plaćena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je taksa plaćena. Član 35 (Zahtjev za povrat plaćene takse u slučaju medijacije) Ako se stranke, u toku postupka, a najkasnije do zaključenja glavne rasprave, sporazumiju da će pristupiti rješavanju spora u postupku medijacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplaćene takse u punom iznosu. Član 36 (Rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat plaćene takse) Ukoliko usvoji zahtjev za povrat takse, sud će primjerak rješenja dostaviti i nadležnom ministarstvu, radi izvršenja povrata. Član 37 (Kada se ne plaća taksa) U postupku povrata takse ne plaća se taksa. DIO ŠESTI. NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA Član 38 (Nadležan organ za vršenje nadzora) Nadzor nad provedbom odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo. DIO SEDMI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 39 (Plaćanje takse u prelaznom razdoblju) (1) Za podneske, radnje i isprave po kojima je taksena obaveza nastala do dana stupanja na snagu ovog zakona, a taksa nije plaćena, taksa će se platiti u skladu sa propisima i tarifom koji su važili do njegovog stupanja na snagu. (2) Ako je do stupanja na snagu ovog zakona plaćena taksa za radnju, koja će se izvršiti poslije njegovog stupanja na snagu, neće se plaćati nova taksa po ovom zakonu, niti će se vraćati više naplaćena taksa. (3) Ako je takseni obveznik oslobođen plaćanja takse u postupku, koji do stupanja na snagu ovog zakona nije okončan, dato oslobađanje važi i poslije stupanja na snagu ovog zakona. Član 40 (Prestanak primjene ranijih propisa) Danom početka primjene Zakona o sudskim taksama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/09) prestaje da važi Zakon o sudskim taksama ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 3/97, 11/97 i 10/98). Član 41 (Ovlašćenje za utvrđivanje prečišćenog teksta Zakona o sudskim taksama) Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo da utvrdi prečišćeni tekst Zakona o sudskim taksama. Član 42 (Završne odredbe) (1) Zakon o sudskim taksama stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" broj 21/09. (2) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" broj 29/09. (3) Zakon o izmjeni Zakona o sudskim taksama stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" broj 14/11. (4) Zakon o izmjenama Zakona o sudskim taksama stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" broj 36/13. (5) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" broj 18/14. TARIFA SUDSKIH TAKSI DIO PRVI. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. (Taksa za podneske) (1) Za tužbu, protivtužbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitražnog suda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća taksa: a) do 500 KM vrijednosti 20 KM takse; b) preko 500 KM do 1.000 KM vrijednosti 5% takse; c) preko 1.000,00 KM do 5.000 KM vrijednosti 4% takse; d) na iznose preko 5.000 KM vrijednosti 3% takse, a najviše do 10.000 KM takse. (2) Za tužbu za utvrđivanje i osporavanje očinstva, plaća se taksa u iznosu od 50 KM. (3) Za tužbu kojom se traži razvod braka, poništenje braka, utvrđivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrđivanje da je brak zaključen plaća se taksa u iznosu od 200 KM. (4) Za tužbu radi smetanja posjeda plaća se taksa u iznosu od 100 KM. (5) Za tužbu radi iseljenja plaća se taksa u iznosu od 100 KM. (6) Za tužbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tužbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija plaća se taksa u iznosu od 200 KM. (7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeđenje ili izda privremena mjera, za prijedlog za povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za obezbjeđenje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja, za odgovor na tužbu ili reviziju, plaća se polovina takse propisana ovim tarifnim brojem, a ne više od 1.000 KM. (8) Izuzetno od stava (7) ovog tarifnog broja za prijedlog da se dozvoli izvršenje po osnovu vjerodostojne isprave (izvodi iz poslovnih knjiga), plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (9) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se taksa u iznosu od 100 KM. (10) Za prijedlog da se prizna odluka inostranog suda u statusnim stvarima plaća se taksa u iznosu od 100 KM, a za žalbu protiv donesenog rješenja-200 KM. (11) Za žalbu ili reviziju protiv presude i za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se dvostruka taksa propisana stavom (1) ovog tarifnog broja. (12) Za žalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se polovina takse prema vrijednosti predmeta spora iz stava (1) ovog tarifnog broja, ali ne više od 200 KM. (13) Za žalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja plaća se taksa propisana u stavu (1) ovog tarifnog broja. (14) Za podnesak primljen na zapisnik kod suda, kao i za podnesak primljen na zapisnik u toku rasprave, plaća se taksa za odnosni podnesak, propisana ovim tarifnim brojem. (15) Kad je u tužbi stavljen prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u žalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, plaća se, pored takse na tužbu, odnosno žalbu i taksa na prijedlog propisana stavom (7) ovog tarifnog broja. (16) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeđenje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, plaća se jedna taksa i kad se predloži istovremeno ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeđenja. Tarifni broj 2. (Taksa za odluke) (1) Za presudu prvostepenog suda i rješenje o priznavanju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitražnog suda, plaća se taksa prema taksenoj osnovici, propisanoj tarifnim brojem 1. ove Tarife. (2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na osnovu priznanja donesenu najkasnije na pripremnom ročištu, odnosno na ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održano, plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove Tarife, a ne više od 100 KM. (3) Za rješenje o odbacivanju tužbe, koje se shodno Zakonu o parničnom postupku donosi prije ili u toku prvostepenog postupka, plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove Tarife, a ne više od 100 KM. (4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili obezbjeđenja, kao i za rješenje o određivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, plaća se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove Tarife, a ne više od 1.000 KM. (5) Taksa za konačnu odluku plaća se prema vrijednosti ostatka spornog predmeta koji nije obuhvaćen dopunskom presudom. (6) Za presudu prvostepenog suda koja je donesena u vezi sa protivtužbom plaća se taksa kao da je o protivtužbi posebno raspravljano. (7) Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, taksa za presudu plaća se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. (8) Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati taksa ako je za odluku koja je dopunjena plaćena taksa prema punoj vrijednosti spora. Takođe se neće plaćati taksa za donošenje odluke kojom se vrši naknadna ispravka ranije donijete odluke. (9) Za rješenje o izvršenju ili obezbjeđenju, plaća se jedna taksa, bez obzira da li je odlučeno o više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeđenja i bez obzira da li je odlučeno istovremeno ili naknadno. Tarifni broj 3. (Taksa za sudsku nagodbu) Za sudsku nagodbu u toku prvostepenog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke poravnale, polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove Tarife. DIO DRUGI. VANPARNIČNI POSTUPAK Tarifni broj 4. (Opće odredbe) (1) Za prijedlog kojim se pokreće postupak u vanparničnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predviđeni u tarifnim brojevima 8. do12. ove Tarife, plaća se taksa u iznosu od 60 KM. (2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestalog lica u ratu umrlim i dokazivanje smrti lica u ratu, ne plaća se taksa. (3) Taksa na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uračunava se u taksu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je taksa na nalog veća od takse koja je plaćena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom slučaju će se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. (Taksa za odluku u vanparničnom postupku) (1) Za odluku suda u vanparničnom postupku plaća se taksa u iznosu od 100 KM. (2) U svim vanparničnim postupcima primjenjivaće se shodno odredbe stava (8) iz tarifnog broja 2. ove Tarife. Tarifni broj 6. (Taksa za sudsku nagodbu u vanparničnom postupku) Za sudsku nagodbu u svim vanparničnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 50 KM. Tarifni broj 7. (Taksa za žalbu u vanparničnom postupku) Za žalbu protiv odluke prvostepenog suda u vanparničnom postupku, plaća se taksa u iznosu od 100 KM. Tarifni broj 8. (Taksa za raspravljanje zaostavštine) (1) Za raspravljanje zaostavštine plaća se taksa prema vrijednosti čiste zaostavštine i to: a) do 5.000 KM - 50 KM, b) preko 5.000 KM do 20.000 KM -100 KM, c) preko 20.000 KM do 50.000 KM -150 KM, d) preko 50.000 KM do 100.000 KM - 200 KM, e) preko 100.000 do 200.000 KM - 300 KM, f) preko 200.000 do 500.000 KM - 500 KM, g) preko 500.000 KM - 500 KM + 1% na razliku iznad 500.000 KM ali ne više od 5.000 KM. (2) Taksa se plaća samo ako je postupak za raspravljanje zaostavštine završen donošenjem rješenja o nasljeđivanju. Taksa na rješenje o naknadno pronađenoj imovini plaća se prema vrijednosti naknadno pronađene imovine, a u skladu sa stavom (1) ovog tarifnog broja. (3) Taksu plaćaju nasljednici u srazmjeri nasljednih dijelova. (4) Taksu ne plaćaju nasljednici prvog nasljednog reda i bračni drugovi iz drugog nasljednog reda. (5) Prilikom utvrđivanja čiste vrijednosti zaostavštine odbiće se ostaviočevi dugovi, troškovi sahrane ostavioca, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi. (6) Ne plaća se posebna taksa za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predlože diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeđivanju. (7) Za zabilježbu prvenstvenog reda i uknjižbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabilježbe vezane za zaostavštinu plaća se taksa propisana tarifnim brojem 14. ove Tarife. Tarifni broj 9. (Taksa za sastavljanje i čuvanje testamenta) Taksa u iznosu od 50 KM plaća se za: a) prijedlog za sastavljanje sudskog testamenta, b) sastavljanje sudskog testamenta, c) prijedlog kojim se traži čuvanje testamenta u sudu, d) opoziv testamenta sastavljenog pred sudom, e) prijedlog za vraćanje testamenta koji se nalazi na čuvanju u sudu, f) vraćanje testamenta koji se zamjenjuje. Tarifni broj 10. (Taksa za prijedlog i odluku u postupku diobe zajedničke imovine) Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajedničke imovine taksa se plaća prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000 KM - 50 KM, b) preko 5.000 KM do 20.000 KM -100 KM, c) preko 20.000 KM do 50.000 KM -150 KM, d) preko 50.000 KM do 100.000 KM - 200 KM, e) preko 100.000 do 200.000 KM - 300 KM, f) preko 200.000 do 500.000 KM - 500 KM, g) preko 500.000 KM vrijednosti - 500 KM + 1% na razliku iznad 500.000 KM ali ne više od 5.000 KM. Tarifni broj 11. (Taksa za prijedlog za uređenje međe) Za prijedlog za uređenje međe plaća se taksa u iznosu od 100 KM. Tarifni broj 12. (Taksa za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda) (1) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (2) Za ovjeru prepisa plaća se taksa - za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći polutabak iznos od 5 KM. (3) Za ovjeru rukopisa plaća se taksa za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeći novi polutabak iznos od 5 KM. (4) Za ovjeru potpisa sudskog tumača na prijevodima plaća se taksau iznosu od 10 KM. (5) Za ovjeru potpisa na punomoći plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (6) Potpis na ispravi koju izdaju državni organi, potpisi ovlašćenih lica za potpisivanje firmi ili pravnog lica smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlašćena dva ili više lica. (7) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi plaća se jedna taksa, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. (8) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i pečata, plaća se jedna taksa. (9) Ako se jednim podneskom traži ovjera potpisa (rukoznaka) na više isprava plaća se taksa na podnesak. (10) Pod polutabakom podrazumijeva se list hartije od dvije strane formata A-4. Započeti polutabak računa se kao cijeli. Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru označena, za ovjeru potpisa na ugovoru plaća se dvostruka taksa iz stava (6) ovog tarifnog broja. (11) Za ovjeru potpisa na punomoćju, odnosno ugovoru plaća se jedna taksa, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. DIO TREĆI. ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI POSTUPAK Tarifni broj 13. (Taksa za podneske) Za podnesak kojim se traži upis prava vlasništva, upis ili brisanje uknjižbe, zabilježbe ili predbilježbe kao i upis prava upravljanja ili prava korišćenja na nekretninama, plaća se taksa u iznosu od 10 KM. Tarifni broj 14. (Taksa za upise podataka) (1) Sudsku taksu snosi lice u čiju korist se vrši uknjižba, osim ako ugovorne strane ne utvrde drugačije. (2) Za uknjižbu u zemljišnu knjigu plaća se: a) uknjižba vlasništva 50 KM, b) uknjižba hipoteke, zemljišnog duga ili doživotnog prava uživanja, trajnog prava korištenja, stvarnih služnosti i tereta, pravo dugoročnog najma i zakupa, prava preče kupovine i realnih tereta 50 KM c) uknjižba predbilježbe ili zabilježbe naplaćuje se paušalno 10 KM. d) upis koji se vršu u toku parničnog, vanparničnog ili izvršnog postupka 50 KM, e) uspostava posebnog ZK uloška po osnovu elaborata o etažiranju 10 KM. Tarifni broj 15. (Takse za prijepise i izvatke) (1) Za prijepise i izvatke plaća se slijedeća taksa: a) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili službenog izvatka 10 KM, b) za izdavanje uvjerenja i potvrda 5 KM. c) za izdavanje izvadaka sa istorijatom 5 KM po stranici. (2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplaćuje se ista taksa kao i za njihovo izdavanje Tarifni broj 16. (Taksa za žalbu ili prigovor) Za žalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno-knjižnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 10 KM. DIO ČETVRTI. TAKSE U POSTUPKU STEČAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17. (Takse za podneske) (1) Za prijedlog da se otvori postupak stečaja ili likvidacije, plaća se taksa u iznosu od 100 KM. (2) Za prijavu povjerilaca u postupku stečaja ili likvidacije, plaća se taksa u iznosu od 1% od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 20 KM, niti veća od 10.000 KM. (3) Na žalbu protiv odluke u stečajnom ili likvidacijskom postupku povjerioca koji ulaže žalbu, plaća se taksa u iznosu od 1% od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 100 KM, niti veća od 10.000 KM. (4) Kao osnov za plaćanje takse na prijave povjerilaca uzima se iznos potraživanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome će se uzimati da uslovljena tražbina nije uslovljena. Ako jedan povjerilac prijavi više potraživanja taksa se plaća na ukupan iznos tih potraživanja. Tarifni broj 18. (Taksa u stečajnom postupku) (1) U stečajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova stečajne mase, plaća se taksa u iznosu od 100 KM do 1.000 KM, u zavisnosti od složenosti postupka. (2) Taksu u stečajnom postupku određuje sud po okončanju postupka, a dužan je platiti stečajni upravnik iz stečajne mase nakon pravosnažnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. DIO PETI. PREKRŠAJNI POSTUPAK Tarifni broj 19. (Takse u prekršajnom postupku) (1) Na zahtjev o sudskom odlučivanju po prekršajnom nalogu plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (2) Na prijedlog za povrat u pređašnje stanje plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (3) Na žalbu za rješenje plaća se taksa u iznosu od 10 KM. DIO ŠESTI. UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 20. (Taksa za podneske) (1) Za prijavu u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (2) Ako se jednom prijavom traži više upisa za isto pravno lice, plaća se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 21. (Taksa za upise u sudski registar) (1) Za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva plaća se taksa u iznosu od 200 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva, plaća se taksa u iznosu od 100 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih lica koji nisu navedeni u st. (1) i (2) ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 200 KM. (4) Za rješenje o upisu lica ovlašćenog za zastupanje pravnog lica plaća se taksa u iznosu od 100 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa plaća se taksa u iznosu od 200 KM, pored iznosa iz stava (1) ovog tarifnog broja. (6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavovima ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 150 KM po jednom upisu. (7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se taksa u iznosu od 50 KM. (8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se taksa u iznosu od 50 KM. (9) Kada se više privrednih društava spajaju u jedno, pored takse za podnesak plaća se i taksa iz stava (6) ovog tarifnog broja, kao i taksa za upis novoosnovanog privrednog društva. (10) Ako se jednim podneskom traži više upisa, plaća se taksa za svaki upis posebno. (11) Za žalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 100 KM. Tarifni broj 22. (Taksa za objavljivanje upisnih podataka) (1) Za dostavljanje upisnih podataka radi objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (2) Za objavljivanje podataka čije je upisivanje traženo jednim podneskom, plaća se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. DIO SEDMI. UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU Tarifni broj 23. (Taksa za tužbu u upravnim sporovima) (1) Za tužbu protiv upravnog akta plaća se taksa u iznosu od 100 KM. (2) Za odbijenu ili odbačenu tužbu u sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, dječijeg dodatka, starateljstva, usvojenja i socijalne pomoći plaća se taksa u iznosu od 20 KM. (3) Za tužbu za ponavljanje postupka plaća se taksa u iznosu od 100 KM. (4) Za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se taksa u dvostrukom iznosu od takse iz st. (1) i (2) ovog tarifnog broja. (5) Ako je uz tužbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, plaća se taksa u iznosu od 150 KM. Tarifni broj 24. (Taksa za odluke) Za presudu u postupku u upravnom sporu plaća se taksa: a) kada je predmet spora procjenjiv - 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne može biti manja od 100 KM ni veća od 5.000 KM; b) kada je predmet spora neprocjenjiv -100 KM; c) ako je predmet spora djelimično procjenjiv, taksa se plaća kao da je predmet procjenjiv. DIO OSMI. POSEBNI SLUČAJEVI Tarifni broj 25. (Taksa za sudska uvjerenja i potvrde) (1) Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja plaća se taksa u iznosu od5 KM. (2) Za izdato uvjerenje se plaća taksa u iznosu od 10 KM. (3) Za potvrdu o pravosnažnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se taksa u iznosu od 5 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrđuje više činjenica, plaća se jedna taksa. (5) Plaćanju takse iz stava (1) ovog tarifnog broja podliježu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. Tarifni broj 26. (Taksa za punomoć) (1) Za izdavanje usmene punomoći pred sudom, za usmeno opozivanje ili otkaz punomoći pred sudom plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (2) Za sudsku obavijest o opozivu ili otkazu punomoći plaća se taksa u iznosu od 5 KM. (3) Ako više lica ovlašćenih za potpisivanje pravnog lica izdaju punomoć jednom zastupniku, plaća se taksa za jednu punomoć. (4) Za izdavanje usmene punomoći po stavu (1) ovog tarifnog broja, plaća se jedna taksa i kad više lica istovremeno izdaju punomoć jednom ili većem broju lica. Tarifni broj 27. (Taksa za razmatranje spisa) Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se taksa u iznosu od 5 KM. Tarifni broj 28. (Takse za prijepise) (1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, plaća se taksa u iznosu od 5 KM. (2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake započete stranice originala taksa u iznosu od po 5 KM. (3) Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika plaća se polovina takse iz stava (1) ovog tarifnog broja. (4) Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se taksa od 2 KM po stranici. Kao cijela stranica smatra se svaka započeta stranica teksta u standardnom formatu. (5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se taksa u iznosu od 5 KM. (6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava plaća se posebna taksa za ovjeravanje u iznosu od 5 KM. (7) Za prijepis raspravnog zapisnika koji je izrađen istovremeno sa sastavljanjem originala plaća se polovina takse iz stava (1) ovog tarifnog broja. (8) Pod prepisom se ne podrazumijevaju: fotokopija ili kopija, koja je preslikani original ili matrica, uključujući uvećanje i umanjenje, mehaničkim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje original. (9) Za fotokopiju ili kopiju plaća se taksa u iznosu od 0,5 KM po svakoj stranici. Tarifni broj 29. (Taksa za izvode iz sudskog registra pravnih lica) (1) Za izvode iz sudskog registra pravnih lica, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se taksa u iznosu od 5 KM po stranici. (2) Kada je izvod sastavila sama stranka i podnijela ga sudu na potvrdu plaća se polovina takse iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 30. (Taksa za sudski depozit) (1) Za čuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se godišnje 1% vrijednosti, s tim da iznos takse ne može biti manji od 100 KM. (2) Taksa se plaća za svaku godinu unaprijed, a započeta godina računa se kao cijela. (3) Ako se vrijednost stvari ne može procijeniti po njihovoj prirodi, izvršiće se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 31. (Taksa za protest isprava) (1) Za molbu za protest mjenice, čeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se taksa u iznosu od5 KM. (2) Za protest isprave se plaća taksa prema vrijednosti, i to: a) do 50 KM - 5 KM, b) preko 50 KM do 500 KM - 25 KM, c) preko 500 KM - 50 KM. (3) Ako se jednom molbom traži više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna taksa za molbu, ali se u tom slučaju plaća posebna taksa za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. Tarifni broj 32. (Taksa za ostale upise) Za podnesak koji stranka usmeno daje na zapisnik pred sudom plaća se taksa predviđena u ovoj Tarifi za odnosni podnesak. Tarifni broj 33. (Taksa za postupke pred arbitražom) (1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsjednika arbitraže plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (2) Za prijedlog o izuzeću arbitra plaća se taksa u iznosu od 10 KM. (3) Za sastavljanje potvrde o pravosnažnosti i izvršnosti presude arbitraže plaća se taksa u iznosu od 10 KM. Tarifni broj 34. (Taksa za zahtjev za izuzeće) Za zahtjev za izuzeće plaća se taksa u iznosu od 10 KM.
Zakon o koncesijama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 06/14 03.09.2014 NN Županije Posavske 09/24, NN Županije Posavske 09/23, NN Županije Posavske 10/21, NN Županije Posavske 12/17 koncesija Stranica | 408NARODNE NOVINE Županije Posavske03.09.2014. Broj 6zakljuĉivanja ugovora sa koncesionarom o dodijeljenoj koncesiji;e)„Povjerenstvo za koncesije” je stalno radno tijelo Vlade, sastavljeno od struĉnjaka iz podruĉja ekonomije, prava, tehniĉkih i drugih struka srodnih predmetima koncesije, koje svoje funkcije obavlja kao struĉno i neovisno regulatorno tijelo. f)„Fiziĉka osoba” i „Pravna osoba” je osoba utemeljena i registrirana za obavljanje jedne ili više djelatnosti sukladno vaţećim zakonima.g)„Naknada za koncesije (koncesiona naknada)“ je naknada koju plaća koncesionar na temelju ugovora o koncesiji,h)„Mineralne sirovine“ su sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u ĉvrstom, teĉnom i plinovitom stanju, u primarnom obliku (leţištu) ili u nanosima, jalovištima, topioniĉkim troskama i prirodnim rastvorima;i)„PonuĊaĉ” je fiziĉka ili pravna osoba, domaća ili strana, ukljuĉujući grupacije takvih osoba koje namjeravaju sudjelovati ili sudjeluju u proceduri odabira koja se tiĉe koncesije,j)„Samoinicijativna ponuda” je bilo koji prijedlog ili ponuda, podnesen od pravne ili fiziĉke osobe, vezan uz provedbu koncesije koji nije podnesen kao odgovor na poziv ugovornog tijela,k)„Ugovor o koncesiji” je ugovor koji su potpisali ugovorni organ s jedne strane i koncesionar sa druge strane, a koji sadrţi odredbe o meĊusobnim pravima i obvezama vezanim za korištenje koncesije.II PREDMET KONCESIJE I NADLEŢNOST Ĉlanak 5(Predmet koncesije)(1) Predmet koncesije, prema odredbama ovog Zakona, moţe biti iz razliĉitih oblasti i za razliĉite djelatnosti:a)istraţivanje i/ili eksploatacija mineralnih sirovina;b)vaĊenje materijala iz zemlje, vodotoka i vodnih površina;c)izgradnja i korištenje, dogradnja ili korištenje cesta i pripadajućih infrastrukturnih objekata;d)korištenje šuma i šumskog zemljišta;e)korištenje poljoprivrednog zemljišta, koje ne podlijeţe restituciji;f)korištenje ljekovitih, termalnih i mineralnih voda;g)korištenje elektronskih frekvencija za radio, TV i telefon, ustupljenih Ţupaniji, odnosno na razini Ţupanije;h)hidromelioracioni sustav za odvodnjavanje i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta;i)eksploatacija podzemnih voda za piće radi njihovog pakovanja i prodaje na trţištu;j)korištenje vodotoka i drugih voda;k)rijeĉne luke i vodeni promet na ţupanijskoj razini;l)lovstvo i ribolov;m)javni izvanlinijski prijevoz osoba;n)hoteli, odmarališta i ostale turistiĉke djelatnosti;o)prostori i objekti za sport i rekreaciju;p)zdravstvene usluge;q)izgradnja hidroenergetskih objekata snage do 5 MW;r)izgradnja i korištenje hidroakumulacija;s)proizvodnja, promet i distribucija energenata, ukljuĉujući toplotnu energiju i plin, na razini Ţupanije;t)vodosnabdijevanje, preĉišćavanje otpadnih voda i kanalizacija-odvodnja voda;u)prikupljanje, razvrstavanje, zbrinjavanje otpadnog materijala i sekundarnih sirovina, sukladno propisima;v)korištenje graĊevinskog zemljišta; iw)sve druge djelatnosti utvrĊene u propisima koje se odnose na resorna ţupanijska ministarstva, o ĉemu odluĉuje Vlada.(2) Predmet koncesije moţe biti i iz drugih oblasti i djelatnosti iz nadleţnosti Ţupanije, koje nisu navedene u stavku 1. ovog ĉlanka, a koje su odreĊene posebnim zakonom. Ĉlanak 6(Nadleţnost za dodjelu koncesije)(1)Ţupanija odluĉuje o dodjeli koncesije za predmete iz ĉlanka 5. ovog Zakona iz nadleţnosti Ţupanije.(2)Općinsko vijeće odluĉuje o dodjeli koncesije za korištenje graĊevinskog zemljišta, komunalnih djelatnosti (vodosnabdijevanje, odvoĊenje i prerada otpadnih voda, djelatnosti upravljana otpadom na podruĉju općine, odrţavanje javne ĉistoće, odrţavanje i upravljanje grobljima, odrţavanje lokalnih puteva, odrţavanje javne rasvjete, upravljanje javnim parkiralištima) i druge javne usluge (djelatnosti od općeg interesa) iz nadleţnosti općine a koje se nalaze na podruĉju općine, na naĉin i po postupku definiranom u ovom Zakonu.(3)Iznimno Odluku o dodjeli koncesije za ostala odreĊena dobra navedena u ĉlanku 5. ovog zakona moţe donijeti i Općinsko vijeće uz prethodnu suglasnost Vlade.III POSTUPAK DODJELE KONCESIJEĈlanak 7(Dodjela koncesije) Broj 6 03.09.2014. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 409(1)Koncesija se moţe dodijeliti, po propisanom postupku, domaćoj ili stranoj pravnoj ili fiziĉkoj osobi ukoliko posebnim zakonom nije drugaĉije propisano.(2)Koncesija se ne moţe dodijeliti stranoj pravnoj ili fiziĉkoj osobi za one oblasti i na onim podruĉjima na kojima prema zakonu koji regulira strana ulaganja, stranaosoba ne moţe biti utemeljitelj gospodarskog društva.Ĉlanak 8(Planovi dodjele koncesije)(1)Sva ugovorna tijela duţna su izraditi srednjoroĉni (trogodišnji) i godišnji plan dodjele koncesije na naĉin utvrĊen ovim Zakonom.(2)U srednjoroĉnom planu dodjele koncesije navode se gospodarske i druge oblasti iz nadleţnosti ugovornog tijela u kojima se planiraju dodijeliti koncesije za korištenje općeg ili drugog dobra, koncesije za javne radove i koncesije za javne usluge, te planirani prihodi i rashodi te ocjena oĉekivane koristi od planiranih koncesija.(3)U godišnjem planu dodjele koncesije navodi se planirani broj koncesija, vrsta koncesija, rokovi na koje se pojedine koncesije planiraju dodijeliti, pravni temelj za dodjelu koncesije te procijenjenu godišnju naknaduza pojedine koncesije. (4)Koncedent daje suglasnost na srednjoroĉni i godišnji plan dodjele koncesija te prije isteka tekuće kalendarske godine, utvrĊuje listu projekata koji se u narednoj godini planiraju realizirati putem dodjele koncesije.Ĉlanak 9(Pripremne radnje za dodjelu koncesije)(1)Pripremnim radnjama za dodjelu koncesije smatrat će se sve aktivnosti koje se provode radi dodjele koncesije, a prethode poĉetku postupka dodjele koncesije.(2)Pripremne radnje za dodjelu koncesije provodi ugovorno tijelo.(3)Pripremnim radnjama smatraju se posebno:imenovanje Povjerenstva za koncesiju,izrada Studije opravdanosti projekta koncesije,procjena vrijednosti koncesije,izrada dokumentacije (tendera) za postupak javnog prikupljanja ponuda tepoduzimanje svih ostalih mjera koje prethode postupku dodjelekoncesije u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnih propisa kojima se pobliţe ureĊuje pojedina vrsta koncesije.Ĉlanak 10(Studija opravdanosti projekta koncesije)(1)Nakon dobivanja suglasnosti od strane koncedenta na srednjoroĉni i godišnji plan dodjelekoncesije ugovorno tijelo je duţno pripremiti Studiju opravdanosti projekta koncesije, sukladno ovom zakonu i propisima drugih zakona iz gospodarske i drugih oblasti. (2)Prilikom izrade studije opravdanosti projekta koncesije posebno se uzima u obzir javni interes, utjecaj na okolinu, zaštita prirode i kulturnih dobara, investicije, zapošljavanje, financijski efekti koncesije na ţupanijski proraĉun odnosno proraĉun općine na ĉijem se podruĉju nalazi predmet koncesije i usklaĊenost sa gospodarskim razvojnim planovima i planovima koncedenta. (3)Studija opravdanosti projekta koncesije osobito sadrţi: opis vrste i predmeta koncesije, svrhu i cilj koncesije, procijenjenu vrijednost ugovora o koncesiji, rok na koji se daje koncesija, popis i obrazloţenje primjene propisa koji se primjenjuju na dodjelu koncesije, program korištenja koncesije (sa podacima o lokalitetu, namjeni, ulaganjima i efektima koncesije, eventualno vlasništvu na nekretninama), podatke i dokumentaciju o izraĊenoj investicijsko-tehniĉkoj dokumentaciji za objekte i opremu koja će se koristiti za ostvarivanje koncesije, opis tehniĉko-tehnološkog postupka korištenja prirodnog bogatstva ili dobra u općoj uporabi, financijsku i ekonomsku analizu, uvjete koncesije, te sve ostale podatke nuţne za izradu dokumentacije za javno prikupljanje ponuda.(4)Iznimno, Studija opravdanosti projekta koncesije moţe sadrţavati samo dio elemenata iz stavka 3. ovoga ĉlanka, ovisno o procjeni koncedenta i u skladu sa odredbama posebnog zakona.(5)Financijska sredstva za izradu studije o opravdanosti projekta koncesije osiguravaju se iz prihoda od koncesija, ĉiji iznos odreĊuje koncedent, odlukom, na prijedlog ugovornog tijela.Ĉlanak 11(Nadleţnost za donošenje odluke o pokretanju postupka dodjele koncesije)(1)Odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije za oblasti navedene u ĉlanku 5. ovog Zakona donosi Vlada na prijedlog ugovornog tijela u ĉijoj nadleţnosti je predmet koncesije.(2)Odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije za oblasti navedene u ĉlanku 6. stavak 2. ovog Zakona, donosi Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog naĉelnika. (3)Odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije za oblasti navedene u ĉlanku 6. stavak 3. ovog Zakona, donosi Općinsko vijeće na prijedlog Stranica | 410NARODNE NOVINE Županije Posavske03.09.2014. Broj 6Općinskog naĉelnika uz prethodnu suglasnost Vlade.Ĉlanak 12(Inicijativa javnog sektora)(1)Identifikaciju potencijalnih koncesijskih projekata obavlja nadleţno ugovorno tijelo.(2)Prije pokretanja postupka za dostavljanje ponuda, ugovorno tijelo osigurava Studiju opravdanosti projekta, kao i analizu odrţivosti i profitabilnosti radi donošenja odluke o tome da li bi potencijalni koncesijski projekt trebao biti proveden. Ova analiza mora biti bazirana na principima financijske analize, i sukladno strateškim ciljevima sektora, tehniĉke i komercijalne izvodljivosti potencijalnog koncesijskog projekta i njegove sposobnosti da privuĉe potencijalne privatne partnere i privatno financiranje.(3)U sluĉaju da predloţeni koncesijski projekt ne ispunjava opravdane kriterije koji potvrĊuju njegovu opravdanost, neće se nastaviti sa pokretanjem postupka za dostavljanje ponuda za koncesijski projekt.(4)Povjerenstvo treba da pregleda studije iz stavka 2. ovog ĉlanka, i ukoliko je opravdano, traţiti dodatne studije koje treba sprovesti ugovorno tijelo, prije nastavljanja postupka za dostavljanje ponuda za koncesijski projekt.(5)Vlada je duţna u roku od šest mjeseci donijeti Pravilnik kojim će propisati formu i sadrţaj studije opravdanosti projekta.Ĉlanak 13(Inicijativa privatnog sektora)(1)Potencijalni koncesijski projekti mogu biti identificirani od strane privatnog sektora kroz samoinicijativne ponude, sukladno procedurama utvrĊenim u ĉlanku 21. ovog Zakona.Ĉlanak 14(Postupak dodjele koncesije)(2)Postupak za dodjelu koncesije moţe se provesti na prijedlog tijela Ţupanije i općine, pravnih ifiziĉkih domaćih ili stranih pravnih osoba, sukladno odredbama ovog Zakona, putem nadleţnog ugovornog tijela i Povjerenstva.(3)Postupak dodjele koncesije zapoĉinje donošenjem Odluke o davanju suglasnosti za pristupanje postupku dodjele koncesije, koju donosi koncedent na prijedlog ugovornog tijela.(4)Odluku iz stavka 2. ovog ĉlanka sprovodi ugovorno tijelo i Povjerenstvo. (5)Odluka iz stava 2. ovog ĉlanka mora sadrţavati sljedeće podatke:a)naziv, adresu, telefonski broj, broj faksa i adresu elektronske pošte koncedenta;b)predmet koncesije;c)prirodu i opseg djelatnosti koncesije;d)mjesto obavljanja djelatnosti koncesije;e)rok trajanja koncesije;f)temelj na kome poĉiva pokretanje postupka dodjele koncesije (samoinicijativna ponuda, plan i dokumentacija nadleţnog ugovornog tijela);g)ovlaštenje Povjerenstvu da moţe voditi postupak dodjele koncesije;h)temeljne kriterije koji će se primjenjivati za odabir najpovoljnijeg ponuĊaĉa;i)visinu bonusa za predlagatelja u sluĉaju samoinicijativne ponude;j)naziv i adresu organa nadleţnog za rješavanje prigovora i ţalbi;k)druge podatke, sukladno posebnim zakonima.Ĉlanak 15(Postupak dodjele koncesije)(1)Koncesija se dodjeljuje putem javnog prikupljanja ponuda.(2)Postupak za javno prikupljanje ponuda provodi Povjerenstvo.(3)Povjerenstvo objavljuje poziv za javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesija, sukladno odredbama ovog Zakona.(4)Iznimno postupak dodjele koncesije za eksploataciju mineralne sirovine, koja se mora iskopati prilikom izgradnje objekata, provodi se po skraćenom postupku u skladusa ĉlankom 16. Ovog Zakona.Ĉlanak 16(Postupak dodjele koncesije eksploatacije mineralne sirovine, prilikom izgradnje objekta)(1)Iznimno postupak dodjele koncesije moţe se provesti za davanje koncesije eksploatacije mineralne sirovine (šljunka i pijeska), na koju se naiĊe prilikom izvoĊenja graĊevinskih radova na izgradnji objekata, po skraćenom postupku.(2)Koncesija iz stavka 1. ovog ĉlanka moţe se dodijeliti samo za eksploataciju one koliĉine mineralne sirovine koja je neophodna da bude eksploatirana kakobi se navedeni objekt izgradio u skladu sa graĊevnom dozvolom.(3)Kada prilikom iskopa temelja graĊevinskog objekta ili izgradnje objekta izvoĊaĉ radova naiĊe na leţište mineralne sirovine (šljunka i pijeska), duţan je obustaviti radove, te o tome obavijestiti Općinu na ĉijem podruĉju se gradi objekt.(4)Investitor radova duţan je podnijeti zahtjev za eksploataciju navedene mineralne sirovine Općini na ĉijem podruĉju se gradi objekt. Broj 6 03.09.2014. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 411(5)Uz zahtjev iz stavka 4. ovog ĉlanka investitor je duţan dostaviti:a.Elaborat opravdanosti eksploatacije mineralne sirovineb.preslik akta na temelju kojeg se gradi graĊevinac.ponudu za otkup i cijenu ukoliko je investitor zainteresiran za otkup iskopane mineralne sirovine(6)Općina je duţna zaprimljeni zahtjev iz stavka 4. ovog ĉlanka zajedno sa svom dostavljenom dokumentacijom, dostaviti Povjerenstvu za koncesije.(7)Povjerenstvo za koncesije duţno je po hitnom postupku, a najduţe u roku od 30 dana, od dana podnošenja zahtjeva, provesti postupak dodjele koncesije po skraćenom postupku odnosnodonijeti prijedlog odluke za dodjelu koncesije.(8)Općinski naĉelnik na ĉijem se podruĉju gradi objekt, kao ugovorno tijelo sklapa Ugovor o koncesiji, u skladu sa Odlukom Povjerenstva iz stavka 7. ovog ĉlanka.(9)Investitor, odnosno koncesionar, duţan je platiti naknadu za koncesiju za koliĉinu eksploatirane mineralne sirovine navedenu u Ugovoru o koncesiji u skladu sa Odlukom o visini naknade za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovima prilikom izgradnje objekata.(10)Odluku o visini naknade za koncesiju iz stavka 9. ovog ĉlanka donosi Vlada.(11)Naknada iz stavka 9. ovog ĉlanka je prihod Općine na ĉijem podruĉju se gradi objekt.Ĉlanak 17(Javno prikupljanje ponuda)Oglas o javnom pozivu za prikupljanje ponuda objavljuje se najmanje u jednom dnevnom listu koji se distribuira i prodaje na podruĉju Bosne i Hercegovine, Internet stranici Vlade, Općine na ĉijem podruĉju se nalazi predmet koncesije, a koncedent moţe odluĉiti da se javni poziv objavi i u drugim sredstvima informiranja.Ĉlanak 18(Sadrţaj poziva za javno prikupljanje ponuda)Poziv za javno prikupljanje ponuda sadrţi sva bitna odreĊenja iz Odluke koncedenta o pokretanju postupka dodjele koncesije i Studije opravdanosti projekta koncesije, a naroĉito:a)predmet koncesije -opis projekta;b)vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje;c)odreĊenje mjesta, odnosno podruĉja u kojem će se obavljati djelatnost iz predmeta koncesije;d)obveze koncedenta i rok za rješenje imovinsko-pravnih odnosa;e)naknadu za koncesiju i naknade i takse za uĉešće na tenderu;f)obvezne uvjete i standarde za vršenje djelatnosti, odnosno usluga;g)uvjete raskida ugovora o koncesiji i razloge za izmjene ugovora o koncesiji;h)informaciju o pravu nadzora nadleţnih tijela o izvršenju koncesije;i)rok za podnošenje prijava;j)spisak potrebnih dozvola i odobrenja ili drugih ovlaštenja;k)kriterije za izbor najpovoljnije ponude;l)uvjete obavljanja djelatnosti koji proizlaze iz zakonskih odredbi ili standarda;m)postupak provoĊenja odabira najpovoljnije ponude;n)garancije ili druga jamstva u pogledu plaćanja i povrata predmeta koncesije kada obavljanje djelatnosti iz predmeta koncesije zahtijeva dodjeljivanje dobra u posjed, odnosno povrat u vlasništvo;o)definiranje principa i metoda promjene iznosa naknade;p)druge bitne informacije neophodne za postupak javnog nadmetanja.Ĉlanak 19(Rok za podnošenje ponuda)(1)Rok za podnošenje ponuda za dodjelu koncesije ne moţe biti kraći od 30 dana niti duţi od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva za javno prikupljanje ponuda.(2)U zavisnosti od predmeta koncesije, koncedent će odrediti rok iz stavka 1. ovog ĉlanka u Odluci o pokretanju postupka dodjele koncesije.Ĉlanak 20(Postupak po pristiglim ponudama)(1)Nakon provedenog postupka javnog prikupljanja ponuda, Povjerenstvo saĉinjava rang listu ponuda, utvrĊuje prijedlog Odluke o odabiru najpovoljnije ponude i dostavlja je nadleţnom ugovornom tijelu na daljnji postupak.(2)Povjerenstvo će provesti postupak za javno prikupljanje ponuda i u sluĉaju da je u ostavljenom roku, blagovremeno, podnesena i samo jedna ponuda koja ispunjava uvjete navedene u javnom pozivu.(3)Nadleţno ugovorno tijelo, dostavlja koncedentu, prijedlog Odluke Povjerenstva o odabiru najpovoljnije ponude zajedno sa cijelom dokumentacijom, radi donošenja odluke o dodjeli koncesije. Stranica | 412NARODNE NOVINE Županije Posavske03.09.2014. Broj 6Ĉlanak 21(Odluka o dodjeli koncesije)(1)Koncedent, najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje ponude, na prijedlog Povjerenstva, dodjeljuje koncesiju najpovoljnijem ponuĊaĉu koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrĊene u poziv za javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesija.(2)Odluka o dodjeli koncesije sadrţi naroĉito:a)predmet koncesije,b)naziv koncesionara,c)ugovorno tijelo koje će u ime koncedenta zakljuĉiti ugovor o koncesiji, id)rok za zakljuĉenje ugovora o koncesiji.(3)Podnositelji ponude obavještavaju se o izboru najpovoljnije ponude u roku od pet dana od dana donošenja odluke.Ĉlanak 22(Samoinicijativna ponuda)(1)U sluĉaju da ponuĊaĉ ugovornom tijelu ili koncedentu podnese prijedlog za koncesiju, za koju nije raspisan tender, ugovorno tijelo procjenjuje da li postoji javni interes za tu koncesiju.(2)Prijedlog iz stavka 1. ovog ĉlanka sadrţi Studiju opravdanosti projekta koncesije.(3)Pri procjeni prijedloga iz stavka 1. uzima se u obzir naroĉito:a)da Projekt, koji je predmet koncesije, moţe biti ostvaren samo ako se koristi proces,projektiranje, metodologija ili koncept inţenjeringa na koje ponuĊaĉ polaţe iskljuĉivo pravo;b)ţurnost pruţanja usluga ili postojanja infrastrukture za javnu upotrebu. Ugovorno tijelo podnosi obrazloţeni prijedlog koncedentu na ocjenu i donošenje Odluke o pokretanju postupka dodjele projekta koncesije.(4)Postupak dodjele koncesije nakon donošenja Odluke iz stavka 3. provodi se u skladu sa postupkom propisanim ovim Zakonom, odnosno putem javnog prikupljanja ponuda.(5)Ukoliko ugovorno tijelo ocijeni da ne postojijavni interes za dodjelu koncesije, o tome će obavijestiti podnositelja samoinicijativne ponude u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga, uz obrazloţenje razloga ne postojanja javnog interesa. (6)Protiv obavijesti o nepostojanju javnog interesa, podnositelj samoinicijativne ponude moţe uloţiti prigovor koncedentu. Odluka koncedenta po prigovoru je konaĉna. Ĉlanak 23(Prava vlasnika nekretnine)(1)Vlasnik nekretnine na kojoj će se obavljati djelatnost za koju se namjerava dati koncesija sudjeluje kao stranka u postupku dodjele te koncesije.(2)Ako je nekretnina na kojoj će se obavljati djelatnost za koju se namjerava dodijeliti koncesija u drţavnom vlasništvu, u postupku dodjele te koncesije sudjeluje nadleţno pravobraniteljstvo. Ĉlanak 24(Troškovi provoĊenja postupka javnog nadmetanja)Troškovi koji nastanu u postupku provoĊenja postupka javnog nadmetanja za dodjelu koncesije padaju na teret proraĉuna koncedenta.IV UGOVOR O KONCESIJIĈlanak 25(Ugovor o koncesiji)Na temelju Odluke koncedenta o dodjeli koncesije, ugovorno tijelo, u ĉijoj nadleţnosti je predmet koncesije, u ime koncedenta, zakljuĉuje ugovor o koncesiji sa podnositeljem odabrane ponude u pisanom obliku.Ĉlanak 26(Sadrţaj ugovora o koncesiji)Ugovor o koncesiji naroĉito sadrţi:a)ugovorne strane; b)predmet koncesije; c)priroda i opseg radova koji će biti izvršeni i usluga koje će biti pruţene od strane koncesionara, ili priroda i opseg prirodnog bogatstva ili dobra u općoj uporabi koji se dodjeljuje koncesionarud)uvjete za pruţanje tih usluga iopseg ekskluzivnih prava koncesionara, ukoliko ih ima, u okviru ugovora o koncesiji; e)visinu naknade za koncesiju; naknada koncesionara, bez obzira na tarife ili naknade za korištenje objekta ili pruţanje usluga, metode i formule za odreĊivanje ili korigiranje takvih tarifa ili naknada, i isplate, ukoliko ih ima, koje mogu biti izvršene od strane ugovornog organa ili drugog organaf)uvjete, naĉin i vrijeme korištenja predmeta koncesije,g)prava i obveze ugovornih strana, ukljuĉujući i obvezu pruţanja sigurne usluge korisnicima po najniţim cijenama s obzirom na okolnosti;h)pravo ugovornog organa ili drugog organa da vrši nadzor radova koji će biti izvršeni i usluga koje će biti pruţene od strane koncesionara i uvjeta i Broj 6 03.09.2014. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 413opsega u kojem ugovorni organ moţe naloţitiizmjene u odnosu na radove i uvjete usluga ili poduzeti druge opravdane aktivnosti kako naĊe za primjereno sa ciljem da osiguraju da se infrastrukturnim objektom ispravno upravlja i da se usluge pruţaju u skladu sa ugovornim zahtjevimai)radnje vezane za dobivanje potrebnih ovlaštenja za provoĊenje aktivnosti u skladu sa ugovorom o koncesiji;j)uvjete investiranja;k)olakšice i korištenje zemljišta;l)sredstva za imovinu koju na raspolaganje daje koncedent;m)obveze koncesionara u oblasti zaštite okoliša;n)postupanjekoncesionara sa predmetima naĊenim u toku korištenja predmeta koncesije, a koji predstavljaju vrijednost prirodnog, historijskog i/ili historijsko-kulturnog i/ili graditeljskog naslijeĊa Bosne i Hercegovine;o)postupanje koncesionara u sluĉaju kada bi daljnje korištenje predmeta koncesije ugroţavalo nalazište, odnosno vrijednost i cjelinu predmeta koji predstavljaju vrijednost prirodnog, historijskog i/ili historijsko-kulturnog i/ili graditeljskog naslijeĊa Bosne i Hercegovine;p)obvezu revitalizacije obnovljivog prirodnog bogatstva, odnosno rekultivacije neobnovljivog prirodnog bogatstva; .q)uvjete za obnavljanje ugovora;r)sankcije i naknade za neispunjavanje obveza ugovornih strana;s)raskid ugovora i postupak u sluĉaju raskida ugovora prije datuma utvrĊenog ugovorom;t)naĉin rješavanja sporova;u)mjere za omogućavanje financiranja projekta;v)opis dogaĊaja koji se smatraju višom silom;w)odreĊivanje i usklaĊivanje tarifa;x)razloge, uvjete i naĉine promjene prava i obveza iz ugovora o koncesiji;y)ostale elemente bitne za predmet koncesije.Ĉlanak 27(Trajanje ugovora o koncesiji)(1)Ugovor o koncesije zakljuĉuje se na odreĊeno vrijeme ovisno od ekonomskog vijeka projekta, a najduţe na 30 godina, ako posebnim zakonom nije odreĊen duţi rok. Ako se pojave izuzetne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za koje je potreban duţi vremenski period, ugovoreni rok se moţe produţiti, ali ne moţe biti duţi od 50 godina.(2)Ugovor o koncesiji se moţe obnoviti za period koji ne moţe biti duţi od polovine prvobitno ugovorenog roka, ako koncedent ocijeni da je to u njegovom interesu, a na obnovu pristane koncesionar.(3)Koncesija se ne moţe prenijeti na drugog koncesionara bez prethodne suglasnosti-odluke koncedenta.(4)Koncesija se moţe prenijeti na drugog koncesionara u sluĉaju:a)kada koncesionar nije ispunio preuzetu obvezu prema meĊunarodnoj financijskoj instituciji ĉiji je ĉlan Bosna i Hercegovina;b)kada prestane postojati koncesionar i kada njegov pravni sljedbenik podnese zahtjev za prijenos koncesije.(5)O prijenosu koncesije iz stavka 3. ovog ĉlanka odluĉuje koncedent, a ugovor kojim novi koncesionar preuzima prava i obveze prethodnog koncesionara zakljuĉuje ugovorno tijelo.(6)Ugovor o koncesiji se moţe mijenjati ako, utvrĊivanjem javnog interesa za odreĊeni predmet koncesije, doĊe do djelomiĉne prenamjene dobra dodijeljenog u koncesiju.Ĉlanak 28(Pravo iz ugovora o koncesiji)Pravo iz ugovora o koncesiji na nekretninama upisuje se u zemljišne knjige i druge evidencije o nekretninama, ako je propisano posebnim Zakonom kada ugovor postane pravovaljan u skladu sa odredbama Zakona o stvarnim pravima.Ĉlanak 29(Naknade za koncesiju)(1)Koncesionar je duţan plaćati novĉanu naknadu za koncesiju u iznosu i na naĉin kako je to ureĊeno ugovorom o koncesiji.(2)Naknada za koncesiju mora biti novĉanog karaktera, a sastoji se iz:a)Jednokratne naknade za ustupljeno pravo, koja se plaća jednokratno pri zakljuĉivanju ugovora o koncesiji ib)Tekuće naknade za korištenje, koja se plaća na godišnjem nivou tijekom trajanja ugovora o koncesiji.(3)Novĉana naknada za koncesiju moţe bitiugovorena kao stalan jednak iznos i/ili kao varijabilni iznos, ovisno o posebnostima pojedine vrste koncesije.(4)Visina naknade za koncesiju odreĊuje se ovisno o vrsti djelatnosti, roku trajanja koncesije, poslovnom riziku i oĉekivanoj dobiti, opremljenostii površini općeg, odnosno javnog dobra.(5)Ugovorom o koncesiji moţe se odrediti promjena visine naknade za koncesiju u odreĊenom vremenskom razdoblju, za vrijeme trajanja Stranica | 414NARODNE NOVINE Županije Posavske03.09.2014. Broj 6ugovora o koncesiji, što se navodi u dokumentaciji za nadmetanje.(6)Naknade za koncesijese uplaćuje u proraĉun koncedenta. (7)Naknade za koncesije gdje je koncedent Vlada, predstavljaju prihod Ţupanije i Općina na ĉijem se podruĉju nalazi predmet koncesije i uplaćuju se u korist proraĉuna Ţupanije i Općine na ĉijem podruĉju se nalazi predmet koncesije, u omjeru kako je definirano u stavku 8. ovog ĉlanka.(8)Naknade za koncesiju iz stavka 7. ovog ĉlanka se rasporeĊuju i plaćaju u sljedećim omjerima:60% u proraĉun Općine, na ĉijem se podruĉju nalazi predmet koncesije40% u proraĉun Ţupanije. (9)Naknade za koncesije gdje je koncedent Općinsko vijeće su prihod Općine na ĉijem podruĉju se nalazi predmet koncesije i uplaćuju se u proraĉun Općine.(10)Za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji davatelj koncesije ne moţe ni propisivati niti ugovarati s koncesionarom bilo koji oblik kompenzacije u zamjenu za plaćanje naknade za koncesiju.(11)Prihod ostvaren iz odobrenih koncesija moţe se trošiti samo namjenski za izradu dokumentacije o opravdanosti dodjele koncesije, istraţivanja dobara koja su predmet koncesije, zaštitu okoliša, izgradnju infrastrukturnih objekata od općeg društvenog znaĉaja, za razvitak i pripremu novih koncesijskih projekata te za provedbu, nadzor koncesijskog projekta i praćenje rada koncesionara.Ĉlanak 30(Registar ugovora o koncesiji)(1)Registar svih ugovora o koncesiji vodi ugovorno tijelo koje je zakljuĉilo ugovor o koncesiji.(2)Ugovor o koncesiji dostavlja se Općini na ĉijem se podruĉju nalazi predmet koncesije u roku od 8 dana od dana zakljuĉenja ugovora.V PRESTANAK UGOVORA O KONCESIJIĈlanak31(Prestanak ugovora o koncesiji)(1)Ugovor o koncesiji prestaje:a)istekom ugovorenog roka;b)raskidom ugovora sukladno odredbama ĉlanka 32. ovog Zakona;c)otvaranjem steĉajnog postupka nad koncesionarom id)prestankom postojanja predmeta koncesije.(2)Koncedent, svojim aktom, utvrĊuje, na bazi dokaza, da postoje razlozi za raskid, ̧odnosno prestanak ugovora i donosi odluku o raskidu ugovora o koncesiji navodeći datum prestanka ugovora.(3)Danom prestanka ugovora o koncesiji prestaje pravo koncesionara na tu koncesiju.(4)Danom prestanka ugovora o koncesiji objekt, postrojenja i infrastrukturni objekti, izgraĊeni za vrijeme trajanja koncesije, postaju vlasništvo koncedenta, a ako su sagraĊeni na dobru koje pripada Općini, postaju vlasništvo Općine.Ĉlanak 32(Raskid ugovora o koncesiji)(1)Bilo koja od strana ima pravo da raskine ugovor o koncesiji u sluĉaju da je izvršenje njenih obveza postalo nemoguće usljed više sile, na naĉin kako je definirana u ugovoru o koncesiji. (2)Ugovor o koncesiji raskinut će se prije ugovorenog roka:a)ako je pravovaljanom sudskom presudom koncesionaru zabranjeno obavljanje djelatnosti koja je predmet koncesije;b)ako koncesionar ne plaća ili neredovito plaća naknadu za koncesiju;c)ako koncesionar nije u roku zapoĉeo, odnosno završio radove koje je trebao prema ugovoru izvesti, a razlozi neizvršenja nisu bili opravdani višom silom;d)ako koncesionar samovoljno izvrši promjene na dobrima, odnosno postrojenjima koja koristi pri ostvarivanju koncesije;e)ako je ugovor zakljuĉen na temelju netoĉnih ili nepotpunih podataka u ponudi koncesionara;f)iz uvjerljivih razloga javnog interesa, uz plaćanje nadoknade koncesionaru, gdje će uvjeti nadoknade biti dogovoreni u ugovoru o koncesijig)sporazumnim raskidom.Ĉlanak 33(Nadoknada po raskidu ugovora o koncesiji)U ugovoru o koncesiji se utvrĊuje naĉin na koji se izraĉunava nadoknada u sluĉaju raskida ugovora o koncesiji zbog bilo koje od strana, uz uvjet, po potrebi, za nadoknadu fer vrijednosti radova izvršenih prema ugovoru o koncesiji, nastalih troškova ili pretrpljenih gubitaka bilo koje od strana.Ĉlanak 34(Ništavnost ugovora o koncesiji)Ugovor o koncesiji suprotan odredbama ovog Zakona ništavan je.VI TIJELA NADLEŢNA ZA KONCESIJEĈlanak 35(Koncedent) Broj 6 03.09.2014. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 415Koncedent moţe biti Vlada Ţupanije, kada je predmet koncesije u nadleţnosti Ţupanije i Općinsko vijeće kada je predmet koncesije u nadleţnosti Općine. Ĉlanak 36(Uspostavljanje i sastav Povjerenstva za koncesije)(1)Vlada uspostavlja Povjerenstvo za koncesiju kao stalno radno tijelo Vlade, iz reda struĉnjaka iz podruĉjaekonomije, prava, tehniĉkih i drugih odgovarajućih struka srodnih predmetima koncesije, koje svoje funkcije obavlja kao struĉno i neovisno regulatorno tijelo.(2)Ĉlanove Povjerenstva imenuje Vlada na period od pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja.(3)Povjerenstvo se sastoji od pet ĉlanova. (4)Povjerenstvo ima predsjedavajućeg Povjerenstva (u daljnjem tekstu: predsjednik Povjerenstva) i zamjenika predsjednika Povjerenstva (u daljnjem tekstu: zamjenik predsjednika) koje bira Vlada.(5)Ĉlan Povjerenstva ne smijeimati izravnih ili neizravnih interesa u bilo kojoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba osobnih interesa sa njegovim sluţbenim duţnostima.(6)Povjerenstvo ima tajnika koji ne sudjeluje u odluĉivanju Povjerenstva, a bira se iz reda drţavnih sluţbenika.(7)Rješenjem Vlade o uspostavljanju Povjerenstva bliţe se odreĊuje sastav Povjerenstva, nadleţnosti, naĉin rada, vrijeme vršenja funkcije i pitanje njenog financiranja.Ĉlanak 37(Nadleţnost Povjerenstva)Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:a)daje suglasnost na Studiju opravdanosti dodjele koncesije,b)provodi postupak za javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesija,c)donosi poslovnik o radu Povjerenstva,d)objavljuje poziv za javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesija,e)analizira ponude pristigle po javnom pozivu,utvrĊuje rang listu potencijalnih koncesionara, daje svoje mišljenje i sugestije nadleţnom tijelu, te dostavlja je nadleţnom tijelu na daljnji postupak,f)donosi odluke u vezi s obavljanjem poslova iz nadleţnosti Povjerenstva propisanih Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,g)priprema i daje struĉna mišljenja o pojedinim pitanjima iz podruĉja koncesije, te provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona,h)predlaţe ovlaštenim predlagateljima izmjene i dopune ovoga Zakona i drugih propisa o koncesijama,i)obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama ovog Zakona.Ĉlanak 38(Sredstva za rad Povjerenstva)(1)Ĉlanovi Povjerenstva za svoj rad primaju naknadu, ĉiju visinu kao i ostala pitanja od znaĉaja za rad Povjerenstva utvrĊuje Vlada podzakonskim propisom. (2)Sredstva za rad i obavljanje poslova iz djelokruga Povjerenstva osiguravaju se u Proraĉunu Ţupanije.Ĉlanak 39(Naĉin rada i odluĉivanja Povjerenstva)(1)Povjerenstvo odluke donosi na sjednicama većinom glasova svih ĉlanova. Ni jedan ĉlan Povjerenstva ne moţe biti suzdrţan od glasovanja. Povjerenstvo moţe punovaţno odluĉivati ako sjednici nazoĉi najmanje tri ĉlana Povjerenstva, od kojih je jedan predsjednik Povjerenstva.(2)Predsjednik Povjerenstva ovlašten je da:a)upravlja i koordinira radom, te daje radna zaduţenja ĉlanovima Povjerenstva,b)saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva, koje se odrţavaju po ukazanoj potrebi.c)sastavlja dnevni red za svaku sjednicu, koji moţe biti dopunjen na sjednici,d)potpisuje sve odluke i druge akte Povjerenstva.(3)Povjerenstvo svoje odluke i druga akta donosi na naĉin utvrĊen odredbama ovog Zakona koje se odnose na rad Povjerenstva.(4)Povjerenstvo, na zahtjev stranke ili po sluţbenoj duţnosti, moţe preispitati svoje odluke u sljedećim sluĉajevima:a)ako je utvrĊena bitna promjena u ĉinjenicama na kojima je bila zasnovana odluka, a koja bi znaĉajno utjecala na donošenje drugaĉije odluke da je bila poznata u vrijeme donošenja te odluke,b)ako je utvrĊeno da je odluka zasnovana na netoĉnim ili laţnim dokumentima.(5)Tajnik Povjerenstva vodi zapisnike sa sjednica Povjerenstva, dostavlja odluke i mišljenja Povjerenstva nadleţnim tijelima, vodi arhivu Povjerenstva, te obavlja ostale administrativne i druge tehniĉke poslove koje mu povjeri predsjednik Povjerenstva
Zakon o geološkim istraživanjima PK Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 06/14 03.09.2014 geološka istraživanja Stranica | 394NARODNE NOVINE Županije Posavske03.09.2014. Broj 6Zakonu a na temelju rezultata provedenih geoloških istraţivanja i utvrĊenih koliĉina i kvaliteta mineralne sirovine; „Odobrenje za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraţivanja“ oznaĉava rješenje –licencu kojom mjerodavno tijelo potvrĊuje da gospodarskodruštvo ili javna ustanova ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti iz oblasti geologije –izrade geološke dokumentacije i korištenja laboratorije, postrojenja i opreme za geološka ispitivanja. Ĉlanak 3(Mineralne sirovine)(1)Mineralnim sirovinama, u smislu ovog Zakona, smatraju se: a)energetske mineralne sirovine -sve vrste fosilnih goriva, ugljovodonici u ĉvrstom, teĉnom i plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivnemineralne sirovine;b)sve vrste podzemnih voda; c)nemetalne mineralne sirovine -abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, disten, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, kreĉnjak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, i ostale silicijske sirovine, keramiĉke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehniĉko-graĊevinski kamen, arhitektonsko-graĊevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za graĊevinarstvo van vodenih tokova; d)sve sekundarne mineralne sirovine koje se pojavljuju kao neiskorišteni ostatak dobivanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i e)sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog podrijetla. (2)Upravljanje mineralnim sirovinama iz stavka (1) ovog ĉlanka vrši Ministarstvo gospodarstva i prostornog ureĊenja Ţupanije Posavske (u daljem tekstu: Ministarstvo)POGLAVLJE II -GEOLOŠKA ISTRAŢIVANJA Ĉlanak 4(Geološka istraţivanja u smislu ovog Zakona)(1)Pod geološkim istraţivanjima, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se istraţivanja i ispitivanja koja se vrše s ciljem upoznavanja sastava i graĊe zemljine kore; prognoziranja, pronalaţenja i utvrĊivanja leţišta mineralnih sirovina tj. koliĉina, kvaliteta i geološko-ekonomski uĉinci iskorištenja ĉvrstih, teĉnih i plinovitih mineralnih sirovina i geotermalne energije; utvrĊivanje geoloških i geomehaniĉkih osobina stijena i tla; utvrĊivanje geoloških uvjeta za prostorno planiranje i projektiranje graĊevinskih i rudarskih objekata, zaštita terena od erozije, poplava i drugih prirodnih nepogoda i geološka istraţivanja i ispitivanja u cilju zaštite okoliša na prostoru Ţupanije i od interesa za Ţupaniju. (2)Geološka istraţivanja, vrše se sukladno suvremenim znanstvenim dostignućima, propisima, standardima i tehniĉkim normativima, koji se odnose na tu vrstu radova, kao i propisima, kojima su utvrĊeni uvjeti u pogledu zaštite na radu, zaštite od poţara i eksplozije, i zaštite ţivotne sredine.Ĉlanak 5(Faze geoloških istraţivanja)Osnovne faze geoloških istraţivanja u smislu ovog Zakona su: a)regionalna geološka istraţivanja, b)detaljna geološka istraţivanja i c)eksploatacijska geološka istraţivanja. Ĉlanak 6(Regionalna geološka istraţivanja)(1)Regionalna geološka istraţivanja slijede fazu fundamentalnih istraţivanja a izvode se u svrhu provjere potencijalne mineralne sirovine do razine C1 kategorije, sa bitnim pokazateljima za fazu detaljnih geoloških istraţivanja i za prouĉavanje hidrogeoloških i inţenjersko-geoloških karakteristika na odreĊenom širem prostoru. (2)Podaci istraţivanja iz stavka (1) ovog ĉlanka ĉine podlogu za programiranje i projektiranje detaljnih geoloških istraţivanja. Ĉlanak 7(Detaljna geološka istraţivanja)(1)Detaljna geološka istraţivanjamineralne sirovine obavljaju se na prostoru, na kome je regionalnim geološkim istraţivanjima utvrĊeno postojanje ili mogućnost postojanja potencijalne mineralne sirovine. Na temelju ovih istraţivanja utvrĊuje se poloţaj, koliĉina, kvaliteta i mogućnost eksploatacije istraţene mineralne sirovine. (2)Detaljna geološka istraţivanja izvode se radi prouĉavanja i ispitivanja detaljnih geoloških, tektonskih, metalogenetskih, hidrogeoloških, geotermalnih, inţenjersko-geoloških, geofiziĉkih, seizmoloških, mehaniĉkih i drugih geoloških svojstava stijena i tla na uţem prostoru i višem stupnju poznavanja geološke graĊe podruĉja. Broj 6 03.09.2014. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 395(3)Poseban vid detaljnih geoloških istraţivanja je formiranje zbirki minerala, ruda, stijena i fosila u svrhu znanstvenog ili struĉnog usavršavanja, obrazovanja, izlaganja ili ĉuvanja u verificiranim (mjerodavnim) institucijama kao što su muzeji, instituti i fakulteti. (4)Detaljna geološka istraţivanja vrše se za sve objekte koja su obvezna po propisima o izgradnji graĊevnih, hidrotehniĉkihi industrijskih objekata gdje su potrebiti geotehniĉki, inţenjersko-geološki i hidrogeološki podaci tla ili stijenskog masiva.(5)Detaljna geološka istraţivanja tla obvezno se vrše prije izrade tehniĉke dokumentacije za izgradnju: a)objekata bazne i kemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekata za proizvodnju celuloze i papira; b)objekata za preradu koţe i krzna, objekata u kojima se proizvode i skladište opasne materije i sliĉnih objekata i postrojenja koja mogu ugroziti ţivotnu sredinu; c)ţeljezniĉkih pruga i pratećih objekata; d)postrojenja na teĉni i naftni pline)autocesta, magistralnih i regionalnih cesta i pratećih objekata (potpornih konstrukcija, propusta i sl.); f)tunela; g)luka sa pripadajućim luĉkim objektima (dokovima, valobranima, obaloutvrdnim zidovima, kranskim stazama i sl.); h)zraĉnih luka i pratećih objekata; i)hidroelektrana i termoelektrana i pratećih objekata; j)visokih brana i akumulacija ispunjenih vodom, jalovinom i pepelom; k)dalekovoda napona 110 kV i više, trafostanica i rasklopnih postrojenjanapona 35 kV i više; l)magistralnih plinovoda i naftovoda; m)meĊuregionalnih i regionalnih objekata vodoopskrbe; n)objekata za preĉišćavanje otpadnih voda za gradska naselja; o)meĊuregionalnih i regionalnih kanalizacijskih sustava; p)tranzitnih i glavnih telefonsko-telegrafskih centrala u njima pripadajućih postrojenja i veze izmeĊu tih centrala; q)objekata od posebnog interesa za obranu zemlje; r)objekata radio-difuznih postaja i radio-relejnih sustava; s)objekata u kojima se sakuplja veći broj osoba (kazalište, kino, sportske, izloţbene i sliĉne dvorane), fakulteta, instituta, škola, predškolskih ustanova, bolnica, stadiona, hotela, poslovnih i stambenih objekata površine preko 1000 m2 i objekata koji imaju ĉetiri i više nadzemnih etaţa, autobusnih i ţeljezniĉkihkolodvora; t)vjerskih objekata; u)silosa i vodotornjeva svih vrsta; v)hala svih tipova (industrijskih, gospodarskih, sportskih, i dr.); w)drumskih, ţeljezniĉkih i pješaĉkih mostova; x)sanitarnih deponija otpadaka i postrojenja za tretman ĉvrstog i opasnog otpada; y)svih vrsta industrijskih objekata; z)stanica i postrojenja za uskladištenje i pretakanje goriva motornih vozila; aa)svih vrsta stambenih i poslovnih objekata površine preko 1000m2 i objekata koji imaju ĉetiri i više nadzemnih etaţa, industrijskih i infrastrukturnih objekata u zonama loţa od 8° i više seizmiĉnosti po MCS skali (Mercalli-Cancani-Siebergova skala), kao i za sve vrste trajnih objekata na uvjetno stabilnim terenima po opće vaţećim inţenjersko -geološkim kriterijima; bb)sustava za meliorizaciju;cc)za prostorno i za urbanistiĉko planiranje, a za razine za koje su potrebne podloge razmjere 1:10.000,1:5.000,1:1.000 itd. (6)Pojedini istraţni radovi, koji se izvode u okviru detaljnih geoloških istraţivanja, ne moraju se izvoditi, ako postoje dovoljno pouzdani podaci, uvjeti i podloge, na osnovu kojih se moţe pristupiti izradi tehniĉke dokumentacije, što se mora struĉno obrazloţiti u projektu istraţivanja.Ĉlanak 8(Eksploatacijska geološka istraţivanja)(1)Eksploatacijska geološka istraţivanja obuhvaćaju geološko-rudarske istraţne radove za potrebe racionalne eksploatacije mineralne sirovine, zaštitu i osiguranje radne sredine, zaposlenika, opreme i objekata u eksploatacijskom prostoru. (2)Istraţni radovi iz stavka (1) ovog ĉlanka izvode se s ciljem: a)praćenja sastava i provjere kvaliteta mineralne sirovine projektirane za eksploataciju; b)doistraţivanja novih koliĉina mineralne sirovine i prekategorizacije iz niţih u višu kategoriju u cilju obnavljanja rezervi A+B kategorije u leţištu; c)praćenja kontinuiteta rasprostiranja mineralne sirovine u geološkoj sredini, uz evidentiranje svih tektonskih struktura; d)snimanja i prikupljanja podataka o hidrogeološkim uvjetima radi poduzimanja zaštitnih mjera od prodora podzemnih voda u jamske prostorije ili odvodnjavanja površinskih kopova i Stranica | 396NARODNE NOVINE Županije Posavske03.09.2014. Broj 6e)permanentnog snimanja i praćenja stanja geološke sredine sa napredovanjem rudarskih radova u jamskim i površinskim rudarskim objektima u cilju zaštite radne sredine i nesmetanog odvijanja eksploatacije u leţištu. (3)Gospodarsko društvo -investitor koji vršieksploataciju mineralne sirovine obvezan je izvoditi istraţivanja iz stavka (1) i (2) ovog ĉlanka i na temelju navedenih istraţnih radova izraĊivati geološke planove i detaljne geološke karte eksploatacijskog polja. Ĉlanak 9(Geološka istraţivanja od interesa za Ţupaniju)(1)Geološka istraţivanja od interesa za Ţupaniju su: a)regionalna, detaljna i eksploatacijska geološka istraţivanja tla, stijena i mineralnih sirovina koja su odlukom Vlade Ţupanije Posavske (u daljem tekstu: Vlada)proglašena od interesa za Ţupaniju; b)izrada geološke dokumentacije, utvrĊene odlukom Vlade; c)geološka istraţivanja radi zaštite ţivotne sredine. (2)Odluku o istraţivanju iz stavka (1) ovog ĉlanka donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. (3)Postupak dodjele odobrenja za istraţivanje izstavka (2) ovog ĉlanka vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavama Bosne i Hercegovine („Sluţbeni glasnik BiH“, broj: 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09). (4)Naĉin i uvjeti dodjele odobrenja za geološka istraţivanja iz stavka (1) ovog ĉlanka propisat će se pravilnikom koji donosi ministar Ministarstva (u daljem tekstu: Ţupanijski ministar). Ĉlanak 10(Djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraţivanja)Geološka istraţivanja ĉine obvezne podloge u sljedećim djelatnostima:a)prostorno ureĊenje –izrada prostorno-planske dokumentacije i zaštita okoliša;b)utvrĊivanje planskih osnova za upravljanje vodama (vodoprivredne osnove) za podzemne vode,c)upravljanje i razvoj poljoprivrednog zemljišta, zemljišta za uzgoj šuma i zaštita tla od erozije i spreĉavanje poplava;d)utvrĊivanje uvjeta gradnje nadzemnih i podzemnih graĊevina (energetskih, vodoprivrednih, prometnih i infrastrukturnih) na prostoru za graĊenje ie)urbanizacija i utvrĊivanje korištenja i zaštite prirodnih resursa i zaštite sredinavezanih uz zemljinu koru.Ĉlanak 11(Sredstva i kriteriji za financiranje geoloških istraţivanja od interesa za Ţupaniju)(1)Sredstva za financiranje geoloških istraţivanja od interesa za Ţupaniju iz ĉlanka 9. ovog Zakona osiguravaju se u proraĉunu Ţupanije(2)Sredstva za geološka istraţivanja koriste se na temelju kriterija za financiranje geoloških istraţivanja od interesa za Ţupaniju, koje će propisati Ţupanijski ministar. (3)Gospodarska društva, javne ustanove i specijalizirane institucije za geološka istraţivanja konkuriraju za proraĉunska sredstva za istraţivanja, prema kriterijima za financiranje geoloških istraţivanja od interesa za Ţupaniju iz stavka (1) ovog ĉlanka, u skladu sa Zakonom o javnim nabavama. POGLAVLJE III -ISTRAŢNI PROSTORĈlanak 12(Istraţni prostor)(1)Istraţni prostor je teren, na kome se vrši istraţivanje, ĉija je površina omeĊena koordinatama graniĉnih prijelomnih toĉaka na topografskoj osnovi, odnosno planu terena, u mjerilu do 1:25.000, a isti je definiran u programu ili projektu geoloških istraţivanja.(2)Istraţni prostor moţe biti:a)Prostor za istraţivanje ĉvrstih mineralnih sirovina,b)Prostor za istraţivanje tla i stijena;c)Prostor za istraţivanje svih vrsta podzemnih voda,d)Prostor za istraţivanje nafte, bituminoznih i uljnih stijena i plinova.(3)Odobrenje za istraţivanje na odreĊenom istraţnom prostoru dodjeljuje se gospodarskom društvu -investitoru sukladno ovome Zakonu. (4)Geološka istraţivanja mineralne sirovine dopuštena su samo unutar odobrenog istraţnog prostora. (5)Prijelomne toĉke koje ograniĉavaju istraţni prostor na terenu, detaljnih i geoloških istraţivanja za mineralne sirovine moraju biti obiljeţene betonskim markerima dimenzija 20x20x80cm, sa oznakom "IP" na ĉeonoj površini markera. Istraţni prostor za detaljna geološka istraţivanja u ostale svrhe se mora ograniĉiti odgovarajućom trakom, zaštitnom ogradom i tablama upozorenja. Broj 6 03.09.2014. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 397Ĉlanak 13(Prostor gdje nisu dozvoljena geološka istraţivanja)(1)Geološka istraţivanja u cilju eksploatacije mineralne sirovine nisu dozvoljena na prostoru gdje se nalaze vodoprivredni objekti i ureĊaji za vodoopskrbu, objekti i prostori znaĉajni za obranu, spomenici kulture, prirodne rijetkosti, groblja i prostori zaštićeni sukladno drugim zakonima. (2)Izuzetno, kada su u pitanju istraţivanja od općeg interesa, mogu se vršiti na prostorima, odnosno podruĉjima iz stavka (1) ovog ĉlanka, pod uvjetima i na naĉin koji odredi Vlada Ţupanije Posavske, u skladu sa vaţećim zakonskim propisima.POGLAVLJE IV -VOĐENJE KATASTRA Ĉlanak 14(Katastar odobrenih istraţnih prostora i geoloških pojava)(1)Ministarstvo vodi evidenciju i katastar odobrenih istraţnih prostora za odobrenja izdana na podruĉju Ţupanije. (2)Ministarstvo je obvezno po donošenju rješenja, dostavljati nadleţnom federalnom ministarstvu rješenje o odobrenom istraţnom prostoru iz stavka (1) ovog ĉlanka, radi uvoĊenja u katastar istraţnih prostora za podruĉje cijele Federacije. (3)Naĉin voĊenja evidencije i katastra odobrenih istraţnih prostora, leţišta mineralne sirovine i katastra geoloških pojava na podruĉju Ţupanije propisuje se pravilnikom koji donosi Ţupanijski ministar. POGLAVLJE V -IZRADA I REVIZIJA GEOLOŠKE DOKUMENTACIJEĈlanak 15(Tehniĉka dokumentacija za izvoĊenje geoloških istraţivanja)(1)Regionalna geološka istraţivanja vrše se na temelju programa za istraţivanje i ispitivanje uraĊenog od strane gospodarskog društva ili javne ustanove koja ispunjava uvjete propisane vaţećim propisima iz oblasti geologije na podruĉju Federacije. (2)Detaljna i eksploatacijska geološka istraţivanja izvode se na temelju projektaza istraţivanje i ispitivanje uraĊenog od strane gospodarskog društva ili javne ustanove koja ispunjava uvjete propisane vaţećim propisima iz oblasti geologije na podruĉju Federacije. (3)Program i projekt geoloških istraţivanja izraĊivat će se prema vaţećimpropisima iz oblasti geologije na podruĉju FederacijeĈlanak 16(Dokumentacija za geološka istraţivanja potrebna za graĊenje stambenih i drugih objekata)(1)Detaljna geološka istraţivanja tla za graĊenje stambenih i drugih graĊevinskih objekata za ĉiju su izgradnju propisana obvezna geološka istraţivanja tla vrše se na temelju projekta istraţivanja ĉiji se rezultati prezentiraju u elaboratu o izvedenim istraţnim radovima. (2)Za individualne i samostojeće objekte i standardna geomehaniĉka ispitivanja nije neophodna prethodna izrada projekta istraţivanja. (3)Obavljanje istraţivanja iz stavka (1) ovog ĉlanka vrši se prije izdavanja odobrenja za graĊenje tih objekata u skladu sa propisima kojima se ureĊuje oblast prostornog ureĊenja i graĊenja, a sve u skladu sa ovimZakonom. (4)Istraţivanja iz stavka (1) ovog ĉlanka vrše se na temelju odobrenja Ministarstva.Ĉlanak 17(Struĉne osobe koje se mogu baviti izradom i revizijom geološke dokumentacije i rukovoĊenjem istraţnim geološkim radovima)(1)Izradom programa i projekata za regionalna geološka istraţivanja, revizijom i rukovoĊenjem tim istraţnim radovima mogu se baviti diplomirani inţenjeri geologije sa poloţenim struĉnim ispitom i radnim iskustvom u struci od najmanje pet godina. (2)Izradom projekata detaljnih geoloških istraţivanja, elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proraĉunu rezervi mineralne sirovine, revizijom projektne i druge tehniĉke dokumentacije, te rukovoĊenjem istraţnim radovima mogu se baviti diplomirani inţenjeri geologije sa poloţenim struĉnim ispitomi radnim iskustvom u struci od najmanje tri godine. (3)Izradom i revizijom projektne, tehniĉke i druge dokumentacije za eksploatacijska geološka istraţivanja i rukovoĊenjem istraţnim radovima mogu se baviti diplomirani inţenjeri geologije sa poloţenim struĉnim ispitom i radnim iskustvom od tri godine. (4)Pri izradi projektne, tehniĉke i druge dokumentacije za geološka istraţivanja, poslove specijalistiĉkih ispitivanja koja su predviĊena projektnom dokumentacijom (mineraloška, geomehaniĉka, geofiziĉka i dr.) mogu obavljati i struĉne osobe graĊevinske, rudarske, kemijske, tehnološke i druge struke sukladno ovomu Zakonu. Stranica | 398NARODNE NOVINE Županije Posavske03.09.2014. Broj 6Ĉlanak 18(Gospodarsko društvo ili javna ustanova koja se moţe baviti izvoĊenjemgeoloških istraţivanja, izradom i revizijom projektnedokumentacije)IzvoĊenje istraţnih geoloških radova, izrade i revizije projektne, tehniĉke i druge dokumentacije za geološka istraţivanja definiranih ovim zakonom, mogu obavljati gospodarska društva ili javne ustanove, registrirane kod mjerodavnog suda za obavljanje ove djelatnosti, koja ispunjavaju uvjete propisane Federalnim zakonom o geološkim istraţivanjima odnosno imaju rješenje Federalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti iz oblasti geologije.Ĉlanak 19(Revizija geološke dokumentacije)(1)Programi i projekti geoloških istraţivanja obvezno podlijeţu reviziji u pogledu kvalitete, opravdanosti izvoĊenja istraţnih radova, mjera i normativa zaštite na radu pri izvoĊenju geoloških istraţivanja, utjecaja i zaštite okoline, utjecaja projektiranih istraţnih radova na sigurnost podzemnih i površinskih objekata i ljudi, kao i u pogledu primjene suvremenih metoda i dostignuća geološke znanosti i usuglašenosti sa tehniĉkim propisima, normativima i standardima. (2)Reviziju programa, projekata, izvješća i elaborata o geološkim istraţivanjima moţe vršiti samo gospodarsko društvo ili javna ustanova koja je registrirana za izradu geološke dokumentacije u skladu sa vaţećim propisima iz oblasti geologije na podruĉju Federacije, a koje nije sudjelovalo u izradi programa, projekta i izvještaja o geološkim istraţivanjima. (3)Reviziju izvještaja i elaborata o izvršenim geološkim istraţivanjima od interesa za Ţupaniju vrši struĉno povjerenstvo koje imenuje Ţupanijski ministar. U struĉno povjerenstvo imenuju se struĉne osobe geološke struke koje ispunjavaju uvjete propisane Federalnim zakonom o geološkim istraţivanjima. Za ĉlana struĉnog povjerenstva imenuje se i struĉna osoba geološke ili rudarske struke iz Ministarstva, a ako nemaju uposlene struĉne osobe, onda se u povjerenstvo imenuje osoba iz drugog tijela uprave geološke ili rudarske struke. (4)Struĉnom povjerenstvu pripada naknada za rad. Imenovanje, rad i naknada za rad struĉnog povjerenstva iz stavka (3) ovog ĉlanka propisuje se pravilnikom koji donosi Ţupanijski ministar. POGLAVLJE VI -POSTUPAK ODOBRAVANJA GEOLOŠKIH ISTRAŢIVANJA Ĉlanak 20(Uvjeti za izvoĊenje geoloških istraţivanja)(1)Gospodarsko društvo -investitor moţe osigurati izvoĊenje geoloških istraţivanja u smislu ovog Zakona samo na temelju pribavljenog odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja od nadleţnog tijela iz ĉlanka 21. ovog Zakona.(2)Izradu geološke dokumentacije i izvoĊenje istraţnih geoloških radova moţe vršiti samo gospodarsko društvo ili javna ustanova koja ispunjava uvjete propisane vaţećim propisom na podruĉju Federacije koji reguliraju ovu oblast. Ĉlanak 21(Mjerodavnosti za izdavanje odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja)(1)Geološka istraţivanja vrše se na temelju odobrenja nadleţnog tijela uprave.(2)Odobrenje zaizvoĊenje regionalnih i detaljnih geoloških istraţivanja za mineralne sirovine iz ĉlanka 3. ovoga Zakona izdaje Ministarstvo. Ĉlanak 22(Zahtjev za odobrenje za izvoĊenje regionalnih i detaljnih geoloških istraţivanja)(1)Zahtjev za odobrenje izvoĊenja geoloških istraţivanja za mineralne sirovine iz ĉlanka 3. ovoga Zakona, podnosi se Ministarstvu.(2)Zahtjev za odobrenje za izvoĊenje regionalnih i detaljnih geoloških istraţivanja sadrţi: a)naziv podnositelja zahtjeva,b)predmet istraţivanja (vrsta mineralne sirovine),c)vrstu i obim istraţnih radova,d)prostor za istraţivanje (opis veliĉine prostora, površina, oblik, morfologija i dr.) ie)vrijeme poĉetka i završetka istraţivanja.(3)Uz zahtjev iz stavka (1) ovog ĉlanka gospodarsko društvo -investitor je duţan priloţiti:a)topografsku osnovu (list, sekcija 9. u cjelini formata, razmjeri do 1:25.000 za detaljna geološka istraţivanja ili razmjeri do 1:100.000 za regionalna geološka istraţivanja, sa nacrtanim granicama istraţnog prostora, odreĊenog koordinatama prijelomnih toĉaka), b)kopiju katastarskog plana, zemljišnoknjiţne izvatke i posjedovne listove za sve parcele unutar istraţnog prostora, c)urbanistiĉku suglasnost za istraţivanje definiranu programom ili projektom istraţivanja, izdanu od strane nadleţnog tijela za prostorno ureĊenje, d)program regionalnih istraţivanja ili projekt detaljnih geoloških istraţivanja odreĊene mineralne sirovine i detaljnih geoloških istraţivanja u druge namjene, Broj 6 03.09.2014. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 399e)izvješće o izvršenoj reviziji programa odnosno projekta istraţivanja, f)dokaz o registraciji gospodarskog društva -investitora sa šiframa djelatnosti koje se odnose na eksploataciju mineralne sirovine za koju se zahtjev podnosi, g)dokaze o upisu u registar društava i odobrenje nadleţnog organa za bavljenje registriranom djelatnošću za gospodarsko društvo ili javnu ustanovu koja je izradila i revidirala projekt geoloških istraţivanja; h)suglasnost za obavljanje istraţnih radova od vlasnika zemljišta na kojem će se vršiti istraţivanje. Ĉlanak 23(VoĊenje postupka za izdavanje odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja)(1)Ministarstvo je duţno u postupku izdavanja odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja utvrditi da li je program ili projekt geoloških istraţivanja izraĊen u skladu sa vaţećim pravilnikom o sadrţaju programa i projekta geoloških istraţivanja i u skladu sa ovim Zakonom. (2)U postupku izdavanja odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja Ministarstvo zakazuje usmenu raspravu pozivom u kojem se navodi mogućnost uvida pozvanim strankama u postupku u podnesenu projektnu dokumentaciju. (3)Na usmenu raspravu se pozivaju pravne osobe na ĉiji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja, gospodarsko društvo koje vrši istraţivanje ili eksploataciju, a ĉije istraţno ili eksploatacijsko polje neposredno graniĉi sa istraţnim poljem za koje se vodi postupak odobrenja, jedinica lokalne samouprave kojoj teritorijalno pripada istraţni prostor. (4)Poziv na usmenu raspravu dostavlja se osobama koje se pozivaju i na oglasnu ploĉu općine kojoj teritorijalno pripada istraţni prostor, najmanje osam dana ranije prije roka odrţavanja usmene rasprave koji je naveden u pozivu. (5)Ministarstvo je duţno u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva podnositelja pisano pozvati na ispravku podneska ako ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa traţenim dokumentima.(6)Podnositelj zahtjeva duţan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti. (7)U postupku izdavanja odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog Zakona nije drugaĉije utvrĊeno. (8)O zahtjevu za izdavanje odobrenja za geološka istraţivanja odluĉuje Ministarstvo rješenjem.(9)Prije donošenja rješenja iz stavka (8) ovog ĉlanka, Ministarstvo je duţno pribaviti suglasnost Vlade, izuzev za detaljna istraţivanja koja se izvode za potrebe izrade tehniĉke dokumentacije za izgradnju objekata navedenih u ĉlanku 7. stavak (4) ovog Zakona. (10)Protiv rješenja Ministarstva nije dozvoljena ţalba ali se moţe pokrenuti upravni spor.Ĉlanak 24(Odobrenje za izvoĊenje geoloških istraţivanja)(1)Odobrenje za izvoĊenje geoloških istraţivanja sadrţi: a)predmet istraţivanja; b)naziv gospodarskog društva -investitorakome je odobreno istraţivanje mineralne sirovine;c)naziv istraţnog prostora definiran koordinatama prijelomnih toĉaka i katastarske ĉestice prostora na kome će se izvršiti projektirani obim i vrsta istraţnih radova; d)veliĉinu istraţnog prostora; e)najmanjiobim i vrstu istraţnih radova koji se moraju izvršiti; f)najveću koliĉinu mineralne sirovine koja se moţe izvaditi u cilju ispitivanja kvaliteta i kemijsko-tehnoloških osobina; g)uvjete i ograniĉenja kojih se mora pridrţavati gospodarsko društvo kojem je odobreno istraţivanje pri izvoĊenju istraţnih radova; h)rok do kojeg se mora poĉeti sa istraţivanjem; i)rok za podnošenje izvješća o provedenom istraţivanju; j)obveza dovoĊenja zemljišta u prvobitno stanje nakon istraţivanja. (2)Vremenski period izvoĊenja odobrenih geoloških istraţivanja odreĊuje se u skladu sa dinamikom koja je predviĊena programom ili projektom geoloških istraţivanja. (3)Vaţenje odobrenja za geološka istraţivanja moţe se, na zahtjev gospodarskog društva -investitora, produljiti za još jedan period naznaĉen u odobrenju, ako se nisu promijenili uvjeti u skladu sa kojim je izdano odobrenje za istraţivanje i ukoliko je izvedeno više od 50 % projektiranih istraţnih radova. Ĉlanak 25(Odbijanje zahtjeva za geološka istraţivanja)(1)Zahtjev za izdavanje odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja odbiti će se rješenjem: Stranica | 400NARODNE NOVINE Županije Posavske03.09.2014. Broj 6a)ako podnositelj zahtjeva u roku od 15 dana od zatraţene dopune ne upotpuni zahtjev iz ĉlanka 22. ovoga Zakona; b)ako gospodarsko društvo -investitor nije registriran kod mjerodavnog sudai ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja; c)ako se u postupku izdavanja odobrenja utvrdi da bi se istraţnim radovima ugrozila sigurnost i zdravlje ljudi i imovine ili ako bi se istraţnim radovima ometalo obavljanje drugih djelatnosti; d)ako je drugom gospodarskom društvu već izdano odobrenje na istom istraţnom prostoru za istu vrstu mineralne sirovine; e)ako se izvršenom revizijom programa ili projekta zakljuĉi da nije opravdano vršiti istraţivanje. Ĉlanak 26(Ukidanje odobrenja za izvoĊenje geoloških istraţivanja)(1)Gospodarskom društvu –investitoru odobrenje za izvoĊenje geoloških istraţivanja Ministarstvo će ukinuti u sljedećim sluĉajevima:a)ako i pored naloga nadleţnog inspektora nisu provedene mjere zaštite okoliša, zaštite na radu, potrebne mjere za sigurnost ljudi i imovine i ne provode propisani urbanistiĉki, vodoprivredni i ekološki uvjeti; b)ako se istraţnim radovima ometaju ili ugroţavaju drugi radovi na istom ili susjednom prostoru; c)ako se istraţivanje izvodi neracionalno i time ugroţava buduća eksploatacija mineralne sirovine na tom ili drugom istraţnom prostoru; d)ako se blagovremeno ne nadoknaĊuje šteta na privatnom posjedu priĉinjena u toku istraţivanja; e)ako se pod vidom istraţivanja vrši eksploatacija mineralne sirovine i f)ako se istraţivanje ne obavlja u skladu sa odobrenim programom ili projektom geoloških istraţivanja i uvjetima utvrĊenim u izdanom odobrenju za istraţivanje. (2)U sluĉajevima iz stavka (1) ovog ĉlanka, gospodarsko društvo nema pravo na naknadu sredstava uloţenih u istraţivanje.Ĉlanak 27(Odobrenje za geološka istraţivanja za proširenje eksploatacijskog polja)(1)Za izvoĊenje geoloških istraţivanja za mineralnu sirovinu na već odobrenom istraţnom prostoru u cilju proširenja eksploatacijskog polja i prevoĊenja rezervi iz jedne u drugu kategoriju, gospodarsko društvo -investitor koji je korisnik istraţnog prostora podnosi zahtjev Ministarstvu sukladno ĉlanku 22. ovoga Zakona. (2)Ministarstvo izdaje rješenje sa ograniĉenim prostorom za istraţivanje u skladu sa ĉlancima 22. do 25. ovog Zakona, u cilju osiguranja novoistraţenih rezervi odgovarajuće kategorije i klase za tekuću proizvodnju. Ĉlanak 28(Odobrenje za istraţivanje razliĉitih mineralnih sirovina)Na isti istraţni prostor moţe seizdati više odobrenja za istraţivanje, ako se odnose na razliĉite vrste istraţivanja ili razliĉite mineralne sirovine i ako se istraţni radovi mogu nesmetano odvijati. POGLAVLJE VII -IZVOĐENJE GEOLOŠKIH ISTRAŢIVANJA Ĉlanak 29(Prijava poĉetka izvoĊenja istraţnih radova)Gospodarsko društvo ili javna ustanova koje obavlja geološka istraţivanja ili investitor tih radova, duţno je prijaviti poĉetak istraţnih radova Ministarstvu najkasnije 15 dana prije poĉetka istraţivanja. Ĉlanak 30(IzvoĊenje istraţnih radova i izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji iproraĉunu rezervi mineralne sirovine)Gospodarsko društvo -investitor duţno je osigurati izvoĊenje istraţnih radova i izradu elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proraĉunu rezervi mineralne sirovine u skladu sa programom odnosno projektom istraţivanja.Ĉlanak 31(Primjena propisa pri izvoĊenju geoloških istraţivanja)Gospodarsko društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraţivanja mineralne sirovine duţna je izvoditi radove prema ovom zakonu, odobrenom programu, odnosno projektu geoloških istraţivanja, tehniĉkim propisima, normativima i standardima koji vaţe za izvoĊenje tih radova, provoditi propisane mjere zaštite na radu, blagovremeno poduzimati mjere za zaštitu graĊana i imovine, poduzimati propisane mjere zaštite okoliša i istraţne radove izvoditi prema urbanistiĉkim, vodoprivrednim, graĊevinskim i okolišnim uvjetima.Ĉlanak 32(Evidencije tijekom izvoĊenja geoloških istraţivanja)(1)Pri izvoĊenju istraţnih radova moţe se vaditi mineralna sirovina u koliĉinama koje zahtijevaju istraţni radovi i tehnološka ispitivanja a koja je odreĊena u odobrenju za geološka istraţivanja. Broj 6 03.09.2014. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 401(2)Gospodarsko društvo -investitor u toku izvoĊenja istraţivanja duţno je voditi evidenciju o izvaĊenim koliĉinama mineralnih sirovina, o mjestu deponiranja i prodaji ili korištenju u druge namjene. (3)Gospodarsko društvo ili javna ustanova duţna je utvrditi i voditi evidenciju o utvrĊenim osnovnim obiljeţjima drugih mineralnih sirovina koje su otkrivene tokom istraţivanja na odobrenom istraţnom prostoru, kao i o posebnim karakteristikama istraţnog prostora (klizišta, vode, plinovi, kora raspadanja i sadrţaj korisnih mineralnih sirovina). (4)Gospodarsko društvo ili javna ustanova duţna je da, ukoliko pri izvoĊenju istraţnih radova naiĊe na karakteristiĉne fosile, minerale, rude i stijene o tome obavijesti instituciju nadleţnu za njihovo prikupljanje i ĉuvanje. (5)VaĊenje mineralnih sirovina u toku istraţivanja mora se izvoditi prema odgovarajućim propisima koji se primjenjuju u oblasti rudarstva. Ĉlanak 33(Geološka istraţivanja u odobrenom eksploatacijskom polju)(1)Gospodarsko društvo -investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine duţan je da putem geološke sluţbe, u okviru svog eksploatacijskog polja prati eksploataciju i na temelju projekata istraţivanja izvodi detaljna i eksploatacijska geološka istraţivanja u cilju sveobuhvatnog izuĉavanja geoloških svojstava leţišta, prekategorizaciju rezervi i praćenje kvaliteta mineralne sirovine. (2)Gospodarsko društvo -investitor duţan je na osnovu plana geoloških istraţivanja izraditi projekt geoloških istraţivanja i elaborat o rezervama i kvalitetu mineralne sirovine u okviru eksploatacijskog polja. (3)Obveza gospodarskog društva -investitora koji vrši eksploataciju mineralne sirovine je da osniva i vodi knjigu evidencije rezervi mineralne sirovine i svake godine do 15. oţujka tekuće godine za prethodnu godinu dostavlja Ministarstvu izvješće o stanju i kvaliteti mineralne sirovine. (4)Gospodarsko društvo-investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine, ukoliko nema svoju geološku sluţbu duţno je da poslove geološke djelatnosti povjeri gospodarskom društvu ili javnoj ustanovi ili struĉnom licu koje ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova za period dok traje eksploatacija. (5)Za istraţivanje odobrene mineralne sirovine u okviru eksploatacijskog polja nije potrebno odobrenje Ministarstva. Eksploatacijska geološka istraţivanja u odobrenom eksploatacijskom polju gospodarska društva izvode u skladu sa godišnjim planom istraţivanja i na temelju revidiranog projekta istraţivanja kojeg odobrava rukovoditelj gospodarskog društva. Ĉlanak 34(Geološka istraţivanja neodobrene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacijskom polju)Za istraţivanje novootkrivene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacijskom polju, ĉija eksploatacija nije odobrena, gospodarsko društvo -investitor koji vrši eksploataciju duţan je pribaviti odobrenje od Ministarstva.Ĉlanak 35(Ustupanje rezultata izvedenih geoloških istraţivanjaleţišta mineralne sirovine)Gospodarsko društvo -investitor koji je ulaganjem vlastitih sredstava obavio istraţivanje jednog ili više leţišta mineralne sirovine, moţe rezultate istraţivanja, uz naknadu utvrĊenu ugovorom, ustupiti drugom gospodarskom društvu -investitoru uz prethodno pribavljeno odobrenje Ministarstva. POGLAVLJE VIII -IZVJEŠĆA O GEOLOŠKIM ISTRAŢIVANJIMA Ĉlanak 36(Elaborat i izvješće o provedenim geološkim istraţivanjima)(1)Gospodarsko društvo -investitor duţno je Ministarstvu u toku istraţivanja u rokovima utvrĊenim u odobrenju za istraţivanje podnositi periodiĉna izvješća o izvršenim istraţnim radovima, rezultatima istraţivanja mineralne sirovine i drugim podacima o kojima vodi evidenciju prema ĉlanku 32. ovog Zakona i o planiranim istraţivanjima udruge namjene. (2)Gospodarsko društvo -investitor duţno je Ministarstvu podnositi godišnje izvješće o rezultatima istraţivanja do 15. oţujka tekuće za proteklu godinu. (3)Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istraţivanja, gospodarsko društvo -investitor duţno je Ministarstvu podnijeti elaborat s dokumentacijom o opsegu izvedenih istraţnih radova, eventualnim odstupanjima od projekta istraţivanja, rezultatima istraţivanja i tehnoloških ispitivanja za period u kojem su izvoĊeni istraţni radovi koji sadrţii podatke iz stavka (1) ovog ĉlanka i ĉlanka 32. ovog Zakona. (4)Elaborat o završenim istraţivanjima tla i stijena za gradnju objekata sadrţi posebno podatke o inţenjersko-geološki
Zakon o dopuni Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 11/14 22.08.2014 SN TK 10/18, SN TK 13/17, SN TK 12/16, SN TK 01/13, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesijama
Zakon o prostornom uređenju Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 12/14 25.07.2014 prostorno uređenje Str. 850 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 295. ODLUKA o odobravanju sredstava iz Tekuće pričuve u svrhu potpore Turističkoj zajednici Hercegbosanske županije .......... 884 296. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava iz Tekuće potpore Proračuna Uprave civilne zaštite Hercegbosanske županije za 2014. godinu za pomoć vatrogasnim postrojbama Hercegbosanske županije .................................................... 885 297. RJEŠENJE o utvrđivanju prijedloga člana Upravnog vijeća Federalnog zavoda za mirovinsko-invalidsko osiguranje iz Hercegbosanske županije ......................... 885 298. ZAKLJUČAK ......................................... 886 299. ZAKLJUČAK ......................................... 886 300. ZAKLJUČAK ......................................... 886 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 301. PRAVILNIK o troškovima postupka izdavanja rješenja o ispunjavanju uvjeta za izvođenje radova u šumarstvu .................. 887 302. PRAVILNIK o sastavu stručnog povjerenstva i troškovima postupka izdavanja dozvole za krčenje/prenamjenu šume i šumskog zemljišta ......................... 888 303. PRAVILNIK o izmjenama Pravilnika o davanja lovišta na privremeno korištenje i visini naknade za korištenje lovištima…..889 MINISTARSTVO RADA, ZDRAVSTVA, SOCIJALNE SKRBI I PROGNANIH 304. PRAVILNIK o Javnom pozivu, kriterijima i načinu ocjenjivanja projekata udruga građana iz oblasti rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih koji će se sufinancirati iz Proračuna Hercegbosanske županije ........ 890 305. RJEŠENJE o visini troškova za polaganje stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu i o visini nagrade za rad predsjednika, članova i tajnika Ispitnog povjerenstva .... 897 306. RJEŠENJE o visini troškova za polaganje stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu i o visini naknade za rad predsjednika, članova i tajnika Ispitne komisije ............................ 897 MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA 307. ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o upisu učenika u srednje škole za školsku godinu 2014./2015. ................................... 898 308. ODLUKA o davanju suglasnosti na imenovanje gospodina Jake Vidovića na dužnost ravnatelja Osnovne škole „Fra Lovro Karaula“ iz Livna .................................... 900 MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE 309. LISTA eksperata Hercegbosanske županije .................................................... 900 ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 310. PRAVILNIK o načinu i uvjetima za upućivanje osiguranih osoba na liječenje izvan HBŽ ............................................... 900 311. ISPRAVAK ............................................ 903 SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** Na temelju članka 26. stavak e) Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 3/96, 9/00, 9/04 i 10/05), i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 8/03, 14/03, 6/05, 11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 03. 07. 2014. godine donosi ZAKON o prostornom uređenju I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuju se: - načela za plansko uređenje prostora i organizacija sustava prostornog uređenja, - dokumenti prostornog uređenja, njihov sadržaj te način izrade i donošenja, - provođenje dokumenata prostornog uređenja, - nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona, - kaznene odredbe. (2) Prostornim uređenjem Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Županija), u smislu ovoga Zakona, osiguravaju se plansko gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Županije kao osobito vrijednim i ograničenim dobrom. Članak 2. (Značenje pojedinih izraza) Izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 851 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 1. Prostor je sastav fizičkih struktura na površini tla, odnosno na, iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni utjecaji ljudske djelatnosti. 2. Prostorni razvitak podrazumijeva razvitak i unapređenje prirodnog i izgrađenog prostora kao rezultat prirodnih i ljudskih djelovanja. 3. Prostorno uređenje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na određenom području. 4. Plansko prostorno uređenje podrazumijeva korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom u cilju održivog razvitka na temelju cjelovitog pristupa u planiranju prostora. 5. Održivi razvitak je osiguranje takvog korištenja prostora, koji uz očuvanje životne sredine, prirode i trajnog korištenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturnog- povijesnog naslijeđa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja jednakih mogućnosti za zadovoljavanje potreba budućih generacija. 6. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se, na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja posebnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kvaliteta okoliša, određuju namjene prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja, te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. 7. Plan parcelacije u smislu ovog Zakona je pomoćni dokument prostornog uređenja kojim se definiraju pojedinačne građevinske parcele sukladno prostornom ili urbanističkom planu, a donosi se kada za određenu prostornu cjelinu nije propisano donošenje ili se kasni s izradom detaljnog dokumenta prostornog uređenja, a potrebe zahtijevaju hitnost privođenja tog prostora namjeni. 8. Općina je jedinica lokalne samouprave koja je uspostavljena zakonom, 9. Selo je naselje čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom djelatnosti. 10. Građevinsko zemljište je neizgrađeno i izgrađeno zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju građevina i druge zahvate u prostoru, sukladno odredbama ovog Zakona. 11. Uređeno građevinsko zemljište je zemljište na kome su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu uređenja građevinskog zemljišta. 12. Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i uporabu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima. 13. Stambeni objekt je građevina stambene namjene na posebnoj građevinskoj parceli. 14. Stambeno-poslovni objekt je građevina stambene i poslovne namjene na posebnoj građevinskoj parceli. 15. Izvođenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na površini tla, te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog materijala, deponija inertnog materijala, obrambeni nasipi i sl. 16. Građevinska parcela je zemljište na kojem se nalazi građevina i uređene površine koje služe toj građevini, ili zemljište na kojem je predviđeno građenje građevine i uređenje površina koje će služiti toj građevini koje ima pristup na prometnicu sukladno uvjetima iz prostorno planske dokumentacije. 17. Regulacijska crta je planska crta definirana grafički i numerički detaljnim planom prostornog uređenja kojom se utvrđuju pojedinačne građevinske parcele ili koja odvaja zemljište planirano za javne površine od zemljišta planiranog za druge namjene. 18. Građevinska crta je planska crta koja se utvrđuje grafički i numerički detaljnim planom prostornog uređenja i označava crtu prema kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili crtu koju građevina ili gabarit građevine ne smije prijeći. 19. Parcelacija građevinskog zemljišta u smislu ovog Zakona je postupak donošenja akta o parcelaciji građevinskog zemljišta sukladno detaljnom planu prostornog uređenja, odnosno lokacijskoj dozvoli. 20. Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili zračni prostori, koji su definirani planskim dokumentima ili na temelju planskih dokumenata, numerički i grafički i namijenjeni su za zaštitu života i zdravlja ljudi, sigurnost i funkciju građevina, površina ili prostora, sukladno odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na temelju tih zakona. 21. Javne površine su sve površine koje su određene dokumentom prostornog uređenja i čije je korištenje namijenjeno svima i podjednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovi i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.) Str. 852 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 22. Zelene i rekreacijske površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park- šume, parkovi, drvoredi, trgovi, travnjaci, zelenilo uz prometnice i sl.); zelene zone, odnosno koridori, kojima se sprječava neplanirano širenje naselja i koje imaju različite rekreacijske i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botanički i zoološki vrtovi, sl.); površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.); zelene površine uz obale rijeka i jezera. 23. Javni interes je kvalifikacija kojom se neko opće dobro u formi prirodne ili stvorene tvari ili kao nematerijalna kategorija obilježava s ciljem davanja posebnog statusa koji omogućuje pristup, uporabu i konzumiranje od strane svih pripadnika zajednice na njihovu dobrobit. 24. Situacijski snimak/grafički prikaz u smislu ovog Zakona predstavlja prikaz parcele na kojoj se planira zahvat s ucrtanim postojećim objektima s prikazom svih karakterističnih udaljenosti u odgovarajućem mjerilu (1:250; do max 1:1.000), granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima predmetne i susjednih parcela/zemljišta s oznakama katastarskih parcela. 25. Koeficijent izgrađenosti je odnos tlocrtne površine svih objekata na građevinskoj parceli, uključujući krovne vijence, balkone, terase i sl. i ukupne površine građevinske parcele. 26. Koeficijent iskorištenosti je odnos bruto građevinske površine svih etaža objekta i ukupne površine građevinske parcele. 27. Odstojanje objekta od susjednog objekta i granice susjedne parcele podrazumijeva poseban slobodan prostor oko objekta namijenjen za osiguranje nesmetanog održavanja objekta, njegovog osunčanja, osiguranja higijenskih uvjeta u objektu, poduzimanja mjera zaštite od požara i potresa u odnosu na susjedni objekt ili parcelu. Članak 3. (1) Plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora (u daljnjem tekstu: plansko uređenje prostora) u smislu ovoga zakona, podrazumijeva gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom na načelima održivog razvitka, a na temelju cjelovitog pristupa u planiranju prostora. (2) Cjelovit pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito: - istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvitka na prostoru Županije, - zaštitne mjere i način upravljanja prostorom, - izradu dokumenata prostornog uređenja, - provođenje i praćenje provođenja dokumenata prostornog uređenja. Članak 4. Plansko uređenje prostora Županije temelji se na načelima: - ravnomjernog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka prostora Županije, uz njegovanje i razvijanje regionalnih i ambijentalnih prostornih posebnosti, - održivog razvitka te racionalnog korištenja i zaštite prostora, - zaštite integralnih vrijednosti prostora te zaštite i unapređenja stanja okoliša, - zaštite graditeljskog naslijeđa i vrijednih dijelova prirode, - usklađivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Županiju, - usklađivanja prostornog uređenja općina međusobno s prostornim uređenjem Županije - te načelu planiranja i korištenja zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), - javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima važnim za prostorno uređenje, sukladno ovom Zakonu i drugim posebnim propisima, - uspostavljanja sustava informacija o prostoru važnog za Županiju u svrhu planiranja, uporabe i zaštite prostora Županije. Članak 5. Plansko uređenje prostora obuhvaća građenje i uređivanje naselja i okolnog prostora, uporabu i zaštitu prirodnih resursa i izgrađenih cjelina te obavljanje drugih zahvata u prostoru sukladno dokumentima prostornog uređenjima i drugim propisanim uvjetima iz ovoga Zakona. II. UREĐENJE PROSTORA Članak 6. (1) U svrhu planskog uređenja prostora utvrđuje se: - građevinsko zemljište, - poljoprivredno zemljište, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 853 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - šumsko zemljište, - vodne površine, - zaštićena zelena i rekreacijska područja, - infrastrukturni sustavi, - eksploatacijska polja, - rezervirane površine. (2) Površine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se na temelju ovoga Zakona, posebnih zakona i dokumenata prostornog uređenja Županije. (3) Planska izgradnja na površinama iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva plansko uređenje i izgradnju iznad i ispod navedenih površina. Članak 7. Naselja i građevine mogu se graditi samo na građevinskom zemljištu na temelju detaljnih ili razvojnih dokumenata prostornog uređenja sukladno odredbama ovog Zakona. Članak 8. (Režimi građenja) Intenzitet i karakter građenja na pojedinim područjima određuje se prema utvrđenom javnom interesu, potrebama i mogućnostima korisnika i drugim lokalnim ograničenjima, kroz izradu planskih dokumenata kojim se određuju sljedeći režimi građenja: a) Režim građenja prvog stupnja - za uže urbano područje na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima područja sa zaštićenim kulturno- povijesnim i prirodnim naslijeđem, turističkim naseljima, sportskim, rekreacijskim, zdravstvenim i gospodarskim zonama na kojima se planira građenje; uvjeti za odobravanje građenja donose se na temelju detaljnih dokumenata prostornog uređenja -zoning plana, regulacijskoga plana, odnosno urbanističkog projekta izrađenog na temelju regulacijskog plana. Za uže urbano područje koje je već izgrađeno, na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, uvjeti za odobravanje građenja donose se na temelju urbanističkog projekta izrađenog na temelju projektnog programa bez prethodno donesenog regulacijskoga plana. b) Režim građenja drugog stupnja - za urbano područje za koje je obvezno donošenje urbanističkog plana, uvjeti za odobravanje građenja donose se na temelju urbanističkog plana i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana. Za područje na kojem je razvojnim dokumentom prostornog uređenja predviđeno donošenje zoning plana uvjeti za odobravanje građenja se donose na temelju zoning plana i odluke o njegovom provođenju. c) Režim građenja trećeg stupnja - za urbana područja i građevinske zone u izvanurbanim područjima, utvrđenim prostornim planom, uvjeti za odobravanje građenja donose se na temelju prostornoga plana i odluke o provođenju plana i plana parcelacije. d) Režim zabrane građenja - na dijelovima područja značajnim za budući razvoj, izgradnju infrastrukturnih sustava, uređenje voda te zaštitu prirodnog i graditeljskog nasljeđa i na područjima za koja je u postupku izrada provedbenog plana, a koja su određena odlukom. Na tim područjima ne dopušta se nikakva izgradnja građevina i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta, konzerviranja građevina, a samo izuzetno, podizanje novih građevina i uređaja koji služe obveznom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za opskrba i sl.) na temelju odluke o režimu zabrane građenja. Članak 9. (Urbano i uže urbano područje) (1) Radi usmjeravanja građenja propisanom planskom dokumentacijom, prostornim ili urbanističkim planom utvrđuje se urbano i uže urbano područje. (2) Urbano područje utvrđuje se zajedno ili više naselja koja predstavljaju prostornofunkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostornofunkcionalno međusobno povezanu cjelinu, a koja, na temelju planskih pretpostavki, imaju uvjete za daljnji razvoj. (3) Urbano područje obuhvaća izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, infrastrukturu te površine za posebnu namjenu, zelene površine, kao i površine rezervirane za budući razvitak. Urbano područje može obuhvatiti, osim građevinskog, i druga zemljišta. (4) Ako postoji potreba utvrđivanja posebnih uvjeta građenja u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja, utvrđuje se uže urbano područje. Str. 854 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (5) Uže urbano područje obuhvaća dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno i formira se u svrhu utvrđivanja režima građenja, posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske dozvole, lokacijske informacije, građevinske dozvole i sl. Članak 10. (1) Naselje, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva izgrađen, nastanjen te prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. (2) Naseljeno mjesto, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, u pravilu, obuhvaća jedno ili više naselja s područjem koje pripada tom naseljenom mjestu. (3) Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera. (4) Radi usmjeravanja građenja, odgovarajućim planom prostornog uređenja za svako naselje, ili na način propisan ovim Zakonom, utvrđuju se granice urbanog područja i građevinskog zemljišta. Osim građevinskog zemljišta, granicama urbanog područja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta. (5) Ako postoji potreba da se utvrde posebni uvjeti građenja u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja, utvrđuje se uže urbano područje. III. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROSTORNOG UREĐENJA Članak 11. (1) Djelotvornost prostornog planiranja i uređenja prostora Županije osiguravaju Skupština Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Skupština Županije) i Vlada Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Vlada Županije) te Općinsko vijeće donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim Zakonom. (2) Stručnu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osigurava županijsko Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), općinske službe za upravu mjerodavne za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: općinska služba) kao i Županijski zavod za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa (u daljnjem tekstu: Županijski zavod), osnovan za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te pravne osobe registrirane za izradu tih dokumenata. Članak 12. (Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja) Stručne poslove izrade dokumenata prostornog uređenja za Županiju osigurava Vlada Županije, a za općinu služba mjerodavna za poslove prostornog uređenja, preko pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova, a na temelju javnog natječaja, osim ako je nositelj izrade dokumenta organ kojem su, odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izrade dokumenata prostornog uređenja. Članak 13. (1) Stručne poslove prostornoga planiranja, izrade dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga za njihovu izradu, s izuzetkom Plana parcelacije, mogu obavljati pravne osobe registrirane za tu djelatnost. (2) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u sudski registar sukladno važećim propisima. Članak 14. (Stručni ispit) Stručnjaci iz oblasti urbanizma, arhitekture, građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike i prometa, koji obavljaju stručne poslove planiranja prostora i građenja, moraju imati položen stručni ispit propisan posebnim zakonom. IV. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA Članak 15. (1) Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovito organiziranje, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Županije. Članak 16. (Prostorno-planska dokumentacija) Prostorno- planska dokumentacija Županije su: a) Razvojni planovi prostornog uređenja: 1) prostorni plan Županije, 2) prostorni plan općine, 3) prostorni plan područja s posebnim obilježjem, 4) urbanistički plan. b) Detaljni planovi prostornoga uređenja: 1) zoning plan, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 855 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 2) regulacijski plan, 3) urbanistički projekt. c) Pomoćni planovi prostornog uređenja 1) plan parcelacije. Članak 17. (Obvezni dokumenti prostornog uređenja) Obvezno je donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja: a) prostorni plan Županije, za područje Županije, b) prostorni plan općine, za područje općine, c) prostorni plan područja s posebnim obilježjima, za područja od značaja za Županij d) urbanistički plan: za općinsko sjedišta, za naselja posebno važna za Županiju i za naselja čija je izgradnja predviđena dokumentom prostornog uređenja šireg područja, e) detaljni planovi (zoning plan, regulacijski plan i urbanistički projekt), za područja Županije na kojima predstoji pojačana izgradnja i uređivanje prostora. Članak 18. (Izvješće o stanju prostora u Županiji) (1) Ministarstvo i općinske službe mjerodavne za poslove prostornog uređenja, vode dokumentaciju prostora potrebnu za praćenje stanja u prostoru te za izradu i praćenje provođenja dokumenata prostornog uređenja. (2) Općinska služba mjerodavna za poslove prostornog uređenje dostavlja Ministarstvu izvješće o provođenju planskih dokumenata na razini općine sukladno odredbama članka 99. ovoga Zakona. (3) Na temelju godišnjih izvješća iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo sastavlja četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru Županije (u daljnjem tekstu: četverogodišnje izvješće). (4) Četverogodišnje izvješće sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove djelotvornosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša te druge elemente važne za prostor Županije. Članak 19. (Program mjera za unaprjeđenje prostora Županije) (1) Na temelju četverogodišnjeg izvješća, Skupština Županije donosi novi Program mjera za unaprjeđenje prostora Županije za iduće četverogodišnje razdoblje, (u daljnjem tekstu: Program mjera). (2) Program mjera sadrži ocjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu te druge mjere važne za izradu i donošenje tih dokumenata. (3) Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja zemljišta važnog za Županiju, financiranje njegovog uređenja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu. (4) Programom mjera, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koji se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja. (5) Četverogodišnje izvješće i Program mjera objavljuju se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. a) Razvojni planovi prostornog uređenja Članak 20. (Prostorni plan Županije) (1) Prostornim planom Županije usklađuju se, preuzimaju i razrađuju planska opredjeljenja iz planskih dokumenata na razini Federacije, koja se odnose na prostor Županije. (2) Uz potpuno uvažavanje prirodnih, kulturno- povijesnih i pejzažnih vrijednosti, prostorni plan Županije utvrđuje osnovna načela prostornoga uređenja, ciljeve prostornoga razvitka te organiziranje, zaštitu, uporabu i namjenu prostora, a naročito: - temeljnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište te vodene površine), - iskorištavanje mineralnih sirovina, - sustav naselja i urbana područja važna za Županija, - hidromelioracijske i agrarne sustave na površinama manjim od 2000 ha, - građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture značajne za Županiju, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), - društvenu suprastrukturu važnu za Županiju (zdravstvo, školstvo, znanost, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i dr.), - mjere zaštite okoliša, s razmještajem građevina i postrojenja koji mogu značajnije ugroziti okoliš, Str. 856 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa, - mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, - obveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostornih cjelina unutar Županije (prostorni plan općine, prostorni plan područja s posebnim obilježjima, urbanistički plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje prostornoga plana u kratkoročnom razdoblju i odluka o provođenju prostornoga plana Županije sastavni su dijelovi plana, sukladno čl. 18. i 19. ovoga Zakona. Članak 21. (1) Prostorni plan iz članka 20. ovoga Zakona je dugoročni plan i donosi ga Skupština Županije za razdoblje od 20 godina, nakon pribavljenog mišljenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), o njegovoj usklađenosti s važećom prostornoplanskom dokumentacijom iz planiranja i korištenja zemljišta na razini Federacije. (2) O nacrtu Prostornoga plana Županije iz stavka 1. ovoga članka provodi se javna rasprava. (3) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja Prostornoga plana Županije osiguravaju se u Proračunu Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Proračun Županije). (4) Prostorni plan Županije je javni dokument i objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. Članak 22. (Prostorni plan općine) (1) Prostorni plan općine preuzima i detaljnije razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornoga plana Županije te programa mjera i aktivnosti, uz uvažavanje prirodnih, kulturno-povijesnih i pejzažnih vrijednosti odnosnoga prostora općine. (2) Prostornim planom općine posebno se utvrđuje: - temeljna namjena prostora, - definiraju se granice naselja i urbanih prostora, - građevine i koridori važni za Federaciju, Županiju i općinu, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, prometna, energetska i telekomunikacijska i druga infrastruktura), - županijska i druga suprastruktura važna za općinu (zdravstvo, školstvo, znanost, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.), - mjere zaštite okoliša, s razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš, - mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa, - mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, - iskorištavanje mineralnih sirovina, - obveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar općine (područja s posebnim obilježjima, urbanistički plan i dr.), - uvjeti građenja za područja za koja se ne donose planski dokumenti nižeg ranga. (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje plana u kratkoročnom razdoblju i odluka o provođenju prostornoga plana općine sastavni su dijelovi plana. (4) Prostorni plan općine može sadržavati i druge elemente važne za općinu, a na temelju odluke o provođenju prostornoga plana općine. Članak 23. (1) Prostorni plan općine je dugoročni plan. Prostorni plan općine donosi općinsko vijeće za razdoblje od 20 godina. Prije donošenja prostornoga plana općine, općina je dužna pribaviti suglasnost Ministarstva, o usklađenosti plana s važećim planskim dokumentima Županije, programom mjera te odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa koji uređuju oblasti važne za prostorno uređenje (poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, promet i komunikacije, energiju te prirodno, kulturno i povijesno naslijeđe i dr.). (2) Suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda. (3) O nacrtu prostornoga plana općine iz stavka 1. ovoga članka provodi se javna rasprava sukladno članku 40. ovog Zakona. (4) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u općinskom proračunu. (5) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka javni je dokument i objavljuje se u službenom glasilu općine. Članak 24. (Prostorni plan područja s posebnim obilježjima) (1) Prostorni plan područja s posebnim obilježjima donosi se za područje važno za Županiju, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 857 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ako se ta obveza utvrdi prostornim planom Županije. (2) Za područja s posebnim obilježjima utvrđuje se poseban režim očuvanja i korištenja zaštićenih prirodnih dobara, povijesnih i ambijentalnih cjelina, izvorišta vodoopskrbe, termalnih ili mineralnih izvorišta, šuma, poljoprivrednog zemljišta, rekreacijskih područja i toplica. (3) Prostornim planom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se, obzirom na zajednička prirodna, kulturna, povijesna, ambijentalna, gospodarska i druga obilježja, temeljna organiziranost prostora, mjere uporabe, uređenja i zaštite toga područja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te, po potrebi, određuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornoga plana područja s posebnim obilježjima. Članak 25. (1) Prostorni plan prostora s posebnim obilježjima važnog za Županiju donosi Skupština Županije, a nakon pribavljenog mišljenja općina koje obuhvaća taj prostorni plan. (2) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u Proračunu Županije. (3) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. Članak 26. (1) Prostorni plan područja s posebnim obilježjima važnog za općinu donosi se ako se ta obveza utvrdi prostornim planom općine. (2) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za područja kao i prostorni plan područja s posebnim obilježjima važnog za Županiju, a donosi se i objavljuje u proceduri kao i prostorni plan općine. Članak 27. (Urbanistički plan) (1) Urbanistički plan se donosi za područja definirana člankom 17. stavak 1. točka e) ovog zakona. (2) Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju i prostorno definiraju planska opredjeljenja iz prostornoga plana Županije, odnosno općine, a posebno: - temeljno organiziranje prostora, - korištenje i namjena površina, s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), - namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma te za posebne namjene, - zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeđa, - mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja, - mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, - zaštitne zone, - zone obnove i sanacije te prometna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura, - drugi elementi značajni za područje za koje se donosi urbanistički plan. (3) Urbanističkim planom utvrđuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora, za uže urbano područje unutar prostornog obuhvata toga plana. Članak 28. (1) Granice područja za koje se izrađuju urbanistički planovi utvrđuju se prostornim planom. (2) Urbanistički plan donosi općinsko vijeće, nakon pribavljene suglasnosti Ministarstva o usklađenosti s Prostornim planom Županije. (3) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja urbanističkih planova osiguravaju se u Proračunu županije, odnosno u općinskom proračunu. (4) Urbanistički plan objavljuje se u službenom glasilu općine. Članak 29. (Prostorna osnova) (1) Razvojni planovi prostornog uređenja rade se na temelju Prostorne osnove. (2) Prostorna osnova sadrži snimku i ocjenu postojećeg stanja u prostoru kao i temeljne smjernice planiranog prostornog razvitka. (3) Prostornu osnovu usvaja Vlada županije, odnosno općinsko vijeće svaki u okviru svoje mjerodavnosti. b) Detaljni planovi prostornog uređenja Članak 30 (1) Detaljni planovi uređenja utvrđuju: - detaljnu namjenu zemljišta, Str. 858 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - gustoću naseljenosti, - koeficijent izgrađenosti, - nivelacijske podatke, - regulacijsku i građevnu crtu, - način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, - uvjete gradnje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, - mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima i - druge elemente od važnosti za područje za koje se plan donosi. (2) Obveza izrade i donošenja detaljnih planova prostornog uređenja utvrđuje se planskim dokumentima šireg područja. (3) Izmjena detaljnog plana prostornog uređenja može se donijeti najranije tri godina nakon donošenja detaljnog plana. (4) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje provođenja detaljnih planova osiguravaju se u Proračunu županije kada je obveza njihovog donošenja utvrđena planskim dokumentom šireg područja kojeg donosi Skupština županije, odnosno proračunom općine i iz drugih izvora. (5) Odluka o donošenju ili izmjeni detaljnog plana objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“, odnosno službenom glasilu općine. Članak 31. (Zoning plan) (1) Zoning plan je parametarski fleksibilan provedbeni plan koji se donosi za područja za koja su doneseni urbanistički planovi koji su i osnova za njegovu izradu i za ostala urbana područja općine, ukoliko je ta obveza utvrđena prostornim planom općine. Granice područja za koje se izrađuje zoning plan definiraju se prostornim planom općine. (2) Zoning plan definira namjene pojedinih površina i propisuje uvjete projektiranja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih građevina. Ovim planom se određuju lokacijski i urbanističko- tehnički uvjeti putem dozvoljenih granica odgovarajućih parametara urbanističkog standarda, što služi za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za građenje.(3) Zoning plan mora sadržavati: a) definicije pojedinih termina, b) zoning kartu (s granicama zona određene namjene i građevinskim parcelama unutra tih zona), c) službenu kartu (označeni javni objekti i infrastruktura, granice infrastrukturnih sustava s uključenim zaštitnim zonama ili pojasevima), d) listu načina korištenja zemljišta - namjena s popisom zona u kojima je svaka od tih namjena dozvoljena ili uvjetno dozvoljena, e) urbanističke standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena gustoća naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgrađenosti, definirani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veličina parcele, maksimalna visina i katnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uvjeti uređenja vanjskih površina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog zaštite okoliša (buka, vibracije, ispušni plinovi, režimi rada, skladištenje otpadnog materijala, i sl.), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u ovisnosti od specifičnosti zone); f) jasno definirane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno dozvoljene namjene, g) jasno označena područja za koja se mora uraditi regulacijski plan, urbanistički projekt ili raspisati natječaj u cilju što kvalitetnijeg uređenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina s naročitim značajem (zone specijalne namjene), h) jasno definirane procedure i razloge - kriterije zbog kojih se može odobriti proces izmjene zoning plana, i) jasno definirane zabrane i ograničenja namjena na poplavnom području, sukladno zakonu o vodama j) ekonomsku valorizaciju plana. (4) Lista dozvoljenih i uvjetno dozvoljenih namjena u svim definiranim zonama zoning plana mora uključiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog područja općine. (5) Uvjetno dozvoljene namjene mogu biti odobrene jedino ako uvjetno dozvoljena namjena ne ugrožava susjedne građevine i susjedno zemljište. (6) Postojeće građevine, legalno izgrađene prije usvajanja zoning plana, nastavljaju se koris25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 859 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE titi i po usvajanju plana, čak i ako njihova namjena nije sukladna sa zoning planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojeće građevine, primjenjivat će se odredbe zoning plana. Članak 32. (Regulacijski plan) (1) Regulacijski plan donosi se za područja na kojima se očekuje pojačana izgradnja ili uređenje prostora čije su granice utvrđene prostornim ili urbanističkim planom koji je i osnova za njegovu izradu. (2) Regulacijskim planom utvrđuje se: a) detaljna namjena površina, b) gustoća naseljenosti, c) koeficijent izgrađenosti, d) nivelacijski podaci, e) regulacijska i građevinska crta, f) uređenje prostora, g) način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, h) uvjeti za građenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, i) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja, j) mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, k) drugi elementi značajni za područje za koje se donosi regulacijski plan . (3) Obveza izrade te sadržaj, postupak i način donošenja regulacijskoga plana utvrđuje se prostorno- planskim dokumentima šireg područja, ovim Zakonom i Federalnom uredbom iz članka 35. ovog Zakona. Članak 33. (Urbanistički projekt) (1) Urbanistički projekt donosi se za područja koja se izgrađuju kao cjelina ili su već djelomično izgrađena. (2) Osnova za izradu urbanističkog projekta je regulacijski plan ako je planskim dokumentima šireg područja predviđena njegova izrada, odnosno ako izrada regulacijskoga plana nije obvezna, urbanistički plan (uz prethodnu izradu projektnoga programa) na užem urbanom području koje je već izgrađeno, a na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obujam izgradnje, a za koje nije donesen regulacijski plan. (3) Urbanističkim projektom detaljno se daje urbanističko-arhitektonsko rješenje područja za koje se projekt radi, nivelacijsko-regulacijski podaci, uređenje okoliša, idejna rješenja prometnica i komunalnih instalacija te idejni projekti planiranih objekata. (4) Urbanističkim projektom utvrđuju se urbanističko- tehnički uvjeti za izgradnju i uređenje prostora. c) Pomoćni planovi prostornog uređenja Članak 34. (Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije izrađuje se za područja na kojima je utvrđen režim građenja III. stupnja. (2) Za prostorne cjeline za koje nije propisano donošenje ili se kasni s izradom detaljnog planskog dokumenta, a potrebe zahtijevaju hitnost rješavanja, plan parcelacije se donosi kao pomoćni planski dokument namijenjen za definiranje pojedinačnih građevinskih parcela, sukladno prostornom ili urbanističkom planu. (3) Plan parcelacije izrađuje se na ažuriranim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od općinske službe za upravu mjerodavne za geodetske poslove i katastar. (4) Planom parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacijske i građevinske crte i površine za javne namjene. (5) Plan parcelacije mora sadržavati: situacijski plan s regulacijskim i građevinskim crtama, granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima građevinskog zemljišta s oznakama katastarskih parcela i obračunom površina, kao i planove prometa, komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. (6) Veličine i položaj parcela definiraju se na temelju odredbi urbanističkog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i riješene priključke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (7) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vrši građenje. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje druge ili drugih građevinskih parcela. (8) Plan parcelacije radi se po pravilima geodetske struke, odredbama ovog Zakona i važećih zakona koji reguliraju zemljišnu politiku. Str. 860 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (9) Plan parcelacije za područja od značaja za Županiju donosi organ kojeg svojim propisom odredi Vlada, a za ostala područja općina, organ kojeg svojim propisom odredi općinsko vijeće. V. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA TE MJERE ZAŠTITE PROSTORA a) Priprema izrade dokumenta prostornog uređenja Članak 35. Nositelj izrade dokumenta prostornog uređenja dužan je izraditi dokument prostornog uređenja sukladno odredbama ovog Zakona, Federalnoj uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja, odluci o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim relevantnim propisima i podacima koji su značajni za područje za koje se dokument izrađuje. Članak 36. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja) (1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće donosi odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži sve čimbenike važne za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog uređenja, a naročito: a) vrstu dokumenta čijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa, b) granice područja za koje se dokument izrađuje / mijenja, c) smjernice za izradu / izmjenu dokumenta, d) rok za izradu dokumenta, e) osiguranje sredstava za izradu, odnosno izmjenu dokumenta, f) odredbe o javnoj raspravi, g) nositelje pripreme dokumenta, h) nositelje izrade dokumenta, i) druge elemente, ovisno o vrsti dokumenta i specifičnosti područja za koje se dokument radi. (3) Odlukom o pristupanju izradi prostornoga plana područja s posebnim obilježjima i detaljnog plana prostornog uređenja utvrđuje se i obvezan sadržaj plana. (4) Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana prostornog uređenja, organ mjerodavan za njegovo donošenje donosi, po potrebi, i odluku o zabrani građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrađuje (članak 8. stavak 1. točka d) ovoga zakona). Odluka o zabrani građenja primjenjuje se do donošenja detaljnog plana uređenja, a najdulje tri godine od dana donošenja odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana. (5) Izmjene i dopune dokumenta prostornog uređenja obavljaju se prema postupku i na način predviđen za izradu i donošenje toga dokumenta. (6) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja značajnog za Županiju objavljuje se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. (7) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja općine objavljuje se u službenom glasilu općine. Članak 37. (Nositelj pripreme plana) (1) Za izradu dokumenta prostornog uređenja imenuje se nositelj pripreme plana. (2) Nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta za čije donošenje je mjerodavna Skupština županije je Vlada Hercegbosanske županije. (3) Nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta za čije donošenje je mjerodavno općinsko vijeće je služba mjerodavna za poslove prostornog uređenja, (4) Ako su za donošenje dokumenta prostornog uređenja mjerodavna dva ili više organa, nositelja pripreme plana utvrđuju ti organi sporazumom. (5) Nositelj pripreme pokreće inicijativu za izradu dokumenta prostornog uređenja (u daljnjem tekstu i kao: planski dokument), na temelju svog programa mjera iz članka 19. stavak 2. točka a) ovog Zakona i programa rada. (6) Prema potrebi, obujmu i vrsti dokumenta, nositelj pripreme može posebnom odlukom imenovati Savjet plana radi stručnog praćenja izrade planskog dokumenta u svim fazama rada, utvrđivanja koncepta prostornog uređenja, te usuglašavanja stavova i interesa. Savjet plana sačinjavaju istaknuti stručnjaci iz oblasti prostornog planiranja, urbanizma, prometa, energetike, ekonomije, okoliša i drugih relevantnih oblasti. Članak 38. (1) Nositelj pripreme plana prostornog uređenja dužan je tijekom izrade plana, a najkasnije u roku od 30 dana staviti na raspolaganje nositelju 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 861 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE izrade plana svu raspoloživu dokumentaciju potrebnu za izradu osnove plana, a naročito: a) dokumentaciju plana šireg područja, b) vodoprivrednu osnovu Županije i vodoprivredne osnove glavnog slivnog područja, c) šumskogospodarske osnove, d) strategiju zaštite okoliša, e) planove razvitka gospodarstva i poljoprivrede, f) podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima. (2) Nositelj pripreme plana dužan je osigurati suradnju i usuglašavanje stavova: a) sa svim vlasnicima nekretnina, b) s korisnicima prostora i sudionicima u njegovoj izgradnji i uređivanju, c) s organima uprave, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama mjerodavnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, školstvo, kulturu, zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa te zaštitu okoliša, d) s organima mjerodavnim za obranu, e) s gospodarskom komorom i drugim pravnim osobama mjerodavnim za komunalne djelatnosti, f) s organima unutarnjih poslova. (3) Zainteresirane strane dužne su i snose odgovornost da u roku od 30 dana po dobivanju obavijesti o pristupanju izradi plana dostave tražene podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom. Vlasnici zemljišta i objekata na njima dužni su da u istom roku dostave svoje prijedloge i sugestije za planska rješenja koja se tiču njihove imovine. (4) Ako organ, organizacija ili drugo pravna ili fizička osoba ne dostavi svoje sugestije ili prijedloge za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti, smatrat će se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva. (5) Nositelj pripreme plana dužan je da odmah proslijedi dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stavka 3. ovog članka nositelju izrade planskog dokumenta. Članak 39. (Nositelj izrade plana) (1) Izrada dokumenta prostornog uređenja može se povjeriti pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nositelj izrade). (2) Nositelja izrade dokumenta prostornog uređenja odabire se u postupku provođenja javnog natječaja sukladno odredbama Zakona o javnim nabavama, ako nositelj pripreme za izradu odnosnog dokumenta nije Županijski zavod. (3) Iznimno od st. (1) i (2) ovoga članka izrada Plana parcelacije može se povjeriti i stručnoj osobi organa uprave mjerodavnog za geodetske poslove ili za poslove prostornog uređenja o čemu odlučuje nositelj pripreme plana. b) Izrada i usvajanje dokumenta prostornog uređenja Članak 40. (Prednacrt i nacrt planskog dokumenta) (1) Nositelj izrade obvezan je nositelju pripreme predati prednacrt planskog dokumenta, sa svim dijelovima koje odgovarajući planski dokument treba sadržavati. (2) Prije utvrđivanja nacrta, prednacrt planskog dokumenta razmatra Savjet plana ako je imenovan. (3) Na prednacrt plana nositelj pripreme plana i članovi Savjeta daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije na predloženi dokument, zauzima se stav i formuliraju zaključci s preporukama koji se dostavljaju nositelju izrade. (4) Nositelj izrade razmatra primjedbe, mišljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim, ugrađuje u nacrt planskog dokumenta i dostavlja ga nositelju pripreme, uz odgovarajuće obrazloženje. (5) Nositelj izrade dužan je predstaviti nacrt planskog dokumenta nositelju pripreme i Savjetu plana (ako je imenovan) i nakon rasprave o njemu, nacrt se prihvaća zaključkom nositelja pripreme i prosljeđuje Skupštini Županije, odnosno općinskom vijeću, u ovisnosti o nivou mjerodavnosti za donošenje odnosnog planskog dokumenta, na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se vraća nositelju izrade s primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon čega se ponavlja prethodna procedura. (6) Prednacrt i nacrt planskog dokumenta sadrži grafički i tekstualni dio te Odluku o provođenju planskog dokumenta, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i sjednicama Skupštine Županije i općinskog vijeća, posebno se izrađuje skraćeni nacrt s najvažnijim grafičkim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni. Str. 862 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 41. (Odluka o provođenju dokumenta prostornog uređenja) Odlukom o provođenju dokumenta prostornog uređenja iz stavka (6) članka 40. ovog Zakona utvrđuje se vrsta i sastavni dijelovi dokumenta te odredbe za njegovo provođenje u cjelini. Članak 42. (Javna rasprava) (1) Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće razmatra nacrt planskog dokumenta i stavlja ga na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u Odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta. (2) O mjestu, vremenu i načinu izlaganja nacrta planskog dokumenta na javni uvid javnost se obavještava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije početka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred početak javnog uvida. (3) Obavijest iz prethodnog stavka sadrži mjesto, datum, početak i trajanje javnog uvida u planski dokument, mjesto i datum jedne ili više prezentacija i rasprava na javnim skupovima te na sjednicama Skupštini Županije, odnosno općinskom vijeću, te rok do kojeg se mogu poslati pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta. (4) Duljina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definirana je odlukom iz članka 36. ovog Zakona. Javna rasprava za planske dokumente iz mjerodavnosti Županije ne može trajati kraće od 30 niti duže od 90 dana. Javna rasprava za planske dokumente u mjerodavnosti općina mogu trajati: za prostorni plan i urbanistički plan najmanje 30 a najviše 60 dana, a za detaljne planske dokumente 30 dana. (5) Nacrt planskog dokumenta izlaže se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan način u odgovarajućim prostorijama po lokalnim centrima i uz dežurstvo stručnih osoba koje mogu dati određene obavijesti, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljišta i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom području obuhvaćenom planom, dok se skraćeni nacrt službeno dostavlja ostalim zainteresiranim stranama - organima i organizacijama iz članka 38. stavak (2) ovog zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskog dokumenta u elektronskoj formi treba usporedo postaviti i na web stranici mjerodavnog organa - nositelja pripreme. Organizacija javnog uvida i javne rasprave te prateća tehnička pitanja su obveza i odgovornost nositelja pripreme. (6) O nacrtu Prostornog plana Županije, kao i nacrtu Prostornog plana područja posebnih obilježja Županije nositelj pripreme pribavlja mišljenje Federalnog ministarstva o usklađenosti plana s važećom planskom dokumentacijom na razini Federacije. (7) Javne rasprave za nacrte planskih dokumenata od važnosti za Županiju organiziraju se u svim općinama u sastavu Županije. (8) Pored rasprave na javnim skupovima, i općinska vijeća dužna su dati svoje mišljenje o nacrtu planskih dokumenata Županije u roku od 60 dana od dana dostave materijala. U slučaju da mišljenje nije dostavljeno u propisanom roku smatrat će se daje isto dano, odnosno da nema primjedbi na nacrt. (9) Kad se na javni uvid stavlja nacrt prostornog plana općine i urbanističkog plana, njegovo izlaganje se vrši u prostorijama mjesnih zajednica ako su osnovane, odnosno u drugim odgovarajućim društvenim prostorijama u naselju i u sjedištu općine koje taj plan obuhvaća. (10) Za nacrt prostornog plana općine i urbanističkog plana pribavlja se suglasnost Ministarstva koje mora biti poslano u roku od 30 dana od dana dostave planskog dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoju suglasnost kojom potvrđuje usuglašenost dostavljenih planskih dokumenata s prostornim planom Županije, smatrat će se da nema primjedbi. (11) O nacrtu detaljnog planskog dokumenta nositelj pripreme pribavlja mišljenje Ministarstva daje plan usklađen s važećom planskom dokumentacijom šireg područja, te da je urađen sukladno odredbama federalne Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Mišljenje mora biti dostavljeno u roku od 30 dana od dana dostave planskog dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoje mišljenje u propisanom roku, smatrat će se daje isto dano, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana. (12) Nacrt detaljnog plana izlaže se na fizički pristupačan, tehnički i informativno adekvatan način, uz dežurstvo stručne osobe: a) u prostorijama općine, odnosno nositelja pripreme planskog dokumenta, b) u prostorijama nositelja izrade plana, c) u prostorijama u kojima se održavaju sjednice Skupštine Županije, odnosno općinskog vijeća ili drugim prostorima, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 863 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE d) u prostorijama odgovarajućih mjesnih zajednica, odnosno naselja, na koje se planodnosi. (13) Obvezno se organiziraju javni skupovi s raspravom o nacrtu detaljnog planskog dokumenta u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne zajednice), odnosno naselju, obuhvaćenim planom. (14) Nositelj pripreme detaljnog planskog dokumenta dužan je pravovremeno izvijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na području za koje se donosi detaljni planski dokument i pozvati ih da izvrše uvid u nacrt detaljnog planskog dokumenta, te da se uključe u javnu raspravu sudjelovanjem na javnim skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nositelju pripreme. Ukoliko se pozvani ni na koji način ne odazovu na javnu raspravu u predviđenom roku, smatrat će se da su suglasni s danim nacrtom detaljnog planskog dokumenta i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja građenja i drugih zahvata u prostoru koji su sukladni detaljnom planskom dokumentu i općim urbanističkim pravilima. (15) Nositelj pripreme plana obvezan je da na svakom mjestu na kojem je izložen nacrt planskog dokumenta, izvijesti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomoć u formuliranju primjedbi mogu dobiti kod nositelja pripreme i nositelja izrade ili kod dežurne stručne osobe na mjestu izlaganja. (16) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu planskog dokumenta upisuju se u bilježnicu s numeriranim stranicama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se dostavljaju poštom u pisanom obliku nositelju pripreme. Nositelj pripreme dužan je omogućiti dostavljanja primjedbi na nacrt i putem elektronske pošte. (17) O nacrtu planskog dokumenta raspravljaju i mjerodavna predstavnička tijela vlasti, neposredno nadređeni nositelju pripreme i to općinsko vijeće o nacrtima prostornog, urbanističkih i detaljnih planskih dokumenta, a Skupština Županije o nacrtima prostornih planova i detaljnih planova u mjerodavnosti Županije. Svoje mišljenje mjerodavni organi dostavljaju nositelju pripreme. Članak 43. (Prijedlog planskog dokumenta) (1) Prijedlog planskog dokumenta utvrđuje se na temelju nacrta koji je uspješno prošao fazu javnog uvida i na temelju stava nositelja izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskog dokumenta ne mogu se mijenjati planska rješenja iz nacrta plana, osim onih na koji je bila stavljena utemeljena i prihvaćena primjedba, prijedlog ili mišljenje. Po održanoj stručnoj raspravi predviđenoj ovim Zakonom, nositelj izrade završava prijedlog planskog dokumenta i uz odgovarajuće obrazloženje dostavlja ga nositelju pripreme. (2) Nositelj pripreme razmatra Izvješće o provedenoj javnoj raspravi, izmjenama koje su uslijed toga nastale i o primjedbama koje nisu mogle biti prihvaćene i utvrđuje prijedlog planskog dokumenta. Kompletan materijal nositelj pripreme dostavlja Skupštini Županije, odnosno općinskom vijeću. (3) Prijedlog planskog dokumenta razmatra i odlukom usvaja Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće sukladno zakonskim propisima. (4) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter zakonskog akta i stavlja se na stalni javni uvid kod organa mjerodavnog za poslove prostornog uređenja. (5) Elektronska verzija usvojenog planskog dokumenta treba se postaviti na web-stranicu Županije, odnosno općine u cilju informiranja zainteresiranih subjekata i javnosti. (6) Tekstualni dio planskog dokumenta, odluka o provođenju i odluka o usvajanju planskog dokumenta objavljuju se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije" odnosno u službenom glasilu općine ovisno o razini dokumenta. (7) Evidencija, arhiviranje i uvid u planske dokumente iz mjerodavnosti Županije uredit će se pravilnikom kojeg donosi ministar. Članak 44. (Izmjena i dopuna planskih dokumenata) (1) Izmjena i dopuna planskog dokumenta vrši se po postupku i na način predviđen za izradu i donošenje tog planskog dokumenta. (2) Izuzetno od odredbe prethodnog stavka, izmjena i dopuna planskog dokumenta može se vršiti po skraćenom postupku, ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja osnovni koncept plana. S ciljem stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju naselja za neodložno zbrinjavanje stanovništva s razrušenog, poplavljenog i drugog područja detaljni plan se može raditi i donositi i po skraćenom postupku, na način koji će se propisati posebnim pravilnikom, kojeg donosi mjerodavno tijelo, sukladno ovom Zakonu. (3) Nositelj pripreme plana podnosi Skupštini Županije, odnosno općinskom vijeću, prijedlog izmjene i dopune plana koji čini tekstualno obrazloženje s grafičkim prikazom na odgovarajućem Str. 864 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predlaže izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu užeg područja, nositelj pripreme mora prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva o usuglašenosti izmjene i dopune s planom šireg područja. (4) Nakon provedene procedure i usvajanja izmjena i dopuna od strane Skupštine Županije, odnosno općinskog vijeća, iste se objavljuju u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“, odnosno u službenom glasilu općine i ugrađuju u planski dokument. Članak 45. (Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata) (1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta može pokrenuti: a) zakonodavno, odnosno predstavničko tijelo koje je donijelo dokument, odnosno nositelj pripreme, b) mjerodavni državni organi, upravne organizacije i javna poduzeća, c) gospodarske i strukovne komore, d) mjesna zajednica, e) vlasnici zemljišta i građevine na njemu, f) potencijalni investitori u razvojne projekte, odnosno gradnju objekata od javnog značaja. (2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mora biti stručno i detaljno obrazložena. Subjekti navedeni u prethodnom stavku ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepažnju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donošenja tog dokumenta. (3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu planskog dokumenta je tri godine od dana stupanja na snagu tog planskog dokumenta. (4) Inicijativa se upućuje mjerodavnom Ministarstvu, odnosno mjerodavnoj općinskoj službi koji dalje postupaju po propisanoj proceduri. Članak 46. (Usklađivanje dokumenata prostornog uređenja) (1) Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usuglašen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja, a ako nisu usuglašeni, primjenjuje se dokument prostornog uređenja šireg područja. (2) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, dokument prostornog uređenja užeg područja primjenjivat će se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uređenja i dokumenta prostornog uređenja šireg područja te uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva. (3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda. Članak 47. (Obveze nositelja izrade dokumenata prostornog uređenja) (1) Nositelj izrade dokumenata prostornog uređenja dužan je prednacrt, kao i svaku sljedeću fazu izrade dokumenta prostornog uređenja uraditi sukladno odredbama ovog Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i odlukom o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim dokumentima i podacima koji su stavljeni na raspolaganje i pribavljeni od mjerodavnih organa i organizacija tijekom izrade plana, a značajni su za područje za koji se dokument izrađuje. (2) Nositelj izrade dokumenta prostornog uređenja mora naročito osigurati usklađenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje s dokumentom prostornog uređenja šireg područja. c) Mjere zaštita prostora Članak 48. (1) Sudionici u planiranju dužni su pridržavati se propisa iz oblasti zaštite okoliša i posebnih propisa kojima se utvrđuju mjere zaštite kulturnopovijesnog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, veza i komunikacija, te i svih ostalih propisa koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru. Članak 49. (Zaštitne zone i koridori) (1) Dokumentima prostornog uređenja utvrđuju se zaštitne zone i način njihove uporabe, odgovarajuće mjere zaštite i mjere otklanjanja posljedica štetnih utjecaja, sukladno zakonima koji definiraju zaštitu okoliša, zaštitu prirode, stvorenih resursa i kulturno-povijesnog naslijeđa. (2) Zaštitne zone mogu se uspostaviti: a) na klizištima i vododerinama gdje je potrebno posebnim mjerama spriječiti ili zaustaviti pojave degradacije tla ili unaprijediti razvitak biljnog i životinjskog svijeta, b) kao zone koje štite poljoprivredno i šumsko zemljište, erodirana područja, obale 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 865 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE vodotoka, dijelove vodnih slivova i druge površine od djelovanja erozije, c) uz građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture (vodoprivredna, prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), d) zaštitne zone uz deponije otpada (industrijske i komunalne), groblja, akumulacije i sl., e) na vanjskim dijelovima naselja, oko izvorišta, crpilišta ili javnih građevina za snabdijevanje vodom za piće, kao i kod drugih dijelova prirode ili građevina koji se zaštićuju ili od kojih se zaštićuje, f) uz dobra prirodnog i graditeljskog naslijeđa, kao i uz područja rijetkog biljnog i životinjskog svijeta, g) uz objekte posebno značajne za obranu. (3) Zaštitne zone, mjere zaštite i mjere otklanjanja štetnih utjecaja, utvrđene posebnim propisima, unose se u dokumente prostornog uređenja. (4) Osim zaštitnih zona iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, planom se mogu utvrditi i druge zaštitne zone. Članak 50. (1) Dokumentima prostornog uređenja utvrđuju se obalni koridori i zaštitne zone stajaćih voda, sukladno odredbama Zakona o vodama. (2) Dokumentom prostornog uređenja može se utvrditi i veća širina obalnih pojaseva i zaštitnih zona ako se utvrde posebni interesi. Članak 51. (1) U zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planom se utvrđuju one namjene koje služe isključivo za potrebe radi kojih je uspostavljena zaštitna zona, odnosno zaštitni pojas. (2) Izuzetno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, u zaštitnoj zoni, odnosno zaštitnom pojasu može se detaljnim planom uređenja predvidjeti i takva namjena koja služi za potrebe zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja. (3) Postojeće građevine u zaštitnoj zoni koje onemogućavaju zaštitu radi koje je zona uspostavljena, uklonit će se u roku utvrđenom dokumentom prostornog uređenja. (4) Na postojećim građevinama u zaštitnoj zoni, koje nisu u funkciji zaštite radi koje je zona uspostavljena, ne može se planirati građenje, osim radova tekućeg održavanja. Članak 52. (Zaštita poljoprivrednog zemljišta) (1) Zaštita poljoprivrednog zemljišta obavlja se sukladno važećim propisima iz ove oblasti. (2) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. klase uporabne vrijednosti ne može se planirati građenje, osim građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje. (3) Na poljoprivrednom zemljištu III. klase uporabne vrijednosti može se planirati građenje stambenih i gospodarskih građevina koje su u funkciji poljoprivredne djelatnosti, infrastrukturnih građevina te građevina za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina. (4) Korištenje poljoprivrednog zemljišta IV. klase uporabne vrijednosti u nepoljoprivredne namjene može se samo izuzetno planirati dokumentom prostornog uređenja u slučajevima kad za potrebe razvitka naselja nema drugih mogućnosti. (5) Izuzetno od prethodnih stavaka, zaštita poljoprivrednog zemljišta ne odnosi se na urbano područja središta općine i urbano područje sela. Članak 53. (Zaštita šuma i šumskog zemljišta) (1) Zaštita šuma i šumskog zemljišta obavlja se sukladno važećim propisima iz ove oblasti. (2) Ako se takva namjena utvrdi dokumentom prostornog uređenja, na šumskom zemljištu i šumama, osim građevina koje su u funkciji gospodarenja šumama, mogu se graditi građevine koje su u funkciji turizma, sporta i rekreacije te infrastrukturne građevine i građevine za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina. Članak 54. (Iskorištavanje mineralnih sirovina) Iskorištavanje mineralnih sirovina, kao i vađenje pijeska, šljunka, gline, kamena i si. ne može se planirati na području naselja gradskoga karaktera, u zaštitnom pojasu autoputova i magistralnih putova, te zaštitnim zonama, u rekreacijskim, turističkim i sličnim područjima. Članak 55. (Zaštićena područja) (1) Dokumenti prostornog uređenja izrađuju se uz puno uvažavanje dijelova prirodnog i izgrađenog okoliša koji predstavljaju vrijedno prirodno Str. 866 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE i graditeljsko naslijeđe i, u smislu ovoga Zakona, stavljaju se pod posebnu zaštitu. (2) Dijelovi prirodnog i izgrađenog okoliša koji se, u smislu ovoga Zakona, stavljaju pod posebnu zaštitu, su: a) područja i pojedinačne vrijednosti nepokretnoga prirodnog naslijeđa, b) područja, cjeline i pojedinačne vrijednosti graditeljskog naslijeđa. (3) Ako graditeljsko ili prirodno naslijeđe iz stavka 2. ovoga članka posjeduje nesumnjive vrijednosti, zaštićuje se u smislu odredbi ovoga Zakona i ako nije evidentirano i zaštićeno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslijeđa. Članak 56. (Prirodno naslijeđe) Prirodnim naslijeđem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se iznimni primjerci prirodnih ljepota, prirodni fenomeni, primjerci značajnog ekološkog i biološkog procesa evolucije i razvitka zemlje, te geoloških procesa, zajednice biljaka i najvažnije prirodne nastambe i staništa bioloških raznolikosti, uključujući i ugrožene vrste, kao i riječni i jezerski ekosustav, posebno vrijedne vode i podzemna i nadzemna izvorišta vode te mineralni, termalni i radioaktivni izvori i sl. Članak 57. (1) Zaštićena područja iz članka 55. ovoga Zakona utvrđuju se dokumentom prostornog uređenja. (2) Dokument prostornog uređenja obvezno sadrži graditeljsko i prirodno naslijeđe zaštićeno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslijeđa. Mjere zaštite, utvrđene aktom o zaštiti prema posebnom zakonu, unose se u dokument prostornog uređenja. (3) Dokumentacija o zaštiti, kojom se, između ostalog, utvrđuje područje zaštite, režim i mjere zaštite, uvjeti građenja i korištenja prostora na zaštićenom području te mjere održavanja i uređivanja zaštićenoga područja, sastavni je dio dokumenta. (4) Do donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja iz stavka 1. ovoga članka, zaštićeno područje može, odgovarajućom odlukom, utvrditi Vlada Hercegbosanske županije na prijedlog resornog ministarstva. Članak 58. (Zaštita od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja) (1) Radi zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa, te ratnih djelovanja, dokumentom prostornog uređenja utvrđuju se mjere zaštite, koje obuhvaćaju naročito: a) procjenu opasnosti i stupnja ugroženosti pojedinih dijelova prostora i utvrđivanje zaštitnih mjera, b) planiranje izgradnje zaštitnih građevina, c) odgovarajuću prostornu organizaciju naselja, posebno razmještaj građevina od vitalnog značaja, d) razmještaj i neophodne dimenzije prometnica, e) razmještaj mreže drugih infrastrukturnih građevina, posebno građevina vodoopskrbe i vodozaštite, energetskih izvora i si., plan alternativnog odvijanja prometa, vodoopskrbe i osiguranja izvora energije u slučaju prirodne ili tehničke katastrofe ili ratnih djelovanja, f) razmještaj industrijskih zona i njihovu odvojenost od stambenih cjelina, naročito objekata i postrojenja koji mogu predstavljati posebnu opasnost za stanovništvo, g) razmještaj zdravstvenih građevina važnih za pružanje pomoći u slučaju nesreće, h) određivanje koeficijenta izgrađenosti, međusobnog odstojanja građevina i drugih urbanističkih i tehničkih uvjeta , i) način i uvjete za sklanjanje i zaštitu stanovništva, kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa te materijalnih dobara u uvjetima prirodnih i tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja, kao i ostale uvjete za funkcioniranje naselja u ratnim uvjetima i uvjetima neposredne ratne opasnosti. (2) Uvjeti i mjere iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na zaštitu od ratnih djelovanja mogu se utvrditi u zasebnom dijelu dokumenta prostornog uređenja, koji se čuva na način koji ovisi o stupnju tajnosti. VI. PROVOĐENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Članak 59 (Odobravanje građenja) (1) Graditi se može samo u urbanim područjima i na građevinskom zemljištu utvrđenom planom prostornog uređenja. 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 867 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Izvan granica urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, a sukladno dokumentima prostornog uređenja, može se obavljati građenje koje, s obzirom na svoje posebnosti, zauzima prostore izvan urbanih područja, a naročito: a) magistralne infrastrukture (prometna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.), b) zdravstvenih, rekreacijskih i sportskih građevina, c) građevina za potrebe obrane, d) stambenih i gospodarskih građevina poljoprivrednog proizvođača, za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma, e) za istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralnih sirovina, šuma, voda, poljoprivrednog zemljišta i dr.), f) komunalnih i drugih građevina (deponija, groblja, spomen-obilježja i sl.). Članak 60. (1) Svaki zahvat u prostoru provodi se sukladno dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima, lokacijskoj dozvoli i lokacijskoj informaciji. (2) Građevinom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se: a) građevine svih vrsta, bez instalacija i ugrađene opreme ili s instalacijama i ugrađenom opremom, b) prometne, vodoprivredne i energetske građevine i površine, s pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske građevine i instalacije te građevine i instalacije komunalne infrastrukture, c) proizvodne i druge gospodarske građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine, d) trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja, deponije otpada, javne tržnice, skloništa i slične građevine, e) građevine trajno povezane s tlom, koje se sastoje od građevinskog sklopa ili od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom, (2) Izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se svi radovi na površini tla te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora. Članak 61. (1) Zahvatom u prostoru, pored izgradnje građevina, podrazumijeva se i uklanjanje građevine, rekonstrukcija, sanacija, dogradnja, nadogradnja, pripremni radovi, promjena namjene građevine ili zemljišta, građenje privremenih građevina i konzerviranje građevine, osim radova tekućeg održavanja te radova na sanaciji koji se mogu smatrati tekućim održavanjem i radova na konzerviranju građevine. (2) Pojmovi iz stavka 1. ovoga članka definirani su županijskim Zakonom o građenju. 1. Lokacijska dozvola Članak 62. (1) Lokacijska dozvola je upravni akt i izdaje se na temelju razvojnih dokumenata prostornog uređenja kada za odnosni prostor nije donesen ili se ne predviđa donošenje detaljnog planskog dokumenta, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona. (2) Temelj za izdavanje lokacijske dozvole su razvojni dokumenti prostornog uređenja iz članka 16. stavak 1. točka a) ovog Zakona, propisanih kao osnova za utvrđivanje uvjeta za odobravanje građenja na odnosnom području iz članka 8. ovog Zakona, i to: - na užim urbanim područjima za koje nisu doneseni propisani detaljni dokumenti prostornog uređenja iz članka 8. točka a) ovog zakona lokacijska dozvola se izdaje na temelju urbanističkog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana, - na urbanim područjima za koje je donesen propisani urbanistički plan iz članka 8. točka b). ovog zakona, lokacijska dozvola se izdaje na temelju urbanističkog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana, - na urbanim područjima ruralnih naselja i građevinskim zonama izvan urbanih područja iz članka 8. točka c). ovog zakona, lokacijska dozvola se izdaje na temelju prostornog plana, uvjeta iz odluke o provođenju plana i usvojenog plana parcelacije. (3) Ako propisani dokumenti iz stavka 2. ovoga članka nisu doneseni, Ministarstvo odnosno općinska služba izdat će lokacijsku dozvolu na temelju stručne ocjene povjerenstva koje imenuje Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće ili organizacija koju ova tijela ovlaste za davanje stručne ocjene. Str. 868 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (4) Povjerenstvo, odnosno organizacija iz stavka 3. ovoga članka provjerava je li zahtjev usklađen s dokumentima prostornog uređenja šireg područja, uvjetima za planiranje na odnosnom području (zaštitne zone i koridori, poljoprivredno i šumsko zemljište, graditeljsko i prirodno naslijeđe i drugo) te zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona, a koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru. (5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole, na području na kojem je u tijeku izrada razvojne prostorno-planske dokumentacije, ako je odlukom o izradi plana definirano, prvostupanjski organ, po službenoj dužnosti, do usvajanja plana, pribavlja stručno mišljenje nositelja izrade plana, sukladno usvojenom osnovom ili nacrtom plana. (6) U postupku izdavanja lokacijske dozvole neophodno je izvršiti očevid na licu mjesta, od strane ovlaštene službene osobe nadležnog tijela uprave ili od strane povjerenstva iz stavka (3) ovoga članka, te o istom sačiniti zapisnik. (7) Stručna ocjena iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati sve elemente na temelju kojih će se odrediti urbanističko-tehnički uvjeti za traženo građenje. Članak 63. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izgradnju građevina primjenjuju se i na izvođenje drugih zahvata u prostoru iz članka 61. ovoga Zakona. Članak 64. (Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se Ministarstvu i mjerodavnoj općinskoj službi za upravu. (2) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi investitor ili vlasnik odnosnoga zemljišta. (3) Za građenje na gradskom građevinskom zemljištu koje se stječe na temelju javnog natječaja ili neposrednom pogodbom sukladno odredbama posebnog zakona, pribavlja se načelna lokacijska dozvola prije njegova dodjeljivanja ili stavljanja na licitaciju. (4) Lokacijskom dozvolom iz stavka (3) ovoga članka utvrđuju se temeljni uvjeti za građenje na odnosnom zemljištu. (5) Investitor koji je putem javnog natječaja ili neposrednom pogodbom stekao pravo korištenja gradskog građevinskog zemljišta radi građenja, podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole sukladno odredbama članka 65. ovog Zakona. Članak 65. (Sadržaj zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole sadrži: a) vrstu i opis građevine, b) obrazloženje zahtjeva, s podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta, c) izvod iz katastarskog plana i situacijski snimak terena/grafički prikaz, s brojevima parcele/parcela i podacima o postojećoj građevini, d) dokaz o vlasništvu zemljišta, nekretnine ili pravnom interesu na predmetnoj lokaciji, e) idejni projekt koji sadrži: - tehnički opis, - situacijsko rješenje, - sve osnove građevine, - karakteristični presjek, - fasade. f) okolišnu dozvolu (za građevine za koje je posebnim zakonom predviđena obveza pribavljanja okolišne dozvole) (2) Mjerodavni organi uprave iz članka 66. ovog Zakona dužni su u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva pisanom obavijesti izvijestiti podnositelja zahtjeva o potrebi dopune istog. (3) Obavijest iz stavka 2. ovog članka sadrži i potrebu pribavljanja suglasnosti, uvjeta, potvrda ili mišljenja tijela županijske uprave, tijela federalne uprave ili pravnih osoba, kada je to određeno posebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju tog zakona ili međunarodnim ugovorom. Uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za građenje vjerskih objekata prilaže se pismeno odobrenje mjerodavne vjerske institucije. (4) Za projekte koji ne podliježu kontroli u režimu građenja trećeg stupnja nije potreban idejni projekt kod ishođenja lokacijske dozvole. Članak 66 (Organi mjerodavni za izdavanje lokacijske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole u prvom stupnju rješavaju Ministarstvo i općinska služba, svaki u okviru svoje mjerodavnosti (2) Ministarstvo, nakon pribavljenog mišljenja općinske službe, izdaje lokacijsku dozvolu za: a) građenje građevina i zahvate koji će se odvijati na teritoriju dviju ili više općina, 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 869 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE b) građenje građevina i zahvate u prostoru od značaja za Županiju, a koje Vlada Županije odredi posebnim propisom, c) građenje građevina te obavljanje djelatnosti i zahvata u prostoru koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš i zdravlje ljudi u Županiji i šire, d) radove na objektima i područjima spomenika kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa koji su značajni za Županiju, (3) Za građenje svih ostalih građevina i zahvate u prostoru, lokacijsku dozvolu odgovarajućim aktom izdaje općinska služba. Članak 67. (1) Mišljenje iz članka 66. stavak 2. općinska služba mjerodavna za poslove prostornog uređenja i građenja daje na temelju planskog dokumenta odnosnog područja propisanog kao osnova za odobravanje građenja. Sastavni dio mišljenja je i ovjeren grafički izvod iz planskog dokumenta odnosnog područja. (2) Izuzetno od prethodnog stavka ovog članka, za područja za koja nije donesen propisani planski dokument općinska služba mjerodavna za poslove prostornog uređenja i građenja daje mišljenje na temelju stručne ocjene povjerenstva ili stručne ocjene organizacije iz članka 62. stavak 3. ovog Zakona. Članak 68. (Sadržaj lokacijske dozvole) (1) Lokacijska dozvola sadrži: a) podatke o namjeni i oblikovanju građevine, odnosno drugih radova, b) izvod iz plana, odnosno stručnu ocjenu iz članka 62. stavak 3. ovoga Zakona, na temelju koje se izdaje lokacijska dozvola, s granicama pripadajućeg zemljišta - građevinska parcela, c) propisane suglasnosti, odnosno uvjete za građenje mjerodavnih organa i službi (poljoprivrednu, vodoprivrednu, elektroenergetsku, telekomunikacijsku, komunalnu, prometnu, te ostale suglasnosti propisane postojećim propisima), d) urbanističko-tehničke uvjete iz članka 71. ovoga Zakona, e) nalaz o geološkom ispitivanju tla, gdje je to potrebno (predviđeno planskom dokumentacijom), f) uvjete zaštite okoliša, utvrđene okolišnom dozvolom za građevine za koje je to predviđeno posebnim zakonom, g) uvjete zaštite okoliša za građevine za koje okolišna dozvola nije potrebna, sukladno posebnom zakonu, h) posebne uvjete za slučajeve propisane zakonom ili na temelju zakona, i) obveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba, j) druge podatke i uvjete značajne za građenje. (2) Suglasnosti i uvjeti za građenje pribavljeni u postupku davanja lokacijske dozvole smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja građenja, osim za slučajeve kada je to zakonom drugačije utvrđeno. (3) Troškove pribavljanja suglasnosti i uvjeta iz stavka 3. ovog članka snosi investitor. (4) Lokacijska dozvola sadrži odluku o obvezi plaćanja troškova uređenja građevinskog zemljišta, odnosno uvjete za uređenje građevinskog zemljišta ako se građenje obavlja na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obveze korisnika koje proističu iz korištenja odnosnog prostora. (5) Lokacijska dozvola sadrži uvjete obvezne za građenje, i u izgradnji građevine i u njezinoj uporabi. (6) Situacijski snimak/grafički prikaz iz članka 2. stavak 1. točka 26. ovog Zakona s prikazom buduće građevine i legendom je sastavni dio lokacijske dozvole. Situacijski snimak/grafički prikaz sadrži broj i datum lokacijske dozvole, potpis ovlaštene osobe i pečat mjerodavnog organa. Položaj buduće građevine, koja je predmet donošenja lokacijske dozvole, s odgovarajućim pokazateljima, na situacijski snimak/grafički prikaz unosi prvostupanjski organ mjerodavan za donošenje rješenja o izdavanju lokacijske dozvole. (7) Urbanističko-tehničke i druge uvjete koji nisu utvrđeni odgovarajućim planovima i odlukom o njihovom provođenju, a propisani su Zakonom ili propisom donesenim na temelju Zakona, utvrđuje organ mjerodavan za poslove prostornog uređenja. Članak 69. (Rješavanje zahtjeva i izjavljivanje žalbe) (1) Postupak rješavanja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole provodi se sukladno odredbama Federalnog zakona o upravnom postupku i ovog Zakona. 2) Protiv lokacijske dozvole koju izdaje Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor neposrednom tužbom Županijskom sudu u Livnu i to u roku od 30 dana od dana primitka istog. Str. 870 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (3) Protiv lokacijske dozvole koju izdaje mjerodavna općinska služba, može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja putem mjerodavne općinske službe. Članak 70. Lokacijska dozvola izdana protivno dokumentima prostornog uređenja ili stručnoj ocjeni povjerenstva iz članka 62. stavka 3. ovoga Zakona, proglasit će se ništavom. Članak 71. (Urbanističko-tehnički uvjeti) (1) Urbanističko-tehničkim uvjetima, u ovisnosti o vrsti građenja, utvrđuju se: a) oblik i veličina parcele, b) građevinska i regulacijska crta, c) nivelacijska kota poda prizemlja zgrade u odnosu na javni put, d) uvjeti uređenja zemljišta, sukladno programu uređenja, posebno obveze i način priključivanja na javni put i instalacijsku mrežu, a ako instalacijska mreža nije izgrađena, minimalni obim uređenja građevinskog zemljišta, e) katnost i odstojanje objekta od susjednog objekta i granice susjedne parcele, f) uvjeti za arhitektonsko oblikovanje koji mogu podrazumijevati: oblik, materijal, boju, pokrov, krovište, obradu, pomoćne elemente i sl., g) uređenje zelenih površina, h) obvezu uređenja površine za parkiranje, odnosno garažiranje vozila, odnosno način i uvjete korištenja javnih površina za parkiranje ako ne postoji mogućnost uređenja površine za parkiranje prema programu uređenja građevinskog zemljišta, i) ipo potrebi, pomoćni objekti (trafostanice, skloništa, nadstrešnice, šupe, drvarnice i slično), j) uvjeti za otklanjanje urbanističkoarhitektonskih barijera za kretanje osoba s umanjenim tjelesnim sposobnostima, k) uvjeti za zaštitu od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja i dr. Članak 72. (Uvjeti za zaštitu okoliša) Uvjeti za zaštitu okoliša utvrđuju se sukladno posebnim propisima. Članak 73. (Regulacijska i građevinska crta) (1) Regulacijskom crtom utvrđuju se oblik i veličina pojedinačne građevinske parcele. (2) Građevinskom crtom utvrđuje se granična crta građevine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok i druge građevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga. (3) Građevinska crta utvrđuje se detaljnim planom prostornog uređenja. Za područja za koja nije donesen detaljni plan prostornog uređenja, građevinska crta utvrđuje se lokacijskom dozvolom. (4) Građevinska crta označava crtu po kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili crtu koju građevina, odnosno njezin najistureniji dio ne smije prijeći. (5) Ako građevinska crta prelazi preko postojeće građevine, za tu građevinu se ne može odobriti nikakvo građenje, osim radova tekućeg održavanja. Članak 74. (Lokacijska dozvola za privremene građevine) (1) Privremenom građevinom, u smislu ovog Zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen na privremeno određenoj lokaciji za potrebe gradilišta i/ili za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. 2) Privremenom namjenom, u smislu ovoga zakona, smatra se privremeni montažni objekt postavljen u svrhu organiziranja sajmova, javnih manifestacija i ulične prodaje (štandovi) te kiosci, sezonski ugostiteljski vrtovi s pripadajućom opremom, kao i reklamni panoi veći od 2 m², i sl. (3) Lokacijska dozvola za objekte iz stavka 1. ovoga članka sadrži rok i obvezu investitora da, nakon isteka roka, koji ne može biti duži od tri godine, građevinu mora ukloniti i zemljište dovesti u prvobitno stanje ili stanje utvrđeno lokacijskom dozvolom, o svom trošku, bez prava na naknadu. (4) Ako investitor ne izvrši obvezu iz stavka 3. ovoga članka, mjerodavni građevinski inspektor naredit će uklanjanje privremene građevine i dovođenje zemljišta u prethodno stanje ili stanje utvrđeno lokacijskom dozvolom, na teret investitora. (5) Ako investitor ne izvrši nalog građevinskog inspektora i ne ukloni privremene građevine podignute za potrebe gradilišta tijekom izgradnje 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 871 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE stalnih građevina, neće se pristupiti tehničkom pregledu i izdavanju upotrebne dozvole. (6) Lokacijska dozvola za privremene građevine i privremene namjene može se izdati samo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni, utvrđenoj u dokumentu prostornog uređenja. (7) Izuzetno, privremene građevine (gradilišna naselja koja se podižu prilikom građenja velikih i kompleksnih građevina) mogu se zadržati ako se uklapaju u buduće korištenje prostora, posebno izgrađena infrastruktura, o čemu će mjerodavni organ donijeti posebno rješenje. (8) Lokacijska dozvola izdana za privrememe građevine i privremene namjene koji taj ststuss nemaju u smislu 1. i 2. ovoga članka, proglasit će se ništavnim. (9) Uvjeti i načini zauzimanja javnih površina objektima iz stavka 1. i 2. istog članka Zakona vrši se prema propisima općinskog vijeća i županijskog organa uprave. Članak 75. (Rokovi za izdavanje lokacijske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole mjerodavni organ uprave dužan je riješiti u roku od 30 dana. (2) Ako je za rješavanje po podnesenom zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka potrebno provoditi poseban ispitni postupak, rok za izdavanje lokacijske dozvole ne može biti duži od 60 dana. Članak 76. (Izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole) (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu ili dopunu lokacijske dozvole ako prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole ili tijekom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve zahvate kojima se odstupa od urbanističko-tehničkih uvjeta danih u toj lokacijskoj dozvoli. (2) Ako se tijekom građenja promijeni investitor, novi investitor nije dužan podnijeti zahtjev za izdavanje izmijenjene lokacijske dozvole glede te činjenice. Članak 77. (Važenje lokacijske dozvole) (1) Lokacijska dozvola važi dvije godine od dana njezine pravomoćnosti, u kom roku se mora podnijeti zahtjev za odobravanje građenja, osim ako, prema posebnom propisu, nije potrebno odobrenje za građenje. (2) Važenje lokacijske dozvole može se uvažavajući opravdane razloge, produljiti još za dvije godine. (3) Lokacijska dozvola čije je važenje produljeno nakon isteka roka iz stavka (2) ovoga članka oglasit će se ništavnom. 2. Lokacijska informacija Članak 78. (1) Lokacijska informacija definira uvjete za projektiranje, građenje i izvođenje drugih zahvata u prostoru koji se utvrđuju na temelju detaljnih planova prostornog uređenja, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona. (2) Lokacijska informacija je upravni akt. Temelj za izdavanje lokacijske informacije su detaljni planovi prostornog uređenja iz članka 16. ovog Zakona, propisanih kao osnova za utvrđivanje uvjeta za odobravanje građenja na odnosnom području iz članka 8. ovog zakona i to: - na užim urbanim područjima za koje su doneseni propisani detaljni planovi prostornog uređenja iz članka 8. točka a) ovog zakona, lokacijska informacija se izdaje na temelju usvojenog detaljnog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana, - na urbanim područjima za koje je donesen propisan zoning plan iz članka 8. točka b) ovog Zakona, lokacijska informacija se izdaje na temelju zoning plana i uvjeta iz odluke o provođenju. (3) Lokacijska informacija izdaje se po skraćenom upravnom postupku. Članak 79. Iznimno od odredbi članka 78. ovog Zakona, za građevinu iz stavka 2. članka 66. ovog Zakona, koja se namjerava graditi u prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti (zoning plan, regulacijski plan ili urbanistički projekt), Ministarstvo ne izdaje lokacijsku informaciju nego lokacijsku dozvolu. Članak 80. (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte koji se planiraju graditi na područjima za koja su doneseni detaljni planovi prostornog uređenja iz članka 16. ovog Zakona podnosi se mjerodavnoj općinskoj službi. Str. 872 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilaže se: a) izvod iz katastarskog plana, b) dokaz o vlasništvu zemljišta, nekretnine ili pravnom interesu na predmetnoj lokaciji, c) idejno rješenje, d) opis građevine, e) opis predviđene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu, f) okolišnu dozvolu ako se radi o građevini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš, život i zdravlje ljudi, ako posebnim zakonom nije drugačije regulirano. Članak 81. Lokacijskom informacijom, u ovisnosti od vrste građevine ili zahvata, utvrđuju se: a) oblik i veličina parcele, b) regulacijska i građevinska crta, c) koeficijent izgrađenosti parcele, d) nivelacijske kote, e) tehnički pokazatelji građevine, f) prostorno organiziranje građevinske parcele uključujući rješenje internog prometa u mirovanju, g) uređenje parcele, h) način i uvjeti priključenja parcele odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, i) primjena materijala i arhitektonskih smjernica, j) uvjeti za otklanjanje urbanističko- arhitektonskih barijera za kretanje osoba s umanjenim tjelesnim sposobnostima, k) uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, l) iznos troškova uređenja građevinskog zemljišta, odnosno uvjete za uređenja građevinskog zemljišta ako se građenje vrši na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obveze korisnika koje su proistekle iz korištenja odnosnog zemljišta, m) druge podatke i uvjete od značaja za građenje Članak 82. (Rješavanje zahtjeva i izjavljivanje žalbe) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije mjerodavna općinska služba dužna je riješiti u roku od 15 dana. (2) Postupak rješavanja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije provodi se sukladno odredbama Federalnog zakona o upravnom postupku i ovog Zakona. (3) Protiv rješenja donesenog u postupku izdavanja lokacijske informacije može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja putem mjerodavne općinske službe. Članak 83. (Lokacijska informacija za privremene građevine) (1) Lokacijska informacija izdaje se i za privremene građevine na lokacijama koje se nalaze na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u detaljnom planu prostornog uređenja ili na lokacijama koje su planskim dokumentom predviđene za postavljanje privremenih građevina. (2) U lokacijskoj informaciji za privremenu građevinu navodi se da je prilikom privođenja građevinskog zemljišta krajnjoj namjeni obveza investitora da ukloni privremenu građevinu i vlastitim sredstvima zemljište dovede u prvobitno stanje. (3) U slučaju da, zbog privođenja građevinskog zemljišta konačnoj namjeni, nastane potreba za uklanjanjem privremene građevine prije isteka roka utvrđenog lokacij skom informacijom, mjerodavni organ je dužan odmah po davanju lokacijske informacije za trajnu građevinu obavijestiti investitora o potrebi i roku njenog uklanjanja. (4) Ako investitor po isteku ostavljenog roka ne ukloni privremenu građevinu mjerodavni građevinski inspektor naredit će uklanjanje privremene građevine i dovođenje zemljišta u prethodno stanje ili stanje utvrđeno lokacij skom informacijom, na teret investitora. Članak 84. (Izmjene i/ili dopune lokacijske informacije) (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu ili dopunu lokacijske informacije ako prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole ili tijekom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve zahvate kojima se odstupa od urbanističko-tehničkih uvjeta danih u toj lokacij skoj informaciji. (2) Ako se tijekom građenja promijeni investitor, novi investitor nije dužan podnijeti zahtjev za izdavanje izmijenjene lokacijske informacije glede te činjenice. 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 873 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 85. (Važenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija važi dvije godine od dana njene pravomoćnosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za odobravanje građenja. (2) Važenje lokacijske informacije može se, iz opravdanih razloga, produžiti za još dvije godine. (3) Lokacijska informacija čije je važenje produljeno nakon isteka roka iz stavka (2) ovoga članka oglasit će se ništavnom. Članak 86. (Stranke u postupku) (1) Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole i lokacijske informacije je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola, odnosno lokacijska informacija i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, odnosno lokacijska informacija. (2) Prije izdavanja lokacijske dozvole, odnosno lokacijska informacija mjerodavna općinska služba, odnosno Ministarstvo dužna je stranki pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja. 3. Uređenje, pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta Članak 87. (Uređenje građevinskog zemljišta) (1) Lokacijska dozvola i lokacijska informacija daju se za cijelu građevinsku parcelu koja je planskim dokumentom namijenjena za građenje odnosne građevine. (2) Lokacijska dozvola i lokacijska informacija daju se za građenje na uređenom građevinskom zemljištu. (3) Uređenim građevinskim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kojem su obavljeni radovi pripreme zemljišta za građenje i opremanje zemljišta sukladno planskoj dokumentaciji, programu uređenja građevinskog zemljišta i ostalim uvjetima predviđenim zakonom. Članak 88. (1) Pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u urbanim područjima (u daljem tekstu: uređenje građevinskog zemljišta) obuhvaća izgradnju prometne i komunalne infrastrukture koja je potrebna da se prostorno uređenje, odnosno građevine i zahvati u prostoru koji su planirani u planskoj dokumentaciji izgrade i koriste. Sve faze aktivnosti u oblasti uređenja građevinskog zemljišta izvode se sukladno ovom Zakonu, kao i svi drugi građevinski radovi. (2) Izgradnja građevina vrši se po pravilu na uređenom građevinskom zemljištu. (3) Izuzetno od prethodnog stavka, izgradnja građevina može se vršiti i na neuređenom građevinskom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo uređenje izvrši u tijeku građenja građevine, a najkasnije do tehničkog prijema završene građevine. (4) Uređenje građevinskog zemljišta je obveza općine. Na razini općine vrši se prikupljanje sredstava, financiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektiranja građevinsko- tehničkih sustava i izvođenje uređenja građevinskog zemljišta. Neke od navedenih faza aktivnosti općina može povjeriti javnim komunalnim poduzećima koje je osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim organizacijama u postupku provedenom sukladno odredbama Zakona o javnim nabavama. (5) Izuzetno od prethodnog stavka, u slučaju da građevinsko zemljište nije uređeno u trenutku podnošenja zahtjeva za odobravanje građenja, investitor građevinskog objekta ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji uložit će svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje će mu biti priznato prilikom određivanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta. (6) U slučaju iz prethodnog stavka investitor odnosno mjerodavne općinske službe ugovorom definiraju obim radova, potrebna financijska sredstva, te obveze i međusobne odnose između investitora, mjerodavnog organa i javnog poduzeća mjerodavnog za određenu infrastrukturu. Članak 89. (Pripremanje građevinskog zemljišta) (1) Priprema zemljišta za građenje obuhvaća: a) uređenje imovinskopravnih odnosa s vlasnicima nekretnina, b) donošenje dokumenta prostornog uređenja koji je osnova za odobravanje građenja na odnosnom prostoru, c) iskolčavanje parcele, d) uklanjanje postojećih građevina i premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih Str. 874 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE instalacija, sukladno planu prostornog uređenja, te odvoženje materijala, e) sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenažu i regulaciju vodotoka, ravnanje zemljišta i sl.), sukladno urbanističkotehničkim uvjetima i lokacijskoj informaciji, f) izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštićenog kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa koje je moglo biti ugroženo radovima na pripremi zemljišta za građenje, g) sve druge radnje sukladno dokumentu prostornog uređenja. Članak 90. (Opremanje građevinskog zemljišta) (1) Opremanje građevinskog zemljišta obuhvaća: a) građenje putova i ulica u naselju, uključujući i pločnike i pješačke prijelaze, te trgove i javna parkirališta u naselju, b) podizanje objekata javne rasvjete, okomite prometne signalizacije - semafora, c) uređenje zelenih površina u naselju, parkova, pješačkih i biciklističkih staza, nasada, travnjaka, terena za dječja igrališta, javnih sanitarnih objekata i groblja, d) izgradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda te uređaja i postrojenja za njihovo pročišćavanje, e) izgradnju građevina za potrebe opskrbe naselja vodom te za distribuciju električne, plinske i druge energije, kao i telekomunikacijskih objekata i uređaja u naselju, f) ostale objekte i uređaje u naselju, g) uređenje sanitarnih deponija i građenje građevina za preradu i uništavanje otpada u naselju, h) regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina u naselju. (2) Minimum uređenja građevinskog zemljišta osigurava: a) snabdijevanje vodom i odvod otpadnih voda, b) kolski prilaz građevinskoj parceli. Izuzetno od odredbi ove alineje, građevinska parcela može imati samo pješački prilaz, širok minimalno 1 m, s javne površine, ako su ispunjeni ostali uvjeti iz Zakona (ostali urbanističko- tehnički uvjeti), c) snabdijevanje električnom energijom. Članak 91. (Program uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta vrši se na temelju programa uređenja zemljišta, kojim se usklađuje izgradnja građevina i komunalne infrastrukture, detaljnije se određuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrđuju uvjeti za priključenje na istu, i drugo. (2) Program uređenja građevinskog zemljišta usvaja općinsko vijeće na prijedlog mjerodavne općinske službe. (3) Program uređenja zemljišta priprema i provodi mjerodavna općinska služba, nakon usvajanja detaljnog plana prostornog uređenja za odnosno područje. (4) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja novih građevina mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogući usklađenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sustava, o čemu se brine mjerodavna služba. (5) Nove građevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni novi dijelovi ne mogu biti priključeni na postojeće građevine i uređaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebama novih građevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna komunalna i druga poduzeća mjerodavna za održavanje, rad i pružanje servisa pojedinih komunalnih i drugih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usuglašavati svoje planove i strategije s mjerodavnom općinskom službom za prostorno uređenje i komunalne poslove općine. Članak 92. Lokacijska dozvola ili lokacijska informacija može se izdati za građenje na neuređenom zemljištu pod uvjetom da se uređenje obavi tijekom građenja sukladno uvjetima utvrđenim u lokacijskoj dozvoli ili lokacij skoj informaciji Članak 93. (Naknada za uređenje građevinskog zemljišta) (1) Naknada za troškove uređenja građevinskog zemljišta regulirana je Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine i po pravilu se obračunava na temelju stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta sukladno odgovarajućem 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 875 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE planskom dokumentu i programu uređenja građevinskog zemljišta. (2) Iznos naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta za svaki pojedinačan slučaj utvrđuje se posebnim aktom koji donosi mjerodavna općinska služba. (3) Mjerodavna općinska služba donosi poseban akt o visini troškova uređenja građevinskog zemljišta i za građenje objekata za koje rješenje o izdavanju lokacijske dozvole izdaje Ministarstvo. (4) Iznos iz stavka 2. ovog članka investitor uplaćuje nakon što je utvrđeno da ispunjava sve druge uvjete za odobravanje građenja, o čemu ga službeno izvješćuje mjerodavna općinska služba. Članak 94. (Financiranje uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta financira se iz proračuna općine, sredstvima ostvarenim iz naknade troškova za uređenje građevinskog zemljišta i iz naknade za korištenje građevinskog zemljišta (rente) i naknade za pogodnost građevinskog zemljišta, sukladno Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine te iz drugih sredstava. (2) Mjerodavna općinska služba, u funkciji nositelja odgovornosti za uređenje građevinskog zemljišta i izvršitelja financijskog plana, donosi program uređenja građevinskog zemljišta i podnosi općinskom vijeću izvješće o realizaciji programa uređenja građevinskog zemljišta i njegovim financijskim efektima najmanje jednom godišnje. (3) Naknada za pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku, odnosno vlasniku zemljišta, odnosno građevine utvrđuje se u ovisnosti: a) obujmu i stupnju izgrađenosti i uređenosti, b) položaju zemljišta u naselju, ovisno o zoni utvrđenoj Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno odlukom općinskog vijeća, c) opremljenosti komunalnim instalacijama, d) prometnoj povezanosti, e) opremljenosti sadržajima za svakodnevno i periodično snabdijevanje, f) stupnju pokrivenosti sadržajima zdravstva, školstva, kulture, sporta, rekreacije i dr., g) dostupnosti sadržajima usluga državne uprave, financijskih institucija i sl., h) prirodnim uvjetima korištenja zemljišta i prirodnih resursa. (4) Standardima na temelju kojih se utvrđuje visina naknade iz stavka 1. ovoga članka, zemljište se može različito kategorizirati i prema njegovoj namjeni (stanovanje, proizvodnja, turističko područje, i sl.). (5) Sredstva prikupljena na temelju naknada iz stavka 1. ovoga članka su namjenska i mogu se koristiti isključivo za izradu planske dokumentacije, uređenje građevinskog zemljišta, zaštitu okoliša i dr. (6) Način i uvjete plaćanja troškova uređenja i opremanja građevinskog zemljišta, naknade za uporabu građevinskog zemljišta i naknade za pogodnost korištenja građevinskog zemljišta utvrđuje općinsko vijeće. Članak 95. (Parcelacija građevinskog zemljišta) Parcelacija građevinskog zemljišta obavlja se na geodetsko-katastarskim planovima koje je ovjerio mjerodavni organ, a prema dokumentu prostornog uređenja koji je osnova za odobravanje građenja na odnosnom prostoru. Članak 96. Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta, sukladno postojećim propisima te po pribavljenoj potvrdi organa uprave mjerodavnog za obavljanje parcelacije, daje parcelacija obavljena u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno lokacijskom dozvolom. VII. DOKUMENTACIJA Članak 97. (Jedinstveni prostorno-informacijski sustav) (1) U svrhu prikupljanja, obrade i korištenja podataka važnih za prostorno uređenje, Ministarstvo u suradnji s Županijskim zavodom i Županijskom upravom za geodetske i imovinsko - pravne poslove uspostavlja i održava jedinstveni prostorno- informacijski sustav (GIS - geografski informacijski sustav) u oblasti prostornog planiranja i uređenja. (2) Jedinstveni prostorno-informacijski sustav obuhvaća oblast podataka i informacija koje imaju računarsku podršku na cijelom prostoru Županije, što znači da se unutar svake općine razvija odgovarajući podsustav koji je uvezan u internu mrežu. (3) Svi subjekti informacijskog sustava na županijskoj i općinskoj razini moraju raditi sukladno Federalnoj uredbi o sadržaju i nositeljima jedinstvenog informacijskog sustava, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije. Str. 876 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (4) Sredstva za uspostavu jedinstvenog prostorno- informacijskog sustava osiguravaju se u Proračunu Županije, odnosno u općinskim proračunima. Članak 98. (Evidencija) U okviru jedinstvenog prostornoinformacijskog sustava vodi se i održava jedinstvena evidencija, koja obuhvaća: a) podatke o prostornom planu Županije , b) podatke o prostornim planovima općina, prostornim planovima područja značajnih za Županija, te drugim dokumentima prostornog uređenja značajnim za Županija, c) podatke i izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa i sl., d) katastar izvorišta vode za piće, s kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima, e) podatke o infrastrukturnim sustavima, f) podatke o građevinskom zemljištu značajnom za Županiju, g) podatke o graditeljskom i prirodnom naslijeđu, h) podatke o ugrožavanju okoliša (bespravno građenje, te zagađenje tla, vode, zraka i sl.), i) podatke o organizacijama, ustanovama i kadrovima u oblasti prostornog uređenja, j) podatke o područjima gdje je opasnost od posljedica nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa, te ratnih djelovanja posebno izražena (seizmičke karakteristike terena, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem utjecaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije u pogonima i sl.), k) druge podatke koji su značajni za prostorno uređenje Županije, te za vođenje i održavanje jedinstvenog prostorno informacijskog sustava. Članak 99. (1) Općinska služba mjerodavna za poslove prostornog uređenje vodi jedinstvenu evidenciju o stanju prostora na jedinstvenom obrascu i dužna je do 15. siječnja tekuće godine dostaviti Ministarstvu izvješće o provođenju planskih dokumenata na razini općine. (2) Mjerodavni organi uprave koji posjeduju, prikupljaju, izrađuju ili obrađuju podatke potrebne za formiranje jedinstvene evidencije iz članka 98. ovog Zakona dužni su podatke i dokumentaciju redovno dostavljati općinskoj službi mjerodavnoj za prostorno uređenje. (3) Na zahtjev općinske službe za prostorno uređenje investitori, pravne osobe i druge organizacije dužne su joj dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka. VIII. NADZOR Članak 100. Ministarstvo će, na opravdan zahtjev urbanističkog inspektora, po službenoj dužnosti ili na zahtjev ovlaštene osobe, po pravu nadzora poništiti ili ukinuti konačnu lokacijsku dozvolu ili lokacijsku informaciju, a sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku. Članak 101. (Inspekcijski nadzor) (1) Poslove inspekcijskoga nadzora obavljaju općinski i županijski urbanistički inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori), u skladu s ovim Zakonom. (2) Za županijskog i općinskoga urbanističkog inspektora može biti postavljena osoba s visokom stručnom spremom građevinske ili arhitektonske struke i koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisima. (3) Županijski i općinski inspektori svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom. (4) Inspektori iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i inspekcijski nadzor u primjeni Zakona o građenju, u tom slučaju istupaju u svojstvu urbanističko- građevinskog inspektora Članak 102. (Prava i dužnosti urbanističkih inspektora) U obavljanju inspekcijskoga nadzora urbanistički inspektori imaju pravo i dužnost: a) narediti da se utvrđene nepravilnosti u primjeni ovoga Zakona i županijskih propisa za njegovo provođenje otklone u određenom roku, ako u odredbama točaka od b) do f) ovoga članka nisu određene druge mjere, b) narediti obustavu izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja ako se obavlja protivno odredbama ovog zakona i drugih propisa, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti, c) zabraniti provođenje plana koji je u protivnosti s odredbama ovog Zakona i drugih 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 877 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE propisa ili je njegovo donošenje bilo u protivnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donositelja plana, d) narediti obustavu svake radnje koja se obavlja protivno propisima o zaštiti okoliša, tj. zaštiti tla, vode, zraka, kulturnopovijesnog i prirodnog naslijeđa te urbanog standarda, e) narediti reviziju plana prostornog uređenja ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta u skladu s tim planom ugrožavaju ili pogoršavaju uvjeti na određenom području. Članak 103. (Mjerodavnosti inspektora) (1) Županijski urbanistički inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom dokumenata prostornog uređenja koje donosi Skupština Županije (članak 21. ovoga zakona) te dokumenata prostornog uređenja za koje suglasnost daje Ministarstvo (članak 24. ovoga zakona), b) ostvarivanjem i provođenjem prostornoga plana Županije te programa, prostornoga plana područja posebno važnog za Županija i detaljnog plana uređenja područja važnog za Županija, c) stručnom ocjenom (članak 62. stavak 3. i 4. ovoga zakona) na temelju koje se donosi rješenje - lokacijska dozvola, d) utemeljenošću lokacijske dozvole koju daje Ministarstvo, e) primjenom urbanističko-tehničkih građevinskih normativa i propisa. (2) Općinski urbanistički inspektor obavlja nadzor nad: a) izradom dokumenata prostornog uređenja na općinskom razini, b) ostvarivanjem i provođenjem planske dokumentacije na općinskom razini, c) stručnom ocjenom (članak 62. stavak 3. i 4. ovoga zakona) na temelju koje se donosi rješenje - lokacijska dozvola, d) utemeljenošću lokacijske dozvole koju daje općinska služba, e) utemeljenošću lokacijske informacije koju daje općinska služba, Članak 104. Urbanistički inspektor dužan je od mjerodavnog organa zatražiti oglašavanje ništavnim lokacijsku dozvolu i lokacijsku informaciju ako utvrdi daje donesena protivno odredbama članka 70., članka 74. stavak 8., članka 77. i članka 85. ovog Zakona. Članak 105. (Žalba na rješenje inspektora) (1) U postupku inspekcijskoga nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije utvrđeno. (2) O poduzimanju mjera iz članka 102. ovoga Zakona i poduzimanju drugih mjera i radnji za koje je ovim zakonom ovlašten, urbanistički inspektor donosi rješenje. (3) Na rješenje iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Žalba iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti županijskom urbanističkom inspektoru ako je rješenje donio općinski inspektor. Ako je rješenje donio županijski inspektor, žalba se izjavljuje direktoru županijske Uprave za inspekcijske poslove. (6) Protiv odluka drugostupanjskih organa iz stavka 5. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor neposrednom tužbom Županijskom sudu u Livnu i to u roku od 30 dana od dana primitka istog. Članak 106. (Rješenje bez saslušanja stranke) Ako inspektor nesumnjivo utvrdi povredu propisa čije provođenje nadzire, rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke. Članak 107. Ako inspektor u provođenju nadzora utvrdi da su lokacijskom dozvolom, lokacijskom informacijom ili rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice, koje su konačne u upravnom postupku, povrijeđene odredbe ovoga Zakona, predložit će Ministarstvu njihovo poništavanje ili ukidanje po pravu nadzora sukladno odredbama posebnog zakona. IX. KAZNENE ODREDBE Članak 108. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj gospodarsko društvo ili druga pravna osoba: Str. 878 - Broj 12 NARODNE NOVINE 25. srpnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE a) ako izrađuje dokument prostornog uređenja, a nije registriran za te poslove, ili izrađuje dokumente prostornog uređenja, a u državi u kojoj ima sjedište nije registriran za te poslove (članak 13. ovoga Zakona), b) ako dokumente prostornog uređenja izrađuje ili mijenja protivno Zakonu, propisima donesenim na temelju Zakona i odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja te ako ne osigura usklađenost s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (članak 35. i 44. ovoga Zakona), c) ako se pri planiranju ne pridržava propisa iz oblasti zaštite okoliša, ovoga zakona i posebnih zakona i propisa koji utvrđuju mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa te mjera utvrđenih ovim zakonom i posebnim zakonima koji se odnose na zaštitu tla, voda, šuma, zraka, mineralnih sirovina i dr. (članak 49. ovoga Zakona), d) ako u zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planira namjenu protivno potrebama radi kojih je uspostavljena zaštitna zona ili pojas (članak 51. ovoga Zakona). (2) Za prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će i odgovorno osoba u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi, novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Članak 109. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u mjerodavnoj općinskoj službi: a) ako izradu dokumenta prostornog uređenja povjeri društvu ili drugoj pravnoj osobi koja nije registrirana za obavljanje te djelatnosti (članak 13. ovoga Zakona), b) ako donese plan parcelacije suprotno odredbama ovoga zakona (članak 34. ovoga Zakona), c) ako omogući izradu i povjeri poslove izrade dokumenta prostornog uređenja suprotno odluci o izradi tih dokumenata (članak 39. ovoga Zakona), d) ako provodi dokument prostornog uređenja koji nije usuglašen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (članak 47. ovoga Zakona), a za takvo postupanje ne pribavi mišljenja mjerodavnog ministarstva. e) ako izda lokacijsku dozvolu za privremene građevine i privremenu namjenu za zemljište koje nije građevinsko ili za zemljište koje je privedeno konačnoj namjeni (članak 74. ovoga Zakona), f) ako plan parcelacije provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi bez potvrde organa koji donosi plan parcelacije (članak 95. ovoga Zakona), g) ako ne postupi po rješenju urbanističko - građevinskog inspektora. (2) Odgovornom osobom u smislu ovog članka smatra se rukovoditelj općinske službe za upravu, kao i službenik koji je neposredno odgovoran za obavljanje određenih poslova. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 110. (1) Odluku o imenovanju povjerenstva ili odluku o davanju ovlaštenja organizaciji za davanje stručne ocjene iz članka 62. stavak 3. ovoga Zakona Skupština Županije, odnosno općinsko vijeće donijet će najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Mjerodavni organi iz stavka 1. ovoga članka imenovat će nova povjerenstva s mandatom od dvije godine ako ovlaštenja nisu povjerena ovlaštenoj organizaciji za davanje stručne ocjene. (3) Ako je u povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka imenovana službena osoba organa uprave, ona ne može voditi upravni postupak izdavanja lokacijske dozvole koja se izdaje na temelju stručne ocjene povjerenstva. (4) Postojeća povjerenstva za davanje stručne ocjene prestaju s radom imenovanjem novih povjerenstava ili ako se ovlaštenja daju ovlaštenoj organizaciji za davanje stručne ocjene. (5) Ministar će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti naputak kojim će regulirati uvjete, način i metodologiju za rad povjerenstva iz članka 62. stavak 3. ovoga Zakona, kao i ostale propise predviđene Zakonom. Članak 111. (1) Općine su dužne uskladiti svoje prostorne planove s Prostornim planom Hercegbosanske Županije u roku od 2 godine od dana njegova stupanja na snagu. (2) Planovi prostornog uređenja općine te urbanistički i regulacijski planovi, doneseni na temelju tih prostornih planova, a doneseni sukladno propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovome Zakonu. 25. srpnja 2014. NARODNE NOVINE Str. 879 - Broj 12 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (4) Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja započet prema odnosnim odredbama ranije važećih propisa, nastavit će se prema odredbama ovoga Zakona. Članak 112. Ako je upravni postupak pokrenut pred mjerodavnim organom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a do toga dana nije doneseno prvostupanjsko rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostupanjskom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovoga Zakona. Članak 113. Odredba stavka (3) članka 77. ovog Zakona odnose se i na lokacijske dozvole koje su produljene protivno odredbi članka 34. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 14/98), ako nakon toga za predmetni zahvat u prostoru nije izdana građevinska dozvola ili nisu započeti građevinski radovi za koje građevinska dozvola nije potrebna. Članak 114. Do formiranja Županijskog zavoda, suglasnosti iz članka 23. stavak (1). i članka 46. stavak (2) ovoga Zakona Ministarstvo daje bez prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda. Članak 115. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 14/98). Članak 116. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-51.2/14 Tomislavgrad, 07. 07. 2014. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Temeljem članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“ broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08 ), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 03. 07. 2014. godine donosi ODLUKU o usvajanju Izvješća o radu Županijskog javnog pravobraniteljstva za razdoblje od 01. siječnja 2013.-31. prosinca 2013. god. Članak 1. Usvaja se Izvješće o radu Županijskog javnog pravobraniteljstva za razdoblje 01. siječnja 2013.- 31. prosinca 2013. god. Članak 2. Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-42.3/14 Tomislavgrad, 04. 07. 2014. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Temeljem članka 98. i 101. Poslovnika Skupštine HBŽ („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 03. 07. 2014. godine donijela je sljedeći ZAKLJUČAK I. Skupština Hercegbosanske županije prima k znanju Izvješće o poslovanju ŠGD „Hercegbosanske šume“, d.o.o. Kupres za 2013. god. II. Zaključak stupa na snagu danom usvajanja, a objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“.
Zakon o prostornom uređenju SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 11/14 17.07.2014 SN SBK 01/25 prostorno uređenje SLUŽBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 11 septembra 2014. T R A V N I K Godina XVIII. P R E D S J E D A V A J U Ć I S K U P Š T I N E SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 407 Na osnovu tačke j) stava 1. člana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 – ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU Proglašavam Zakon o prostornom uređenju, koji je donijela Skupština Srednjobosanskog kantona na XXXVI. sjednici održanoj 16. jula 2014. godine. Broj: 01-02-327/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 17. jula 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r. ** S K U P Š T I N A SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 408 Z A K O N O PROSTORNOM UREĐENJU DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuju se načela planskog uređenja prostora i organizacija sistema prostornog uređenja, dokumenti prostornog uređenja, njihov sadržaj, način izrade i donošenja, provođenje dokumenata prostornog uređenja, te nadzor nad provođenjem odredbi ovoga zakona i kaznene odredbe. (2) Prostornim uređenjem Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton), u smislu ovoga zakona, osiguravaju se plansko gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Kantona kao izuzetno vrijednim i ograničenim dobrom. Član 2. (Definicija pojmova korištenih u Zakonu) U smislu ovoga zakona, izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) Prostor je sastav fizičkih struktura na površini zemlje, odnosno na površini te iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni utjecaji ljudske djelatnosti. b) Prostorni razvoj je trajna promjena prostora koja je rezultat ljudskih aktivnosti. c) Prostorno uređenje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na određenom području. d) Plansko prostorno uređenje je korištenje, zaštita i upravljanje prostorom s ciljem održivoga razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. e) Održivi razvoj je osiguranje takvoga korištenja prostora koji, uz očuvanje životne sredine, prirode i trajnoga korištenja prirodnih dobara te zaštitu kulturno-historijskog nasljeđa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja jednakih mogućnosti za zadovoljavanje potreba budućih generacija. f) Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik upravljanja prostornom dimenzijom održivosti, kojom se, na osnovu procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja posebnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kvaliteta okoliša, određuju namjene prostora / površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. g) Naselje je nastanjen, izgrađen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. h) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, u pravilu, obuhvata jedno ili više naselja, s područjem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljeno mjesto može biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera. i) Grad je sjedište općine koje predstavlja urbanu infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnika, a koje ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem užem urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika. Sjedište Kantona je također grad i ako ne ispunjava uvjet iz ove tačke. j) Općina je jedinica lokalne samouprave koja je uspostavljena zakonom na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija. k) Selo je naselje čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom djelatnosti. l) Građevinsko zemljište je neizgrađeno i izgrađeno zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju građevina i druge zahvate u prostoru, u skladu s odredbama ovoga zakona. lj) Uređeno građevinsko zemljište je zemljište na kojem su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu uređenja građevinskoga zemljišta. m) Otklanjanje arhitektonskih barijera je stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu osobama s teškoćama u kretanju. n) Stambeni objekt je građevina stambene namjene na posebnoj građevinskoj parceli. nj) Stambeno-poslovni objekt je građevina stambene i poslovne namjene na posebnoj građevinskoj parceli. o) Izvođenje drugih zahvata u prostoru su svi radovi na površini tla te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora, kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog materijala, deponija inertnog materijala, odbrambeni nasipi i sl. p) Građevinska parcela je zemljište na kojem se nalazi građevina i uređene površine koje služe toj građevini, ili zemljište na kojem je predviđeno građenje građevine i uređenje površina koje će služiti toj građevini koje ima pristup na saobraćajnicu u skladu sa uvjetima iz planske dokumentacije. r) Regulacijska linija je planska linija definisana grafički i brojčano detaljnim planskim dokumentom, kojom se utvrđuju pojedinačne građevinske parcele ili koja odvaja zemljište planirano za javne površine od zemljišta planiranog za druge namjene. s) Građevinska linija je planska linija koja se utvrđuje grafički i brojčano detaljnim planskim dokumentom i označava liniju prema kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili liniju koju građevina ili gabarit građevine ne smije preći. š) Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili zračni prostori, koji su definisani planskim dokumentima ili na osnovu planskih dokumenata brojčano i grafički i namijenjeni su za zaštitu života i zdravlja ljudi, sigurnost i funkciju građevina, površina ili prostora, u skladu sa odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na osnovu tih zakona. t) Javne površine su sve površine čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovske i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). u) Zelene i rekreacijske površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park-šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi kojima se sprečava neplanirano širenje naselja i koje imaju različite rekreacijske i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botanički i zoološki vrtovi, sl.); površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta te kros i trim-staze i sl.); zelene površine uz riječne i jezerske obale. v) Javni interes je kvalifikacija kojom se neko opće dobro u formi prirodne ili stvorene supstance ili kao nematerijalna kategorija obilježava s ciljem davanja posebnoga statusa koji omogućuje pristup, upotrebu i konzumiranje svim pripadnicima zajednice na njihovu dobrobit. DIO DRUGI – SISTEM PLANIRANJA I UREĐENJA PROSTORA POGLAVLJE I. OSNOVNA NAČELA PROSTORNOGA PLANIRANJA Član 3. (Načela prostornoga planiranja) (1) Plansko prostorno uređenje, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom na načelima održivoga razvitka, a na osnovu cjelovitoga pristupa u planiranju prostora. (2) Cjelovit pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito: istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvitka na prostoru Kantona, zaštitne mjere i način upravljanja prostorom, izradu dokumenata prostornog uređenja, provođenje i praćenje provođenja dokumenata prostornog uređenja. Član 4. (Načela planskoga prostornog uređenja) Plansko prostorno uređenje Kantona osniva se na načelima ravnomjernog, privrednog, društvenog i kulturnog razvitka prostora Kantona, uz njegovanje i razvijanje regionalnih i ambijentalnih prostornih posebnosti, održivog razvitka te racionalnog korištenja i zaštite prostora, zaštite integralnih vrijednosti prostora te zaštite i unapređenja stanja okoliša, zaštite graditeljskog naslijeđa i vrijednih dijelova prirode, usklađivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton, usklađivanja prostornog uređenja općina međusobno s prostornim uređenjem Kantona te na načelu planiranja i korištenja zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), javnosti i slobodnoga pristupa podacima i dokumentima važnim za prostorno uređenje, u skladu s ovim zakonom i drugim posebnim propisima, uspostavljanja sistema informacija o prostoru važnom za Kanton u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Kantona. Član 5. (Plansko uređenje prostora) Plansko uređenje prostora obuhvaća građenje i uređivanje naselja i okolnoga prostora, upotrebu i zaštitu prirodnih i izgrađenih resursa te obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu s dokumentima prostornog uređenjima i ostalim uvjetima propisanim ovim zakonom. POGLAVLJE II. UREĐENJE PROSTORA Član 6. (Površine planskog uređenja prostora) (1) U svrhu planskog uređenja prostora utvrđuje se: a) građevinsko zemljište; b) poljoprivredno zemljište; c) šumsko zemljište; d) vodne površine; e) zaštićena zelena i rekreacijska područja; f) infrastrukturni sistemi; g) eksploatacijska polja; h) rezervisane površine. (2) Površine iz stava (1) ovoga člana utvrđuju se na osnovu ovoga zakona, posebnih zakona i planova prostornog uređenja Kantona. (3) Planska izgradnja na površinama iz stava (1) ovoga člana podrazumijeva plansko uređenje i izgradnju iznad i ispod navedenih površina. Član 7. (Građenje naselja i građevina) Naselja i građevine mogu se graditi samo na građevinskom zemljištu na osnovu detaljnih ili razvojnih dokumenata prostornog uređenja u skladu s odredbama ovoga zakona. Član 8. (Režimi građenja) Intenzitet i karakter građenja na pojedinim područjima određuje se prema utvrđenom javnom interesu, potrebama i mogućnostima korisnika i drugim lokalnim ograničenjima, kroz izradu planskih dokumenata kojima se određuju sljedeći režimi građenja: a) Režim građenja prvog stepena – za uže urbano područje na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima područja sa zaštićenim kulturno-historijskim i prirodnim naslijeđem, turističkim naseljima, sportskim, rekreacijskim, zdravstvenim i privrednim zonama na kojima se planira građenje; uvjeti za odobravanje građenja donose se na osnovu provedbenog (detaljnog) plana – zoning-plana, regulacijskoga plana, odnosno urbanističkog projekta izrađenog na osnovu regulacijskog plana i odluka o provođenju navedenih planova. Za uže urbano područje koje je već izgrađeno, na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, uvjeti za odobravanje građenja donose se na osnovu urbanističkog projekta izrađenog na osnovu projektnog programa, bez prethodno donesenog regulacijskoga plana i odluke o provođenju plana. b) Režim građenja drugog stepena – za urbano područje za koje je obavezno donošenje urbanističkog plana, uvjeti za odobravanje građenja donose se na osnovu urbanističkog plana i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana i planova parcelacije. Za područje na kojem je razvojnim planskim dokumentom predviđeno donošenje zoning-plana uvjeti za odobravanje građenja se donose na osnovu zoning-plana i odluke o njegovu provođenju. c) Režim građenja trećeg stepena – za urbano područje – ruralno naselje i građevinsku zonu u vanurbanom području, utvrđeno prostornim planom, uvjeti za odobravanje građenja donose se na osnovu prostornoga plana i odluke o provođenju plana i plana parcelacije. d) Režim zabrane građenja – na području značajnom za budući razvoj, izgradnju infrastrukturnih sistema, uređenje voda te zaštitu prirodnog i graditeljskog nasljeđa i na području za koje je u postupku izrada provedbenoga plana. Na tim područjima ne dopušta se nikakva izgradnja građevine i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta, konzerviranja građevine, a samo izuzetno, podizanje novih građevina i uređaja koji služe neophodnom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za snabdijevanje i sl.) na osnovu odluke o režimu zabrane građenja. Član 9. (Urbano i uže urbano područje) (1) Radi usmjeravanja građenja propisanog planskom dokumentacijom, prostornim ili urbanističkim planom, utvrđuje se urbano i uže urbano područje. (2) Urbano područje utvrđuje se za jedno naselje ili za više naselja koja predstavljaju prostornofunkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno međusobno povezanu cjelinu, a koja, na osnovu planskih pretpostavki, imaju uvjete za daljnji razvoj. (3) Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu te površine za posebnu namjenu, zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj. Urbano područje može obuhvatiti, osim građevinskog, i druga zemljišta. (4) Ako postoji potreba utvrđivanja posebnih uvjeta građenja u centru ili u intenzivno izgrađenom dijelu urbanoga područja, utvrđuje se uže urbano područje. (5) Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno i formira se u svrhu utvrđivanja režima građenja, posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije, urbanističke saglasnosti, odobrenja za gradnju i sl. Član10. (Naselje i naseljeno mjesto) (1) Naselje, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva izgrađen, nastanjen te prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. (2) Naseljeno mjesto, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, u pravilu, obuhvaća jedno ili više naselja s područjem koje pripada tome naseljenom mjestu. (3) Naselje može imati karakter gradskog ili seoskoga naselja. (4) Radi usmjeravanja građenja, odgovarajućim planom prostornog uređenja za svako naselje, ili na način propisan ovim zakonom, utvrđuju se granice urbanoga područja i građevinskog zemljišta. Osim građevinskog zemljišta, granicama urbanoga područja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta. (5) Ako postoji potreba da se utvrde posebni uvjeti građenja u centru ili intenzivno izgrađenom dijelu urbanoga područja, utvrđuje se uže urbano područje. POGLAVLJE III. ORGANIZACIJA SISTEMA PROSTORNOG UREĐENJA Član 11. (Sistem prostornog uređenja) (1) Djelotvornost prostornoga planiranja i uređenja prostora Kantona osiguravaju Skupština Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština Kantona), Vlada Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) i općinsko vijeće donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim zakonom. (2) Stručnu osnovanost dokumenata iz stava (1) ovoga člana osigurava nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), općinske službe za poslove prostornog uređenja kao i Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa (u daljnjem tekstu: Kantonalni zavod) osnovan za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te pravna lica registrovana za izradu tih dokumenata. Član 12. (Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja) (1) Stručne poslove izrade dokumenata prostornog uređenja za Kanton osigurava Vlada Kantona preko pravnih lica registrovanih za obavljanje tih poslova, a na osnovu javnoga konkursa, osim ako je nosilac izrade dokumenta organ kojem su, odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izrade dokumenata prostornog uređenja. (2) Stručne poslove izrade dokumenata prostornog uređenja za općinu osigurava općinski načelnik, preko pravnih lica registrovanih za obavljanje tih poslova, a na osnovu javnoga konkursa, osim ako je nosilac izrade dokumenta organ kojem su, odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izrade dokumenata prostornog uređenja. Član 13. (Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja) (1) Stručne poslove prostornoga planiranja, izrade dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga za njihovu izradu mogu obavljati pravna lica registrovana za tu djelatnost. (2) Pravna lica iz stava (1) ovoga člana upisuju se u sudski registar u skladu s važećim propisima. Član 14. (Stručni ispit) Inžinjeri raznih specijalnosti koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja moraju imati položen stručni ispit na način i pod uvjetima propisanim važećim propisima o polaganju stručnog ispita iz struke. POGLAVLJE IV. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA Član 15. (Dokumenti prostornog uređenja) (1) Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovito organizovanje, korištenje i namjena prostora te kriteriji i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Kantona. (2) Dokumente prostornog uređenja čine: a) program mjera i aktivnosti za izradu prostorno-planske dokumentacije; b) prostorno-planska dokumentacija. Član 16. (Prostorno-planska dokumentacija) Prostorno-planska dokumentacija Kantona je: a) Razvojni planovi prostornog uređenja 1) prostorni plan Kantona; 2) prostorni plan općine; 3) prostorni plan dviju ili više općina; 4) prostorni plan područja s posebnim obilježjem; 5) urbanistički plan sjedišta Kantona; 6) urbanistički plan sjedišta općine. b) Detaljni planovi prostornoga uređenja 1) zoning-plan; 2) regulacijski plan; 3) urbanistički projekt. c) Ostali planovi prostornog uređenja 1) plan parcelacije. Član 17. (Obavezni dokumenti prostornog uređenja) Obavezno je donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja: a) program mjera i aktivnosti za izradu prostorno-planske dokumentacije; b) prostorni plan Kantona, za područje Kantona; c) prostorni plan općine, za područja općina; d) prostorni plan područja s posebnim obilježjima, za područja od značaja za Kanton; e) urbanistički plan, za naselja u kojima je smješteno sjedište Kantona, za općinska sjedišta, za naselja posebno važna za Kanton i za naselja čija je izgradnja predviđena dokumentom prostornog uređenja šireg područja; f) detaljni planovi (zoning-plan, regulacijski plan i urbanistički projekt), za područje Kantona na kojem predstoji pojačana izgradnja i uređivanje prostora. Član 18. (Izvještaj o stanju prostora u Kantonu) (1) Kantonalni organi uprave i općinske službe, nadležni za poslove prostornog uređenja, vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru te za izradu i praćenje provođenja dokumenata prostornog uređenja. (2) Na osnovu izvještaja subjekata iz stava (1) ovoga člana, Ministarstvo sastavlja četverogodišnji izvještaj o stanju na prostoru Kantona (u daljnjem tekstu: četverogodišnji izvještaj). Četverogodišnji izvještaj sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove djelotvornosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša te druge elemente važne za prostor Kantona. (3) Na osnovu četverogodišnjih izvještaja, Skupština Kantona donosi novi program mjera prostornog uređenja Kantona za idući četverogodišnji period. Član 19. (Program mjera prostornog uređenja Kantona) (1) Skupština Kantona, na osnovu četverogodišnjeg izvještaja, donosi četverogodišnji program mjera za unapređenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: program mjera). (2) Program mjera sadrži ocjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu te druge mjere važne za izradu i donošenje tih dokumenata. (3) Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja zemljišta važnog za Kanton, finansiranje njegova uređenja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu. (4) Programom mjera, zavisno od posebnih obilježjja prostora za koji se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja. (5) Četverogodišnji izvještaj i program mjera objavljuju se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Odjeljak A. Razvojni planovi prostornog uređenja Član 20. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostornim planom Kantona usklađuju se, preuzimaju i razrađuju planska opredjeljenja iz planskih dokumenata na nivou Federacije koja se odnose na prostor Kantona i koja su u ovoj oblasti utvrđena kao federalna nadležnost. (2) Uz potpuno uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti, prostorni plan Kantona utvrđuje osnovna načela prostornoga uređenja, ciljeve prostornoga razvitka te organizovanje, zaštitu, upotrebu i namjenu prostora, a naročito: osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište te vodene površine), iskorištavanje mineralnih sirovina, sistem naselja i urbana područja važna za Kanton, građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture značajne za Federaciju i Kanton, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraćajna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), društvenu superstrukturu važnu za Federaciju i Kanton (zdravstvo, školstvo, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i dr.), mjere zaštite okoliša, s razmještajem građevina i postrojenja koji mogu značajnije ugroziti okoliš, zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan općine, područja s posebnim obilježjima, urbanistički plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje prostornoga plana u kratkoročnom periodu i odluka o provođenju prostornoga plana Kantona sastavni su dijelovi plana, u skladu s članovima 18. i 19. ovoga zakona. Član 21. (Usvajanje prostornoga plana Kantona) (1) Prostorni plan iz člana 20. ovoga zakona je dugoročni plan – donosi ga Skupština Kantona za period od 20 godina nakon pribavljenog mišljenja, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), o njegovoj usklađenosti s važećom prostornom planskom dokumentacijom iz planiranja i korištenja zemljišta na nivou Federacije. (2) O nacrtu prostornoga plana Kantona iz stava (1) ovoga člana provodi se javna rasprava u skladu s članom 41. ovoga zakona. (3) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana Kantona osiguravaju se u Budžetu Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Budžet Kantona). (4) Prostorni plan Kantona je javni dokument i objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Član 22. (Prostorni plan općine) (1) Prostorni plan općine preuzima i detaljnije razrađuje planska opredjeljenja iz prostornoga plana Kantona te programa mjera i aktivnosti, uz uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti odnosnoga prostora općine. (2) Prostornim planom općine posebno se utvrđuje osnovna namjena prostora, definišu se granice naselja i urbanih prostora, te građevine i koridori važni za Federaciju, Kanton i općinu, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivrednom, saobraćajnom, energetskom i telekomunikacijskom infrastrukturom), federalna, kantonalna i druga superstruktura važna za općinu (zdravstvo, školstvo, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.), mjere zaštite okoliša, s razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš, mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, iskorištavanje mineralnih sirovina, obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar općine (područja s posebnim obilježjima, urbanistički plan i drugo). (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje plana u kratkoročnom periodu i odluka o provođenju prostornoga plana općine sastavni su dijelovi plana. (4) Prostorni plan općine može sadržavati i druge elemente važne za općinu, a na osnovu odluke o provođenju prostornoga plana općine. Član 23. (Usvajanje prostornoga plana općine) (1) Prostorni plan općine je dugoročni plan. Prostorni plan općine donosi općinsko vijeće za period od 20 godina. Prije donošenja prostornoga plana općine, općina je dužna od Ministarstva pribaviti saglasnost o usklađenosti plana s važećim planskim dokumentima Kantona, programom mjera te odredbama ovoga zakona, posebnih zakona i propisa koji uređuju oblasti važne za prostorno uređenje (poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, saobraćaj i komunikacije, energiju te prirodno, kulturno i historijsko naslijeđe i drugo). (2) Saglasnost iz stava (1) ovoga člana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Kantonalnog zavoda. (3) O nacrtu prostornoga plana općine iz stava (1) ovoga člana provodi se javna rasprava u skladu sa članom 41. ovoga zakona. (4) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana iz stava (1) ovoga člana osiguravaju se u općinskom budžetu. (5) Prostorni plan iz stava (1) ovoga člana javni je dokument i objavljuje se u službenom glasilu općine. Član 24. (Prostorni plan područja s posebnim obilježjima) (1) Prostorni plan područja s posebnim obilježjima donosi se za područje važno za Kanton ako se ta obaveza utvrdi prostornim planom Kantona. (2) Za područja s posebnim obilježjima utvrđuje se poseban režim očuvanja i korištenja zaštićenih prirodnih dobara, historijskih i ambijentalnih cjelina, izvorišta vodosnabdijevanja, termalnih ili mineralnih izvorišta, šuma, poljoprivrednog zemljišta, rekreacijskih područja i banja. (3) Prostornim planom iz stava (1) ovoga člana utvrđuje se, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna, historijska, ambijentalna, privredna i druga obilježja, osnovna organizovanost prostora, mjere upotrebe, uređenja i zaštite toga područja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te, po potrebi, određuje se obaveza izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornoga plana područja s posebnim obilježjima. Član 25. (Donošenje prostornoga plana prostora s posebnim obilježjima na kantonalnom nivou) (1) Prostorni plan prostora s posebnim obilježjima važnog za Kanton donosi Skupština Kantona. (2) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja prostornoga plana iz stava (1) ovoga člana osiguravaju se u Budžetu Kantona. (3) Prostorni plan iz stava (1) ovoga člana objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Član 26. (Donošenje prostornoga plana prostora s posebnim obilježjima na općinskom nivou) (1) Prostorni plan područja s posebnim obilježjima važnog za općinu donosi se ako se ta obaveza utvrdi prostornim planom općine. (2) Prostorni plan iz stava (1) ovoga člana utvrđuje se za područja kao i prostorni plan područja s posebnim obilježjima važnog za Kanton [stav (2) člana 24. ovoga zakona], a donosi se i objavljuje u proceduri kao i prostorni plan općine (član 22. ovoga zakona). Član 27. (Urbanistički plan) (1) Urbanistički planovi se donose za područja definisana alinejama 5. i 6. tačke a) člana 16. ovoga zakona. (2) Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju i prostorno definišu planska opredjeljenja iz prostornoga plana Kantona, odnosno općine, a posebno: temeljno organizovanje prostora, korištenje i namjena površina, s prijedlogom prvenstva njihova uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskoga zemljišta), namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma te za posebne namjene, zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, zaštitne zone, zone obnove i sanacije te saobraćajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura, drugi elementi značajni za područje za koje se donosi urbanistički plan. (3) Urbanističkim planom utvrđuje se obaveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uže urbano područje unutar prostornog obuhvata toga plana. Član 28. (Donošenje urbanističkoga plana) (1) Granice područja za koje se izrađuju urbanistički planovi utvrđuju se prostornim planovima općina, osim za urbanistički plan sjedišta Kantona za koji se granice utvrđuju prostornim planom Kantona. (2) Urbanističke planove iz stava (1) ovoga člana donosi općinsko vijeće nakon što od Ministarstva pribavi saglasnost o usklađenosti s prostornim planom Kantona. (3) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja urbanističkih planova osiguravaju se iz općinskoga budžeta, osim za urbanistički plan sjedišta Kantona za koji se sredstva osiguravaju u Budžetu Kantona. (4) Urbanistički plan objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa koji donosi dokument. Odjeljak B. Detaljni planski dokumenti Član 29. (Zoning-plan) (1) Zoning-plan je parametarski fleksibilan provedbeni plan koji se donosi za područja za koja su doneseni urbanistički planovi koji su i osnova za njegovu izradu i za ostala urbana područja općine, ako je ta obaveza utvrđena prostornim planom općine. Granice područja za koje se izrađuje zoning-plan definišu se prostornim planom općine. (2) Zoning-plan definiše namjene pojedinih površina i propisuje uvjete projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih građevina. Ovim planom se određuju lokacijski i urbanističko-tehnički uvjeti preko dopuštenih granica odgovarajućih parametara urbanističkog standarda, što služi za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za građenje. (3) Zoning-plan mora sadržavati: a) definicije pojedinih termina; b) zoning-kartu (s granicama zona određene namjene i građevinskim parcelama unutra tih zona); c) službenu kartu (s označenim javnim objektima i infrastrukturom, granicama infrastrukturnih sistema sa uključenim zaštitnim zonama ili pojasevima); d) listu načina korištenja zemljišta – namjena s popisom zona u kojima je svaka od tih namjena dopuštena ili uvjetno dopuštena; e) urbanističke standarde za svaku pojedinu zonu (dopuštena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgrađenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veličina parcele, maksimalna visina/katnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potrebni broj parking-prostora, uvjeti uređenja vanjskih površina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti radi zaštite okoliša (buka, vibracije, ispušni gasovi, režimi rada, skladištenje otpadnog materijala i slično), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifičnosti zone); f) jasno definisane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno dopuštene namjene u nadležnim općinskim organima; g) jasno označena područja za koja se mora uraditi urbanistički projekt ili raspisati konkurs s ciljem što kvalitetnijeg uređenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina s naročitim značajem (zone specijalne namjene); h) jasno definisane procedure i razloge – kriterije zbog kojih se može odobriti proces izmjene zoningplana; i) jasno definisane zabrane i ograničenja namjena na poplavnom području, u skladu sa zakonom o vodama; j) ekonomsku valorizaciju plana. (4) Lista dopuštenih i uvjetno dopuštenih namjena u svim definisanim zonama zoning-plana mora uključiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanoga područja općine. (5) Zona određene namjene ne može se formirati na jednoj građevinskoj parceli. (6) Uvjetno dopuštene namjene mogu biti odobrene jedino ako uvjetno dopuštena namjena ne ugrožava susjedne građevine i susjedno zemljište. (7) Postojeće građevine legalno izgrađene prije usvajanja zoning-plana nastavljaju se koristiti i nakon usvajanju plana, čak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning-planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojeće građevine, primjenjivat će se odredbe zoning-plana. Član 30. (Regulacijski plan) (1) Regulacijski plan donosi se za područja na kojima se očekuje pojačana izgradnja ili uređenje prostora čije su granice utvrđene prostornim ili urbanističkim planom koji je i osnova za njegovu izradu. (2) Regulacijskim planom utvrđuje se: a) detaljna namjena površina; b) gustoća naseljenosti; c) koeficijent izgrađenosti; d) nivelacijski podaci; e) regulacijska i građevinska linija; f) uređenje prostora; g) način opremanja zemljišta komunalnom, saobraćajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom; h) uvjeti za građenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru; i) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja; j) mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; k) drugi elementi značajni za područje za koje se donosi regulacijski plan. (3) Obaveza izrade te sadržaj, postupak i način donošenja regulacijskoga plana utvrđuje se prostornoplanskim dokumentima šireg područja, odnosno ovim zakonom. (4) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje regulacijskoga plana osiguravaju se u Budžetu Kantona ako je obaveza njegova donošenja utvrđena dokumentom prostornog uređenja širega područja, koji donosi Kanton, ili ovim zakonom, odnosno u općinskom budžetu ako je to utvrđeno planom koji donosi općina ili općinskim propisom. Član 31. (Urbanistički projekt) (1) Urbanistički projekt donosi se za područja koja se izgrađuju kao cjelina ili su već djelomično izgrađena. (2) Osnova za izradu urbanističkoga projekta je regulacijski plan ako je planskim dokumentima šireg područja predviđena njegova izrada, odnosno ako izrada regulacijskoga plana nije obavezna, urbanistički plan (uz prethodnu izradu projektnoga programa) na užem urbanom području koje je već izgrađeno a na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, a za koje nije donesen regulacijski plan. (3) Urbanističkim projektom detaljno se daje urbanističko-arhitektonsko rješenje područja za koje se projekt radi, nivelacijsko-regulacijski podaci, uređenje prirodne sredine, idejna rješenja saobraćajnica i komunalnih instalacija te idejni projekti planiranih objekata. (4) Urbanističkim projektom utvrđuju se urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju i uređenje prostora. Odjeljak C. Ostali dokumenti prostornog uređenja Član 32. (Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije izrađuje se za područja na kojima je utvrđen režim građenja II. i III. stepena. (2) Za prostorne cjeline za koje nije propisano donošenje ili se kasni s izradom detaljnoga planskog dokumenta, a potrebe zahtijevaju hitnost rješavanja, plan parcelacije se donosi kao pomoćni planski dokument namijenjen za definisanje pojedinačnih građevinskih parcela, u skladu sa prostornim ili urbanističkim planom. (3) Plan parcelacije izrađuje se na ažuriranim geodetsko-katastarskim planovima koje ovjerava općinska služba za upravu nadležna za geodetske poslove i katastar. (4) Planom parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacijske i građevinske linije i površine za javne namjene. (5) Plan parcelacije mora sadržavati: situacijski plan, s regulacijskim i građevinskim linijama, granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima građevinskog zemljišta, s oznakama katastarskih parcela i obračunom površina, kao i planove saobraćajne, komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. (6) Veličine i položaj parcela definišu se na osnovu odredbi urbanističkog ili prostornoga plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i riješene priključke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (7) Plan parcelacije se, u pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se obavlja građenje. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora provesti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje druge(-ih) građevinskih parcele(-a). (8) Plan parcelacije donosi općinsko vijeće. POGLAVLJE V. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Član 33. (Izrada dokumenata prostornog uređenja) Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja dužan je izraditi dokument prostornog uređenja u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na osnovu Zakona, u skladu s Jedinstvenom metodologijom za izradu dokumenata prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Jedinstvena metodologija) i odlukom o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim relevantnim propisima i podacima koji su značajni za područje za koje se dokument izrađuje. Član 34. (Metodologija izrade prostornog uređenja) Dokumenti prostornog uređenja rade se prema Jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja Federacije. Član 35. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja) (1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja, Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće donosi odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja. (2) Odluka iz stava (1) ovoga člana sadrži sve činioce važne za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog uređenja, a naročito: a) vrstu dokumenta čijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa; b) granice područja za koje se dokument izrađuje / mijenja; c) smjernice za izradu / izmjenu dokumenta; d) rok za izradu dokumenta; e) osiguranje sredstava za izradu, odnosno izmjenu dokumenta; f) odredbe o javnoj raspravi; g) nosioce pripreme dokumenta, h) nosioce izrade dokumenta; i) druge elemente, zavisno od vrste dokumenta i specifičnosti područja za koje se dokument radi. (3) Odlukom o pristupanju izradi prostornoga plana područja s posebnim obilježjima i detaljnoga plana prostornog uređenja utvrđuje se i obavezan sadržaj plana. (4) Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana prostornog uređenja, organ nadležan za njegovo donošenje donosi, prema potrebi, i odluku o zabrani građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrađuje [tačka d) stava (1) člana 8. ovoga zakona]. Odluka o zabrani građenja primjenjuje se do donošenja detaljnoga plana uređenja, a najdulje tri godine od dana donošenja odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana. (5) Izmjene i dopune dokumenta prostornog uređenja obavljaju se prema postupku i na način predviđen za izradu i donošenje toga dokumenta. (6) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja značajnog za Kanton objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". (7) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja općine objavljuje se u službenom glasilu općine. Član 36. (Odluka o donošenju dokumenta prostornog uređenja) (1) Odlukom o donošenju dokumenta prostornog uređenja utvrđuje se vrsta i sastavni dijelovi dokumenta te odredbe za njegovo provođenje u cjelini. (2) Odluka iz stava (1) ovoga člana objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa koji donosi dokument. Član 37. (Nosilac pripreme plana) (1) Za izradu dokumenta prostornog uređenja imenuje se nosilac pripreme plana. (2) Nosilac pripreme plana za dokumente prostornog uređenja je Ministarstvo, odnosno općinska služba. (3) Ako su za donošenje dokumenta prostornog uređenja nadležna dva ili više organa, nosioca pripreme plana utvrđuju ti organi sporazumom. (4) Nosilac pripreme pokreće inicijativu za izradu planskoga dokumenta, na osnovu svoga programa mjera prostornog uređenja i programa rada. (5) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta, nosilac pripreme posebnom odlukom formira savjet plana radi stručnog praćenja izrade planskog dokumenta u svim fazama rada, utvrđivanja koncepta prostornog uređenja, te usaglašavanja stavova i interesa. Savjet plana sačinjavaju istaknuti stručnjaci iz oblasti prostornog planiranja, urbanizma, saobraćaja, energetike, ekonomije, okolice i drugih relevantnih oblasti. Član 38. (Obaveze nosioca pripreme plana) (1) Nosilac pripreme plana prostornog uređenja dužan je tokom izrade plana, a najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, staviti na raspolaganje nosiocu izrade plana svu raspoloživu dokumentaciju neophodnu za izradu osnove plana, a naročito: a) dokumentaciju plana šireg područja; b) vodoprivrednu osnovu Kantona i vodoprivredne osnove glavnog slivnog područja; c) šumskoprivredne osnove; d) strategiju zaštite okoliša; e) planove razvitka privrede i poljoprivrede; f) podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima. (2) Nosilac pripreme plana dužan je osigurati saradnju i usaglašavanje stavova: a) sa svim vlasnicima nekretnina; b) s korisnicima prostora i učesnicima u njegovoj izgradnji i uređivanju; c) s organima uprave, privrednim društvima i drugim pravnim licima nadležnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobraćaj, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, školstvo, kulturu, zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te zaštitu okoliša; d) s organima nadležnim za odbranu; e) s privrednom komorom i drugim pravnim licima nadležnim za komunalne djelatnosti; f) s organima unutrašnjih poslova. ??(3) Zainteresovane strane su dužne i snose odgovornost u roku od 30 dana nakon dobivanja obavijesti o pristupanju izradi plana dostaviti tražene podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom. Vlasnici zemljišta i objekata na njima dužni su u istom roku dostaviti svoje prijedloge i sugestije za planska rješenja koja se tiču njihove imovine. (4) Ako organ, organizacija ili drugo pravno ili fizičko lice ne dostave svoje sugestije ili prijedloge za određena planska rješenja na cijelom području obuhvaćenom planom u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti, smatrat će se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva. (5) Nosilac pripreme plana dužan je odmah proslijediti dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stava (3) ovoga člana nosiocu izrade planskoga dokumenta. Član 39. (Nosilac izrade plana) (1) Izrada dokumenta prostornog uređenja može se povjeriti pravnom licu registrovanom za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nosilac izrade). (2) Nosioca izrade dokumenta prostornog uređenja izabrat će se javnim konkursom, a ako nosilac pripreme za izradu dokumenta nije organ kojem su povjereni poslovi izrade dokumenta, odlukom o osnivanju. Član 40. (Prostorna osnova, prednacrt i nacrt planskoga dokumenta) (1) Prostorna osnova je prva faza izrade prostornoga plana koju razmatra nosilac pripreme i savjet plana i Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće. (2) Nosilac izrade obavezan je nosiocu pripreme predati prednacrt planskoga dokumenta, sa svim dijelovima koje odgovarajući planski dokument treba sadržavati. (3) Prije utvrđivanja nacrta, prednacrt planskoga dokumenta razmatra savjet plana i Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće. (4) Na prednacrt plana nosilac pripreme plana i članovi savjeta daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije, o predloženom dokumentu zauzima se stav i formulišu zaključci, s preporukama koji se dostavljaju nosiocu izrade. (5) Nosilac izrade razmatra primjedbe, mišljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim, ugrađuje u nacrt planskoga dokumenta i dostavlja ga nosiocu pripreme, uz odgovarajuće obrazloženje. (6) Nacrt planskoga dokumenta sadrži grafički i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i sjednicama izabranih predstavničkih organa vlasti, posebno se izrađuje skraćeni nacrt s najvažnijim grafičkim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni. Član 41. (Javna rasprava) (1) Nosilac izrade nacrta planskoga dokumenta dužan je predstaviti ga nosiocu pripreme i savjetu plana (ako je formiran) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata zaključkom nosioca pripreme i prosljeđuje Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću, u zavisnosti od nivoa nadležnosti za donošenje odnosnog planskog dokumenta, na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se vraća nosiocu izrade, s primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon čega se ponavlja prethodna procedura. (2) Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće razmatra nacrt planskoga dokumenta i stavlja ga na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi planskoga dokumenta. (3) O mjestu, vremenu i načinu izlaganja nacrta planskoga dokumenta na javni uvid javnost se obavještava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije početka javnog uvida, a druge dvije obavijesti objavljuju se dva dana uzastopno, neposredno pred početak javnog uvida. (4) Obavijest iz stava (3) ovoga člana sadrži mjesto, datum, početak i trajanje javnog uvida u planski dokument, mjesto i datum jedne ili više prezentacija i rasprava na javnim skupovima te na sjednicama izabranih predstavničkih organa vlasti, te rok do kojeg se mogu poslati pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta. (5) Duljina javne rasprave zavisi od vrste dokumenta i definisana je odlukom iz člana 35. ovoga zakona. Javna rasprava za planske dokumente iz nadležnosti Kantona traje od 60 do 90 dana. Javna rasprava za planske dokumente u nadležnosti općina mogu trajati: za prostorni plan i urbanistički plan traje od 30 do 60 dana, a za detaljne planske dokumente 30 dana. (6) Nacrt planskoga dokumenta izlaže se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan način u odgovarajućim prostorijama u lokalnim centrima i uz dežurstvo stručnih lica koja mogu dati određena obavještenja, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljišta i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom području obuhvaćenom planom, dok se skraćeni nacrt službeno dostavlja ostalim zainteresovanim stranama – organima i organizacijama iz stava (2) člana 38. ovoga zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskoga dokumenta u elektronskoj formi treba uporedo postaviti i na web stranici nadležnog organa – nosioca pripreme. Organizovanje javnog uvida i javne rasprave te prateća tehnička pitanja obaveza su i odgovornost nosioca pripreme. (7) O nacrtu prostornoga plana Kantona, kao i nacrtu prostornoga plana područja s posebnim obilježjima Kantona nosilac pripreme pribavlja mišljenje nadležnoga federalnog ministarstva, o usklađenosti plana s važećom planskom dokumentacijom na nivou Federacije. (8) Javne rasprave u vezi s nacrtima planskih dokumenata od važnosti za Kanton organizuju se u svim općinama u sastavu Kantona. (9) Osim rasprave na javnim skupovima, i predstavnički organi općina dužni su dati svoje mišljenje o nacrtu planskih dokumenata Kantona u roku od 60 dana od dana dostave materijala. U slučaju da mišljenje nije dostavljeno u propisanom roku, smatrat će se da je mišljenje dato, odnosno da nema primjedbi na nacrt. (10) Kada se na javni uvid stavlja nacrt prostornoga plana općine i urbanističkoga plana, njegovo izlaganje se obavlja u prostorijama mjesnih zajednica i u sjedištu općine koje taj plan obuhvaća. (11) Za nacrt prostornoga plana općine i urbanističkoga plana pribavlja se saglasnost Ministarstva, kojom potvrđuje usaglašenost dostavljenih planskih dokumenata s prostornim planom Kantona. Ministarstvo je obavezno izdati saglasnost u roku od 30 dana od dana dostave planskoga dokumenta. U slučaju da Ministarstvo ne izda svoju saglasnost u propisanom roku, smatrat će se da nema primjedbi na nacrt plana. (12) O nacrtu detaljnoga planskog dokumenta, nosilac pripreme pribavlja mišljenje Ministarstva da je plan usklađen s važećom planskom dokumentacijom širega područja te da je urađen u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Mišljenje mora biti dostavljeno u roku od 30 dana od dana dostave planskoga dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoje mišljenje u propisanom roku, smatrat će se da je mišljenje dato, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana. (13) Nacrt detaljnoga plana izlaže se na fizički pristupačan, tehnički i informativno odgovarajući način, uz dežurstvo stručnog lica: a) u prostorijama općine, odnosno nosioca pripreme planskoga dokumenta; b) u prostorijama nosioca izrade plana; c) u prostorijama u kojima se održavaju sjednice Skupštine Kantona, odnosno općinskoga vijeća ili u drugim prostorima; d) u prostorijama odgovarajućih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi. (14) Obavezno se organizuju javni skupovi s raspravom o nacrtu detaljnoga planskog dokumenta u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne zajednice) obuhvaćenoj planom. (15) Nosilac pripreme detaljnoga planskoga dokumenta dužan je blagovremeno, u skladu sa stavom (2) člana 38. ovoga zakona, obavijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na području za koje se donosi detaljni planski dokument i pozvati ih da obave uvid u nacrt detaljnoga planskog dokumenta, te da se uključe u javnu raspravu učešćem na javnim skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. Ako se pozvani ni na koji način ne odazovu na javnu raspravu u predviđenom roku, smatrat će se da su saglasni s danim nacrtom detaljnoga planskoga dokumenta i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja građenja i drugih zahvata u prostoru koji su u skladu sa detaljnom planskim dokumentom i općim urbanističkim pravilima. (16) Nosilac pripreme plana obavezan je na svakom mjestu na kojem je izložen nacrt planskoga dokumenta obavijestiti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomoć u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade ili kod dežurnog stručnog lica na mjestu izlaganja. (17) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu planskoga dokumenta upisuju se u svesku, s obrojčenim stranicama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se dostavljaju poštom u pisanom obliku nosiocu pripreme. Nosilac pripreme je dužan otvoriti mogućnost dostavljanja primjedbi na nacrt elektronskom poštom. (18) O nacrtu planskoga dokumenta raspravljaju i nadležni predstavnički organi vlasti, neposredno nadređeni nosiocu pripreme, i to općinsko vijeće o nacrtima prostornoga plana, urbanističkih i detaljnih planskih dokumenta, a Skupština Kantona o nacrtima prostornih planova i detaljnih planova u nadležnosti Kantona. Svoje mišljenje nadležni organi dostavljaju nosiocu pripreme. Član 42. (Prijedlog planskoga dokumenta) (1) Prijedlog planskoga dokumenta utvrđuje se na osnovu nacrta koji je uspješno prošao fazu javne rasprave i na osnovu stava nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskoga dokumenta ne mogu se mijenjati planska rješenja iz nacrta plana, osim onih na koji je bila stavljena osnovana i prihvaćena primjedba, prijedlog ili mišljenje. Nakon održavanja stručne rasprave predviđene ovim zakonom, nosilac izrade završava prijedlog planskoga dokumenta i, uz odgovarajuće obrazloženje, dostavlja ga nosiocu pripreme. (2) Nosilac pripreme razmatra izvještaj o provedenoj javnoj raspravi, izmjenama koje su uslijed toga nastale i o primjedbama koje nisu mogle biti prihvaćene te utvrđuje prijedlog planskoga dokumenta. Kompletan materijal nosilac pripreme dostavlja Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću. (3) Prijedlog planskoga dokumenta razmatra i usvaja Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće, u skladu s procedurom donošenja. (4) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter zakonskog akta i stavlja se na stalni javni uvid kod organa nadležnog za poslove prostornog uređenja. (5) Elektronska verzija usvojenoga planskoga dokumenta treba se postaviti na web stranicu Kantona, odnosno općina s ciljem informisanja zainteresovanih subjekata i javnosti. Član 43. (Izmjena i dopuna planskih dokumenata) (1) Izmjena i dopuna planskoga dokumenta obavlja se prema postupku i na način predviđen za izradu i donošenje toga planskoga dokumenta. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, izmjena i dopuna planskoga dokumenta može se obavljati po skraćenom postupku ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja osnovni koncept plana. (3) Nosilac pripreme plana, u smislu stava (2) ovoga člana, podnosi Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću prijedlog izmjene i dopune plana, koji čini tekstualno obrazloženje, s grafičkim prikazom na odgovarajućem broju tematskih karata iz planskoga dokumenta za koji se predlaže izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu užeg područja, nosilac pripreme mora prethodno od Ministarstva pribaviti saglasnost o usaglašenosti izmjene i dopune s planom širega područja. (4) Nakon provedene procedure i nakon što Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće usvoje izmjene i dopune planskoga dokumenta, one se objavljuju u službenim glasilima Kantona, odnosno općine i ugrađuju u planski dokument. Član 44. (Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata) (1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskoga dokumenta može pokrenuti: a) predstavničko tijelo koje je donijelo dokument, odnosno nosilac pripreme; b) nadležni državni organ, javna ustanova i javno preduzeće; c) privredna i strukovna komora; d) savjet mjesne zajednice; e) vlasnik zemljišta i građevine na njemu, f) potencijalni investitor u razvojne projekte, g) fondacija i udruženje. (2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskoga dokumenta mora biti stručno i detaljno obrazložena. Subjekti navedeni u stavu (1) ovoga člana ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepažnju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donošenja toga dokumenta. (3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu planskoga dokumenta je dvije godine od dana stupanja na snagu toga planskoga dokumenta. (4) Inicijativa se upućuje nadležnom Ministarstvu, odnosno nadležnoj općinskoj službi, koji dalje postupaju prema propisanoj proceduri. Član 45. (Usklađivanje dokumenata prostornog uređenja) (1) Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja, a ako nisu usklađeni, primjenjuje se dokument prostornog uređenja šireg područja. (2) Izuzetno od stava (1) ovoga člana, dokument prostornog uređenja užeg područja primjenjivat će se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uređenja i dokumenta prostornog uređenja šireg područja te uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. (3) Saglasnost iz stava (2) ovoga člana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Kantonalnog zavoda. Član 46. (Obaveze nosilaca izrade plana dokumenata prostornog uređenja) (1) Nosilac izrade dokumenata prostornog uređenja dužan je prednacrt, kao i svaku sljedeću fazu izrade dokumenta prostornog uređenja uraditi u skladu s ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovoga zakona i odlukom o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim dokumentima i podacima koji su stavljeni na raspolaganje i pribavljeni od nadležnih organa i organizacija tokom izrade plana, a značajni su za područje za koji se dokument izrađuje. (2) Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja mora naročito osigurati usklađenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje s dokumentom prostornog uređenja šireg područja. Član 47. (Obaveze učesnika u planiranju) Učesnici u planiranju dužni su pridržavati se propisa iz oblasti zaštite okoliša i posebnih propisa kojima se utvrđuju mjere zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, veza i komunikacija te i svih ostalih propisa koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru. Član 48. (Zaštitne zone i pojasevi) (1) Dokumentima prostornog uređenja utvrđuju se zaštitne zone i način njihove upotrebe, odgovarajuće mjere zaštite i mjere otklanjanja posljedica štetnih utjecaja, u skladu sa zakonima koji definišu zaštitu okoliša, zaštitu prirode, stvorenih resursa i kulturno-historijskog naslijeđa. (2) Zaštitne zone mogu se uspostaviti: a) na klizištima i vododerinama gdje je potrebno posebnim mjerama spriječiti ili zaustaviti pojave degradacije tla ili unaprijediti razvitak biljnog i životinjskog svijeta; b) kao zone koje štite poljoprivredno i šumsko zemljište, erodirana područja, obale vodotoka, dijelove vodnih slivova i druge površine od djelovanja erozije; c) uz građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture značajne i za Kanton (vodoprivredna, saobraćajna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura); d) zaštitne zone uz deponije otpada (industrijske i komunalne), groblja, akumulacije i slično; e) na vanjskim dijelovima naselja, oko izvorišta, crpilišta ili javnih građevina za snabdijevanje vodom za piće, kao i kod drugih dijelova prirode ili građevina koji se zaštićuju ili od kojih se zaštićuje; f) uz dobra prirodnog i graditeljskog naslijeđa, kao i uz područja rijetkog biljnog i životinjskog svijeta; g) uz objekte posebno značajne za odbranu. (3) Zaštitne zone, mjere zaštite i mjere otklanjanja štetnih utjecaja, utvrđene posebnim propisima, unose se u dokumente prostornog uređenja. (4) Osim zaštitnih zona iz stavova (2) i (3) ovoga člana, planom se mogu utvrditi i druge zaštitne zone. Član 49. (Zaštitni pojasevi i zone stajaćih voda) (1) Dokumentima prostornog uređenja utvrđuju se obalni pojasevi i zaštitne zone stajaćih voda, u skladu s odredbama važećeg kantonalnog Zakona o vodama. (2) Dokumentom prostornog uređenja može se utvrditi i veća širina obalnih pojaseva i zaštitnih zona ako se utvrde posebni interesi. Član 50. (Namjene u zaštitnom pojasu) (1) U zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planom se utvrđuju one namjene koje služe isključivo za potrebe radi kojih je uspostavljena zaštitna zona, odnosno zaštitni pojas. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, u zaštitnoj zoni, odnosno zaštitnom pojasu može se detaljnim planom uređenja predvidjeti i takva namjena koja služi za potrebe zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja. (3) Postojeće građevine u zaštitnoj zoni koje onemogućavaju zaštitu radi koje je zona uspostavljena, uklonit će se u roku utvrđenom dokumentom prostornog uređenja. (4) Na postojećim građevinama u zaštitnoj zoni, koje nisu u funkciji zaštite radi koje je zona uspostavljena, ne može se planirati građenje, osim radova tekućeg održavanja. Član 51. (Zaštita poljoprivrednog zemljišta) (1) Zaštita poljoprivrednog zemljišta obavlja se u skladu s važećim propisima iz ove oblasti. (2) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. klase upotrebne vrijednosti ne može se planirati građenje, osim građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje. (3) Na poljoprivrednom zemljištu III. klase upotrebne vrijednosti može se planirati građenje stambenih i privrednih građevina koje su u funkciji poljoprivredne djelatnosti, infrastrukturnih građevina te građevina za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina. (4) Korištenje poljoprivrednog zemljišta IV. klase upotrebne vrijednosti u nepoljoprivredne namjene samo se izuzetno može planirati dokumentom prostornog uređenja u slučaju da za potrebe razvitka naselja nema drugih mogućnosti. Član 52. (Zaštita šuma i šumskoga zemljišta) (1) Zaštita šuma i šumskoga zemljišta obavlja se u skladu s važećim propisima iz ove oblasti. (2) Ako se takva namjena utvrdi dokumentom prostornog uređenja, na šumskom zemljištu i šumama, osim građevina koje su u funkciji gospodarenja šumama, mogu se graditi građevine koje su u funkciji turizma, sporta i rekreacije te infrastrukturne građevine i građevine za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina. Član 53. (Iskorištavanje mineralnih sirovina) Iskorištavanje mineralnih sirovina, kao i vađenje pijeska, šljunka, gline, kamena i slično ne može se planirati na području naselja gradskoga karaktera, u zaštitnom pojasu autoputeva i magistralnih puteva, u zaštitnim zonama (član 48. ovoga zakona), te u rekreacijskim, turističkim i sličnim područjima. Član 54. (Zaštita prirodnog i graditeljskog naslijeđa) (1) Dokumenti prostornog uređenja izrađuju se uz puno uvažavanje dijelova prirodnog i izgrađenog okoliša koji predstavljaju vrijedno prirodno i graditeljsko naslijeđe i, u smislu ovoga zakona, stavljaju se pod posebnu zaštitu. (2) Dijelovi prirodnog i izgrađenog okoliša koji se, u smislu ovoga zakona, stavljaju pod posebnu zaštitu, su: a) područja i pojedinačne vrijednosti nepokretnoga prirodnog naslijeđa; b) područja, cjeline i pojedinačne vrijednosti graditeljskog naslijeđa. (3) Ako graditeljsko ili prirodno naslijeđe iz stava (2) ovoga člana posjeduje nesumnjive vrijednosti, zaštićuje se u smislu odredbi ovoga zakona i ako nije evidentirano i zaštićeno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslijeđa. Član 55. (Prirodno naslijeđe) Prirodnim naslijeđem, u smislu ovoga zakona, smatraju se izvanredni primjerci prirodnih ljepota, prirodni fenomeni, primjerci značajnog ekološkog i biološkog procesa evolucije i razvitka zemlje, te geoloških procesa, zajednice biljaka i najvažnije prirodne naseobine i staništa bioloških različitosti, uključujući i ugrožene vrste, kao i riječni i jezerski ekosistem, posebno vrijedne vode i podzemna i nadzemna izvorišta vode te mineralni, termalni i radioaktivni izvori i sl. Član 56. (Zaštićena područja) (1) Zaštićena područja iz člana 48. ovoga zakona utvrđuju se dokumentom prostornog uređenja. (2) Dokument prostornog uređenja obavezno sadrži graditeljsko i prirodno naslijeđe zaštićeno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslijeđa. Mjere zaštite, utvrđene aktom o zaštiti prema posebnom zakonu, unose se u dokument prostornog uređenja. (3) Dokumentacija o zaštiti, kojom se, između ostalog, utvrđuje područje zaštite, režim i mjere zaštite, uvjeti građenja i korištenja prostora na zaštićenom području te mjere održavanja i uređivanja zaštićenoga područja, sastavni je dio dokumenta. (4) Do donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja iz stava (1) ovoga člana, zaštićeno područje može, odgovarajućom odlukom, utvrditi Ministarstvo. Član 57. (Zaštita od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja) (1) Radi zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja, dokumentom prostornog uređenja utvrđuju se mjere zaštite, koje obuhvaćaju naročito: a) procjenu opasnosti i stepena ugroženosti pojedinih dijelova prostora i utvrđivanje zaštitnih mjera; b) planiranje izgradnje zaštitnih građevina; c) odgovarajuću prostornu organizaciju naselja, posebno razmještaj građevina od vitalnog značaja; d) razmještaj i neophodne dimenzije saobraćajnica; e) razmještaj mreže drugih infrastrukturnih građevina, posebno građevina vodosnabdijevanja i vodozaštite, energetskih izvora i slično, plan alternativnog odvijanja saobraćaja, vodosnabdijevanja i osiguranja izvora energije u slučaju prirodne ili tehničke katastrofe ili ratnih djelovanja; f) razmještaj industrijskih zona i njihovu odvojenost od stambenih cjelina, naročito objekata i postrojenja koji mogu predstavljati posebnu opasnost za stanovništvo; g) razmještaj zdravstvenih građevina važnih za pružanje pomoći u slučaju nesreće; h) određivanje koeficijenta izgrađenosti, međusobnog odstojanja građevina i drugih urbanističkih i tehničkih uvjeta; i) način i uvjete za sklanjanje i zaštitu stanovništva, kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te materijalnih dobara u uvjetima prirodnih i tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja, kao i ostale uvjete za funkcionisanje naselja u ratnim uvjetima i uvjetima neposredne ratne opasnosti. (2) Uvjeti i mjere iz stava (1) ovoga člana koji se odnose na zaštitu od ratnih djelovanja mogu se utvrditi u zasebnom dijelu dokumenta prostornog uređenja, koji se čuva na način koji zavisi od stepena tajnosti. DIO TREĆI – PROVOĐENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA POGLAVLJE I. NAČELA Član 58. (Odobravanje građenja) (1) Graditi se može samo u urbanim područjima i na građevinskom zemljištu utvrđenom planom prostornog uređenja. (2) Izvan granica urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, a u skladu s dokumentima prostornog uređenja, može se obavljati građenje koje, s obzirom na svoje posebnosti, zauzima prostore izvan urbanih područja, a naročito: a) magistralne infrastrukture (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.); b) zdravstvenih, rekreacijskih i sportskih građevina; c) građevina za potrebe odbrane Vojske Federacije Bosne i Hercegovine; d) stambenih i privrednih građevina poljoprivrednog proizvođača, za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma; e) za istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralnih sirovina, šuma, voda, poljoprivrednog zemljišta i drugo); f) komunalnih i drugih građevina (deponija, groblja, spomen-obilježja i sl.). Član 59. (Magistralna infrastruktura) Pod pojmom magistralna infrastruktura podrazumijevaju se: a) građevine saobraćaja i veza: 1) magistralni putevi i autoputevi, s pripadajućim građevinama (mostovima, vijaduktima, tunelima, galerijama, odvodnim kanalima i dr.), 2) željezničke pruge, s pripadajućim građevinama (mostovima, vijaduktima, tunelima, pogonskom mrežom, signalnim uređajima, stanicama i pružnim postrojenjima na stanicama i sl.), osim industrijskih kolosijeka te staničnih i pogonskih građevina, 3) aerodromi otvoreni za javni saobraćaj; b) energetske građevine: 1) elektrane ugrađene snage preko 30 MW, 2) dalekovodi od 110 KV i više, s trafostanicama i rasklopnim postrojenjima na tim dalekovodima, 3) međunarodni i magistralni naftovodi i plinovodi, s pripadajućim uređajima i postrojenjima; c) vodoprivredne građevine: 1) za zaštitu od voda: brane s akumulacijama, retenzije, obodni i odvodni kanali, tuneli s pripadajućim objektima, pumpne stanice, riječne građevine, brane, hidromelioracijski sistemi za odvodnjavanje, površine od preko 2.000 ha, te objekti za zaštitu od erozija i bujica na erozivnim područjima, 2) za korištenje voda (međukantonalni i međuopćinski sistemi za snabdijevanje vodom, hidromelioracijski sistemi za navodnjavanje na međudržavnim vodotocima i ostali sistemi, površine od preko 2.000 ha, te umjetni ribnjaci površine preko 100 ha), 3) za korištenje vodnih snaga preko 30 MW: brane i akumulacije ukupne zapremine preko 2.000.000 m3, vodozahvati, dovodni kanali, cjevovodi, tuneli, brane, pumpne stanice, uređaji za kondicioniranje voda, rezervoari i drugi objekti, 4) za zaštitu (kvalitet) voda (međukantonalni i međuopćinski sistemi): glavni kolektori za prijem i transport otpadnih voda, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, odlagalište za otpadne tvari i drugi pripadajući objekti; d) telekomunikacijske građevine: 1) građevine međunarodnih i međuentitetskih telekomunikacijskih kapaciteta te građevine radija i televizije značajne za Kanton. Član 60. (Zahvat u prostoru) (1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i urbanističkom saglasnosti. (2) Građevina, u smislu ovoga zakona, jeste: a) građevine svih vrsta, bez instalacija i ugrađene opreme ili sa instalacijama i ugrađenom opremom; b) saobraćajne, vodoprivredne i energetske građevine i površine, s pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske građevine i instalacije te građevine i instalacije komunalne infrastrukture; c) proizvodne i druge privredne građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine; d) trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja, deponije otpada, javne tržnice, skloništa i slične građevine; e) građevine trajno povezane s tlom, koje se sastoje od građevinskog sklopa ili od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom. (3) Izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovoga zakona, smatraju se svi radovi na površini tla te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja prostora. Član 61. (Pojmovi zahvata u prostoru) (1) Zahvatom u prostoru, osim izgradnje građevina, smatraju se i uklanjanje građevine, rekonstrukcija, sanacija, dogradnja, nadziđivanje, pripremni radovi, promjena namjene građevine ili zemljišta, građenje privremenih građevina i konzerviranje građevine, osim radova tekućeg održavanja te radova na sanaciji koji se mogu smatrati tekućim održavanjem i radova na konzerviranju građevine. (2) Pojmovi iz stava (1) ovoga člana definisani su kantonalnim Zakonom o građenju. POGLAVLJE II. URBANISTIČKA SAGLASNOST Član 62. (Urbanistička saglasnost) (1) Urbanistička saglasnost je upravni akt koji se izdaje na osnovu razvojnih dokumenata prostornog uređenja, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Osnova za izdavanje urbanističke saglasnosti su razvojni dokumenti prostornog uređenja iz člana 16. ovoga zakona propisani kao osnova za utvrđivanje uvjeta za odobravanje građenja na odnosnom području iz člana 8. ovoga zakona, i to: a) na užim urbanim područjima za koje nisu doneseni propisani detaljni planovi iz tačke a) člana 8. ovoga zakona, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana; b) na urbanim područjima za koje je donesen propisani urbanistički plan iz tačke b) člana 8. ovoga zakona, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana; c) na urbanim područjima ruralnih naselja i građevinskim zonama vanurbanih područja iz tačke c) člana 8. ovoga zakona, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornoga plana, uvjeta iz odluke o provođenju plana i usvojenoga plana parcelacije. (3) Ako propisani dokumenti iz stava (2) ovoga člana nisu doneseni, Ministarstvo, odnosno općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja izdat će urbanističku saglasnost na osnovu stručne ocjene komisije koju imenuje Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće ili organizacija koju ovi organi ovlaste za davanje stručne ocjene. (4) Komisija, odnosno organizacija iz stava (3) ovoga člana provjerava je li zahtjev usklađen s dokumentima prostornog uređenja šireg područja, uvjetima za planiranje na odnosnom području (zaštitne zone i pojasevi, poljoprivredno i šumsko zemljište, graditeljsko i prirodno naslijeđe i drugo) te zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, a koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru. (5) U postupku donošenja rješenja o urbanističkoj saglasnosti na području na kojem je u toku izrada razvojne prostorno-planske dokumentacije, ako je odlukom o izradi plana definisano, prvostepeni organ, po službenoj dužnosti, do usvajanja plana, pribavlja stručno mišljenje nosioca izrade plana, u skladu sa usvojenom osnovom ili nacrtom plana. (6) Stručno mišljenje iz stava (5) ovoga člana mora sadržavati sve elemente na osnovu kojih će se odrediti urbanističko-tehnički uvjeti za traženo građenje, a u skladu sa usvojenom osnovom ili nacrtom plana. Član 63. (Drugi zahvati u prostoru) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na izgradnju građevina primjenjuju se i na izvođenje drugih zahvata u prostoru iz člana 61. ovoga zakona. Član 64. (Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnost) (1) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti podnosi se Ministarstvu ili nadležnoj općinskoj službi za upravu. (2) Ako rješenje o urbanističkoj saglasnosti u prvom stepenu donosi Ministarstvo, zahtjev se može podnijeti i preko općinske službe. (3) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti podnosi investitor ili vlasnik odnosnoga zemljišta. (4) Za građenje na zemljištu koje se stječe konkursom, licitacijom ili neposrednom pogodbom, vlasnik pribavlja načelnu urbanističku saglasnost prije objavljivanja konkursa, stavljanja na licitaciju ili dodjele. Načelnu urbanističku saglasnost izdaje organ uprave nadležan za prostorno uređenje i gradnju. Načelna urbanistička saglasnost sadrži urbanističko-tehničke uvjete gradnje u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom i odlukom o provođenju tih planova. (5) Načelnom urbanističkom saglasnošću iz stava (4) ovog člana utvrđuju se osnovni uvjeti za građenje na odnosnom zemljištu. (6) Investitor koji je postao vlasnik zemljišta licitacijom, konkursom ili neposrednom pogodbom, podnosi zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti radi utvrđivanja urbanističko-tehničkih uvjeta za građenje. Član 65. (Sadržaj zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti sadrži: a) vrstu i opis građevine; b) obrazloženje zahtjeva, s podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta; c) izvod iz katastarskog plana, s brojevima parcele ili podacima o postojećoj građevini; d) idejni projekt koji sadrži: 1) tehnički opis, 2) situacijsko rješenje, 3) sve osnove građevine, 4) karakteristični presjek, 5) fasade. (2) Uz zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti dostavlja se i dokaz o uplati administrativne takse. (3) Organi uprave iz stava (1) člana 64. ovoga člana obavezni su, u roku od 15 dana nakon prijema zahtjeva iz stava (1) ovoga člana, izvijestiti podnosioca zahtjeva o osnovanosti zahtjeva i potrebi njegove dopune. (4) Ako podnosilac zahtjeva ne dopuni zahtjev u roku od 30 dana, rješenjem će se odbaciti zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Član 66. (Stranke u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti) (1) Prije izdavanja urbanističke saglasnosti nadležni organ uprave dužan je stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja (u daljnjem tekstu: uvid). (2) Strankama u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti smatraju se: pravno i /ili fizičko lice na čije zahtjev se vodi postupak izdavanja urbanističke saglasnosti, vlasnik ili posjednik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje urbanistička saglasnost, kao i vlasnici, posjednici i nosioci drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje urbanistička saglasnost ili se nalazi u neposrednoj blizini te nekretnine. (3) Strankom u postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave ako ima pravni interes. Član 67. (Organi nadležni za izdavanje urbanističke saglasnosti) (1) Urbanističku saglasnost izdaju općinska služba ili Ministarstvo. (2) Ministarstvo, nakon pribavljenog mišljenja općinske službe, izdaje urbanističku saglasnost za građenje građevina i zahvate u prostoru: a) za građenje građevina i zahvate koji će se odvijati na teritoriji dviju ili više općina; b) za građenje građevina i zahvate u prostoru od značaja za Kanton, a koje Vlada Kantona odredi posebnim propisom; c) za građenje građevina te obavljanje djelatnosti i zahvata u prostoru koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš i zdravlje ljudi u Kantonu i šire, a za koje nadležno Ministarstvo prema posebnom propisu izdaje okolišnu dozvolu; d) za radove na objektima i područjima spomenika kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koji su značajni za Kanton i određeni prostornim planom Kantona i drugim kantonalnim propisima. (3) Za građenje svih ostalih građevina i za zahvate u prostoru, urbanističku saglasnost odgovarajućim aktom izdaje općinska služba. (4) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, za građevinu koja se namjerava graditi u prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti (zoning-plan, regulacijski plan ili urbanistički projekt) ne izdaje se urbanistička saglasnost, nego Ministarstvo ili općinska služba izdaju lokacijsku informaciju. Član 68. (Izdavanje mišljenja općinske službe) (1) Mišljenje iz stava (2) člana 67. ovoga zakona općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja i građenja daje na osnovu planskog dokumenta odnosnoga područja propisanog kao osnova za odobravanje građenja. Sastavni dio mišljenja je i ovjeren grafički izvod iz planskoga dokumenta odnosnoga područja. (2) Izuzetno od stava (1) ovoga člana, za područja za koja nije donesen propisani planski dokument, općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja i građenja daje mišljenje na osnovu stručne ocjene komisije ili stručne ocjene organizacije koju taj organ ovlasti za davanje stručne ocjene na osnovu plana šireg područja. Član 69. (Sadržaj urbanističke saglasnosti) (1) Urbanistička saglasnost sadrži: a) podatke o namjeni i oblikovanju građevine, odnosno drugih radova; b) izvod iz plana, odnosno stručne ocjene iz stava (3) člana 62. ovoga zakona, na osnovu koje se izdaje urbanistička saglasnost, s granicama pripadajućeg zemljišta – građevinska parcela; c) propisane saglasnosti, odnosno uvjete za građenje nadležnih organa i službi (poljoprivrednu, vodoprivrednu, elektroenergetsku, PTT, komunalnu i saobraćajnu saglasnost te ostale saglasnosti propisane postojećim propisima); d) urbanističko-tehničke uvjete iz člana 72. ovoga zakona; e) nalaz o geološkom ispitivanju tla, gdje je to potrebno (predviđeno planskom dokumentacijom); f) uvjete zaštite okoliša, utvrđene okolišnom dozvolom za građevine za koje je to predviđeno posebnim zakonom (član 74. ovoga zakona); g) uvjete zaštite okoliša za građevine za koje okolišna dozvola nije potrebna, u skladu s posebnim zakonom; h) posebne uvjete za slučajeve propisane zakonom ili na osnovu zakona; i) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica; j) druge podatke i uvjete značajne za građenje. (2) Saglasnosti i uvjeti za građenje pribavljeni u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja građenja, osim u slučaju kada je to zakonom drugačije utvrđeno. (3) Saglasnosti i uvjete za građenje iz tačke c) stava (1) ovoga člana, na zahtjev investitora, pribavlja nadležni organ po službenoj dužnosti, u roku predviđenom za izdavanje urbanističke saglasnosti. (4) Troškove pribavljanja saglasnosti i uvjeta iz stava (3) ovoga člana snosi investitor. (5) Urbanistička saglasnost sadrži i određenje da će se o obavezi plaćanja troškova uređenja građevinskog zemljišta, ako se građenje obavlja na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje proističu iz korištenja odnosnoga prostora, odlučiti zaključkom. (6) Urbanistička saglasnost sadrži uvjete obavezne za građenje, i u izgradnji građevine i u njezinoj upotrebi. (7) Urbanističko-tehničke i druge uvjete koji nisu utvrđeni odgovarajućim planovima i odlukom o njihovu provođenju, a propisani su Zakonom ili propisom donesenim na osnovu Zakona, utvrđuje organ nadležan za poslove prostornog uređenja. Član 70. (Izdavanje urbanističke saglasnosti i žalbeni postupak) (1) U postupku izdavanje urbanističke saglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (2) Na rješenje o urbanističkoj saglasnosti Ministarstva ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog Kantonalnog suda u roku od 30 dana od dan prijema rješenja. (3) Na rješenje o urbanističkoj saglasnosti koje donosi nadležna općinska služba može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (4) Protiv konačnog akta drugostepenog organa iz stava (3) ovoga člana može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog Kantonalnog suda, na način i pod uvjetima propisanim važećim Zakonom o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine. Član 71. (Ništavost rješenja o urbanističkoj saglasnosti) Rješenje o urbanističkoj saglasnosti doneseno protivno dokumentima prostornog uređenja ili stručnoj ocjeni komisije iz stava (3) člana 62. ovoga zakona razlog je za ništavost. Član 72. (Urbanističko-tehnički uvjeti ) (1) Urbanističko-tehničkim uvjetima, u zavisnosti od vrste građenja, utvrđuju se: a) oblik i veličina parcele; b) građevinska i regulacijska linija (član 75. ovoga zakona); c) nivelacijska kota poda prizemlja zgrade u odnosu na javni put; d) uvjeti uređenja zemljišta, u skladu s programom uređenja, posebno obaveze i način priključivanja na javni put i instalacijsku mrežu, a ako instalacijska mreža nije izgrađena, minimalni obim uređenja građevinskog zemljišta; e) veličina, katnost i odstojanje objekta od susjednih građevina i od puta; f) uvjeti za arhitektonsko oblikovanje koji mogu podrazumijevati: oblik, materijal, boju, pokrov, krovište, obradu, pomoćne elemente i slično; g) uređenje zelenih površina; h) obavezu uređenja površine za parkiranje, odnosno garažiranje vozila, odnosno način i uvjete korištenja javnih površina za parkiranje ako ne postoji mogućnost uređenja površine za parkiranje prema programu uređenja građevinskog zemljišta; i) po potrebi, pomoćni objekti (trafostanice, skloništa, nadstrešnice, šupe, drvarnice i slično); j) uvjeti za otklanjanje urbanističko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica; k) uvjeti za zaštitu od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja i dr.; l) namjena objekta. Član 73. (Izvod iz planske dokumentacije) Za područja za koja je usvojen regulacijski plan, investitor je dužan pribaviti, a nadležna općinska služba, odnosno Ministarstvo obavezni su izdati ovjeren izvod iz regulacijskoga plana i urbanističko-tehničke uvjete u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva. Član 74. (Uvjeti za zaštitu okoliša) Uvjeti za zaštitu okoliša utvrđuju se posebnim propisima. Član 75. (Regulacijska i građevinska linija) (1) Regulacijskom linijom utvrđuju se oblik i veličina pojedinačne građevinske parcele. (2) Građevinskom linijom utvrđuje se granična linija građevine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok i druge građevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga. (3) Građevinska linija utvrđuje se detaljnim planom prostornog uređenja. Za područja za koja nije donesen detaljni plan prostornog uređenja, građevinska linija utvrđuje se urbanističkom saglasnošću. (4) Građevinska linija označava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili liniju koju građevina, odnosno njezin najistureniji dio ne smije prijeći. (5) Ako građevinska linija prelazi preko postojeće građevine, za tu građevinu se ne može odobriti nikakvo građenje, osim radova tekućeg održavanja. Član 76. (Urbanistička saglasnost za privremene građevine) (1) Privremenom građevinom, u smislu ovoga zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen na privremeno određenoj lokaciji za potrebe gradilišta i / ili za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. (2) Privremenom namjenom, u smislu ovoga zakona, smatra se privremeni montažni objekt postavljen radi organizovanja sajmova, javnih manifestacija i ulične prodaje (štandovi) te kiosci, sezonske ugostiteljske bašče s pripadajućom opremom, elementi urbane opreme, kao i reklamni panoi veći od 2 m², i slično. (3) Urbanistička saglasnost iz stava (1) ovoga člana sadrži rok i obavezu investitora da, nakon isteka roka koji ne može biti dulji od tri godine, građevinu mora ukloniti i zemljište dovesti u prvobitno stanje ili stanje utvrđeno urbanističkom saglasnošću, o svome trošku bez prava na naknadu. (4) Ako investitor ne izvrši obavezu iz stava (3) ovoga člana, nadležni nadzorni organ naredit će uklanjanje privremene građevine i dovođenje zemljišta u prethodno stanje ili stanje utvrđeno urbanističkom saglasnošću na teret investitora. (5) Ako investitor ne izvrši nalog nadzornog organa i ne ukloni privremene građevine podignute za potrebe gradilišta tokom izgradnje stalnih građevina, neće se pristupiti tehničkom pregledu i izdavanju upotrebne dozvole. (6) Urbanistička saglasnost za privremene građevine i privremene namjene može se izdati samo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u dokumentu prostornog uređenja. (7) Izuzetno, privremene građevine (gradilišna naselja koja se podižu prilikom građenja velikih i kompleksnih građevina) mogu se zadržati ako se uklapaju u buduće korištenje prostora, posebno izgrađena infrastruktura, o čemu će nadležni organ donijeti posebno rješenje. (8) Rješenje o urbanističkoj saglasnosti izdano za privremene građevine i privremene namjene koji taj status nemaju u smislu stavova (1) i (2) ovoga člana proglasit će se ništavim. (9) Zauzimanje javnih površina objektima iz stavova (1) i (2) ovoga člana obavlja se prema usvojenom planu korištenja javnih površina koje donosi općinsko vijeće i kantonalnim propisima. Član 77. (Rokovi za izdavanje urbanističke saglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti nadležni organ uprave dužan je riješiti u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. (2) Ako je za donošenje odluke o podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovoga člana potrebno provoditi poseban ispitni postupak, rok za donošenje rješenja je 45 dana. (3) Općinske službe, odnosno organizacije od kojih su zatražena odnosna mišljenja i saglasnosti iz člana 68. ovoga zakona dužni su ta mišljenja i saglasnosti dostaviti u roku od 15 dana. Član 78. (Važenje urbanističke saglasnosti) (1) Urbanistička saglasnost važi godinu dana od dana njezine pravosnažnosti, u kojem roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za građenje, osim ako, prema posebnom propisu, nije potrebno odobrenje za građenje. (2) Važenje urbanističke saglasnosti može se, izuzetno, uvažavajući opravdane razloge, produljiti još za jednu godinu. POGLAVLJE III. LOKACIJSKA INFORMACIJA Član 79. (Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija definiše uvjete za projektovanje, građenje i izvođenje drugih zahvata u prostoru koji se utvrđuju na osnovu detaljnih dokumenata prostornog uređenja, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Osnova za izdavanje lokacijske informacije su provedbeni dokumenti prostornog uređenja iz člana 15. ovoga zakona propisani kao osnova za utvrđivanje uvjeta za odobrenje građenja na odnosnom području iz člana 8. ovoga zakona, i to: a) na užim urbanim područjima za koje su doneseni propisani detaljni planovi iz tačke a) člana 8. ovoga zakona, lokacijska informacija se donosi na osnovu usvojenog detaljnog plana i uvjeta iz odluke o provođenju plana; b) na urbanim područjima za koje je donesen propisan zoning-plan iz tačke b) člana 8. ovoga zakona, lokacijska informacija se donosi na osnovu zoning-plana i uvjeta iz odluke o provođenju. (3) Lokacijska informacija izdaje se po skraćenom upravnom postupku. Član 80. (Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte iz stava (4) člana 67. ovoga zakona podnosi se Ministarstvu i nadležnoj općinskoj službi za upravu. (2) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilaže se: a) izvod iz katastarskoga plana; b) idejno rješenje; c) opis građevine; d) opis predviđene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu, (3) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilaže se i dokaz o uplati administrativne takse. Član 81. (Sadržaj lokacijske informacije) Lokacijskom informacijom, u zavisnosti od vrste građevine ili zahvata, utvrđuju se: a) oblik i veličina parcele; b) regulacijska i građevinska linija; c) koeficijent izgrađenosti parcele; d) nivelacijske kote; e) tehnički pokazatelji građevine; f) prostorno organizovanje građevinske parcele, uključujući rješenje internog saobraćaja u mirovanju; g) uređenje parcele; h) način i uvjeti priključenja parcele, odnosno građevine na saobraćajnu površinu i komunalnu infrastrukturu; i) primjena materijala i arhitektonskih smjernica; j) uvjeti za otklanjanje urbanističko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica; k) uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja; l) određenje da će se o obavezi plaćanja troškova uređenja građevinskog zemljišta, ako se građenje obavlja na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje proističu iz korištenja odnosnoga prostora, odlučiti posebnim rješenjem; m) druge podatke i uvjete od značaja za građenje. Član 82. (Rok za izdavanje lokacijske informacije) (1) Ministarstvo i nadležna općinska služba su dužni izdati lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana prijema potpunoga zahtjeva. (2) U postupku izdavanje lokacijske informacije primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (3) Na rješenje o lokacijskoj informaciji koje donosi Ministarstvo ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog Kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. (4) Na rješenje o lokacijskoj informaciji koje donosi nadležna općinska služba može se podnijeti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (5) Protiv konačnog akta drugostepenog organa iz stava (4) ovoga člana može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog Kantonalnog suda, na način i pod uvjetima propisanim važećim Zakonom o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine. Član 83. (Lokacijska informacija za privremene građevine) (1) Lokacijska informacija se izdaje i za privremene građevine na lokacijama koje se nalaze na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u detaljnom planskom dokumentu ili na lokacijama koje su planskim dokumentom predviđene za postavljanje privremenih građevina. (2) U lokacijskoj informaciji za privremenu građevinu navodi se da je prilikom privođenja građevinskog zemljišta krajnjoj namjeni obaveza investitora ukloniti privremenu građevinu i vlastitim sredstvima zemljište dovesti u prvobitno stanje. (3) Ako zbog privođenja građevinskog zemljišta konačnoj namjeni nastane potreba da se privremena građevina ukloni prije isteka roka utvrđenog lokacijskom informacijom, nadležni organ je dužan odmah nakon izdavanja lokacijske informacije za trajnu građevinu obavijestiti investitora o potrebi i roku uklanjanja privremene građevine. (4) Ako investitor nakon isteka ostavljenoga roka ne ukloni privremenu građevinu, organ nadležan za izdavanje lokacijske informacije uklonit će privremenu građevinu i dovesti zemljište u prvobitno stanje na teret investitora. Član 84. (Važenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti, u kojem roku se mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje. (2) Izuzetno, važenje lokacijske informacije može se, iz opravdanih razloga, produljiti za još jednu godinu. POGLAVLJE IV. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U URBANOM PODRUČJU Član 85. (Uređenje građevinskog zemljišta) (1) Urbanistička saglasnost izdaje se za cijelu građevinsku parcelu koja je planom namijenjena za građenje odnosne građevine. (2) Urbanistička saglasnost izdaje se za građenje na uređenom građevinskom zemljištu. (3) Uređenim građevinskim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kojem su obavljeni radovi pripreme zemljišta za građenje i opremanje zemljišta u skladu s planskom dokumentacijom, programom uređenja građevinskog zemljišta i ostalim uvjetima predviđenim Zakonom. Član 86. (Pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta) (1) Pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u urbanim područjima (u daljnjem tekstu: uređenje građevinskog zemljišta) obuhvaća izgradnju saobraćajne i komunalne infrastrukture koja je potrebna da se prostorno uređenje, odnosno građevine i zahvati u prostoru koji su planirani u planskoj dokumentaciji izgrade i koriste. Sve faze aktivnosti u oblasti uređenja građevinskog zemljišta izvode se u skladu s ovim zakonom, kao i svi drugi građevinski radovi. (2) Izgradnja građevina obavlja se, u pravilu, na uređenom građevinskom zemljištu. (3) Izuzetno od stava (2) ovoga člana, izgradnja građevina može se obavljati i na neuređenom građevinskom zemljištu, pod uvjetom da se uredi u toku građenja građevine, a najkasnije do tehničkog prijema završene građevine. (4) Uređenje građevinskog zemljišta je obaveza općine. Na nivou općine obavlja se prikupljanje sredstava, finansiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektovanja građevinsko-tehničkih sistema i izvođenje uređenja građevinskog zemljišta. Neke od navedenih faza aktivnosti općina može povjeriti komunalnim preduzećima koje je osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim organizacijama u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini. (5) Izuzetno od stava (4) ovoga člana, u slučaju da građevinsko zemljište nije uređeno u momentu podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu, investitor građevinskog objekta ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji uložit će svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje će mu biti priznato prilikom određivanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta. (6) U slučaju iz stava (5) ovoga člana, investitor, odnosno nadležne općinske službe ugovorom definišu obim radova, potrebna finansijska sredstva, te obaveze i međusobne odnose između investitora, nadležnog organa i javnog preduzeća nadležnog za određenu infrastrukturu. Član 87. (Pripremanje građevinskog zemljišta) (1) Priprema zemljišta za građenje obuhvaća: a) uređenje imovinskopravnih odnosa s vlasnicima nekretnina; b) donošenje dokumenta prostornog uređenja koji je osnov za odobravanje građenja na odnosnom prostoru; c) iskolčavanje parcele; d) uklanjanje postojećih građevina i premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija, u skladu s planom prostornog uređenja, te odvoženje materijala; e) sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenažu i regulaciju vodotoka, ravnanje zemljišta i slično), u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima; f) izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštićenog kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koje je moglo biti ugroženo radovima na pripremi zemljišta za građenje; g) sve druge radnje u skladu s dokumentom prostornog uređenja. Član 88. (Opremanje građevinskog zemljišta) (1) Opremanje građevinskog zemljišta obuhvaća: a) građenje puteva i ulica u naselju, uključujući i pločnike i pješačke prijelaze te trgove i javna parkirališta u naselju; b) podizanje objekata javne rasvjete, okomite saobraćajne signalizacije – semafora; c) uređenje zelenih površina u naselju, parkova, pješačkih staza, nasada, travnjaka, terena za dječija igrališta, javnih higijenskih objekata i groblja; d) izgradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda te uređaja i postrojenja za njihovo pročišćavanje; e) izgradnju građevina za potrebe snabdijevanja naselja vodom te za distribuciju električne, plinske i druge energije, kao i telekomunikacijskih objekata i uređaja u naselju; f) ostale objekte i uređaje u naselju; g) uređenje sanitarnih deponija i građenje građevina za preradu i uništavanje otpada u naselju; h) regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina u naselju. (2) Minimum uređenja građevinskog zemljišta osigurava: a) snabdijevanje vodom i odvod otpadnih voda; b) kolski prilaz građevinskoj parceli. Izuzetno od odredbi ove tačke, građevinska parcela može imati samo pješački prilaz, širok minimalno 1 m, s javne površine, ako su ispunjeni ostali uvjeti iz Zakona (ostali urbanističko-tehnički uvjeti); c) snabdijevanje električnom energijom. Član 89. (Program uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta obavlja se na osnovu programa uređenja zemljišta, kojim se usklađuje izgradnje građevina i komunalne infrastrukture, detaljnije se određuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrđuju uvjeti za priključenje na tu infrastrukturu i drugo. (2) Program uređenja građevinskog zemljišta usvaja općinsko vijeće na prijedlog općinskoga načelnika. (3) Program uređenja zemljišta priprema i provodi nadležna općinska služba nakon usvajanja detaljnog (provedbenog) plana za odnosno područje. (4) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja novih građevina mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogući usklađenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sistema, o čemu se brine nadležna služba. (5) Nove građevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni novi dijelovi ne mogu biti priključeni na postojeće građevine i uređaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe novih građevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna komunalna i druga preduzeća nadležna za održavanje, rad i pružanje servisa u oblasti pojedinih komunalnih i drugih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usaglašavati svoje planove i strategije s nadležnom općinskom službom za prostorno uređenje i komunalne poslove općine. Član 90. (Izdavanje urbanističke saglasnosti za građenje na neuređenom građevinskom zemljištu) Urbanistička saglasnost može se izdati za građenje na neuređenom zemljištu pod uvjetom da se uređenje u skladu s uvjetima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti obavi tokom građenja. Član 91. (Naknada za uređenje građevinskog zemljišta) (1) Naknada za troškove uređenja građevinskog zemljišta regulisana je propisima o građevinskom zemljištu i, u pravilu, obračunava se na osnovu stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u skladu s odgovarajućim planskim dokumentom i programom uređenja građevinskog zemljišta. (2) Iznos naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta i ostalih troškova iz stava (5) člana 69. ovoga zakona za svaki pojedinačan slučaj utvrđuje se posebnim aktom koji donosi Ministarstvo ili nadležna općinska služba. (3) Iznos naknade iz stava (2) ovoga člana investitor uplaćuje nakon što je utvrđeno da ispunjava sve druge uvjete za odobrenje za građenje, o čemu ga službeno obavještava Ministarstvo ili nadležna općinska služba. (4) Izuzetno, Ministarstvo ili nadležna općinska služba i investitor mogu ugovorom regulisati plaćanje iznosa u ratama, pri čemu cjelokupna suma mora biti uplaćena prije izdavanje odobrenja za upotrebu i početka korištenja objekta. Član 92. (Finansiranje uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta finansira se iz općinskoga budžeta, sredstvima ostvarenim iz naknade troškova za uređenje građevinskog zemljišta i iz naknade za korištenje građevinskog zemljišta (rente) i naknade za pogodnost građevinskog zemljišta, u skladu s važećim Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, te iz drugih sredstava. (2) Nadležna općinska služba, u funkciji nosioca odgovornosti za uređenje građevinskog zemljišta i izvršioca finansijskoga plana, donosi program uređenja građevinskog zemljišta i podnosi općinskom vijeću izvještaj o realizaciji programa uređenja građevinskog zemljišta i njegovim finansijskim efektima najmanje jednom godišnje. (3) Naknada za pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku, odnosno vlasniku zemljišta, odnosno građevine utvrđuje se u zavisnosti: a) od obima i stepena izgrađenosti i uređenosti; b) od položaja zemljišta u naselju, zavisno od zone utvrđene Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno odlukom općinskog vijeća; c) od opremljenosti komunalnim instalacijama; d) od saobraćajne povezanosti; e) od opremljenosti sadržajima za svakodnevno i periodično snabdijevanje; f) od stepena pokrivenosti sadržajima zdravstva, školstva, kulture, sporta, rekreacije i drugo; g) od dostupnosti sadržajima usluga državne uprave, finansijskih institucija i slično; h) od prirodnih uvjeta korištenja zemljišta i prirodnih ambijenata. (4) Standardima na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade iz stava (1) ovoga člana, zemljište se može različito kategorizovati i prema njegovoj namjeni (stanovanje, proizvodnja, turističko područje, i sl.). (5) Sredstva prikupljena na osnovu naknada iz stava (1) ovoga člana namjenska su i mogu se koristiti isključivo za izradu planske dokumentacije, uređenje građevinskog zemljišta, zaštitu okoliša i drugo. (6) Način i uvjete plaćanja troškova uređenja i opremanja građevinskog zemljišta, naknade za upotrebu građevinskog zemljišta i naknade za pogodnost korištenja građevinskog zemljišta utvrđuje općinsko vijeće, a za područja značajna za Kanton – Vlada Kantona svojim propisom. Član 93. (Parcelacija građevinskog zemljišta) Parcelacija građevinskog zemljišta obavlja se na geodetsko-katastarskim planovima koje je ovjerio nadležni organ, a prema dokumentu prostornog uređenja koji je osnov za odobravanje građenja na odnosnom prostoru. Član 94. (Provođenje akta o parcelizaciji građevinskog zemljišta) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta, u skladu s postojećim propisima te prema pribavljenoj potvrdi organa uprave nadležnog za obavljanje parcelacije, da je parcelacija obavljena u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno urbanističkom saglasnosti. POGLAVLJE V. SISTEM INFORMACIJA O STANJU U PROSTORU Član 95. (Jedinstveni prostorno-informacijski sistem) (1) U svrhu prikupljanja, obrade i korištenja podataka važnih za prostorno uređenje, Ministarstvo, u saradnji s Kantonalnim zavodom i Kantonalnom upravom za geodetske i imovinskopravne poslove uspostavlja i održava jedinstveni prostorno-informacijski sistem (GIS – geografski informacijski sistem) u oblasti prostornoga planiranja i uređenja. (2) Jedinstveni prostorno-informacijski sistem obuhvaća oblast podataka i informacija koje imaju računarsku podršku na cijelom prostoru Kantona, što znači da se unutar svake općine razvija odgovarajući podsistem koji je uvezan u internu mrežu. (3) Svi subjekti informacijskog sistema na kantonalnom i općinskom nivou moraju raditi u skladu s federalnom Uredbom o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije. (4) Sredstva za uspostavu jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema osiguravaju se u Budžetu Kantona, odnosno u općinskim budžetima. Član 96. (Sadržaj informacijskog sistema) (1) U okviru jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema vodi se i održava jedinstvena evidencija koja obuhvaća: a) podatke o prostornom planu Kantona, b) podatke o prostornim planovima općina, prostornim planovima područja značajnih za Kanton te drugim dokumentima prostornog uređenja značajnim za Kanton; c) podatke i izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa i slično; d) katastar izvorišta vode za piće, s kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima; e) podatke o infrastrukturnim sistemima; f) podatke o građevinskom zemljištu značajnom za Kanton; g) podatke o graditeljskom i prirodnom naslijeđu; h) podatke o ugrožavanju okoliša (bespravno građenje te zagađenje tla, vode, zraka i sl.); i) podatke o organizacijama, ustanovama i kadrovima u oblasti prostornog uređenja; j) podatke o područjima gdje je opasnost od posljedica nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa te ratnih djelovanja posebno izražena (seizmičke karakteristike terena, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem utjecaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije u pogonima i sl.); k) druge podatke koji su značajni za prostorno uređenje Kantona te za vođenje i održavanje jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema. Član 97. (Izvještaj o stanju prostornog uređenja) (1) Općinske službe nadležne za prostorno uređenje prate stanje prostornog uređenja na području općine te, na osnovu uputa Ministarstva, dostavljaju Ministarstvu izvještaj o stanju prostornog uređenja, kao i o provođenju dokumenata prostornog uređenja na nivou općine do 15. januara za prethodnu godinu, s popunjenim jedinstvenim obrascima. (2) Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju iz stava (1) ovoga člana na jedinstvenim obrascima te izvještaj o stanju prostornog uređenja dostavlja Vladi Kantona. DIO ČETVRTI – NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA I INSPEKCIJA Član 98. (Nadležnosti) Nadzor nad provođenjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona obavlja Ministarstvo i općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja i inspekcijskog nadzora, svako u okviru svojih nadležnosti. Član 99. (Poslovi inspekcijskoga nadzora) (1) Poslove inspekcijskoga nadzora obavljaju općinski i kantonalni urbanistički inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori), u skladu s ovim zakonom. (2) Za općinskoga urbanističkog inspektora može biti postavljen diplomirani inžinjer arhitekture ili građevinarstva, odnosno magistar arhitekture ili građevinarstva sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema, s najmanje tri godine iskustva nakon stjecanja visoke stručne spreme i položenim stručnim ispitom u struci. (3) Za kantonalnog urbanističkog inspektora može biti postavljen diplomirani inžinjer arhitekture ili građevinarstva, odnosno magistar arhitekture ili građevinarstva sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema, s najmanje pet godine radnog iskustva nakon stjecanja visoke stručne spreme i položenim stručnim ispitom u struci. (4) Kantonalni i općinski inspektori svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom, čiji sadržaj i način izdavanja te oblik trebaju biti usklađeni prema važećem federalnom propisu. (5) Inspektori iz stava (1) ovoga člana mogu obavljati i inspekcijski nadzor u primjeni Zakona o građenju, u tom slučaju istupaju u svojstvu urbanističko-građevinskog inspektora. Član 100. (Prava i dužnosti urbanističkih inspektora) U obavljanju inspekcijskoga nadzora urbanistički inspektori imaju pravo i dužnost: a) narediti da se utvrđene nepravilnosti u primjeni ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provođenje otklone u određenom roku, ako u odredbama tačaka od b) do f) ovoga člana nisu određene druge mjere; b) narediti obustavu izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja ako se obavlja protivno odredbama ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provođenje, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti; c) zabraniti provođenje plana koji je u protivnosti s odredbama ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provođenje ili je njegovo donošenje bilo u protivnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana; d) narediti obustavu svake radnje koja se obavlja protivno propisima o zaštiti okoliša, tj. zaštiti tla, vode, zraka, kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te urbanog standarda; e) obustaviti građenje ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kojem se gradi ili samim građenjem mogu ugroziti ili pogoršati uvjeti na određenim područjima; f) narediti reviziju plana prostornog uređenja ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta u skladu s tim planom ugrožavaju ili pogoršavaju uvjeti na određenom području. Član 101. (Nadležnosti inspektora) (1) Kantonalni urbanistički inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom dokumenata prostornog uređenja koje donosi Skupština Kantona (član 20. ovoga zakona) te dokumenata prostornog uređenja za koje saglasnost daje Ministarstvo (član 23. ovoga zakona); b) ostvarivanjem i provođenjem prostornoga plana Kantona te programa, prostornoga plana područja posebno važnog za Kanton i detaljnog plana uređenja područja važnog za Kanton; c) stručnom ocjenom [stavovi (3) i (4) člana 62. ovoga zakona] na osnovu koje se donosi rješenje – urbanistička saglasnost; d) utemeljenošću urbanističke saglasnosti koju izdaje Ministarstvo; e) primjenom urbanističko-tehničkih građevinskih normativa i propisa. (2) Općinski urbanistički inspektor obavlja nadzor nad: a) izradom dokumenata prostornog uređenja na općinskom nivou; b) ostvarivanjem i provođenjem planske dokumentacije na općinskom nivou; c) stručnom ocjenom [stavovi (3) i (4) člana 62. ovoga zakona] na osnovu koje se donosi rješenje – urbanistička saglasnost; d) utemeljenošću urbanističke saglasnosti koju izdaje općina; e) primjenom urbanističko-tehničkih normativa i propisa. Član 102. (Prava i dužnosti inspektora) (1) Urbanistički inspektor dužan je predložiti nadležnom organu da proglasi ništavim rješenje o urbanističkoj saglasnosti ako utvrdi da je izdano protivno odredbama člana 71. i stava (8) člana 76. ovoga zakona. (2) Urbanistički inspektor dužan je predložiti nadležnom organu da ukine odobrenje za građenje ako je ono izdano u protivnosti s urbanističko-tehničkim uvjetima za građenje odnosne građevine, utvrđenim urbanističkom saglasnošću (članovi 69. i 72. ovoga zakona). (3) U postupku inspekcijskoga nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku ako odredbama ovoga zakona nije drugačije utvrđeno, (4) O poduzimanju mjera iz člana 100. ovoga zakona i poduzimanju drugih mjera i radnji za koje je ovim zakonom ovlašten, urbanistički inspektor donosi rješenje. Član 103. (Žalba na rješenje inspektora) (1) Na rješenje iz stava (4) člana 102. ovoga zakona može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Žalba iz stava (1) ovoga člana ne odgađa izvršenje rješenja. (3) Žalba iz stava (1) ovoga člana može se podnijeti kantonalnom urbanističkom inspektoru ako je rješenje donio općinski inspektor. Ako je rješenje donio kantonalni inspektor, žalba se podnosi resornom ministru. (4) Protiv odluka drugostepenih organa iz stava (3) ovoga člana može se pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda u roku od 30 dana o dana prijema rješenja. Član 104. (Mjere naređene zapisnikom) (1) Inspektor može, izuzetno, zapisnikom narediti izvršenje mjera iz stava (1) člana 100. tačaka d), e) i f) ovoga zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi te za imovinu. (2) Izvršenje mjera iz stava (1) ovoga člana počinje teći uručenjem zapisnika. (3) Inspektor je dužan izdati napismeno rješenje o navedenim mjerama u roku od tri dana od dana kada je naređeno izvršenje mjera iz stava (1) ovoga člana. Član 105. (Rješenje bez saslušanja investitora) Ako inspektor utvrdi da se građenje obavlja protivno donesenom planu, može donijeti rješenje bez saslušanja investitora. Član 106. (Nepoznat investitor) (1) Ako je investitor koji obavlja građenje protivno propisima nepoznat, ili ako je nepoznata boravišta, inspektor će odgovarajuće rješenje i zaključak o dopuštenju izvršenja oglasiti na oglasnoj ploči i staviti na građevinu koja se gradi. (2) Obaveza izvršenja pismena iz stava (1) ovoga člana, kao i rok za žalbu počinje teći od dana njihova objavljivanja na oglasnoj ploči, odnosno na građevini koja se gradi. (3) Inspektor može investitoru koji je nepoznat ili nepoznata boravišta ostaviti na građevini koja se gradi pisani poziv za saslušanje. (4) Povreda, oštećenje ili skidanje ovjerenog izvještaja postavljenog na građevini smatra se krivičnim djelom u skladu sa zakonom. DIO PETI – KAZNENE ODREDBE Član 107. (Pokretanje prekršajnoga postupka) Ovlašteni urbanistički inspektor ima pravo i obavezu pokretanja prekršajnoga postupka pred nadležnim sudom za prekršaje iz članova 109. i 110. ovoga zakona. Član 108. (Krivično djelo – donošenje rješenja i drugih akata protivno dokumentima prostornog uređenja) Službeno lice u Ministarstvu i općinskoj službi koji donose rješenje i druge akte u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti i lokacijske informacije protivno dokumentu prostornog uređenja, shodno odredbi članova 62. i 79. ovoga zakona kaznit će se zatvorskom kaznom u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Član 109. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice: a) ako izrađuje dokument prostornog uređenja a nije registrovan za te poslove, ili izrađuje dokumente prostornog uređenja, a u državi u kojoj ima sjedište nije registrovan za te poslove (član 12. ovoga zakona); b) ako dokumente prostornog uređenja izrađuje ili mijenja protivno Zakonu, propisima donesenim na osnovu Zakona i odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja te ako ne osigura usklađenost s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (članovi 33. i 45. ovoga zakona); c) ako se pri planiranju ne pridržava propisa iz oblasti zaštite okoliša, ovoga zakona i posebnih zakona i propisa koji utvrđuju mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa te mjera utvrđenih ovim zakonom i posebnim zakonima koji se odnose na zaštitu tla, voda, šuma, zraka, mineralnih sirovina i drugo (član 47. ovoga zakona); d) ako u zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planira namjenu protivno potrebama radi kojih je uspostavljena zaštitna zona ili pojas (član 48. ovoga zakona). (2) Za prijestup iz stava (1) ovoga člana kaznit će i odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom licu, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM. Član 110. (Prekršaji) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u Ministarstvu i općinskoj službi: a) ako omogući izradu i povjeri poslove izrade dokumenta prostornog uređenja suprotno odluci o izradi tih dokumenata (članovi 12. i 35. ovoga zakona); b) ako izradu dokumenta prostornog uređenja povjeri društvu ili drugom pravnom licu koje nije registrovano za obavljanje te djelatnosti (član 12. ovoga zakona); c) ako izda urbanističku saglasnost za privremene građevine i privremenu namjenu za zemljište koje nije građevinsko ili za zemljište koje je privedeno konačnoj namjeni (član 76. ovoga zakona); d) ako provodi dokument prostornog uređenja koji nije usaglašen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (član 45. ovoga zakona), a za takvo postupanje ne pribavi mišljenja nadležnog ministarstva [stav (2) člana 45. ovoga zakona]; e) ako donese plan parcelacije suprotno odredbama ovoga zakona (član 32. ovoga zakona); f) ako plan parcelacije provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi bez potvrde organa koji donosi plan parcelacije (član 94. ovoga zakona); g) ako ne postupi prema rješenju urbanističko-građevinskog inspektora. Član 111. (Odgovorno lice) Odgovornim licem smatra se rukovodilac društva ili drugog pravnog lica ili organa uprave, odnosno službe za upravu, kao i službenik koji je neposredno odgovoran za obavljanje određenih poslova. DIO ŠESTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 112. (Komisija za davanje stručne ocjene) (1) Odluku o imenovanju komisije ili odluku o davanju ovlaštenja organizaciji za davanje stručne ocjene iz člana 62. ovoga zakona Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće donijet će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (2) Nadležni organi iz stava (1) ovoga člana imenovat će nove komisije s mandatom od dvije godine ako ovlaštenja nisu povjerena ovlaštenoj organizaciji za davanje stručne ocjene. (3) Ako je u komisiju iz stava (2) ovoga člana imenovano službeno lice organa uprave, ono ne može voditi upravni postupak izdavanja urbanističke saglasnosti koja se donose na osnovu stručne ocjene komisije. (4) Postojeće komisije za davanje stručne ocjene prestaju s radom imenovanjem novih komisija ili ako se ovlaštenja daju ovlaštenoj organizaciji za davanje stručne ocjene. (5) Ministar je dužan u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti odgovarajući akt kojim će regulisati uvjete, način i metodologiju za rad komisije iz člana 62. ovoga zakona, kao i ostale propise predviđene Zakonom. Član 113. (Primjena prostornoga plana Bosne i Hercegovine) Usvajanjem prostornoga plana Kantona (član 20. ovoga zakona) prestaje se primjenjivati Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 2000. godine ("Službeni list Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine", broj 15/89 i "Službeni list Republike Bosne i Hercegovine", broj 20/93), u dijelu koji se odnosi na područje Kantona. Član 114. (Rokovi za donošenje i usklađivanje prostornih planova) (1) Općine su dužne donijeti prostorne planove općina, odnosno uskladiti ih s prostornim planom Kantona najkasnije do kraja 2015. godine. (2) Kanton je obavezan donijeti urbanistički plan sjedišta Kantona a općine urbanističke planove sjedišta općina, odnosno uskladiti ih s prostornim planom općine najkasnije do kraja 2015. godine. (3) Dokumenti ili dijelovi dokumenata prostornog uređenja čije su odrednice protivne Ustavu i administrativno-političkoj organizaciji Federacije, stavljaju se van snage do njihove izmjene ili donošenja novog dokumenta prostornog uređenja. (4) Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja započet prema odnosnim odredbama ranije važećih propisa nastavit će se prema odredbama ovoga zakona. Član 115. (Sanacija građevina oštećenih ratnim djelovanjima) (1) Građevine oštećene ratnim djelovanjima, elementarnim nepogodama te prirodnim i tehničkim katastrofama saniraju se na osnovu odobrenja za građenje, bez prethodnog izdavanja urbanističke saglasnosti. (2) Sanacija i rekonstrukcija građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje može se odobriti uz uvjet da se prethodno provede postupak izdavanja urbanističke saglasnosti za obavljeno građenje u skladu s odredbama ovoga zakona. Član 116. (Vođenje upravnog postupka) Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovoga zakona. Član 117. (Važenje planova) (1) Planovi prostornog uređenja općine, više općina, područja s posebnim obilježjima te urbanistički i regulacijski planovi doneseni u skladu s propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovome zakonu. (2) Izuzetak od stava (1) ovoga člana su planovi ili dijelovi planova čije su odrednice protivne ustavu i administrativno-političkoj organizaciji Kantona i Federacije. Ove odrednice su neobavezujuće, a izmjenama ili izradi novih planova treba pristupiti odmah, prema ovome zakonu. Član 118. (Važenje Zakona o prostornom uređenju) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 11/05). Član 119. (Donošenje propisa) Podzakonske propise određene ovim zakonom donijet će Ministarstvo u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 120. (Stupanje na snagu Zakona o prostornom uređenju) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-328/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 17. jula 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r. ** 409 Na osnovu člana 109. Poslovnika Skupštine Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 3/04 i 6/13), a u vezi s tačkom 2. stava 1. člana 19. Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 86/07, 24/09 i 44/10) te na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona, na IX. vanrednoj sjednici održanoj 26. septembra 2014. godine, donosi O D L U K U O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA ZADUŽENJE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I SKLAPANJE UGOVORA O KREDITNOM ZADUŽENJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA S FEDERACIJOM BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o dopuni Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 26/14 03.07.2014 SN KS 40/17, SN KS 01/11 pravna pomoć ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PRU@ANJU BESPLATNE PRAVNE POMO]I ^lan 1. (Dopuna ~lana 11. Zakona) U Zakonu o pru`anju besplatne pravne pomo}i ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/11) u ~lanu 11. stav (1) iza ta~ke g) na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaje se nova ta~ka h), koja glasi: "h) drugo lice s invaliditetom u stvarima za{tite i ostvarivanja njegovih prava po osnovu invaliditeta." ^lan 2. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". ^lan 3. Zadu`uje se Zakonodavno-pravna komisija da utvrdi pre~i{}eni tekst ovoga Zakona. Broj 01-02-20133/14 26. juna 2014. godine Sarajevo Zamjenik predsjedavaju}e Skup{tine Kantona Sarajevo Kemal Ademovi}, s. r. Na osnovu ~lana 117. Poslovnika Skup{tine Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Drugi novi pre~i{}eni tekst i br. 15/13 i 47/13), Skup{tina Kantona Sarajevo na sjednici odr`anoj dana 26.06.2014. godine, razmatrala je Program rada sa Finansijskim planom KJU "Porodi~no savjetovali{te" za 2014. godinu i donijela je ODLUKU I Daje se saglasnost na Program rada sa Finansijskim planom KJU "Porodi~no savjetovali{te" za 2014. godinu, koji je sastavni dio ove Odluke. II Ova Odluka }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".
Zakon o turističkoj djelatnosti TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/14 16.06.2014 turizam,djelatnost
Zakon o dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/14 16.06.2014 SN TK 08/20, SN TK 13/19, SN TK 03/10, SN TK 14/09 porez,imovina,nasljeđe,poklon
Autentično tumačenje Tarifnog broja 24. Tarife sudskih taksi, Zakona o sudskim taksama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 02/14 12.05.2014 SN ZDK 01/16 sudske takse,zdk Broj 2 – strana 202 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ponedjeljak, 12.05.2014. Ĉlan 8. ( Izmjena ĉlana 15.- Struĉni i administrativni poslovi Odbora) Ĉlan 15., briše se. Ĉlan 9. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu narednog dana, od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-6531/14 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 31.03.2014. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 164. Na osnovu ĉlana 158. stav 2. Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/12 i 12/13), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 55. sjednici, odrţanoj, dana 31.03.2014. godine, donosi: AUTENTIĈNO TUMAĈENJE Tarifnog broja 24. Tarife sudskih taksi, Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 2/12 i 9/13 ) Ĉlan 1. (Predmet autentiĉnog tumaĉenja) UtvrĊuje se autentiĉno tumaĉenje Tarifnog broja 24. Tarife sudskih taksi, koja ĉini sastavni dio Zakona o sudskim taksama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 2/12 i 9/13), (u daljem tekstu: Zakon), a kojim se precizira pravilan smisao navedenog Tarifnog broja. Ĉlan 2. (Pravilan smisao odredbe tarifnog broja Zakona) Tarifni broj 24.: „(1) Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdato uvjerenje plaća se taksa u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrĊuje više ĉinjenica, plaća se jedna taksa. (5) Plaćanju takse iz stava (1) ovog tarifnog broja podlijeţu i elektronski podnesci, kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. S obzirom na navedeno, na zahtjev kojim se traţi izdavanje ovjerenog prijepisa ili sluţbenog izvatka iz tarifnog broja 15. stav (1) taĉka a) ne plaća se taksa u smislu stava (1) Tarifnog broja 24. Zakona. Ĉlan 3. (Primjena autentiĉnog tumaĉenja) Ovo autentiĉno tumaĉenje se primjenjuje i vaţi od dana primjene odredbe Zakona za koju se daje autentiĉno tumaĉenje i isto će se objaviti u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-6530-1/14 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 31.03.2014. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 165. Na osnovu ĉlana 37. taĉka f) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona i ĉlana 45. Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi preĉišćeni tekst («Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona», broj: 7/12 i 12/13), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 54. sjednici, odrţanoj dana 13.03.2014. godine, donijela je: PROGRAM RADA SKUPŠTINE ZA 2014. godinu I UVOD Programske aktivnosti Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona u 2014. godini su determinisane ustavnim poloţajem Skupštine Kantona, kao organa zakonodavne vlasti, njenim ustavnim nadleţnostima i nadleţnostima Kantona uopšte. Programski zadaci postavljeni su u cilju ostvarenja politike Skupštine kojom se ţele urediti sve oblasti ţivota i rada u nadleţnosti Kantona. Program rada Skupštine za 2014. godinu ĉine akti iz normativno-pravne, studijsko-analitiĉke i informaciono-dokumentacione djelatnosti iz nadleţnosti Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona koje su propisane Ustavom Broj 2 – strana 202 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ponedjeljak, 12.05.2014. Ĉlanak 8. ( Izmjena ĉlanka 15.- Struĉni i administrativni poslovi Odbora) Ĉlanak 15., briše se. Ĉlanak 9. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu narednog dana, od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-6531/14 PREDSJEDATELJ Datum, 31.03.2014. godine Zenica Sretko Radišić, v.r. .............................................................................................. 164. Na temelju ĉlanka 158. stavak 2. Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi Proĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 7/12 i 12/13), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 55. sjednici, odrţanoj, dana 31.03.2014. godine, donosi: AUTENTIĈNO TUMAĈENJE Tarifnog broja 24. Tarife sudskih pristojbi, Zakona o sudskim pristojbama („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 2/12 i 9/13 ) Ĉlanak 1. (Predmet autentiĉnog tumaĉenja) UtvrĊuje se autentiĉno tumaĉenje Tarifnog broja 24. Tarife sudskih pristojbi, koja ĉini sastavni dio Zakona o sudskim pristojbama („Sluţbene novine Zeniĉko-doboj-skog kantona“, broj: 12/09, 4/11, 7/11, 2/12 i 9/13), (u daljem tekstu: Zakon), a kojim se precizira pravilan smisao navedenog Tarifnog broja. Ĉlanak 2. (Pravilan smisao odredbe tarifnog broja Zakona) Tarifni broj 24.: „(1) Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdato uvjerenje plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrĊuje više ĉinjenica, plaća se jedna pristojba. (5) Plaćanju pristojbe iz stavka (1) ovog tarifnog broja podlijeţu i elektronski podnesci, kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. S obzirom na navedeno, na zahtjev kojim se traţi izdavanje ovjerenog prijepisa ili sluţbenog izvatka iz tarifnog broja 15. stavak (1) toĉka a) ne plaća se presto-jba u smislu stavka (1) Tarifnog broja 24. Zakona. Ĉlanak 3. (Primjena autentiĉnog tumaĉenja) Ovo autentiĉno tumaĉenje se primjenjuje i vaţi od dana primjene odredbe Zakona za koju se daje autentiĉno tumaĉenje i isto će se objaviti u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-6530-1/14 PREDSJEDATELJ Datum, 31.03.2014. godine Zenica Sretko Radišić, v.r. .............................................................................................. 165. Na temelju ĉlanka 37. toĉka f) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona i ĉlanka 45. Poslovnika Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona – Novi proĉišćeni tekst («Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona», broj: 7/12 i 12/13), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 54. sjednici, odrţanoj dana 13.03.2014. godine, donijela je: PROGRAM RADA SKUPŠTINE ZA 2014. godinu I UVOD Programske aktivnosti Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona u 2014. godini su determinisane ustavnim poloţajem Skupštine Kantona, kao organa zakonodavne vlasti, njenim ustavnim mjerodavnostima i mjerodavno-stima Kantona uopšte. Programski zadaci postavljeni su u cilju ostvarenja politike Skupštine kojom se ţele urediti sve oblasti ţivota i rada u mjerodavnosti Kantona. Program rada Skupštine za 2014. godinu ĉine akti iz normativno-pravne, studijsko-analitiĉke i informaciono-dokumentacione djelatnosti iz mjerodavnosti Skupštine Zeniĉko-dobojskog kantona koje su propisane Ustavom
Zakon o građenju SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 10/14 17.04.2014 SN SBK 01/25 građenje 72 Član 115. (Sanacija građevina oštećenih ratnim djelovanjima) (1) Sanacija građevina oštećenih ratnim djelovanjima, elementarnim nepogodama te prirodnim i tehničkim katastrofama obavlja se na osnovu odobrenja za građenje, bez prethodnog izdavanja urbanističke saglasnosti. (2) Sanacija i rekonstrukcija građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje može se odobriti uz uvjet da se prethodno provede postupak izdavanja urbanističke saglasnosti za obavljeno građenje u skladu s odredbama ovoga zakona. Član 116. (Vođenje upravnog postupka) Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovoga zakona. Član 117. (Važenje planova) (1) Planovi prostornog uređenja općine, više općina, područja s posebnim obilježjima te urbanistički i regulacijski planovi doneseni u skladu s propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovome zakonu. (2) Izuzetak od stava (1) ovoga člana su planovi ili dijelovi planova čije su odrednice protivne ustavu i administrativno-političkoj organizaciji Kantona i Federacije. Ove odrednice su neobavezujuće, a izmjenama ili izradi novih planova treba pristupiti odmah, prema ovome zakonu. Član 118. (Važenje Zakona o prostornom uređenju) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 11/05). Član 119. (Donošenje propisa) Podzakonske propise određene ovim zakonom donijet će Ministarstvo u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 120. (Stupanje na snagu Zakona o prostornom uređenju) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-328/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Datum: 17.7.2014 Travnik Josip Kvasina, s. r. Z A K O N O G R A Đ E N J U 73 DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom o građenju (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje se izrada tehničke dokumentacije (u daljnjem tekstu: projektovanje), građenje, postupak izdavanja odobrenja za građenje i upotrebne dozvole, obavljanje nadzora i održavanje građevine, tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljiti građevine na području Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton) te organi za praćenje provođenja Zakona, kao i kaznene odredbe. Član 2. (Definicija pojmova korištenih u Zakonu) U smislu ovoga zakona, izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: (1) Dogradnjom, u smislu ovoga zakona, smatra se svako proširenje postojećeg objekta do 50% tlocrtne površine, kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na taj objekt i ako dograđeni dio čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu s objektom uz koji se dograđuje. (2) Nadzorni organ je pravno ili fizičko lice koje zadovoljava propisane kriterije za izradu tehničke dokumentacije ili građenje i koje obavlja nadzor nad svim radovima u građevinarstvu. (3) Građenjem, u smislu ovoga zakona, smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući završne građevinske i instalacijske građevinske radove) te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija. (4) Građevinom, u smislu ovoga zakona, smatra se građevinski objekt na određenoj lokaciji koji se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme, koji zajedno čine tehničkotehnološku cjelinu. (5) Građevinskim dijelom iz stava (4) ovoga člana, u smislu ovoga zakona, smatra se dio građevine izrađen od građevinskih materijala i proizvoda, s ugrađenim instalacijama i završnim građevinskim radovima. (6) Građevinskim proizvodima, u smislu ovoga zakona, smatraju se proizvedeni građevinski materijali, prerađevine, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije. (7) Gradilištem se smatra zemljište, uključujući i privremeno zauzeto zemljište, kao i zemljište potrebno za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja, zajedno s objektom koji se gradi. (8) Iskolčavanje građevine podrazumijeva geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar građevinske parcele. Elaborat iskolčavanja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčavanja građevine na terenu i način kojim su stabilizovane tačke planirane građevine. (9) Investitor je pravno ili fizičko lice u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i obavljaju drugi zahvati u prostoru. (10) Izvođač je pravno ili fizičko lice koje kao privrednu djelatnost obavlja usluge građenja ili izvodi pojedine radove na građevini. (11) Konzerviranjem građevine, u smislu ovoga zakona, smatraju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do stjecanja uvjeta za njezinu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini. (12) Nadziđivanjem, u smislu ovoga zakona, smatra se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta, odnosno potkrovlja na postojećim građevinama kojima se dobiva novi stambeni ili poslovni prostor. 74 (13) Održavanjem građevine, u smislu ovoga zakona, smatra se praćenje stanja građevine i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost i pouzdanost građevine te živote i zdravlje ljudi. (14) Opremom, u smislu ovoga zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, mašine, procesne instalacije i drugi ugrađeni proizvodi koji su u sklopu tehničko-tehnološkog procesa. (15) Privremenom građevinom, u smislu ovoga zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja te za organizovanje sajmova, javnih manifestacija i sl., kao i sve vrste montažnih objekata, kao što su kiosci, elementi urbane opreme, reklamni panoi veći od 2 m², i sl. (16) Pripremnim radovima, u smislu ovoga zakona, smatra se izvođenje radova i građenje pomoćnih građevina privremene prirode, koji se izvode za potrebe organizovanja gradilišta i primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. (17) Promjenom namjene građevine, u smislu ovoga zakona, smatra se pretvaranje stambenog prostora u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni prostor, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno mijenja uvjete upotrebe te građevine, okolnih građevina i prostora te odvijanje saobraćaja i uvjete očuvanja okoliša. (18) Projektovanje je izrada projekata propisana ovim zakonom. (19) Projektant je lice registrovano za obavljanje poslova projektovanja, u skladu sa važećim propisima. (20) Rekonstrukcijom, u smislu ovoga zakona, smatra se: a) izvođenje radova na postojećoj građevini (adaptacija, nadogradnja, sanacija, izmjena tehničko-tehnološkog procesa, modernizacija i sl.) ako se tim radovima utječe na tehnička svojstva građevine iz poglavlja II. ovoga zakona ili ako se tim radovima mijenjaju uvjeti utvrđeni za tu lokaciju na osnovu posebnih propisa; b) radovi kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu uticati na stabilnost građevine ili njezinih dijelova, kojima se uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu, mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine, mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovu odobrenja za građenje, izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme, ako se izvodi prema uvjetima utvrđenim u odobrenju za građenje, ne smatra se rekonstrukcijom; c) radovi kojima se građevina, čije oštećenje, nastalo kao posljedica starosti građevine, ili posljedica elementarnih nepogoda, prirodnih ili tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja, prelazi 70%, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja. (21) Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme, ako je to u skladu s namjenom građevine, u smislu ovoga zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine. (22) Radovima redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine, u smislu ovoga zakona, koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja, smatraju se radovi koji ne utječu na konstrukciju građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija ili vanjski izgled (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ostakljivanje postojećih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i popravak oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl. ). (23) Rehabilitacija podrazumijeva vraćanje oštećenog ili uništenog dobra graditeljskog naslijeđa u stanje u kojem je to dobro bilo prije oštećenja i uništenja, kao i ponovno građenje (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao što je bilo prije rušenja uz, u mjeri u kojoj je to moguće, korištenje iste tehnologije građenja. 75 (24) Revident je pravno ili fizičko lice koje zadovoljava propisane kriterije za izradu tehničke dokumentacije i koje obavlja pregled i tehničku kontrolu projektne dokumentacije. (25) Sanacijom, u smislu ovoga zakona, smatraju se radovi na oštećenim građevinama, kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja. (26) Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga zakona, smatra se rušenje i demontaža te odvoženje preostaloga materijala, opreme i drugih elemenata građevine koja, zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih elementarnim nepogodama, prirodnim ili tehničkim katastrofama ili ratnim djelovanjima, ne može nadalje služiti svojoj namjeni i predstavlja opasnost za ljudske živote i zdravlje te okolne objekte i saobraćaj, kao i uklanjanje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni. (27) Zaštita objekata u zavisnosti od vrste i lokacije građevine, podrazumijeva: a) konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva očuvanje fizičkih ostataka spomenika i njegovog okruženja, uz zabranu bilo kakvog građenja nove građevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta te zaštitu od uništenja nalaza i preuređenja koji bi ugrozili autentičnost spomenika; b) restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju građevine, uz potpuno očuvanje raritetne, autentične vrijednosti građevine sa svim njenim estetskim, umjetničkim i historijskim vrijednostima, uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i radove izvođene na osnovu postojeće originalne dokumentacije; c) iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruženju radi ugradnje sistema električne rasvjete koje ni na koji način neće ugroziti spomeničku vrijednost. Član 3. (Projektovanje, građenje i održavanje građevine) (1) Projektovanje, građenje i održavanje građevine obavlja se prema odredbama ovoga zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, zakonom utvrđenih normi, kao i prema pravilima struke. (2) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na građenje primjenjuju se i na rekonstrukciju i uklanjanje građevine ili njezinog dijela. DIO DRUGI – PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE TE OBAVLJANJE DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU POGLAVLJE I. TEHNIČKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAĐEVINU Član 4. (Pouzdanost građevine) (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da se postigne pouzdanost građevine u cjelini, kao i u svakom njezinom dijelu i elementu. (2) Pouzdanost, u smislu ovoga zakona, je sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi te da sadrži sva bitna tehnička svojstva tokom predviđenoga vremena trajanja, a to su: a) mehanička otpornost i stabilnost; b) sigurnost u slučaju požara; c) zaštita od ugrožavanja ljudskoga zdravlja; d) pristupačnost; e) zaštita korisnika od ozljeđivanja; f) zaštita od buke i vibracija; g) ušteda energije i toplinska zaštita; 76 h) zaštita od štetnog djelovanja okoliša. (3) Građenjem i korištenjem građevine ne smije se ugroziti pouzdanost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr. Član 5. (Mehanička otpornost i stabilnost) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da, tokom građenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzroče: a) rušenje građevine ili njezinog dijela; b) deformacije nedopuštenog stepena; c) oštećenja građevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije; d) nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Član 6. (Sigurnost u slučaju požara) Građevina mora biti projektovana i izgrađena da se u slučaju požara: a) očuva nosivost konstrukcije tokom određenoga vremena utvrđenoga posebnim propisom; b) spriječi širenje vatre i dima unutar građevine; c) spriječi širenje vatre na susjedne objekte; d) omogući licima da mogu neozlijeđena napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje; e) omogući zaštita spasilaca. Član 7. (Zaštita ljudskih života i zdravlja) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da udovoljava uvjetima zaštite ljudskih života i zdravlja te ne ugrožava radni i životni okoliš, posebno zbog: a) oslobađanja opasnih plinova, para i aerosola (zagađenje zraka); b) opasnih zračenja; c) strujnog udara; d) eksplozije; e) zagađenja voda i tla, f) neodgovarajućeg rješenja u postupanju s otpadom; g) atmosferskog pražnjenja; h) mehanički pokretne opreme i dijelova unutar i oko građevine. Član 8. (Zaštita od ozljeđivanja) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da se tokom njezine upotrebe izbjegne moguće ozljeđivanje korisnika građevine. Član 9. (Uklanjanje arhitektonskih barijera) (1) Građevine s više stambenih jedinica, javne i druge ustanove, preduzeća te uslužni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgrađeni na način koji trajno osigurava nesmetan 77 pristup i kretanje licima s poteškoćama u kretanju, kao i da se tokom korištenja građevina izbjegnu mogućnosti ozljeđivanja korisnika građevine, prema uvjetima iz važećeg propisa. (2) U građevinama iz stava (1) ovoga člana za koje je izdano odobrenje za građenje, odnosno koje su izgrađene prije donošenja ovoga zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje licima s poteškoćama u kretanju uklonit će se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera daje nadležni organ, odnosno služba za upravu nadležna za izdavanje odobrenja za građenje predmetne građevine, na zahtjev lica s teškoćama u kretanju ili njegovog staratelja, odnosno odgovarajućeg udruženja. (4) Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno za omogućavanje pristupa građevini i kretanja u građevini licima s teškoćama u kretanju, odgovoran je vlasnik građevine, odnosno investitor. Član 10. (Zaštita od buke i vibracija) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da nivo buke u građevini i njezinom okolišu ne prelazi dopuštene vrijednosti za tu namjenu, određene posebnim propisom. Član 11. (Ušteda energije i toplinska zaštita) Građevina mora biti projektovana i izgrađena u skladu s tehničkim standardima za toplinsku zaštitu, odnosno toplinsku izolaciju. Član 12. (Zaštita od štetnog djelovanja okoliša) Građevina mora biti projektovana, izgrađena i održavana tako da se zaštiti od štetnog djelovanja okoliša, odnosno da se osigura željeni vijek njezinoga trajanja. Član 13. (Odstupanje od tehničkih svojstava građevine) (1) U slučaju rekonstrukcije građevine koja je spomenik kulture nulte i prve kategorije, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovoga poglavlja. (2) Saglasnost za odstupanje prema stavu (1) ovoga člana daje organ uprave nadležan za poslove građevinarstva, u saradnji s organom uprave nadležnim za poslove zaštite građevine iz stava (1) ovoga člana. Član 14. (Posebni propisi) Radi postizanja tehničkih svojstava bitnih za građevinu, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva donosi tehničke propise i određuje obaveznu primjenu priznatih standarda, ako važećim tehničkim propisima i normama nisu regulisana određena tehnička svojstva bitna za određenu građevinu. POGLAVLJE II. GRAĐEVINSKI PROIZVODI I OPREMA Član 15. (Građevinski proizvodi, materijali i oprema) 78 Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako je njihov kvalitet dokazan ispravom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti s utvrđenim posebnim propisima, normativima i standardima. Član 16. (Novi proizvodi) (1) Građevinski proizvodi, materijali i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili poznata norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo na osnovu odobrenja nadležnog kantonalnog Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). (2) Odobrenje iz stava (1) ovoga člana izdaje se na osnovu potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju, da građevinski proizvod, odnosno oprema unutar granica svoje namjene udovoljava zahtjevima u pogledu osiguranja tehničkih svojstava bitnih za građevine, prema 1. dijelu poglavlju I. ovoga zakona. (3) Odobrenje iz stava (1) ovoga člana izdaje se na određeni period, koji ne može biti dulji od pet godina. Ako se u tome roku ne donese norma ili odgovarajući propis, odobrenje se može produljiti na daljnjih pet godina. (4) Odobrenje iz stava (1) ovoga člana može se ukinuti prije isteka roka važenja ako se utvrdi da novi proizvod više ne odgovara zahtjevima iz stava (1) ovoga člana. POGLAVLJE III. SUDIONICI U GRAĐENJU Član 17. (Sudionici u građenju) (1) Sudionici u građenju i njihova odgovorna lica su: a) investitor; b) projektant; c) revident; d) izvođač radova; e) stručni nadzor. (2) Odnosi između sudionika u građenju iz stava (1) ovoga člana određuju se ugovorima. Član 18. (Investitor) (1) Investitor, prema ovome zakonu, je pravno ili fizičko lica u čije ime se gradi građevina. (2) Projektovanje, kontrolu projekta, građenje i nadzor nad građenjem investitor mora povjeriti licima registrovanim za obavljanje tih djelatnosti. (3) Investitor je dužan osigurati stalni nadzor nad građenjem (u daljnjem tekstu: stručni nadzor). (4) Investitor može biti ujedno projektant i izvođač, ali stručni nadzor mora povjeriti drugom pravnom ili fizičkom licu koje ispunjava uvjete za nadzor prema ovom zakonu. (5) Investitor poslove stručnog nadzora nad građenjem ne može povjeriti pravnom licu koje je izradilo i učestvovalo u izradi projektne dokumentacije niti pravnom licu koje izvodi radove na građevini koja se radi. (6) Investitor je dužan početak građenja prijaviti organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva i nadležnoj građevinskoj inspekciji najkasnije osam dana prije početka radova. (7) U slučaju prekida radova, investitor je dužan poduzeti mjere osiguranja građevine i susjednih građevina i površina. 79 (8) Ako se tokom građenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti organ uprave nadležan za poslove građevinarstva, u roku od osam dana od dana nastale promjene. Član 19. (Projektant) (1) Projektant, prema ovom Zakonu, je lice sa visokom stručnom spremom, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke i položenim stručnim ispitom u struci i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima projektovanja. (2) Projektovanjem građevina i drugih zahvata u prostoru može se baviti pravno lice, registrovano za tu djelatnost ako pored općih uvjeta ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog inženjera, odnosno magistra sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, sa položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva odgovarajuće struke, za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, građevinski, mašinski, elektro itd.). (3) Pravno lice koje nema uposlene projektante za neku vrstu projekta koju radi, mora osigurati angažovanje projektanata, sklapanjem poslovnih ugovora sa pravnim ili fizičkim licima koji ispunjavaju uvjete iz stavova (1) i (2) ovoga člana. (4) Projektant, u smislu stava (1) ovoga člana, može na osnovu sklopljenih poslovnih ugovora sa pravnim licima registrovanim za projektovanje, obavljati poslove projektovanja iz oblasti za koje ima visoku stručnu spremu i položen stručni ispit. (5) Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projektili dio projekta za čiju je izradu imenovan, zadovoljava uvjete iz ovoga zakona, posebnih zakona, propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih normi i standarda. (6) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine učestvuje više projektanata, pravno lice, kojem je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja. Projektant voditelj može istodobno biti i projektant određene vrste projekta. (7) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i međusobnu usklađenost projekata, što potvrđuje svojim potpisom i odgovarajućom potvrdom. (8) Ako u izradi projekta učestvuju dva ili više pravnih lica, investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti lice koje će imenovati tog koordinatora. Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz stava (7) ovoga člana. Član 20. (Izvođač radova) (1) Graditi i izvoditi radove na građevini, prema ovome zakonu, može pravno ili fizičko lice registrovano za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvođač radova), ako pored općih uvjeta, ispunjavaju uvjet da u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom imaju najmanje jednog diplomiranog inženjera građevine ili diplomiranog inžinjera arhitekture struke, odnosno magistra sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke sa tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom ili inženjer iste struke, odnosno bachelor sa završenim prvim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, sa položenim stručnim ispitom i sa pet godina radnog iskustva u struci. (2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor je dužan imenovati izvođača radova odgovornog za međusobno usklađivanje radova. (3) Izvođač radova je dužan: a) graditi u skladu s odobrenjem za građenje; 80 b) radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja I. ovoga zakona; c) ugraditi materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem II., 1. dijela ovoga zakona; d) osigurati dokaze o kvalitetu radova te ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona i zahtjevima iz projekta; e) poduzeti mjere za sigurnost građevine; f) tokom građenja voditi građevinski dnevnik i građevinsku knjigu. (4) Izvođač iz stava (1) ovoga člana imenuje voditelja građenja, a ako izvodi samo pojedine radove, imenuje voditelja tih radova. Voditelj građenja, odnosno voditelj radova odgovoran je za provođenje stava (3) ovoga člana. (5) Voditelj građenja može biti diplomirani inženjer građevine ili diplomirani inženjer arhitekture odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke s najmanje tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, a voditelj pojedinih radova može biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke s najmanje tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom ili inženjer, odnosno bachelor sa završenim prvim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, s najmanje pet godine radnoga iskustva na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom. Član 21. (Stručni nadzor nad građenjem) (1) Stručni nadzor nad građenjem, u ime investitora, prema ovom zakonu, može obavljati fizičko lice ili pravno lice registrovano za poslove nadzora, koje ima u radnom odnosu zaposlenog najmanje jednog diplomiranog inžinjera odgovarajuće struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke s tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, za svaku vrstu poslova za koju obavlja nadzor (arhitektonski, građevinski, mašinski, elektro itd.). (2) Pravno lice iz stava (1) ovoga člana koje nema zaposlene inžinjere za sve vrste poslova za koje obavlja nadzor, mora osigurati angažovanje diplomiranog inžinjera, sklapanjem poslovnih ugovora s fizičkim ili pravnim licem registrovanim za poslove projektovanja i građenja. (3) Nadzorni inžinjer može biti samo diplomirani inžinjer odgovarajuće struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, s tri godine radnog iskustva na poslovima projektovanja, građenja ili stručnog nadzora i položenim stručnim ispitom. (4) Ovisno o složenosti objekta, pravno lice koje obavlja poslove nadzora nad građenjem, u ime investitora, može imenovati nadzorni tim i koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inžinjera i odgovoran je za usklađivanje rada tima i pojedinih faza objekta ili dijelova objekta. (5) Akt o imenovanju nadzornoga inžinjera, nadzornog tima i koordinatora, pravno lice dužno je dostaviti nadležnom organu, odnosno službi za upravu nadležnoj za poslove građevinarstva. (6) U provođenju stručnog nadzora nadzorni inžinjer dužan je: a) utvrditi usklađenost iskolčavanja građevine s elaboratom o iskolčavanju građevine i projektom; b) provjeriti i utvrditi gradi li se u skladu s odobrenjem za građenje, tehničkom dokumentacijom i ovim zakonom; c) provjeriti i utvrditi je li kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta te je li taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima; 81 d) potvrditi urednost izvođenja radova potpisivanjem građevinskog dnevnika te kontrolisati građevinsku knjigu i sve eventualno promijenjene okolnosti u tehničkoj dokumentaciji; e) da bez odgađanja upozna investitora te građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama o svim nedostatcima i nepravilnostima koje uoči tokom građenja. (7) Akt o imenovanju nadzornog inžinjera, pravno lice dužno je dostaviti organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva. Član 22. (Revident) (1) Reviziju projektne dokumentacije (glavnog projekta, izvedbenog projekta) obavlja pravno lice registrovano za poslove projektovanja (u daljnjem tekstu: revident), koje mora u radnom odnosu imati zaposlene diplomirane inžinjere, odnosno magistre sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja, i to: a) Odgovorni revident sa najmanje deset godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom; b) Revidenti za pojedine dijelove projekta s najmanje pet godina radnog iskustva na projektovanju istih ili sličnih građevina i položenim stručnim ispitom. (2) Pravno lice iz stava (1) ovoga člana koje nema zaposlene diplomirane inženjere, odnosno magistre sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja, za sve dijelove projekta, mora osigurati, poslovnim ugovorima, angažovanje revidenata koji ispunjavaju propisane uvjete. (3) Pravno lice iz stava (1) dužno je imenovati odgovornog revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih faza ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta. (4) Odgovorni revident organizuje izradu završnog izvještaja o reviziji ukupne projektne dokumentacije, na osnovu pojedinačnih izvještaja o reviziji pojedinih faza ili dijelova projekta, koji se prilažu uz završni izvještaj. (5) Reviziji projekta podliježu svi glavni i izvedbeni projekti stambenih objekata i stambeno-poslovnih objekata, javnih objekata, poslovnih i privrednih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za gradnju izdaje Ministarstvo, izuzev stambenih objekata i jednostavnih poljoprivrednih objekata razvijene bruto površine do 400 m2. (6) Revident ne može biti lice koje je u cijelosti ili djelimično učestvovalo u izradi projekta ili ako je taj projektu cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran kod pravnog lica u kojem je zaposlen. (7) Revident je dužan obaviti kontrolu projekta s gledišta svih uvjeta navedenih u članu 4. ovoga zakona. (8) Ovlast za obavljanje kontrole projekta iz stava (1) ovoga člana i kriterije za davanje ovlasti utvrditi će nadležno ministarstvo za poslove prostornog uređenja posebnim propisom. Član 23. (Stručni ispit) (1) Inžinjeri raznih specijalnosti koji obavljaju poslove projektovanja, revizije projekta, građenja, nadzora nad građenjem i održavanja građevine moraju imati položen stručni ispit. (2) Stručni ispiti iz stava (1) ovoga člana polaže se prema važećim propisima za polaganje stručnog ispita. POGLAVLJE IV. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA Član 24. 82 (Glavni projekt) (1) Glavni projekt ili projekt za dobivanje odobrenja za građenje, u smislu ovoga zakona, je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine. (2) Glavni projekt, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati više vrsta projekata: a) arhitektonski projekt; b) građevinski projekt; c) projekt instalacija; d) projekt ugrađene opreme; e) druge vrste projekata. (3) Projekti iz stava (2) ovoga člana, ovisno o vrsti građevine, sadrže: a) nacrte; b) tehnički opis; c) podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekta; d) proračun konstrukcije, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je građevina projektovana prema odredbama poglavlja I. ovoga zakona; e) program kontrole i osiguranja kvaliteta; f) tehničko rješenje sanacije okoliša gradilišta; g) elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja; h) elaborat zaštite okoliša, ako se radi o objektima za koje je potrebna okolišna dozvola; i) situacijski prikaz objekta (izvod iz urbanističke saglasnosti); j) tehničke uvjete građenja; k) izvještaj o obavljenoj reviziji, ako objekt podliježe reviziji. (4) Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat o usklađenosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama 1. dijela, poglavlja I. i II. ovoga zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati. (5) Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku, mora sadržavati i prijevod na jedan od službenih jezika u Kantona. (6) Za određene specifične građevine, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva može propisati i dodatne obavezne projekte. (7) U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. (8) Mišljenje iz stava (1) ovoga člana u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta, projektant idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom organu uprave koje izdaje građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji. Član 25. (Izvedbeni projekt) (1) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom i uvjetima za građenje datim u odobrenju za građenje te sadržavati detaljne crteže i njihove tekstualne opise, čime se objekt potpuno definiše za izvedbu. (2) Izvedbeni projekt obavezno se izrađuje za javne građevine i složene objekte. (3) Tehnički prijem građevine i izdavanje upotrebne dozvole obavlja se na osnovu glavnog projekta, odnosno za javne i složene građevine, na osnovu izvedbenog projekta. 83 (4) Ako izvedbeni projekt nije radio projektant glavnog projekta, investitor je dužan izvedbeni projekt dostaviti projektantu glavnog projekta radi ovjere usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom i uvjetima danim u odobrenju za građenje. (5) Projektant glavnog projekta, odnosno revident dužan je napismeno izvijestiti građevinsku inspekciju da izvedbeni projekt koji mu je dostavljen na ovjeru nije urađen u skladu s uvjetima iz odobrenja za građenje, odredbama ovoga zakona i posebnim propisima te normativima donesenim na osnovu ovoga zakona i pravilima struke. Član 26. (Označavanje projekta) (1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati naznačeno pravno lice koje ih je izradilo, naziv građevine, ime i prezime, odnosno naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegovog dijela, mjerilo u kojem je nacrt izrađen, datum izrade, ime i prezime te potpis projektanta i projektanta voditelja, kao i ovjeru pravnog lica. (2) Ovjerom projekta, odnosno nacrta pravno lice koje je izradilo projekt potvrđuje da je projekt kompletan, njegovi dijelovi međusobno usklađeni, kao i da je usklađen s odredbama ovoga zakona, posebnih propisa i normi donesenih na osnovu zakona i pravila struke te da je izvedbeni projekt izrađen u skladu s glavnim projektom i uvjetima danim u odobrenju za građenje. (3) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da je onemogućena zamjena sastavnih dijelova. (4) Izuzetno, ako projektant radi dokumentaciju za svoje potrebe, uz projekt se prilažu dokazi o ispunjavanju uvjeta iz člana 19. ovoga zakona. (5) Uz projekt mora biti uvezan akt o važećoj registraciji pravnog lica koje je izradilo projekt, dokaz o položenom stručnom ispitu projektanta voditelja i projektanata pojedinih faza projekta te izvještaj o reviziji projekta ako projekt podliježe reviziji. Član 27. (Revizija projekta) (1) Revizija glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, mora se obaviti u pogledu: a) mehaničke otpornosti i stabilnost; b) zaštite od buke i vibracija; c) uštede energije i toplinske zaštite; d) štetnog djelovanja okoliša; e) zaštite od požara; f) eliminisanja arhitektonskih barijera za lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; g) zaštite na radu. (2) Reviziju glavnog projekta investitor može povjeriti samo revidentu iz člana 22. ovoga zakona. (3) Revident koji je obavio reviziju projekta dužan je o tome sastaviti pisani izvještaj koji će biti sastavni dio projekta te ovjeriti dijelove projekta prema propisu iz stava (7) ovoga člana. (4) U izvještaju o obavljenoj reviziji, revident može zahtijevati od investitora: a) da prije početka izvođenja određenih radova obavi reviziju dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove; b) da obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja. (5) O obavljenoj reviziji, odnosno pregledu prema stavu (4) ovoga člana ovlašteni revident dužan je sastaviti pisani izvještaj. 84 (6) Ako je glavni projekt izrađen u inozemstvu, ovlašteni revident mora obaviti reviziju kojom se utvrđuje da je izrađen u skladu s ovim zakonom i priznatim normama. (7) Građevine, odnosno radove za koje je obavezna kontrola te sadržaj i način obavljanja revizije projekta, način ovjere projekta i način naknade (taksa i troškova) za obavljenu reviziju, te projekata propisat će Ministarstvo pravilnikom o reviziji projekta. Član 28. (Nostrifikacija projekta) (1) Nostrifikacija je postupak usklađenosti idejnog, glavnog i izvedbenog projekta izrađenog u inozemstvu s odredbama ovoga zakona, Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, tehničkim propisima, normama i pravilima struke iz područja graditeljstva. (2) Nostrifikaciju projekta obavlja pravno lice registrovano za poslove projektovanja (u daljnjem tekstu: ovlašteno pravno lice), koje mora imati u radnom odnosu zaposlene diplomirane inženjere, odnosno magistre sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, za sve dijelove projekta, s najmanje pet godina radnog iskustva na projektovanju istih ili sličnih građevina, s položenim stručnim ispitom. (3) Pravno lice koje nema zaposlene diplomirane inženjere, odnosno magistre sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, za sve dijelove projekta iz stava (2) ovoga člana, mora osigurati poslovnim ugovorima angažovanje pravnog lica registrovanog za poslove projektovanja koje ispunjava te uvjete. (4) Ovlašteno pravno lice koje je obavilo nostrifikaciju projekta izrađenog u inozemstvu, odgovorno je za usklađenost nostrificiranog projekta sa odredbama ovoga zakona i bosanskohercegovačkim propisima iz područja graditeljstva. (5) Pravno lice iz stava (4) ovoga člana dužno je izvršiti nostrifikaciju projekta u skladu sa postupkom nostrifikacije koji propisuje Uredba o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-tehničke dokumentacije Član 29. (Čuvanje projekta) (1) Glavni projekt, koji je sastavni dio odobrenja za građenje, zajedno s odobrenjem, (trajno) čuva organ uprave nadležan za poslove građevinarstva koji je izdao odobrenje za građenje prema važećim propisima. (2) Glavni i izvedbeni projekt građevine, sa svim nacrtima, izmjenama i dopunama, dužan je čuvati investitor, odnosno pravni slijednik građevine, za sve vrijeme dok građevina postoji. POGLAVLJE V. ODOBRENJE ZA GRAĐENJE Član 30. (Odobrenje za građenje) (1) Građenju nove i rekonstrukciji postojeće građevine može se pristupiti samo na osnovu pravosnažnog odobrenja za građenje. (2) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijele građevine, odnosno dio građevine koja čini tehničko-tehnološku cjelinu (faze građenja složenijih objekata). Član 31. (Građenje bez odobrenja za građenje) (1) Izuzetno od odredbi člana 30. ovoga zakona, odobrenje za građenje nije potrebno: a) za radove na zamjeni i / ili dopuni i popuni opreme te radove redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine koji se, prema ovome zakonu, ne smatraju rekonstrukcijom; 85 b) za priključke na niskonaponsku i PTT-mrežu te kablovsku TV-mrežu, kao i vodove kojima se postojeća građevina priključuje na postojeće instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod, parovod itd.); c) za građenje grobnice; d) za ograđivanje parcele, osim s ulične strane; e) za uređenje okućnice za građevinu (platoi, staze, vanjsko stepenište oslonjeno cijelom površinom na tlo, potporni zidovi do visine 0,8 m od nivoa tla, ograde koje su na granici građevinske parcele i ako su u skladu s uvjetima iz urbanističke saglasnosti); f) a staklenik za smještaj bilja, tlocrtne površine (bruto) do 12 m2; g) za bunar za vodu ili cisternu za vodu, zapremine do 10 m3; h) za septičku jamu, zapremine do 10 m3, koja se gradi na građevinskoj čestici građevine za koju je izdano odobrenje za građenje, s prethodno određenom mikrolokacijom u odnosu na susjedne parcele; i) za jednostavnije dječje igralište; j) za nadstrešnicu za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju; k) za reklamni pano, oglasne površine do 12 m2, i vertikalnu saobraćajnu signalizaciju u zemljišnom pojasu postojećeg puta; l) za sportske terene bez tribina, koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (nogometna igrališta te igrališta za tenis i slično); m) za radove na stepeništima, hodnicima i sl. na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini licima s teškoćama u kretanju ako se ne radi o radovima iz stavova (13), (14), (15), (16) i (17) člana 2. ovoga zakona. (2) Za građevine iz stava (1) ovoga člana investitor je obavezan pribaviti urbanističku saglasnost i u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti riješiti imovinsko pravne odnose u skladu sa članom 36. ovoga zakona. Član 32. (Posebni slučajevi građenja) (1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih događaja ili neposredno nakon njihova prestanka, bez odobrenja za građenje mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno uklanjanju štetnih posljedica. (2) Građevina iz stava (1) ovoga člana mora se ukloniti kad prestane potreba za njezino korištenje. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno pribaviti odobrenje za građenje. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja iz stava (1) ovoga člana, neovisno o stepenu oštećenja, građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez prethodnoga izdavanja urbanističke saglasnosti. (4) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva obavezan je za građevine iz stava (3) ovoga člana izdati odobrenje za građenje u skladu s odobrenjem za građenje na osnovu kojeg je građevina izgrađena. (5) Ako se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova građevine, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva može od investitora zahtijevati da priloži tehničku dokumentaciju za sanaciju građevine i ateste o obavljenim ispitivanjima konstrukcije građevine. (6) Odobrenjem za građenje iz stava (4) ovoga člana utvrdit će se i obaveza pribavljanja upotrebne dozvole za saniranu građevinu. Član 33. 86 (Organi nadležni za izdavanje odobrenja za građenje) Odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo i općinska služba nadležna za poslove građevinarstva (u daljnjem tekstu: općinska služba) na čijem se području građevina gradi, ako ovim zakonom ili drugim posebnim zakonom nije određen neki drugi organ. Član 34. (Nadležnost Ministarstva za izdavanja odobrenja za građenje) Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje građevina i drugih zahvata u prostoru za koje izdaje urbanističku saglasnost i lokacijsku informaciju prema stavu (2) člana 67 i stavu (1) člana 79. Zakona o prostornom uređenju. Član 35. (Zahtjev za odobrenje za građenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnosi investitor organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva. (2) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za građenje prilažu se: a) urbanistička saglasnost s ili lokacijska informacija s klauzulom pravosnažnosti; b) dokaz o vlasništvu, odnosno stjecanju prava na građenje; c) tri primjerka glavnog projekta ili tri primjerka izvedbenog projekta koji mora sadržavati sve propisane dijelove glavnog projekta; d) pisani izvještaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članu 27. ovoga zakona; e) saglasnost, potvrde ili mišljenja nadležnih organa ili preduzeća o glavnom projektu, ako je to određeno posebnim zakonom; f) izvod iz katastarskog plana, odnosno ažurnu geodetsku podlogu mjesta građenja, g) drugi prilozi određeni posebnim zakonom. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovoga člana potrebno je dostaviti i dokaz o uplati administrativne takse. (4) Izuzetno od odredbe tačke a) stava (2) ovoga člana, ako je za predmetnu lokaciju donesen regulacioni plan ili urbanistički projekt urađen u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i važećom Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja. Zahtjevu za odobrenje za građenje prilaže se izvod iz iste, odnosno propisani urbanističko-tehnički uvjeti, s tim da se u projektnoj dokumentaciji moraju poštovati dani urbanističko-tehnički uvjeti, što se dokazuje saglasnošću nadležnog organa na idejni projekt. (5) Nadležni organ, odnosno služba za upravu dužna je, u roku od 15 dana od dana kada je dostavljen idejni projekt, izdati saglasnost na projekt ili napismeno navesti potrebne izmjene projekta koje se moraju poštovati prilikom izrade glavnog, odnosno izvedbenog projekta. Član 36. (Dokaz o pravu građenja) Dokazom o pravu građenja iz tačke b) stava (2) člana 35. ovoga zakona smatra se: a) izvod iz zemljišne knjige ne stariji od šest mjeseci ukoliko je investitor vlasnik zemljišta; b) odluka nadležnih organa na osnovu koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo korištenja; c) ugovor o partnerstvu, sklopljen s vlasnikom zemljišta i / ili nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje; d) ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja, na koncesijskom dobru; 87 e) pisana saglasnost vlasnika odnosno suvlasnika nekretnine, sa izvodom iz zemljišne knjige ne stariji od šest mjeseci, u slučajevima kada investitor nije vlasnik nekretnine na kojoj se gradi; f) ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja ili pravo korištenja. Član 37. (Postupak izdavanja odobrenja za građenje i žalbeni postupak) (1) Nadležni organ uprave dužan je u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrditi da li je glavni projekt izrađen u skladu s idejnim projektom te uvjetima danim u urbanističkoj saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničkim uvjetima koji su propisani odgovarajućom odredbom Zakona o prostornom uređenju te s odredbama ovoga zakona i posebnih propisa. (2) Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom i posebnim propisima, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva iz člana 33. ovoga zakona dužan je izdati rješenje o odobrenju za građenje u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Glavni projekt sastavni je dio odobrenja za građenje, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom radnika i pečatom organa uprave nadležnog za poslove građevinarstva koji je to odobrenje izdao. (4) Ako organ uprave nadležan za poslove građevinarstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje odobrenja za građenje, pismeno će tražiti od investitora da u roku od 15 dana od dana primitka obavještenja otkloni utvrđene nedostatke. (5) Ako investitor u određenom roku ne ispuni sve uvjete, nadležni organ uprave, odnosno služba za upravu nadležna za poslove građevinarstva rješenjem će odbaciti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje. (6) Na rješenje koje donosi Ministarstvo ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana primitka rješenja. (7) Na rješenje koje donosi nadležna općinska služba može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. (8) Protiv konačnog akata drugostepenog organa iz stava (7) ovoga člana može se pokrenuti upravni spor kod kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana primitka rješenja. (9) U postupku izdavanja odobrenja za građenje, nadležni organ rješava naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, te naknadu za pogodnost i korištenje građevinskog zemljišta. Odmah nakon primitka kompletnog zahtjeva, nadležni organ je dužan da odlukom utvrdi iznose spomenutih naknada i da izda rješenje investitoru u roku od 10 dana o obavezi i uvjetima plaćanja tih naknada. Investitor je dužan da u roku od 10 dana nakon primitka rješenja dostavi dokaze da su plaćeni troškovi uređenja građevinskog zemljišta, naknada za pogodnost i naknada za korištenje građevinskog zemljišta ili kopiju ugovora sa nadležnom općinskom službom o plaćanju iznosa na rate do završetka građenja građevine, ukoliko postoji takva mogućnost. (10) U postupku izdavanja odobrenja za građenje primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ako odredbama ovoga zakona nije drugačije utvrđeno (11) Strankom u postupku izdavanja odobrenja za građenje smatra se pravno i/ili fizičko lice na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja za građenje, vlasnici odnosno suvlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na nekretnini na kojoj se gradi i druga lica koja imaju pravni interes. Član 38. (Sadržaj rješenja o odobrenju za građenje) (1) Rješenje o odobrenju za građenje sadrži: 88 a) podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime i prezime, sa sjedištem, odnosno adresom); b) podatke o građevini za koje se izdaje odobrenje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i katnosti građevine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele); c) naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekt; d) izjavu da je glavni projekt sastavni dio odobrenja; e) period za koji odobrenje važi; f) obavezu investitora da prijavi početak izvođenja radova organu koji izdaje odobrenje i nadležnoj građevinskoj inspekciji osam dana prije otpočinjanja radova; g) druge podatke od značaja za specifičnu lokaciju i građevinu. (2) Nadležni organ dužan je poslati kopiju odobrenja za građenje s klauzulom pravosnažnosti nadležnoj građevinskoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje, dužno je kopiju odobrenja dostaviti nadležnoj općinskoj službi na čijoj se teritoriji gradi građevina. (4) Glavni projekt je sastavni dio odobrenja za građenje, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležne službe za upravu koja je tu dozvolu izdala u skladu sa odredbama ovoga zakona. Član 39. (Izdavanje odobrenja za građenje za dijelove građevine) (1) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijele građevine. (2) Izuzetno od odredbe stava (2) člana 30. ovoga zakona, na zahtjev investitora, odobrenje za građenje može se izdati i za dijelove građevine. (3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje prema odredbi stava (2) ovoga člana, investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za građenje za cijelu građevinu. Član 40. (Načelno odobrenje za građenje za složene građevine) (1) Odobrenje za građenje za složenu građevinu može se izdati za jednu ili više građevina koje su sastavni dio složene građevine. (2) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje iz stava (1) ovoga člana investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu. (3) Načelnim odobrenjem za građenje, na zahtjev investitora, određuju se dijelovi složene građevine, funkcionalne i/ili tehnološke veze između dijelova složene građevine, te redoslijed izdavanja pojedinačnih odobrenja za građenje. (4) Glavni projekt dijela složene građevine za koji se izdaje odobrenje za građenje mora biti izrađen u skladu sa idejnim projektom cijele složene građevine, urbanističkom saglasnošću, odredbama ovoga zakona i posebnih zakona. (5) Na osnovu načelnog odobrenja za građenje može se pristupiti izvođenju pripremnih radova. (6) Uz zahtjev za izdavanje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu prilaže se: a) urbanistička saglasnost za cijelu složenu građevinu s klauzulom pravosnažnosti; b) izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih objekata (za građevine koje se grade na većem području situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila); c) tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine; d) popis dijelova složene građevine sa redoslijedom kako će se izdavati pojedinačna odobrenja za građenje; e) popis pripremnih radova koje treba izvesti; 89 f) okolinska dozvola; g) drugi nacrti i podaci, zavisno od složenosti građevine, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. (7) Uz zahtjev iz stava (6) ovoga člana potrebno je dostaviti i dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi. (8) Uz zahtjev iz stava (6) ovoga člana može se, umjesto idejnog, priložiti glavni projekt cijele složene građevine. (9) Načelno odobrenje za građenje može se izdati i za izvođenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodoprivrednih, saobraćajnih i infrastrukturnih građevina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno dijelovi građevine imaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju, idejni projekt i urbanističku saglasnost za cijelu građevinu, te da predstavljaju građevinsku i tehničku cjelinu, a da izgradnja cijele građevine traje više godina. (10) Načelno odobrenje za građenje izdaje se prema postupku izdavanja odobrenja za građenje. (11) Načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu, na osnovu kojeg se izdaju pojedinačna odobrenja za građenje, prestaje važiti u roku od pet godina od dana pravosnažnosti. (12) Važenje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu može se produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili urbanistički uvjeti i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdato odobrenje za upotrebu. Član 41. (Odobrenje za građenje za pripremne radove) (1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na osnovu načelnog odobrenja za građenje. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, odobrenje za građenje potrebno je za privremene građevine i pripremne radove koji mogu biti opasni za ljudske živote i zdravlje te saobraćaj i okoliš, i to: a) za asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl., koji će se koristiti za građenje više građevina kroz dulji vremenski period; b) za dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom; c) za složenije radove koji mogu uticati na ljudske živote i zdravlje ili na stabilnost građevine. (3) Odobrenjem za građenje iz stava (2) ovoga člana moraju se odrediti uvjeti i rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti. (4) Prethodni radovi istražnog karaktera (prethodne studije, istraživanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rješenja, izrada investicijskog programa, prikupljanje podataka za projektovanje i drugi radovi koji služe za izradu tehničke dokumentacije i za donošenje odluke o izgradnji investicijskog objekta) izvode se na osnovu urbanističke saglasnosti. Član 42. (Odobrenje za građenje za privremene objekte) (1) Za postavljanje privremenih građevina iz stava (15) člana 2. ovoga zakona, izdaje se odobrenje za građenje za privremene građevine. (2) Odobrenjem za građenje iz stava (1) ovoga člana mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti. (3) Rok za uklanjanje privremene građevine iz stava (2) ovoga člana ne može biti duži od tri godine. 90 (4) Rješenje o odobrenju za građenje izdato za privremenu građevinu i privremenu namjenu koja taj status nemaju prema stavu (15) člana 2. ovoga zakona, proglasit će se ništavim. Član 43. (Izmjene i / ili dopune odobrenja za građenje) (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu ili dopunu odobrenja za građenje ako tokom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rješenja datih glavnim ili izvedbenim projektom na osnovu kojeg je izdano odobrenje za građenje ili uvjeta datih u urbanističkoj saglasnosti. (2) U slučaju iz stava (1) ovoga člana izmjena i/ili dopuna odobrenja za građenje obavlja se na osnovu izmijenjene i/ili dopunjene urbanističke saglasnosti. (3) Ako se tokom građenja promijeni investitor, novi investitor dužan je od organa uprave nadležnog za poslove građevinarstva u roku od 30 dana zatražiti izmjenu odobrenja za građenje u vezi s promjenom investitora. Član 44. (Prestanak važenja odobrenja za građenje) (1) Odobrenje za građenje prestaje važiti ako radovi na građevini za koju je odobrenje za građenje izdano ne započnu u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti odobrenja za građenje. (2) Važenje odobrenja za građenje može se, na zahtjev investitora, produljiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je izdano odobrenje za građenje. Član 45. (Bespravna gradnja) (1) Investitor kojem je rješenjem odobreno građenje može pristupiti gradnji iz člana 30. ovoga zakona samo nakon dobivanja odgovarajuće klauzule o pravosnažnosti rješenja. (2) Za zgrade i druge građevine izgrađene bez odobrenja za građenje iz stava (1) ovoga člana može se dati priključak za javni vodovod i električnu mrežu, u skladu sa zakonskim propisima iz navedenih oblasti. (3) Posebnim propisom skupštine kantona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona, odredit će se postupak i uvjeti pod kojima se može legalizovati dosadašnja bespravna gradnja ako takva gradnja ne ugrožava opći javni interes, ako se uklapa u prostorno-plansku dokumentaciju i ako ne utječe negativno na uvjete zaštite okoliša, stanovništva i materijalnih dobara. POGLAVLJE VI. GRADILIŠTE Član 46. (Prijava građenja) (1) Investitor je dužan da organu koji mu je izdao odobrenje za građenje, kao i nadležnom inspekcijskom organu pismeno prijavi početak radova na gradilištu, najkasnije osam dana prije početka radova. (2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti izvođača radova i oznaku elaborata o iskolčavanju. (3) U slučaju prekida gradnje investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine, susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari. Ako prekid traje duže od tri mjeseca investitor je dužan prijaviti nastavak gradnje. 91 (4) Nadležni inspekcijski organ je dužan da planira i da izvrši prvi inspekcijski pregled na gradilištu u roku od 10 dana od dana prijave početka radova. Član 47. (Iskolčavanje) (1) Prije početka građenja obavlja se iskolčavanje građevine u skladu sa uvjetima datim u odobrenju za građenje i na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta. (2) Iskolčavanje građevine obavlja organ nadležan za katastar samostalno ili te poslove povjerava pravnom licu registrovanom za izvođenje tih poslova. O iskolčavanju se sačinjava elaborat, a kopije se dostavljaju investitoru, nadležnoj službi organa uprave za katastar i građenje i nadležnoj građevinskoj inspekciji. (3) Za štetu proisteklu iz pogrešnog iskolčavanja odgovara lice koje je izvršilo iskolčavanje. (4) Ispravnosti iskolčavanja građevine potvrđuje odgovorno lice iz stava (2) ovoga člana koje je izvršilo iskolčavanje upisom u građevinski dnevnik prije početka radova iskopa. (5) Nadležna građevinska inspekcija je dužna odmah, nakon primitka obavijesti iz stava (2) ovoga člana, provjeriti da li je stvarni položaj građevine u prostoru u skladu sa elaboratom o iskolčavanju i odobriti nastavak radova. Član 48. (Uređenje gradilišta) (1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontrolisanog pristupa ljudi na gradilište. (2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim saobraćajnim znakovima ili označeni na drugi način. (3) Uz javnosaobraćajne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Na određenim gradskim područjima može se odrediti poseban vanjski izgled ograde. (4) Gradilište mora imati istaknutu, na vidnom mjestu, ploču sa svim relevantnim podacima o građevini i sudionicima u gradnji (naziv investitora, izvođača radova i projektanta te naziv i vrstu građevine koja se gradi, kao i vrijeme početka i završetka radova). (5) Pripremni radovi za građenje mogu se izvoditi na zemljištu koje nije vlasništvo investitora samo ako je investitor prethodno pribavio saglasnost vlasnika toga zemljišta. (6) Investitor ili izvođač dužni su, radi privremenog zauzimanja susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona. (7) Za privremeno zauzimanje javnosaobraćajnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je pribaviti odobrenje nadležne općinske službe za upravu, odnosno preduzeća određenog posebnim zakonom. (8) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije te zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite radi sprečavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi. (9) Sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje prije izdavanja upotrebne dozvole. Član 49. (Dokumentacija na gradilištu) (1) Izvođač na gradilištu mora imati: 92 a) rješenje o upisu u registar djelatnosti; b) akt o postavljanju voditelja građenja, odnosno voditelja pojedinih radova; c) akt o imenovanju nadzornog inžinjera; d) pravosnažno odobrenje za građenje; e) projekte na osnovu kojih je izdano odobrenje za građenje; f) izvedbene projekte, sa svim izmjenama i dopunama; g) građevinski dnevnik; h) građevinsku knjigu; i) dokumentaciju o ispitivanju ugrađenog materijala, proizvoda i opreme, prema programu ispitivanja iz projekta; j) elaborat o iskolčavanju građevine, koji je izradilo fizičko ili pravno lice registrovano za obavljanje te djelatnosti posebnim propisom; k) nacrt organizacije gradilišta. (2) Uvjete, način i obrazac vođenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisat će nadležno Ministarstvo. POGLAVLJE VII. UPOTREBNA DOZVOLA Član 50. (Upotrebna dozvola) (1) Izgrađena građevina smije se početi upotrebljavati, odnosno staviti u pogon nakon što organ uprave nadležan za poslove građevinarstva koji je izdao građevinsku dozvolu, izda dozvolu za njezinu upotrebu (u daljnjem tekstu: upotrebna dozvola). (2) Upotrebna dozvola za izgrađenu građevinu izdaje se nakon obavljenog tehničkog pregleda. Član 51. (Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole investitor podnosi organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva koji je izdao odobrenje za građenje građevine. (2) Zahtjev iz stava (1) ovoga člana sadrži: a) odobrenje za građenje s klauzulom pravosnažnosti; b) kopiju katastarskog plana, s ucrtanim položajem građevine ( ne starija od 6 mjeseci); c) pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine; d) pisani izvještaj o nadzoru nad gradnjom, u skladu s članom 21. ovoga zakona. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovoga člana potrebno dostaviti dokaz o uplati administrativne takse. Član 52. (Tehnički pregled) (1) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva dužan je u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine. (2) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda građevine organ uprave nadležan za poslove građevinarstva dužan je obavijestiti investitora. Investitor je dužan tehničkom pregledu osigurati prisutnost sudionika u građenju. (3) Tehnički pregled građevine obavlja komisija koju rješenjem osniva organ uprave nadležan za poslove građevinarstva iz člana 33. ovoga zakona. (4) Rješenje iz stava (3) ovoga člana, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva obavezan je donijeti u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva iz člana 51. ovoga zakona. 93 (5) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva imenuje predsjednika i članove komisije iz stava (3) ovoga člana i određuje organe i privredna društva koja upućuju svoga ovlaštenog predstavnika kao člana komisije. (6) Predsjednik i članovi komisije iz stava (3) ovoga člana moraju ispunjavati uvjete da su diplomirani inžinjeri, odnosno magistri sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste sruke, s pet godina radnoga staža i položenim stručnim ispitom. (7) Broj članova i sastav komisije za tehnički pregled građevine, ovisi o vrsti i složenosti objekta, odnosno komisija mora imati po jednog stručnog člana za svaku vrstu radova koje pregleda (arhitektonske, građevinske, mašinske, elektroinstalacijske, vodovodne i kanalizacijske itd.). (8) U radu komisije iz stava (3) ovoga člana ne mogu sudjelovati službena lica koja su donosila rješenja u postupku izdavanja odobrenja za građenje. (9) Tehničkim pregledom građevine utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s odobrenjem za građenje. (10) O obavljenom tehničkom pregledu građevine sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova komisije za tehnički pregled građevine o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se moraju prethodno otkloniti utvrđeni nedostaci ili se može izdati upotrebna dozvola. (11) Predsjednik komisije za tehnički pregled građevine koji je obavio tehnički pregled dužan je u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda građevine zapisnik iz stava (10) ovoga člana, koji su potpisali svi članovi komisije, dostaviti organu uprave nadležnom za poslove građevinarstva. Član 53. (Dužnost investitora u postupku) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda građevine, osim za građevine iz stava (2) člana 35. ovoga zakona, komisiji za tehnički pregled građevine dati na uvid: a) dokumentaciju iz članova 46. i 49. ovoga zakona; b) situacijski nacrt građevine, kao dio geodetskog elaborata koji je izradilo fizičko ili pravno lice registrovano za obavljanje te djelatnosti posebnim propisom, te koji je ovjerio organ uprave nadležan za katastar i geodetske poslove; c) dokaz o postignutom kvalitetu radova i materijala; d) završni izvještaj nadzornog inžinjera o izvedbi građevine. Član 54. (Postupak izdavanja upotrebne dozvole) (1) Ako je izvještajem komisije utvrđeno da se izgrađena građevina može koristiti, odnosno staviti u pogon, Ministarstvo u roku od 10 dana od primitka izvještaja o izvršenom tehničkom pregledu izdaje odobrenje za upotrebu. (2) Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole odbit će se: a) ako je građevina izgrađena bez odobrenja za građenje; b) ako su tokom građenja obavljene izmjene i dopune na građevini za koje nije ishođena izmjena ili dopuna odobrenja za građenje; c) ako se u ostavljenom roku nisu otklonili nedostaci koji bitno utječu na pouzdanost i sigurnost građevine; d) ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka odobrenje za građenje ili da je u postupku poništenje odobrenja za građenje; e) ako je u toku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu gradnje ili uklanjanje građevine. 94 (3) Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti a ti nedostaci ne utječu na tehnička svojstva bitna za građevinu prema poglavlju II. ovoga zakona, organ uprave nadležan za poslove građevinarstva može odrediti rok u kojem se moraju uočeni nedostaci otkloniti. (4) Upotrebna dozvola izdat će se tek nakon što se otklone uočeni nedostaci iz stava (2) ovoga člana. (5) Izuzetno, upotrebna dozvola može se izdati ako primjedbe nisu uvjetne, odnosno ako su ispunjeni ostali uvjeti predviđeni Zakonom, a sama upotreba objekta neće ugroziti stabilnost i sigurnost te štetne utjecaje na okoliš, kao i ljudske živote i zdravlje. Član 55. (Rješenje o uklanjanju građevine) Ako se prilikom tehničkog pregleda utvrdi da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost za pouzdanost građevine, za ljudske živote ili zdravlje te za okoliš, saobraćaj ili susjedne objekte, organi nadležni za poslove građevinarstva donijet će rješenje o uklanjaju, odnosno rušenju građevine. Član 56. (Odobrenje za probni rad) (1) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva, za izdavanje upotrebne dozvole može, na osnovu mišljenja komisije za tehnički pregled građevine, za građevinu koja po svom tehnološkom procesu, s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i postrojenja, zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uvjetom da je komisija za tehnički pregled građevine utvrdila da je građevina izgrađena u skladu s izdanim odobrenjem za građenje i da puštanje građevine u probni rad ne ugrožava ljudske živote i zdravlje te okoliš i susjedne građevine. (3) Tokom trajanja probnoga rada građevine uspostavlja se i utvrđuje njezina potpuna tehnička ispravnost. (4) Probni rad građevine iz stava (1) ovoga člana može trajati najdulje 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno složenim tehnološkim procesima, probni rad se može produljiti za još 12 mjeseci. Član 57. (Troškovi postupka) Troškove obavljanja tehničkog pregleda snosi investitor, a o njima se odlučuje u skladu s odredbama važećeg federalnog Zakona o upravnom postupku. Član 58. (Upotrebna dozvola za dio građevine) Upotrebna dozvola može se na zahtjev investitora izdati za dio građevine prije dovršetka cijele građevine: a) ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (npr. korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu električnom energijom i dr.); b) ako je u pitanju složena građevina iz člana 40. ovoga zakona; c) ako se određeni dio građevine može privesti svojoj namjeni prije dovršetka cijele građevine. Član 59. (Upis građevine u zemljišne knjige) 95 (1) Upotrebna dozvola je upravni akt i u postupku njezinog izdavanja primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (2) Građevina za koju nije izdana upotrebna dozvola ne može se upisati u zemljišne knjige. (3) Izuzetno od odredbi stava (2) ovoga člana, građevine izgrađene do 23. maja 1974. godine mogu se upisati u zemljišnu knjigu na osnovu isprave, izdate od nadležnog organa za prostorno uređenje, kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena prije utvrđenog roka. (4) Izuzetno od odredbi spomenutog stava (2) ovoga člana, građevine izgrađene poslije 23. maja1974 a do 31. decembra 1991. godine, uz uvjet da posjeduje odobrenje za građenje mogu se upisati u zemljišnu knjigu na osnovu isprave, izdate od nadležnog organa za prostorno uređenje kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena u utvrđenom razdoblju. (5) Za građevine kod kojih je došlo do odstupanja (nadogradnja, proširenje, promjena namjene) kod izgradnje u odnosu na odobrenje za građenje potrebno je od strane nadležnog organa za prostorno uređenje provesti postupak u skladu sa ovim zakonom. (6) Isprave iz stava (3) ovoga člana nadležni organ će izdati nakon provedenog postupka, utvrđenog činjeničnog stanja i pribavljenog dokaznog materijala i dokumentacije kojom se potvrđuje da su ispunjeni uvjeti iz prethodnih stavova ovoga člana (ovjerena kopija katastarskog plana i posjedovnog lista, odobrenje za građenje, potvrda o priključku objekta na komunalnu i elektroenergetsku infrastrukturu, izjave na zapisnik najmanje dva svjedoka). Član 60. (Javni poziv stručnim licima) (1) Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva koji imenuje komisiju za tehnički pregled građevine, dužan je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv stručnim licima da dostave dokaze da ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u radu komisije iz stava (6) člana 52. ovoga zakona. (2) Ministarstvo će donijeti bliže propise o obavljanju tehničkog pregleda građevine i izdavanju upotrebne dozvole. DIO TREĆI – UPOTREBA I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Član 61. (Upotreba i održavanje građevine) (1) Građevina se može upotrebljavati samo na način koji je u skladu s njezinom namjenom. (2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu tako da se u predviđenom vremenu trajanja očuvaju tehnička svojstva bitna za građevinu iz 1. dijela, poglavlja I. ovoga zakona, odnosno da se ne naruše njezina spomenička svojstva ako je ta građevina uvrštena u popis građevina kulturno-historijske baštine. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog čega je ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela te ako postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu kao opasnu do otklanjanja oštećenja. 96 Član 62. (Rekonstrukcija postojeće građevine) (1) Investitor je dužan pribaviti odobrenje za građenje ako namjerava rekonstruisati postojeću građevinu. (2) Na rekonstrukciju postojeće građevine primjenjuju se odredbe članova od člana 35. do člana 45. ovoga zakona. (3) Izuzetno od odredbi člana 35. ovoga zakona, zahtjevu za rekonstrukciju postojeće građevine prilažu se: a) projekt izvedenog stanja; b) tri primjerka glavnog projekta iz člana 24. ovoga zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi; c) izvod iz katastra – katastarska čestica; d) dokaz o pravu gradnje iz člana 36. ovoga zakona; e) pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta prema članu 27. ovoga zakona; f) pisani izvještaj i potvrdu o obavljenoj nostrifikaciji u slučajevima iz člana 28. ovoga zakona; g) saglasnosti, odnosno pribavljena mišljenja iz kojih proističe priroda namjeravane rekonstrukcije. (4) Projekt izvedenog stanja mora sadržavati: a) snimku postojećeg stanja (sve osnove, presjek, krovište, pročelja itd.); b) glavni projekt u skladu s članom 24. ovoga zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi. (5) Na projekt izvedenog stanja odnose se odredbe članova od 25. do 29. ovoga zakona. POGLAVLJE I. UKLANJANJE GRAĐEVINE Član 63. (Uklanjanje građevine) (1) Vlasnik građevine može pristupiti uklanjanju građevine ili njezinoga dijela samo na osnovu odobrenja za uklanjanje građevine. (2) Odobrenje za uklanjanje građevine izdaje organ uprave nadležan za poslove građevinarstva. (3) Zahtjevu za uklanjanje građevine prilažu se: a) dokaz o pravu vlasništva građevine; b) projekt uklanjanja građevine; c) saglasnost nadležnih organa ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.); d) procjena utjecaja na okoliš, u skladu s posebnim zakonom. (4) Projekt uklanjanja građevine sadrži: a) nacrte; b) tehnički opis uklanjanja građevine; c) proračune stabilnosti konstrukcije ili njezinih dijelova tokom uklanjanja, odnosno demontaže. (5) Odredba o uklanjanju građevine i stava (1) ovoga člana ne odnosi se na uklanjanje građevine na osnovu inspekcijskoga rješenja, odnosno rješenja organa nadležnog za poslove građevinarstva. 97 DIO ČETVRTI – NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA I INSPEKCIJSKI NADZOR Član 64. (Odredbe o inspekcijskome nadzoru) Inspekcijskim nadzorom, prema ovome zakonu, obavlja se nadzor nad radom sudionika u građenju i održavanju građevine te nadzor kvaliteta građevinskih proizvoda u proizvodnji u pogledu primjene ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona, kao i propisa iz područja normizacije, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Član 65. (Kantonalni i općinski građevinski inspektori) (1)Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, obavljaju građevinski inspektori. (2)Na građevinama iz člana 34. ovoga zakona inspekcijski nadzor provode kantonalni građevinski inspektori. (3) Na ostalim građevinama inspekcijski nadzor provode općinski građevinski inspektori. (4)Kantonalnim građevinskim inspektorom može se imenovati samo diplomirani inžinjer građevinske ili arhitektonske struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, s najmanje pet godine radnoga iskustva i položenim stručnim ispitom u struci. Općinskim građevinskim inspektorom može se imenovati diplomirani inžinjer građevinske ili arhitektonske struke, odnosno magistar sa završenim drugim ciklusom bolonjskog sistema obrazovanja iste struke, s najmanje tri godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom u struci. (5) Kantonalni i općinski građevinski inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori) svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom čiji sadržaj, način izdavanja i oblik trebaju biti usklađeni prema važećem federalnom propisu. (6) Inspektori iz stava (1) ovoga člana mogu obavljati i inspekcijski nadzor u primjeni Zakona prostornom uređenju i, u tom slučaju, istupaju u svojstvu urbanističko-građevinskog inspektora. Član 66. (Provođenje nadzora nad sudionicima građenja) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost sudionicima građenja rješenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu građenja i uklanjanje građevine. Član 67. (Otklanjanje nepravilnosti) (1) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost sudionicima građenja rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi. (2) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće građevine da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tokom njezine izgradnje i upotrebe ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine te živote i zdravlje ljudi. (3) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće građevine prestanak upotrebe građevine ako za građevinu nije pribavljena upotrebna dozvola ili je prestalo važenje odobrenja za probni rad(član 58. ovoga zakona). 98 Član 68. (Obustava građenja) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti obustavu daljnje gradnje, odnosno izvođenja pojedinih radova: a) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše na osnovu odobrenja za građenje koje nije postalo pravosnažno, odnosno koje ne sadrži klauzulu pravosnažnosti iz člana 45. ovoga zakona; b) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše protivno odobrenju za građenje, te odrediti primjereni rok za usklađivanje izvedenoga stanja s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno ishođenje izmjene ili dopune odobrenja za građenje; c) ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za građenje; d) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše, a da u roku određenim rješenjem iz stava (1) člana 66. ovoga zakona nisu otklonjeni uočeni nedostaci; e) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu, propisana poglavljem II. ovoga zakona, te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka; f) ako utvrdi da se radovi izvode tako da se ugrožava sigurnost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr., te narediti hitne mjere zaštite ako je to potrebno; g) ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fizičko lice koje nije registrovano, odnosno ovlašteno za izvođenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim zakonom. (2) U slučajevima iz stava (1) ovoga člana, građevinski inspektor će, na licu mjesta, narediti zatvaranje gradilišta. (3) U slučajevima iz tačke g) stava (1) ovoga člana, građevinski inspektor ima pravo i dužnost podnijeti nadležnome sudu zahtjev za brisanje pravnog lica iz sudskog registra ako ono ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim zakonom. Član 69. (Zatvaranje gradilišta i pečaćenje sredstava za rad) (1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor na temelju ovoga zakona na licu mjesta naređuje zapisnikom zatvaranje gradilišta, posebnim službenim znakom i onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad pečaćenjem. (2) Građevinski inspektor naredit će zatvaranje gradilišta tako što će donijeti rješenje o zatvaranju gradilišta u roku od 3 dana nakon sačinjavanja zapisnika i označiti gradilište žutom trakom širine 5 cm sa tekstom „zatvoreno gradilište“ ispisanim na jednom službenom jeziku Kantona, širine 3 cm i postavljanjem zapisnika odnosno rješenja o zatvaranju gradilišta na predmetnom lokalitetu. (3) Građevinski inspektor će s gradilišta ukloniti službeni znak iz stava (1) ovoga člana kada investitor, odnosno vlasnik postupi prema inspekcijskom rješenju, odnosno kada uskladi građenje s ovim zakonom. (4) Ako investitor, odnosno vlasnik nastavi graditi poslije zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja uz pomoć policije koja će udaljiti izvođača s gradilišta. (5) Povreda službenog pečata ili znaka nakon zatvaranja gradilišta je kazneno djelo prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine. 99 (6) Naredba o zatvaranju gradilišta i pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad prestaje važiti nakon izvršenja inspekcijskoga rješenja građevinskog inspektora odnosno obustave postupka izvršenja. (7) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta te pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad propisuje ministarstvo. Član 70. (Način uklanjanje građevine) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti da se građevina ili njezin dio ukloni, odnosno da se uspostavi prijašnje stanje: a) ako se gradi ili je izgrađena bez odobrenja za građenje, odnosno urbanističke saglasnosti građevina iz člana 31. ovoga zakona; b) ako se gradi protivno odobrenju za građenje, a u određenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno ako se nije pribavila izmjena ili dopuna odobrenja za građenje (član 43. ovoga zakona); c) ako se tokom građenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina ili su na drugi način ugroženi ljudski životi ili okoliš. Inspektor će naredit, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga; d) ako utvrdi da je, zbog dotrajalosti ili većih oštećenja, neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i ljudske živote, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti, inspektor će narediti vlasniku građevine da ukloni građevinu ili njezin dio. Inspektor ujedno naređuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (npr. podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.); e) ako se, u skladu s članom 42. ovoga zakona, ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova (barake, nadstrešnice, instalacije, skladišta, zajedničke nastambe te druge građevine i uređaji). (2) U slučajevima iz tačaka a) i b) stava (1) ovoga člana, inspektor će, prije donošenja rješenja, na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta posebnom oznakom, tako što će označiti gradilište žutom trakom, širine 5 cm, s tekstom: "zatvoreno gradilište", ispisanim na jednom od službenih jezika Kantona, širine 3 cm. (3) Ako se građevina iz tačke c) stava (1) ovoga člana nalazi u zaštićenom području, rješenje o uklanjanju ne može se izvršiti bez saglasnosti nadležnog zavoda za poslove zaštite spomenika kulture. Postupak davanja saglasnosti organa uprave nadležnog za poslove zaštite spomenika kulture hitan je. (4) Ako u slučaju iz stava (1) ovoga člana investitor ne postupi prema rješenju inspektora o uklanjanju građevine ili njezinoga dijela, rješenje će se izvršiti pomoću drugog lica, na trošak investitora. (5) Način izvršenja rješenja određuje građevinski inspektor. Član 71. (Izvršenje inspekcijskog rješenja) (1) Troškovi izvršenja rješenja kantonalnog inspektora plaćaju se iz kantonalnog Budžeta do naplate od počinitelja prekršaja. (2) Troškovi izvršenja rješenja općinskog inspektora plaćaju se iz budžeta jedinice lokalne uprave do naplate od počinitelja prekršaja. (3) U slučaju iz stava (1) ovoga člana, troškovi izvršenja naknađuju se od počinitelja prekršaja u korist kantonalnog Budžeta. U slučaju iz stava (2) ovoga člana troškovi izvršenja naknađuju se od počinitelja prekršaja u korist budžeta jedinice lokalne uprave. 100 (4) Radi nesmetanog izvršenja inspekcijskog rješenja, nadležna policijska uprava prethodno osigurava građevinu, gradilište i pristup na gradilište od ljudi i stvari za vrijeme izvršenja inspekcijskog rješenja. (5) Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja donesenog nepoznatom investitoru namiruju se iz kantonalnog odnosno općinskog budžeta ovisno o tome koji je inspektor donio rješenje. (6) Građevinski inspektor sastavlja zapisnik o izvršenom uklanjanju građevine koji se dostavlja katastarskom uredu. (7) Ovlašteni građevinski inspektor ima pravo i obavezu pokretanja prekršajnog postupka pred nadležnim sudom za prekršaje iz člana 64. do člana 80. ovoga zakona. Član 72. (Inspekcijske mjere) (1) Inspektor, izuzetno, može zapisnikom narediti izvršenje mjera iz tačaka a) i e) stava (1) člana 68. i tačaka c) i d) stava (1) člana 70. ovoga zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi te za imovinu. (2) Izvršenje naređenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika. (3) Inspektor je dužan izdati pisano rješenje o naređenim mjerama iz stava (2) ovoga člana u roku od tri dana od dana kada je naređeno izvršenje mjera. (4) Na rješenje građevinskog inspektora ovlašteno lice kod kojeg je obavljen inspekcijski nadzor ima pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka rješenja. (5) Žalba na rješenje inspektora iz članova 66. i 67. ovoga zakona te stava (3) ovoga člana ne odgađa izvršenje rješenja. (6) Žalba iz stava (5) ovoga člana može se podnijeti kantonalnom građevinskom inspektoru ako je rješenje donio općinski inspektor. Ako je rješenje donio kantonalni inspektor, žalba se podnosi resornom kantonalnom ministru. (7) Protiv rješenja donesenog o žalbi može se pokrenuti upravni spor u Kantonalnom sudu u roku od 30 dana od dana primitka rješenja. Član 73. (Ništavost rješenja o odobrenju za građenje) (1) Inspektor je dužan zatražiti od nadležnoga organa da oglasi ništavim rješenje o odobrenju za građenje ako utvrdi da je izdano protivno odredbama ovoga zakona i propisima za njegovo provođenje, i to: a) ako je odobrenje za građenje izdano mimo dokumenata prostornog uređenja; b) ako je odobrenje za građenje izdano za privremenu građevinu koja taj status nema prema stavu (15) člana 2. ovoga zakona; (c) ako je odobrenje za građenje izdato na osnovu glavnog projekta koji nije usklađen prema odredbi stava (1) člana 37. ovoga zakona. (2) Rješenje o oglašavanju ništavim rješenja o odobrenju za građenje donosi se u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku. DIO PETI – KAZNENE ODREDBE Član 74. (Novčane kazne za pravna i fizička lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice u svojstvu investitora: 101 a) ako projektovanje, građenje ili provođenje stručnog nadzora povjeri licu koje nije registrovano za obavljanje tih djelatnosti [stav (2) člana 19. ovoga zakona]; b) ako ne osigura stručni nadzor nad građenjem [stav (3) člana 18. ovoga zakona]; c) ako ne prijavi početak građenja u propisanome roku [stav (6) člana 18. ovoga zakona]; d) ako u slučaju prekida radova ne osigura građevinu koju gradi i okoliš [stav (7) člana 18. ovoga zakona]; e) ako u propisanom roku ne prijavi promjenu investitora [stav (8) član 18. ovoga zakona]; f) ako pristupi građenju bez pravosnažnog odobrenja za građenje (član 30. ovoga zakona); g) ako reviziju projekta povjeri pravnom licu koje nije revident [stav (2) člana 27. ovoga zakona]; h) ako gradi protivno odobrenju za građenje, a nije dobio izmjenu ili dopunu odobrenja za građenje (član 43. ovoga zakona); i) ako za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove [stav (6) člana 48. ovoga zakona]; j) ako za potrebe gradilišta zauzme javnosaobraćajnu površinu bez odobrenja nadležnog organa [stav (7) člana 48. ovoga zakona]; k) ako nakon završetka građenja ne raščisti i ne uredi gradilište i neposredni okoliš [stav (9) člana 48. ovoga zakona]; l) ako upotrebljava građevinu ili njezin dio bez upotrebne dozvole (član 50. ovoga zakona); m) ako u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom građevine [stav (2) člana 54. ovoga zakona]; n) ako nastavi građenje na gradilištu nakon donošenja rješenja o zatvaranju gradilišta. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice kao vlasnik građevine novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Član 75. (Novčane kazne za pravna lica i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 6.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje gradi za račun nepoznatog kupca ako stručni nadzor ne povjeri drugom pravnom licu registrovanom za obavljanje stručnog nadzora [stav (4) člana 18. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 600,00 KM. Član 76. (Novčane kazne za provođenje stručnog nadzora nad građenjem) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje provodi stručni nadzor nad građenjem: a) ako nije registrovano za obavljanje poslova stručnog nadzora [stav (1) člana 21. ovoga zakona]; b) ako imenuje nadzornog inžinjera koji ne ispunjava uvjete prema odredbama ovoga zakona [stav (3) člana 21. ovoga zakona]; c) ako ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s odobrenjem za građenje, odnosno projektom [stav (3) člana 20. ovoga zakona]; 102 d) ako ne poduzme mjere da tehnička svojstva građevine zadovolje uvjete iz 1. dijela, poglavlja I. ovoga zakona [stav (3) člana 20. ovoga zakona]; e) ako ne poduzme mjere da kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i da bude dokazan odgovarajućim ispitivanjima i dokumentima [tačka b) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; f) ako je nadzorni inžinjer zaposlenik pravnoga lica koje je izvođač radova na istoj građevini [stav (5) člana 18. ovoga zakona]; g) ako nadzire građenje građevine koja se gradi bez pravosnažnog akata kojim se odobrava građenje [tačka b) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; h) ako ne utvrdi da izvođač, odnosno odgovorno lice koje vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom [stav (1) člana 20. ovoga zakona]; i) ako ne utvrdi je li iskolčavanje građevine provelo lice ovlašteno za obavljanje poslova geodetske izmjere i katastra općine prema posebnom propisu [tačka a) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; j) ako bez odgađanja ne upozna investitora te građevinsku i druge inspekcije o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoči tokom građenja, kao i o poduzetim mjerama [tačka e) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; k) ako u građevinski dnevnik ne upiše način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti [tačka d) stava (6) člana 21. ovoga zakona]; l) ako ne sastavi završni izvještaj o izvedbi građevine [tačka f) stava (6) člana 21.]. (2) Za prekršaj iz tačaka a) i b) stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 700,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i nadzorni inžinjer novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. (4) Novčanom kaznom iz stava (1) ovoga člana kaznit će se ovlašteno lice nadležnog organa ako izda odobrenje za građenje objekta protivno odredbama člana 38. ovoga zakona. Član 77. (Novčane kazne za vlasnika građevine) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice kao vlasnik građevine: a) ako upotrebljava građevinu protivno njezinoj namjeni [stav (1) člana 61. ovoga zakona]; b) ako ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu [stav (2) člana 61. ovoga zakona]; c) ako pristupi uklanjanju građevine ili ukloni građevinu ili njezin dio bez odobrenja općinske službe za upravu nadležne za poslove građevinarstva [stav (1) člana 63. ovoga zakona]; d) ako glavni projekt nije izrađen u skladu sa idejnim projektom [stav (1) člana 37. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice vlasnika građevine novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice kao vlasnik građevine novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Član 78. (Novčane kazne za pravno lice koje projektuje) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje projektuje: 103 a) ako nije registrovano za projektovanje [stav (2) člana 19. ovoga zakona]; b) ako imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uvjete (član 19. ovoga zakona); c) ako izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom [stav (1) člana 25. ovoga zakona]; d) ako ne označi i ne uveže projekt i njegove dijelove [stav (3) člana 26. ovoga zakona]; e) ako glavni projekt nije izrađen u skladu s idejnim projektom (član __stav __ ovoga zakona). (2) Za prekršaj iz tačaka a), b) i d) stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM. (3) Za prekršaj iz tačke c) stava (1) ovoga člana kaznit će se projektant novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM. Član 79. (Novčane kazne za izvođača kao pravnog lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj izvođač kao pravno lice: a) ako ne gradi u skladu s tehničkim propisima i normama, s obveznom primjenom [tačka b) stava (3) člana 20. ovoga zakona]; b) ako nije registrovan za obavljanje djelatnosti [stav (1) člana 20. ovoga zakona]; c) ako ne gradi u skladu s odobrenjem za građenje [tačka a) stava (3) člana 20. ovoga zakona]; d) ako radove izvodi tako da tehnička svojstva građevine ne odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga zakona [tačka b) stava (3) član 20. ovoga zakona]; e) ako ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu s poglavljem III. ovoga zakona [tačka c) stava (3) člana 20. ovoga zakona]; f) ako ne dokaže kvalitet radova te ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona [tačka d) stava (3) člana 20. ovoga zakona]; g) ako tokom građenja ne poduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja sigurnosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija te stabilnosti okolnog tla [stav (3) člana 4. ovoga zakona]; h) ako imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uvjete (stav (5) člana 20. ovoga zakona); i) ako pristupi građenju bez pravosnažnog odobrenja za građenje (član 30. ovoga zakona); j) ako ne ogradi gradilište u skladu s odredbama stavova (1), (2) i (3) člana 48. ovoga zakona; k) ako upotrebljava susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove [stav (6) člana 48. ovoga zakona]; l) ako upotrebljava javnosaobraćajnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog organa ili preduzeća [stav (7) člana 48. ovoga zakona]; m) ako nastavi građenje na gradilištu nakon donošenja rješenja o zatvaranju gradilišta n) ako ne raščisti i ne uredi gradilište i neposredni okoliš nakon završetka građenja [stav (9) člana 48. ovoga zakona]; o) ako na gradilištu nema propisanu dokumentaciju [stav (1) člana 49. ovoga zakona]; p) ako ne vodi građevinski dnevnik u skladu s posebnim propisom [tačka g) stava (1) člana 49. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz tačaka a), b), g) i l) stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM. 104 (3) Za prekršaj iz tačaka a), c.), d), e), f), h), i), j), k), m) n ) i o) stava (1) ovoga člana kaznit će se i voditelj građenja, odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. Član 80. (Novčane kazne za revidenta) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM i zaštitnom mjerom oduzimanje ovlaštenja za kontrolu projekta kaznit će se za prekršaj revident: a) ako prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije utjecati na tehnička svojstva građevine utvrđena poglavljem 1. dijela poglavlja I. ovoga zakona; b) ako obavi kontrolu projekta koji je u cijelosti ili njegov pojedini dio izradilo pravno lice u kojem je zaposlen [stav (3) člana 22. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i pravno lice u kojem je revident zaposlen, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 4.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu u kojem je revident zaposlen, novčanom kaznom iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM. DIO ŠESTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 81. (Upravni postupak) Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovoga zakona. Član 82. (Donošenje propisa) Podzakonske propise određene ovim zakonom donijet će Ministarstvo u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 83. (Prestanak važenja Zakona o građenju) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti kantonalni Zakon o građenu ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 11/05). Član 84. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-330/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Datum: 17.7.2014 Travnik Josip Kvasina, dipl. oec.
Zakon o upravnim taksama s tarifom upravnih taksi ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 08/14 16.04.2014 takse,zakon,zhk
Zakon o šumama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 04/14 31.03.2014 šume
Zakon o šumama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 05/14 18.03.2014 SN SBK 14/20, SN SBK 07/18, SN SBK 08/16, SN SBK 12/15 šume,zakon,drvo SLUŽBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Broj 5 aprila 2014. T R A V N I K Godina XVIII. P R E D S J E D A V A J U Ć I S K U P Š T I N E SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 119 Na osnovu tačke j) stava 1. člana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 – ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O ŠUMAMA Proglašavam Zakon o šumama, koji je donijela Skupština Srednjobosanskog kantona na XXXIII. sjednici održanoj 7. marta 2014. godine. Broj: 01-02-91/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 18. marta 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r. ** S K U P Š T I N A SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 120 Z A K O N O ŠUMAMA POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet, svrha i cilj Zakona) (1) Ovim zakonom propisuje se: planiranje u šumarstvu; privređivanje u šumarstvu; zaštita od biotičkih i nebiotičkih agensa; promet drva i sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda, šume i šumsko zemljište s posebnim režimom gospodarenja; zaštita šume i šumskoga zemljišta od štete; sekundarni (nedrvni) šumski proizvodi i zaštita ugroženih vrsta; saobraćaj u šumi; upravljanje šumom i šumskim zemljištem; ekonomske funkcije šume; promjena namjene šumskoga zemljišta i gradnja u šumi; šumarske institucije; finansiranje; nadzor nad provođenjem Zakona; kaznene odredbe, kao i ostala pitanja iz oblasti šumarstva, na području Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). (2) Svrha ovoga zakona je urediti odnose i propisati mjere upravljanja i gospodarenja svim šumama i šumskim zemljištem na području Kantona, s ciljem: a) boljeg korištenja prirodnoga potencijala šumskoga zemljišta; b) očuvanja i zaštite prirodnoga staništa i šumskoga biodivirziteta pod kojim se podrazumijevaju razne strukture šumskoga biotopa šumske flore i šumske faune; c) unapređenja održivoga gospodarenja šumskim resursima, uključujući stručnu i finansijsku pomoć vlasnicima i korisnicima šume; d) usklađivanje i harmoniziranja različitih interesa nad šumom i šumskim zemljištima, naročito kada su u pitanju: opći interes, interes vlasnika, interes korisnika i interes jedinica lokalne samouprave; e) unaprjeđivanja ostvarenog učešća javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja šumama, uz poticanje i transparentnost donošenja odluka o svim relevantnim pitanjima i sa svim interesnim stranama. Član 2. (Definicija šume i šumskoga zemljišta) (1) Šuma, u smislu ovoga zakona, jeste zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja, čija površina prelazi 1.000 m2 a širina najmanje 20 m te njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskoga drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi, površinske vode i močvare unutar šume i sastojine šumskoga drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina te ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. (2) Šume i šumska zemljišta prirodni su resurs čije se vrijednosti manifestuju kroz ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šume. Šume i šumska zemljišta, kao dobro od općeg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu Kantona i općina i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim zakonom. Šumsko zemljište, osim zemljišta obraslog šumom, obuhvaća i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem osigurava ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također čine područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine i livade unutar šume. (3) Šumom se ne smatraju groblje pokriveno drvećem, rasadnik šumskoga drveća izvan šume, izolirana skupina šumskoga drveća na površini do 1.000 m2, kao ni šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima. (4) U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem, odluku donosi ministar nadležan za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar), uz pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave za šumarstvo (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava). Član 3. (Definicija pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) Biološka obnova šume jeste priprema zemljišta za prirodno pomlađivanje, pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura, prorjeđivanje sastojina, sanaciju požarišta, prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznačivanje stabala za sječu, rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, šikara i šibljaka, zaštitu šume te projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture. b) Čista sječa jeste sječa svog ili praktično svog drveća u sastojini, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uvjetima goleti, čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Čista sječa nije uklanjanje starih sastojina ako je njihova reprodukcija osigurana na odgovarajući način. c) Direktna konverzija je prevođenje šume u viši uzgojni oblik. d) Doznačivanje stabala jeste odabiranje, obilježavanje i evidentiranje stabala za sječu. e) Funkcije šume su: 1) ekološka: biodiverzitet – zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska – uključujući ulogu šume u vezivanju ugljika iz zraka; 2) ekonomska: prihod od proizvodnje drva i sekundarnih šumskih proizvoda; 3) socijalna: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraživanje, odbrana te zaštita objekata i infrastrukture. f) Gospodarenje šumom obuhvaća planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šume i šumskoga zemljišta u skladu s odredbama šumskoprivredne osnove. g) Gospodarska jedinica je prostorno-uređajna jedinica šume i šumskoga zemljišta na kojoj se osigurava trajnost gospodarenja šumom i šumskim zemljištem. h) Izvođač radova u šumarstvu je fizičko ili pravno lice koje je registrovano za izvođenje radova u šumarstvu i posjeduje odobrenje kantonalnoga ministarstva nadležnog za poslove šumarstva. i) Korisnik državne šume je šumskoprivredno društvo koje, na osnovu ugovora sklopljenog u skladu s odredbama ovoga zakona i drugih zakona, obavlja poslove gospodarenja državnom šumom. j) Iskorištavanje šume obuhvaća sječu i transport drva, iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda, te prodaju šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda. k) Krčenje šume, u smislu ovoga zakona, promjena je namjene šumskoga zemljišta. Izgradnja objekta u šumi i na šumskom zemljištu potrebnoga za gospodarenje šumom, kao i za prehranu i uzgoj divljači ne smatra se krčenjem. l) Otvorena vatra je svaka vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenog ognjišta. m) Paljika je opožarena površina nastala poslije požara. n) Pašarenje je puštanje stoke na ispašu, žirenje i brst te kresanje grana i lisnika za prehranu stoke. o) Površinske vode su stalni i povremeni vodeni tokovi te stajaće vode. p) Pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu privredno je društvo registrovano u sudu nadležnom za poslove šumarstva, koje u stalnom radnom odnosu ima zaposleno najmanje jedno lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, s kontinuitetom u struci u oba ciklusa, s najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci; ili prvog ciklusa (bachelor) bolonjskoga sistema studiranja (180 ECTS bodova i 240 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, s najmanje tri godine radnog iskustva u struci, ili najmanje jednog šumarskog tehničara, s najmanje pet godina radnog iskustva u struci. q) Privremeni godišnji plan gospodarenja državnim i privatnim šumama je plan gospodarenja državnom i privatnom šumom koji za državnu šumu izrađuje korisnik državne šume, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu, i to nakon isteka šumskoprivredne osnove. Tim planom ne može se gospodariti dulje od jedne godine, a postupak donošenja je isti kao i za šumskoprivredne osnove. r) Pustošenje šume jeste podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje pomlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskoga zemljišta te ugrožavaju opstanak šume i njezine ekološke funkcije. s) Sanitarna sječa znači sječu zaraženih, insektima napadnutih, vrlo oštećenih ili izvaljenih stabala. t) Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne vlake, stalne žičare i ostale šumske komunikacije, objekti i kapaciteti u šumi koji su namijenjeni gospodarenju šumom. u) Šumski proizvodi su svi proizvodi šume i šumskoga zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na: 1) šumsko drveće i žbunje i sve njihove dijelove; 2) sjeme, koštunjičavo voće, bobičaste plodove, koru drveta, korijen, šišarke i plodove ostale vegetacije unutar šume; 3) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i ostale biljke; 4) gljive; 5) biljni sok ili smolu; 6) med; 7) listinac; 8) divljač i ostale životinje koje žive u šumi; 9) travnati ili pašnjački prekrivač; 10) treset, zemlju, pijesak, šljunak i kamen (u daljnjem tekstu: mineralne sirovine). 11) Proizvodi iz alineja 2) do 10) ove tačke su sekundarne (nedrvne) šumske proizvode. v) Šumskoprivredno područje je, u stanišnom, biološkom, geografskom, saobraćajnom, ekološkom i ekonomskom pogledu, jedna zaokružena cjelina u okviru koje se osigurava trajnost gospodarenja šumom i šumskim zemljištem te šumskim ekosistemom. w) Šumski putevi su putevi izgrađeni na šumskom zemljištu, s pratećom infrastrukturom, a koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda te sav saobraćaj u vezi s gospodarenjem šumom i spajanjem sa sistemom javnih puteva. Vlake nisu šumski putevi, osim ako ne ispunjavaju minimalne standarde određene za šumske puteve. x) Šumski reprodukcijski materijal je: 1) sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka; 2) dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka; 3) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog pomlatka. y) Šumskouzgojne mjere su sve mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumskouzgojne mjere uključuju: 1) mjere za obnovu šume, odnosno za stvaranje novih sastojina; 2) njegu mladih razvojnih faza šume, uključujući prorjeđivanje mlađih sastojina; 3) specijalnu njegu mladih faza u prebornoj šumi, jednodobnoj i raznodobnoj šumi te izdanačkoj šumi, kao i ruba šume; 4) rekonstrukciju i konverziju izdanačke šume i šikare; 5) izgradnju protupožarnih puteva i prosjeka. z) Trajnost gospodarenja šumom podrazumijeva korištenje šumskih proizvoda i upotrebu šume i šumskoga zemljišta na način i intenzitetom koji će očuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja i vitalnost te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tome ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema. aa) Upravljanje šumom i šumskim zemljištem podrazumijeva administrativne (upravne) poslove koji se sastoje od kreiranja jedinstvene šumarske politike dugoročnog (strateškog) i srednjoročnog planiranja, kontrole i stručnog nadzora korištenja šume i šumskoga zemljišta s ciljem očuvanja i unaprjeđenja trajnosti i gospodarenja šumom. bb) Uređajni period je planski period za koji se izrađuje i donosi šumskoprivredna osnova. cc) Vlasnik privatne šume je pravno i fizičko lice koje je na zakonit način steklo pravo vlasništva nad šumom ili šumskim zemljištem, što se dokazuje izvodom iz zemljišne knjige. dd) Zaštita šume je skup mjera i aktivnosti koje su dužni poduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumom radi zaštite šume od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja. ee) Sastojina je dio šume koji je po sastavu i strukturi isti ili sličan, a od ostalih dijelova šume razlikuje se po jednom obilježju ili po više bitnih obilježja. ff) Cijena drveta na panju je cijena koju se dobije kada se prihod ostvaren prodajom šumskih drvnih sortimenata na stovarištu umanji za ostvarene proizvodne troškove njihove sječe, izrade i izvoza do stovarišta te podijeli na njihovu ukupnu neto-drvnu masu bez obzira na strukturu. POGLAVLJE II. PLANIRANJE U ŠUMARSTVU Član 4. (Šumskoprivredno područje) (1) Radi osiguranja racionalnog i trajnog gospodarenja državnom šumom i šumskim zemljištima osniva se šumskoprivredno područje. (2) U administrativnim granicama Kantona može se osnovati više šumskoprivrednih područja. (3) Šumskoprivredno područje dijeli se na gospodarske jedinice. (4) Za svako šumskoprivredno područje kojem je uspostavom entiteta ili kantona došlo do izmjene granica potrebno je provesti proceduru revizije granica. Reviziju će provoditi stručna komisija koju imenuje ministar. (5) Osnivanje šumskoprivrednog područja zasniva se na stručnom elaboratu koji, osim prijedloga s obrazloženjem te bioloških, tehničkih i ekonomskih pokazatelja, sadrži opće kriterije, a naročito: a) preglednu kartu područja, s ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama šumskoprivrednog područja te granicama unutrašnje podjele šume po gospodarskim jedinicama i odjelima, s ucrtanom mrežom trajnih šumskih puteva i ucrtanim izvorištima i vodotocima te objektima koji su značajni za gospodarenje šumama, kao i opis granica šumskoprivrednih područja; b) popis katastarskih parcela po katastarskim općinama i zemljišnoknjižnim ulošcima, s kulturama, klasama i površinama koje ulaze u šumskoprivredno područje; c) podatke o drvnoj zalihi, po gospodarskim jedinicama, kategorijama šume i vrstama drveća; d) ukupni godišnji zapreminski prirast, po kategorijama šume i vrstama drveća; e) prosječni godišnji etat, po kategorijama šume i vrstama drveća; f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u okviru šumskoprivrednog područja; g) podatke o mogućnostima korištenja nedrvnih šumskih proizvoda i divljači te o mogućnostima turizma, sporta i rekreacije; h) pregled podataka iz tačaka c), d), e), f) i g) ovoga stava, po općinama Kantona. (6) Odluku o osnivanju šumskoprivrednog područja i reviziji njegovih granica donosi Skupština Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština Kantona) na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) te na osnovu stručnog elaborata iz stava (5) ovoga člana. Zahtjev za osnivanje šumskoprivrednih područja ili reviziju njihovih granica može podnijeti Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i općina. (7) Stručni elaborat iz stava (5) ovoga člana izrađuje visokoškolska naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva, a troškove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva za osnivanje šumskoprivrednog područja ili reviziju njegovih granica. (8) Opće kriterije za osnivanje šumskoprivrednih područja utvrđuje Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva. Član 5. (Šumskoprivredna osnova) (1) Šumama na određenom području gospodari se u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, privremenim godišnjim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvođenje radova u šumarstvu. Šumskoprivredna osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumskoprivrednog područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume na području jedne općine. Šumskoprivredna osnova izrađuje se za period od deset godina i njezine odredbe obavezujuće su. (2) Iznimno od odredbi stava (1) ovoga člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumskoprivredne osnove, državnom i privatnom šumom može se gospodariti najdulje jednu godinu na osnovu privremenog godišnjega plana gospodarenja šumama, za koji je postupak donošenja isti kao i za šumskoprivrednu osnovu. Odredbe privremenog godišnjega plana gospodarenja šumama obavezujuće su. Godina izvršenja privremenog godišnjega plana gospodarenja šumama smatra se godinom izvršenja nove šumskoprivredne osnove. (3) Ukupni obim sječe predviđen šumskoprivrednom osnovom za uređajni period, po vrstama drveća i gospodarskim klasama, ne smije se prekoračiti. Od ukupno planirane količine sječe za planski period za visoke šume s prirodnom obnovom, u okviru šumskoprivrednog područja godišnje se realizuje prosječna godišnja količina. (4) Šumskoprivredna osnova, prostorni plan, plan upravljanja vodama, lovnoprivredna osnova, evidencije koje se vode u Kantonalnom zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa te planovi korištenja mineralnih sirovina moraju biti međusobno usklađeni. (5) Vlada Kantona vlasnik je svih podataka i dokumenata, u elektronskoj i drugoj formi, izrađenih tokom izrade šumskoprivredne osnove za sve šume. (6) Šumskoprivrednu osnovu može izraditi pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje četiri zaposlenika sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo; za uzgoj i zaštitu šuma, uređivanje, iskorištavanje šuma i ekonomiku u šumarstvu, te s radnim iskustvom od najmanje pet godina na navedenim poslovima i s položenim stručnim šumarskim ispitom. (7) Nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom šumskoprivredne osnove obavezan je a može ga obavljati pravno lice koje ispunjava uvjete iz stava (6) ovoga člana ili fizičko lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, te s najmanje pet godina radnoga iskustva u struci na poslovima uređivanja šume i s položenim stručnim šumarskim ispitom. (8) Šumskoprivrednu osnovu za državnu šume donosi kantonalno Šumskoprivredno društvo "Srednjobosanske šume" / Šumskogospodarsko društvo "Šume Središnje Bosne" / Шумскопривредно друштво "Средњобосанске шуме", d. o. o. (u daljnjem tekstu: korisnik državne šume), uz prethodno pribavljenu saglasnost nadležnog Ministarstva, koja se izdaje na osnovu prijedloga stručne komisije i mišljenja općinske službe. Šumskoprivredna osnova za državnu šumu ne može se primjenjivati prije nego što Ministarstvo da saglasnost na tu osnovu. (9) Šumskoprivrednu osnovu za privatnu šumu, na osnovu prijedloga stručne komisije, donosi Ministarstvo. (10) Poslove izrade šumskoprivredne osnove za državnu šumu finansira korisnik državne šume i odgovoran je za njezinu pravovremenu izradu. Korisnik državne šume dužan je najmanje 120 dana prije isteka roka valjanosti šumskoprivredne osnove dostaviti Ministarstvu dva primjerka novoizrađene šumskoprivredne osnove. (11) Sastav, rad i troškove stručne komisije iz stavova (8) i (9) ovoga člana određuje ministar. (12) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od šumskoprivredne osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih privrednih uvjeta, obavezno je obaviti njezinu reviziju. Reviziju odobrava Ministarstvo te daje saglasnost na obavljenu reviziju, a jedan primjerak dostavlja se kantonalnom šumarskom inspektoru (u daljnjem tekstu: šumarski inspektor). (13) Pravilnik o sadržaju i postupku izrade šumskoprivredne osnove za državnu šumu i privatnu šume, kao i o reviziji tih osnova donosi ministar. Član 6. (Godišnji plan gospodarenja za realizovanje šumskoprivredne osnove) (1) Šumskoprivredna osnova realizuje se godišnjim planom koji sadrži, prosječno, jednu desetinu svih radova planiranih šumskoprivrednom osnovom. (2) Saglasnost na godišnji plan gospodarenja državnim šumama, koji je korisnik državne šume dužan dostaviti najkasnije do 30. novembra tekuće godine za sljedeću godinu, daje Kantonalna uprava u roku od 30 dana od dana primitka godišnjega plana gospodarenja, a radovi predviđeni godišnjim planom gospodarenja ne mogu se započeti bez saglasnosti Kantonalne uprave. (3) Prihvaćeni godišnji plan gospodarenja korisnik državne šume dužan je u roku od 15 dana od dana prihvaćanja dostaviti šumarskoj inspekciji i općini na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom gospodarenja. Član 7. (Projekt za izvođenje radova u šumarstvu) (1) Projekt za izvođenje radova u šumarstvu izrađuje se za odjel za državne šume i katastarsku parcelu za privatne šume. Radovi predviđeni projektom za izvođenje obavezni su. (2) Projekt za izvođenje radova u šumarstvu važi dvije godine i mora sadržavati: radove uzgoja, zaštite i korištenja šuma prema obimu, mjestu i vremenu izvođenja, preglednu kartu, procjenu utjecaja radova na okoliš i ekonomsku analizu. (3) Projekt za izvođenje radova u šumarstvu može izraditi lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, te s najmanje dvije godine radnog iskustva u struci. Lice za izradu projekta za izvođenje radova u šumarstvu određuje korisnik državne šume, odnosno vlasnik privatne šume. (4) Projekt za izvođenje radova u šumarstvu donosi korisnik državne šume za državne šume, a za privatne šume Kantonalna uprava kojoj su preneseni stručni poslovi gospodarenja privatnim šumama ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Iznimno od stava (1) ovoga člana, projekt za izvođenje radova u šumarstvu može se izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu. (6) Za privatne šume izrađuju se projekti za šumskouzgojne radove kao i za sječu ako je doznačena drvna masa veća od 100 m3 po katastarskoj čestici. (7) Korisnik državne šume i Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu za privatne šume dužni su voditi registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje radova u šumarstvu, te sve radove izvedene prema projektu evidentirati u odgovarajuće evidencije. POGLAVLJE III. PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU Član 8. (Sječa šuma) (1) Stabla u šumi može se sjeći tek nakon što ih se odabere i obilježi u skladu sa smjernicama šumskoprivredne osnove te nakon izrade i donošenja projekta za izvođenje. (2) Prije sječe u državnoj šumi, redovne ili sanitarne, korisnik državne šume prijavljuje sječu nadležnom šumarskom inspektoru, Kantonalnoj upravi i općini na čijem se području obavlja sječa. Prijava se podnosi najviše 60 dana i najmanje 14 dana prije početka sječe doznačenih stabala te sadrži: a) broj odjela iz šumskoprivredne osnove, odluku o donošenju projekta i razlog za sječu u slučaju sanitarne ili druge slučajne sječe; b) planirani rok za sječu; c) vrstu sječe, količinu i strukturu drvne mase za sječu, po vrstama drveća; d) način obnove šume; e) šumskouzgojne i zaštitne mjere koje će se provesti nakon sječe; f) način izvlačenja šumskih drvnih sortimenta, sa skicom postojećih i novih vlaka i trasa žičara; g) identifikaciju lica koje je obavilo doznačivanje i izradilo projekt za izvođenje. (3) Prije sječe u privatnoj šumi, redovne i sanitarne, Kantonalna uprava prijavljuje sječu nadležnom šumarskom inspektoru i općini na čijem se području obavlja sječa. Prijava se podnosi najviše 60 dana i najmanje 14 dana prije početka sječe doznačenih stabala te sadrži: a) rješenje o odobravanju sječe i razlog za sječu u slučaju sanitarne ili druge slučajne sječe; b) planirani rok za sječu; c) vrstu sječe, količinu i strukturu drvne mase za sječu, po vrstama drveća; d) način obnove šume; e) šumskouzgojne i zaštitne mjere koje će se provesti nakon sječe; f) način izvlačenja šumskih drvnih sortimenata, sa skicom postojećih i novih vlaka i trasa žičara; g) identifikaciju lica koje je obavilo doznačivanje i izradilo projekt za izvođenje. (4) Šteta koja se nanese zemljištu mora biti sanirana odmah nakon završetka izvlačenja drvnih sortimenata. (5) Način, oblik i sadržaj obrasca prijave sječe propisuje ministar. (6) Ako postoji opravdani razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumskoprivrednom osnovom, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovoga zakona, nadležni šumarski inspektor može zabraniti planiranu sječu dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti. (7) Pravno i fizičko lice koje nanese štetu šumi i šumskom zemljištu prema bilo kojem osnovu dužno je korisniku državne šume, odnosno vlasniku privatne šume nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku koji će propisati ministar. Član 9. (Doznačivanje stabala za sječu) (1) Stabla za sječu doznačuju se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem površina obraslih drvećem. Površine za sječu može se obilježavati samo u izdanačkim šumama u svrhu direktne konverzije šuma. (2) Doznačivanje stabala za sječu može obavljati lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, te s najmanje dvije godine radnog iskustva u struci, a za privatnu šumu Kantonalna uprava, odnosno pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Iznimno od stava (2) ovoga člana, doznačivanje stabala u šumi koja je predviđena za direktnu konverziju i sanitarnu sječu, a u privatnoj šumi i za snabdijevanje ogrjevnim drvom može obavljati lice s visokim obrazovanjem prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (180 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo (bachelor) ili šumarski tehničar, s deset godina radnog iskustva u struci, uz kontrolu lica sa VII. stepenom stručne spreme, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, s najmanje dvije godine radnog iskustva u struci u izdanačkim i niskim šumama, te doznačivanje slučajnih užitaka, a da doznačivanje može raditi lice s visokim obrazovanjem prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (180 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo (bachelor), s jednom godinom radnog iskustva, i šumarski tehničar, s pet godina radnog iskustva. (4) Doznačivanje i sječa stabala ne može se obavljati u šumi za koju imovinskopravni odnosi nisu riješeni, granice utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene. (5) Doznačivanje stabala za sječu i obim šumskouzgojnih radova u privatnoj šumi obavlja se u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, na osnovu rješenja Kantonalne uprave. (6) Doznačivanje i sječa stabala, odnosno površina za sječu u privatnoj šumi može se odobriti samo licu koje dostavi dokaz o pravu vlasništva (zemljišnoknjižni izvod). (7) Na rješenje iz stava (5) ovoga člana može se podnijeti žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana primitka toga rješenja. (8) Stabla u šumi može se sjeći tek nakon obavljanja doznačivanja, izrade i donošenja projekta za izvođenje radova u šumarstvu te obavještavanja Kantonalne uprave i općine na čijem se području sječa obavlja. (9) Pravilnik o načinu odabira, doznačivanju i sječi stabala ili površina za sječu donosi ministar. Član 10. (Biološka obnova šume) Korisnik državne šume i vlasnik ili ovlašteni predstavnik vlasnika privatne šume dužni su obavljati poslove biološke obnove šume minimalno u obimu koji je predviđen šumskoprivrednom osnovom. Član 11. (Tehnički prijem radova) (1) Tehnički prijem radova izvedenih prema projektu za izvođenje radova u šumarstvu obavlja komisija za tehnički prijem radova, koju za državnu šumu osniva korisnik državne šume, a za privatnu šumu Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (2) Komisija iz stava (1) ovoga člana sastoji se od najmanje tri člana. Član komisije može biti lice sa VII. stepenom stručne spreme – završenim šumarskim fakultetom, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskoga sistema studiranja (300 ECTS bodova) – šumarske struke – odsjek šumarstvo, koje je izradilo projekt za izvođenje radova u šumarstvu, predstavnik Kantonalne uprave i stručni saradnik sektora prema nadležnosti za izvedene radove. Tehnički prijem radova pošumljavanja obavlja se dvije godine nakon završetka njihova izvođenja. Realizator projekta za izvođenje radova u šumarstvu ne može biti imenovan u komisiju za tehnički prijem radova. (3) Primjerak zapisnika komisije iz stava (1) ovoga člana dostavlja se šumarskoj inspekciji u roku od osam dana od dana završetka pregleda. (4) Rok za tehnički prijem radova nakon završene sječe je tri mjeseca. (5) Sve izvedene radove i nalaz komisije iz stava (1) ovoga člana evidentira se u propisane knjige evidencije. (6) Ministar donosi pravilnik o obavljanju tehničkoga pregleda obavljenih radova na iskorištavanju i uzgajanju šume. Član 12. (Izvođenje radova u šumarstvu) (1) Radove u šumarstvu može izvoditi samo lice koje je kvalifikovano ili obučeno za izvođenje odgovarajućih poslova. Pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu obavezno je osigurati tehničku i specijalizovanu obuku zaposlenika. (2) Odobrenje za izvođenje radova u šumarstvu izdaje ministarstvo nadležno za poslove šumarstva. (3) Korisnik državne šume organizuje, u saradnji s obrazovnim ustanovama, obuke iz stava (1) ovoga člana za zaposlenike pravnih lice registrirovanih za obavljanje poslova u šumarstvu, koji nemaju potvrdu o završenoj šumarskoj obuci. (4) Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu donosi ministar. Član 13. (Zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šume) (1) Nisu dopuštene čiste sječe i drugi oblici pustošenja šume, osim pripreme šumskouzgojnih mjera radi unapređenja šumskih sastojina, u obimu planiranom šumskoprivrednom osnovom, iz sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera. (2) Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili pošumljavanjem. (3) Dodatne mjere, radnje i aktivnosti s ciljem provođenja zabrana, obaveza i izvršavanja poslova iz stavova (1) i (2) ovoga člana propisuje ministar podzakonskim aktom – naredbom. POGLAVLJE IV. ZAŠTITA OD BIOTIČKIH I NEBIOTIČKIH AGENSA Član 14. (Preventivne mjere zaštite šume) (1) Preventivne mjere zaštite od biotičkih i nebiotičkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šume i njezine funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumom koje poštuje prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unapređenju biodiverziteta u šumi. (2) Korisnik državne šume i vlasnici privatnih šuma dužni su provoditi ili osiguravati provođenje šumskoga reda, sanitarne sječe i druge preventivne mjere prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. (3) Kantonalna uprava prikuplja podatke u vezi sa zaštitom šume, koje korisnik državne šume i vlasnici privatnih šuma dostavljaju u roku koji odredi Kantonalna uprava, te osigurava informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina i savjetuje u pitanjima koja se tiču integralne zaštite šume. (4) Ako Kantonalna uprava ustanovi da je biološka ravnoteža poremećena ili ako postoji opasnost od drugog velikog oštećenja šume, dodatne mjere za zaštitu šume naređuje ministar. (5) Pravilnik o obimu mjera uspostave i održavanja šumskoga reda te o načinu njegova provođenja donosi ministar. Član 15. (Obnova šume nakon nepogode) (1) U slučaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim agensom korisnik državne šume, za državnu šumu, a Kantonalna uprava za šumarstvo, za privatnu šume, dužni su pripremiti plan obnove oštećenih i uništenih šuma i šumskoga zemljišta, koji sadrži opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove. (2) Ako troškovi iz stava (1) ovoga člana prelaze finansijske mogućnosti korisnika / vlasnika šume, može se podnijeti zahtjev Vladi Kantona i općini koji će, u skladu sa svojim mogućnostima, iz namjenskih sredstava učestvovati u sufinansiranju obnove. POGLAVLJE V. PROMET DRVA I NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Član 16. (Promet drva i nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Zabranjeno je drvo, dijelove stabla i grane posječene u šumi i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu i međama te pojedinačno stablo i slično) pomaknuti od panja dok se ne obilježi šumarskim čekićem (žigoše), obrojči, premjeri i evidentira te stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz. (2) Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnoga iskaza za drvo koje potječe iz državne šume obavlja korisnik državne šume, a za drvo iz privatne šume i s drugih površina Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Zabranjeno je stavljati u promet sekundarne (nedrvne) šumske proizvode bez odobrenja korisnika državne šume ili vlasnika privatne šume. (4) Prometom drva i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovoga zakona, smatra se prijevoz saobraćajnicama te kupovina, prodaja, darivanje i skladištenje drva, kao i primanje drva u pilanu u kojoj se drvo reže. (5) Ne može se dopustiti ili obaviti sječa šume na uzurpiranom državnom zemljištu, kao ni na zemljištu na kojem imovinskopravni odnosi nisu riješeni te granice na terenu vidne i obilježene na propisan način. (6) Drvo porijeklom iz državne ili privatne šuma, a koje je stavljeno u promet bez otpremnoga iskaza ili koje je pomaknuto od panja a nije obilježeno šumarskim čekićem (žigosano), obrojčeno, premjereno i evidentirano, kao i sekundarne (nedrvne) šumske proizvode koji su stavljeni u promet u suprotnosti s odredbama ovoga zakona privremeno oduzimaju čuvari šume, pripadnici policije i kantonalni šumarski inspektori, a sredstva – oruđe za rad (sjekire, pile i prijevozno sredstva) kojima je učinjena nezakonita radnja privremeno oduzimaju pripadnici policije, u skladu s važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzete šumske proizvode čuva Kantonalna uprava na mjestu privremenog oduzimanja, do trenutka kada ih preuzme korisnik državnih šuma ili drugo lice koje ovlasti korisnik državne šume, koji organizuje utovar, prijevoz i skladištenje privremeno oduzetih šumskih proizvoda (na lageru korisnika državne šume). Izvršilac usluga utovara, prijevoza i skladištenja privremeno oduzetih šumskih proizvoda ima pravo na naknadu troškova primjereno cjenovniku i normativima korisnika šuma iz sredstava ostvarenih licitacijom. Ako postoji mogućnost da se tokom pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost ili da njihovo pohranjivanje iziskuje nesrazmjerne troškove, privremeno oduzeta roba prodat će se licitacijom, a finansijska sredstva deponovati na posebni račun korisnika šume. (7) Lica iz stava (6) ovoga člana imaju pravo legitimisati sva lica koja se kreću na području šume koju čuvaju, odnosno nad kojom obavljaju nadzor, kao i lica koja prometuju šumskim proizvodima. (8) U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo četinara i brijesta ne može se s korom stavljati u promet i skladištiti, osim ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekata, a najdulje do 21 dan. (9) Dodatne mjere, radnje i aktivnosti s ciljem suzbijanja i onemogućavanja nezakonitog prometa drva i nedrvnih šumskih proizvoda propisuje ministar podzakonskim aktom –naredbom. (10) Pravno i fizičko lice koje nanese štetu šumi i šumskom zemljištu prema bilo kojem osnovu obavezni su korisniku šume i šumskoga zemljišta nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku korisnika državne šume. (11) Pravilnik o načinu žigosanja, obrojčavanja i premjeravanja drva te o sadržaju i načinu izdavanja otpremnoga iskaza za drvo donosi ministar. POGLAVLJE VI. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA Član 17. (Proglašenje zaštitne šume, šume s posebnom namjenom i šume od vitalnog interesa) (1) Da bi se osigurala zaštita ili specijalni režim gospodarenja, određena šuma može biti proglašena zaštitnom šumom ili šumom s posebnom namjenom. Procjena šumskih funkcija u tim šumama utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom, s podacima o stanju šume te principima i metodama gospodarenja šumom, s ciljem očuvanja šume i ostvarivanja namjene proglašenja područja, izvršioca propisanog režima, kao i pravnog lica koje je odgovorno za osiguranje sredstava za pokriće troškova u vezi s posebnim režimom gospodarenja. (2) Stručni šumarski elaborat iz stava (1) ovoga člana izrađuje komisija koju osniva ministar nadležan za poslove šumarstva. (3) Korisnik državne šume, odnosno vlasnik privatne šume ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove zaštite šume. Naknadu snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje obavljeno. Iznos naknade utvrđuje se sporazumno, a ako se sporazum ne postigne, naknada se utvrđuje u nadležnom sudu. (4) Evidenciju zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom vodi Ministarstvo na osnovu podataka koje mu dostavlja Kantonalna uprava. Član 18. (Zaštitne šume i šume od vitalnog interesa) (1) Zaštitna šuma služi za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnog eroziji, bujici i klizištu te za zaštitu naselja, privrednih i drugih objekata, izvorišta, vodotoka i akumulacija, i šuma koja je podignuta kao zaštitni pojas. (2) Vlada Kantona proglašava šumu i šumsko zemljište zaštitnom šumom na prijedlog Ministarstva, sastavljen uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave, korisnika državne šume i općine na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje treba proglasiti zaštitnom šumom. (3) Vlada Kantona proglašava šumu i šumsko zemljište šumom od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumom, na prijedlog Ministarstva, sastavljen uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave i općine na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje treba proglasiti šumom od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumom. (4) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume, kao i akta o proglašenju šume od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumom dostavlja se Ministarstvu, instituciji nadležnoj za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Kantonalnoj upravi i općini na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje je proglašeno zaštitnom šumom, odnosno šumom od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumom. Član 19. (Šuma s posebnom namjenom) (1) Šuma ili dijelovi šume koja ima posebno kulturno, historijsko, ekološko i prirodno značenje, uključujući i šumu namijenjenu za izletište, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatsko i drugo lječilište, proglašava se šumom s posebnom namjenom u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode ili drugim propisom koji također propisuje posebni režim gospodarenja šumom. (2) Šuma s posebnom namjenom je i šuma od posebnoga značaja za odbranu i potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i šuma ili dijelovi šume registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti, u skladu s odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja. (3) Zahtjev, s elaboratom, za proglašenje šume s posebnom namjenom, koji podnosi zainteresovano pravno lice, obavezno sadrži: cilj i razloge za proglašenje; popis katastarskih parcela, kao i naziv šumskoprivredne jedinice; broj odjela i oznaku odsjeka; kartu najmanje razmjere 1:10.000, s ucrtanim parcelama; stručni šumarski elaborat iz člana 16. ovoga zakona; procjenu okolišnoga utjecaja; predložena ograničenja u gospodarenju; predložene naknade, s izvorom finansiranja; mišljenja općine i odgovarajuće administrativne mjere, uključujući javne obavijesti i rasprave. (4) Primjerak akta o proglašenju šume s posebnom namjenom dostavlja se: Ministarstvu prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova, instituciji nadležnoj za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa, Kantonalnoj upravi, korisniku državne šume i općini na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje je proglašeno šumom s posebnom namjenom. Član 20. (Procjena okolišnog utjecaja i šume na kršu) (1) Procjena okolišnog utjecaja obavezna je za podizanje monokulture na površini većoj od pet hektara i za prevođenje šumskoga zemljišta drugoj namjeni iz člana 46. ovoga zakona, u skladu s propisima o zaštiti okoliša. (2) Šume na kršu bitno smanjene produktivnosti i šumsko zemljište na kršu, zbog svojih specifičnosti (posebnosti), klasifikuju se kao područja s posebnim režimom gospodarenja, uživaju potporu Kantona i općina te se klasifikuju kao područja velike opasnosti od šumskih požara. POGLAVLJE VII. ZAŠTITA ŠUME I ŠUMSKOGA ZEMLJIŠTA OD ŠTETA Član 21. (Zabrana paljenja vatre u šumi i zaštita šume od požara) (1) Nije dopušteno paliti otvorenu vatru u šumi i na šumskom zemljištu, kao ni na drugom zemljištu na udaljenosti manjoj od 150 m od šume. (2) Zabranjena je izgradnja i rad tvornica i drugih objekata koji rade s otvorenim plamenom na udaljenosti manjoj od 300 m od granice šume, kao i izgradnja pilane na udaljenosti manjoj od 100 m od granice šume. (3) Jedinstvene planove zaštite šume od požara izrađuje, donosi i provodi korisnik državne šume, u saradnji s Ministarstvom, Kantonalnom upravom i općinskim organom nadležnim za poslove civilne zaštite, te o tome redovno izvještava Vladu Kantona i općinu. Član 22. (Upotreba hemijskih sredstava u šumi) (1) Nije dopuštena upotreba hemijskih sredstava te odlaganje otpada, smeća ili zagađujućih tvari u šumi i na šumskom zemljištu. (2) Iznimno od stava (1) ovoga člana, uz dozvolu Ministarstva, certificirana hemijska sredstva, pod uvjetom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu, mogu se koristiti u šumskim rasadnicima i u šumama radi zaštite biljaka od divljači i od korova, s ciljem smanjenja prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskoga požara. Član 23. (Pašarenje) (1) U šumi nisu dopušteni ispaša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljnjem tekstu: pašarenje) bez pisanog odobrenja korisnika državne šume ili vlasnika privatne šume, na površini koja e određena šumskoprivrednom osnovom. (2) Pravilnik o uvjetima pod kojima se obavlja ispaša, žirenje, brst i kresanje grana i lisnika te sakupljanje šušnja i mahovine donosi ministar. Član 24. (Praćenje zdravstvenoga stanja šume) Kantonalna uprava i korisnik državne šume dužni su pratiti zdravstveno stanje šume i obim štete u šumi te poduzimati odgovarajuće preventivne mjere za sprečavanje pojava koje mogu prouzročiti štete na šumi, i o tome izvještavati Ministarstvo. POGLAVLJE VIII. NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI I ZAŠTITA UGROŽENIH VRSTA Član 25. [Iskorištavanje sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda] (1) Korisnik državne šume i vlasnik privatne šume mogu uzgajati i iskorištavati sekundarne (nedrvne) šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje, uz stručni nadzor, u obimu i na mjestima koja su određena u šumskoprivrednoj osnovi. (2) Nije dopušteno korištenje grebena (češlja) za ubiranje sekundarnih (nedrvnih) šumskih plodova kojim se oni oštećuju. (3) Radi izgradnje i održavanja šumske transportne infrastrukture, korisnik državne šume može za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na površinskim kopovima – pozajmištima predviđenim šumskoprivrednom osnovom. (4) Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda donosi ministar. Član 26. (Divljač u šumi) (1) Vrste divljači i njihovo brojno stanje u šumi moraju osigurati biološku ravnotežu i ne smiju ugroziti druge članove ekosistema ili spriječiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja šumom. Unošenje pojedinih vrsta divljači u šumu i na šumsko zemljište mora osigurati njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na staništu. (2) Počinjene štete i oštećenja koja je prouzročila divljač u šumi korisnik lovišta dužan je nadoknaditi korisniku šume i vlasniku privatne šume u skladu s odredbama Zakona o lovstvu ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 4/06 i 8/10). Član 27. (Zaštita ugroženih vrsta) Nije dopuštena sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala pančićeve omorike [Picea omorika (Pančić) Purk.], tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Tuna), zelene johe [Alnus viridis (Chaix)], munike (Pinus heldreichii Christ.), zanovijeti [Petteria ramentacea (Sieber) Presi], alpske ruže (Rhododendron ferrugineum), srčanika (Gentiana lutea) i ostalih vrsta s "crvene liste", osim ako je potrebno provesti uzgojne i sanitarne sječe, te ostalih vrsta koje se nalaze ili se nađu na listi zaštićenih vrsta. POGLAVLJE IX. SAOBRAĆAJ U ŠUMAMA Član 28. (Gradnja šumske infrastrukture) (1) Planiranje i izgradnja šumskih puteva mora se prilagoditi prirodnom okolišu te uvažavati potrebe općine, kao i protupožarne, turističke i rekreativne potrebe. (2) Transportna šumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na način da isključuje narušavanje ostalih funkcija šume i šumskog zemljišta. (3) Šumski kamionski put može se graditi nakon što se izradi projekt njegove izgradnje i pribavi dozvola nadležnog organa. (4) Korisnik šume, u skladu s odredbama ovoga zakona, gradi, održava i nadgleda šumsku transportnu infrastrukturu i saobraćaj na njoj. Član 29. (Kretanje motornih vozila u šumi) (1) Nije dopušteno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima, osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora te spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, poduzimanja mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, kao i pristupa vlasnika, korisnika i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni. (2) Iznimno od odredbi stava (1) ovoga člana, korisnik državne šume i vlasnik privatne šume može odobriti korištenje šumskih puteva trećim licima prema dogovorenoj naknadi i uz prethodno pribavljenu dozvolu nadležnoga kantonalnog ministarstva, koja se izdaje na osnovu mišljenja Kantonalne uprave. (3) Kretanje šumskim putem vlasnik i korisnik šume i šumskoga zemljišta mogu dopustiti trećem licu prema dogovoru koji može uključivati određenu naknadu. (4) Za organizovanje biciklističkih trka i mototrka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu korisnika / vlasnika šume. Šteta na šumskim putevima koju počini drugi korisnik mora biti nadoknađena vlasniku / korisniku šume. (5) Korisnik državne šuma nadzire saobraćaj, odnosno zaustavlja i kontroliše kretanje i saobraćaj svih sredstava i ljudi u šumi i na šumskom zemljištu u skladu s odredbama ovoga člana. Član 30. (Pristup šumi) (1) Sva lica imaju pravo kretanja kroz šumu ili preko šumskoga zemljišta na vlastitu odgovornost, ako nije drugačije određeno ovim zakonom ili šumskoprivrednom osnovom. Kretanjem kroz šumu ili preko šumskoga zemljišta smatra se šetnja i ostali oblici građanskog uživanja u šumi i / ili na šumskom zemljištu, bez stjecanja imovinske koristi. Korisnik državne šume, odnosno vlasnik privatne šume nisu obavezni preduzimati posebne mjere opreza, niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe ta lica. (2) Bez odobrenja nadležnog ministarstva, korisnika državne šuma ili vlasnika privatne šume zabranjeno je: a) razapinjati šator ili postavljati logor u šumi; b) smještati pčelinjake; c) loviti, ribariti i postavljati zamke; d) sakupljati sekundarne (nedrvne) šumske proizvode teže od tri kg, osim u komercijalne svrhe zašto je potrebno odobrenje korisnika, odnosno vlasnika šume i šumskoga zemljišta; e) pomicati međe šuma, odnosno granične biljege; f) ulaziti u ograđeno šumsko područje i zatvoreni šumski put; g) ulaziti u područje, šumski put ili izletište gdje se obavlja sječa; h) ulaziti u područje prirodne regeneracije, pošumljeno područje i šumski rasadnik; i) ulaziti u predio i infrastrukturu koji su namijenjeni za lov. (3) Slobodni pristup šumi može biti ograničen u zaštićenim dijelovima šume ili dijelovima šume koji su izloženi negativnim antropogenim i drugim utjecajima. (4) Korisnik državne šume dužan je vidljivim znakovima upozorenja obilježiti dio šume kojem je pristup ograničen. POGLAVLJE X. UPRAVLJANJE ŠUMOM I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM Član 31. (Upravljanje šumom) (1) Šuma i šumsko zemljište u državnom su vlasništvu (u daljnjem tekstu: državna šuma) i u privatnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: privatna šuma). (2) Državnom šumom upravlja Vlada Kantona preko Ministarstva, pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom. (3) Pravo vlasništva nad državnom šumom ne može se steći njezinim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period njegova trajanja, odnosno dospjelošću. Član 32. (Zabrana zauzimanja šume i šumskoga zemljišta) (1) Prava i obaveze iz oblasti šumarstva na području Kantona u skladu s odredbama ovoga zakona te propisa donesenih na osnovu ovoga zakona provode Vlada Kantona, Ministarstvo i Kantonalna uprava. (2) Zabranjeno je svako neovlašteno zauzimanje i korištenje državne šume i šumskoga zemljišta. (3) Svako samovoljno zauzimanje i bespravno držanje šume i šumskoga zemljišta u državnom vlasništvu prijavljuje se općinskoj službi nadležnoj za imovinskopravne poslove koja provodi postupak i donosi rješenje. (4) Neovlašteno zauzetu državnu šumu i šumsko zemljište za koju nije proveden postupak raspravljanja uzurpacija, od nadležne općinske službe, bespravni korisnik dužan je napustiti odmah nakon primitka rješenja šumarskoga inspektora i / ili zapisnika čuvara šume. (5) Na uzurpiranom šumskom zemljištu ne može se steći pravo vlasništva dospjelošću. Član 33. (Promet šume) (1) Zabranjen je promet državne šume, osim u svrhu arondacije i komasacije. (2) Državna šuma ne može biti predmetom privatizacije. (3) Granice državne šume moraju na terenu biti obilježene vidnim i trajnim znakovima. (4) Poslove obilježavanja, održavanja i obnove granica državne šume i graničnih znakova obavlja korisnik državne šume. (5) Pravilnik o načinu obilježavanja granica državne šume i šumskoga zemljišta te o vrsti i postavljanju graničnih znakova donosi ministar. (6) Pravilnikom Ministarstva razraditi će se i definisati mogućnosti zamjene šumskog zemljišta, otkup šumskoga zemljišta i pitanje planinskih pašnjaka (goleti iznad gornje granice šumske vegetacije), kao neproduktivno šumsko zemljište. Član 34. (Privatna šuma) (1) Privatne šume, u smislu ovoga zakona, jesu sve šume i šumsko zemljište za koje fizičko ili pravno lice izvodom iz katastarskog operata (posjedovnim listom) i zemljišnih knjiga (zemljišnoknjižnim izvodom) dokaže posjed i vlasništvo. (2) Vlasnik privatne šume upravlja svojom šumom, a obavljanje stručnih poslova u skladu s ovim zakonom prenosi, ugovorom, uz naknadu, Kantonalnoj upravi ili pravnom licu registrovanom za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Stručnim poslovima iz stava (2) ovoga člana smatraju se doznačivanje, izrada izvedbenoga projekta, primanje i premjeravanje drvne mase, izdavanje otpremnoga iskaza, planiranje šumskouzgojnih radova i vođenje evidencija o obavljenim poslovima. (4) Naknada iz stava (2) ovoga člana iznosi najviše 10% od cijene šumskih drvnih sortimenata na panju, prema cjenovniku korisnika državne šume. (5) U ostvarivanju prava na osnovu vlasništva vlasnici privatnih šuma mogu osnovati udruženja vlasnika privatnih šuma. POGLAVLJE XI. EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUME Član 35. (Poslovi gospodarenja državnom šumom) (1) Poslove gospodarenja državnom šumom na području Kantona obavlja jedno kantonalno šumskoprivredno društvo (korisnik državnih šuma). (2) Odluku o osnivanju kantonalnog šumskoprivrednog društva donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva i općina. (3) Korisniku državnih šuma Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama, a posebno: izradu šumskoprivrednih osnova, izradu privremenih godišnjih planova gospodarenja, izradu godišnjih planova gospodarenja, izradu projekata za izvođenje radova u šumarstvu i njihovu realizaciju, projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i nadgledanje šumske infrastrukture i saobraćaja na njoj te prometa šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda, provođenje programa i planova biološke obnove šuma, provođenje mjera zaštite šuma, proizvodnje i prometa šumskoga sjemena te šumskog i ukrasnog sadnog materijala, provođenje planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, realizovanje planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu, te ostale poslove, zadatke i odgovornosti u skladu s ugovorom. (4) Šumske drvne sortimente korisnik državnih šuma obavezan je prodavati po tržišnim uvjetima i cijenama. Član 36. (Upravljanje društvom) (1) Organi šumskoprivrednog društva (u daljnjem tekstu: društvo) jesu: a) organi upravljanja: 1) skupština društva, 2) nadzorni odbor društva, 3) uprava društva; b) odbor za reviziju. Član 37. (Skupština društva) (1) Skupština društva sastoji se od predsjednika i osam članova. (2) Mandat članova skupštine društva je dvije godine. (3) Predsjednika i članove skupštine društva imenuje, na prijedlog Ministarstva, Vlada Kantona. (4) Odluku o kriterijima imenovanja predsjednika i članova skupštine društva donosi Vlada Kantona. (5) Postupak imenovanja predsjednika i članova skupštine društva provodi Ministarstvo u skladu s odlukom iz stava (4) ovoga člana. (6) Skupština društva dužna je u roku od 15 dana od dana imenovanja prihvatiti poslovnik skupštine društva. (7) Predsjednik i članovi skupštine društva imaju pravo na naknadu za svoj rad koja se isplaćuje iz sredstava društva. Član 38. (Nadzorni odbor društva) (1) Nadzorni odbor društva sastoji od predsjednika i četiri člana. (2) Članove nadzornoga odbora društva imenuje skupština društva, na prijedlog Ministarstva te uz saglasnost Vlade Kantona, na period od četiri godine. (3) Prilikom imenovanja članova nadzornoga odbora društva primjenjivat će se odredbe Zakona o privrednim društvima, Zakona o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o vladinim, ministarskim i drugim imenovanjima, te statuta društva. (4) Predsjednik i članovi nadzornog odbora društva imaju pravo na naknadu za svoj rad koja se isplaćuje iz sredstava društva. Član 39. (Uprava društva) (1) Poslovanje društva i društvo zastupa uprava društva. (2) Upravu društva čine direktor i izvršni direktori društva u skladu sa svojim ovlaštenjima. (3) Upravu društva imenuje i razrješuje nadzorni odbor društva uz saglasnost Vlade Kantona. (4) Za direktora društva može biti imenovano lice sa VII. stepenom stručne spreme, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova), šumarske, ekonomske, tehničke ili pravne struke i s najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima. Ostali uvjeti za imenovanje direktora društva propisuje se statutom društva. (5) Upravitelje poslovnih jedinica imenuje i razrješuje nadzorni odbor društva na prijedlog direktora društva. (6) Izvršni direktor društva može biti lice sa VII/1 stepenom stručne spreme, odnosno s visokim obrazovanjem drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova) i s najmanje pet godina radnoga iskustva u struci. Ostali uvjeti za imenovanje izvršnoga direktora društva propisuje se statutom društva. (7) Upraviteljem poslovne jedinice društva može biti imenovano lice koje osim općih zakonskih uvjeta ispunjava i sljedeće uvjete: a) da ima VII. stepen stručne spreme, šumarske struke, odnosno visoko obrazovanje drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja (300 ECTS bodova); b) da ima najmanje tri godine radnoga iskustva u struci. (8) Uprava društva bira se, imenuje i razrješuje u skladu s postupkom utvrđenim statutom društva i odredbama ovoga zakona. (9) Statut društva donosi skupština društva, a Vlada Kantona daje na njega saglasnost. Član 40. (Odbor za reviziju) (1) Odbor za reviziju sastoji se od tri člana. (2) Postupak i utvrđivanje kriterija imenovanja te sastav i način rada odbora za reviziju, kao i nadležnosti, prava i obaveze članova odbora uređuju se, podrobnijim odredbama, statutom društva. Član 41. (Vođenje evidencija o izvedenim radovima) Evidenciju o izvedenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumskorazvojnim planom, šumskoprivrednom osnovom, privremenim godišnjim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvođenje radova u šumarstvu dužan je voditi za državne šume korisnik državne šume i šumskoga zemljišta, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. Korisnik državne šume evidentira podatke za proteklu godinu i dostavlja ih Kantonalnoj upravi najkasnije do 28. februara za prethodnu godinu. Podaci se evidentiraju za proteklu godinu i dostavljaju Kantonalnoj upravi najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. Član 42. (Naknada za korištenje državne šume) (1) Naknadu u visini od 4% ostvarenoga prihoda od drva, računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda, u skladu s odredbama člana 54. ovoga zakona, dužan je plaćati korisnik državne šume. (2) Izvještaj o visini prihoda na koji se obračunava naknada iz stava (1) ovoga člana, kao i iznos obračunate i uplaćene naknade prema završenom godišnjem računovodstvenom izvještaju korisnik državne šume dužan je dostaviti općini i Kantonu. Član 43. (Katastar šuma) (1) Korisnici šuma i pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama dužni su dostaviti katastar državnih i privatnih šuma Kantonalnoj upravi najdalje do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, s evidentiranim svim promjenama tokom godine. (2) Jedan primjerak izrađenoga katastra šuma Kantonalna uprava je dužna dostaviti općini na čijem se području šuma nalazi. (3) Pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume donosi ministar. Član 44. (Korištenje parcela trećih lica) Privremeni prijevoz (nužni put) ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela u šumi i na šumskom zemljištu korisnik državne šume, odnosno vlasnik privatne šume dužan je dopustiti uz naknadu ako to nije moguće obaviti na drugi način ili ako bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji. POGLAVLJE XII. PROMJENA NAMJENE ŠUMSKOGA ZEMLJIŠTA I GRADNJA U ŠUMI Član 45. (Izdvajanje šume iz šumskoprivrednog područja) (1) Na zahtjev Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i policijskih struktura, Vlada Kantona može, na prijedlog Ministarstva, pojedine dijelove državne šume izdvojiti iz šumskoprivrednog područja. (2) Dijelove državnoga šumskoga zemljišta nepodesnog za pošumljavanje Vlada Kantona može, na zahtjev općine te uz elaborat i prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave i na prijedlog Ministarstva, izdvojiti iz šumskoprivrednoga područja i prenijeti općini na korištenje u drugu svrhu koja daju veću trajnu korist. (3) Podnosilac zahtjeva iz stavova (1) i (2) ovoga člana mora platiti naknadu u visini koja se određuje u skladu s odredbama Zakona o eksproprijaciji. Naplaćena sredstva namjenski su prihod Budžeta Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Budžet). Član 46. (Krčenje šuma) (1) Zabranjeno je krčenje šume, osim ako se radi o izgradnji objekta planiranog važećim planom prostornog uređenja, ako se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš. (2) Dozvolu za krčenje šume izdaje Ministarstvo na osnovu mišljenja stručne komisije koju imenuje Ministarstvo. (3) Zahtjev za krčenje šume može podnijeti Ministarstvu vlasnik privatne šume, koncesionar i drugo ovlašteno lice, u skladu s odredbama ovoga zakona, uz sljedeću dokumentaciju: a) izvod iz važećeg plana prostornog uređenja; b) izvod iz zemljišnih knjiga; c) koncesijski ugovor ako se radi o koncesiji; d) okolišnu dozvolu u skladu s propisima o zaštiti okoliša; e) saglasnost organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa; f) akt organa nadležnog za vodoprivredu; g) procjenu iznosa troškova podizanja i održavanja nove šume na površini koja je predmet krčenja, s tržišnom vrijednosti drva koja se dobije sječom, koju je uradio korisnik šuma. (4) Ministarstvo donosi saglasnost koja obavezno sadrži ukupnu površinu predviđenu za krčenje, utvrđeni iznos naknade za krčenje i promjenu namjene šumskoga zemljišta. (5) Dozvola za krčenje šume važi dvije godine od dana izdavanja. (6) Ako se u roku od dvije godine od dana izdavanja dozvole iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je iskrčeno, korisnik iskrčenog zemljišta dužan ga je pošumiti. (7) Podnosilac zahtjeva za krčenje šume obavezan je prije započinjanja radova uplatiti naknadu čija se vrijednost određuje u visini troškova podizanja i održavanja nove šume, na površini koja ne može biti manja od površine za koju je dana dozvola za krčenje šume, i tržišnoj vrijednosti drva koja se dobije sječom. Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod Budžeta Kantona i može se koristiti samo u svrhu podizanja nove šuma i za kupovinu šume u skladu s odredbama ovoga zakona. Kontrolu uplate naknade obavlja Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. (8) Troškove postupka izdavanja dozvole za krčenje šume i šumskoga zemljišta snosi podnosilac zahtjeva. Član 47. (Žežnice i krečane) (1) U šumi i na udaljenosti manjoj od 150 metara od ruba šume ne mogu se graditi žežnica, krečana i ostali objekti s otvorenom vatrom. (2) Žežnica i krečana moraju biti locirane uz potoke, a mogu ih podizati uredno registrovano pravno i fizičko lice, uz ispunjavanje uvjeta za lociranje žežnice i krečane, za koje je potrebno pribaviti odobrenje za gradnju u skladu s propisima o gradnji. (3) Uvjeti za lociranje žežnice i krečane su: a) da su udaljene najmanje 150 m od ruba šume; b) da su locirane neposredno uz vodotok; c) materijal za rad žežnice i krečane mora biti drvo lošije kvalitete (celulozno drvo, panjače, izdanačke šume, granjevina). (4) Odobrenje za gradnju žežnice i krečane daje nadležni općinski organ. Član 48. (Gradnja u šumi) (1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama, u skladu s važećom šumskoprivrednom osnovom, te lovnouzgojni i lovnotehnički objekti, u skladu s važećom lovnoprivrednom osnovom. (2) Iznimno od stava (1) ovoga člana, u šumi i na šumskom zemljištu može se graditi objekt predviđen važećim planom prostornog uređenja. (3) Dozvolu za krčenje šume iz člana 46. ovoga zakona općina ili investitor obavezni su pribaviti prije otpočinjanja radova na izgradnji objekta predviđenog planom prostornog uređenja, osim za objekte iz stava (1) ovoga člana. (4) Imovinskopravni odnosi za objekt iz stava (2) ovoga člana rješavaju se u skladu s odredbama Zakona o eksproprijaciji, osim za objekte komunalne i saobraćajne infrastrukture čiji je investitor općina, koja je oslobođena plaćanja naknade za eksproprijaciju. Član 49. (Zakup šume i šumskog zemljišta) (1) Zabranjeno je davanje državne šume i šumskoga zemljišta u zakup. (2) Iznimno od stava (1) ovoga člana, Ministarstvo može pojedine državne šume i šumsko zemljište ugovorom davati u zakup radi postavljanja privremenih objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o koncesiji, za potrebe GSM baznih stanica i za potrebe elektroprijenosa te uzgoja divljači i podizanja višegodišnjih nasada, ako se time ne narušavaju funkcije šume. (3) Prije sklapanja ugovora iz stava (2) ovoga člana potrebno je pribaviti mišljenje korisnika državne šume i kantonalnog pravobranilaštva. (4) Šuma i šumsko zemljište koji se daju u zakup može se koristiti u skladu s ugovorom o zakupu i ne mogu se davati u podzakup. (5) Naknada koja se ostvaruje na osnovu ugovora iz stava (2) ovoga člana uplaćuje se u korist Budžeta Kantona. (6) Ako se državnoj šumi mijenja namjena, podnosilac zahtjeva za zakup obavezan je uplatiti naknadu za krčenje šume iz stava (7) člana 46. ovoga zakona, bez provođenja procedure za krčenje šume. (7) Pravilnik o uvjetima i načinu davanja državne šume u zakup i uspostavi prava služnosti donosi Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva. Član 50. (Uspostava prava služnosti) (1) U državnoj šumi i na šumskom zemljištu može se uspostaviti pravo služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, kao i za druge namjene ako je proglašen javni interes u skladu s odredbama Zakona o eksproprijaciji. (2) Ugovor kojim se uspostavlja pravo služnosti sklapa se između korisnika služnosti i Ministarstva. (3) Naknada koja se ostvaruje na osnovu prava služnosti uplaćuje se u korist Budžeta Kantona. (4) Korisnik služnosti obavezan je uplatiti naknadu iz stava (7) člana 46. ovoga zakona, bez provođenja procedure za krčenje šume. (5) Sredstva naplaćena na osnovu zakupa i prava služnosti mogu se koristiti isključivo u svrhu podizanja nove šume i za kupovinu šume u skladu s odredbama ovoga zakona, na području općine na čijem području je ostvaren prihod. POGLAVLJE XIII. ŠUMARSKE INSTITUCIJE Član 51. (Kantonalna uprava) Kantonalna uprava za šumarstvo uprava je u sastavu Ministarstva. Član 52. (Poslovi Kantonalne uprave) (1) Kantonalna uprava obavlja upravne, stručne i druge poslove kako slijedi: a) osigurava neposrednu zaštitu državne šume preko čuvarske službe; b) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma te katastar šuma i šumskoga zemljišta na području Kantona, koje dostavlja Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnoj upravi za šumarstvo; c) priprema kantonalni šumskorazvojni plan i podnosi ga Ministarstvu; d) izrađuje elaborat za osnivanje šumskoprivrednih područja; e) obavlja nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom šumskoprivrednih osnova za privatne šume te nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskoprivrednih osnova za državne šume; f) prati realizovanje šumskoprivrednih osnova preko godišnjih planova gospodarenja šumama; g) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena te proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja; h) obavlja poslove dijagnostičko-prognozne službe, prati stanje i stepen oštećenosti šuma te o tome obavještava Ministarstvo; i) prati izvršenje svih ugovornih obaveza koje se odnose na državne šume; j) prati realizovanje programa zaštite šuma; k) usklađuje šumskoprivredne osnove s prostornim planovima, planom upravljanja vodama, lovnoprivrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Kantonalnom zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, te planovima upravljanja mineralnim sirovinama; l) prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na području Kantona te podatke dostavlja Ministarstvu; m) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona; n) priprema i daje mišljenje o proglašenju zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom na način propisan ovim zakonom; o) organizuje savjetovanja i pruža stručnu pomoć korisnicima državne šume i vlasnicima privatnih šuma; p) izrađuje planove izgradnje i održavanja šumskih putnih komunikacija koji se finansiraju iz Budžeta Kantona, uz saglasnost Ministarstva; q) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovoj važnosti; r) izrađuje godišnji plan rada, finansijski plan i godišnji izvještaj te ih dostavlja Ministarstvu; s) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovoga zakona, Zakona o organizovanju i djelokrugu kantonalnih ministarstava i drugih tijela kantonalne uprave Srednjobosanskog kantona, kao i na zahtjev Ministarstva. (2) Sve tražene podatke Kantonalna uprava dostavlja Ministarstvu, s ciljem sagledavanja stanja šumarstva na području Kantona. Član 53. (Čuvanje šume) (1) Unutar Kantonalne uprave osniva se čuvarska služba. (2) Čuvar šume može biti lice koje je završilo srednju šumarsku školu III. i IV. stepena te koje ispunjava uvjete za nošenje oružja i ostale uvjete za obavljanje javne službe. (3) Čuvar šume ovlašteno je službeno lice i ima ovlaštenja u skladu s ovim zakonom. (4) Čuvar šume obavlja službu u uniformi, mora biti naoružan i mora posjedovati dokument – iskaznicu čuvara šume, čiji oblik i sadržaj propisuje ministar, a kojom potvrđuje status čuvara šume. Iskaznicu ima i drugo stručno lice koje ima ovlaštenja za poslove zaštite šume. (5) Dužnosti čuvara šume su: a) čuvati šumu od šumskih požara na način kako je utvrđeno ovim zakonom i planovima zaštite šume od požara; b) čuvati šumu od bespravnog zauzimanja i korištenja i od bespravne sječe te sprečavati bespravnu izgradnju u šumi i na šumskom zemljištu; c) u propisne obrasce evidentirati bespravno posječena stabla, te ih obrojčiti i obilježiti; d) pratiti pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina te štete nanesene šumi od divljači; e) pratiti stanje divljači; f) pratiti održavanje i uspostavljanje šumskoga reda u privatnim šumama; g) sprečavati nezakonito pokretanje drva iz šume te ubiranje i sakupljanje nedrvnih proizvoda i njihovo stavljanje u promet; h) zaustavljati prijevozna sredstva i pregledati prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata; i) pregledati porijeklo drva na pilanama i na svim ostalim mjestima gdje se drvo drži; j) pregledati transport na šumskim putevima; k) sprečavati odlaganje smeća i ostalog otpada u šumu te uništavanje graničnih znakova; l) sastavljati službenu zabilješku o protupravnoj radnji, s neophodnim podacima o obavljenoj radnji i izvršiocima te iznosu štete; m) legitimisati sva lica zatečene u činjenju prekršajnih radnji prema ovom zakonu i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su počinila takva djela; n) obavijestiti Kantonalnu upravu, policijsku stanicu, Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove ili inspektorat pri Ministarstvu o svim zapaženim nepravilnostima. (6) Čuvar šume obavezan je, u skladu sa svojim dužnostima iz stava (5) ovoga člana, za sve bespravne aktivnosti, bez odgađanja sastaviti službenu zabilješku o protupravnoj radnji, na osnovu koje Kantonalna uprava pokreće postupak u nadležnom organu. (7) Na zahtjev čuvara šume, svako lice dužno je pokazati ličnu ispravu kojom se utvrđuje njegov identitet te dokumentaciju za drvo i ostale šumske proizvode u prijevozu ili koji su uskladišteni. (8) Svako lice je dužno postupiti prema službenoj zabilješci čuvara šuma i obustaviti daljnje činjenje nezakonite radnje. POGLAVLJE XIV. FINANSIRANJE Član 54. (Izvori namjenskih sredstava) (1) Radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva održivog gospodarenja šumama utvrđenih šumskoprivrednim osnovama, prikupljaju se finansijska sredstva za zaštitu i unaprjeđenje stanja postojećih i podizanje novih šuma te za ruralni razvoj. (2) Sredstva iz stava (1) ovoga člana osiguravaju se: a) iz naknade za obavljanje stručnih poslova u privatnoj šumi, iz stava (2) člana 34. ovoga zakona; b) iz naknade za korištenje državne šume, iz člana 42. ovoga zakona; c) iz naknade za izdvajanje šume iz šumskoprivrednog područja, iz stava (3) člana 45. ovoga zakona; d) iz naknade za krčenje šume, iz stava (7) člana 46. ovoga zakona; e) iz naknade od zakupa državne šume, iz stava (5) člana 49. ovoga zakona; f) iz naknade na osnovu prava služnosti, iz stava (3) člana 50. ovoga zakona; g) iz naknade za općekorisne funkcije šuma, iz člana 56. ovoga zakona; h) iz ostalih izvora u skladu s ovim zakonom te iz drugih izvora. (3) Sredstva iz stava (2) ovoga člana namjenska su sredstva i uplaćuju se u Budžet Kantona, osim sredstava utvrđenih tačkom b) stava (1) člana 55. ovoga zakona. (4) Uputstvo o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada propisanih ovim zakonom te o uplatnim računima na koje se usmjeravaju sredstva, kao i o obliku i sadržaju obrasca za obračun naknada iz tačaka b) i g) stava (2) ovoga člana donosi ministar uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalnog ministra finansija. (5) Odluku o iznosu naknade iz tačke a) stava (2) ovoga člana donosi ministar na prijedlog Kantonalne uprave. Član 55. (Uplata naknade za korištenje državne šume) (1) Naknada za korištenje državne šume iz člana 42. ovoga zakona obračunava se od prihoda od drva, računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda, i uplaćuje se: a) 1,0% na račun Budžeta Kantona; b) 3,0% na namjenski račun općine na čijem području se ostvaruje prihod. (2) Naknada iz stava (1) ovoga člana uplaćuje se prema ostvarenom prihodu, šestomjesečno i nakon završnoga godišnjeg računovodstvenog izvještaja. (3) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava (1) ovoga člana obavlja šumarski inspektor i Porezna uprava. (4) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovoga člana na način propisan stavom (1) ovoga člana, šumarski inspektor koji je obavio kontrolu uplate sredstava, nakon pravosnažnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku, podnosi nadležnom sudu prijedlog za prisilno izvršenje te novčane obaveze. Član 56. (Naknada za općekorisne funkcije šuma) (1) Naknadu za općekorisne funkcije šume, u iznosu od 0,04% ukupno ostvarenog prihoda, plaćaju sva pravna lica koje su registrovana za obavljanje djelatnosti i imaju sjedište na području Kantona, kao i dijelovi pravnih lica čije je sjedište izvan Kantona, a obavljaju djelatnost na području Kantona. (2) Naknada iz stava (1) ovoga člana uplaćuje se tromjesečno i nakon završnoga godišnjeg računovodstvenog izvještaja, u korist računa Budžeta Kantona. (3) Od obaveze plaćanja naknade iz stava (1) ovoga člana izuzimaju se: korisnik državne šume, javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije, osim onih koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. (4) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava (1) ovoga člana obavljaju Porezna uprava i šumarski inspektori na način predviđen stavom (4) člana 54. ovoga zakona. Član 57. (Korištenje namjenskih sredstava koja su prihod Kantona) (1) Iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona prikupljenih na osnovu stava (2) člana 54. ovoga zakona finansiraju se sljedeći poslovi: a) rad čuvarske službe; b) izrada i revizija kantonalnog šumskorazvojnoga plana; c) izrada šumskoprivrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskoprivrednih osnova za državne i privatne šume; d) biološka obnova šume u obimu većem od predviđenog šumskoprivrednom osnovom; e) obnova šume od posljedica elementarne nepogode, prenamnoženosti insekata, požara i sličnog; f) unapređenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala; g) gospodarenje šumama koje su od vitalnog interesa u skladu sa stavom (3) člana 18. ovoga zakona; h) organizovanje specijalističkih kurseva iz oblasti šumarstva; i) očuvanje i unaprjeđenje bioraznolikosti šumskih ekosistema; j) očuvanje i unaprjeđenje genofonda, rijetkih i ugroženih vrsta šumskog drveća; k) naučna istraživanja i stručne analize; l) izgradnja i održavanje šumskih puteva; m) ostale namjene za unapređenje šuma; n) deminiranje šumskih površina i šumskoga zemljišta kontaminiranih minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima. (2) Sredstva iz stava (1) ovoga člana troše se prema programu utroška sredstava koji, na prijedlog Kantonalne uprave, donosi ministar te na koji saglasnost daje Vlada Kantona. Član 58. (Korištenje namjenskih sredstava koja su prihod općine) (1) Namjenska sredstva iz tačke b) stava (1) člana 55. ovoga zakona koristite se za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture na području općine te za ruralni razvoj područja gdje se šuma eksploatiše. (2) Godišnji plan utroška namjenskih sredstava donosi općinsko vijeće. Prije donošenja toga plana sredstva se ne mogu trošiti. (3) Izvještaj o utrošku sredstava – naknada iz tačke b) stava (1) člana 55. ovoga zakona općine su dužne dostaviti Ministarstvu do kraja godine za sredstva doznačena u prethodnoj godini. POGLAVLJE XV. NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA Član 59. (Upravni nadzor) (1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona obavlja Ministarstvo. (2) Ministarstvo, preko Kantonalne uprave, obavlja uvid i kontrolu postupanja te pregleda akte i dokumentaciju koju donose institucije s povjerenim javnim ovlaštenjima, daje instrukcije i smjernice za obavljanje poslova i traži podatke i obavještenja o izvršavanju poslova u obavljanju javnih ovlaštenja. Član 60. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona provodi Ministarstvo preko Šumarsko-lovne inspekcije. (2) Inspekcijski nadzor iz stava (1) ovoga člana provodi se u skladu s odredbama ovoga zakona i Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 61. (Ovlaštenja šumarskoga inspektora) (1) Osim ovlaštenja i dužnosti određenih posebnim zakonom, šumarski inspektor ovlašten je i dužan: a) pregledati šumskoprivrednu osnovu, godišnji plan gospodarenja, šumskorazvojni plan i program, izvedbeni projekt, plan jednostavne i proširene biološke reprodukcije šume i plan zaštite šume, njihovo izvršenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju; b) tražiti da mu se stavi na raspolaganje te pregledati svu dokumentaciju i informacije potrebne za inspekcijski pregled; c) pregledati sve šumske radove, objekte, uređaje i pilane te sva mjesta gdje se drvo siječe, smješta, prerađuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet; d) kontrolisati i pratiti primjenu standarda iz oblasti šumarstva; e) privremeno obustaviti sječu i sve druge radnje koje nisu u skladu s odredbama ovoga zakona i drugih propisa iz oblasti šumarstva, do konačne odluke nadležnog organa; f) pregledati odabiranje i doznačivanje stabala za sječu; ff) pregledati i utvrditi evidentiranje i obrojčavanje bespravne sječe, kao i bespravno zauzimanje šume i šumskoga zemljišta; g) zaustaviti prijevozna sredstva i pregledati prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata; h) pregledati obavljanje svih radova koji su predviđeni šumskoprivrednim osnovama, šumskim planovima i programima te projektima za izvođenje; i) u hitnim slučajevima u kojima bi nastupila šteta za javni interes, na licu mjesta rješenjem narediti obustavu rada i provođenje mjera za sprečavanje štete; j) privremeno oduzeti bespravno posječeno drvo i nezakonito u promet stavljeno drvo i nedrvne šumske proizvode, kao i sredstva kojima se obavlja sječa i prijevoz nelegalno posječene drvne mase (sjekiru, motornu pilu i vozilo); k) pregledati kako se utvrđuje zdravstveno stanje šume i provode mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina te narediti otklanjanje nedostataka i provođenje mjera ako se utvrdi da se korisnik državne šume i vlasnik šume ne pridržavaju propisa i mjera zdravstvene zaštite; l) pregledati planove zaštite šume od požara i provođenje predviđenih mjera te narediti otklanjanje nedostataka; m) pregledati provođenje mjera na zaštiti šume i šumskoga zemljišta od protupravnog prisvajanja i korištenja te bespravne izgradnje objekata; n) nadzirati provođenje propisa o proizvodnji i prometu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala; o) nadzirati provođenje ostalih mjera zaštite šume te propisnu uspostavu i održavanje šumskoga reda i neposredno čuvanje šume; p) prikupljati potrebne podatke i obavijesti od odgovornih lica, svjedoka, vještaka i ostalih lica ako je to potrebno za obavljanje nadzora; q) pokrenuti i voditi inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti, kao i na zahtjev svih pravnih i fizičkih lica, te o konstatovanom stanju i preduzetim mjerama pisano obavijestiti podnosioca zahtjeva; r) upoznati javnost s utvrđenim stanjem šuma i s mjerama preduzetim za otklanjanje nedostataka; s) sarađivati s inspekcijskim organima iz ostalih oblasti, pravosudnim organima i organima policije; t) preduzimati i ostale mjere i radnje za koje je ovlašten ovim zakonom i ostalim propisima. (2) Osim navedenoga, šumarski inspektor dužan je u određenim rokovima i na propisan način dostavljati izvještaje i potrebne podatke Ministarstvu. Član 62. (Upravne mjere) (1) Ako šumarski inspektor prilikom obavljanja inspekcijskoga nadzora ustanovi da propis nije primijenjen ili da je nepravilno primijenjen, donijet će rješenje kojim će zabraniti rad zbog nepoštivanja odredbi tačaka b), c), d), f), h), i), m) i n) stava (1) člana 61. ovoga zakona ili naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti te odrediti rok u kojem se one moraju otkloniti. (2) Na rješenje šumarskog inspektora može se podnijeti žalba resornom ministru u roku od osam dana od dana primitka rješenja. (3) Rješenje o žalbi iz stava (2) ovoga člana konačno je i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Žalba na rješenje iz stava (2) ovoga člana ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Šumarski inspektor koji je donio rješenje i organ kojem je žalba podnesena mogu, na obrazloženje žalioca, odgoditi izvršenje naloženih mjera ako žalilac učini vjerovatnim da bi uslijed izvršenja tih mjera bili ugroženi ljudski životi i zdravlje, nastupila znatna materijalna šteta koja se na drugi način ne može otkloniti, a odgađanje se ne protivi općem interesu. POGLAVLJE XVI. KAZNENE ODREDBE Član 63. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se korisnik državne šume ili drugo pravno lice: a) ako gospodari šumom bez šumskoprivredne osnove, privremenog godišnjega plana gospodarenja, godišnjega plana gospodarenja i projekta za izvođenje radova u šumarstvu [stav (1) člana 5. ovoga zakona]; b) ako prekorači ukupni obim sječe u visokim šumama s prirodnom obnovom predviđen šumskoprivrednom osnovom za planski period [stav (3) člana 5. ovoga zakona]; c) ako pravovremeno ne osigura i izradi te u roku ne dostavi novoizrađenu šumskoprivrednu osnovu [stav (10) člana 5. ovoga zakona]; d) ako izradi projekt za izvođenje radova u šumarstvu suprotno odredbama stavova (1) i (2) člana 7. ovoga zakona; e) ako ne izradi i ne donese projekt za izvođenje radova u šumarstvu [stavovi (4) i (5) člana 7. ovoga zakona]; f) ako obavlja sječu šume prije odabiranja i doznačivanja stabala za sječu [stav (1) člana 8. ovoga zakona]; g) ako ne obavlja poslove biološke obnove šume [stav (1) člana 10. ovoga zakona]; h) ako dopusti ili obavi sječu šuma na uzurpiranom državnom zemljištu suprotno odredbi stava (5) člana 16. ovoga zakona; i) ako ne postupa u skladu sa stavom (3) člana 21. ovoga zakona; j) ako u šumi i na šumskom zemljištu upotrebljava hemijska sredstva, odlaže otpad, smeće ili zagađujuće tvari (član 22. ovoga zakona); k) ako iskorištava ili odobrava iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno odredbama stava (1) člana 25. ovoga zakona; l) ako ne prodaje šumske drvne sortimente po tržišnim uvjetima i cijenama [stav (5) člana 35. ovoga zakona]; m) ako postupa suprotno odredbama člana 46. ovoga zakona; n) ako locira žežnicu protivno odredbi člana 47. ovoga zakona; o) ako u šumi ili na šumskom zemljištu otpočne radove na izgradnji objekta ili gradi objekt suprotno odredbama člana 48. ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 KM, i odgovorna lice u pravnom licu. (3) Za prekršaj iz tačaka f) i h) stava (1) ovoga člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanje drva i nedrvnih šumskih proizvoda koji su nastali činjenjem prekršaja te sredstava kojima je prekršaj počinjen. (4) Za prekršaj iz tačke o) stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 KM, i odgovorna lice u općini. Član 64. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj korisnik državne šume ili drugo pravno lice: a) ako ne prijavi sječu nadležnom šumarskom inspektoru i u određenom roku ne otkloni štetu na zemljištu u skladu s odredbama stavova (2), (3) i (4) člana 8. ovoga zakona; b) ako prije sječe o sječi ne obavijesti Kantonalnu upravu i općinu na čijem se području sječa obavlja [stav (2) člana 8. ovoga zakona]; c) ako obavlja doznačivanje i sječu stabala u šumi za koju imovinskopravni odnosi nisu riješeni i granice utvrđene te na terenu vidno i na propisan način obilježene [stav (4) člana 9. ovoga zakona]; d) ako angažuje zaposlenike suprotno odredbama stava (1) člana 12. ovoga zakona; e) ako dopusti ili obavlja čistu sječu ili druge oblike pustošenja šume [stav (1) člana 13. ovoga zakona]; ee) ako se ne evidentira i ne prijavi čista sječa ili drugi oblik pustošenja šume; f) ako ne postupa u skladu s odredbama stava (2) člana 14. ovoga zakona; g) ako pali ili dopusti paljenje vatre suprotno odredbi stava (1) člana 21. ovoga zakona; h) ako postupi suprotno odredbi stava (2) člana 21. ovoga zakona; i) ako ne postupa u skladu s odredbom člana 25. ovoga zakona; j) ako izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odredbama člana 28. ovoga zakona; k) ako obavlja promet šume i šumskoga zemljišta suprotno odredbama stavova (1) i (2) člana 33. ovoga zakona; l) ako ne obavlja poslove u skladu sa stavom (4) člana 33. ovoga zakona; m) ako ne izvrši obavezu iz stavova (1) i (2) člana 55. ovoga zakona; n) ako ne izvrši obavezu iz stavova (1) i (2) člana 56. ovoga zakona; o) ako ne postupi prema rješenju šumarskoga inspektora u roku i na način koji je inspektor odredio [stav (1) člana 62. ovoga zakona]. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 KM, i odgovorno lice u pravnom licu. Član 65. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šume ili drugo pravno lice: a) ako izvodi radove bez saglasnosti Kantonalne uprave [stav (2) člana 6. ovoga zakona]; b) ako ne dostavi godišnji plan gospodarenja u skladu sa stavom (3) člana 6. ovoga zakona; c) ako ne izvodi radove u skladu s projektom [stav (1) člana 7. ovoga zakona]; d) ako u roku od dvije godine ne izvede radove predviđene projektom za izvođenje radova u šumarstvu ili ne vodi registar projekata za izvođenje radova u šumarstvu [stavovi (2) i (7) člana 7. ovoga zakona); e) ako za izradu projekta za izvođenje radova u šumarstvu odredi lice u suprotnosti s odredbom stava (3) člana 7. ovoga zakona; f) ako doznačivanje stabala za sječu obavlja lice koja ne ispunjava uvjete iz stavova (2) i (3) člana 9. ovoga zakona; g) ako ne obavi tehnički prijem radova i ostale obaveze u skladu s odredbama člana 11. ovoga zakona; h) ako ne obavi pošumljavanje sječina u roku od dvije godine [stav (2) člana 13. ovoga zakona]; i) ako ne izradi plan u skladu sa stavom (1) člana 15. ovoga zakona; j) ako pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i opskrbljeno otpremnim iskazom [stav (1) člana 16. ovoga zakona]; k) ako stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja [stav (3) člana 16. ovoga zakona]; l) ako ne organizuje utovar, prijevoz i skladištenje privremeno oduzetih šumskih proizvoda [stav (6) člana 16. ovoga zakona]; m) ako u periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo četinara i brijesta skladišti i stavlja u promet suprotno stavu (8) člana 16. ovoga zakona; n) ako obavlja ili dopušta ispašu, žirenje i brst te kresanje grana i lisnika u suprotnosti s članom 23. ovoga zakona; o) ako obavlja ili dopusti sječu pančićeve omorike, tise, mečije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovjeti suprotno odredbama člana 27. ovoga zakona; p) ako odobri korištenje šumskih puteva suprotno odredbama stava (2) člana 29. ovoga zakona; q) ako ne nadzire saobraćaj, odnosno ne zaustavlja i kontroliše kretanje i saobraćaj svih sredstava i ljudi u šumi i na šumskom zemljištu [stav (5) člana 29. ovoga zakona]; r) ako počini ili dopusti neovlašteno zauzimanje šume ili šumskoga zemljišta (član 32. ovoga zakona); rr ) ako se ne evidentira i ne prijavi zauzimanje šume i šumskoga zemljišta; s) ako ne vodi evidencije o izvedenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumskorazvojnim planovima, šumskoprivrednom osnovom, privremenim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektima za izvođenje radova u šumarstvu ili evidentirane podatke ne dostavi u predviđenom roku (član 41. ovoga zakona); t) ako u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje obavljeno ili ga ne pošumi [stav (5) člana 46. ovoga zakona]; u) ako ne uplati sredstva u Budžet Kantona u skladu s odredbama člana 54. ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM, i odgovorno lice u pravnom licu. (3) Za prekršaj iz tačke j) stava (1) ovoga člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanje predmeta kojima je počinjen prekršaj ili koji su nastali činjenjem prekršaja. Član 66. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice: a) ako obavlja šumskouzgojne radove i sječu šume suprotno odredbama stava (6) člana 7. ovoga zakona; b) ako obavlja sječu bez prethodno izdanog rješenja i doznačivanja [stav (5) člana 9. ovoga zakona]; bb ) ako ne evidentira i ne prijavi sječu koja je obavljena suprotno stavu (8) člana 9. ovoga zakona; c) ako ne obavi pošumljavanje sječina u roku od dvije godine [stav (2) člana 13. ovoga zakona]; d) ako ne obavi sanitarnu sječu te ne uspostavi i održava šumski red [stav (2) člana 14. ovoga zakona]; e) ako pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo bez žigosanja i otpremnoga iskaza [stav (1) člana 16. ovoga zakona]; f) ako stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja [stav (3) člana 16. ovoga zakona]; g) ako posiječe (ili dopusti) ili prisvoji (ili dopusti) protupravno drvnu masu suprotno odredbama stava (5) člana 16. ovoga zakona; h) ako na zahtjev lica navedenih u stavu (6) člana 16. ovoga zakona ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode [stav (7) člana 16. ovoga zakona]; i) ako pali vatru suprotno odredbama stava (1) člana 21. ovoga zakona; j) ako u šumi upotrebljava hemijska sredstva te odlaže otpad, smeće i zagađujuće tvari [stav (1) člana 22. ovoga zakona]; k) ako postupa u suprotnosti s članom 23. ovoga zakona; l) ako postupa u suprotnosti sa stavom (2) člana 25. ovoga zakona; m) ako obavlja ili dopusti sječu pančićeve omorike, tise, mečije lijeske, planinskog javora, planinskoga bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odredbama člana 27. ovoga zakona; n) ako se kreće motornim vozilom kroz šumu i preko šumskoga zemljišta suprotno odredbama člana 29. ovoga zakona; o) ako bez odobrenja korisnika državne šume ili vlasnika privatne šume provodi radnje koje su zabranjene stavom (2) člana 30. ovoga zakona; p) ako se kreće zaštićenim dijelovima šume ili dijelovima šume koji su izloženi negativnim antropogenim i drugim utjecajima te kojima je ograničeni pristup obilježen znakovima upozorenja [stav (3) člana 30. ovoga zakona]. pp) ako ne evidentira i ne prijavi zauzimanje državne šume i šumskoga zemljišta; q) ako počini neovlašteno zauzimanje državne šume ili šumskoga zemljišta ili ne postupi prema rješenju šumarskog inspektora ili ne postupi prema nalogu čuvara šume (član 32. ovoga zakona); r) ako obavi krčenje šume prije nego se izda dozvola za krčenje (član 46. ovoga zakona); s) ako locira žežnicu, krečanu ili drugi objekt s otvorenim plamenom protivno odredbi člana 47. ovoga zakona; t) ako gradi zgradu i drugi objekt suprotno odredbama stavova (1) i (3) člana 48. ovoga zakona; u) ako na zahtjev čuvara šume ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode [stav (7) člana 53. ovoga zakona]; v) ako ne postupi prema zahtjevu čuvara šume i ne obustavi daljnje činjenje nezakonite radnje [stav (8) člana 53. ovoga zakona]; w) ako ne postupi prema rješenju šumarskog inspektora u roku i na način koji je inspektor naredio [stav (1) člana 61. ovoga zakona]. (2) Za prekršaje iz tačaka e) i g) stava (1) ovoga člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanje drva i nedrvnih šumskih proizvoda koji su nastali činjenjem prekršaja te sredstva kojima je prekršaj počinjen (sjekire, motorne pile i vozila). (3) Za prekršaj iz tačke q) stava (1) ovoga člana kažnjava se, novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM, i odgovorno lice u općini, koje dopusti podizanje objekta suprotno odredbama stava (3) člana 47. ovoga zakona. POGLAVLJE XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 67. (Prilagođavanje poslova) (1) Šumskoprivredno društvo kao korisnik državne šume na području Kantona dužno je svoje poslove uskladiti s odredbama ovoga zakona u roku od šest mjeseci, počevši od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (2) Vlasnici postojećih žežnica i krečana dužni su svoja odobrenja za žežnice i krečane uskladiti s članom 47. ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 68. (Započeti postupci) (1) Postupci započeti do dana prestanka primjene Uredbe o šumama ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 83/09, 26/10, 38/10 i 60/11) rješavat će se u skladu s odredbama ovoga zakona. (2) Postupak pretvaranja šumskoga zemljišta u građevinsko zemljište provodi se u skladu s odredbama Odluke o načinu pretvaranja šumskoga zemljišta u građevinsko ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 108/12). Član 69. (Podzakonski propisi) Podzakonski propisi predviđeni ovim zakonom donijet će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 70. (Primjena Zakona) Nakon donošenja zakona o šumama na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, ovaj zakon uskladit će se s tim zakonom. Član 71. (Prestanak primjene Zakona) Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o šumama ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11). Član 72. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-92/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 18. marta 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r. ** 121 Na osnovu tačke j) stava 1. člana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 – ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVANJU ZAJEDNIČKIH DIJELOVA ZGRADA I UPRAVLJANJU ZGRADAMA Proglašavam Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama, koji je donijela Skupština Srednjobosanskog kantona na XXXIII. sjednici održanoj 7. marta 2014. godine. Broj: 01-02-93/14 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 18. marta 2014. Travnik Josip Kvasina, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu na području TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 02/14 14.02.2014 SN TK 16/21, SN TK 09/16, SN TK 15/11 ceste,prevoz,prijevoz A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA Članak 1. U Zakonu o cestovnom prijevozu na području Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 15/11), u članku 3. u stavku (1), iza riječi „propisana“ dodaju se riječi „ovim zakonom,“. Članak 2. U članku 4. u stavku (2), iza riječi „potvrdu“ dodaju se riječi „ili uvjerenje“. U istom članku u stavku (3), iza riječi „potvrdu“ dodaju se riječi „ili uvjerenje“. Članak 3. U članku 6. stavak (4) mijenja se i glasi: „(4) Javni prijevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom prometu ne može se obavljati putničkim vozilom sa (1+1) do (1+8) sjedišta, osim vozila sa (1+4) sjedišta namijenjenim za taksi prijevoz.“ Članak 4. U članku 7. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Prijevoznici koji vrše javni linijski prijevoz putnika na općinskim linijama kroz gradsko područje moraju imati i autobuse koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz osobama s invaliditetom sukladno iskazanim potrebama od strane lokalne zajednice.“ Članak 5. U članku 16. u stavku (1), riječ „saobraćaja“ zamjenjuje se riječima „obavljanja prijevoza“. Članak 6. U članku 20. u stavku (2) na kraju teksta iza riječi „periodu“ dodaje se zarez i riječi „a red vožnje će se preregistrirati na kooperanta“. Članak 7. U članku 21. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Za prijevoznika koji ne koristi stanicu ili stajalište upisano u registrirani red vožnje ili koristi stanicu ili stajalište za izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani red vožnje ili se ne pridržava skice puta iz registriranog reda vožnje ili dolazi ranije na stanicu ili stajalište prije vremena upisanog u registrirani red vožnje ili s nje polazi ranije ili kasni u dolasku na stanicu ili stajalište više od pet minuta duže od osam dana uzastopno ili u različitim vremenskim intervalima duže od 15 dana smatrat će se da neuredno održava liniju“. Članak 8. U članku 22. u naslovu riječ „Usklađivanja“ zamjenjuje se riječju „Usklađivanje“. U istom članku u stavku (3), iza riječi „Ministarstvu“ dodaju se riječi „i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove po“. Članak 9. U članku 24. stavak (2) briše se. Članak 10. U članku 25. stavak (3) briše se. Broj 2 - Strana 102 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 14. veljače 2014. god. Članak 11. U članku 26. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Rješenje o obavljanju posebnog obrta koje izdaje nadležni općinski organ postaje pravno valjano izdavanjem suglasnosti za obavljanje posebnog obrta, od strane Ministarstva.“ Članak 12. U članku 27. u stavku (4), riječi „nadležna općinska služba“ zamjenjuju se riječima „nadležni općinski organ“. U istom članku iza stavka (6) dodaju se novi stavci (7) i (8), koji glase: „(7) Rješenje za vršenje prijevoza tereta za vlastite potrebe iz stavaka (2) i (3) ovog članka, ne može se izdati osobi koja nema položen vozački ispit. (8) Iznimno, rješenje iz stavka (7) ovog članka se može izdati prijevozniku koji ima uposlenog radnika s položenim vozačkim ispitom za kategoriju koja je potrebna za upravljanje motornim vozilom kojim će se vršiti prijevoz tereta za vlastite potrebe.“ Članak 13. U članku 31. iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3), koji glasi: „(3) Pravna osoba koja obavlja taksi prijevoz na području Kantona, kao uvjet za dobijanje rješenja za korištenje taksi stajališta od nadležnog općinskog organa, mora imati registrirano poslovno sjedište ili registriranu poslovnu jedinicu i registrirana vozila s TA registarskom oznakom u općini u kojoj podnosi zahtjev za izdavanje rješenja za korištenje taksi stajališta.“ Članak 14. U članku 32. u stavku (2), iza riječi „tekuću godinu“ na kraju teksta dodaju se riječi „i vozilo s TA registarskom oznakom“. U istom članku, u stavku (3), riječ „novo“ zamjenjuje se riječju „drugo“, a iza riječi „taksi oznake“ na kraju teksta dodaju se riječi „i ako za drugo vozilo posjeduje TA registarsku oznaku“. Članak 15. Iza članka 32. dodaje se novi članak 32a., koji glasi: „Članak 32a. (Potvrda za dobijanje TA registarske oznake i produženje registracije taksi vozila) (1) Potvrdu za dobijanje TA registarskih oznaka, produženje registracije taksi vozila ili dobijanja TA registarske oznake u slučaju zamjene taksi vozila, na zahtjev prijevoznika, izdaje Ministarstvo. (2) Za izdavanje potvrde za dobijanje TA registarske oznake, taksi prijevoznik mora imati: a) rješenje za obavljanje taksi djelatnosti od nadležnog općinskog suda ili nadležnog općinskog organa ili uvjerenje da je imenovani podnio zahtjev za obavljanje taksi djelatnosti; b) potvrdu o registraciji vozila i kupoprodajni ugovor, ukoliko vozilo nije na vlasniku; c) važeće rješenje o tehničko-eksploatacionim uvjetima za traženo vozilo; d) važeće rješenje nadležnog općinskog organa o dodjeli taksi stajališta za traženo vozilo; e) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi. (3) Za izdavanje potvrde za produženje registracije taksi vozila s TA registarskim oznakama, taksi prijevoznik mora imati: a) rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za tekuću godinu za vozilo kojim se obavlja taksi djelatnost; b) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi. (4) Za izdavanje potvrde za dobijanje TA registarske oznake u slučaju zamjene taksi vozila, taksi prijevoznik mora imati: a) rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za tekuću godinu za vozilo kojim se obavlja taksi djelatnost; b) važeće rješenje o tehničko-eksploatacionim uvjetima za vozilo za koje se traži izdavanje TA registarskih oznaka; c) potvrdu o registraciji vozila, za koje se traži izdavanje TA registarskih oznaka i kupoprodajni ugovor, ukoliko vozilo nije na vlasniku; d) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi.“ Članak 16. U članku 35. u stavku (1), u trećem redu iza riječi „prijevoz“ stavlja se točka, a preostali dio teksta se briše. U istom članku stavak (2) briše se. Dosadašnji stavak (3) postaje stavak (2). Članak 17. U članku 36. u stavku (1), riječ „suglasnost“ zamjenjuje se riječju „konsultaciju“. U istom članku iza stavka (4) dodaju se novi stavci (5) i (6), koji glase: „(5) Rješenje o korištenju taksi stajališta izdato od nadležnog općinskog organa, koje se izdaje pravnoj osobi, pored ostalog mora sadržavati i podatke o vozilu za koje je izdato.“ (6) Rješenje o korištenju taksi stajališta izdato od nadležnog općinskog organa se smatra ništavim ukoliko je izdato suprotno odredbama ovog zakona.“ Članak 18. Iza članka 36. dodaje se novi članak 36a., koji glasi: „Članak 36a. (Plan i razmještaj taksi stajališta) (1) Plan i razmještaj taksi stajališta (u daljem tekstu: Plan) donosi nadležni općinski organ za svaku kalendarsku godinu, uz konsultaciju s udrugama taksi prijevoznika (u daljem tekstu: udruge) registriranim na području te općine. (2) Rok za konsultacije i dostavu ovjerenog Plana od strane udruga iz stavka (1) ovog članka je 15 dana od dana prijema prijedloga Plana od strane nadležnog općinskog organa. (3) Ukoliko udruge u navedenom roku ne dostave ovjeren Plan ili ne upute primjedbe na prijedlog Plana, smatrat će se da je Plan prihvaćen. (4) Ukoliko udruge upute primjedbe na prijedlog Plana, nadležni općinski organ je na iste dužan odgovoriti u roku od 15 dana. (5) Ako se udruge i nadležni općinski organ nisu mogli usuglasiti o prijedlogu Plana, nadležni općinski organ će Plan uputiti Ministarstvu na rješavanje.“ Članak 19. Članak 37. mijenja se i glasi: „Članak 37. (Način korištenja, raspored, red i rad na taksi stajalištima i rad mimo matične općine) (1) Način korištenja, red i rad na taksi stajalištima, te raspored taksi vozila na taksi stajalištima i kriterije za red prvenstva u raspoređivanju taksi vozila na taksi stajalištima uređuje i donosi općina svojim pravilnikom. (2) Prijevoznik koji ima registriranu taksi djelatnost i rješenje o taksi stajalištu u matičnoj općini ne može vršiti taksi prijevoz na području druge općine. (3) Iznimno, ukoliko taksi prijevoznik vrši taksi prijevoz s područja općine u kojoj ima registriranu djelatnost na područje druge općine, dužan je korisniku prijevoza izdati račun za prijevoz prije početka vožnje i ugasiti svijetleću krovnu taksi oznaku iz članka 61. stavak (1) ovog zakona.“ Članak 20. U članku 38. u stavku (1), iza riječi „vozač“ dodaje se tekst „parkira vozilo i“. U istom članku u stavku (3), u petom redu, iza riječi „raskrsnice“, umjesto zareza stavlja se točka, a preostali dio teksta se briše. Članak 21. U članku 39. stavak (2) mijenja se i glasi: „(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, na jedno stajališno mjesto u okviru taksi stajališta mogu se rasporediti i dva taksi vozila, Petak, 14. veljače 2014. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 2 - Strana 103 ukoliko je to predvidio nadležni općinski organ svojim pravilnikom, pod uvjetom da se općinski propis uklapa u kriterij iz članka 36. stavak (4) ovog zakona.“ Članak 22. Članak 43. mijenja se i glasi: „Članak 43. (Cjenovnik taksi usluga) (1) Na cjenovnik taksi usluga, koji utvrđuje prijevoznik, suglasnost daje Ministarstvo i isti mora biti istaknut na vidnom mjestu u vozilu. (2) U toku prijevoza putnika taksi vozilom mora biti uključen taksimetar, koji je ispravan, baždaren prema propisanim metrološkim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugrađen na vidnom mjestu u vozilu. (3) Prijevoznik, odnosno fizička osoba koja vrši taksi prijevoz može s korisnikom prijevoza, na relacijama dužim od 25 km, ugovoriti cijenu prijevoza i bez uključenja taksimetra, s tim da cijena ne može biti veća od one koja bi se utvrdila taksimetrom. (4) Prijevoznik, odnosno fizička osoba koja vrši taksi prijevoz je dužna, na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za prijevoz, koja sadrži registarski broj vozila, putnu relaciju, naplaćenu, odnosno ugovorenu cijenu, datum prijevoza, potpis i otisak pečata prijevoznika. (5) Ako se prijevoz iz stavka (3) ovog članka vrši bez uključenja taksimetra, prijevoznik, odnosno fizička osoba koja vrši taksi prijevoz je dužna izdati kartu za prijevoz putniku koji se prevozi prije početka vožnje.“ Članak 23. U članku 44. stavak (3) mijenja se i glasi: „(3) Za izdavanje rješenja iz stavka (2) ovog članka, taksi prijevoznik mora imati: a) licencu prijevoznika; b) licencu vozila kojim se obavlja taksi prijevoz; c) zaposlenog vozača koji posjeduje uvjerenje o položenom posebnom ispitu za taksi vozača iz članka 59. Zakona, za svako vozilo za koje podnosi zahtjev; d) važeće rješenje o tehničko-eksploatacionim uvjetima za traženo vozilo; e) važeće rješenje nadležnog općinskog organa o dodjeli taksi stajališta za traženo vozilo; f) uvjerenje o izmirenim obvezama temeljem javnih prihoda i g) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi.“ Članak 24. U članku 47. u stavku (3), riječi „Nadležna općinska služba“ zamjenjuju se riječima „Nadležni općinski organ“. Članak 25. U članku 48. stavak (4) briše se. Članak 26. U članku 57. broj „24“ zamjenjuje se brojem „2“. Članak 27. Članak 58. mijenja se i glasi: „Članak 58 (Poseban ispit za taksi vozača) Taksi vozač, koji je zaposlen kod prijevoznika, odnosno koji samostalno obavlja djelatnost taksi prijevoza, mora imati položen poseban ispit za taksi vozača (u daljem tekstu: poseban ispit).“ Članak 28. U članku 61. stavak (5) briše se. Članak 29. U članku 63. u stavku (2), iza teksta „(1+1)“, riječ „i“ zamjenjuje se riječju „do“. Članak 30. U članku 64. u stavku (1) u točki a), riječ „i“ zamjenjuje se riječju „do“, a iza riječi „sjedišta“ dodaje se zarez i riječi „a ne posjeduje rješenje za obavljanje navedene djelatnosti izdato od nadležnog općinskog organa i licencu vozila izdatu od Ministarstva“. Članak 31. U članku 65. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Ukoliko inspektor osnovano posumnja u tehničku ispravnost vozila ili utvrdi da dokumentacija za vozilo ne odgovara stvarnom stanju ili je izdata suprotno zakonskim propisima, upućuje vozilo na vanredni tehnički pregled izdavanjem naloga za vanredni tehnički pregled čiji oblik i sadržaj propisuje ravnatelj Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.“ U istom članku u stavku (2), iza teksta „isključuje vozilo iz saobraćaja“ dodaje se tekst „privremenim oduzimanjem saobraćajne dozvole ili potvrde o registraciji vozila i registarskih oznaka i o tome izdaje odgovarajuću potvrdu“. Članak 32. U članku 66. u stavku (1), tekst „3.000,00 do 15.000,00“ zamjenjuje se tekstom „1.000,00 do 5.000,00“. U istom stavku u točki 2., brojevi „(3) i (4)“ zamjenjuju se brojevima „(2) i (3)“. Članak 33. U članku 67. u stavku (1), tekst „2.000,00 do 10.000,00“ zamjenjuje se tekstom „1.000,00 do 5.000,00“. U istom stavku u točki 2., iza broja „30“ riječi „stavak (1)“ brišu se. U istom stavku točka 3. mijenja se i glasi: „3. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju službene dužnosti ili ne postupi po rješenju inspektora iz članka 64. stavak (1) ovog zakona.“ U stavku (3) broj „1.000,00“ zamjenjuje se brojem „500,00“. Članak 34. U članku 68. u stavku (1), broj „5.000,00“ zamjenjuje se brojem „3.000,00“. U istom stavku točka 6. mijenja se i glasi: „6. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju službene dužnosti ili ne postupi po rješenju inspektora iz članka 64. stavak (1) ovog zakona;“. U istom članku u stavku (2), broj „1.000,00“ zamjenjuje se brojem „500,00“. Članak 35. U članku 69. u stavku (1), broj „2.000,00“ zamjenjuje se brojem „1.000,00“. U istom stavku točka 6. mijenja se i glasi: „6. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju službene dužnosti, ili ne postupi po rješenju inspektora iz članka 64. stavak (1) ovog zakona;“. Članak 36. U članku 70. u stavku (1), ispred točke 1. dodaje se nova točka 1., koja glasi: „1. prijevoz invalidnih i slijepih osoba vrši suprotno odredbama članka 11. stavci (1) i (2) ovog zakona;“ Dosadašnje točke 1. do 7. postaju točke 2. do 8. Točka 6., koja postaje točka 7., mijenja se i glasi: „7. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama članka 30. stavci (3) i (4) ovog zakona;“. Točka 8. se briše. Točka 20. mijenja se i glasi: „20. ne izvrši pravosnažno rješenje inspektora koje je na temelju odredaba ovog zakona donio inspektor ili ne izvrši rješenje na koje žalba nema suspenzivno djelovanje.“ U istom članku u stavku (2), tekst „točka 6.” zamjenjuje se tekstom „točka 7.” Broj 2 - Strana 104 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 14. veljače 2014. god. U istom članku u stavku (5), tekst „točka 6.“ zamjenjuje se tekstom „točka 7.“ Članak 37. U članku 71. u stavku (1), točka 3. se briše. Dosadašnje točke 4. do 12. postaju točke 3. do 11. Točka 13. se briše. Dosadašnje točke 14. do 29. postaju točke 12. do 27. U točki 19., a koja postaje točka 17., iza broja „43.“ tekst „stavci (3) i (5)“ briše se. Točka 29., a koja postaje točka 27., mijenja se i glasi: „27. ne izvrši pravosnažno rješenje inspektora koje je na temelju odredaba ovog zakona donio inspektor ili ne izvrši rješenje na koje žalba nema suspenzivno djelovanje“. U istom članku stavak (4) mijenja se i glasi: „Za prekršaje iz stavka (1) točke 2., 8., 12. i 16. ovog članka, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 500,00 KM i vlasnik vozila“. U stavku (5) brojevi „9. i 14.“ zamjenjuju se brojevima „8. i 12.“ Članak 38. U članku 72. u stavku (1), točka 2. briše se. Dosadašnje točke 3. do 33. postaju točke 2. do 32. Točka 17., a koja postaje točka 16., mijenja se i glasi: „16. taksi vozač u vozilu ne posjeduje dokumente iz članka 33. ovog zakona;“. U točki 22., a koja postaje točka 21., tekst „stavci (3) i (4)“ zamjenjuje se tekstom „stavak (3)“. U istom članku stavak (2) briše se. Članak 39. (Rokovi za donošenje podzakonskih akata) (1) Pravilnik o načinu korištenja, redu i radu na taksi stajalištima, te rasporedu taksi vozila na taksi stajalištima i kriterije za red prvenstva u raspoređivanju taksi vozila na taksi stajalištima, iz članka 37. stavak (1) Zakona, donose općine, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, uz obvezu da primjerak pravilnika dostave Ministarstvu i svim udrugama taksi prijevoznika koje su registrirane na području općine. (2) Pravilnik o izgledu, obliku i sadržaju naloga za vanredni tehnički pregled, iz članka 65. Zakona, donosi ravnatelj Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon o zaštiti od buke ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/14 30.01.2014 buka,zaštita ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 61 (3) Na podruĉju općina, koje ne donesu prostorni plan u propisanom roku, ne mogu se izdavati rješenja o urbanistiĉkoj saglasnosti i odobrenja za graĊenje. Ĉlan 188. (Zapoĉeti postupci) (1) Ako je upravni postupak pokrenut pred Ministarstvom, odnosno nadleţnom općinskom sluţbom do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti prema odredbama ovog zakona. (2) Zahtjevi za legalizaciju bespravno izgraĊenih graĊevina podnijeti do 30.07.2013.godine, kao i zapoĉeti postupci legalizacije okonĉat će se po odredbama koje se odnose na legalizaciju iz Zakona o graĊenju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj:1/05, 2/08, 15/09 i 13/11). (3) Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona moţe, na prijedlog Vlade Kantona, donijeti poseban propis kojim će se regulisati bespravna gradnja graĊevina na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 189. (Donošenje podzakonskog akta) Ministarstvo će pravilnik iz ĉlana 157. stav (3) ovog zakona donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlan 190. (Prestanak vaţenja zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o prostornom ureĊenju („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“, broj: 2/04 i 2/08) i Zakon o graĊenju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 1/05, 2/08, 15/09 i 13/11). Ĉlan 191. (Ravnopravnost spolova) Gramatiĉka terminologija u ovom zakonu podrazumijeva ukljuĉivanje oba spola. Ĉlan 192. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-27107/13 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 23.12.2013. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 2. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 51. sjednici odrţanoj dana 30.12.2013. godine, donosi: ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom utvrĊuju se dozvoljeni nivoi buke, mjere zaštite od buke i naĉin mjerenja buke; graniĉni nivoi buke usklaĊeni sa namjenom prostora i dobu dana, tako da ne ugroţavaju ţivot i rad ljudi, a posebno njihovo zdravlje, nadzor nad provoĊenjem ovog zakona, kao i druga pitanja od znaĉaja za zaštitu od buke. Ĉlan 2. (Znaĉenje pojmova) Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće znaĉenje: a) Buka, u smislu ovog zakona, je svaki zvuk ĉiji nivo prekoraĉuje najviše dozvoljene nivoe propisane ovim ili drugim zakonima s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. b) Izvor buke, u smislu ovog zakona, smatra se svaki objekat sa sredstvima za rad i transport, ureĊajima i instalacijama, te buĉne aktivnosti ljudi i ţivotinja, Broj 1 – strana 62 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. kao i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštene nivoe (u daljem tekstu: izvori buke). c) Vlasnik izvora buke u smislu ovog zakona je pravno ili fiziĉko lice odgovorno za nastanak buke. d) Imisija buke je ukupni nivo buke na mjestu prijema u okolini, koji je povezan sa štetnim uticajima. e) Emisija buke je nivo buke koju izvor predaje u okolni prostor. f) Prostor su svi otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan naselja u kojima ljudi rade i borave, trajno ili povremeno radi edukacije, odmora, rekreacije i sliĉno. Ĉlan 3. (Izrazi, skraćenice i jedinice mjere) Izrazi, skraćenice i jedinice mjere, korišteni u ovom zakonu, imaju slijedeće znaĉenje: a) dB (Decibel)- 1/10 Bel(desetina Bel-a) - jedinica za mjerenje nivoa zvuka; b) dB (A) (Decibel A-skala)- meĊunarodna mjerna skala nivoa zvuka ili buke koja uzima u obzir razliĉitu osjetljivost ljudskog uha na raznim frekvencijama pri raznim nivoima buke. c) P0 = 20 Pa - 20 x 10 -6 Pa - nivo zvuĉnog pritiska na pragu ĉujnosti; d) I0 = 1 pW/m2 = 10 -12 W/m2 - nivo jaĉine zvuka; e) Leq dB(A) je srednja energetska vrijednost buke promjenljivog nivoa ekvivalentna buci kontinuiranog nivoa mjerenoj u trajanju od najmanje 15 minuta u periodima 06 do 22 sata (dan) i 22 do 06 sati (noć), odnosno 07 do 23 sata (dan) i 23 do 07 sati (noć). f) Ln dB (A) je nivo zvuĉnog pritiska koji je iznad navedenog u n% vremena od perioda u kojem se mjeri; g) L1 oznaĉava nivo buke koji je prekoraĉen 1% vremena, a najkraći period mjerenja je 15 minuta h) LAmaxT je najviši nivo buke u zatvorenim prostorima tokom mjerenja standarizirana na vrijeme odjeka 0,5 sekunda DIO DRUGI - NAJVIŠI NIVOI BUKE U dB (A) (decibel A-scale)I MJERE ZAŠTITE Ĉlan 4. (Nivoi buke) (1) Izvori buke ne smiju izazvati buku u okolnom prostoru koja prelazi nivoe utvrĊene ovim zakonom. (2) Najviše dozvoljeni nivoi buke, u smislu ovog zakona, utvrĊeni su u tabelama 1. 2. i 3., a korekcija nivoa izmjerene buke u Tabeli 4. Ĉlan 5. (Mjere zaštite od buke) Zaštita od buke ostvaruje se: a) Spreĉavanjem nastajanja buke, b) Kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na prostore osjetljive na buku, što mora biti ukljuĉeno prije odreĊivanja i odobravanja novih namjena u prostoru i objektima svih namjena gdje borave ljudi. c) Smanjenjem broja izvora buke, d) Propisanom zvuĉnom izolacijom u skladu sa namjenom prostora kod novih objekata e) Praćenjem i kontrolom nivoa buke, f) Zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke, koji izazivaju buku iznad graniĉnih nivoa, g) Otklanjanjem i smanjivanjem buke na dozvoljeni nivo, h) Ograniĉavanjem rada izvora buke tokom noći i u neradne dane, i) Izradom karata buke postojećih izvora buke i monitoringom, j) Izradom karata buke na osnovu modela za sve planirane promjene u prostoru koje mogu ugroziti, odnosno povećati nivo buke u ugroţenim prostorima prema odredbama ovog zakona i k) Uklanjanjem ili promjenom namjene objekta Ĉlan 6. (Osiguravanje zaštite od buke) (1) Zaštitu od buke osiguravaju nadleţni organi općine i Kantona. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 63 (2) Zaštitu od buke osiguravaju i vlasnici izvora buke. Ĉlan 7. (Vrijeme provoĊenja mjera zaštite od buke) (1) Zaštita od buke provodi se danonoćno. (2) U smislu ovog zakona u zimskom periodu dan traje od 06 do 22 sata, a noć od 22 do 06 sati, a u ljetnom periodu od 07 do 23 sata dan i od 23 do 07 sati noć. Ĉlan 8. (Karte buke) (1) Kantonalni i općinski organi uprave, nadleţni za poslove prostornog planiranja, u okviru svoje nadleţnosti, osiguravaju izradu karte buke za predviĊanje, biljeţenje i praćenje nivoa buke. (2) Karta buke je grafiĉki prikaz postojećih i planiranih nivoa buke i sastavni je dio planova prostornog ureĊenja. Poĉetnu kartu buke organ iz stava 1. je duţan izraditi u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona i aţurirati je svake tri godine. Ĉlan 9. (Grafiĉki prikaz buke) (1) U prostornom planu, urbanistiĉkom planu i provedbenom (regulacionom) planu odreĊuju se predviĊeni nivoi buke na kartama odgovarajuće razmjere, kao i ugroţene zone sa planovima zaštite, mjerama i rokovima. (2) Kod visokih stambenih zgrada ili drugih objekata uz obavezni trodimenzionalni prikaz (3D) modela terena i objekata potreban je i prikaz vertikalnog rasprostiranja buke. (3) PredviĊeni nivoi buke ne smiju preći najviše dopušteni nivo buke utvrĊen ovim zakonom, a u skladu sa planiranim sadrţajima i funkcijama u prostoru. Ĉlan 10. (Primjena mjera zaštite od buke u postupku izdavanja dozvola) (1) Za pogone i postrojenja za koje je propisana obaveza procjene uticaja na okoliš i za pogone i postrojenja koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, mjere zaštite od buke obuhvaćene su u studiji uticaja na okoliš, odnosno okolinskoj dozvoli u skladu sa tabelama 1. i 2. (2) Dozvoljeni nivoi buke na radnom mjestu u industriji, zanatstvu itd. kojoj su izloţeni radnici, reguliše se propisima o radu. Ĉlan 11. (Uslovi zaštite od buke) (1) Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole, nadleţni organ će kod izdavanja urbanistiĉke saglasnosti propisati uslove zaštite od buke u skladu sa propisima o graĊenju i ovim zakonom. (2) Organ uprave nadleţan za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti ne moţe izdati odobrenje ako nisu ispunjeni uslovi zaštite od buke. Ĉlan 12. (Buka sa gradilišta) (1) Pravna i fiziĉka lica koja otvaraju gradilište, duţna su u planu ureĊenja gradilišta predvidjeti i primijeniti mjere za spreĉavanje širenja buke sa gradilišta iznad dozvoljenog nivoa. (2) Izuzetno, u odreĊenim sluĉajevima, kada nije moguće primjeniti mjere za spreĉavanje širenja buke sa gradilišta iznad dozvoljenih granica, fiziĉka i pravna lica duţna su u planu o ureĊenju gradilišta predvidjeti mjere kojima se zaštićuju radnici i graĊani i odrediti vrijeme izvoĊenja radova, uz prethodno mišljenje organa uprave nadleţnog za izdavanje odobrenja za graĊenje. Ĉlan 13. (Preispitivanje odobrenja za obavljanje djelatnosti) Ukoliko u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu i odobrenja za obavljanje djelatnosti nije utvrĊivano ispunjavanje uslova zaštite od buke, na zahtjev nadleţne inspekcije, organ uprave koji je izdao odobrenje je duţan, u roku od 60 dana pokrenuti obnovu postupka, utvrditi ĉinjenice i zavisno od utvrĊenog stanja donijeti novo rješenje. Ĉlan 14. (Buka od saobraćaja i drugih izvora) (1) Zaštita od buke svih vrsta postojećeg saobraćaja uskladit će se sa nivoima buke utvrĊene ovim zakonom reguliranjem prometa, vremenskim ograniĉenjem, zebra-nom korištenja buĉnih prometnih sredstava, rekonstru-kcijom kolovoza ili traĉnica, izradom zvuĉnih barijera, uz poboljšanje zvuĉne izolacije prozora i fasada i dr. u roku od 10 godina od donošenja ovog zakona. (2) Kada nivo buke od saobraćaja poraste za više od 5 dB(A) u odnosu na prethodno utvrĊeno stanje vlasniku izvora buke nalaţe se poduzimanje hitnih mjera prije tog roka, a ne duţem od tri godine. Broj 1 – strana 64 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (3) Za provoĊenje aktivnosti usklaĊivanja s dozvoljenim nivoima buke odgovorne su kantonalne institucije nadleţne za upravljanje saobraćajnom infrastrukturom i za reguliranje saobraćaja. Ĉlan 15. (Tehniĉke mjere) (1) Adekvatnu zvuĉnu izolaciju kao i druge tehniĉke mjere na novom objektu, u skladu sa potrebnom zvuĉnom zaštitom osigurava investitor objekta, u skladu sa Tabelom 1. (2) Zvuĉnu izolaciju na ranije izgraĊenim objektima, u sluĉaju kada se vanjska buka ne moţe smanjiti, odnosno u svim sluĉajevima kada prelazi propisane nivoe utvrĊene u tabeli 1. osigurava vlasnik novih izvora buke. (3) Ukoliko je, u cilju zaštite od prekomjerne buke ili novih izvora buke, potrebno ugraditi nove ili popraviti postojeće prozore, ugradnju odnosno opravku osigurava vlasnik izvora buke. (4) Kod novih objekata, izolacija prozora mora biti usklaĊena sa bukom okoline, a stacionirani izvori ne smiju u okolini prelaziti nivoe buke, propisane u tabeli 2. Vlasnik izvora buke koji nije proizvodio buku iznad dozvoljenog nivoa prije izgradnje novih objekata nije duţan snositi troškove zaštite od buke u novonastalim situacijama. (5) Nivo buke stacioniranih izvora na otvorenom prostoru mora biti niţi od dozvoljenih nivoa utvrĊenih u Tabeli 2. mjereno na udaljenosti od 5 metara od izvora, odnosno u skladu sa tabelom 1. u prostoru koji je ugroţen bukom tog izvora. Ĉlan 16. (Povremeni izvori buke) Povremeni izvori buke pojavljuju se rijetko, diskontinualno i pojedinaĉno (servisiranje opreme, ispuštanje pare, sakupljanje i odvoz komunalnog otpada, zvuĉno oglašavanje zvonima i elektroakustiĉnim ureĊajima i drugo). Dopušteni nivoi buke, za povremene izvore, izvan zgrade ne smiju biti veći od 70dB(A) danju i 55dB(A) noću. Ĉlan 17. (Buka od akustiĉnih ureĊaja u zatvorenom prostoru) (1) Korištenje akustiĉnih ureĊaja u zatvorenim prostorima dozvoljeno je pod uslovima da nivo buke ne prelazi Leq 80 dB(A). (2) Izuzetno, u diskotekama, nivo buke od korištenja akustiĉnih ureĊaja smije preći Leq 90 dB(A) u trajanju max 4 sata dnevno. (3) Ukoliko je nivo zvuka u ugroţenim prostorima iznad dopuštenih nivoa, utvrĊenih u Tabeli 1. korisnik izvora zvuka duţan je, na ureĊaj za pojaĉanje zvuka, ugraditi elektronski regulator (ureĊaj za ograniĉavanje nivoa zvuka-limiter) koji se zapeĉati i kojim se regulira jaĉina zvuka do nivoa dozvoljenog ovim zakonom, u svim sluĉajevima kada nivoi buke ometaju okolne korisnike. (4) Akustiĉni ureĊaji u ugostiteljskim objektima koji se nalaze u stambeno-poslovnim zgradama mogu se koristiti samo ako imaju elektronski regulator reguliran tako da nivo buke bude usklaĊen sa Tabelom 1. Ĉlan 18. (Buka od akustiĉnih ureĊaja u otvorenom prostoru) (1) Korištenje akustiĉnih ureĊaja (za emitovanje muzike i govora) na otvorenom prostoru dozvoljeno je ako nivo buke ne prelazi nivoe propisane u tabelama 1. i 2. i ako imaju ugraĊen ureĊaj za ograniĉavanje nivoa reprodukcije zvuka. (2) Radi zadovoljavanja potreba za odrţavanjem javnih skupova i organizovanja zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti na otvorenom prostoru i kada postoji mogućnost prekoraĉenja dozvoljenih nivoa buke, nadleţni općinski organ će svojom odlukom odrediti mjesto odrţavanja i vrijeme trajanja navedenih aktivnosti. Ĉlan 19. (Prekoraĉenje propisanog nivoa buke) Prekoraĉenje najvišeg propisanog nivoa buke dozvoljeno je samo u sluĉaju otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete ili ugroţavaju zdravlje ljudi i njihove okoline, te u sluĉajevima iz ĉlana 12. stav 2. ovoga zakona. Ĉlan 20. (Zabrana obavljanja radova i djelatnosti) (1) Zabranjeno je obavljati radove, odnosno djelatnosti koje zbog prekomjerne buke, ukljuĉujući i emitovanje muzike, ometaju noćni mir i odmor u naseljenim mjestima, u vremenu od 22 do 06 sati u zimskom periodu i od 23 do 07 sati idućeg dana u ljetnom periodu. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 65 (2) Zabrana iz stava (1) ovog ĉlana ne odnosi se na obavljanje radova za uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete, ili ugroziti zdravlje ljudi i njihove okoline. (3) Zabrana iz stava 1. ovog ĉlana ne odnosi se i na radove i djelatnosti koje se po prirodi svog tehnološkog procesa moraju obavljati neprekidno danju i noću, odnosno samo noću, a ne postoji tehniĉka ili druga mogućnost da se sprijeĉi širenje buke. DIO TREĆI - MJERENJE , MONITORING I EVIDENTIRANJE BUKE Ĉlan 21. (Ovlaštenje za mjerenje buke) (1) Mjerenje buke obavlja pravno lice ovlašteno za obavljanje te djelatnosti, a ima u stalnom radnom odnosu struĉno lice za mjerenje buke i opremu koja odgovara preporukama IEC 651 i 804 Type 1., i EN 60804 mjeraĉ zvuka sa integrisanjem i usrednjavanjem. (2) Ovlaštenje za obavljanje mjerenja buke daje Ministarstvo za prostorno ureĊenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline. (3) Kontrolna mjerenja radi utvrĊivanja nivoa buke mogu da vrše nadleţne inspekcije i policija. UreĊaji za mjerenje buke moraju da zadovoljavaju uslove iz stava 1. ovog ĉlana. Ĉlan 22. (Mjerenje buke na otvorenom prostoru) (1) Mjerenje nivoa buke na otvorenom prostoru vrši se tako da se mikrofon postavi 1,2 m do 2 m iznad tla. (2) Kod posebnih mjernih zadaća ili posebnih uslova na terenu (npr. zasjenjenje zidom, nagib terena, veliko prigušenje na tlu i sl.), mikrofon se moţe postaviti na visinu od 4 m iznad tla ili na mjestu gdje buka moţe ugroziti korisnike prostora. (3) Kod mjerenja buke u blizini zgrade, mikrofon se postavlja na udaljenost najmanje 3 m od reflektirajućih površina. (4) Kod mjerenja buke na fasadi zgrade, mikrofon se postavlja 0,5 m izvan zgrade, pribliţno na sredini otvorenog prozora bukom ugroţenog prostora. (5) Mjerenje se provodi u skladu sa BAS ISO 17025:2005. Ĉlan 23. ( Elaborat zaštite od buke) (1) Mjerenje se vrši radi praćenja i kontrolisanja uticaja buke na otvorenom prostoru. Za praćenje i kontrolisanje buke na otvorenom prostoru radi se elaborat buke. Elaborat buke se radi za nove, kao i za postojeće prostorno planske dokumente. (2) Elaborat buke sadrţi: 3D prikaz terena sa lokacijama: izvora buke ugroţenih objekata, mjernih mjesta, namjena prostora/objekata kao i svih elemenata koji utiĉu na prostiranje buke; Uticaj godišnjih doba i meteoroloških uvjeta, Prema vrsti izvora buke – stacionarni/pokretni, kontinuirani nivo, promjenljivi nivo, istaknuti tonovi, impulsna buka. Definiranje trajanja mjerenja, broj uzoraka i mjernih mjesta mjereno u 15 minuta, Kritiĉne sate mjerenja tokom dana i noći na osnovu predvidivog stanja i vrste buke u prostoru, kao i eventualnu potrebu za 24-satnim mjerenjem kod specifiĉnih izvora buke u vrijeme kad se pojavljuju. Prognozu potrebnih ponovnih mjerenja buke, period ponavljanja, mjesece u godini, klimatske uvjete i druge aspekte koji garantiraju pouzdano praćenje ometajućeg uticaja buke za planski period. (3) Izvještaj o rezultatima praćenja i kontroliranja buke mora sadrţavati: Kartu buke šire lokacije pod uticajem buke sa poloţajem taĉkastih, površinskih i linijskih izvora buke. Broj i vrijeme uzimanja uzoraka po jednom mjernom mjestu, te broj i poloţaj mjernih mjesta. Uzorke izmjerenog nivoa buke sa podacima: Leq dB(A), L1, LAmax tokom perioda mjerenja prikazani pojedinaĉno u periodu mjerenja i druge podatke, prema potrebi (istaknuti tonovi, impulsna buka, razliku dB(A)- dB(C), a dobivene na osnovu 15- minutnih mjerenja kontinuirano, kao i podatke o meteorološkim uvjetima (temperatura, relativna vlaga, brzina i smjer vjetra, opisana koliĉina i vrsta padavina, zasnjeţenost i druga opaţanja znaĉajna za mjerenje buke). Broj 1 – strana 66 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 24. (Mjerenje buke u zatvorenom prostoru) (1) Mjerenje nivoa buke u zatvorenom prostoru vrši se tako da mjerna taĉka bude udaljena 1m od zidova ili drugih reflektirajućih površina, a mikrofon se postavlja na visinu 1,2 m do 1,5 m iznad poda. (2) Kod mjerenja buke u prostorijama sa zatvorenim prozorima i vratima mikrofon se postavlja, po mogućnostima, u sredinu prostorije. (3) Mjerenje strukturnog zvuka (izvor u zgradi) ili kod vanjske niskofrekvencijske buke, vrši se pri zatvorenim prozorima, u sredini prostorije. Ĉlan 25. (Vrednovanje nivoa buke) (1) Karakteristiĉna veliĉina koja se mjeri i na osnovu koje se vrši ocjena prema odredbama ovog zakona je ekvivalentni nivo buke u dB (A) (Laeq,T ) i nivo buke L koji se pojavljuje 1% vremena mjerenja u dB(A) kao i LA max. (2) Mjerenje i vrednovanje nivoa buke se vrši prema meĊunarodnim standardima ISO 1996/1, 1996/2 i 1996/3, BAS ISO 9612 i BAS EN 60804. Ĉlan 26. (Standardi) (1) Zvuĉne izolacije razdjelnih zidova i stropova, kao i konstrukcija od zvuka udara propisane su standardom JUS. U.J6.201 i primjenjivat će se do donošenja tehniĉkih uputstava za najbolje raspoloţive tehnike za ovu oblast. (2) Mjerenje se vrši prema grupi standarda BAS ISO 140 i to za mjerenje zvuĉne izolacije u zgradama i graĊevinskim elementima, za laboratorijska i terenska mjerenja, te mjerenja za svaki specifiĉni sluĉaj. DIO ĈETVRTI - NADZOR Ĉlan 27. (Nadzor nad primjenom Zakona) (1) Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Ministarstvo za prostorno ureĊenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeniĉko-dobojskog kantona. (2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrše, u okviru svojih nadleţnosti, nadleţne kantonalne inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i općinska komunalna inspekcija. (3) Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona koje se odnose na buku u periodu od 22 do 06 sati, u zimskom periodu i od 23 do 07 sati, u ljetnom periodu, kojom se krši javni red i mir, vrše nadleţne policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 28. (Inspekcijski nadzor) (1) Nadleţne inspekcije u vršenju nadzora, ovlaštene su: Narediti akustiĉka mjerenja kod pravnih i fiziĉkih lica koja koriste izvore buke u prostoru u kojem ljudi rade i borave, Narediti preduzimanje propisanih mjera za zaštitu od buke, Zabraniti upotrebu izgraĊene, odnosno rekonstruisane graĊevine ako nisu provedene mjere za zaštitu od buke, dok se te mjere ne provedu, Zabraniti upotrebu izvora buke dok se ne preduzmu mjere zaštite od buke, Zabraniti obavljanje djelatnosti i ostalih aktivnosti koje zbog buke ometaju odmor i noćni mir ako to nije moguće postići mjerom iz prethodne alineje ovog ĉlana, Zabraniti obavljanje djelatnosti, odnosno drugih aktivnosti ako su ista zapoĉeta bez rješenja nadleţnog organa kojim se utvrĊuje da su provedene mjere za zaštitu od buke. (2) Ţalba protiv rješenja inspektora ne odlaţe izvršenje rješenja. DIO PETI - KAZNENE ODREDBE Ĉlan 29. (Prekršaji) Novĉanom kaznom od 500 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu uprave: ako ne postupi u skladu sa ĉl. 8., 9. i 10. ovog zakona ako izda odobrenje za obavljanje djelatnosti suprotno ĉlanu 11. ovog zakona; ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 67 Ĉlan 30. (Kazne) (1) Novĉanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne postupi u skladu sa ĉlanom 12., 14.,17., 18. i 20. ovog zakona (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom od 1000 do 3.000 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana, kazniće se fiziĉko lice novĉanom kaznom od 100 do 500 KM, izuzev za prekršaj iz ĉlana 17. ovog zakona za koji se propisuje novĉana kazna u iznosu od 500 do 1.000 KM. DIO ŠESTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 31. (Tabele dopuštenog nivoa buke ) Sastavni dio ovog zakona su tabele dopuštenog nivoa buke: Tabela 1. - Dozvoljeni nivoi buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni. Tabela 2. - Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke. Tabela 3. - Buka u radnim prostorima od vanjskih izvora. Tabela 4. - Korekcija nivoa izmjerene buke prije poreĊenja sa dozvoljenim nivoima u Tabelama 1., 2. i 3. Ĉlan 32. (Prestanak vaţenja) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaţiti Zakon o zaštiti od buke („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“ broj: 2/08) Ĉlan 33. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-27578/13 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 30.12.2013. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. _______________________________________________
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/14 30.01.2014 pravna pomoć ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 71 3. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉko- dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 51. sjednici odrţanoj dana 30.12.2013 godine, d o n o s i: ZAKON O PRUŢANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom propisuju se naĉin i uslovi za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, subjekti za pruţanje besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, uslovi i naĉin za ostvarivanje, organ nadleţan za pruţanje besplatne pravne pomoći u Zeniĉkodobojskom kantonu, (u daljem tekstu: Kanton), prava, duţnosti i ovlaštenja pravnih zastupnika, finansiranje i kontrola kvaliteta pruţanja besplatne pravne pomoći, kao i nadzor nad provoĊenjem ovog zakona i druga pitanja od znaĉaja za pruţanje besplatne pravne pomoći . Ĉlan 2. (Besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fiziĉkog lica na praviĉno suĊenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, ĉije troškove u cjelosti ili djelimiĉno snosi nadleţni organ za pruţanje besplatne pravne pomoći. (2) Odobrena besplatna pravna pomoć moţe se ograniĉiti samo pod uslovima propisanim u ovom zakonu. (3) Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobaĊanje od taksi koje se ostvaruje u skladu sa drugim zakonima i propisima. Ĉlan 3. (Minimum prava) (1) Prava utvrĊena ovim zakonom predstavljaju minimum prava koja se drugim zakonima i propisima ne mogu umanjivati. (2) Lice ostvaruje besplatnu pravnu pomoć kod nadleţnog organa za pruţanje besplatne pravne pomoći. (3) Lice koje ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadleţnim organom u mjestu svog prebivališta odnosno boravišta, uţiva to pravo na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonom. (4) Sa ciljem ostvarivanja prava iz stava (3) ovog ĉlana, nadleţni organi odnosno subjekti za pruţanje besplatne pravne pomoći, ostvaruju meĊusobnu saradnju. Ĉlan 4. (Znaĉenje izraza) (1) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća znaĉenja: a) Pravo na besplatnu pravnu pomoć, u smislu ovog zakona, predstavlja pravo svakog fiziĉkog lica da uz ispunjenje odreĊenih uslova traţi i ostvari besplatnu pravnu pomoć u skladu sa ovim zakonom; b) Korisnik besplatne pravne pomoći je svako fiziĉko lice kojem je odobrena besplatna pravna pomoć na osnovu ovog zakona; c) Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje nema prihoda ili prema svom općem imovinskom stanju i stanju ĉlanova svog porodiĉnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka, bez štete za nuţno izdrţavanje sebe i svoje porodice; d) Članovima porodičnog domaćinstva korisnika besplatne pravne pomoći smatraju se osobe utvrĊene Porodiĉnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine; e) dijete –prema MeĊunarodnoj konvenciji o pravima djeteta i Porodiĉnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine f) Subjektima pružanja besplatne pravne pomoći smatra se nadleţni organ propisan ovim zakonom, sluţbe za besplatnu pravnu pomoć pri općinama, advokati koji su ĉlanovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruţenja i fondacije registrovane za pruţanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa zakonom; g) Nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći u Zeniĉko-dobojskom kantonu je Kantonalni zavod za pravnu pomoć (u daljem tekstu: Zavod); h) Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, u smislu ovog zakona, su radnje i postupci kojima se korisniku besplatne pravne pomoći omogućava zaštita prava na praviĉno suĊenje i jednak pristup pravdi; i) Pružalac besplatne pravne pomoći je lice zakonom ovlašteno da za odobreni oblik besplatne pravne pomoći, korisniku pruţi struĉnu pravnu pomoć. Broj 1 – strana 72 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. j) Pravni zastupnik je drţavni sluţbenik nadleţnog organa za pruţanje besplatne pravne pomoći ovlašćen da samostalno obavlja poslove pruţanja besplatne pravne pomoći; k) MeĎunarodnim konvencijama smatraju se svi meĊunarodni akti koji se odnose na pravo pojedinca na praviĉno suĊenje i jednak pristup pravdi, a koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala. Ĉlan 5. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog zakona odnose se podjednako na osobe muškog i ţenskog spola, bez obzira na rod imenice upotrebljene u tekstu. POGLAVLJE I - OBLICI OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I POSTUPCI U KOJIMA SE OSTVARUJE Ĉlan 6. (Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na: a) opće informacije o pravima i obavezama; b) pomoć u popunjavanju obrazaca; c) pravne savjete; d) pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta podnesaka; e) zastupanje pred organima uprave i institucijama; f) zastupanje na sudu; g) pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija). (2) Pravo na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom. (3) Pravni savjet je detaljno informisanje o naĉinu i mogućnostima rješavanja odreĊenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari. (4) Pravna pomoć iz stava (1) ovog ĉlana pruţa se bez naknade, osim ako ovim zakonom nije drugaĉije propisano. Ĉlan 7. (Postupci u kojima se pruţa besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć pruţa se korisnicima besplatne pravne pomoći u postupcima u kojima se ostvaruju i štite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi. (2) Postupci iz stava (1) ovog ĉlana su: a) parniĉni postupak; b) vanparniĉni postupak; c) izvršni postupak; d) kriviĉni postupak, u skladu sa zakonima o kriviĉnom postupku; e) prekršajni postupak; f) upravni postupak; g) upravni spor. Ĉlan 8. (Postupci u kojima se ne pruţa besplatna pravna pomoć) Ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć ne odnosi se na: a) postupak pred privrednim odjeljenjima nadleţnih sudova; b) postupak registracije pravnih subjekata; c) postupak registracije preduzetniĉke ili obrtniĉke djelatnosti; d) postupak registracije udruţenja i fondacija; e) postupak pribavljanja urbanistiĉke saglasnosti i graĊevinske dozvole, te druge pravne radnje u vezi s graĊenjem, kao i postupci vezani za nepokretnu imovinu, izuzev postupaka za podjelu braĉne steĉevine nakon prestanka braĉne ili izvanbraĉne zajednice; f) sastavljanje isprava o pravnim poslovima (jednostrani pravni poslovi, ugovori i sl.). Ĉlan 9. (Evidencija) (1) O pruţenoj besplatnoj pravnoj pomoći nadleţni organ za pruţanje besplatne pravne pomoći (u daljem tekstu: nadleţni organ), vodi evidenciju u manuelnoj i elektronskoj formi. (2) Naĉin voĊenja i sadrţaj evidencija propisuje ministar Ministarstva za pravosuĊe i upravu Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministar) ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 73 POGLAVLJE II - KORISNIK I ZABRANA DISKRIMINACIJE KORISNIKA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Ĉlan 10. (Korisnik besplatne pravne pomoći) Korisnik besplatne pravne pomoći, (u daljem tekstu:korisnik), je fiziĉko lice kojem se pravna pomoć pruţa prema uslovima, kriterijima i naĉinu ostvarivanja pravne pomoći propisanim ovim zakonom i to: a) drţavljanin Bosne i Hercegovine koji ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji Kantona i drugo fiziĉko lice koje ima boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine; b) fiziĉko lice koje se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine pod meĊunarodnom zaštitom u skladu sa meĊunarodnim standardom, a naroĉito traţioc azila, izbjeglica, lice pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, ţrtva trgovine ljudima, u skladu sa obavezama koje Bosna i Hercegovina ima prema meĊunarodnim konvencijama. Ĉlan 11. (Zabrana diskriminacije) Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć pod uslovima propisanim ovim zakonom, bez obzira na njegovu rasu, boju koţe, jezik, vjeru, etniĉku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, politiĉko ili drugo uvjerenje, ĉlanstvo u sindikatu ili drugom udruţenju, obrazovanje, pol, polno izraţavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugroţava priznavanje, uţivanje ili ostvarivanje, na ravnopravnoj osnovi, prava utvrĊenih ovim zakonom. Ĉlan 12. (Obaveza zastupanja po meĊunarodnim konvencijama) Pravna pomoć se pruţa graĊanima po meĊunarodnim konvencijama koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala. POGLAVLJE III - USLOVI, KRITERIJI I NAĈIN OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Ĉlan 13. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu statusa) Pravo na besplatnu pravnu pomoć po osnovu statusa ostvaruje: a) korisnik stalne novĉane pomoći ostvarene prema propisu o socijalnoj zaštiti; b) dijete; c) lice kome je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice smješteno u zdravstvenu ustanovu, ustanovu socijalne zaštite ili drugu specijaliziranu ustanovu; d) penzioner koji prima najniţu penziju, a nema drugih ĉlanova porodiĉnog domaćinstva koji ostvaruju redovna primanja i prihode; e) ţrtva nasilja u porodici i nasilja u zajednici; f) ţrtva silovanja tokom rata u BiH; g) nezaposleni demobilisani borac; h) ĉlan porodice šehida, poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnog priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanju njegovih prava po tim osnovama i i) lica pod meĊunarodnom zaštitom iz ĉlana 10. taĉke b.) ovog zakona; j) civilne ţrtve rata. Ĉlan 14. (Dokazivanje statusa) Status lica iz ĉlana 13. stav (1) ovog zakona dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadleţnog organa, kojima je utvrĊen status tog lica. Ĉlan 15. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu lošeg imovinskog stanja) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje lice lošeg imovinskog stanja kada to odobri nadleţni organ. (2) Licem lošeg imovinskog stanja se, po odredbama ovog Zakona, smatra lice ĉiji mjeseĉni prihod i ukupan mjeseĉni prihod ĉlanova njegovog porodiĉnog domaćinstva ne prelazi iznos od 30% prosjeĉne isplaćene mjeseĉne neto plaće zaposlenih u Zeniĉkodobojskom kantonu, u prethodnoj kalendarskoj godini za jednog ĉlana, i po 10% za svakog narednog ĉlana njegovog porodiĉnog domaćinstva, a nema nekretnine i/ili drugu imovinu koja moţe biti predmet izvršenja po Zakonu o izvršnom postupku koji se primjenjuje u Federaciji Bosne i Hercegovine. (3) Ne smatra se licem lošeg imovinskog stanja lice koje ţivi u zajedniĉkom domaćinstvu sa punoljetnim ĉlanom svoje porodice, a koji je takvog imovinskog stanja da je u mogućnosti da snosi njegove troškove advokatskih usluga. Broj 1 – strana 74 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. (4) Kod utvrĊivanja slabog imovinskog stanja lica iz stava (2) ovog ĉlana, neće se uzimati u obzir prihod i imovina ĉlanova njegove porodice, koji sa njim ţive u zajedniĉkom domaćinstvu, a protivstranka su u postupku. POGLAVLJE IV - POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Ĉlan 16. (Zahtjev za pruţanje besplatne pravne pomoći) (1) Zahtjev za pruţanje besplatne pravne pomoći, uz priloţene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih ovim zakonom, podnosi se nadleţnom organu na obrascu koji propisuje ministar Ministarstva za pravosuĊe i upravu Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu Ministar). (2) Podnosilac zahtjeva uz zahtjev prilaţe svoju ovjerenu pisanu izjavu i ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih ĉlanova svog porodiĉnog domaćinstva o imovinskom stanju, kao i svoju ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih ĉlanova svog porodiĉnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima. (3) Za taĉnost podataka navedenih u zahtjevu podnosilac zahtjeva odgovara kriviĉno i materijalno. Ĉlan 17. (Provjera podataka) (1) Nadleţni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava ĉinjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih ĉlanova njegovog porodiĉnog domaćinstva. (2) Na zahtjev nadleţnog organa, organi i pravna lica duţna su dostaviti podatke kojim raspolaţu ili vode evidenciju o ĉinjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva. Ĉlan 18. (Odluĉivanje o zahtjevu) O zahtjevu za pruţanje besplatne pravne pomoći odluĉuje ovlašteno lice nadleţnog organa bez odgaĊanja, a najkasnije u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ĉlan 19. (Vremensko vaţenje odobrene pravne pomoći) (1) Odobrena besplatna pravna pomoć vaţi do pravosnaţnog okonĉanja postupka za koji je odobrena, ukoliko ranije nije otkazana ili opozvana. (2) U izuzetno opravdanim sluĉajevima, besplatna pravna pomoć se moţe odobriti i za postupke po vanrednim pravnim lijekovima i za postupke pred ustavnim sudom. Ĉlan 20. (Odbijanje pruţanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć podnosiocu zahtjeva odnosno korisniku besplatne pravne pomoći, neće se pruţiti ili će biti uskraćena: a) ako nisu ispunjeni kriteriji iz ĉlana 13. odnosno ĉlana 15. ovog zakona, b) ako se radi o neopravdanom voĊenju postupka, c) ako se radi o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, d) ako se podnosilac zahtjeva odnosno korisnik besplatne pravne pomoći ponaša izrazito nasilniĉki, nepristojno i uvredljivo prema pruţaocu pravne pomoći i e) u drugim opravdanim sluĉajevima. (2) Neopravdano voĊenje postupka u smislu stava (1) taĉka b) ovog ĉlana postoji kada je podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u oĉiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom za uspjeh, kao i kada ţeli da vodi postupak radi postizanja svrhe, koja je suprotna naĉelima poštenja i morala. (3) Zloupotreba prava na besplatnu pravnu pomoć, u smislu stava (1) taĉka c) ovog ĉlana postoji kada je podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć dao netaĉne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u sluĉaju promijenjenih okolnosti u toku voĊenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, iste nije prijavio nadleţnom organu. (4) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana, direktor Zavoda ili pravni zastupnik koga direktor ovlasti, će odbiti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć ili uskratiti dalje pruţanje odobrene pravne pomoći, o ĉemu će pismeno obavijestiti podnosioca zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć odnosno korisnika besplatne pravne pomoći. (5) Nezadovoljna stranka ima pravo, u roku od osam dana od dana prijema obavijesti iz stava (4) ovog ĉlana, na istu izjaviti prituţbu Ministarstvu za pravosuĊe i upravu Zeniĉko-dobojskog kantona. (6) O prituţbi rješenjem odluĉuje ministar navedenog ministarstva u roku od osam dana od dana podnošenja prituţbe. ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 75 (7) Ukoliko se, nakon utvrĊivanja relevantnih ĉinjenica i okolnosti, utvrdi da je prituţba bila osnovana, rješenjem iz stava (6) ovog ĉlana će se naloţiti Zavodu da postupi po zahtjevu stranke. (8) Zavod je duţan postupiti po rješenju iz stava (6) odnosno stava (7) ovog ĉlana. Ĉlan 21. (Sluĉajevi kada postoji obaveza plaćanja naknade za poduzete radnje) (1) Poslovi pruţanja pravne pomoći od strane pravnih zastupnika Zavoda, obavljaju se besplatno. (2) Obaveza plaćanja pravne pomoći postoji kada se tokom postupka ili po njegovom završetku, po sluţbenoj duţnosti ili po prijavi bilo kog lica, utvrdi da je korisnik pravne pomoći imao ili ima dovoljno sredstava za plaćanje zastupanja i da nije ispunjavao kriterije za pruţanje besplatne pravne pomoći. (3) U sluĉaju iz stava (2) ovog ĉlana, direktor Zavoda ili pravni zastupnik koga on ovlasti, će donijeti rješenje o poništavanju ili izmjeni rješenja o pruţanju pravne pomoći u sluĉaju da je postupak okonĉan, odnosno rješenje o obustavljanju pruţanja pravne pomoći u sluĉaju da je postupak u toku. (4) Rješenjem iz stava (3) ovog ĉlana ujedno će biti odluĉeno o obavezi plaćanja naknade za sve radnje poduzete tokom pruţanja pravne pomoći i zastupanja tog korisnika, kao i obavezi plaćanja drugih troškova nastalih u vezi s tim. (5) Iznosi naknada iz stava (4) ovog ĉlana obraĉunavaju se prema advokatskoj tarifi i prihod su Budţeta Kantona. DIO DRUGI - SUBJEKTI OVLAŠTENI ZA PRUŢANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Ĉlan 22. (Subjekti) (1) Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa odredbama ovog zakona pruţa Kantonalni zavod za pravnu pomoć. (2) Besplatnu pravnu pomoć mogu pruţati: sluţbe za besplatnu pravnu pomoć pri općinama odnosno drţavni sluţbenici koji su zaposleni u općini i koji ispunjavaju uslove propisane ĉlanom 32. stav (2) ovog zakona, advokati koji su ĉlanovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruţenja i fondacije registrovane za pruţanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima. Ĉlan 23. (Pravo zastupanja) (1) Pravo zastupanja korisnika besplatne pravne pomoći u skladu sa procesnim zakonima u Bosni i Hercegovini imaju: a) pravni zastupnici Kantonalnog zavoda za pravnu pomoć (u svojstvu branioca i/ili punomoćnika), pod uslovima propisanim ovim zakonom, b) advokati - ĉlanovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, c) zaposlenici općinskih sluţbi za besplatnu pravnu pomoć odnosno drţavni sluţbenici koji su zaposleni u općini i koji ispunjavaju uslove propisane ĉlanom 32. stav (2) ovog zakona, d) ĉlanovi udruţenja koja su registrovana za pruţanje besplatne pravne pomoći, u skladu sa uslovima propisanim procesnim zakonima koji se odnose na punomoćnike stranke, (2) Pravni zastupnik iz stava (1) taĉka a) ovog ĉlana moţe biti postavljen za branioca licu lošeg imovnog stanja lišenom slobode, odnosno osumnjiĉenom ili optuţenom, na naĉin i po postupku utvrĊenom Zakonom o kriviĉnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Sluţbene novine Federacije Bosni Hercegovine br.35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07,9/09 , 12/10, 8/13). POGLAVLJE I - KANTONALNI ZAVOD ZA PRAVNU POMOĆ Ĉlan 24. (Status Kantonalnog zavoda za pravnu pomoć) Kantonalni zavod za pravnu pomoć, prema Zakonu o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave - Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“ broj:13/08, 3/10, 6/12), ima status samostalne upravne organizacije. Ĉlan 25. (Organizacija i naĉin funkcioniranja Zavoda) Organizacija i naĉin funkcioniranja Zavoda regulisani su odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 35/05). Ĉlan 26. (Unutrašnja organizacija) Unutrašnja organizacija Zavoda utvrĊuje se pravilnikom, koji donosi direktor uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Zeniĉko-dobojskog kantona. Broj 1 – strana 76 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. Ĉlan 27. (Nadleţnost Zavoda) (1) Zavod osigurava pruţanje besplatne pravne pomoći na naĉin i pod uslovima utvrĊenim ovim zakonom kako bi se graĊanima omogućilo ostvarivanje prava na jednak pristup pravdi i pravo na praviĉno suĊenje. (2) Zavod će pruţati usluge besplatne pravne pomoći u svim općinama na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona, po naĉelu uredovnih dana, a bliţe odredbe o tome regulirat će se u Pravilniku o naĉinu pruţanja pravne pomoći po naĉelu uredovnih dana u općinama na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona, koji će donijeti ministar Ministarstva. Ĉlan 28. (Edukacija kadrova i kontrola kvaliteta) (1) Zavod osigurava kontinuiranu edukaciju kadrova koji pruţaju besplatnu pravnu pomoć. (2) Zavod kontinuirano kontroliše kvalitet i kvantitet pruţanja besplatne pravne pomoći i predlaţe mjere za unapreĊenje sistema upravljanja i pruţanja besplatne pravne pomoći. Ĉlan 29. (Javnost rada i izvještavanje) (1) Zavod osigurava kontinuirano pruţanje informacija javnosti o ciljevima, naĉinu obezbjeĊenja i drugim pitanjima iz oblasti besplatne pravne pomoći. (2) Radi praćenja i unaprijeĊenja besplatne pravne pomoći, Zavod podnosi Vladi i Skupštini Kantona godišnji izvještaj o radu s prijedlogom mjera za unapreĊenje sistema pruţanja pravne pomoći, koji sadrţi podatke o broju korisnika besplatne pravne pomoći po oblastima u kojima je pruţena pravna pomoć, broju i vrsti postupaka pred pravosudnim organima, organima uprave i drugim organima, broju predmeta koji su u toku i drugim pitanjima od znaĉaja za izvještavanje o pruţanju besplatne pravne pomoći. ODJELJAK A - RUKOVOĐENJE I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA ZAVODA Ĉlan 30. (RukovoĊenje) (1) Radom Zavoda rukovodi direktor koji je rukovodeći drţavni sluţbenik i koji se imenuje u skladu sa propisima koji regulišu postupak i naĉin imenovanja direktora samostalnih kantonalnih upravnih organizacija. (2) Za direktora moţe biti imenovan diplomirani pravnik, koji pored općih i posebnih uslova utvrĊenih zakonom, ima poloţen pravosudni ispit i pet godina radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon poloţenog pravosudnog ispita. (3) Direktor je naredbodavac za raspolaganje budţetskim sredstvima odreĊenim za finansiranje rada Zavoda. (4) Direktor za svoj rad odgovara Vladi Kantona. Ĉlan 31. (Vršenje duţnosti direktora) (1) U sluĉaju da direktoru prestane radni odnos ili da nije u mogućnosti obavljati duţnost u duţem vremenskom periodu, Vlada Kantona moţe imenovati vršioca duţnosti direktora, ali najduţe na period od šest mjeseci. (2) U sluĉaju privremene odsutnosti, duţnost direktora vrši pomoćnik direktora koga direktor pismenim aktom odredi. Ĉlan 32. (Pomoćnici direktora) (1) Pomoćnici direktora su rukovodeći drţavni sluţbenici koji se postavljaju na naĉin i u postupku utvrĊenom zakonom za rukovodeće drţavne sluţbenike kantonalnih organa drţavne sluţbe. (2) Pravilnikom iz ĉlana 26. ovog Zakona se, pored ostalog, utvrĊuje broj pomoćnika direktora i odreĊuju uslovi za njihovo postavljenje s tim da, za pomoćnika direktora moţe biti postavljen diplomirani pravnik, koji pored općih i posebnih uslova utvrĊenih zakonom , ima poloţen pravosudni ispit i tri godine radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon poloţenog pravosudnog ispita. (3) Pomoćnici direktora su ovlašteni za obavljanje svih poslova iz nadleţnosti Zavoda, u skladu sa odredbama ovog Zakona, Pravilnika iz ĉlana 26. ovog zakona i drugih propisa. Ĉlan 33. (Drţavni sluţbenici i namještenici) Poslove u Zavodu, osim poslova koje vrše direktor i pomoćnici direktora, obavljaju i drţavni sluţbenici i namještenici, što se utvrĊuje Pravilnikom iz ĉlana 26. ovog Zakona. ODJELJAK B - PRAVA I DUŢNOSTI ZAPOSLENIKA ZAVODA Ĉlan 34. (Prava zaposlenika) Zaposlenici u Zavodu, imaju pravo na plaću i druga liĉna primanja, kao i ostala prava iz radnog odnosa, u skladu sa ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 77 propisima kojima su ta prava utvrĊena za rukovodeće drţavne sluţbenike, odnosno drţavne sluţbenike ili namještenike odgovarajućeg ranga u kantonalnim organima drţavne sluţbe. Ĉlan 35. (Prava i duţnosti pravnih zastupnika) (1) Direktor i pomoćnici direktora su pravni zastupnici Zavoda. (2) Pravni zastupnik je ovlašten za samostalno pruţanje besplatne pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je nezavisan i samostalan u vršenju svojih poslova i ima pravo i duţnost da u okviru dobijenog ovlaštenja poduzima sve pravne radnje koje su po njegovoj ocjeni u interesu korisnika pravne pomoći. (4) Pravni zastupnik ima pravo na uvećanje plaće u visini od 20% zbog posebnih uslova rada iz ĉlana 30. stav (2) i ĉlana 32. stav (2) i zbog posebnih ovlaštenja iz stava (2) i (3) ovog ĉlana. Ĉlan 36. (Obaveza ĉuvanja sluţbene tajne) (1) Pravni zastupnik je duţan da pruţa pravnu pomoć savjesno i struĉno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima. (2) Pravni zastupnik je duţan da ĉuva kao sluţbenu tajnu sve što je saznao ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branitelja osloboĊen ove obaveze na osnovu izriĉitog ili prešutnog odobrenja stranke, kao i u sluĉajevima kada branitelj posumnja da predstoji izvršenje teţeg kriviĉnog djela ili kada se pokrene parnica radi namirenja troškova i izdataka koje je stranka prouzrokovala Zavodu laţno prikazujući svoje imovinsko stanje, a u cilju obezbjeĊenja besplatnog zastupanja. (3) Sluţbenu tajnu iz stava 2. ovog ĉlana duţni su ĉuvati i drugi zaposlenici koji rade ili su radili u Zavodu. Ĉlan 37. (Razlozi za odbijanje zastupanja) (1) Pravni zastupnik će odbiti odbranu i zastupanje u kriviĉnim stvarima: a) ako je liĉno oštećen, odnosno ako je braĉni ili vanbraĉni drug oštećenog ili tuţitelja, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji, u poboĉnoj liniji do ĉetvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena, b) ako je pozvan kao svjedok u istom predmetu, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i/ili tuţilaĉke funkcije, d) u drugim sluĉajevima predviĊenim posebnim zakonom. (2) Pravni zastupnik će odbiti zastupanje u parniĉnom postupku: a) ako je pruţao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom pitanju vezanom za taj predmet, b) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu, pravnu pomoć pruţao drugi pravni zastupnik Zavoda, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i tuţilaĉke funkcije ili kao ovlaštena sluţbena osoba bilo kog organa d) ako on ili bilo ko drugi od zaposlenika Zavoda, ima liĉni interes koji je, ili moţe biti u sukobu sa interesima zastupane stranke. (3) Pravni zastupnik će odbiti odbranu i zastupanje u kriviĉnim i prekršajnim stvarima i zastupanje u graĊanskom i upravnom postupku i upravnom sporu i u drugim sluĉajevima predviĊenim zakonima kojima se reguliše kriviĉni, prekršajni, parniĉni i upravni postupak i upravni spor. Ĉlan 38. (Otkazivanje punomoći) (1) Odmah po saznanju za postojanje razloga i okolnosti iz ĉlana 37. ovog Zakona, pravni zastupnik je duţan otkazati punomoć stranci. (2) Po otkazivanju punomoći pravni zastupnik je duţan u periodu od 30 dana nastaviti pruţati pravnu pomoć, ako je to neophodno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim u sluĉaju kada je stranka imenovala drugog zastupnika ili se preduzimanju tih radnji izriĉito protivi. (3) Pravni zastupnik nije duţan postupati u skladu sa stavom (2) ovog ĉlana ako stranka otkaţe punomoć, ali je duţan u momentu otkazivanja punomoći u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u konkretnom predmetu. Ĉlan 39. (Duţnosti pravnog zastupnika kao branioca) (1) Pravni zastupnik kao branilac tokom kriviĉnog postupka mora, zastupajući lice lišeno slobode, odnosno osumnjiĉenog ili optuţenog, preduzimati sve Broj 1 – strana 78 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 30.01.2014. neophodne radnje u cilju utvrĊivanja ĉinjenica i prikupljanja dokaza koji idu u korist lica koje brane, kao i radi zaštite njegovih prava. (2) Prava i duţnosti pravnog zastupnika kao branioca ne prestaju u sluĉaju opoziva, sve dok ga sudija odnosno vijeće ne razriješe te duţnosti. Ĉlan 40. (Obaveza informisanja) Pravni zastupnik je duţan da informiše stranku koju zastupa o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim ĉinjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka. Ĉlan 41. (Obaveze u ponašanju pravnog zastupnika) Pravni zastupnik ne smije: a) dozvoliti da porodiĉni, društveni, politiĉki i/ili drugi odnosi utiĉu na vršenje njegovih sluţbenih duţnosti, b) upotrijebiti ili se koristiti ugledom Zavoda da ostvari svoje privatne interese ili privatne interese drugih, c) postupati ili dopustiti drugima da postupaju na naĉin da se stiĉe utisak da je bilo ko u posebnom poloţaju i da moţe vršiti utjecaj na pravnog zastupnika ili na ishod postupka. Ĉlan 42. (Zabrana obavljanja drugih poslova) Pravni zastupnik ne smije obavljati duţnost, djelatnost ili biti na poloţaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim duţnostima, a naroĉito: a) ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u sluĉaju kada je to posebno odobreno, b) ne smije biti ĉlan upravnih i drugih odbora politiĉkih stranaka i ne smije slijediti upute politiĉkih stranaka. Ĉlan 43. (Duţnosti pravnih zastupnika) (1) Pravni zastupnik je duţan razmotriti i postupati po svim predmetima koji su mu dodijeljeni, osim u predmetima u kojima postoje razlozi za njegovo izuzeće. (2) Pravni zastupnik je duţan da kontinuirano radi na usavršavanju i povećavanju nivoa svoje profesionalne struĉnosti za obavljanje poslova pruţanja pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je duţan preduzimati radnje u vršenju odbrane ili zastupanja na krajnje profesionalan, strpljiv i dostojanstven naĉin, kako prema nosiocima sudske i tuţilaĉke funkcije, tako i prema ostalim sluţbenim licima, strankama koje zastupa i protivnim strankama, svjedocima, advokatima i drugim licima sa kojima sluţbeno kontaktira. Ĉlan 44. (Naĉin postupanja pravnog zastupnika) (1) Pravni zastupnik ne smije pokrenuti, dozvoliti niti uzimati u obzir razgovor sa sudijom bez prisustva suprotne stranke u vezi sa postupkom koji je u toku, osim na zakonom dopušten naĉin. (2) Pravni zastupnik je obavezan da svoje poslove obavlja brzo, efikasno i praviĉno, uz poštovanje prava svih ukljuĉenih strana da budu saslušane i da se njihovi sporovi riješe bez nepotrebnog odgaĊanja i/ili troškova. Ĉlan 45. (Obavijest o nedozvoljenom ponašanju) (1) Ako neko doĊe do saznanja da je pravni zastupnik ili drugi zaposlenik Zavoda postupio suprotno odredbama ovog Zakona ili bilo kog drugog zakona, što ga ĉini nepodobnim za vršenje poslova u Zavodu, ima pravo i duţnost da o tome obavijesti direktora Zavoda. (2) Pravni zastupnik koji posjeduje informaciju o mogućem kršenju ovog Zakona od strane drugog pravnog zastupnika, duţan je o tome obavijestiti direktora Zavoda, a ukoliko se ta informacija odnosi na direktora, duţan je o tome obavjestiti ministra pravosuĊa, koji preispituje osnovanost primljene informacije i o tome obavještava Vladu Kantona. DIO TREĆI - FINANSIRANJE, SARADNJA I STRUĈNO USAVRŠAVANJE Ĉlan 46. (Finansiranje) (1) Sredstva za organizovanje i pruţanje besplatne pravne pomoći od strane nadleţnog organa osiguravaju se u Budţetu Kantona. (2) Sredstva za pruţanje pravne pomoći udruţenjima i fondacijama registrovanim za pruţanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se na osnovu odobrenog projekta, u skladu sa zakonom i drugim propisima. Ĉlan 47. (MeĊusobna saradnja nadleţnih organa) (1) Nadleţni organ uspostavlja saradnju sa drugim organima osnovanim za pruţanje besplatne pravne ĉetvrtak, 30.01.2014. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 1 – strana 79 pomoći, udruţenjima i fondacijama registrovanim za pruţanje besplatne pravne pomoći i drugim subjektima ovlaštenim za pruţanje besplatne pravne pomoći, u cilju razmjene informacija i prakse u oblasti besplatne pravne pomoći. (2) Nadleţni organ saraĊuje sa centrima za socijalni rad, nadleţnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim organima, u cilju praćenja prakse primjene zakonskih odredbi u odreĊenim oblastima i analize potrebe graĊana da svoja prava i obaveze definisane tim zakonima, rješavaju uz pruţanje besplatne pravne pomoći. Ĉlan 48. (Edukacija kadrova i unapreĊenje kvaliteta) (1) Nadleţni organ osigurava struĉno usavršavanje pravnih zastupnika u svim oblastima prava kao i u oblasti meĊunarodnih standarda, propisa i prakse kako bi se osigurao kontinuirani razvoj kvaliteta pruţene usluge. (2) Nadleţni organ kontinuirano unapreĊuje kvalitet i kvantitet pruţanja besplatne pravne pomoći. Ĉlan 49. (Odgovornost zaposlenika Zavoda) Pravni zastupnici i ostali zaposlenici u Zavodu, odgovorni su za svoj rad shodno odredbama ovog zakona i drugih propisa kojima je to regulisano za rukovodeće drţavne sluţbenike, drţavne sluţbenike i namještenike organa drţavne sluţbe. DIO ĈETVRTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 50. (Nadzor nad primjenom zakona) Nadzor nad provoĊenjem odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo za pravosuĊe i upravu Kantona. Ĉlan 51. (Podzakonski akti i obrasci) Pravilnik o naĉinu voĊenja i sadrţaju evidencija o pruţenoj pravnoj pomoći, obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, obrazac izjave o imovinskom stanju, obrazac izjave o dopuštanju uvida u podatke o imovini korisnika i punoljenih ĉlanova njegovog porodiĉnog domaćinstva i Pravilnik o naĉinu pruţanja pravne pomoći po naĉelu uredovnih dana u općinama na podruĉju Zeniĉko-dobojskog kantona, donosi Ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ĉlan 52. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-27579/13 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 30.12.2013. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 4. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉkodobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 52. sjednici odrţanoj dana 28.01.2014. godine, d o n o s i Z A K O N O IZMJENI ZAKONA O NABAVLJANJU, DRŢANJU I NOŠENJU ORUŢJA I MUNICIJE Ĉlan 1. (Predmet) U Zakonu o nabavljanju, drţanju i nošenju oruţja i municije-Preĉišćeni tekst („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona“, broj: 9/13), u ĉlanu 59. stav (1) rijeĉi „u roku od ĉetiri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona“ zamjenjuju se rijeĉima „do 30.06.2014. godine“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 16/13 31.12.2013 SN BPK 11/24, SN BPK 08/22, SN BPK 07/17, SN BPK 06/15, SN BPK 07/13 zakon,izmjene,prostorno uređenje,bpk 31.decembar/prosinac 2013. 1034 Na osnovu člana 33a Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na nastavku 28. redovne sjednice, održane 30. decembra 2013.godine. Broj:02-02-569/13 P R E M I J E R 30.12.2013.godine Emir Frašto,s.r. G o r a ž d e 1035 Na osnovu člana 16. tačke d) i f) i člana 23. tačka b) Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj: 8/98, 10/00 i 5/03) i člana 106. Poslovnika Skupštine Bosanskopodrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na nastavku 28. redovne sjednice, održane 30.12.2013.godine, d o n o s i: Broj 16 – strana 2319 Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU BOSANSKO–PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Član 1. U Zakonu o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde“, broj: 7/13) iza člana 118. dodaje se novi član 118a. koji glasi: „Član 118a. (Priključenje na elektro distributivnu mrežu) (1) Nije dozvoljeno priključenje na distributivnu mrežu objekata izgrađenih bez građevinske dozvole. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Operator distributivnog sistema može izvršiti privremeno priključenje bespravno izgrađenih objekata na distributivnu mrežu, uz pisanu saglasnost organa uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole, u slijedećim slučajevima: a) ako je izgrađeni objekat na području gdje nisu doneseni planski dokumenti (urbanistički planovi); b) ako je izgrađeni stambeni objekat useljen ili c) ako je izgrađeni objekat u postupku legalizacije odnosno naknadnog postupka za odobravanje građenja u skladu sa članom 188. ovog Zakona. (3) Privremeno priključenje iz stava (2) ovog člana vrši se po identičnoj Broj 16 – strana 2320 proceduri koja se provodi za stalni priključak, do ispunjenja uslova za stalni priključak, u roku od 12 mjeseci koji je utvrđen u pisanoj saglasnosti organa uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole. (4) Rok iz stava (3) ovog člana može se produžiti za dodatnih 12 mjeseci. (5) U slučaju da se u roku iz st. (3) i (4) ovog člana ne ispune uslovi za stalni priključak objekta, na zahtjev organa uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole, izvršiće se isključenje objekta iz stava (2) ovog člana kod Operatora distributivnog sistema bez prava na nadoknadu štete. (6) Organ uprave nadležan za izdavanje građevinske dozvole ili kantonalni urbanističko-građevinski inspektor pokrenut će proceduru isključenja definisanu u stavu (5) ovog člana, samo ukoliko je prethodno donijeto konačno i izvršno Rješenje o uklanjanju građevine.“ Član 2. U članu 180. dodaje se novi stav (3) koji glasi: ”Odredbe stavova (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se u slučajevima privremenog priključka propisanim čl. 118a. stav (2). Član 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-947/13 PREDSJEDAVAJUĆI 30.12.2013.godine SKUPŠTINE G o r a ž d e Suad Došlo,s.r. 31.decembar/prosinac 2013. 1036 Na osnovu člana 106. i 108. Poslovnika Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona („Službene novine Bosanskopodrinjskog kantona Goražde“, broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na nastavku 28. redovne sjednice, održane 30.12.2013. godine, d o n o s i: O D L U K U O DAVANJU SAGLASNOSTI NA IZMJENE I DOPUNE FINANSIJSKOG PLANA ZAVODA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE ZA 2013. GODINU Član 1. Daje se saglasnost na izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde za 2013. godinu. Član 2. Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“. Broj:01-14-953/13 PREDSJEDAVAJUĆI 30.12.2013. godine SKUPŠTINE G o r a ž d e Suad Došlo,s.r. 1037 Na osnovu člana 20. Statuta Zavoda zdravstvenog osiguranja Bosansko- podrinjskog kantona Goražde, člana 103. stav 1. alineja 4. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Fe
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 13/13 27.12.2013 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 09/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (Dopuna ĉlana 17. - Elaborat o osnivanju visokoškolske ustanove) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09 i 9/13), u ĉlanu 17., dodaje se novi stav (6), koji glasi: „Akademska godina, u pravilu poĉinje u mjesecu oktobru tekuće godine“. Ĉlan 2. (Dopuna ĉlana 51. - Djelokrug upravnog odbora) U ĉlanu 51., taĉka a), iza dijela teksta koji glasi: „donosi statut visokoškolske ustanove“, dodaje se tekst: „donosi akt kojim se utvrĊuje naĉin obraĉuna plaća i drugih primanja u javnoj visokoškolskoj ustanovi“, a preostali dio taĉke a) ostaje nepromijenjen. Ĉlan 3. (Izmjena ĉlana 71. - Mandat direktora instituta) U ĉlanu 71., stav (3), mijenja se i glasi: „Za direktora instituta moţe biti izabrano lice koje pored općih zakonskih uvjeta ima nauĉni stepen doktora nauka i izbor u jedno od nauĉno-nastavnih zvanja (redovni profesor, vanredni profesor, docent), odnosno nauĉnih zvanja (nauĉni savjetnik, viši nauĉni saradnik, nauĉni saradnik), ukoliko ispunjava uvjete za to zvanje na visokoškolskoj odnosno nauĉnoj ustanovi“. Ĉlan 4. (Izmjena ĉlana 140. -Sredstva za izvoĊenje studijskih programa) U ĉlanu 140., stav (4), mijenja se i glasi: „Akt kojim se utvrĊuje naĉin obraĉuna plaća i drugih primanja u javnoj visokoškolskoj ustanovi donosi upravni odbor ustanove, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.“ Ĉlan 5. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“.
Zakon o komunalnim djelatnostima SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 13/13 02.12.2013 zakon,komunalna djelatnost,sbk P R E D S J E D A V A J U Ć I S K U P Š T I N E SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 454 Na osnovu tačke j) stava 1. člana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 – ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Proglašavam Zakon o komunalnim djelatnostima, koji je donijela Skupština Srednjobosanskog kantona na XXIX. sjednici održanoj 22. oktobra 2013. godine. Broj: 01-02-436/13 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 31. oktobra 2013. Travnik Josip Kvasina, s. r. **************** S K U P Š T I N A SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 455 Z A K O N O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE I POJMOVI Član 1. (Predmet) (1) Ovim zakonom određuju se komunalne djelatnosti te načela, način obavljanja i finansiranja, kao i ostala pitanja značajna za uspješno obavljanje komunalnih djelatnosti na području Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). (2) Komunalne djelatnosti moraju biti sveobuhvatne, bez izuzetaka, za sva pravna i fizička lica. POGLAVLJE I. KOMUNALNE DJELATNOSTI Odjeljak A. Pojam komunalne djelatnosti i komunalna potrošnja Član 2. (Značenje pojma komunalna djelatnost) (1) Komunalna djelatnost, u smislu ovoga zakona, jeste pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, finansiranje građenja te održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području Kantona ako je to propisano ovim zakonom. (2) Komunalna djelatnost, kao djelatnost od posebnog društvenog interesa, dijeli se kako slijedi: a) komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje; b) komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. (3) Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje jesu komunalni proizvod, proizvod i usluga koji se mogu izmjeriti, definisati i naplatiti od svakog korisnika usluge. (4) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje jesu komunalni proizvod i usluga koje nije moguće izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika usluge. Član 3. (Komunalna potrošnja) (1) Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje, u smislu ovoga zakona, jesu: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda; c) snabdijevanje prirodnim plinom; d) snabdijevanje toplotnom energijom; e) obavljanje javnoga prijevoza putnika; f) prikupljanje komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih objekata te poslovnih prostora i odvoz na deponiju; g) odlaganje komunalnog otpada; h) održavanje javnih parkirališnih prostora i javnih garaža; i) obavljanje pokopnih poslova; j) održavanje tržnica i pijaca namalo; k) obavljanje dimnjačarskih poslova; l) higijenska, strvoderska i kafilerijska djelatnost; m) uređenje naselja. (2) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje, u smislu ovoga zakona, jesu: a) odvođenje atmosferskih voda; b) održavanje čistoće na javnim površinama i gradskim ulicama; c) održavanje javnih površina; d) održavanje grobalja i njihove prateće infrastrukture; e) održavanje javne rasvjete; f) pružanje kafilerijskih usluga; g) dekorisanje; h) održavanje javnih česmi i fontana te javnih kupatila i javnih nužnika; i) održavanje javnih satova; j) zbrinjavanje komunalnog otpada nastalog u okviru djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje; k) čišćenje i razgrtanje snijega i leda s javnih gradskih površina i lokalnih puteva te posipanje abrazivnim materijalom ulica i lokalnih puteva; l) održavanje pasivnih mezarluka, grobalja, spomenika i spomen-kosturnica te prateće infrastrukture u užem urbanom dijelu grada. Član 4. (Pojmovi komunalne potrošnje) (1) Snabdijevanje pitkom vodom poslovi su zahvatanja, pročišćavanja i distribucije vode za piće vodovodnom mrežom do mjernog instrumenta korisnika, uključujući i mjerni instrument, odnosno zajednički mjerni instrument u objektu kolektivnog stanovanja te, ako nema mjernog instrumenta, do ulaznoga šahta. (2) Odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda poslovi su skupljanja, odvođenja i pročišćavanja otpadnih voda od priključka korisnika na zajedničku kanalizacijsku mrežu, odnosno od prvog kontrolnog okna, tretman otpadnih voda u uređaju za pročišćavanje te crpljenje, kao i odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih jama. (3) Snabdijevanje prirodnim plinom ili propan-butanom poslovi su distribucije prirodnoga plina plinskom mrežom od glavne mjerno-regulacijske stanice do uređaja za mjerenje protoka plina, uključujući glavnu mjerno-regulacijsku stanicu i uređaj za mjerenje kod korisnika plina, odnosno zajednički mjerni instrument u objektu kolektivnog stanovanja. (4) Snabdijevanje toplotnom energijom poslovi su proizvodnje i distribucije pare, vrele vode, tople vode i sanitarne tople vode mrežom do podstanice korisnika, uključujući i podstanicu, odnosno glavni zaporni ventil koji je ispred objekta ili u objektu, kao i zajednički mjerni instrument utroška toplotne energije u objektu kolektivnog i individualnog stanovanja. (5) Obavljanje javnoga prijevoza putnika je prijevoz putnika, prema linijama na području Kantona. (6) Prikupljanje komunalnog otpada iz stambenih objekata i poslovnih prostora te odvoženje na deponiju prikupljanje je komunalnog otpada na za to određenim mjestima i njegovo odvoženje na deponiju. (7) Odlaganje komunalnog otpada je obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na deponiju, te otvaranje, saniranje i zatvaranje deponije prema posebnim propisima. (8) Održavanje javnih parkirališnih prostora i javnih garaža poslovi su održavanja prostora i objekata u kojima se pružaju usluge parkiranja i garažiranja motornih vozila. (9) Obavljanje pokopnih poslova je preuzimanje i opremanje umrloga lica te prevoženje do objekta mrtvačnice, odnosno groblja. (10) Tržnica i pijaca namalo je određeni zatvoreni i otvoreni prostori na kojem se pružaju usluge prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima te uređivanje i održavanje tih prostora. (11) Dimnjačarska djelatnost je provjeravanje ispravnosti i funkcionisanja dimovodnih objekata i uređaja za loženje i čišćenje dimovoda. (12) Uređenje naselja je uređenje fasada i ostalih vanjskih dijelova zgrada i izloga te postavljanje reklama, natpisa, dvorišnih ograda, oglasnih stupova, ploča, javne rasvjete i spomenika, kao i označavanje ulica i zgrada i sl. (13) Odvođenje atmosferskih voda je odvođenje atmosferskih voda s javnih saobraćajnih površina uređenom kanalskom mrežom. (14) Održavanje čistoće na javnim površinama je čišćenje i pranje asfaltiranih, betonskih, popločanih i zelenih javnih površina, prikupljanje i odvoženje komunalnih otpadaka s tih površina te uklanjanje snijega i leda. (15) Održavanje javnih površina poslovi su uređivanja i redovnog održavanja zelenih i rekreativnih površina (javnih zelenih površina, zelenih površina stambenih, odnosno urbanih gradskih cjelina, pješačkih staza, zelenih površina posebne namjene, površina za rekreaciju i fizičku kulturu na otvorenom prostoru, zaštitnih područja i zaštitnih zelenih pojaseva infrastrukturnih sistema ako nije uređeno posebnim propisom, površina uz uređenu i neuređenu riječnu i jezersku obalu ako nije uređeno posebnim propisom), javnih saobraćajnih površina (ulica, kolnika, pločnika i rigola, puteva, prilaza, prolaza, trgova, podvožnjaka i nadvožnjaka, mostova i stepeništa van zgrade, autobuskih stajališta ako nije uređeno posebnim propisom) i ostalih površina koje se posebnim propisima utvrde kao javne površine. (16) Održavanje grobalja je upravljanje, održavanje i uređivanje prostora i objekata (mrtvačnice u sklopu groblja, kapele i slično) za ispraćaj i sahranu umrlih lica. (17) Održavanje javne rasvjete je održavanje objekata i uređaja javne rasvjete kojom se osvjetljavaju saobraćajne i druge javne površine. (18) Pružanje kafilerijskih usluga poslovi su stalnog i sigurnog zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja (pasa, mačaka i sl.) te uklanjanje životinjskih lešina, određenih nusproizvoda klanja, konfiskata i valioničkog otpada s javnih površina, kao i poslovi eutanazije životinja. (19) Dekorisanje je ukrašavanje javnih površina i prostora povodom državnih i vjerskih praznika te održavanja kulturnih, zabavnih, sportskih, sajamskih i drugih manifestacija prikladnim ukrasnim rekvizitima. (20) Održavanje javnih česmi i fontana, te javnih kupališta i javnih nužnika je uređivanje i održavanje javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika. (21) Održavanje javnih satova je osiguravanje funkcionisanja javnih satova na javnim površinama i objektima. (22) Održavanje pasivnih mezarluka i grobalja, spomenika i spomen-kosturnica te prateće infrastrukture u užem urbanom dijelu grada je njihovo dovođenje u potpuno ravnopravan položaj s aktivnim mezarlucima i grobljima u pogledu čišćenja, uređenja i saniranja te uklanjanja korova i raslinja, kao i planske sadnje cvijeća i novih sadnica. (23) Zbrinjavanje komunalnog otpada nastalog u okviru djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje je sakupljanje, transport, tretman i odlaganje otpada. (24) Održavanje javnih gradskih površina i lokalnih puteva u zimskom periodu zaštitne su mjere protiv stvaranja poledice (posipanjem abrazivnog materijala i soli), snježnih nanosa i smetova te čišćenje snijega s kolnika, pješačkih staza, parkirališta i saobraćajne signalizacije, osiguravanje odvodnje s kolnika, uklanjanje vozila s kolnika i blagovremeno informisanje učesnika u saobraćaju. Odjeljak B. Načela i osiguravanje obavljanja komunalnih djelatnosti Član 5. (Javni interes komunalne djelatnosti) (1) Komunalna djelatnost je od javnog interesa i obavlja se kao javna služba. (2) Javnim interesom u komunalnim djelatnostima smatra se zadovoljavanje onih potreba urbanog društva koje su nezamjenjiv uvjet života i rada građana, državnih organa te privrednih i drugih subjekata na području Kantona. (3) Javne službe u komunalnim djelatnostima su komunalne djelatnosti iz člana 3. ovoga zakona koje, kao općekorisne djelatnosti, predstavljaju sistemsku cjelinu organizovanja i obavljanja preko državnih službi, jedinica lokalne samouprave i za to posebno osnovanih samostalnih organizacija koje je prihvatila te koje podržava i kontroliše državna zajednica. (4) Općina i pravno lice koje obavlja komunalne djelatnosti obavezni su, na osnovu ovoga zakona i posebnih propisa: a) osigurati trajno obavljanje komunalnih djelatnosti koje kvalitetom i standardom odgovaraju utvrđenoj cijeni koju korisnik usluga plaća za njihovo izvršenje; b) osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja koji su u nadležnosti komunalnih preduzeća u stanju funkcionalne sposobnosti; c) preduzimati mjere za očuvanje i zaštitu okoliša; d) osigurati javnost i transparentnost rada. Član 6. (Osiguravanje obavljanja komunalne djelatnosti) Općina osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti određenih ovim zakonom. Član 7. (Osiguravanje obavljanja komunalne djelatnosti na nivou Kantona i općine) (1) Kanton može utvrditi da se obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz ovoga zakona osigurava na nivou Kantona ako su takve prirode da se na nivou Kantona mogu obavljati ekonomičnije i efikasnije. (2) Dvije općine ili više općina mogu zajednički osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na jedan od načina propisanih članom 8. ovoga zakona. (3) Ako dvije općine ili više općina zajednički organizuju obavljanje komunalnih djelatnosti, svoje odnose u zajedničkom osiguravanju obavljanja poslova regulišu ugovorom. Član 8. (Davaoci komunalnih usluga) (1) Komunalnu djelatnost može obavljati strano i domaće pravno i fizičko lice. (2) Značenje pojmova iz stava (1) ovoga člana: a) pravno lice: 1) javno preduzeće, 2) domaće i strano privredno društvo, 3) udruženje građana, 4) vjerska zajednica; b) fizičko lice: 1) obrtnik (domaći i strani). (3) Općina može povjeriti obavljanje komunalne djelatnost subjektima iz stavova (1) i (2) ovoga člana polazeći od prirode komunalne djelatnosti te uvjeta i potreba jedinica lokalne samouprave u skladu sa zakonom i propisima općinskoga vijeća. (4) Izuzetno, snabdijevanjem pitkom vodom stanovništva može se baviti samo javno preduzeće. Član 9. (Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti) (1) Obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti koje se finansiraju iz općinskoga budžeta općina obavezno povjerava javnom preduzeću komunalnih djelatnosti, koje je odlukama općinskoga vijeća osnovala za obavljanje tih komunalnih djelatnosti. (2) Ako javno komunalno preduzeće ne posjeduje odgovarajuće tehnološke i ekonomske uvjete za obavljanje povjerenih komunalnih djelatnosti, odnosno dijela pojedinih komunalnih djelatnosti, obavljanje tih djelatnosti može se povjeriti drugom pravnom licu. (3) Izbor drugog pravnog lica za obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta obavlja se na osnovu provođenja procedura u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (4) Odluku o objavljivanju prikupljanja ponuda donosi općinski načelnik. (5) Nakon prikupljanja ponuda, općinski načelnik donosi odluku o izboru subjekta kojem će se povjeriti obavljanje komunalnih poslova na osnovu ugovora. (6) Na osnovu odluke iz stava (4) ovoga člana, općinski načelnik sklapa ugovor o povjeravanju određenih komunalnih poslova, koji obavezno sadrži: a) djelatnost za koju se sklapa ugovor; b) vrijeme na koje se sklapa ugovor; c) vrstu i obim poslova; d) način određivanja cijene za obavljanje poslova te način i rok plaćanja; e) garanciju izvršioca za ispunjenje ugovora. Odjeljak C. Uvjeti za obavljanje komunalne djelatnosti Član 10. (Uvjeti za obavljanje komunalne djelatnosti) (1) Davalac komunalnih usluga iz člana 8. ovoga zakona mora ispunjavati sljedeće uvjete: a) da je registrovan za obavljanje komunalne djelatnosti; b) posjedovati odgovarajuću opremu i sredstva rada za obavljanje komunalne djelatnosti u skladu s propisom koji će donijeti općinsko vijeće; c) raspolagati odgovarajućim stručnim kadrovima koji mogu osigurati stalno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti u skladu s propisom koji će donijeti općinsko vijeće; d) osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti u skladu s odredbama ovoga zakona i drugih propisa; e) da se cijene komunalnih usluga formiraju prema kalkulativnim parametrima koje će usvojiti općinsko vijeće, kojim se osigurava najmanje prosta reprodukcija u periodu od dvije godine; f) utvrditi normative rada i utroška materijalnih sredstava te omogućiti nadležnim organima njihovu kontrolu prema propisima koje će donijeti općinsko vijeće; g) primjenjivati tarifni sistem, koji će donijeti općinsko vijeće, koji će biti osnova za naplatu usluga; h) kontinuirano raditi na podizanju nivoa komunalnih usluga i unapređenju komunalnih djelatnosti; i) kontinuirano raditi na podizanju nivoa svijesti javnosti o komunalnim uslugama ili usluzi koju pruža. (2) Prilikom donošenja propisa iz ovoga člana općinsko vijeće će uzeti u obzir broj stanovnika, broj pravnih lica, površinu teritorije, dužinu saobraćajnica, kvalitet infrastrukture, broj zaposlenika u radnom odnosu u komunalnim preduzećima na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom, i slično. Član 11. (Nivo komunalnih usluga) (1) Davalac komunalnih usluga dužan je pružati usluge koje kvalitetom i standardom odgovaraju cijeni koju korisnik usluga plaća za njihovo pružanje. (2) Općinsko vijeće obavezno je utvrditi standarde te kvalitet i nivo komunalnih usluga usklađivati s cijenom. POGLAVLJE II. PLAĆANJE KOMUNALNE USLUGE Odjeljak A. Plaćanje i uskraćivanje komunalne usluge Član 12. (Obaveza plaćanja komunalne usluge) (1) Korisnik komunalne usluge dužan je platiti utvrđenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu, u ugovorenom – propisanom roku te prijaviti i odjaviti sve promjene (promjenu adrese, broja članova domaćinstva i površine objekta, i slično) u roku od osam dana od nastale promjene. (2) O sporovima između korisnika i davaoca komunalne usluge odlučuje nadležni sud. Član 13. (Uskraćivanje komunalne usluge) (1) Komunalna usluga ne može se uskratiti korisniku, osim: a) ako se priključi na komunalnu mrežu bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog organa ili davaoca komunalne usluge; b) ako otpočne s korištenjem komunalne usluge bez prethodnog prijavljivanja i davanja potrebnih podataka za evidentiranje obveznika plaćanja kod davaoca usluga; c) ako koristi uslugu protivno propisima ili ugovoru; d) ako ne plati iskorištenu komunalnu uslugu tri mjeseca uzastopno ili odbija primiti račun ili vrati račun za pruženu komunalnu uslugu bez opravdanog razloga; e) ako neosnovano ometa druge korisnike usluga; f) ako nenamjenski koristi komunalnu uslugu u vrijeme otežanog snabdijevanja, odnosno snabdijevanja uz ograničenje potrošnje (redukciju), o čemu je korisnik blagovremeno obaviješten na odgovarajući način; g) ako bez odobrenja davaoca komunalne usluge obavi prepravku ili dogradnju na instalacijama komunalne infrastrukture; h) ako je krivicom ili iz nehata potrošača prostor za smještaj mjernog instrumenta potrošnje zagađen, zaključan ili nepristupačan; i) ako potrošač priključi nove mjerne instrumente potrošnje i kanalizacijske instalacije ili obavi rekonstrukciju postojećih, ili ako dopusti da se na njihov priključak priključi drugi objekt, a za te radove i postupke nema pisano odobrenje davaoca usluga; j) ako potrošač namjerno pokvari mjerni instrument potrošnje; k) ako potrošač bez odobrenja davaoca usluge izmjesti kućni priključak ili mjerni instrument potrošnje ili skine mjerni instrument potrošnje; l) ako potrošač svoju kućnu instalaciju priključi na kućne instalacije drugog korisnika bez odobrenja davaoca usluge; m) ako potrošač instalaciju posebnoga (lokalnog) vodovoda spoji s instalacijama preko kojih se snabdijeva vodom iz gradskog vodovoda; n) ako službenom licu onemogući pristup radi očitanja mjernog instrumenta potrošnje i nakon pisane opomene; o) ako ovlaštenom predstavniku davaoca komunalnih usluga, odnosno nadležnom inspektoru onemogući ulazak u zgradu gdje je zajedničko mjerilo ili gdje mjerilo ne postoji, radi pregleda zajedničkih i unutrašnjih instalacija; p) ako potrošač koji je bio isključen s komunalne mreže ponovno se sam priključi na komunalnu mrežu. (2) Korisniku iz stava (1) ovoga člana uskratit će se komunalne usluge pod uvjetom da to tehničke mogućnosti dopuštaju i da se njegovim isključenjem ne ugrožavaju drugi korisnici komunalnih usluga. (3) Nakon prestanka razloga za uskraćenje komunalne usluge, davalac komunalnih usluga je dužni, na zahtjev korisnika komunalne usluge, najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva i plaćenih stvarnih troškova za ponovno uključenje, nastaviti pružati komunalne usluge korisniku. (4) Korisnik ne može otkazati korištenje komunalne usluge ako to tehničke mogućnosti ne dopuštaju, odnosno ako bi se time ugrozio kvalitet korištenja i standard drugih korisnika te ako bi se time negativno utjecalo na okoliš. Odjeljak B. Odnosi davaoca i korisnika komunalne usluge i prekid komunalne usluge Član 14. (Regulisanje odnosa davaoca i korisnika komunalne usluge) Prava i obaveze između davaoca i korisnika komunalnih usluga regulisat će se općinskim odlukama kojima će se urediti djelatnosti koje se odnose na komunalna preduzeća, a izuzetno se mogu regulisati ugovorom u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima. Član 15. (Obavještavanje korisnika o prekidu komunalne usluge) Davalac komunalnih usluga dužan je u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan način obavijestiti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji će nastati ili mogu nastati u pružanju komunalnih usluga, najkasnije jedan dan prije očekivanog prekida u pružanju tih usluga. Član 16. (Prekid komunalne usluge) (1) U slučaju nastupanja neplaniranih ili neočekivanih poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, odnosno u obavljanju komunalnih djelatnosti, davalac komunalnih usluga dužan je odmah o tome na odgovarajući način obavijestiti općinski organ nadležan za komunalne poslove i istovremeno preduzeti mjere za otklanjanje uzroka poremećaja ili prekida. (2) Općinski organ nadležan za komunalne poslove, nakon prijema obavještenja iz stava (1) ovoga člana, odnosno nakon utvrđivanja poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, dužan je odmah: a) odrediti red prvenstva i način pružanja usluga onim korisnicima kod kojih bi uslijed prekida nastala opasnost za život i rad građana ili rad pravnih i fizičkih lica ili bi nastala značajna, odnosno nenadoknadiva šteta; b) narediti mjere za hitnu zaštitu komunalnih objekata i druge imovine koja je ugrožena; c) preduzeti mjere za otklanjanje nastalih posljedica i druge potrebne mjere za obavljanje komunalnih djelatnosti; d) utvrditi razloge i eventualnu odgovornost za poremećaj, odnosno prekid obavljanja djelatnosti i učinjenu štetu. (3) Ako je prekid u pružanju komunalnih usluga nastao kao posljedica neodgovornog i nesavjesnog rada komunalnih preduzeća, ona su dužna namiriti eventualno izazvanu štetu kod korisnika komunalnih usluga. DIO DRUGI – SREDSTVA, PRIHODI, FINANSIRANJE, NADZOR I NADLEŽNOSTI KOMUNALNIH DJELATNOSTI POGLAVLJE I. SREDSTVA I PRIHODI KOMUNALNIH DJELATNOSTI Odjeljak A. Sredstva i cijena komunalne usluge Član 17. (Sredstava za obavljanje komunalnih djelatnosti) Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se: a) iz cijene komunalne usluge; b) iz komunalne naknade; c) iz općinskoga budžeta; d) iz drugih izvora, prema posebnim propisima. Član 18. (Finansiranje komunalne djelatnosti) (1) Iz prihoda ostvarenih od komunalnih usluga, iz segmenta individualne komunalne potrošnje osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda; c) snabdijevanje prirodnim pinom; d) snabdijevanje toplotnom energijom; e) obavljanje javnoga prijevoza putnika; f) prikupljanje komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada te poslovnih prostora i odvoz na deponiju; g) odlaganje komunalnog otpada; h) održavanje javnih parkirališnih prostora i javnih garaža; i) obavljanje pokopnih poslova; j) održavanje tržnice i pijace namalo; k) obavljanje dimnjačarskih poslova. (2) Iz prihoda ostvarenih od komunalnih usluga, iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti: a) odvođenje atmosferskih voda; b) održavanje čistoće na javnim površinama i gradskim ulicama; c) održavanje javnih površina; d) održavanje grobalja; e) održavanje javne rasvjete i potrošnja električne energije za javnu rasvjetu; f) pružanje kafilerijske usluge; g) dekorisanje; h) održavanje javnih česmi i fontana te javnih kupatila i javnih nužnika; i) održavanje javnih satova; j) zbrinjavanje komunalnog otpada nastalog u okviru djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje; k) čišćenje i razgrtanje snijega i leda s javnih gradskih površina i lokalnih puteva te posipanje abrazivnim materijalom ulica i lokalnih puteva; l) održavanje pasivnih mezarluka i grobalja, spomenika i spomen-kosturnica te prateće infrastrukture u užem urbanom dijelu grada. Član 19. (Cijena komunalne usluge) (1) Cijenu i način plaćanja komunalne usluge predlaže davalac komunalne usluge, na osnovu detaljne kalkulacije, a u skladu s odredbama članova 10.,11. i 12. ovoga zakona. (2) Cijena komunalne usluge sadrži sve troškove tekućeg održavanja i funkcionisanja komunalnog sistema na koji se odnosi, troškove nabavke novih stalnih sredstava davaoca komunalne usluge te anuitete kreditnih zaduženja za strateške projekte prema stavovima (2) i (3) člana 34. ovoga zakona. (3) Odnos cijena komunalnih proizvoda i usluga individualne komunalne potrošnje za potrošače domaćinstva u stambenim objektima i stanovima i potrošače pravna lica subjekte u poslovnim objektima i prostorima odredit će općinsko vijeće svojim propisom. (4) U cijenu komunalne usluge uključena je amortizacija, koja se sastoji od amortizacije stalnih sredstava koja davaocu komunalne usluge služe kao sredstvo za rad i amortizacije stalnih sredstava infrastrukturnog komunalnog sistema koja, po svome karakteru, moraju biti ili već jesu javna dobra u općoj upotrebi. (5) Sredstva izdvojena na osnovu amortizacije davalac komunalne usluge koristi za obnavljanje stalnih sredstava rada prema programu preduzeća, a dio amortizacije stalnih sredstava infrastrukturnog komunalnog sistema, odnosno dobara u općoj upotrebi koristi prema programu na koji saglasnost daje vlasnik tih sredstava u općoj upotrebi. (6) Validnost kalkulacije i cijena komunalne usluge utvrđuje se u skladu sa statutom javnog preduzeća. (7) Cijena komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu plaća se davaocu komunalne usluge. (8) Ako organ iz stava (3) ovoga člana utvrdi cijenu usluge nižu od ekonomske cijene korištenja ili je ne usaglasi s rastom cijena, taj organ je obavezan davaocu komunalnih usluga nadoknaditi razliku sredstava. Član 20. (Obveznik plaćanja komunalne usluge) Obveznik plaćanja cijene komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu je vlasnik nekretnine. Izuzetak se može napraviti samo u slučaju ako korisnik nekretnine prihvati plaćanje cijene komunalne usluge umjesto vlasnika nekretnine, a što se mora regulisati ugovorom između davaoca komunalne usluge i korisnika nekretnine. Odjeljak B. Komunalna naknada Član 21. (Komunalna naknada kao izvor sredstava) Za pokrivanje troškova obavljanja zajedničke komunalne potrošnje, kao izvor sredstava uvodi se komunalna naknada. Član 22. (Obveznici komunalne naknade) (1) U naselju s uređenim građevinskim zemljištem komunalnu naknadu plaća vlasnik stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora te građevinskog zemljišta, ili korisnik ako je to na korisnika vlasnik prenio ugovorom koji je ovjerila nadležna porezna uprava. (2) Naseljem s uređenim građevinskim zemljištem, prema stavu (1) ovoga člana, smatra se naselje opremljeno najmanje pristupnom cestom, objektima za snabdijevanje električnom energijom i snabdijevanje vodom te za odvođenje otpadnih voda prema mjesnim prilikama. (3) Obaveza plaćanja komunalne naknade nastaje prvog dana sljedećeg mjeseca od početka korištenja objekta ili prostora. (4) Od obaveze plaćanja komunalnih naknada izuzimaju se javna komunalna preduzeća. Član 23. (Pripadnost komunalne naknade) Komunalna naknada je javni prihod općine. Odjeljak C. Osnove i kriteriji za određivanje komunalne naknade Član 24. (Propisivanje komunalne naknade) (1) Općinsko vijeće, u skladu s ovim zakonom, svojom odlukom propisuje obavezu plaćanja komunalne naknade za korištenje objekata i uređaja zajedničke potrošnje. (2) Odlukom općinskoga vijeća, kojom se uvodi obaveza plaćanja komunalne naknade, određuju se osnove i kriteriji na osnovu kojih se utvrđuje iznos naknade, u zavisnosti od stepena opremljenosti naselja komunalnim objektima i uređajima zajedničke komunalne potrošnje te kvaliteta i standarda komunalnih proizvoda i usluga. Član 25. (Određivanje komunalne naknade) (1) Komunalna naknada određuje se za stambeni i proizvodni prostor te prostor za druge privredne djelatnosti prema jedinici mjere izgrađene korisne površine (m2), a za otvoreni prostor – skladište, stovarište, pijacu, kao i za drugi otvoreni prostor koji neposredno služi za obavljanje djelatnosti, prema jedinici mjere (m2) građevinskog zemljišta. (2) Općine mogu posebnim propisom uvesti obavezu plaćanja komunalne naknade za vlasnike podzemnih i nadzemnih instalacija i mreža koje se nalaze u zonama iz člana 22. ovoga zakona, kao i mjernu jedinicu za obračun te naknade. Član 26. (Parametri za određivanje iznosa komunalne naknade) (1) Komunalna naknada utvrđuje se prema jedinici mjere, na osnovu broja bodova i u zavisnosti od zone građevinskog zemljišta u kojoj se objekt nalazi, što je utvrđeno posebnim propisima koji uređuju građevinsko zemljište. (2) Mjesečni iznos komunalne naknade za sve obveznike iz stava (1) člana 25. ovoga zakona izračunava se množenjem pripadajućega broja bodova s vrijednošću boda i korisnom površinom objekta, odnosno površinom zemljišta koje neposredno služi za obavljanje proizvodnje i pružanje usluga. (3) Vrijednost boda komunalne naknade za narednu godinu utvrđuje općinsko vijeće, posebnom odlukom, najkasnije do 31. decembra tekuće godine. Član 27. (Oslobađanje od obaveze plaćanja komunalne naknade) Izuzetno, općinsko vijeće može posebnim aktom osloboditi od obaveze plaćanja komunalne naknade subjekte iz stava (1) člana 22. ovoga zakona, za područja u kojima nije organizovano pružanje komunalnih usluga. Član 28. (Rješenje o iznosu komunalne naknade) (1) Obaveza i način plaćanja komunalne naknade za svakog pojedinog obveznika utvrđuje se rješenjem koje donosi općinski organ nadležan za komunalne poslove. (2) Za poslove iz stava (1) ovoga člana, kao i za vođenje ažurne baze podataka o obveznicima komunalne naknade, općina može ovlastiti drugo pravno lice. Član 29. (Podnošenje žalbe) Na rješenje iz stava (1) člana 28. ovoga zakona može se podnijeti žalba nadležnom općinskom organu, ili tijelu, u roku od 15 dana, na način predviđen odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 30. (Interventna budžetska sredstva) Sredstava za finansiranje obavljanja komunalnih djelatnosti iz člana 18. ovoga zakona osiguravaju se u općinskom budžetu ako zbog nedostatka sredstava postoji opasnost od prekida redovnog obavljanja komunalnih djelatnosti, a koji može dovesti do dužeg zastoja ili do bitnog odstupanja od programa obavljanja komunalnih djelatnosti, a što može dovesti do štetnih posljedica. POGLAVLJE II. FINANSIRANJE GRAĐENJA I NABAVKA STALNIH SREDSTAVA Odjeljak A. Finansiranje te način i troškovi priključenja Član 31. (Finansiranje komunalne infrastrukture) (1) Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture finansira se kako slijedi: a) iz naknada koje se naplaćuju na osnovu propisa o prostornom uređenju i građevinskom zemljištu; b) iz općinskoga budžeta; c) iz donacija; d) iz drugih izvora utvrđenih posebnim propisima; e) iz cijena komunalne usluge; f) iz kredita. (2) Nabavke stalnih sredstava davaoca komunalnih usluga za obavljanje komunalnih djelatnosti finansiraju se kako slijedi: a) iz prihoda ostvarenih od pružanja komunalnih usluga (iz segmenta individualne i zajedničke komunalne potrošnje); b) iz općinskoga budžeta; c) iz donacija; d) iz drugih izvora utvrđenih posebnim propisima; e) iz kredita. (3) Općina, u skladu s planiranim sredstvima i izvorima sredstava iz stavova (1) i (2) ovoga člana, donosi program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te program nabavke stalnih sredstava davaoca komunalnih usluga. Član 32. (Način priključenja) (1) Vlasnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na komunalnu infrastrukturu pod uvjetima utvrđenim propisima koji regulišu oblast prostornog uređenja i građenja, kao i drugim propisima, odnosno prema općinskim odlukama koje pobliže definišu tu komunalnu djelatnost, pod uvjetom da postoji kapacitet određenog komunalnog proizvoda i usluge za priključenje novih korisnika koji neće ugroziti postojeće korisnike. (2) Vlasnik ili korisnik građevine obavezan je davaocu komunalne usluge podnijeti pisani zahtjev za priključenje na gradsku vodovodnu, kanalizacijsku, toplovodnu i plinsku mrežu, s prilozima o dokazu vlasništva ili prava korištenja, kao što su izvod iz zemljišnih knjiga, rješenje o odobrenju građenja, kupoprodajni ugovor ili ugovor o zakupu i slično. Član 33. (Troškovi priključenja) (1) Vlasnik građevine plaća troškove priključenja na komunalnu infrastrukturu davaocu komunalne usluge koji priključuje građevinu na komunalnu infrastrukturu. (2) U troškove iz stava (1) ovoga člana uključena je vrijednost mjernog instrumenta potrošnje, odnosno vrijednost centralnog, odnosno glavnog mjernog instrumenta za objekt kolektivnog stanovanja, koji se unosi u stalna sredstva davaoca komunalne usluge. Odjeljak B. Mjerni instrumenti i održavanje Član 34. (Mjerni instrumenti) (1) Pojedinačni mjerni instrument potrošnje za stambenu jedinicu u okviru stambenog objekta kolektivnog stanovanja spada u opremu stambene jedinice i unosi se u stalna sredstva davaoca komunalne usluge, a troškove za njegovu prvu nabavku i ugradnju snosi vlasnik stambene jedinice. (2) Vlasnik stambene jedinice iz stava (1) ovoga člana, prilikom nabavke, ugradnje, eksploatacije i funkcionisanja mjernog instrumenta potrošnje dužan je pridržavati se projekta, tehničkih normativa i standarda te uputstava davaoca komunalne usluge. (3) Vlasnik stambene jedinice u okviru stambenog objekta održavanje mjernog instrumenta potrošnje iz stava (1) ovoga člana povjerava davaocu komunalne usluge. (4) Prilikom izgradnje novog objekta kolektivnog stanovanja dužnost investitora je za svaku stambenu ili poslovnu jedinicu osigurati odvojeni priključak na komunalnu mrežu. U protivnom, davalac komunalne usluge nije dužan priključiti novi objekt kolektivnog stanovanja. Prilikom izgradnje priključak i mjerilo ulaze u cijenu stambene ili poslovne jedinice. Član 35. (Održavanje kućnih instalacija) (1) Vlasnik stambene jedinice dužan je održavati i dovesti u funkcionalno stanje, lično ili preko ovlaštenoga upravnika, svoje kućne instalacije, kao i instalacije koje spadaju u zajedničke dijelove ili uređaje zgrade. (2) Davalac komunalnih usluga ne snosi odgovornost za prekid u pružanju komunalnih usluga ili za štete do kojih dolazi zbog neispravnosti kućnih instalacija ili uređaja, čije je održavanje i dovođenje u funkcionalno stanje u nadležnosti vlasnika stambene jedinice ili njegovog ovlaštenog upravnika. (3) Vlasnik stambene jedinice može održavanje kućnih instalacija povjeriti, osim ovlaštenom upravniku, i davaocu komunalnih usluga, uz odgovarajuću naknadu. (4) Neovlaštenim licima su zabranjene bilo kakve intervencije na komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima. POGLAVLJE III. ODREDBE O GROBLJIMA Član 36. (1) Groblje je komunalni objekt kojim, uz saglasnost općinskoga vijeća, upravljaju vjerske zajednice ili javno preduzeće. (2) Pokopna djelatnost obuhvaća radnje u vezi s pokopom posmrtnih ostataka i smještanje pepela spaljenih posmrtnih ostataka. Član 37. (1) Općinsko vijeće svojim propisom određuje način i uvjete uređivanja i održavanja groblja, prijenos posmrtnih ostataka do groblja i uvjete pod kojima se pokop može obaviti izvan groblja u upotrebi. (2) U groblju se mogu graditi mrtvačnice, prostorije za spaljivanje posmrtnih ostataka, prostorije za posmrtne obrede i pomoćni objekti. Član 38. Subjekti iz stava (1) člana 36. ovoga zakona određuju uvjete za ustupanje i naknadu za upotrebu grobnih mjesta te uvjete za postavljanje i uklanjanje, odnosno zamjenu nadgrobnih spomenika i nadgrobnih znakova, u skladu s propisima općinskoga vijeća. Član 39. (1) Subjekti iz stava (1) člana 36. ovoga zakona dužni su osigurati uvjete za pokop te uredno održavati i uređivati groblja. (2) Trava i raslinje u okviru groblja mora se kositi najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće ako je groblje zaraslo i neuredno. Član 40. (1) Groblje mora biti ograđeno, a ogradu postavljaju i održavaju subjekti iz stava (1) člana 36. ovoga zakona. (2) Ograda groblja se mora redovno održavati u ispravnom i urednom stanju. POGLAVLJE IV. NADZOR Odjeljak A. Nadzor nad primjenom Zakona i inspekcijski nadzor Član 41. (Nadzor nad primjenom Zakona) Nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona provodi Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i općinske službe nadležne za komunalne poslove, svako u okviru svoje nadležnosti. Član 42. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona provodi općinski komunalni inspektor (u daljnjem tekstu: inspektor). Odjeljak B. Komunalni redar Član 43. (Pojam komunalni redar) (1) Inspektoru u provođenju inspekcijskoga nadzora nad provođenjem ovoga zakona, drugih propisa i općih akata iz oblasti komunalne djelatnosti pomaže komunalni redar (u daljnjem tekstu: redar). (2) Redar je službeno lice koje u obavljanju svojih aktivnosti, u svojstvu namještenika, shodno odgovarajućim odredbama Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine i podzakonskim aktima, ima ovlaštenja utvrđena ovim zakonom i općinskim propisima iz oblasti komunalnih djelatnosti. Član 44. (Organizovanje redara) (1) Redari se organizuju u sastavu određene organizacijske jedinice općinske uprave. (2) Dvije općine ili više općina mogu imati zajedničke redare, i u tom slučaju se sklapa ugovor između nadležnih općinskih organa. Član 45. (Obavljanje kontrole) (1) Redar obavlja neposrednu kontrolu nad sljedećim: a) uređenjem naselja; b) održavanjem čistoće i čuvanjem javnih površina; c) korištenjem javnih površina; d) sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada te postupanjem sa sakupljenim komunalnim otpadom; e) uklanjanjem snijega i leda; f) uklanjanjem protupravno postavljenih predmeta; g) postavljanjem i održavanjem urbane opreme na javnim površinama. (2) Aktivnosti redara se obavljaju kao poslovi dopunske i pomoćne djelatnosti da bi se poslovi osnovne djelatnosti organa iz članova 41. i 42. ovoga zakona mogli u cjelini pravilno i djelotvorno obavljati. Član 46. (Ovlaštenja redara) Redar ima ovlaštenje: a) konstatovati nepravilnosti koje se odnose na aktivnosti i djelatnosti iz člana 45. ovoga zakona; b) utvrditi identitet lica, kao i druge činjenice i okolnosti značajne za komunalnog inspektora, radi pokretanja i vođenja upravnoga postupka; c) uzimati u postupak prijave, zahtjeve i predstavke građana i pravnih lica, koje se odnose na nepravilnosti u vezi s obavljanjem aktivnosti i djelatnosti iz člana 45. ovoga zakona; d) u skladu sa zakonom, preduzimati i druge radnje prema nalogu komunalnog inspektora. Član 47. (Obaveze redara) (1) Redar je dužan obaviti uviđaj na licu mjesta, konstatovati zatečeno stanje, upozoriti prekršioca na uočenu nezakonitost i nepravilnost, obavezu njihova otklanjanja te ga upozoriti na određenje iz člana 50. ovoga zakona. (2) O aktivnostima iz stava (1) ovoga člana redar sačinjava službenu zabilješku. Član 48. (Nepoznati počinilac) (1) Ako se u toku kontrole ne može utvrditi identitet lica koje je počinilo prekršaj (nepoznati počinilac), redar će o tome sačiniti službenu zabilješku. Na osnovu te zabilješke, posebnim rješenjem inspektora naložit će se nepoznatom počiniocu posebne mjere, a primjerak toga rješenja i zaključka o dopuštenju izvršenja dostavit će se na kontrolisani objekt, odnosno na kontrolisane stvari. Kasnije oštećenje, uništenje ili uklanjanje toga rješenja, odnosno zaključka o dopuštenju izvršenja ne utječe na valjanost dostavljanja. (2) Troškove administrativnog izvršenja snosi počinilac, a ako počinilac ostane nepoznat i ne može se utvrditi njegov identitet, troškovi padaju na teret općinskoga budžeta. Član 49. (Saradnja u radu) (1) U svom radu redar je dužan sarađivati sa inspektorom te ostalim inspekcijskim i drugim organima. (2) Redar vodi evidenciju o obavljenim pregledima i kontrolama. Član 50. (Obaveza izvještavanja inspektora) Ako subjekt, odnosno prekršilac dobrovoljno ne otkloni uočenu nezakonitost i nepravilnost iz člana 47. ovoga zakona, redar je dužan o tome odmah izvijestiti komunalnog inspektora. Odjeljak C. Nadležnosti i žalbeni postupak Član 51. (Nadležnosti inspektora) (1) U obavljanju inspekcijskoga nadzora inspektor je naročito ovlašten: a) kontrolisati pružaju li se komunalne usluge u skladu s propisanim uvjetima; b) kontrolisati održavanje i upotrebu komunalnih objekata i uređaja; c) kontrolisati pokopnu i dimnjačarsku djelatnost; d) zabraniti upotrebu neispravnog komunalnog uređaja ili objekta, dok se nedostatci ne otklone; e) narediti uklanjanje predmeta, uređaja i objekata koji su bez odobrenja ili protivno odobrenju ovlaštenog organa postavljeni na javne površine i objekte; f) kontrolisati održavanje i upotrebu objekata i površina, kao što su: ulična rasvjeta, željezničke i autobusne stanice i stajališta, javna kupališta, bazeni, česme i bunari, rekreacijski objekti, tržnice i pijace, septičke jame i dvorišta. (2) U provođenju inspekcijskoga nadzora inspektor obavlja poslove iz oblasti komunalnih djelatnosti koje su regulisane općinskim propisima iz člana 59. ovoga zakona. (3) Inspektor obavlja i poslove iz člana 45. ovoga zakona ako nije postavljen redar. (4) Inspektor rješenjem naređuje izvršenje određenih mjera i određuje rok za njihovo izvršenje u skladu sa ovim zakonom i odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 52. (Žalbeni postupak) (1) Na upravni akt koji donosi inspektor može se podnijeti žalba u roku od osam dana od dana prijema toga akta. (2) Žalbu podnesenu na upravni akt koji donosi inspektor koji je u obavljanju inspekcijskoga nadzora primjenjivao odredbe ovoga zakona, u komunalnom segmentu koji nije regulisan općinskim propisom, u drugom stepenu rješava Ministarstvo. (3) Žalbu podnesenu na upravni akt koji donosi inspektor koji je u obavljanju inspekcijskoga nadzora primjenjivao općinski propis, rješava nadležni općinski organ, odnosno organ određen općinskim propisom. (4) Žalba na rješenje koje donosi inspektor ne odgađa izvršenje rješenja. DIO TREĆI – KAZNENE ODREDBE Član 53. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice – davalac komunalne usluge: a) ako u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan način blagovremeno ne obavijesti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji mogu nastati u pružanju komunalnih usluga (član 15. ovoga zakona); b) ako se ne pridržava obaveza utvrđenih stavom (1) člana 16. ovoga zakona; c) ako uskrati komunalnu uslugu korisniku, osim slučajeva utvrđenih stavovima (1) i (4) člana 13. ovoga zakona; d) ako nakon prestanka razloga za uskraćenje komunalne usluge ne nastavi pružati komunalne usluge u roku utvrđenom stavom (3) člana 13. ovoga zakona. e) ako se ne pridržava obaveza utvrđenih članovima 39. i 40. ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice, davalac komunalne usluge, novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. Član 54. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice – davalac komunalne usluge ako se ne pridržava odredaba utvrđenih stavom (4) člana 5. ovoga zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. Član 55. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice – davalac komunalne usluge te upravitelj zgrade i pravno lice korisnik komunalne usluge: a) ako se ne pridržava odredaba utvrđenih članom 14. ovoga zakona; b) ako se ne pridržava odredaba utvrđenih članom 32. ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge te upravitelja zgrade i pravnog lica korisnika komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice korisnik komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Član 56. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice kao korisnik komunalne usluge: a) ako se neovlašteno priključi na komunalnu infrastrukturu; b) ako neovlašteno interveniše na komunalnoj infrastrukturi; c) ako neovlašteno koristi komunalne usluge; d) ako svojim radnjama onemogući nesmetano korištenje komunalne usluge u zgradi; e) ako spriječi davaocu komunalne usluge da interveniše na komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima te time ostalim korisnicima ugrozi korištenje komunalne usluge; f) ako spriječi ulazak radi pregleda zajedničkih i unutrašnjih instalacija ovlaštenom predstavniku davaoca komunalnih usluga, upravitelju zgrade, odnosno nadležnom inspektoru; g) ako oštećuje, odnosno uništava stalna sredstva, postrojenja i drugu komunalnu opremu te na taj način nepovoljno utječe na uobičajeno pružanje komunalnih usluga ostalim korisnicima, odnosno na sam kvalitet tih usluga. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice pravnoga lica novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice korisnik komunalne usluge novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Član 57. (Zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka) (1) Inspektor koji je donio rješenje u smislu stava (4) člana 51. ovoga zakona dužan je nadležnom sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka. (2) Ako davalac komunalnih usluga, obavljajući javna ovlaštenja, ustanovi da je učinjen prekršaj prema ovom zakonu iz njegove nadležnosti, može nadležnom sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 58. (Rok za osiguranje obavljanja komunalnih djelatnosti) Općine su dužne najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti kroz oblike organizovanja, saglasno odredbama ovoga zakona. Član 59. (Rok za donošenje propisa) (1) Propise kojima će se bliže regulisati obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz člana 3. ovoga zakona općine će donijeti, odnosno uskladiti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (2) Ostale propise i akte potrebne za provođenje ovoga zakona općine će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 60. (Prestanak primjene zatečenih propisa) (1) Danom stupanja na snagu ovoga zakona na području Kantona prestaje primjena Zakona o komunalnim djelatnostima ("Službeni list Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine", broj: 20/90). (2) Provedbeni propisi doneseni na osnovu Zakona iz stava (1) ovoga člana primjenjivat će se ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga zakona, do donošenja podzakonskih propisa na osnovu ovoga zakona. Član 61. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-437/13 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 31. oktobra 2013.
Zakon o šumama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 09/13 20.11.2013 šume Stranica| 566NARODNE NOVINE Županije Posavske20.11.2013. Broj 9šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljaĉi ne smatra se krĉenjem.11.Otvorena vatra je svaka vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem.12.Paljevine su opoţarene površine nastale poslije poţara.13.Pašarenje je puštanje stoke na ispašu, ţirenje i brst, kresanje grana i lisnika za prehranu stoke.14.Posjednici privatnih šuma su pravne i fiziĉke osobe koje su na zakonit naĉin stekle pravo posjeda nad šumom ili šumskim zemljištem, što se dokazuje izvodom iz katastarskog operata.15.Površinske vode su sve kopnene vode izuzev podzemnih voda.16.Pravna osoba registrirana za obavljanje poslova u šumarstvu je gospodarsko društvo registrirano kod nadleţnog suda za poslove šumarstva koje u stalnom radnom odnosu ima uposlenog najmanje jednog diplomiranog inţenjera šumarstva (VII stupanj struĉne spreme), odnosno mastera šumarstva (Bolonjski sustav studiranja) sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci.17.Privremeni godišnji plan gospodarenja drţavnim i privatnim šumama je plan gospodarenja drţavnim i privatnim šumama kojeg izraĊuje Uprava za šumarstvo i to po isteku šumskogospodarske osnove. Istim se ne moţe gospodariti duţe od godinu dana, a postupak donošenja je isti kao i za šumskogospodarske osnove.18.Pustošenje šuma podrazumijeva podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugroţava opstanak šuma i njihove ekološke funkcije. 19.Sanitarna sjeĉa znaĉi sjeĉu zaraţenih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala.20.Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne vlake, stalne ţiĉare i druge šumske komunikacije, objekti i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama.21.Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, ukljuĉujući, ali neograniĉavajući se, na:a)šumsko drveće i ţbunje i svi njihovi dijelovi;b)sjeme, koštunjiĉavo voće, bobiĉasti plodovi, kora drveta, korijen, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume;c)mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke;d)gljive;e)biljni sok ili smola;f)med;g)listinac;h)divljaĉ i ostale ţivotinje koje ţiveu šumi;i)travnati ili pašnjaĉki prekrivaĉ;j)treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen (u daljem tekstu: mineralna tvoriva).Proizvodi iz alineja b) -j) ove toĉke predstavljaju sekundarne šumske proizvode.22.Šumski putevi su putevi izgraĊeni na šumskom zemljištu, sa pratećom infrastrukturom, a koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda te sav promet vezan za gospodarenje šumama i za spajanje sa sustavom javnih putova. Vlake nisu šumski putevi osim ako ne zadovoljavaju minimalne standarde odreĊene za šumske puteve.23.Šumski reprodukcijski materijal je:a)sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka;b)dijelovi biljaka: granĉice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka;c)mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, ukljuĉujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka.24.Šumsko uzgojne mjere su sve mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere ukljuĉuju:a)mjere za obnovu šuma,odnosno za stvaranje novih sastojina;b)njegu mladih razvojnih faza šuma, ukljuĉujući prorjeĊivanje mlaĊih sastojina;c)specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanaĉkim šumama, kao i rubova šuma;d)rekonstrukciju i konverziju izdanaĉkih šuma i šikara.25.Trajnost gospodarenja šumama znaĉi korištenje proizvoda šuma i uporabu šuma i šumskih zemljišta na naĉini sa intenzitetom koji će oĉuvati njihovu bioraznolikost, proizvodnost, sposobnos tobnavljanja, vitalnost te povećati njihov potencijal da sada i ubudućnostio bavljaju znaĉajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i općem nivou, a da se pritom ne ugrozi funkcioniranje drugih ekosustava.26.Upravljanje šumama i šumskim zemljištima obuhvata podršku i kontrolu ekonomskih funkcija i korištenje šuma i šumskog zemljišta.27.UreĊajno razdoblje je plansko razdoblje za koji se izraĊuje i donosi Šumskogospodarska osnova.28.UreĊeni inundacijski pojas oznaĉava zemljište izmeĊu rijeĉnoga korita i vanjskoga (vodnog) ruba obrambena nasipa. Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije PosavskeStranica| 56729.Vlasnici privatnih šuma su pravne i fiziĉke osobe koje su na zakonit naĉin stekle pravo vlasništva nad šumom ili šumskim zemljištem, što se dokazuje izvodom iz zemljišnih knjiga, ili za koje Uprava za šumarstvo u upravnom postupku utvrdi da su vlasnici. 30.Zaštita šuma je skup mjera i aktivnosti koje su duţni poduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama radi zaštite šuma od poţara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja.II PLANIRANJE U ŠUMARSTVU Ĉlanak 4(Šumskogospodarska osnova)(1) Šumama na odreĊenom podruĉju se gospodari u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom, privremenim godišnjim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvoĊenje radova u šumarstvu. Šumskogospodarska osnova za drţavne šume donosi se za šume u granicama Ţupanije, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume na podruĉju jedne općine. Šumskogospodarska osnova izraĊuje se za period od deset godina i njene odredbe su obvezne.(2) Izuzev od odredaba stavka (1) ovog ĉlanka, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove Šumskogospodarske osnove, drţavnim i privatnim šumama moţe se gospodariti najduţe godinu dana na osnovu privremenog godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupakdonošenja isti kao i za Šumskogospodarske osnove. Odredbe privremenog godišnjeg plana gospodarenja su obvezne. Godina izvršenja privremenog godišnjeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove Šumskogospodarske osnove.(3) Ukupan opseg sjeĉa predviĊen Šumskogospodarskom osnovom za ureĊajno razdoblje po vrstama drveća i gazdinskim klasama, ne smije se prekoraĉiti. Od ukupno planirane koliĉine sjeĉe za planski period za visoke šume sa prirodnom obnovom, za cjelokupno podruĉje Ţupanije godišnje se realizira prosjeĉna godišnja koliĉina.(4)Šumskogospodarska osnova, prostorni plan, Strategija upravljanja vodama, lovnogospodarska osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno povjesnog i prirodnog naslijeĊa i planovi upravljanja mineralnimtvorivima moraju biti meĊusobno usklaĊeni.(5) Vlada Ţupanije Posavske (u daljem tekstu: Vlada) je vlasnik svih podataka i dokumenata u elektronskoj i drugoj formi izraĊenih tokom izrade Šumskogospodarske osnove za sve šume.(6) Šumskogospodarsku osnovu moţe izraĊivati pravna osoba registrirana za obavljanje poslova u šumarstvu, koja u stalnom radnom odnosu ima najmanje ĉetiri diplomirana inţenjera šumarstva (VII stupanj struĉne spreme), odnosno mastera šumarstva (Bolonjski sustav studiranja) za uzgoj i zaštitu šuma, ureĊivanje, iskorištavanje šuma i ekonomiku u šumarstvu, sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na navedenim poslovima i poloţenim struĉnim šumarskim ispitom.(7) Nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom Šumskogospodarskih osnova je obvezan i moţe ga vršiti pravna osoba koje ispunjava uvjete iz stavka (6) ovog ĉlanka ili fiziĉka osoba, diplomirani inţenjer šumarstva (VII stupanj struĉne spreme), odnosno master šumarstva (Bolonjski sustav studiranja) sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na poslovima ureĊivanja šuma i poloţenim struĉnim šumarskim ispitom.(8) Šumskogospodarsku osnovu za drţavne šume donosi Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstvo Ţupanije Posavske (u daljem tekstu: Ministarstvo) na temelju prijedloga struĉnog povjerenstva i mišljenja općina na ĉijim se podruĉjima nalaze drţavne šume. Šumskogospodarska osnova za drţavne šume ne moţe se primjenjivati, prije nego što na nju Vlada da Suglasnost.(9) Šumskogospodarsku osnovu za privatne šume, na osnovu prijedlogastruĉnog povjerenstva, donosi Ministarstvo.(10) Poslove izrade Šumskogospodarske osnove za drţavne šume financira Ministarstvo iz namjenskih sredstava prikupljenih po osnovu odredbi ovog Zakona i odgovorno je za njenu pravovremenu izradu. (11) Nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom Šumskogospodarskih osnova vrši Ministarstvo putem Uprave za šumarstvo(12) Sastav, rad i troškove struĉnog povjerenstva iz stavka (8) i (9) ovog ĉlanka, odreĊuje Ministar.(13) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od Šumskogospodarske osnove, naroĉito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uvjeta, obvezno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava Ministarstvo na prijedlog struĉnog povjerenstva i mišljenja općina na ĉijim se podruĉjima nalaze drţavne šume i na izvršenu reviziju suglasnost daje Vlada i jedan primjerak se dostavlja Ţupanijskom šumarskom inspektoru (u daljem tekstu: šumarski inspektor).(14) Ministar donosi pravilnik o sadrţaju i postupku izrade Šumskogospodarskih osnova za drţavne šume i privatne šume, kao i reviziji istih. Stranica| 568NARODNE NOVINE Županije Posavske20.11.2013. Broj 9Ĉlanak 5(Godišnji plan gospodarenja za realizaciju Šumskogospodarske osnove)(1) Šumskogospodarska osnova se realizira godišnjim planovima koji sadrţe prosjeĉno jednu desetinu svih planiranih radova po Šumskogospodarskoj osnovi.(2) Suglasnost na godišnji plan gospodarenja drţavnim šumama, koji je Uprava za šumarstvo duţna dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće za narednu godinu, daje Ministarstvo u roku od 30 dana od dana prijema godišnjeg plana gospodarenja, a radovi predviĊeni godišnjim planom gospodarenja ne mogu se zapoĉeti bez Suglasnosti Ministarstva. (3) Usvojeni godišnji plan gospodarenja Uprava za šumarstvo je duţna u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti Ţupanijskoj upravi za inspekcijske poslove -šumarskoj inspekciji i općini na ĉijem podruĉju će se izvoditi radovi predviĊeni godišnjim planom gospodarenja.Ĉlanak 6(Projekt za izvoĊenje radova u šumarstvu)(1) Projekt za izvoĊenje radova u šumarstvu se izraĊuje za odjel za drţavne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume. Radovi predviĊeni projektom za izvoĊenje su obvezni.(2) Projekt za izvoĊenje radova u šumarstvu vaţi dvije godine i mora sadrţavati: radove uzgoja, zaštite i korištenja šuma po opsegu, mjestu i vremenu izvoĊenja, preglednu kartu , procjenu utjecaja radova na okoliš i ekonomsku analizu .(3) Projekt za izvoĊenje radova u šumarstvu mogu izraĊivati diplomirani inţenjeri šumarstva (VII stupanj struĉne spreme), odnosno masteri šumarstva (Bolonjski sustav studiranja), sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci. Uprava za šumarstvo, odreĊuje osobu za izradu projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu.(4) Projekt za izvoĊenje radova u šumarstvu za sve šume donosi Uprava za šumarstvo.(5) Izuzetno od stavka (1) ovog ĉlanka, projekt za izvoĊenje radova u šumarstvu za sanitarne sjeĉe moţe se izraĊivati za više odjela ako sjeĉa i izrada sanitarnih uţitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu.(6) Za privatne šume izraĊuju se projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sjeĉu ako je godišnji opseg sjeĉa veći od 100 m3 po k.ĉ.(7) Uprava za šumarstvo je duţna da vodi registar izraĊenih i donesenih projekata za izvoĊenje radova u šumarstvu i da sve izvršene radove po projektu evidentira u odgovarajuće evidencije koje će propisati Ministar.III PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU Ĉlanak 7(Sjeĉa šuma)(1) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije njihovog odabiranja i obiljeţavanja u skladu sa smjernicama Šumskogospodarske osnove.(2) Prije sjeĉe u drţavnim šumama, redovne ili sanitarne, Uprava za šumarstvo prijaviti će sjeĉu nadleţnom šumarskom inspektoru. Prijava će biti poslana najmanje 14 dana i najviše 60 dana prije poĉetka sjeĉe doznaĉenih stabala i sadrţavat će:a)broj odjela iz Šumskogospodarske osnove, odluku o donošenju projekta i razlog za sjeĉu u sluĉaju sanitarne ili druge sluĉajne sjeĉe;b)planirani rok za sjeĉu;c)vrstu sjeĉe, koliĉinu i strukturu drvne mase za sjeĉu po vrstama drveća;d)naĉin obnove šume;e)šumsko-uzgojne i zaštitne mjere koje će se sprovesti nakon sjeĉe;f)naĉin izvlaĉenja šumskih drvnih sortimenata sa skicom postojećih i novih vlaka;g)identifikaciju osobe koja je izvršila doznaku i izradila projekt za izvoĊenje.(3) Šteta koja se nanese zemljištu mora biti popravljena odmah nakon završetka izvlaĉenja. Ministar će propisati naĉin, oblik i sadrţaj obrasca o prijavi sjeĉe.(4) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili zapoĉeta sjeĉa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumskogospodarskom osnovom, ovim Zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog Zakona, nadleţni šumarski inspektor moţe zabraniti planiranu sjeĉu dok se ne otklone utvrĊene nepravilnosti. U ovakvom sluĉaju nadleţni šumarski inspektor moţe traţiti mišljenje Ministarstva. (5) Uprava za šumarstvo je duţna prije sjeĉe, o sjeĉi obavijestiti Ministarstvo i općinu na ĉijem se podruĉju vrši sjeĉa.(6) Pravne i fiziĉke osobe koje nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu po bilo kojem osnovu, duţni su Upravi za šumarstvo, odnosno vlasniku privatne šume nadoknaditi štetu prema odštetnom cjeniku koji će propisati Ministar.Ĉlanak 8(Doznaka stabala za sjeĉu)(1) Doznaka stabala za sjeĉu vrši se obiljeţavanjem stabala ili obiljeţavanjem površina obraslih drvećem. Obiljeţavanje površina za sjeĉu moţe se vršiti samo u izdanaĉkim šumama u svrhu indirektne i direktne konverzije šuma.(2) Doznaku stabala za sjeĉu za sve šume moţe vršiti diplomirani inţenjer šumarstva (VII stupanj struĉne spreme), odnosno master šumarstva(Bolonjski sustav Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije PosavskeStranica| 569studiranja), sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci, a kojeg odredi Uprava za šumarstvo. (3) Izuzetno od stavka (2) ovog ĉlanka, doznaku stabala u šumama koje su predviĊene za direktnu konverziju i sanitarnu sjeĉu, a u privatnim šumama i za opskrbu ogrjevnim drvetom moţe vršiti bakaleurat šumarstva ili šumarski tehniĉar sa deset godina radnog iskustva u struci, uz kontrolu diplomiranog inţenjera šumarstva (VII stupanj struĉne spreme), odnosno mastera šumarstva (Bolonjski sustav studiranja). (4) Doznaka i sjeĉa stabala ne moţe se vršiti u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, granice utvrĊene i na terenu vidno i na propisani naĉin obiljeţene.(5) Doznaka stabala za sjeĉu i opseg šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom, na temelju rješenja Uprave za šumarstvo.(6) Doznaka i sjeĉa stabala u privatnim šumama, odnosno površina za sjeĉu, moţe se odobriti pravnoj i fiziĉkoj osobi koja dostavi dokaz o pravu vlasništva, ili pravu posjeda dok se ne urede zemljišne knjige sukladno odredbama Zakona o premjeru katastra nekretnina („Sluţbene Novine SRBiH“ broj: 22/84) uz obvezno prilaganje dokaza da zemljište na kome se vrši doznaka nije uzurpirano drţavno zemljište. (7) Protiv rješenja iz stavka (5) ovog ĉlanka moţe se izjaviti ţalba Ministarstvu uroku od osam dana od dana prijema istog.(8) Stabla u drţavnoj šumi mogu se sjeći tek poslije izrade projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu, izvršene doznake, i obavještavanja Ministarstva i općine na ĉijem se podruĉju vrši sjeĉa.Ĉlanak 9(Biološka obnova šuma)(1)Uprava za šumarstvo i vlasnik/predstavnik vlasnika privatne šume duţni su izvršavati poslove biološke obnove šuma minimalno u opsegu koji je predviĊen Šumskogospodarskom osnovom.Ĉlanak 10(Tehniĉki prijem radova)(1) Tehniĉki prijem radova izvedenih po projektu za izvoĊenje radova u šumarstvu vrši Povjerenstvo za tehniĉki prijem radova koje na prijedlog Uprave za šumarstvo imenuje Ministar.(2) Povjerenstvo iz stavka (1) ovog ĉlanka sastoji se od tri ĉlana. U sastav Povjerenstva obvezno ulazi diplomirani inţenjer šumarstva (VII stupanj struĉne spreme), odnosno master šumarstva(Bolonjski sustav studiranja) koji je izradio projekt za izvoĊenje radova u šumarstvu, diplomirani inţenjer šumarstva (VII stupanj struĉne spreme), odnosno master šumarstva(Bolonjski sustav studiranja) predstavnik Ministarstva, a treći ĉlan je osoba koja je vodila realizaciju projekta. Tehniĉki prijem radova pošumljavanja vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvoĊenja.(3) Primjerak zapisnika Povjerenstva dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda Ţupanijskoj upravi za inspekcijske poslove -šumarskom inspektoru.Ĉlanak 11(IzvoĊenje radova u šumarstvu)(1) Radove u šumi mogu izvoditi samo osobe koje su kvalificirane ili obuĉene za izvoĊenje odgovarajućih poslova. Pravne osobe registrirane za obavljanje poslova u šumarstvu obvezne su osigurati tehniĉku i specijaliziranu obuku uposlenih.(2) Uprava za šumarstvo, u suradnji sa obrazovnim ustanovama, organizira obuke iz stavka (1) ovog ĉlanka za uposlenike pravnih osoba registriranih za obavljanje poslova u šumarstvu, koji nemaju uvjerenje o završenoj šumarskoj obuci, kao i za vlasnike privatnih šuma, o ĉemu je duţna pribaviti uvjerenje ustanove koja je izvršila obuku.Ĉlanak 12(Zabrana ĉistihsjeĉa i drugih oblika pustošenja šuma)(1) Nisu dozvoljene ĉiste sjeĉe i drugi oblici pustošenja šuma izuzev pripreme šumsko uzgojnih mjera s ciljem unaprjeĊenja šumskih sastojina u opsegu koji je planiran Šumskogospodarskom osnovom, iz sanitarnih razlogaili provoĊenja preventivnih zaštitnih mjera.(2) Sve površine nastale ĉistom sjeĉom i paljevine moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sjeĉe ili šumskog poţara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja.IV ZAŠTITA OD BIOTIĈKIH I NEBIOTIĈKIHAGENSAĈlanak 13(Preventivne mjere zaštite šuma)(1) Preventivne mjere zaštite od biotiĉkih i nebiotiĉkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvaţava prirodne procese, kao i na odrţavanju i odgovarajućem unaprjeĊenju bioraznolikosti u šumi.(2) Uprava za šumarstvo i vlasnici privatnih šuma duţni su provoditi ili osiguravati provoĊenje šumskog reda, sanitarne sjeĉe i druge preventivne mjere prije nego što bi se šume mogle ugroziti Stranica| 570NARODNE NOVINE Županije Posavske20.11.2013. Broj 9prekomjernim razmnoţavanjem insekata, širenjem uzroĉnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama.(3) Uprava za šumarstvo prikuplja podatke u vezi sa zaštitom šuma, o pojavi biljnih bolesti i štetoĉina; savjetuje o pitanjima koja se tiĉu integralne zaštite šuma. (4) Ministar nareĊuje dodatne mjere za zaštitu šume ukoliko Uprava za šumarstvo ustanovi da je biološka ravnoteţa poremećena ili ukoliko postoji opasnost od drugog velikog oštećenja šume.Ĉlanak 14(Obnova šuma nakon nepogode)(1) U sluĉaju nepogode u svim šumama uzrokovane bilo kojim biotiĉkim ili nebiotiĉkim agensom, Uprava za šumarstvo duţna je da pripremi plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta, koji sadrţi opis nepogode, stupanj oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove.(2) Ako troškovi iz stavka (1) ovog ĉlanka prelaze financijske mogućnosti Ministarstva za sanaciju šteta u drţavnim šumama odnosno vlasnika privatnih šuma za sanaciju šteta u privatnim šumama, Vlada će osigurati nedostajuća sredstva u cilju primjene plana. V PROMET DRVETA I NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODAĈlanak 15(Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda)(1) Zabranjeno je drvo, dijelove stabala i grane posjeĉene u šumi i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, meĊama, pojedinaĉna stabla i sl.), pomjerati od panja dok se ne obiljeţi šumskim ĉekićem (ţigoše), obrojĉi, premjeri i stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz.(2) Ţigosanje, obrojĉavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiĉeiz svih šuma na podruĉju Ţupanije vrši Uprava za šumarstvo.(3) Zabranjeno je nedrvne šumske proizvode stavljati u promet bez odobrenja Uprave za šumarstvo. (4) Pod prometom drveta i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se prijevoz prometnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje, kao i primanje drveta u pilane u kojima se vrši rezanje drveta.(5) Ne moţe se dozvoliti ili izvršiti sjeĉa šume na uzurpiranom drţavnom zemljištu na kome imovinsko-pravni odnosi nisu raspravljeniili izvršiti sjeĉu bez prethodne doznake kao i drvo staviti u promet prije ţigosanja, obrojĉavanja i snabdijevanja drveta sa otpremnim iskazom ili staviti u promet nedrvne šumske proizvode u suprotnosti sa odredbama ovog ĉlanka. (6) Privremeno oduzimanjedrveta i nedrvnih šumskih proizvoda koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog ĉlanka vrše ĉuvari šuma, pripadnici policije i ţupanijski šumarski inspektori, a privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja pripadnicipolicije, u skladu sa vaţećim propisima koji se odnose na kriviĉnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzete šumske proizvode, na mjestu privremenog oduzimanja, preuzima Uprava za šumarstvo, koja organizira pretovar, prijevoz i skladišti ih na mjestu koje sama odredi. U sluĉaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost ili da njihovo pohranjivanje iziskuje nesrazmjerne troškove, privremeno oduzeta roba će se prodati licitacijom, a financijska sredstva deponirati na poseban raĉun Proraĉuna ţupanije.(7) Osobe iz stavka (6) ovog ĉlanka imaju pravo legitimirati sve osobe koje se kreću na podruĉju šume koju ĉuvaju, odnosno nad kojom vrše nadzor, kao i osobe koja prometuju šumskim proizvodima.(8) U periodu vegetacije, od 1. travnja do 1. studenog, drvo ĉetinara i brijesta ne moţe se sa korom stavljati u promet i uskladištavati, izuzev ako period od sjeĉe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduţe do 21 dan.(9) Naĉin ţigosanja, obrojĉavanja, premjeravanja, sadrţaj i naĉin izdavanja otpremnog iskaza za drvo propisat će Ministar. VI ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŢIMOM GOSPODARENJAĈlanak 16(Proglašenje zaštitnih šuma, šuma s posebnom namjenom i šuma od vitalnog interesa)(1) Da bi se osigurala zaštita ili specijalni reţim gospodarenja, odreĊene šume, mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom. Procjena šumskih funkcija u ovim šumama utvrĊuje se struĉnim šumarskim elaboratom sa podacima o stanjušuma i principima i metodama gospodarenja šumama u cilju oĉuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja podruĉja, izvršioca propisanog reţima kao i pravne osobe koja je odgovorna za osiguranje sredstava za pokriće troškova u vezi sa posebnim reţimom gospodarenja.(2) Struĉni šumarski elaborat iz stavka (1) moţe izraditi pravna osoba iz ĉlanka 4. stavka (6) ovog Zakona.(3) Uprava za šumarstvo, odnosno vlasnici privatnih šuma, imaju pravo na naknadu za ograniĉeno korištenje ili povećane troškove zaštite. Naknadu snosi pravna osoba na ĉiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrĊuje sporazumno, a Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije PosavskeStranica| 571ako se sporazum ne postigne naknada se utvrĊuje kod nadleţnog suda.(4) Ministarstvo na osnovu podataka koje mu dostavlja Uprava za šumarstvo, vodievidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom.Ĉlanak 17(Zaštitne šume i šume od vitalnog interesa)(1) Zaštitne šume sluţe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podloţnih erozijama, bujicama, klizištima, zaštitu naselja, gospodarskih i drugih objekata, izvorišta, vodotoka i akumulacija i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi. (2) Vlada proglašava šume i šumsko zemljište zaštitnim šumama na prijedlog Ministarstva, saĉinjen uz prethodno pribavljeno mišljenje Uprave za šumarstvo i općine na ĉijem se podruĉju nalaze šume i šumsko zemljište koje treba proglasiti zaštitnim šumama.(3) Vlada proglašava šume i šumsko zemljište šumama od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama na prijedlog Ministarstva, saĉinjen uz prethodnopribavljeno mišljenje Uprave za šumarstvo i općine na ĉijem se podruĉju nalaze šume i šumsko zemljište koje treba proglasiti šumama od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama.(4) Primjerak akta o proglašenju zaštitnih šuma, kao i akta o proglašenju šuma od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama dostavlja se Ministarstvu, nadleţnoj instituciji za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeĊa, Upravi za šumarstvo i općini na ĉijem se podruĉju nalaze šume i šumsko zemljište koje je proglašeno zaštitnim šumama, odnosno šumama od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama.Ĉlanak 18(Šume s posebnom namjenom)(1) Šume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, povijesni, ekološki i prirodni znaĉaj, ukljuĉujući i šume namijenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga ljeĉilišta, proglašavaju se šumama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 33/03) ili drugim propisom koji takoĊer propisuje poseban reţim gospodarenja za šume.(2) Šume s posebnom namjenom su i šume od posebnog znaĉaja za obranu i potrebe Oruţanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i šume ili njeni dijelovi registrirani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti, u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 71/05 i 8/10).(3) Zahtjev sa elaboratom za proglašenje šuma sa posebnom namjenom koji podnosi zainteresirana pravna osoba obvezno sadrţi: cilj i razloge za proglašenje; popis katastarskih parcela kao i broj odjela i oznaku odsjeka; kartu najmanje razmjere 1:10.000 sa ucrtanim parcelama; struĉni šumarski elaborat iz ĉlanka 16. ovog Zakona; procjenu utjecaja na okoliš; predloţena ograniĉenja u gospodarenju; predloţene naknade sa izvorom financiranja; Suglasnost općine i odgovarajuće administrativne mjere ukljuĉujući javne obavijesti i rasprave. (4) Primjerak akta o proglašenju šuma s posebnom namjenom dostavlja se Ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva i prostornog ureĊenja te Ministarstvu prometa, veza, turizma i zaštite okoliša, nadleţnoj instituciji za zaštitu kulturno-povijesno i prirodnog naslijeĊa, Upravi za šumarstvo i općini na ĉijem se podruĉju nalazi šuma išumsko zemljište koje je proglašeno šumom s posebnom namjenom.Ĉlanak 19(Šume u inundacijskom pojasu)(1)Pod šumama u inundacijskom pojasu podrazumijevaju se šume koje se nalaze izmeĊu rijeĉnog korita i vanjskog (vodnog) ruba obrambena nasipa.(2)Zabranjeno je, sukladno Zakonu o vodama, bez pisane suglasnosti mjerodavna tijela za vode u inundacijskome podruĉju saditi drveće i grmlje, sjeći drveće i krĉiti raslinje, sjeći zaštitne šume ili drugo drveće i vršiti druge radove koji mogu dovesti do erozivnih procesa.VII ZAŠTITA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA OD ŠTETA Ĉlanak 20(Zabrana loţenja vatre u šumi i zaštita šuma od poţara)(1) U šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti manjoj od 150 m od granice šume nije dozvoljeno loţenje otvorene vatre.(2) Zabranjena je izgradnja i rad tvornice i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šume. (3) Uprava za šumarstvo u suradnji sa Ministarstvom i tijelom nadleţnim za poslove civilne zaštite Ţupanije, izraĊuje i provodi planove za zaštitu šuma od poţara i redovito izvještava Vladu Ţupanije.Ĉlanak 21(Uporaba kemijskih sredstava u šumi)(1) Nije dozvoljena uporaba kemijskih sredstava, odlaganje otpada, smeća ili zagaĊujućih tvari u šumi i na šumskom zemljištu. Stranica| 572NARODNE NOVINE Županije Posavske20.11.2013. Broj 9(2) Izuzetno od stavka (1) ovog ĉlanka, uz dozvolu Ministarstva, certificirana kemijska sredstva, pod uvjetom da ne ugroţavaju biološku ravnoteţu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljaĉi i od korova u cilju smanjenja prekomjerne populacije insekata ĉiji broj ne moţe biti smanjen ni na koji drugi naĉin, te za gašenje šumskih poţara.Ĉlanak 22(Pašarenje)Paša, ţirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljnjem tekstu: pašarenje) u šumama nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja Uprave za šumarstvo ili vlasnika privatnih šuma, na površinama koje su odreĊene Šumskogospodarskom osnovom.Ĉlanak 23(Praćenje zdravstvenog stanja šuma)Uprava za šumarstvo je duţna pratiti zdravstveno stanje šuma i opseg šteta u šumama, poduzimati adekvatne preventivne mjere za spreĉavanje pojava koje mogu prouzrokovati štete na šumi, te o tome izvještavati Ministarstvo.VIII NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI I ZAŠTITA UGROŢENIH VRSTAĈlanak 24(Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda)(1) Uprava za šumarstvo i vlasnici privatnih šuma mogu uzgajati i iskorištavati nedrvne šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fiziĉkim osobama njihovo iskorištavanje u opsegu i na mjestima koja su odreĊena u Šumskogospodarskoj osnovi.(2) Uprava za šumarstvo moţe za vlastite potrebe koristiti mineralna tvoriva sa površinskih kopova -pozajmišta predviĊenim Šumskogospodarskom osnovom u svrhu izgradnje i odrţavanja šumske transportne infrastrukture.Ĉlanak 25(Zaštita ugroţenih vrsta)Nije dozvoljena sjeĉa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala panĉićeve omorike (Picea omorika (Panĉić) Purk.), tise (Taxusbaccata L.), meĉje lijeske (Coryluscolurna L.), planinskog javora (AcerheldreichiiOrph.), planinskog bora (Pinusmugo Tuna), zelene johe (Alnusviridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (PinusheldreichiiChrist.) i zanovijeti (Fetteriaramentacea (Sieber) Presi), osim ako je potrebno provesti uzgojne i sanitarne sjeĉe.IX PROMET U ŠUMAMA Ĉlanak 26(Gradnja šumske infrastrukture)(1) Planiranje i izgradnja šumskih komunikacija mora se prilagoditi prirodnom okolišu te uvaţavati potrebe općine, kao i protupoţarne, turistiĉke i rekreativne potrebe.(2) Transportna šumska infrastruktura mora biti izgraĊena, odrţavana i korištena na naĉin da iskljuĉuje narušavanje ostalih funkcija šuma i šumskih zemljišta.(3)Izgradnja i rekonstrukcija šumskih puteva izvodi sa na temelju projektne dokumentacije. Ĉlanak 27(Kretanje motornih vozila u šumi)(1) Nije dozvoljeno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim prometnicama osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih nepogoda, turizma, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni, kao i lokalnog puĉanstva.(2) Uprava za šumarstvo i vlasnici privatnih šuma mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećoj osobi. Za organiziranje biciklistiĉkih i moto trka šumskim prometnicama potrebno je pribaviti dozvolu Ministarstva koja moţe ukljuĉivati odreĊenunaknadu.Ĉlanak 28(Pristup šumama)Sve osobe imaju pravo kretanja kroz šumu ili šumskim zemljištem na vlastitu odgovornost, ako nije drugaĉije odreĊeno ovim Zakonom ili Šumskogospodarskom osnovom. Uprava za šumarstvo, odnosno vlasnici privatnih šuma nisu obvezni poduzimati posebne mjere opreza, niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takve osobe.X UPRAVLJANJE ŠUMAMAĈlanak 29(Upravljanje šumama)(1) Šume i šumsko zemljište su u drţavnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: drţavne šume) i u privatnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: privatne šume).(2) Drţavnim šumama upravlja Vlada putem Ministarstva, pod uvjetima utvrĊenim ovim Zakonom. (3) Pravo vlasništva nad drţavnim šumama ne moţe se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na razdoblje trajanja istog, odnosno dosjelošću.
Zakon o inspekcijama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 09/13 20.11.2013 inspekcija,posavski kanton Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 581 XVII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlanak 60 (PrilagoĊavanje poslova) Uprava za šumarstvo je duţna svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog Zakona. Ĉlanak 61 (Zapoĉeti postupci) (1) Postupci zapoĉeti do dana prestanka primjene Uredbe o šumama ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10, 38/10 i 60/11), rješavat će se u skladu sa odredbama te Uredbe. Ĉlanak 62 (Podzakonski propisi) Podzakonski propisi predviĊeni ovim Zakonom donijet će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlanak 63 (Primjena Zakona) Ovaj Zakon će se primjenjivati do stupanja na snagu, odnosno poĉetka primjene Zakona o šumama koji će donijeti Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Ĉlanak 64 (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-90/13 Domaljevac, 12.11.2013. godine Predsjednik Skupštine Mario Jurkić, prof., v.r. Na temelju ĉlanka IV.A.26(1)e Ustava Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske”, broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00, 7/04), Skupština Ţupanije Posavske na sjednici odrţanoj dana 12.11.2013. godine donosi ZAKON o inspekcijama Ţupanije Posavske I OPĆE ODREDBE Ĉlanak 1 Predmet Zakona Ovim zakonom ureĊuje se vršenje inspekcijskog nadzora iz nadleţnosti ţupanijskih tijela uprave, inspekcijski poslovi ţupanijskih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Ţupaniji Posavskoj (u daljem tekstu: Ţupanija), radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljem tekstu: propisa), prava, obveze, i odgovornosti inspektora, prava i obveze subjekata nadzora, odnosi izmeĊu Ţupanijske uprave za inspekcijske poslove (u daljem tekstu:Ţupanijska uprava), općinskih inspekcija, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja koja su znaĉajna za funkcioniranje inspekcijskog sistema Ţupanije. Ĉlanak 2 Pojmovi korišteni u Zakonu Pojmovi korišteni u ovom Zakonu imaju slijedeće znaĉenje: 1) Inspekcijsko tijelo – ţupanijsko tijelo nadleţno za vršenje inspekcijskih poslova; 2) inspektor – drţavni sluţbenik sa posebnim ovlastima; 3) inspekcijski nadzor – vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fiziĉkih osoba u pogledu pridrţavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); 4) inspekcijski poslovi – poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi spreĉavanja povrede propisa; b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom; c) represivni - podnošenje prijava nadleţnom tijelu za pokretanje odgovarajućeg postupka, ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili kazneno djelo i izricanje prekršajnog naloga; d) inspekcijski pregled – neposredni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod pravnih i fiziĉkih osoba; e) kontrolni inspekcijski nadzor – kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po Stranica | 582 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 naloţenim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uoĉenih nepravilnosti; 5) Predmet prekršaja, subjekt nadzora, struĉna institucija a) predmet prekršaja – predmeti, roba, proizvodi, sredstva rada i druge stvari i materijali kojim je uĉinjen prekršaj ili kazneno djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili kaznenog djela; b) subjekt nadzora – je pravna osoba, pravna osoba sa javnim ovlaštenjima, fiziĉka osoba registrirana kod nadleţnog tijela za obavljanje odreĊene djelatnosti i fiziĉka osoba koje obavlja odreĊenu djelatnost bez rješenja nadleţnog tijela, nad kojim se vrši inspekcijski nadzor ; c) struĉna institucija – ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usuglašenosti stanja i proizvoda sa propisima; Ĉlanak 3 Vršenje inspekcijskog nadzora Inspekcijski nadzor se vrši: 1) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrĊivanju stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; 2) poduzimanjem preventivnih mjera sukladno ovom Zakonu; 3) nalaganjem upravnih mjera radi spreĉavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere) i 4) poduzimanjem drugih mjera i radnji odreĊenih ovim Zakonom i drugim propisom. Ĉlanak 4 Uloga i znaĉaj inspekcijskog nadzora Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa sukladno zakonu. Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom Zakonu je posao od općeg interesa za Ţupaniju. Ĉlanak 5 Organiziranje inspekcijskog nadzora Inspekcijski nadzor, prema ovom Zakonu, vrše tijela nadleţna za vršenje inspekcijskih poslova, osim inspekcija koje su na drugi naĉin organizirane sukladno posebnim zakonima, radi obavljanja inspekcijskog nadzora. Sukladno Ustavnim odreĊenjima poslovi inspekcijskog nadzora iz nadleţnosti Ţupanije mogu se prenijeti na općinu. Struĉni nadzor nad radom općinskih inspekcijskih tijela u provoĊenju ţupanijskih zakona vrši Ţupanijska uprava. Ĉlanak 6 Osobe koja vrše inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor vrše inspektori kao drţavni sluţbenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: inspektor). Ĉlanak 7 Radno pravni status Na radno-pravni status inspektora i druga pitanja koja nisu ureĊena ovim Zakonom shodno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji vaţe za drţavne sluţbenike u tijelima uprave Ţupanije. Ĉlanak 8 Opći uvjeti za postavljenje inspektora Opći uvjeti za postavljenje inspektora utvrĊeni sa Zakonom o drţavnim sluţbenicima u tijelima drţavne sluţbe u Ţupaniji Posavskoj( „Narodne novine Ţupanije Posavske”,broj 7/10, 5/11)u daljnjem tekstu (Zakon o drţavnim sluţbenicima). Ĉlanak 9 Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora utvrĊuju se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada Ţupanijske uprave za inspekcijske poslove, u skladu sa propisima koji reguliraju inspekcijski nadzor u odreĊenoj oblasti. Ĉlanak 10 Postavljanje inspektora Inspektori se postavljaju sukladno Zakonu o drţavnim sluţbenicima. Ĉlanak 11 Naĉela vršenja inspekcijskog nadzora U postupku vršenja inspekcijskog nadzora, inspektor se pridrţava naĉela zakonitosti, javnosti, odgovornosti, uĉinkovitosti, ekonomiĉnosti, profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i politiĉke neovisnosti. U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridrţava naĉela praviĉnosti, tako da mjera naloţena od strane inspektora bude srazmjerna teţini uĉinjene povrede. Naĉela vršenja inspekcijskog nadzora, pravila i procedure dostupni su javnosti. Inspektor pruţa struĉnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 583 inspekcijskog nadzora, kao i drugim mjerama preventivnog djelovanja. Ĉlanak 12 Nalaganje upravne mjere Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora, inspektor će naloţiti upravnu mjeru koja je blaţa ako se tom mjerom postiţe svrha radi koje se mjera nalaţe. Ĉlanak 13 Primjena etiĉkog kodeksa U svom radu inspektor se rukovodi naĉelima Etiĉkog kodeksa za drţavne sluţbenike u Ţupaniji Posavskoj („Narodne novine Ţupanije Poasavske,” broj 2/11 ) i Etiĉkog kodeksa za inspektore Etiĉki kodeks za inspektore donosi rukovoditelj tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova. Ĉlanak 14 Podnošenje izvještaja o poĉinjenom kaznenom djelu Inspektor je duţan podnijeti izvještaj o poĉinjenom kaznenom djelu nadleţnom tuţiteljstvu, ako je uoĉio povredu propisa iz svoje oblasti, a ta povreda predstavlja kazneno djelo. Ĉlanak 15 Propisivanje inspekcijskog nadzora Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji propisuje se zakonom. II - ORGANIZACIJA ŢUPANIJSKE INSPEKCIJE Ĉlanak 16 Ţupanijska uprava za inspekcijske poslove  Ţupanijske inspekcije odreĊene ovim Zakonom u sastavu su Ţupanijske uprave.  Ţupanijska uprava je samostalno ţupanijsko tijelo uprave.  Sjedište Ţupanijske uprave je u Orašju. Ĉlanak 17 Djelokrug rada Ţupanijske uprave Ţupanijska uprava obavlja sljedeće poslove koji se odnose na: 1) inspekcijske poslove iz nadleţnosti ţupanijskih inspekcija koje su ovim zakonom organizirane u njenom sastavu; 2) obavlja nadzor nad primjenom ţupanijskih propisa, općinskih propisa, federalnih propisa i nadzor nad primjenom propisa donesenih od nadleţnih tijela Bosne i Hercegovine, kojima su odreĊeni poslovi preneseni na Ţupaniju; 3) obavlja inspekcijski nadzor nad pravnim osobama kojima su prenesena javna ovlaštenja od strane tijela uprave, ako oni ne vrše taj nadzor; 4) poduzima upravne i druge mjere u obavljanju inspekcijskog nadzora; 5) koordinira rad ţupanijskih inspekcija i suraĊuje sa federalnom i oćinskom inspekcijom ; 6) donosi provedbene propise, opće i pojedinaĉne upravne i druge akte iz svoje nadleţnosti; 7) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora; 8) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora; 9) vodi evidenciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru; 10) vodi evidenciju o radu ţupanijskih inspektora; 11) vodi evidenciju o sluţbenim iskaznicama ţupanijskih inspektora; 12) donosi program struĉne obuke; 13) po potrebi sudjeluje u struĉnoj pripremi ţupanijskih propisa nad kojim nadzor vrši ţupanijska inspekcija; 14) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvještaje o radu Vladi Ţupanije Poasavske ( u daljem tekstu: Vlada Ţupanije); 15) podnosi posebne izvještaje o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Ţupanije; 16) ostvaruje suradnju sa nadleţnim tijelima u Federaciji, Republici Srpskoj i Brĉko Distriktu Bosne i Hercegovine; 17) obavlja i druge upravne i struĉne poslove odreĊene ţupanijskim i federalnim zakonima i drugim propisima. Ĉlanak 18 Unutarnja organizacija Ţupanijske uprave Unutarnja organizacija Ţupanjske uprave utvrĊuje se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada Ţupanijske uprave. Pravilnik iz stavka 1. ovog ĉlanka donosi direktor Ţupanijske uprave, uz suglasnost Vlade Ţupanije. Ĉlanak 19 RukovoĊenje Ţupanijskom upravom Ţupanijskom upravom rukovodi direktor. Direktora Ţupanijske uprave postavlja Vlada Ţupanije sukladno Zakonu o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine FBiH”, broj: 35/05, u daljem tekstu: Zakon o organizaciji tijela uprave), i Zakonu o drţavnim sluţbenicima u tijelima drţavne sluţbe Ţupanije Posavke (¨Narodne novine Ţupanije Posavske”,broj 7/10,5/11) Direktor Ţupanijske uprave za svoj rad odgovara Vladi Ţupanije. Stranica | 584 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 Ĉlanak 20 Direktor Ţupanijske uprave Direktor Ţupanijske uprave (u daljem tekstu: direktor) je rukovodeći drţavni sluţbenik koji: 1) rukovodi, predstavlja i zastupa Ţupanijsku upravu; 2) organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje inspekcijskog nadzora iz nadleţnosti ţupanijskih inspekcija koje su u sastavu Ţupanijske uprave; 3) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim zakonom; 4) obavlja i druge poslove iz nadleţnosti Ţupanijske uprave koji su odreĊeni ovim Zakonom i drugim ţupanijskim i federalnim propisima. Ĉlanak 21 Rukovodeći drţavni sluţbenici Rukovodeći drţavni sluţbenici u Ţupanijskoj upravi su: 1) tajnik, 2) pomoćnik direktora, Rukovodeće drţavne sluţbenike iz stavka 1. ovog ĉlanka postavlja direktor Ţupanijske uprave sukladno Zakonu o drţavnim sluţbenicima. Rukovodeći drţavni sluţbenici iz stavka 1. ovog ĉlanka za svoj rad odgovaraju direktoru Ţupanijske uprave. Ĉlanak 22 Ţupanijski inspektori U Ţupanijskoj upravi ţupanijski inspektori su: 1) trţišno- turistiĉki inspektor 2) sanitarni inspektor 3) inspektor za radne odnose i zaštitu na radu 4) inspektor za ceste i cestovni promet 5) poljoprivredni inspektor 6) veterinarski inspektor 7) termoenergetski inspektor 8) urbanistiĉko –graĊevinski inspektor 9) vodoprivredni inspektor III – INSPEKTORATI U SASTAVU ŢUPANIJSKE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE I NJIHOV DJELOKRUG Ĉlanak 23 Ţupanijski inspektorat U sastavu Ţupanijske uprave za inspekcijske poslove su: 1. Inspektorat za poljoprivredu, vodoprivredu.veterinarstvo,graĊevinarstvo 2. Inspektorat za promet roba i usluga, cestovni promet, tuirizam, ugostiteljstvo, radne odnose i sanitarne poslove. Ĉlanak 24 Djelokrug rada Djelokrug rada ţupanijskih inspekcija iz ĉlanka 22. ovog zakona utvrĊen je ţupanijskim i federalnim zakonima i drugim propisima kojima je ureĊena odreĊena upravna oblast. Ĉlanak 25 Povjeravanje struĉnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama 1) Obavljanje odreĊenih struĉnih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i proizvoda, odreĊene ekspertize i sl.), koji zahtjevaju posebnu tehniĉku opremu i specijalizirane struĉnjake, ili primjenu nauĉnih metoda i tehniĉkih postupaka, moţe se povjeriti ovlaštenim struĉnim institucijama koji obavljaju takve poslove. 2) Odluku o povjeravanju struĉnih poslova iz stavka 1. ovog ĉlanka donosi direktor Ţupanijske uprave. Ĉlanak 26 Odnos Ţupanijske uprave prema tijelima izvršne i zakonodavne vlasti Ţupanijska uprava u odnosu prema tijelima izvršne i zakonodavne vlasti postupa u skladu sa odredbama Zakona o organizaciji tijela uprave . Ĉlanak 27 Planiranje i izvješća o inspekcijskom nadzoru Ţupanijska uprava donosi godišnji program rada i mjeseĉne planove rada o obavljanju inspekcijskog nadzora. Program i plan vršenja inspekcijskog nadzora sadrţi vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima. Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora iz stavka 2. ovog ĉlanka, planirat će se veći broj inspekcijskih kontrola kod subjekta nadzora koji obavlja djelatnost sa povećanim stupnjom rizika za ţivot, zdravlje i imovinu graĊana.. Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu traţi se mišljenje ministarstava iz odgovarajućih upravnih oblasti. Mišljenja ministarstava dostavljaju se do 30. studenog tekuće godine. Planovi o vršenju inspekcijskog nadzora su sluţbena tajna. O stanju u oblastima iz svoje nadleţnosti Ţupanijska uprava podnosi izvješće Vladi Ţupanije najmanje jednom godišnje. Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 585 Pri izradi programa i planova posebno se mora voditi raĉuna da, gdje god je to moguće, da se inspekcijski nadzor vrši putem mješovitih inspekcijskih timova ovisno od oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora. Direktor, u izuzetnim sluĉajevima donosi poseban program inspekcijskog nadzora. Prema posebnom programu iz stavka 8. ovog ĉlanka, inspekcijski nadzor u odreĊenoj oblasti, ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit će javan i promovirat će se putem medija, ili na drugi prikladan naĉin sa ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijsku kontrolu Inspektor je duţan dostaviti mjeseĉno i godišnje izvješće o svom radu direktoru uprave, koje sluţi za izradu mjeseĉnog i godišnjeg izvješća. Sadrţaj izvješća o radu inspektora propisuje direktor. Ĉlanak 28 Normativi za obavljanje inspekcijskog nadzora Direktor utvrĊuje normative obavljanja inspekcijskog nadzora iz nadleţnosti inspekcija. Ĉlanak 29 Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora Obavljanje redovitog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograniĉeno brojem dana. Izuzetno, redoviti inspekcijski nadzor trţišnoturistiĉke inspekcije i inspekcije za radne odnose i zaštitu na radu kod istog subjekta nadzora moţe trajati najduţe 12 dana godišnje. Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više organizacionih jedinica, inspekcijski nadzor iz stavka 2. ovog ĉlanka moţe trajati duţe od 12 dana godišnje. Ako inspekcijski nadzor traje manje od ĉetiri sata raĉuna se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od ĉetiri sata, raĉuna se kao jedan dan. Izuzetno, ako postoje osnovane sumnje o znaĉajnom kršenju zakona, ili ako se nadzor zahtijeva zbog obima da inspekcijski nadzor traje duţe, rukovoditelj tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova moţe rješenjem odrediti da inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora traje i duţe od 12 dana, ali ne duţe od 20 dana godišnje. Odgovorna osoba subjekta nadzora moţe odbiti suradnju u inspekcijskom nadzoru jedne vrste inspekcije, ako inspektor nema rješenje o dozvoli prekoraĉenja broja dana inspekcijskog nadzora. Ĉlanak 30 Evidencije o inspekcijskom nadzoru Tijelo nadleţno za vršenje inspekcijskih poslova vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve inspekcije u svom sastavu. Evidenciju o inspekcijskom nadzoru vodi i svaki inspektor. Ĉlanak 31 Iskaznica inspektora Inspektor ima iskaznicu kojom dokazuje svoje sluţbeno svojstvo, identitet i ovlaštenje propisana zakonom. Inpektorima iskaznicu izdaje rukovoditelj tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova. Ĉlanak 32 Ocjenjivanje rada inspektora Rad inspektora sukladno Zakonu o drţavnim sluţbenicima ocjenjuje se najkasnije do kraja sijeĉnja tekuće godine za proteklu godinu. Rukovoditelj tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova sukladno Zakonu o drţavnim sluţbenicima donosi rješenje o ocjeni rada inspektora. Ĉlanak 33 Struĉno obrazovanje inspektora Inspektor je obvezan da se neprestano struĉno obrazuje i usavršava za obavljanje inspekcijskog nadzora prema programu struĉne obuke inspektora koji donosi rukovoditelj tijela nadleţnog za obavljanje inspekcijskih poslova sukladno Zakonu o drţavnim sluţbenicima. Ĉlanak 34 Ograniĉenje inspektora u obavljanju drugih poslova Inspektor ne smije obavljati gospodarske, trgovaĉke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca, niti uĉestvovati u radu struĉnih komisija i tijela uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koja podlijeţu tom inspekcijskom nadzoru, izuzev u sluĉaju kada je to izriĉito dopušteno posebnim zakonom. Zabrana iz stavka 1. ovog ĉlanka ne odnosi se na nauĉni i istraţivaĉki rad, poslove edukacije i obrazovanja. Za obavljanje poslova iz stavka 2. ovog ĉlanka suglasnost daje rukovoditelj tijela nadleţnog za obavljanje inspekcijskih poslova. Stranica | 586 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 Ĉlanak 35 Posebni dodaci na plaću Osnovna plaća direktora i inspektora kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlastima i uvjetima rada, uvećava se za postotak od 20%. Vrsta poslova i broj izvršitelja koji ostvaruju ovo pravo utvrĊuje se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada Ţupanijske uprave. Ĉlanak 36 Ĉuvanje poslovne i druge tajne u radu inspektora Inspektor je duţan ĉuvati poslovnu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u obavljanju inspekcijskog nadzora. Inspektor je duţan ĉuvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiĉu inspekcijskog nadzora. Duţnost ĉuvanja tajne u smislu st. 1. i 2. ovog ĉlanka traje i nakon prestanka obavljanja duţnosti inspektora, a najduţe dvije godine od dana prestanka te duţnosti. Ĉlanak 37 Suspenzija inspektora Inspektor će biti suspendiran sa te duţnosti, ako: 1. ne obavi inspekcijski nadzor, ili ne poduzme upravne mjere kad je oĉito da je to morao obaviti, a naroĉito ako su zbog toga nastupile veće štetne posljedice; 2. pri obavljanju inspekcijskog nadzora prekoraĉi ili zloupotrijebi svoje ovlasti; 3. obavlja djelatnost ili poslove suprotno ĉlanku 47. ovog Zakona; 4. obavljanjem duţnosti inspektora uĉini kazneno djelo ili kazneno djelo koje je smetnja za rad u drţavnoj sluţbi; 5. prekrši obvezu ĉuvanja poslovne i druge tajne sa kojom je upoznat u vršenju inspekcijskog nadzora sukladno ovom zakonu; 6. koristi imovinu tijela drţavne sluţbe u privatne svrhe. Ĉlanak 38 Prijedlog za suspenziju inspektora Prijedlog za suspenziju inspektora podnosi direktor, u skladu sa Zakonom o drţavnim sluţbenicima. Ĉlanak 39 Odluĉivanje o suspenziji inspektora O suspenziji inspektora direktor donosi rješenje. Protiv rješenja iz stavka 1. ovog ĉlanka inspektor ima pravo ţalbe sukladno Zakonu o drţavnim sluţbenicima. Ţalba na rješenje iz stavka 2. ovog ĉlanka ne odlaţe izvršenje rješenja. Suspenzija inspektora ne iskljuĉuje njegovu stegovnu odgovornost prema odredbama Zakona o drţavnim sluţbenicima, ili prekršajnu i kaznenu odgovornost ako razlozi za suspenziju istodobno imaju i obiljeţja tih odgovornosti. Ĉlanak 40 Obveze inspektora u sluĉaju suspenzije Danom suspenzije inspektor je duţan direktoru predati iskaznicu, spise nezavršenih predmeta u inspekcijskom nadzoru i sredstva rada sa kojima je bio zaduţen. O predaji iskaznice, preuzimanju sluţbene dokumentacije i sredstava rada iz stavka 1. ovog ĉlanka sastavlja se zapisnik. Ĉlanak 41 Povreda radne duţnosti Povreda radne duţnosti inspektora propisat će se općim aktom direktora sukladno ovom Zakonu i drugom propisu. IV - NADLEŢNOST INSPEKCIJA Ĉlanak 42 Nadleţnost ţupanijske inspekcije Ţupanijska inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u okviru nadleţnosti utvrĊenih ţupanijskim, općinskim, federalnim i drugim propisima. Ţupanijska inspekcija obavlja inspekcijski nadzor iz svoje nadleţnosti na cijelom podruĉju Ţupanije. Ĉlanak 43 Ovlaštenje za vršenje inspekcijskog nadzora Direktor rješenjem moţe ovlastiti više ţupanijskih inspektora da vrše inspekcijski nadzor u odreĊenoj oblasti u izvršenju ţupanijskih, općinskih i federalnih propisa na podruĉju Ţupanije Posavske u cilju poboljšanja stanja u toj oblasti, kao i po zahtjevu Predsjednika Vlade i Vlade Ţupanije Posavske. Protiv rješenja direktora Ţupanijske uprave iz stavka 1. ovog ĉlanka ne moţe se izjaviti ţalba. Ĉlanak 44 Inspekcijski nadzor u sluĉaju neposredne opasnosti U sluĉajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje i ţivot graĊana, materijalna dobra i okoliš, zaštitu javnog interesa, inspekcijski nadzor izvršit će najbliţi inspektor u odgovarajućoj upravnoj oblasti. Po obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je duţan u što kraćem roku saĉiniti izvještaj Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 587 o obavljenom inspekcijskom nadzoru, i obavjestiti nadleţno tijelo za vršenje inspekcijskih poslova. Ĉlanak 45 Vršenje inspekcijskog nadzora kad nije odreĊena nadleţnost Kad je ţupanijskim propisom propisan inspekcijski nadzor, a nije odreĊeno koje će ga tijelo vršiti, za te poslove nadleţna je ţupanijska inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti. Ĉlanak 46 Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora Kad to potreba sluţbe zahtjeva, direktor moţe, izuzetno, ovlastiti i drugog drţavnog sluţbenika tog tijela uprave koji ispunjava uvjete iz ĉlanka 8.i 9.ovog zakona da izvrši samo odreĊene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju odreĊenog nadzora o ĉemu direktor donosi pismeno rješenje. Ĉlanak 47 Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadleţnosti druge inspekcije Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz odreĊene upravne oblasti ne moţe vršiti inspekcijski nadzor iz nadleţnosti inspekcije iz druge upravne oblasti, osim u sluĉajevima i uvjetima odreĊenim ovim Zakonom. Ĉlanak 48 Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadleţnosti druge inspekcije Kada je potrebno ţurno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti moţe u sluĉajevima, i pod uvjetima koji su odreĊeni zakonom, izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz suglasnost rukovoditelja tijela uprave za vršenje inspekcijskih poslova. O izvršenom inspekcijskom nadzoru obavijestit će se nadleţni inspektor u roku od tri dana od dana izvršenja inspekcijskog nadzora. Ĉlanak 49 Prijedlog za rješavanje sukoba nadleţnosti izmeĊu ţupanijskih inspekcija U sluĉaju sukoba nadleţnosti izmeĊu ţupanijskih inspekcija, prijedlog za rješavanje tog sukoba podnosi ţupanijska inspekcija koja je posljednja postupala, i ţupanijska inspekcija koja smatra da je nadleţna za postupanje u roku od tri dana od dana saznanja o sukobu nadleţnosti. Ĉlanak 50 Rješavanje sukoba nadleţnosti izmeĊu ţupanijskih inspekcija Sukob nadleţnosti izmeĊu ţupanijskih inspekcija u sastavu Ţupanijske uprave rješava direktor. Ĉlanak 51 Sukob nadleţnosti izmeĊu ţupanijskih i federalnih inspekcija Sukob nadleţnosti izmeĊu federalnih i ţupanijskih inspekcija, rješavaju sporazumno direktor Federalne uprave i direktor ţupanijske uprave za inspekcijske poslove, u roku od tri dana od dana nastanka sukoba. Ako se sukob nadleţnosti ne riješi sporazumno u roku iz stavka 1. ovog ĉlanka, sukob nadleţnosti rješavat će Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. V – PREVENTIVNO DJELOVANJE INSPEKTORA U OBAVLJANJU INSPEKCIJSKOG NADZORA Ĉlanak 52 Preventivno djelovanje inspektora U obavljanju inspekcijskog nadzora, inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprijeĉavanja povrede zakona i drugih propisa, spreĉavanja nastajanja štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica, ukoliko iste nisu nastupile, u cilju zaštite javnog i privatnog interesa. Ĉlanak 53 Preventivne mjere U poduzimanju preventivnih mjera inspektor: 1) upoznaje subjekte nadzora o obvezama iz zakona i drugih propisa i sankcijama u sluĉajevima njihovog ne pridrţavanja; 2) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridrţavanja zakona i drugih propisa; 3) predlaţe mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje; 4) upoznaje subjekte nadzora o pravima i obavezama koja imaju u postupku inspekcijskog nadzora, sukladno zakonu; 5) izvješćuje nadleţno tijelo o uoĉenim nedostacima koji nisu posebno propisani i sankcionirani zakonima i drugim propisima, 6) ukazuju nadleţnim tijelima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obveza subjekata nadzora kod tih tijela, sa ciljem da se taj postupak, što je moguće više, olakša i pojednostavi za subjekta nadzora; Stranica | 588 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 7) daje informacije i savjete subjektima nadzora o najdjelotvornijem naĉinu izvršenja zakona i drugih propisa, 8) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrĊenih zakonom i drugim propisima; 9) nastoji osigurati što potpunije podatke o subjektu nadzora; 10) gradi povjerenje sa subjektima nadzora, koja mu se obraćaju zbog povrede zakona i drugih propisa; 11) ostvaruje suradnju sa udruţenjima graĊana, odgovarajućim sluţbama i drugim pravnim i fiziĉkim osobama koja im mogu dati bliţe podatke o subjektima nadzora; 12) inspektori meĊusobno suraĊuju i pomaţu se u radu i nastoje da jedni drugima daju što potpunije i brţe informacije kojima raspolaţu, kako bi ostvarili što efikasnije preventivno djelovanje u postupku inspekcijskog nadzora sukladno zakonu. VI - INSPEKCIJSKI NADZOR Ĉlanak 54 Prava, obveze i odgovornosti inspektora U obavljanju inspekcijskog nadzora nadleţni inspektor ima prava, obveze i odgovornosti propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Ĉlanak 55 Primjena meĊunarodnih Konvencija Inspektori su duţni primjenjivati meĊunarodne Konvencije koje je ratificirala Bosna i Hercegovina. Ĉlanak 56 Ovlaštenja inspektora Nadleţni inspektor je ovlašten da: 1) utvrĊuje identitet subjekta nadzora i drugih osoba od znaĉaja za inspekcijski nadzor, 2) pregleda poslovne i druge prostorije, objekte i opremu, postrojenja, ureĊaje, instalacije, proces rada i proizvode; 3) utvrĊuje da li subjekt nadzora ima odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalno - tehniĉkih i kadrovskih uvjeta za obavljanje djelatnosti i druge akte odreĊene zakonom; 4) utvrĊuje da li subjekt nadzora ispunjava propisane uvjete vezane za prostor koji koristi za obavljanje registrirane djelatnosti; 5) nadzire naĉin obavljanja djelatnosti-proces rada, sigurnosti roba, i kvalitet proizvoda i pruţenih usluga; 6) vrši uvid u poslovne knjige i drugu sluţbenu dokumentaciju koja je od znaĉaja za vršenje inspekcijskog nadzora; 7) saslušava stranke, svjedoke i druge osobe ĉija izjava je od znaĉaja za utvrĊivanje ĉinjenica u vršenju inspekcijskog nadzora; 8) uzima uzorke, radi laboratorijske i druge struĉne analize; 9) poduzima upravne i druge mjere sukladno ovom i drugim Zakonima; 10) poduzima preventivne aktivnosti u obavljanju inspekcijskog nadzora; 11) zabrani pristup mjestu na kojem se obavlja inspekcijski nadzor; 12) izda prekršajni nalog i podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; 13) obavlja i druge sluţbene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. Pored ovlaštenja iz stavka 1. ovog ĉlanka, inspektor ima prava i obveze sukladno posebnim propisima da: 1) obavi inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji ,uz prethodno pribavljen nalog nadleţnog suda ako sazna da se odreĊena stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, 2) zaustavlja i iskljuĉuje svako prometno sredstvo koje uĉestvuje u unutrašnjem cestovnom prometu ,osim vozila vojske, policije i hitne pomoći, 3) zabrani obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po ţivot, zdravlje, okoliš i nanijeti materijalnu štetu, 4) oduzme nezakonito steĉenu imovinsku korist, 5) omogući subjektu nadzora sudjelovanje u svim inspekcijskim radnjama i izjašnjavanje o ĉinjenicama i okolnostima bitnim za utvrĊivanje potpunog i pravilnog ĉinjeniĉnog stanja kao i zaštitu njegovih prava i pravnih interesa, 6) ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da uoĉene povrede kod subjekta nadzora imaju obiljeţje kriviĉnog djela, o tom saznjanju će obavijesti nadleţno tuţiteljstvo. Ĉlanak 57 Inspekcijski nadzor u sluĉaju kada je subjekt nadzora nepoznat Ako je subjekt nadzora nepoznat, ili se ne odazove pozivu inspektora da mu omogući obavljanje inspekcijskog nadzora, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor sukladno nastalim okolnostima, uz prisustvo druge osobe koju zakljuĉkom odredi. Ĉlanak 58 Postupak inspektora u sluĉaju neusklaĊenosti sa materijalnim propisom Ako inspektor utvrdi da rješenje kojim je subjektu nadzora utvrĊeno odreĊeno pravo nije u skladu sa materijalnim propisom iz oblasti koju nadzire, o istom će u skladu sa Zakonom o upravnom Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 589 postupku („Sluţbene novine FBiH”, broj: 2/98 i 48/99, u daljem tekstu: Zakon o upravnom postupku) pismeno obavjestiti nadleţno tijelo i zatraţiti da se navedeno rješenje poništi ili ukine po pravu nadzora. Ĉlanak 59 Postupak inspektora u sluĉaju inspekcijskog nadzora kućne radinosti Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je rješenje o obavljanju djelatnosti kućne radinosti izdato bez prethodnog utvrĊivanja da li subjekt nadzora posjeduje sredstva i opremu za kućnu radinost, zabranit će rad subjektu nadzora. Ĉlanak 60 Ne ometanje redovnog procesa rada Inspektor je duţan obaviti inspekcijski nadzor na naĉin da što manje ometa redovan proces rada odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora. Prava i obveze subjekta nadzora Ĉlanak 61 Subjekt nadzora duţan je sudjelovati u inspekcijskom nadzoru. Subjekt nadzora duţan je omogućiti inspektoru obavljanje inspekcijskog nadzora sukladno traţenju inspektora. Inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora duţna je omogućiti i svaka druga osoba koja ima veze sa poslovima na koje se odnosi inspekcijski nadzor. Subjekt inspekcijskog nadzora duţan je nadleţnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu sluţbenu dokumentaciju, podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvrĊivanje svih ĉinjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi inspektor. Subjekt inspekcijskog nadzora duţan je na zahtjev inspektora odrediti ovlaštenu osobu koja će biti prisutna za vrijeme obavljanja inspekcijskog nadzora i na traţenje inspektora staviti mu na raspolaganje sluţbenu dokumenatciju u cilju efikasnog obavljanja inspekcijskog nadzora. Izuzetno, u sluĉajevima i pod uvjetima odreĊenim ovim Zakonom ili drugim propisom, inspektor moţe obaviti inspekcijski nadzor i bez sudjelovanja subjekta nadzora. Ĉlanak 62 Subjekt nadzora obvezno izvješćuje nadleţnog inspektora i nadleţnu policijsku upravu o sluĉajevima nastanka opasnosti po ţivot i zdravlje graĊana i materijalnih dobara na naĉin kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Ĉlanak 63 Ako se u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrĊivanje ĉinjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih osoba zaposlenih kod subjekta nadzora ili su te osobe u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora subjekt nadzora je duţan dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. Inspektor zahtjeve iz stavka 1. ovog ĉlanka nalaţe usmeno, a prema okolnostima to moţe odrediti i zakljuĉkom. Protiv zakljuĉka iz stavka 2.ovog ĉlanka ne moţe se izjaviti posebna ţalba. Ĉlanak 64 Subjekt nadzora duţan je uzorke proizvoda dati inspektoru radi ispitivanja kod struĉne institucije ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebito utvrditi odgovaraju li proizvodi propisanim standardima. Ĉlanak 65 O rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka inspektor u pismenom obliku izvješćuje subjekta nadzora. Subjekt nadzora ima pravo traţiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti naĉin i istom metodom kod druge ovlaštene institucije ukoliko nije zadovoljan sa nalazom i mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo ispitivanje. Kod uzimanja uzoraka u postupku obavljanja inspekcijskog nadzora, a u cilju utvrĊivanja da li odgovaraju propisanom ili deklariranom sastavu i propisanom obliku, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. Ĉlanak 66 Subjekt nadzora ima pravo odbiti suradnju sa inspektorom ukoliko inspektor nije predoĉio rješenje o dozvoli prekoraĉenja broja dana inspekcijskog nadzora iz ĉlanka 28. i 29. stavak 6. ovog Zakona odnosno, prekoraĉio utvrĊene normative za obavljanje inspekcijskog nadzora. Ĉlanak 67 Kada inspektor utvrĊuje ĉinjeniĉno stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo da se izjasni o svim ĉinjenicama i dokazima koji su izneseni u postupku inspekcijskog nadzora. Stranica | 590 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 Ĉlanak 68 Subjekt nadzora ima pravo na pruţanje struĉne pomoći od strane inspektora koji obavlja inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti obavljanja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. Ĉlanak 69 Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno odreĊuje koje će dokaze koristiti za utvrĊivanje ĉinjeniĉnog stanja. Inspektor će upoznati subjekta nadzora sa dokazima koji nisu kod njega pribavljeni i omogućiti mu da se o njima izjasni. Ĉlanak 70 Subjekt nadzora ima pravo da podnosi redovita i vanredna pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Ĉlanak 71 Subjekt nadzora obvezan je da se educira o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u svom radu. Ĉlanak 72 Subjekt nadzora, koji ne koristi jezik koji je u sluţbenoj uporabi u Federaciji u postupku inspekcijskog nadzora, duţan je osigurati prevoditelja na jedan od jezika koji je u sluţbenoj uporabi u Federaciji. Subjekt nadzora osigurat će prevoditelja i za strane osobe koje su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zateĉene na radnom mjestu kod subjekta nadzora. Troškove prevoĊenja iz stavka 1. ovog ĉlanka snosi subjekt nadzora. Ĉlanak 73 Pozivanje odgovornih i drugih osoba U inspekcijskom nadzoru inspektor moţe pozvati u organ nadleţan za obavljanje inspekcijskih poslova ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje odgovornu osobu subjekta nadzora i svaku drugu osobu radi saslušanja, ili davanja potrebnih podataka za pravilno utvrĊivanje ĉinjeniĉnog stanja od znaĉaja za obavljanje inspekcijskog nadzora. Osobe iz stavka 1. ovog ĉlanka mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a izuzetno i u sve dane i izvan tog vremena, ako se radi o ţurnosti. Poziv se upućuje u pisanom obliku, a izuzetno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja. Ĉlanak 74 Ako inspektor, u momentu obavljanja inspekcijskog nadzora, ne zatekne kod subjekta nadzora odgovornu osobu ili osobu koju on ovlasti i time bude onemogućen da izvrši inspekcijski nadzor, pismeno će obavijestiti subjekt nadzora da u odreĊeno vrijeme i u odreĊenog dana, pristupi u prostorije tijela nadleţnog za obavljanje inspekcijskih poslova i donese traţenu dokumentaciju. Ĉlanak 75 Pozvana osoba duţna je odazvati se pozivu inspektora. Ako se pozvana osoba ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku od 24 sata od dana prijema poziva, inspektor moţe sukladno zakonu i drugim propisom odrediti da se ista prisilno dovede. Troškovi prinudnog privoĊenja padaju na teret osobe koja se privodi. O prisilnom dovoĊenju, inspektor donosi zakljuĉak na koji se ne moţe izjaviti posebna ţalba. Postupak inspekcijskog nadzora Ĉlanak 76 Primjena Zakona o upravnom postupku U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je duţan pridrţavati se naĉela utvrĊenih ovim Zakonom i Zakonom o upravnom postupku. Ĉlanak 77 Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po sluţbenoj duţnosti. Ĉlanak 78 Inspekcijski nadzor sukladno ovom Zakonu izvršit će se i na pismeni zahtjev: 1) Vlade Ţupanije, 2) Ţupanijskih ministara iz upravnog podruĉja koje je u djelokrugu ministarstva , 3) Federalne uprave. Ĉlanak 79 Pravne i fiziĉke osobe mogu podnijeti pismeni zahtjev nadleţnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor. Nadleţna inspekcija će o poduzetim mjerama izvjestit podnositelja zahtjeva pismeno u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 591 Odredbe ovog ĉlanka ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke. Ĉlanak 80 Inspekcijski nadzor na zahtjev pravne i fiziĉke osobe radi zaštite njenih prava i pravnih interesa Inspektor će obavit inspekcijski nadzor na pismeni ili usmeni zahtjev pravne i fiziĉke osobe, koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traţi da se izvrši inspekcijski nadzor. O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor će obavijestiti podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva moţe se obratiti rukovoditelju nadleţnog tijela za vršenje inspekcijskih poslova, radi zaštite svojih prava, u roku od tri mjeseca od dana saznanja za uĉinjenu povredu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana uĉinjene povrede. Inspektor je duţan ĉuvati kao tajnu podatak o identitetu podnositelja zahtjeva. Ĉlanak 81 Odnos Ţupanijske uprave prema tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Tijela uprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti duţne su izvijestiti nadleţnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a znaĉajne su za rad inspekcije. Tijela uprave i pravne osobe iz stavka 1. ovog ĉlanka duţne su, uz obavijest, dostaviti i sve dokaze kojim raspolaţu. Ĉlanak 82 Ako pravna osoba sa javnim ovlaštenjima ne obavi povjerene poslove sukladno zakonu i drugim propisima, ţupanijski inspektor koji obavlja inspekcijski nadzor, će pismeno obavijestiti tijelo kojem je povjerio javna ovlaštenja. Ĉlanak 83 Ako inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da subjekt nadzora, kome je povjereno da upravlja i eksploatira javno dobro, ne postupa u svojstvu dobrog domaćina, kaznit će odgovornu osobu u subjektu nadzora, a rješenjem će naloţiti otklanjanje nedostataka. Inspektor će provesti inspekcijski nadzor koji se odnosi na kontrolu sadrţaja i uvjeta pod kojim se upravlja i eksploatira javno dobro. Ĉlanak 84 Postupanje inspektora u sluĉaju nadleţnosti druge inspekcije Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa, iz nadleţnosti druge inspekcije odnosno drugog tijela uprave, obavijestiti će u pisanoj formi nadleţnu inspekciju, odnosno tijelo uprave. Ĉlanak 85 Predstavljanje inspektora subjektu nadzora Prije poĉetka vršenja inspekcijskog nadzora inspektor će se predstaviti subjektu nadzora uz predoĉenu sluţbenu iskaznicu. Ĉlanak 86 Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora Inspekcijski nadzor obavlja se na mjestu gdje treba utvrditi ĉinjenice o izvršavanju propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se obavlja nadzor, odgovorna osoba duţna je inspektoru osigurati odgovarajuće uvjete za rad. Inspektor moţe pozvati subjekt nadzora da u prostorije tijela nadleţnog za obavljanje inspekcijskih poslova dostavi potrebnu dokumentaciju, radi obavljanja inspekcijskog nadzora. Ĉlanak 87 Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora Inspektor moţe obaviti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći u toku njegovog radnog vremena, a izuzetno i izvan radnog vremena ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog nadzora. Ako se inspekcijski nadzor obavlja u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne moţe se završiti u tijeku njegovog radnog vremena inspektor moţe izvršiti privremeno peĉaćenje poslovnog prostora, ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora, a u cilju dovršenja zapoĉetog inspekcijskog nadzora. O privremenom peĉaćenju poslovnog prostora, ili opreme iz stavka 2. ovog ĉlanka donosi se zakljuĉak protiv kojeg se ne moţe izjaviti posebna ţalba. Ĉlanak 88 UtvrĊivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrĊuje: 1) identifikaciju subjekta nadzora i to: a) identitet za fiziĉku osobu, b) oblik organiziranja za pravnu osobu, Stranica | 592 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 c) podatke o odgovornoj osobi za predstavljanje i zastupanje pravne osobe prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar; 2) posjedovanje propisane dokumentcije za obavljanje djelatnosti: a) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar; b) rješenje za obavljanje djelatnosti (obrtnica, odobrenje i sl.); c) pravni osnov korištenja poslovnog prostora; d) odobrenje sukladno zakonu za prikljuĉak na komunalne, elektro, plinske i druge instalacije; e) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost sukladno zakonu (vaţenje koncesije, tehniĉki nadzor, registracija, atest i sl.); f) i drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati sukladno zakonu i drugom propisom. Za strane drţavljane koji se zateknu na radu utvrĊuje se posjedovanje i vaţenje radne dozvole. Ĉlanak 89 Ako subjekt nadzora u tijeku inspekcijskog nadzora inspektoru predoĉi dokaz da je blagovremeno, u zakonom propisanom postupku podnio zahtjev nadleţnom tijelu za izdavanje dokumentacije iz ĉlana 88. stavak 1. toĉka 2. ovog zakona, inspektor će nastaviti inspekcijski nadzor kao da subjekt nadzora posjeduje potrebnu dokumentaciju. Inspektor je duţan pismeno obavjestiti nadleţnog upravnog inspektora da podneseni zahtjev subjekta nadzora nije riješen u zakonom propisanom roku, radi poduzimanja zakonom propisanih mjera. Ĉlanak 90 Duţnost omogućavanja rada inspektoru Subjekt nadzora, kao i svaka druga osoba ne smije spreĉavati i oteţavati inspektoru obavljanje inspekcijskog nadzora. Ĉlanak 91 Uzimanje uzoraka proizvoda Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji, ili u prometu propisanoj zdravstvenoj ispravnosti i deklariranom sastavu, odnosno propisanom i deklariranom kvalitetu, inspektor moţe uzeti uzorke tih proizvoda u propisanoj koliĉini i propisanom broju uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlaštenoj instituciji. Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta inspektor moţe uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u koliĉini koja je potrebna za ispitivanje. Inspektor je duţan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka,. Inspektor će u pisanom obliku izvjestiti subjekta nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzoraka, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije koja je ispitivanje obavila, odnosno u skladu sa posebnim propisima. Ĉlanak 92 Ponavljanje ispitivanja kvaliteta proizvoda Ako je subjekt nadzora nezadovoljan sa nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo traţiti od inspektora da se ispitivanje ponovi, na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovlaštene organizacije za ispitivanje kvaliteta proizvoda. Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda u smislu stavka 1. ovog ĉlanka podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije suglasan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. Ĉlanak 93 Subjekt nadzora duţan je besplatno dati potrebnu koliĉinu uzorka proizvoda za ispitivanje. Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara zakonu i drugom propisu. Ako uzorak proizvoda odgovara zakonu i drugom propisu, troškovi ispitivanja iz ovog ĉlanka padaju na teret inspekcijskog tijela, ako posebnim propisom nije drugaĉije utvrĊeno. Ĉlanak 94 Rukovoditelj tijela nadleţnog za obavljanje inspekcijskih poslova pravilnikom će propisati naĉin uzimanja uzoraka i proizvoda, kao i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama, ukoliko to nije utvrĊeno posebnim propisom. Ĉlanak 95 Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije U inspekcijskom nadzoru inspektor moţe privremeno, a najkasnije do okonĉanja postupka, oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi utvrĊivanja ĉinjenica u postupku inspekcijskog nadzora. Inspektor izdaje potvrdu o privremeno oduzetoj dokumentaciji u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavatelj, broj, datum i dr.) i rok vraćanja iste. Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 593 Ĉlanak 96 Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja Inspektor moţe u inspekcijskom nadzoru privremeno, a najkasnije do okonĉanja postupka, oduzeti predmet prekršaja. Inspektor izdaje potvrdu o privremeno oduzetom predmetu prekršaja. Ĉlanak 97 Sa privremeno oduzetim predmetima inspektor postupa na naĉin odreĊen posebnim propisima, a ako privremeno oduzimanje predmeta nije regulirano, postupa prema propisu kojeg donosi direktor Ţupanijske uprave. Ako su oduzeti proizvodi podloţni brzom kvarenju (svjeţe voće i povrće, meso i preraĊevine od mesa i sl.)inspektor je duţan podnijeti prijavu za uĉinjeni prekršaj ili kazneno djelo u roku od 24 sata od dana oduzimanja takvih predmeta. Ĉlanak 98 Radnje inspekcijskog postupka kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora Inspektor ima pravo obaviti inspekcijske radnje i kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora, ako se kod istih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl., koje su od znaĉaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. Ako osoba iz stavka 1. ovog ĉlanka ne dopusti inspektoru da obavi potrebne inspekcijske radnje, on moţe prema toj osobi poduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora. Ĉlanak 99 Pomoć policije u obavljanju inspekcijskog nadzora Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru obavljanje nadzora pruţanjem fiziĉkog otpora, ili ako se takav otpor osnovano oĉekuje, inspektor moţe zatraţiti pomoć nadleţne policije. Nadleţna policija obvezna je pruţiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se obavi inspekcijski nadzor. Ĉlanak 100 Inspekcijski zapisnik O svakom obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je obvezan saĉiniti zapisnik i u njemu navesti ĉinjeniĉno stanje utvrĊeno inspekcijskim nadzorom, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz iste oblasti, u tom sluĉaju saĉinjavaju jedan zapisnik. Ĉlanak 101 Zapisnik se saĉinjava na licu mjestu i u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora. U sloţenijem inspekcijskom nadzoru, zapisnik se moţe sastaviti i završiti u sluţbenim prostorijama tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova u roku od tri dana od dana završenog inspekcijskog nadzora. Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora, odmah nakon sastavljanja. Ĉlanak 102 Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru. Primjedbe se stavljaju istovremeno sa saĉinjavanjem zapisnika, ili u sluĉaju iz ĉlana 101. stavak 2. ovog Zakona u roku od tri dana od dana prijema zapisnika. Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedbi unosi se u zapisnik. Ukoliko se primjedbe na zapisnik prilaţu uz zapisnik, one se ovjeravaju potpisom i peĉatom odgovorne osobe u subjektu nadzora. Ako ovlaštena osoba ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz stavka 2. ovog ĉlanka, niti da pismenu izjavu da nema primjedaba, smatra se da nema primjedaba na zapisnik, a inspektor tu ĉinjenicu konstatira u zapisnik. Ĉlanak 103 Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru Zapisnik o inspekcijskom nadzoru ima dokaznu snagu javne isprave, ako je sastavljen u skladu sa ovim zakonom i Zakonom u upavnom postupku. Ĉlanak 104 Razmatranje primjedbi na zapisnik o inspekcijskom nadzoru Inspektor je duţan proĉitati sadrţaj zapisnika subjektu nadzora. Inspektor je obvezan razmotriti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, i prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. O primjedbama na zapisnik posebno se ne odluĉuje, već se cijene i obrazlaţu u postupku donošenja upravnog akta.U obrazloţenju tog akta moraju se cijeniti sve dane primjedbe na zapisnik. Upravne i druge mjere Stranica | 594 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 Ĉlanak 105 Upravne mjere koje inspektor odreĊuje u inspekcijskom nadzoru Ako nadleţni inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa u skladu sa obvezama koje su utvrĊene propisima, duţan je naloţiti odgovarajuće upravne mjere i to: 1) naloţiti da se utvrĊeni nedostaci i nepravilnosti otklone na naĉin i u roku kako je odreĊeno ovim Zakonom i posebnim propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; 2) usmeno naloţiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće radnje i mjere u cilju otklanjanja utvrĊenih nepravilnosti ukoliko postoji opasnost po ţivot i zdravlje ljudi i ţivotinja, odnosno opasnost po okoliš; 3) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost kada je to odreĊeno ovim Zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; 4) zabraniti rad subjektu nadzora ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadleţnog tijela i odmah zapeĉatiti poslovni prostor ili sredstva rada; 5) privremeno oduzeti, staviti pod nadzor ili uništiti predmet prekršaja; 6) naloţiti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je pravna osoba, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno tijelo uprave obavezan da poduzme; 7) odrediti i druge mjere koje su odreĊene ovim Zakonom i posebnim propisima. Ĉlanak 106 Rješenje inspektora o upravnim mjerama Inspektor odreĊuje upravne mjere rješenjem u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Rješenje kojim se nalaţu upravne mjere, inspektor donosi u zakonom propisanom roku, a kod usmeno naloţenih upravnih mjera rješenje donosi u rokovima propisanim u ĉlanu 112. i 113. ovog Zakona. Ĉlanak 107 Ako se odreĊuje upravna mjera koja se mora izvršiti odmah ili odmah zapoĉeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri moţe se donijeti i na odgovarajućem obrascu i odreĊeni podaci i odluke se mogu napisati rukom, a ĉiji sadrţaj propisuje rukovoditelj tijela nadleţnog za obavljanje inspekcijskih poslova. Rješenje iz stavka 1. ovog ĉlanka sadrţi u obrazloţenju, u pravilu, razlog zbog kojeg se donosi takvo rješenje i navoĊenje propisa na temelju kojeg je odreĊena upravna mjera. Ĉlanak 108 Javno objavljivanje upravne mjere Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti ako se njom postiţe potpunija svrha inspekcijskog nadzora. Upravna mjera javno se objavljuje na oglasnoj tabli subjekta nadzora u sjedištu subjekta nadzora, u javnim glasilima ili na drugi pogodan naĉin. Upravna mjera privremene zabrane rada Ĉlanak 109 Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor moţe zabraniti rad u cijelosti ili djelimiĉno a zabrana poĉinje teći od dana uruĉenja rješenja. Inspektor će na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti peĉaĉenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora, ako obavlja djelatnost: - bez rješenja o upisu u sudski registar nadleţnog suda; - bez odobrenja nadleţnog tijela za obavljanje djelatnosti ili - u suprotnosti sa rješenjem kojim mu je odobreno obavljanje odreĊene djelatnosti; Inspektor , upravnu mjeru iz stavka 2.ovog ĉlanka neće poduzeti ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, ţivot i zdravlje ljudi i ţivotinja, odnosno uzrokovati opasnost po okoliš; Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pruţa usluge za pravnu ili fiziĉku osobu koje ne posjeduje potrebnu dokumentaciju, odmah će zabraniti dalje obavljanje navedenog posla; Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada moţe biti nasilno narušena ili u kratkom roku od strane subjekta nadzora ili drugih osoba neizvršena, inspektor moţe naloţiti stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim objektima na naĉin da angaţira ovlaštenu agenciju za zaštitu imovine i osobu(u daljem tekstu: agencija). Troškove iz stavka 5. ovog ĉlanka snosi subjekt nadzora kojem je izreĉena mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Ţalba na rješenje iz stavka 2. i 4. ovog ĉlanka ne odlaţe izvršenje rješenja. Ĉlanak 110 Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod istog subjekta nadzora postojanje više od dva prekršaja, inspektor moţe izreći upravnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 7 dana, a u svakom narednom ponovljenom sluĉaju u trajanju od 30 dana. Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 595 Ţalba na rješenje iz prethodnog stavka ne odlaţe izvršenje rješenja. Ĉlanak 111 Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti ţurne mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po ţivot i zdravlje ljudi, ili nastanak veće materijalne štete, inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru u skladu sa ĉlankom 105. stavak 1. toĉke 2. ovog zakona, i istovremeno naloţiti da se ista odmah izvrši. Pored sluĉajeva iz stavka 1. ovog ĉlanka, inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru i kada je to odreĊeno posebnim propisom. Ĉlanak 112 Usmeno naloţena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pismeno rješenje u roku od tri dana od dana usmeno naloţene upravne mjere. Ĉlanak 113 Ako inspektor sukladno ovom Zakonu, usmeno naloţi zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet će i pismeno rješenje u roku od 24 sata od momenta usmeno naloţene upravne mjere. Ĉlanak 114 Peĉaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora Kada je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor će odmah, na licu mjesta peĉaćenjem ili na drugi odgovarajući naĉin zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad, ili zapeĉatiti sredstva rada. Naĉin zatvaranja poslovnih prostorija ili peĉaĉenje sredstava rada iz stavka 1. ovog ĉlanka inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada. O poduzetim radnjama iz stavka 1.ovoga ĉlanka saĉinit će se zapisnik. Rukovoditelj tijela nadleţnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će propis o naĉinu peĉaćenja i naĉinima drugih oblika zatvaranja poslovnih prostorija u kojima je odreĊena zabrana rada. Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje i uništenja predmeta prekršaja Ĉlanak 115 Inspektor moţe prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja. Inspektor moţe privremeno oduzeti i novac koji potiĉe od prodaje predmeta prekršaja iz stavka 1. ovog ĉlanka. Predmet prekršaja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod nadzor, popisuje se u posebnom zapisniku o privremenom oduzimanju i stavljanju pod nadzor predmeta prekršaja u koji se unosi i deklarirana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja. Inspektor moţe odrediti vještaka da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja. Ĉlanak 116 Privremeno oduzeti predmet prekršaja ostavlja se na ĉuvanje kod subjekta nadzora ili subjekta ovlaštenog za smještaj privremeno oduzetog predmata prekršaja, a koji je odreĊen rješenjem o privremenom oduzimanju predmeta prekršaja. Subjekt iz stavka 1. ovog ĉlanka odgovoran je za ĉuvanje predmeta prekršaja. Troškove smještaja i ĉuvanja privremeno oduzetog predmeta prekršaja snosi subjekt nadzora od kojeg je predmet prekršaja privremeno oduzet. O troškovima odluĉuje inspektor zakljuĉkom u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Pravo na naknadu troškova nema osoba, subjekt nadzora od kojeg je predmet prekršaja privremeno oduzet ako je kod njega ostavljen na ĉuvanje. Ako inspektor procijeni da subjekt ovlašten za smještaj i ĉuvanje privremeno oduzetog predmata prekršaja neće biti u mogućnost postupiti u skladu sa naloţenom mjerom iz rješenja, inspektor moţe naloţiti stalni ili povremeni nadzor nad privremeno oduzetim predmetom prekršaja, na naĉin da angaţira agenciju. Troškovi iz stavka 5. ovog ĉlanka, padaju na teret subjekta nadzora kojem je izreĉena navedena upravna mjera. Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav naĉin ĉuvanja. Ĉlanak 117 Ako je privremeno oduzet predmet prekršaja podloţan brzom kvarenju, ili bi njegovo ĉuvanje imalo nesrazmjerne troškove, inspektor koji je privremeno oduzeo predmet prekršaja od subjekta nadzora moţe odluĉiti da se predmet prekršaja odmah proda. Ako je zabranjen promet predmeta prekršaja iz stavka 1. ovog ĉlanka, ili je isti protupravno nastao, odnosno sluţi izvršenju radnji koje su u suprotnosti sa propisima, inspektor će odrediti njegovo uništenje ili na drugi naĉin onemogućiti njegov promet. Stranica | 596 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 Inspektor donosi posebno rješenje o prodaji i uništenju predmeta prekršaja, protiv koga se moţe izjaviti ţalba. Ţalba na rješenje iz stavka 3.ovog ĉlanka ne odlaţe izvršenje rješenja. Ĉlanak 118 Privremeno oduzeti predmet prekršaja koji nije podloţan brzom kvarenju i ĉiji promet nije zabranjen prodaje se nakon pravomoćnosti rješenja o privremenom oduzimanju predmeta prekršaja. O prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje protiv kojeg se moţe izjaviti ţalba. Ţalba ne odlaţe izvršenje rješenja. Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno objavljivanjem javnog oglasa o prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja, ako rješenjem iz stavka 2. ovog ĉlanka nije odreĊen drugaĉiji naĉin prodaje. Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg je oduzet predmet prekršaja. Novac od prodanog predmeta prekršaja i privremeno oduzeti novac predan na ĉuvanje u sudski depozit uplaćuje se u korist Proraĉuna Vlade Ţupanije Posavske. O prodatom i privremeno oduzetom predmetu prekršaja i novcu inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose i podaci o naplati za prodani predmet prekršaja i o uplati novca u odgovarajući depozit. Primjerak zapisnika dostavlja se i osobi od kojeg je privremeno oduzimanje izvršeno. Ĉlanak 119 Vlada, na prijedelog rukovoditelja tijela nadleţnog za obavljanje inspekcijskih poslova, donijet će provedbeni propis o postupku smještaja, ĉuvanja, naĉinu prodaje, ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora. Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru Ĉlanak 120 Dostava pismena subjektu nadzora Dostava pismena subjektu nadzora (poziv, zapisnik, zakljuĉak, rješenje i drugi akti) vrši se prema pravilima Zakona o upravnom postupku, osim u sluĉajevima koji su drugaĉije propisani ovim zakonom i Zakonom o prekršajima u Federaciji BiH („Sluţbene novine FBiH”, broj: 31/06). Ĉlanak 121 Mjesto i vrijeme dostave pismena Dostava pismena se, po pravilu, vrši u poslovnim prostorijama, odnosno u sjedištu subjekta nadzora. Ukoliko subjekt nadzora nema poslovne prostorije dostava se vrši na svakom mjestu na kojem je pismeno moguće uruĉiti primatelju. Kad se dostava ne moţe izvršiti na naĉin iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka, inspektor moţe pozvati subjekt nadzora u sluţbene prostorije tijela, radi predaje pismena. U tom sluĉaju inspektor postupa prema odredbama ĉlanka 73. 74. i 75. ovog Zakona. Ĉlanak 122 Isticanje pismena na oglasnoj ploĉi Ako se dostava pismena ne moţe izvršiti na naĉin propisan u ĉlanku 121. ovog Zakona zbog toga što se ne moţe odrediti mjesto gdje se subjekt nadzora nalazi, ili zbog toga što odbija primiti dostavu, inspektor će pismeno istaći na oglasnoj ploĉi tijela. Istekom tri dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploĉi smatrat će se da je pismeno predato subjektu nadzora. O izvršenoj dostavi prema prethodnom stavku i razlozima zbog kojih je tako postupljeno inspektor će sastaviti sluţbenu zabilješku i uloţit će je u spis predmeta. Pravni lijekovi protiv rješenja i zakljuĉaka inspektora Ĉlanak 123 Ţalba na rješenje i zakljuĉak inspektora Na rješenje inspektora o naloţenim upravnim mjerama moţe se izjaviti ţalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. O ţalbi iz stavka 1. ovog ĉlanka rješava ţupanijsko ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako zakonom nije odreĊeno da o ţalbi rješava drugo tijelo uprave. Ţalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama odlaţe izvršenje rješenja ako ovim i posebnim zakonom nije drugaĉije odreĊeno. Odredbe stavka 1.,2. i 3. ovog ĉlanka odnose se i na zakljuĉak inspektora protiv kojeg je dopuštena ţalba. Ĉlanak 124 O ţalbi na rješenje i zakljuĉak ţupanijskog inspektora koje je doneseno po federalnim propisima rješava direktor Federalne uprave. Ţalba iz prethodnog stavka ne odlaţe izvršenje rješenja, ako ovim i posebnim zakonom nije drugaĉije propisano. Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 597 Ĉlanak 125 Rok za rješavanje ţalbe Ţalbu na rješenje i zakljuĉak inspektora, nadleţno drugostupanjsko tijelo duţno je riješiti u roku od 30 dana od dana predaje ţalbe ako posebnim propisom nije odreĊen kraći rok. Ako stranka odustane od ţalbe, postupak po ţalbi obustavlja se zakljuĉkom. Ĉlanak 126 Upravni spor Rješenje Federalne uprave doneseno po ţalbi na rješenje i zakljuĉak ţuanijskog inspektora i rješenje ţuanijskog ministarstva doneseno po ţalbi na rješenje i zakljuĉak ţupanijskog inspektora, pravomoćni su upravni akti i protiv njih se moţe pokrenuti upravni spor pred nadleţnim sudom. Izvršenje upravnih mjera Ĉlanak 127 Kad se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvršiti u odreĊenom roku, subjekt nadzora duţan je o izvršenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku od tri dana nakon izvršenja. Obavijest se moţe i usmeno saopćiti na zapisnik u tijelu nadleţnom za obavljanje inspekcijskih poslova. Uz obavijest prilaţu se i odgovarajući dokazi, kojima se dokazuje izvršenje upravne mjere. Ĉlanak 128 Inspektor prati izvršenje upravne mjere po sluţbenoj duţnosti, na temelju obavljenog kontrolnog inspekcijskog nadzora i drugih dokaza i saznanja o ĉemu saĉinjava zapisnik. U obavljanju nadzora, inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno, i sukladno zakljuĉku o dozvoli izvršenja, i daje upute neposrednom izvršitelju, ili osobi koja rukovodi njihovim radom. Ĉlanak 129 U sluĉajevima kada ţalba ne odlaţe izvršenje rješenja, rješenje inspektora kojim je naloţena upravna mjera postaje izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naloţena rješenjem, a ako rok za izvršenje radnje nije odreĊen, rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. Ukoliko ţalba na rješenje inspektora odlaţe izvršenje, rješenje postaje izvršno istekom roka za ţalbu ako ţalba nije izjavljena i dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se ţalba odbacuje ili odbija. Ĉlanak 130 Produţenje roka izvršenja upravne mjere Nadleţni inspektor moţe na zahtjev subjekta nadzora produţiti rok izvršenja upravne mjere. Izvršenje upravne mjere moţe se produţiti do 30 dana, ako su ispunjeni slijedeći uvjeti: 1) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti; 2) subjekt nadzora je zapoĉeo sa izvršenjem upravne mjere; 3) da se na temelju cjelokupnog ponašanja subjekta nadzora osnovano moţe oĉekivati da će izvršiti upravnu mjeru u produţenom roku za izvršenje. O zahtjevu za produţenje roka za izvršenje upravne mjere odluĉuje inspektor koji je donio rješenje, o ĉemu donosi zakljuĉak, protiv koga se ne moţe izjaviti posebna ţalba. Izuzetno, inspektor moţe uz saglasnost rukovoditelja tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova produţiti rok za izvršenje upravne mjere iz stavka 2. ovog ĉlanka, ako to nalaţu posebne okolnosti. Ĉlanak 131 Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada Izuzetno, ako je protiv pravomoćnog rješenja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod nadleţnog suda, inspektor moţe na zahtjev subjekta nadzora, uz pismenu suglasnost rukovoditelja tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova, odgoditi izvršenje tog rješenja do konaĉne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja bi se teško mogla nadoknaditi. Odgoda izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti ako je propisom na osnovu kojeg je takva upravna mjera odreĊena izriĉito propisano da se izvršenje mora odmah provesti po donošenju rješenja. Ĉlanak 132 Zakljuĉak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je odreĊen izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovĉanoj obavezi, ili je izvršio samo djelimiĉno, inspektor je duţan donijeti zakljuĉak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja kojim je mjera odreĊena. Stranica | 598 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 Zakljuĉak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja inspektor je duţan donijeti odmah po isteku roka za izvršenje rješenja. Zakljuĉak o dozvoli prisilnog izvršenja donosi se i kad su usmeno odreĊene upravne mjere i odmah nareĊeno njihovo izvršenje ako te mjere nisu izvršene. Izvršnost rješenja o upravnim mjerama utvrĊuje se prema Zakonu o upravnom postupku. Ĉlanak 133 Protiv zakljuĉka o prisilnom izvršenju nije dozvoljena posebna ţalba, a isti postaje izvršan dostavljanjem subjetku nadzora Zakljuĉak o prisilnom izvršenju sadrţi podatke: 1) subjektu nadzora i zakonskom osnovu za donošenje zakljuĉka, 2) podatke o rješenju koje se izvršava i da subjekt nadzora nije postupio po rješenju inspektora u odreĊenom roku, 3) postupak i naĉin prisilnog izvršenja, 4) datum prisilnog izvršenja i tijela koji će provesti prisilno izvršenje, odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja, 5) uputu da protiv zakljuĉka nije dopuštena posebna ţalba, 6) potpis inspektora i otisak peĉata tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova. Ako je neophodno iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje moţe se provesti i na dan drţavnog praznika, nedjeljom i noću. Ĉlanak 134 Izvršenje upravne mjere putem druge osobe Ukoliko subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru ili je nije izvršio u cijelosti, a ona je takve prirode da je moţe izvršiti i druga osoba, inspektor će donijeti zakljuĉak o dozvoli izvršenja putem druge osobe, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. U zakljuĉku o dozvoli izvršenja putem druge osobe, subjekt nadzora će se i opomenuti da izvrši upravnu mjeru u odreĊenom roku, a ako to ne uĉini da će se izvršenje provesti putem druge osobe, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. U zakljuĉku o dozvoli izvršenja inspektor će navesti osobu putem koje će se izvršiti upravna mjera, a posebnim zakljuĉkom moţe odrediti subjektu nadzora da poloţi odreĊeni novĉani iznos na raĉun tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova, na ime podmirenja troškova izvršenja putem druge osobe. Ĉlanak 135 Izvršenje upravne mjere prisilom sa novĉanim kaţnjavanjem Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovĉanoj obvezi, a ta se mjera ne moţe izvršiti ni putem druge osobe, već je mora izvršiti osobno subjekt nadzora, inspektor će subjektu nadzora izreći novĉanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere i istovremeno odredit će mu novi rok za izvršenje, uz prijetnju novom i većom novĉanom kaznom. Novĉana kazna izriĉe se u iznosu koji je odreĊen propisom na osnovu kojeg je upravna mjera odreĊena. Ako propisom iz stavka 1. ovog ĉlanka nije odreĊen iznos novĉane kazne koju moţe izreći inspektor, novĉana kazna za pravnu osobu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM, za odgovorno osobu u pravnoj osobi od 500,00 KM do 1.500,00 KM, a za fiziĉku osobu iznosi od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Ĉlanak 136 Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novĉanih potraţivanja Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novĉanih potraţivanja provodi se sudskim putem u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku („Sluţbene novine Federacije BiH”, broj: 32/03,52/03,33/06,39/06,39/). Ĉlanak 137 Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere Inspektor sastavlja zapisnik o postupku i naĉinu provoĊenja zakljuĉka o prisilnom izvršenju upravne mjere. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadrţaju radnji koje su provedene u postupku prisilnog izvršenja. Ĉlanak 138 Prekid i obustava izvršenja upravne mjere Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je zapoĉeto moţe se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se ĉim one prestanu, o ĉemu se subjekat nadzora i ostali uĉesnici u izvršenju izvješćuju usmeno. Ukoliko se izvršenje ne moţe nastaviti istog dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zakljuĉak protiv koga nije dopuštena ţalba. Ĉlanak 139 Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko se utvrdi: 1. da je obveza subjekta nadzora izvršena, 2. da je njeno izvršenje nemoguće, 3. da se provodi prema osobi koja nije u obvezi, Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 599 4. ako je upravni akt na osnovu koga je donesen zakljuĉak o izvršenju poništen ili ukinut, 5. da je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom. O obustavi izvršenja upravne mjere inspektor donosi zakljuĉak protiv koga nije dopuštena posebna ţalba. Ĉlanak 140 Izvršenje upravne mjere radi osiguranja Radi osiguranja izvršenja, inspektor moţe zakljuĉkom dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno, ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno oteţano poslije izvršnosti rješenja. O dozvoli izvršenja upravne mjere, prije njene izvršnosti inspektor donosi poseban zakljuĉak. Protiv zakljuĉka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja moţe se izjaviti posebna ţalba koja ne odlaţe izvršenje rješenja. VII - ODNOS IZMEĐU ŢUPANIJSKE UPRAVE I DRUGIH TIJELA Ĉlanak 141 Odnos izmeĊu Ţupanijske uprave i općinskih inspekcija zasnivaju se na pravima i obvezama koje svaki od tih tijela ima u odnosu na izvršavanje ţupanijskih zakona i drugih propisa. Ĉlanak 142 U obavljanju poslova koji proizilaze iz ţupanijskih zakona i drugih propisa za ĉije su obavljanje, pored Ţupanijske uprave nadleţni i druga tijela, Ţupanijska uprava ima pravo traţiti od tih tijela spise, dokumentaciju i izvješća o obavljanju poslova predviĊenih u tim propisima, a ta tijela duţna su dostaviti traţene podatke u rokovima koje odredi to tijelo. Ako tijela iz stavka 1. ovog ĉlanka ne izvršavaju ţupanijske zakone i druge propise ili ih nepravilno izvršavaju, u tom sluĉaju Ţupanijska uprava će pismeno upozoriti ta tijela. Ako ta tijela ne postupe po pismenom upozorenju Ţupanijska uprava će pismeno izvijestiti Vladu Ţupanije. Vlada Ţupanije će, donijeti odluku kojom će narediti Ţupanijskoj upravi da neposredno izvršava ţupanijske propise, dok te poslove ne poĉne obavljati nadleţno tijelo. Ĉlanak 143 Pruţanje pravne pomoći Zahtjevi Ţupanijske uprave odnosno ţupanijske inspekcije za pruţanje pravne pomoći od strane drugih tijela smatraju se ţurnim i po njima se mora postupati najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva. Ţupanijska uprava odnosno ţupanijske inspekcije duţne su pruţiti pravnu pomoć po zahtjevu za pruţanje pravne pomoći od strane tijela iz ĉlanka 142. ovog Zakona. Ĉlanak 144 Suradnja inspekcija sa drugim tijelima Ţupanijske inspekcije duţne su suraĊivati sa drugim drţavnim tijelima, pravnim osobama, udruţenjima, sredstvima javnog informiranja, graĊanima i drugim subjektima u pitanjima od znaĉaja za Ţupaniju radi efikasnog provoĊenja propisa nad kojima vrše inspekcijski nadzor, kao i radi spreĉavanja i otklanjanja štetnih posljedica. Ţupanijski inspektor duţan je obavijestiti nadleţno tijelo ukoliko prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoĉi odreĊene nejasnoće i nedostatke u primjeni ţupanijskih i federalnih zakona i drugih propisa VIII - KAZNENE ODREDBE Ĉlanak 145 Prekršaji i prekršajne kazne Novĉanom kaznom od 300,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako: 1. odbija suradnju sa inspektorom u postupku poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi po rješenju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (ĉlanak 53.); 2. ne sudjeluje u vršenju inspekcijskog nadzora (ĉlanak 61. stavak 1.) 3. oneomoguĉi inspektora u vršenje inspekcijskog nadzora ili sprjeĉava i znatno oteţava inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora, i da laţne podatke (ĉlanak.61.stavak 2. 3. 4. i 5., i ĉlanak 63. 88. 90 i 98.); 4. ne obavijesti inspektora i nedleţnu upravu policije o sluĉajevima nastanka opasnosti po ţivot i zdravlje graĊana i materijalnih dobara na naĉin kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (ĉlanak 62.); 5. ne dozvoli uzimanje uzoraka proizvoda za ispitivanje zdravstvene ispravnosti i kvaliteta (ĉlanak 64.91. i 93); 6. ne odazove se na poziv inspektora, a izostanak ne opravda (ĉlanak. 75.stavak 2.); 7. ako inspektor utvrdi da pravna osoba sa javnim ovlaštenjima ne vrši javna ovlaštenja sukladno zakonu i drugim propisima (ĉlanak 82.); 8. ne izvrši upravnu mjeru u roku i na naĉin kojo je inspektor naredio (ĉlanak 105. 109. stavak1. 2. i 3., 110. stavak 1. i 111.); Stranica | 600 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.11.2013. Broj 9 9. ne ĉuva privremeno oduzeti predmet prekršaja (ĉlanak 116. stavak 2.) 10. u ostavljenom roku ne izvjesti inspektora o izvršenju upravne mjere (ĉlanak 127.); 11. sprijeĉi da se upravna mjera izvrši putem druge osobe (ĉlanak 134.). Za prekršaje iz stavka 1. ovog ĉlanka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novĉanom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekršaje iz stavka 1. ovog ĉlanka kaznit će se i fiziĉka osoba- poslodavac novĉanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM Novĉanom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fiziĉka osoba, ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadleţnog tijela, ĉlanak 109. stavak 2. Ĉlanak 146 Za prekršaj iz ĉlanka 83. stavak 1. kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novĉanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. IX- PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlanak 147 Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima drţavne uprave u odreĊenoj oblasti, zakonom se mogu organizirati inspekcije i u sastavu drugih tijela uprave u Ţupaniji Posavskoj, ili odrediti obavljanje inspekcijskog nadzora u sklopu drugih radnih mjesta u tim tijelima, naroĉito kad se radi o manjem obimu inspekcijskih poslova. Odredbe stavka 1. ovog ĉlanka ne odnose se na inspekcije odreĊene ovim Zakonom. Kad je inspekcijski nadzor organiziran u okviru tijela uprave u Ţupaniji Posavskoj, ili je vršenje inspekcijskog nadzora odreĊeno u okviru drugog radnog mjesta u drugom tijelu uprave, na naĉin vršenja ovog inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe ovog zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugaĉije propisano. Ĉlanak 148 Donošenje pravilnika i drugih općih akata Rukovoditelj tijela nadleţnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i druge opće akte tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova sukladno ovom Zakonu u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlanak 149 Donošenje propisa, Etiĉkog kodeksa, obrazaca i drugih akata rukovoditelja tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova Rukovoditelj tijela nadleţnog za vršenje inspekcijskih poslova donijet će propise odreĊene ovim Zakonom, Etiĉki kodeks za inspektore, obrasce i druge akte propisane ovim Zakonom, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlanak 150 Donošenje propisa Vlade Vlada će donijet propise odreĊene ovim zakonom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlanak 151 Primjena dosadašnjih propisa Do donošenja provedbenih propisa i općih akata odreĊenim ovim Zakonom, primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlanak 152 Inspekcijski postupak zapoĉet prije dana stupanja na snagu ovog Zakona Inspekcijski postupak zapoĉet prema propisima koji su bili na snazi prije dana stupanja na snagu ovog Zakona završit će se prema tim propisima. Ĉlanak 153 Izvršenje rješenja Neizvršena rješenja ţupanijskih inspektora koja su postala izvršna prije dana stupanja na snagu ovog Zakona, izvršit će se prema propisima koji su vaţili na dan izvršnosti rješenja, ukoliko je to povoljnije za subjekta nadzora. Ĉlanak 154 UsklaĊivanje zakona i drugih propisa Odredbe ţupanijskih i općinskih zakona i drugih propisa, koje su u suprotnosti sa ovim Zakonom, uskladit će se sa odredbama ovog Zakona, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Ĉlanak 155 Na dan stupanja na snagu ovog Zakona, direktor i drţavni sluţbenici koji su postavljeni na radno mjesto inspektora u Ţupanijskoj upravi za inspekcijske poslove, ostaju na tim poslovima. Ĉlanak 156 Ravnopravnost spolova Gramatiĉka terminologija korištena u ovom Zakonu podrazumijeva oba spola. Broj 9 20.11.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 601 Ĉlanak 157 Stupanje na snagu Zakona Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVKA Skupština: 01-02-91/13 Domaljevac, 12.11.2013. godine Predsjednik Skupštine Mario Jurkić, prof., v.r. Na temelju ĉlanka 26. (1) (e) Ustava Ţupanije Posavske (“Narodne novine Ţupanije Posavske”, broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04) Skupština Ţupanije Posavske, na prijedlog Vlade Ţupanije Posavske, na sjednici odrţanoj dana 12.11.2013. godine, donosi ZAKON o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu Ĉlanak 1 U Zakonu o izvršavanju Proraĉuna Ţupanije Posavske (“Narodne novine Ţupanije Posavske”, broj: 3/13, 5/13 i 7/13) ĉlanak 17. mijenja se i glasi: “Proraĉun Ţupanije Posavske izvršavati će se po slijedećim prioritetima: 1. otplata obveza po dugoroĉnom zaduţivanju, 2. plaće i naknade troškova zaposlenih, 3. ostalo.” Ĉlanak 2 U ĉlanku 22.(1) rijeĉ “pozicije” mijenja se i glasi “pozicija”, briše se tekst “Grant za mlade”, “Grantovi neprofitnim organizacijama i udruţenjima graĊana i”. Ĉlanak 3 U ĉlanku 24. briše se stavak (3). Ĉlanak 4 Ĉlanak 26. se briše. Ĉlanak 5 U ĉlanku 28.(3) tekst “i Kapitalni grantovi” se briše. Ĉlanak 6 U ĉlanku 31.(1) tekst “24. stavak 3” i broj “26” se brišu. Ĉlanak 7 U ĉlanku 35. dodaje se novi stavak (3) koji glasi: “(3) Iznimno, ukoliko do deficita nastalog iz gotovinskog toka doĊe u posljednjem kvartalu fiskalne godine otplata kratkoroĉnog duga se moţe odgoditi do 31.12. naredne fiskalne godine.” Dosadašnji stavci (3), (4), (5), (6) i (7) postaju (4), (5), (6), (7) i (8). Ĉlanak 8 Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Narodnim novinama Ţupanije Posavske”, a primjenjivati će se za fiskalnu 2013. godinu. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-94/13 Domaljevac, 12.11.2013. godine Predsjednik Mario Jurkić, prof., v.r. Na temelju ĉlanaka 116. stavak 1. Poslovnika o radu Skupštine Ţupanije Posavske (“Narodne novine Ţupanije Posavske”, broj 6/01) Skupština Ţupanije Posavske na XVIII. sjednici odrţanoj 12.11.2013. godine, donosi ODLUKU o usvajanju Izvješća o izvršenju Proraĉuna Ţupanije Posavske za period 01.01. – 30.06.2013. godine I Usvaja se Izvješće o izvršenju Proraĉuna Ţupanije Posavske za period 01.01. – 30.06.2013. godine. II Izvješće iz ĉlanka I. ove Odluke sastavni je dio ove Odluke. III Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Narodnim novinama Ţupanije Posavske”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-95/13-II Domaljevac, 12.11.2013. godine Predsjednik Mario Jurkić, prof., v.r.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 15/13 18.11.2013 SN TK 06/12 tk,administrativne takse,zakon,takse,tarife Ponedjeljak, 18. novembar 2013. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1623 Član 25. Član 145. mijenja se i glasi: „Član 145. (Uklanjanje građevine zbog fizičke dotrajalosti ili oštećenja) (1) Nadležni inspektor rješenjem određuje uklanjanje građevine ili dijela građevine za koju se utvrdi da zbog fizičke dotrajalosti, elementarnih nepogoda i većih oštećenja ne može dalje da služi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraćaj, kao i uslove i mjere koje je potrebno provesti, odnosno osigurati pri uklanjanju građevine ili dijela građevine. (2) Postupak iz stava (1) ovog člana smatra se hitnim. Stranka u postupku je vlasnik građevine iz stava (1) ovog člana. (3) Žalba protiv rješenja iz stava (1) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. (4) Organizacija uklanjanja i pripadajući troškovi obaveza su vlasnika građevine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili odsutan, troškovi uklanjanja građevine osiguravaju se iz kantonalnog, odnosno općinskog budžeta. (5) Ako se u toku postupka donošenja rješenja o uklanjanju građevine ili dijela građevine utvrdi da se opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne građevine i saobraćaj može ukloniti i rekonstrukcijom građevine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika može se, prema odredbama ovog zakona, odobriti rekonstrukcija građevine ili njenog dijela, pod uslovom da se izvede u roku koji odredi nadležni inspektor.“ Član 26. U članu 150., u stavu (5), tačka 1. mijenja se i glasi: „1. Obavezni inspekcijski pregled vrši se na licu mjesta/ gradilištu, na poziv investitora, u fazi iskolčenja građevine, kada provjerava fizički položaj građevine u prostoru“. Član 27. U članu 162., riječi „odnosno o odobrenju za građenje“ zamjenjuju se riječima „rješenje o odobrenju za građenje, odnosno rješenje o odobrenju za upotrebu“. Član 28. U članu 166., u stavu (1), alineja 8. briše se. U istom članu, iza alineje 9. koja je postala alineja 8., dodaje se nova alineja 9., koja glasi: „- pristupi izvođenju radova bez pribavljene urbanističke saglasnosti, odnosno lokacijske informacije (član 109. stav 2.),“. Član 29. U članu 172., u stavu (1), u alineji 3., riječi „stav (3)“ zamjenjuju se riječima „stavovi (1) i (3)“. Član 30. U članu 175., u stavu (1), u zagradi, iza riječi „član 155. stav 2.“ dodaju se riječi „i član 156. stav 2.“ Član 31. Član 180. briše se. Član 32. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Preds jednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-42-17/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 29.10.2013. godine 518 Na osnovu člana 24. stav 1. tačke b) i c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, d o n o s i Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi Član 1. U Zakonu o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi – prečišćeni tekst („Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 6/12), u članu 16. iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi: “Administrativnim taksenim markama plaćaju se takse u iznosu do 50,00 KM i 50,00 KM, a u gotovom novcu takse čiji je iznos veći od 50,00 KM.” Član 2. Član 17. mijenja se i glasi: „Član 17. Ako takseni obveznik ne plati taksu u trenutku nastanka taksene obaveze ili u roku od osam dana od dana prijema opomene, upravnim aktom kojim se okončava upravni postupak ili posebnim zaključkom bit će utvrđeno koji iznos i u kom roku je dužan po tom osnovu uplatiti ili dostaviti taksene marke u odgovarajućem iznosu. U slučaju da takseni obveznik ne izvrši svoju obavezu iz stava 1. ovog člana u određenom roku, postupit će se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 2/98 i 48/99), kojima je regulisano izvršenje upravog akta radi novčanih potraživanja.” Član 3. Iza člana 17. dodaju se novi članovi 17a. i 17b., koji glase: „Član 17a. Sve neplaćene takse koje su određene pravosnažnim rješenjem odnosno zaključkom nadležnog organa, po isteku roka za njihovo plaćanje, upisat će se u Registar neplaćenih kantonalnih administrativnih taksi (u daljem tekstu: Registar) i evidentirati kao dug koji takseni obveznik duguje Kantonu. Nakon isteka roka iz stava 1. ovog člana, organ nadležan za odlučivanje će u roku od tri dana dostaviti pravosnažno rješenje Ministarstvu finansija Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo finansija Kantona), radi unosa odgovarajućih podataka u Registar. Propis o izgledu i sadržaju Registra, kao i o načinu unošenja podataka u Registar, donosi ministar finansija Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar finansija). Neplaćene takse se evidentiraju u Registru sve dok ih takseni obveznik u cijelosti ne plati, čime ujedno prestaje njegov dug prema Kantonu po tom osnovu. Neplaćena taksa će u svakom slučaju biti brisana iz Registra po isteku pet godina od dana kada je rješenje odnosno zaključak kojim je ta taksa utvrđena postalo pravosnažno. Član 17b. Dok ne plati sve takse koje su evidentirane u Registru, taksenom obvezniku se neće dozvoliti ostvarivanje bilo kog prava pred kantonalnim organima uprave. Prije odlučivanja o zahtjevu kojim se traži ostvarivanje nekog prava, kantonalni organi uprave su dužni po službenoj dužnosti provjeriti da li je podnosilac zahtjeva kao takseni obveznik evidentiran u Registru sa neizmirenim dugom prema Kantonu. U slučaju da je podnosilac zahtjeva evidentiran u Registru i ima neizmiren dug po osnovu neplaćene takse, kantonalni organ će ga pismeno pozvati da u roku od osam dana dostavi dokaz da je taj dug izmirio, uz upozorenje da će se u protivnom smatrati kao da njegov zahtjev nije ni podnesen, o čemu će biti donesen zaključak, Broj 15 - Strana 1624 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 18. novembar 2013. god. protiv koga se može izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijema istog. O žalbi izjavljenoj na zaključak iz stava 3. ovog člana, odlučuje Komisija za drugostepeno upravno rješavanje Vlade Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona).” Član 4. Član 18. mijenja se i glasi: „Član 18. Lice koje je platilo taksu koju uopće nije bilo dužno da plati ili je platilo taksu u iznosu većem od propisanog, kao i lice koje je platilo taksu za određenu radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije izvršena, ima pravo na povrat takse. Zahtjev za povrat takse se podnosi Ministarstvu finansija Kantona, putem organa koji je utvrdio obavezu plaćanja takse, u roku od 30 dana od dana kada je taksa plaćena, odnosno od dana saznanja da određena radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je taksa plaćena. Po prijemu zahtjeva iz stava 2. ovog člana, organ koji je utvrdio obavezu plaćanja takse je dužan isti preispitati i zajedno sa izjašnjenjem o njegovoj osnovanosti, u roku od osam dana, dostaviti Ministarstvu finansija Kantona, koje odlučuje po tom zahtjevu. Povrat takse vrši se iz sredstava budžeta Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: budžet Kantona). U postupku povrata takse ne plaća se taksa.” Član 5. U članu 19. u prvom redu riječ „dvije” zamjenjuje se riječju „pet”, a u trećem redu riječ „dvije“ zamjenjuje se riječju „jedne“. Član 6. Član 22. mijenja se i glasi: „Član 22. Administrativne takse predviđene u Tarifi kantonalnih administrativnih taksi su javni prihod budžeta Kantona i plaćaju se u gotovom novcu na propisani račun javnih prihoda Kantona ili u administrativnim taksenim markama u skladu sa ovim zakonom.” Član 7. Ministar finansija će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propis iz člana 17a. stav 3. Zakona. Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona”. B o s n a i H e r c e g o v i n a Preds jednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-632-4/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 29.10.2013. godine 519 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, donosi ZAKON o izmjenama Zakona o osnivanju Javne ustanove Disciplinski centar za maloljetnike Tuzlanskog kantona Član 1. U Zakonu o osnivanju Javne ustanove Disciplinski centar za maloljetnike Tuzlanskog kantona (“Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 5/09), član 6. mijenja se i glasi: „Član 6. Djelatnost Disciplinskog centra iz člana 5. ovog zakona se razvrstava u skladu sa Odlukom o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj: 47/10), koja se shodno članu 5. Zakona o klasifikaciji djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine («Službene novine F BiH», br. 64/07 i 80/11), primjenjuje na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, i to na: a) 87.90 Ostale djelatnosti socijalne zaštite u ustanovama sa smještajem; b) 88.99 Ostale djelatnosti socijalne zaštite bez smještaja, d.n. i c) 84.23 Sudske i pravosudne djelatnosti.” Član 2. Član 20. briše se. Član 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona”. B o s n a i H e r c e g o v i n a Preds jednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-657-4/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 29.10.2013. godine 520 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, donosi Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona Član 1. U Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 17/00, 3/01, 12/03, 10/05, 3/08 i 8/11), član 6. mijenja se i glasi: „Član 6. Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona vrši upravne i druge stručne poslove, koji se odnose na: - obezbjeđivanje primjene najviših standarda ljudskih prava i sloboda utvrđenih međunarodnim aktima, ustavima i zakonima u oblastima iz nadležnosti Ministarstva; - određivanje, poništavanje i zamjene jedinstvenog matičnog broja državljana Bosne i Hercegovine; - prijavljivanje i odjavljivanje prebivališta i boravišta, kao i adrese stanovanja državljana Bosne i Hercegovine; - izdavanje, poništavanje i zamjene ličnih karata državljana Bosne i Hercegovine; - izdavanje, poništavanje i zamjene ličnih karata za strance; - izdavanje, oduzimanje i poništavanje putnih isprava državljana Bosne i Hercegovine; - registracije motornih vozila; - izdavanje, produženje važenja i zamjene vozačkih dozvola; - ažuriranje i čuvanje duplikata matičnih knjiga; - promjenu ličnog imena; - sticanje državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine i promjene entitetskog državljanstva; - rad agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine; - izdavanje odobrenja za obavljanje poslova održavanja i ispitivanja aparata za gašenje početnog požara, koji se mogu stavljati u promet sa garantnim rokom i rokom servisiranja;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 15/13 18.11.2013 SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 04/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje GODINA 20 • TUZLA, PONEDJELJAK, 18. NOVEMBAR 2013. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 15 517 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, d o n o s i Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU Član 1. U Zakonu o prostornom uređenju i građenju („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 6/11 i 4/13), u članu 9., u stavu (2), riječi „ako je predviđeno važećim prostornim planom” brišu se. Član 2. Član 13. mijenja se i glasi: „Član 13. (Groblja) Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostornim planom općine ili urbanističkim planom, odnosno odlukom o provođenju istih.” Član 3. U članu 43., u stavu (3), riječi „dobivanju obavijesti“ zamjenjuju se riječima „isteku javnog oglašavanja“. U istom članu, u stavu (4), riječi „prijema obavijesti“ zamjenjuju se riječima „isteka javnog oglašavanja“. Član 4. U članu 46., stav (7) briše se. Dosadašnji stavovi (8), (9), (10), (11), (12), (13), (14) i (15) postaju stavovi (7), (8), (9), (10), (11), (12), (13) i (14). U istom članu, u stavu (11), koji je postao stav (10), u prvoj rečenici ispred riječi „O nacrtu detaljnog planskog dokumenta“ dodaju se riječi „Ukoliko prostorni plan općine nije donesen,“. Član 5. U članu 50., u stavu (3), riječi „pet godina” zamjenjuju se riječima „dvije godine”. Član 6. U članu 61., u stavu (4), broj „15“ zamjenjuje se brojem „8“, a broj „30“ zamjenjuje se brojem „20“. Član 7. U članu 62., u stavu (2), u alineji 4., iza riječi „građevina u“ dodaju se riječi „cestovnom i“. U istom članu, iza alineje 4., dodaju se nove alineje 5. i 6., koje glase: „- rekonstrukcije regionalnih i magistralnih cesta izvan urbanih područja, - građevina i izvođenja zahvata u Zaštićenom pejzažu „Konjuh“, izuzev individualnih stambeno-poslovnih i stambenih objekata, vikend objekata i pomoćnih građevina namijenjenih redovnoj upotrebi istih“. Dosadašnje alineje 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. postaju alineje 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. U alinejama 8. i 9., koje su postale alineje 10. i 11., riječi „pitke vode“ zamjenjuju se riječima „podzemnih voda“. Član 8. U članu 65., u stavu (1), riječi „stručni akt koji“ zamjenjuju se riječima „upravni akt koji po skraćenom postupku“. U istom članu, u stavu (3), u alineji 2., riječi „idejni projekt” zamjenjuju se riječima „idejno rješenje”. U istom članu, u stavu (3), u alineji 3., iza riječi „objektu“, stavlja se zarez i brišu riječi „ili specifičnom zahvatu u prostoru“. Član 9. U članu 67., u nazivu člana, iza riječi „informacije“ dodaju se riječi „i žalba na rješenje o lokacijskoj informaciji“. U istom članu, u stavu (1), iza riječi „dokumenta“ stavlja se tačka i brišu riječi „ako je njegovo donošenje predviđeno planom šireg područja”. U istom članu, iza stava (2), dodaju se novi stavovi (3), (4) i (5), koji glase: „(3) Protiv rješenja nadležne općinske službe stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu. (4) Protiv rješenja Ministarstva može se izjaviti žalba Komisiji za drugostepeno upravno rješavanje Vlade Kantona. (5) Rok za podnošenje žalbe je tri dana od dana dostave rješenja stranci.” Član 10. U članu 68., u stavu (6), broj „30” zamjenjuje se brojem „15”. Član 11. U članu 70., u alineji 3., riječi „(idejni projekt građevine, opis predviđene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu ili specifičnom zahvatu u prostoru, okolinsku dozvolu itd.)“ brišu se. Član 12. U članu 71., naziv člana „(Sudjelovanje zainteresovanih strana u postupku)“ mijenja se i glasi „(Stranke u postupku)“. U istom članu, riječi „zainteresovanih strana“ u različitim padežima, zamjenjuju se riječima „strankama u postupku“ u odgovarajućem padežu, a riječi „idejni projekt“ zamjenjuju se riječima „priloženu dokumentaciju“. Broj 15 - Strana 1622 SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 18. novembar 2013. god. U istom članu, iza stava (1), dodaje se novi stav (2), koji glasi: „(2) Strankom u postupku smatra se podnosilac zahtjeva kao i vlasnik ili posjednik parcele koja neposredno graniči sa predmetnom parcelom“. Dosadašnji stavovi (2), (3), (4) i (5) postaju stavovi (3), (4), (5) i (6). U istom članu, u stavu (2) koji je postao stav (3), broj “15” zamjenjuje se brojem “8”. Član 13. U članu 83., u stavu (4), prva rečenica briše se. Član 14. U članu 91., stav (11) mijenja se i glasi: „(11) Nadležna inspekcija je dužna da izvrši kontrolu ispunjenja uslova za početak radova.“ Član 15. U članu 94., iza stava (1), dodaje se novi stav (2), koji glasi: „(2) Građenjem građevina mogu se baviti pravna lica registrovana za obavljanje te djelatnosti, ako u stalnom radnom odnosu imaju zaposlenog najmanje jednog diplomiranog inženjera građevinske struke ili druge odgovarajuće struke sa najmanje tri godine radnog iskustva, i najmanje sedam kvalifikovanih radnika građevinske struke ili druge odgovarajuće struke.“ Dosadašnji stavovi (2), (3), (4), (5), (6) i (7) postaju stavovi (3), (4), (5), (6), (7) i (8). U istom članu, u stavu (6) koji je postao stav (7), tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi „zaposlen u stalnom radnom odnosu kod izvođača.“ Član 16. U članu 98., ispred alineje 1., dodaje se nova alineja, koja glasi: „- idejno rješenje,“. Dosadašnje alineje 1., 2., 3. i 4. postaju alineje 2., 3., 4. i 5. Član 17. U nazivu člana 99., riječi „Idejni projekt“ zamjenjuju se riječima „Idejno rješenje i idejni projekt“. U članu 99., dodaje se novi stav (1), koji glasi: „(1) Idejno rješenje je skup međusobno usklađenih nacrta kojima se daju osnove, presjeci, izgledi i gabariti (horizontalni i vertikalni) građevine, te prikaz smještaja građevine u prostoru. Idejno rješenje sadrži obrazloženje ideje i kratak tehnički opis sa osnovnim tehničkim pokazateljima.“ Dosadašnji stavovi (1), (2) i (3) postaju stavovi (2), (3) i (4). Član 18. Član 109. mijenja se i glasi: „Član 109. (Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za građenje) (1) Odobrenje za građenje nije potrebno za: -- pomoćne građevine namijenjene redovnoj upotrebi individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva: individualne garaže, spremišta, drvarnice bruto površine do 18 m2 i visine sljemena do 3 m, nadstrešnice, bunare za vodu, cisterne za vodu zapremine do 10 m3, septičke jame zapremine do 10 m3; -- staklenik za bilje bruto površine do 30 m2 i visine vijenca do 4 m od nivoa okolnog terena; -- montažne objekte i kioske površine do 12 m2; -- dječija igrališta i temelje stabilnih dječijih igračaka; -- nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju; -- reklamne panoe površine do 12 m2; -- sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet i slično); -- radove na stubištima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima; -- radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u skladu sa namjenom građevine; -- spomen-obilježja. (2) Radovi iz stava (1) ovog člana mogu se izvoditi bez odobrenja za građenje jedino ako su prethodno riješeni imovinskopravni odnosi i dobivena lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost. (3) Radovi iz stava (1) ovog člana podliježu tehničkom pregledu od strane nadležne općinske službe, na osnovu čega se izdaje rješenje o završenoj građevini. (4) Odobrenje za građenje, kao ni urbanistička saglasnost, odnosno lokacijska informacija nisu potrebni za sljedeće zahvate: -- radove redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine, koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja; -- građenje individualne ili porodične grobnice, u skladu sa propisanim lokalnim standardima; -- uređenje okućnice individualnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva građenje: ograda prema susjedima, staza ili platoa, zidova visine do 0,8 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka površine do 20 m2, vrtnog ognjišta površine do 1,5 m2 i visine do 3 m; -- postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj proizvodnji; -- kablovske i zračne priključke na niskonaponsku, PTT i CATV mrežu, kao i priključke građevina sa važećim odobrenjem za građenje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin). (5) U građenju građevina i izvođenju radova iz stavova (1) i (4) ovog člana investitor i izvođač dužni su se pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje.” Član 19. U članu 113., u stavu (2), alineja 3. briše se. Član 20. U članu 115., u stavu (2), broj „30“ zamjenjuje se brojem „15“. U istom članu, u stavu (3), broj „15” zamjenjuje se brojem „8”. U istom članu, u stavu (6), u prvoj rečenici, riječi „i korištenje” brišu se. U trećoj rečenici, riječi „i naknada za korištenje” brišu se. Član 21. U članu 125., u stavu (2), riječi „te poslove povjerava pravnom licu registrovanom za izvođenje tih poslova” zamjenjuju se riječima „pravno lice registrovano za obavljanje geodetske djelatnosti”. Član 22. U članu 127., u alineji 9., iza riječi „građevine“ stavlja se zarez i brišu riječi „izrađen od fizičkog ili pravnog lica registrovanog za obavljanje geodetske djelatnosti ili nadležne službe za poslove katastra”. Član 23. U članu 133., stav (4) mijenja se i glasi: “(4) Ako su zapisnikom komisije za tehnički pregled utvrđeni nedostaci na građevini koje treba otkloniti, Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, donijet će zaključak kojim se utvrđuje rok za otklanjanje nedostataka, a najduže 90 dana”. U istom članu, stavovi (7) i (8) brišu se. Dosadašnji stavovi (9) i (10) postaju stavovi (7) i (8). Član 24. U članu 134., ispred riječi „Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu“ dodaje se oznaka stava „(1)“. U istom članu, iza stava (1), dodaje se novi stav (2), koji glasi: „(2) Ministarstvo, odnosno nadležna općinska služba, će o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu obavijestiti nadležnu inspekciju.” Ponedjeljak, 18. novembar 2013. god. SLUŽBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1623 Član 25. Član 145. mijenja se i glasi: „Član 145. (Uklanjanje građevine zbog fizičke dotrajalosti ili oštećenja) (1) Nadležni inspektor rješenjem određuje uklanjanje građevine ili dijela građevine za koju se utvrdi da zbog fizičke dotrajalosti, elementarnih nepogoda i većih oštećenja ne može dalje da služi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraćaj, kao i uslove i mjere koje je potrebno provesti, odnosno osigurati pri uklanjanju građevine ili dijela građevine. (2) Postupak iz stava (1) ovog člana smatra se hitnim. Stranka u postupku je vlasnik građevine iz stava (1) ovog člana. (3) Žalba protiv rješenja iz stava (1) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. (4) Organizacija uklanjanja i pripadajući troškovi obaveza su vlasnika građevine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili odsutan, troškovi uklanjanja građevine osiguravaju se iz kantonalnog, odnosno općinskog budžeta. (5) Ako se u toku postupka donošenja rješenja o uklanjanju građevine ili dijela građevine utvrdi da se opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne građevine i saobraćaj može ukloniti i rekonstrukcijom građevine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika može se, prema odredbama ovog zakona, odobriti rekonstrukcija građevine ili njenog dijela, pod uslovom da se izvede u roku koji odredi nadležni inspektor.“ Član 26. U članu 150., u stavu (5), tačka 1. mijenja se i glasi: „1. Obavezni inspekcijski pregled vrši se na licu mjesta/ gradilištu, na poziv investitora, u fazi iskolčenja građevine, kada provjerava fizički položaj građevine u prostoru“. Član 27. U članu 162., riječi „odnosno o odobrenju za građenje“ zamjenjuju se riječima „rješenje o odobrenju za građenje, odnosno rješenje o odobrenju za upotrebu“. Član 28. U članu 166., u stavu (1), alineja 8. briše se. U istom članu, iza alineje 9. koja je postala alineja 8., dodaje se nova alineja 9., koja glasi: „- pristupi izvođenju radova bez pribavljene urbanističke saglasnosti, odnosno lokacijske informacije (član 109. stav 2.),“. Član 29. U članu 172., u stavu (1), u alineji 3., riječi „stav (3)“ zamjenjuju se riječima „stavovi (1) i (3)“. Član 30. U članu 175., u stavu (1), u zagradi, iza riječi „član 155. stav 2.“ dodaju se riječi „i član 156. stav 2.“ Član 31. Član 180. briše se. Član 32. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Preds jednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S K I K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-42-17/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 29.10.2013. godine 518 Na osnovu člana 24. stav 1. tačke b) i c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 29.10.2013. godine, d o n o s i Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi Član 1. U Zakonu o kantonalnim administrativnim taksama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi – prečišćeni tekst („Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 6/12), u članu 16. iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi: “Administrativnim taksenim markama plaćaju se takse u iznosu do 50,00 KM i 50,00 KM, a u gotovom novcu takse čiji je iznos veći od 50,00 KM.” Član 2. Član 17. mijenja se i glasi: „Član 17. Ako takseni obveznik ne plati taksu u trenutku nastanka taksene obaveze ili u roku od osam dana od dana prijema opomene, upravnim aktom kojim se okončava upravni postupak ili posebnim zaključkom bit će utvrđeno koji iznos i u kom roku je dužan po tom osnovu uplatiti ili dostaviti taksene marke u odgovarajućem iznosu. U slučaju da takseni obveznik ne izvrši svoju obavezu iz stava 1. ovog člana u određenom roku, postupit će se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 2/98 i 48/99), kojima je regulisano izvršenje upravog akta radi novčanih potraživanja.” Član 3. Iza člana 17. dodaju se novi članovi 17a. i 17b., koji glase: „Član 17a. Sve neplaćene takse koje su određene pravosnažnim rješenjem odnosno zaključkom nadležnog organa, po isteku roka za njihovo plaćanje, upisat će se u Registar neplaćenih kantonalnih administrativnih taksi (u daljem tekstu: Registar) i evidentirati kao dug koji takseni obveznik duguje Kantonu. Nakon isteka roka iz stava 1. ovog člana, organ nadležan za odlučivanje će u roku od tri dana dostaviti pravosnažno rješenje Ministarstvu finansija Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo finansija Kantona), radi unosa odgovarajućih podataka u Registar. Propis o izgledu i sadržaju Registra, kao i o načinu unošenja podataka u Registar, donosi ministar finansija Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar finansija). Neplaćene takse se evidentiraju u Registru sve dok ih takseni obveznik u cijelosti ne plati, čime ujedno prestaje njegov dug prema Kantonu po tom osnovu. Neplaćena taksa će u svakom slučaju biti brisana iz Registra po isteku pet godina od dana kada je rješenje odnosno zaključak kojim je ta taksa utvrđena postalo pravosnažno. Član 17b. Dok ne plati sve takse koje su evidentirane u Registru, taksenom obvezniku se neće dozvoliti ostvarivanje bilo kog prava pred kantonalnim organima uprave. Prije odlučivanja o zahtjevu kojim se traži ostvarivanje nekog prava, kantonalni organi uprave su dužni po službenoj dužnosti provjeriti da li je podnosilac zahtjeva kao takseni obveznik evidentiran u Registru sa neizmirenim dugom prema Kantonu. U slučaju da je podnosilac zahtjeva evidentiran u Registru i ima neizmiren dug po osnovu neplaćene takse, kantonalni organ će ga pismeno pozvati da u roku od osam dana dostavi dokaz da je taj dug izmirio, uz upozorenje da će se u protivnom smatrati kao da njegov zahtjev nije ni podnesen, o čemu će biti donesen zaključak,
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 19/13 15.11.2013 SG USK 18/19, SG USK 09/17, SG USK 07/09, SG USK 10/03 koncesije,zakon,usk ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama Član 1. U Zakonu o koncesijama („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 10/03 i 7/09) iza poglavlja „II –INSTITUCIONALNA STRUKTURA“ riječi „imenovanje članova komisije“ zamjenjuju se riječima „Osnivanje i opće funkcije Komisije“. Član 2. U članu 6. stavu 1. riječi „ koje svoje nadležnosti obavlja u svojstvu Komisije za koncesije Kantona“ zamjenjuju se riječima „koja svoje nadležnosti obavlja u skladu sa ovim Zakonom i Zakonom o javno-privatnom partnerstvu u Unsko-sanskom kantonu („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 19/12). Član 3. U članu 9. iza stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi: „Predsjedavajućeg Komisije imenuje Skupština Unsko-sanskog kantona na prijedlog Vlade Kantona.“ Član 3a. Član 10. stav 2. mijenja se i glasi: „Ukoliko mjesto člana Komisije ostane upražnjeno prije isteka mandata, na preostali period do isteka mandata, Skupština kantona imenuje novog člana.“ Član 4. U članu 15. stavu 3. riječi „u punom sastavu“ brišu se i dodaje tekst „sa najmanje dva stalna člana Komisije i jednim članom lokalne zajednice na čijem se području nalazi predmet koncesije ili sa po jednim članom lokalnih zajednica ako se koncesiono dobro nalazi na području više općina.“ Član 5. U članu 28. stavu 3. u prvoj rečenici iza riječi „ komisije“ dodaje se „zarez“, a ostali dio teksta ostaje isti. Član 6. U članu 29. dodaju se novi stavovi 2. i 3. koji glase: Godina XVII - Broj 19 Utorak, 15. novembra 2013. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 19 - Strana 1190 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2013. “Vlada Kantona donosi Odluku o namjeni korištenja sredstava prikupljenih po osnovu dodjele koncesija koja pripadaju Kantonu, na osnovu usaglašenog prijedloga resornih Ministarstava. Općinsko vijeće donosi Odluku o namjeni korištenja sredstava prikupljenih po osnovu dodjele koncesija koje pripadaju općinama, na osnovu prijedloga općinskog načelnika.“ Član 7. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 01/13 02.11.2013 SN TK 10/18, SN TK 13/17, SN TK 12/16, SN TK 11/14, SN TK 06/11, SN TK 07/05, SN TK 05/04 koncesije Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONCESIJAMA Članak 1. U Zakonu o koncesijama („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 5/04, 7/05 i 6/11), u članku 3. točke 16. i 17. brišu se. Članak 2. Stupanjem na snagu ovog zakona, postupci dodjele koncesija u smislu dosadašnjeg članka 3. točke 16. i 17. obustavljaju se, a svi donešeni akti u okviru tih postupaka stavljaju se van snage.
Ispravak Zakona o sudskim pristrojbama s tarifom o sudskim pristojbama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 08/13 17.10.2013 SN Kantona 10 03/16, SN Kantona 10 05/13 sudske pristojbe ISPRAVAKZakona o sudskim pristojbama s tarifom o sudskim pristojbama HBŽU tarifnom broju 27. Zakona o sudskim pristo-jbama zajedno s tarifom o sudskim pristojbama točka 5. glasi:5) za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM
Zakon o administrativnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/13 10.10.2013 SN BPK 12/15 administrativne takse,takse,zakon,bopk
Zakon o dopuni Zakona o komunalnoj djelatnosti TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/13 10.10.2013 zakon,komunalna djelatnost,tuzla,tuzlanski kanton GODINA 20 • TUZLA, ^ETVRTAK, 10. OKTOBAR 2013. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 14 430 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 13.9.2013. godine, d o n o s i Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Član 1. U Zakonu o komunalnim djelatnostima („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 11/05, 7/07 i 8/12), u članu 24., u stavu (1), iza riječi „proizvodnog i poslovnog prostora“ dodaju se riječi „za vrijeme dok se u njima obavlja registrovana djelatnost“. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona.“ B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S KI K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-535-5/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 13.09.2013. godine 431 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka n) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 13.9.2013. godine, d o n o s i O D L U K U o izmjeni Odluke o izboru i imenovanju članova u stalna i povremena radna tijela Skupštine Tuzlanskog kantona I. U Odluci o izboru i imenovanju članova u stalna i povremena radna tijela Skupštine Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 2/11, 6/11, 10/12 i 1/13), vrši se sljedeća izmjena: U Komisiju za jednakopravnost spolova Skupštine Tuzlanskog kantona imenuje se za člana Miralem Husić, umjesto člana Muzafera Karića. II. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog T U Z L A N S KI K A N T O N kantona S k u p š t i n a . Broj: 01-02-610-2/13 Slađan Ilić, v.r. Tuzla, 13.09.2013. godine 432 Na osnovu članova 5. i 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 17/00, 1/05, 11/06 i 13/11), a u vezi sa članovima 29. i 31. Zakona o izvršenju Budžeta Tuzlanskog kantona za 2013. godinu (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 7/13 i 11//13), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj dana 05.08.2013. godine, donosi O D L U K U o utvrđivanju uslova, kriterija i postupka za raspodjelu sredstava sa potrošačke jedinice 11010024 – subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih Član 1. (Predmet) Ovom odlukom utvrđuju se uslovi, kriteriji i postupak raspodjele sredstava sa potrošačke jedinice 11010024 – subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih. Član 2. (Visina sredstava za raspodjelu) Raspodjela sredstava za subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih vršit će se iz Budžeta Tuzlanskog kantona za 2013. godinu i u skladu sa Zakonom o izvršenju Budžeta Tuzlanskog kantona za 2013. godinu u ukupnom iznosu do 50.000,00 KM. Član 3. (Definisanje pojmova) (1) Pod subvencioniranjem kamata podrazumijeva se odobravanje novčanih sredstava na ime kamata za odobrene kredite za rješavanje stambenih potreba mladih. (2) Pod rješavanjem stambenih potreba mladih podrazumijeva se kupovina stana/kuće, rekonstrukcija, adaptacija stambenog prostora, izgradnja kuće ili nadziđivanje kolektivnog stambenog objekta. (3) Članovima porodičnog domaćinstva u smislu ove odluke smatraju se bračni partner, vanbračni partner (shodno odredbi članova 3. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine), djeca rođena u braku i van braka, usvojenici i pastorčad.
Zakon o porezu na promet nekretnina SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 11/13 17.09.2013 SN SBK 16/20 zakon,porez na promet nekretnina,porez,neketnina
Zakon o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 09/13 15.08.2013 SN ZDK 15/21, SN ZDK 19/20, SN ZDK 04/19, SN ZDK 05/18, SN ZDK 04/15, SN ZDK 13/13, SN ZDK 06/09 visoko obrazovanje ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Ĉlan 1. (1) U Zakonu o visokom obrazovanju („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09), u ĉlanu 149., u stavu (4), brojevi: „30.09.2011.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2013.“, a brojevi: „30.09.2015.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2016.“. (2) U stavu (5), brojevi: „30.09.2011.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2013.“, a brojevi: „30.09.2015.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2016.“. (3) U stavu (6), brojevi: „31.12.2013.“ zamjenjuju se brojevima: „31.12.2014.“. (4) U stavu (7), datum: „2011/2012“ se zamjenjuje datumom: „2014/2015“.
Zakon o komunalnim djelatnostima BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 09/13 30.07.2013 SN BPK 04/23, SN BPK 05/21 komunalna djelatnost,zakon,bpk 30.јули/српањ 2013. нтона Горажде, на 25. редовној сједни- ци, одржаној 29. јула 2013. године. Број:02-02-348/13 П Р Е М И Ј Е Р 29.07.2013.године Емир Фрашто,с.р. Г о р а ж д е 673 На основу поглавља IV одјељак А. члана 23. тачка б) Устава Босанско- подрињског кантона Горажде („Служ- бене новине Босанско-подрињског ка- нтона Горажде“, број: 8/98; 10/00 и 5/03) и члана 106. Пословника Ску- пштине Босанско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско- подрињског кантона Горажде“, број: 10/08), Скупштина Босанско-подрињс- ког кантона Горажде, на 25. редовној сједници, одржаној 29.07.2013. године, д о н о с и: З А К О Н О КОМУНАЛНИМ ДЈЕЛАТНОСТИМА I - ОСНОВНЕ ОДРЕДБЕ Члан 1. (Предмет Закона) Овим се Законом одређују ком- уналне дјелатности, начела, начин об- ављања и финансирања те друга пи- тања од значаја за успјешно обављање комуналних дјелатности на подручју Босанско-подрињског кантона Гораж- де (у даљем тексту: Кантон). Члан 2. (Дефиниција комуналне дјелатности) Под комуналним дјелатности- Број 9 – страна 1523 ма, у смислу овог Закона, подразумије- ва се пружање комуналних услуга од интереса за физичка и правна лица, те финансирање грађења и одржавање објеката и уређаја комуналне инфра- структуре као цјеловитог система на подручју општина као и Кантона, када је то прописано овим Законом. Члан 3. (Основна подјела комуналних дјелатности) (1) Комуналне дјелатности се дијеле на: a) Комуналне дјелатности индив- идуалне комуналне потрошње; b) Комуналне дјелатности заједн- ичке комуналне потрошње. (2) Под појмом комуналних дјелатнос- ти индивидуалне комуналне пот- рошње подразумијевају се комуна- лни производи и услуге који се мо- гу измјерити, дефинисати и нап- латити од сваког корисника услуга. (3) Под појмом комуналних дјелатнос- ти заједничке комуналне потрош- ње подразумијева се комунални производ и услуга, које није могуће измјерити и наплатити од сваког корисника услуга. II - КОМУНАЛНЕ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 4. (Комуналне дјелатности) (1) Комуналне дјелатности индивиду- алне комуналне потрошње у смис- лу овог Закона су: a) Снабдијевање питком водом; b) Одвођење и пречишћавање от- падних вода; Број 9 – страна 1524 c) Снабдијевање топлотном енер- гијом; d) Снабдијевање природним гас- ом; e) Обављање јавног превоза путн- ика; f) Прикупљање и одвоз комунал- ног отпада из стамбених и пос- ловних зграда и пословних про- стора на депонију; g) Одлагање комуналног отпада; h) Одржавање јавних паркинг-пр- остора и јавних гаража; i) Обављање погребних послова; j) Одржавање тржница и пијаца на мало; k) Обављање димњачарских посл- ова. (2) Комуналне дјелатности заједничке комуналне потрошње у смислу ов- ог Закона су: a) Одвођење атмосферских и дру- гих вода са јавних површина; b) Одржавање чистоће на јавним површинама и градским улица- ма; c) Одржавање јавних површина; d) Одржавање гробаља и њихове пратеће инфраструктуре; e) Одржавање спомен-обиљежја; f) Одржавање јавне расвјете; g) Обављање кафилеријских услу- га; h) Обављање услуга декорације; i) Одржавање објеката и уређаја јавне урбане опреме (клупа, јав- них сатова, чесми и фонтана, ја- вних купатила и нужника итд.) (3) У циљу ближег уређења прописа о комуналним дјелатностима, општ- ине ће донијети одлуке о комунал- ним дјелатностима из ставова (1) и 30.јули/српањ 2013. (2) овог члана и мјерама за њихово спровођење. Члан 5. (Значење појмова) (1) Под снабдијевањем питком водом подразумијевају се послови захва- тања, пречишћавања, контроле кв- алитета и дистрибуције воде за пи- ће водоводном мрежом до мрежног инструмента корисника, укључују- ћи и мјерни инструмент, односно заједнички мјерни инструмент код објеката колективног становања. (2) Под одвођењем и пречишћавањем отпадних вода подразумијевају се послови скупљања, одвођења и пр- ечишћавања отпадних вода од пр- икључака корисника на заједничку канализациону мрежу, односно од првог контролног окна, третман от- падних вода у уређају за пречиш- ћавање, црпљење, одвоз и збрињав- ање фекалија из септичких јама. (3) Под снабдијевањем топлотном ене- ргијом подразумијевају се послови производње и дистрибуције топло- тне енргије (паре, вреле воде, топле воде, санитарне топле воде и сл.) мрежом до подстанице корисника, укључујући и подстаницу, односно главни запорни вентил који се на- лази испред или у објекту или заје- днички мјерни инструмент код об- јеката колективног становања. (4) Под снабдијевањем природним га- сом подразумијевају се послови ди- стрибуције природног гаса гасном мрежом од главних мјерно-регула- ционих станица до уређаја за мје- рења протока гаса, укључујући гла- вне мјерно-регулационе станице и уређаје за мјерење код корисника 30.јули/српањ 2013. гаса, односно заједнички мјерни инструмент код објеката колектив- ног становања. (5) Под обављањем јавног превоза пу- тника подразумијева се превоз пут- ника у јавним превозним средстви- ма по линијама на подручју канто- на. (6) Под прикупљањем и одвожењем комуналног отпада из стамбених и пословних зграда и пословних про- стора на депонију подразумијева се прикупљање комуналног отпада на за то одређеним мјестима и њег- ово одвожење на депонију. (7) Под одлагањем комуналног отпада подразумијева се обрађивање и тр- ајно одлагање комуналног отпада на санитарну депонију, те отвара- ње, санирање и затварање депоније по посебним прописима. (8) Под одржавањем јавних паркинг простора и јавних гаража подразу- мијевају се послови одржавања пр- остора и објеката у којима се пру- жају услуге паркирања и гаражи- рања моторних возила. (9) Под обављањем погребних послова подразумијева се преузимање, опр- емање и превоз умрлог лица до об- јекта мртвачнице, односно гробља. (10) Под тржницама и пијацама на мало подразумијевају се одређени затворени и отворени простори на којима се пружају услуге обављања промета живежним намирницама и другим производима те уређива- ње и одржавање ових простора. (11) Под димњачарском дјелатнош- ћу подразумијева се чишћење и ко- нтрола исправности и функциони- сања димоводних објеката и уређа- ја за ложење и чишћење димовода. (12) Под одвођењем атмосферских Број 9 – страна 1525 и других вода са јавних површина подразумијева се одвођење атмос- ферских вода са јавно прометних површина уређеном каналском мр- ежом. (13) Под одржавањем чистоће на ја- вним површинама и градским ули- цама подразумијева се чишћење и прање асфалтираних, бетонских, поплочаних и зелених јавних пов- ршина, прикупљање, одвожење и одлагање комуналних отпадака са тих површина, те уклањање сније- га и леда. (14) Под одржавањем јавних повр- шина подразумијевају се послови уређивања и редовног одржавања зелених и рекреативних површина (јавне зелене површине, зелене по- вршине стамбених, односно урбан- их градских цјелина, пјешачке ста- зе, зелене површине посебне намје- не, површине за рекреацију на отв- ореном простору, дјечијих играли- шта, заштитна подручја и заштит- ни зелени појасеви инфраструкту- рних система, ако није уређено по- себним прописом, површине уз ур- еђену и неуређену обалу ријека и језера, ако није уређено посебним прописом, јавних саобраћајних по- вршина (улице, коловози, плочни- ци и риголи, путеви, прилази, про- лази, тргови, подвожњаци и надво- жњаци, мостови и степеништа ван зграде, аутобуска стајалишта, ако није уређено посебним прописом, и других површина које посебним прописима буду утврђене као јавне површине. (15) Под одржавањем гробаља и њихове пратеће инфраструктуре подразумијева се управљање, одр- жавање и уређивање простора и Број 9 – страна 1526 објеката (мртвачница у склопу гро- бља, капела и сл.) за обављање ис- праћаја и сахране умрлих лица. (16) Под одржавањем јавне расвјете подразумијева се одржавање обје- ката и уређаја јавне расвјете којом се освјетљавају прометне и друге јавне површине. (17) Под обављањем кафилеријских услуга подразумијевају се послови сталног и сигурног уклањања жив- отиња, паса луталица, лешина жи- вотиња, одређених нејестивих нус- производа клања, конфиската и ва- лионичког отпада са јавних повр- шина и послови еутаназије живот- иња. (18) Под обављањем послова декор- ације подразумијева се украшава- ње јавних површина и простора поводом државних и вјерских праз- ника, одржавање културних, забав- них, спортских, сајамских и других манифестација пригодним украсн- им реквизитима. (19) Под одржавањем објеката и ур- еђаја јавне урбане опреме подразу- мијевају се послови одржавања кл- упа, јавних чесми и фонтана, јав- них купатила и јавних нужника, одржавање јавних сатова и обезбје- ђивање функционисања јавних са- това на јавним површинама и обје- ктима. III - НАЧЕЛА ОБАВЉАЊА КОМУНАЛНИХ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 6. (Јавни интерес и јавне службе) (1) Комуналне дјелатности су од јавн- ог интереса и обављају се као јавне службе. 30.јули/српањ 2013. (2) Под појмом јавног интереса у ком- уналним дјелатностима подразум- ијева се задовољавање оних потре- ба урбаног друштва које су незамје- нљив услов живота и рада грађана, државних органа, привредних и других субјеката на подручју Кан- тона. (3) Под појмом јавне службе у комуна- лним дјелатностима подразумије- вају се комуналне дјелатности из члана 5. овог Закона, које, као опш- те корисне дјелатности, представ- љају системску цјелину организов- ања и вршења путем државних сл- ужби, јединица локалне заједнице, те за то посебно организованих са- мосталних организација које су при- хваћене, подржаване и контролиса- не од стране државне заједнице. Члан 7. (Начела обављања комуналних дјелатности) (1) Општине, правна и физичка лица која обављају комуналне дјелатнос- ти обавезни су на основу овог Зако- на и посебних прописа придржава- ти се сљедећих начела: a) трајност и континуираност у обављању комуналних дјелатн- ости; b) квалитет у обављању комунал- них дјелатности који подразу- мијева нарочито: техничку, зд- равствену и хигијенску испра- вност у складу са прописаним стандардима и нормативима и тачност у погледу рокова извр- шења комуналне услуге; c) одржавање комуналних објека- та и уређаја у стању сталне фу- нкционалне способности; 30.јули/српањ 2013. d) принцип добијања квалитетне комуналне услуге; e) обезбјеђење мјера за очување и заштиту околине; f) јавност и транспарентност рада. IV - ОБЕЗБЈЕЂИВАЊЕ И ОБАВЉАЊЕ КОМУНАЛНИХ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 8. (Обезбјеђивање комуналне дјелатности) (1) Општине обезбјеђују обављање ко- муналних дјелатности одређених овим Законом. (2) Општине су дужне посебним про- писима регулисати услове и начин организовања послова у вршењу појединих комуналних дјелатнос- ти, а нарочито: a) техничко, санитарно-хигијенс- ке и здравствене и друге посеб- не услове за обављање дјелатно- сти којима се обезбјеђује одре- ђени обим, врста и квалитет ко- муналних услуга, ако њихов кв- алитет није прописан на други начин; b) начин обезбјеђивања контину- итета у вршењу комуналних дј- елатности; c) права и обавезе давалаца и ко- рисника комуналних услуга; d) начин наплате цијене за кому- налне услуге, као и права кори- сника у случају невршења, одн- осно неквалитетног вршења ко- муналне услуге; e) начин поступања и овлаштења општинских органа у случају прекида у пружању комуналн- их услуга, као и мјере које је ду- жан предузети давалац услуге у Број 9 – страна 1527 таквим ситуацијама. Члан 9. (1) Кантон може утврдити да се оба- вљање појединих комуналних дјел- атности из овог Закона обезбјеђује на нивоу Кантона, ако су такве пр- ироде да се њихово обављање на нивоу Кантона може економичније и ефикасније обављати. (2) Двије или више општина могу заје- днички обезбиједити обављање ко- муналних дјелатности на један од начина прописаних у члану 10. ов- ог Закона. (3) Када двије или више општина заје- днички организују обављање кому- налних дјелатности, општине своје односе у заједничком обезбјеђењу обављања послова регулишу угово- ром. Члан 10. (Даваоци комуналних услуга) (1) Општине, у складу са овим Закон- ом, обезбјеђују обављање комунал- них дјелатности путем: a) јавног предузећа комуналних дјелатности; b) правног или физичког лица на основу уговора о повјеравању комуналних дјелатности; c) правног лица на основу уговора о концесији. (2) Општина својим актом утврђује ко- је ће се комуналне дјелатности оба- вљати на један од начина из става (1) овог члана. (3) Општинско вијеће може одлучити, на приједлог општинског начелни- ка, а на иницијативу мјесне заједн- Број 9 – страна 1528 ице, да се о организовању обавља- ња појединих комуналних дјелатн- ости или послова из оквира тих дје- латности у сеоским и издвојеним насељеним мјестима, када те дјела- тности служе искључиво потреба- ма становништва и других субјека- та у тим насељима, стара мјесна за- једница. Члан 11. (Повјеравање обављања комуналних дјелатности) (1) Комуналне дјелатности за чије је обављање услов обезбјеђење једин- ственог техничко-технолошког сис- тема (снабдијевање водом, одвође- ње и пречишћавање отпадних во- да) могу се повјерити само једном јавном предузећу. (2) Комуналне дјелатности за чије оба- вљање није потребно обезбиједити услов из става (1) овог члана могу обављати један или више субјеката, односно даваоца комуналних услу- га. Члан 12. (1) Јавно предузеће комуналних дјела- тности оснива се одлуком општи- нског вијећа. Одлуком из става (1) овог члана бл- иже се одређује дјелатност коју об- авља јавно предузеће, услови под којима се врши производња и про- мет производа, односно обављање услуга, права и обавезе оснивача у управљању јавним предузећем, на- чин формирања цијена производа и услуга, као и услови под којима јавно предузеће може повјерити об- ављање комуналних дјелатности 30.јули/српањ 2013. другом предузећу. Члан 13. (1) Општина може обављање поједин- их комуналних дјелатности које се финансирају из њеног буџета пов- јерити правном или физичком ли- цу на основу писаног уговора. (2) Општинско вијеће одређује кому- налне дјелатности из става (1) овог члана, те утврђује услове и мјерила за провођење прикупљања понуда за повјеравање одређених комуна- лних послова на основу уговора. (3) Поступак за додјелу комуналних дјелатности правном или физичк- ом лицу врши се у складу са Закон- ом о јавним набавкама. (4) Након прикупљања понуда, опш- тинско вијеће доноси одлуку о из- бору лица коме ће се повјерити об- ављање комуналних послова на ос- нову уговора. (5) На основу одлуке из претходног ст- ава, општински начелник склапа уговор о повјеравању одређених комуналних послова који обавезно садржи: a) дјелатност за коју се склапа уго- вор; b) вријеме на које се склапа угов- ор; c) врсту и обим послова; d) начин одређивања цијене за об- ављање послова, те начин и рок плаћања; e) гаранцију даваоца услуга за ис- пуњење уговора, f) услове отказа уговора. (6) Уговор из става (5) овог члана може се закључити најдуже на вријеме 30.јули/српањ 2013. од четири године. Члан 14. Давање концесија за обављање комуналних дјелатности врши се у ск- ладу са Законом о концесијама. V - УСЛОВИ КОЈЕ МОРАЈУ ИСПУЊАВАТИ ДАВАОЦИ КОМУНАЛНИХ УСЛУГА ЗА ОБАВЉАЊЕ КОМУНАЛНИХ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 15. Даваоци комуналних услуга из члана 10. овог Закона морају испуња- вати сљедеће услове: a) да су регистровани за обављање комуналних дјелатности; b) да посједују одговарајућу опре- му и средства рада за обављање комуналних дјелатности у скла- ду са прописом који ће усвојити општинско вијеће; c) да располажу одговарајућим ст- ручним кадровима који могу обезбиједити стално и квалите- тно обављање комуналних дје- латности у складу са прописом који ће донијети општинско ви- јеће; d) да обезбиједе вршење комунал- них дјелатности у складу са од- редбама овог Закона и других прописа; e) да цијене комуналних услуга образују према важећим пропи- сима; f) да утврде нормативе рада и ут- рошка материјалних средстава и омогуће контролу истих од стране надлежних органа; Број 9 – страна 1529 g) да успоставе тарифни систем који ће бити основа за наплату услуга; h) да континуирано раде на поди- зању нивоа комуналних услуга и унапређењу комуналних дје- латности. VI - ОДНОСИ У КОМУНАЛНИМ ДЈЕЛАТНОСТИМА Члан 16. (Ниво комуналних услуга) (1) Даваоци комуналних услуга дужни су пружати услуге које одговарају квалитетом и стандардом висини цијене коју корисници услуга пла- ћају за њихово вршење. (2) Општинско вијеће обавезно је утвр- дити стандарде и усклађивати ква- литет и ниво комуналних услуга у складу са висином цијене. Члан 17. (Јавно обавјештавање о сметњама) (1) Давалац комуналне услуге дужан је у средствима јавног информиса- ња, или на други погодан начин, обавијестити кориснике комуналн- их услуга о планираним или оче- киваним сметњама и прекидима који ће настати или могу настати у пружању комуналних услуга најка- сније један дан прије очекиваног прекида у пружању тих услуга. (2) Давалац комуналне услуге дужан је информисати кориснике о нач- ину и врсти обезбјеђења алтерна- тивне услуге, те о максималном вр- еменском периоду ускраћивања исте. Број 9 – страна 1530 Члан 18. (Поступање у случају непланираних поремећаја) (1) У случају наступања непланиран- их или неочекиваних поремећаја или прекида у пружању комуналн- их услуга, односно обављању кому- налних дјелатности, давалац кому- налне услуге дужан је одмах о томе на адекватан начин обавијестити надлежни орган, и истовремено подузети мјере за отклањање узро- ка поремећаја и за обезбјеђење пру- жања услуга. (2) Надлежни орган путем своје над- лежне службе, по пријему обавјеш- тења из става (1) овог члана, одно- сно по утврђивању поремећаја или прекида у пружању комуналних услуга, дужан је одмах да: a) одреди ред првенства и начин пружања услуга оним корисни- цима код којих би усљед преки- да настала опасност по живот и рад грађана или рад правних и физичких лица, или би настала значајна, односно ненадокнад- ива штета; b) нареди мјере за хитну заштиту комуналних објеката и друге имовине која је угрожена; c) предузме мјере за хитно откла- њање насталих посљедица и друге потребне мјере за обавља- ње комуналних дјелатности; d) утврди разлоге и евентуалну од- говорност за поремећај, однос- но прекид вршења дјелатности и учињену штету. (3) Уколико је прекид у пружању ко- муналних услуга настао као посље- дица неодговорног и несавјесног 30.јули/српањ 2013. рада комуналних предузећа, иста су дужна намирити евентуално из- азвану штету код корисника кому- налних услуга. Члан 19. (Обавеза плаћања комуналне услуге) (1) Корисник комуналне услуге дужан је платити утврђену цијену за пру- жену комуналну услугу у уговоре- ном/прописаном року, као и извр- шити пријаву и одјаву свих промје- на (промјена адресе, броја чланова домаћинства, површина објекта и сл.), у року од 8 дана од настале пр- омјене. (2) Док се не изврши промјена из става (1) овог члана, корисник комунал- не услуге који се води у евиденцији даваоца комуналне услуге као ко- рисник, дужан је да плати утврђе- ну цијену за кориштену комунал- ну услугу. Члан 20. (Ускраћивање комуналне услуге) (1) Давалац комуналне услуге не може ускратити комуналну услугу осим у случају ако физичко или правно лице као корисник: a) изврши прикључење на кому- налну мрежу без претходно пр- ибављеног одобрења надлежн- ог органа или даваоца комуна- лне услуге; b) отпочне са кориштењем кому- налне услуге без претходне пр- ијаве и давања потребних пода- така за евидентирање обвезни- ка плаћања код даваоца услуга; 30.јули/српањ 2013. c) користи услугу противно про- писима или уговору; d) не плати искориштену комуна- лну услугу у уговореном року; e) неосновано омета друге корис- нике услуга; f) ненамјенски користи комунал- ну услугу у вријеме отежаног снабдијевања, односно снабди- јевања уз ограничене потрош- ње (редукцију), о чему је корис- ник благовремено обавијештен на одговарајући начин; g) без одобрења даваоца комуна- лне услуге изврши преправку или доградњу на инсталација- ма комуналне инфраструктуре; h) онемогући улазак ради прегле- да заједничких и унутрашњих инсталација овлаштеном пред- ставнику даваоца комуналних услуга, односно надлежном ин- спектору, у зградама гдје је за- једничко мјерило или гдје мје- рило не постоји; i) потрошач који је био искључен са комуналне мреже сам се по- ново прикључи на комуналну мрежу. (2) Давалац комуналне услуге може ускратити пружање комуналне ус- луге у случајевима из става (1) овог члана, под условом да то техничке могућности дозвољавају и да се не- пружањем услуга не угрожавају други корисници комуналних ус- луга. (3) По престанку разлога за ускраћење комуналне услуге, давалац комуна- лне услуге је дужан да, на захтјев корисника комуналне услуге, нај- касније у року од три дана од дана подношења захтјева и плаћених ст- Број 9 – страна 1531 варних трошкова за поновно укљу- чење, настави пружање комуналне услуге кориснику. (4) Корисник не може отказати кори- штење комуналне услуге ако то те- хничке могућности не дозвољавају, односно ако би се тиме угрозио кв- алитет кориштења и стандард дру- гих корисника, те ако би се тиме негативно утицало на околину. Члан 21. (Уговор о пружању комуналне услуге) (1) Давалац и корисник комуналне ус- луге дужни су усагласити прије по- четка кориштења услуге све елеме- нте пружања одређене комуналне услуге (права и обавезе даваоца и корисника комуналне услуге, те друга битна питања) и о томе зак- ључити уговор. (2) О споровима између даваоца и ко- рисника комуналне услуге одлучу- је надлежни суд. VII - СРЕДСТВА ЗА ОБАВЉАЊЕ КОМУНАЛНИХ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 22. (Извори обезбјеђења средстава) (1) Средства за обављање комуналних дјелатности обезбјеђују се из: a) цијене за комуналне услуге из сегмента индивидуалне комун- алне потрошње; b) цијене за комуналне услуге из сегмента заједничке комуналне потрошње; c) буџета општине; d) буџета Кантона; Број 9 – страна 1532 e) других извора по посебним пр- описима. Члан 23. (Финансирање комуналне дјелатности) (1) Из цијена комуналне услуге из сег- мента индивидуалне комуналне по- трошње обезбјеђују се средства за обављање сљедећих комуналних дј- елатности: a) снабдијевање питком водом; b) одвођење и пречишћавање от- падних вода; c) снабдијевање топлотном енерг- ијом; d) снабдијевање природним гас- ом; e) обављање јавног превоза путни- ка; f) прикупљање и одвоз комуналн- ог отпада из стамбених и посло- вних зграда и пословних објека- та на депонију; g) одлагање комуналног отпада; h) одржавање јавних паркинг про- стора и јавних гаража; i) обављање погребних послова; j) тржнице и пијаце на мало; k) обављање димњачарских посл- ова. (2) Из цијена комуналне услуге из сег- мента заједничке комуналне потр- ошње обезбјеђују се средства за об- ављање сљедећих комуналних дје- латности: a) Одвођење атмосферских и дру- гих вода са јавних површина; b) Одржавање чистоће на јавним површинама и градским улица- ма; 30.јули/српањ 2013. c) Одржавање јавних површина; d) Одржавање гробаља и њихове пратеће инфраструктуре; e) Одржавање спомен-обиљежја; f) Одржавање јавне расвјете; g) Обављање кафилеријских услу- га; h) Обављање услуга декорације; i) Одржавање објеката и уређаја јавне урбане опреме (клупа, јав- них сатова, чесми и фонтана, ја- вних купатила и нужника итд.) Члан 24. (Утврђивање висине цијене комуналне услуге) (1) Висину цијене и начин плаћања комуналне услуге одређује давалац комуналне услуге, на темељу дета- љне калкулације, уз претходну саг- ласност општинског вијећа, а на ос- нову сљедећих елемената: a) врста, обим и квалитет комуна- лних услуга утврђених станда- рдима и нормативима у складу са прописом општине; b) вриједност средстава ангажова- них у пружању услуга; c) обим и квалитет уложеног рада у обављању комуналних услуга; d) висина материјалних трошкова у обављању комуналних услу- га, стандарди и нормативи утр- ошка енергије, материјални и други трошкови или планске калкулације; e) износ за финансирање градње комуналних објеката, према пр- ограму градње комуналних обј- еката; f) други елементи у зависности од услова на тржишту. 30.јули/српањ 2013. (2) Захтјев за сагласност општинског вијећа на цијену комуналне услуге обавезно садржи: a) врсту комуналне услуге, начин обрачуна и плаћања услуге; b) структуру постојеће цијене ко- муналне услуге; c) предложену нову цијену услуге и њену структуру; d) постотак промјене цијене у од- носу на постојећу цијену; e) разлоге за промјену цијене са детаљним образложењем и кал- кулацијом; f) датум примјене нове цијене. (3) Уколико се цијена услуге од стране општинског вијећа утврди у нижем износу од стварне цијене коштања, разлику средстава даваоцу комуна- лних услуга обавезна је надокнади- ти општина. (4) Цијена комуналне услуге за пруже- ну комуналну услугу плаћа се да- ваоцу комуналне услуге. Члан 25. (Обвезник плаћања цијене комуналне услуге) (1) Обвезник плаћања цијене комуна- лне услуге за пружену комуналну услугу је власник некретнине или корисник када је то власник угово- ром пренио на корисника. (2) Куповина објеката, односно пренос власништва објекта не може се ост- варити без претходно измирених обавеза комуналних услуга од стр- ане продавца, односно корисника објекта. Члан 26. (Комунална накнада) За покривање цијена из сегме- Број 9 – страна 1533 нта заједничке комуналне потрошње, као извор средстава утврђује се обавеза плаћања комуналне накнаде. Члан 27. (Обвезник плаћања комуналне накнаде) (1) Комуналну накнаду плаћају, у на- сељима са уређеним грађевинским земљиштем, власник стамбеног, пр- оизводног и пословног простора, или корисник када је то власник уговором пренио на корисника. (2) Насељима са уређеним грађевинс- ким земљиштем, према ставу (1) ов- ог члана, сматрају се насеља опре- мљена најмање приступном цест- ом, објектима за снабдијевање еле- ктричном енергијом и снабдијева- ње водом и одвођење отпадних во- да према мјесним приликама. (3) Изузетно, општинско вијеће може посебним актом ослободити од об- авезе плаћања комуналне накнаде субјекте из става (1) овог члана за подручја у којима није организо- вано пружање комуналних услуга. (4) Обавеза плаћања комуналне накн- аде настаје првог дана сљедећег мј- есеца у којем је издато одобрење за употребу објекта или од дана поче- тка кориштења објекта или просто- ра. (5) За објекте који су изграђени и који су кориштени у периоду прије сту- пања на снагу овог Закона, обавеза плаћања комуналне накнаде наста- је првог дана наредног мјесеца у којем је ступио на снагу овај Закон. (6) Куповина објеката, односно пренос власништва над објектом, не може се остварити без претходно изми- рених обавеза комуналне накнаде Број 9 – страна 1534 30.јули/српањ 2013. од стране продавца, односно кори- сника објекта. Члан 28. Комунална накнада је јавни пр- иход општине. Члан 29. (Начин утврђивања комуналне накнаде) Комунална накнада утврђује се у зависности од степена опремљености насеља објектима и уређајима комуна- лне инфраструктуре, развијености јав- ног превоза путника, намјене објеката, односно простора и припадности гра- ђевине, односно корисне површине, те грађевине у одређеној зони грађевин- ског земљишта. Члан 30. (1) Комунална накнада одређује се за стамбени, производни и пословни простор према јединици мјере из- грађене корисне површине (м²), а за отворени простор – складишта, стоваришта, пијаце, као и за други отворени простор који непосредно служи за обављање дјелатности, према јединици мјере (м²) грађеви- нског земљишта. (2) Корисна површина стамбеног, пр- оизводног и пословног простора израчунава се у складу са посебн- им прописима, а утврђује га општ- ински орган надлежан за комуна- лне послове у поступку доношења рјешења о утврђивању комуналне накнаде. Члан 31. Комунална накнада се утврђује по јединици мјере, на основу намјене и у зависности од зоне грађевинског земљишта у којој се објекат налази, што се утврђује посебним одлукама општина. Члан 32. (1) На основу намјене објекта дефини- сан је коефицијент намјене (Кн) у износу: НАМЈЕНА СТАМБЕНИ ПРОИЗВОДНИ ПОСЛОВНИ Коефицијент намјене 1 1 2 (2) Коефицијент намјене за гаражни простор и викенд-објекте једнак је коефицијенту намјене за стамбени простор. (3) За стамбени и гаражни простор, као и викенд-објекте који се кори- сте за друге намјене, коефицијент намјене одређује се према мјерили- ма за ту врсту простора за онај дио корисне површине који се за ту св- рху користи. (4) На основу зоне грађевинског зем- љишта у којој се објекат налази де- финисан је коефицијент зоне (Кз) у износу: 30.јули/српањ 2013. Број 9 – страна 1535 ЗОНА I II III IV V VI Коефицијент зоне 1 0,6 0,4 0,2 0,1 0,05 (5) За одређивање висине комуналне накнаде у насељима која се налазе ван подручја зона наведених у ст- аву (4) овог члана, а у којима је обе- збијеђен неки вид комуналне услу- ге из сегмента заједничке комуна- лне потрошње, примјењиваће се коефицијент VI зоне. Члан 33. (Висина комуналне накнаде) Мјесечни износ комуналне нак- наде за све обвезнике из члана 27. овог Закона израчунава се по формули: Комунална накнада = Кn x Кzx P x B, у којој је: Кn - коефицијент намјене, Кz - коефицијент зоне, P – корисна површина објекта, одно- сно земљишта изражена у м² и B - вриједност бода комуналне нак- наде изражена у КМ. Члан 34. (Утврђивање вриједности бода комуналне накнаде) (1) Вриједност бода комуналне накна- де утврђује општинско вијеће на основу програма финансирања ко- муналних дјелатности, водећи рач- уна да се висином вриједности бо- да не угрозе економске и социјалне политике Кантона. (2) Вриједност бода комуналне накна- де утврђује се посебном одлуком најкасније до 31. децембра текуће године за наредну годину. Ако се вриједност бода комуналне накна- де не утврди до наведеног рока, ви- сина комуналне накнаде остаје не- промијењена. (3) Програм из става (1) овог члана са- држи: a) грађење објеката и уређаја ком- уналне инфраструктуре; b) набавку опреме за обављање комуналне дјелатности; c) обим и квалитет одржавања по- јединих комуналних објеката и уређаја; d) обављање комуналних услуга из члана 23. овог Закона; e) висину потребних средстава за реализацију програма и распо- ред средстава за сваку дјелатно- ст посебно и по намјенама и f) мјере за спровођење програма. Члан 35. (Рјешење о утврђивању комуналне накнаде) (1) Обавеза и начин плаћања комуна- лне накнаде за сваког појединог об- везника утврђују се рјешењем које доноси општински орган надлеж- ан за комуналне послове. (2) Рјешење из става (1) овог члана до- носи се за сваку календарску годи- ну и то најкасније до 31. јануара за текућу годину. (3) Уколико општинско вијеће изврши промјену вриједности бода комун- алне накнаде, општински орган из става (1) овог члана доноси ново рј- ешење за сваког обвезника. (4) О жалби против рјешења из става (1) овог члана у другом степену рј- Број 9 – страна 1536 ешава Министарство за урбанизам, просторно уређење и заштиту око- лине (у даљем тексту: Министарс- тво). Члан 36. (1) Власници, односно корисници из члана 27. став (1) овог Закона, који се финансирају из буџета Кантона и општина у саставу Кантона, као и установе чији је оснивач Кантон или општине у саставу Кантона, те вјерски објекти вјерских заједница који служе обављању вјерских обр- еда, ослобођени су плаћања кому- налне накнаде. (2) Такођер, од обавеза плаћања кому- налне накнаде изузимају се лица која примају социјалну помоћ, као и лица чија укупна примања по до- маћинству не прелазе износ најни- же пензије у Федерацији Босне и Херцеговине. (3) Рјешење о привременом ослобађа- њу од обавезе плаћања комуналне накнаде доноси општински орган надлежан за комуналне послове на основу потребне документације, а обим и садржај потребне докумен- тације утврђује општинско вијеће својом одлуком. (4) Рјешење из става (3) овог члана до- носи се најдуже за период од једне календарске године. (5) За сваку календарску годину подн- оси се нови захтјев са потребном документацијом за ослобађање об- авеза плаћања комуналне накнаде. Члан 37. (Буџет) Средства за финансирање обав- 30.јули/српањ 2013. љања комуналних дјелатности из чла- на 23. овог Закона обезбјеђују се у буџ- ету општине само изузетно, када је ци- јена комуналне услуге утврђена у ни- жем износу од стварне цијене кошта- ња, када због недостатка средстава по- стоји опасност од прекида редовног обављања комуналних дјелатности, а који може довести до дужег застоја или до битног одступања од програма вр- шења комуналних дјелатности, што може довести до штетних посљедица. VIII - ФИНАНСИРАЊЕ ГРАЂЕЊА И НАБАВКЕ ОПРЕМЕ Члан 38. (Финансирање комуналне инфраструктуре) (1) Грађење објеката и уређаја комуна- лне инфраструктуре и набавка оп- реме за обављање комуналне дјела- тности финансира се из: a) цијене комуналне услуге; b) комуналне накнаде; c) буџета општине; d) донација; e) других извора утврђених посе- бним прописима. (2) Кантон може учествовати својим средствима у изградњи комуналн- их објеката од значаја за Кантон или интереса за више општина или општину, у складу са плановима развоја. Члан 39. (Прикључење на комуналну инфраструктуру) (1) Власник грађевине дужан је прик- ључити своју грађевину на комуна- 30.јули/српањ 2013. лну инфраструктуру под условима утврђеним прописима који регули- шу област просторног уређења и грађења, као и другим прописима, односно према одлукама општине, које поближе дефинишу ту комун- алну дјелатност, под условом да постоји капацитет одређеног кому- налног производа и услуге за прик- ључење нових корисника који неће угрозити постојеће кориснике. (2) Власник или корисник грађевине обавезан је даваоцу комуналне ус- луге поднијети писани захтјев за прикључење на градску водоводну и канализациону мрежу, са прило- зима о доказу власништва или пра- ва кориштења, као што су изводи из земљишних књига, рјешења о одобравању грађења, купопродај- ни уговори или уговори о закупу и слично. Члан 40. (Трошкови прикључења) (1) Власник грађевине плаћа трошко- ве прикључења на комуналну ин- фраструктуру даваоцу комуналне услуге који изводи прикључење гр- ађевине. (2) У трошкове из става (1) овог члана укључена је вриједност мјерног ин- струмента потрошње, односно вр- иједност централног мјерног инст- румента за објекте колективног ст- ановања, који се уноси у стална ср- едства даваоца комуналне услуге. Члан 41. (Мјерни инструменти) (1) Приликом изградње нових објека- та колективног становања, дужност Број 9 – страна 1537 инвеститора је да за сваку стамбену или пословну јединицу обезбиједи одвојени прикључак на комуналну мрежу. У противном, давалац ком- уналне услуге није дужан изврши- ти прикључак новог објекта колек- тивног становања. Приликом изгр- адње, прикључак и мјерни инстру- мент улазе у цијену стамбене или пословне јединице. (2) Појединачни мјерни инструмент за стамбену јединицу у оквиру стам- беног објекта колективног станова- ња спада у опрему стамбене једин- ице, а његову прву набавку, уград- њу, трошкове експлоатације и фу- нкционисања сноси власник стам- бене јединице и уноси се у стална средства даваоца комуналне услу- ге. (3) Власник стамбене јединице из ста- ва (1) овог члана, приликом набав- ке, уградње, експлоатације и функ- ционисања мјерног инструмента дужан је да се придржава техничк- их норматива и стандарда и упу- тстава даваоца комуналне услуге. (4) Власник стамбене јединице у окви- ру стамбеног објекта, одржавање мјерног инструмента потрошње из става (1) овог члана повјерава дава- оцу комуналне услуге. IX - КОМУНАЛНИ РЕД Члан 42. (Дефиниција) (1) Комунални ред подразумијева ск- уп свих понашања и активности у циљу правилног уређења, одржа- вања, кориштења, заштите и очува- ња јавних површина. Број 9 – страна 1538 Члан 43. (Одлука о комуналном реду) (1) Општина је обавезна донијети од- луку о комуналном реду. (2) Одлуком о комуналном реду про- писују се нарочито одредбе о: a) уређењу насеља; b) одрзавању чистоће и чувању ја- вних површина; c) кориштењу јавних површина; d) скупљању, одвозу и поступању са скупљеним комуналним отп- адом; e) уклањању снијега и леда; f) уклањању протуправно постав- љених предмета; g) постављању и одржавању урба- не опреме на јавним површина- ма; h) мјере за спровођење комуналн- ог реда; i) рад комуналних редара; j) казнене одредбе. (3) Одлука о комуналном реду може садржавати и друге одредбе о уре- ђењу насеља, зависно од специфи- чности изградње и уређења поје- дине општине. X - НАДЗОР Члан 44. (Надзор) Надзор над провођењем одре- даба овог Закона врши Министарство. Члан 45. (Инспекцијски надзор) (1) Инспекцијски надзор над провође- њем одредаба овог Закона и посеб- 30.јули/српањ 2013. них прописа из члана 4. став (2) ов- ог Закона врши општинска комун- ална инспекција. (2) Комуналном инспектору у вршењу инспекцијског надзора над провођ- ењем овог Закона и посебних про- писа из члана 4. став (3) овог закона помаже комунални редар. (3) Изузетно, за послове инспекцијског надзора из става (1) овог члана, оп- штине које немају општинску ком- уналну инспекцију могу по потре- би ангажовати комуналног инспе- ктора из друге општине. Члан 46. (Услови за постављење комуналног инспектора и редара) (1) За комуналног инспектора може бити постављено лице које, поред општих услова прописаних закон- ом, испуњава и посебне услове: да има одговарајућу високу стручну спрему, положен стручни управни испит и три године радног стажа. (2) За комуналног редара може бити постављено лице које поред општ- их услова прописаних законом, ис- пуњава и посебне услове: да има одговарајућу вишу или средњу шк- олску спрему, положен стручни управни испит и шест мјесеци рад- ног стажа. Члан 47. (Овлаштења комуналног инспектора) (1) Комунални инспектор рјешењем наређује извршење одређених мје- ра и одређује рок за њихово изврш- ење у складу са овим Законом и по- себним прописима. 30.јули/српањ 2013. (2) У вршењу инспекцијског надзора комунални инспектор је овлаштен: a) контролисати да ли се комунал- на дјелатност обавља на начин утврђен законом и прописом донесеним на основу закона; b) контролисати стање комунал- них објеката; c) контролисати да ли се комунал- не услуге пружају у складу са утврђеним условима; d) наредити да се утврђени недо- стаци и неправилности отклоне на начин и у року како је одре- ђено законом и прописом доне- сеним на основу закона; e) забранити предузимање радњи за које сматра да су у супротно- сти са законом или другим пр- описом над чијим спровођењем врши надзор; f) наредити предузимање одгова- рајућих радњи које је субјект надзора по закону или пропису донесеном на основу Закона био дужан предузети; g) поднијети пријаву против суб- јекта надзора и одговорног ли- ца за учињени прекршај; h) одредити и друге мјере и радње за које је овлаштен законом и другим прописом. (3) Жалба против рјешења комуналн- ог инспектора не одлаже извршење рјешења. Члан 48. Против управних аката општи- нског комуналног инспектора у друг- ом степену рјешава Министарство. Број 9 – страна 1539 Члан 49. (Начин обављања послова комуналних редара) (1) Редари се организују у саставу од- ређене организационе јединице оп- штинске управе. (2) Опис послова радних мјеста редара уређује се правилником о унутра- шњој организацији општинске уп- раве. (3) Двије или више општина могу им- ати заједничке редаре, у ком случа- ју се закључује уговор између над- лежних општинских органа. Члан 50. (Предмет надзора комуналних редара) Редари врше надзор над: a) уређењем насеља; b) одржавањем чистоће и чувањ- ем јавних површина; c) кориштењем јавних површина; d) скупљањем, одвозом и поступа- њем са скупљеним комуналним отпадом; e) уклањањем снијега и леда; f) уклањањем противправно пост- ављених предмета; g) постављањем и одржавањем ур- бане опреме на јавним површи- нама. Члан 51. (Овлаштења комуналних редара) Редари имају овлаштење да у вршењу надзора: a) прегледају опште и појединач- не акте и другу документацију која се односи на обављање на- Број 9 – страна 1540 дзора из члана 50. овог Закона; b) утврђују идентитет лица, као и друге чињенице и околности од интереса за вршење контро- ле; c) саслушавају и узимају изјаве од одговорних и других лица; d) узимају у поступак пријаве зах- тјеве грађана и правних лица, те да о свом поступању обавје- штавају подносиоце захтјева; e) предузимају друге мјере и рад- ње за које су овлаштени закон- ом и другим прописима. Члан 52. (Обавеза и овлаштења комуналних редара) (1) Када у вршењу надзора утврди да је повријеђен закон или други про- пис, редар има обавезу и овлаште- ња да сачини записник о затеченом стању и: a) предложи предузимање одгова- рајућих мјера и радњи ради от- клањања утврђених недостата- ка или неправилности у року који одреди; b) предложи да се достави потреб- на документација и подаци у року који одреди; c) предложи уклањање неисправ- них, хаварисаних и нерегистро- ваних возила, ствари и других предмета са јавних површина; d) предложи увођење забране ко- риштења јавних површина про- тивно њиховој намјени; e) предузима друге мјере и радње за које је законом или другим прописом овлаштен. 30.јули/српањ 2013. (2) О проведеним радњама редар је дужан обавијестити комуналну ин- спекцију. Члан 53. (Примјена Закона о управном поступку) У обављању својих овлаштења редари примјењују одредбе Закона о управном поступку. Члан 54. (Поступање комуналних редара у вршењу надзора) (1) Када редари у вршењу надзора ут- врде да се омета кориштење кому- налних објеката остављањем ства- ри и других предмета противно њиховој намјени или на други на- чин, обавијестиће комуналниг инс- пектора, а комунални инспектор ће рјешењем наредити кориснику, односно власнику, да одмах или у посебно остављеном року уклони те ствари, односно предмете под пријетњом извршења. (2) Уколико лице из претходног става не изврши наложене мјере, редари ће исто уклонити о трошку извр- шеника у поступку принудног ад- министративног извршења. Члан 55. (Поступак у случају непознатог извршиоца) (1) Уколико се у току контроле не мо- же утврдити идентитет лица које је починило прекршај (непознати по- чинилац), редари ће о томе сачи- нити записник. На основу истог ће 30.јули/српањ 2013. се посебним рјешењем комуналног инспектора наложити непознатом починиоцу посебне мјере, а прим- јерак овог рјешења и закључка о дозволи извршења доставиће се на контролисани објекат, односно на контролисане ствари. Касније ошт- ећење, уништење или уклањање овог рјешења, односно закључка о дозволи извршења не утиче на ва- љаност достављања. (2) Трошкове административног извр- шења сноси починилац, а уколико исти остане непознат и не може се утврдити његов идентитет, трошк- ови падају на терет буџета општи- не. Члан 56. (Надзор над радом комуналног редара) Општинско вијеће ће својом од- луком одредити начин надзора над радом комуналног редара. Члан 57. (Однос комуналног редара према комуналној инспекцији) (1) Редари су дужни извршити увиђај на лицу мјеста, записником конста- товати затечено стање, те исти са приједлогом мјера доставити кому- налном инспектору. (2) Редар прати извршење наложених мјера и радњи од стране инспекто- ра и о том прегледу сачињава кон- тролни записник. Члан 58. (Обавезе контролисаног субјекта) Контролисани субјект је дужан Број 9 – страна 1541 да у року од три дана од дана истека рока за извршење наложених мјера и радњи, обавијести редаре да ли су исте извршене. XI - КАЗНЕНЕ ОДРЕДБЕ Члан 59. (1) Новчаном казном од 1.000,00 КМ до 5.000,00 КМ казниће се за прекршај давалац комуналне услуге: a) ако у средствима јавног инфор- мисања или на други погодан начин благовремено не обавије- сти кориснике комуналних ус- луга о планираним или очеки- ваним сметњама и прекидима који могу настати у пружању комуналних услуга (члан 17.); b) ако се не придржава обавеза ут- врђених у члану 18. став (1) овог Закона; c) ако ускрати комуналну услугу кориснику изузев случајева утв- рђених у члану 20. став (1) овог Закона; d) ако по престанку разлога за ускраћивање комуналне услуге не настави пружање комуналне услуге у року утврђеном у члану 20. став (3) овог Закона. (2) За прекршај из става (1) овог члана казниће се и одговорно лице давао- ца комуналне услуге новчаном ка- зном од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. Члан 60. (1) Новчаном казном од 1.000,00 КМ до 5.000,00 КМ казниће се за прекршај давалац комуналне услуге ако се не придржава одредаба утврђених у Број 9 – страна 1542 члану 7. овог Закона. (2) За прекршаје из става (1) овог чла- на казниће се и одговорно лице да- ваоца комуналне услуге новчаном казном од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. Члан 61. (1) Новчаном казном од 1.000,00 КМ до 5.000,00 КМ казниће се за прекршај давалац комуналне услуге и упра- витељ зграде и правно лице корис- ник комуналне услуге: a) ако се не придржава одредаба утврђених у члану 21. став (1) овог Закона; b) ако се не придржава одредаба утврђених у члану 39. овог За- кона. (2) За прекршај из става (1) овог члана казниће се и одговорно лице давао- ца комуналне услуге, управитеља зграда и правног лица корисника комуналне услуге новчаном казн- ом од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. (3) За прекршај из става (1) овог члана казниће и физичко лице корисник комуналне услуге новчаном казн- ом од 100,00 КМ до 500,00 КМ. Члан 62. (1) Новчаном казном од 1.000,00 КМ до 5.000,00 КМ казниће се за прекршај правно лице као корисник комуна- лне услуге: a) ако изврши неовлаштено прик- ључење на комуналну инфрас- труктуру; b) ако неовлаштено интервенише на комуналној инфраструкту- ри; 30.јули/српањ 2013. c) ако неовлаштено користи кому- налне услуге; d) ако својим радњама онемогући несметано кориштење комуна- лне услуге у згради; e) ако спријечи даваоца комунал- не услуге да интервенише на комуналној инфраструктури и постројењима и тиме угрози ко- риштење комуналне услуге ост- алим корисницима; f) ако спријечи улазак ради пре- гледа заједничких и унутраш- њих инсталација овлаштеном представнику даваоца комунал- них услуга, управитељу зграде, односно надлежном инспекто- ру; g) ако оштећује, односно уништа- ва основна средства, постројења и другу комуналну опрему и на тај начин неповољно утиче на нормално пружање комуналн- их услуга осталим корисници- ма, односно на сам квалитет тих услуга. (2) За прекршај из става (1) овог члана казниће се и одговорно лице прав- ног лица новчаном казном од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. (3) За прекршај из става (1) овог члана казниће и физичко лице корисник комуналне услуге новчаном казн- ом од 100,00 КМ до 500,00 КМ. XII - ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 63. Општине, као и даваоци кому- налних услуга, дужни су квартално обавјештавати јавност, у складу са пр- 30.јули/српањ 2013. инципом јавности и транспарентности рада, о прикупљеним средствима из комуналне накнаде, инвестирању ист- их по програму из члана 34. став (4), те извјештаје о реализацији тих планова и програма и утрошку средстава. Члан 64. Општине су дужне најкасније у року од једне године од дана ступања на снагу овог Закона, обезбиједити об- ављање комуналних дјелатности сагл- асно одредбама овог Закона. Члан 65. Општине ће најкасније у року од једне године од дана ступања на сн- агу овог Закона донијети прописе ра- ди извршавања овог Закона. Члан 66. (1) Влада Кантона је дужна у року од 6 (шест) мјесеци од дана ступања на снагу овог Закона донијети план управљања комуналним отпадом Босанско-подрињског кантона Го- ражде. (2) Министарство припрема за Владу кантона приједлог плана из става (1) овог члана, који мора садржава- ти све елементе утврђене у чланов- има од 25. до 28. Закона о управља- њу отпадом („Службене новине Федерације БиХ“ број: 33/03). Члан 67. (1) Даном ступања на снагу овог Зако- на, на подручју Босанско-подрињс- ког кантона Горажде престаје при- мјена Закона о комуналним дјелат- ностима („Службени лист СР БиХ“, Број 9 – страна 1543 број: 20/90). (2) Проведбени прописи донесени на основу Закона из става (1) овог чла- на, примјењиваће се ако нису у су- протности са одредбама овог Зако- на до доношења прописа на основу овог Закона. Члан 68. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у „Службен- им новинама Босанско-подрињског ка- нтона Горажде“. Број:01-02-563/13 ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋИ 29.07.2013. године СКУПШТИНЕ Г о р а ж д е Суад Дошло,с.р. 674 На основу члана 33.а Устава Бо- санско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско-подрињ- ског кантона Горажде“, број: 8/98, 10/00 и 5/03), д о н о с и м: У К А З О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О МИНИСТАРСТВИМА И ДРУГИМ ТИЈЕЛИМА КАНТОНАЛНЕ УПРАВЕ БОСАНСКО-ПОДРИЊСКОГ КАНТОНА ГОРАЖДЕ Проглашава се Закон о минис- тарствима и другим тијелима кантона- лне управе Босанско-подрињског кан- тона Горажде, који је донијела Скуп- штина Босанско-подрињског кантона Горажде, на 25. редовној сједници, од- ржаној 29. јула 2013. године. Број:02-02-349/13 П Р Е М И Ј Е Р 29.07.2013. године Емир Фрашто,с.р. Г о р а ж д е
Zakon o šumama ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 08/13 18.07.2013 SN ZDK 05/21, SN ZDK 01/15 šume,zakon,zdk Broj 8 – strana 398 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. доказа на основу документације у овом предмету, те је из проведених доказа утврдио, да је Предсједник Федерације Босне и Херцеговине дана 11.04.2012. године донио оспорену Одлуку, којом су разријешени дужности чланови Ревизорског тима који су именовани 13.06.2011. године. Разријешени чланови Ревизорског тима Хоџић Бесим, Башић Емир, Тукар Елвис и Газић Мехо и даље су наставили да раде по налогу федералног министра и да обављају све активности у реализирању функције Ревизорског тима, на основу Уговора о дјелу који су закључили са Федералним министарством за питања бораца и инвалида одбрамбено-ослободила-чког рата. На јавној расправи је неспорно утврђено да је Ревизорски тим у наведеном саставу наставио рад и након оспорене Одлуке, што је потврђено и од стране пуномоћника федералног министра. 8. Став Уставног суда Федерације Уставни суд Федерације је једини субјект који је Уставом Федерације Босне и Херцеговине овлашћен да утврди да ли је нека одлука у складу са Уставом Федерације Босне и Херцеговине. Све до доношења одлуке овог Суда, постоји пресумпција о уставности оспорене Одлуке. Одлуке које су донијете од стране Предсједника Федерације и објављене су на снази и по истима постоји обавеза поступања. Међутим, Уставни суд Федерације наглашава, да се није упуштао у уставност односно законитост поступања доносилаца одлуке као и оспорене Одлуке. Уколико овлашћена лица сматрају да оспорена Одлука није заснована за Уставу и законским одредбама, у могућности су исту оспорити пред овим Судом на начин како је прописано Уставом Федерације Босне и Херцеговине, Законом о поступку пред Уставним судом Федерације Босне и Херцеговине и Пословником Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине. С обзиром на наведено Уставни суд Федерације је одлучио као у диспозитиву пресуде. Ову пресуду Уставни суд Федерације је донио једногласно у саставу: др Ката Сењак, предсједница Суда, Сеад Бахтијаревић, мр Ранка Цвијић, Александра Мартиновић и Домин Малбашић, судије Суда. Број: У-24/12 Предсједница 09.04.2013. године Уставног суда Федерације С а р а ј е в о Босне и Херцеговине др Ката Сењак, c.p. .............................................................................................. SKUPŠTINA 217. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka f) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 41. sjednici odrţanoj dana 04.07.2013. godine, d o n o s i: ZAKON O ŠUMAMA DIO PRVI-PREDMET Ĉlan 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom ureĊuje se ĉuvanje i zaštita šuma i šumskog zemljišta, jaĉanje njihovih funkcija, plani-ranje u šumarstvu i upravljanje šumama i šumskim zemljištem, ekonomske funkcije, finansiranje biološke obnove šuma na teritoriji Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), nadzor nad primjenom ovog Zakona, kaznene odredbe, kao i druga pitanja od znaĉaja za šume i šumsko zemljište. (2) Šume i šumsko zemljište, kao dobra od općeg interesa, uţivaju posebnu brigu i zaštitu Kantona općina i koriste se pod uslovima i na naĉin koji su propisani ovim Zakonom. (3) Šume i šumska zemljišta temeljni su prirodni resurs ĉije vrijednosti se manifestuju kroz ekološke, socijalne i proizvodne funkcije šuma. Ĉlan 2. (Definicija šuma i šumskih zemljišta) (1) Pod šumom, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja ĉija površina prelazi 1.000 m2 i ĉija je širina najmanje 20 metara i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30 % zemljišta. Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaţe šumskog drveća, ĉistine za trase dalekovoda i druga javna infrastruktura u šumi, površinske vode i moĉvare unutar šuma i sastojine šumskog drveća i ţbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30 % zemljišta. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 399 (2) Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobraĊeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbje-Ċuje ili potpomaţe funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište takoĊer saĉinjavaju podruĉja sa smanjenim šumskim pokrivaĉem, krš, ĉistine i livade unutar šuma. (3) U sluĉaju sumnje ili spora da li se neko zemljište smatra šumom ili šumskim zemljištem, odluku donosi Ministar Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu (u daljem tekstu: Ministar), uz pribav-ljeno mišljenje Kantonalne uprave za šumarstvo (u daljem tekstu: Kantonalna uprava). Ĉlan 3. (Definicija pojmova) (1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća znaĉenja: 1. Biološka obnova šuma podrazumijeva pripremu zemljišta za prirodno podmlaĊivanje, pošum-ljavanje neobraslog šumskog zemljišta, popu-njavanje, njegu i ĉišćenje šumskih kultura, prorjeĊivanje sastojina, sanaciju poţarišta, prevo-Ċenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznaku stabala za sjeĉu, rekonstrukciju i kon-verziju izdanaĉkih šuma, makija, šikara i šib-ljaka, zaštitu šuma, projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje šumske infrastruk-ture. 2. Čista sječa znaĉi sjeĉu svog ili praktiĉno svog drveća u sastojini izlaţući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti ĉime stvara ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Ĉistom sjeĉom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija obezbijeĊena na odgovarajući naĉin. 3. Konverzija šuma je prevoĊenje šuma u viši uzgojni oblik. 4. Etat je dozvoljena sjeĉiva drvna masa, odnosno drvna masa predviĊena za sjeĉu. Izraţava se kao godišnji i desetogodišnji etat. 5. Doznaka stabala podrazumijeva odabiranje, obiljeţavanje i evidentiranje stabala za sjeĉu. 6. Funkcije šuma su: a) ekološke: biodiverzitet – zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska – ukljuĉujući ulogu šuma kod vezivanja ugljika iz zraka; b) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih šumskih proizvoda; c) socijalne: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraţivanje, odbrana, zaštita objekata i infrastrukture. 7. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa odredbama šumsko-priv-redne osnove; 8. Gospodarska jedinica je podruĉje šume u kome se obezbjeĊuje trajnost gospodarenja. 9. Integralna zaštita šuma predstavlja multidiscip-linarni koncept koji zagovara odgovornost svih subjekata koji koriste prirodne resurse: politiĉkih (upravljanje šumama), struĉnih (gospodarenje šumama) i graĊana (podizanje svijesti). Integ-ralna zaštita šuma se tako moţe sagledati sa dva aspekta: u širem smislu (obaveze svih subjekata društva) i u uţem smislu (obaveze samo djelat-nosti šumarstva). 10. IzvoĎač radova u šumarstvu je fiziĉko ili pravno lice koje je registrirano za izvoĊenje radova u šumarstvu. 11. Korisnik državnih šuma i šumskog zemljišta je kantonalno šumsko-privredno društvo koje na osnovu ugovora zakljuĉenog u skladu sa odred-bama ovog Zakona i drugih zakona, obavlja pos-love gospodarenja drţavnim šumama i šumskim zemljištem. 12. Korištenje šume obuhvata sjeĉu i transport drveta, korištenje nedrvnih šumskih proizvoda kao i prodaju šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda. 13. Krčenje šume u smislu ovog Zakona je promjena namjene šumskog zemljišta. Izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljaĉi ne smatra se krĉenjem. 14. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvo-renim ognjištem. 15. Šumski požar je poţar koji nastaje i širi se šumom i šumskim zemljištem ili koji nastaje na nekom drugom zemljištu i širi se šumom i šumskim zemljištem. 16. Paljike su opoţarene površine nastale poslije poţara. 17. Pašarenje je puštanje stoke na ispašu, ţirenje i brst, kresanje grana i lisnika za prehranu stoke. 18. Površinske vode su stalni i povremeni vodeni tokovi, te stajaće vode. 19. Pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu je privredno društvo registrovano kod nadleţnog suda za poslove šumarstva koje u stalnom radnom odnosu ima uposlenog najmanje jednog diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplo-miranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja) sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci. Broj 8 – strana 400 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. 20. Privremeni godišnji plan gospodarenja držav-nim i privatnim šumama je plan gospodarenja drţavnim i privatnim šumama kojeg za drţavne šume izraĊuje korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova šumarstvu i to po isteku šumsko-privredne osnove. Istim se ne moţe gospodariti duţe od godinu dana, a postupak donošenja je isti kao i za šumsko-privredne osnove. 21. Pustošenje šuma podrazumijeva podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugroţava opstanak šuma i njihove ekološke funkcije. 22. Sanitarna sječa znaĉi sjeĉu zaraţenih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala. 23. Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne vlake, stalne ţiĉare i druge šumske komunikacije, objekti i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje i zaštitu šuma. 24. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šum-skog zemljišta, ukljuĉujući, ali ne ograniĉavajući se na: a) šumsko drveće i ţbunje i svi njihovi dijelovi; b) sjeme, koštunjiĉavo voće, bobiĉasti plodovi, kora drveta, korijen, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume; c) mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke; d) gljive; e) biljni sok ili smola; f) med; g) listinac; h) ostale ţivotinje koje ţive u šumi izuzev divljaĉi; i) travnati ili pašnjaĉki prekrivaĉ; j) treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen sa površine zemlje (u daljem tekstu: mineralne sirovine). k) nedrvni šumski proizvodi iz alineje b) do j) ove taĉke predstavljaju dobra biološkog porijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz šume i šumskog zemljišta. 25. Šumsko-privredno područje predstavlja u stan-išnom, biološkom, geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruţenu cjelinu u okviru koje se obezbjeĊuje trajnost gospodarenja šumama i šumskim zemlji-štima. 26. Šumski putevi su putevi izgraĊeni na šumskom zemljištu, sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda, te sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama i radi zaštite šuma od poţara (za prolaz vatrogasnih vozila i tehnike) i za spajanje sa sistemom javnih puteva. Vlake nisu šumski putevi osim ako ne zadovoljavaju minimalne standarde odreĊene za šumske puteve. 27. Šumski reprodukcioni materijal je: a) sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka; b) dijelovi biljaka: granĉice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka; c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, ukljuĉujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka. 28. Šumsko-uzgojne mjere su sve mjere i aktivnosti koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere ukljuĉuju: a) mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina; b) njegu šuma u mladim razvojnim fazama, ukljuĉujući prorjeĊivanje mlaĊih sastojina; c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanaĉkim šumama, kao i rubova šuma; d) rekonstrukciju i konverziju izdanaĉkih šuma, šikara, makija i šibljaka. 29. Trajnost gospodarenja šumama podrazumjeva korištenje proizvoda šuma i upotrebu šuma i šumskih zemljišta na naĉin i sa intenzitetom koji će oĉuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost, te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju znaĉajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema. 30. Upravljanje šumama i šumskim zemljištima podrazumijeva administrativno-upravne poslove Ministarstva i Kantonalne uprave, koji se sastoje od kreiranja jedinstvene šumarske politike, dugoroĉnog (strateškog) i srednjoroĉnog planiranja, kontrole i struĉnog nadzora korištenja šuma i šumskog zemljišta u cilju oĉuvanja i unaprjeĊenja trajnosti gospodarenja šumama. 31. UreĎajni period je vremenski period za koji se donosi dugoroĉni plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šumsko-privredna osnova za šumsko-privredno podruĉje. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 401 32. Vlasnici privatnih šuma su pravna i fiziĉka lica koja su na zakonit naĉin stekla pravo vlasništva nad šumom ili šumskim zemljištem, koje se dokazuje izvodom iz zemljišnih knjiga. 33. Zaštita šuma je skup mjera i aktivnosti koje su duţni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama i šumskim zemljištem radi zaštite šuma od poţara, drugih prirodnih nepo-goda, štetnih organizama i štetnih antropogenih uticaja. 34. Divljač su posebnim zakonom odreĊene ţivotinj-ske vrste koje slobodno ţive u prirodi. DIO DRUGI-PLANIRANJE U ŠUMARSTVU Ĉlan 4. (Kantonalni šumsko-razvojni plan) (1) Kantonalni šumsko-razvojni plan izraĊuje se svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište, bez obzira na vlasništvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na podruĉju Kantona. (2) Kantonalni šumsko-razvojni plan uvaţava smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim nasljeĊem u šumama i na šumskom zemljištu, uslove za gospodarenje vodama, kao i potrebe razvoja lokalne zajednice. (3) Kantonalni šumsko-razvojni plan sadrţi najmanje sljedeće: a) kartu sa ucrtanim granicama šuma i šumskog zemljišta, granicama šumsko-privrednih podruĉja i gospodarskih jedinica, uzimajući u obzir granice općina i kategoriju nosioca prava na šumama; gdje će svi analitiĉki i grafiĉki podaci biti u GIS formatu. b) procjenu funkcija šuma i njihov uticaj na okoliš; c) klasifikaciju šuma po površinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, a koje se posebno odnose na stanište; d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlaĊivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja; e) smjernice za gospodarenje šumama razliĉitih gazdinskih klasa i kategorija šuma; f) otvorenost šuma sa planom izgradnje novih šumskih puteva; g) smjernice za pošumljavanje šumskog zemljišta; h) procjenu ugroţenosti šuma od poţara, odreĊenu po stepenu opasnosti i smjernice za zaštitu šuma od poţara; i) smjernice za korištenje nedrvnih šumskih proizvoda; j) smjernice za lovstvo i gospodarenje nad divljaĉi; k) program bioloških i tehniĉkih investicija i rentabilnost radova. (4) Kod izrade Kantonalnog šumsko-razvojnog plana koriste se podaci iz šumsko-privrednih osnova i lovno-privrednih osnova. (5) Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada) donosi Kantonalni šumsko-razvojni plan, a Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodopriv-redu (u daljem tekstu: Ministarstvo) je odgovorno za njegovu pripremu, izradu i realizaciju. (6) Ministarstvo je duţno prilikom izrade plana zatraţiti od svih zainteresiranih strana, a posebno od zainte-resiranih jedinica lokalne samouprave da daju svoje prijedloge i mišljenja. (7) Ministarstvo je duţno trajno ĉuvati Kantonalni šumsko-razvojni plan. Ĉlan 5. (Šumsko-privredno podruĉje) (1) U cilju obezbjeĊenja racionalnog i trajnog gospoda-renja drţavnim šumama i šumskim zemljištem formira se šumsko-privredno podruĉje. (2) Šumsko-privredna podruĉja predstavljaju u geog-rafskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruţenu cjelinu u okviru koje se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosiste-mima. (3) U administrativnim granicama Kantona moţe se formirati više šumsko-privrednih podruĉja. (4) Šumsko-privredna podruĉja dijele se na gospodarske jedinice. (5) Formiranje šumsko-privrednih podruĉja zasniva se na struĉnom elaboratu, koji pored prijedloga sa obrazloţenjem bioloških, tehniĉkih i ekonomskih pokazatelja, sadrţi opšte kriterije, a naroĉito: a) preglednu kartu podruĉja sa ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama šumsko-privrednog podruĉja, granicama unutrašnje podjele šuma po gospo-darskim jedinicama i odjelima, ucrtanom mreţom trajnih šumskih puteva, izvorištima i vodotocima, objektima koji su od znaĉaja za gospodarenje šum-ama i opis granica šumsko-privrednih podruĉja, Broj 8 – strana 402 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. b) popis katastarskih parcela po katastarskim opći-nama i zemljišnoknjiţnim ulošcima, sa kulturama, klasama i površinama koje ulaze u šumsko-privredno podruĉje, c) podatke o drvnoj zalihi po gospodarskim jedini-cama, kategorijama šuma i vrstama drveća, d) ukupan godišnji zapreminski prirast po kategori-jama šuma i vrstama drveća, e) prosjeĉan godišnji etat po kategorijama šuma i vrstama drveća, f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u okviru šumsko- privrednog podruĉja, g) podatke o mogućnostima korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, divljaĉi, turizma, sporta i rekreacije, h) prikaz podataka iz taĉaka c), d), e), f) i g) stava (5) ovog ĉlana po općinama Kantona. (6) Odluku o formiranju šumsko-privrednih podruĉja ili reviziji njihovih granica donosi Vlada, na prijedlog Ministarstva i na osnovu struĉnog elaborata iz stava (5) ovog ĉlana. Zahtjev za formiranje šumsko-privrednih podruĉja ili reviziju njihovih granica moţe podnijeti Ministarstvo, općine Kantona i Kantonalno šumsko-privredno društvo ili vlasnik šume. (7) Struĉni elaborat iz stava (5) ovog ĉlana izraĊuje visokoškolska nauĉno-istraţivaĉka ustanova iz oblasti šumarstva, a troškove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva za formiranje šumsko-privrednih podruĉja ili reviziju njihovih granica. (8) Opće kriterije za formiranje šumsko-privrednih podruĉja utvrĊuje Vlada na prijedlog Ministarstva. Ĉlan 6. (Šumsko-privredna osnova) (1) Šumama na podruĉju jednog šumsko-privrednog podruĉja gospodari se po odredbama šumsko-privredne osnove, privremenog godišnjeg plana gospodarenja, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu. Šumsko-privredna osnova izraĊuje se za period od deset godina i njene odredbe su obavezujuće. (2) Izuzev od odredaba stava (1) ovog ĉlana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumsko-privredne osnove, drţavnim i privatnim šumama i šumskim zemljištem moţe se gospodariti najduţe godinu dana na osnovu privremenog godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupak donošenja isti kao i za šumsko-privredne osnove. Odredbe privremenog godišnjeg plana gospodarenja su obavezne. Godina izvršenja privremenog godiš-njeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumsko-privredne osnove. (3) Ukupan obim sjeĉa predviĊen šumsko-privrednom osnovom za ureĊajni period, po vrstama drveća i gazdinskim klasama, ne smije se prekoraĉiti. Od ukupno planirane koliĉine sjeĉe za planski period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko-privrednog podruĉja godišnje se realizuje prosjeĉna godišnja koliĉina. (4) Šumsko-privredna osnova, prostorni plan, plan upravljanja vodama, lovno-privredna osnova, eviden-cije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeĊa i planovi korištenja mineralnih sirovina moraju biti meĊusobno uskla-Ċeni. (5) Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona je vlasnik svih podataka i dokumenata u elektronskoj i drugoj formi izraĊenih tokom izrade šumsko-privredne osnove za sve šume. (6) Šumsko-privrednu osnovu moţe izraĊivati pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje ĉetiri diplomirana inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplomirana inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja) za uzgoj i zaštitu šuma, ureĊivanje, iskorištavanje šuma i ekonomiku u šumarstvu, sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na navedenim poslovima i poloţenim struĉnim šumarskim ispitom. (7) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko-privredne osnove i provjera njihove taĉnosti su obavezni i moţe ih vršiti pravno lice registrovano u skladu sa stavom (6) ovog ĉlana ili visokoškolska nauĉno-istraţivaĉka ustanova iz oblasti šumarstva. (8) Šumsko-privrednu osnovu za drţavne šume i šumsko zemljište donosi šumsko-privredno društvo (u daljem tekstu: korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta) uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva, koja se izdaje na osnovu prijedloga struĉne komisije i mišljenja općine. Mišljenje sa struĉnim obrazlo-ţenjem, općina je duţna dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Ukoliko općina ne dostavi mišljenje u ostavljenom roku od 30 dana smatrat će se da nema primjedbi na odredbe šumsko-privredne osnove koja se odnosi na šume i šumska zemljišta u njenim ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 403 administrativnim granicama. Šumsko-privredna osnova za drţavne šume i šumsko zemljište ne moţe se primjenjivati, prije nego što na nju Ministarstvo da saglasnost. (9) Šumsko-privrednu osnovu za privatne šume i šumsko zemljište, na osnovu prijedloga struĉne komisije, donosi Ministarstvo. (10) Poslove izrade šumsko-privredne osnove za drţavne šume i šumsko zemljište finansira korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i odgovoran je za njenu pravovremenu izradu. Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta je duţan najmanje 120 dana prije isteka roka vaţnosti šumsko-privredne osnove, dostaviti dva primjerka novoizraĊene osnove Minis-tarstvu. (11) Nadzor nad izradom šumsko-privrednih osnova obezbijedit će Ministarstvo putem Kantonalne uprave. Pravno lice registrovano za izradu šumsko-privrednih osnova moţe otpoĉeti radove na priku-pljanju podataka za izradu šumsko-privredne osnove kada se obezbijedi i nadzor nad prikupljanjem podataka. Propuste u izradi šumsko-privredne osnove utvrĊene od strane Ministarstva-Kantonalne uprave, duţno je da otkloni u ostavljenom roku i o svom trošku pravno lice kojem je povjerena izrada šumsko-privrednih osnova. (12) Sastav, rad i troškove struĉne komisije iz stava (8) i (9) ovog ĉlana, odreĊuje Ministar. (13) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od šumsko-privredne osnove, naroĉito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih privrednih uslova, obavezno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i na izvršenu reviziju daje saglasnost Ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja Kantonalnom šumar-skom inspektoru (u daljem tekstu: šumarski inspek-tor). (14) Ministar donosi pravilnik o sadrţaju i postupku izrade šumsko-privrednih osnova za drţavne i privatne šume, kao i reviziju istih. Ĉlan 7. (Godišnji plan gospodarenja za realizaciju šumsko privredne osnove) (1) Šumsko-privredna osnova se realizuje godišnjim planovima koji sadrţe prosjeĉno jednu desetinu svih planiranih radova po šumsko-privrednoj osnovi. Sastavni dio godišnjeg plana gospodarenja drţavnim šumama i šumskim zemljištem su projekti za izvo-Ċenje svih planiranih radova. (2) Saglasnost na godišnji plan gospodarenja drţavnim šumama i šumskim zemljištem, koji je korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta duţan dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće za narednu godinu, daje Kantonalna uprava u roku od 30 dana od dana prijema godišnjeg plana gospodarenja, a radovi predviĊeni godišnjim planom gospodarenja ne mogu se zapoĉeti bez saglasnosti Kantonalne uprave. (3) Ukoliko u toku godine postoje opravdani razlozi moţe se izvršiti izmjena godišnjeg plana gospodar-enja drţavnim šumama i šumskim zemljištem na naĉin kako je to predviĊeno stavom (2) ovog ĉlana. (4) Usvojeni godišnji plan gospodarenja korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta je duţan u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove - šumarskoj inspekciji i općini na ĉijem podruĉju će se izvoditi radovi predviĊeni godišnjim planom gospodarenja. Ĉlan 8. (Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu) (1) Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu se izraĊuje za ureĊajnu jedinicu-odjel za drţavne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume. Radovi predviĊeni projektom za izvoĊenje su obavezni. (2) Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu mora sadrţavati planove svih potrebnih biotehniĉkih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjela, a u skladu sa predviĊenim ciljevima gospodarenja i to: plan sjeĉa, plan šumsko-uzgojnih radova, plan zaštite i korištenja šuma po obimu, mjestu i vremenu izvoĊenja, preglednu kartu, procjenu uticaja radova na okoliš i ekonomsku analizu. (3) Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu mogu izraĊivati diplomirani inţinjeri šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno masteri diplomirani inţinjeri šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci i poloţenim struĉnim ispitom. Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, odnosno vlasnik privatne šume, odreĊuje lice za izradu projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu, kao i realizatora projekta diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplomiranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja). Broj 8 – strana 404 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. (4) Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu donosi korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta za drţavne šume, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu moţe se izraĊivati za više odjela u jednom slivu ako sjeĉa i izrada sanitarnih uţitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu. (6) Za privatne šume izraĊuju se projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sjeĉu ako je godišnji obim sjeĉa veći od 100 m3 po k.ĉ. (7) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta odreĊuje realizatora projekta diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplomiranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja) sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci sa poloţenim struĉnim ispitom, koji je odgovo-ran za struĉno izvoĊenje radova po projektu. (8) Projekat za izvoĊenje ima trajan karakter i ĉuva se u arhivi korisnika šuma i šumskog zemljišta, Kanto-nalne uprave ili pravnog lica za obavljanje struĉnih poslova u privatnim šumama. (9) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i Kanto-nalna uprava ili pravno lice registrirano za obavljanje poslova u šumarstvu za privatne šume duţni su da vode registar izraĊenih i donesenih projekata za izvoĊenje radova u šumarstvu i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u odgovarajuće evidencije, koje će propisati Ministar. DIO TREĆI-PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU Ĉlan 9. (Doznaka stabala za sjeĉu) (1) Doznaka stabala za sjeĉu vrši se odabiranjem stabala ili obiljeţavanjem površina obraslih drvećem. Obilje-ţavanje površina za sjeĉu moţe se vršiti samo u izdanaĉkim šumama u svrhu konverzije šuma. (2) Doznaku stabala za sjeĉu moţe vršiti diplomirani inţinjer šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno master diplomirani inţinjer šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci kojeg odredi korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta za drţavne šume, a za privatne šume Kantonalna uprava, odnosno pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ĉlana, doznaku stabala u drţavnim i privatnim šumama koje su predviĊene za sanitarnu sjeĉu i za snabdijevanje ogrevnim drvetom moţe vršiti bakalaureat šumarstva sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci ili šumarski tehniĉar sa pet godina radnog iskustva u struci, uz kontrolu diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplo-miranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja). (4) Doznaka i sjeĉa stabala ne moţe se vršiti u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, utvrĊene granice i na terenu vidno i na propisan naĉin obiljeţene, izuzev doznake i sjeĉe sluĉajnih uţitaka, koji su zaraţeni, napadnuti od potkornjaka i drugih štetoĉina, prelomi, vjetroizvale i dr, u cilju sprjeĉa-vanja zaraze (kalamiteta). (5) Doznaka stabala za sjeĉu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, na osnovu rješenja Kantonalne uprave. (6) Doznaka i sjeĉa stabala, odnosno površina za sjeĉu, moţe se odobriti samo licu koje uz zahtjev dostavi dokaze o pravu vlasništva i posjeda (zemljišnoknjiţni izvadak, posjedovni list). (7) Protiv rješenja iz stava (5) ovog ĉlana moţe se izjaviti ţalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema istog. (8) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, izrade projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu, obavještavanja Kantonalne uprave i općine na ĉijem se podruĉju vrši sjeĉa. (9) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuje naĉin doznake i obiljeţavanja površina za sjeĉu. Ĉlan 10. (Sjeĉa šuma) (1) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije njihovog odabiranja i obiljeţavanja u skladu sa smjernicama šumsko-privredne osnove. (2) Prije sjeĉe u drţavnim šumama, redovne ili sanitarne, korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta prijaviti će sjeĉu šumarskom inspektoru. Prijava će biti poslana najmanje 14 dana i najviše 60 dana prije poĉetka sjeĉe doznaĉenih stabala i sadrţavat će: ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 405 a) broj odjela iz šumsko-privredne osnove, odluku o donošenju projekta i razlog za sjeĉu u sluĉaju sanitarne ili druge sluĉajne sjeĉe; b) planirani rok za sjeĉu; c) vrstu sjeĉe, koliĉinu i strukturu drvne mase za sjeĉu po vrstama drveća; d) naĉin obnove šume; e) šumsko-uzgojne i zaštitne mjere koje će se sprovesti nakon sjeĉe; f) naĉin izvlaĉenja šumskih drvnih sortimenta sa skicom postojećih i novih vlaka; g) identifikaciju osobe koja je izvršila doznaku i izradila projekat za izvoĊenje. (3) Šteta koja se nanese zemljištu mora biti popravljena odmah nakon završetka izvlaĉenja šumskih drvnih sortimenata. Ministar će propisati naĉin, oblik i sadrţaj obrasca o prijavi sjeĉe. (4) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili zapoĉeta sjeĉa ili druge radnje u suprotnosti sa šumsko-privrednom osnovom, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona, nadleţni šumarski inspektor moţe zabraniti planiranu sjeĉu dok se ne otklone utvrĊene nepravilnosti. (5) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta duţan je prije sjeĉe, o planiranoj sjeĉi obavijestiti Kantonalnu upravu i općinu na ĉijem se podruĉju vrši sjeĉa. (6) Pravna i fiziĉka lica koja nanesu štetu u drţavnim i privatnim šumama i na šumskom zemljištu po bilo kom osnovu, duţni su nosiocu prava upravljanja drţavnim šumama i šumskim zemljištem, odnosno vlasniku privatne šume nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku koji će propisati Ministar. Ĉlan 11. (Biološka obnova šuma) (1) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnik/predstavnik vlasnika privatne šume i šumskog zemljišta duţni su izvršavati poslove biološke obnove šuma, minimalno u obimu koji je predviĊen šumsko-privrednom osnovom. (2) Biološka obnova šuma podrazumijeva: pripremu zemljišta za prirodno podmlaĊivanje, pošumljavanje i sjetva sjemenom neobraslog šumskog zemljišta, popunjavanje, njegu i ĉišćenje šumskih kultura, proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, prorjeĊivanje sastojina, sanaciju poţarišta, prevoĊenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznaku stabala za sjeĉu, rekonstrukciju i konverziju izdanaĉkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštitu šuma, certificiranje gospodarenja šumama, projekto-vanje, izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje šumske infrastrukture, saniranje i obnova šumskih površina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa, kupovinu zemljišta u svrhu podizanja novih šuma ukljuĉujući i podizanje plantaţa brzorastućih vrsta drveća, nauĉno istraţivaĉki rad i struĉno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva. (3) Planirani obim biološke obnove šuma u šumsko-privrednim osnovama mora biti usklaĊen sa Kantonal-nim šumsko-razvojnim planom. Ĉlan 12. (Tehniĉki prijem radova) (1) Za izvedene radove po projektu za izvoĊenje vrši se tehniĉki prijem, a najkasnije u roku od 30 dana od dana okonĉanja radova. (2) Tehniĉki prijem radova izvedenih po projektu za izvoĊenje radova u šumarstvu vrši komisija za tehniĉki prijem radova, koju za drţavne šume formira korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrirano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Komisija iz stava (2) ovog ĉlana sastoji se od tri ĉlana. U sastav komisije obavezno ulazi diplomirani inţinjer šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno master diplomirani inţinjer šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), koji je izradio projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu, a ostala dva ĉlana su diplomirani inţinjeri šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno masteri diplomirani inţinjeri šumarstva (Bolonjski sistem studiranja) i predstavnik Kantonalne uprave sa poloţenim struĉnim ispitom. Tehniĉki prijem radova pošumlja-vanja (kolaudacija) vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvoĊenja. (4) Realizator projekta iz ĉlana 8. stav (3) ovog zakona ne moţe biti imenovan u komisiju za tehniĉki prijem radova. (5) Ako se prilikom tehniĉkog prijema utvrdi da radovi nisu izvršeni u skladu sa projektom za izvoĊenje korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, odnosno vlasnik šuma je duţan utvrĊene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka komisija vrši ponovni pregled. (6) O izvršenom tehniĉkom prijemu izvedenih radova, komisija saĉinjava zapisnik u kojem se obavezno Broj 8 – strana 406 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova po projektu za izvoĊenje. (7) Primjerak zapisnika komisije dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove-šumarskom inspek-toru. (8) Svi izvršeni radovi i nalaz komisije obavezno se evidentiraju u registar evidencije, koji će pravilnikom propisati Ministar. Ĉlan 13. (IzvoĊenje radova u šumarstvu) (1) Radove u šumarstvu mogu obavljati pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti u šumarstvu i koja posjeduju rješenje Ministarstva. (2) Pravna lica koja obavljaju poslove u šumama duţna su obezbijediti mjere zaštite na radu u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu i zaštite od poţara i obavezna su sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih. (3) Kantonalna uprava, u saradnji sa obrazovnim ustanovama, organizira obuke iz stava (1) ovog ĉlana za zaposlenike pravnih lica registriranih za obavljanje poslova u šumarstvu, koji nemaju uvjerenje o zavr-šenoj šumarskoj obuci, kao i za vlasnike privatnih šuma, o ĉemu je duţna pribaviti uvjerenje ustanove koja je izvršila obuku. (4) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati izvoĊaĉi radova u šumarstvu iz stava (1) ovog ĉlana. Ĉlan 14. (Zabrana ĉistih sjeĉa i drugih oblika pustošenja šuma) (1) Nisu dozvoljene ĉiste sjeĉe i drugi oblici pustošenja šuma izuzev pripreme šumsko-uzgojnih mjera s ciljem unaprjeĊenja šumskih sastojina u obimu koji je planiran šumsko-privrednom osnovom iz sanita-rnih razloga ili provoĊenja preventivnih zaštitnih mjera. (2) Sve površine nastale ĉistom sjeĉom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sjeĉe ili šumskog poţara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja. DIO ĈETVRTI-ZAŠTITA OD BIOTIĈKIH I NEBIOTIĈKIH AGENSA Ĉlan 15. (Preventivne mjere zaštite šuma) (1) Preventivne mjere zaštite od biotiĉkih i nebiotiĉkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvaţava prirodne procese, kao i na odrţavanju i odgovarajućem unaprjeĊenju biodiver-ziteta u šumi. (2) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta duţni su da provode ili obezbjeĊuju provoĊenje šumskog reda, sanitarne sjeĉe i druge preventivne mjere prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnoţavanjem insekata, širenjem uzroĉnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. (3) Kantonalna uprava prikuplja podatke u vezi sa zaštitom šuma, koje korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta dostavlja u roku koji odredi Kantonalna uprava, obezbjeĊuje informacije o pojavi biljnih bolesti i štetoĉina; savjetuje o pitanjima koja se tiĉu integralne zaštite šuma. (4) Ministar nareĊuje dodatne mjere za zaštitu šume ukoliko Kantonalna uprava ustanovi da je biološka ravnoteţa poremećena ili ukoliko postoji opasnost od drugog velikog oštećenja šume. Ĉlan 16. (Obnova šuma nakon nepogode) U sluĉaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotiĉkim ili nebiotiĉkim agensom korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta za drţavne šume, a Kantonalna uprava za privatne šume, duţni su da pripreme plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta, koji sadrţi opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove. DIO PETI-PROMET DRVETA I NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Ĉlan 17. (Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Zabranjeno je pomjerati od panja drvo, dijelove stabala i grane posjeĉene u šumi i izvan šume (na ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 407 poljoprivrednom zemljištu, meĊama, pojedinaĉna stabla i sl.), dok se ne obiljeţi šumskim ĉekićem (ţigoše), obrojĉi i premjeri, niti stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz. (2) Ţigosanje, obrojĉavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiĉe iz drţavne šume vrši korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, a za drvo iz privatnih šuma i sa drugih površina Kanto-nalna uprava ili pravno lice registrirano za obavljanje poslova u šumarstvu. (3) Zabranjeno je nedrvne šumske proizvode stavljati u promet bez odobrenja korisnika drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili vlasnika šume. (4) Pod prometom drveta i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se pomjeranje od panja, prevoz šumskim putevima i saobraćajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje, kao i primanje drveta u pilane u kojima se vrši rezanje drveta. (5) Ne moţe se dozvoliti ili izvršiti sjeĉa šume na uzurpiranom zemljištu na kome imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni ili izvršiti sjeĉa bez prethodne doznake i drvo staviti u promet prije ţigosanja, obrojĉavanja i izdavanja otpremnog iskaza ili staviti u promet nedrvne šumske proizvode u suprotnosti sa odredbama ovog ĉlana. (6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog ĉlana vrše ĉuvari šuma, struĉna lica Kantonalne uprave i korisnika drţavnih šuma i šumskog zemljišta, pripadnici policije, šumarski inspektor, a privremeno oduzimanje sredstava (motor-na pila, sjekira i ostala sredstva) kojima je izvršena nezakonita radnja, kao i vozilo kojim se vrši prijevoz nelegalne drvne mase, vrše pripadnici policije, u skladu sa vaţećim propisima koji se odnose na kriviĉnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privreme-no oduzete šumske proizvode, na mjestu privremenog oduzimanja, preuzima Kantonalna uprava i skladišti ih na mjestu koje sama odredi, a što će se definisati posebnim ugovorom sa korisnikom drţavnih šuma i šumskog zemljišta. U sluĉaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost ili da njihovo pohra-njivanje iziskuje nesrazmjerne troškove, privremeno oduzeta roba će se prodati licitacijom, a finansijska sredstva uplati na depozitni raĉun Budţeta Zeniĉko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Budţet Kantona), na odgovarajuću vrstu prihoda. (7) Lica iz stava (6) ovog ĉlana duţna su legitimisati sva lica koja se kreću na podruĉju šume koju ĉuvaju, odnosno nad kojom vrše nadzor, kao i lica koja prometuju šumskim proizvodima. (8) U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo ĉetinara i brijesta ne moţe se sa korom stavljati u promet i uskladištavati, izuzev ako period od sjeĉe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduţe do 21 dan. (9) Naĉin ţigosanja, obrojĉavanja, premjeravanja, sadrţaj i naĉin izdavanja otpremnog iskaza za drvo propisat će Ministar. DIO ŠESTI - ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŢIMOM GOSPODARENJA Ĉlan 18. (Proglašenje zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom) (1) Da bi se obezbijedila zaštita ili specijalni reţim gospodarenja, odreĊene šume i šumsko zemljište, mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom namjenom. Procjena šumskih funkcija u ovim šumama utvrĊuje se struĉnim šumarskim elaboratom sa podacima o stanju šuma i principima i metodama gospodarenja šumama u cilju oĉuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja podruĉja, izvršioca propisanog reţima kao i pravnog lica koje je odgovorno za obezbjeĊenje sredstava za pokriće troškova u vezi sa posebnim reţimom gospodarenja. (2) Struĉni šumarski elaborat iz stava (1) moţe izraditi pravno lice iz ĉlana 6. stav (6) ovog zakona. (3) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, odnosno vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta, imaju pravo na naknadu za ograniĉeno korištenje ili povećane troškove zaštite. Naknadu snosi pravno lice na ĉiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrĊuje u skladu sa pravilnikom o uslovima i naĉinu davanja drţavnih šuma i šumskog zemljišta u zakup i uspostavi prava sluţnosti, koji donosi Ministar. (4) Ministarstvo na osnovu podataka koje mu dostavlja Kantonalna uprava, vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom. Broj 8 – strana 408 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. Ĉlan 19. (Zaštitne šume) (1) Zaštitne šume sluţe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podloţnih erozijama, bujicama, klizištima, zaštitu naselja, privrednih i drugih obje-kata, izvorišta, vodotoka i akumulacija i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi. (2) Vlada proglašava šume i šumsko zemljište zaštitnim šumama na prijedlog Ministarstva, saĉinjen uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave i općine na ĉijem se podruĉju nalaze šume i šumsko zemljište koje treba proglasiti zaštitnim šumama. (3) Primjerak akta o proglašenju zaštitnih šuma, dostavlja se Ministarstvu, nadleţnoj instituciji za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeĊa, Kantonal-noj upravi i općini na ĉijem se podruĉju nalaze šume i šumsko zemljište koje je proglašeno zaštitnim šumama. Ĉlan 20. (Šume s posebnom namjenom) (1) Šume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekološki i prirodni znaĉaj, ukljuĉujući i šume namijenjene za izletišta, odmor, opće obrazo-vanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga ljeĉilišta, proglašavaju se šumama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode ili drugim propisom koji takoĊer propisuje poseban reţim gospodarenja za šume. (2) Šume sa posebnom namjenom su i šume od posebnog znaĉaja za odbranu i potrebe Oruţanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i šume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti, u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja. (3) Zahtjev sa elaboratom za proglašenje šuma sa posebnom namjenom koji podnosi zainteresirano pravno lice obavezno sadrţi: cilj i razloge za proglašenje; popis katastarskih parcela kao i naziv šumsko-privrednog podruĉja - gospodarske jedinice; broj odjela i oznaku odsjeka; kartu najmanje razmjere 1:10.000 sa ucrtanim parcelama; struĉni šumarski elaborat iz ĉlana 16. ovog Zakona; procjenu okolišnog uticaja; predloţena ograniĉenja u gospodarenju; predloţene naknade sa izvorom finansiranja; saglasnost općine i odgovarajuće administrativne mjere ukljuĉujući javne obavijesti i rasprave. (4) Primjerak akta o proglašenju šuma sa posebnom namjenom dostavlja se Ministarstvu, Ministarstvu prostornog ureĊenja, prometa i komunikacija i zaštitu okoline Zeniĉko-dobojskog kantona, nadleţnoj instituciji za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeĊa, Kantonalnoj upravi i općini na ĉijem se podruĉju nalazi šuma i šumsko zemljište koje je proglašeno šumom sa posebnom namjenom. Ĉlan 21. (Procjena okolišnog uticaja i šume na kršu) (1) Procjena okolišnog uticaja je obavezna za podizanje monokulture na površini većoj od pet hektara i za pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko iz ĉlana 43. ovog zakona, u skladu sa propisima o zaštiti okoliša. (2) Šume i šumska zemljišta na kršu su podruĉja sa bitno smanjenom produktivnosti, koje se zbog svojih specifiĉnosti (posebnosti) klasifikuju kao podruĉja sa posebnim reţimom gospodarenja, te uţivaju podršku Kantona i općina i klasifikuju se kao podruĉja velike opasnosti od šumskih poţara. DIO SEDMI - ZAŠTITA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA OD ŠTETA Ĉlan 22. (Zabrana loţenja vatre u šumi i zaštita šuma od poţara) (1) U šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti manjoj od 150 m od šume nije dozvoljeno loţenje otvorene vatre. (2) Zabranjena je izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom na udaljenosti manjoj od 250 metara od granice šume. (3) Izuzev od stava (1) ovog ĉlana, vatra u šumama i na šumskom zemljištu moţe se loţiti samo na mjestima odreĊenim i obiljeţenim od strane Kantonalne uprave i vlasnika privatnih šuma uz pridrţavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti. (4) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta u saradnji sa Ministarstvom, Kantonalnom upravom i organom nadleţnim za poslove civilne zaštite kantona, izraĊuje i provodi planove za zaštitu šuma od poţara i redovno izvještava Vladu. (5) Vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta duţni su da preventivno djeluju, suzbijaju i uĉestvuju u gašenju poţara. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 409 (6) Zaštita od poţara u šumama, na šumskom i poljoprivrednom zemljištu organizira se i provodi u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu. (7) Odgovornost za zaštitu od poţara u šumama, na šumskom i poljoprivrednom zemljištu imaju sva pravna i fiziĉka lica koja su vlasnici ili korisnici šuma, šumskog i poljoprivrednog zemljišta, kao i organi Kantona i općina koji su nadleţni za šume i šumska zemljišta, te poljoprivredno zemljište. (8) Ministar će propisati sadrţaj plana zaštite šuma od poţara iz stava (3) ovog ĉlana i obrazac na kojem će Kantonalna uprava i korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta izvještavati o šumskim poţarima. Ĉlan 23. (Upotreba hemijskih sredstava u šumi i odlaganje otpada) (1) Nije dozvoljena upotreba hemijskih sredstava, odla-ganje otpada, smeća ili zagaĊujućih tvari u šumi i na šumskom zemljištu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, uz dozvolu Ministarstva, certificirana hemijska sredstva, pod uslovom da ne ugroţavaju biološku ravnoteţu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljaĉi i od korova u cilju smanjenja prekomjerne populacije insekata ĉiji broj ne moţe biti smanjen ni na koji drugi naĉin, te za gašenje šumskih poţara. Ĉlan 24. (Pašarenje) (1) Paša, ţirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljnjem tekstu: pašarenje) u šumama nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja korisnika drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili vlasnika privatnih šuma, na površinama koje su odreĊene šumsko-privrednom osnovom. (2) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta obavezan je na poĉetku godine dostaviti Kantonalnoj upravi spisak odjela u kojima je dozvoljeno pašarenje. Ĉlan 25. (Praćenje zdravstvenog stanja šuma) Kantonalna uprava i korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta duţni su da prate zdravstveno stanje šuma i obim šteta u šumama, poduzimaju adekvatne preventivne mjere za sprjeĉavanje pojava koje mogu prouzrokovati štete na šumi, te o tome minimalno jednom godišnje izvještavati Ministarstvo, općine i javnost. DIO OSMI - NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI I ZAŠTITA UGROŢENIH VRSTA Ĉlan 26. (Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta mogu uzgajati i iskorištavati nedrvne šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fiziĉkim licima njihovo iskoriš-tavanje u obimu i na mjestima koja su odreĊena u šumsko-privrednoj osnovi. (2) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta moţe za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na površinskim kopovima - pozajmištima predviĊenim šumsko-privrednom osnovom u svrhu izgradnje i odrţavanja šumske transportne infrastrukture. (3) Ministar donosi Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu nedrvnih šumskih proizvoda. Ĉlan 27. (Zaštita ugroţenih vrsta) (1) Zabranjena je sjeĉa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala Panĉićeve omorike (Picea omorika (Panĉić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), meĉje lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.) i zanovijeti (Fetteria ramentacea (Sieber) Presl), boţikovine (Ilex aquifolium), lovorisnog lokovca (Daphne laureola) i meke veprine (Ruscus hippoglosum), osim ako je potrebno provesti uzgojne i sanitarne sjeĉe. (2) Zahtjev za provoĊenje uzgojne i sanitarne sjeĉe iz stava (1) ovog ĉlana podnosi se Ministarstvu, a Kantonalna uprava uviĊajem na licu mjesta saĉinjava zapisnik na osnovu kojeg Ministar donosi rješenje i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva i šumarskoj inspekciji. Ĉlan 28. (Divljaĉ u šumi) (1) Obaveza korisnika lovišta je da za vrste divljaĉi i njihovo brojno stanje u šumama mora obezbijediti biološku ravnoteţu koja ne smije ugroziti druge ĉlanove ekosistema ili sprijeĉiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Unošenje pojedinih vrsta divljaĉi u šume i na šumska Broj 8 – strana 410 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. zemljišta mora obezbijediti njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na staništu. (2) Korisnik lovišta duţan je priĉinjene štete i oštećenja koja je prouzrokovala divljaĉ u šumi nadoknaditi korisniku drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasniku privatnih šuma, u skladu sa odredbama Zakona o lovstvu („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 4/06 i 8/10). DIO DEVETI - SAOBRAĆAJ U ŠUMAMA Ĉlan 29. (Gradnja šumske infrastrukture) (1) Planiranje i izgradnja šumskih puteva mora se prilagoditi prirodnom okolišu te uvaţavati potrebe općine, kao i protupoţarne, turistiĉke i rekreativne potrebe. (2) Transportna šumska infrastruktura mora biti izgraĊena u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, koja sluţi prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume. (3) Izgradnja i rekonstrukcija šumskih puteva izvodi sa na osnovu projektne dokumentacije i pribavljenih akata od organa nadleţnog za poslove graĊenja. (4) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, u skladu sa odredbama ovog zakona, gradi, odrţava i nadgleda šumsku infrastrukturu i promet na istoj. (5) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta dostavlja podatke neophodne za uspostavljanje i voĊenje katastra šumske infrastrukture Kantonalnoj upravi koja isti dostavlja općini. Ĉlan 30. (Kretanje motornih vozila u šumi) (1) Nije dozvoljeno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih nesreća, turizma, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva. (2) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnici privatnih šuma i šumskog zemljišta mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećem licu. Za organizo-vanje biciklistiĉkih i moto trka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu Ministarstva, koja moţe ukljuĉivati odreĊenu naknadu. Ĉlan 31. (Pristup šumama) Sva lica imaju pravo kretanja kroz šumu ili šumskim zemljištem na vlastitu odgovornost, ako nije drugaĉije odreĊeno ovim zakonom ili šumsko-privrednom osnovom. Korisnik drţavne šume, odnosno vlasnici privatnih šuma nisu obavezni poduzimati posebne mjere opreza, niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takva lica. DIO DESETI-UPRAVLJANJE ŠUMAMA Ĉlan 32. (Upravljanje šumama) (1) Šume i šumsko zemljište su u drţavnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: drţavne šume) i u privatnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: privatne šume). (2) Drţavnim šumama i šumskim zemljištem upravlja Vlada putem Ministarstva i Kantonalne uprave, pod uslovima utvrĊenim ovim zakonom. (3) Pravo vlasništva nad drţavnim šumama i šumskim zemljištem ne moţe se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelošću (protokom vremena). Ĉlan 33. (Zabrana zauzimanja šuma i šumskog zemljišta) (1) Vlada, Ministarstvo i Kantonalna uprava provode prava i obaveze iz oblasti šumarstva na podruĉju Kantona u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Zabranjeno je svako neovlašteno zauzimanje drţavne šume i šumskog zemljišta. Neovlašteno zauzetu drţavnu šumu i šumsko zemljište bespravni korisnik duţan je napustiti odmah po prijemu rješenja šumarskog inspektora, a u sluĉaju nepostupanja pokreće se odgovarajući sudski postupak. Ĉlan 34. (Promet šuma) (1) Zabranjen je promet drţavnih šuma i šumskog zemljišta, izuzev u svrhu arondacije i komasacije, kao i putem zamjene uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave i Kantonalnog pravobranilaštva, na temelju kojih, Ministarstvo donosi rješenje. Primje-rak rješenja Ministarstvo će dostaviti Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 411 (2) Drţavne šume i šumsko zemljište ne mogu biti predmetom privatizacije. (3) Granice drţavnih šuma i šumskog zemljišta moraju na terenu biti obiljeţene vidnim i trajnim znakovima. (4) Poslove obiljeţavanja, odrţavanja i obnove granica drţavnih šuma i šumskog zemljišta i graniĉnih znakova vrši korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta. (5) UtvrĊene granice iz stava (2) ovog ĉlana moraju se ucrtati na katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat organa nadleţnog za geodetske poslove. (6) Ministar će donijeti Pravilnik o naĉinu obiljeţavanja granica drţavnih šuma i šumskog zemljišta, o vrsti postavljanja graniĉnih znakova i Pravilnik o procedurama i vremenskim ograniĉenjima za prodaju šume, pravu prvenstva kupovine i uslovima za zamjenu šume. Ĉlan 35. (Privatne šume) 1) Privatne šume, u smislu ovog zakona, su sve šume i šumsko zemljište za koje fiziĉko ili pravno lice izvodom iz zemljišnih knjiga dokaţe vlasništvo. (2) Privatnim šumama i šumskim zemljištem upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim aktima i odredbama šumsko-privredne osnove. (3) Vlasnik privatne šume i šumskog zemljišta duţan je da ĉuva svoju šumu od bespravnog zauzimanja i korištenja, od kraĊe šume i šumskih proizvoda, sprjeĉava bespravnu izgradnju u privatnoj šumi i na šumskom zemljištu. (4) Vlasnik privatne šume i šumskog zemljišta ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje struĉnih poslova kako je definisano ovim zakonom, Kantonalnoj upravi ili pravnom licu za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Pod struĉnim poslovima iz stava (4) ovog ĉlana podrazumijevaju se doznaka, izrada izvedbenog projekta, primanje i premjeravanje drvne mase, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova, struĉni nadzor, struĉni savjetodavni poslovi i voĊenje evidencija. (6) Naknada iz stava (4) ovog ĉlana iznosi najviše 10 % od cijene na panju posjeĉenih šumskih drvnih sorti- menata po cjenovniku šumskih proizvoda koji donosi korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (7) Kada vlasnik privatne šume i šumskog zemljišta ugovorom prenese obavljanje struĉnih poslova Kantonalnoj upravi, naknada se uplaćuje na depozitni raĉun Budţeta. DIO JEDANAESTI - EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUME Ĉlan 36. (Prenošenje poslova gospodarenja drţavnim šumama) (1) Na podruĉju Kantona posluje jedno ili više kantonal-nih šumsko-privrednih društava. Šumsko-privredno društvo se moţe osnovati za jedno ili više šumsko-privrednih podruĉja. (2) Odluku o osnivanju više od jednog šumsko-privre-dnog društva donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade. (3) Podnosilac inicijative o osnivanju više od jednog šumsko-privrednog društva je duţan uz zahtjev priloţiti elaborat o opravdanosti osnivanja društva. Elaborat o opravdanosti osnivanja društva mora sadrţavati sve ekonomske, struĉno-tehniĉke, adminis-trativne i druge parametre, koji mora biti ureĊen od strane ovlaštene visoko-školske ustanove iz oblasti šumarstva. (4) Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja drţavnim šumama i šumskim zemljištem korisniku drţavnih šuma i šumskog zemljišta, a posebno: izradu šumsko-privrednih osnova, izradu privremenih godišnjih planova gospodarenja, izradu godišnjih planova gospodarenja, izradu projekata za izvoĊenje radova u šumarstvu i njihovu realizaciju, projekto-vanje, izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje šumske infrastrukture, prometa šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda, izvršavanje programa i planova biološke obnove šuma, provoĊenje mjera integralne zaštite šuma, proizvodnje i prometa šum-skog sjemena, šumskog i ukrasnog sadnog materijala, izvršavanje planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, realizaciju planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu, ostale poslove, zadatke i odgovornosti u skladu sa ugovorom. (5) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta duţan je u cilju zaštite šuma o svim uoĉenim nepravilnostima u šumi i na šumskom zemljištu poduzeti odgovarajuće mjere zaštite. Broj 8 – strana 412 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. (6) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta obavezan je šumske drvne sortimente prodavati po trţišnim uslovima i cijenama, a prije usvajanja cjenovnika isti usaglasiti sa Ministarstvom. (7) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta ne moţe prenositi na treća lica prava koja proistiĉu po osnovu vlasništva, kao davanje na korištenje, zakup i drugi naĉin raspolaganja. Ĉlan 37. (VoĊenje evidencija o izvršenim radovima) (1) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, za drţavne šume i šumsko zemljište, Kantonalna uprava ili pravno lice registrirano za obavljanje poslova u šumarstvu, za privatne šume i šumsko zemljište, duţni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i prov-edenim mjerama predviĊenim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, privremenim godišnjim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvoĊenje radova u šumarstvu. Podaci se evidentiraju za proteklu godinu i dostavljaju Kantonalnoj upravi najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje naĉin i oblik voĊenja registra evidencija iz stava (1) ovog ĉlana. Ĉlan 38. (Naknada za korištenje drţavnih šuma) Korisnik drţavnih šuma duţan je plaćati naknadu u visini 7% od ostvarenog prihoda od drveta, raĉunajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda, u skladu sa odredbama ĉlana 51. stav 1. i 2.ovog Zakona. Ĉlan 39. (Dostava katastra šuma) Kantonalna uprava za šumarstvo duţna je Federalnoj upravi za šumarstvo i Ministarstvu dostaviti katastar drţavnih i privatnih šuma i šumskog zemljišta najdalje do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, sa evidentiranim svim promjenama u toku godine. Ĉlan 40. (Korištenje parcela trećih lica) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, odnosno vlasnik privatne šume duţan je da, uz naknadu, dozvoli privremeni prijevoz (prinudni put) ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela na šumi i šumskom zemljištu, ako to nije moguće izvršiti na drugi naĉin ili ako bi drugi naĉin bio nesrazmjerno skuplji. Ĉlan 41. (Struĉni šumarski ispit) Za obavljanje struĉnih poslova u šumarstvu polaţe se struĉni šumarski ispit i mogu ga polagati diplomirani inţinjeri šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno masteri diplomirani inţinjeri šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci nakon sticanja zvanja diplomiranog inţinjera šumarstva (VII stepen struĉne spreme), odnosno mastera diplomiranog inţinjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja), pred ovlaštenom visoko-školskom ustanovom iz oblasti šumarstva. DIO DVANAESTI - PROMJENA NAMJENE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA I GRADNJA U ŠUMI Ĉlan 42. (Izdvajanje šuma iz šumsko-privrednog podruĉja) (1) Vlada, na prijedlog Ministarstva, a na zahtjev Oruţa-nih snaga Bosne i Hercegovine i policijskih struktura, moţe pojedine dijelove drţavnih šuma i šumskog zemljišta izdvojiti iz šumsko-privrednog podruĉja. (2) Vlada moţe, na zahtjev općine uz elaborat o ekonomskoj opravdanosti i prethodno pribavljenog mišljenja Kantonalne uprave, na prijedlog Ministar-stva, dijelove drţavnih šumskih zemljišta nepodesnih za pošumljavanje, izdvojiti iz šumsko-privrednog podruĉja i prenijeti općini na korištenje u druge svrhe koje daju veću trajnu korist. (3) Podnosilac zahtjeva iz stava (1) i (2) ovog ĉlana mora platiti naknadu u visini koja se odreĊuje u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji. Naplaćena sredstva se uplaćuju u Budţet na odgovarajuću vrstu prihoda. Ĉlan 43. (Krĉenje šuma-pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko) (1) Zabranjeno je krĉenje šuma-pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko izuzev ako se radi o izgradnji objekata planiranih vaţećim planom prostornog ureĊenja u sluĉajevima kada se time postiţu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 413 (2) Pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko vršit će se u skladu sa Odlukom o naĉinu pretvaranja šumskog zemljišta u graĊevinsko („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj: 108/12). Ĉlan 44. (Gradnja u šumi) (1) U šumi i na šumskom zemljištu moţe se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospo-darenje šumama, u skladu sa vaţećom šumsko-privrednom osnovom i lovno-uzgojni i lovno-tehniĉki objekti, u skladu sa vaţećom lovno-privrednom osnovom. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, u šumi i na šumskom zemljištu mogu se graditi objekti predviĊeni vaţećim planom prostornog ureĊenja. (3) Općina ili investitor je obavezan prije otpoĉinjanja radova na izgradnji objekata predviĊenih planom prostornog ureĊenja pribaviti dozvolu za promjenu namjene šumskog zemljišta iz ĉlana 43. ovog zakona, osim za objekte iz stava (1) ovog ĉlana. (4) Imovinsko-pravni odnosi za objekte iz stava (2) ovog ĉlana, rješavaju se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji, osim za objekte komunalne i prometne infrastrukture ĉiji je investitor općina, koja je osloboĊena plaćanja naknade za eksproprijaciju. Ĉlan 45. (Davanje drţavnih šuma u zakup) (1) Zabranjeno je davanje u zakup drţavnih šuma i šumskog zemljišta. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, Ministarstvo moţe pojedine dijelove drţavne šume i šumsko zemljište ugovorom davati u zakup, radi postavljanja privremenih objekata ĉija je gradnja predviĊena ugovorom o koncesiji, za potrebe GSM baznih stanica, uzgoja divljaĉi i podizanja višegodišnjih nasada stablašica, ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume i za proizvodnju hrane u blizini naselja na udaljenosti od 100 m od ruba šume i u druge svrhe koje ostvaruju veće koristi u odnosu na funkcije šuma. (3) Prije sklapanja ugovora iz stava (2) ovog ĉlana, potrebno je pribaviti mišljenje Kantonalnog pravob-ranilaštva. (4) Naknada koja se ostvaruje po osnovu ugovora iz stava (2) ovog ĉlana, uplaćuje se u korist Budţeta. (5) Ukoliko se drţavnim šumama mijenja namjena, podnosilac zahtjeva za zakup obavezan je uplatiti naknadu za pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko iz ĉlana 43. stav 2. ovog zakona bez provoĊenja procedure za krĉenje šuma. (6) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi Pravilnik o uslovima i naĉinu davanja drţavnih šuma u zakup i uspostavi prava sluţnosti. Ĉlan 46. (Uspostava prava sluţnosti) (1) U drţavnim šumama i šumskom zemljištu se moţe uspostaviti pravo sluţnosti u svrhu izgradnje vodo-voda, kanalizacije, plinovoda, elektriĉnih vodova, kao i za druge namjene, ako je proglašen javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji. (2) Ugovor kojim se uspostavlja pravo sluţnosti zakljuĉuje se izmeĊu korisnika sluţnosti i Minis-tarstva. (3) Prije sklapanja ugovora iz stava (2) ovog ĉlana, potrebno je pribaviti mišljenje Kantonalnog pravob-ranilaštva. (4) Naknada koja se ostvaruje po osnovu prava sluţnosti uplaćuje se u korist Budţeta. (5) Korisnik sluţnosti obavezan je uplatiti naknadu iz ĉlana 43. stav 2. ovog zakona, bez provoĊenja procedure pretvaranja šumskog zemljišta u graĊevinsko. (6) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi Pravilnik o uslovima i naĉinu davanja drţavnih šuma u zakup i uspostavi prava sluţnosti. DIO TRINAESTI - ŠUMARSKE INSTITUCIJE Ĉlan 47. (Kantonalna uprava za šumarstvo) (1) Kantonalna uprava za šumarstvo je uprava u sastavu Ministarstva. (2) Sjedište Kantonalne uprave je u Zenici. Broj 8 – strana 414 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. Ĉlan 48. (Poslovi Kantonalne uprave za šumarstvo) (1) Kantonalna uprava obavlja upravne, struĉne i druge poslove: a) obezbjeĊuje neposrednu zaštitu drţavnih šuma i šumskog zemljišta putem ĉuvarske sluţbe; b) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na podruĉju Kantona i dostavlja ih Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnoj upravi za šumarstvo i Ministarstvu; c) zastupa interese vlasnika drţavnih šuma i šumskog zemljišta u postupcima koji se vode po pitanju prava vlasništva, postupcima po vlasniĉkim tuţbama, postupci uzurpacija, eksproprijacija, arondacija, komasacija i zamjena šume i šumskog zemljišta i ugovorom prenosi te poslove korisniku drţavnih šuma i šumskog zemljišta. d) priprema Kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga Ministarstvu; e) izraĊuje elaborat za formiranje šumsko-privrednih podruĉja; f) vrši nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom šumsko-privrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko-privrednih osnova za drţavne šume; g) prati realizaciju šumsko-privrednih osnova putem godišnjih planova gospodarenja šumama; h) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvoĊaĉa šumskog i ukrasnog drveća i grmlja; i) obavlja poslove dijagnozno prognozne sluţbe i prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Ministarstvo najmanje jednom godišnje; j) prati izvršenje svih ugovornih obaveza koji se odnose na drţavne šume; k) prati realizaciju programa zaštite šuma; l) usaglašava šumsko-privredne osnove sa prostornim planovima, planom upravljanja vodama, lovno-privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeĊa i planovima upravljanja mineralnim sirovinama; m) prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na podruĉju Kantona i podatke dostavlja Ministarstvu; n) priprema i izraĊuje programe iz oblasti šumarstva, koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budţeta; o) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom na naĉin propisan ovim zakonom; p) organizuje savjetovanja i pruţa struĉnu pomoć korisniku drţavnih šuma i šumskog zemljišta i vlasnicima privatnih šuma; r) izraĊuje planove za izgradnju i odrţavanje šumskih putnih komunikacija koji se finansiraju iz Budţeta, uz saglasnost Ministarstva; s) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće struĉno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom znaĉaju; š) izraĊuje godišnji plan rada, finansijski plan i godišnji izvještaj i iste dostavlja Ministarstvu; t) izraĊuje i realizuje projekte koji se finansiraju iz domaćih i stranih izvora finansiranja, a koji unapreĊuju stanje u šumarstvu; u) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovog zakona, Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Zeniĉko-dobojskog kantona, kao i po zahtjevu Ministarstva. (2) Kantonalna uprava dostavlja Ministarstvu sve traţene podatke, u cilju sagledavanja stanja šumarstva na podruĉju Kantona. Ĉlan 49. (Ĉuvanje šuma) (1) Kantonalna uprava je duţna obezbijediti neposrednu zaštitu drţavnih šuma i šumskog zemljišta iz ĉlana 36. stav. (2) ovog Zakona, a odnosi se na ĉuvanje šuma od: šumskih poţara i drugih prirodnih nepogoda, biljnih bolesti i štetoĉina, bespravnog prisvajanja i korištenja i drugih protivzakonitih radnji, kao i kontrolu korištenja i prometa šumskih proizvoda iz privatnih šuma putem ĉuvara šuma. (2) Ĉuvari šuma iz stava (1) ovog ĉlana su u okviru Kantonalne uprave rasporeĊeni po odreĊenim ĉuvarskim reonima. Ĉuvanje šume obavljaju struĉna lica (u daljem tekstu: ĉuvari šuma) koja za to ovlasti Ministarstvo. (3) Ĉuvari šuma mogu biti lica koja su završila srednju šumarsku školu IV stepena/SS, koja ispunjavaju uslove za nošenje oruţja i druge uslove za obavljanje javne sluţbe. (4) Ĉuvari šuma su ovlaštene sluţbene osobe i imaju ovlaštenja u skladu sa ovim zakonom. (5) Ĉuvari šuma sluţbu obavljaju u uniformi, moraju biti naoruţani i moraju posjedovati dokument – legitima-ciju ĉuvara šuma ĉiji oblik i sadrţaj propisuje Ministar, a kojom potvrĊuju status ĉuvara šuma. Legitimaciju imaju i druga struĉna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite šuma. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 415 (6) Duţnosti ĉuvara šuma su da: a) ĉuva šumu i šumsko zemljište od šumskih poţara na naĉin kako je utvrĊeno ovim zakonom i planovima zaštite šuma od poţara; b) ĉuva šumu i šumsko zemljište od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sjeĉa, spreĉava bespravnu izgradnju u šumi i na šumskim zemljištima; c) evidentira bespravno posjeĉena stabla u propisane obrasce i obiljeţava ih; d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetoĉina i štete nanesene šumi od divljaĉi: e) prati stanje divljaĉi; f) prati odrţavanje šumskog reda; g) spreĉava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda i stavljanje istih u promet; h) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata; i) pregleda porijeklo drveta na pilanama i na svim drugim mjestima gdje se drvo drţi; j) pregleda transport na šumskim putevima; k) sprjeĉava odlaganje smeća i drugog otpada u šumi i uništavanje graniĉnih znakova; l) saĉinjava zapisnik o protivpravnoj radnji i putem Kantonalne uprave podnosi prijavu; m) legitimiše sva lica zateĉena u vršenju prekršajnih radnji po ovom zakonu i kriviĉnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila takva djela; n) obavještava nadreĊene rukovodioce Kantonalne uprave, policijsku stanicu i Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove o svim zapaţenim nepravil-nostima. (7) Ĉuvar šuma obavezan je, u skladu sa svojim duţnostima iz stava (5) ovog ĉlana, za sve bespravne aktivnosti, bez odlaganja saĉiniti zapisnik, na osnovu kojeg je Kantonalna uprava duţna pokrenuti postupak kod nadleţnog organa. (8) Na zahtjev ĉuvara šuma, svako lice je duţno pokazati liĉne isprave kojim se utvrĊuju njegov identitet i dokumentaciju za drvo i ostale šumske proizvode u prijevozu ili koji su uskladišteni. DIO ĈETRNAESTI-FINANSIRANJE Ĉlan 50. (Izvori namjenskih sredstava) (1) Radi ostvarivanja općeg interesa i dugoroĉnih ciljeva odrţivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem utvrĊenih šumsko-privrednim osnovama, prikupljaju se finansijska sredstva za zaštitu i unaprjeĊenje stanja postojećih i podizanja novih šuma i ruralni razvoj. (2) Sredstva iz stava (1) ovog ĉlana, obezbijeĊuju se iz naknada: a) za obavljanje struĉnih poslova u privatnim šumama iz ĉlana 35. stav (5) ovog zakona; b) za korištenje drţavnih šuma i šumskog zemljišta iz ĉlana 38. ovog zakona; c) za izdvajanje šuma iz šumsko-privrednog podruĉja iz ĉlana 42. stav (3) ovog zakona; d) za krĉenje šume-pretvaranje šumskog zemljišta u graĊevinsko iz ĉlana 43. stav 2. ovog zakona; e) od zakupa drţavnih šuma i šumskog zemljišta iz ĉlana 45. stav (2) ovog zakona; f) po osnovu prava sluţnosti iz ĉlana 46. stav (3) ovog zakona; g) za općekorisne funkcije šuma iz ĉlana 52. ovog zakona; h) za štete priĉinjene drţavnim šumama i šumskom zemljištu iz ĉlana 9. stav 6 ovog zakona; i) ostalih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugih izvora. (3) Sredstva iz stava (2) ovog ĉlana, osim dijela sredstava iz taĉke b) koja pripadaju općini, uplaćuju se na depozitni raĉun Budţeta, a sredstva koja pripadaju općini uplaćuju se na depozitni raĉun za prikupljanje javnih prihoda općine. (4) Sredstvima sa posebnih raĉuna iz stava (3) ovog ĉlana raspolaţe Ministar i općinski naĉelnik. (5) Uplata prihoda iz stava (2) ovog ĉlana, od taĉke a) do g) vrši se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva finansija o naĉinu uplata javnih prihoda Budţeta i vanbudţetskih fondova na podruĉju Kantona. Ĉlan 51. (Uplata naknade za korištenje drţavnih šuma i šumskog zemljišta) (1) Naknada za korištenje drţavnih šuma i šumskog zemljišta iz ĉlana 38. ovog zakona obraĉunava se od prihoda od drveta raĉunajući cijenu drveta na panju i od prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda i uplaćuje se: a) 2,0 % na raĉun Budţeta b) 5,0 % na namjenski raĉun općine na ĉijoj teritoriji se ostvaruje prihod. (2) Naknada iz stava (1) ovog ĉlana uplaćuje se tromje-seĉno i po završnom godišnjem raĉunovodstvenom izvještaju. Broj 8 – strana 416 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. (3) Kontrolu obraĉuna i uplate naknade iz stava (1) ovog ĉlana vrši šumarski inspektor. (4) Ako obveznik plaćanja naknade ne obraĉuna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog ĉlana na naĉin propisan u stavu (1) ovog ĉlana, šumarski inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava, po pravosnaţnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku, podnosi nadleţnom sudu prijedlog za prinudno izvršenje ove novĉane obaveze. Ĉlan 52. (Naknada za općekorisne funkcije šuma) (1) Naknadu za općekorisne funkcije šuma u visini od 0,07 % od ukupno ostvarene godišnje dobiti, plaćaju sva pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti i imaju sjedište na teritoriji Kantona, kao i dijelovi pravnih lica ĉije je sjedište van Kantona, a obavljaju djelatnost na teritoriji Kantona. (2) Naknada iz stava (1) ovog ĉlana uplaćuje se tromje-seĉno i po završnom godišnjem raĉunovodstvenom izvještaju u korist raĉuna Budţeta. (3) Od obaveze plaćanja naknade iz stava (1) ovog ĉlana izuzimaju se: korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, javne institucije, humanitarne organizacije, udruţenja i fondacije, izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi sticanja dobiti, te pravna lica koja upošljavaju preko 50% invalidnih lica, bez obzira na obavljanje djelatnosti radi sticanja dobiti. (4) Kontrolu obraĉuna i uplate naknade iz stava (1) ovog ĉlana vrši porezna uprava i šumarski inspektor na naĉin predviĊen u ĉlanu 51. stav (4) ovog Zakona. Ĉlan 53. (Korištenje namjenskih sredstava koja su prihod Kantona) (1) Iz namjenskih sredstava Budţeta prikupljenih po osnovu ĉlana 50. stav (2) ovog Zakona, finansiraju se slijedeći poslovi: a) rad ĉuvarske sluţbe; b) izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana; c) izrada šumsko-privrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskoprivrednih osnova za drţavne i privatne šume; d) biološka obnova šuma; e) obnova šuma od posljedica prirodne nepogode, prenamnoţavanja insekata, poţara i sliĉno; f) unaprjeĊenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala; g) organizovanje specijalistiĉkih kurseva iz oblasti šumarstva; h) oĉuvanje i unaprjeĊenje bioraznolikosti šumskih ekosistema; i) oĉuvanje i unaprjeĊenje genofonda, rijetkih i ugroţenih vrsta šumskog drveća; j) nauĉna istraţivanja i struĉne analize; k) izgradnja i odrţavanje šumskih puteva; l) druge namjene za unaprjeĊenje šuma, (2) Sredstva iz stava (1) ovog ĉlana troše se po Programu utroška sredstava, koji na prijedlog Kantonalne uprave donosi Ministar, a na koji saglasnost daje Vlada. Ĉlan 54. (Korištenje namjenskih sredstava koja su prihod općina) (1) Namjenska sredstva iz ĉlana 51. ovog zakona općine mogu koristiti iskljuĉivo za izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje infrastrukture na podruĉju općine, za opremanje i obuku jedinica za gašenje poţara i izgradnju skladišta za smještaj vatrogasne opreme. Sredstva se mogu koristiti nakon usvajanju plana utroška sredstava koji donosi općinsko vijeće. (2) Nadzor nad utroškom sredstava iz stava (1) ovog ĉlana vrši komisija ispred općinskog vijeća, koja je duţna Ministarstvu i Kantonalnoj upravi dostaviti izvještaj o utrošku istih. DIO PETNAESTI - NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA Ĉlan 55. (Upravni nadzor) (1) Ministarstvo vrši upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Ministarstvo putem Kantonalne uprave vrši uvid i kontrolu postupanja, pregled akata i dokumentacije koju donose institucije i upravne organizacije u vršenju javnih ovlaštenja, daje instrukcije i smjernice za izvršavanje poslova i traţi podatke i obavještenja o izvršavanju poslova u vršenju javnih ovlaštenja. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 417 Ĉlan 56. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove putem šumarske inspekcije. (2) Inspekcijski nadzor se vrši u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o inspekcijama Zeniĉko-dobojskog kantona. Ĉlan 57. (Ovlaštenja šumarskih inspektora) (1) Pored ovlaštenja i duţnosti odreĊenih posebnim zakonom, Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu, šumarski inspektor je ovlašćen i duţan da: a) pregleda šumsko-privredne osnove, godišnje planove gospodarenja, šumsko-razvojne planove i programe, izvedbene projekte, planove proste i proširene biološke reprodukcije šuma i planove zaštite šuma, njihovo izvršenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju; b) traţi da mu se stavi na raspolaganje i pregleda svu dokumentaciju i informacije potrebne za inspekcijski pregled; c) pregleda sve šumske radove, objekte, ureĊaje, pilane, kao i sva mjesta gdje se drvo sijeĉe, smješta, preraĊuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet; d) kontroliše i prati primjenu standarda iz oblasti šumarstva; e) privremeno obustavi sjeĉe i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa iz oblasti šumarstva do konaĉne odluke nadleţnog organa; f) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sjeĉu; g) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prevoz šumskih sortimenata; h) pregleda izvršenje svih radova koji su predviĊeni šumsko-privrednim osnovama, šumskim planovima i programima i projektima za izvoĊenje; i) u hitnim sluĉajevima u kojima bi nastupila šteta po javni interes, na licu mjesta i rješenjem nareĊuje obustavu rada i sprovoĊenje mjera za sprjeĉavanje šteta; j) privremeno oduzima bespravno posjeĉeno drvo i nezakonito stavljeno u promet drvo i nedrvne šumske proizvode, kao i predmete kojima su izvršene nezakonite radnje; k) pregleda kako se provodi utvrĊivanje zdravstvenog stanja šuma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i štetoĉina i naredi otklanjanje nedostataka i provoĊenje mjera, ako se utvrdi da se korisnik drţavnih šuma i vlasnici šuma ne pridrţavaju propisa i mjera zdravstvene zaštite; l) pregleda planove zaštite šuma od poţara i sprovoĊenje predviĊenih mjera i naredi otklanjanje nedostataka; m) pregleda provoĊenje mjera na zaštiti šuma i šumskih zemljišta od protivpravnog prisvajanja i korištenja i bespravne izgradnje objekata; n) vrši nadzor nad provoĊenjem propisa o proizvodnji i prometu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala; o) vrši nadzor sprovoĊenja drugih mjera za zaštitu šuma i propisnog uspostavljanja i odrţavanja šumskog reda i vršenja neposrednog ĉuvanja šuma; p) prikuplja potrebne podatke i obavještenja od odgovornih lica, svjedoka, vještaka i drugih lica kada je to potrebno za vršenje nadzora; q) pokreće i vodi inspekcijski nadzor po sluţbenoj duţnosti kao i po zahtjevu svih pravnih i fiziĉkih lica i da o konstatovanom stanju i poduzetim mjerama pismeno obavijesti podnosioca zahtjeva; r) upoznaje javnost sa konstatovanim stanjem šuma i o preduzetim mjerama na otklanjanju nedostataka; s) saraĊuje sa inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i organima policije; t) preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima; (2) Šumarski inspektor je pored navedenog duţan najmanje jednom godišnje da dostavlja izvještaje i potrebne podatke Ministarstvu. Ĉlan 58. (Upravne mjere) (1) Ako šumarski inspektor prilikom vršenja inspekcij-skog nadzora ustanovi da propis nije primijenjen ili da je nepravilno primijenjen donijet će rješenje kojim će zabraniti rad zbog nepoštivanja odredbi ĉlana 57. stav (1) taĉke b), c), d), f), h), i), m) i n) ovog zakona ili naloţiti otklanjanje utvrĊenih nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti. (2) Protiv rješenja šumarskog inspektora moţe se izjaviti ţalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Rješenje o ţalbi iz stava (2) ovog ĉlana je konaĉno i protiv njega nije dopuštena ţalba, ali se moţe pokrenuti upravni spor. (4) Ţalba na rješenje iz stava (2) ovog ĉlana ne odlaţe izvršenje rješenja. Broj 8 – strana 418 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. (5) Šumarski inspektor koji je donio rješenje i organ kome je ţalba izjavljena mogu, na obrazloţenje ţalioca, odloţiti izvršenje naloţenih mjera, ako ţalilac uĉini vjerovatnim da bi usljed izvršenja tih mjera bili ugroţeni ţivoti i zdravlje ljudi, nastupila znatna materijalna šteta koja se na drugi naĉin ne moţe otkloniti, a odlaganje se ne protivi opštem interesu. DIO ŠESNAESTI - KAZNENE ODREDBE Ĉlan 59. (1) Novĉanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM kaţnjava se korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili drugo pravno lice ako: a) gospodari šumama bez šumsko-privredne osnove, privremenog godišnjeg plana gospodarenja, godiš-njeg plana gospodarenja i projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu (ĉlan 6. stav (1); b) prekoraĉi ukupan obim sjeĉa u visokim šumama sa prirodnom obnovom predviĊen šumsko-privred-nom osnovom za planski period (ĉlan 6. stav (3); c) pravovremeno ne osigura i izradi i u roku ne dostavi novo izraĊenu šumsko-privrednu osnovu (ĉlan 6. stav (1); d) izradi Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu suprotno odredbama ĉlana 8. stav (1) i (2); e) ne izradi i ne donese Projekat za izvoĊenje radova u šumarstvu (ĉlan 8. stav (4) i (5); f) vrši sjeĉu šume prije odabiranja i doznake stabala za sjeĉu (ĉlan 9. stav (1); g) ne obavlja poslove biološke obnove šuma (ĉlan 11. stav (1); h) dozvoli ili izvrši sjeĉu šuma na uzurpiranom zemljištu suprotno odredbi ĉlana 17. stav (5); i) ako ne postupa u skladu sa ĉlanom 22. stav (3); j) u šumi i na šumskom zemljištu vrši upotrebu hemijskih sredstava, odlaganje otpada, smeća ili zagaĊujućih tvari (ĉlan 23.); k) vrši ili odobrava iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno odredbama ĉlana 26. stav (1); l) ako ne prodaje šumske drvne sortimente po trţišnim uslovima i cijenama (ĉlan 36. stav (6); m) ako postupa suprotno odredbama ĉlana 42.; n) u šumi ili na šumskom zemljištu otpoĉne radove na izgradnji objekata ili gradi objekte suprotno odredbama ĉlana 43; (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaţnjava se novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. (3) Za prekršaj iz stava (1) taĉka f) i h), izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja drveta i nedrvnih šumskih proizvoda koji su nastali poĉinjenjem prekršaja i sredstava kojima je poĉinjen prekršaja. (4) Za prekršaj iz stava (1) taĉka n) kaţnjava se novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM odgovorno lice u općini. Ĉlan 60. (1) Novĉanom kaznom od 4.000 do 12.000 KM kaţnjava se za prekršaj korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili drugo pravno lice ako: a) ne prijavi sjeĉu nadleţnom šumarskom inspek-toru i u odreĊenom roku ne otkloni štete na zemljištu u skladu sa odredbama ĉlan 10. stav (2) i (3); b) prije sjeĉe ne obavijesti Kantonalnu upravu i općinu na ĉijem se podruĉju vrši sjeĉa (ĉlan 10. stav (3) i (5); c) vrši doznaku i sjeĉu stabala u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rješeni i granice utvrĊene i na terenu vidno i na propisan naĉin obiljeţene (ĉlan 9. stav (4); d) angaţuje zaposlenike suprotno odredbama ĉlana 13. stav (1); e) dozvoli ili vrši ĉistu sjeĉu ili druge oblike pustošenja šuma (ĉlan 14. stav (1); f) ako ne postupa u skladu sa odredbama ĉlana 15. stav (2); g) loţi ili dozvoli loţenje vatre suprotno odredi ĉlana 22. stav (1); h) ako postupi suprotno odredbi ĉlana 22. stav (2); i) ako ne postupa u skladu sa odredbom ĉlana 25; j) izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odred-bama ĉlana 29; k) vrši promet šuma i šumskog zemljišta suprotno odredbama ĉlana 34. stav (1) i (2); l) ne izvršava poslove u skladu sa ĉlanom 33. stav (4); m) ne izvrši obavezu iz ĉlana 50. stav (1) i (2); n) ne izvrši obavezu iz ĉlana 51. stav (1) i (2); o) ne postupi po rješenju šumarskog inspektora u roku i na naĉin koji je inspektor odredio (ĉlan 58. stav (1). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaţnjava se novĉanom kaznom u iznosu od 800 do 2.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ĉetvrtak, 18.07.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 8 – strana 419 Ĉlan 61. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 3.000 do 9.000 KM kaţnjava se za prekršaj korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta ili drugo pravno lice ako: a) vrši radove bez saglasnosti Kantonalne uprave (ĉlan 7. stav (2); b) ne dostavi godišnji plan gospodarenja u skladu sa ĉlanom 7. stav (4); c) ne izvodi radove u skladu sa projektom (ĉlan 8. stav (1); d) u roku od dvije godine ne izvrši radove predviĊene projektom za izvoĊenje radova u šumarstvu ili ne vodi registar projekata za izvoĊenje radova u šumarstvu (ĉlan 8. stav (2) i (9); e) odredi lice za izradu projekta za izvoĊenje radova u šumarstvu u suprotnosti sa odredbom ĉlana 8. stav (3); f) doznaku stabala za sjeĉu vrši lice koje ne ispunjava uslove iz ĉlana 9. stav (2) i (3); g) ne izvrši tehniĉki prijem radova i ostale obaveze u skladu sa odredbama ĉlana 12.; h) ne izvrši pošumljavanje sjeĉina u roku od dvije godine (ĉlan 14. stav (2); i) ne izradi plan u skladu sa ĉlanom 16.; j) pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije ţigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom (ĉlan 17. stav (1); k) stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (ĉlan 17. stav (3); l) u periodu vegetacije od 01. aprila do 01. novembra, drvo ĉetinara i brijesta uskladištava i stavlja u promet suprotno ĉlanu 17. stav (8); m) vrši ili dozvoljava pašu, ţirenje, brst, kresanje grana i lisnika u suprotnosti sa ĉlanom 24.; n) vrši ili dozvoli sjeĉu panĉićeve omorike, tise, meĉije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovjeti suprotno odredbama ĉlana 27.; o) odobri korištenje šumskih puteva suprotno odredbama ĉlana 29. stav (2); p) poĉini ili dozvoli neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskog zemljišta (ĉlan 33. stav (2); r) ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviĊenim šumsko-razvoj-nim planovima, šumsko-privrednom osnovom, privremenim planom gospodarenja, godišnjim planom gospodarenja i projektima za izvoĊenje radova u šumarstvu ili evidentirane podatke ne dostavi u predviĊenom roku (ĉlan 37.); s) u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krĉenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje (ĉlan 43. stav 2); š) ne vrši uplatu sredstava u Budţet u skladu sa odre-dbama ĉlana 50; (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog ĉlana kaţnjava se novĉanom kaznom u visini od 500 do 1.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. (3) Za prekršaj iz stava (1) taĉka j) izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta sa kojima je poĉinjen prekršaj ili koji su nastali poĉinjenjem prekršaja. Ĉlan 62. (1) Novĉanom kaznom u iznosu od 200 - 1.500 KM kaţnjava se za prekršaj fiziĉko lice ako: a) vrši šumsko-uzgojne radove i sjeĉu šume suprotno odredbama ĉlana 8. stav (6); b) vrši sjeĉu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (ĉlan 9. stav (5); c) ne izvrši pošumljavanje sjeĉina u roku od dvije godine (ĉlan 14. stav (2); d) ne izvrši sanitarnu sjeĉu i ne uspostavi i odrţava šumski red (ĉlan 15. stav (2); e) pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo bez ţigosanja i otpremnog iskaza (ĉlan 17. stav (1); f) stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (ĉlan 17. stav (3); g) posijeĉe (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protivpravno drvnu masu suprotno odredbama ĉlana 17. stav (5); h) na zahtjev lica navedenih u ĉlanu 17. stav 6. ne pokaţe liĉne isprave ili isprave za šumske proiz-vode (ĉlan 17. stav (7); i) loţi vatru suprotno odredbama ĉlana 22. stav (1); j) u šumi upotrebljava hemijska sredstva, odlaţe otpad, smeće i zagaĊujuće tvari (ĉlan 23. stav (1); k) postupa u suprotnosti sa ĉlanom 24.; l) vrši ili dozvoli sjeĉu panĉićeve omorike, tise, meĉije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odred-bama ĉlana 27. i 61. stav n; m) vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim zemljištima suprotno odredbama ĉlana 30.; n) poĉini neovlašteno zauzimanje drţavnih šuma ili šumskoga zemljišta (ĉlan 33. stav (2); o) izvrši krĉenje šume prije nego se izda dozvola za krĉenje iz ĉlana 43.; p) vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno odredbama ĉlana 44. stav (1) i (3); Broj 8 – strana 420 „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ ĉetvrtak, 18.07.2013. r) na zahtjev ĉuvara šuma ne pokaţe liĉne isprave ili isprave za šumske proizvode (ĉlan 49. stav (7). s) ne postupi po rješenju šumarskog inspektora u roku i na naĉin koji je inspektor naredio (ĉlan 58. stav (1). (2) Za prekršaj iz stava (1) taĉka e) i g) izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja drveta i nedrvnih šumskih proizvoda koji su nastali poĉinjenjem prekršaja i sredstava kojima je poĉinjen prekršaj. (3) Za prekršaj iz stava (1) taĉka p) kaţnjava se novĉanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM odgovorno lice u općini koje dozvoli podizanje objekta suprotno odredbama ĉlana 44. stav 1) i 3). (4) Sredstva od izreĉenih novĉanih kazni za uĉinjene prekršaje, propisane ovim zakonom, uplaćuju se na raĉun Budţeta kao prihod Kantona. DIO SEDAMNAESTI-PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 63. (PrilagoĊavanje poslova) Korisnik drţavnih šuma i šumskog zemljišta, duţan je svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakona. Ĉlan 64. (Zapoĉeti postupci) Postupci zapoĉeti do dana prestanka primjene Zakona o šumama („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 20/02, 29/03 i 37/04), odnosno Uredbe o šumama („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 83/09, 26/10, 38/10 i 60/11), rješavaće se u skladu sa tim Zakonom, odnosno Uredbom. Ĉlan 65. Za prekršaje poĉinjene od dana prestanka vaţenja Uredbe o šumama („Sluţbene novine Federacije BiH“ broj: 81/09, 26/10, 38/10 i 60/11), nadleţni sudovi će rješavati po odredbama ovog zakona. Ĉlan 66. (Podzakonski propisi) (1) Podzakonski propisi predviĊeni ovim zakonom donijet će se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Kantonalni šumsko-razvojni plan donijet će se u roku od godinu dana od donošenja federalnog šumsko-razvojnog plana. Ĉlan 67. (Primjena Zakona) Ovaj Zakon će se primjenjivati do stupanja na snagu, odnosno poĉetka primjene Zakona o šumama koji će donijeti Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Ĉlan 68. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona“. Broj: 01-02-14728/13 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 04.07.2013. godine Zenica Sretko Radišić, s.r. .............................................................................................. 218. Na osnovu ĉlana 37. stav 1. taĉka l) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, ĉlana 52. stav (1) taĉka 5., stav (2) i stav (3) Zakona o ustanovama („Sl.list RBiH“ broj: 6/92, 8/93 i 13/94), Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona na 41. sjednici odrţanoj dana 04.07.2013. godine, d o n o s i O D L U K U o davanju saglasnosti za pokretanje steĉajnog postupka nad Javnom ustanovom „Dom penzionera“ Zenica Ĉlan 1. (Predmet) Daje se saglasnost na Prijedlog za pokretanje steĉajnog postupka nad JU „Dom penzionera“ Zenica, zbog plateţne nesposobnosti ove javne ustanove. Ĉlan 2. (Zaduţenja) Zaduţuje se Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona da hitno utvrdi naĉin zaštite postojećih korisnika usluga ove javne ustanove.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 06/13 05.07.2013 promet
Zakon o izmjenama Zakona o rudarstvu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 08/13 03.07.2013 SN TK 14/11 rudarstvo
Zakon o šumama Kantona Sarajevo Kanton Sarajevo Službene novine KS 05/13 02.07.2013 SN KS 05/23, SN KS 19/22, SN KS 10/21 Zakon o šumama KS,šume KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~lana 187. stav 2. Poslovnika Skup{tine Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Drugi novi pre~i{}eni tekst br. 41/12), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.01.2013. godine, donijela je ODLUKU O PROGLA[ENJU AMANDMANA XLIII DO XLIX NA USTAV KANTONA SARAJEVO I Progla{avaju se Amandman XLIII do XLIX na Ustav Kantona Sarajevo, koji je donijela Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.01.2013. godine. II Amandmani XLIII do XLIX na Ustav Kantona Sarajevo ~ine sastavni dio Ustava Kantona Sarajevo. III Amandmani XLIII do XLIX na Ustav Kantona Sarajevo stupaju na snagu u pono} dana 30.01.2013. godine, kada ih je usvojila Skup{tina Kantona Sarajevo. IV AmandmaniXLIII do XLIX na UstavKantona Sarajevo i ova odluka objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-01-2452/13 30. januara 2013. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~l. 59. i 60. Zakona o pla}ama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 45/10 i 111/12), uz saglasnost sindikata, Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.01.2013. godine, donijela je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O PLA]AMA I NAKNADAMA U ORGANIMA VLASTI KANTONA SARAJEVO ^lan 1. (Izmjena i dopuna ~lana 5. Zakona) ^lan 5. Zakona o pla}ama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 33/11) mijenja se i glasi: "^lan 5. Vlada Kantona u dogovoru sa sindikatom utvr|uje osnovicu za obra~un pla}a u skladu sa ~lanom 5. Zakona o pla}ama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, s tim da se ne mo`e utvrditi ve}a osnovica od osnovice utvr|ene na federalnom nivou." ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-2453/13 30. januara 2013. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. Na osnovu ~lana 13. ta~ka i), ~lana 14. stav (2) i ~lana 18. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.01.2013. godine, donijela je ZAKON O [UMAMA KANTONA SARAJEVO POGLAVLJE I - OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet) Zakonom o {umama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zakon) propisuje se: a) planiranje i privre|ivanje u {umarstvu, b) {ume i {umsko zemlji{te sa posebnim re`imom gospodarenja, c) za{tita {uma i njihovih funkcija, d) upravljanje {umama, katastar {uma i ekonomske funkcije {uma, Godina XVIII – Broj 5 ^etvrtak, 7. februar 2013. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052 e) kori{tenje {uma u druge svrhe, f) Uprava za {umarstvo, g) finansiranje, h) nadzor, i) kaznene odredbe, j) prelazne i zavr{ne odredbe. ^lan 2. (Svrha i cilj) Svrha ovog zakona je da se urede odnosi i propi{u mjere upravljanja i gospodarenja svim {umama i {umskim zemlji{tima na podru~ju Kantona Sarajevo u cilju: - boljeg kori{tenja prirodnih potencijala {umskih stani{ta, - o~uvanja i za{tite prirodnih stani{ta i {umskog biodiverziteta, pod ~ime se podrazumijevaju razne strukture {umskog biotopa, {umske flore i {umske faune, - unaprije|enja odr`ivog gospodarenja {umskim resursima uklju~uju}i i stru~nu i finansijsku pomo} vlasnicima i korisnicima {uma, - uskla|ivanja i harmoniziranja razli~itih interesa nad {umom i {umskim zemlji{tem, posebno na relacijama: op}i interes - interes vlasnika - interes korisnika - interes jedinica lokalne zajednice, - unaprije|enja otvorenog sudjelovanja javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja {umama uz poticanje odgovornosti i transparentnosti dono{enja odluka po svim relevantnim pitanjima i sa svim zainteresovanim stranama, - uskla|ivanja procesa upravljanja i gospodarenja {umama kroz ovaj zakon i njegove podzakonske akte sa va`e}im standardima i zakonima u okviru Evropske unije. ^lan 3. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. ^ista sje~a zna~i sje~u svih ili prakti~no svih stabala u sastojini koja nije u skladu sa dokumentima prostornog ure|enja predvi|ena za promjenu namjene {umskog zemlji{ta, izla`u}i taj dio zemlji{ta ekolo{kim uslovima goleti ~ime se stvaraju ozbiljne pote{ko}e za stani{te ili susjedne sastojine. 2. Biodiverzitet ili biolo{ka raznovrsnost je raznovrsnost prirode i svega {to `ivi u njoj. 3. Doznaka podrazumijeva odabiranje, obilje`avanje i evidentiranje stabala za sje~u. 4. Divlja~ su posebnim zakonom odre|ene `ivotinjske vrste koje slobodno `ive u prirodi. 5. Etat je dozvoljena sje~iva drvna masa odnosno drvna masa predvi|ena za sje~u. Izra`ava se kao godi{nji i 10 godi{nji. 6. Funkcije {uma su: a) ekolo{ke: za{tita biodiverziteta {umskih ekosistema, za{tita stani{ta, za{tita zemlji{ta, za{tita voda, klimatska, uklju~uju}i ulogu {uma u vezivanju ugljika iz zraka; b) socijalne: nauka, istra`ivanje, obrazovanje, odbrana, za{tita naselja, objekata i infrastrukture, turizam, rekreacija, pejza`no-estetske funkcije, istorijske funkcije, umjetnost, duhovno-spiritualne funkcije i unaprije|enje kvaliteta `ivljenja stanovni{tva. c) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i nedrvnih {umskih proizvoda. Ekolo{ke, socijalne i ekonomske funkcije {uma vr{i istodobno. Ni jedna od njih se ne mo`e isklju~iti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine funkcije {ume mogu odgovaraju}im gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u skladu sa postavljenim ciljem namjene {ume. 7. Gospodarenje {umama obuhvata planiranje, uzgajanje, za{titu i kori{tenje {uma i {umskog zemlji{ta u skladu sa odredbama {umsko privredne osnove. 8. Gospodarska jedinica je najmanja prostorna ure|ajna jedinica {ume i {umskog zemlji{ta na kome se obezbije|uje trajnost gospodarenja. 9. Integralna za{tita {uma predstavlja multidisciplinarni koncept koji zagovara odgovornost svih subjekata koji koriste prirodne resurse: politi~kih (upravljanje {umama), stru~nih (gospodarenje {umama) i gra|ana (podizanje svijesti). Integralna za{tita se tako mo`e sagledavati sa dva aspekta: u {irem smislu (obaveze svih subjekata dru{tva) i u u`em smislu (obaveze samo djelatnosti {umarstva). 10. Izvo|a~ radova u {umarstvu je fizi~ko ili pravno lice koje je registrovano za izvo|enje radova u {umarstvu. 11. Korisnik {uma je Kantonalno javno preduze}e za gospodarenje dr`avnim {umama "Sarajevo-{ume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: KJP "Sarajevo-{ume"), Kantonalna javna ustanova za za{ti}ena prirodna podru~ja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: KJU za za{ti}ena podru~ja), i pravna i fizi~ka lica koja su upisana kao vlasnici {uma. 12. Kori{tenje {ume obuhvata sje~u i transport drveta, sabiranje nedrvnih {umskih proizvoda uklju~uju}i i prodaju {umskih drvnih sortimenata i nedrvnih {umskih proizvoda. 13. Kr~enje {ume u smislu ovog zakona je promjena namjene {umskog zemlji{ta. Izgradnja objekata u {umi i na {umskom zemlji{tu potrebnih za gospodarenje {umama kao i za prehranu i uzgoj divlja~i ne smatra se kr~enjem. 14. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognji{tem. 15. Pravno lice za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama je privredno dru{tvo registrovano kod nadle`nog suda za poslove {umarstva, koje posjeduje odobrenje Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo). 16. Prirast je pove}anje dimenzije stabla u odre|enom vremenskom periodu. 17. Povr{inske vode su stalni i povremeni povr{inski vodeni tokovi, te staja}e vode. 18. Prava tre}ih lica na {ume su prava na kori{tenje {umskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i upisana su u zemlji{noj knjizi. 19. Pusto{enje {uma podrazumijeva naru{avanje stabilnosti {uma, podbjeljivanje stabala, ve}e o{te}ivanje stabala i njihovih dijelova, ve}e uni{tavanje i o{te}ivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga {ume i {umskog zemlji{ta, ugro`ava opstanak {ume i njihove funkcije. 20. Sanitarna sje~a zna~i sje~u oboljelih, insektima napadnutih, o{te}enih ili izvaljenih stabala. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013. 21. Sastojina je dio {ume koji se od ostalih dijelova {ume razlikuje po vrsti drve}a, dobi i stadiju razvitka, uzgojnom obliku, na~inu postanka i na~inu gospodarenja. 22. [umska infrastruktura su {umski putevi, stalne {umske vlake, stalne `i~are i druge {umske komunikacije i kapaciteti u {umama koji su namijenjeni za gospodarenje {umama. 23. [umski proizvodi su svi proizvodi {uma i {umskog zemlji{ta, uklju~uju}i, ali ne ograni~avaju}i se na: a) {umsko drve}e i grmlje, b) biomasu ukupne {umske vegetacije, c) cvjetove, sjeme, ko{tunji~avo vo}e, bobi~aste i druge plodove, koru drveta, korijen, {i{arke i plodove druge vegetacije unutar {ume, d) ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke i njihove dijelove, e) gljive, f) biljni sok i smola, g) listinac, h) travnati ili pa{nja~ki prekriva~, i) treset, zemlju, pijesak, {ljunak i kamen sa povr{ine zemlje, j) `ivotinje koje obitavaju u {umi izuzev divlja~i, k) nedrvni proizvodi iz alineje b) do j) ove ta~ke predstavljaju dobra biolo{kog porijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz {ume i {umskog zemlji{ta. 24. [umski putevi su putevi sa prate}om infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz {umskih proizvoda i sav saobra}aj vezan za gospodarenje {umama. Vlake nisu {umski putevi. 25. [umski reprodukcioni materijal je: a) sjeme: {i{arke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka, b) dijelovi biljaka: gran~ice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka, c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uklju~uju}i i mlade biljke iz prirodnog podmlatka. 26. [umsko privredno podru~je predstavljaju u geografskom, prometnom, ekolo{kom i ekonomskom pogledu jednu zaokru`enu cjelinu u okviru koje se osigurava trajnost gospodarenja {umskim ekosistemima. 27. [umsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere i aktivnosti koje doprinose osnivanju novih sastojina u {umi i pobolj{anju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. [umsko uzgojne mjere uklju~uju: a) mjere za obnovu {uma, odnosno za stvaranje novih sastojina, b) njegu {uma u mladim razvojnim fazama, uklju~uju}i proredu mla|ih sastojina, c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim {umama i drugim raznolikim {umama, izdana~kim {umama, kao i njegu rubova {uma, d) rekonstrukciju i konverziju izdana~kih {uma, makija, {ikara i {ibljaka. 28. [umsko privredna osnova je dugoro~ni planski akt - elaborat koji sadr`i podatke o svim dr`avnim i privatnim {umama i koji propisuje sve radove koji }e se odvijati u {umama u slijede}ih 10 godina i to: sje~u, po{umljavanje, izgradnju cesta i objekata, za{titu {uma i ostalo. 29. Trajnost gospodarenja {umama podrazumijeva kori{tenje proizvoda {uma i upotrebu {uma i {umskih zemlji{ta na na~in i sa intenzitetom koji }e o~uvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost te pove}ati njihov potencijal da sada i u budu}nosti obavljaju zna~ajne ekolo{ke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema. 30. Upravljanje {umama i {umskim zemlji{tima podrazumijeva administrativno-upravne poslove Ministarstva i Uprave za {umarstvo u sastavu Ministarstva (u daljem tekstu: Uprava za {umarstvo), koji se sastoje od kreiranja jedinstvene {umarske politike, dugoro~nog (strate{kog) i srednjoro~nog planiranja, kontrole i stru~nog nadzora kori{tenja {uma i {umskog zemlji{ta u cilju o~uvanja i unaprije|enja trajnosti gospodarenja {umama. 31. Ure|ajni period je vremenski period za koji se donosi dugoro~ni plan gospodarenja {umama i {umskim zemlji{tima {umsko privrednog podru~ja. 32. Vlasnici {ume su pravna i fizi~ka lica koja su na zakonit na~in stekla pravo vlasni{tva nad {umom i {umskim zemlji{tem. 33. Za{tita {uma je skup mjera i aktivnosti koje su du`ni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare {umama radi za{tite {uma od po`ara, drugih elementarnih nepogoda, {tetnih organizama, bolesti i {tetnih antropogenih uticaja. ^lan 4. (Prirodni resurs) (1) [ume i {umska zemlji{ta, kao dobro od op}eg interesa, u`ivaju posebnu brigu i za{titu Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) i op}ina i koriste se pod uslovima i na na~in koji su propisani ovim zakonom. (2) [ume i {umska zemlji{ta su temeljni prirodni resurs ~ije vrijednosti se manifestiraju kroz ekolo{ke, socijalne i ekonomske funkcije. ^lan 5. ([uma i {umsko zemlji{te) (1) Pod {umom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemlji{te obraslo {umskim vrstama drve}a i grmlja ~ija povr{ina prelazi 1000 m2 i ~ija je {irina najmanje 20 metara i ako njihove kro{nje pokrivaju vi{e od 30% zemlji{ta. [ume se smatraju ekosistemima. Njihov upis u zemlji{nim knjigama nije od va`nosti u smislu ovog zakona. (2) [umom se smatraju i {umski rasadnici, planta`e {umskog drve}a, ~istine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u {umi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tu|eg zemlji{ta, {umski putevi i druga {umska transportna i protivpo`arna infrastruktura, dijelovi zemlji{ta koji su predmet po{umljavanja, povr{ine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, teku}e povr{inske vode i druge povr{inske vode imo~vare unutar {uma. [umom se smatraju i sastojine {umskog drve}a i `bunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemlji{tu ako su starije od 30 godina i ako njihove kro{nje pokrivaju vi{e od 30% zemlji{ta. (3) [umsko zemlji{te, pored zemlji{ta obraslog {umom, obuhvata i neobra|eno, neiskori{teno ili neplodno zemlji{te izvan {ume u onom omjeru u kojem obezbje|uje ili potpoma`e funkcije susjedne {ume. [umsko zemlji{te tako|er sa~injavaju podru~ja sa smanjenim {umskim pokriva~em, kr{, ~istine, livade i pa{njaci unutar {uma. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 7. februar 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 5 – Strana 3 (4) [umom se ne smatraju groblja pokrivena drve}em, rasadnici {umskog drve}a izvan {uma, izolovane grupe {umskog drve}a na povr{ini do 1000 m2 kao i {umsko drve}e i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim podru~jima. (5) U slu~aju sumnje ili spora da li se neko zemlji{te obraslo {umskim drve}em smatra {umom, odnosno da li se neko zemlji{te smatra {umskim zemlji{tem, odluku donosiMinistar privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar) uz pribavljeno mi{ljenje op}ine na ~ijem podru~ju se nalazi. POGLAVLJE II - PLANIRANJE I PRIVRE\IVANJE U [UMARSTVU Odjeljak A. Planiranje u {umarstvu ^lan 6. (Kantonalni {umsko-razvojni plan) (1) Kantonalni {umsko-razvojni plan izra|uje se svakih deset godina za sve {ume i {umsko zemlji{te, bez obzira na vlasni{tvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja {umama na podru~ju Kantona. (2) Kantonalni {umsko-razvojni plan uva`ava smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim naslje|em u {umama i na {umskom zemlji{tu, uslove za gospodarenje vodama, kao i za potrebe razvoja op}ine. (3) Kantonalni {umsko-razvojni plan sadr`i najmanje sljede}e: a) kartu sa ucrtanim granicama {uma i {umskog zemlji{ta, granicama {umsko privrednih podru~ja i gospodarskih jedinica, uzimaju}i u obzir granice op}ina i kategoriju nosioca prava na {umama, b) procjenu funkcija {uma i njihov uticaj na okoli{, c) klasifikaciju {uma po povr{inama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, a koje se posebno odnose na stani{te, d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmla|ivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja, e) smjernice za gospodarenje {umama razli~itih gazdinskih klasa i kategorija {uma, f) otvorenost {uma sa planom izgradnje novih {umskih puteva, g) smjernice za po{umljavanje {umskog zemlji{ta, h) procjenu ugro`enosti {uma od po`ara, odre|enu po stepenu opasnosti i smjernice za za{titu {uma od po`ara, i) procjenu ugro`enosti {uma od bespravnih sje~a i zauzimanja {umskog zemlji{ta, j) procjenu ugro`enosti {uma od biljnih bolesti i {tetnih {umskih insekata, k) smjernice za kori{tenje nedrvnih {umskih proizvoda, l) smjernice za lovstvo i gospodarenje divlja~i, m) program biolo{kih i tehni~kih investicija i opravdanost radova. (4) Za procjenu ugro`enosti {uma iz stava (3) ta~ki h), i) i j) ovog ~lana prethodno }e se uraditi Studija ugro`enosti {uma od bespravnih sje~a i zauzimanja {umskog zemlji{ta, Studija ugro`enosti {uma od po`ara i Studija ugro`enosti {uma od biljnih bolesti i {tetnih {umskih insekata. (5) Kod izrade kantonalnog {umsko-razvojnog plana koriste se podaci iz {umsko privrednih osnova i lovno privrednih osnova. (6) Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) donosi kantonalni {umsko-razvojni plan, a Ministarstvo je odgovorno za njegovu pripremu, izradu i realizaciju. (7) Ministarstvo je du`no prilikom izrade plana zatra`iti od svih zainteresovanih strana, a posebno od zainteresiranih op}ina da daju svoje prijedloge i mi{ljenja. (8) Ministarstvo je du`no trajno ~uvati kantonalni {umsko-razvojni plan. ^lan 7. ([umsko privredno podru~je) (1) U cilju obezbje|enja racionalnog i trajnog gospodarenja dr`avnim {umama i {umskim zemlji{tima formira se {umsko privredno podru~je. (2) U administrativnim granicama Kantona mo`e se formirati vi{e {umsko privrednih podru~ja. (3) [umsko privredno podru~je dijeli se na gospodarske jedinice. (4) Formiranje {umsko privrednog podru~ja zasniva se na stru~nom elaboratu koji pored prijedloga sa obrazlo`enjem i biolo{kih, tehni~kih i ekonomskih pokazatelja sadr`i op}e kriterije, a naro~ito. a) preglednu kartu podru~ja sa ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama {umsko privrednog podru~ja, granicama unutra{nje podjele {uma po gospodarskim jedinicama i odjelima, ucrtanom mre`om trajnih {umskih puteva, izvori{tima i vodotocima, objektima koji su od zna~aja za gospodarenje {umama i opis granica {umsko privrednih podru~ja, b) popis katastarskih parcela po katastarskim op}inama i zemlji{noknji`nim ulo{cima, sa kulturama, klasama i povr{inama koje ulaze u {umsko privredno podru~je, c) podatke o drvnoj zalihi po gospodarskim jedinicama, kategorijama {uma i vrstama drve}a, d) ukupan godi{nji zapreminski prirast po kategorijama {uma i vrstama drve}a, e) prosje~an godi{nji etat po kategorijama {uma i vrstama drve}a, f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja {umama i {umskim zemlji{tima u okviru {umsko privrednog podru~ja, g) podatke o mogu}nostima kori{tenja nedrvnih {umskih proizvoda, divlja~i, turizma, sporta i rekreacije, h) prikaz podataka iz ta~ke c), d), e), f) i g) stava (4) ovog ~lana po op}inama Kantona. (5) Odluku o formiranju {umsko privrednog podru~ja ili reviziji njegovih granica donosi Vlada, a na prijedlog Ministarstva i na osnovu stru~nog elaborata iz stava (4), ovog ~lana. Zahtjev za formiranje {umsko privrednih podru~ja ili reviziju njihovih granica mo`e podnijeti Ministarstvo, op}ina, Grad Sarajevo, KJP "Sarajevo-{ume" i vlasnik {ume. (6) Stru~ni elaborat iz stava (4), ovog ~lana izra|uje visoko{kolska nau~no-istra`iva~ka ustanova iz oblasti {umarstva, a tro{kove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva za formiranje {umsko privrednog podru~ja ili reviziju njegovih granica. (7) Op{te kriterije za formiranje {umsko privrednih podru~ja utvr|uje Vlada na prijedlog Ministarstva. ^lan 8. ([umsko privredna osnova) (1) [umama na prostoru jednog {umsko privrednog podru~ja se gospodari po odredbama {umsko privredne osnove, godi{njeg plana gospodarenja i projekta za izvo|enje. Odredbe {umsko privredne osnove su obavezne. [umsko privredna osnova mora biti uskla|ena sa smjernicama kantonalnog {umsko-razvojnog plana. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 4 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013. (2) [umsko privredna osnova, prostorni plan, planovi upravljanja vodama, lovno privredna osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za za{titu kulturno historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo moraju biti uskla|eni. (3) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, ako ne postoje objektivne mogu}nosti pravovremene izrade nove {umsko privredne osnove, dr`avnim i privatnim {umama mo`e se gospodariti najdu`e godinu dana na osnovu godi{njeg plana gospodarenja za koji je postupak dono{enja isti kao i za {umsko privrednu osnovu. Odredbe godi{njeg plana gospodarenja su obavezne. Godina izvr{enja godi{njeg plana gospodarenja smatra se godinom izvr{enja nove {umsko privredne osnove. (4) Ukupan obim sje~a predvi|en {umsko privrednom osnovom za ure|ajni period, po vrstama drve}a i gazdinskim klasama, ne mo`e se prekora~iti. Od ukupno planirane koli~ine sje~e za ure|ajni period za visoke {ume sa prirodnom obnovom, u okviru {umsko privrednog podru~ja godi{nje se realizuje prosje~na godi{nja koli~ina. (5) Kada se u jednoj ili vi{e proteklih godina ure|ajnog perioda realizuje manje od predvi|enog godi{njeg obima sje~e u okviru {umsko privrednog podru~ja, mo`e se u narednim godinama ure|ajnog perioda realizovati preostali dio koli~ine sje~e. (6) [umsko privredna osnova za dr`avne {ume donosi se za {ume u granicama jednog {umsko privrednog podru~ja, a za privatne {ume donosi se jedinstvena osnova za sve {ume jedne op}ine. (7) Svi dokumenati u elektronskoj i drugoj formi izra|eni/pripremljeni tokom izrade {umsko privredne osnove za dr`avne i privatne {ume ~uvaju se uMinistarstvu i sastoje se od: a) pisanih dokumenta, b) tabelarnih podatka i GIS baze podataka, c) karte (vektorizirane, georeferencirane, geokodirane) uz potrebne prate}e dokumente (vektore i sl.). (8) Pravo kori{tenja podataka iz stava (7) ovog ~lana bez naknade imaju: a) op}ina na ~ijem podru~ju se nalazi {uma, b) vlasnik {ume, c) korisnik {ume. (9) Upotreba podataka/dokumenata iz stava (7) ovog ~lana dozvoljena je i drugim pravnim i fizi~kim licima uz saglasnost Ministarstva kojom }e biti utvr|ena i naknada za kori{tenje. (10) [umsko privredna osnova izra|uje se za period od deset godina. ^lan 9. (Izrada i dono{enje {umsko privredne osnove) (1) [umsko privrednu osnovu mo`e izra|ivati pravno lice koje je registrovano za te poslove, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje pet diplomiranih in`enjera {umarstva/magistara {umarstva i to po jednog za: uzgajanje {uma, za{titu {uma, ure|ivanje {uma, iskori{tavanje {uma i {umarsku ekonomiku, politiku i organizaciju sa najmanje pet godina radnog sta`a u struci. (2) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu {umsko privredne osnove i provjera njihove ta~nosti su obavezni i mo`e ih vr{iti pravno lice registrovano u skladu sa stavom (1) ovog ~lana ili visoko{kolska nau~no-istra`iva~ka ustanova iz oblasti {umarstva. (3) [umsko privredne osnove za sve {ume donosi Uprava za {umarstvo uz pribavljeno mi{ljenje op}inskog vije}a. Mi{ljenje sa stru~nim obrazlo`enjem, op}ina je du`na dostaviti Upravi za {umarstvo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. [umsko privredne osnove ne mogu se primjenjivati prije nego ih odobri Ministarstvo. (4) Ukoliko op}ina ne dostavi mi{ljenje u roku iz stava (3) ovog ~lana, smatra}e se da nema primjedbi na odredbe {umsko privredne osnove koja se odnosi na {ume i {umska zemlji{ta u njenim administrativnim granicama. (5) Poslove izrade {umsko privredne osnove za sve {ume finansira Uprava za {umarstvo i odgovorna je za njihovu pravovremenu izradu. (6) Nadzor nad izradom {umsko privredne osnove obezbje|uje Uprava za {umarstvo. Propuste u izradi {umsko privredne osnove utvr|ene od strane Uprave za {umarstvo, du`no je otkloniti u ostavljenom roku i o svom tro{ku pravno lice kojem je povjerena izrada {umsko privredne osnove. ^lan 10. (Sadr`aj {umsko privredne osnove) (1) [umsko privredna osnova za dr`avne {ume obavezno sadr`i: a) uvodni dio sa razlozima za dono{enje i popisom svih katastarskih parcela koje ulaze u {umsko privredno podru~je, b) stanje {uma i {umskih zemlji{ta u doba ure|ivanja uklju~uju}i i za{ti}ena {umska podru~ja, objekte, rijetke vrste flore i faune, hidrolo{ke, geomorfolo{ke i arheolo{ke znamenitosti, c) analizu i ocjenu gospodarenja u proteklom ure|ajnom periodu, d) plan gospodarenja {umama i {umskim zemlji{tima za naredni ure|ajni period sa: 1) planom sje~a, 2) planom {umsko uzgojnih radova, 3) planom proizvodnje i tehnologije rada, 4) planom za{tite {uma, 5) planom za o~uvanje i unapre|enje biodiverziteta {umskih ekosistema, ekolo{kih i socijalnih funkcija {ume, 6) planom investicionih ulaganja sa posebnim naglaskom na odr`avanje i izgradnju {umske transportne infrastrukture, 7) planom kori{tenja nedrvnih proizvoda {uma. e) ekonomsko finansijsku analizu koja sadr`i: 1) rekapitulaciju i obra~un o~ekivanih prihoda i rashoda na osnovu planova iz ta~ke d) ovog stava, 2) utvr|enu proizvodnu vrijednost {uma i {umskih zemlji{ta kao osnove za odre|ivanje visine naknade za kori{tenje {uma. (2) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba {umsko privredne osnove, naro~ito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvr{iti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvr|uje Ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja Kantonalnoj {umarskoj inspekciji (u daljem tekstu: {umarskoj inspekciji). (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju elementi za izradu, postupak dono{enja i reviziju {umsko privrednih osnova za dr`avne i privatne {ume. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 7. februar 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 5 – Strana 5 ^lan 11. (Godi{nji planovi realizacije {umsko privredne osnove) (1) [umsko privredna osnova se realizuje godi{njim planom koji sadr`i prosje~no jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi. (2) Sastavni dio godi{njeg plana realizacije {umsko privredne osnove su projekti za izvo|enje svih planiranih radova. (3) Saglasnost na godi{nji plan realizacije {umsko privredne osnove, koji je korisnik {uma du`an dostaviti nakasnije do 30.11. teku}e za narednu godinu, daje Uprava za {umarstvo uz prethodno pribavljeno mi{ljenje op}ine na ~ijem podru~ju }e se izvoditi radovi predvi|eni godi{njim planom u roku od 30 dana od dana prijema plana. (4) Radovi predvi|eni godi{njim planom realizacije {umsko privredne osnove ne mogu se zapo~eti bez saglasnosti Uprave za {umarstvo. U toku godine, ukoliko za to postoje opravdani razlozimo`e se izvr{iti izmjena godi{njeg plana na na~in kako je to predvi|eno stavom (3) ovog ~lana. (5) Usvojeni godi{nji plan realizacije {umsko privredne osnove korisnik {uma je du`an u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti {umarskoj inspekciji i op}ini na ~ijem podru~ju }e se izvoditi radovi predvi|eni godi{njim planom. ^lan 12. (Projekat za izvo|enje) (1) Projekat za izvo|enje se izra|uje za ure|ajnu jedinicu - odjel za dr`avne {ume i katastarsku parcelu/parcele za privatne {ume u skladu sa godi{njim planom realizacije {umsko privredne osnove. Odredbe projekta za izvo|enje su obavezne. (2) Projekat za izvo|enje sadr`i planove svih potrebnih biotehni~kih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjela, a u skladu sa predvi|enim ciljevima gospodarenja i to: plan sje~a, plan {umsko-uzgojnih radova, plan kori{tenja i transporta posje~ene drvne mase, procjenu godi{njeg prirasta, finansijsko-ekonomsku analizu realizacije projekta i kartu unutra{njeg prostornog ure|enja odjela. Pored planova, projekat za izvo|enje sadr`i procjenu uticaja radova na okoli{ u skladu sa ~lanom 29. ovog zakona i mjere za{tite na radu i protivpo`arne za{tite. (3) Radovi predvi|eni projektom treba da se zavr{e u roku od dvije godine od dana njegovog dono{enja. (4) Projekat za izvo|enje mogu izra|ivati diplomirani in`injeri {umarstva/magistri {umarstva sa najmanje dvije godine radnog sta`a u struci. Korisnik {uma, odnosno privatni vlasnik {ume, odre|uje lice za izradu projekta. (5) Projekat za izvo|enje donosi korisnik {uma za dr`avne {ume, a za privatne {ume Uprava za {umarstvo ili pravno lice za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama. (6) Pravno lice za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama obavezno treba da: a) posjeduje registraciju nadle`nog suda sa upisanom djelatno{}u u oblasti {umarstva, b) ima uposlenog jednog diplomiranog in`enjera {umarstva/magistra {umarstva, sa najmanje tri godine radnog sta`a u struci. (7) Ministarstvo na osnovu dokumentacije iz stava (6) ovog ~lana izdaje saglasnost pravnom licu za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama. (8) Izuzeto od stava (1) ovog ~lana projekat za izvo|enje mo`e se izra|ivati za vi{e odjela u jednom slivu ako sje~a i izrada sanitarnih u`itaka ne prelazi vi{e od 100m3po jednom odjelu. (9) Za privatne {ume obavezno se rade projekti za {umskouzgojne radove kao i za sje~u ako je godi{nji obim sje~a ve}i od 100 m3 po vlasniku. (10) Korisnik {uma odre|uje realizatora projekta, diplomiranog in`injera {umarstva/Bachelor/Bakalaureat {umarstva sa najmanje tri godine radnog sta`a u struci, koji je odgovoran za stru~no izvo|enje radova po projektu za izvo|enje. (11) Projekat za izvo|enje ima trajan karakter i ~uva se u arhivi korisnika {uma, Uprave za {umarstvo ili pravnog lica za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama. (12) Korisnik {uma, Uprava za {umarstvo ili pravno lice za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama du`ni su da vode registar izra|enih i donesenih projekata za izvo|enje i da sve izvr{ene radove po projektu evidentiraju u evidencije iz ~lana 46. stav (10) ovog zakona. Odjeljak B. Privre|ivanje u {umarstvu ^lan 13. (Doznaka stabala za sje~u) (1) Doznaka stabala za sje~u vr{i se obilje`avanjem stabala ili obilje`avanjem povr{ina obraslih drve}em. Obilje`avanje povr{ina za sje~u mo`e se vr{iti samo u izdana~kim {umama predvi|enim za direktnu konverziju u vi{i uzgojni oblik. (2) Doznaka stabala, osim nu`ne doznake sanitarne sje~e, ne mo`e se obavljati ako nije donosena {umsko privredna osnova, odnosno godi{nji plan gospodarenja. (3) Doznaku stabala za sje~u u dr`avnim {umama mo`e vr{iti diplomirani in`injer {umarstva/magistar {umarstva, sa najmanje dvije godine radnog sta`a u struci kojeg odredi korisnik {uma. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu sje~u i doznaku stabala u izdana~kim {umama mo`e vr{iti Bachelor/Bakalaureat {umarstva, sa najmanje jednom godinom radnog sta`a u struci ili {umarski tehni~ar sa najmanje pet godina radnog sta`a u struci, a kojeg odredi korisnik {uma. (4) Stabla u {umi mogu se sje}i tek poslije njihova odabiranja i obilje`avanja (doznake), u skladu sa {umsko privrednom osnovom i godi{njim planom gospodarenja. (5) Zabranjena je doznaka i sje~a stabala u dijelovima {ume za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rije{eni, granice nisu utvr|ene i na terenu vidno i na propisani na~in obilje`ene. (6) Doznaka stabala za sje~u i obim {umsko-uzgojnih radova u privatnim {umama vr{i se na osnovu rje{enja Ministarstva putem Uprave za {umarstvo. (7) Doznaka i sje~a stabala, odnosno povr{ina za sje~u, mo`e se odobriti samo vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasni{tva. (8) Rje{enje iz stava (6) ovog ~lana je kona~no u upravnom postupku i protiv njega nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor tu`bom kod Kantonalnog suda u Sarajevu. (9) Doznaku stabala ili obilje`avanje povr{ina za sje~u u privatnim {umama mo`e vr{iti diplomirani in`injer {umarstva/magistar {umarstva sa najmanje dvije godine radnog sta`a u struci, a kojeg rje{enjem odredi Uprava za {umarstvo ili pravno lice za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu sje~u i doznaku stabala u izdana~kim {umama, u privatnim {umama mo`e vr{iti Bachelor/Bakalaureat {umarstva, sa najmanje jednom godinom radnog sta`a u struci ili {umarski tehni~ar sa najmanje pet godina radnog sta`a u struci, a koga rje{enjem odredi Uprava za {umarstvo ili pravno lice za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 6 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013. (10) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuje na~in doznake i obilje`avanja povr{ina za sje~u {ume. ^lan 14. (Sje~a {uma) (1) Sje~a stabala vr{i se prvenstveno u funkciji obnove {uma daju}i pri tome prednost prirodnom podmla|ivanju posje~enih povr{ina. Vrsta i intenzitet sje~e zavisi od aktuelnog stanja doti~ne {umske sastojine (tip {ume, odnosno gazdinska klasa) o ~emu odlu~uje {umarski stru~njak iz ~lana 13. stava (3) pri izvo|enju doznake stabala za sje~u, a u skladu sa odredbama {umsko privredne osnove. (2) Stabla u {umi mogu se sje}i tek poslije izvr{ene doznake, izrade projekta za izvo|enje i obavje{tavanja Uprave za {umarstvo i op}ine na ~ijem se podru~ju vr{i sje~a. (3) Godi{nji obim sje~a (etat) ne smije biti ve}i od teku}eg godi{njeg prirasta, ako to nije {umsko privrednom osnovom druga~ije rije{eno. (4) Ukoliko se dozvoljeni obim sje~a (etat) prekora~i u jednoj godini, obavezno se u godi{njim planovima gospodarenja za narednu godinu vr{i umanjenje planiranog obima sje~a za koli~inu u~injenog prethvata za vrstu drveta. (5) [teta koja nastane prilikom sje~e na {umskom zemlji{tu mora biti sanirana odmah nakon zavr{etka izvla~enja {umskih drvnih sortimenata. (6) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili zapo~eta sje~a, ili druge radnje u suprotnosti sa {umsko privrednom osnovom, godi{njim planom realizacije {umsko privredne osnove, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog Zakona, {umarski inspektor du`an je zabraniti izvo|enje radova dok se ne otklone utvr|ene nepravilnosti. ^lan 15. (Biolo{ka reprodukcija {uma) (1) Korisnik dr`avnih {uma i vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne {ume du`ni su izvr{avati poslove biolo{ke reprodukcije {uma u minimalnom obimu koji je predvi|en {umsko privrednom osnovom. (2) Biolo{ka reprodukcija {uma u smislu ovog zakona podrazumijeva: a) pripremu zemlji{ta za prirodno podmla|ivanje, b) po{umljavanje i sjetva sjemenom {umskog zemlji{ta, c) popunjavanje, njegu i ~i{}enje {umskih kultura, d) proizvodnju {umskog sjemena i {umskog sadnog materijala, e) prorje|ivanje sastojina, f) sanaciju po`ari{ta, g) prevo|enje degradiranih sastojina u vi{i uzgojni oblik, h) doznaku stabala za sje~u, i) rekonstrukciju i konverziju izdana~kih {uma, makija, {ikara i {ibljaka, j) za{titu {uma, k) certificiranje gospodarenja {umama, l) projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i odr`avanje {umske infrastrukture, m) saniranje i obnova {umskih povr{ina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa, n) kupovina zemlji{ta u svrhu podizanja novih {uma uklju~uju}i i podizanje planta`a brzorastu}ih vrsta drve}a, o) nau~no istra`iva~ki rad i stru~no obrazovanje kadrova iz djelokruga rada {umarstva. (3) Planirani obim biolo{ke reprodukcije {uma u {umsko privrednim osnovama mora biti uskla|en sa kantonalnim {umsko-razvojnim planom. ^lan 16. (Tehni~ki prijem radova) (1) Za izvedene radove po projektu za izvo|enje vr{i se tehni~ki prijem radova, a najkasnije u roku od tri mjeseca od okon~anja radova. (2) Tehni~ki prijem radova po{umljavanja vr{i se poslije dvije godine od zavr{etka njihovog izvo|enja. (3) Komisiju za tehni~ki prijem radova u dr`avnim {umama formira korisnik {uma, a za privatne {ume Uprava za {umarstvo ili pravno lice za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama. (4) Komisija za tehni~ki prijem radova sastoji se od najmanje tri ~lana koju obavezno ~ine: a) diplomirani in`injer {umarstva/magistar {umarstva koji je izradio projekat za izvo|enje radova, b) diplomirani in`injer {umarstva/magistar {umarstva i rejonski ~uvar {uma iz Uprave za {umarstvo. (5) Realizator projekta iz ~lana 12. stav (10) ovog zakona ne mo`e biti imenovan u komisiju za tehni~ki prijem radova. (6) Ako se prilikom tehni~kog prijema utvrdi da radovi nisu izvr{eni u skladu sa projektom za izvo|enje, izvo|a~ radova je du`an utvr|ene nedostatke otkloniti i radove izvr{iti u roku koji odredi komisija.Nakon isteka roka komisija vr{i ponovni pregled. (7) O izvr{enom tehni~kom prijemu izvedenih radova, komisija sa~injava zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvr{enih radova po projektu za izvo|enje. (8) Primjerak zapisnika komisije o tehni~kom prijemu dostavlja se u roku od osam dana od dana zavr{etka pregleda {umarskoj inspekciji. (9) Svi izvr{eni radovi i nalaz komisije obavezno se evidentiraju u registar evidencije koji }e pravilnikom propisati Ministar. (10) Obrazac za tehni~ki prijem radova propisa}e Ministar. ^lan 17. (Obavljanje radova u {umarstvu) (1) Radove u {umarstvu mo`e obavljati registrovano pravno i fizi~ko lica za obavljanje djelatnosti u {umarstvu i koje posjeduju saglasnost Ministarstva. (2) Pravno lice koje obavlja poslove u {umama du`no je obezbijediti mjere za{tite na radu u skladu sa propisima iz oblasti za{tite na radu i protivpo`arne za{tite i obavezno je sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih. (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati izvo|a~i radova u {umarstvu iz stava (1) ovog ~lana i ~lana 12. stav (6) ovog zakona. ^lan 18. (Zabrana ~istih sje~a i drugih oblika pusto{enja {uma) (1) Zabranjene su ~iste sje~e i drugi oblici pusto{enja {uma koje: a) trajno smanjuje produktivni potencijal {umskog zemlji{ta, b) trajno i znatno ugro`avaju hidrolo{ki re`im {umskog zemlji{ta, c) posredno uzrokuju pojavu erozije {umskog tla sa ve}im negativnim posljedicama, d) ugro`avaju vr{enje neke od funkcija {uma na du`i period, e) ugro`avaju {umski biodiverzitet. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 7. februar 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 5 – Strana 7 (2) Izuzetno ~iste sje~e mogu biti izvr{ene u slu~ajevima pripreme {umsko uzgojnih zahvata s ciljem unapre|enja {umskih sastojina u mjeri koja je planirana {umsko privrednom osnovom. (3) U izuzetnim slu~ajevima ~ista sje~a {uma mo`e se primijeniti ako je neophodna zbog sanitarnih razloga ili provo|enja preventivnih za{titnih mjera uz saglasnost Uprave za {umarstvo. ^lan 19. (Po{umljavanje sje~ina i paljika) (1) Sve povr{ine nastale ~istom sje~om i paljike moraju biti po{umljene u roku od dvije godine nakon sje~e ili {umskog po`ara, prirodnom obnovom ili putem po{umljavanja. (2) Ako se ne o~ekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa {umsko uzgojnim ciljem, po{umljavanje se vr{i sadnjom ili sjetvom, koriste}i zdrave sadnice ili sjeme vrsta drve}a koje odgovaraju stani{tu. U svrhu po{umljavanja koristi se samo materijal za reprodukciju potvr|enog porijekla. (3) Povr{ine predvi|ene za po{umljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obilje`ene na terenu i ucrtane na karti razmjere 1:10.000. ^lan 20. ([umski materijal za reprodukciju) (1) Uprava za {umarstvo, na prijedlog korisnika {uma, odre|uje regije provenijencije, odabire {umske sjemenske objekte i sastojine iz kojih se obezbje|uje reprodukcioni materijal, vodi registar o {umskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdaje potvrde o porijeklu {umskog reprodukcionog materijala. (2) Dora|iva~i {umskog sjemena i proizvo|a~i {umskog sadnog materijala prate i obavje{tavaju kupce o kategoriji {umskog reprodukcionog materijala kao i njegovom porijeklu. [umarski inspektor nadgleda promet {umskog sjemena i {umskog sadnog materijala. (3) Uprava za {umarstvo vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu {umskog sjemena i sadnog materijala, {umskog i hortikulturnog drve}a i grmlja. Odjeljak C. Za{tita protiv bioti~kih i nebioti~kih agensa ^lan 21. (Op}e preventivne mjere) (1) Op}e dugoro~ne preventivne mjere protiv bioti~kih i nebioti~kih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost {uma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju {umama, koje uva`ava prirodne procese, kao i na odr`avanju i odgovaraju}em unapre|enju biodiverziteta {umskih ekosistema. (2) Principi i mjere kojima se obezbje|uje trajnost gospodarenja {umama i odr`avanje i unapre|enje biodiverziteta {umskih ekosistema odre|uju se kantonalnim {umsko-razvojnim planom, a detaljnije se razra|uju u {umsko privrednim osnovama. (3) Stani{ta od posebnog zna~aja posmatrana sa gledi{ta biodiverziteta {umskih ekosistema koja su odre|ena u {umsko privrednim osnovama moraju biti o~uvana. ^lan 22. (Sanitarne sje~e, {umski red i druge preventivne mjere) (1) Korisnik {uma i vlasnici privatnih {uma du`ni su provoditi ili obezbijediti provo|enje sanitarne sje~e prije nego {to bi se {ume mogle ugroziti prekomjernim razmno`avanjem insekata, {irenjem uzro~nika biljnih bolesti ili drugih {tetnih organizama. U privatnim {umama Uprava za {umarstvo du`na je obezbijediti sanitarne sje~e ukoliko vlasnici {uma ne mogu sami provesti sanitarnu sje~u. (2) Mrtva i zara`ena neposje~ena stabla, pojedina~na ili u malim grupama, nemoraju biti posje~ena u kontekstu sanitarne sje~e ako se mogu smatrati oboga}enjem {umskog biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju sastojinama. Korisnik {uma i vlasnici privatnih {uma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sje~u mogu tra`iti mi{ljenje odUprave za {umarstvo ukoliko nije jasan stepen opasnosti. (3) Korisnik {uma i vlasnik privatnih {uma du`an je izvoditi sljede}e mjere za{tite {uma: a) postavljanje, osmatranje i odr`avanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za potkornjake, b) sanaciju {umskih podru~ja nakon elementarnih nepogoda i prenamno`enja {teto~ina, c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugih dijelova drveta ~etinara i brijesta koje predstavlja poseban rizik za razmno`avanje parazita, {irenja uzro~nika biljnih bolesti i {teto~ina upotrebom hemijskih sredstava za tretiranje u skladu sa ovim zakonom, d) uspostavljanje i odr`avanje {umskog reda. (4) Pod {umskim redom iz stava (3) ta~ka d) ovog ~lana smatra se preduzimanje mjera za sprje~avanje pojave po`ara, {tetnih insekata i biljnih bolesti, {tetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, o{te}ivanje stabala i podmlatka i zaga|ivanja voda prilikom sje~e i izvoza drveta. (5) Rad u {umama mora biti izveden u odgovaraju}oj sezoni, na na~in koji smanjuje pojavu {teta po {umski ekosistem. (6) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i odr`avanje {umskog reda i na~in njihovog provo|enja. (7) Korisnik {uma du`an je u roku od {est mjeseci, a najkasnije u roku od godinu dana od dana zavr{etka izvo|enja radova radova u {umi i na {umskom zemlji{tu izvr{iti sanaciju {umske infrastrukture, izgra|enih rekreativno turisti~kih i sportskih sadr`aja ukoliko prilikom izvo|enja radova u {umi i na {umskom zemlji{tu pri~ini {tetu na istim. ^lan 23. (Obnova {uma nakon nepogode) (1) U slu~aju nepogode u {umi uzrokovane bilo kojim bioti~kim ili nebioti~kim uticajima, uklju~uju}i i {umske po`are, korisnik {uma u saradnji sa Upravom za {umarstvo, priprema plan za obnovu o{te}enih i uni{tenih {uma i {umskog zemlji{ta. Plan sadr`i opis nepogode, stepen o{te}enja {ume, mjere koje se trebaju provesti i tro{kove sanacije i obnove. (2) Ako korisnik/vlasnik {uma doka`e da nije u mogu}nosti finasirati tro{kove obnove iz stava (1) ovog ~lana, mo`e podnijeti zahtjev Ministarstvu i op}ini koje }e u skladu sa svojim mogu}nostima iz namjenskih sredstava u~estvovati u sufinasiranju obnove. Odjeljak D. Promet drveta i nedrvnih {umskih proizvoda ^lan 24. (Promet drveta i nedrvnih {umskih proizvoda) (1) Drvo, dijelove stabala i grane posje~ene u {umi i izvan {ume (na poljoprivrednom zemlji{tu, me|ama, pojedina~na stabla i sl.), nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se ne obilje`i {umskim ~eki}em (`igo{e), obroj~i, premjeri i evidentira. Zabranjeno je iste stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 8 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013. (2) @igosanje, obroj~avanje, premjeravanje, evidentiranje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje poti~e iz dr`avne {ume vr{i korisnik {uma, a za drvo iz privatnih {uma i izvan {ume (na poljoprivrednom zemlji{tu, me|ama, pojedina~na stabla i sl.) Uprava za {umarstvo ili pravno lice za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama. (3) Nedrvne {umske proizvode iz ~lana 39. stava (2) ta~ke c) ovog zakona nije dozvoljeno stavljati u promet bez odobrenja korisnika {uma ili vlasnika privatne {ume. (4) Pod prometom drveta i nedrvnih {umskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se prevoz saobra}ajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladi{tenje kao i primanje drveta u prera|iva~ke kapacitete u kojima se vr{i prerada drveta. (5) Zabranjeno je: a) vr{iti sje~u bez prethodne doznake i stavljanje u promet {umske drvne proizvode bez `igosanja, obroj~avanja i otpremnog iskaza, b) stavljati u promet nedrvne {umske proizvode bez otpremnog iskaza, (6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih {umskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog ~lana vr{e ~uvari {uma, pripadnici policije i {umarski inspektor, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvr{ena nezakonita radnja vr{e pripadnici policije u skladu sa va`e}im propisima koji se odnose na krivi~nu, odnosno prekr{ajnu odgovornost. Privremeno oduzeti {umski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi Uprava za {umarstvo. U slu~aju da postoji mogu}nost da se u toku pohranjivanja {umskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom }e prodati Uprava za {umarstvo, a finansijska sredstva deponovati na depozitni ra~un za prikupljanje javnih prihoda Bud`eta Kantona Sarajevo i ista se raspore|uju na namjenski ra~un otvoren u okviru Jedinstvenog ra~una Trezora Kantona - Ministrastvo privrede - Uprava za {umarstvo (u daljem tekstu: depozitni ra~un Bud`eta Kantona). (7) Zabranjeno je stavljati u promet i uskladi{tavati drvo ~etinara i brijesta sa korom u periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra. (8) Izuzetno od stava (7) ovog ~lana drvo ~etinara i brijesta mo`e se sa korom stavljati u promet ako period od sje~e do otpreme traje kra}e od ciklusa razvoja insekta, a najdu`e 21 dan. (9) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje na~in `igosanja, obroj~avanja, premjeravanja, sadr`aj i na~in izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje poti~e iz dr`avnih i privatnih {uma, kao i na~in vo|enja evidencija, obilje`avanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutra{njem prometu i trgovini izme|u tre}ih lica. (10) Pravna i fizi~ka lica koja nanesu {tetu {umama i {umskom zemlji{tu po bilo kojem osnovu du`ni su vlasniku {ume i {umskog zemlji{ta nadoknaditi {tetu prema od{tetnom cjenovniku. (11) Ministar donosi Pravilnik o na~inu utvr|ivanja i nadoknadi {tete iz stava (10) ovog ~lana. POGLAVLJE III - [UME I [UMSKO ZEMLJI[TE S POSEBNIM RE@IMOM GOSPODARENJA ^lan 25. (Op}i principi) (1) Da bi se obezbijedila njihova za{tita ili poseban re`im gospodarenja, odre|ene {ume mogu biti progla{ene za{titnim {umama ili {umama s posebnom namjenom. Njima }e se gospodariti na na~in koji }e obezbijediti namjenu zbog koje su progla{ene. (2) Procjena funkcija za{titnih {uma i {uma s posebnom namjenom utvr|uje se stru~nim {umarskim elaboratom sa podacima o stanju {uma i principima gospodarenja {umama u cilju o~uvanja {uma i ostvarivanja namjene progla{enja podru~ja, a koristi se za progla{enje iz stava (1) ovog ~lana. [ume koje predstavljaju dio podru~ja za{ti}enog propisom donesenim u skladu sa drugim zakonom Federacije, koji tako|er propisuje poseban re`im gospodarenja za {ume, smatraju se {umama s posebnom namjenom. (3) Na~in gospodarenja i obnove {uma unutar za{ti}enog podru~ja propisuje se programom za gospodarenje {umama, u skladu sa svrhom radi koje su progla{ene i na na~in odre|en aktom o njihovom progla{enju. Tro{kove gospodarenja {umama unutar za{ti}enog podru~ja snosi pravno lice na ~iji je zahtjev progla{enje izvr{eno. (4) Propis kojim se {ume progla{avaju za{titnim {umama ili {umama s posebnom namjenom odre|uje re`im gospodarenja takvim {umama, izvr{ioca propisanog re`ima kao i pravno lice koje je odgovorno za obezbje|enje sredstava za pokri}e tro{kova vezanih za posebni re`im gospodarenja. Vlasnik/korisnik {ume ima pravo na naknadu za ograni~eno kori{tenje ili pove}ane tro{kove gospodarenja. Naknadu snosi pravno lice na ~iji je zahtjev progla{enje izvr{eno. Visina naknade se utvr|uje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvr|uje kod nadle`nog suda. (5) Za{titne {ume i {ume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i na terenu obilje`iti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o progla{enju {ume. [ume }e biti predmet nadzora {umarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je izvr{ilo progla{enje. Obilje`avanje {uma vr{i pravno lice koje upravlja za{ti}enim podru~jem. Tro{kove obilje`avanja snosi pravno lice na ~iji je zahtjev {uma progla{ena za{titnom, odnosno {umom sa posebnom namjenom. (6) U postupku progla{enja za{titnih {uma i {uma sa posebnom namjenom u skladu sa posebnim propisima iz ove oblasti nosioc izrade propisa je du`an pribaviti mi{ljenje Ministarstva. (7) Ministarstvo vodi evidenciju za{titnih {uma i {uma sa posebnom namjenom. ^lan 26. (Za{titne {ume) (1) Za{titne {ume su: a) {ume koje prvenstveno slu`e za za{titu zemlji{ta na strmim terenima i zemlji{ta podlo`nih erozijama, bujicama, klizi{tima ili o{trim klimatskim uslovima koji ugro`avaju postojanje samih {uma, b) {ume ~iji je glavni zadatak za{tita naselja, privrednih i drugih objekata kao {to su saobra}ajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, za{tita izvori{ta i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i {ume koje su podignute kao za{titni pojasevi, odnosno koje slu`e protiv prirodnih nepogoda, katastrofa ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja. (2) Za{titne {ume iz stava (1) ovog ~lana progla{ava Vlada na prijedlog Ministarstva ili op}ina uz prethodno pribavljeno mi{ljenje Uprave za {umarstvo. (3) Primjerak akta o progla{enju za{titne {ume obavezno se dostavlja Ministarstvu prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavodu za za{titu kulturno historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo i op}ini na ~ijem se podru~ju za{titna {uma nalazi. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 7. februar 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 5 – Strana 9 ^lan 27. ([ume s posebnom namjenom) (1) Za {ume sa posebnom namjenom progla{avaju se: a) {ume unutar za{ti}enih podru~ja ili prirodnih vrijednosti za{ti}ene na osnovu propisa o za{titi prirode, b) {ume od posebnog zna~aja za odbranu i potrebe Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, c) {ume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti, d) {ume od specijalnog zna~aja za pro~i{}avanje zraka i snabdijevanje vodom, e) {ume namijenjene za izleti{ta, odmor, op}e obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lje~ili{ta. (2) [ume iz stava (1) ta~ke a), b), d) i e) ovog ~lana progla{avaju se {umama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o za{titi prirode ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/03) ili drugim propisom koji tako|er propisuje poseban re`im gospodarenja za {ume, a {ume iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu {umskih i hortikulturnih vrsta drve}a i grmlja ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 71/05 i 8/10). (3) Primjerak akta o progla{enju {uma s posebnom namjenom iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana obavezno se dostavlja Ministarstvu prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavodu za za{titu kulturno historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo i op}ini na ~ijem se podru~ju za{titna {uma nalazi. ^lan 28. (Zahtjev za progla{enje) Zahtjev sa elaboratom za progla{enje za{titnih {uma i {uma sa posebnom namjenom koji podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice obavezno sadr`i sljede}e: a) cilj i razloge zbog kojih se predla`e progla{enje za{titnih {uma i {uma sa posebnom namjenom, b) op}inu, naziv katastarske op}ine, broj zemlji{noknji`nog ulo{ka i broj katastarske parcele, kao i naziv {umsko gospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka, c) digitaliziranu kartu razmjere 1:10.000 (zamanja podru~ja razmjera 1:5.000), sa ucrtanim parcelama za koju se tra`i progla{enje za{titne {ume odnosno {ume sa posebnom namjenom, d) stru~ni {umarski elaborat sa podacima o stanju {uma i principima gospodarenja {umama u cilju o~uvanja {uma i ostvarivanja namjene progla{enja podru~ja za{tite, e) procjenu okoli{nog uticaja, f) predlo`ena ograni~enja u gospodarenju, g) predlo`ene naknade ukoliko one do|u u obzir, h) saglasnost op}ine, i) odgovaraju}e administrativne mjere uklju~uju}i javne obavijesti i rasprave. ^lan 29. (Procjena okoli{nog uticaja) (1) U okviru dono{enja odluke vezane za {ume i {umska zemlji{ta, ~ije bi provo|enje i implementiranje moglo prouzrokovati promjenu stanja {uma i {umskog zemlji{ta bilo u fizi~kom ili u funkcionalnom smislu, obavezno se vr{i procjena uticaja na okoli{. (2) Procjena okoli{nog uticaja je obavezna za podizanje monokultura na povr{ini ve}oj od pet hektara i za prevo|enje {umskog zemlji{ta drugoj namjeni iz ~lana 52. ovog zakona, u skladu sa propisima o za{titi okoli{a. POGLAVLJE IV - ZA[TITA [UMA I NJIHOVIH FUNKCIJA Odjeljak A. Za{tita {uma i {umskog zemlji{ta od {teta ^lan 30. (Za{tita {uma od po`ara) (1) Zabranjeno je u {umama i na {umskom zemlji{tu kao i na drugom zemlji{tu na udaljenosti do 150 m od {ume lo`enje otvorene vatre. (2) Zabranjena je izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice {ume. (3) Izuzev od stava (1) ovog ~lana, vatra u {umama i na {umskom zemlji{tu mo`e se lo`iti samo na mjestima odre|enim i obilje`enim od strane Uprave za {umarstvo i vlasnika privatnih {uma uz pridr`avanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti. (4) U {umama i na {umskim zemlji{tima namijenjenim za izleti{ta, u dane praznika i druge neradne dane, Uprava za {umarstvo je du`na obezbijediti de`urnu ~uvarsku slu`bu. (5) Ministarstvo putem Uprave za {umarstvo, klasifikuje {ume i {umsko zemlji{te po stepenu opasnosti od {umskih po`ara. Podru~ja u kojima opasnost od {umskog po`ara predstavlja ozbiljnu prijetnju ekolo{koj ravnote`i ili bezbjednosti ljudi i stvari, klasifikuju se kao podru~ja velike opasnosti. Podru~ja gdje opasnost od po`ara nije stalna ili cikli~na ali predstavlja zna~ajnu prijetnju {umskim ekosistemima klasifikuju se kao podru~ja srednje opasnosti. (6) Korisnici {uma u saradnji sa Upravom za {umarstvo i nadle`nim organom civilne za{tite, izra|uju planove za za{titu {uma od po`ara. Uprava za {umarstvo i korisnici {uma obavezni su provodit ove planove i redovno izvje{tavati Ministarstvo o izvr{avanju mjera za za{titu od po`ara. (7) Korisnici {uma i vlasnici privatnih {uma du`ni su da redovno obavje{tavaju Kantonalni i op}inski organ nadle`an za poslove civilne za{tite o svim po`arima u {umama i na {umskom zemlji{tu. (8) Ministar pravilnikom propisuje sadr`aj planova za za{titu od po`ara i izgled obrasca na kojem se izvje{tava o {umskim po`arima. (9) Ministar donosi Pravilnik za obra~un direktnih i indirektnih {teta uzrokovanih {umskim po`arima. (10) Uprava za {umarstvo izra|uje karte podru~ja prema stepenu opasnosti od {umskih po`ara. ^lan 31. (Hemijska sredstva i odlaganje otpada) (1) Zabranjena je upotreba hemijskih sredstava u {umi i na {umskom zemlji{tu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, certificirana hemijska sredstva, pod uslovom da ne ugro`avaju biolo{ku ravnote`u, mogu biti kori{tena u {umskim rasadnicima i u {umama za za{titu biljaka od divlja~i i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata ~iji broj ne mo`e biti smanjen ni na koji drugi na~in, te za ga{enje {umskih po`ara. (3) Nadle`no kantonalno ministarstvo nakon ispitivanja potreba za snabdijevanja vodom sa izvori{ta u {umi izdaje dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava (2) ovog ~lana, u kojoj se propisuje na~in upotrebe. Rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je 5 dana. (4) Zabranjeno je odlaganje otpada, sme}a ili zaga|uju}ih tvari u {umi ili na {umskom zemlji{tu.Vlasnici {uma i korisnici {uma obavezni su iz {ume ukloniti otpad i sme}e i imaju pravo na naknadu za nastale tro{kove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad, sme}e ili zaga|uju}e tvari deponovali u {umu. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 10 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013. ^lan 32. (Pa{a u {umama) (1) Zabranjena je pa{a, `irenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljem tekstu: pa{arenje) u {umama. (2) Izuzeto od stava (1) ovog ~lana korisnici {uma i vlasnici privatnih {uma mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti pa{arenje na povr{inama koje su odre|ene u {umsko privrednoj osnovi. Pa{a se mo`e dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom ~uvara stoke. (3) Pa{a u {umama ne}e se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet, odnosno flora, fauna i gljive za{ti}ene prema propisima o za{titi prirode. ^lan 33. (Pra}enje zdravstvenog stanja {uma) (1) Uprava za {umarstvo i korisnici {uma prate zdravstveno stanje {uma i obim {teta u {umama, te o tome izvje{tavaju Ministarstvo, op}ine i javnost. (2) Ministar donosi pravilnik kojim se odre|uje na~in pra}enja zdravstvenog stanja {uma. Odjeljak B. Nedrvni {umski proizvodi ^lan 34. (Kori{tenje nedrvnih {umskih proizvoda) (1) Korisnik {uma i vlasnik privatnih {uma mogu uzgajati i iskori{tavati nedrvne {umske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fizi~kim licima njihovo iskori{tavanje u obimu i na mjestima koja su odre|ena u {umsko privrednoj osnovi. (2) Zabranjeno je u {umi i na {umskom zemlji{tu iskori{tavanje humusa, gline, treseta, pijeska, {ljunka i kamena sa povr{ine zemlje kao i skidanje kore sa drve}a i bu{enje stabala, uklanjanje iz {ume grana i drugih ostataka drveta od sje~e kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za pobolj{anje plodnosti tla. (3) Izuzetno korisnik {uma i vlasnik privatnih {uma mogu za svoje potrebe, za potrebe gra|ana i drugih pravnih lica iskori{tavati {umske proizvode iz stava (2) ovog ~lana. (4) KJP "Sarajevo - {ume" mo`e za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na lokalitetima predvi|enim {umsko privrednom osnovom i godi{njim planovima realizacije {umsko privredne osnove u svrhu izgradnje i odr`avanja {umskih puteva. (5) Ako korisnik {uma planira koristiti mineralne sirovine u komercijalne svrhe du`an je postupiti u skladu sa ~lanom 52. ovog zakona. (6) Korisnik {uma du`an je do 28. februara teku}e godine za prethodnu godinu Upravi za {umarstvo dostaviti podatke o vrsti i koli~ini nedrvnih {umskih proizvoda koji su prikupljeni na podru~ju kojim gospodari. (7) Kori{tenje nedrvnih {umskih proizvoda ne}e se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet {umskih ekosistema, odnosno flora, fauna i gljive za{ti}ene prema propisima o za{titi prirode. (8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj, iskori{tavanje, sakupljanje i promet nedrvnih {umskih proizvoda. ^lan 35. (Divlja~ u {umi) (1) Vrste divlja~i i njihovo brojno stanje u {umama moraju obezbijediti biolo{ku ravnote`u i ne smiju ugroziti druge ~lanove ekosistema ili sprije~iti ostvarivanje ciljeva gospodarenja {umama. Uno{enje pojedinih vrsta divlja~i u {ume i na {umska zemlji{ta mora obezbijediti njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na stani{tu. (2) Korisnik lovi{ta du`an je pri~injene {tete i o{te}enja koja je prouzrokovala divlja~ u {umi nadoknaditi korisniku i vlasniku privatnih {uma u skladu sa odredbama Zakona o lovstvu ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 4/06 i 8/10). Odjeljak C. Za{tita ugro`enih vrsta ^lan 36. (Ugro`ene vrste) (1) Zabranjena je sje~a, iskorjenjivanje ili bilo kakvo o{te}ivanje stabala Pan~i}eve omorike (Picea omorika (Pan~i}) Purk.), tise (Taxus baccata L.), me~je lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.), zanovijeti (teria ramentacea (Sieber) Presl), bo`ikovine (Ilex aquifolium), lovorolisnog likovca (Daphne laureola) i meke veprine (Ruscus hippoglosum), osim ako su potrebne uzgojne i sanitarne sje~e. (2) Zahtjev za odobravanje sje~e iz stava (1) ovog ~lana podnosi se Ministarstvu, a Uprava za {umarstvo uvi|ajem na licu mjesta sa~injava zapisnik na osnovu kojeg Ministar donosi rje{enje i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva i {umarskoj inspekciji. Odjeljak D. Saobra}aj u {umama ^lan 37. (Izgradnja i odr`avanje {umske infrastrukture) (1) [umska infrastruktura slu`i prvenstveno za potrebe gospodarenja {umama i sastavni je dio {ume. (2) Planiranje, izgradnja i odr`avanje {umske infrastrukture obavlja se uz po{tivanje tehni~kih, gospodarskih i ekolo{kih uslova, {umskog tla, vegetacije, divlja~i i uz njihovu maksimalnu za{titu. (3) Pri planiranju i izgradnji {umske infrastrukture potrebno se prilagoditi prirodnom okoli{u te uva`avati potrebe op}ine, kao i protupo`arne, turisti~ke i rekreativne potrebe. (4) [umska infrastruktura mora biti izgra|ena, odr`avana i kori{tena na na~in da isklju~uje: a) ugro`avanje izvora vode, b) pojavu erozivnih procesa, c) ugro`avanje povr{inskih i podzemnih voda, d) pove}anje rizika od klizi{ta, e) negativan uticaj na podru~ja koja su va`na za opstanak divljih `ivotinja i biolo{ku raznolikost, f) negativan uticaj na prirodno i kulturno naslije|e, g) ugro`avanje ostalih funkcija ili vi{enamjensku upotrebu {ume. (5) [umski kamionski put se mo`e graditi nakon {to se izradi projekat za njegovu izgradnju i pribavi dozvola nadle`nog organa. (6) Korisnik {uma, u skladu sa odredbama ovog zakona, gradi, odr`ava i nadgleda {umsku transportnu infrastrukturu i promet na istoj. (7) Korisnik {uma dostavlja podatke neophodne za uspostavljanje i vo|enje katastra {umske infrastrukture Upravi za {umarstvo koja isti dostavlja op}ini. ^lan 38. (Saobra}aj u {umama) (1) Zabranjeno je kretanje motornih vozila u {umama i na {umskim putevima osim u svrhu gospodarenja {umama i nadzora, spa{avanja, policijskih istraga, vojnih manevara, S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 7. februar 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 5 – Strana 11 mjera za za{titu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinca zemlji{tu, za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovni{tva. (2) Vlasnik i korisnik {uma i {umskog zemlji{ta mogu dozvoliti kretanje {umskim putem tre}em licu po dogovoru koji mo`e uklju~ivati odre|enu naknadu. (3) Za organizovanje biciklisti~kih i moto trka {umskim putem potrebno je pribaviti dozvolu korisnika/vlasnika. (4) [teta na {umskim putevima pri~injena od strane drugih korisnika mora biti nadokna|ena vlasniku/korisniku {uma. ^lan 39. (Pristup {umama) (1) Sva lica imaju pravo kretati se kroz {umu ili {umskim zemlji{tem u cilju rekreacije, ako nije druga~ije odre|eno ovim ili nekim drugim Kantonalnim zakonom. Sva lica koja ovako koriste {umu ili {umsko zemlji{te to rade na vlastitu odgovornost. Korisnik odnosno vlasnik {ume nije obavezan preduzeti posebne mjere predostro`nosti prema posjetiocima {uma niti }e se smatrati odgovornim za bilo kakve {tete ili povrede koje pretrpe takva lica. (2) Bez odobrenja korisnika ili vlasnika {ume zabranjeno je: a) postavljati logor u {umi, b) smje{tati p~elinjake, c) sakupljati nedrvne {umske proizvode u koli~ini koja prelazi 1 kg, d) ulaziti u fizi~ki i znakovima ozna~ena {umska podru~ja i zatvorene {umske ceste, e) ulaziti u podru~ja, {umske ceste ili izleti{ta gdje se vr{i sje~a, f) ulaziti u podru~ja prirodne obnove, po{umljena podru~ja i {umske rasadnike i ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za lov. g) o{te}ivanje i premje{tanje svih vrsta slu`benih znakova; (3) Postavljanje ograda unutar {ume je dozvoljeno samo u mjeri koja je neophodna za odgovaraju}e radove gospodarenja {umama, za{tite i uzgoja divlja~i, spre~avanja {tete od divlja~i i ni u kom slu~aju ne}e ozbiljno remetiti pristup {umama i {umskom zemlji{tu. POGLAVLJE V - UPRAVLJANJE [UMAMA, KATASTAR [UMA I EKONOMSKE FUNKCIJE [UMA Odjeljak A. Upravljanje {umama ^lan 40. (Dr`avne i privatne {ume) [ume i {umsko zemlji{te su u dr`avnom vlasni{tvu (u daljem tekstu: dr`avne {ume) i u vlasni{tvu fizi~kih i pravnih lica (u daljem tekstu: privatne {ume). ^lan 41. (Upravljanje dr`avnim {umama) (1) Dr`avnim {umama i {umskim zemlji{tima na podru~ju Kantona upravlja Ministarstvo pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. (2) Ministarstvo jednom godi{nje dostavlja izvje{taj Vladi o stanju {uma i {umskog zemlji{ta na podru~ju Kantona. ^lan 42. (Sticanje vlasni{tva) (1) Pravo vlasni{tva nad dr`avnim {umama i {umskim zemlji{tima ne mo`e se ste}i njihovim kori{tenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelo{}u. (2) Strana fizi~ka i pravna lica nemogu sticati pravo vlasni{tva na {umama i {umskim zemlji{tima. ^lan 43. (Zabrana zauzimanja) (1) Zabranjeno je svako neovla{teno zauzimanje dr`avnih {uma i {umskog zemlji{ta. (2) Neovla{teno zauzetu dr`avnu {umu i {umsko zemlji{te bespravni korisnik du`an je napustiti odmah po prijemu naloga {umarskog inspektora ili ~uvara {uma. ^lan 44. (Promet {uma) (1) Zabranjen je promet dr`avnih {uma i {umskih zemlji{ta. Svaki promet dr`avnih {uma izvr{en suprotno odredbama ovog zakona je nezakonit i takav ugovor je ni{tav. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana promet dr`avnih {uma mo`e se vr{iti samo u svrhu arondacije i komasacije. (3) Dr`avne {ume ne mogu biti predmetom privatizacije. (4) Kanton ima pravo prvenstva kupovine privatnih {uma koje su progla{ene za{titnim {umama ili {umama s posebnom namjenom. ^lan 45. (Utvr|ivanje granica dr`avnih {uma) (1) Granice dr`avnih {uma moraju biti na terenu obilje`ene vidnim i trajnim znakovima. (2) Granice dr`avnih {uma, koje nisu utvr|ene, moraju se utvrditi u skladu sa zakonom koji ure|uje premjer i katastar nekretnina i propisima donesenim na osnovu tog zakona. (3) Utvr|ene granice iz stava (2) ovog ~lana moraju se ucrtati na katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat op}inskog organa nadle`nog za geodetske poslove. (4) Poslove obilje`avanja granica dr`avnih {uma, ~uvanja i odr`avanja grani~nih znakova vr{i korisnik {uma. (5) Ministar donosi Pravilnik o na~inu obilje`avanja granica dr`avnih {uma, kao i vrsti i postavljanju grani~nih znakova. ^lan 46. (Upravljanje privatnim {umama) (1) Privatne {ume, u smislu ovog zakona, su sve {ume i {umsko zemlji{te za koje je fizi~ko ili pravno lice upisano u zemlji{ne knjige kao vlasnik. (2) Privatnim {umama upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim propisima i odredbama {umsko privredne osnove (3) Privatnu {umu du`an je ~uvati vlasnik {ume. (4) Vlasnik privatne {ume ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje stru~nih poslova kako je definisano ovim zakonom, Upravi za {umarstvu ili pravnom licu za obavljanje stu~nih poslova u privatnim {umama. (5) Naknada iz stava (4) ovog ~lana iznosi najvi{e 10%od cijene na panju posje~enih {umskih drvnih sortimenata po cjenovniku {umskih proizvoda koji donosi KJP "Sarajevo-{ume" uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (6) Pod stru~nim poslovima iz stava (4) ovog ~lana podrazumijevaju se doznaka, primanje, premjeravanje, evidentiranje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje {umsko-uzgojnih radova, stru~ni nadzor, stru~ni savjetodavni poslovi i za{tita {uma. (7) Kada vlasnik privatne {ume ugovorom prenese obavljanje stru~nih poslova Upravi za {umarstvo, naknada se upla}uje na depozitni ra~un Bud`eta Kantona. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 12 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013. (8) Uprava za {umarstvo ili pravno lice za obavljanje stu~nih poslova u privatnim {umama du`ni su voditi evidencije o izvr{enim radovima i provedenim mjerama predvi|enim kantonalnim {umsko-razvojnim planom, {umsko privrednom osnovom i projektom za izvo|enje. Podaci predvi|eni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 28. februara teku}e godine. (9) Za privatne {ume projekat za izvo|enje izra|uje se u skladu sa ~lanom 12. ovog zakona i donosi ga Uprava za {umarstvo ili pravno lice za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama. (10) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje na~in i oblik vo|enja registra evidencija iz stava (8) ovog ~lana. Odjeljak B. Ekonomske funkcije {ume ^lan 47. (Zaklju~ivanje ugovora) (1) Na podru~ju Kantona posluje KJP "Sarajevo-{ume". (2) Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja dr`avnim {umama iz ~lana 41. stav (1) na KJP "Sarajevo-{ume" izuzev {uma koje su posebnim propisom povjerene na upravljanje KJU za za{ti}ena podru~ja. (3) Prava, zadaci i odgovornosti iz stava (2) ovog ~lana koje Ministarstvo ugovorom prenosi na KJP "Sarajevo-{ume" pored ostalog sastoje se iz: a) realizacije {umsko privredne osnove i izrade i realizacije projekata za izvo|enje, b) projektovanja, izgradnje, rekonstrukcije i odr`avanja {umske infrastrukture, c) prometa {umskih drvnih sortimenata i nedrvnih {umskih proizvoda, d) izvr{avanja programa i planova biolo{ke reprodukcije {uma propisanih {umsko privrednom osnovom, e) provo|enja mjera integralne za{tite {uma u skladu sa ovim zakonom, f) proizvodnje i prometa {umskog sjemena, {umskog i hortikulturnog sadnog materijala, g) izvr{avanja planova kori{tenja nedrvnih {umskih proizvoda, h) realizacije planova razvoja {umarstva i mjera racionalizacije u {umarstvu, i) realizacije aktivnosti predvi|enih izvedbenim dijelom kantonalnog {umsko-razvojnog plana, j) svih ekonomskih odgovornosti, koristi i odluka, k) ostalih poslova, zadataka i odgovornosti u skladu sa ugovorom o prenosu poslova gospodarenja. (4) Ministarstvo prati realizaciju ugovorenih obaveza iz stava (2) ovog ~lana. ^lan 48. (Evidencije o izvr{enim radovima u {umarstvu) (1) Korisnici {uma du`ni su voditi evidenciju o izvr{enim radovima i provedenim mjerama predvi|enim kantonalnim {umsko-razvojnim planom, {umsko privrednom osnovom, godi{njim planom realizacije {umsko privredne osnove i projektom za izvo|enje ili programom upravljanja za{titnim {umama i {umama sa posebnom namjenom. Podaci predvi|eni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu i dostaviti Upravi za {umarstvo najkasnije do 28. februara teku}e godine za prethodnu godinu. (2) Ministar donosi Pravilnik o na~inu i obliku vo|enja registra evidencija iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 49. (Naknada za kori{tenje {uma) Korisnik dr`avnih {uma du`an je pla}ati naknadu za kori{tenje {uma u visini 6% od ostvarenog prihoda od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih {umskih proizvoda po cjenovniku iz ~lana 46. stav (5) i u skladu sa ~lanom 60. ovog zakona. Odjeljak C. Katastar {uma ^lan 50. (Katastar {uma) (1) Korisnici {uma i pravno lice za obavljanje stu~nih poslova u privatnim {umama, du`ni su Upravi za {umarstvo dostaviti katastar dr`avnih i privatnih {uma najdalje do 31. marta teku}e godine za prethodnu godinu sa evidentiranim svim promjenama u toku godine. (2) Uprava za {umarstvo du`na je jedan primjerak izra|enog katastra {uma dostaviti op}ini na ~ijem se podru~ju {uma nalazi. (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje na~in vo|enja katastra {uma za dr`avne i privatne {ume. Odjeljak D. Odnosi kod kori{tenja {uma ^lan 51. (Prava tre}ih lica) (1) Prava tre}ih lica na dr`avnu {umu po{tuju se ako su upisana u zemlji{ne knjige. (2) Zabranjeno je utvr|ivati nova ili {iriti postoje}a prava tre}ih lica na dr`avnu {umu, osim ako je to u skladu sa odredbama ovog zakona. POGLAVLJE VI - KORI[TENJE [UMA U DRUGE SVRHE Odjeljak A. Promjena namjene {umskog zemlji{ta i gradnja u {umi ^lan 52. (Kr~enje {ume) (1) Zabranjeno je kr~enje {uma. (2) Kr~enje {ume, odnosno promjena namjene {umskog zemlji{ta, mo`e se dozvoliti samo ako se radi o izgradnji objekata planiranih va`e}im planom prostornog ure|enja. (3) Saglasnost iz stava (2) ovog ~lana daje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje op}ine na ~ijem podru~ju se nalazi {uma i/ili {umsko zemlji{te. (4) Zahtjev za kr~enje {uma odnosno promjenu namjene {umskog zemlji{ta mo`e podnijeti vlasnik ili koncesionar. (5) Zahtjev za kr~enje, odnosno promjenu namjene {umskog zemlji{ta, podnosi seMinistarstvu i sadr`i sljede}u dokumentaciju: a) izvadak iz va`e}eg plana prostornog ure|enja, b) izvadak iz zemlji{nih knjiga, kopiju katastarskog plana i prepis posjedovnog lista, c) koncesioni ugovor ako se radi o koncesiji, d) okoli{nu saglasnost u skladu sa propisima o za{titi okoli{a, e) saglasnost organa nadle`nog za za{titu istorijskog i prirodnog naslije|a, f) saglasnost organa nadle`nog za vodoprivredu, g) procjenu visine tro{kova podizanja i odr`avanja novih {uma na povr{ini koja je predmet kr~enja sa tr`i{nom vrijednosti drveta koje se dobije sje~om, ura|enu od strane Uprave za {umarstvo. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 7. februar 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 5 – Strana 13 (6) Ako se u roku od dvije godine od dana dostavljanja saglasnosti iz stava (3) ovog ~lana iskr~eno zemlji{te ne privede namjeni radi koje je kr~enje izvr{eno, korisnik iskr~enog zemlji{ta du`an je o svom tro{ku izvr{iti njegovo po{umljavanje. (7) Saglasnost za promjenu namjene {umskog zemlji{ta va`i godinu dana od dana njenog dono{enja. (8) Ministarstvo donosi prethodnu saglasnost, koja obavezno sadr`i utvr|eni iznos naknade za kr~enje {ume i promjenu namjene {umskog zemlji{ta. (9) Nakon izvr{ene uplate naknade iz stava (8) ovog ~lana Ministarstvo }e donijeti kona~nu saglasnost za promjenu namjene {umskog zemlji{ta. (10) Naknada se upla}uje kao namjenski prihod na depozitni ra~un Bud`eta Kantona i ista se mo`e koristiti na podru~ju op}ine gdje je ostvarena, a samo u svrhu podizanja novih {uma i kupovinu {uma u skladu sa odredbama ovog zakona. (11) Tro{kove postupka za izdavanje saglasnosti iz stava (8) i (9) ovog ~lana snosi podnosilac zahtjeva. ^lan 53. (Gradnja u {umi) U {umi i na {umskom zemlji{tu mo`e se graditi samo {umska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje {umama u skladu sa va`e}om {umsko privrednom osnovom i lovno uzgojni i lovno tehni~ki objekti u skladu sa va`e}om lovno privrednom osnovom. Odjeljak B. Zakup ^lan 54. (Zakup {umskog zemlji{ta) (1) Zabranjeno je davanje dr`avnih {uma i {umskog zemlji{ta u zakup. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, Ministarstvo mo`e pojedina {umska zemlji{ta ugovorom dati u zakup uz prethodno pribavljeno mi{ljenje op}ine na ~ijem se podru~ju nalazi {umsko zemlji{te. Ugovor o zakupu se mo`e zaklju~iti radi postavljanja privremenih objekata ~ija je gradnja predvi|ena ugovorom o koncesiji i GSM baznih stanica, uzgoja divlja~i, podizanja vi{egodi{njih nasada na neobraslom {umskom zemlji{tu ukoliko se time ne naru{avaju funkcije {ume. (3) [umsko zemlji{te koje se daje u zakup mo`e se koristiti samo u skladu sa ugovorom o zakupu i ne mo`e se davati u podzakup. (4) Prije sklapanja ugovora o zakupu {umskog zemlji{ta potrebno je pribaviti mi{ljenje Pravobranila{tva Kantona Sarajevo. (5) Naknada koja se ostvaruje po osnovu ugovora o zakupu iz stava (2) ovog ~lana upla}uje se na depozitni ra~un Bud`eta Kantona. Odjeljak C. Slu`nost ^lan 55. (Pravo slu`nosti na dr`avnoj {umi i {umskom zemlji{tu) (1) Na {umi i {umskom zemlji{tu u dr`avnom vlasni{tvu mo`e se uspostaviti pravo slu`nosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektri~nih vodova, kao i za druge namjene ako je progla{en javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Fedracije BiH" br. 70/07, 36/10 i 25/12). (2) Ugovor kojim se uspostavlja slu`nost na {umi i {umskom zemlji{tu u dr`avnom vlasni{tvu zaklju~uje se izme|u korisnika i Ministarstva. (3) Naknada koja se ostvaruje po osnovu slu`nosti iz stava (1) ovog ~lana upla}uje se na depozitni ra~un Bud`eta Kantona. (4) Lice u ~iju korist se zasniva slu`nost obavezno je uplatiti naknadu iz ~lana 52. ovog zakona, bez provo|enja procedure za kr~enje {ume. (5) Sredstva napla~ena po osnovu zakupa i prava slu`nosti mogu se koristi isklju~ivo u svrhu podizanja novih {uma i kupovinu {uma u skladu sa odredbama ovog zakona na podru~ju op}ine gdje je ostvaren prihod. (6) Vlada }e utvrditi cijenu davanja {umskog zemlji{ta u dr`avnom vlasni{tvu u zakup iz ~lana 54. ovog zakona i zasnivanje slu`nosti iz stava (3) ovog ~lana. POGLAVLJE VII - UPRAVA ZA [UMARSTVO ^lan 56. (Uprava za {umarstvo) U cilju uspostavljanja i ostvarivanja funkcije upravljanja u smislu ovog zakona, provo|enja administrativno-upravnih poslova, kreiranja i provo|enja jedinstvene {umarske politike u sastavu Ministarstva je Uprava za {umarstvo. ^lan 57. (Poslovi Uprave za {umarstvo) (1) Uprava za {umarstvo obavlja sljede}e poslove: a) obezbje|uje neposrednu za{titu dr`avnih {uma iz ~lana 47. stav (2) ovog zakona putem ~uvarske slu`be, - prikuplja i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih {uma, ustanovljava i vodi katastar {uma i {umskog zemlji{ta i katastar {umske infrastrukture u dr`avnom i privatnom vlasni{tvu za podru~je Kantona, - priprema nacrt kantonalnog {umsko-razvojnog plana, - priprema i prati provo|enje programa za realizaciju aktivnosti predvi|enih kantonalnim {umsko-razvojnim planom, - provodi proceduru izrade, finansira, prati provedbu i vodi evidenciju va`enja {umsko privrednih osnova za sve {ume na podru~ju Kantona (dr`avne i privatne {ume), - pru`a stru~nu pomo} za izradu {umsko privrednih osnova, - obezbje|uje nadzor na izradi {umsko privrednih osnova, - izra|uje plan i program za biolo{ku obnovu {uma, programe i planove koji se finansiraju iz Bud`eta Kantona, - utvr|uje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu {umskog sjemena i proizvo- |a~a {umskog i ukrasnog drve}a i grmlja uKantonu, - prati zdravstveno stanje {uma, obavlja dijagnoznoprognozne poslove i prati stanje i stepen o{te}enosti {uma, - u saradnji sa korisnikom {uma i nadle`nim organom civilne za{tite izra|uje i u okviru svoje nadle`nosti provodi programe integralne za{tite {uma i planove protivpo`arne za{tite te vodi odgovaraju}e baze podataka, - izra|uje podloge za programe razvoja {umarstva i obezbje|uje podatke za potrebe prostornih planova uz primjenu tehni~kih normativa iz oblasti {umarstva; S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 14 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013. - prati ekonomsko stanje {umarstva, - informi{e i upoznaje javnost o stanju {uma i razvoju {umarstva te izdaje prigodne stru~ne publikacije o stanju {uma i njihovom zna~aju, - priprema i izra|uje programe iz oblasti {umarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Bud`eta Kantona, - podr`ava i promovi{e nau~no istra`iva~ku djelatnost i transfer znanja iz oblasti {umarstva, b) organizuje savjetovanja i pru`a stru~nu i savjetodavnu pomo} korisniku dr`avnih {uma i vlasnicima privatnih {uma. (2) Uprava za {umarstvo priprema godi{nji plan rada, finansijske planove i izvje{taje o izvr{enim radovima za Vladu. ^lan 58. (^uvanje {uma) (1) Uprava za {umarstvo je du`na obezbijediti neposrednu za{titu dr`avnih {uma i {umskog zemlji{ta iz ~lana 47. stav (2) ovog zakona, a odnosi se na ~uvanje {uma od: {umskih po`ara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i {teto~ina, bespravnog prisvajanja i kori{tenja i drugih protivzakonitih radnji, kao i kontrolu kori{tenja i prometa {umskih proizvoda iz privatnih {uma putem ~uvara {uma. (2) ^uvari {uma iz stava (1) ovog ~lana su u okviru Uprave za {umarstvo raspore|eni po odre|enim ~uvarskim reonima. ^uvanje {uma obavljaju stru~na lica (u daljem tekstu: ~uvari {uma) koja za to ovlasti Ministarstvo. (3) ^uvari {ume mogu biti lica koja su zavr{ila srednju {umarsku {kolu III ili IV stepen i koja ispunjavaju uslove za no{enje oru`ja. (4) ^uvari {uma su ovla{tene slu`bene osobe i imaju javna ovla{tenja. (5) ^uvari {uma slu`bu obavljaju u uniformi, moraju biti naoru`ani i moraju posjedovati dokument - legitimaciju ~uvara {uma kojom potvr|uju status ~uvara {uma. Legitimaciju imaju i druga stru~na lica koja imaju ovla{tenje za poslove za{tite {uma. (6) Du`nosti ~uvara {uma su da: a) ~uva {umu od {umskih po`ara na na~in kako je utvr|eno ovim zakonom i planovima za{tite {uma od po`ara, b) ~uva {umu i {umska zemlji{ta od bespravnog zauzimanja i kori{tenja, od bespravnih sje~a, sprje~ava bespravnu izgradnju u {umi i na {umskim zemlji{tima, c) evidentira bespravno posje~ena stabla u propisane obrasce i obilje`ava ih, d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i {teto~ina i {tete nanesene {umi od divlja~i, e) prati odr`avanje {umskog reda, f) sprje~ava nezakonito pokretanje drveta iz {ume, ubiranje i sakupljanje nedrvnih proizvoda i stavljanje istih u promet, g) zaustavlja prijevozna sredstva, pregleda teret koji se prevozi i pregleda prate}u dokumentaciju za prijevoz {umskih sortimenata, h) evidentira, obilje`ava i privremeno oduzima {umske drvne proizvode koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa ~lanom 24. ovog zakona. i) pregleda porijeklo drveta u pogonima za preradu drveta i na svim drugim mjestima gdje se drvo dr`i, j) pregleda sav transport na {umskim putevima, k) sprje~ava istresanje i deponovanje (odlaganje) sme}a i drugog otpada u {umu i uni{tavanje grani~nih znakova, l) sa~injava zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima o izvr{enoj radnji, izvr{iocima i visini {tete, m) obavezno legitimi{e sva lica zate~ena u vr{enju prekr{ajnih radnji po ovom zakonu i krivi~nih djela koja se odnose na {ume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvr{ila takva djela, n) obavezno obavje{tava Upravu za {umarstvo, policijsku upravu i {umarsku inspekciju o svim zapa`enim nepravilnostima. (7) Za sve bespravne aktivnosti u skladu sa svojim du`nostima iz stava (6) ovog ~lana, ~uvar {uma obavezan je bez odlaganja sa~initi zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima. Uprava za {umarstvo na osnovu zapisnika ~uvara {uma podnosi zahtjev za pokretanje postupka nadle`nom sudu ili tu`ila{tvu. (8) Svako lice je du`no da na zahtjev ~uvara {uma poka`e li~ne isprave kojim se utvr|uju njegov identitet i isprave za drvo i ostale {umske proizvode u prevozu ili uskladi{tene. (9) Ministar donosi Pravilnik o na~inu izvr{avanja zadataka, obliku i sadr`aju legitimacije ~uvara {uma, izgledu uniforme i op}im kriterijima za utvr|ivanje ~uvarskih reona. POGLAVLJE VIII - FINANSIRANJE ^lan 59. (Namjenska sredstva) (1) Radi ostvarivanja op}eg interesa i dugoro~nih ciljeva zasnovanih na principima odr`ivog gospodarenja {umama i {umsko privrednim osnovama ustanovljavaju se finansijska sredstva za za{titu i unapre|enje stanja postoje}ih i podizanja novih {uma i za ruralni razvoj. (2) Sredstva iz stava (1) ovog ~lana obezbje|uju se iz: a) naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama iz ~lana 46. stav (5) ovog zakona; b) naknada za kori{tenje dr`avnih {uma iz ~lana 49. i ~lana 60. ovog zakona; c) naknada iz ~lana 52. stav (8) ovog zakona; d) naknada iz ~lana 54. stav (5) ovog zakona; e) naknada iz ~lana 55. stav (3) ovog zakona; f) naknada za op}ekorisne funkcije {uma iz ~lana 61. ovog zakona; g) ostalih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugih izvora. (3) Sredstva iz stava (2) ovog ~lana, osim dijela sredstava iz ta~ke b) koja pripadaju op}ini, upla}uju se na depozitni ra~un Bud`eta Kantona, a sredstva koja pripadaju op}ini upla}uju na depozitni ra~un za prikupljanje javnih prihoda op}ine. (4) Sredstvima sa posebnih ra~una iz stava (3) ovog ~lana raspola`e Ministar i op}inski na~elnik. (5) Uplata prihoda iz stava (2) ovog ~lana, od ta~ke a) do g) vr{i se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva finansija o na~inu uplate javnih prihoda bud`eta i vanbud`etskih fondova na podru~ju Kantona. ^lan 60. (Uplata naknade za kori{tenje {uma) (1) Naknada za kori{tenje dr`avnih {uma iz ~lana 49. ovog zakona obra~unava se od ostvarenog prihoda od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih {umskih proizvoda po cjenovniku {umskih proizvoda KJP "Sarajevo-{ume" i upla}uje se u sljede}im iznosima: a) 1,0 % na depozitni ra~un Bud`eta Kantona, S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 7. februar 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 5 – Strana 15 b) 5,0 % na depozitni ra~un za prikupljanje javnih prihoda Bud`eta op}ine na ~ijem podru~ju se ostvario prihod. (2) Naknada iz stava (1) ovog ~lana upla}uje se tromjese~no i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{taju. (3) Kontrolu obra~una i uplate naknade iz stava (1) ovog ~lana vr{i {umarska inspekcija. (4) Ako obveznik pla}anja naknade ne obra~una ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog ~lana, {umarski inspektor koji je izvr{io kontrolu uplate sredstava podnosi kod nadle`nog suda prijedlog za prinudno izvr{enje ove nov~ane obaveze, po pravosna`nosti i izvr{nosti rje{enja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku. ^lan 61. (Naknada za op}ekorisne funkcije {uma) (1) Naknadu za op}ekorisne funkcije {uma pla}aju sva pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti na podru~ju Kantona kao i dijelovi pravnih lica ~ije je sjedi{te van Kantona, a obavljaju djelatnost na podru~ju Kantona. (2) Naknada iz stava (1) ovog ~lana pla}a se u visini od 0,07%od ukupno ostvarenog prihoda tromjese~no i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{taju prema mjestu ostvarenog prihoda. (3) Naknada iz stava (1) ovog ~lana upla}uje se na depozitni ra~un Bud`eta Kantona. (4) Od obaveze pla}anja naknade iz stava (1) ovog ~lana osloba|aju se: korisnici dr`avnih {uma, javne institucije, humanitarne organizacije, udru`enja i fondacije. (5) Obaveza uplate naknade iz stava (1) ovog ~lana zastarjeva u roku od 10 godina od proteka godine u kojoj je obaveza nastala. (6) Kontrolu obra~una i uplate naknade iz stava (1) ovog ~lana vr{e Porezna uprava i {umarska inspekcija. (7) Ako obveznik pla}anja naknade ne obra~una ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog ~lana, inspektor koji je izvr{io kontrolu uplate sredstava podnosi nadle`nom sudu prijedlog za prinudno izvr{enje ove nov~ane obaveze, a po pravosna`nosti i izvr{nosti rje{enja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku. ^lan 62. (Kori{tenje namjenskih sredstava kantona) (1) Iz namjenskih sredstava Bud`eta Kantona prikupljenih po osnovu ~lana 59. stav (2) ovog zakona finansira i/ili sufinansira se: a) izrada i revizija kantonalnog {umsko-razvojnog plana, b) rad ~uvarske slu`be, c) izrada {umsko privrednih osnova za dr`avne i privatne {ume, d) nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu {umsko privrednih osnova za dr`avne i privatne {ume, e) biolo{ke reprodukcije {uma u obimu ve}em od onog koji je predvi|en {umsko privrednom osnovom, f) obnove {uma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamno`enja insekata, po`ara i sli~no, g) unapre|enja proizvodnje {umskog reprodukcionog materijala, h) o~uvanja i unapre|enja bioraznolikosti {umskih ekosistema, i) po{umljavanje produktivnih a neobraslih {umskih zemlji{ta, j) provo|enje procesa deminiranja {uma i {umskog zemlji{ta, k) izgradnja, odr`avanje i unaprje|enje {umske putne infrastrukture, l) sufinansiranja tehni~kih specijalisti~kih kurseva, m) nau~na istra`ivanja i stru~ne analize, n) kupovina {uma i {umskog zemlji{ta. (2) Uprava za {umarstvo izra|uje program utro{ka sredstava u skladu sa stavom (1) ovog ~lana na osnovu kriterija za dodjelu namjenskih sredstava Kantona i dostavlja ga Vladi na usvajanje. Prilikom izrade programa Uprava za {umarstvo }e po{tovati odredbe kantonalnog {umsko-razvojnog plana i iznos sredstava utvr|enih Bud`etom Kantona u teku}oj godini za te namjene. (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti {umarstva iz Bud`eta Kantona. ^lan 63. (Kori{tenje namjenskih sredstava jedinica lokalne samouprave) (1) Sredstva iz ~lana 60. stav (1) ta~ka b) ovog zakona koriste se za izgradnju, rekonstrukciju i odr`avanje infrastrukture na podru~ju op}ine. (2) U cilju o~uvanja i unaprje|enja {umskih ekosistema op}ina mo`e finansirati/sufinansirati aktivnosti utvr|ene ~lanom 62. stav (1) ovog zakona. (3) Op}insko vije}e donosi plan o utro{ku namjenskih sredstava koja se ne mogu tro{iti prije dono{enja ovog plana. POGLAVLJE IX - NADZOR ^lan 64. (Upravni nadzor) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vr{i Ministarstvo. ^lan 65. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor u provo|enju ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vr{i {umarski inspektor. (2) Inspekcijski nadzor se vr{i u skladu saZakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/05) i Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 69/05) - (u daljem tekstu: Zakon o inspekcijama). ^lan 66. (Uslovi za imenovanje {umarskog inspektora) Za kantonalnog {umarskog inspektora mo`e se imenovati lice koje: a) ima visoku stru~nu spremu VII stepen {umarske struke (diplomirani in`enjer {umarstva/magistar {umarstva), b) ima polo`en stru~ni upravni ispit za rad u organima uprave, odnosno polo`en ispit op}eg znanja predvi|en za dr`avne slu`benike organa uprave u Federaciji ili javni ispit predvi|en za dr`avne slu`benike institucija Bosne i Hercegovine, c) ima najmanje 5 godina radnog sta`a u struci. ^lan 67. (Ovla{tenja kantonalnog {umarskog inspektora) Pored ovla{tenja i du`nosti odre|enih Zakonom o inspekcijama, {umarski inspektor je ovla{ten i du`an da: a) pregleda {umsko privredne osnove, godi{nje planove gospodarenja, {umsko razvojne planove i programe, S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 16 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013. izvedbene projekte, planove biolo{ke obnove {uma i planove za{tite {uma, kontroli{e njihovo izvr{enje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju, b) pregleda sve radove, objekte, ure|aje, rezne jedinice, kao i sva mjesta gdje se drvo sje~e, smje{ta, prera|uje, izvozi iz {ume ili stavlja u promet, c) kontroli{e i prati primjenu standarda iz oblasti {umarstva, d) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sje~u, e) privremeno obustavi sje~e i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa iz oblasti {umarstva, do kona~ne odluke nadle`nog organa, f) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prate}u dokumentaciju za prevoz {umskih sortimenata i nedrvnih {umskih proizvoda na regionalnim i magistralnim putevima, g) pregleda izvr{enje svih radova koji su predvi|eni projektima za izvo|enje, {umsko privrednom osnovom i godi{njim planom, h) kontroli{e za{titu {uma iz ~lana 57. stav (1) i 58. stav (6) ovog zakona koje provodi Uprava za {umarstvo. i) u hitnim slu~ajevima u kojima bi mogla nastupiti {teta po op{ti interes, na licu mjesta rje{enjem nare|uje obustavu rada i provo|enje mjera za sprje~avanje {teta, j) pregleda kako se provodi utvr|ivanje zdravstvenog stanja {uma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i {teto~ina i nare|uje otklanjanje nedostataka i provo|enje mjera, ako se utvrdi da se korisnik/vlasnik {uma ne pridr`ava propisa i mjera zdravstvene za{tite, k) pregleda planove za{tite {uma od po`ara i provo|enje planiranih mjera i naredi otklanjanje nedostataka, l) privremeno oduzima bespravno posje~eno drvo i drvo nezakonito stavljeno u promet i nedrvne {umske proizvode, m) pregleda provo|enje mjera na za{titi {uma i {umskih zemlji{ta od protivpravnog prisvajanja i kori{tenja i bespravne izgradnje objekata i po potrebi preduzima odgovaraju}e mjere, n) vr{i nadzor nad provo|enjem propisa o proizvodnji i prometu {umskog sjemena i {umskog sadnog materijala, o) vr{i nadzor nad provo|enjem i drugih mjera za za{titu {uma i propisnog uspostavljanja i odr`avanja {umskog reda, p) pokre}e i vodi inspekcijski nadzor po slu`benoj du`nosti kao i po zahtjevu svih pravnih i fizi~kih lica i o utvr|enom stanju i preduzetim mjerama pismeno obavje{tava podnosioca zahtjeva, r) upoznaje javnost sa utvr|enim stanjem {uma i o preduzetim mjerama na otklanjanju nedostataka, s) sara|uje sa inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i organima policije, t) vr{i kontrolu obra~una i uplate naknade iz ~l. 49. i 61. ovog zakona, u) preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovla{ten ovim zakonom i drugim propisima. ^lan 68. (Provo|enje inspekcijskog nadzora) (1) [umarski inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora o utvr|enim ~injenicama sa~injava zapisnik. (2) Ako {umarski inspektor prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora ustanovi da ovaj zakon i podzakonski propis donesen na osnovu njega nisu primijenjeni ili da su nepravilno primijenjeni postupi}e u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), Zakona o inspekcijama ili drugog zakona koji propisuju izricanje odgovaraju}e upravne mjere i odrediti rok za njeno izvr{enje. (3) Protiv rje{enja {umarskog inspektora mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. (4) @alba na rje{enje {umarskog inspektora ne odla`e izvr{enje rje{enja osim u hitnim slu~ajevima ako bi izvr{enjem rje{enja bili ugro`eni `ivoti i zdravlje ljudi odnosno ako bi nastupila znatna materijalna {teta. (5) Rje{enje po `albi iz stava (3) ovog ~lana je kona~no i protiv njega nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda u Sarajevu. (6) Pokretanje upravnog spora na rje{enje iz stava (5) ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 69. (Obaveze {umarskog inspektora) (1) [umarski inspektor du`an je uvijek kada utvrdi da je u~injeno djelo koje ima obilje`je prekr{aja propisanog ovim zakonom podnijeti prekr{ajni nalog ili zahtjev nadle`nom sudu za pokretanje prekr{ajnog postupka. (2) [umarski inspektor du`an je uvijek kada utvrdi da je u~injeno djelo koje ima obilje`je krivi~nog djela ~ija su obilje`ja propisana Krivi~nim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine podnijeti pisanu prijavu nadle`nom tu`ila{tvu. POGLAVLJE X - KAZNENE ODREDBE ^lan 70. (Prekr{aji) Nov~anom kaznom od 12.000 do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj korisnik {uma ili drugo pravno lice ako: 1. prekora~i ukupan obim sje~a u visokim {umama sa prirodnom obnovom predvi|en u skladu sa {umsko privrednom osnovom (~lan 8. stav (4)), 2. gospodari {umama bez godi{njeg plana realizacije {umsko privredne osnove (~lan 11. stav (1)), 3. izradi projekat u suprotnosti s ~lanom 12. stav (2), 4. dozvoli izradu projekta licu koje ne ispunjava uslove iz ~lana 12. stav (4), 5. ne izradi i ne donese projekat za izvo|enje i ne odredi lice za realizaciju projekta (~lan 12. st. (5) i (10)), 6. vr{i sje~u {ume suprotno ~lanu 13. stav (4), ~lanu 14. stav (2) i ~lanu 24. stav (5) ta~ka a), 7. ukoliko ne postupi u skladu sa ~lanom 14. stav (4), 8. ne obavlja poslove biolo{ke reprodukcije {uma (~lan 15. stav (1)), 9. anga`uje pravno lice za obavljanje radova u {umarstvu koje ne ispunjava uslove iz ~lana 17. stav (1), 10. ne izradi planove obnove {uma i plan za{tite {uma od po`ara (~lan 23. stav (1) i ~lan 30. stav (6)), 11. u {umi vr{i upotrebu hemijskih sredstava suprotno ~lanu 31. st. (2) i (3), 12. vr{i ili dozvoli iskori{tavanje nedrvnih {umskih proizvoda suprotno ~lanu 34., 13. izgradi {umsku infrastrukturu suprotno ~lanu 37. stav (4) i (5), 14. ako ne prodaje {umske drvne sortimente po tr`i{nim uslovima i tr`i{nim cijenama (~lan 46. stav (5)), 15. ne izvr{i obaveze iz ~lana 49., 60 i 61. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 7. februar 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 5 – Strana 17 16. izvr{i ili dozvoli kr~enje {ume prije nego se izda saglasnost za kr~enje (~lan 52. stav (9)), 17. u {umi ili na {umskom zemlji{tu podigne ili dozvoli podizanje objekata suprotno ~lanu 53.. Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 2.500 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ^lan 71. (Prekr{aji) Nov~anom kaznom od 10.000 do 12.000 KM kaznit }e se za prekr{aj korisnik {uma ili drugo pravno lice ako: 1. vr{i doznaku i sje~u stabala u {umama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rje{eni i granice utvr|ene i na terenu vidno i na propisan na~in obilje`ene (~lan 13. stav (5)), 2. dozvoli ili vr{i ~istu sje~u ili pusto{enje {uma (~lan 18. stav (1)), 3. koristi {umsko sjeme suprotno ~lanu 20. stav (1), 4. ne vodi propisanu evidenciju i stavlja u promet drvne sortimente u suprotnosti sa pravilnikom iz ~lana 24. stav (9), 5. lo`i ili dozvoli lo`enje vatre suprotno ~lanu 30. stav (1) i (3), 6. odla`e ili dozvoli odlaganje sme}a i zaga|uju}ih tvari u {umi (~lan 31. stav (4)), 7. ne prati zdravstveno stanje {uma (~lan 33.), 8. vr{i ili dozvoli uzgoj divlja~i u {umi suprotno ~lanu 35. stav (1), 9. vr{i promet {uma i {umskog zemlji{ta suprotno ~lanu 44. stav (1) i (3), 10. ne izvr{ava poslove u skladu sa ~lanom 45. stav (1) i (4), 11. ne izvr{i obavezu iz ~lana 50., 12. ne postupi po rje{enju {umarskog inspektora (~lan 68. stav (2)), 13. ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ovog zakona (~lan 76.) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e nov~anom kaznom u iznosu od 2.000 do 3.000 KM odgovorno lice u pravnom licu. ^lan 72. (Prekr{aji) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit }e se za prekr{aj korisnik {uma ili drugo pravno lice ako: 1. vr{i radove bez saglasnosti Uprave za {umarstvo (~lan 11. stav (3) i (4)), 2. ne dostavi godi{nji plan gospodarenja (~lan 11. st. (3) i (5), 3. ne ispo{tuje odredbe projekta iz ~lana 12. stav (1), 4. dozvoli da projekat realizuje lice koje ne ispunjava uslove iz ~lana 12. stav (10), 5. u roku od dvije godine ne izvr{i radove predvi|ene projektom za izvo|enje i ne vodi registar projekata (~lan 12. st. (3) i (12)), 6. ne izvr{i obilje`avanje povr{ina za sje~u ~lan 13. stav (1), 7. izvr{i doznaku stabala suprotno ~lanu 13 stav (2). 8. anga`uje lice u doznaci stabala koje ne ispunjava uslove iz ~lana 13. stav (3), 9. ne izvr{i doznaku stabala u skladu sa Pravilnikom iz ~lana 13. stav (10), 10. ne izvr{i tehni~ki prijem radova i ostale obaveze u skladu sa ~lanom 16, 11. ne obezbijedi mjere za{tite u skladu sa ~lanom 17. stav (2), 12. ne izvr{i po{umljavanje sje~ina u roku od dvije godine i ne ucrta na karti i obilje`i na terenu povr{ine za prirodnu obnovu (~lan 19. st. (1) i (3)), 13. ne po{tuje principe i mjere iz ~lana 21. stav (2), 14. ne o~uva stani{ta iz ~lana 21. stav (3), 15. ako ne provodi ili obezbjedi provo|enje sanitarne sje~e i ne uspostavi i odr`ava {umski red (~lan 22. stav (1) do (6)), 16. ako ne postupi u skladu sa ~lanom 22. stav (7), 17. ne izradi plan u skladu sa ~lanom 23. stav (1), 18. pokre}e drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije `igosano i snabdjeveno otpremnim iskazom (~lan 24. st. (1) i (5) ta~ka a)), 19. stavlja u promet nedrvne {umske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza (~lan 24. st. (3) i (5) ta~ka b)), 20. u periodu vegetacije od 01. aprila do 01. novembra, drvo ~etinara i brijesta uskladi{tava i stavlja u promet suprotno ~lanu 24. stav (7), 21. ne gospodari za{titnim {umama i {umama sa posebnom namjenom shodno aktu o progla{enju i ne obilje`i za{titne {ume i {ume sa posebnom namjenom vidljivim znakovima (~lan 25. st. (3) i (5)), 22. ne postupi u skladu sa ~lanom 29. stav (2), 23. vr{i ili dozvoli pa{u, `irenje, brst, kresanje lisnika (~lan 32. st. (1) i (2)), 24. vr{i ili dozvoli sje~u pan~i}eve omorike, tise, me~ije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odredbama ~lana 36., 25. odobri kori{tenje {umskog puta suprotno odredbama ~lana 38. st. (1), (2) i (3), 26. vr{i kretanje motornim vozilima u {umama i na {umskim zemlji{tima suprotno ~lanu 38., 27. u {umama vr{i radnje suprotno ~lanu 39. stav (2), 28. po~ini ili dopusti neovla{teno zauzimanje {uma ili {umskog zemlji{ta (~lan 43.), 29. ne vodi evidencije o izvr{enim radovima i provedenim mjerama predvi|enim kantonalnim {umsko-razvojnim planom, {umsko privrednom osnovom, godi{njim planom gospodarenja i projektima za izvo|enje i ne evidentira ih u predvi|enom roku (~lan 48. st. (1) i (2)), 30. u roku od dvije godine zemlji{te ne privede namjeni radi koje je kr~enje izvr{eno ili ne izvr{i njegovo po{umljavanje (~lan 52. stav (6)), Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u visini od 2.000 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ^lan 73. (Prekr{aji) Nov~anom kaznom u iznosu od 200KMdo 1.500KMkaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice ako: 1. ne ispo{tuje odredbe projekta iz ~lana 12. stav (1), 2. ne izvr{i radove predivi|ene projektom u roku (~lan 12. stav (3), 3. vr{i {umsko - uzgojne radove i sje~u {ume suprotno ~lanu 12. st. (8) i (9), 4. ne uradi projekat iz ~lana 12. stav (9), 5. vr{i sje~u bez prethodno izdatog rje{enja i doznake (~lan 13. st. (4) i (6) i ~lan 24. stav (5) ta~ka a), S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 18 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013. 6. anga`uje lice u doznaci stabala koje ne ispunjava uslove iz ~lana 13. stav (9), 7. ne izvr{i doznaku stabala u skladu sa Pravilnikom iz ~lana 13. stav (10), 8. ne izvr{i po{umljavanje sje~ina u roku od dvije godine i ne obilje`i na terenu povr{ine za prirodnu obnovu (~lan 19. stav (1) i (3)), 9. ne izvr{i sanitarnu sje~u i ne uspostavi i odr`ava {umski red (~lan 22. stav (1) do (6)), 10. otprema iz {ume ili stavlja u promet drvo bez `igosanja i otpremnog iskaza (~lan 24. st. (1) i (5) ta~ka a)), 11. stavlja u promet nedrvne {umske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza (~lan 24. st. (3) i (5) ta~ka b)), 12. posije~e (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protivpravno drvnu masu suprotno ~lanu 24. stav (5) ta~ka a), 13. ne gospodari za{titnim {umama i {umama sa posebnom namjenom shodno aktu o progla{enju (~lan 25. st. (3) i (5)), 14. lo`i vatru suprotno ~lanu 30. st. (1) i (3), 15. u {umi vr{i upotrebu hemijskih sredstava suprotno ~lanu 31. st. (2) i (3), 16. u {umi odla`e sme}e i zaga|uju}e tvari (~lan 31. stav (4)), 17. pu{ta stoku na pa{u, `irenje i na pojila bez nadzora ~uvara stoke (~lan 32. stav (2)), 18. vr{i ili dozvoli iskori{tavanje nedrvnih {umskih proizvoda suprotno ~lanu 34., 19. vr{i ili dozvoli sje~u pan~i}eve omorike, tise, lijeske me~ije, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno ~lanu 36., 20. vr{i kretanje motornim vozilima u {umama i na {umskim zemlji{tima suprotno ~lanu 38., 21. u {umama vr{i radnje suprotno ~lanu 39. stav (2), 22. po~ini neovla{teno zauzimanje {uma ili {umskoga zemlji{ta (~lan 43.), 23. izvr{i kr~enje {ume prije nego se izda saglasnost za kr~enje (~lan 52. stav (9)), 24. vr{i izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno ~lanu 53., 25. na zahtjev ~uvara {uma ne poka`e li~ne isprave ili isprave za {umske proizvode (~lan 58. stav (8), 26. ne postupi po rje{enju {umarskog inspektora (~lan 68. stav (2)), ^lan 74. (Ravnopravnost spolova) (1) Gramati~ka terminologija kori{tenja mu{kog ili `enskog spola podrazumijeva uklju~ivanje oba spola u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) Pravilnici, evidencije, registri, obrasci, izvje{taji i drugi akti, koji }e se donijeti na osnovu ovog zakona odra`ava}e principe ravnopravnosti. POGLAVLJE XI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 75. (Izrada kantonalnog {umsko-razvojnog plana) (1) Ministarstvo du`no je izraditi kantonalni {umsko-razvojni plan u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona (2) Za {umsko privredne osnove izra|ene prije stupanja na snagu ovog zakona obim biolo{ke obnove {uma se odnosi na radove u okviru jednostavne biolo{ke reprodukcije {uma. ^lan 76. (Uskla|ivanje poslovanja) Korisnici {uma du`ni su u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti poslovanje sa odredbama ovog zakona. ^lan 77. (Ugovor o prenosu poslova gospodarenja dr`avnim {umama) Ministarstvo je du`no u roku od dva mjeseca, a najkasnije u roku {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona zaklju~iti ugovor o prenosu poslova gospodarenja dr`avnim {umama sa KJP "Sarajevo-{ume". ^lan 78. (Dono{enje podzakonskih akata) (1) Ministar }e u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti sljede}e podzakonske akte: 1) Pravilnik o elementima za izradu, postupku dono{enja i reviziji {umsko privrednih osnova za dr`avne i privatne {ume iz ~lana 10. stav (3) ovog zakona, 2) Pravilnik o na~inu doznake i obilje`avanja povr{ina za sje~u {ume iz ~lana 13. stav (10) ovog zakona, 3) Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati izvo|a~i radova u {umarstvu iz ~lana 16. stav (6) i ~lana 17. (3) ovog zakona, 4) Pravilnik o na~inu i obliku vo|enja registra evidencije iz ~lana 16. stav (9) ovog zakona, 5) Obrazac za tehni~ki prijem radova iz ~lana 16. stav (10) ovog zakona. 6) Pravilnik o obimu mjera za uspostavljanje i odr`avanje {umskog reda i na~in njihovog provo|enja iz ~lana 22. stav (6) ovog zakona, 7) Pravilnik o na~inu `igosanja, obroj~avanja, premjeravanja, sadr`aj i na~in izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje poti~e iz dr`avnih i privatnih {uma, kao i na~in vo|enja evidencija, obilje`avanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutra{njem prometu i trgovini izme|u tre}ih lica iz ~lana 24. stav (9) ovog zakona, 8) Pravilnik o na~inu utvr|ivanja i nadoknadi {tete iz ~lana 24. stav (11) ovog zakona, 9) Pravilnik o sadr`aju planova za za{titu od po`ara i izgled obrasca na kojem se izvje{tava o {umskim po`arima iz ~lana 30. stav (8) ovog zakona, 10) Pravilnik za obra~un direktnih i indirektnih {teta uzrokovanih {umskim po`arima iz ~lana 30 stav (9) ovog zakona. 11) Pravilnik o na~inu pra}enja zdravstvenog stanja {uma iz ~lana 33. stav (2) ovog zakona, 12) Pravilnik o uslovima za uzgoj, iskori{tavanje, sakupljanje i promet nedrvnih {umskih proizvoda iz ~lana 34. stav (8) ovog zakona, 13) Pravilnik o na~inu obilje`avanja granica dr`avnih {uma, kao i vrsti i postavljanju grani~nih znakova iz ~lana 45. stav (5) ovog zakona, 14) Pravilnik o na~inu i obliku vo|enja registra evidencija iz ~lana 46. stav (10) ovog zakona, 15) Pravilnik o na~inu i obliku vo|enja registra evidencija iz ~lana 48. stav (2) ovog zakona, 16) Pravilnik o na~inu vo|enja katastra {uma za dr`avne i privatne {ume iz ~lana 50. stav (3) ovog zakona, 17) Pravilnik o na~inu izvr{avanja zadataka, obliku i sadr`aju legitimacije ~uvara {uma i op}im kriterijima za S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 7. februar 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 5 – Strana 19 utvr|ivanje ~uvarskih reona iz ~lana 58. stav (9) ovog zakona, 18) Pravilnik o postupku i kriterijima za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti {umarstva iz Bud`eta Kantona iz ~lana 62. stav (3) ovog zakona. (2) Ministar }e u u roku od najmanje {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik kojim se propisuje na~in `igosanja, obroj~avanja, premjeravanja, sadr`aj i na~in izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje poti~e iz dr`avnih i privatnih {uma sa podru~ja Kantona, kao i na~in vo|enja evidencija, obilje`avanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutra{njem prometu, trgovini izme|u tre}ih lica iz ~lana 24. stav (9) ovog zakona. ^lan 79. (Prestanak va`enja Zakona) (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da va`i Zakon o {umama ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 4/99). (2) Po dono{enju i stupanju na snagu Zakona o {umama Federacije BiH prestaje da va`i obaveza pla}anja naknada iz ~lana 59. stav (2) ovog zakona. ^lan 80. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-2454/13 30. januara 2013. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. Na osnovu ~l. 60. i 61. Poslovnika Skup{tine Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo-Drugi novi pre~i{}eni tekst", broj 41/12), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 30.01.2013. godine, donijela je PROGRAM RADA SKUP[TINE KANTONA SARAJEVO ZA 2013. GODINU I SKUP[TINA KANTONA SARAJEVO I - NORMATIVNI DIO 1. Program rada Skup{tine Kantona Sarajevo za 2013. godinu Nosilac posla Kolegij Skup{tine Predlaga~: Kolegij Skup{tine Rok: januar 2. Izmjene i dopune Poslovnika Skup{tine Kantona Sarajevo Nosilac posla: Kolegij Skup{tine Predlaga~: Kolegij Skup{tine Rok:februar-mart II - TEMATSKI DIO 1. Izvje{taj o radu Vlade Kantona Sarajevo za 2012. godinu Nosilac posla: Vlada Kantona Sarajevo Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: april II OBLAST PRAVDE I UPRAVE I - NORMATIVNI DIO 1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pla}ama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: februar - prijedlog 2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Kantona Sarajevo Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: mart - nacrt maj - prijedlog 3. Amandmani na Ustav Kantona Sarajevo Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: juli - nacrt oktobar - prijedlog 4. Zakon o lokalnoj samoupravi Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: septembar - Prijedlog 5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o imovini Kantona Sarajevo Nosilac posla: Stru~ni tim Vlade Kantona Sarajevo/Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: oktobar - nacrt decembar - prijedlog II - TEMATSKI DIO 1. Izvje{taj o poslovanju JP "Televizija Kantona Sarajevo" za 2012. godinu Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave i JP "Televizija Kantona Sarajevo" i Skup{tina JP Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: februar 2. Izvje{taj o radu Kantonalnog tu`ila{tva Kantona Sarajevo Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: april 3. Izvje{taj o radu Pravobranila{tva Kantona Sarajevo Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: april 4. Informacija o radu Kantonalnog suda Sarajevo Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: juni - informativno 5. Informacija o radu Op}inskog suda u Sarajevu Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: juni - informativno 6. Izvje{taj o izvr{enju sankcija u Kantonu Sarajevo Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: juni 7. Informacija Upravnog inspektorata o izvr{enim inspekcijskim pregledima u toku 2012. godine Nosilac posla: Ministarstvo pravde i uprave - Upravni inspektorat Predlaga~: Vlada Kantona Sarajevo Rok: juni informativno S L U @ B E N E N O V I N E Broj 5 – Strana 20 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 7. februar 2013.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 01/13 02.07.2013 NN Županije Posavske 13/19, NN Županije Posavske 06/03 zdravstveno osiguranje ZAKONo izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštitiČlanak 1.U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine Ţupanije Posavske”, broj: 6/03) u članku 40. stavak 2. mijenja se i glasi:„Upravno vijeće zdravstvene ustanove u vlasništvu Ţupanije ima pet članova i čine ga predstavnici:-osnivača -tričlana, od kojih jedan mora biti u ime Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike Ţupanije Posavske,-stručnih djelatnika zdravstvenih ustanova -dvačlana, od kojih jedan mora biti iz reda zdravstvenih djelatnika.Upravno vijeće zdravstvene ustanove u vlasništvu općine ima tričlana i čine ga predstavnici:-osnivača -jedančlan, -stručnih djelatnika zdravstvene ustanove -jedančlan, -Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike Ţupanije Posavske -jedančlan“.Članak 2.Iza članka 40. dodaje se članak 40a., koji glasi:„Članak 40a.Djelokrug upravnoga vijeća zdravstvenih ustanova, podrazumijeva slijedeće: -donošenje statuta zdravstvene ustanove,-imenovanje i razrješavanje ravnatelja, odnosno v.d. ravnatelja zdravstvene ustanove, -utvrĎivanje planova rada i razvitka zdravstvene ustanove, -utvrĎivanje godišnjeg programa rada, -donošenje financijskoga plana i usvajanje godišnjeg obračuna, -donošenje općih akata o unutarnjem ureĎenju i sistematizaciji poslova i druge opće akte, sukladno zakonu i statutu zdravstvene ustanove, -odlučivanje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti radi kojih je zdravstvena ustanova osnovana, ako zakonom nije odreĎeno da o odreĎenim pitanjima odlučuje drugo tijelo zdravstvene ustanove, -usmjeravanje, kontroliranje i ocjenjivanje rada ravnatelja, -rješavanje svih pitanja odnosa s osnivačem,-odlučivanje o korištenju sredstava preko iznosa utvrĎenog statutom zdravstvene ustanove,-odgovaranje osnivaču za rezultate rada zdravstvene ustanove,-odlučivanje o prigovoru uposlenika na rješenje kojim je drugo tijelo, odreĎeno statutom zdravstvene ustanove, odlučilo o pravu, obvezi i odgovornosti uposlenika iz radnoga odnosa,-podnošenje osnivaču najmanje jedanput godišnje izvješća o poslovanju zdravstvene ustanove, -obavljanje i drugih poslova sukladno zakonu i statutu zdravstvene ustanove“.Članak 3.U članku 41. u stavku 1. riječ „natječaja“ zamjenjuje se riječima „javnoga oglasa sukladno zakonu“.Članak 4.Članak 42. mijenja se i glasi: Stranica| 8NARODNE NOVINE Županije Posavske07.02.2013. Broj 1„Za ravnatelja zdravstvene ustanove moţe se imenovati osoba koja ima najmanje VII. stupanj stručne spreme-zdravstvene, ekonomske ili pravne struke i pet godina radnog iskustva u struci.Po isteku mandata ista osoba moţe,na temelju javnoga oglasa, ponovno biti imenovana za ravnatelja u istoj zdravstvenoj ustanovi, ali najviše za još jedno mandatno razdoblje“. Članak 5.Iza članka 43. dodaje se članak 43a., koji glasi: „Članak 43a.Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada.Ravnatelj podnosi upravnom vijeću pismeno izvješće o cjelokupnom poslovanju zdravstvene ustanove jednom tromjesečno.Ravnatelj sudjeluje u radu upravnoga vijeća bez prava odlučivanja“.Članak 6.Iza članka 72. dodaje se članak 72a., koji glasi: „Članak 72a.Zdravstveni djelatnici duţni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju pacijenta. Na čuvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi djelatnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih duţnosti, te studenti fakulteta zdravstvenoga usmjerenja i učenici škola zdravstvenoga usmjerenja prilikom obavljanja praktične nastave u zdravstvenim ustanovama. Na čuvanje profesionalne tajne obvezne su i sve druge osobe koje u obavljanju svojih duţnosti doĎu do podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. Povreda čuvanja profesionalne tajne teţa je povreda obveze iz radnoga odnosa. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, osobe iz st. 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke o zdravstvenome stanju pacijenta priopćiti na zahtjev mjerodavnoga ministarstva zdravstva, drugih tijela drţavne uprave sukladno posebnim propisima, mjerodavne komore ili u kaznenom odnosno parničnom postupku, kada su pozvani u svojstvu svjedoka, sukladno propisima o kaznenom odnosno parničnom postupku“.Članak 7.Članak 76. mijenja se i glasi:„Vjeţbenički staţ zdravstvenih djelatnika sa završenim fakultetom zdravstvenoga usmjerenja, odnosno srednjom školom zdravstvenoga usmjerenja traje šest mjeseci. Vjeţbenik zasniva radni odnos na odreĎeno vrijeme radi obavljanja vjeţbeničkog staţa. Vjeţbenički staţ ili njegov dio moţe se obavljati u obliku volontiranja sukladno zakonu.Iznimno od stavka 1. ovoga članka doktori medicine, doktori stomatologije, magistri farmacije i osobe sa završenim fakultetom zdravstvenih studija koji su studij medicine, studij stomatologije, studij farmacije i zdravstveni studij obavili po bolonjskom procesu, ne obavljaju vjeţbenički staţ“.Članak 8.Iza članka 77. dodaje se članak 77a., koji glasi: „Članak 77a.Ţupanijski ministar zdravstva moţe vjeţbenički staţ obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelomice, ako program vjeţbeničkog staţa proveden u inozemstvu bitno ne odstupa od programa koji je vaţeći na teritoriju Ţupanije Posavske. Ţupanijski ministar zdravstva utvrĎuje rješenjem priznavanje vjeţbeničkog staţa iz stavka 1. ovoga članka koje je konačno u upravnom postupku i protiv kojeg se moţe pokrenuti upravni spor. Nakon izdanog rješenja iz stavka 2. ovoga članka, ţupanijski ministar zdravstva, na zahtjev kandidata, moţe priznati i poloţen stručni ispit u inozemstvu, izuzev osnova ustavnoga sustava Bosne i Hercegovine i Federacije, kao i organizacije zdravstvene zaštite i zdravstvenoga osiguranja u Federaciji, ukoliko bitno ne odstupa od programa polaganja stručnog ispita u Ţupaniji Posavskoj.Ţupanijski ministar zdravstva utvrĎuje rješenjem priznavanje stručnog ispita iz stavka 3. ovoga članka koje je konačno u upravnom postupku i protiv kojeg se moţe pokrenuti upravni spor. Ţupanijski će ministar zdravstva pravilnikom urediti uvjete i način priznavanja vjeţbeničkog staţa i stručnog ispita zdravstvenih djelatnika sa završenom višom i srednjom stručnom spremom koji je obavljen i poloţen u inozemstvu“. Broj 1 07.02.2013. NARODNE NOVINE Županije PosavskeStranica| 9Članak 9.Iza članka 133. dodaju se novi članci 133a. i 133b., koji glase: „Članak 133a.Upravno vijeće zdravstvene ustanove duţno je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti sve akte zdravstvenih ustanova u skladu sa ovim Zakonom“.„Članak 133b.U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona provest će se svi oglasi za imenovanje Upravnih vijeća koja su imenovana prije stupanja na snagu ovog Zakona, a čiji su sastavi u suprotnosti sa odredbama ovoga Zakon
Zakon o cestovnom prijevozu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 06/13 28.06.2013 cestovni prevoz 1 Na osnovu člana 39. Ustava Hercegovačko–neretvanskog kantona («Službene novine HNK» broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko–neretvanskog kantona, na sjednici održanoj 28.06.2013. godine, d o n o s i Z A K O N O CESTOVNOM PREVOZU NA PODRUČJU HERCEGOVAČKO NERETVANSKOG KANTONA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom bliže se uređuju uslovi, način i specifičnosti organizacije vršenja prevoza putnika i tereta na području Hercegovačko–neretvanskog kantona i to: uslovi, način i postupak organizacije i obavljanja linijskog i vanlinijskog prevoza putnika, uslovi, način i organizacija taksi prevoza, prevoza za vlastite potrebe, prevoz zaprežnim vozilima i ostalim vozilima na motorni pogon i drugi pogon, način izdavanja rješenja za pojedine vrste prevoza, način organizacije i broj vozila javnog gradskog prevoza koja će biti opremljena uređajima za olakšan ulaz ili izlaz lica sa invaliditetom, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe. Član 2. (Pojmovi i izrazi korišteni u Zakonu) U Zakonu su korišteni izrazi koji imaju isto značenje kao i u Zakonu o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH», broj: 28/06 i 2/10), Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na cestama u BiH («Službeni glasnik BiH», broj: 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 i 48/10) i Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima («Službene novine Federacije BiH», broj: 35/09), kao i sljedeći izrazi: a) «Vozna dokumentacija» predstavlja dokumente koji se koriste u vršenju prevoza (licenca za prevoznika, licenca za vozilo, iskaznica za vozača, karton preventivnih pregleda, putni nalog, cjenovnik ovjeren i potpisan od strane prevoznika usklađen sa redom vožnje za liniju koju obavlja, karte za putnike, red vožnje, itinerer linije, licence, iskaznice za vozače i Rješenja o tehničko eksploatacionim uslovima, tovarni list - otpremnica, radni nalog i drugi dokumenti iz oblasti prevoza u ovisnosti od vrste prevoza koji se obavlja); b) «Prtljaga» predstavljaju stvari koje putnik sa sobom unosi u vozilo prema uslovima propisanim zakonom; c) «Posada vozila» su vozač i suvozač ili vozač i lice koje vrši naplatu izdatih karata za ostvaren prevoz u ime i za račun poslodavca; d) „Podvozar„ je prevoznik kojeg angažuje drugi prevoznik, nosilac osnovnog ugovora o prevozu u vršenju ugovorenog prevoza; 2 e) «Ugovor o financijskom leasing-u» je ugovor koji je pravno ili fizičko lice zaključilo sa leasing kućom o kupovini vozila na leasing; f) „Gradsko područje za javni linijski prevoz„ u funkcionalnom smislu predstavlja ulice u općinskim centrima kojim prevoznici obavljaju registrovane redove vožnje po skici itinerera na oćinskim linijama u kantonu; g) „Udruženje taksi prevoznika„ je oblik dobrovoljnog udruživanja tri ili više taksi prevoznika (pravnih i/ili fizičkih lica), koje se osniva osnivačkim aktom u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama F BiH („Službene novine Federacije BiH”, broj: 45/02 i 85/07). h) „ Kočija„ je vozilo koje vuče jedna ili više upregnutih životinja. II. USLOVI I PROCEDURE IZDAVANJA DOKUMENATA IZ OBLASTI CESTOVNOG PREVOZA Član 3. (Način podnošenja zahtjeva i dokumenti potrebni za obavljanje djelatnosti iz oblasti prevoza) (1) Uz zahtjev za izdavanje dokumenata za vršenje djelatnosti iz oblasti prevoza putnika ili tereta prilaže se dokumentacija koja je propisana Zakonom o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima. (2) Zahtjev za izdavanje dokumenata iz stava 1. ovog člana podnosi se na posebnim obrascima čiji izgled i sadržaj pravilnikom propisuje Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona. Član 4. (Osnovni podaci koje mora sadržavati rješenje o obrtu) (1) U rješenje o obrtu iz oblasti prevoza, nadležni organ je obavezan unijeti podatke o svim vozilima kojima prevoznik namjerava vršiti prevoz uz upisivanje marke i tipa vozila, vrste vozila i broja šasije vozila. (2) Fizičko lice koje prvi put registrira obrt prevoza, mora prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o tehničko-eksploatacionim uslovima, kao dokaz priložiti potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje rješenja o obrtu. (3) Nadležni općinski organ je dužan na zahtjev lica iz stava 2. ovog člana izdati potvrdu o podnesenom zahtjevu za obrt, na osnovu kojeg će nadležni organ izdati rješenje o tehničko-eksploatacionim uslovima. 3 Član 5. (Prevoz zaprežnim kolima) (1) Prevoz lica ili stvari u smislu obrta može se vršiti i zaprežnim vozilima sa konjskom zapregom ili zaprežnim vozilom koje vuče rogata stoka na regionalnim i lokalnim putevima, kao i ulicama u naseljima i gradovima kantona, na osnovu rješenja nadležnog općinskog organa. (2) Prevoz lica zaprežnim vozilom može se vršiti kočijom sa jednim ili dva reda sjedišta koja su pričvršćena na ram vozila. (3) Prevoz stvari zaprežnim vozilom može se obavljati u tovarnom sanduku čije stranice moraju biti čvrsto vezane i da težište tovara ne prelazi visinu stranice tovarnog sanduka, ili na platformi s tim da tako prevožen teret mora biti čvrsto pričvršćen za platformu čija širina i visina tereta nije veća od 2,5m. (4) Na zadnjoj strani zaprežnog vozila moraju biti postavljena simetrično dva katadioptera crvene boje, koja nisu trokutastog oblika, minimalne reflektujuće površine 20 cm2. (5) Za vrijeme vožnje noću na zaprežnim vozilima mora biti postavljen najmanje jedan uređaj koji daje svijetlo bijele boje, (lampa/fenjer) na prednjoj strani vozila kao i najmanje jedan uređaj koji daje svijetlost crvene boje postavljen na zadnjoj strani vozila. (6) Kada se prevoz vrši zaprežnim vozilom lice koje upravlja zapregom mora kod sebe imati obrtnicu-odobrenje za rad. (7) Evidenciju o izdanim rješenjima iz stava 1. ovog člana općinski organi su dužni voditi u posebnom registru. III. JAVNI PREVOZ PUTNIKA Član 6. (Uslovi za obavljanje javnog prevoza) (1) Javni prevoz putnika na području kantona, može se vršiti kao prevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom prometu. (2) Javni linijski i vanlinijski prevoz putnika može vršiti pravno lice (u daljnjem tekstu: prevoznik) registrovan za obavljanje te djelatnosti. (3) Javni vanlinijski prevoz putnika, može obavljati fizičko lice koje ima rješenje za vršenje tog prevoza izdano od nadležnog općinskog organa na čijem području fizičko lice ima sjedište, odnosno prebivalište, u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima i drugim propisima. (4) Javni prevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju ne može se obavljati putničkim vozilom sa (1 + 1 ) i (1 + 8) sjedišta. (5) Pri vršenju javnog prevoza putnika rješenje iz stava 3. ovog člana mora se nalaziti u vozilu. 4 Član 7. (Autobusi za prevoz invalidnih lica) (1) Prevoznici koji vrše javni gradski linijski prevoz putnika moraju imati i autobuse koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz lica sa invaliditetom u skladu sa iskazanim potrebama od strane jedinice lokalne samouprave. (2) Bliže odredbe o načinu organizacije, linijama i pravcima na kojima trebaju prometovati autobusi sa platformom za invalidna lica i broju vozila koja vrše linijski prevoz na općinskim linijama kroz gradsko područje, a koja moraju biti opremljena uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima sa invaliditetom, propisuje se posebnim pravilnikom kojeg donosi ministar. Član 8. (Pravilnik kojim se propisuju prava i obaveze članova posade vozila) (1) Prevoznik je dužan svojim Pravilnikom urediti prava i obaveze članova posade motornih vozila, a naročito: a) dolazak na posao i način javljanja zbog nedolaska na posao i pravdanja izostanka sa posla; b) prava iz radnog odnosa (godišnji odmor, plata, prekovremeni rad i sl.); c) način odijevanja, ponašanja i urednost članova posade vozila; d) vođenje propisnih evidencija u toku rada i čuvanje vozne dokumentacije; e) obaveze vozača u slučaju dužeg kvara na vozilu; f) način rada vozača u smjenama; g) mjera zaštite na radu i h) primopredaja vozila i kontrola dnevne ispravnosti vozila. (2) Vozač i članovi posade vozila dužni su se pridržavati odredbi donesenog pravilnika iz stava 1. ovog člana. Član 9. (Uključivanje autobusa u saobraćaj) (1) Vozač autobusa dužan je sve eventualne kvarove i nedostatke prijaviti odgovornom licu radi otklanjanja istih. Odgovorno lice dužno je sve eventualno prijavljene kvarove i nedostatke na vozilu otkloniti, prije prijema vozila na upravljanje od strane vozača. Kada vozač autobusa primi autobus bez vidljivih nedostataka i voznu dokumentaciju, smatra se da je spreman za javni prevoz. Vozač je dužan: a) potpisati prijem autobusa u rubriku putnog naloga; b) preuzeti i popuniti putni nalog; c) pravilno popuniti tahograf traku, odnosno ako se radi o digitalnom tahografu ubaciti karticu vozača u tahograf; d) pregledati potrebnu voznu dokumentaciju nakon čega se može uključiti u javni saobraćaj. (2) Za ispravnost vozila u saobraćaju i voznu dokumentaciju iz stava 1. ovog člana, odgovorano je odgovorno lice u preduzeću i vozač koji trenutno upravlja vozilom. 5 Član 10. (Edukacija vozača) (1) Prevoznici su dužni organizovati ili omogućiti vozačima prisustvo na stručnim osposobljavanjima i usavršavanjima putem seminara, predavanja i drugih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad iz oblasti domaćeg zakonodavstva i međunarodnih konvencija vezanih za prevoz, o čemu prevoznici svake godine donose poseban plan edukacije vozača. (2) Vozač je dužan prisustvovati seminarima i drugim oblicima stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad koji organizuju stručne institucije u BiH, i utvrđenom Planu edukacije prevoznika, po ukazanoj potrebi, a najmanje jednom godišnje. Član 11. (Prevoz invalidnih i slijepih lica) (1) Lica sa invaliditetom, slijepa lica i njihovi pratioci, stari i bolesni putnici, trudnice i putnici sa malom djecom imaju pravo prvenstva pri ulasku i izlasku iz vozila i pravo prvenstva na mjestima predviđenim za sjedenje. (2) U svakom autobusu koji saobraća na općinskim i kantonalnim autobuskim linijama najmanje dva sjedišta moraju biti predviđena i označena za lica sa invaliditetom. Član 12. (Ručna prtljaga) U vozilima koja nemaju prostor za smještaj prtljaga, putnik može u vozilo unijeti ručni prtljag, sklopljena dječja i invalidska kolica, skije, sanke i ribarski pribor koji je uredno upakiran i svojom zapreminom ne zauzima prostor veći od prostora za jednog putnika. Član 13. (Razgovor sa vozačem u toku vožnje) Putnici ne smiju biti u prostoru predviđenom za vozača i za vrijeme vožnje razgovor sa vozačem nije dozvoljen, kao i na neki drugi način ometati vozača u vožnji. Član 14. (Autobuska stajališta) (1) Na području kantona utvrđuju se autobuska stajališta koja se koriste za međunarodni, međuentitetski, federalni, kantonalni, gradski i općinski saobraćaj. (2) Ministarstvo saobraćaja i veza HNK, (u daljem tekstu: Ministarstvo) će u suradnji sa gradskom - oćinskom upravom odrediti i odobriti korištenje stajališta, kao i rang linije koja ga može koristiti (općinska, gradska, kantonalna linija). (3) Autobuska stajališta koja će koristiti samo gradski prevoz određuje i odobrava njihovo korištenje gradska - općinska uprava. 6 Član 15. (Lokacija autobuskih stajališta i nadležnost za njihovo utvrđivanje) (1) Lokacije autobuskih stajališta na regionalnoj i lokalnoj mreži puteva na području Hercegovačko – neretvanskog kantona, određuju se u skladu sa potrebama lokaklnog stanovništva i bezbjednosti putnika, kao i drugim uslovima organizovanja saobraćaja, a u skladu sa urbanističkim planovima i drugom planskom dokumentacijom općine. (2) Postojeća autobuska stajališta kao i nova autobuska stajališta moraju se urediti u skladu sa važećim propisima u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 16. (Čistoća vozila) (1) Vozilo mora biti uredno obojeno, očišćeno i prozračeno, prije dnevnog stavljanja u saobraćaj kao i u toku saobraćanja. (2) Na vanjskom i unutarnjem dijelu vozila mogu se postavljati reklamne table i reklamni natpisi pod uslovom da ne sprečavaju preglednost putnicima i ne zaklanjaju obavezne oznake na vozilu propisane zakonom i podzakonskim propisima. Član 17. (Osvijetljavanje i zagrijavanje vozila) (1) Unutrašnjost vozila noću mora biti na propisani način osvijetljena, ulaz i izlaz iz vozila mora biti jasno i vidljivo označen sa unutrašnje i vanjske strane vozila. (2) Unutrašnjost vozila mora biti zagrijana minimalno na petnaest stepeni celzija (15 0 C), ukoliko vanjska temperatura zraka padne ispod sedam stepeni celzija (70 C). Član 18. (Označavanje praznih vozila) (1) Autobus koji se nalazi u pokretu, a ne vrši prevoz putnika, mora imati istaknutu odgovarajuću oznaku (probna vožnja, obuka vozača i sl.). (2) Izuzetno od stava 1.ovog člana su autobusi koji imaju praznu (nultu) vožnju do dolaska na polazno stajalište ili vraćanja u garažu, a što mora biti evidentirano u putnom nalogu. Član 19. (Prodaja karata, obaveze prevoznika i autobuskih stanica) (1) Ugovorom o korištenju usluga autobuskih stanica na kantonalnim i općinskim linijama može se odrediti i broj karata za prevoz koje će prevoznik povjeriti autobuskoj stanici, s tim da na polaznj autobuskoj stanici taj broj ne može biti manji od 30% kapaciteta autobusa na tom polasku, a kod prolaznih stanica 15% kapaciteta autobusa. (2) Izuzetno, karte za prevoz mogu se prodavati u autobusu na autobuskoj stanici, ako prodajno mjesto na autobuskoj stanici nije u funkciji i u slučaju kada vlasnik autobuske stanice ne izmiri obaveze proistekle iz ugovora o ustupanju i prodaji karata prema prevozniku. 7 (3) Prevoznik je obavezan dostaviti autobuskim stanicama ovjeren i potpisan cjenovnik usluga za sve registrovane autobuske linije, koje imaju upisanu autobusku stanicu u redu vožnje. Član 20. (Ugovor o kooperaciji) (1) Ugovorom o kooperaciji regulišu se prava i obaveze o režimu održavnja polazaka na autobuskoj liniji od strana kooperanata i isti su obavezni pridržavati se ugovorenog režima održavanja za navedene linije prevoznika. (2) Prevoznik koji prema ugovoru o kooperaciji mora održavati liniju odgovoran je za uredno održavanje reda vožnje u tom periodu, i isti će se brisati sa reda vožnje, ako se provedenim postupkom utvrdi da nije održavao liniju u tom periodu. (3) Svaka promjena režima održavanja iz ugovora o kooperaciji iz stava 1. ovog člana mora se dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 15 dana. Član 21. (Neuredno održavanje polazaka na kantonalnim i općinskim linijama) (1) Svako neopravdano kašnjenje u polasku odnosno u povratku na registriovanim kantonalnim i općinskim linijama više od 5 minuta, duže od osam dana uzastopno, ili u različitim vremenskim intervalima duže od petnaest dana u toku registrovanog perioda, smatra se neurednim održavanjem linija. (2) Neopravdano i neuredno održavanje reda vožnje iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana, utvrđuje kantonalni inspektor saobraćaja neposrednim uvidom u način održavanja reda vožnje ili iz izvještaja autobuske stanice, putnih naloga, tahograf trake ili iz nalaza digitalnog tahografa. (3) Rješenje o brisanju registrovanog polaska odnosno povratka ili reda vožnje iz stava 1. ovog člana, na osnovu nalaza i zapisnika kantonalnog inspektora, kao i na osnovu izvještaja sa autobusnih stanica, putnih naloga i tahograf traka ili nalaza iz digitalnog tahografa, i utvrđenog činjeničnog stanja, donijet će Ministarstvo za kantonalne linije, a za općinske i gradske linije nadležni općinski organ. Član 22. (Usklađivanje redova vožnje) (1) Postupak usklađivanja kantonalnih i općinskih redova vožnje vrši se u skladu sa federalnim propisima, putem nadležnih komisija, koje vrše pregled dokumentacije, vode postupak usklađivanja redova vožnje i u vezi s tim donose odgovarajuće zaključke i rješenja u prvostepenom postupku. (2) Komisija za usklađivanje redova vožnje se imenuje od stručnih lica iz oblasti cestovnog saobraćaja i ista ne može imati manje od tri člana. (3) Nakon okončanja postupka registrovanja općinskih redova vožnje i unošenja u registar registrirovanih redova vožnje, općinski organi su dužni u roku od 30 dana dostaviti Ministarstvu jedan komplet svih usklađenih, registrovanih i ovjerenih redova vožnje. 8 IV. VANLINIJSKI PREVOZ PUTNIKA Član 23. (Vanlinijski prevoz putnika) (1) Javni prevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prevozu je prevoz za koji se relacija, cijena prevoza, visina naknade za obavljanje usluge, način plaćanja i drugi uslovi prevoza utvrđuju pisanim ugovorom između prevoznika, odnosno fizičkog lica koje vrši javni prevoz i naručitelja prevoza, ukoliko drugim propisom nije drugačije uređeno. (2) Javni vanlinijski prevoz putnika u cestovnom prevozu može se obavljati kao: - kružna vožnja unaprijed organizirane grupe putnika koja počinje i završava u istom mjestu, pri čemu se ista skupina putnika prevozi istim vozilom na čitavom itinereru kretanja i vraća se u mjesto polaska, bez usputnog ulaska ili izlaska drugih putnika; - naizmjenična vožnja organizirana radi prevoza u više putovanja od istog polazišta do istog odredišta unaprijed organizirane grupe putnika, s tim što se svaka grupa koja je obavila putovanje u odlasku vraća u istom sastavu i to tako da se prva vožnja u povratku i poslijednja vožnja u odlasku u nizu naizmjeničnih vožnji obavlja praznim vozilom; - prevoz organizirane grupe putnika u odlasku i putovanje praznog vozila u povratku i obratno; - taksi prevoz. (3) Na vozilu kojim se obavlja prevoz iz stava (2). alineja 1, 2. i 3. ovog člana mora biti istaknuta ploča s oznakom „Vanlinijski prevoz“ koja se postavlja u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla. (4) Odredbe iz stava (3). ovog člana ne odnose se na vozila kojima se obavlja taksi prevoz. (5) Prilikom obavljanja vanlinijskog cestovnog prevoza iz stava (2). alineja 1, 2, i 3. ovog člana u motornom vozilu se mora nalaziti pisani ugovor o prevozu, te putni list s popisom putnika potpisan od prevoznika, odnosno fizičkog lica koje obavlja javni prevoz. (6) Prilikom vršenja vanlinijskog prevoza putnika kada prevoz vrši organizator putovanja koji je ujedno i prevoznik, umjesto ugovora o prevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aranžmana u kojem je sadržana i naknada za prevoz u odlasku i povratku na navedenoj relaciji. (7) Izuzetno naručitelj prevoza iz stava (1). ovog člana može biti organizacija i to za jednu vožnju, samo u slučaju iz stava (2). alineja 1. ovog člana, ako se radi o prevozu u vezi sa registrovanom djelatnosti te organizacije, ili građanin u cilju vršenja prevoza za posebne potrebe (vjenčanja, proslave, sahrane, izleti i sl.). Član 24. (Ugovoreni prevoz) (1) Ugovoreni prevoz je posebna vrsta vanlinijskog prevoza određene, tačno utvrđene, kategorije putnika, ako se takav prevoz obavlja s ciljem odlaska na posao ili u školu (fakultet) i obratno, na određenoj relaciji bez prijema drugih putnika. (2) U autobusu kojim se obavlja prevoz iz stava (1). ovog člana mora se nalaziti 9 kopija ugovora o prevozu koji je zaključen između organizacije – korisnika prevoza i prevoznika. (3) Organizacija iz stava (2). ovog člana, koja je obavezna primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, u ime korisnika prevoza potpisuje ugovor o prevozu, koji može biti: - za ugovoreni prevoz đaka u školu i studenata na fakultet: - kantonalno ministarstvo nadležno za obrazovanje; - osnivač škole - načelnik općine ili - udruženje građana, koje je registrovano sukladno Zakonu o udruženjima građana i fondacija (Službene novine F BiH, broj: 45/02). - za ugovoreni prevoz uposlenika: - pravno lice kod kojeg su uposleni ili - nadležni organ kod kojeg su uposleni. (4) Ugovorom iz stava (3). ovog člana definišu se uslovi obavljanja prevoza, cijena i način plaćanja usluge prevoza, koju u cijelosti ili djelimično plaća korisnik prevoza i on se predaje u nadležnoj Poreznoj upravi, koja potvrđuje prijem na primjerku ugovora koji ostaje kod prevoznika. (5) Izuzetno ukoliko ugovor iz stava (2). ovog člana potpisuje organizacija – korisnik prevoza koja izdvaja novčana sredstva za prevoz uposlenika, tada usluge ugovorenog prevoza plaća ta organizacija prevozniku, a ne korisnik prevoza. (6) Kod ugovorenog prevoza putnici koji se prevoze u autobusu moraju sa sobom imati identifikacijske iskaznice, ovjerene od prevoznika ili fizičkog lica koje obavlja prevoz, izdate na osnovu ugovora o prevozu. (7) U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za vrijeme obavljanja posebnog vanlinijskog prevoza mora se nalaziti ploča s oznakom „Ugovoreni prevoz“. (8) Prevoznik pri obavljanju ugovorenog prevoza ne može ustupiti prevoz drugom prevozniku (podvozaru). (9) Izuzetno od odredbe stava (8). ovog člana, ukoliko prevoznik pri obavljanju ugovorenog prevoza ima opravdan razlog za angažovanje podvozara, mora prethodno pribaviti pisanu saglasnost naručioca ( potpisnika ) ugovorenog prevoza za uključivanje podvozara. Podvozar se može angažovati u vremenskom periodu koji nije duži od 10 radnih dana. V. JAVNI PREVOZ TERETA Član 25. (Javni prevoz tereta) (1) Javni prevoz tereta mogu vršiti pravna i fizička lica registrovana za obavljanje te djelatnosti. (2) Javni prevoz tereta mogu vršiti fizička lica sa najviše dva skupa teretnih motornih vozila (dva vučna i dva priključna vozila). U slučaju da fizičko lice posjeduje dva skupa 10 teretnih motornih vozila mora imati uposlenog bar još jednog vozača koji ispunjava uslove iz člana 9. Zakona o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Izuzetno, javni prevoz tereta može se vršiti sa dva vučna i više različitih priključnih vozila koja služe u obavljanju prevoza, a koja su u vlasništvu prevoznika. Član 26. (Saglasnost za poseban obrt iz oblasti prevoza) (1) Rješenje o obavljanju posebnog obrta koje izdaje nadležni općinski organ postaje pravno valjano izdavanjem saglasnosti Ministarstva. (2) Prevoznik koji želi obavljati poseban obrt ne može dobiti licencu prevoznika bez pribavljanja saglasnosti iz stava 1. ovog člana. (3) Prevoznik može započeti obavljanje registrovanog obrta tek po pribavljanju cjelokupne dokumentacije propisane ovim i drugim zakonima koji regulišu ovu oblast. VI. PREVOZ ZA VLASTITE POTREBE Član 27. (Uslovi za obavljanje prevoza za vlastite potrebe) (1) Prevoz za vlastite potrebe pravno lice može obavljati na osnovu upisa djelatnosti u sudski registar. (2) Prevoz za vlastite potrebe fizičko lice može vršiti u okviru prethodno registrovane djelatnosti kod nadležnog općinskog organa u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima. (3) Prevoz za vlastite potrebe fizičko lice u poljoprivredi može vršiti samo u okviru prethodno registrovane poljoprivredne djelatnosti u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima („Službene novine Federacije BiH, broj: 35/09) i Zakona o poljoprivredi („Službene novine Federacije BiH„ broj 88/07). (4) Rješenje za vršenje prevoza tereta za vlastite potrebe iz stava 3. ovog člana, izdaju nadležne općinske službe na čijem području fizičko lice ima prebivalište, na osnovu dokaza o posjedovanju poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Bosne i Hercegovine. (5) Prevoz za vlastite potrebe mogu vršiti i fizička lica sa više motornih vozila ukoliko su im ta prevozna sredstva neophodna za obavljanje registrovane djelatnosti. (6) U motornom vozilu kojim fizičko lice obavlja prevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rješenje za vršenje tog prevoza. Član 28. (Tovarni list) (1) U teretnom motornom vozilu kojim se vrši prevoz za vlastite potrebe, osim za poljoprivredu, mora se nalaziti uredno popunjen i ovjeren tovarni list-otpremnica u kojem, između ostalog, moraju biti sadržani slijedeći podaci: naziv prevoznika, poreski i identifikacijski broj, relacija, količina i vrsta robe koja se prevozi, te datum utovara tereta. 11 (2) Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, vozilom kojim se vrši prijevoz jedne vrste vlastite robe koja služi za obavljanje registrovane djelatnosti, u vozilu se umjesto tovarnog lista može nalaziti ovjerena otpremnica ili pisani radni nalog. VII. RENT - A - CAR PREVOZ Član 29. ( Rent-a-car prevoz) (1) Prevoz lica iznajmljenim motornim vozilima (rent-a-car) je prevoz koji se obavlja za vlastite potrebe temeljem ugovora zaključenog između korisnika i davatelja rent-a-car usluge po unaprijed utvrđenom cjeniku. (2) Pravno lice koje pruža rent-a-car usluge uz iznajmljivanje vozila s vozačem, može takav vid usluge pružiti samo s vozačima koji su s njim uspostavili radni odnos sukladno Zakonu o radu, na relacijama dužim od 25 km. (3) Pravno lice koje pruža rent-a-car usluge mora biti registrovano za obavljanje te djelatnosti. (4) U motornom vozilu za vrijeme obavljanja rent-a-car prevoza mora se nalaziti primjerak zaključenog ugovora iz stava (1). ovog člana, koji se zaključuje u prostorijama davatelja rent-a-car usluge sa korisnikom. (5) Ugovor o prevozu iz stava 1. ovog člana mora sadržavati: ime i prezime korisnika rent-a-cara usluge, adresu stanovanja, broj lične ili putne isprave, cijenu prevoza i vremenski period iznajmljivanja vozila. Član 30. (1) Vozila za rent-a-car usluge moraju ispunjavati uslove predviđene Pravilnikom iz člana 5. i Pravilnikom iz člana 8. Zakona o cestovnom prevozu Federacije BiH, („Službene novine F BiH“ broj: 28/06 i 2/10). (2) Korisnik rent-a-car vozila ne može obavljati javni prevoz iznajmljenim vozilom. (3) Za pružanje rent-a-car usluge može se koristiti putničko vozilo s brojem sjedišta (1 + 4) do (1 + 8), od kojih je u prvom redu uz prednje vjetrobransko staklo najviše 1 + 1 sjedišta. VIII. TAKSI PREVOZ Član 31. (Taksi prevoz) Taksi prevoz je javni prevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prevozu za koji se cijena prevoza za pređeni put utvrđuje taksimetrom po cjenovniku usluga. Član 32. (Uslovi za vozila kojima se obavlja taksi prevoz) (1) Taksi prevoz može se obavljati samo putničkim vozilom sa 5 sjedišta (1+4) , koje ima najmanje četvera vrata, a oblik karoserije je limuzina ili karavan (u daljnjem tekstu: taksi vozilo). 12 (2) Putničko vozilo iz stava 1 . ovog člana ne može imati priključno vozilo. (3) Putničko vozilo kojim se obavlja taksi prevoz lica mora imati oznaku sa imenom i prezimenom, prebivalištem taksi prevoznika i evidencijski broj taksi vozila, a za pravno lice naziv i sjedište pravnog lica umjesto imena i prezimena taksi prijevoznika. Oznaka na taksi vozilu ispisuje se na tabli dimenzija 12 x 7 cm koja se postavlja u donjem desnom dijelu prednjeg vjetrobranskog stakla u vozilu. Član 33. (Uslovi koje treba da ispunjavaju taksi prevoznici) (1) Taksi prevoz lica na području kantona mogu obavljati pravna lica upisana u sudski registar za obavljanje taksi djelatnosti. (2) Taksi prevoz lica na području kantona mogu obavljati fizička lica koja imaju rješenje (odobrenje) nadležne općinske službe i kojima je to osnovna djelatnost. Član 34. (Početak obavljanja taksi prevoza) (1) Pravna ili fizička lica mogu početi obavljati taksi prevoz ako prethodno pribave slijedeću dokumentaciju od nadležnog ministarstva: a) Rješenje o tehničko – eksploatacionim uslovima; b) Rješenje o dodjeli licence za obavljanje taksi prevoza; c) Licencu vozila; d) Iskaznicu za vozača motornih vozila; e) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za tekuću godinu i dopunsku taksi oznaku za vozilo u obliku naljepnice elipsastog oblika. (2) Izuzetno, taksi prevoznik koji prvi put registruje djelatnost taksi prevoza može dobiti rješenje o dodjeli licence, licencu vozila i iskaznicu za vozača i bez posjedovanja Rješenja o dodjeli dopunske taksi oznake, ukoliko za vozilo za koje traži licencu ispuni sve propisane uslove i posjeduje izdano rješenje nadležnog općinskog organa o dodjeli taksi stajališta za tekuću godinu. (3) Taksi prevoznik koji vrši zamjenu postojećeg taksi vozila za novo vozilo, može dobiti licencu za to vozilo, s tim da prethodno vrati licencu vozila sa kojim više ne obavlja taksi djelatnost, a za isto je već imao Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake. (4) Zahtjev za dodjelu dokumenata navedenih u stavu 1. ovog člana podnosi se sukladno sa članom 3. ovog Zakona. Član 35. (Dokumenti koje trebaju posjedovati taksi prevoznici u vozilu) (1) Za vrijeme obavljanja taksi prevoza, vozač u vozilu kojim obavlja prevoz mora imati originalne ili ovjerene kopije slijedećih dokumenata: a) Rješenje nadležnog organa o obavljanju taksi djelatnosti; b) Licencu «D» izdanu za vozilo; c) Iskaznicu za vozača koji upravlja taksi vozilom; d) Rješenje o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozilo; e) Rješenje o korištenju taksi stajališta za tekuću godinu; f) Rješenje o dodjeli licence «D« za prevoznika; 13 g) Potvrdu o baždarenju taksimetra; h) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku elipsastog oblika zalijepljenu na vozilu za tekuću godinu; i) Ovjeren cjenovnik taksi usluga; (2) Izuzetno od odredbi stava (1) tačke a), ovog člana pravna lica ne moraju u vozilu imati Rješenje nadležnog organa o obavljanju taksi djelatnosti. Član 36. (Način organizovanja taksi prevoza) Taksi prevoz organizuje se po općinama zavisno o prevoznim potrebama i planskom razvoju općina i kantona na sljedeći način: a) razmještanjem taksi stajališta po općinama, b) utvrđivanjem broja vozila na taksi stajalištima. Član 37. (Taksi stajališta) (1) Taksi stajališta su propisno uređene i označene javne površine u općoj upotrebi, namjenjene za parkiranje taksi vozila u cilju prijema putnika za prevoz i to po redu dolaska, kao i prijema narudžbi i prevoza putnika prema redoslijedu. (2) Izuzetno, ukoliko putnik ima posebne zahtjeve, u pogledu urednosti i komfora vozila ili uljudnosti vozača može zatražiti uslugu i od taksi prevoznika čije vozilo nije parkirano na prvom mjestu prijema taksi stajališta. (3) Taksi stajalište ne može biti u vlasništvu pravnih ili fizičkih lica. Član 38. (Kriteriji o broju taksi stajališta, taksi vozila i načinu uređenja stajališta) (1) Plan razmještaja i broj taksi stajališta, te broj stajališnih mjesta na taksi stajalištima koja se nalaze na javnim površinama, na kraju tekuće za narednu godinu predlaže nadležni općinski organ uz saglasnost sa općinskim udruženjima taksi prevoznika. (2) Nadležni općinski organ za poslove saobraćaja dužan je najkasnije do 31. oktobra tekuće godine dostaviti Plan razmještaja i broj taksi stajališta za narednu godinu na saglasnost Ministarstvu. (3) Nadležni općinski organ ne može izdati rješenje o taksi stajalištima ako prethodno nije pribavio saglasnost Ministarstva na plan razmještaja taksi stajališta za tekuću godinu i ako isto nije propisno uređeno i obilježeno. (4) Kriterij koji se mora koristiti pri određivanju broja taksi vozila na području jedne općine je jedno taksi vozilo na 700 stanovnika. (5) Izuzetno od stava 4. ovog člana jedinice lokalne samouprave na području Kantona u sastavu kojih se nalaze razvijena turistička središta, a na osnovu ukazane potrebe mogu povećati broj taksi vozila u odnosu na broj stanovnika, odlukom Predstavničkog tijela uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (6) Prije donošenja odluke iz stava 5. ovog člana nadležna općinska služba, ukoliko ocjeni da je potrebno, može zatražiti mišljenje od taksi udruge sa područja te općine. (7) Naprijed navedeni kriterij Ministarstvo može promijeniti ako dođe do poremećaja na tržištu prometnih usluga, izdavanjem određenog broja novih saglasnosti za taksi stajališta, licenci i dopunskih taksi oznaka. 14 Član 39. (Način korištenja, raspored, red i rad na taksi stajalištima i rad izvan matične općine) (1) Način korištenja, red i rad na taksi stajalištima uređuje nadležni općinski organ općine svojim propisom. (2) Raspored taksi vozila na taksi stajalištima i kriterije za red prvenstva u raspoređivanju taksi vozila na taksi stajalištima, usaglašava se sa udruženjima taksi prevoznika po objavljenom javnom pozivu najmanje jedanput godišnje, na koji prethodnu saglasnost daje nadležni organ općine. (3) Taksi stajališta na području općine mogu koristiti samo taksi prevoznici koji su registrovani na području te općine. (4) Prevoznik koji ima registrovanu taksi djelatnost i rješenje o taksi stajalištu u matičnoj općini, ne može vršiti taksi prevoz na području druge općine. (5) Izuzetno, ukoliko taksi prevoznik vrši taksi prevoz putnika sa područja općine u kojoj ima registrovanu djelatnost na područje druge općine, dužan je korisniku prevoza izdati račun za prevoz prije početka vožnje, skinutu taksi oznaku sa krova vozila ili prekriti istu prilikom napuštanja općine i ugasiti svjetleću krovnu taksi oznaku iz člana 63. stav 1. ovog Zakona. Član 40. (Prijem i ispuštanje putnika) (1) Taksi prevoznik, odnosno taksi vozač prima putnike na prevoz na taksi stajalištu gdje je raspoređen. (2) Putnici se mogu primati na prevoz i van taksi stajališta, ako se time ne krše odredbe Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, odnosno, ako se tom radnjom ne ometa normalno i bezbjedno odvijanje saobraćaja. (3) Zabranjen je prijem i ispuštanje putnika u tunelu, prevojima, na biciklističkoj stazi, na dijelu ceste gdje bi vozilo zaklonilo saobraćajni znak ili uređaj za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova, u zoni raskrsnice i to na deset metara ispred i deset metara iza raskrsnice, kao i zoni od najmanje 25 m udaljenosti sa bilo koje strane od susjednog taksi stajališta ili niza taksi stajališta. (4) Prilikom vršenja taksi prevoza taksi oznaka na krovu vozila mora svijetliti kad je to vozilo slobodno, odnosno bez putnika. Prilikom prijema putnika na prevoz taksi vozač je dužan ugasiti svjetleću taksi oznaku na krovu vozila. Član 41. (Broj vozila na jednom taksi stajalištu) (1) Na jedno stajališno mjesto taksi stajališta može se rasporediti jedno taksi vozilo. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana na jedno stajališno mjesto u okviru taksi stajališta može se rasporediti i dva taksi vozila, ukoliko je to predvidio nadležni općinski organ svojim propisom. Član 42. (Izgradnja i obilježavanje taksi stajališta) (1) Taksi stajališta moraju biti uređena sa asfaltnim zastorom i moraju se obilježiti propisanom vertikalnom i horizontalnom saobraćajnom signalizacijom. (2) Uslove koje moraju ispunjavati taksi stajališta propisuje Ministarstvo posebnim Pravilnikom. 15 (3) Sredstva prikupljena iz naknade za dobijanje taksi stajališta općine su dužne namjenski koristiti za izgradnju novih, uređenje i održavanje postojećih taksi stajališta, odnosno za unaprjeđenje taksi djelatnosti. Član 43. (Način prijema putnika u vozilo) Pri vršenju taksi prevoza, taksi vozač na može usputno uzimati druge putnike bez saglasnosti lica koja je/su prvo započelo/la vožnju. Član 44. (Cijena prevoza ukoliko se prevozi više lica) (1) Cijena taksi prijevoza utvrđena taksimetrom ne može se uvećavati bez obzira na broj lica koja se prevoze u vozilu. (2) Ukoliko se istim vozilom prevozi više lica, cijena prevoza se dijeli podjednako na sve korisnike taksi usluge. Član 45. (Cjenovnik taksi usluga) (1) Na prijedlog prevoznika i udruženja taksi prevoznika, cjenovnik taksi usluga utvrđuje nadležni općinski organ, a saglasnost i ovjeru vrši Ministarstvo i isti mora biti istaknut na vidnom mjestu u vozilu. (2) Cjenovnikom je propisana cijena koja se naplaćuje po taksimetru ili cjenovnikom radio taksi usluge: a) početak vožnje (start); b) vožnja po pređenom kilometru (asfalt, makadam); c) čekanja putnika; d) noćne vožnje, vožnje nedjeljom i praznikom; e) prevoz putničkog prtljaga. (3) Naknada za prevezeni put utvrđuje se taksimetrom po važećem cjenovniku za taksi usluge. (4) Cijena vožnje na relacijama preko 25 km može se ugovoriti slobodnom pogodbom prije početka prevoza, bez uključenja taksimetra s tim da cijena ne može biti veća od one koja bi se utvrdila taksimetrom. (5) Prije započinjanja prevoza iz stava 4. ovog člana, taksi vozač je dužan putniku izdati račun za ugovorenu uslugu na utvrđenoj relaciji. (6) Račun treba sadržavati: a) datum vožnje; b) polazište i odredište; c) novčani iznos naknade; d) pečat taksi prevoznika i potpis vozača, kao i e) elemente - uslove utvrđene drugim propisma koji regulišu način izdavanja računa za ostvarene usluge. (7) Cijena prevoza stvari koje ne spadaju u putničku prtljagu utvrđuje se slobodnom pogodbom prije početka vožnje. 16 Član 46. (Dopunska taksi oznaka) (1) Taksi vozilo mora posjedovati Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice elipsastog oblika, dimenzija 12,5 x 8,5 cm. (2) Rješenje o dodjeli taksi oznake izdaje Ministarstvo. (3) Uslovi koje taksi prevoznik mora ispunjavati za izdavanje rješenja iz stava 2. ovog člana su slijedeći: a) Licencu za vozilo kojim se obavlja taksi prevoz; b) Iskaznicu za vozača motornog vozola; c) Rješenje o ispunjavanju tehničko – eksploatacionih uslova; d) Rješenje o taksi štandu – stajalištu od općine za prethodnu godinu; e) Potvrdu o izmirenim poreskim obavezama; f) Uvjerenje o plaćenom penzionom osiguranju; g) Uvjerenje o plaćenom zdravstvenom osiguranju; h) Dokaz o plaćenoj upravnoj taksi. (4) Dopunska taksi oznaka sadrži: a) grb kantona, b) naziv kantona i ministarstva, c) naziv općine - grada u kome je sjedište taksi prevoznika, e) broj taksi stajališta, f) evidencijski broj taksi vozila i godinu za koju važi. (5 ) Na taksi vozilo se postavlja jedna dopunska taksi oznaka i to u desnom gornjem dijelu prednjeg vjetrobranskog stakla sa unutrašnje strane. (6) Osnovnu boju dopunske taksi oznake za svaku kalendarsku godinu određuje Ministarstvo. Član 47. (Nabavka i distribucija dopunskih oznaka) (1) Nabavku i distibuciju dopunskih taksi oznaka vrši Ministarstvo. (2) Dopunska taksi oznaka se dodjeljuje po načelu jedna oznaka za jedno vozilo za tekuću kalendarsku godinu. (3) Dopunske taksi oznake se izdaju uz naknadu koja je propisana Zakonom o kantonalnim administrativnim taksama. (4) Dopunske taksi oznake izdat će se samo za ona vozila za koja taksi prevoznik posjeduje rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake. (5) Preuzimanje taksi oznake prevoznik može izvršiti nakon što vrati dopunsku taksi oznaku iz prethodne godine. (6) Stav 5. ovog člana ne odnosi se na prevoznike koji tek započinju taksi djelatnost. Član 48. (Prestanak važenja rješenja o dodjeli dopunskih oznaka) (1) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za vozilo kod taksi prevoznika-fizičkog lica, odnosno Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za taksi vozila taksi prevoznika – pravnog lica, prestaju važiti i prije isteka vremena za koje su izdate i protiv volje prevoznika ako: (a) taksi prevoznik - pravno ili fizičko lice više ne ispunjava uslove za dodjelu licence »D»; 17 (b) je taksi prevozniku istekla važeća licenca vozila; (c) je taksi prevoznik zatečen od strane saobraćajne inspekcije da vrši taksi prevoz suprotno odredbama ovog zakona, i da je ustanovljeno da je u posljednje tri godine najmanje tri puta kažnjavan za iste ili slične prekršaje; (d) izuzetak iz tačke c, ovog člana su pravna lica koja su dokazala da su kazne proizišle zbog ličnog nemara vozača koji upravlja taksi vozilom. (2) Prestanak važenja Rješenja o dodjeli dopunske oznake utvrđuje Ministarstvo. (3) Dopunsku taksi oznaku, u vidu naljepnice koja je prestala važiti i koju je rješenjem oduzeo organ iz stava 2. ovog člana, taksi prevoznik je dužan vratiti po pravosnažnosti rješenja u roku od 30 dana. Član 49. (Vođenja evidencije izdanih i vraćenih dopunskih taksi oznaka i prestanak taksi djelatnosti) (1) U slučaju odjave taksi djelatnosti ili zabrane obavljanja taksi djelatnosti, ili prestanka važenja licence, taksi prijevoznik je dužan Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku oznaku vratiti Ministarstvu u roku od 30 dana. (2) Ministarstvo je dužno voditi urednu evidenciju izdanih i vraćenih dopunskih oznaka taksi prijevoznika. (3) Nadležna općinska služba ne može odjaviti djelatnost taksi prevoza bez priloženog rješenja Ministarstva o brisanju prevoznika iz evidencije i vraćanja licence vozila, iskaznice za vozača i dopunske taksi oznake, u koliko im valjanost nije istekla. (4) Ako se uvidom u bazu podataka izdanih licenci utvrdi da je taksi prevozniku istekla licenca «D« za obavljanje taksi prevoza više od 90 dana ili ukoliko se utvrdi da taksi prevoznik u roku od 90 dana od dana registrovanja taksi djelatnosti nije od strane nadležnog ministarstva pribavio licencu „D“ za obavljanje taksi prevoza, nadležno ministarstvo dužno je o tome obavijestiti općinu kod koje je prevoznik registrirao djelatnost. (5) Nadležna općinska služba po prijemu pisane obavijesti od strane ministarstva dužna je donijeti rješenje o prestanku taksi djelatnosti za taksi prevoznika navedenog u obavijesti iz stava (4) ovog člana. (6) Sve poreske i druge obaveze koje je taksi prevoznik stekao prije donošenja rješenja iz stava (5) ovog člana ostaju evidentirane kod nadležne poreske uprave, do njihovog izmirenja. Član 50. (Prava i dužnosti taksi vozača) (1) Vozač taksi vozila dužan je u potpunosti izvršiti uslugu prevoza prema licima koja su ga unaprijed i za određeno vrijeme angažovala. (2) Ukoliko nije u mogućnosti naručenu vožnju započeti ili započetu vožnju završiti, vozač taksi vozila obavezan je za najkraće vrijeme licima koja su naručila prevoz obezbjediti drugo vozilo i taksi vozača. (3) Eventualne troškove pretovara prtljage u slučaju započete, a nedovršene vožnje snosi taksi vozač koji je vožnju započeo. (4) Zaposlenik kod pravnog lica koje vrši taksi prevoz dužan je na zahtjev ovlaštenog lica predočiti svu zaduženu dokumentaciju i opremu na osnovu specifikacije ovjerene od strane poslodavca i radnika. 18 Član 51. (Način naručivanja usluge) (1) Taksi prevoznik dužan je pružiti uslugu svakom licu koje prijevoz naruči neposredno ili telefonom putem dispečerskog centra, bez obzira na dužinu vožnje, osim: a) ako je naručitelj vidno pod uticajem alkohola, ili drugih opojnih sredstava; b) ako su naručitelj i njegova prtljaga toliko prljavi da bi mogli uprljati unutrašnjost vozila ili drugih lica koja se prevoze; c) ako uslovi na cesti ne dozvoljavaju normalnu i bezbjednu vožnju; i d) u svim drugim slučajevima u kojima taksi prevoznik ocijeni da mu prijeti opasnost po život i imovinu od strane putnika ili njegove prtljage. (2) Taksi prevoznik ne smije prevoziti bez pratnje djecu mlađu od 7 godina. Član 52. (Veličina lične prtljage) Taksi prevoznik dužan je primiti prtljagu lica koje prevozi, te istu smjestiti u prostor za prtljagu ako njezina težina ne prelazi 50 kg, i uklapa se u gabarit prtljažnika. Član 53. (Naručivanje prevoza telefonski ili radio vezom) (1) Ako lice naruči prevoz unutar gradske zone gdje taksi prevoznik ima registrovanu djelatnost telefonskim pozivom preko radio - taksi centra ili određenog taksi stajališta, prima se na prevoz na mjestu koje odredi putnik. (2) Naknada za prevoz iz prethodnog stava računa se od mjesta prijema putnika. Član 54. (Odredište vožnje) Odredište vožnje određuje putnik. Taksi vozač dužan je prevoz obaviti najkraćim putem, odnosno putom kojeg mu odredi putnik ako uslovi na putu omogućavaju normalnu i bezbjednu vožnju. Član 55. (Naplata prevoza po završetku vožnje) (1) Po završetku vožnje, lica koja se prevoze obavezna su platiti ugovorenu ili taksimetrom utvrđenu cijenu prevoza. (2) Ukoliko taksi vozač ne uključi taksimetar, a cijena prevoza nije unaprijed ugovorena, lica koja se prevoze nisu obavezna platiti naknadu za izvršeni prevoz, osim cijene starta utvrđene cjenovnikom. Član 56. (Ponašanje vozača parkiranog taksi vozila) (1) Za vrijeme dok je taksi vozilo parkirano na taksi stajalištu vozač taksi vozila, zbog efikasnijeg pružanja usluga, dužan je biti u taksi vozilu ili pored taksi vozila. (2) Vozač taksi vozila ne mora biti u vozilu ili pored vozila, ukoliko pomaže 19 starijim licima, odnosno dostavlja prtljagu i lične stvari putnika, kao i drugim slučajevima opravdanog kratkotrajnog i neophodnog odsustva, te u vrijeme pauze za topli obrok u trajanju 30 minuta. Član 57. (Ometanje vozača u toku vožnje) (1) Na zahtjev lica koje se prevozi, vozač taksi vozila dužan je isključiti radio aparat. (2) Za vrijeme vožnje, lica koja se prevoze ne smiju taksi vozača ometati u vožnji niti praviti štetu na vozilu, te je u tim situacijama taksi prevoznik ovlašten poduzeti mjere samopomoći ili obavjestiti ovlašteno službeno lice o ometanju i šteti nanesenoj od strane putnika. Član 58. (Zabrana pušenja u vozilu) (1) U vrijeme obavljanja prevoza licu u taksi vozilu je zabranjeno pušenje. (2) Taksi prevoznik je obavezan u taksi vozilu na vidnom mjestu istaknuti natpis o zabrani pušenja. Član 59. (Zaboravljene stvari putnika) Po završetku vožnje taksi vozač je dužan pregledati vozilo, a nađene stvari odmah, a najkasnije u roku od 24 sata prijaviti najbližoj dispečerskoj taksi službi i policijskoj postaji. Član 60. (Poseban ispit za taksi vozača) Taksi vozač, koji prvi put počinje sa radom i nije u evidenciji Ministarstva, odnosno nije mu bila izdata iskaznica za taksi vozača, pored uslova propisanih Zakonom o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine, mora imati položen poseban ispit za taksi vozača. Član 61. (Imenovanje Komisija i način organizovanja posebnog ispita za taksi vozača) (1) Ispit za taksi vozača obuhvata poznavanje propisa koji regulišu oblast taksi prevoza, poznavanje saobraćajne psihologije, propisa o bezbjednosti saobraćaja, provjeravanje poznavanja kulturno - istorijskih, privrednih, sportskih, ugostiteljsko - turističkih i drugih znamenitosti kantona, grada i općina, te poznavanje prava i dužnosti taksi prevoznika, odnosno taksi vozača. (2) Ispit se polaže pred ispitnom komisijom koju imenuje Ministar. (3) O položenom ispitu izdaje se Uvjerenje. (4) Odredbe u vezi polaganja posebnog ispita za taksi vozača, obimu gradiva koje treba obraditi, način obuke vozača, rokova za polaganje ispita, sastavu komisije, načinu vođenja evidencije izdatih uvjerenja, bliže će se urediti pravilnikom koji donosi Ministar. 20 Član 62. (Odjevanje i ponašanje taksi vozača) Za vrijeme vršenja taksi prevoza, vozač taksi vozila ne smije pušiti u vozilu, mora biti uredno i pristojno odjeven (duge pantalone, košulja ili majica sa rukavima) i pristojno se odnositi prema putnicima. Član 63. (Način obilježavanja taksi vozila) (1) Taksi vozilo, pored uslova propisanih Zakonom o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine, mora ispunjavati i sljedeće uslove: a) da na krovu vozila ima čvrsto pričvršćenu svijetleću taksi oznaku sa natpisom «TAXI» dimenzija 260 x160mm; b) da vozilo koje posjeduje radio-taksi, ima oznaku «RADIO-TAXI» dimenzija 500 x 120 mm, na kojoj mora biti ispisan identifikacijski broj licence Regulatorne agencije za komunikacije BiH za korištenje radio stanice koja se mora nalaziti u vozilu i (c) da su oznake simbola na taksi tablama na krovu vozila crne boje na žutoj podlozi. (2) Taksi vozilo može biti obilježeno drugim dodatnim oznakama osim oznaka iz prethodnog stava, ukoliko su dodatne oznake propisane ovim zakonom ili drugim propisom vezane za naziv pravna lica ili taksi udruženja. (3) Na krovu taksi vozila ne smiju biti postavljene reklame. (4) Sva putnička vozila koja posjeduju oznaku na krovu vozila koja svojim oblikom, izgledom, bojom, natpisom i slično asociraju na taksi oznaku, a nisu registrovana odnosno nemaju odobrenje za obavljanje taksi prevoza smatra se da taksi djelatnost obavljaju nelegalno. (5) Svako taksi vozilo koje nije obilježeno u skladu sa odredbama ovog člana, smatra se da obavlja nelegalno taksi prevoz i krši odredbe ovog Zakona. Član 64. (Oduzimanje dokumentacije za obavljanje taksi prevoza) (1) Taksi prevozniku – pravnom licu koje ne posjeduje Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice za tekuću godinu ili ne podnese kompletan zahtjev za njihovu dodjelu do kraja trećeg mjeseca za tekuću godinu, stavit će se van snage Rješenje o dodjeli licence prevoznika, oduzeti Licenca vozila i iskaznica za vozača motornih vozila. (2) Taksi prevozniku – fizičkom licu koje ne posjeduje Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice za tekuću godinu ili na vrijeme ne podnese kompletan zahtjev za njihovu dodjelu za tekuću godinu, stavit će se van snage Rješenje o dodjeli licence prevoznika, oduzeti Licenca vozila i iskaznica za vozača motornih vozila. (3) Taksi prevoznik je dužan po pravosnažnosti rješenja o stavljanju van snage dokumenata iz stava 1. i 2. ovog člana, vratiti Ministarstvu Rješenje o dodjeli licence prevoznika, Licence vozila, iskaznice za vozača i Rješenja o dodjeli dopunske taksi oznake sa pripadajućom dopunskom taksi oznakom u obliku naljepnice u roku od 30 dana. 21 IX. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 65. (Inspekcijski nadzor) (1) Poslove inspekcijskog nadzora nad sprovođenjem odredbi ovog Zakona vrše kantonalni ispektori za cestovni promet (u daljem tekstu: inspektor). (2) Poslove nadzora nad provođenjem odredbi ovog Zakona pored inspektora iz stava 1. ovog člana, a koji se odnose na taksi prevoz i javni prevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju putničkih vozila sa (1+1) i (1+8) sjedišta, vrše i policijski službenici koji vrše nadzor nad bezbjednosti cestovnog saobraćaja na području kantona. (3) U slučajevima za koji je ovim Zakonom predviđeno donošenje upravne mjere otklanjanja utvrđenih nedostataka, privremene zabrane obavljanja djelatnosti, isključenja vozila iz saobraćaja ili privremeno oduzimanja vozila, ovlašteni policijski službenik iz stava 2. ovog člana sastavlja službenu zabilješku koju na daljni postupak dostavlja kantonalnom inspektoru. Član 66. (1) Inspektor može biti lice koje je diplomirani inženjer saobraćaja cestovnog smjera i ima položen stručni ispit predviđen za rad u organima državne službe i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima iz svoje struke nakon završene visoke stručne spreme. (2) Kantonalni ministar može, po potrebi, rješenjem privremeno ovlastiti i drugo lice koje ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana, da izvrši određene poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovlaštenjima inspektora. Član 67. (1) Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima i poduzetim mjerama. (2) Sadržaj i način vođenja evidencije iz stava 1. ovog člana propisuje ovlašteni ministar sukladno Zakonu. Član 68. (1) Nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega inspektor obavlja u sjedištu i drugim poslovnim prostorijama pravnog ili fizičkog lica. (2) Postupak nadzora nad provođenjem odredbi ovog Zakona pokreće se po službenoj dužnosti ili na pisani zahtjev fizičkog ili pravnog lica. (3) Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora ovlašten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog zakona. (4) Zaustavljanje vozila u smislu prethodnog stava ovog člana, inspektor vrši isticanjem pločice koja je u obliku prometnog znaka „Zabranjen saobraćaj svim vozilima u oba smjera“ na kojoj je ispisano „STOP INSPEKCIJA“. (5) Vozač motornog vozila na znak iz prethodnog stava dužan je zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora. (6) Za obavljanje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu tehničku opremu i označena službena vozila. (7) Kantonalni ministar posebnim aktom odredit će način obilježavanja službenog vozila, te potrebnu tehničku opremu za vršenje inspekcijskog nadzora. 22 Član 69. (1) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati iskaznicu. (2) Oblik i sadržaj iskaznice propisuje ovlašteni ministar u skladu sa Zakonom. Član 70. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektori posebno nadziru: - ispunjavanje uslova za obavljanje djelatnosti javnog prevoza i prevoza za vlastite potrebe; - način obavljanja prevoza lica, tereta ili lica i tereta na području Hercegovačko- neretvanskog kantona; - ispunjavanje propisanih uslova za vozila kojima se obavlja prevoz na području Hercegovačko-neretvanskog kantona; - ispunjavanje propisanih uslova i načina rada i korištenja autobuskih i teretnih stanica; Član 71. (1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten: 1) pregledati: - poslovne i druge prostorije; - vozila, uređaje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i tereta; - poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u vezi s prevozničkom djelatnosti; - rješenje za rad stanici tehničkog pregleda kao i dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju tehnički pregled vozila, umjerenost opreme i primjenu jedinstvenog cjenovnika na stanici tehničkog pregleda; - dokumentaciju i evidencije, računarske baze podataka koje omogućavaju uvid u poslovanje i primjenu propisa u svezi s prevozničkom djelatnosti; 2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu: - ispunjavanja propisanih uslova za obavljanje određene vrste prevoza; - ispunjavanja uslova za rad autobuskih i teretnih stanica; - ispunjavanja propisanih tehničko-eksploatacionih uslova i svojstava predviđenih standardima za vozila; - propisnog vršenja tehničkog pregleda; - održavanja voznog reda; - propisnog obavljanja poslova vozača ili člana posade vozila; - kao i u svim drugim slučajevima neprimjenjivanja propisa nad kojima se obavlja nadzor; 3) privremeno zabraniti: - obavljanje javnog prevoza ili prevoza za vlastite potrebe suprotno odredbama ovog Zakona; - korištenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uslove prema odredbama ovog zakona; - obavljanje poslova vozača, odnosno člana posade motornog vozila ako utvrdi da vozač, odnosno član posade vozila nema iskaznicu za vozača, nije u radnom odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno vlasnika vozila, onemogući izvršenje inspekcijskog pregleda ili odbije izvršiti naređenje inspektora; - obavljanje taksi prevoza ako utvrdi da prevoznik ne ispunjava uslove propisane odredbama ovog zakona i drugih propisa; Mjera privremene zabrane iz tačke 3. ovog člana traje do otklanjanja nedostataka. 4 ) isključiti vozilo iz saobraćaja, ako utvrdi da: - prevoznik obavlja javni prevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom prometu putničkim vozilima sa (1+1) do (1+8) sjedišta, - prevoznik ne posjeduje dopunsku taksi oznaku za tekuću godinu, 23 - taksi prevoznik vrši taksi prevoz sa područja općine u kojoj ima registriranu djelatnost na područje druge općine, a da nije korisniku prevoza izdao račun i ugasio svijetleću krovnu taksi oznaku za prevoz prije početka vožnje. Član 72. (1) Inspektor će donijeti rješenje i odmah primijeniti mjeru isključenja vozila iz saobraćaja, odnosno udaljiti vozača ili člana posade iz vozila ako utvrdi da: - vozilom se čine radnje za koje se može izreći mjera privremene zabrane iz člana 71. stav 1. tačka 3. alineje 1., 2. ili 4. ovog Zakona; - vozač ili član posade vozila obavlja poslove i zadaće i pored izrečene mjere privremene zabrane iz člana 71. stav 1. tačka 3. alineja 3. ovog zakona; - vozač je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, a u vozilu nema drugog vozača tog prevoznika koji je sposoban upravljati vozilom, - vrši se prevoz i vozilo koristi u okolnostima obavljanja djelatnosti prijevoza suprotno odredbama ovog Zakona pri čemu se ugrožava javni interes, interes trećih lica ili bezbjednost putnika u saobraćaju. (2) Prilikom isključenja vozila iz saobraćaja inspektor oduzima saobraćajnu dozvolu za vozilo i registarskih tablica i o tome izdaje odgovarajuću potvrdu. (3) Obavezu skidanja registarskih tablica izvršit će vozač i iste predati inspektoru. (4) Ukoliko vozač odbije da skine registarske tablice, vozilo se o trošku vlasnika ili vozača vozila upućuje na najbližu stanicu tehničkog pregleda ili najbližu automehaničarsku radionicu u kojoj će se obaviti skidanje registarskih tablica. (5) Mjera isključenja vozila iz stava 1. ovog člana izriče se do otklanjanja nedostataka koji su rješenjem utvrđeni i do izvršenja prekršajnog naloga koji je inspektor izdao za učinjeni prekršaj. (6) Sve posljedice i troškove nastale zbog isključenja ili oduzimanja vozila iz saobraćaja i zabrane vršenja poslova na radnom mjestu vozača, odnosno člana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili fizičko lice. Član 73. (1) Inspektor upućuje vozilo na izvanredni tehnički pregled izdavanjem naloga za izvanredni tehnički pregled. (2) Ukoliko se utvrdi neispravnost vozila na izvanrednom tehničkom pregledu, inspektor donosi rješenje o privremenom isključenju vozila iz saobraćaja i isključuje vozilo iz saobraćaja do otklanjanja utvrđenih nedostataka. (3) U slučaju utvrđene neispravnosti vozila na izvarednom tehničkom pregledu troškove obavljenog tehničkog pregleda snosi vlasnik vozila, a u slučaju ispravnosti vozila troškove izvanrednog tehničkog pregleda snosi institucija u kojoj radi ovlašteno službeno lice koje je uputilo vozilo na izvanredni tehnički pregled. Član 74. (1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor može oduzeti pravnom ili fizičkom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode iz računarskih baza podataka (ispis itd.) ako posumnja u njihovu ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju sukladno toj dokumentaciji, ispravama i evidencijom iz računarske baze podataka. (2) Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz računarske baze podataka se oduzimaju privremeno, odnosno na vrijeme potrebno za utvrđivanje njihove ispravnosti ili do donošenja konačnog rješenja pri čemu se nadziranom pravnom licu ili fizičkom licu izdaje potvrda. 24 Član 75. (1) O poduzimanju upravnih mjera kojim se naređuje otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti i poduzimanje drugih upravnih mjera i radnji, za koje je ovim zakonom i propisima donesenim temeljem njega ovlašten, inspektor donosi rješenje. (2) Protiv rješenja što ga donosi inspektor može se izjaviti žalba ministru u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Žalba protiv rješenja iz člana 71. stav 1. tačka 3. i članova 72. do 74. ovog zakona ne odgađa njegovo izvršenje. (4) Rješenje ministra donijeto po žalbi je konačno. Član 76. (1) Pravna ili fizička lica dužna su omogućiti inspektoru obavljanje poslova iz članova 71. do 75. ovog Zakona. (2) Pravna ili fizička lica, čije je poslovanje podvrgnuto nadzoru inspektora, dužna su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku dostaviti tačne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje poslova iz njegove mjerodavnosti. X. KAZNENE ODREDBE Člank 77. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši javni prevoz putnika bez registrovane djelatnosti, člana 6. stav (2) i stav (4) ovog Zakona; 2. taksi prevoznik vrši prevoz putnika na području druge općine i bez ugašene svijetleće krovne taksi oznake, suprotno odredbama člana 39. stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 3. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama iz člana 46. ovog Zakona; 4. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije iz člana 66. stav (1), ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1). tačka 1. ovog člana pored novčane kazne izriče se i mjera oduzimajna imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1), tačka 2. ovog člana, pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri mjeseca do šest mjeseci. (4) Za prekršaje iz stava (1), ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (5) Za ponovljene prekršaje iz stava (1), tačka 1. i tačka 2. ovog člana, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je prekršaj napravljen. Član 78. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 25 1.vrši javni gradski linijski prevoz putnika bez autobusa koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima se invaliditetom član 7, stav (1) ovog Zakona; 2. vrši taksi prevoz putnika vozilom koje ne ispunjava uslove iz člana 32. stav (1). ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 1. ovog člana pored novčane kazne izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (4) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1), tačka 2. ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je prekršaj napravljen. Član 79. (Kaznene odredbe za pravno i odgovorno lice) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši prodaju karata bez ugovora o korištenju usluga autobuskih stanica iz člana 19. stav (1) ovog Zakona; 2. vrši vanlinijski prevoz putnika suprotno odredbama člana 23. ovog Zakona; 3. vrši ugovoreni prevoz putnika suprotno odredbama člana 24. ovog Zakona; 4. vrši javni prevoz tereta bez registrirane djelatnosti suprotno odredbama člana 25. stav (1), ovog Zakona; 5. vrši javni prevoz tereta bez uredno popunjenog i ovjerenog tovarnog lista – otpremnice, (član 28. stav (1). ovog Zakona); (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. Član 80. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. ne donese Pravilnik kojim se propisuju prava i obaveze članova posade vozila iz člana 8. stav (1) ovog Zakona; 2. ne postupi u skladu sa članom 9. stav (1) ovog Zakona; 3. vrši linijski prevoz putnika suprotno ugovoru o kooperaciji iz člana 20. stav (1) ovog Zakona; 4. vrši prevoz za vlastite potrebe bez upisane djelatnosti u sudski registar iz člana 27. stav (1) ovog Zakona; 5. vrši rent-a-car prevoz suprotno odredbama člana 29. ovog Zakona; 6. počne obavljati taksi prevoz bez prethodno pribavljenih dokumenata iz člana 34. stav (1), alineja od a), do e). ovog Zakona ); 7. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 40. stav (1) ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. Član 81. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) 26 (1) Novčanom kaznom do 500,00 do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. ne organizuje i ne omogući edukaciju vozača u skladu sa članom 10. stav (1) ovog Zakona; 2.vrši linijski prevoz putnika suprotno odredbama člana 16. stav (1) i stav (2) ovog Zakona; 3. vrši linijski prevoz putnika suprotno odredbama člana 17. ovog Zakona; 4. ne označi prazan autobus u skladu sa članom 18. ovog Zakona ); 5. neuredno održava liniju u skladu sa članom 21. ovog Zakona; 6. vrši rent-a-car prevoz suprotno odredbama člana 30. ovog Zakona; 7. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 32. stav (3) ovog Zakona. 8. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 33. stav (1) ovog Zakona. 9. taksi prevoznik ne posjeduje dokumente iz člana 35. stav (1) alineja od b). do i) ovog Zakona, 10. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 37. stav (1) ovog Zakona; 11. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 40. stav (2), stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 12. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 43. ovog Zakona; 13. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 44. ovog Zakona; 14. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 45. stav (3) i stav (5) ovog Zakona; 15. vrši taksi prevoz putnika poslije prestanka važenja dokumenata iz člana 48. ovog Zakona; 16. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 50. stav (1) i stav (2) ovog Zakona; 17. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 51. stav (1) i stav (2) ovog Zakona; 18. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 53. stav (1) ovog Zakona; 19. se ne pridržava odredbi o zabrani pušenja iz člana 58. ovog Zakona; 20. taksi vozilo nije obilježeno u skladu sa odredbama člana 63. ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 6. ovog člana pored novčane kazne izriče se i mjera oduzimajna imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 13. ovog člana pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri do šest mjeseci. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (5) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačka 6. ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je učinjen prekršaj. Član 82. (Kaznene odredbe za fizička lica - prevoznike) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice prevoznik ako: 1. vrši obrt iz oblasti prevoza suprotno odredbama člana 5. stav (1) ovog Zakona; 2. vrši javni prevoz putnika suprotno odredbama člana 6. stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 27 3. unutrašnjost vozila nije zagrijana u skladu sa članom 17. ovog Zakona; 4. ne označi prazan autobus u skladu sa članom 18. ovog Zakona ; 5. vrši izvanlinijski prevoz putnika suprotno odredbama člana 23. ovog Zakona; 6. vrši javni prevoz tereta suprotno odredbama člana 25. ovog Zakona. 7. vrši javni prevoz tereta bez saglasnosti, suprotno odredbama člana 26. ovog Zakona. 8. vrši prevoz tereta za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 27. stav (2) i stav (3) ovog Zakona, 9. vrši prevoz tereta za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 28. stav (1) ovog Zakona; 10. vrši taksi prevoz putnika vozilom koje ne ispunjava uslovr iz člana 30. ovog Zakona; 11. vrši taksi prevoz putnika bez posjedovanja Rješenja za obavljanje taksi djelatnosti član 33. stav (2) ovog Zakona; 12. počeo da obavlja taksi prevoz bez prethodno pribavljenih dokumenata iz člana 34. stav (1) alineja od a). do e).ovog Zakona; 13. taksi prevoznik ne posjeduje dokumente iz člana 35. stav (1) alineja od a) do i). ovog Zakona; 14. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 37. stav (1) ovog Zakona; 15. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 39. stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 16. taksi prevoznik vrši prijem i ispuštanje putnika suprotno odredbama člana 40. ovog Zakona; 17. taksi prevoznik vrši usputni prijem drugih putnika bez suglasnosti putnika koji je prvi započeo vožnju suprotno odredbama člana 43. ovog Zakona; 18. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 44. ovog Zakona; 19. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 45. stav (3) i stav (5) ovog Zakona; 20. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 46. ovog Zakona; 21. vrši taksi prevoz putnika poslije prestanka važenja dokumenata iz člana 48. ovog Zakona; 22. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 50. stav (1) i stav (2) ovog Zakona; 23. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 51. ovog Zakona; 24. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 53. ovog Zakona; 25. naplati prevoz po završetku vožnje suprotno odredbama člana 55. stav (2) ovog Zakona; 26. taksi prevoznik se ponaša suprotno odredbama člana 56. ovog Zakona; 27. taksi prevoznik se ne pridržava odredbi o zabrani pušenja iz člana 58. ovog Zakona; 28. taksi vozilo nije obilježeno u skladu sa odredbama člana 63. ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 2. ovog člana pored novčane kazne izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 14. ovog člana pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri do šest mjeseci. (4) Za prekršaj iz stava (1) tačka 2., tačka 9. i tačka 14. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM i vlasnik vozila. (5) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačka 2., tačka 9. i tačka 14. ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je učinjen prekršaj. 28 Član 83. (Kaznene odredbe za vozače, službena lica i putnike) (1) Novčanom kaznom u iznosu do 100,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač odnosno član posade vozila, ili službeno lice na autobusnom kolodvoru, ili lice u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi, ili lice koje upravlja zaprežnim vozilom ako: 1. vozač upravlja vozilom bez Rješenja za obavljanje javnog prevoza iz člana 6. stav (5) ovog Zakona; 2. vozač i članovi posade vozila ne postupe u skladu sa pravilnikom iz člana 8. stav (2) ovog Zakona; 3. vozač autobusa ne postupi u skladu sa odredbama člana 9. ovog Zakona; 4. vozač autobusa odbije da pristupi edukaciji iz člana 10. stav (2) ovog Zakona; 5. vozač autobusa ne postupi prema licima sa invaliditetom na način propisan članom 11. ovog Zakona; 6. vozač autobusa ne omogući unošenje ručnog prtljaga iz člana 12. ovog Zakona; 7. putnik u vozilu razgovara sa vozačem ili ga ometa u vožnji (član 13. ovog Zakona); 8. vozač ne zagrije unutrašnjost vozila u skladu sa članom 17. ovog Zakona; 9. vozač ne označi prazno vozilo u skladu sa članom 18. ovog Zakona ; 10. službeno lice na autobuskoj stanici postupi suprotno odredbama člana 19. stav (1) ovog Zakona; 11. odgovorno lice kod prevoznika ukoliko ne postupi u skladu sa odredbama iz člana 19. stav (3) ovog Zakona; 12. vozač neuredno održava polaske odnosno povratke suprotno članu 21. ovog Zakona; 13. vozač upravlja vozilom kojim se vrši javni prevoz tereta a da nije zaposlenik tog subjekta iz člana 25. stav (1) ovog Zakona; 14. vozač upravlja vozilom u kojem nema dokumentacije za obavljanje obrta javnog prevoza iz člana 26. stav (3) ovog Zakona; 15. vozač upravlja motornim vozilom za vlastite potrebe bez rješenja iz člana 27. stav (6) ovog Zakona; 16. vozač u vozilu nema tovarni list iz člana 28. ovog Zakona; 17. taksi vozač ne postupi na način propisan članom 37. stav (2) ovog Zakona; 18. taksi vozač vrši prijem i ispuštanje putnika suprotno odredbama člana 40. ovog Zakona; 19. taksi vozač primi drugog putnika bez saglasnosti putnika koji je prvi započeo vožnju (član 43. ovog Zakona); 20. taksi vozač naplati cijenu prevoza suprotno odgedbama člana 44. ovog Zakona; 21. taksi vozač naplati cijenu prevoza suprotno odgedbama člana 45. stav (2) ovog Zakona; 22. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 50. stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 23. taksi vozač odbije pružiti uslugu prevoza iz člana 51. ovog Zakona; 24. taksi vozač odbije primiti prtljag lica koje prevozi ( član 52. ovog Zakona); 25. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 54. ovog Zakona; 26. naplati prevoz po završetku vožnje suprotno odredbama člana 55. stav (2) ovog Zakona; 27. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 56. ovog Zakona; 28. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 57. stav (1) ovog Zakona; 29. putnik u taksi vozilu postupa suprotno odredbama člana 57. stav (2) ovog Zakona; 30. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 59. ovog Zakona; 29 31. taksi vozač upravlja taksi vozilom bez položenog ispita iz člana 60. ovog Zakona; 32. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 62. ovog Zakona; (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana izdaje se prekršajni nalog ili podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. XI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 84. (Važenje ranije pribavljenih dokumenata) (1) Prevoznici koji su po ranijim propisima imali važeće dokumente za obavljanje javnog prevoza dužni su usuglasiti svoje poslovanje u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Dokumenti na osnovu kojih su prijevoznici obavljali javni prevoz, koji se ne usklade sa ovim Zakonom u roku iz stava (1) ovog člana, prestaju važiti. Član 85. (Rokovi za donošenje podzakonskih akata) Ministar će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti slijedeće akte: 1. Pravilnik o obrascima na kojima se podnose zahtjevi iz člana 3. stav (2) ovog Zakona. 2. Pravilnik o načinu organizacije i broju vozila javnog gradskog prevoza iz člana 7. stav (2) ovog Zakona. 3. Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati taksi stajališta iz člana 42. stav (2) ovog Zakona. 4. Pravilnik o polaganju posebnog ispita za taksi vozače, iz člana 61. stavka (4) ovog Zakona. Član 86. (Prestanak važenja ranije donesenih kantonalnih propisa) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o prevozu u unutarnjem cestovnom prometu na području HNK («Službene novine HNK», broj 5/2000), Pravilnik o organizaciji i načinu obavljanja taksi prevoza lica na području Hercegovačko – neretvanskog kantona («Službene novine HNK», broj 8/2007). Član 87. Za sva ostala pitanja koja nisu regulisana ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o cestovnom prevozu FBiH i podzakonskih akata donesenih na osnovu navedenog Zakona. Član 88. (Stupanje na snagu Zakona) 30 Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenim novinama Hercegovačko – neretvanskog kantona». Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegovačko – neretvanski kanton S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXV-233/13 Mostar, 28.06.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r.
Zakon o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 05/13 31.05.2013 SN ZDK 12/20, SN ZDK 06/18, SN ZDK 06/09 zakon,zdk,promet nekretnina,porez petak, 31.05.2013. „SLUŢBENE NOVINE ZENIĈKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 5 – strana 325 156. Na temelju ĉlanka 37. stavak 1. toĉka g) Ustava Zeniĉko-dobojskog kantona, Skupština Zeniĉko-dobojskog kantona, na 36. sjednici, odrţanoj dana 07.05.2013. godine, donosi Z A K O N o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina Ĉlanak 1. (Dopuna ĉlanka 6.) U ĉlanku 6. stavak 1. Zakona o porezu na promet nekretnina („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona“, broj: 6/09), iza taĉke m) dodaje se nova toĉka n), koja glasi: “na promet nekretnina izmeĊu općine i drugih osoba ukoliko je obveznik poreza na promet nekretnina općina na ĉijem podruĉju se ta nekretnina nalazi“. Ĉlanak 2. (Stupanje na snagu) Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenim novinama Zeniĉko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-10491/13 PREDSJEDATELJ Datum, 07.05.2013. godine Zenica Sretko Radišić, v.r. .............................................................................................. VLADA 157. Na temelju ĉlanka 16. stavak 1. Zakona o Vladi Zeniĉko-dobojskog kantona – Preĉišćeni tekst ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona", broj 7/10) i ĉlanka 20. stavak 2. i ĉlanaka 21. i 22. Zakona o dopunskim pravima branitelja i ĉlanova njihovih obitelji ("Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona" broj 6/06, 9/07 i 18/12), Vlada Zeniĉko-dobojskog kantona, na prijedlog Minstarstva za braniteljska pitanja, na nastavku 107. sjednice, odrţanom dana 18.04.2013.godine, d o n o s i U R E D B U O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PREDNOSTI U ŠKOLOVANJU BRANITELJA I ĈLANOVA NJIHOVIH OBITELJI Ĉlanak 1. (Izmjena i dopuna ĉlanka 1. - Predmet Uredbe) U ĉlanku 1. Uredbe o prednosti u školovanju branitelja i ĉlanova njihovih obitelji ("Sluţbene novine Zeniĉkodobojskog kantona" broj 12/07, u daljnjem tekstu: Uredba), iza broja "6/06" veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza broja "9/07" dodaju se rijeĉi: "i 18/12". Ĉlanak 2. (Izmjene i dopune ĉlanka 2. - Definicije) U ĉlanku 2. u stavku (4) iza rijeĉi: "izvan braka" rijeĉ "ili" se zamjenjuje zarezom, iza rijeĉi: "usvojeno dijete" dodaje se zarez i rijeĉi: "kao i pastorĉe koje je sa istim ţivjelo u zajedniĉkom kućanstvu najmanje posljednju godinu dana", nakon ĉega se stavlja toĉka, a ostatak teksta se briše. Ĉlanak 3. (Izmjena ĉlanka 12. - Izuzeće) U ĉlanku 12. toĉka c) broj "150" zamjenjuje se brojem "200". Ĉlanak 4. (Izmjena ĉlanka 15. - Potrebna dokumentacija) U ĉlanku 15. toĉka f) se briše. Ĉlanak 5. (Izmjena ĉlanka 16. – Izbor kandidata) U ĉlanku 16. stavak (2) rijeĉi: "U sluĉaju nedovoljnog iznosa sredstava namijenjenih u svrhu novĉane pomoći" na poĉetku reĉenice, se brišu. Ĉlanak 6. (Izmjena ĉlanka 18. - Socijalno-ekonomska situacija) U ĉlanku 18. stavak (4) rijeĉi: "uvjerenje porezne uprave o ostvarenom prihodu (završni raĉun za proteklu godinu) odnosno plaćenom porezu za druge djelatnosti," se brišu. Ĉlanak 7. (Brisanje ĉlanka 20. - Stimulativni bodovi) Ĉlanak 20.Uredbe se briše.
Zakon o prostornom uređenju u građenju BPK (Prečišćen tekst) Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 07/13 30.05.2013 SN BPK 11/24, SN BPK 08/22, SN BPK 07/17, SN BPK 06/15, SN BPK 16/13 građenje
Zakon o sudskim pristojbama Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 05/13 28.05.2013 SN Kantona 10 03/16, SN Kantona 10 08/13 sud,sudske takse,takse,pristojbe Str. 138 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 100. ODLUKA o prihvaćanju Mišljenja Ministarstva gospodarstva broj: 05-04-2- 17-46/13 od 8. svibnja 2013. godine i odobravanju Studije o opravdanosti dodjeljivanja koncesije za izgradnju vjetroparka u cilju korištenja vjetropotencijala za proizvodnju električne energije na području općine, Glamoč na lokacijama Slovinj i Dževa ................. 235 101. ODLUKA o prihvaćanju Mišljenja Ministarstva gospodarstva broj: 05-04-2- 17-304/13 od 8. svibnja 2013. godine i odobravanju Studije o opravdanosti dodjeljivanja koncesije za izgradnju vjetroparka u cilju korištenja vjetropotencijala za proizvodnju električne energije na području općine Tomislavgrad na lokacijama Tušnica i Velika Ljubuša 236 102. ODLUKA o davanju suglasnosti na prijedlog ugovora, određivanju i ovlaštenju mjerodavnog ministarstva za potpisivanje ugovora o koncesiji s poduzećom "ČAJUŠA" d.o.o. Kupres ....................... 237 103. RJEŠENJE o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije ..... 237 104. RJEŠENJE o imenovanju člana Upravnog vijeća Sveučilišta u Mostaru, iz Hercegbosanske županije ....................... 238 MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE KULTURE, I ŠPORTA 105. PRAVILNIK o početku i završetku nastave i trajanju odmora učenika srednjih škola u školskoj godini 2013./2014. ....... 238 106. PRAVILNIK o početku i završetku nastave i trajanju odmora učenika osnovnih škola u školskoj godini 2013./2014. ....... 239 SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE *** Na temelju članka 26.e Ustava Hercegbosanske Županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj: 03/96, 09/00, 09/04 i 10/05 ) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske Županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj: 08/03, 14/03, 01/04 i 06/05 ), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 15. svibnja 2013. godine, donijela je ZAKON o sudskim pristojbama I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Plaćanje sudske pristojbe (1) Ovim Zakonom reguliraju se pitanja vezana za sudske pristojbe i utvrđuje postupak i način plaćanja sudskih pristojbi, kao i druga pitanja u svezi s tim, u postupcima pred sudovima u Hercegbosanskoj županiji (u daljnjem tekstu: Županija). (2) Postupci u kojima se plaća sudska pristojba i visina sudske pristojbe za pojedine radnje utvrđeni su u Tarifi sudskih pristojbi koja se nalazi u prilogu ovog Zakona i čini njegov sastavni dio. Članak 2. Obveznik plaćanja pristojbe (1) Pristojbe propisane ovim Zakonom plaća osoba po čijem zahtjevu ili u čijem interesu se poduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim Zakonom utvrđeno plaćanje pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbeni obveznik). (2) za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske pristojbuje dužna platiti osoba koja podnosi podneske i osoba na čiji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno osoba u čijem interesu se poduzimaju radnje. (3) Za odluku prvostupanjskog suda pristojbuje dužan platiti tužitelj, odnosno predlagatelj, a za sudsku nagodbu pristojbu su dužne platiti obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugačije ugovoreno. (4) Za odluku drugostupanjskog suda i za odluku po izvanrednom pravnom lijeku, pristojbu je dužan platiti podnositelj žalbe, odnosno osoba u čijem interesu je pokrenut postupak po izvanrednom pravnom lijeku. (5) Kada su sukladno odredbama ovog Zakona pristojbu dužne platiti dvije ili više osoba zajedno, njihova obveza je solidarna. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 139 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 3. Obvezno dostavljanje dokaza o plaćenoj pristojbi (1) Uz podnesak (tužba, prijedlog, pravni lijek i drugo) obvezno se dostavlja dokaz o plaćenoj pristojbi. (2) Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propisane uvjete za oslobađanjem od plaćanja pristojbe, mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobađanje od plaćanja pristojbe. (3) U vlasničkim sporovima o nekretninama, uz podnesak se obvezno prilaže i dokaz o utvrđenoj vrijednosti nekretnine. Članak 4. Plaćanje pristojbe i poduzimanje radnji u postupku (1) U slučaju podnošenja podneska bez dokaza o plaćenoj pristojbi, sud će pozvati stranku, odnosno njenog punomoćnika, da se uplati pristojba u roku od 8 dana (2) Ukoliko pristojbeni obveznik ne postupi po pozivu suda i u ostavljenom roku ne uplati pristojbu podnesak neće biti vraćen, već će se nastaviti postupak, kao i postupak po pravnim lijekovima, a nakon okončanja postupka pristupit će se prinudnoj naplati sudske pristojbe sukladno odredbama ovog Zakona. Članak 5. Vrijeme nastanka obveze plaćanja pristojbe Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, pristojbena obveza nastaje: a) za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za izvršenje i dr.) - u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen; b) za sudske odluke - danom donošenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije sudjelovala glavnoj raspravi od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava obavlja sukladno zakonskim odredbama o dostavi; c) za sudske nagodbe - kada se zaključe; d) za paušalnu pristojbu u postupku raspravljanja zaostavštine - danom donošenja rješenja o nasljeđivanju; e) u postupku stečaja - danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku stečaja; f) u postupku likvidacije - danom donošenja Rješenja o zaključenju likvidacijskog postupka; g) za sudske prijepise - kada se zatraže od suda; h) za ostale radnje - kada se zatraži njihovo poduzimanje. Članak 6. Izuzeci od obveze plaćanja pristojbe (1) Iznimno od obveze iz članka 3. ovog Zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, dječjeg dodatka, skrbi i socijalne pomoći, pristojba se plaća samo ako tužba bude odbijena ili odbačena. (2) Pristojbena obveza iz stavka (1) ovog članka nastaje danom donošenja odluke. Članak 7. Način plaćanja pristojbe (1) Pristojbe predviđene Tarifom sudskih pristojbi plaćaju se u gotovom novcu uplatom na propisani račun javnih prihoda (u daljnjem tekstu: propisani račun). (2) Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, uz obveznu naznaku tarifnog broja za koji se pristojba plaća, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti i broj sudske odluke za koju plaća pristojbu. (3) Sud će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno. Članak 8. Rok zastare naplate pristojbe (1) Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka pristojbene obveze. Str. 140 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE II. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE Članak 9. Oslobođeni od obveze plaćanja pristojbe (1) Od plaćanja pristojbe oslobođeni su: a) Županija Hercegbosanska i tijela županijske vlasti, b) Crveni križ Županije, grada i općine, c) jedinice lokalne samouprave, d) ustanove za socijalnu skrb, e) izdržavane osobe u postupcima utvrđivanja i ostvarivanja prava na temelju zakonskog izdržavanja, f) invalidi domovinskog rata, neuposleni razvojačeni branitelji, civilni invalidi, supružnici, djeca i roditelji branitelja, poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status, u ostvarivanju svojih statusnih prava koja im pripadaju, g) imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status, umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak, h) osobe u sporu u svezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa. i) stranke koje spor riješe meditacijom. (2) Pristojbe za podneske i radnje ne plaća osoba koja poklanja svoju imovinu tijelima iz stavka (1) ovog članka, socijalno-humanitarnim, naučnim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama. (3) Strana fizička ili pravna osoba je oslobođena plaćanja pristojbe ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom reciprociteta. U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, prethodno se pribavlja mišljenje nadležnog Ministarstva Bosne i Hercegovine. Članak 10. Kada se po zakonu ne plaća sudska pristojba (1) U zemljišno-knjižnim postupcima ne plaća se pristojba za: a) upis opravdanja predbilježbe, b) potpuno ili djelomično brisanje nekog upisanog prava, c) službene radnje u postupku uređenja, osnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom nositelja prava, u postupku usklađivanja zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem, kao i u postupku za obnavljanjem uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi daje upis bio prije proveden, d) upis provođenja odluke o diobi prava vlasništva ili prava služnosti korištenja ako su sudionici diobe upisani kao suvlasnici tih prava, e) za zabilježbu privremene uprave određene u tijeku postupka prinudne javne prodaje, kao i za zabilježbu prinudne uprave određene umjesto prinudne javne prodaje, f) naknadni upis supružnika kao suvlasnika na temelju sudske odluke, ako je upis kojim se označava idealni dio svakog supružnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu, g) upis u zemljišne knjige prava konstituiranih zakonom u korist građana, h) sve ostale radnje koje se poduzimaju po službenoj dužnosti. (2) Pristojbu za upis u zemljišno-knjižnim postupcima dužna je platiti osoba u čiju se korist vrši upis. Ako upis traži osoba čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu, ta osoba također solidarno jamči za plaćanje pristojbe sa osobama u čiju se korist obavlja upis. (3) Pristojba za upis u zemljišno-knjižnim postupcima plaća se i kad se upis obavlja po službenoj dužnosti, ako se ne radi o upisu koji je oslobođen od pristojbe. (4) Ako se u zemljišno-knjižnim postupcima, na temelju jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jedne osobe, pristojba se plaća onoliko puta koliko se upisa traži. (5) Pristojba za upis u zemljišno-knjižnim postupcima plaća se i kad se upis obavlja u tijeku parničnog, vanparničnog ili izvršnog postupka. (6) Za davanje usmenih informacija i obavijesti u zemljišno-knjižnim postupcima se ne naplaćuje ni sudska pristojba ni dodatni troškovi. (7) U postupku stečaja i likvidacije pristojba se ne plaća za: 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 141 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE a) podneske stečajnog ili likvidacijskog upravitelja, b) podneske kojima se prijavljuje upis stečajnog ili likvidacijskog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po službenoj dužnosti. (8) Za upis odluke o otvaranju stečajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja određene djelatnosti, odnosno poslova pravne osobe, ne plaća se pristojba. Članak 11. Tko može biti oslobođen od obveze plaćanja pristojbe (1) Sud može osloboditi obveznika od plaćanja pristojbe ako bi plaćanjem pristojbe, imajući u vidu visinu sredstava iz kojih se obveznik i članovi njegovog domaćinstva izdržavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugrožena njihova egzistencija. (2) Odluku iz stavka (1) ovog članka donosi sud na pismeni zahtjev pristojbenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud će cijeniti sve okolnosti, a naročito će uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu pristojbe, ukupan prihod i imovinu pristojbenog obveznika i članova njegove obitelji, kao i broj osoba koje pristojbeni obveznik izdržava. (3) Pod obitelji u smislu odredaba ovog Zakona se podrazumijeva obitelj kako je definirana člankom 2. stavkom (1) Obiteljskog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 35/05). Članak 12. Dokazi za oslobađanje od obveze za plaćanje pristojbe (1) Visina prihoda pristojbenog obveznika i članova njegove obitelji, dokazuje se na temelju uvjerenja nadležnog tijela uprave, odnosno drugih pismenih dokaza koje je pristojbeni obveznik dužan da podnese o svom imovnom stanju. (2) Uvjerenje iz stavka (1) ovog članka služi kao dokaz za oslobađanje od plaćanja pristojbe samo ako od njegovog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobađanje nije proteklo više od tri mjeseca. (3) Kada je to potrebno, sud može, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju pristojbenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, a može o tome saslušati i protivnu stranku. (4) Protiv odluke suda u vezi sa zahtjevom za oslobađanje od plaćanja pristojbe nije dozvoljena posebna žalba. Članak 13. Rješenje o oslobađanju od obveza plaćanja pristojbe (1) Rješenje o oslobađanju od obveze plaćanja pristojbe odnosi se na sve pristojbe po odgovarajućem predmetu bez obzira kada je nastala pristojbena obveza. (2) Sud može u tijeku postupka ukinuti rješenje o oslobađanju od plaćanja pristojbe ako utvrdi da je pristojbeni obveznik u stanju platiti pristojbu, a tom prilikom će odlučiti da li će pristojbeni obveznik u potpunosti ili djelomično platiti pristojbu od koje je bio ranije oslobođen. Članak 14. Važenje oslobađanja od plaćanja pristojbe (1) Oslobađanje od obveze plaćanja pristojbe dano u parničnom i vanparničnom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima važi i u postupku izvršenja odluka donijeti u tim postupcima ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravomoćnom okončanju postupka. (2) Oslobađanje od obveze plaćanja pristojbe u vanparničnom i izvršnom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane u tijeku vanpamičnog i izvršnog postupka. Članak 15. Osobe koje nisu dužne plaćati; pristojbu za drugoga (1) Skrbnik osobe čije je prebivalište nepoznato, skrbnik imovine čiji je vlasnik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke kojeg sud postavi u Str. 142 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE postupku, nisu dužni plaćati pristojbu za osobe koje zastupaju. (2) Naplata pristojbe u slučajevima iz stavka (1 )ovog članka obavlja se iz imovine osoba koje se zastupaju. (3) Neplaćenu pristojbu u slučajevima iz stavka (1) ovog članka sud će unositi u popis pristojbi i po završetku postupka postupiti će kao u slučaju iz članka 31. ovog Zakona kada osoba ne prisustvuje sudskoj radnji za koju je dužna platiti pristojbu. Članak 16. Osobe na koje se odnosi oslobađanje od obveze plaćanja pristojbe (1) Oslobađanje od plaćanja pristojbe odnosi se samo na osobu kojoj je to oslobađanje priznato. (2) Kada više osoba zajednički predaju podnesak ili zajedno poduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je oslobođeno od obveze plaćanja pristojbe, osoba koja nije oslobođena dužna je platiti pristojbu kao da nema oslobođenih od obveze plaćanja pristojbe. Članak 17. Uspjeh u postupku i obveza plaćanja pristojbe (1) Ako u parničnom postupku i izvršnom postupku osoba oslobođena od obveze plaćanja pristojbe uspije u postupku, pristojbu koju bi ona bila dužna platiti da nije bila oslobođena, platit će stranka koja ne uživa oslobađanje i to u razmjeri u kojoj je oslobođena stranka uspjela u postupku. (2) Ako se između stranke oslobođene od obveze plaćanja pristojbe i stranke koja nije oslobođena zaključi sudska nagodba, pristojbu koju bi trebala platiti oslobođena stranka platit će stranka koja nije oslobođena, osim ako se stranke drukčije dogovore. Članak 18. Popis pristojbe za plaćanje (1) Kada u postupku pred sudom sudjeluju na jednoj strani osoba koja je oslobođena od obveze plaćanja pristojbe, a na drugoj osoba koja nije oslobođena, sud je dužan voditi popis pristojbi koje bi trebala platiti oslobođena osoba. (2) Popis pristojbi se zaključuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na način predviđen člankom 17. ovog Zakona sud će sukladno članku 31. ovog Zakona izdati nalog za plaćanje pristojbe. Članak 19. Obračun i kontrola plaćanja pristojbe (1) Iznos pristojbe, koju je pristojbeni obveznik dužan platiti, sukladno odredbama ovog Zakona, obračunava osoba koja je zadužena s predmetom. (2) Kontrolu naplaćene pristojbe obavlja predsjednik suda i službena osoba koju odredi predsjednik suda. III. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE PRISTOJBE Članak 20. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku (1) U parničnom postupku pristojba se plaća prema vrijednosti predmeta spora. (2) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, odredbe propisa o parničnom postupku na temelju kojih se utvrđuje vrijednost spora primjenjuju se i prilikom određivanja vrijednosti spora radi naplate pristojbe. Članak 21. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuženih (1) Ako tužitelj jednom tužbom obuhvati dva ili više tuženih i traži da tužbeni zahtjev bude usvojen prema sljedećem tuženom, u slučaju da bude pravomoćno odbijem prema onome koji je u tužbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih ističe zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih ističe različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe određuje se prema zahtjevu čija je vrijednost najveća. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 143 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 22. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u vezi sa zakonskim izdržavanjem (1) Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog izdržavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe računa se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdržavanje ne traži za kraće vrijeme. Članak 23. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava (1) Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj ostavini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost čiste ostavine, a ako je predmet spora samo jedan dio ostavine ili određena stvar iz ostavine, kao vrijednost predmeta spora uzima se čista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. Članak 24. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u vlasničko- pravnim sporovima (1) Vrijednost predmeta spora u vlasničkopravnim sporovima o nekretninama, određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet spora, a koju, na zahtjev stranke, utvrđuje nadležna komisija koju shodno Zakonu o prometu nepokretnosti i prava imenuje općinsko vijeće u općini na čijoj se teritorij i nekretnina nalazi. Članak 25. Što se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe (1) Kao vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe uzima se: a) u diobenim parnicama - vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajedničke imovine koja je predmet diobe; b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili nečinjenje ili izjava volje ili utvrđenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da se utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave - iznos koji je tužitelj označio u tužbi s tim da taj iznos ne može biti manji od 500,00 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži - iznos od 500,00 KM; d) u sporovima o stvarnim i osobnim službenostima i o doživotnom izdržavanju - iznos od 500,00 KM; e) u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva potraživanja u izvršnom postupku - visina potraživanja, a najviše 1.000,00 KM. Članak 26. Najniži iznos predmeta vrijednosti spora (1) Ako se po odredbama članaka 20. do 25. ovog Zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500,00 KM. Članak 27. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku (1) U izvršnom postupku plaća se pristojba prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti ili osigurati. (2) Pri utvrđivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu pristojbe sukladno se primjenjuju odredbe članaka 20. do 26. ovog Zakona. Članak 28. Utvrđivanje vrijednosti predmeta u upravnim sporovima (1) U upravnim sporovima plaća se pristojba prema vrijednosti predmeta spora, ako je predmet spora procjenjiv. (2) Vrijednost procjenjivog spora utvrđuje se sukladno odredbama članka 20. do 26. ovog Zakona. (3) Ako predmet spora nije procjenjiv, plaća se pristojba kao u tarifnom broju 23. ove Tarife. Članak 29. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima (1) Kada je u vanparničnom postupku, u zemljišnoknjižnom postupku, u stečajnom postupku i postupku likvidacije za plaćanje pristojbe mjeroStr. 144 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE davna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrđivanje će se sukladno primjenjivati odredbe članka 20. do 26. ovog Zakona, ako u Tarifi sudskih pristojbi nije drukčije određeno. Članak 30. Promjena vrijednosti predmeta spora u tijeku postupka (1) Prvobitno utvrđena vrijednost predmeta spora ostaje kao temelj za plaćanje pristojbe, bez obzira da li se ta vrijednost promijenila u tijeku postupka. (2) Ako se pravnim lijekom, odnosno prigovorom protiv rješenja o izvršenju, odluka pobija samo u jednom dijelu, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, odnosno prigovor uzima se vrijednost samo pobijanog dijela. (3) Ako pravni lijek ulažu obje stranke, pristojba za pravni lijek određuju se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. (4) U statusnim sporovima, u sporovima za utvrđivanje i u sporovima u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, za plaćanje pristojbe za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je plaćena pristojba za tužbu. (5) Za pravni lijek koji se ulaže samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraživanjima, pristojba se plaća samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraživanja. IV. POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE PRISTOJBE Članak 31. Prinudna naplata neplaćene pristojbe (1) Pristojbe čiji se iznos određuje na kraju postupka, pristojbeni obveznik je dužan platiti u roku od 8 dana od prijema obavijesti o uplati pristojbe. Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u navedenom roku, sud će zatražiti od nadležnog poreznog tijela na čijem području se nalazi prebivalište odnosno sjedište pristojbenog obveznika da se naplata dužne pristojbe obavi prinudnim putem. (2) Po prijemu rješenja i zahtjeva suda u smislu stavka (1) ovog članka nadležni porezni organ će izdati nalog za plaćanje sukladno odredbama članka 41. i 42. Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH" br. 33/02 i 28/04), kojom će naložiti pristojbenom obvezniku da u određenom roku plati dugovanu pristojbu, kao i iznos od 50% visine te pristojbe na ime kaznene pristojbe. Ako pristojbena obveza ostane nenaplaćena u roku određenom u nalogu za plaćanje, pristupit će se provođenju procedure prinudne naplate prema odredbama poglavlja XI istog Zakona. (3) Nadležno porezno tijelo će obavijestiti sud o rezultatima naplate sudske pristojbe izvršene prinudnim putem dostavom dokaza o naplati pristojbe. V. POVRAT PRISTOJBE Članak 32. Pravo na povrat plaćene pristojbe (1) Osoba koja je platila pristojbu koju nije bila dužna platiti ili je platila pristojbu u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kojeg razloga nije izvršena, ima pravo na povrat pristojbe. (2) Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev osobe iz stavka (1) ovog članka. Članak 33. Rok za podnošenje zahtjeva za povrat plaćene pristojbe (1) Zahtjev za povrat pristojbe se podnosi na odlučivanje sudu u roku od 30 dana od dana kada je pristojba plaćena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je pristojba plaćena. Članak 34. Zahtjev za povrat plaćene pristojbe u slučaju medijacije (1) Ako se stranke, u tijeku postupka, a najkasnije do zaključenja glavne rasprave, sporazume da će pristupiti rješavanju spora u postupku medi28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 145 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE jacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplaćene pristojbe u punom iznosu. Članak 35. Rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat plaćene pristojbe (1) Ukoliko usvoji zahtjev za povrat pristojbe, sud će primjerak rješenja dostaviti i Ministarstvu financija Županije radi izvršenja povrata. Članak 36. Kada se ne plaća pristojba (1) U postupku povrata pristojbe ne plaća se pristojba. VI. PRIPADNOST PRIHODA OD PRISTOJBI Članak 37. Pripadnost prihoda (1) Sve naplaćene pristojbe su prihod Proračuna Županije. VII. NADZOR NAD NAPLATOM PRISTOJBI Članak 38. Nadzor pristojbi (1) Nadzor nad primjenom propisa o sudskim pristojbama i nadzor nad naplatom sudskih pristojbi obavlja neposredno Ministarstvo pravosuđa i uprave Županije i Ministarstvo financija Županije. Članak 39. Provedbeni propisi (1) Ministar financija Županije donijet će propis iz članka 7. stavka 2. kao i Naputak o kontroli uplate pristojbi iz članka 38. ovog Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 40. Plaćanje pristojbe u prijelaznom razdoblju (1) Za podneske, radnje i isprave po kojima je pristojbena obveza nastala do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a pristojba nije plaćena, pristojba će se platiti sukladno propisima i tarifom koji su važili do njegovog stupanja na snagu. (2) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona plaćena pristojba za radnju, koja će se izvršiti poslije njegovog stupanja na snagu, neće se plaćati nova pristojba po ovom Zakonu, niti će se vraćati više naplaćena pristojba. (3) Ako je pristojbeni obveznik oslobođen plaćanja pristojbe u postupku, koji do stupanja na snagu ovog Zakona nije okončan, dano oslobađanje važi i poslije stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 41. Ovlasti Vlade (1) Skupština Hercegbosanske županije, ovlašćuje Vladu da može svojom Odlukom pristupiti izmjeni Tarife sudskih pristojbi na usuglašen prijedlog Županijskog ministarstva pravosuđa i uprave i Županijskog ministarstva financija. (2) Vlada prijedlog odluke o izmjeni Tarifnih brojeva sudskih pristojbi dostavlja Zakonodavno pravnoj komisiji Skupštine na suglasnost, koja je dužna dati suglasnost u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga, ukoliko Zakonodavno pravna komisija ne da potrebitu suglasnost ili smatra da se o tome treba očitovati Skupština, izvijestiti će Vladu da izmjene Tarife sudskih pristojbi idu u redovitu Skupštinsku proceduru. Članak 42. Prestanak primjene ranijih propisa (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o sudskim pristojbama ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj: 5/98 ). Članak 43. Završne odredbe (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske Županije". Str. 146 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-34.2/13 Livno, 16. 05. 2013. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI I. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. Pristojba za podneske (1) Za tužbu, protutužbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitražnog suda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća pristojba: a) do 500 KM 20 KM; b) preko 500 do 1.000 KM 30 KM; c) preko 1.000 do 1.500 KM 50 KM; d) preko 1.500 do 3.000 KM 100 KM; e) preko 3.000 do 10.000 KM 200 KM; f) preko 10.000 do 50.000 KM 500 KM; g) preko 50.000 do 100.000 KM 1.000 KM; h) preko 100.000 KM 1 % na označenu vrijednost spora, ali ne više od 10.000 KM; (2) Za tužbu za utvrđivanje i osporavanje očinstva, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (3) Za tužbu kojom se traži razvod braka, poništenje braka, utvrđivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrđivanje da je brak zaključen plaća se pristojba u iznosu od 250,00 KM. (4) Za tužbu zbog smetanja posjeda plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (5) Za tužbu zbog iseljenja plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (6) Za tužbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tužbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija plaća se pristojba u iznosu od 200,00 KM. (7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili osiguranje ili izda privremena mjera, za prijedlog ili povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja, za odgovor na tužbu ili reviziju, plaća se polovina pristojbe propisana ovim Tarifnim brojem. (8) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (9) Za prijedlog da se prizna odluka inozemnog suda u statusnim stvarima plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM, a za žalbu protiv donesenog rješenja 250,00 KM. (10) Za žalbu ili reviziju protiv presude i za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se dvostruka pristojba propisana stavkom 1. ovog Tarifnog broja. (11) Za žalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se polovina pristojbe prema vrijednosti predmeta spora iz stavka 1. ovog Tarifnog broja, ali ne više od 200,00 KM. (12) Za žalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja plaća se pristojba propisana u stavku 1. ovog Tarifnog broja. (13) Za podnesak primljen na zapisnik kod suda, kao i za podnesak primljen na zapisnik u tijeku rasprave, plaća se pristojba za odnosni podnesak, propisana Tarifnim brojem 1. (14) Ne plaća se posebna pristojba za prepisivanje iz tarifnog broja 27. ove Tarife, ako je zapisnik trebalo sastaviti u više primjeraka. (15) Kad je u tužbi sastavljen prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u žalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, plaća se, pored pristojbe na tužbu, odnosno žalbu i pristojba na prijedlog, propisana stavkom 7. Tarifnog broja 1. (16) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili osiguranje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, plaća se jedna pristojba i kad se predloži istovremeno ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno osiguranja. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 147 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Tarifni broj 2. Pristojba za odluke (1) Za presudu prvostupanjskog.suda i rješenje o priznavanju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitražnog suda, plaća se pristojba prema pristojbenoj osnovici, propisanoj Tarifnim brojem 1. ove Tarife. (2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na temelju priznanja donesenu najkasnije na pripremnom ročištu, odnosno na ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održano, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife. (3) Za rješenje o odbacivanju tužbe koje se sukladno Zakonu o parničnom postupku donosi prije ili u tijeku prvostupanjskog postupka, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife, ali ne više od 200,00 KM. (4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili osiguranja, kao i za rješenje o određivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, plaća se polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife, ali ne više od 1.000,00 KM (5) Pristojba za konačnu odluku plaća se prema vrijednosti ostatka spornog predmeta koji nije obuhvaćen dopunskom presudom. (6) Za presudu prvostupanjskog suda koja je donesena u vezi s protutužbom plaća se pristojba kao da je o protutužbi posebno raspravljano. (7) Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. (8) Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati pristojba ako je za odluku koja je dopunjena plaćena pristojba prema punoj vrijednosti spora. Također se neće plaćati pristojba za donošenje odluke kojom se vrši naknada ispravka ranije donijete odluke. (9) Za rješenje o izvršenju ili osiguranju, plaća se jedna pristojba, bez obzira da li je odlučeno o više sredstava izvršenja, odnosno osiguranja i bez obzira da li je odlučeno istovremeno ili naknadno. Tarifni broj 3. Pristojba za sudsku nagodbu (1) Za sudsku nagodbu u tijeku prvostupanjskog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke poravnale, polovina pristojbe propisane Tarifnim brojem 1. ove Tarife. II. IZVANPARNIČNI POSTUPAK Tarifni broj 4. Temeljne odredbe (1) Za prijedlog kojim se pokreće postupak u izvanparničnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predviđeni u tarifnim brojevima 9-13 ove Tarife, plaća se pristojba u iznosu od 60,00 KM. (2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestale osobe u ratu umrlom i dokazivanje smrti osobe u ratu, ne plaća se pristojba. (3) Pristojba na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uračunava se u pristojbu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je pristojba na nalog veća od pristojbe koja je plaćena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom slučaju će se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. Pristojba za odluku u izvanparničnom postupku (1) Za odluku suda u izvanparničnom postupku plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) U svim izvanparničnim postupcima primjenjivati će se sukladno odredbama stavka 8. iz Tarifnog broja 2. ove Tarife. Tarifni broj 6. Pristojba za sudsku nagodbu u izvanparničnom postupku (1) Za sudsku nagodbu u svim izvanparničnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. Str. 148 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Tarifni broj 7. Pristojba za žalbu u izvanparničnom postupku (1) Za žalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u izvanparničnom postupku, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. Tarifni broj 8. Pristojba za raspravljanje ostavine (1) Za raspravljanje ostavine plaća se pristojba prema vrijednosti čiste ostavine i to: a) do 5.000,00 KM 50,00 KM; b) preko 5.000,00 do 20.000,00 KM 100,00 KM; c) preko 20.000,00 do 50.000,00 KM 150,00 KM; d) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM 200,00 KM; e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KM 300,00 KM; f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KK 500,00 KM; g) preko 500.000,00 KM 500,00 KM + 1 % na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 5.000,00 KM. (2) Pristojba se plaća samo ako je postupak za raspravljanje ostavine završen donošenjem rješenja o nasljeđivanju. Pristojba na rješenje o naknadno pronađenoj imovini plaća se prema vrijednosti naknadno pronađene imovine, sukladno stavku 1. ovog Tarifnog broja. (3) Pristojbu plaćaju nasljednici u razmjeri nasljednih dijelova. (4) Prilikom utvrđivanja čiste vrijednosti ostavine odbit će se ostaviteljevi dugovi, troškovi sahrane ostavitelja, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene ostavine i drugi troškovi. (5) Ne plaća se posebna pristojba za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predlože diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeđivanju. (6) Za zabilježbu prvenstvenog reda i uknjižbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabilježbe vezane za ostavinu plaća se pristojba propisana Tarifnim brojem 14. ove Tarife. Tarifni broj 9. Pristojba za sastavljanje i čuvanje oporuke (1) Pristojba u iznosu od 50,00 KM plaća se za: a) za prijedlog za sastavljanje sudske oporuke, b) za sastavljanje sudske oporuke, c) za prijedlog kojim se traži čuvanje oporuke u sudu, d) za opoziv oporuke sastavljene pred sudom, e) za prijedlog za vraćanje oporuke koja se nalazi na čuvanju u sudu, f) za vraćanje oporuke koja se zamjenjuje. Tarifni broj 10. Pristojba za prijedlog i odluku u postupku diobe zajedničke imovine (1) Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajedničke imovine pristojba se plaća prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000,00 KM 50,00 KM; b) preko 5.000,00 do 20.000,00 KM 100,00 KM; c) preko 20.000,00 do 50.000,00 KM 150,00 KM; d) preko 50.000,00 do 100.000,00 KM 200,00 KM; e) preko 100.000,00 do 200.000,00 KK 300,00 KM; f) preko 200.000,00 do 500.000,00 KM g) preko 500.000,00 KM 500,00 KM; 500,00 KM + 1 % na razliku iznad 500.000,00 KM ali ne više od 5.000,00 KM. Tarifni broj 11. Pristojba za prijedlog za uređenje međe (1) Za prijedlog za uredenje mede plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 12. Pristojba za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prijevoda (1) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prijevoda plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 149 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Za ovjeru prijepisa plaća se pristojba - za prvi poluark 10,00 KM, a za svaki slijedeći poluark iznos od 5,00 KM. (3) Za ovjeru rukopisa plaća se pristojba za prvi poluark 10,00 KM, a za svaki slijedeći novi poluark iznos od 5,00 KM. (4) Za ovjeru potpisa sudskog tumača na prijevodima plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (5) Za ovjeru potpisa na punomoći plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (6) Za ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nekretnina plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM, a ostalih ugovora u iznosu od 50,00 KM. (7) Za podnesak, odnosno ovjeru produženja roka važenja ugovora plaća se 50% od iznosa pristojbe iz stavka 6. ovog Tarifnog broja. (8) Potpis na ispravi koju izdaju državna tijela, potpisi ovlaštenih osoba za potpisivanje gospodarskih društava ili pravnih osoba smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlaštene dvije ili više osoba. (9) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi plaća se jedna pristojba, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. (10) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i pečata, plaća se jedna pristojba. (11) Ako se jednim podneskom traži ovjera potpisa (rukoznaka) na više isprava plaća se pristojba na podnesak. (12) Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije strane formata A-4. Započeti poluark računa se kao cijeli. Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru označena, za ovjeru potpisa na ugovoru plaća se dvostruka pristojba iz stavka 6. ovog Tarifnog broja. (13) Za ovjeru potpisa na punomoći, odnosno ugovoru plaća se jedna pristojba, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. III. ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI POSTUPAK Tarifni broj 13. Pristojba za podneske (1) Za podnesak kojim se traži upis prava vlasništva, upis ili brisanje uknjižbe, zabilježbe ili predbilježbe kao i upis prava upravljanja ili prava korištenja na nekretninama, plaća se pristojba u iznosu od 30,00 KM. Tarifni broj 14. Pristojba za upise podataka (1) Sudsku pristojbu snosi osoba u čiju korist se vrši uknjižba, osim ako ugovorene strane ne utvrde drugačije. (2) Visina pristojbe određuje se prema vrsti i vrijednosti predmet pravnog posla, kako slijedi a) Uknjižba vlasništva 0,2 %; b) Uknjižba hipoteke, zemljišnog duga ili doživotnog prava uživanja, trajnog prava korištenja, stvarnih služnosti i tereta, pravo dugoročnog najma i zakupa, prava preče kupovine i realnih tereta 0,2% c) Uknjižba hipoteke za odobravanje kredita za privrednu djelatnost 0,2 %; d) Minimalni iznos sudske pristojbe za uknjižbu 50,00 KM; e) Maksimalni iznos sudske pristojbe za uknjižbu 100.000,00 KM; f) Uknjižba predbilježbe ili zabilježbe naplaćuje se paušalno 50,00 KM. Tarifni broj 15. Pristojba za prijepise i izvatke (1) Za prijepise i izvatke plaća se sljedeća pristojba: a) za izdavanje neovjerenog prijepisa ili izvatka 5,00 KM; b) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili službenog izvatka 10,00 KM; c) za izdavanje uvjerenja i potvrda 5,00 KM; (2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplaćuje se ista pristojba kao i za njihovo izdavanje. Str. 150 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Tarifni broj 16. (pristojba za žalbu ili prigovor) (1) Za žalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno- knjižnim postupcima plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. IV. PRISTOJBE U POSTUPKU STEČAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17. Pristojba za podneske (1) Za prijedlog da se otvori postupak stečaja ili likvidacije, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za prijavu povjerioca u postupku stečaja ili likvidacije, plaća se pristojba u iznosu od 1 % od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 50,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (3) Za žalbu protiv odluke o stečajnom ili likvidacijskom postupku plaća se pristojba u iznosu od 1 % od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 100,00 KM niti veća od 10.000,00 KM. (4) Kao temelj za plaćanje pristojbe na prijave povjerioca uzima se iznos potraživanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome će se uzimati da uvjetovana tražbina nije uvjetovana. Ako jedan povjerilac prijavi više potraživanja pristojba se plaća na ukupan iznos tih potraživanja. Tarifni broj 18. Pristojba u stečajnom postupku 1) U stečajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrijebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova stečajne mase, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM, ovisno od složenosti postupka. (2) Pristojbu u stečajnom postupku određuje sud po okončanju postupka, a dužan je platiti stečajni upravnik iz stečajne mase nakon pravomoćnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. V. UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 19. Pristojba za podneske (1) Za prijavu upisa u sudski registar plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Ako se jednom prijavom traži više upisa za istu pravnu osobu, plaća se jedna pristojba iz ovog Tarifnog broja. Tarifni broj 20. (pristojba za upise u sudski registar) (1) Za rješenje o upisu osnivanja gospodarskog društva plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova gospodarskog društva, plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih osoba koji nisu navedeni u stavkama 1. i 2. ovog Tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 250,00 KM. (4) Za rješenje o upisu osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja vanjskotrgovinskog prometa plaća se pristojba u iznosu od 300,00 KM, pored iznosa iz stavka 1. ovog Tarifnog broja. (6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavkama ovog Tarifnog broja plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM po jednom upisu. (7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (9) Kada se više gospodarskih društava spajaju u jedno, pored pristojbe za podnesak plaća se i pristojba iz stavka 1. ovog Tarifnog broja, kao i pristojba za upis novoosnovanog gospodarskog društva. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 151 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (10) Ako se jednim podneskom traži više upisa, plaća se pristojba za svaki upis posebno. (11) Za žalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sudski registar plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 21. Pristojba za objavljivanje upisanih podataka (1) za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u službenom glasilu plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (2) Za objavljivanje podataka čije je upisivanje traženo jednim podneskom, plaća se samo jedna pristojba iz ovog Tarifnog broja. VI. UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU Tarifni broj 22. Pristojba za tužbu u upravnim sporovima (1) Za tužbu protiv upravnog akta plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (2) Za tužbu u sporovima iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, dječjeg dodatka, skrbništva, posvojenja i socijalne pomoći plaća se pristojba u iznosu od 20,00 KM. (3) Za tužbu za ponavljanje postupka plaća se pristojba u iznosu od 100,00 KM. (4) Za zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se pristojba u dvostrukom iznosu od pristojbe iz stavka 1. i 2. ovog Tarifnog broja. (5) Ako je uz tužbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, plaća se pristojba u iznosu od 150,00 KM. Tarifni broj 23. Pristojba za odluke Za presudu u postupku u upravnom sporu plaća se: a) kada je predmet spora procjenjiv - 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne može biti manja od 100,00 KM ni veća od 5.000,00 KM; b) kada je predmet spora neprocjenjiv - 100,00 KM; c) kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, skrbništva, dječjeg dohotka, usvajanja i socijalne pomoći pristojba za presudu plaća se u iznosu od 20,00 KM; d) ako je predmet spora djelomično procjenjiv, pristojba se plaća kao daje predmet procjenjiv. VII. POSEBNI SLUČAJEVI Tarifni broj 24. Pristojba za sudska uvjerenja i potvrde (1) Za podnesak kojim se traži izdvajanje uvjerenja plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za izdano uvjerenje se plaća pristojba u iznosu od 10,00 KM. (3) Za potvrdu o pravomoćnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrđuje više činjenica, plaća se jedna pristojba. (5) Plaćanju pristojbe iz stavka (1) ovog Tarifnog broja podliježu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. Tarifni broj 25. Pristojba za punomoć (1) Za izdavanje usmene punomoći pred sudom, za usmeno opozivanje ili otkaz punomoći pred sudom plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (2) Za sudsku obavijest o opozivu ili otkazu punomoći plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (3) Ako više osoba ovlaštenih za potpisivanje pravne osobe izdaje punomoć jednom zastupniku, plaća se pristojba za jednu punomoć (4) Za izdavanje usmene punomoći po stavku 1. ovog Tarifnog broja, plaća se jedna pristojba i Str. 152 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE kad više osoba istovremeno izdaje punomoć jednom ili većem broju osoba. Tarifni broj 26. Pristojba za razmatranje spisa (1) Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. Tarifni broj 27. Pristojba za prijepise (1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake započete stranice originala pristojba u iznosu od po 5,00 KM. (3) Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika plaća se polovina pristojbe iz stavka 1. ovog Tarifnog broja. (4) Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se pristojba od 2,00 KM po stranci. Kao cijela stranica smatra se svaka započeta stranica teksta u standardnom formatu. (5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. 10,00 KM (6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava plaća se posebna pristojba za ovjeravanje u iznosu od 5,00 KM. (7) Za prijepis raspravnog zapisnika koji je izrađen istovremeno sa sastavljanjem originala plaća se polovina pristojba iz stavka (1) ovog Tarifnog broja. (8) Pod prijepisom se ne podrazumijevaju: fotokopija ili kopija, koja je preslikani original ili matrica, uključujući uvećanje i umanjenje, mehaničkim ili elektronskim presnimavanjem, kemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reproducira original. (9) Za fotokopiju ili kopiju plaća se pristojba u iznosu od 0,50 KM po svakoj stranici. Tarifni broj 28. Pristojba za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga (1) Za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM po stranci. (2) Kada je izvod sastavila sama stranka i podnijela ga sudu na potvrdu plaća se polovina pristojbe iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 29. Pristojba za sudski depozit (1) Za čuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se godišnje 1 % vrijednosti, s tim da iznos pristojbe ne može biti manji od 100,00 KM. (2) Pristojba se plaća za svaku godinu unaprijed, a započeta godina računa se kao cijela. (3) Ako se vrijednost stvari ne može procijeniti po njihovoj prirodi, izvršiti će se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 30. Pristojba za protest isprava (1) Za molbu za protest mjenice, čeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se pristojba u iznosu od 5,00 KM. (2) Za protest isprave se plaća pristojba prema vrijednosti, i to: a) do 50,00 KM 5,00 KM; b) preko 50,00 KM do 500,00 KM 25,00 KM; c) preko 500,00 KM 50,00 KM; (3) Ako se jednom molbom traži više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom slučaju plaća posebna pristojba za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. 28. svibnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 153 - Broj 5 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Tarifni broj 31. Pristojba za ostale upise Za podnesak koji stranka usmeno daje na zapisnik pred sudom plaća se pristojba predviđena u tarifi za odnosni podnesak. Tarifni broj 32. Pristojba za postupke pred arbitražom (1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsjednika arbitraže plaća se pristojba u iznosu od 25,00 KM. (2) Za prijedlog o izuzeću arbitra plaća se pristojba u iznosu od 50,00 KM. (3) Za sastavljanje potvrde o pravomoćnosti i izvršnosti presude arbitraže plaća se pristojba u iznosu od 25,00 KM. Tarifni broj 33. Pristojba za zahtjev za izuzeće Za zahtjev za izuzeće plaća se pristojba u iznosu od 30,00 KM. Tarifni broj 34. Pristojba za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) (1) Za zahtjev kojim traži izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) putem pošte plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. (2) Za zahtjev koji stranka dostavi putem elektronske pošte kojim se traži izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) plaća se pristojba u iznosu od 10,00 KM. Zahtjev dostavljen na ovaj način mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom. (3) Sud nije dužan izdati Jedinstveni pristupni koda (JPK) ukoliko stranka uz zahtjev nije dostavila i dokaz o uplati sudske pristojbe. (4) Plaćanju pristojbe iz stavka (1) i (2) ovog Tarifnog broja podliježe i svaki naknadni zahtjev kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni zahtjev, kao i svako ponovno traženje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK). (5) Pristojba za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) se ne naplaćuje u slučaju osobnog preuzimanja Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) u pisarnici suda. Tarifni broj zaključen s brojem (34). Str. 154 - Broj 5 NARODNE NOVINE 28. svibnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Temeljem članka 26. stavak f. Ustava Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj:3/96, 9/00, 9/04 i 10/05), te članka 5. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH, broj: 19/06, 76/08 i 5/09) i Zakona o Proračunu Hercegbosanske županije („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj:13/98), a sukladno članku 98. Poslovnika o radu Skupštine Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ“, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 15. svibnja 2013. godine donosi PRORAČUN Hercegbosanske županije za 2013. godinu I – O P Ć I D I O Članak 1. Proračun Hercegbosanske županije za 2013. godinu sastoji se od: - KM - OPIS PLAN PRORAČUNA ZA 2012.GODINU PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 2013.GODINU INDEKS (3:2) 1 2 3 4 I UKUPNI PRIHODI PRIHODI I PRIMITCI SUFICIT II UKUPNI IZDATCI RASHODI I IZDATCI OTPLATA UNUT.DUGA 70.852.893 64.650.116 6.202.777 70.852.893 64.650.116 6.202.777 69.212.457 69.212.457 0,00 69.212.457 68.312.457 900.000 97,68 107,06 0,00 97,68 105,66 14,51 RAZLIKA ( I-II ) 0,00 0,00 0,00 Članak 2. Prihodi i rashodi po grupama utvrđuju se u Bilanci prihoda i izdataka za 2013. godinu kako slijedi:
Zakon o javno-privatnom partnerstvu Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 04/13 13.05.2013 javno-privatno partnerstvo,partnerstvo Godina 18 Broj 4 Orašje, 13. svibanj 2013. godine ISSN 1840-0523 SKUPŠTINA ŢUPANIJE POSAVSKE Na temelju ĉlanka 26.stavak 1. toĉka e) Ustava Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04), Skupština Ţupanije Posavske na sjednici odrţanoj dana 07.05.2013.godine, donosi ZAKON o javno-privatnom partnerstvu POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE Ĉlanak 1 (Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom se odreĊuje pojam i predmet javno-privatnog partnerstva, definira javno tijelo, javni i privatni partner i drugi osnovni pojmovi, utvrĊuje cilj i naĉela, ureĊuju modeli javno-privatnog partnerstva u Ţupaniji Posavskoj (u daljem tekstu: Ţupanija), planiranje i pripremanje, postupak predlaganja, odobravanja i provedbe projekata javno-privatnog partnerstva u oblastima koje su u nadleţnosti Ţupanije i općina na podruĉju Ţupanije, prava i obveze javnih i privatnih partnera, osnivanje i nadleţnosti Povjerenstva za javno-privatno partnerstvo (u daljem tekstu: Povjerenstvo), pravna zaštita, te druga pitanja od znaĉaja za javno-privatno partnerstvo. (2) Na pitanja koja nisu ureĊena ovim zakonom odgovarajuće se primjenjuju posebni zakoni, te ostali vaţeći propisi. Ĉlanak 2 (Primjena zakona) Na sva ulaganja sredstava u javnoj svojini u zajedniĉko gospodarsko društvo sa privatnim partnerom, primjenjuju se odredbe ovog Zakona, kao i odgovarajuće odredbe zakona kojim se ureĊuje javna svojina. Ĉlanak 3 (Definiranje pojma i predmeta javno-privatnog partnerstva) (1) Javno-privatno partnerstvo (u daljem tekstu: JPP), u smislu ovoga Zakona je dugoroĉan ugovorni odnos izmeĊu javnog i privatnog partnera, koje se realizira udruţivanjem resursa, kapitala i struĉnih znanja, radi zadovoljavanja javnih potreba, kroz realizaciju projekata JPP-a. (2) Predmet JPP-a je financiranje, izgradnja, rekonstrukcija, korištenje, upravljanje i odrţavanje kapaciteta za zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima javnog partnera. (3) Predmet JPP-a ne moţe biti iskljuĉivo isporuka robe i usluga koje javni partner pribavlja bez kapitalnih investicija privatnog partnera, niti iskljuĉivo koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, kao niti ugovor o projektiranju, graĊenju i izvoĊenju radova za javnog partnera. (4) Osnovna obiljeţja JPP-a su sljedeća: a) privatni partner od javnog partnera preuzima obvezu projektiranja, gradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture i/ili graĊevine od javnog interesa, preuzimajući pri tome jednu ili više obveza kao što su financiranje, upravljanje i odrţavanje, a u svrhu pruţanja krajnjim korisnicima javne usluge iz okvira nadleţnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduvjeta za pruţanje javnih usluga iz okvira njegovih nadleţnosti, ili pruţanje krajnjim korisnicima javnih usluga iz okvira nadleţnosti javnog partnera b) u zamjenu za preuzete obveze, javni partner moţe na privatnog partnera prenijeti odreĊena stvarna prava i/ili privatnom partneru dodijeliti koncesiju i/ili privatnom partneru plaćati naknadu u novcu. Stranica | 162 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 c) svaki od partnera preuzima odgovornost za rizik na koji moţe utjecati, ili je odgovornost podijeljena, a s ciljem optimalnog upravljanja rizikom tijekom trajanja projekta JPP-a, uz ostalo i korištenjem upravljaĉkih, tehniĉkih, financijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog i javnog partnera, kao i razmjenom umijeća i znanja izmeĊu javnog i privatnog partnera. Ĉlanak 4 (Cilj) (1) Cilj ovog Zakona je da omogući javan, transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir u zakonom odreĊenom postupku utvrĊivanja uvjeta pod kojima domaće i strane privatne i fiziĉke osobe mogu realizirati projekte JPP-a sa javnim partnerima u Ţupaniji. (2) Specifiĉni ciljevi koji se ţele postići JPP-om su: a) ugovaranje i izvoĊenje većeg broja projekata ĉijom realizacijom će javni partner kvalitetnije odgovoriti svojim obvezama i efektivnije iskoristiti javne prihode, b) kreiranje novih izvora prihoda, nove infrastrukture i novih usluga, c) prirodna trţišna raspodjela rizika izmeĊu javnog i privatnog sektora, d) stvaranje dodatne vrijednosti kroz alokaciju resursa, znanja i vještina privatnog i javnog sektora, e) povećanje produktivnosti, konkurencije i racionalnog korištenja gospodarskih kapaciteta privatnih i javnih subjekata i f) transparentnost u izboru i ugovaranju. Ĉlanak 5 (Naĉela) Procedure odabira privatnog partnera provode se u skladu s naĉelima zaštite javnog interesa, efikasnosti, ekonomiĉnosti, transparentnosti, jednakog tretmana, slobode natjecanja, razmjernosti, meĊusobnog priznanja, zaštite prava osoba i zaštite okoline. Ĉlanak 6 (Osnovni pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća znaĉenja: a) „Projekt“ ĉini niz meĊusobno povezanih aktivnosti koje se odvijaju utvrĊenim redoslijedom radi postizanja jasnih ciljeva unutar odreĊenog vremenskog razdoblja i odreĊenih financijskih sredstava. b) „Projekt JPP-a“ je projekt koji se provodi po nekom od modela JPP-a, a koji na osnovu procedure definirane ovim zakonom, odobravaju nadleţna tijela utvrĊena ovim Zakonom. c) „Ugovorno javno-privatno partnerstvo“ je model JPP-a u kojem se meĊusobni odnos javnog i privatnog partnera ureĊuje ugovorom o JPP-u. d) „Statusno javno-privatno partnerstvo“ je model JPP-a zasnovan na ugovornom odnosu izmeĊu javnog i privatnog partnera, kojim se u svrhu provedbe projekata JPP-a osniva zajedniĉko gospodarsko društvo, koje je nositelj provedbe projekta JPP-a. e) „Ugovor o JPP-u“ je temeljni ugovor sklopljen izmeĊu javnog i privatnog partnera, ili javnog partnera i gospodarskog društva posebne namjene (u daljem tekstu: DPN), kojim se u svrhu provedbe projekata JPP-a ureĊuju prava i obveze ugovornih strana. f) „DPN“ je gospodarsko društvo koje moţe osnovati privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i/ili provedbe projekta JPP-a. g) „Javno tijelo“ je Ţupanija i/ili općine sa podruĉja Ţupanije (u daljem tekstu: Općine), ustanove ĉiji je osnivaĉ Ţupanija ili Općina, kao i gospodarsko društvo u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Ţupanije ili Općine. h) „Javni partner“ je jedno ili više javnih tijela koje sa privatnim partnerom ili DPN-om sklapa ugovor, ili jedno ili više javnih tijela koje je sa privatnim partnerom suvlasniĉki povezano u zajedniĉkom gospodarskom društvu. i) „Privatni partner“ je domaća ili strana privatna pravna ili fiziĉka osoba koja s javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u, ili u tu svrhu osniva DPN, ili s javnim partnerom zasniva suvlasniĉki odnos u zajedniĉkom gospodarskom društvu. j) „Savjetnik“ je jedna i/ili više fiziĉkih i/ili pravnih osoba koja posjeduje specijalistiĉka znanja nuţna za pripremu, ugovaranje i provedbu projekata JPP-a. k) „Registar ugovora JPP“ je elektronska baza podataka koja sluţi za evidentiranje i praćenje realizacije ugovora JPP-a, koji se u skladu s ovim Zakonom provode na teritoriji Ţupanije. Ĉlanak 7 (Definiranje partnera) (1) Javni partner moţe biti: a) Ţupanija Posavska, odnosno Vlada Ţupanije Posavske (u daljem tekstu: Vlada) putem nadleţnog ministarstva, b) javna ustanova koju osniva Vlada, c) javno poduzeće u većinskom vlasništvu Ţupanije, d) jedinice lokalne samouprave, odnosno općine, e) javne ustanove koje osnivaju Općine i Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 163 f) javna poduzeća u većinskom vlasništvu Općine. (2) Sudjelovanje javnog partnera moţe biti u obliku uloga u stvarima, pravima ili novcu kroz plaćanje redovne naknade privatnom partneru za njegove usluge. (3) U ostvarivanju JPP-a, privatni partner je pravna osoba osnovana u skladu sa vaţećim zakonima u vlasništvu domaće i/ili strane pravne osobe sa kojom se zakljuĉuje ugovor o JPP-u i koje izvršava ugovor o JPP-u u skladu sa ovim zakonom. (4) Privatni partner moţe za potrebe provoĊenja ugovora o JPP-u osnovati gospodarsko društvo posebne namjene u skladu sa vaţećim propisima. POGLAVLJE II - OBLICI JPP-a Ĉlanak 8 (Oblici JPP-a) Ugovori iz podruĉja suradnje javnog i privatnog partnera mogu biti u dva osnovna oblika: a) ugovorni oblik JPP-a u kojem se partnerstvo izmeĊu javnog i privatnog partnera zasniva iskljuĉivo na ugovornim vezama i b) statusni oblik JPP-a u kojem partnerstvo javnog i privatnog partnera ukljuĉuje suradnju u tu svrhu formiranog gospodarskog društva. Ĉlanak 9 (Ugovor o JPP-u) (1) Ugovorno JPP je model JPP-a u kojem se meĊusobni odnos javnog i privatnog partnera ureĊuje ugovorom o JPP-u. (2) Ugovor o JPP-u sklapa se u pisanom obliku i na odreĊeno vrijeme, s tim da to razdoblje ne moţe biti kraće od pet, a niti duţe od 30 (trideset) godina, osim ako posebnim zakonom nije propisano duţe razdoblje, uz mogućnost da se nakon isteka ugovornog razdoblja sklopi novi ugovor uz izbor privatnog partnera u skladu sa odredbama ĉlanka 18. ovog Zakona. (3) Rok iz stavka (2) ovog ĉlanka na koji se zakljuĉuje ugovor o JPP-u odreĊuje se na naĉin koji ne ograniĉava trţišnu utakmicu više nego što je to potrebno da se osigura amortizacija ulaganja kapitala, istovremeno uzimajući u obzir rizik koji je povezan s komercijalnim korištenjem predmeta ugovora. (4) Vlada na prijedlog Povjerenstva donosi Uredbu o sadrţaju ugovora o JPP-u. Ĉlanak 10 (Gospodarsko društvo posebne namjene) (1) DPN moţe sudjelovati iskljuĉivo u provoĊenju projekta JPP-a za ĉiju provedbu je osnovan. (2) DPN se osniva u skladu sa odredbama zakona kojim se ureĊuje osnivanje i poslovanje gospodarskih društava. Ĉlanak 11 (Statusno JPP) (1) Statusno JPP-o je oblik JPP-a koji se temelji na suvlasniĉkom odnosu javnog i privatnog partnera u zajedniĉkom gospodarskom društvu koje je nositelj provedbe projekta JPP-a, pri ĉemu se taj odnos izmeĊu javnog i privatnog partnera u zajedniĉkom društvu moţe zasnovati na osnivaĉkim ulozima u novoosnovanom društvu, ili na otkupu vlasniĉkog udjela u postojećem gospodarskom društvu. (2) Zajedniĉko gospodarsko društvo kao nositelj provedbe projekta JPP-a iz stavka (1) ovog ĉlanka na nivou Ţupanije moţe se osnovati samo na osnovu prethodnog odobrenja Vlade, a na nivou Općine na osnovu prethodnog odobrenja nadleţnog Općinskog vijeća. (3) Na zajedniĉko gospodarsko društvo iz ovog ĉlanka primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureĊuje osnivanje i poslovanje gospodarskih društava, kao i odredbe ugovora o ortaštvu. (4) Na sadrţaj ugovora o ortaštvu primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureĊuju obvezni odnosi. Ĉlanak 12 (Ugovor o ortaštvu) (1) Kada javno tijelo projekt JPP-a namjerava provesti na naĉin utvrĊen ĉlankom 11. ovog Zakona, primjenjuju se postupak u skladu sa odredbama ĉlanka 18. ovog Zakona. (2) Nakon provedenog postupka izbora privatnog partnera, javno tijelo i izabrani privatni partner sklapaju ugovor o ortaštvu, koji prethodi osnivanju zajedniĉkog gospodarskog društva iz ĉlanka 11. ovog Zakona, a u svrhu provedbe projekta JPP-a. POGLAVLJE III - PLANIRANJE I PRIPREMANJE PROJEKATA JPP-a Ĉlanak 13 (Planiranje projekata JPP) (1) Vlada i Općina duţni su izraditi srednjoroĉni (trogodišnji) i godišnji plan predlaganja provedbe projekata JPP-a na naĉin odreĊen ovim Zakonom. (2) U srednjoroĉnom planu provedbe projekata JPP-a navode se gospodarske i druge oblasti u kojima Stranica | 164 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 se planiraju projekti JPP-a, naziv i kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, javni objekti koji će se graditi odnosno javne djelatnosti koje će se obavljati na osnovu JPP-a, planirani rashodi za projekte JPP-a, procjena oĉekivane koristi od projekata JPP-a. (3) Vlada na prijedlog resornog ministarstva, odnosno Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog naĉelnika duţni su prije isteka tekuće godine izraditi godišnji plan provedbe projekata JPP-a iz svoje nadleţnosti za narednu kalendarsku godinu, kao sastavni dio njihovog godišnjeg programa rada. Ovaj godišnji plan mora biti u skladu sa srednjoroĉnim planom provedbe JPP projekata a sadrţi naroĉito: a) planirani broj provedbe JPP projekata, b) naziv i kratki opis JPP projekata, c) svrha i cilj projekta, d) pravni temelj i predloţeni modeli JPP-a, e) rokovi na koji se pojedini JPP projekti planiraju dati, f) podjela prava i obaveza izmeĊu javnog i privatnog partnera, uz procjenu oĉekivane koristi za konkretne JPP projekte. Ĉlanak 14 (Pripremanje projekata JPP) (1) Javno tijelo u svakom konkretnom sluĉaju utvrĊuje odlukom opredijeljenost za uspostavljanje partnerstva sa privatnim partnerom. (2) Odluku o opredijeljenosti uspostavljanja JPP-a javno tijelo donosi na osnovu studije ekonomske opravdanosti projekta, koju izraĊuje struĉna sluţba nadleţnog tijela uprave javnog tijela koje je nadleţno za donošenje odluke o opredijeljenosti uspostavljanja JPP-a. Studija opravdanosti projekta obvezno sadrţi: a) opis projekta, b) ekonomske i financijske pokazatelje projekta, ukljuĉujući usporednu analizu troškova javnog partnera sa troškovima koje bi javni partner imao u provoĊenju tog projekta u sluĉaju klasiĉnog proraĉunskog financiranja u predviĊenom vremenskom razdoblju, c) neophodna financijska sredstva iz proraĉuna javnog tijela odnosno neophodna financijska sredstva koja treba da osiguraju ustanove ili poduzeća u njihovom vlasništvu, d) pravni status vlasništva projekta, e) rizike realizacije projekta, kao i f) druge potrebne elemente. (3) Suglasnost na Odluku o opredijeljenosti za uspostavljanje JPP-a za projekte iz nadleţnosti Ţupanije daje Vlada na prijedlog resornog ministarstva. (4) Suglasnost na Odluku o opredijeljenosti za uspostavljanje JPP-a za projekte iz nadleţnosti Općine daje Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog naĉelnika. (5) U cilju utvrĊivanja trţišnog interesa potencijalnih partnera za sudjelovanjem u provedbi projekata JPP-a, a prije donošenja Odluke o opredijeljenosti za uspostavljanje partnerstva sa privatnim partnerom za pojedini projekt, javna tijela mogu objaviti javni poziv za iskazivanje interesa za realizaciju odreĊenog projekta sa privatnim partnerom. (6) Javni poziv iz stavka (5) ovog ĉlanka objavljuje se na web stranici javnog tijela, a po potrebi moţe i u drugim sredstvima informiranja. POGLAVLJE IV-POSTUPAK PREDLAGANJA, ODOBRAVANJA I PROVEDBE PROJEKATA JPP-a Ĉlanak 15 (Predlaganje projekata JPP-a) (1) Predlaganje provedbe projekta JPP-a na naĉin utvrĊen odredbama ovog Zakona i podzakonskih akata temeljenih na ovom Zakonu u nadleţnosti je resornog ministarstva Ţupanije (u daljem tekstu: resorno ministarstvo) odnosno Općinskog naĉelnika i drugih javnih tijela. (2) Odredba iz stavka 1. ovog ĉlanka ne iskljuĉuje mogućnost predlaganja projekata JPP-a od strane poslovnog sektora odnosno gospodarskih komora i asocijacija poslovnog sektora. (3) Javno tijelo ima pravo da razmotri i prihvati prijedlog zainteresiranih osoba za realizaciju projekta JPP-a, na temelju postupka predviĊenog ovim ĉlankom, pod uvjetom da se ti prijedlozi ne odnose na projekt za koji je pokrenut postupak dodjele javnog ugovora ili objavljen javni poziv. (4) Predlagaĉ pri podnošenju samoinicijativnog prijedloga, obavještava javno tijelo o vrijednosti izraĊene dokumentacije, koju će javno tijelo, odnosno privatni partner biti duţan nadoknaditi u sluĉaju dodjele ugovora osobi koja nije podnositelj samoinicijativnog prijedloga. (5) U roku od 30 dana od dana prijema konkretnog samoinicijativnog prijedloga, javno tijelo utvrĊuje da li smatra da je projekt u javnom interesu i u tom smislu obavještava predlagaĉa. (6) Javno tijelo ima pravo da raspravlja o svakom aspektu projekta koji je predloţio predlagaĉ, ukljuĉujući opravdanost troškova izrade dokumentacije. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 165 (7) Ako smatra da je samoinicijativni prijedlog u javnom interesu i ako javno tijelo odluĉi da pokrene taj projekt, javno tijelo postupa u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se ureĊuje postupak sklapanja JPP-a. (8) Javno tijelo ocjenjuje sadrţaj prijedloga projekta JPP-a u skladu s Uredbom o kriterijima ocjene i odobravanja projekata JPP-a, kojom se utvrĊuju struĉni kriteriji ocjene i odobravanja projekata JPP-a, kao i popis dokumentacije koja se dostavlja uz prijedlog projekta JPP-a. (9) Predlagaĉi projekta duţni su uz prijedlog projekta JPP-a javnom tijelu dostaviti sljedeće dokumente: a) Popratnu dokumentaciju propisanu Uredbom o kriterijima ocjene i odobravanja projekata JPP-a, b) Studiju ekonomske opravdanosti projekta JPP-a, c) Mišljenje Ministarstva financija Ţupanije Posavske odnosno Sluţbe za financije Općine o usklaĊenosti prijedloga projekta s proraĉunskim projekcijama i planovima te fiskalnim rizicima i ograniĉenjima propisanim posebnim propisima, kao i o financijskoj i fiskalnoj odrţivosti prijedloga projekta, d) Mišljenje resornog ministarstva odnosno resorne sluţbe Općine o usklaĊenosti prijedloga projekta sa sektorskim razvojnim planovima i strategijama, odnosno propisima iz podruĉja njegove nadleţnosti, a od Općine mišljenje o usklaĊenosti prijedloga projekta JPP-a s planovima razvojne politike te Općine. (10) Nadleţna tijela iz stavka (9) toĉka c) i d) ovog ĉlanka duţna su traţeno mišljenje dostaviti javnom tijelu u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijedloga projekta JPP-a. (11) Prijedlog projekta JPP-a sadrţi: a) naziv, ID broj i adresu javnog tijela b) naziv projekta c) ime osobe ovlaštena za zastupanje d) svrhu i cilj projekta s jasnim opisom javnog interesa e) opis projekta f) opisni prikaz predloţenog modela JPP-a po kojem se predloţeni projekt namjerava realizirati g) studija ekonomske opravdanosti projekta JPP-a koja ukljuĉuje i usporedbu planiranih troškova primjene modela javno-privatnog partnerstva i klasiĉnog (proraĉunskog) modela financiranja svih troškova provedbe projekta u cjelokupnom predloţenom ugovorenom razdoblju h) rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ukoliko, s obzirom na svrhu i cilj projekta, postoji zakonska obveza pribavljanja navedenog rješenja i) okvirnu podjelu rizika izmeĊu javnog i privatnog partnera, koja sadrţi podjelu najmanje sljedećih rizika: financiranja, projektiranja, graĊenja, upravljanja, odrţavanja i dostatne potraţnje, kao i okvirnu kvantifikaciju tih rizika, procjenu vjerojatnosti nastajanja, te troškova koji iz njih proizlaze. j) informacije o postupku dodjele, kriterijima izbora i dodjele, odabrani postupak dodjele, nacrt ugovora k) planirana dinamika razvoja projekta od postupka dodjele do poĉetka pruţanja usluga ili puštanja u rad infrastrukture l) projektni tim javnog tijela koji će pratiti cijeli projekt, ukljuĉujući i vanjske struĉne savjetnike Ĉlanak 16. (Odobravanje provedbe predloţenog projekta JPP-a) (1) U roku koji ne moţe biti duţi od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga projekta JPP-a i cjelokupne popratne dokumentacije, javno tijelo na osnovu ocjene i mišljenja Povjerenstva, o ispunjenosti svih kriterija propisanih Uredbom iz ĉlanka 15. stavak (7) ovog Zakona donosi Odluku o odobravanju provedbe predloţenog projekta po nekom od modela JPP-a. (2) Prije donošenja odluke o odobravanju predloţenog projekta, javno tijelo dostavlja kompletni prijedlog projekta JPP-a Povjerenstvu, radi dobivanja mišljenja o usklaĊenosti projekta sa zakonskim odredbama. (3) Prilikom ocjene zaprimljenog prijedloga projekta JPP-a i popratne dokumentacije, Povjerenstvo naroĉito ocjenjuje: a) opravdanost projekta JPP-a, i b) opravdanost primjene modela JPP-a. (4) Na osnovu Odluke Javnog tijela iz stavka (1) ovog ĉlanka i suglasnosti Vlade odnosno Općinskog vijeća, prijedlog projekta stjeĉe status projekta JPP-a. (5) Ukoliko javno tijelo iz stavka (1) ovog ĉlanka u roku od godinu dana od dana donošenja Odluke ne pokrene postupak izbora privatnog partnera, Odluka se stavlja van snage te se za isti prijedlog projekta JPP-a mora ponovno pokrenuti postupak u skladu sa odredbama ĉlanka 15. ovog Zakona. Ĉlanak 17 (Odluĉivanje o usklaĊenosti dokumentacije za nadmetanje) (1) Javno tijelo koje je donijelo Odluku iz ĉlanka 16. stavak (4) ovog Zakona, prije pokretanja postupka izbora privatnog partnera, duţno je dostaviti Povjerenstvu na ocjenu i mišljenje Stranica | 166 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 ovjerenu kopiju dokumentacije za nadmetanje sa svim prilozima. (2) Povjerenstvo daje mišljenje o usklaĊenosti dokumentacije sa odobrenim projektom JPP-a u roku koji ne moţe biti duţi od 30 dana od dana zaprimanja cjelokupne dokumentacije iz stavka (1) ovog ĉlanka. (3) Javno tijelo postupak izbora privatnog partnera moţe pokrenuti samo na osnovu pozitivnog mišljenja Povjerenstva iz stavka (2) ovog ĉlanka. (4) Ukoliko se postupak izbora privatnog partnera, pokrenut na osnovu mišljenja Povjerenstva iz stavka (2) ovog ĉlana, ponavlja, dokumentacija za nadmetanje iz stavka (1) ovog ĉlanka se mora dostaviti Povjerenstvu na ponovnu ocjenu i mišljenje, u skladu sa odredbama ovog ĉlanka. Ĉlanak 18. (Postupak odabira privatnog partnera) (1) Postupak odabira privatnog partnera provodi se putem javnog poziva. (2) Javno tijelo prije objavljivanja javnog poziva treba saĉiniti tendersku dokumentaciju koja mora sadrţavati sljedeće elemente: a) opis projekta, b) obvezne uvjete koje mora ispuniti privatni partner, c) kriterije za ocjenu ponude, d) rokove za dostavu ponude, e) nacrt ugovora o JPP-u, f) pravo na prigovor i ţalbu, g) ostale neophodne elemente (3) Za odabir privatnog partnera koristi se pregovaraĉki postupak u skladu sa normama meĊunarodnog prava koji obuhvata fazu pretkvalifikacije i fazu pregovaranja i prikupljanja ponuda, na naĉin da javno tijelo obavi pregovore sa odabranim ponuĊaĉima, te razmotri sve aspekte potencijalnih ugovora i tokom pregovaraĉkog postupka osigura ravnopravan tretman svih odabranih ponuĊaĉa. (4) Javni poziv za odabir privatnog partnera objavljuje se na sluţbenoj web stranici Ţupanije odnosno Općine, a po potrebi i putem drugih sredstava informiranja. (5) Ukoliko provedba projekta JPP-a podrazumijeva davanje koncesije, postupak odabira privatnog partnera provodi se u skladu sa propisima kojima se ureĊuje postupak davanja koncesije, uz odgovarajuću primjenu odredbi i ovog Zakona. Ĉlanak 19 (Odabir privatnog partnera) (1) Nakon provedene procedure javnog poziva, sve pristigle ponude dostavljaju se neotvorene Povjerenstvu radi utvrĊivanja ispunjavanja uvjeta i usklaĊenosti ponuda sa tenderskom dokumentacijom i odobrenim projektom. (2) Povjerenstvo razmatra i analizira pristigle ponude, te utvrĊivanje rang listu potencijalnih privatnih partnera, sa prijedlogom eventualnih mjera. (3) Kriterij za odabir ponude privatnog partnera je ekonomski najpovoljnija ponuda, uz ispunjavanje ostalih kriterija. (4) Na osnovu mišljenja i rang liste Povjerenstva, javno tijelo donosi Odluku o izboru privatnog partnera, te utvrĊuje konaĉni nacrt ugovora o JPP-u. Ĉlanak 20 (Sklapanje ugovora o JPP-u) (1) Javno tijelo sklapa ugovor o JPP-u nakon donošenja Odluke o izboru privatnog partnera. (2) Ugovorom o JPP-u ureĊuje se poslovni odnos izmeĊu javnog i privatnog partnera kojim se zadovoljava odreĊena javna potreba. (3) Ugovor o JPP-u moţe sadrţavati više osnovnih ugovora zasnovanih na odgovarajućim pravnim propisima. (4) Ugovor o JPP-u obvezno sadrţi: a) svrhu i predmet ugovora, b) vrijeme trajanja, kao i uvjete za obnavljanje ugovora, c) prava i obveze javnog i privatnog partnera kao ugovornih strana, ukljuĉujući i obvezu pruţanja sigurne usluge korisnicima po standardima propisanim od javnog tijela, d) jasnu identifikaciju rizika i podjelu rizika izmeĊu javnog i privatnog partnera, e) naĉin i uvjete osiguranja financijske konstrukcije projekta, kao i uvjete pod kojim financijske institucije mogu sudjelovati u projektu, f) imovinska prava ugovornih strana i naĉin njihovog rješavanja, g) jamstva i police osiguranja, h) naĉin plaćanja, te uvjete za odreĊivanje i usklaĊivanje naknada, i) kompenzirajući i oslobaĊajući sluĉajevi, j) minimalne standarde koji će se primijeniti tokom projektiranja, standarde prostora, kvalitetu usluga, te druge zahtjeve za provoĊenje projekta, k) reguliranje poreskih obveza, l) potpunu transparentnost i obvezu javnog partnera da objavi podatke koji se odnose na voĊenje JPP-og projekta, m) pravo javnog partnera na nadzor tokom provoĊenja projekta i realizacije ugovora, n) definiranje vlasništva po prestanku ugovora, Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 167 o) sankcije i naknade za neispunjavanje obveza ugovornih strana, p) raskid ugovora uz pravo partnera da raskinu ugovor i postupak u sluĉaju raskida ugovora prije datuma prestanka utvrĊenog ugovorom, q) naĉin rješavanja sporova, r) mjere za omogućavanje financiranja projekta, s) opis dogaĊaja koji se smatraju višom silom, t) obvezu ugovaranja revizije ugovora nakon odreĊenog vremenskog perioda i u) ostale elemente bitne za predmet JPP-a. (5) Ugovor o JPP-u na nivou Ţupanije moţe biti sklopljen samo na osnovu Odluke Vlade donesene na prijedlog resornog ministarstva. (6) Ugovor o JPP-u na nivou Općine moţe biti sklopljen samo na osnovu Odluke Općinskog vijeća donesene na prijedlog Općinskog naĉelnika. (7) Za sve izmjene i dopune sklopljenih ugovora o JPP-u kojim se mijenjaju prava i obveze ugovornih strana potrebno je provesti postupak u skladu sa odredbama ovog Zakona. (8) Ugovor o JPP-u upisuje se u Registar ugovora o JPP-u sukladno ĉlanku 21. ovog Zakona Ĉlanak 21 (Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u) (1) Za sve izmjene i dopune sklopljenih ugovora o JPP-u kojim se mijenjaju prava i obveze ugovornih strana potrebno je provesti postupak u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Prije sklapanja izmjena i/ili dopuna ugovora o JPP-u, javni partner prijedlog takvih izmjena i/ili dopuna dostavlja Povjerenstvu i Ministarstvu financija odnosno Sluţbi za financije na mišljenje, zajedno sa obrazloţenjem i potrebnom dokumentacijom u vezi s predloţenim izmjenama i/ili dopunama ugovora o JPP-u. (3) Nadleţna tijela iz stavka 2. ovog ĉlanka su duţna dati svoje mišljenje u roku 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva javnog tijela. (4) Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u za vrijeme njegova trajanja smatraju se novim ugovorom za koji je javni partner obvezan pokrenuti novi postupak predlaganja prijedloga projekta JPP-a ako su te izmjene i/ili dopune bitne u odnosu na sadrţaj osnovnog ugovora o JPP-u i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo odreĊuju osnovne elemente toga ugovora. (5) Bitne izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u smislu stavka 4. ovoga ĉlanka su izmjene i/ili dopune koje: a) uvode uvjete koji bi, da su bili dio osnovnog postupka odabira privatnog partnera, omogućili podnošenje drugaĉijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili bi omogućili odabir drugaĉije ponude od ponude odabrane u osnovnom postupku, ili b) znatno proširuju predmet ugovora o JPP-u na radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili c) mijenjaju ekonomsku ravnoteţu ugovora o JPP-u u korist privatnog partnera na naĉin koji nije bio predviĊen u uvjetima osnovnog ugovora o JPP-u. d) Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u sklopljene protivno odredbama ovoga ĉlanka su ništavne. Ĉlanak 22 (Registar ugovora o JPP-u) (1) Sklopljeni ugovor o JPP-u sa svim dodacima koji ĉine njegov sastavni dio, kao i sve izmjene ugovora i njegovih dodataka upisuju se u Registar ugovora o JPP-u koji vodi Ministarstvo financija odnosno Sluţba za financije. (2) Javno tijelo obvezno je dostaviti Ministarstvu financija odnosno Sluţbi za financije sklopljeni ugovor o JPP-u sa svim dodacima, kao i izmjene ugovora i svih priloga u roku koji će Vlada propisati Pravilnikom o sadrţaju i naĉinu voĊenja Registra. (3) Pravilnikom o sadrţaju i naĉinu voĊenja Registra odredit će se ovlaštena lica za pristup Registru i obim prava pristupa podacima iz Registra, u skladu s posebnim propisima koji se odnose na zaštitu podataka i poslovnu tajnu. POGLAVLJE V - POVJERENSTVO ZA JPP Ĉlanak 23 (Osnivanje i sastav Povjerenstva) (1) Vlada osniva Povjerenstvo za javno-privatno partnerstvo kao stalno radno tijelo Vlade, iz reda struĉnjaka iz podruĉja ekonomije, prava, tehniĉkih i drugih odgovarajućih struka srodnih JPP-u, koje u okviru nadleţnosti Ţupanije svoje funkcije obavlja kao struĉno i neovisno regulatorno tijelo. (2) Ĉlanove Povjerenstva imenuje Vlada na period od pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. (3) Povjerenstvo se sastoji od pet ĉlanova. (4) Povjerenstvo ima predsjedavajućeg Povjerenstva (u daljnjem tekstu: predsjednik Povjerenstva) i zamjenika predsjednika Povjerenstva (u daljnjem tekstu: zamjenik predsjednika) koje bira Vlada. (5) Ĉlan Povjerenstva ne moţe obavljati politiĉke funkcije. (6) Povjerenstvo ima tajnika koji ne sudjeluje u odluĉivanju Povjerenstva, a bira se iz reda drţavnih sluţbenika. Stranica | 168 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 (7) Rješenjem Vlade o obrazovanju Povjerenstva bliţe se odreĊuje sastav Povjerenstva, nadleţnosti, naĉin rada, vrijeme vršenja funkcije i pitanje njenog financiranja. Ĉlanak 24 (Nadleţnosti Povjerenstva) Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove: a) provodi postupak ocjene i davanja mišljenja na prijedlog projekata JPP-a, dokumentacije za nadmetanje, te konaĉnih nacrta ugovora, u skladu sa odredbama ovog Zakona, b) analizira ponude pristigle po javnom pozivu, utvrĊuje rang listu potencijalnih privatnih partnera, te daje svoje mišljenje i sugestije javnom tijelu, c) donosi odluke u vezi s obavljanjem poslova iz nadleţnosti Povjerenstva propisanih Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, d) priprema i daje struĉna mišljenja o pojedinim pitanjima iz podruĉja JPP-a, te provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, e) vrši struĉni uvid, prati i/ili obavlja nadzor provoĊenja projekata JPP-a, u skladu sa ĉlankom 34. ovog Zakona, f) predlaţe ovlaštenim predlagateljima izmjene i dopune ovoga Zakona i drugih propisa o javno-privatnom partnerstvu, g) u suradnji s drugim nadleţnim tijelima organizira specijalistiĉke programe edukacije za javna tijela i druge sudionike u skladu sa Uredbom o educiranju uĉesnika u postupcima pripreme i provedbe projekata JPP-a, h) suraĊuje s domaćim znanstvenim i istraţivaĉkim institucijama, socijalnim partnerima, gospodarskim i nevladinim udruţenjima i drugim zainteresiranim stranama u svrhu unapreĊivanja primjene modela JPP-a u Ţupaniji, i) promovira i izuĉava primjenu najbolje prakse JPP-a, te u svom domenu suraĊuje s inozemnim nacionalnim tijelima i meĊunarodnim organizacijama i institucijama ovlaštenim za primjenu modela JPP-a i provedbu projekata JPP-a, j) obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama ovog Zakona. Ĉlanak 25 (Sredstva za rad Povjerenstva) (1) Sredstva za rad i obavljanje poslova iz djelokruga Povjerenstva osiguravaju se u Proraĉunu Ţupanije. (2) Povjerenstvu pripada naknada koju rješenjem o imenovanju odreĊuje Vlada. (3) Vlada će osigurati sredstva za rad i ostvarivanje prava iz nadleţnosti Povjerenstva iz Proraĉuna Ţupanije. Ĉlanak 26 (Naĉin rada i odluĉivanja Povjerenstva) (1) Povjerenstvo odluke donosi na sjednicama većinom glasova svih ĉlanova. Ni jedan ĉlan Povjerenstva ne moţe biti suzdrţan od glasovanja. Povjerenstvo moţe punovaţno odluĉivati ako sjednici nazoĉi najmanje tri ĉlana Povjerenstva, od kojih je jedan predsjednik Povjerenstva ili zamjenik predsjednika. (2) Predsjednik Povjerenstva ovlašten je da: a) upravlja i koordinira radom, te daje radna zaduţenja ĉlanovima Povjerenstva, b) saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva koje se odrţavaju najmanje jednom mjeseĉno. c) sastavlja dnevni red za svaku sjednicu, koji moţe biti dopunjen na sjednici, d) potpisuje sve odluke i druge akte Povjerenstva. (3) Ako je predsjednik Povjerenstva odsutan ili nije u mogućnosti da obavlja svoju duţnost, zamjenjuje ga zamjenik predsjednika. (4) Povjerenstvo svoje odluke i druga akta donosi na naĉin utvrĊen odredbama ovog Zakona koje se odnose na rad Povjerenstva. (5) Povjerenstvo, na zahtjev stranke ili po sluţbenoj duţnosti, moţe preispitati svoje odluke u sljedećim sluĉajevima: a) ako je utvrĊena bitna promjena u ĉinjenicama na kojima je bila zasnovana odluka, a koja bi znaĉajno utjecala na donošenje drugaĉije odluke da je bila poznata u vrijeme donošenja te odluke, b) ako je utvrĊeno da je odluka zasnovana na netoĉnim ili laţnim dokumentima. (6) Tajnik Povjerenstva vodi zapisnike sa sjednica Povjerenstva, dostavlja odluke i mišljenja Povjerenstva nadleţnim tijelima, vodi arhivu Povjerenstva, te obavlja ostale administrativne i druge tehniĉke poslove koje mu povjeri predsjednik Povjerenstva. (7) Administrativno-tehniĉke poslove, poslove zaprimanja i dostavljanja prijedloga projekata i popratne dokumentacije, odlaganje dokumentacije i arhiviranje spisa, te druge poslove za potrebe Povjerenstva osigurava Vlada. Ĉlanak 27 (Naĉin izvještavanja) (1) Povjerenstvo za svoj rad odgovara Vladi. (2) Povjerenstvo najmanje jednom godišnje podnosi Vladi pisani izvještaj o radu Povjerenstva. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 169 Izvještaj sadrţi podatke o podnesenim prijedlozima provedbe projekata JPP-a, odluke Povjerenstva sa prijedlogom Odluka Vlade uz kraće obrazloţenje, pregled zakljuĉenih ugovora iz Registra o JPP-u, upite sa struĉnim mišljenjem Povjerenstva, te druge podatke o radu Povjerenstva. Vlada moţe zatraţiti i druge informacije u vezi s radom Povjerenstva. (3) Vlada najmanje jednom godišnje izvještava Skupštinu Ţupanije, a Općinski naĉelnik Općinsko vijeće o provedbi projekata JPP-a. Ĉlanak 28 (Odabir struĉnog savjetnika) (1) Za obavljanje odreĊenih struĉnih poslova u postupku pripreme prijedloga projekta JPP-a, ugovaranja projekta JPP-a, te prilikom upravljanja ugovorom o JPP-u, javno tijelo moţe, po potrebi angaţirati struĉna, savjetodavna, te specijalizirana tijela ili eksperte za ekonomsko-financijsku, pravnu, ili tehniĉku oblast, kao struĉne savjetnike za pruţanje struĉne podrške. (2) Struĉni savjetnik je odgovoran javnom tijelu odnosno javnom partneru za profesionalno i savjesno pruţanje usluga savjetovanja, u skladu s propisima i pravilima struke, te vaţećim propisima. (3) Savjetnik ne smije u istom projektu biti savjetnik javnog tijela i savjetnik gospodarskog subjekta koji sudjeluje u postupku odabira privatnog partnera. POGLAVLJE VI – PRESTANAK JPP-a I POSLJEDICE PRESTANKA Ĉlanak 29 (Naĉini prestanka JPP-a) (1) JPP prestaje: a) ispunjenjem zakonskih uvjeta, b) raskidom javnog ugovora zbog javnog interesa, c) sporazumnim raskidom javnog ugovora, d) jednostranim raskidom javnog ugovora, e) pravosnaţnošću sudske odluke kojom se javni ugovor oglašava ništavnim ili poništenim, (2) JPP prestaje ispunjenjem zakonskih uvjeta: a) istekom roka na koji je zakljuĉen ugovor, b) smrću privatnog partnera, odnosno likvidacijom ili steĉajem privatnog partnera, (3) Kriteriji na osnovu kojih se moţe jednostrano raskinuti javni ugovor od strane javnog ili privatnog partnera utvrĊuju se ugovorom. POGLAVLJE VII - PRAVNA ZAŠTITA Ĉlanak 30 (Primjena odredaba Zakona o upravnom postupku) (1) Na postupke koje u okviru svojih nadleţnosti utvrĊenih ovim Zakonom provodi Povjerenstvo i druga nadleţna tijela utvrĊena odredbama ovog Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. (2) Odluke, rješenja i drugi upravni akti Povjerenstva, Vlade, Općinskog vijeća i drugih tijela iz stavka (1) ovog ĉlanka su konaĉni i protiv njih se moţe pokrenuti upravni spor. Ĉlanak 31 (Spor o nadleţnosti) U sluĉaju spora o nadleţnosti iz JPP-a izmeĊu Ţupanije i/ili Općine nadleţan je kantonalni sud u Odţaku. Ĉlanak 32 (Naĉin rješavanja sporova) (1) Za rješavanje sporova izmeĊu stranaka koji nastaju na temelju ugovora o JPP-u, stvarno i mjesno je nadleţan Općinski sud u Orašju. (2) Ukoliko su stranke ugovorile arbitraţno rješavanje sporova nastalih na temelju ugovora o JPP-u, mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale. POGLAVLJE VIII - NADZOR Ĉlanak 33 (Nadzor nad provedbom ovog Zakona) Nadzor nad primjenom ovog zakona vrše nadleţna javna tijela i nadleţni inspekcijski organi. Ĉlanak 34 (Nadzor nad provedbom projekata JPP-a) (1) U skladu sa odredbama Uredbe o nadzoru provedbe projekata JPP-a koju na prijedlog Ministarstva financija donosi Vlada, resorno ministarstvo odnosno Općina prati provedbu projekata JPP-a odnosno vrši njegov nadzor. (2) Povjerenstvo ima pravo praćenja, odnosno struĉnog uvida i/ili nadzora u provedbi projekata JPP-a. (3) Uredbom iz stavka (1) ovog ĉlanka propisuju se prava i obveze javnog i privatnog partnera u postupku nadzora provedbe projekata JPP-a. Ĉlanak 35 (Primjena Uredbe o nadzoru provedbe projekata JPP-a) U svrhu primjene Uredbe o nadzoru provedbe projekata JPP-a iz ĉlanka 34. stavak (1) ovog Zakona, javni partner, privatni partner ili DPN duţni su za vrijeme trajanja ugovornog odnosa dostaviti Povjerenstvu na njegov zahtjev ovjerenu Stranica | 170 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 kopiju svih dokumenata kojima raspolaţe a koje zatraţi Povjerenstvo. POGLAVLJE IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlanak 36 (Donošenje podzakonskih i drugih pravnih akata) (1) Vlada će najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona imenovati Povjerenstvo u skladu sa odredbama ĉlanka 25. ovog Zakona. (2) Vlada će najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti: a) Uredbu o sadrţaju ugovora o JPP-u iz ĉlanak 9. stavak (4) ovog Zakona, b) Uredbu o kriterijima ocjene i odobravanja projekata JPP-a iz ĉlanka 15. stavak (9) ovog Zakona, c) Pravilnik o sadrţaju i naĉinu voĊenja Registra ugovora JPP-a iz ĉlanka 22. stavak (2) ovog Zakona, d) Uredbu o nadzoru provedbe projekata JPP-a iz ĉlanka 34. stavak (1) ovog Zakona i e) Uredbu o educiranju uĉesnika u postupcima pripreme i provedbe projekata JPP-a iz ĉlanka 24. toĉka g) ovog Zakona. Ĉlanak 37 (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-34/13 Domaljevac, 07.05.2013. god. Predsjednik Mario Jurkić, prof., v.r. Na temelju ĉlanka 26. e) Ustava Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske", broj 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04), Skupština Ţupanije Posavske na sjednici odrţanoj dana 07.05.20 I 3.godine, donosi ZAKON o izmjenama i dopunama zakona o komunalnom gospodarstvu Ĉlanak 1 U Zakonu o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine Ţupanije Posavske", broj 1/98 i 6/01) u ĉlanku 20. stavak 6. iza rijeĉi „površine" dodaje se tekst ,,i vlasnici odnosno korisnici izgraĊene duljine podzemnih i nadzemnih instalacija (elektro i telefonske instalacije, instalacije kablovskih operatera, plinovodne instalacije i toplovodne instalacije)." Ĉlanak 2 U ĉlanku 21. stavak 2. iza rijeĉi „standarda" dodaje se tekst „i po jedinici bruto izgraĊene duljine (m') instalacije za nadzemne i podzemne instalacije (elektro i telefonske instalacije, instalacije kablovskih operatera, plinovodne instalacije i toplovodne instalacije)" Ĉlanak 3 U ĉlancima 34. i 35. rijeĉ „DEM" zamjenjuje se sa „KM". Ĉlanak 4 Ĉlanak 36., briše se. Ĉlanak 5 Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske". Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-35/13 Domaljevac, 07.05.2013. god. Predsjednik Mario Jurkić, prof., v.r. Na temelju ĉlanka 26. stavka 1. toĉke e) Ustava Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04) Skupština Ţupanije Posavske, na sjednici odrţanoj dana 07.05.2013. godine, donosi ZAKON o izmjeni Zakona o unutarnjim poslovima Ţupanije Posavske Ĉlanak 1 U Zakonu o unutarnjim poslovima Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj 4/96, 2/02, 4/02, 5/02, 8/02, 2/07 i 2/13), u ĉlanku 18 b. toĉka 8. briše se. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 171 Ĉlanak 2 Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-36/13 Domaljevac, 07.05.2013. god. Predsjednik Mario Jurkić, prof., v.r. Na temelju ĉlanka 116., a u svezi s ĉlankom 53. Poslovnika o radu (“Narodne novine Ţupanije Posavske”, broj 6/01) Skupština Ţupanije Posavske, na sjednici odrţanoj dana 07.05.2013 godine, donosi ODLUKU o izboru ĉlana Mandatno-imunitetne komisije I U Mandatno-imunitetnu komisiju Skupštine Ţupanije Posavske bira se: 1. Pero Baotić II Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u “Narodnim novinama Ţupanije Posavske”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-32/13 Domaljevac, 07.05.2013. god. Predsjednik Mario Jurkić, prof., v.r. Na temelju ĉlanka 26. Ustava Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04) i ĉlanka 116. Poslovnika o radu („Narodne novine Ţupanije Posavske“ broj 6/01), Skupština Ţupanije Posavske na sjednici odrţanoj dana 07. svibnja 2013. godine, donosi ODLUKU o poništenju Natjeĉaja za izbor i imenovanje Neovisnog odbora za izbor i reviziju I Poništava se Odluka broj 01-02-59/11 o raspisivanju Natjeĉaja za izbor i imenovanje Neovisnog odbora za izbor i reviziju broj 01-02-59/11 od 19.05.2011. godine. II Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-48/13 Domaljevac, 07.05.2013. godine Predsjednik Mario Jurkić, prof., v.r. Stranica | 172 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 VLADA ŢUPANIJE POSAVSKE Na temelju ĉlanka 34. Zakona o proraĉunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH", broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10), ĉlanka 13. stavka 2. Zakona o izvršavanju Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu („Narodne novine Ţupanije Posavske", broj: 3 /13) i ĉlanka 18. stavka 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske" broj: 1/96, 4/96, 8/00 i 2/07), Vlada Ţupanije Posavske na 75. sjednici odrţanoj dana 13.05.2013. godine, donosi ODLUKU o kriterijima raspodjele financijskih sredstava iz tekuće priĉuve Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu I Odlukom o kriterijima raspodjele financijskih sredstava iz tekuće priĉuve Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu (u daljem tekstu: Odluka) utvrĊuju se kriteriji proraĉunskih izdvajanja iz tekuće priĉuve i njegove raspodjele. II Sredstva iz tekuće priĉuve se koriste za financiranje nepredviĊenih rashoda, izvanrednih situacija ili neoĉekivanih dogaĊaja kod proraĉunskog korisnika. III Sredstva će biti dostupna proraĉunskim korisnicima za izvanredne (hitne i nepredviĊene) sluĉajeve koji: - nisu mogli biti predviĊeni tijekom procesa planiranja i izrade proraĉuna, - nisu mogli biti odloţeni za narednu godinu, - nisu mogli biti financirani putem transfera ili preraspodjelom u okviru postojećeg proraĉuna proraĉunskog korisnika. IV Sredstva iz tekuće priĉuve Vlade mogu biti odobrena ako ih predloţi predsjednik vlade ili ministar financija i odobri Vlada Ţupanije Posavske, na temelju predoĉenog zahtjeva proraĉunskog korisnika, ukoliko: - postoji hitna potreba za proraĉunskim sredstvima koji nisu na raspolaganju proraĉunskom korisniku ili nema dovoljno sredstava u svom proraĉunu, ukljuĉujući transfere i preraspodjelu postojećeg proraĉuna proraĉunskog korisnika, - da se dodatni rashodi nisu mogli predvidjeti tijekom pripreme, planiranja i izrade proraĉuna proraĉunskog korisnika, - da potreba za dodatnim rashodima ne moţe biti odgoĊena do naredne fiskalne godine. V Da bi dobio sredstva iz tekuće priĉuve Vlade Ţupanije Posavske, proraĉunski korisnik mora poslati zahtjev u pisanoj formi navodeći: - razloge i opravdanje zahtjeva, traţeni iznos, - objašnjenje zašto je zahtjev hitan i nije se mogao predvidjeti, - objašnjenje zašto dodatna sredstva ne mogu biti uzeta iz postojećeg proraĉuna proraĉunskog korisnika. VI Ovom Odlukom utvrĊuju se obrasci: Prilog 1. - Zahtjev za sredstva iz tekuće priĉuve Vlade Ţupanije Posavske koji ispunjava proraĉunski korisnik, i Prilog 2. - Zahtjev za sredstva iz fonda tekuća priĉuva - analiza MF, koji analizira Ministarstvo financija i daje svoje mišljenje. VII Ministarstvo financija će uraditi izvješća o korištenju proraĉunskih priĉuva i dostaviti ih tromjeseĉno Vladi, a Vlada Skupštini polugodišnje dostavlja izvješće o korištenju proraĉunskih priĉuva što je u skladu sa ĉlankom 34. stavak 5. i 6. Zakona o proraĉunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH", broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10). VIII Sastavni dio ove Odluke su: Prilog 1. i Prilog 2. IX Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje vaţiti Odluka o kriterijima raspodjele financijskih sredstava iz tekuće priĉuve Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2012. godinu („Narodne novine Ţupanije Posavske", broj 3/12). X Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske". Bosna i Hercegovina Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 173 Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-186/13 Orašje, 13.05.2013. god. Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r. PRILOG 2: ZAHTJEV ZA SREDSTVA IZ FONDA TEKUĆIH PRIĈUVA: ANALIZA MF JE LI ZAHTJEV HITAN? DA/NE (Navesti razlog) JE LI ZAHTJEV MOGAO BITI PREDVIĐEN? DA/NE (Navesti razlog) MOŢE LI SE ZAHTJEV FINANCIRATI IZ POSTOJEĆEG PRORAĈUNA PRORAĈUNSKIH KORISNIKA? DA/NE (Navesti razloge) MINISTAR FINANCIJA ODOBRENO/NIJE ODOBRENO IZNOS: XX KM i komentar ako ima potrebe POTPIS: DATUM: PRILOG 1: ZAHTJEV ZA SREDSTVA IZ FONDA TEKUĆIH PRIĈUVA . Stranica | 174 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 ODOBRENJE OD STRANE MINISTRA PRORAĈUNSKOG KORISNIKA Ime: Potpis: Datum: Na temelju ĉlanka 18. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske («Narodne novine Ţupanije Posavske», broj 1/96, 4/96, 8/00 i 2/07), i ĉlanka 23. Zakona o izvršavanju Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu («Narodne novine Ţupanije Posavske», broj: 2/13), a u svezi sa ĉlankom 31. istog Zakona, na prijedlog Ministarstva gospodarstva i prostornog ureĊenja, Vlada Ţupanije Posavske na 75. sjednici odrţanoj dana 13.05.2013., donosi ODLUKU o usvajanju Programa utroška sredstava s pozicije „Grant za razvoj poduzetništva i obrta" utvrĊen Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu I Usvaja se Program utroška sredstava s pozicije „Grant za razvoj poduzetništva i obrta" utvrĊen Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu („Narodne novine Ţupanije Posavske", broj: /13). II Program iz toĉke I. ove Odluke sastavni je dio ove Odluke. III Sredstva iz toĉke I. ove Odluke, sukladno Programu iz iste toĉke odobravat će se posebnom Odlukom Vlade Ţupanije Posavske. IV Za realizaciju ove Odluke zaduţuju se Ministarstvo gospodarstva i prostornog ureĊenja i Ministarstvo financija, svatko u okviru svojih nadleţnosti. V Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u «Narodnim novinama Ţupanije Posavske». Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-187/13 Orašje, 13.05.2013. godine Predsjednik Vlade Marijan Oršolić, mr. sc., v.r. PROGRAM UTROŠKA SREDSTAVA S POZICIJE „GRANT ZA RAZVOJ PODUZETNIŠTVA I OBRTA" UTVRĐEN PRORAĈUNOM ŢUPANIJE POSAVSKE ZA 2013. GODINU KRITERIJI ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA: 1. realizacija ugovorenih obveza iz 2010-e godine: a) nastavak realizacije refundacije financijskih sredstava namijenjenih regresiranju kamata na investicijske kredite i kredite za nabavku obrtnih sredstava; 2. realizacija ugovorenih obveza iz 2012-e godine: a) subvencioniranje uvoĊenja i certifikacije sistema upravljanja kvalitetom po meĊunarodnim standardima ( ISO 9001, ISO 14000, ISO 17025, ISO 18000, ISO TS 16949, HACCAP, HALAL, certifikacija proizvoda, CE znak i si.); 3. financiranje aktivnosti na pripremi poduzeća za provoĊenje postupka privatizacije poduzeća u nadleţnosti Ministarstva gospodarstva i prostornog ureĊenja Ţupanije Posavske; 4. sufinanciranje razvoja poduzetništva i obrta na podruĉju Ţupanije Posavske; 5. podrška funkcioniranju Gospodarske komore Ţupanije Posavske; 6. podrška funkcioniranju Gospodarsko socijalnog vijeća Ţupanije Posavske. SVRHA PROGRAMA: - stvaranje ekonomski povoljnijeg ambijenta za razvoj poduzetništva i obrta na prostorima Ţupanije Posavske, - proširenje asortimana proizvoda i jaĉanje konkurentne sposobnosti gospodarskih subjekata na domaćem i inozemnom trţištu, - povećanje broja uposlenih; - ubrzanje procesa privatizacije u poduzećima u kojima nije završena privatizacija, - stvaranje materijalnih pretpostavki za funkcionalniji rad Gospodarsko socijalnog vijeća i Gospodarske komore Ţupanije Posavske. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 175 VISINA SREDSTAVA: Ukupna visina sredstava je 350.000,00 KM. IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Ţupanije Posavske za 2013-u godinu, razdjel 15, ekonomski kod 614 500, pozicija „Grant za razvoj poduzetništva i obrta." NAZIV ORGANIZACIJE KOJA PRIMA SREDSTVA GRANTA: - gospodarska društva i obrtnici sa kojima su u 2010-0^ godini i 2012-oj godini, u skladu sa Zakonom o poticaju razvoja malog gospodarstva u Ţupaniji Posavskoj ( „Narodne novine Ţupanije Posavske, broj: 3/10, )- u daljem tekstu: Zakon), zakljuĉeni Ugovori o regresiranju kamata na dugoroĉne kredite i Ugovori o korištenju nepovratnih financijskih sredstava; - subjekti malog gospodarstva, i obrtnici, u skladu sa Zakonom i Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima („Sluţbene novine Federacije BiH", broj: 35/09, i uvjetima javnih poziv; - ĉlanovi Uprave gospodarskih društava sa drţavnim kapitalom, na temelju ovlasti Ministarstva gospodarstva i prostornog ureĊenja Ţupanije Posavske; - ovlaštene revizorske kuće, - Gospodarska komora Ţupanije Posavske, - Gospodarsko socijalno vijeće Ţupanije Posavske. Ministarstvo gospodarstva i prostornog ureĊenja Na temelju ĉlanka 18. stavak 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske", broj: 1/96, 4/96 i 8/00 i 2/07), i toĉke III Odluke Vlade Ţupanije Posavske o usvajanju Programa utroška sredstava s pozicije „Grant za razvoj poduzetništva i obrta broj: 01-02-/13 od .04.2013." utvrĊenih Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu, Vlada Ţupanije Posavske, na 75-oj sjednici odrţanoj dana 13.05.2013. godine, donosi ODLUKU o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu s pozicije „Grant za razvoj poduzetništva i obrta" I Ovom Odlukom iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013.godinu („Narodne novine Ţupanije Posavske" broj: /13) odobrava se izdvajanje sredstava u ukupnom iznosu od 350.000,00 KM (slovima: tristotinepedesettisućakonvertibilnihmaraka). II Sredstva iz toĉke I. ove Odluke izdvajaju se sukladno kriterijima iz Programa utroška sredstava s pozicije „Grant za razvoj poduzetništva i obrta" sa sljedećim naĉinom raspodjele: a) Za realizaciju ugovorenih obveza iz 2010-e godine: 1) financijska sredstva namijenjena regresiranju kamata na investicijske kredite - u ukupnom iznosu od 104.000,00 KM (slovima: stotinuĉetiritisućekonvertibilnamarka); b) Za realizaciju ugovorenih obveza iz 2012-e godine: 1) subvencioniranje uvoĊenja i certifikaciji sistema upravljanja kvalitetom po meĊunarodnim standardima - u ukupnom iznosu od 87.500,00 KM (slovima: osamdesetsedamtisućapetstotmakonvertibilnihmaraka); c) financiranje aktivnosti na pripremi poduzeća u nadleţnosti Ministarstva gospodarstva i prostornog ureĊenja (u daljem tekstu: Ministarstvo) za provoĊenje postupka privatizacije, u ukupnom iznosu bd 3.700,00 KM (slovima: tritisućesedamstotinakonvertibilnilimaraka); d) sufinanciranje razvojnih projekata poduzetništva i obrta - u ukupnom iznosu od 135.800,00 KM ( slovima: stotinupedesettisućakonvertibilnih maraka); e) podrška funkcioniranju Gospodarske komore Ţupanije Posavske - u ukupnom iznosu od 6.000,00 KM (šesttisućakonvertibilnihmaraka); f) podrška funkcioniranju Gospodarsko socijalnog vijeća Ţupanije Posavske - u ukupnom iznosu od 13.000,00 KM (trmaesttisućakonvertibilnihmaraka). III Sredstva iz toĉke II. stavak (1). toĉka a), alineja 1) isplaćuju se na temelju ugovorenih obveza u 2010-oj godini, u skladu sa zakljuĉenim Ugovorima izmeĊu Ministarstva gospodarstva i prostornog ureĊenja i korisnika sredstava. Sredstva iz toĉke II. stavak (1). toĉka b). alineja 1) isplaćuju se na temelju ugovorenih obveza u 2012-oj godini, u skladu sa zakljuĉenim Ugovorima izmeĊu Ministarstva gospodarstva i prostornog ureĊenja i korisnika sredstava. Sredstva iz toĉke II. stavak (1). toĉka d), dodjeljuju se korisnicima raspisivanjem i objavljivanjem Javnog poziva/natjeĉaja sukladno Pravilniku o postupcima u provedbi Programa razvoja malog gospodarstva («Narodne novine Ţupanije Posavske», broj: 3/10). Stranica | 176 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 IV Sredstva će se po utvrĊenoj raspodjeli iz toĉke II ove Odluke isplaćivati iz Proraĉuna Ţupanije Posavske, sa razdjela 15. ekonomski kod 614500 sa pozicije „Grant za razvoj poduzetništva i obrta". V Za realizaciju ove Odluke zaduţuju se Ministarstvo i Ministarstvo financija, svatko u okviru svojih nadleţnosti. VI Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u ,,Narodnim novinama Ţupanije Posavske". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-188/13 Orašje, 13.05.2013. godine Predsjednik Vlade Marijan Oršolić, mr. sc., v.r. Na temelju ĉlanka 18. st. 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske broj 1/96, 4/96, 8/00, 2/07 ) i ĉlanka 34. st. 1 i 2. Zakona o proraĉunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH" broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10, 45/10, 25/12), a u svezi ĉlanka 13. stavak 1. i 3. Zakona o izvršavanju Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj 01-02-29/13 od 10.04.2013. godine i Odluke o kriterijima raspodjele financijskih sredstava iz tekuće priĉuve Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj: 01-02-186/13 od 13.05.2013. godine, Vlada Ţupanije Posavske na 75. sjednici odrţanoj dana 13.05.2013. godine, donosi ODLUKU o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne politike Ţupanije Posavske I Iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj 01-02-29/13 od 10.04.2013. godine odobrava se izdvajanje sredstava Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne politike Ţupanije Posavske u ukupnom iznosu od 10.500,00 KM, na ime financijske pomoći na slijedećoj poziciji: - 614200 -„Grantovi za zdravstvene i socijalne potrebe", kako slijedi: - Đuri Draganović iz Matici, iznos od 2.500,00 KM, na ţiro raĉun 3381802504573835 otvoren kod Unicredit banke, PJ Orašje, - Darku Mikiĉić iz Oštre Luke, iznos od 2.500,00 KM, na tekući raĉun broj 09-80-02033-3 otvoren kod Raiffeisen banke, - Mireli Ţivković iz Kostrĉa, iznos od 2.000,00 KM, na tekući raĉun broj 09800030794 otvoren kod Raiffeisen banke, - Mati Arlović iz Oštre Luke, iznos od 2.500,00 KM, na tekući raĉun broj 2518532621 otvoren kod UniCredit banke, PJ Orašje - Peji Delić iz Oštre Luke, iznos od 1.000,00 KM, na tekući raĉun broj 1537528137 otvoren kod Hypo banke u Orašju. II Sredstva iz toĉke I ove Odluke isplatit će se sa pozicije „Tekuća priĉuva Vlade" -ekonomski kod 600000 iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu. III Za realizaciju ove Odluke zaduţuje se Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike i Ministarstvo financija Ţupanije Posavske, svatko u okviru svojih nadleţnosti. IV Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske". Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-189/13 Orašje, 13.05.2013. godine Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r. Na temelju ĉlanka 18. stavak 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske, broj 1/96, 4/96, 8/00 i 2/07) i ĉlanka 34. stavak 1. i 2. Zakona o proraĉunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH" broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10, 45/10, 25/12) a u svezi ĉlanka 21. istog Zakona, te ĉlanka 13. stavak 1. i 3. Zakona oizvršavanju Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj 01-02-29/13 od 10.04.2013. godine i ĉlanka 4. Odluke o kriterijima raspodjele financijskih sredstava iz tekuće priĉuve Proraĉuna Ţupanije Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 177 Posavske za 2013. godinu, broj: 01-02-186/13 od 13.05.2013. godine, Vlada Ţupanije Posavske na 75. sjednici odrţanoj dana 13.05.2013.godine, donosi ODLUKU o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne politike Ţupanije Posavske I Iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj: 01-14-28/13 od 10.04.2013. godine odobrava se izdvajanje sredstava Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne politike Ţupanije Posavske u iznosu od 1.483,00 KM, na ime financijske pomoći Blaţu Marko vić iz Ugljare za reguliranje prava na mirovinu na slijedećoj poziciji: - 614200-„Grantovi za zdravstvene i socijalne potrebe", kako slijedi: Sredstva doznaĉiti na ţiro raĉun broj 6764162001123794 otvoren kod Raiffeisen banke, na ime Pero Marković. II Sredstva iz toĉke I ove Odluke isplatit će se sa pozicije „Tekuća priĉuva Vlade" -ekonomski kod 600000 iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu. III Za realizaciju ove Odluke zaduţuje se Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike i Ministarstvo financija Ţupanije Posavske, svatko u okviru svojih nadleţnosti. IV Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-190/13 Orašje, 13.05.2013. godine Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r. Na temelju ĉlanka 18. st 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske broj 1/96, 4/96, 8/00, 2/07 ) i ĉlanka 34. st. 1 i 2. Zakona o proraĉunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH" broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10, 45/10, 25/12), a u svezi ĉlanka 13. stavak 1. i 3. Zakona o izvršavanju Proraĉuna Ţupanije Posavske za 20-13. godinu broj 01-02-29/13 od 10.04.2013. godine i Odluke o kriterijima raspodjele financijskih sredstava iz tekuće priĉuve Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj: 01-02-186/13.2013. godine, Vlada Ţupanije Posavske na 75. sjednici odrţanoj dana 13.05.2013. godine, donosi ODLUKU o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu Vladi Ţupanije Posavske I Iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj 01-14-28/13 od 10.04.2013. godine odobrava se izdvajanje sredstava Vladi Ţupanije Posavske u ukupnom iznosu od 3.700,00 KM, naime financijske pomoći, kako slijedi: - Savezu udruga - udruţenja poljoprivrednika Ţupanije Posavske iznos od 2.000,00 KM na ţiro raĉun broj 13225020008606384 otvoren NLB Tuzlanske banke, ID broj 4254056920002, - Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata „23. listopad" Vidovice iznos od 1.700,00 KM, na ţiro raĉun broj 3381802200763336 otvoren kod UniCredit banke PJ Orašje, ID broj 4254076360002, na slijedećoj poziciji: - 614300 - „Grantovi neprofitnim organizacijama i udruţenjima graĊana". II Sredstva iz toĉke I ove Odluke isplatit će se sa pozicije „Tekuća priĉuva Vlade" -ekonomski kod 600000 iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu. III Za realizaciju ove Odluke zaduţuje se Vlada Ţupanije Posavske i Ministarstvo financija Ţupanije Posavske, svatko u okviru svojih nadleţnosti. IV Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-191/13 Orašje, 13.05.2013. godine Stranica | 178 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r. Na temelju ĉlanka 18. stavak 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske («Narodne novine Ţupanije Posavske«, broj 1/96, 4/96, 8/00 i 2/07) i ĉlanka 31. stavak 1. Zakona o izvršavanju Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu («Narodne novine Ţupanije Posavske», broj 3/13), a u svezi sa ĉlankom 27. istog zakona, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Ţupanije Posavske, Vlada Ţupanije Posavske, na sjednici odrţanoj dana 13.05.2013. godine, donosi ODLUKU o usvajanju Programa utroška sredstava iz Grantova za šumarstvo i Grantova za poljoprivredu i vodoprivredu utvrĊenih Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu I Usvaja se Program utroška sredstava iz Grantova za šumarstvo i Grantova za poljoprivredu i vodoprivredu utvrĊenih Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu (u daljnjem tekstu: Program). II Program iz toĉke I. ove Odluke sastavni je dio ove Odluke. III Sredstva iz toĉke I. ove Odluke odobravat će se posebnom Odlukom Vlade. IV Za realiziranje ove Odluke zaduţuju se Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Ţupanije Posavske i Ministarstvo financija Ţupanije Posavske, svako u okviru svoje nadleţnosti. V Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u «Narodnim novinama Ţupanije Posavske». Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-192/13 Orašje, 13.05.2013. godine Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r. PROGRAM utroška sredstava iz Grantova za šumarstvo i Grantova za poljoprivredu i vodoprivredu utvrĊenih Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu Podaci o Programu: Razdoblje realizacije programa: od dana stupanja na snagu Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava iz Grantova za šumarstvo i Grantova za poljoprivredu i vodoprivredu utvrĊenih Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godine - 31. 12. 2013. godine. Ukupna vrijednost Programa: 1.650.000,00 KM. Izvor sredstava: Proraĉun Ţupanije Posavske za 2013. godinu - Razdjel Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Ţupanije Posavske. Odgovorna osoba: Mato Brkić, ministar. POGLAVLJE I. NAZIV PROGRAMA Naziv programa je Program utroška sredstava iz Grantova za šumarstvo i Grantova za poljoprivredu i vodoprivredu utvrĊenih Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu. POGLAVLJE II. NAĈIN I KRITERIJI RASPODJELE SREDSTAVA Sredstva iz Grantova za šumarstvo rasporeĊivat će se temeljem Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine, („Sluţbeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10), (u daljnjem tekstu: Zakon o javnim nabavama), a prema predloţenim projektima i planiranim prioritetima, a iznimno prema projektima iz oblasti lovstva (povećanje biodiverziteta šuma) sredstva će se rasporeĊivati ugovorom ili rješenjem ministra. Sredstva iz Grantova za poljoprivredu i vodoprivredu rasporeĊivat će se na slijedeći naĉin:  sredstva iz dijela za novĉane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: novĉane potpore), rasporeĊivat će se fiziĉkim i pravnim osobama (u daljnjem tekstu: korisnici), sukladno općim i posebnim kriterijima,  sredstva za zaštitu i ureĊenje poljoprivrednog zemljišta, prikupljena od naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, rasporeĊivat će se temeljem Zakona o javnim nabavama, a prema predloţenim projektima i planiranim prioritetima.  sredstva iz dijela za vodoprivredu rasporeĊivat će se temeljem Zakona o javnim nabavama, a prema predloţenim projektima i planiranim prioritetima. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 179 Odjeljak A. Opći kriteriji Pravo na novĉane potpore ostvaruju:  korisnici koji su primarnu poljoprivrednu proizvodnju ili poljoprivrednu djelatnost ostvarili na teritoriji Ţupanije Posavske i imaju prebivalište odnosno sjedište na prostoru Ţupanije Posavske;  zemljoradniĉke zadruge koje imaju vlastitu proizvodnju, kao i njihovi zadrugari ili kooperanti, ukoliko su sa njima potpisali Ugovore o meĊusobnoj suradnji;  korisnici koji su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenata. Odjeljak B. Posebni kriteriji Pravo na novĉane potpore ostvaruju:  korisnici koji ispunjavaju posebno propisane kriterije predviĊene ovim programom. Odlukom o vrsti, temeljnim kriterijima i naĉinu ostvarivanja novĉanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kriterijima za trošenje sredstava za zaštitu i ureĊenje poljoprivrednog zemljišta, prikupljenih od naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i kriterijima za trošenje sredstava za vodoprivredu i šumarstvo iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu (u daljnjem tekstu: Odluka), te Naputkom o naĉinu ostvarivanja novĉanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, naĉinu trošenja sredstava za zaštitu i ureĊenje poljoprivrednog zemljišta, prikupljenih od naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i naĉinu trošenja sredstava za vodoprivredu i šumarstvo u 2013. godini (u daljnjem tekstu: Naputak). POGLAVLJE III. SVRHA PROGRAMA Svrha ovog programa je:  povećanje opsega poljoprivredne proizvodnje;  zaštita i ureĊenje poljoprivrednog zemljišta;  postupna izmjena strukture proizvodnje u pravcu radno i dohodovno intenzivnih proizvodnji;  okrupnjavanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i rast njihove konkurentnosti na trţištu;  potpora proizvodnjama za kojima postoji velika potraţnja na trţištu;  ravnomjernija i racionalnija uposlenost poljoprivredne radne snage tijekom godine;  spreĉavanje širenja zaraznih i nametniĉkih bolesti biljaka i ţivotinja i oĉuvanje statusa prostora slobodnog od zaraznih bolesti;  nabavka opreme, materijala i sitnog inventara za potrebe u poljoprivredi, vodoprivredi i šumarstvu;  odrţavanje, sanacija i dogradnja vodoprivrednih objekata u nadleţnosti Ţupanije Posavske;  sanacija šumskih putova;  šumsko-uzgojni radovi;  izgradnja i sanacija objekata za zaštitu šuma;  povećanje biodiverziteta šuma;  obiljeţavanje granica drţavnih šuma i šumskog zemljišta, te postavljanje graniĉnih znakova;  financiranje ugovorenih i drugih usluga za potrebe šumarstva. POGLAVLJE IV. VISINA SREDSTAVA Sredstva odobrena Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu iznose 1.650.000,00 KM od ĉega:  Grantovi za šumarstvo - 50.000,00 KM,  Grantovi za poljoprivredu i vodoprivredu - 1.600.000,00 KM. POGLAVLJE V. IZVORI SREDSTAVA Izvor sredstava je Proraĉun Ţupanije Posavske za 2013. godinu («Narodne novine Ţupanije Posavske«, broj 3/13). POGLAVLJE VI. ORGANIZACIJE KOJE PRIMAJU TRANSFERE IZ OVOG PROGRAMA Korisnici sredstava iz ovog Programa su fiziĉke i pravne osobe koje ispunjavaju propisane opće i posebne kriterije iz ovog programa, Odluke i Naputka. Na temelju ĉlanka 18. st. 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske broj 1/96, 4/96, 8/00, 2/07 ) i ĉlanka 34. st. 1 i 2. Zakona o proraĉunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH" broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10, 45/10, 25/12), a u svezi ĉlanka 21. istog Zakona, te ĉlanka 13. stavak 1. i 3. Zakona o izvršavanju Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj: 01-02-29/13 od 10.04.2013. godine i Odluke o kriterijima raspodjele financijskih sredstava iz tekuće priĉuve Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj: 01-02-186/13 od 13.05.2013. godine, Vlada Ţupanije Posavske na 75. sjednici odrţanoj dana 13.05.2013. godine, donosi ODLUKU o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2012. godinu Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Stranica | 180 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 I Iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu broj: 01-14-28/13 Od 10.04.2013. godine odobrava se izdvajanje sredstava Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa u iznosu od 2.600,00 KM, naime financijske pomoći KUD „Kralj Tomislav" izTolise, na slijedećoj poziciji: - 614100 - „Grantovi za šport i kulturu". II Sredstva iz toĉke I. ove odluke isplatit će se sa pozicije „Tekuća priĉuva Vlade" -ekonomski kod 600000 iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu, na ţiro raĉun broj 3381802200326351 otvoren kod UniCredit banke, PJ Orašje, ID broj 4254059600008. III Za realizaciju ove Odluke zaduţuju se Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa i Ministarstvo.financija, svatko u okviru svoje nadleţnosti. IV Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada . Broj: 01-02-193/13 Orašje, 13.05.2013. godine Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r. Na osnovu ĉlanka 18. stavak 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske («Narodne novine Ţupanije Posavske«, broj: 1/96, 4/96, 8/00 i 2/07) Vlada Ţupanije Posavske na 75. sjednici odrţanoj dana 13.05.2013. odine, donosi ODLUKU o odobrenju uplate sredstava iz proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu na ime razlike doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za razdoblje 1999.-2003. godine I Odobrava se uplata razlike doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje izmeĊu obraĉunatog i uplaćenog doprinosa na isplaćene plaće za razdoblje 1999.-2003. godine za djelatnika Zajedniĉke sluţbe Vlade Ţupanije Posavske Iliju Ţivković, u iznosu od 176,82 KM. II Sredstva iz toĉke I ove Odluke uplatit će se iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu («Narodne novine Ţupanije Posavske» broj: 03/13), s razdjela 12 Zajedniĉke sluţbe Vlade Ţupanije Posavske, pozicija «Bruto plaće i naknade plaća», ekonomski kod 611100». III Za realizaciju ove Odluke zaduţuje se Ministarstvo financija Ţupanije Posavske. IV Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u «Narodnim novinama Ţupanije Posavske». Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-194/13 Orašje, 13.05.2013. godine Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r. Na osnovu ĉlanka 18. stavak 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske («Narodne novine Ţupanije Posayske», broj: 1/96, 4/96, 8/00 i 2/07) Vlada Ţupanije Posavske na 75. sjednici odrţanoj dana 13.05.2013 .godine, donosi ODLUKU o odobrenju uplate sredstava iz proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu na ime razlike doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za razdoblje 1999.-2003. godine I Odobrava se uplata razlike doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje izmeĊu obraĉunatog i uplaćenog doprinosa na isplaćene plaće za razdoblje 1999.-2003. godine za djelatnicu Osnovne škole «Vladimira Nazora» iz Odţaka Eminu Mujanović, u iznosu od 625,08 KM. II Sredstva iz toĉke I ove Odluke uplatit će se iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu («Narodne novine Ţupanije Posavske» broj: 03/13), s razdjela 20 Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa - potrošaĉka jedinica Osnovna škola Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 181 «Vladimira Nazora» iz Odţaka, pozicija «Bruto plaće i naknade plaća», ekonomski kod 611100». III Za realizaciju ove Odluke zaduţuje se Ministarstvo financija Ţupanije Posavske. IV Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u «Narodnim novinama Ţupanije Posavske». Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-195/13 Orašje, 13.05.2013. godine Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r. Na temelju ĉlanka 18. stavak 1. Zakona o Vladi Ţupanije Posavske ("Narodne novine Ţupanije Posavske", broj: 1/96, 4/96, 8/00 i 2/07), Vlada Ţupanije Posavske na 74. sjednici odrţanoj dana 29.04.2013. godine, donosi RJEŠENJE o imenovanju vršitelja duţnosti ravnatelja Sluţbe za upošljavanje Ţupanije Posavske I Stanko Vincetić iz Orašja, imenuje se za vršitelja duţnosti ravnatelja Sluţbe za upošljavanje Ţupanije Posavske na razdoblje od dva mjeseca. II Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, objavit će se u "Narodnim novinama Ţupanije Posavske". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-169/13 Orašje, 29.04.2013. godine Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r. Stranica | 182 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 MINISTARSTVO PROMETA,VEZA,TURIZMA I ZAŠTITE OKOLIŠA Na temelju ĉlanka 56. st. 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 35/05), ĉlanka 10. st. 1. i 2. i ĉlanka 42. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 28/06 i 02/10), Ministarstvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša Ţupanije Posavske, donosi PRAVILNIK o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i naĉinu obavljanja taksi prijevoza osoba na podruĉju Ţupanije Posavske Ĉlanak 1 U Pravilniku o organizaciji i naĉinu obavljanja taksi prijevoza osoba na podruĉju Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske" broj:2/07) ĉlanak 18. st.l. mijenja se i glasi: "Taksi vozilo mora posjedovati rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice elipsastog oblika, preĉnika 12x7." U stavku 2. rijeĉi "broj taksi stajališta, ime i prezime" brišu se. Ĉlanak 2 U ĉlanku 19. st.3. rijeĉi:"rješenje o posjedovanju taksi stajališnog mjesta" brišu se. Ĉlanak 3 U ĉlanku 36. stavak 2 se mijenja i glasi: "Taksi prijevoznik koji prvi put registrira djelatnost taksi prijevoza moţe dobiti rješenje o djelatnosti taksi prijevoza, licencu "D", kao i iskaznicu za vozaĉa bez posjedovanja posebnog ispita za taksi vozaĉe." Iza stavka 2. se dodaje novi stavak 3. "Poseban ispit za taksi vozaĉa obvezan je poloţiti u vremenskom roku od 2 godine od dobijanja rješenja o djelatnosti taksi prijevoza." Ĉlanak 4 Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja a objaviti će se u "Narodnim novinama Ţupanije Posavske". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Ministarstvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša Broj: 05-27-15/13 Orašje, 30.01.2013. godine Ministar Josip Vidović, dipl. oec., v.r. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 183 MINISTARSTVO PROSVJETE,ZNANOSTI,KULTURE I ŠPORTA Na temelju ĉlanka 53. stavka 4. Zakona o srednjem školstvu („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj: 3/04, 4/04, 3/08, 8/08 i 4/11) ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa Ţupanije Posavske, donosi ODLUKU o elementima i kriterijima izbora kandidata za upis u prvi razred srednjih škola u Ţupaniji Posavskoj za školsku 2013./2014. godinu I Ovom Odlukom utvrĊuju se zajedniĉki, posebni i dodatni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u prvi razred srednjih škola u Ţupaniji Posavskoj, u programe redovitog obrazovanja za školsku 2013./2014. godinu. A) OPĆE ODREDBE II U prvi razred srednje škole upisuju se kandidati koji su završili osnovno obrazovanje u BiH ili inozemstvu pod jednakim uvjetima u okviru planiranog broja upisnih mjesta, ako nisu stariji od 17. godina, a iznimno do 18 godina uz suglasnost Školskog odbora. Kandidati koji su završili osnovnu školu u inozemstvu obvezni su prije prijave na natjeĉaj za upis u prvi razred nostrificirati obrazovnu ispravu steĉenu u inozemstvu. III Srednja škola moţe upisati i redovito obrazovati i stranog drţavljanina, uz suglasnost ovog Ministarstva, ukoliko kandidat za upis ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta: 1. da postoji meĊudrţavni ugovor o obrazovanju sa zemljom iz koje kandidat dolazi; 2. ako kandidat ima status izbjeglice u BiH koji je utvrdilo ovlašteno upravno tijelo; 3. ako je roditelj ili skrbnik tog kandidata drţavljanin BiH; 4. ako roditelj kandidata ima radnu dozvolu i dozvolu privremenog boravka ili poslovnu dozvolu u BiH; 5. ako roditelj kandidata ima odobren stalni boravak u BiH; 6. ako je roditelj kandidata diplomatski ili poslovni predstavnik strane drţave u BiH; 7. ako je kandidat ili njegov roditelj azilant ili traţitelj azila; 8. ako je kandidat ili njegov roditelj stranac pod supsidijarnom zaštitom ili stranac pod privremenom zaštitom. B) ZAJEDNIĈKA MJERILA I POSTUPCI UPISA IV Za upis u prvi razred redovitog obrazovanja u srednjim školama u Ţupaniji Posavskoj prijavljenim kandidatima vrjednuju se i boduju: 1. uspjeh u prethodnom obrazovanju prema postignutim ocjenama u VII. i VIII. razredu osmogodišnje osnovne škole ili u VIII. i IX. razredu devetogodišnje osnovne škole (opći uspjeh i relevantni predmeti); 2. sklonosti i sposobnosti kandidata ovisno o vrsti programa u koji se upisuje. Rang-lista kandidata dobiva se zbrajanjem školskih ocjena iz općeg uspjeha i relevantnih nastavnih predmeta u VII. i VIII. razredu osmogodišnje osnovne škole ili u VIII. i IX. razredu devetogodišnje osnovne škole. V Najveći mogući zbroj bodova za gimnazije, tehniĉke i srodne ĉetverogodišnje škole je 60 bodova (odliĉan opći uspjeh i ocjena odliĉan iz pet relevantnih predmeta), dok je najmanji zbroj bodova potrebit za upis u programe slijedeći:  gimnazije 48 bodova  sve ĉetverogodišnje strukovne škole 44 boda. Najveći mogući zbroj bodova u trogodišnjim programima je 50 (odliĉan uspjeh i ocjena odliĉan iz ĉetiri relevantna predmeta), a najmanji je 20 (svih deset ocjena dovoljan). Ukoliko uĉenik nije imao neki od nastavnih predmeta u osnovnoj školi koji su relevantni za odreĊeni program tada se kao ocjena iz tog predmeta uzima ocjena općeg uspjeha uĉenika u tom razredu. Ako dva ili više uĉenika imaju jednak zbroj ocjena, prednost ima uĉenik s boljim uspjehom iz presudnih relevantnih predmeta za odreĊeni program, te bolje ocjene iz vladanja. Za dalju diferencijaciju uĉenika, škola moţe izraziti opći uspjeh u VII. i VIII. razredu osmogodišnje osnovne škole ili u VIII. i IX. razredu devetogodišnje osnovne škole u decimalama, ali i vrjednovati opći uspjeh u VI. razredu osnovne škole. Ministarstvo zadrţava pravo da, nakon uvida ostvarenog upisa uĉenika u I. upisnom krugu, smanji upisni prag. Stranica | 184 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 VI Uĉenik koji je osvojio prvo, drugo ili treće mjesto na drţavnom ili meĊunarodnom natjecanju iz jednog presudnog relevantnog predmeta znaĉajnog za izbor uĉenika u pojedine programe, upisuje se izravno. Ukoliko uĉenik ne koristi pravo izravnog upisa, sudjelovanje na natjecanjima iz znanja i vještina iz presudnog relevantnog predmeta, povećava ukupan zbroj bodova za upis: a) za 5 bodova - ako je uĉenik na središnjem drţavnom natjecanju ili susretu zauzeo od 1. do 15. mjesta odnosno dobio ili sudjelovao na meĊunarodnim natjecanjima znanja; b) za 3 boda - ako je uĉenik sudjelovao na središnjem drţavnom natjecanju, odnosno dobio priznanje (bez obzira na postignuto mjesto). Pod natjecanjima iz znanja i vještina koja se vrednuju za upis u srednje škole smatraju se sva natjecanja koja su ustrojena na postupku selekcije najboljih uĉenika, u pravilu završnih razreda osnovne škole (od razreda, škole, općine, ţupanije, do drţavne razine) i to pod nadzorom struĉnih komisija verificiranih od ovog Ministarstva. Ako je uĉenik sudjelovao na više natjecanja, ili na natjecanjima iz više podruĉja relevantnih za program u koji se upisuje, boduje mu se samo jedan (najpovoljniji) rezultat. U sluĉajevima koji nisu utvrĊeni elementima i kriterijima, odluku donosi ravnatelj škole. VII Uĉenik s teškoćama u razvoju ostvaruje pravo na izravan upis u odreĊeni program temeljem: a) rješenja o primjerenom obliku obrazovanja nadleţne općinske sluţbe za obrazovanje kojim je uĉenik ostvario pravo na posebne oblike odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi ili rješenja o razvrstavanju te b) mišljenja sluţbe za profesionalnu orijentaciju Zavoda za zapošljavanje kojim se utvrĊuje program primjeren njegovim sposobnostima i potrebama. Uĉenik koji zbog zdravstvenog stanja (invaliditeta) ima suţene mogućnosti izbora obrazovnog programa, moţe do prvog upisnog roka pribaviti mišljenje sluţbe za profesionalnu orijentaciju Zavoda za zapošljavanje o programima, odnosno zanimanjima koja su primjerena njegovim sposobnostima. Uĉenik se javlja na natjeĉaj u prvom upisnom roku u skladu s mišljenjem sluţbe za profesionalnu orijentaciju koje obvezno prilaţe uz prijavu. Ukoliko uĉenik ne uspije ostvariti upis u redovitom postupku izbora u prvom upisnom roku, sukladno mišljenju sluţbe za profesionalnu orijentaciju, uĉenika u odgovarajući program rasporeĊuje nadleţna općinska sluţba za obrazovanje. VIII Uĉenici koji su zadnja dva razreda osnovne škole završili u inozemstvu, odnosno jedan od tih razreda, na natjeĉaj za upis u srednju školu osim svjedodţbi za te razrede prilaţu i rješenja o priznavanju obrazovnih isprva. Ukoliko uĉenik ne moţe na vrijeme obaviti priznavanje svjedodţbi steĉenih u inozemstvu moţe se natjecati za upis i uvjetno upisati u školu temeljem svjedodţbi steĉenih u inozemstvu uz potvrdu ovog Ministarstva da je podnesen zahtjev za priznavanje obrazovne isprave. Uvjetno upisani uĉenik duţan je Rješenje o priznavanju dostaviti školi najkasnije do konca rujna 2013. godine. IX Za pojedine vrste programa, odnosno zanimanja postoje zdravstvene kontraindikacije koje će srednje škole istaknuti na svojim oglasnim ploĉama uz obavijest uĉenicima i roditeljima da prije upisa u školu konzultiraju lijeĉnika, posebice lijeĉnika medicine rada, o opravdanosti upisa u ţeljeni program, odnosno zanimanje. Ukoliko se uĉenik upisuje u program unatoĉ znanju o postojanju zdravstvene kontraindikacije ili ih nije utvrdio, rizik i odgovornost za mogućnost završetka školovanja i zapošljavanja preuzima uĉenik i roditelj. Kao uvjet za upis u pojedine programe škola moţe, sukladno posebnim propisima, zatraţiti od uĉenika i lijeĉniĉko uvjerenje (potvrdu) o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija za ţeljeni program ili zanimanje. X Odabir kandidata za upis u obrtniĉke programe, pored elemenata iz toĉke IV. ove Odluke, moţe se temeljiti i na: - zdravstvenoj sposobnosti uĉenika za obavljanje poslova i radnih zadaća koja se dokazuje zdravstvenim uvjerenjem (potvrdom), pribavljenom od lijeĉnika medicine rada, koja ne moţe biti starija od 6 mjeseci, - sposobnosti uĉenika za ovladavanjem praktiĉnih znanja i vještina u programu zanimanja, koja se utvrĊuju kod obrtnika koji prima uĉenika na naukovanje, ili u obrtniĉkoj školi koja organizira cjelovito obrazovanje iz teoretskih i praktiĉnih sadrţaja nastavnog plana i programa za to zanimanje. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 185 Provjeravanje sposobnosti kod obrtnika ili u obrtniĉkoj školi moţe se obaviti nakon završenog osnovnog obrazovanja. Popis obrtniĉkih radionica za provjeravanje sposobnosti i sklapanje ugovora o naukovanju škole objavljuju na oglasnim ploĉama. Kad se utvrdi da su sposobnosti na zadovoljavajućoj razini, obrtnik ili škola sklapa ugovor o naukovanju s uĉenikom, odnosno njegovim roditeljima ili starateljima. Ugovor se sklapa u 4 istovjetna primjerka, od kojih se jedan odmah, nakon upisa uĉenika u školu, registrira u nadleţnoj obrtniĉkoj udruzi i u ovom Ministarstvu. Uspjeh u osnovnoj školi, koji se primjenjuje kao klasifikacijski element za utvrĊivanje liste kandidata za upis i sklapanje ugovora o naukovanju boduje se samo u sluĉaju da se za upis prijavi više kandidata od broja upisnih mjesta u školi. XI Nakon isteka roka za prijavljivanje, škola utvrĊuje popis ili rang-listu kandidata za upis u koju ulaze i uĉenici koji još nisu pribavili ugovor o naukovanju i lijeĉniĉko uvjerenje (potvrdu), ako su uz prijavnicu priloţili ostale potrebite dokumente. Škola odmah u prvom upisnom roku upisuje uĉenike s rang-liste koji su uz prijavnicu priloţili sve potrebite dokumente. Za uĉenike s rang-liste koji još nemaju ugovor o naukovanju i lijeĉniĉko uvjerenje (potvrdu), škola rezervira upisna mjesta dok ne kompletiraju dokumente. Krajnji rok za dostavu ugovora o naukovanju i lijeĉniĉkog uvjerenja je poĉetak školske 2013./2014. godine. Prednost pri upisu u obrtniĉke programe ili zanimanje, pod jednakim uvjetima, ima dijete obrtnika, koje nastavlja obrazovanje u programu zanimanja u sklopu kojeg roditelj ima organiziran obrt što se dokazuje uvjerenjem (potvrdom) od nadleţnog udruţenja obrtnika o obrtu koji obavlja njegov roditelj, ili nadleţne općinske sluţbe za obrt. XII Relevantni nastavni predmeti za izbor kandidata i upis u obrazovne programe su za: 1. Gimnazije  opća gimnazija: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, povijest i zemljopis 2. Tehniĉke škole  ekonomija, pravo, administracija i trgovina (ekonomski tehniĉar-financijsko-raĉunovodstveni smjer, ekonomski tehniĉar – komercijalni smjer, poslovno-pravni tehniĉar) hrvatski jezik, strani jezik, matematika, drugi strani jezik i zemljopis  elektrotehnika (elektrotehniĉar) hrvatski jezik, strani jezik, matematika, fizika i tehniĉka kultura  zdravstvo (medicinski tehniĉar) hrvatski jezik, strani jezik, fizika, biologija i kemija  poljoprivredna i prerada hrane (poljoprivredni tehniĉar) hrvatski jezik, matematika, kemija, biologija i tehniĉka kultura  tekstil i koţarstvo (tekstilni tehniĉar-dizajner odjeće) hrvatski jezik, matematika, kemija, tehniĉka kultura i likovna kultura 3. Industrijske i obrtniĉke škole (u trajanju od 3 godine)  ekonomija, pravo, administracija i trgovina (prodavaĉ/trgovac) hrvatski jezik, strani jezik, matematika i zemljopis  ugostiteljstvo i turizam (konobar, kuhar) hrvatski jezik, strani jezik, matematika i biologija  strojarstvo i obrada metala (automehaniĉar, bravar) hrvatski jezik, matematika, fizika, i tehniĉka kultura  ostale djelatnosti (frizer) hrvatski jezik, kemija, likovna kultura, i biologija Navedeni predmeti boduju se pri izboru uĉenika, a podvuĉeni predmeti su presudni ukoliko dva ili više uĉenika imaju jednak broj bodova. XIII Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Broj: 06-38-456/13 Orašje, 07.05.2013. god. Ministar Ivo Jelušić, prof., v.r. Temeljem ĉlanka 53. stavak 5. Zakona o srednjem školstvu („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj 3/04, 4/04, 3/08, 8/08 i 4/11), a na prijedlog srednjih škola, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa Ţupanije Posavske, donosi ODLUKU o upisu uĉenika u prvi razred srednjih škola u Ţupaniji Posavskoj za školsku 2013./2014. godinu Stranica | 186 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 I Srednje škole u Ţupaniji Posavskoj, u programe redovitog obrazovanja za školsku 2013./14. godinu, obavit će upis za 427 uĉenika u sljedećem opsegu i vrstama programa: Red. broj Naziv škole Mjesto Struka-zanimanje Trajanje programa Broj odjela Broj uĉenika % ukupno upisanih 1. Srednja škola fra Martina Nedića Orašje Opća gimnazija 4 2 50 18,11 % Ekonomski tehniĉar - financijski smjer 4 1 25 Strukovni programi u trajanju od 4 godine 54,34% Ekonomski tehniĉar – komercijalni smjer 4 1 25 Poslovno-pravni tehniĉar 4 1 25 Medicinski tehniĉar 4 1 25 Elektrotehniĉar 4 1 25 Poljoprivredni tehniĉar 4 1 25 Frizer 3 1 25 Strukovni programi u trajanju od 3 godine 27,53% Automehaniĉar 3 1 25 Konobar 3 1/2 13 Kuhar 3 1/2 13 ukupno (11 programa) 3-4 god. 11 276 2. Srednja škola Pere Zečevića Odžak Opća gimnazija 4 1 25 16,55% Medicinski tehniĉar 4 1 25 Strukovni programi u trajanju od 4 godine 49,66% Tekstilni tehniĉar-dizajner odjeće 4 1 25 Poljoprivredni tehniĉar 4 1 25 Prodavaĉ 3 1 25 Strukovni programi u trajanju od 3 godine 33,77% Automehaniĉar 3 1/2 13 Bravar 3 1/2 13 ukupno (7 programa) 3-4 god. 7 151 II Redovni uĉenici upisuju prvi razred u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina, uz odobrenje Školskog odbora. Pravo upisa u srednju školu, pod jednakim uvjetima, imaju svi kandidati nakon završene osnovne škole, koji ispunjavaju uvjete definirane u Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 187 III Natjeĉaj za upis uĉenika škole objavljuju najkasnije do petka 31. svibnja 2013. godine u sredstvima javnog priopćavanja, a isti su duţne istaknuti i na oglasnoj ploĉi i Web stranici škole i na oglasnim ploĉama osnovnih škola svog upisnog podruĉja. Škola moţe objaviti natjeĉaj i upisati uĉenike samo u programe za koje ima rješenje o odobrenju za rada i za koje je dobila suglasnost u skladu s upisnim kvotama utvrĊenim u toĉki I. ove Odluke. Na natjeĉaj za upis kandidat je duţan priloţiti: a) prijavu za natjeĉaj, b) izvadak iz matiĉne knjige roĊenih, ili rodni list, ili potvrdu s podacima potrebnim za školske matiĉne knjige i svjedodţbe (ime i prezime, JMBG, dan, mjesec i godina roĊenja, narodnost, drţavljanstvo, ime i prezime majke, ime i prezime oca), c) svjedodţbu o završenoj osnovnoj školi, d) svjedodţbu o završenom VII. razredu osmogodišnje osnovne škole ili VIII. razredu devetogodišnje osnovne škole, e) zdravstveno uvjerenje za sve uĉenike f) rješenje nadleţnog općinskog odjela, ili sluţbe kojim je uĉenik ostvario pravo na posebne oblike odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi, ili rješenje o razvrstavanju, te mišljenje sluţbe za profesionalnu orijentaciju (za uĉenike s teškoćama u razvoju), g) mišljenje sluţbe za profesionalnu orijentaciju Zavoda za zapošljavanje (za uĉenike sa zdravstvenim teškoćama - invalidne uĉenike), h) ugovor o naukovanju (za obrtniĉke programe gdje škola nije osigurala praktiĉnu nastavu) najkasnije do poĉetka školske godine. IV U prvi razred srednjih škola za školsku 2013./2014. godinu škole će obaviti upis uĉenike u dva upisna roka i to: I. LJETNI UPISNI ROK A) Prvi upisni krug  Prijava uĉenika za upis ponedjeljak 17. i utorak 18. lipnja 2013. godine od 8-13 sati;  Objava rezultata (rang liste) na školskoj oglasnoj ploĉi najkasnije srijeda 19. lipnja 2013. godine do 12 sati;  Upis uĉenika ĉetvrtak 20. i petak 21. lipnja 2013. godine od 8-13 sati;  Prijava uĉenika za nepopunjena mjesta u drugom upisnom krugu. B) Drugi upisni krug  Prijave uĉenika za nepopunjena mjesta ponedjeljak 24. lipnja 2013. godine od 8-13 sati ;  Objava rezultata utorak 25. lipnja 2013. godine do 12 sati;  Upis uĉenika srijeda 26. lipnja 2013. godine od 8-13 sati. II. JESENSKI UPISNI ROK Prijava i upis uĉenika za nepopunjena mjesta obavit će se u ponedjeljak 26. kolovoza 2013. godine od 8-12 sati. Uĉenici koji zbog opravdanih razloga nisu u mogućnosti da pristupe jesenskom upisnom roku duţni su srednjoj školi uputiti Zahtjev za utvrĊivanje dopunskog upisnog roka. V Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Broj: 06-38-457/13 Orašje, 07.05.2013.godine Ministar Ivo Jelušić, prof., v.r. Temeljem ĉlanka 177. stavak 9. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13) a u svezi s ĉlankom 30. stavak 1. Pravilnika o osposobljavanju za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) i ĉlankom 34. Pravilnika o naĉinu i uvjetima organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa Ţupanije Posavske, donosi PRAVILNIK o radu Struĉnog tijela za kontrolu i nadzor Ĉlanak 1 (Opće odredbe) Pravilnikom o radu Struĉnog tijela za kontrolu i nadzor (u daljem tekstu: Pravilnik) ureĊuje se naĉin imenovanja, djelokrug rada, postupci u provoĊenju kontrole i etiĉki kodeks ponašanja ĉlanova Struĉnog tijela za kontrolu i nadzor Stranica | 188 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 osposobljavanja kandidata te naĉina i uvjeta organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila (u daljem tekstu: Struĉno tijelo). Ĉlanak 2 (Cilj provoĊenja nadzora) Kontrola i nadzor osposobljavanja kandidata za vozaĉa motornih vozila te naĉina i uvjeta organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila provodi se s ciljem: - poboljšanja kvalitete rada autoškola i crvenog kriza u procesu osposobljavanja kandidata za vozaĉa motornih vozila - podizanja ukupne razine kvalitete osposobljenosti kandidata za vozaĉa motornih vozila na prostoru Ţupanije Posavske - prevencije i povećanja razine sigurnosti prometa na cestama - podizanja ukupne razine kvalitete organizacije i provoĊenja ispita za vozaĉa motornih vozila u Ţupaniji Posavskoj. I. NAĈIN IMENOVANJA I RADA Ĉlanak 3 (Imenovanje i sastav) 1) Struĉno tijelo imenuje Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Ţupanije Posavske (u daljem tekstu: Ministarstvo) posebnim rješenjem. 2) Struĉno tijelo iz stavka (1) ovoga ĉlanka broji tri ĉlana, a ĉine ga predsjednik i dva ĉlana. 3) Za predsjednika i ĉlanove Struĉnog tijela mogu biti imenovane osobe koje pored struĉnih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za obavljanje povjerenih poslova, posjeduju i moralne kvalitete. 4) Predsjednik i ĉlanovi Struĉnog tijela imaju plave sluţbene iskaznice dimenzije 95 x 65 mm s naznakom pozicije u Struĉnom tijelu izdane na obrascu koji je u prilogu broj 1 ovoga Pravilnika. 5) Ĉlanovi Struĉnog tijela imaju pravo na naknadu za svoj rad u skladu s Odlukom koju donosi ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa Ţupanije Posavske (u daljnjem tekstu: ministar). Ĉlanak 4 (Naĉin rada) 1) Struĉno tijelo saziva i njegovim radom rukovodi predsjednik, koji je ujedno odgovoran za zakonitost i blagovremenost obavljanja poslova. 2) Za svoj rad, toĉnost i objektivnost utvrĊenog ĉinjeniĉnog stanja Struĉno tijelo neposredno je odgovorno ministru. 3) Struĉno tijelo donosi odluke konsenzusom a moţe punovaţno raditi ako su kontroli prisutna najmanje 2 (dva) ĉlana. Ĉlanak 5 (Zapisnik o provedenom nadzoru) 1) provedenom nadzoru Struĉno tijelo vodi zapisnik kojeg potpisuju svi ĉlanovi koji su sudjelovali u nadzoru i vlasnik autoškole ili predavaĉ teorijske nastave odnosno instruktor voţnje (zavisno od toga tko je obuhvaćen nadzorom), a ukoliko je kontrolirano i nadzirano provoĊenje ispita za vozaĉa motornog vozila zapisnik potpisuje ĉlanovi Struĉnog tijela i predsjednik Povjerenstva za polaganje ispita za vozaĉa motornih vozila (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). 2) U zapisniku koji se vodi tijekom nadzora uvjeta za osposobljavanje kandidata za vozaĉa motornih vozila po ĉlanku od 9 do 15 te voĊenje evidencije u autoškoli i crvenom kriţu/krstu po ĉlanku 20 i 21 ovoga Pravilnika evidentira se svaki element koji je bio predmetom kontrole. 3) U zapisnik koji se vodi tijekom nadzora osposobljavanja kandidata za vozaĉa motornog vozila iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama po ĉlanku 16 ovoga Pravilnika ili iz upravljanja motornim vozilom po ĉlanku 18 ovoga Pravilnika posebno se evidentira: mjesto, datum i vrijeme izvršene kontrole; naziv autoškole; ime i prezime vlasnika autoškole, ime i prezime predavaĉa teorijske nastave s brojem vaţeće licence predavaĉa ili instruktora voţnje s brojem vaţeće dozvole instruktora voţnje i registracijskim brojem vozila u kojem se kandidat osposobljava; ime i prezime svakog kandidata koji se u vrijeme kontrole osposobljava za vozaĉa motornog vozila te detaljan opis izvršene kontrole i zateĉenog stanja. 4) U zapisnik koji se vodi tijekom nadzora osposobljavanja kandidata za pruţanje prve pomoći po ĉlanku 17 ovoga Pravilnika posebno se evidentira: mjesto, datum i vrijeme izvršene kontrole, naziv crvenog kriţa/krsta i podruţnice, ime i prezime predavaĉa s brojem vaţeće licence predavaĉa prve pomoći kao i ime i prezime svakog kandidata koji se u vrijeme kontrole osposobljava za vozaĉa motornog vozila te detaljan opis izvršene kontrole i zateĉenog stanja. 5) U zapisnik koji se vodi tijekom nadzora ispita za vozaĉa motornih vozila evidentira se: mjesto, datum i vrijeme izvršene kontrole, sastav ispitnog Povjerenstva, broj kandidata na ispitu, toĉnost ispitnog materijal i dokumentacije kandidata, opis tijeka ispita koji se kontrolira te podaci o kandidatu ĉije polaganje ispita je praćeno. 6) Zapisnik iz stavka (2) do (4) ovoga ĉlanka vodi se na obrascu 1 a Zapisnik iz stavka (5) na obrascu 2. Oba obrasca Zapisnika nalaze se u Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 189 prilogu ovoga Pravilnika i ĉine njegov sastavni dio. II. DJELOKRUG RADA Ĉlanak 6 (Djelokrug rada) 1) Struĉno tijelo vrši kontrolu i nadzor osposobljavanja kandidata za vozaĉa motornih vozila te naĉina i uvjeta organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila na podruĉju Ţupanije Posavske. 2) Prilikom nadzora osposobljavanja kandidata za vozaĉa motornih vozila Struĉno tijelo kontrolira: a) ispunjenost uvjeta za rad autoškola glede: prostorija, angaţiranih instruktora, predavaĉa teorijske nastave i vozila b) provedbu obuke iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama s osnova poznavanja motornih vozila i/ili programa prve pomoći osobama povrijeĊenim u prometnoj nezgodi te programa osposobljavanja iz upravljanja motornim vozilom c) voĊenje evidencije u autoškolama i crvenom kriţu/krstu općina u Ţupaniji Posavskoj. 3) U postupku kontrole naĉina i uvjeta organizacije ispita za vozaĉa motornih vozila Struĉno tijelo utvrĊuje: a) ispunjenost uvjeta za rad Povjerenstva glede prostorija i angaţiranih ĉlanova b) naĉin i uvjete provoĊenja ispita iz: - poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama s osnovama poznavanja motornih i prikljuĉnih vozila - prve pomoći i - upravljanja motornim vozilom c) voĊenje evidencije o provedenim ispitima. Ĉlanak 7 (Uĉestalost provoĊenja kontrole) 1) Tijekom kalendarske godine, Struĉno tijelo obvezno je izvršiti najmanje šest nadzora organiziranje i provoĊenja ispita za vozaĉa motornih vozila na ispitnim mjestima na podruĉju Ţupanije Posavske. 2) Pored obveza iz stavka (1) ovoga ĉlanka Struĉno tijelo duţno je obaviti najmanje po dva kontrolna pregleda godišnje u svakoj autoškoli na podruĉju Ţupanije Posavske i u svakoj podruţnici crvenog kriţa/krsta u tri općine Ţupanije Posavske. III. POSTUPCI U PROVOĐENJU KONTROLE OSPOSOBLJAVANJA KANDIDATA Ĉlanak 8 (Propisi za kontrolu osposobljavanja) Struĉno tijelo provodi kontrolu postupaka u procesu osposobljavanja kandidata za vozaĉa motornih vozila u autoškolama i crvenom kriţu/krstu u skladu s Pravilnikom o osposobljavanju vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) i Pravilnika o osposobljavanju pruţanja prve pomoći („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 13/07). 1. Kontrola ispunjenosti uvjeta za rad i osposobljavanje kandidata Ĉlanak 9 (Opći uvjeti za rad autoškole) Struĉno tijelo pri obavljanju nadzora ispunjenosti općih uvjeta i prostora utvrĊuje: a) sjedište autoškole i obiljeţja poslovnog prostora: - natpis s nazivom autoškole na ulaznim vratima - broj telefona i - obavijest o vremenu rada s kandidatima. b) provodi li autoškola osposobljavanje kandidata za vozaĉa motornih vozila u skladu s odobrenjem Ministarstva za pojedine programe i kategorije/podkategorije c) vrši li autoškola osposobljavanje kandidata za vozaĉa motornih vozila u skladu s usvojenim nastavnim planom i programom za kategorije/podkategorije za koje ima odobrenje Ministarstva (program osposobljavanja kandidata iz poznavanja propisa i/ili program osposobljavanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom) d) je li na vidnom mjestu istaknut cjenik za osposobljavanje kandidata za sve kategorije/podkategorije za koje je autoškola ovlaštena provoditi osposobljavanje i pruţanje usluga i je li isti ovjeren od Ministarstva e) pridrţava li se autoškola cijena nastavnog sata iz ovjerenog cjenika za osposobljavanje kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama i/ili osposobljavanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom f) ispunjavaju li kandidati za osposobljavanje iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama i iz upravljanja motornim vozilom sve uvjete koji su propisani za pristupanje odreĊenom programu osposobljavanja i to: - godine ţivota propisane za pojedine kategorije/podkategorije - zdravstvene sposobnosti za rješavanje ispitnih testova i upravljanje vozilom odgovarajuće kategorije/podkategorije (dokaz: lijeĉniĉko uvjerenje izdano od nadleţne zdravstvene ustanove, ne starije od godinu dana) Stranica | 190 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 - jesu li upisani kandidati drţavljani BiH s prijavljenim prebivalištem ili boravištem u BiH ili strani drţavljani koji u BiH ima odobren stalni ili privremeni boravak na razdoblje ne kraće od šest mjeseci - ispunjavaju li kandidati i druge uvjete propisane za osposobljavanje za odreĊenu kategoriju/podkategoriju g) nalaze li se u prostorijama autoškole propisani ureĊaji i oprema. Ĉlanak 10 (Uvjeti za osposobljavanje iz poznavanja propisa) Struĉno tijelo pri obavljanju kontrole uvjeta za osposobljavanja kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama s osnova poznavanja motornih vozila utvrĊuje ima li autoškola: a) na raspolaganju prostor (u vlasništvu ili u zakupu na temelju ugovora ovjerenog od strane nadleţnog tijela) od najmanje 20 m2, grijanje s temperaturom od 18° do 22°C, odgovarajuću ventilaciju, osvjetljenje s najmanje 150 luksa i sanitarni ĉvor u sastavu prostora, telefonsku liniju i prostor za smještaj dokumentacije b) odgovarajući namještaj, školske klupe sa stolicama, ploĉu za pisanje c) programe osposobljavanja kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama s osnovama poznavanja motornih vozila za sve kategorije/podkategorije za koje autoškola ima odobrenje Ministarstva d) sheme ili makete prometnih znakova i oznaka na kolniku e) sheme ili druga uĉila koja prikazuju prometne situacije na cesti f) sheme ili druga nastavna sredstva za upoznavanje kandidata za vozaĉa motornih vozila s ureĊajima i opremom na vozilima koji su od posebnog znaĉaja za sigurnost prometa g) najmanje jednog licenciranog predavaĉa teorijske nastave iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama u stalnom radnom odnosu ili angaţiranog na drugi naĉin sukladno Zakonu o radu h) tekst Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH i sve pravilnike donesene na temelju navedenog Zakona i) kompjutor s projektorom ili drugi ureĊaj za prikazivanje video sadrţaja j) komplet propisane opreme za motorno vozilo k) audio-vizualne materijale koji po sadrţaju obuhvaćaju program osposobljavanja kandidata l) struĉnu literaturu. Ĉlanak 11 (Uvjeti za osposobljavanje iz pruţanja prve pomoći) U procesu kontrole osposobljavanja kandidata iz pruţanja prve pomoći Struĉno tijelo utvrĊuje: a) provodi li se obuka u prostoriji od najmanje 20 m2 s radnim prostorom površine od minimalno 1,5 m2 po kandidatu i 8 m2 za predavaĉa b) je li u prostoru za obuku osigurano grijanje na razini sobne temperature i osvjetljenje od 150 luksa c) ima li prostor za obuku prirodnu ili umjetnu ventilaciju i sanitarni ĉvor d) ima li u prostoru odgovarajući namještaj i oprema i to: - školska ploĉa ili odgovarajuća ploha za pisanje - ormari za nastavni pribor, opremu i dokumentaciju - radne stolove i stolice s naslonom ili stolice s podlogom za pisanje. Ĉlanak 12 (Uvjeti za osposobljavanje iz upravljanja) Struĉno tijelo u procesu kontrole uvjeta za osposobljavanje kandidata iz upravljanja motornim vozilom utvrĊuje ima li autoškola: a) na raspolaganju opremljen uredski prostor (u vlasništvu ili u zakupu na temelju ugovora ovjerenog od strane nadleţnog tijela) najmanje površine od 10 m2, sanitarni ĉvor koji nije dio ugostiteljskog ili stambenog prostora, telefonsku liniju, kompjutor i prostoriju za smještaj dokumentacije b) poligon u vlasništvu ili zakupu na temelju ugovora ovjeren od nadleţnog tijela ili Odluku nadleţnog tijela da se odreĊeni dio ceste, s manjom frekvencijom prometa, koristi za obavljanje poĉetnog dijela osposobljavanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom c) nastavni plan i program osposobljavanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom za sve kategorije/podkategorije za koje autoškola ima odobrenje Ministarstva d) dva ili više instruktora voţnje koji su u stalnom radnom odnosu e) dokaz o posjedovanju propisanog potrebnog broja vozila u vlasništvu autoškole ili lizingu (najmanje dva vozila „B“ kategorije ili najmanje dva vozila od kojih je jedno vozilo „B“ kategorije a drugo vozilo „C1, D1“ podkategorije ili „C, D“ kategorije) f) ugovor o zakupu za sva angaţirana vozila druge autoškole, organizacije ili druge osobe, koja nisu obuhvaćena toĉkom „e“ ovoga ĉlanka. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 191 Ĉlanak 13 (Naĉin obiljeţavanja vozila za osposobljavanje) Struĉno tijelo prilikom obavljanja kontrolnog pregleda vozila autoškole, koja se koriste za osposobljavanje kandidata za vozaĉa motornih vozila, utvrĊuje: a) provodi li se osposobljavanja kandidata na vozilu koje je obiljeţeno odgovarajućom „L“ ploĉicom b) ima li na vozilu odgovarajući broj ploĉica u zavisnosti od kategorije/podkategorije vozila i jesu li postavljene na odgovarajuće mjesto na vozilu i to: - na vozilu kategorije „A“ i podkategorije „A1“ samo jedna ploĉica na zadnjoj strani vozila neposredno iznad ili ispod registracijske ploĉice - na ostalim vozilima dvije ploĉice i to jedna na prednjoj a druga na zadnjoj strani vozila - na vozilima koja vuku prikljuĉno vozilo dvije ploĉice i to jedna na prednjoj strani vuĉnog a druga ploĉica na zadnjoj strani prikljuĉnog vozila c) ima li „L“ ploĉica oblik kvadrata plave boje i je li slovo „L“ napisano bijelom bojom i latiniĉnim pismom d) je li duţina stranice ploĉice na motociklu i/ili lakom motociklu 12x12 cm e) je li duţina ploĉice na ostalim motornim vozilima 16x16 cm f) je li širina crte kojom je na ploĉici ispisano slovo „L“ na motociklu i/ili lakom motociklu 1,5 cm a na ostalim motornim vozilima 2 cm g) jesu li ploĉice izraĊene na magnetnoj podlozi od reflektirajućeg materijala i je li ispod slova „L“ upisan registarski broj motornog vozila na kojem se ploĉica nalazi h) nalaze li se na boĉnim stranama vozila odgovarajuće naljepnice dimenzija 600 x 300 mm s oznakom „AUTOŠKOLA“ ispod kojeg je naziv autoškole i) nalazi li se na vozilu odgovarajuća svjetleća ploĉa za oznaĉavanje vozila autoškole dimenzija 630 x 200 mm na kojoj je ispisan tekst „AUTOŠKOLA“ i slovo „L“ na lijevoj strani ploĉe (na vozilu „B“ kategorije ploĉa je postavljena na najvišem dijelu vozila a na vozilima drugih kategorija/podkategorija s kabinom postavlja se na krov kabine). Ĉlanak 14 (Tehniĉki uvjeti vozila za osposobljavanje) Nadzorom se utvrĊuje obavlja li se osposobljavanje kandidata iz upravljanja motornim vozilom na vozilu koje ispunjava propisane tehniĉke uvjete i standarde glede dimenzija, mase, osovinskog opterećenja, ureĊaja i opreme kako je to propisano ĉlankom 26. Pravilnikom o osposobljavanju za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12). Ĉlanak 15 (Opremljenost vozila za osposobljavanje) Nadzorom se utvrĊuje imaju li vozila kojim se vrši osposobljavanje kandidata za vozaĉa motornih vozila, izuzev vozila „A“ kategorije i podkategorije „A1“ slijedeće: a) duple komande b) ureĊaj s duplim komandama na vozilu „B“ kategorije koji daje zvuĉne ili svjetlosne signale c) dva unutarnja i ĉetiri vanjska ogledala na vozilima „B“ kategorije koja kandidatu i instruktoru voţnje omogućavaju pregled voţnje d) najmanje dva vanjska ogledala za skup vozila „BE“ kategorije i dva ogledala za instruktora voţnje e) najmanje ĉetiri vozaĉka ogledala s vanjske strane prednjeg dijela vozila „C1, C, D1 i D“ kategorije/podkategorije i f) aparat za gašenje poţara. (2) Za vrijeme vršenja osposobljavanja iz upravljanja motornim vozilom osobe s invaliditetom koristi li se vozilo koje ima potrebna pomagala i koje je specijalno prilagoĊeno tjelesnim nedostacima kandidata utvrĊenim uvjerenjem o lijeĉniĉkoj sposobnosti. 2. Kontrola provedbe osposobljavanja za vozaĉa motornih vozila Ĉlanak 16 (Kontrola izvoĊenja teorijske nastave) Struĉno tijelo pri obavljanju kontrole izvoĊenja teorijske nastave utvrĊuje: a) je li autoškola, prije poĉetka izvoĊenja nastave, za svaku formiranu skupinu, dostavila Ministarstvu raspored izvoĊenja teorijske nastave s podacima o imenima kandidata, kategorije za koje se kandidati osposobljavaju, datum i vrijeme izvoĊenja nastave b) je li broj nastavnih sati osposobljavanja kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama u skladu s brojem sati za pojedine kategorije/podkategorije koji je propisan ĉlankom 7. Pravilnika o osposobljavanju za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) c) traje li nastavni sat osposobljavanja kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama 45 minuta i je li u jednom danu kandidat ima do ĉetiri nastavna sata Stranica | 192 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 d) je li predavaĉ teorijske nastave prije nastavnog sata izvršio pripremu za sat u najmanjem trajanju od 10 minuta e) izvod li se teorijska nastava iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama s brojem kandidata kako je to propisano prema veliĉini prostora (mjerilo je najmanje 1,5 m2 po kandidatu a maksimalan broj kandidata u jednoj skupini je 30) f) vodi li predavaĉ teorijske nastave Dnevnik rada na propisanom obrascu g) upisuje li predavaĉ teorijske nastave u Dnevniku rada za svakog kandidata, prije nastavnog sata nastavnu jedinicu i toĉno vrijeme odrţavanja nastavnog sata h) vodi li predavaĉ teorijske nastave pisane funkcionalne pripreme za izvoĊenje teorijske nastave. Ĉlanak 17 (Kontrola izvoĊenja obuke iz pruţanja prve pomoći) Struĉno tijelo pri obavljanju kontrole izvoĊenja osposobljavanja kandidata iz pruţanja prve pomoći utvrĊuje: a) provodi li program osposobljavanja kandidata iz pruţanja prve pomoći ustanova/institucija ovlaštena od Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike Ţupanije Posavske b) provodi li se osposobljavanje kandidata iz pruţanja prve pomoći osobama povrijeĊenim u prometnoj nezgodi u skladu s Programom koji je sastavni dio Pravilnika o osposobljavanju pruţanja prve pomoći („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 13/07) c) provodi li se obuka iz teorijskog dijela prve pomoći u trajanju od šest školskih sati a iz praktiĉnog dijela u trajanju od tri školska sata d) obavlja li obuku predavaĉ, doktor medicine po struci e) provodi li se obuka u skupini od najmanje tri do naviše trideset kandidata f) nalazi li u prostoru za osposobljavanje kandidata odgovarajući namještaj i oprema i to: - sanitetski materijal i priruĉna sredstva za imobilizaciju - komplet prve pomoći za vozilo s propisanim sadrţajem - lutka za reanimaciju i sredstva za ĉišćenje i dezinfekciju lutke - sheme, odnosno slike ili crteţi povreda i uputa za pruţanje prve pomoći - priruĉnici brošure s test pitanjima, knjige i dr. g) je li obuka provedena u roku od dvadeset dana od kada je zapoĉela. Ĉlanak 18 (Kontrola izvoĊenja osposobljavanja iz upravljanja) Struĉno tijelo prilikom obavljanja kontrole izvoĊenja osposobljavanja iz upravljanja motornim vozilom utvrĊuje: a) posjeduje li instruktor voţnje kod sebe pored identifikacijskog dokumenta (vaţeće osobne iskaznice) i slijedeće: - vaţeću vozaĉku dozvolu - vaţeću dozvolu instruktora voţnje za onu kategoriju za koju se kandidat obuĉava u vozilu - Dnevnik rada instruktora voţnje - pisane pripreme za izvoĊenje nastave osposobljavanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom b) posjeduje li kandidat kod sebe pored identifikacijskog dokumenta (vaţeće osobne iskaznice, a za malodobne osobe Izvod iz matiĉne knjige roĊenih) i slijedeće: - lijeĉniĉko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje motornim vozilom kategorije/podkategorije za koju se osposobljava izdano od nadleţne zdravstvene ustanove, ne starije od godinu dana - Uvjerenje o uspješno poloţenom ispitu iz poznavanja propisa sigurnosti prometa na cestama izdano od Ministarstva ali ne starije od godinu dana - Potvrdu o završenoj obuci iz pruţanja prve pomoći osobama povrijeĊenim u prometnoj nezgodi izdanu od podruţnica crvenog krst/kriţ općina Orašje, Odţak, Domaljevac-Šamac c) je li kandidat poloţio ispit iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama i ispit iz pruţanja prve pomoći (dokazi su odgovarajuća Uvjerenja Ministarstva) d) je li je instruktor voţnje prije nastavnog sata ili blok sata izvršio pripremu za sat u trajanju od najmanje 15 minuta e) traje li nastavni sat osposobljavanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom 45 minuta a nastavni blok sat 90 minuta (kandidat tijekom jednoga dana moţe imati najviše dva nastavna sata ili jedan nastavni blok sat) f) izvodi li autoškola prva ĉetiri nastavna sata na poligonu ili na cesti s manjom frekvencijom prometa koju je za tu namjenu odredilo nadleţno općinsko tijelo g) izvodi li autoškola osposobljavanje kandidata iz upravljanja motornog vozila na javnoj cesti nakon ĉetvrtog sata obuke h) obavlja li instruktor voţnje osposobljavanje kandidata iz upravljanja motornim vozilom samo s jednim kandidatom Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 193 i) nalazi li se u vrijeme obuke u vozilu pored kandidata i instruktora voţnje još neka osoba (moţe biti i vlasnik autoškole) j) koristi li instruktor voţnje za vrijeme osposobljavanja kandidata za „A“ kategoriju i podkategoriju „A1“ ureĊaj za komuniciranje na daljinu (komunikator) k) koristi li kandidat za vozaĉa podkategorije „A1“ i kategorije „A“ za vrijeme osposobljavanja na javnoj cesti prsluk reflektirajuće boje s bijelim slovom „L“ u plavom polju i korist li na glavi odgovarajuću zaštitnu kacigu na propisani naĉin i) odgovara li broj nastavnih sati osposobljavanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom utvrĊenom broju sati za pojedine kategorije/podkategorije koji je propisan ĉlankom 11. Pravilnika o osposobljavanju za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) l) provodi li autoškola dodatno osposobljavanje iz upravljanja za kandidate koji nisu poloţili ispit iz upravljanja motornim vozilom nakon pet neuspjelih izlazaka na ispit m) vodi li instruktor voţnje Dnevnik rada na propisanom obrascu n) upisuje li instruktor voţnje, prije nastavnog sata osposobljavanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom, u Dnevnik rada sate obuke po nastavnim jedinicama za svakog kandidata o) koristi li instruktor voţnje odmor izmeĊu dva dana u najmanjem trajanju od 11 sati p) vodi li instruktor voţnje pisane funkcionalne pripreme za izvoĊenje nastave u osposobljavanju kandidata iz upravljanja motornim vozilom. Ĉlanak 19 (Zaustavljanje vozila autoškole za osposobljavanje) 1) Pri obavljanju poslova kontrole iz ĉlanka 15. i 18. ovoga Pravilnika ĉlan Struĉnog tijela moţe zaustaviti vozilo autoškole na proširenju ceste, ako zaustavljanje vozila na tom mjestu ne predstavlja povredu prometnih propisa ili narušavanje sigurnosti drugih sudionika u prometu. 2) Ĉlan Struĉnog tijela zaustavlja vozilo autoškole tablicom „STOP“ pokazujući jasnu namjeru da zaustavi i kontrolira vozilo, instruktora voţnje i kandidata koji upravlja vozilom. 3) Ĉlan Struĉnog tijela daje znak za zaustavljanje vozila s takvog mjesta i na takvoj udaljenosti, da ga vozaĉ zaustavljanog vozila moţe lako i na vrijeme uoĉiti, kako bi mogao sigurno zaustaviti vozilo na zaustavnom mjestu predviĊenom za kontrolu. 4) Ĉlan Struĉnog tijela, nakon izvršene kontrole, vraća instruktoru voţnje dokumente koji su bili predmetom kontrole, osim onih koji predstavljaju dokazni materijal o eventualnoj nepravilnosti koje privremeno zadrţava do okonĉanja postupka. 5) U sluĉaju da instruktor voţnje odbije potpisati zapisnik, ĉlan Struĉnog tijela to konstatira u zapisniku uz navoĊenje razloga odbijanja. 3. Kontrola voĊenja evidencije u autoškoli i Crvenom kriţu/krstu Ĉlanak 20 (Vrste evidencije u autoškoli) Prilikom kontrole voĊenja evidencije Struĉno tijelo utvrĊuje: a) zakljuĉuje li autoškola s kandidatom Ugovor o osposobljavanju u kojem su definirana prava i obveze autoškole i kandidata i to: - prava i obveze autoškole u cilju osiguranja kvalitetnog osposobljavanja kandidata - prava i obveze kandidata sukladno Programu osposobljavanja za vozaĉa motornih vozila uz definiranje prava na promjene autoškole i mogućnosti odustajanja od obuke - cijene nastavnog sata za pojedine nastavne cjeline (propisa, prva pomoć, upravljanje), korištenje vozila za ispit te drugih usluga koje pruţa autoškola - trajanje osposobljavanja - naĉin raskida ugovora - naĉin rješavanja sporova - nadleţnost suda u sluĉaju spora b) vodi li autoškola matiĉnu knjigu i aţurira li u njoj podatke o kandidatima te ĉuva li istu kao dokument trajne vrijednosti c) obavještava li autoškola Ministarstvo o poĉetku obuke iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama za svaku formiranu skupinu najkasnije 24 sata prije poĉetka iste te dostavlja li na propisanom obrascu raspored izvoĊenja teorijske nastave, podatke o imenima i prezimenima kandidata, kategorijama ili podkategorijama za koju se kandidat osposobljava, datum i vrijeme izvoĊenja nastave d) izdaje li autoškola Potvrdu o završenom osposobljavanju iz propisa o sigurnosti prometa na cestama na propisanom obrascu e) izdaje li autoškola Potvrdu o završenom osposobljavanju iz upravljanja motornim vozilom na propisanom obrascu f) izdaje li autoškola Potvrdu o završenom dodatnom osposobljavanju iz upravljanja motornim vozilom za kandidate koji nisu poloţili Stranica | 194 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 ispit iz upravljanja nakon pet pokušaja na propisanom obrascu g) vodi li autoškola Dnevnik izvoĊenja nastave iz propisa o sigurnosti prometa na cestama na propisanom obrascu h) vodi li autoškola Dnevnik instruktora voţnje o provedenoj obuci iz upravljanja motornim vozilom na propisanom obrascu za svakog instruktora pojedinaĉno i) arhivira li i ĉuva autoškola dvije godine: - ugovor o osposobljavanju - potvrde o završenim programima osposobljavanja kandidata - Dnevnik rada instruktora voţnje - Dnevnik rada o izvoĊenju nastave iz propisa o sigurnosti prometa na cestama. Ĉlanak 21 (Vrste evidencije u Crvenom kriţu/krstu) Prilikom kontrole voĊenja evidencije u Crvenom kriţu/krstu Struĉno tijelo utvrĊuje: a) vodi li predavaĉ Dnevnik o izvoĊenju obuke iz pruţanja prve pomoći osobama povrijeĊenim u prometnoj nezgodi tijekom obuke na obrascu koji je propisan Pravilnikom o osposobljavanju pruţanja prve pomoći („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 13/07) b) izdaje li Crveni kriţ/krst potvrdu o završenoj obuci iz prve pomoći osobama povrijeĊenim u prometnoj nezgodi kandidatima koji su završili osposobljavanje. IV. POSTUPCI U PROVOĐENJU KONTROLE ISPITA ZA VOZAĈA MOTORNIH VOZILA Ĉlanak 22 (Propisi za kontrolu provoĊenja vozaĉkih ispita) Struĉno tijelo kontrolu provoĊenja ispita za vozaĉa motornih vozila obavlja sukladno Pravilniku o naĉinu i uvjetima organiziranja ispita za vozaĉe motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) i Pravilnika o organizaciji i naĉinu rada ispitnog povjerenstva za polaganje ispita za vozaĉa motornih vozila („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj 5/12 i 6/12). Ĉlanak 23 (Ispitne cjeline) Struĉno tijelo kontrolira organizaciju i provoĊenje ispita za vozaĉa motornog vozila iz oblasti navedenih u ĉlanku 6. stavku (3) toĉka „b“ ovoga Pravilnika. 1. Kontrola ispunjenosti uvjeta za organizaciju ispita Ĉlanak 24 (Vrijeme odrţavanja ispita) Struĉno tijelo kontrolira polaţu li se ispiti iz ĉlanka 6. stavak (3) toĉka „b“ ovoga Pravilnika za svaku oblast posebno i provode li se isti od ponedjeljka do subote (ukoliko neki od tih dana nije praznik) i u vremenu izmeĊu 6,00 i 20,00 sati. Ĉlanak 25 (Angaţiranost ĉlanova Povjerenstva) Pri obavljanju kontrole angaţiranosti ĉlanova Povjerenstva u provoĊenju ispita za vozaĉa motornih vozila na ispitnim mjestima u Ţupaniji Posavskoj Struĉno tijelo utvrĊuje: a) je li ispitno Povjerenstvo propisno sastavljeno b) posjeduje li predsjednik Povjerenstva vaţeću licencu predavaĉa teorijske nastave ili vaţeću licencu za ispitivaĉa teorijskog dijela ispita c) posjeduje li ispitivaĉ iz prve pomoći vaţeću licencu ispitivaĉa prve pomoći d) posjeduju li ispitivaĉi teorijskog dijela ispita vaţeće licence za ispitivaĉa teorijskog dijela ispita e) obavljaju li ispit iz propisa o sigurnosti prometa na cestama dva licencirana ispitivaĉa ako se ispit ne obavlja pomoću raĉunala f) posjeduju li ispitivaĉi iz upravljanja motornim vozilom vaţeću licencu za ispitivaĉa iz upravljanja motornim vozilom i imaju li u njoj upisane sve kategorije/podkategorije motornih vozila za koje ispitivaĉ provodi ispit. Ĉlanak 26 (Provjera identiteta kandidata) Prije poĉetka ispita za vozaĉa motornog vozila, iz sve tri oblasti, Struĉno tijelo kontrolira utvrĊuje li Povjerenstvo, odnosno ispitivaĉi, identitet kandidata na temeljnu osobne iskaznice, ili putne isprave ukoliko se radi o stranom drţavljaninu s privremenim boravkom u BiH, ili rodnog lista ukoliko je rijeĉ o malodobnoj osobi. 2. Kontrola naĉina i uvjeta provoĊenja ispita za vozaĉa motornih vozila Ĉlanak 27 (ProvoĊenje teorijskog dijela ispita) U procesu kontrole provoĊenja ispita iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama Struĉno tijelo utvrĊuje: a) polaţe li se ispit pismeno, putem testa, odnosno korištenjem raĉunala u skupini od najmanje pet a najviše 30 kandidata (iznimno moţe i manji broj Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 195 kandidata ukoliko kandidatu treba omogući polaganje ispita u roku od 30 dana od dana primitka prijave) b) provode li ispit iz propisa dva ispitivaĉa teorijskog dijela ispita, a jedan ispitivaĉ ukoliko se isti polaţe korištenjem raĉunala c) jesu li ispitivaĉi prije poĉetka ispita rasporedili kandidate za nesmetano i samostalno rješavanje testova d) jesu li ispitivaĉi saopćili vrijeme trajanja ispita za pojedine kategorije/podkategorije e) jesu li ispitivaĉi, iz prostorije za polaganje ispita, udaljili sve osobe koje ne polaţu ispit a nisu ĉlanovi Povjerenstva, osim osoba nadleţnih za kontrolu i osoba koje imaju posebnu ovlast Ministarstva f) jesu li ĉlanovi Povjerenstva zapoĉeli ispit na vrijeme g) jesu li ispitivaĉi dali detaljne upute o naĉinu rješavanja testova i drugim uvjetima na ispitu (što sve smije biti na stolu u vrijeme ispita; kako se vrše ispravke danih odgovora i mogućnost zamjene lista za odgovore) h) sadrţe li ispitni testovi pitanja iz kataloga ispitnih pitanja i je li njihova struktura u skladu s ĉlankom 14. Pravilnika o naĉinu i uvjetima organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) i) traje li teorijski dio ispita za pojedine kategorije/podkategorije u skladu s ĉlankom 15. Pravilnika o naĉinu i uvjetima organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) j) jesu li kandidatima koji nisu poloţili ispit priopćene pogreške koje su napravili k) vodi li se u sluţbenoj torbi uredno i toĉno stanje testova, šifarnika i listova za odgovore l) izdaje li Ministarstvo Uvjerenje o uspješno poloţenom ispitu iz poznavanja sigurnosti prometa na cestama na propisanom obrascu kandidatima koji su poloţili teorijski dio ispita za pojedinu kategoriju/podkategoriju m) izdaje li Ministarstvo Potvrdu o poloţenom ispitu iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama na propisanom obrascu za traktor, radni stroj, motokultivator ili moped kandidatu koji je poloţio teorijski dio ispita. Ĉlanak 28 (ProvoĊenje ispita iz prve pomoći) U procesu kontrole provoĊenja ispita iz prve pomoći Struĉno tijelo utvrĊuje: a) polaţe li se ispit pismeno, putem testa, u skupini od najmanje pet a najviše 30 kandidata (iznimno moţe i manji broj kandidata ukoliko kandidatu treba omogući polaganje ispita u roku od 30 dana od dana primitka prijave) b) sadrţi li test ispitnih pitanja deset pitanja iz kataloga ispitnih pitanja, oblast IV c) provodi li ispit iz prve pomoći ĉlan Povjerenstva koji ima vaţeću licencu iz prve pomoći d) traje li ispit iz prve pomoći najviše 20 minuta e) jesu li ĉlanovi Povjerenstva prije poĉetka ispita rasporedili kandidate za nesmetano i samostalno rješavanje ispitnih pitanja f) je li ispitivaĉ saopćio vrijeme trajanja ispita g) jesu li ĉlanovi Povjerenstva, iz prostorije za polaganje ispita, udaljili sve osobe koje ne polaţu ispit a nisu ĉlanovi Povjerenstva, osim osoba nadleţnih za kontrolu i osoba koje imaju posebnu ovlast Ministarstva h) jesu li ĉlanovi Povjerenstva zapoĉeli ispit na vrijeme i) daje li ispitivaĉ detaljne upute o naĉinu rješavanja ispitnih pitanja i drugim uvjetima na ispitu (što sve smije biti na stolu u vrijeme ispita; kako se vrše ispravke danih odgovora i mogućnost zamjene lista za odgovore) j) vodi li se u sluţbenoj torbi uredno i toĉno stanje testova, šifarnika i listova za odgovore k) izdaje li Ministarstvo Uvjerenje o uspješno poloţenom ispitu iz poznavanja pruţanja prve pomoći na propisanom obrascu kandidatima koji su poloţili ispit iz prve pomoći. Ĉlanak 29 (ProvoĊenje ispita iz upravljanja) U procesu kontrole provoĊenja ispita iz upravljanja motornim vozilom Struĉno tijelo utvrĊuje: a) provjerava li ispitivaĉ prije poĉetka ispita iz upravljanja motornim vozilom ispunjenost uvjeta za provoĊenje ispita b) je li vozilo na kojem se provodi ispit registrirano i tehniĉki ispravno, ima li duple komande sa zvuĉnim ili svjetlosnim signalnim ureĊajem c) pridrţava li se ispitno Povjerenstvo u tijeku ispita propisanog maksimalnog broja kandidata koje jedan ispitivaĉ moţe ispitati iz upravljanja motornim vozilom tijekom jednog dana kako je to propisano ĉlankom 18. Pravilnika o naĉinu i uvjetima organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) d) obavlja li ispit iz upravljanja motornim vozilom jedan licencirani ispitivaĉ a ako kandidat polaţe ispit peti put, obavljaju li ispit dva licencirana ispitivaĉa kao što to rade i u sluĉaju kada Ministarstvo procijeni da isti trebaju obaviti dva ispitivaĉa Stranica | 196 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 e) nalaze li se u vrijeme ispita u vozilu samo osobe kojima je to dopušteno prema propisima (instruktor, ispitivaĉ, predsjednik Povjerenstva, zamjenik predsjednika Povjerenstva, ĉlan Struĉnog tijela ili osoba s posebnim ovlaštenjem Ministarstva) f) daje li ispitivaĉ na poĉetku ispita upute o naĉinu provedbe ispita i traţi li izjašnjavanje kandidata o tome kada da mu priopći pogreške (u tijeku ili nakon završenog ispita) g) pridrţava li se ispitivaĉ propisanog vremena trajanja ispita za pojedinu kategoriju/podkategoriju i to „A,A1,B, i B1“ najmanje 25 minuta a za ostale kategorije i podkategorije 35 minuta h) evidentira li ispitivaĉ blagovremeno u Obrazac za ocjenjivanje upravljanja i Zapisnik o polaganju ispita za vozaĉa motornog vozila sve kumulirajuće i eliminacijske greške koje je kandidat poĉinio u vrijeme ispita i) traţi li ispitivaĉ od kandidata koji polaţe ispit za podkategoriju „C1“ na uvid vaţeću vozaĉku dozvolu „B“ kategorije, ili ukoliko ne posjeduje istu Uvjerenje o poloţenom ispitu za vozaĉa „B“ kategorije j) polaţu li kandidati ispit iz upravljanja motornim vozilom za kategoriju/podkategoriju „A i A1“ na poligonu i na javnoj cesti u skladu s ĉlankom 26. Pravilnikom o naĉinu i uvjetima organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12), a za ostale kategorije/podkategorije samo na javnoj cesti k) vrjednuju li ispitivaĉi poĉinjene pogreške tijekom ispita kandidatima na propisani naĉin i je li ukupna ocjena ispita u skladu s vrjednovanim pogreškama (kandidat je poloţio ispit ako ima evidentirano manje od 100 bodova, a ukoliko ispit provode dva ispitivaĉa kandidat je poloţio ispit ako je svaki ispitivaĉ pojedinaĉno evidentirao manje od 100 bodova) l) priopćava li ispitivaĉ odmah greške kandidatu koje je napravio u tijeku polaganja ispita iz upravljanja motornim vozilom ili na kraju ispita m) provodi li licencirani ispitivaĉ ispit iz upravljanja motornim vozilom na naĉin da nesporno utvrdi potrebna znanja i vještine kandidata za sigurno i samostalno upravljanje vozilom u skladu s ĉlankom 23. Pravilnikom o naĉinu i uvjetima organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12). 3. Kontrola voĊenja evidencije o provedenim ispitima Ĉlanak 30 (Zapisnik o polaganju ispita) (1) U procesu kontrole Zapisnika o polaganju ispita za vozaĉa motornog vozila iz propisa o sigurnosti prometa na cestama ili programa prve pomoći (u daljnjem tekstu Zapisnik) Struĉno tijelo utvrĊuje: a) jesu li ispitivaĉi u Zapisnik o polaganju ispita za vozaĉa motornog vozila, u ovisnosti o kojem dijelu ispita je rijeĉ, evidentirali broj testa, broj negativnih bodova i konaĉnu ocjenu na ispitu te potpisali Zapisnik b) je li predsjednik Povjerenstva upisao konaĉnu ocjenu iz propisa o sigurnosti prometa na cestama, ili programa prve pomoći i potpisao Zapisnik. (2) U procesu kontrole Zapisnika o polaganju ispita za vozaĉa motornog vozila iz upravljanja motornim vozilom na poligonu i/ili na javnoj cesti Struĉno tijelo utvrĊuje: a) evidentira li ispitivaĉ iz upravljanja motornim vozilom u Zapisnik sve kumulirajuće i eliminacijske pogreške koje je kandidat poĉinio na poligonu i/ili na javnoj cesti, vrijeme trajanja ispita i konaĉnu ocjenu ispita na poligonu i/ili na javnoj cesti te potpisao Zapisnik b) je li predsjednik Povjerenstva upisao konaĉnu ocjenu i potpisao Zapisnik. Ĉlanak 31 (Lista za odgovore) U procesu kontrole Liste za odgovore s ispita poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama ili pruţanja prve pomoći Struĉno tijelo utvrĊuje je li kandidat upisao ime i prezime, datum i mjesto odrţavanja ispita i je li na propisani naĉin oznakom „X“ evidentirao odgovore. Ĉlanak 32 (Obrazac za ocjenjivanje upravljanja) U procesu kontrole Obrasca za ocjenjivanje upravljanja Struĉno tijelo utvrĊuje je li ispitivaĉ evidentirao slijedeće: - mjesto i datum odrţavanja ispita - ime i prezime kandidata koji polaţe ispit - poĉetak i završetak ispita iz upravljanja motornim vozilom - kategorija/podkategorija za koju kandidat polaţe ispit - registarski broj vozila na kojem se polaţe ispit - stanje kilometar sata vozila u kojem se polaţe ispit prije i poslije ispita - relaciju - kumulirajuće i eliminacijske pogreške koje je kandidat poĉinio u vrijeme ispita s odgovarajućim brojem bodova za iste Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 197 - ukupan broj negativnih bodova tijekom ispita - potpis ispitivaĉa. V. ETIĈKI KODEKS Ĉlanak 33 (Etiĉki kodeks za ĉlanove Povjerenstva) U tijeku kontrole provoĊenja ispita za vozaĉa motornih vozila Struĉno tijelo utvrĊuje pridrţavaju li se ĉlanovi Povjerenstva propisanih normi i to: a) provode li ispite struĉno i sukladno propisima b) predstavljaju li se na poĉetku ispita kandidatima c) imaju li u vrijeme ispita jasno istaknute identifikacijski dokument kojeg je izdalo Ministarstvo (Sluţbena iskaznica ĉlana Povjerenstva s naznaĉenom pozicijom u Povjerenstvu) d) jesu li za vrijeme ispita pod utjecajem opojnih droga ili alkohola e) koriste li u vrijeme ispita mobilni telefon ili drugi ureĊaj koji umanjuje pozornost kandidata za vozaĉa motornih vozila f) puše li u vozilu ili prostoriji u kojoj se provodi ispit g) jesu li primjereno odjeveni za obavljanje duţnosti. Ĉlanak 34 (Etiĉki kodeks za ĉlanove Struĉnog tijela) (1) Prije i tijekom kontrolne ĉlan Struĉnog tijela obvezan je, u skladu s ovim Pravilnikom, poduzimati odreĊene radnje i mjere, odnosno suzdrţavati se od onih radnji koje su kao takve zabranjene. (2) Ĉlan Struĉnog tijela prilikom obavljanja kontrole treba prema nazoĉnom ispitivaĉu, kandidatu ili instruktoru voţnje biti uljudan, objektivan, jasan i nedvosmislen. (3) Ĉlan Struĉnog tijela ne smije raspravljati s kontroliranim ispitivaĉem, kandidatom ili instruktorom voţnje o izvršenoj kontroli i utvrĊenim nepravilnostima. (4) U izvršavanju povjerenih poslova ĉlan Struĉnog tijela obvezan je: - suzdrţavati se od zloupotrebe poloţaja u korist osobnog interesa - obavljati povjerene poslove savjesno, struĉno, samostalno i odgovorno, uz puno zalaganje za ĉuvanje ugleda Struĉnog tijela i Ministarstva, o ĉemu se mora voditi raĉuna i izvan angaţiranja u Struĉnom tijelu - ponašati se prema ispitivaĉima, predavaĉima, instruktorima voţnje, vlasnicima autoškola, predstavnicima Crvenog kriţa/krsta strpljivo, pristojno i ljubazno - postupati aţurno i toĉno u svom radu - biti prikladno odjeven za vrijeme kontrole s istaknutom sluţbenom iskaznicom na vidnom mjestu - razvijati kolegijalne i korektne odnose prema drugim ĉlanovima. (5) Tijekom kontrole ĉlanovima Struĉnog tijela strogo je zabranjeno konzumiranje duhanskih preraĊevina i alkoholnih pića. (6) Ĉlanovi Struĉnog tijela duţni su izbjegavati stvarne ili oĉigledne sukobe interesa u osobnim ili profesionalnim odnosima. (7) Sukob interesa javlja se kada osobni, odnosno profesionalni interes ĉlana Struĉnog tijela onemogućava ili eventualno moţe onemogućiti ispunjavanje povjerenih poslova. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlanak 35 (Stavljanje izvan snage) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika stavlja se izvan snage Naputak o radu zajedniĉkog struĉnog tijela za kontrolu i nadzor rada autoškola i polaganje vozaĉkih ispita („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj 4/10). Ĉlanak 36 (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama Ţupanije Posavske. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Broj: 06-27-447/13 Orašje, 03.05.2013. godine Ministar Ivo Jelušić, prof., v.r. Stranica | 198 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 Prilog broj 1. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 199 MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA ŢUPANIJE POSAVSKE Struĉno tijelo za kontrolu i nadzor osposobljavanja kandidata te naĉina i uvjeta organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila Broj:__________________ Datum,________________ godine Temeljem ĉlanka 30. Pravilnika o osposobljavanju za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) i ĉlanka 5. Pravilnika o radu Struĉnog tijela za kontrolu i nadzor („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj /13) Struĉno tijelo za kontrolu osposobljavanja kandidata i nadzor naĉina i uvjeta organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila u sastavu: 1. ____________________________, predsjednik 2. ____________________________, ĉlan 3. ____________________________, ĉlan je dana _____________ godine u ________ sati zapoĉelo nadzor nad radom _______________________________________________________________________________________ kojeg zastupa ____________________________________ i nazoĉan je vršenju nadzora, te je o tome sastavilo Z A P I S N I K ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Obrazac 1. Stranica | 200 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ PRIMJEDBE NA ZAPISNIK: __________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Nadzor je završen dana ___________________ godine u ____________ sati. Zapisnik je sastavljen u tri istovjetna primjerka od kojih se po jedan primjerak dostavlja: Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Ţupanije Posavske, odgovornoj osobi nadziranog subjekta i predsjedniku Struĉnog tijela za kontrolu i nadzor. Struĉno tijelo Ovlašteni predstavnik za kontrolu i nadzor nadziranog subjekta 1. _______________________, predsjednik __________________ 2. _______________________, ĉlan 3. _______________________, ĉlan MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA ŢUPANIJE POSAVSKE Struĉno tijelo za kontrolu i nadzor osposobljavanja kandidata te naĉina i uvjeta organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila Obrazac 2. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 201 Broj:__________________ Datum,________________ godine Temeljem ĉlanka 30. Pravilnika o osposobljavanju za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12) i ĉlanka 5. Pravilnika o radu Struĉnog tijela za kontrolu i nadzor („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj /13) Struĉno tijelo za kontrolu osposobljavanja kandidata i nadzor naĉina i uvjeta organiziranja ispita za vozaĉa motornih vozila u sastavu: 1. ___________________________, predsjednik 2. ___________________________, ĉlan 3. ___________________________, ĉlan je dana __________ godine u ________ sati zapoĉelo nadzor nad radom Povjerenstva za polaganje ispita za vozaĉa motornih vozila na ispitnom mjestu_____________________ koje je radilo u sastavu: 1. ____________________________, predsjednik 2. __________________________, tajnik 3. ____________________________, ispitivaĉ 4. __________________________, ispitivaĉ 5. ____________________________, ispitivaĉ 6. __________________________, ispitivaĉ 7. ____________________________, ispitivaĉ 8. __________________________, ispitivaĉ te je o tome saĉinilo Z A P I S N I K ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Stranica | 202 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ PRIMJEDBE NA ZAPISNIK: ___________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Nadzor je završen dana ___________________ godine u ____________ sati. Zapisnik je sastavljen u tri istovjetna primjerka od kojih se po jedan primjerak dostavlja: Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Ţupanije Posavske, predsjedniku Povjerenstva za polaganje ispita za vozaĉa motornih vozila i predsjedniku Struĉnog tijela za kontrolu i nadzor. Predsjednik Struĉno tijelo Povjerenstva za polaganje za kontrolu i nadzor ispita za vozaĉa motornih vozila 1. ______________________, predsjednik ______________________ 2. ______________________, ĉlan 3. ______________________, ĉlan Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 203 Temeljem ĉlanka 179. stavak 1. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13) i ĉlanka 70. stavak 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 35/05) a u svezi s ĉlankom 4. Pravilnika o naĉinu i uvjetima organizacije ispita za vozaĉa motornih vozila („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 46/12), ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa Ţupanije Posavske, donosi PRAVILNIK o izmjenama Pravilnika o organizaciji i naĉinu rada ispitnog Povjerenstva za polaganje ispita za vozaĉa motornih vozila Ĉlanak 1 U ĉlanku 26. Pravilnika o organizaciji i naĉinu rada ispitnog Povjerenstva za polaganje ispita za vozaĉa motornih vozila („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj 5/12 i 6/12) stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Kontrolu i nadzor zakonitosti provoĊenja ispita za vozaĉa motornih vozila provodi Struĉno tijelo za kontrolu i nadzor kao stalno povjerenstvo (u daljnjem tekstu Struĉno tijelo).“ U istom ĉlanku stavak (2), (3), (4), (5) i (7) brišu se, a stavak (6) postaje stavak (2) i mijenja se i glasi: „(2) Naĉin imenovanja, djelokrug rada, postupci u provoĊenju kontrole i etiĉki kodeks ponašanja ĉlanova Struĉnog tijela bit će propisani posebnim Pravilnikom o radu Struĉnog tijela za kontrolu i nadzor.“ Ĉlanak 2 Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske.“ Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Broj: 06-27-448/13 Orašje, 03.05.2013. godine Ministar Ivo Jelušić, prof., v.r. Temeljem ĉlanka 62.(5) Zakona o srednjem školstvu („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj: 3/04, 4/04, 3/08, 8/08, 4/11 i 7/12), ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa Ţupanije Posavske, donosi PRAVILNIK o izmjenama i dopunama Pravilnika o ocjenjivanju uĉenika srednjeg strukovnog obrazovanja koji rade po modularnim nastavnim planovima i programima Ĉlanak 1 U Pravilniku o ocjenjivanju uĉenika srednjeg strukovnog obrazovanja koji rade po modularnim nastavnim planovima i programima („Narodne novine Ţupanije Posavske“, broj: 6/08) u ĉlanku 4. stavak (4) mijenja se i glasi „Nastavnici su duţni izvršiti ponovno ocjenjivanje negativno ocijenjenog modula najmanje još jedanput u okviru dopunske ili produţene nastave„. U istom ĉlanku stavak (5) mijenja se i glasi „Ukoliko uĉenik do kraja školske godine, ni nakon produţene nastave, ipak ne uspije završiti modul, upućuje se na popravni ispit ali najviše iz dva predmeta, pri ĉemu broj modula u okviru ta dva predmeta nije ograniĉen“. Ĉlanak 2 U ĉlanku 5. stavak (2) mijenja se i glasi „Ocjena iz nastavnog predmeta utvrĊuje se na temelju prosjeka ocjena pozitivno ocijenjenih modula“ U istom ĉlanku stavak (3.) briše se. Ĉlanak 3 U ĉlanku 6. stavci (3), (4), (5) i (6) brišu se. Ĉlanak 4 Iza ĉlanka 6. dodaje se ĉlanak 7. koji glasi (1) Ako uĉenik ima iz jednog ili više nastavnih predmeta negativnu ocjenu, opći uspjeh je nedovoljan (1). (2) Uĉenik se upućuje na popravni ispit iz najviše dva predmeta. (3) Ukoliko uĉenik na popravnom ispitu nije ocijenjen pozitivnom ocjenom iz svih modula, moţe u naredni razred prenijeti najviše do 50% od modula u okviru svakog od dva predmeta iz kojih je upućen na popravni ispit“. (4) Moduli koji su preneseni moraju se poloţiti do kraja nastavne godine. (5) Uĉenik koji ne poloţi prenesen module ponavlja razred u koji je prenio module i ponovno ima obvezu polaganja ne poloţenih modula. Stranica | 204 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 Ĉlanak 5 U ĉlanku 10. stavak (1) iza rijeĉi završnog briše se „odnosno maturskog“. U istom ĉlanku stavak (2) ovoga Pravilnika mijenja se i glasi „Ukoliko uĉenik na završnom ispitu iz nekog od dijelova završnog ispita dobije negativnu ocjenu ne pristupa daljnjem polaganju završnog ispita, već se upućuje da uzme novi zadatak u narednom ispitnom roku“ a iz stavka (2) dodaje se stavak (3) koji glasi „(3) Uĉenici koji su tijekom obrazovanja postigli odliĉan uspjeh i uzorno vladanje sve ĉetiri godine i završni rad im bude ocijenjen sa odliĉan (5), oslobaĊaju se polaganje ostalih dijelova završnog ispita“. Ĉlanak 6 Ĉlanak 11. mijenja se i glasi „(1) Za uĉenike koji zaostaju u svladavanju nastavnog programa i koji imaju negativnu ocjenu iz nekog modula, organizira se dopunska nastava. (2) Dopunska nastava ima interventan karakter i za uĉenika traje dok ne svlada negativno ocijenjen modul. (3) Za uĉenike koji na kraju drugog polugodišta imaju negativno ocijenjen modul, organizira se produţena nastava u trajanju od dva tjedna, nakon ĉega uĉenik ima pravo polagati modul. (4) Ukoliko uĉenik i nakon produţene nastave ne poloţi modul upućuje se na polaganje popravnog ispita ali najviše iz dva predmeta.“ Ĉlanak 7 U ĉlanku 14. dodaje se stavak (3) koji glasi „Vladanje uĉenika ocjenjuje se ocjenama: uzorno, dobro i loše. Ĉlanak 8 Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Broj: 06-38-72/13 Orašje, 08.04.2013.godine Ministar Ivo Jelušić, prof., v.r. Broj 4 13.05.2013. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 205 KAZALO/SADRŢAJ SKUPŠTINA ŢUPANIJE POSAVSKE 1. Zakon o javno-privatnom partnerstvu.................................................................................................................161 2. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o komunalnom gospodarstvu.............................................................170 3. Zakon o izmjeni Zakona o unutarnjim poslovima Ţupanije Posavske...............................................................170 4. Odluka o izboru ĉlana Mandatno-imunitetne komisije......................................................................................171 5. Odluka o poništenju Natjeĉaja za izbor i imenovanje Neovisnog odbora za izbor i reviziju.............................171 VLADA ŢUPANIJE POSAVSKE 6. Odluka o kriterijima raspodjele financijskih sredstava iz tekuće priĉuve Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu.................................................................................................................................................................172 7. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava s pozicije „Grant za razvoj poduzetništva i obrta" utvrĊen Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu...............................................................................................174 8. Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu s pozicije „Grant za razvoj poduzetništva i obrta"..........................................................................................................................175 9. Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne politike Ţupanije Posavske.......................................................................................176 10. Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne politike Ţupanije Posavske.......................................................................................177 11. Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu Vladi Ţupanije Posavske..............................................................................................................................................................177 12. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava iz Grantova za šumarstvo i Grantova za poljoprivredu i vodoprivredu utvrĊenih Proraĉunom Ţupanije Posavske za 2013. godinu........................................................178 13. Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proraĉuna Ţupanije Posavske za 2012. godinu Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa....................................................................................................................179 14. Odluka o odobrenju uplate sredstava iz proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu na ime razlike doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za razdoblje 1999.-2003. godine..............................................................180 15. Odluka o odobrenju uplate sredstava iz proraĉuna Ţupanije Posavske za 2013. godinu na ime razlike doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za razdoblje 1999.-2003. godine..............................................................180 16. Rješenje o imenovanju vršitelja duţnosti ravnatelja Sluţbe za upošljavanje Ţupanije Posavske......................181 MINISTARSTVO PROMETA,VEZA,TURIZMA I ZAŠTITE OKOLIŠA 17. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i naĉinu obavljanja taksi prijevoza osoba na podruĉju Ţupanije Posavske...............................................................................................................................182 MINISTARSTVO PROSVJETE,ZNANOSTI,KULTURE I ŠPORTA 18. Odluka o elementima i kriterijima izbora kandidata za upis u prvi razred srednjih škola u Ţupaniji Posavskoj za školsku 2013./2014. godinu...........................................................................................................................183 19. Odluka o upisu uĉenika u prvi razred srednjih škola u Ţupaniji Posavskoj za školsku 2013./2014. godinu.....185 20. Pravilnik o radu Struĉnog tijela za kontrolu i nadzor.........................................................................................187 21. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji i naĉinu rada ispitnog Povjerenstva za polaganje ispita za vozaĉa motornih vozila.......................................................................................................................................203 Stranica | 206 NARODNE NOVINE Županije Posavske 13.05.2013. Broj 4 22. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ocjenjivanju uĉenika srednjeg strukovnog obrazovanja 23. koji rade po modularnim nastavnim planovima i programima...........................................................................203 24. KAZALO/SADRŢAJ.........................................................................................................................................205
Zakon o dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 04/13 09.05.2013 SN KS 29/09, SN KS 04/04 zapošljavanje,socijalna sigurnost ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O POSREDOVANJU U ZAPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH OSOBA U KANTONU SARAJEVO ^lan 1. U Zakonu o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u Kantonu Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 4/04 i 29/09), u ~lanu 7. iza stava 1. dodaju se novi stavovi 2., 3., i 4. koji glase: "Ministarstvo po potrebi imenuje, uz prethodne konsultacije sa ministrom privrede i direktorom Kantonalne slu`be, posebne komisije za realizaciju pojedina~nih mjera. Komisije iz stava 2. ovog ~lana broje najvi{e pet ~lanova koji se imenuju ispred Ministarstva, Ministarstva privrede, Kantonalne slu`be, te drugih organizacija. Administrativno-tehni~ke poslove za potrebe komisija iz stava 2. ovog ~lana obavlja Kantonalna slu`ba." ^lan 2. Iza poglavlja VII i ~lana 40. dodaje se novo poglavlje VIIa. i ~lanovi 40a., 40b., 40c. i 40d. koji glase: "VIIa. - UVJETI ZA IMENOVANJE I RAZRJE[ENJE DIREKTORA, PREDSJEDNIKA I ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA I PREDSJEDNIKA I ^LANOVA NADZORNOG ODBORA U KANTONALNOJ SLU@BI ^lan 40a. Za direktora Kantonalne slu`be mo`e biti imenovana osoba koja ispunjava slijede}e uvjete: – da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, – da ima zavr{en VII stepen stru~ne spreme, odnosno zavr{en najmanje prvi ciklus bolonjskog studija visokog obrazovanja u trajanju od najmanje ~etiri studijske godine sa akademskom titulom i stru~nim zvanjem Bakalaureat/Bach e lor (240 ECTS bodova), – da ima najmanje pet godina radnog sta`a, – da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, – da nije osu|ivana za krivi~no djelo koje je nespojivo sa obavljanjem du`nosti direktora, – da nije osu|ivana za prekr{aj koji je nespojiv sa obavljanjem du`nosti direktora. Statutom Kantonalne slu`be }e se urediti bli`i uvjeti za imenovanje direktora koji se odnose na vrstu stru~ne spreme, te eventalno druge uvjete za koje se procijeni da su od zna~aja za vr{enje poslova direktora. Direktor Kantonalne slu`be ne mo`e biti predsjednik i ~lan upravnog odbora i predsjednik i ~lan nadzornog odbora bilo koje ustanove, nezavisno od oblasti za koju je ustanova osnovana, a koja djeluje u Bosni i Hercegovini. Procedura izbora i imenovanja direktora Kantonalne slu`be, koja podrazumijeva objavljivanje javnog konkursa, formiranje komisije za utvr|ivanje liste kandidata koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog ~lana, provo|enje intervjua i druga pitanja, uredit }e se pravilnikom koji donosi Kantonalno ministarstvo. Direktor Kantonalne slu`be imenuje se na mandat od ~etiri godine i mo`e biti ponovo imenovan na jo{ samo jedan mandat. ^lan 40b. Pored razloga propisanih Zakonom o ustanovama, upravni odbor mo`e razrije{iti direktora i prije vremena za koji je imenovan i iz slijede}ih razloga: – neispunjavanje uvjeta za imenovanje direktora Kantonalne slu`be propisanih ovim zakonom i statutom Kantonalne slu`be, – neusvajanje izvje{taja o poslovanju koji obuhvata izvje{taj o radu sa izvje{tajem o finansijskom poslovanju Kantonalne slu`be, S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 9. maja 2013. KANTONA SARAJEVO Broj 18 – Strana 3 – zloupotrebe pozicije direktora Kantonalne slu`be u korist li~nog interesa ili interesa druge osobe, – kori{tenje imovine Kantonalne slu`be u privatne svrhe, – nesavjesno i neodgovorno obavljanje poslova direktora, a koje se negativno odra`ava na rad, afirmaciju Kantonalne slu`be i ~uvanje njenog ugleda, – propu{tanje spre~avanja nepravilnosti u radu Kantonalne slu`be, – dobijanje negativne ocijene za rad od strane upravnog odbora, – nepo{tivanje op{tih akata Kantonalne slu`be. ^lan 40c. Za predsjednika i ~lana upravnog odbora Kantonalne slu`be i predsjednika i ~lana nadzornog odbora Kantonalne slu`be mo`e biti imenovana osoba koja pored op{tih uvjeta propisanih Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ispunjava i slijede}e uvjete: – da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, – da nije osu|ivana za krivi~no djelo koje je nespojivo sa obavljanjem du`nosti predsjednika i ~lana upravnog odbora i predsjednika i ~lana nadzornog odbora Kantonalne slu`be, – da nije osu|ivana za prekr{aj koji je nespojiv sa obavljanjem du`nosti predsjednika i ~lana upravnog odbora i predsjednika i ~lana nadzornog odbora Kantonalne slu`be. Bli`i uslovi za imenovanje iz stava 1. ovog ~lana uredit }e se posebnim aktom koji donosi Vlada Kantona Sarajevo. ^lan 40d. Pored razloga propisanih Zakonom o ustanovama, osniva~ mo`e razrije{iti predsjednika i ~lana upravnog odbora i predsjednika i ~lana nadzornog odbora Kantonalne slu`be i prije vremena za koji je imenovan i iz slijede}ih razloga: – neispunjavanje uvjeta za imenovanje propisanih ovim zakonom i aktom iz ~lana 40c. ovog zakona, – neusvajanje izvje{taja o poslovanju koji obuhvata izvje{taj o radu sa izvje{tajem o finansijskom poslovanju Kantonalne slu`be, – zloupotrebljavanje pozicije predsjednika i ~lana upravnog odbora i predsjednika i ~lana nadzornog odbora u Kantonalnoj slu`bi u korist li~nog interesa ili interesa druge osobe, – nesavjesnog i neodgovornog obavljanja du`nosti predsjednika i ~lana upravnog odbora i predsjednika i ~lana nadzornog odbora, a koje se negativno odra`ava na afirmaciju Kantonalne slu`be i ~uvanje njenog ugleda, – propu{tanje spre~avanja nepravilnosti u radu Kantonalne slu`be, – nevr{enje usmjeravanja i kontrole rada direktora, – neocjenjivanje rada direktora, – promjene broja i strukture ~lanova upravnog odbora i ~lanova nadzornog odbora, – nepo{tivanje i kr{enje op{tih akata Kantonalne slu`be." ^lan 3. U smislu ~lana 40a. ovog zakona, prvim imenovanjem direktora Kantonalne slu`be smatra se imenovanje nakon stupanja na snagu ovog zakona. Kantonalno ministarstvo }e donijeti pravilnik iz ~lana 40a. ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Kantonalna slu`ba je obavezna uskladiti svoje op{te akte sa ovim zakonom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 4. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".
Zakon o prostornom uređenju i građenju USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 12/13 07.05.2013 SG USK 03/16 prostorno uređenje,građenje SLUŽBENI GLASNIK Unsk o-sansk og kan tona 531. Na osnovu člana 33.stav (1a.) tačka e) i 160. stav (1) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 5/04), na 46. sjednici, održanoj dana 13.06.2013.godine, utvrdila je Prečišćeni tekst Zakona o prostornom uređenju i građenju (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 10/11, 13/11, 19/11 i 8/13). Prečišćeni tekst Zakona o prostornom uređenju i građenju obuhvata; Zakon o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona broj: 10/11.), Zakon o dopuni Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unskosanskog kantona broj:13/11.), Zakon o dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona broj:19/11.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona broj:8/13.) u kojima je naznačeno vrijeme stupanja na snagu osnovnog Zakona i njegovih izmjena i dopuna. Broj 02/2-02-4-1136/13. 13. juna 2013. godine B i h a ć Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Admir Hadžipašić, dipl. pravnik ZAKON O PROSTO RNOM UREĐENJU I GRAĐENJU - prečišćeni tekst - POGLAVLJE I -OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Zakonom o prostornom uređenju i građenju (u daljem tekstu: Zakon) uređuju se: a) načela za plansko uređenje prostora, organizacija sistema prostornog uređenja, vrste, sadržaj, način izrade i postupak donošenja planskih dokumenata, planova i pravila provođenja planskih dokumenata, vršenje nadzora nad provođenjem ovog Zakona, te kaznene odredbe, b) uslovi projektovanja, građenja, upotrebe i održavanja građevine, tehnička svojstva i drugi uslovi koje moraju zadovoljavati građevine, građevinski materijali, proizvodi i oprema koji se grade ili ugrađuju za izgradnju građevina na području Unsko - sanskog Kantona (u daljem tekstu: Kanton), sadržaj projektne dokumentacije, uslovi za obavljanje poslova projektovanja, građenja, nadzora, te postupci izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu građevine, Godina XVII - Broj 12 Petak, 5. jula 2013. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 12 - Strana 786 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. kao i obaveze i nadležnosti urbanističko - građevinske inspekcije. Član 2. (Posebni interes) (1) Poslovi prostornog uređenja i prostornog planiranja su poslovi od posebnog interesa za Kanton. (2) U cilju skladnog prostornog uređenja, Kanton i općine u svim oblastima u okviru svoje nadležnosti usklađuju interese i ciljeve razvoja u pogledu korištenja prostora i dobara, zaštitu poljoprivrednog, građevinskog i šumskog zemljišta, vodnih površina, energetskih sistema, prirodnih resursa, prirodnih rijetkosti, kao i razvoja funkcija i djelatnosti od zajedničkog interesa. Član 3. (Obavljanje poslova prostornog uređenja) Kanton i općine obezbjeđuju obavljanje poslova prostornog uređenja na način uređen ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, te drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Član 4. (Značenje pojedinih izraza) Značenje izraza u ovom Zakonu: a) Prostor je sastav fizičkih struktura na površini zemlje, odnosno na, iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske prirode. b) Prostorni razvoj je mijenjanje prirodnog i izgrađenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti. c) Prostorno uređenje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na određenom području. d) Plansko prostorno uređenje podrazumijeva korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom u cilju održivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. e) Održivi razvoj je obezbjeđenje takvog korištenja prostora koji, uz očuvanje životne sredine, prirode i trajnog korištenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturno – historijskog nasljeđa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja potreba budućih generacija. f) Prostorno planiranje je interdisciplinarna djelatnost kojom se uz uvažavanje razvojnih mogućnosti, planira namjensko korištenje prostora, određuju uslovi za razvoj djelatnosti u prostoru i njihov razmještaj, te određuju mjere za poboljšanje postojećih uslova korištenja prostora i definišu uslovi za smještaj planiranih objekata i njihovo građenje. g) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, obuhvata jedno ili više naselja, sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljeno mjesto može biti gradskog, seoskog ili mješovitog karaktera. Naseljeno mjesto utvrđuje se posebnim zakonom. h) Naselje je nastanjen, izgrađen i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta na kome su obezbjeđeni uslovi za život, rad i zadovoljavanje zajedničkih potreba stanovnika. i) Naseljeno mjesto gradskog karaktera je naseljeno mjesto sa najmanje 30.000 stanovnika. j) Općina je osnovna jedinica lokalne samouprave koja je, na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija, uspostavljena zakonom. k) Selo je naseljeno mjesto čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom djelatnošću. l) Građevinsko zemljište je neizgrađeno i izgrađeno zemljište u naseljenim mjestima i izvan njih, koje je prostornim i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata u prostoru, u skladu sa odredbama ovog Zakona. m) Uređeno građevinsko zemljište je zemljište na kome su obavljeni radovi na pripremanju i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu uređenja građevinskog zemljišta. n) Građenje je materijalizacija građevinsko - tehničke zamisli u prostoru, a obuhvata izvođenje pripremnih radova, građevinskih, zanatskih, instalaterskih radova, ugradnju i montažu opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija, te vršenje drugih zahvata u prostoru. Građenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja/ nadogradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih građevina i uklanjanja građevina. o) Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilišta, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvođenje radova i građenje pomoćnih građevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije građenja, pripremu odgovarajućeg prostora za skladištenje građevinskog materijala, te organizovanje 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 787 saobraćajne komunikacije unutar gradilišta i pristupnih puteva, izrada gradilišnih instalacija i njihovih priključaka. p) Rekonstrukcijom se smatra izvođenje radova na postojećoj građevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost građevine ili njenih dijelova; uvode se nove instalacije ili ugrađuje nova oprema u građevinu, mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine, te mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu odobrenja za građenje, izgrađena građevina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu sa namjenom građevine, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao održavanje građevine. Rekonstrukcijom građevine smatraju se i radovi kojima se oštećena građevina, čije oštećenje prelazi 70 %, dovodi u stanje prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti građevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. q) Rehabilitacija je građevinsko - tehnički postupak kojim se poboljšavaju strukturne i funkcionalne karakteristike nekog građevinskog sklopa, koji je naročito izložen uticajima u upotrebi, pa se postupak rehabilitacije mora više puta provoditi u toku eksploatacijskog vijeka građevine. r) Sanacijom se smatra izvođenje radova radi očuvanja bitnih svojstava građevine u toku njenog trajanja, kojima se ne mijenjaju uslovi u skladu sa kojima je izgrađena. s) Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uslova za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. t) Održavanjem građevine smatra se praćenje stanja građevine i izvođenje radova nužnih za funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost građevine, život i zdravlje ljudi, te za očuvanje bitnih tehničkih svojstava i drugih uslova propisanih za predmetnu građevinu. u) Konzervacijom građevine smatra se izvođenje radova kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini. v) Dogradnjom se smatra svako proširenje postojeće građevine kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu, ako dograđeni dio čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu sa građevinom koja se dograđuje, a kojom se mijenjaju uslovi iz lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje. w) Nadziđivanjem/nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta ili potkrovlja na postojećim građevinama, kojim se povećava visina građevine i dobija novi prostor. x) Zaštita građevina kulturno - historijskog naslijeđa u zavisnosti od vrste i lokacije građevine podrazumijeva: 1) konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva očuvanje fizičkih ostataka spomenika i njegovog okruženja uz zabranu bilo kakve gradnje nove građevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zaštitu od uništenja nalaza i preuređenja koji bi ugrozili autentičnost spomenika, 2) restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju građevine uz potpuno očuvanje raritetne, autentične vrijednosti građevine sa svim njenim estetskim, umjetničkim i historijskim vrijednostima, uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i radove izvođene na osnovu postojeće originalne dokumentacije, 3) iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruženju radi ugradnje sistema električne rasvjete, koje ni na koji način neće ugroziti njegovu vrijednost. y) Promjena namjene građevine smatra se promjena stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena bitno mijenja uslove korištenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanja saobraćaja i uslove očuvanja okoliša. z) Uklanjanjem građevine se smatra rušenje ili demontaža građevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog rušenjem, zatečenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovođenje građevinske parcele ili njenog dijela u uredno stanje. Uklanjanje građevine u smislu ovog Zakona smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni. Broj 12 - Strana 788 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. aa) Građevinom se smatra građevinski objekat na određenoj lokaciji trajno povezan sa tlom, a koji se sastoji od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno čine tehnološku cjelinu, kao i samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom. Građevinom se smatraju i nasipi, iskopi i odlagališta tj. svi objekti povezani s tlom kojima se mijenja izgled i način korištenja prostora. bb) Građevinskim sklopom se smatra skup funkcionalno povezanih građevinskih proizvoda, uključujući instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnološkim procesom. cc) Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološko povezanih građevina. dd) Opremom se smatraju ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugrađeni prozvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa ugrađeni u građevinu. ee) Građevinski proizvodi su proizvedeni građevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za građenje. ff) Privremena građevina je građevina montažno-demontažne izvedbe ili izvedena od lakih materijala, sa jasno definisanim rokom korištenja, postavljena na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, snabdjevanje građevina električnom energijom, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, kao i za organizovanje sajmova, javnih manifestacija i zadovoljavanje drugih potreba na javnim površinama. gg) Individualni stambeni objekat je građevina stambene namjene na posebnoj građevinskoj parceli sa najviše tri stana, koja nema više od podruma, odnosno suterena, prizemlja i dva kata, uključujući potkrovlje, namijenjena stanovanju i čija korisna površina ne prelazi 400 m2. hh) Individualni stambeno - poslovni objekat je građevina stambene i poslovne namjene na posebnoj građevinskoj parceli, maksimalne korisne površine do 400 m2, od kojih se jedan dio građevine koristi za poslovne djelatnosti, a drugi dio za stanovanje. ii) Izvođenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na površini, ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uslovi korištenja prostora, kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog materijala, deponija internog materijala, odbrambeni nasipi i sl. jj) Iskolčavanje građevine podrazumijeva prenošenje vanjskog oblika planirane građevine na teren unutar građevinske parcele, odnosno prenošenje ose trase građevina infrastrukture. kk) Građevinska parcela je zemljište koje ima pristup na saobraćajnicu, na kojem se nalazi građevina i uređene površine koje služe toj građevini ili zemljište na kojem je predviđena gradnja građevine i uređenje površina koje će služiti toj građevini u skladu sa uslovima iz detaljne planske dokumentacije, odnosno urbanističke saglasnosti. ll) Regulaciona linija je planska linija, definisana grafički i numerički detaljnim planskim dokumentom, odnosno planom parcelacije, kojim se utvrđuju pojedinačne građevinske parcele. mm) Građevinska linija je planska linija koja se utvrđuje grafički i numerički detaljnim planskim dokumentom, odnosno planom parcelacije, koja označava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina ili liniju koju građevina, odnosno gabarit građevine ne smije preći. nn) Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili vazdušni prostori, koji su definisani numerički i grafički planskim dokumentom, namijenjeni za zaštitu života i zdravlja ljudi, bezbjednost i funkciju građevina, površina ili prostora, u skladu sa odredbama posebnih propisa. oo) Javne površine su zemljišne ili vodne površine koje su detaljnim planskim dokumentom, numerički i grafički, ili samo grafički, definisane i namijenjene za obavljanje javnih funkcija, djelatnosti i aktivnosti, i koje su, kao takve, dostupne individualno neodređenim fizičkim ili pravnim osobama. pp) Zelene i rekreacione površine podrazumijevaju: javne zelene površine, (park - šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.), zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprječava neplanirano širenje naselja i koje imaju različite rekreacione i zaštitne namjene, zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina, zelene površine posebne namjene (groblja, botanički i zoološki vrtovi i sl.), površine 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 789 za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.), zelene površine uz obale rijeka i jezera. qq) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina i vrše drugi zahvati u prostoru. rr) Projektant je pravna osoba registrovana za obavljanje poslova projektovanja. ss) Izvođač je pravna ili fizička osoba koja je registrovana za poslove građenja. tt) Nadzorni organ je pravna osoba koja je registrovana za poslove građenja i/ili projektovanja, a koja obavlja nadzor nad izvođenjem radova u građevinarstvu. uu) Revident je pravna osoba registrovana za poslove projektovanja, a koja obavlja poslove revizije projektne dokumentacije. vv) Projektovanje je izrada projektne dokumentacije potrebne za izgradnju građevina i izdavanje odobrenja za građenje. ww) Gradilištem se smatra zemljište na kojem se gradi građevina, uključujući i privremeno zauzeto zemljište, kao i zemljište potrebno za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja, zajedno s građevinom koja se gradi. xx) Javni interes je kvalifikacija kojom se neko opće dobro u formi prirodne ili stvorene vrijednosti ili kao nematerijalna kategorija obilježava s ciljem davanja posebnog statusa koji omogućuje pristup, upotrebu i konzumiranje od strane svih pripadnika zajednice na njihovu dobrobit. POGLAVLJE II - OSNOVNA NAČELA PROSTO RNOG PLANIRANJA Član 5. (Prostorno planiranje) Cjelovit pristup u prostornom planiranju obuhvata: a) istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti održivog razvoja na prostoru Kantona, b) zaštitne mjere i način upravljanja prostorom, c) izradu i donošenje planskih dokumenata, d) provođenje i kontrolu provođenja planskih dokumenata. Član 6. (Načela prostornog planiranja) Prostorno planiranje temelji se na načelima: a) podijeljene zakonodavne nadležnosti u ovoj oblasti između Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona, b) ravnomjernog privrednog, društvenog i kulturnog razvoja Kantona, uz poštovanje i razvijanje regionalnih prostornih specifičnosti, c) održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, d) zaštite i uređenja okoliša, e) zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa, f) usklađivanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton i općine, g) usklađivanje privatnog i javnog interesa, h) usklađivanje prostornog uređenja općina međusobno i sa prostornim uređenjem Kantona, i) usklađivanje prostornog uređenja Kantona sa prostornim uređenjem susjednih kantona, kao i sa prostornim uređenjem Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji graniče sa Kantonom, j) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima važnim za prostorno uređenje, k) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Kantona. POGLAVLJE III - UREĐENJE PROSTO RA Član 7. (Uređenje prostora) Plansko uređenje prostora obuhvata: a) utvrđivanje namjena u prostoru, b) građenje i uređivanje naseljenih mjesta i okolnog prostora, c) upotrebu i zaštitu prirodnih i izgrađenih resursa, d) obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa planskim dokumentima i uslovima propisanim odredbama ovog Zakona. Član 8. (Namjene površina) (1) U cilju planske izgradnje, stvaranja povoljnih uslova za život, rad i zdravlje čovjeka i dugoročnog upravljanja prirodnim i stvorenim dobrima, u prostoru se utvrđuje: Broj 12 - Strana 790 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. a) građevinsko zemljište, b) poljoprivredno zemljište, c) šumsko zemljište, d) vodne površine, e) zaštićena i rekreaciona područja, f) infrastrukturni sistemi, g) eksploatacijska polja, h) rezervisane površine, i) neplodno zemljište i ostala zemljišta. (2) Površine zemljišta iz stava (1) ovog člana utvrđuju se na osnovu ovog Zakona, posebnih zakona i planskih dokumenata Kantona i općina. Član 9. (Urbano i uže urbano područje) (1) Radi usmjeravanja građenja, odgovarajućim planskim dokumentima utvrđuju se granice urbanog i užeg urbanog područja. (2) Urbano područje utvrđuje se za jedno ili više naseljenih mjesta koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili za posebnu prostorno funkcionalnu međusobnu povezanu cjelinu, a koja na temelju planskih pretpostavki ima uslove za dalji razvoj. (3) Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad, odmor i rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te površine za posebnu namjenu i zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj. Osim građevinskog zemljišta, granicama urbanog područja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta. (4) Ako postoji potreba utvrđivanja posebnih uslova gradnje u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja, utvrđuje se uže urbano područje. (5) Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno i obrazuje se u svrhu utvrđivanja režima građenja, posebnih uslova pri izdavanju lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i sl. Član 10. (Režimi građenja) Zavisno o potrebama i mogućnostima pojedinih dijelova područja, planskim dokumentima utvrđuju se sljedeći režimi građenja: a) Režim građenja I stepena – za uže urbano područje na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, lokacijska informacija se izdaje na osnovu detaljnih planskih dokumenata. Ukoliko za uže urbano područje nije donesen detaljan planski dokument, urbanistička saglasnost se izdaje na osnovu urbanističkog plana i projektnog programa izrađenog na osnovu tog plana. b) Režim građenja II stepena – za urbano područje za koje nije obavezno donošenje detaljnih planskih dokumenata, urbanistička saglasnost se izdaje na osnovu urbanističkog plana i uslova utvrđenih u odluci o provođenju tog plana. c) Režim građenja III stepena – za urbana područja i građevinska zemljišta izvan urbanih područja utvrđenim prostornim planom, urbanistička saglasnost izdaje se na osnovu prostornog plana i odluke o provođenju tog plana. d) Režim zabrane građenja – na područjima značajnim za budući razvoj, izgradnju infrastrukturnih sistema, uređenje voda u zonama zaštite izvorišta vode za piće, u cilju zaštite prirodnog i graditeljskog naslijeđa, te na područjima za koja je u toku postupak izrade detaljnih planskih dokumenata. Na tim područjima ne dopušta se nikakva izgradnja građevina i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uslova, konzerviranja građevina, a samo izuzetno podizanje novih građevina i uređaja koji služe neophodnom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za snabdijevanje i sl.), na osnovu odluke o zabrani građenja. Član 11. (Građenje izvan građevinskog zemljišta) (1) Građenje građevina se može vršiti samo na građevinskom zemljištu unutar i izvan granica urbanih područja, koje je kao takvo utvrđeno odgovarajućim planskim dokumentom. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, izvan granica urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, može se vršiti građenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore van urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, a naročito: a) građevine magistralne infrastrukture (saobraćajne, energetske, vodne, telekomunikacijske i dr.), b) zdravstvene, rekreacione i sportske građevine, c) građevine za potrebe odbrane i vojske, d) stambene i privredne građevine poljoprivrednog proizvođača za potrebe poljoprivredne proiz5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 791 vodnje, uključujući melioracione sisteme i sisteme navodnjavanja, e) istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr.), f) komunalne građevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen-obilježja i sl.), g) rekonstrukcija postojećih objekata izgrađenih van granica građevinskog zemljišta sa odobrenjem za građenje. (3) Građevine iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu planskih dokumenata Kantona i općina. Član 12. (Naselja za privremeni smještaj) (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih građevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehničkih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smještaj. (2) Naselje u smislu stava (1) ovog člana planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od četiri mjeseca, a prostor doveden u prvobitno stanje od strane organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara budućem razvoju tog područja, što se utvrđuje odgovarajućim planskim dokumentom. Član 13. (Groblja) (1) Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostornim ili urbanističkim planom. Izgradnja i uređenje grobalja vrši se na osnovu detaljnog planskog dokumenata. (2) Održavanje i korištenje grobalja uređuje se kantonalnim Zakonom o komunalnim djelatnostima. Član 14. (Zone budućeg razvoja) (1) Razvojnim planskim dokumentima utvrđuju se površine i trase rezervisane za budući razvoj, na kojima nije dozvoljeno građenje do izrade odgovarajućeg detaljnog planskog dokumenta. (2) Na površinama iz stava (1) ovog člana, mogu se odobriti sljedeće privremene namjene: zelene i rekreacione površine, igrališta, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, površine za parkiranje i dr., a u skladu sa odlukom o provođenju razvojnih planskih dokumenata. Član 15. (Građenje infrastrukturnih sistema) Građenje infrastrukturnih sistema i građevina vodne, saobraćajne, energetske i komunalne infrasturkture vrši se u skladu sa planskim dokumentima Kantona i općina, planovima odgovarajućih institucija i javnih preduzeća, te u skladu sa planskom dokumentacijom propisanom posebnim zakonima (o vodama, cestama i dr.), a postupak odobravanja građenja vrši se u skladu sa ovim Zakonom. Član 16. (Zaštitini pojasevi) (1) S ciljem obezbjeđenja infrastrukturnih sistema i građevina za funkciju kojoj su namijenjeni, utvrđuju se i uređuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž infrastrukturnih trasa i građevina. (2) Zaštini pojasevi iz stava (1) ovog člana su: a) zaštitni putni pojas, b) zaštitni pružni pojas, c) zaštitni aerodromski pojas, d) zaštitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas, e) zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze, f) zaštitna zona izvorišta vode i vodnih građevina, g) zaštitni pojas za bolničke i obrazovne komplekse. (3) Za puteve i druge građevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade planskih dokumenata nisu izgrađeni, kao i za postojeće takve građevine za koje se planskim dokumentom planira rekonstrukcija, mora se odrediti dovoljan prostor (koridor) za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. Širina koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga ograničenja na terenu i na zahtjevane tehničke karakteristike planirane infrastrukturne građevine, ta građevina može projektovati i izgraditi, odnosno rekonstruisati, sa svim njenim dijelovima i elementima. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana propisani zaštitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz obje njegove granice. Broj 12 - Strana 792 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (5) Posebnim zakonima, provedbenim propisima i općim aktima nadležnih organa (o putevima, željeznici, vodama i drugo) bliže se određuju odgovarajući zaštitni pojasevi. (6) Širina pojaseva utvrđenih planskim dokumentom ne može biti manja od širine pojaseva utvrđenih posebnim zakonom, provedbenim propisima i općim aktima nadležnih organa. (7) Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas. Ukoliko takve građevine postoje, na njih se primjenjuje režim zabrane građenja, ako posebnim propisom nije drugačije predviđeno. (8) Građenje u zaštitnim pojasevima infrastrukturnih sistema i drugim zaštitnim pojasevima mora se regulisati detaljnom planskom dokumentacijom, uz poštivanje odredbi posebnih zakona koji se odnose na zaštine pojaseve. Član 17. (Zaštita poljoprivrednog zemljišta) Zaštita poljoprivrednog zemljišta, korištenje poljoprivrednog zemljišta za građenje, odnosno pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, vrši se na osnovu posebnog zakona iz te oblasti. Član 18. (Zaštita šumskog zemljišta) Zaštita šumskog zemljišta vrši se u skladu sa važećim Zakonom o šumama. Član 19. (Zaštita i iskorištavanje mineralnih sirovina) Zaštita i iskorištavanje mineralnih sirovina, kao i vađenje pijeska i šljunka iz vodotoka, vrši se u skladu sa posebnim zakonima iz tih oblasti. Član 20. (Zaštićena područja) (1) Planskim dokumentima obezbjeđuje se zaštita i očuvanje područja koja predstavljaju posebno vrijedno prirodno i graditeljsko naslijeđe, a koja su proglašena ili imaju sve uslove da budu proglašeni zaštićenim područjima. (2) Očuvanje i zaštita područja iz stava (1) ovog člana vrši se u skladu sa posebnim zakonima iz oblasti zaštite okoliša. Član 21. (Zaštita od elementarnih i drugih nepogoda) Zaštita od elementarnih i prirodnih nepogoda vrši se u skladu i na način propisan Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 39/03, 22/06 i 43/10). POGLAVLJE IV - ORGANIZACIJA SISTEMA PROSTO RNOG UREĐENJA Član 22. (Učinkovitost prostornog uređenja) Učinkovitost prostornog uređenja i prostornog planiranja na području Kantona osiguravaju Skupština Kantona, Vlada Kantona i Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline (u daljem tekstu: Ministarstvo), te općinska vijeća, donošenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata utvrđenih ovim Zakonom. Član 23. (Izrada planskih dokumenata) (1) Stručne poslove izrade planskih dokumenata obezbjeđuje Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, preko pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, na osnovu javnog konkursa, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj: 9/04, 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06., 24/06, 70/06 i 12/09), osim ako nosilac izrade planskih dokumenata nije upravna organizacija, javna ustanova ili javno preduzeće osnovano od strane Kantona, odnosno općine, u cilju obavljanja tih poslova. (2) Pravne osobe iz stava (1) ovog člana moraju ispunjavati uslove propisane Uredbom o posebnim uslovima koje moraju ispunjavati privredna društva i druge pravne osobe da bi se mogle registrovati za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 29/07 i 71/08). Član 24. (Zavod za prostorno uređenje i planiranje) (1) Kanton će osnovati Kantonalni Zavod za prostorno uređenje i planiranje, u cilju obavljanja poslova izrade i praćenja realizacije planskih dokumenata od značaja za Kanton i obavljanja 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 793 drugih stručnih poslova iz oblasti prostornog uređenja. (2) Posebnim zakonom o osnivanju Zavoda iz stava (1) ovog člana utvrdiće se njegov status, djelokrug, način i uslovi obavljanja poslova, te odnosi sa Kantonom kao osnivačem i dr. Član 25. (Povjeravanje poslova izrade planskog dokumenta) (1) Nosilac izrade planskog dokumenta na području Kantona je Zavod za prostorno uređenje i planiranje. (2) Za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata i drugih stručnih poslova iz oblasti prostornog uređenja, općina može osnovati upravnu organizaciju, javnu ustanovu ili javno preduzeće ili izradu planskog dokumenta odlukom Općinskog vijeća mogu povjeriti Zavodu za prostorno uređenje i planiranje. (3) Nosilac izrade plana može dio planskog dokumenta tematski definisanog, kao saobraćajne, komunalne ili energetske insfrastrukture, povjeriti drugoj pravnoj osobi registrovanoj za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca pripreme. (4) Pravna osoba iz prethodnog stava dužna je za pojedine faze planskog dokumenta da obezbijedi stručnu osobu odgovarajuće struke koja ima formalne i stručne reference. (5) Nosilac izrade plana dužan je pravnoj osobi iz stava (3) ovog člana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu planskog dokumenta, a naročito analitičkodokumentacione osnove planskog dokumenta. (6) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, Zavod za prostorno uređenje i planiranje može izradu detaljnog planskog dokumenta iz člana 27. stav (3) povjeriti drugoj pravnoj osobi, kao nosiocu izrade plana registrovanom za tu vrstu djelatnosti uz obavezno raspisivanje javnog konkursa za izbor pravne osobe kojoj se povjerava izrada detaljnog plana, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (7) U slučaju povjeravanja izrade plana pravnoj osobi iz stava (6) ovog člana, Zavod za prostorno uređenje i planiranje je dužan istom staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu plana. (8) Ugovori o pružanju usluga pripreme i izrade planskih dokumenata između nosioca pripreme i pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, koji su zaključeni, a nisu realizirani do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi. POGLAVLJE V - PLANSKI DOKUMENTI Član 26. (Ciljevi izrade planskih dokumenata) Planskim dokumentima određuju se strukturalna podjela, namjene i načini korištenja i upravljanja prostorom, te kriteriji i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Kantona, odnosno općina. Član 27. (Planski dokumenti od značaja za Kanton i općine) (1) Planski dokumenti su: razvojni i detaljni. (2) Razvojni planski dokumenti su: a) Prostorni plan Kantona, b) Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona, c) Prostorni plan općine, d) Urbanistički plan. (3) Detaljni planski dokumenti su: a) Zoning plan, b) Regulacioni plan, c) Urbanistički projekat. (4) Drugi planski dokumenti su: a) Plan parcelacije. (5) Razvojni planovi su strateški dugoročni planski dokumenti, kojima se definišu osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljevi prostornog uređenja i razvoja, kao i namjena, korištenje i zaštita prostora, a rade se za vremenski period od 10 do 20 godina. (6) Detaljni planski dokumenti su tehničkoregulativni planski dokumenti kojima se reguliše korištenje, izgradnja i uređenje prostora na područjima na kojima predstoji intenzivna izgradnja, a rade sa za vremenski period do 10 godina. (7) Plan parcelacije je pomoćni planski dokument prostornog uređenja područja za koje nije donijet detaljni planski dokument, a potrebe zahtijevaju hitno rješavanje. Planom parcelacije se definišu prostorne cjeline na osnovu prostornog, odnosno urbanističkog plana. Broj 12 - Strana 794 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (8) Period za koji se donose planski dokumenti definiše se odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. Član 28. (Obaveza donošenja razvojnih planskih dokumenata) (1) Obavezna je izrada i donošenje sljedećih razvojnih planova: a) za teritoriju Kantona – prostorni plan Kantona, b) za područja od značaja za Kanton – prostorni plan područja posebnih obilježja, c) za područja općina – prostorni plan općine, d) za urbano područje općine u kojem je smješteno sjedište Kantona – urbanistički plan, e) za urbano područje u kojem je smješteno sjedište općine - urbanistički plan, ako je takva obaveza utvrđena prostornim planom općine, f) za naselje gradskog tipa unutar područja posebnih obilježja – urbanistički plan, ako je takva obaveza utvrđena prostornim planom područja posebnih obilježja. (2) U slučaju da općine nemaju mogućnost da same rade prostorni plan općine, mogu odlučiti da rade zajednički prostorni plan za dvije ili više susjednih općina. Član 29. (Obaveza donošenja detaljnih planskih dokumenata) Detaljni planski dokumenti se izrađuju na osnovu obaveze utvrđene razvojnim planovima i to: a) zoning plan, za ostala urbana područja općine – na osnovu prostornog plana općine, b) regulacioni plan, za dijelove urbanih područja na kojima predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili urbana sanacija – na osnovu Prostornog plana Kantona ili općine ili urbanističkog plana, c) regulacioni plan, za vanurbana područja koja treba zaštititi i uređivati u skladu sa članom 11. ovog Zakona – na osnovu Prostornog plana Kantona, prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona ili prostornog plana općine, d) urbanistički projekat, za posebno značajne cjeline u urbanim područjima koje traže kreativna rješenja uređenja prostora – na osnovu prostornog plana općine, urbanističkog plana, zoning plana ili regulacionog plana. Član 30. (Izrada planskih dokumenata) (1) Planski dokumenti izrađuju se na osnovu ovog Zakona, drugih zakona i Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene novine Fedracije BiH“, broj: 63/04, 50/07 i 84/10). (2) Planski dokumenti se međusobno usaglašavaju. (3) Planski dokumenti užeg područja moraju biti usaglašeni sa planskim dokumentima šireg područja, a ako nisu usklađeni, primjenjuje se planski dokumenti šireg područja. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, planski dokumenti užeg područja primjenjivat će se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uređenja i planskog dokumenta šireg područja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. (5) Saglasnost iz stava (4) ovog člana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja nosioca izrade planskog dokumenta. (6) Planski dokument bazira se na strategijama ili programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture, planovima odbrane i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Član 31. (Zajednički planski dokumenti) (1) Za područje dva ili više kantona može se donijeti zajednički prostorni plan, na osnovu sporazuma tih kantona. Sporazumom se određuju pitanja značajna za postupak izrade i donošenja tog plana. (2) Zajednički detaljni planski dokument može se donijeti kada se na područjima dvije ili više općina planira korištenje zajedničkih prirodnih resursa, građenje infrastrukturnih objekata od značaja za te općine ili drugi zahvati u prostoru za koje su te općine utvrdile zajednički interes na osnovu sporazuma. (3) Zajednički planski dokument se izrađuje prema sadržaju i postupku koji je propisan za izradu i donošenje odgovarajućeg planskog dokumenta, ukoliko ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno, s tim da se javna rasprava i postupak donošenja zajedničkog planskog dokumenta mora obaviti u svim općinama na koje se odnosi obuhvat tog dokumenta. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 795 Član 32. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostorni plan Kantona preuzima i razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine koja se tiču prostora Kantona. (2) Uz uvažavanje prirodnih, kulturnohistorijskih i pejzažnih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvrđuje osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, građevinsko zemljište, vodne i druge površine), b) sistem naselja i urbana područja, c) razvoj naselja i povezivanje sa centrom Kantona, d) građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Kanton sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraćajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), e) drugu društvenu infrastrukturu od značaja za Kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge snabdijevanja i sl.), f) mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš, g) mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa, h) mjere zaštite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, i) način i obim iskorištavanja mineralnih sirovina, j) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan općine, područja posebnih obilježja, urbanistički plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje plana i Odluka o provođenju prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana. (4) Prostorni plan Kantona može sadržavati i druge elemente od važnosti za Kanton na osnovu ovog Zakona. (5) Prostorni plan Kantona donosi Skupština Kantona, nakon pribavljenog mišljenja Federalnog Ministarstva prostornog uređenja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), o njegovoj usklađenosti sa Prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine i odredbama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), kao i mišljenja općinskih vijeća. (6) Općinsko vijeće je dužno dostaviti mišljenje u roku od 60 dana od dana dostave Prostornog plana Kantona, a u slučaju da mišljenje nije dostavljeno, smatrat će se da je dato pozitivno mišljenje, odnosno da nema primjedbi na predloženi planski dokument. Član 33. (Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona) (1) Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona donosi se za područja od posebnog značaja za Kanton ako se ta obaveza utvrdi prostornim planom Kantona ili posebnim kantonalnim propisom. (2) Za područja posebnih obilježja utvrđuje se poseban režim očuvanja i korištenja zaštićenih prirodnih dobara, historijskih i ambijentalnih cjelina, izvorišta vodoopskrbe, termalnih ili mineralnih izvorišta, šuma, poljoprivrednog zemljišta i rekreacijskih područja. (3) Prostornim planom iz stava (1) ovog člana utvrđuju se, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna, historijska, ambijentalna, privredna i druga obilježja, osnovna organiziranost prostora, mjere upotrebe, uređenja i zaštite toga područja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te, po potrebi, utvrđuje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata za uža područja unutar prostornog plana područja s posebnim obilježjima. (4) Prostorni plan posebnih obilježja od značaja za Kanton donosi Skupština Kantona, nakon pribavljenog mišljenja Federalnog Ministarstva. (5) Prije utvrđivanja prijedloga prostornog plana iz stava (4) ovog člana, Kanton je dužan pribaviti mišljenje općina koje obuhvata taj plan prostornog uređenja. (6) Prostornu osnovu i urbanističku osnovu planskih dokumenata područja posebnih obilježja Kantona donosi Skupština kantona. Član 34. (Prostorni plan općine) (1) Prostorni plan općine preuzima i detaljnije razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, uz uvažavanje prirodnih, kulturnoBroj 12 - Strana 796 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. historijskih i pejzažnih vrijednosti prostora općine. (2) Prostornim planom općine posebno se utvrđuje: a) osnovna namjena prostora, b) definišu se granice naseljenih mjesta i urbanih područja, c) definišu se granice zona zaštite izvorišta vode za piće, d) građevine i koridori važni za Federaciju, Kanton i općinu, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodna, saobraćajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), e) fedralna, kantonalna i druga društvena infrastruktura od značaja za općinu (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.), f) mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš, g) mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa, h) mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa, te ratnih djelovanja, i) način i obim iskorištavanja mineralnih sirovina, j) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar općine (urbanistički plan i detaljni planski dokumenti). (3) Program mjera i aktivnosti za provedbu prostornog plana općine u kratkoročnom periodu i Odluka o provođenju prostornog plana općine su sastavni dijelovi prostornog plana. (4) Prostorni plan općine može sadržavati i druge elemente od važnosti za općinu, a koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom Kantona. (5) Prostorni plan općine donosi općinsko vijeće za period od dvadeset godina. (6) Prije donošenja prostornog plana, općina je dužna pribaviti mišljenje Ministarstva, kojim se potvrđuje da je prostorni plan općine usaglašen sa Prostornim planom Kantona. Član 35. (Finansijska sredstva za izradu planskih dokumenata) (1) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje realizacije planskih dokumenata obezbjeđuju se u budžetu Kantona, odnosno općina. (2) Izuzetno, od stava (1) ovog člana, investitor koji ima poseban interes za izradu detaljnog planskog dokumenta za određeno područje, može svojim sredstvima finansirati izradu detaljnog planskog dokumenta, bez prava nametanja zahtjeva i rješenja koja nisu u skladu sa urbanističkim, odnosno prostornim planom. Iznos finansijskog ulaganja neće biti uzet u obzir kod utvrđivanja naknade za uređenje zemljišta. (3) Planski dokumenti su javni dokumenti i kao takvi objavljuju se u službenom glasilu Kantona, odnosno općina. Član 36. (Urbanistički plan) (1) Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, općine, odnosno područja posebnog obilježja, a posebno: a) temeljna strukturalna podjela prostora, b) definisane granice građevinskog zemljišta, c) granice urbanog i užeg urbanog područja, d) namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma, te posebne namjene, e) uslovi uređenja građevinskog zemljišta u urbanom području, f) uslovi korištenja zemljišta u zaštitnim zonama, g) uslovi izgradnje na poljoprivrednom, šumskom i drugom zemljištu za objekte sa dozvoljenim specijalnim namjenama, h) zone saobraćajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, i) objekti društvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka i dr.), j) zaštita graditeljskog i prirodnog nasljeđa, k) mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, l) mjere zaštite izvorišta vode za piće, m) mjere zaštite osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, n) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda. (2) Sastavni dijelovi urbanističkog plana su izvod iz razvojnog planskog dokumenta šireg područja, program mjera i aktivnosti za 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 797 provođenje urbanističkog plana i odluka o provođenju urbanističkog plana. (3) Urbanističkim planom utvrđuje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenta. Član 37. (Donošenje urbanističkog plana) (1) Granice područja za koje se izrađuju urbanistički planovi utvrđuju se prostornim planovima općina. (2) Urbanističke planove iz stava (1) ovog člana donosi općinsko vijeće. (3) Urbanistički plan sjedišta Kantona donosi općinsko vijeće nakon pribavljenog mišljenja Ministarstva, kojim se potvrđuje da je urbanistički plan sjedišta Kantona usaglašen sa Prostornim planom Kantona. Član 38. (Zoning plan ) (1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi na osnovu urbanističkog i prostornog plana za pojedina područja unutar obuhvata tih planova, a čija je obaveza donošenja utvrđena tim planovima, odnosno odredbama odluka o njihovom provođenju. (2) Zoning plan definiše namjene pojedinih površina unutar njegovog obuhvata i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećeih građevina. (3) Zoning planom se utvrđuju lokacijski i urbanističko-tehnički uslovi na osnovu dozvoljenih granica odgovarajućih parametara urbanističkih standarda, koji služe za izradu projektne dokumetacije za potrebe građenja i pribavljanja odobrenja za građenje. (4) Zoning plan sadrži: a) izvod iz urbanističkog ili prostornog plana iz kojeg proizilazi obaveza izrade zoning plana, b) definicije pojedinih izraza, c) zoning kartu sa ucrtanim granicama zona određene namjene i građevinskim parcelama unutar tih zona, d) službenu kartu sa označenim javnim objektima i objektima infrastrukture sa ucrtanim granicama infrastrukturnih sistema uključujući zaštitne zone ili pojaseve, sa potrebnim parametrima za priključenje korisnika, e) listu namjene, odnosno korištenja zemljišta po zonama sa dozvoljenim, uslovno dozvoljenim i zabranjenim namjenama, f) urbanističke standarde za potrebe utvrđivanja lokacijskih i urbanističko–tehničkih uslova za svaku pojedinu zonu, kao što su: dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgrađenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalma veličina parcele, maksimalna visina i spratnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granica parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uslovi uređenja vanjskih površina, uslovi koji se moraju zadovoljiti radi zaštite okoliša (buka, vibracije, izduvni gasovi, režimi rada, postupanje sa otpadnim materijalom i dr.), uslovi arhitektonskog oblikovanja i upotrebe građevinskih i drugih materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifičnosti zone i namjene objekata koji se grade u toj zoni, g) jasno definisane procedure i kriteriji odobravanja zahtjeva za uslovno dozvoljene namjene pred nadležnim organima za odobravanje građenja, h) jasno definisana i označena područja za koja se mora izraditi regulacioni plan, odnosno urbanistički projekat (zone specijalne namjene), i) jasno definisane procedure i razloge za izmjenu zoning plana, j) jasno definisane zabrane i ograničenja namjena na poplavnom području, u skladu sa Zakonom o vodama k) ekonomsku valorizaciju realizacije zoning plana. (5) Lista dozvoljenih i uslovno dozvoljenih namjena u svim zonama zoning plana mora uključiti sve namjene potrebne za zadovoljenje zdravstvenih, sigurnosnih i socijalnih potreba stanovnika urbanog područja. (6) Zona određene namjene ne može se formirati na samo jednoj građevinskoj parceli. (7) Uslovno dozvoljene namjene mogu biti odobrene pod uslovom da predmetna namjena ne ugrožava susjedne građevine i susjedno zemljište. (8) Postojeće građevine legalno izgrađene prije usvajanja zoning plana nastavljaju se koristiti i nakon njegovog usvajanja, čak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom, a u slučaju podnošenja zahtjeva za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojeće građevine, primjenjivaće se odredbe zoning plana. Broj 12 - Strana 798 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (9) Na područjima za koja se planira izrada regulacionog plana, odnosno urbanističkog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, a tim planskim dokumentom dodaju se nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom. (10) Zoning plan sadrži grafički i tekstualni dio, čiji je sastavni dio odluka o provođenju zoning plana. (11) Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata detaljnije se reguliše i utvrđuje postupak pripreme, izrade i sadržaj zoning plana. Član 39. (Regulacioni plan) (1) Regulacioni plan donosi se za područja na kojima predstoji intenzivna izgradnja ili uređenje prostora čije su granice utvrđene prostornim ili urbanističkim planom koji je i osnova za njegovu izradu. (2) Regulacionim planom utvrđuje se: a) detaljna namjena površina, b) gustoća naseljenosti, c) koeficijent izgrađenosti, d) nivelacijski podaci, e) regulacijska i građevinska linija, f) uređenje prostora, g) način opremanja zemljišta komunalnom, saobraćajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, h) uslovi za građenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, i) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa, te ratnih djelovanja, j) mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, k) drugi elementi značajni za područje za koje se donosi regulacioni plan. (3) Obaveza izrade, te sadržaj, postupak i način donošenja regulacionog plana utvrđuje se razvojnim planskim dokumentima šireg područja, odnosno ovim Zakonom. (4) Sastavni dio regulacionog plana je i odluka o provođenju regulacionog plana. Član 40. (Urbanistički projekat) (1) Urbanistički projekat se donosi za potrebe građenja na dijelovima urbanog područja koji se izgrađuju kao cjelina ili su već djelimično izgrađeni. (2) Na dijelovima urbanog područja gdje je utvrđena obaveza izrade regulacionog plana, urbanistički projekat radi se na osnovu tog plana, a u svrhu definisanja detaljnih urbanističkoarhitektonskih i drugih rješenja za dio tog područja. (3) Ako izrada regulacionog plana nije obavezna, urbanistički projekat može se raditi na osnovu urbanističkog plana i projektnog programa utvrđenog na osnovu tog plana. (4) Urbanističkim projektom detaljno se daju urbanističko-arhitektonska rješenja područja za koje se urbanistički projekat donosi, nivelacionoregulacioni podaci, uređenje okoliša, idejna rješenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture i idejni projekti planiranih objekata. (5) Urbanističkim projektom utvrđuju se urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju i uređenje prostora. (6) Sastavni dio urbanističkog projekta je i odluka o njegovom provođenju. Član 41. (Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije je poseban i samostalan planski dokument koji se donosi za prostorne cjeline za koje nije propisano donošenje detaljnog planskog dokumenta. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, plan parcelacije se donosi na osnovu prostornog, odnosno urbanističkog plana i mora biti u skladu sa namjenama predmetnog područja iz tih planova. (3) Plan parcelacije mora sadržavati osnovne elemente za organizaciju i uređenje prostora: plan organizacije prostora, plan saobraćaja, plan energetske, hidrotehničke i telekomunikacione infrastrukture, plan regulacionih i građevinskih linija, veličinu, oblik i položaj parcela, pristup parcelama i urbanističko-tehničke uslove za izgradnju građevina unutar obuhvata plana parcelacije. (4) Veličina i položaj parcela definišu se na osnovu odredaba urbanističkog ili prostornog plana. (5) Svaka građevinska parcela mora imati izlaz na put i omogućene priključke na komunalnu i drugu infrastrukturu. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 799 (6) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vrši gradnja. Ako plan parcelacije ne pokriva u potpunosti jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora vršiti tako da se na preostalom dijelu prostorne cjeline omogući organizovanje drugih građevinskih parcela. Član 42. (Građevinska parcela) (1) Građevinska parcela može obuhvatiti jednu ili više katastarskih čestica, dio katastarske čestice ili dijelove više katastarskih čestica. (2) Građevinska parcela određena je brojem, oblikom i površinom. (3) Građevinska parcela mora da ima površinu i oblik koji osigurava građenje u skladu sa planskim dokumentima, te urbanističkim i tehničkim uslovima utvrđenim lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnošću. (4) Građevinska parcela mora imati trajan pristup na saobraćajnicu, kao i mogućnost priključenja na komunalnu infrastrukturu. Član 43. (Parcelacija) (1) Parcelacija se vrši na ažurnim geodetskokatastarskim planovima ovjerenim od strane nadležnog organa, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje građenja na odnosnom prostoru. (2) Plan parcelacije za područja od značaja za Kanton donosi organ kojeg svojim propisom odredi Vlada, a za ostala područja općina, organ kojeg svojim propisom odredi općinsko vijeće. (3) Plan parcelacije, odnosno građevinska parcela, sadrži regulacionu liniju i podatke o vlasnicima građevinskog zemljišta po građevinskim parcelama. Član 44. (Provođenje plana parcelacije) Plan parcelacije građevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta u skladu sa postojećim propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa uprave nadležnog za vršenje parcelacije da je parcelacija izvršena u skladu sa detaljnim planskim dokumentom, lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnošću. POGLAVLJE VI - PRIPREMA, IZRADA I DONOŠENJE PLANSKIH DOKUMENATA Član 45. (Priprema, izrada i donošenje planskih dokumenata) (1) Priprema, izrada i donošenje planskih dokumenata vrši se u skladu sa ovim Zakonom. (2) Postupak pripreme, izrada i sadržaj planskih dokumenata utvrđen je Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Član 46. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata) (1) Prije pristupanja izradi planskih dokumenta, Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće, donosi odluku o pristupanju izradi planskih dokumenta. (2) Odluka iz stava (1) ovog člana sadrži obavezno: a) vrstu planskog dokumenta čijoj se izradi pristupa, b) granice područja za koji se dokument izrađuje, c) vremenski period za koji se planski dokument donosi, d) smjernice za izradu dokumenta, e) rok za izradu dokumenta, f) osiguranje sredstava za izradu dokumenta, g) odredbe o javnoj raspravi, h) nosioce pripreme za izradu dokumenta, i) nosioce izrade dokumenta, j) druge elemente, zavisno o vrsti dokumenta i specifičnosti područja za koje se dokument donosi. (3) Odlukom o pristupanju izradi planskih dokumenta utvrđuje se obavezan sadržaj dokumenta. (4) Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnog planskog dokumenta, organ nadležan za njegovo donošenje donosi, po potrebi, i odluku o zabrani građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se dokument izrađuje. Odluka o zabrani građenja primjenjuje se do donošenja dokumenta, a najdulje dvije godine od dana donošenja odluke o pristupanju izradi dokumenta. (5) Izmjene i dopune planskog dokumenta vrše se prema postupku i na način predviđen za izradu i donošenje tog dokumenta. Broj 12 - Strana 800 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (6) Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta objavljuje se u službenom glasilu Kantona, odnosno općine. Član 47. (Nosilac pripreme za izradu planskih dokumenta) (1) Za izradu planskih dokumenta imenuje se nosilac pripreme za izradu dokumenta. (2) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za čije je donošenje nadležna Skupština Kantona je Ministarstvo. (3) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za čije su donošenje nadležna dva ili više zakonodavnih tijela kantona utvrđuju ta tijela sporazumno. (4) Nosilac pripreme za izradu dokumenta za čije je donošenje nadležno općinsko vijeće utvrđuje se općinskim propisom, odnosno odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. (5) Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta za čije su donošenje nadležne dvije ili više općina utvrđuju općinska vijeća sporazumno. (6) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta, nosilac pripreme može posebnom odlukom formirati savjet plana radi definisanja općih ciljeva i koncepcije dokumenta, stručnog praćenja izrade dokumenta, vođenja javne rasprave i usaglašavanja stavova i interesa. Savjet plana sačinjavaju istaknuti stručnjaci iz oblasti prostornog uređenja, urbanizma, saobraćaja, energetike, ekonomije, okoliša i drugih relevantnih oblasti. Član 48. (Obaveze nosioca pripreme) (1) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta dužan je u toku izrade dokumenta staviti na raspolaganje nosiocu izrade planskog dokumenta svu raspoloživu dokumentaciju relevantnu za izradu planskog dokumenta, a naročito: a) dokumentaciju planskog dokumenta šireg područja, b) vodne osnove glavnog slivnog područja i podatke o zonama zaštite izvorišta vode za piće, c) šumsko - privredne osnove, d) strategiju, odnosno plan zaštite okoliša, e) planove razvoja privrede i poljoprivrede, f) planove razvoja saobraćaja, g) podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima. (2) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta dužan je osigurati saradnju i usaglašavanje stavova sa: a) svim vlasnicima nekretnina, b) korisnicima prostora i relevantnim učesnicima u njegovoj izgradnji i uređivanju, c) organima uprave, pravnim osobama nadležnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobraćaj, energetiku, turizam, rudarstvo, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, zaštitu okoliša, zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, d) organima nadležnim za odbranu, e) privrednom komorom i drugim pravnim osobama nadležnim za komunalne djelatnosti, f) predstavnicima vjerskih zajednica, g) te pribaviti mišljenja i saglasnosti drugih nadležnih organa i organizacija na koje zakon obavezuje. (3) Organi i organizacije iz stava (2) ovog člana dužni su dati raspoložive podatke i druge informacije nosicu pripreme plana uz naknadu. (4) Ukoliko organi, organizacije ili druga pravna ili fizička osoba iz stava (2) ovog člana u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za dostavu podataka ne daju raspoložive podatke i druge informacije nosiocu pripreme plana, smatrat će se da su saglasni za izradom dokumenta. (5) Izuzev naknade troškova umnožavanja materijala, pravo na naknadu iz stava (3) ovog člana nemaju korisnici sredstava iz budžeta Kantona, odnosno općina. (6) Nosilac pripreme plana dužan je odmah proslijediti dobivene podatke i druge informacije iz stava (3) ovog člana nosiocu izrade planskog dokumenta. Član 49. (Nosilac izrade planskog dokumenta) (1) Izrada planskih dokumenata povjerava se pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, osim ako za izradu planskih dokumenata nije osnovana upravna organizacija, javna ustanova ili javno preduzeće od strane Kantona, odnosno općine sa ciljem obavljanja stručnih poslova izrade planskih dokumenata i drugih stručnih poslova iz oblasti prostornog uređenja. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 801 (2) Nosilac izrade planskog dokumenta dužan je planski dokument izraditi u skladu sa ovim Zakonom, Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenata i drugim propisima i podacima koji su značajni za područje za koje se planski dokument izrađuje. Član 50. (Usaglašavanje planskih dokumenata) (1) Planski dokument užeg područja usaglašava se sa planskim dokumentom šireg područja, a u slučaju njihove neusaglašenosti primjenjuje se dokument šireg područja. (2) Usaglašavanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu u postupku njihove izrade. Član 51. (Postupak donošenja planskog dokumenta) (1) Postupak usvajanja i donošenja planskog dokumenta iz nadležnosti Kantona istovjetan je postupku za donošenje kantonalnih zakona. (2) Postupak usvajanja i donošenja planskog dokumenta iz nadležnosti općine istovjetan je postupku za donošenje općinskih odluka, propisanim statutom općine. (3) Nakon usvajanja nacrta planskog dokumenta, isti se stavlja na javnu raspravu pod uslovima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta, a najduže u trajanju od tri mjeseca. (4) Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana Kantona, kao i Prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona, dužan je prije donošenja istog pribaviti mišljenje Federalnog Ministarstva o usklađenosti plana sa Prostornim planom Federacije BiH. (5) Nosilac pripreme za izradu prostornog plana općine dužan je prije donošenja istog pribaviti saglasnost Ministarstva o usklađenosti ovog plana sa Prostornim planom Kantona. (6) Ukoliko se u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva za davanje mišljenja organi iz stava (4) i (5) ovog člana ne očituju, smatrat će se da su dali pozitivno mišljenje na Prostorni plan Kantona, Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona, odnosno prostorni plan općine. POGLAVLJE VII - DOKUMENTI ZA PRAĆENJE STANJA U PROSTO RU Član 52. (Jedinstveni prostorni informacioni sistem) (1) S ciljem prikupljanja, racionalnog korištenja i obrade podataka od značaja za planiranje, uređenje, korištenje i zaštitu prostora, Ministarstvo uspostavlja i održava jedinstveni prostorni informacioni sistem. (2) Jedinstveni prostorni informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koje imaju računarsku podršku na cijelom prostoru Kantona. (3) Svi nosioci sistema na kantonalnom i općinskom nivou moraju raditi u skladu sa Uredbom o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 33/07 i 84/10), te koristiti jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija. (4) Sredstva za održavanje jedinstvenog prostornog sistema obezbjeđuju se iz Budžeta Kantona. Član 53. (Sadržaj jedinstvenog prostornog informacionog sistema) U okviru jedinstvenog informacioog sistema vodi se i održava jedinstvena evidencija koja obuhvata: a) podatke o Prostornom planu Kantona, b) podatke o prostornim planovima općina, c) izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa sa kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima i sl., d) infrastrukturnim sistemima, e) građevinskom zemljištu, f) graditeljskom i prirodnom naslijeđu, g) ugrožavanju okoliša (bespravno građenje, zagađenje tla, vode, zraka i sl.), h) područjima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izražena (seizmičke karakteristike terena, poremećaji u stabilnosti tla, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem uticaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije u pogonima i sl.), i) kadrovima i pravnim licima kaja se bave poslovima u oblasti planskog uređenja prostora, Broj 12 - Strana 802 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. j) druge podatke koji su od značaja za planiranje i održavanje jedinstvenog informacionog sistema, a koji su kompatibilni podacima Zavoda za statistiku. Član 54. (Obaveza dostavljanja podataka) (1) Općinske službe nadležne za prostorno uređenje vode jedinstvenu evidenciju iz člana 53. ovog Zakona na obrascima propisanim Uredbom iz člana 52. stav (3) ovog Zakona, te svake godine do 15. januara dostavljaju Ministarstvu izvještaj o stanju prostornog uređenja, kao i provođenju planskih dokumenata za proteklu godinu. (2) Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju iz člana 53. ovog Zakona na propisanim obrascima, te svake godine do 31. januara Federalnom ministarstvu dostavlja izvještaj o stanju prostornog uređenja, kao i o provođenju Prostornog plana Kantona i prostornih planova općina za proteklu godinu. POGLAVLJE VIII - UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA Član 55. (Uređenje građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta je vršenje pripremnih radova i radova na izgradnji komunalne infrastrukture kojima se obezbjeđuju uslovi za izgradnju i korištenje građevina i drugih zahvata u prostoru koji su planirani planskim dokumentima. (2) Uređenje građevinskog zemljišta obuhvata dvije faze: a) pripremanje građevinskog zemljišta, b) opremanje građevinskog zemljišta. (3) Izgradnja građevina vrši se na uređenom građevinskom zemljištu. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, izgradnja građevina može se vršiti i na neuređenom građevinskom zemljištu ako se uređenje građevinskog zemljišta vrši u toku građenja građevine, a najkasnije do tehničkog prijema građevine. (5) U slučaju da građevinsko zemljište nije uređeno u momentu podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, investitor može vlastitim sredstvima urediti građevinsko zemljište. (6) Sredstva uložena u uređenje građevinskog zemljišta priznaju se investitoru prilikom utvrđivanja visine naknade za uređenje građevinskog zemljišta. (7) U slučaju iz stava (5) ovog člana, investitor i nadležna općinska služba ugovorom definišu vrstu i obim radova, potrebna finansijska sredstva i međusobne odnose između investitora, nadležnog organa i javnog preduzeća nadležnog za određenu infrastrukturu. Član 56. (Pripremanje građevinskog zemljišta) Pripremanje građevinskog zemljišta obuhvata: a) izradu odgovarajućih planskih dokumenata, b) rješavanje imovinskopravnih odnosa i drugih stvarnopravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina, c) geološka i geotehnička ispitivanja zemljišta, seizmološka, hidrološka i druga ispitivanja i geodetska snimanja za pripremanje odgovarajućih podloga potrebnih za izradu planskog dokumenta i projektne dokumentacije, d) izradu projektne dokumentacije za izvođenje radova na opremanju građevinskog zemljišta, e) uklanjanje postojećih građevina, izmještanje nadzemnih i podzemnih komunalnih i drugih instalacija u skladu sa planskim dokumentom, te odvoženje materijala, f) sanaciju zemljišta u što spada: uklanjanje objekata i zasada, nivelisanje i isušivanje zemljišta, odvođenje površinskih voda, osiguranje klizišta i padina kao i drugi radovi na sanaciji zemljišta, g) izradu dokumentacije i obavljanje radova na zaštiti graditeljskog i prirodnog naslijeđa koji bi mogli biti ugroženi radovima na uređenju građevinskog zemljišta, h) operativnu koordinaciju u pripremanju građevinskog zemljišta, i) sve druge radnje u skladu sa planskim dokumentom, a koje spadaju u pripremanje građevinskog zemljišta. Član 57. (Opremanje građevinskog zemljišta) (1) Opremanje građevinskog zemljišta obuhvata izgradnju komunalnih građevina i instalacija za zajedničko i pojedinačno korištenje, kao što su: 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 803 a) izgradnja saobraćajnica uključujući kolovoze, pločnike, pješačke staze, trgove, javna parkirališta, javne garaže i dr., b) izgradnja pristupa građevinama javnog karaktera kojim se obezbjeđuje nesmetano kretanje osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, c) izgradnja građevina i instalacija javne rasvjete, vertikalne saobraćajne signalizacije-semafora, d) uređenje javnih zelenih površina, rekreativnih površina i terena, parkova, igrališta, pješačkih staza, nasada, travnjaka, dječijih igrališta, objekata javne higijene i grobalja, e) izgradnja građevina i uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te uređaja i postrojenja za njihovo prečišćavanje, f) izgradnja građevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju električne, toplotne i druge energije, telekomunikacijske objekte i uređaje, g) izgradnja i uređenje sanitarnih deponija komunalnog i drugog otpada i izgradnja građevina za preradu i uništavanje otpada, h) regulacija vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina, i) operativna koordinacija u opremanju građevinskog zemljišta. (2) Minimum opremanja (uređenja) građevinskog zemljišta mora da osigura: a) snabdijevanje vodom i odvođenje otpadnih voda, b) kolski prilaz građevinskoj parceli, c) snabdijevanje električnom energijom. Član 58. (Program uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta vrši se na osnovu programa uređenja građevinskog zemljišta, kojim se usklađuje izgradnja građevina i komunalne infrastrukture, detaljnije određuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrđuju uslovi priključenja na istu i dr. (2) Program uređenja građevinskog zemljišta usvaja općinsko vijeće na prijedlog općinske službe nadležne za uređenje građevinskog zemljišta. (3) Program uređenja građevinskog zemljišta priprema i provodi općinska služba nadležna za uređenje građevinskog zemljišta ili pravno lice kojem su povjereni poslovi uređenja građevinskog zemljišta. (4) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja novih građevina mora se voditi računa o redoslijedu uređenja, tako da se omogući usklađenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sistema, o čemu se brine nadležna služba za uređenje građevinskog zemljišta. (5) Nove građevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni dijelovi ne mogu biti priključeni na postojeće građevine i uređaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe novih građevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna i druga komunalna preduzeća nadležna za održavanje, rad i pružanje servisa pojedinih komunalnih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usaglašavati svoje razvojne planove sa općinskim organom nadležnim za uređenje građevinskog zemljišta. Član 59. (Finansiranje uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta finansira se sredstvima ostvarenim iz naknada koje propisuje Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 25/03), te iz drugih sredstava, koja se iskazuju u budžetu općine. (2) Sredstva prikupljena na osnovu naknada iz stava (1) ovoga člana su namjenska i mogu se koristiti isključivo za izradu planskog dokumenata, uređenje građevinskog zemljišta i zaštitu okoliša. (3) Obavezu plaćanja, obračun, visinu, način i uslove plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta u postupku odobravanja građenja utvrđuje svojim aktom općinski organ uprave nadležan za poslove uređenja građevinskog zemljišta ili pravna osoba kojoj su povjereni poslovi uređenja građevinskog zemljišta u skladu sa Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije BiH i općinskom odlukom donesenom na osnovu tog Zakona. (4) Obaveza plaćanja i iznos naknade za uređenje građevinskog zemljišta u postupku izdavanja lokacijske informacije utvrđuje se posebnim rješenjem, na koje stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja stranci. Broj 12 - Strana 804 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. POGLAVLJE IX - PROVOĐENJE PLANSKIH DOKUMENATA Odjeljak A - Načela Član 60. (Opći uslovi za odobravanje građenja i izvođenje drugih zahvata u prostoru) (1) Izgradnja građevina i izvođenje drugih zahvata u prostoru, uključujući sve promjene u prostoru izazvane građevinskim radovima i drugim zahvatima, koje podrazumijevaju promjenu izgleda i načina korištenja prostora, moraju biti u skladu sa općim načelima prostornog uređenja i važećim planskim dokumentima. (2) U odobravanju izgradnje građevina i izvođenja drugih zahvata u prostoru ključni faktor su urbanističko–tehnički uslovi koji se utvrđuju na osnovu važećih planskih dokumenata. (3) U postupku odobravanja građenja i izvođenja drugih zahvata u prostoru, odredbama ovog Zakona utvrđuju se dva postupka određivanja urbanističko–tehničkih uslova i to: a) izdavanje lokacijske informacije u skladu sa važećim detaljnim planovima, b) izdavanje urbanističke saglasnosti u slučaju nepostojanja detaljnih planskih dokumenata. (4) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, zainteresirana osoba može provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za predmetnu lokaciju. Nadležni organ uprave dužan je da svakoj zainteresiranoj osobi omogući uvid u važeće planske dokumente, radi prethodnog informisanja o uslovima građenja i korištenja zemljišta na predmetnoj lokaciji. Član 61. (Urbanističko – tehnički uslovi) Lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnošću (u zavisnosti od vrste građevine) utvrđuju se urbanističko–tehnički uslovi i to: a) granice pripadajućeg zemljišta–građevinske parcele, b) podaci o namjeni, položaju i oblikovanju građevine, odnosno zahvata u prostoru, c) izvod iz planskog dokumenta, odnosno iz stručne ocjene, na osnovu kojih se izdaje urbanistička saglasnost, d) ostali urbanističko-tehnički uslovi, e) mišljenja s podacima i saglasnostima nadležnih javnih preduzeća i drugih nadležnih organa i službi, f) posebni uslovi i obaveze u vezi sa zaštitom okoliša, ukoliko je to predviđeno drugim propisima, g) obaveze u pogledu ispitivanja inženjerskogeoloških i geomehaničkih uslova tla, h) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba posebno u odnosu na prava osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, i) uslove upravljanja građevinskim otpadom i uslovi reciklaže građevinskog otpada, ukoliko su propisani posebnim propisom, j) iznos troškova uređenja građevinskog zemljišta (u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti), odnosno uslove za uređenje građevinskog zemljišta, ako se građenje vrši na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz korištenja odnosnog zemljišta, k) druge podatke i uslove od značaja za odobravanje promjene u prostoru. Član 62. (Posebni uslovi zaštite okoliša) (1) U slučaju kada namjena građevine ili drugi zahvat u prostoru može imati značajan uticaj na okolinu i kada se nalazi na spisku objekata za koje je potrebno dobiti okolinsku dozvolu od nadležnog kantonalnog ministarstva na osnovu odgovarajućeg propisa, pri definiranju urbanističko–tehničkih uslova za odobravanje promijene u prostoru zainteresovana osoba se obaviještava da je dužna podnijeti zahtjev za okolinsku dozvolu nadležnom Ministarstvu i priložiti dokumentaciju definiranu posebnim zakonom koji tretira zaštitu okoline. (2) Okolinska dozvola se izdaje u postupku izrade idejnog projekta, a prilaže uz zahtjev za lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost. Odjeljak B - Lokacijska informacija Član 63. (Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija je tehnički stručni akt kojim se definišu urbanističko–tehnički uslovi za projektovanje, građenje i izvođenje drugih zahvata u prostoru, a koji se utvrđuju na osnovu važećih detaljnih planskih dokumenata, ovog 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 805 Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Kao osnove za izdavanje lokacijske informacije koriste se usvojeni detaljni planovi: zoning plan, regulacioni plan i urbanistički projekt. Član 64. (Izdavanje lokacijske informacije) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije podnosi se općinskom organu uprave nadležnom za poslove prostornog uređenja, odnosno Ministarstvu, zavisno od nivoa nadležnosti. (2) Uz zahtjev za lokacijsku informaciju zainteresovana osoba prilaže: a) izvod iz katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejni projekat, koje obuhvata: situaciono rješenje sa dispozicijom, visinom, gabaritom, namjenom objekta i po potrebi osnovnim tehničko-tehnološkim obilježjima namjeravanog zahvata u prostoru, c) opis predviđene tehnologije rada, ako se radi o proizvodnom objektu, d) okolinsku dozvolu ako se radi o građevini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi, e) druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadležna općinska služba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu lokacijske informacije. (3) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije podnosi se Ministarstvu za: a) izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata od značaja za Kanton, b) izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata koji će se vršiti na područjima dvije ili više općina, c) izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš Kantona, a koji nisu obuhvaćeni Uredbom o građevinama i zahvatima od značaja za Federaciju BiH i građevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi Federacije BiH i šire, za koju lokacijsku informaciju izdaje Federalno Ministarstvo prostornog uređenja („Službene novine Federacije BiH’’, broj: 85/07 i 29/08). (4) Iznimno, od odredbi stava (3) tačka b) ovoga člana za građevine saobraćajne, komunalne i energetske infrastrukture zahtjev za izdavanje lokacijske informacije se podnosi općinskom organu uprave nadležnom za poslove prostornog uređenja za dio infrastrukture koji se odnosi na područje te općine. (5) Za objekte iz stava (3) ovog člana Ministarstvo će izdati lokacijsku informaciju na osnovu pribavljenog mišljenja općinskog organa uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja. (6) Građevine i zahvate iz stava (3) tačke a) i c) ovog člana, utvrdit će Vlada Kantona posebnim propisom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (7) Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja dužni su zahtjev za izdavanje lokacijske informacije riješiti u roku od 10 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (8) Ukoliko je u toku postupka izdavanja lokacijske informacije, a prije pripreme urbanističko- tehničkih uslova potrebno pribaviti pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu javnih preduzeća i drugih nadležnih institucija, nadležni organ dužan je iste zatražiti u roku od pet dana od dana prijema potpunog zahtjeva, a zainteresirano javno preduzeće i druge nadležne institucije dužne su pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema službenog zahtjeva, nakon čega će nadležni organ izdati lokacijsku informaciju u roku od 10 dana. (9) Ukoliko javno preduzeće i druga nadležna institucija ne dostavi svoje pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu u roku iz stava (8) ovog člana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i urbanističko-tehnički uslovi se izrađuju na osnovu stanja na terenu. (10) Javno preduzeće i druga nadležna institucija ne može postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i priključak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja lokacijske informacije. (11) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu građevinsku parcelu koja je namijenjena za izgradnju građevine. Član 65. (Sadržaj lokacijske informacije) (1) U slučaju da je područje buduće izgradnje obuhvaćeno regulacionim planom ili urbanističkim projektom, lokacijska informacija sastoji se od ovjerenog izvoda iz tog dokumenta, opisa lokacije, urbanističko-tehničkih uslova i Broj 12 - Strana 806 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. drugih podataka koji se odnose na mogućnosti priključenja na infrastrukturne sisteme. (2) Ako je područje budućeg građenja obuhvaćeno zoning planom, lokacijska informacija sadrži ovjereni izvod iz zoning plana, izvještaj o usklađenosti gabarita i položaj planirane građevine i njene namjene, sa odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanističko-tehničkih uslova), kao i dodatne uslove koje treba zadovoljiti u procesu projektovanja, te podatke o mogućnostima priključenja na infrastrukturne sisteme. (3) Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, u postupku utvrđivanja ostalih preduslova, po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje sa svim potrebnim podacima i tehničkim specifikacijama od svih nadležnih javnih komunalnih preduzeća i drugih nadležnih operatora infrastrukturnih sistema. (4) Lokacijska informacija sadrži i obavještenje o roku njenog važenja, te mogućnosti njene izmjene u slučaju izmjene postojećeg ili izrade novog detaljnog dokumenta. (5) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu građevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju građevine ili drugi zahvat u prostoru. (6) Ukoliko nadležni organ u postupku konsultiranja podataka i uslova za konkretnu lokaciju utvrdi da predložena zamisao o korištenju zemljišta, odnosno izgradnji građevine, nije usklađena ili namjena nije dozvoljena, lokacijska informacija neće se izdati i organ će dati odgovarajuće obrazloženje i ovjereni izvod iz detaljnog planskog dokumenta koji se odnosi na predmetnu lokaciju. Član 66. (Važenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija važi do izmjene važećeg ili donošenja novog detaljnog planskog dokumenta, ako je njegovo donošenje predviđeno planom šireg područja. (2) Ako zainteresovano lice nije podnijelo zahtjev za odobrenje za građenje u roku od godinu dana od dana prijema lokacijske informacije, dužan je pisano tražiti uvjerenje od nadležnog organa da izdana lokacijska informacija nije promijenjena, prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za građenje. Član 67. (Lokacijska informacija za privremene građevine) Lokacijska informacija za privremene građevine se izdaje po postupku kao i za trajne građevine. Član 68. (Nemogućnost izjavljivanja žalbe) Protiv lokacijske informacije nije dopuštena žalba, niti se može pokrenuti upravni spor. Član 69. (Troškovi izrade lokacijske informacije) (1) Za izdavanje lokacijske informacije podnosilac zahtjeva (investitor) plaća naknadu koja obuhvata stvarne troškove izrade lokacijske informacije. (2) Način utvrđivanja i visinu naknade iz stava (1) ovog člana propisom utvrđuje Vlada Kantona, odnosno općinsko vijeće. Odjeljak C - Urbanistička saglasnost Član 70. (Urbanistička saglasnost) (1) Urbanistička saglasnost je upravni akt kojim se definišu urbanističko–tehnički uslovi za projektovanje, građenje i izvođenje drugih zahvata u prostoru, kada ne postoji detaljan planski dokument za odnosno područje. (2) Osnov za definisanje urbanističko–tehničkih uslova u urbanističkoj saglasnosti su: Prostorni plan Kantona, prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona, prostorni plan općina i urbanistički plan. (3) Urbanističko–tehničke i druge uslove koji nisu utvrđeni planskim dokumentom iz stava (2) ovog člana ili odlukom o njihovom provođenju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, utvrđuje općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, odnosno Ministarstvo. (4) Kada je osnov za izdavanje urbanističkotehničkih uslova definisan i u razvojnom i u provedbenom planskom dokumentu, urbanističkotehnički uslovi će se utvrditi jedinstvenim rješenjem o urbanističkoj saglasnosti. (5) Ako planski dokumenti iz stav (2) ovog člana, propisani kao osnov za definisanje urbanističko–tehničkih uslova u urbanističkoj saglasnosti, nisu doneseni, Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 807 prostornog uređenja, utvrdiće urbanističko– tehničke uslove u urbanističkoj saglasnosti na osnovu stručne ocjene komisije, koju imenuje Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće ili stručne ocjene organizacije koju ti organi ovlaste za davanje stručne ocjene . (6) Ministarstvo će donijeti pravilnik o sastavu, kriterijima i načinu izbora članova, te utvrditi nadležnost, prava, obaveze, način rada i finansiranja komisije, na osnovu kojeg Skupština Kantona i općinsko vijeće donose odluke o formiranju komisije. Član 70a. (Stručno mišljenje nosioca izrade planskog dokumenta) (1) Ukoliko je u trenutku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti usvojen prednacrt izrade ili izmjene i/ili dopune odgovarajućeg planskog dokumenta iz člana 63. stav (2) i člana 70. stav (2) ovog Zakona, lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnosti, se izdaje na osnovu stručnog mišljenja nosioca izrade planskog dokumenta. (2) Troškove izrade stručnog mišljenja iz stava (1) ovog člana snosi investitor na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti. Član 71. (Izdavanje urbanističke saglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom organu uprave nadležnom za poslove prostornog uređenja, odnosno Ministarstvu, zavisno od nivoa nadležnosti. (2) Uz zahtjev za urbanističku saglasnost zainteresovana osoba prilaže: a) izvod iz katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejni projekat, koje obuhvata: situaciono rješenje sa dispozicijom, visinom, gabaritom, namjenom objekta i po potrebi osnovnim tehničko-tehnološkim obilježjima namjeravanog zahvata u prostoru, c) okolinsku dozvolu ili idejni plan upravljanja građevinskim otpadom (za građevine za koje je to propisnao posebnim zakonom), d) druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadležna općinska služba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu urbanističke saglasnosti. (3) Ministarstvo izdaje urbanističku saglasnost za građevine i zahvate u prostoru definisane članom 64. stav (3) ovog Zakona. (4) U postupku izdavanja urbanističke saglasnosti, prije pripreme urbanističko-tehničkih uslova nadležni organ uprave za izdavanje urbanističke saglasnosti u roku od pet dana od dana prijema potpunog zahtjeva pribavlja pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu javnih preduzeća i drugih nadležnih institucija, koji su dužni svoje pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema službenog zahtjeva, nakon čega će nadležni organ izdati urbanističku saglasnost u roku od 20 dana. (5) Ukoliko javno preduzeće i druga nadležna institucija ne dostavi svoje pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu u roku iz stava (4) ovog člana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i urbanističko-tehnički uslovi se izrađuju na osnovu stanja na terenu. (6) Javno preduzeće i druga nadležna institucija ne može postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i priključak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja urbanističke saglasnosti. Član 71a. (Stranke u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti) (1) Prije izdavanja urbanističke saglasnosti, nadležni organ uprave dužan je strankama u postupku pružiti mogućnost uvida u idejni projekat radi izjašnjenja. (2) Pod strankom u postupku iz stava (1) ovog člana, smatra se pravna i/ili fizička osoba na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja urbanističke saglasnosti, vlasnik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje urbanistička saglasnost, kao i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči sa nekretninom za koju se izdaje urbanistička saglasnost. (3) Strankom u postupku smatra se i Općina, odnosno Kanton ako ispunjava neki od uslova iz prethodnog stava. (4) Nadležni organ kod kojeg se vodi postupak izdavanja urbanističke saglasnosti dužan je stranke u postupku pozvati na uvid u idejni projekat javnim pozivom, koji sadrži mjesto i vrijeme uvida u projekat, naziv investitora, te vrstu i lokaciju građevine. Broj 12 - Strana 808 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (5) Javni poziv na uvid u idejni projekat objavljuje se najmanje 8 dana prije uvida u projekat na oglasnoj ploči nadležnog organa i pojedinačnim pozivima strankama iz stava (2) ovog člana, a stranke su dužne da se izjasne najkasnije u roku od 8 dana od dana objavljivanja poziva ili dostave poziva, na zapisnik kod nadležnog organa ili u pisanom obliku. (6) Izuzetno, ukoliko u postupku sudjeluje više od 10 stranaka iz stava (2) ovog člana, organ kod kojeg se vodi postupak izdavanja urbanističke saglasnosti poziva stranke radi uvida u idejni projekat putem javnog poziva. (7) Ako stranka u postupku ne pristupi uvidu u projekat u roku iz stava (5) ovog člana, smatrat će se da je stranci pružena mogućnost uvida u idejni projekt, te isti iz toga razloga ne može tražiti obnovu postupka. (8) Ako investitor uz zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti priloži ovjereno pisano izjašnjenje - izjavu pojedinih stranaka u postupku, nadležni organ te subjekte neće pozivati na uvid u idejni projekat i sudjelovanje u postupku. (9) Stranke u postupku se nakon uvida u idejni projekat moraju izjasniti o urbanističkotehničkim uslovima za izgradnju građevine izrađenim prema važećem planskom dokumentu i namjeni površine za predmetnu građevinsku parcelu, zatim o položaju i veličini otvora, položaju krovnih ploha i veličini strehe, načinu odvodnje oborinskih voda, položaju, veličini i gabaritima glavnih, pomoćnih i gospodarskih objekata, kao i uređaja građevine koji mogu imati štetna zračenja i proizvoditi nedozvoljenu buku. Član 72. (Sadržaj urbanističke saglasnosti) (1) Rješenje o urbanističkoj saglasnosti sadrži: a) granice pripadajućeg zemljišta–građevinske parcele, b) podatke o namjeni, položaju i oblikovanju građevine, odnosno zahvata u prostoru, c) izvod iz planskog dokumenta, odnosno iz stručne ocjene, na osnovu kojih se izdaje urbanistička saglasnost, d) urbanističko-tehničke uslove, e) mišljenja s podacima i saglasnostima nadležnih javnih preduzeća i drugih nadležnih organa i službi, f) posebne uslove i obaveze u vezi sa zaštitom okoliša, ukoliko je to predviđeno drugim propisima, g) obaveze u pogledu ispitivanja inženjerskogeoloških i geomehaničkih uslova tla, h) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba, posebno u odnosu na prava osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, i) uslove upravljanja građevinskim otpadom i uslove reciklaže građevinskog otpada, ukoliko su propisani posebnim propisom, j) iznos troškova uređenja građevinskog zemljišta, odnosno uslove za uređenje građevinskog zemljišta, ako se građenje vrši na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz korišetnja odnosnog zemljišta, k) druge podatke i uslove od značaja za odobravanje promjene u prostoru. (2) Urbanistička saglasnost se izdaje za cijelu građevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju građevine i drugi zahvat u prostoru. (3) Ukoliko Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, u postupku prikupljanja podataka i uslova za konkretnu lokaciju utvrdi da predložena zamisao o korištenju zemljišta, odnosno gradnji građevine, nije u skladu s planskim dokumentima, ili nije dobijeno pozitivno mišljenje nadležnih sudionika u procesu donošenja urbanističke saglasnosti, odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnost. Član 73. (Važenje urbanističke saglasnosti) (2) Urbanistička saglasnost važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti i u tom se periodu može podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenja. (3) Izuzetno, važenje urbanističke saglasnosti može se produžiti za još jednu godinu. Član 74. (Žalba na rješenje o urbanističkoj saglasnosti) (1) Protiv rješenja o urbanističkoj saglasnosti općinskog organa uprave nadležanog za poslove prostornog uređenja stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu. (2) Rok za podnošenje žalbe je 15 dana od dana dostave rješenja stranci. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 809 (3) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Član 75. (Urbanistička saglasnost za privremene građevine i zahvate u prostoru) (1) Urbanistička saglasnost za privremene građevine, zahvate u prostoru, ili za privremene namjene na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u planskom dokumentu, izdaje se samo izuzetno i s organičenim rokom važenja, odnosno, najdalje do privođenja zemljišta konačnoj namjeni. (2) Urbanistička saglasnost mora sadržavati obavezu investitora da, po isteku roka iz stava (1) ovog člana, privremenu građevinu mora ukloniti, a zemljište mora dovesti u prvobitno stanje o svom trošku i bez prava na naknadu. (3) Ukoliko investitor ne izvrši obavezu iz stava (2) ovog člana, nadležni urbanističkograđevinski inspektor naredit će uklanjanje privremene građevine, te dovođenje zemljišta u prvobitno stanje na teret investitora. (4) U slučaju da, zbog ranijeg privođenja zemljišta trajnoj namjeni, nastane potreba da se privremena građevina ukloni prije isteka roka utvrđenog u urbanističkoj saglasnosti shodno stavu (1) ovog člana, organ nadležan za izdavanje urbanističke saglasnosti, dužan je po izdavanju urbanističke saglasnosti za trajnu građevinu blagovremeno obavijestiti investitora privremene građevine o potrebi i novom roku njenog uklanjanja. Član 76. (Urbanistička saglasnost za građenje građevina i izvođenje drugih zahvata van urbanih područja) Za gradnju građevina i izvođenje drugih zahvata u prostoru na građevinskom zemljištu izvan granica urbanih područja i građenju građevina izvan granica građevinskog zemljišta iz člana 11. stav (2) ovog Zakona, urbanistička saglasnost se izdaje na osnovu uslova iz Prostornog plana Kantona ili općine. POGLAVLJE X - PROCES GRAĐENJA I VRŠENJA DRUGIH ZAHVATA U PROSTO RU Odjeljak A - Obavezna tehnička svojstva građevine Član 77. (Sigurnost građevine) (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da se postigne sigurnost građevine u cjelini, kao i u svakom njenom elementu. (2) Sigurnost, u smislu ovog Zakona, je sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da zadrži sva bitna tehnička svojstva tokom predviđenog vremena trajanja, a to su: a) mehanička otpornost i stabilnost, b) bezbjednost u slučaju požara, c) zaštita života i zdravlja korisnika, d) pristupačnost, e) zaštita korisnika od ozljeda, f) zaštita od buke i vibracija, g) ušteda energije i toplinska zaštita, h) otpornost na vanjske utjecaje i zaštita od negativnog djelovanja na okoliš. (3) Građenjem i korištenjem građevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr. (4) Tehnička svojstva bitna za građevinu iz stava (2) ovog člana propisuju se detaljnije pravilnicima i drugim tehničkim propisima utemeljenim na BAS-standardima, uz uvažavanje evropskih standarda, i u skladu sa međunarodnim načelima harmonizacije tehničkog zakonodavstva. Član 78. (Mehanička otpornost i stabilnost) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da, tokom građenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzrokuju: a) rušenje građevine ili njenog djela, b) deformacije nedopuštenog stepena, c) oštećenja građevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, d) nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Broj 12 - Strana 810 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 79. (Zaštita od požara) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da se u slučaju požara: a) očuva nosivost konstrukcije tokom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom, b) spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, c) spriječi širenje vatre na susjedne objekte, d) omogući bezbjedno izmještanje korisnika, e) omogući odgovarajuću zaštitu spasitelja. Član 80. (Zaštita života i zdravlja) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da udovoljava uslovima zaštite života i zdravlja ljudi, te da ne ogrožava radni i životni okoliš, posebno zbog: a) oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (zagađivanje zraka), b) opasnih zračenja, c) udara struje, d) eksplozija, e) zagađivanja voda i tla, f) neodgovarajućeg zbrinjavanja krutog otpada, g) neodgovarajuće odvodnje otpadnih voda, drugog tekućeg otpada ili dima, h) sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na unutarnjim površinama, i) mehanički pokretne opreme i dijelova unutar ili oko građevine. Član 81. (Zaštita od ozljeda) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da se tokom njenog korištenja izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije. Član 82. (Uklanjanje arhitektonskih barijera) (1) Građevine sa više stambenih jedinica, javni objekti, te uslužni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgrađeni tako da je osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima trajno osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uslovi iz stava (1) ovog člana definisani su Uredbom o prostornim standardima, urbanističkotehničkim uslovima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih prepreka za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima („Službene novine Federacije BiH“, broj: 48/09). (3) U građevinama iz stava (1) ovog člana za koje je izdano odobrenje za građenje ili koje su izgrađene prije donošenja ovog Zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima uklonit će se u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera izdaje organ uprave nadležan za izdavanje odobrenja za građenje, na zahtjev osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ili njenog staratelja, odnosno udruženja. Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omogućavanje slobodnog pristupa građevini i kretanja u građevini osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik građevine, odnosno investitor. Član 83. (Zaštita od buke i vibracija) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da nivoi buke u građevini i njenoj okolini ne prelaze dopuštene vrijednosti za njenu namjenu, određene posebnim propisom. Član 84. (Ušteda energije i toplinska zaštita) Građevina i njeni uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektovani i izgrađeni u skladu sa tehničkim standardima, a na način da, u odnosu na lokalne klimatske prilike, potrošnja energije bude optimalna, odnosno ispod propisanog nivoa. Pri tome u građevini moraju biti osigurani zadovoljavajući toplinski uslovi, u skladu sa posebnim propisima. Član 85. (Otpornost na vanjske utjecaje i zaštita od djelovanja na okoliš) (1) Građevina mora biti projektovana, izgrađena i održavana tako da se zaštiti od destruktivnog djelovanja vanjskih utjecaja (klimatsko-meteorološki, antropogeni i sl.), odnosno da se osigura planirani vijek trajanja građevine. (2) Zaštita od negativnog djelovanja na okoliš podrazumijeva da su pri projektovanju građevine primijenjena raspoloživa tehnika i saznanja koja osiguravaju da će pri izgradnji i upotrebi građevine utjecaj na okoliš biti u skladu sa propisanim kriterijima. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 811 Član 86. (Odstupanje od tehničkih svojstava građevine) (1) U slučaju rekonstrukcije ili sanacije građevine koja je spomenik kulture, ako nije proglašena nacionalnim spomenikom, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovog poglavlja, ukoliko takvo odstupanje ne utiče negativno na život i zdravlje ljudi. (2) Saglasnost za odstupanje, na zahtjev investitora, daje nadležni organ uprave za građenje uz prethodnu saglasnost kantonalnog, odnosno federalnog organa nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine. (3) Saglasnost iz stava (2) ovog člana neće se izdati ako tehničkim rješenjem ili drugom mjerom nije na odgovarajući način riješeno odstupanje od bitnih tehničkih svojstava za građevinu. Član 87. (Građevinski proizvodi i oprema) (1) Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako je njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti s utvrđenim posebnim propisima, normativima i standardima. (2) Građevinski proizvodi, materijali i oprema proizvedeni u inostranstvu moraju imati certifikat o usklađenosti istih sa propisima, normativa i standardima u Bosni i Hercegovini. Član 88. (Energetska svojstva građevine) (1) Prije izdavanja odobrenja za upotrebu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja građevine ili njezinog dijela, mora se pribaviti potvrda o energetskim svojstvima građevine, koju izdaje ovlaštena osoba. (2) Ovlaštenje za izdavanje potvrde osobi iz stava (1) ovog člana izdaje Federalno Ministarstvo. Član 89. (Ispitivanje svojstava građevine) (1) Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, te prethodna istraživanja bitna za projektovanje, građenje ili održavanje građevina, obavljaju ovlaštene osobe. (2) Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stava (1) ovoga člana daje i oduzima Ministar Federalnog Ministarstva. Odjeljak B - Učesnici u građenju Član 90. (Učesnici u građenju) (1) Učesnici u građenju su : a) investitor, b) projektant, c) revident, d) izvođač, e) nadzorni organ. (2) Odnosi između investitora i drugih učesnika u građenju iz stava (1) ovog člana uređuju se ugovorom. Član 91. (Investitor) (1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i vrše drugi zahvati u prostoru u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Investitor koji gradi u svoje ime, a za račun nepoznatog kupca (stanovi i druge građevine za tržište) može biti projektant i izvođač, dok reviziju glavnog projekta i stručni nadzor mora povjeriti neovisnoj pravnoj osobi registrovanoj za poslove projektovanja i nadzora. (3) Kada je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno-poslovni objekat, može sam projektovati i graditi u dijelu za koji je stručno osposobljen, uz uslov da ima najmanje srednju stručnu tehničku spremu arhitektonsko-građevinske, mašinske, elektro i tehnološke struke sa 3 godine radnog iskustva na poslovima projektovanja i izgradnje. (4) Kada je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno-poslovni objekat, može sam graditi uz uslov da obezbjedi projekat i stručni nadzor za sve faze građenja. (5) Investitor nije dužan osigurati stručni nadzor za jednostavne građevine iz člana 107. ovog Zakona. Broj 12 - Strana 812 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 92. (Projektant) (1) Projektant, prema ovom Zakonu, može biti pravna osoba registrovana za obavljanje poslova projektovanja. (2) Izuzetno, projektant može biti i fizička osoba u slučajevima iz člana 91. ovog Zakona. (3) Projektant je dužan osigurati unutrašnju kontrolu projekta u pogledu primjene važećih propisa i međusobne usaglašenosti svih faza projekta. Član 93. (Revident projekta) (1) Reviziju projektne dokumentacije vrši pravna osoba registrovana za poslove projektovanja (u daljem tekstu: revident). (2) Reviziji projekta podliježu svi glavni, odnosno izvedbeni projekti stambenih i stambeno–poslovnih objekata, javnih objekata, poslovnih i privrednih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo, osim stambenih i stambeno poslovnih objekata razvijene bruto površine do 300 m2 i jednostavnih poljoprivrednih objekata razvijene bruto površine do 400 m2, te privrednih objekata razvijene bruto površine do 600 m2. (3) Odgovorni revident i revident ne može biti osoba koja je, u cjelosti ili djelimično učestvovala u izradi projektne dokumentacije ili ako je ta projektna dokumentacija u cjelosti ili djelimično izrađena ili nostrificirana kod pravne osobe u kojoj je zaposlen. Član 94. (Izvođač) (1) Građenjem, odnosno izvođenjem radova na građevini, prema ovom Zakonu, može se baviti pravna osoba registrovana za obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: izvođač). (2) Izuzetno, građenjem, odnosno izvođenjem radova na građevini, prema ovom Zakonu, može se baviti i fizička osoba u slučajevima iz člana 91. ovog Zakona, kao i fizička osoba registrovana za obavljanje te djelatnosti, i to za individualne stambene i stambeno–poslovne objekte korisne površine do 400 m2 ili pomoćne objekte korisne površine do 200 m2. Član 95. (Nadzorni organ) (1) Nadzorni organ je pravna osoba registrovana za poslove građenja i/ili projektovanja, koja u ime investitora obavlja nadzor nad građenjem objekta. (2) Nadzor nad građenjem investitor ne može povjeriti istoj pravnoj osobi kojoj je povjerio građenje svoje građevine. Član 96. (Stručni ispit) Stručne osobe raznih specijalnosti koje kod pravnih osoba, učesnika u građenju iz člana 90. ovog Zakona, obavljaju stručne poslove projektovanja, revizije projektne dokumentacije, građenja, nadzora nad građenjem, moraju imati položen stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnih ispita iz oblasti arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike, mašinstva i saobraćaja ("Službene novine Federacije BiH", broj: 9/06 i 6/08). Član 97. (Uslovi koje učesnici u građenju moraju ispunjavati) U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti učesnici u građenju iz člana 90. ovog Zakona moraju ispunjavati uslove i pridržavati se odredbi Uredbe o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju koju će donijeti Vlada Kantona. Član 98. (Ovlaštenje Ministarstva) (1) Nakon registracije, pravne osobe registrovane za obavljanje poslova projektovanja i građenja, a čije je sjedište na području Kantona, dužne su pribaviti ovlaštenje Ministarstva za obavljanje tih djelatnosti. (2) Osobe iz stava (1) ovog člana koje se pored osnovne djelatnosti bave i revizijom projektne dokumentacije i nadzorom nad građenjem moraju pribaviti ovlaštenje Ministarstva i za obavljanje tih poslova. (3) Ministarstvo vodi registar izdanih ovlaštenja iz stava (1) i (2) ovog člana. (4) Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stava (1) i (2) ovog člana važi 4 godine od dana izdavanja, te su nakon tog roka osobe iz stava (1) i (2) ovog člana obavezne pribaviti novo ovlaštenje. (5) Osobe koje nemaju sjedište na području Kantona, a žele da obavljaju poslove iz stava (1) i (2) ovog člana na području Kantona, dužne su pribaviti potvrdu Ministarstva o ispunjavanju 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 813 uslova za obavljanje tih poslova propisanih ovim Zakonom. (6) Uredbom o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju iz člana 97. ovog Zakona utvrdit će se i uslovi za izdavanje ovlaštenja, način izdavanja ovlaštenja i vođenje registra izdatih ovlaštenja. Član 99. (Obavljanje stručnih poslova) Stručne poslove projektovanja, revizije projektne dokumentacije, građenja i nadzora nad građenjem za učesnike u građenju iz člana 90. ovog Zakona ne mogu obavljati državni službenici i namještenici zaposleni u organima uprave nadležnim za poslove prostornog uređenja i građenja. Odjeljak C - Inžinjerska komora Član 100. (Inžinjerska komora) (1) Radi unapređenja uslova za obavljanje stručnih poslova u oblasti prostornog uređenja i planiranja, projektovanja, građenja i drugih relevantnih oblasti za stanje u prostoru, radi provođenja i zaštite javnog interesa u obavljanju poslova i pružanju usluga iz tih oblasti, radi zaštite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stručnih potreba, te radi organizovanog nastupa pripadnika profesije prema državnim tijelima i organima, udruženjima, tržištu i ukupnom društvenom okruženju, na području Kantona se osniva Inžinjerska komora (u daljem tekstu: Komora). (2) Komora je pravna osoba i ima svoj statut kojim se uređuje organizacija, način obavljanja poslova, prava i obaveze njenih članova. (3) Na Statut Komore saglasnost daje Ministarstvo. (4) Osnivači, a ujedno i članovi Komore su diplomirani inžinjeri, inžinjeri i tehničari arhitektonske, građevinske i drugih struka koje učestvuju u pojedinim fazama procesa građenja građevina, koji imaju odgovarajuće stručno zvanje i koji su dobrovoljno pristupili u članstvo Komore u skladu sa odredbama Statuta Komore, a koji ispunjavaju i druge propisane kriterije. Član 101. (Poslovi koje obavlja Komora) Komora obavlja sljedeće poslove: a) utvrđuje profesionalna prava i dužnosti i etičke norme ponašanja članova u obavljanju poslova izrade planova, projektovanja, nadzora, revizije i izvođenja radova, b) organizuje sudove časti za utvrđivanje povreda profesionalnih standarda, c) vodi evidenciju sudionika u građenju, d) brine o trajnom stručnom uzdizanju svojih članova i kandidata za članove Komore, te s tim u vezi uspostavlja i unapređuje razne oblike stručne i naučne saradnje s odgovarajućim organima, institucijama i asocijacijama, e) analizira stanje regulative u oblasti prostornog planiranja i građenja, predlaže izmjene i razvoj integralne regulative, f) organizuje sistem informisanja članova i ukupne javnosti o stanju i problemima, te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja prostornog uređenja i graditeljstva, g) daje stručne savjete iz svog djelokruga pojedincima i organizacijama, h) ostvaruje saradnju sa drugim inžinjerskim komorama i njihovim međunarodnim asocijacijama, i) afirmira materijalne i druge interese ovlaštenih planera, projektanata i izvođača. Član 102. (Organizacija Komore) (1) Organi Komore su: Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i predsjednik. (2) Komora je organizovana po matičnim grupama za prostorne planere i urbaniste, projektante i izvođače radova, odnosno na pojedine sekcije (subspecijalnosti) unutar tih glavnih grupa. (3) Radom matične sekcije upravlja Izvršni odbor grupe, odnosno sekcije. (4) Komora i njene matične sekcije mogu biti organizovane i po teritorijalnom principu kao općinske komore. (5) Ostala pitanja bliže se određuju Statutom Komore. Broj 12 - Strana 814 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 103. (Finansiranje Komore) (1) Komora stiče sredstva za rad od članarine, te od sponzorstva, donacija, poklona i drugih izvora u skladu sa zakonom. (2) Nadzor nad zakontošću rada Komore vrši Ministarstvo. Odjeljak D - Projektna dokumentacija za građenje građevina i vršenje zahvata u prostoru Član 104. (Projektna dokumentacija) (1) Građenje građevina i vršenje zahvata u prostoru vrši se osnovu projektne dokumentacije. (2) Prema vrsti i nivou razrade projektna dokumentacija se razvrstava na: a) idejni projekat, b) glavni projekat, c) izvedbeni projekat, d) projekat izvedenog stanja. (3) Ministarstvo će svojim propisom utvrditi listu građevina za koje je potrebno izraditi izvedbeni projekt. Član 105. (Izrada, sadržaj, označavanje i čuvanje, revizija i nostrifikacija projektne dokumentacije) Izrada, sadržaj, označavanje i čuvanje, revizija i nostrifikacija projektne dokumentacije vrši se u skladu sa Uredbom koju će donijeti Vlada Kantona. Odjeljak E - Odobravanje građenja Član 106. (Odobrenje za građenje) (1) Građenju i rekonstrukciji građevina i izvođenju drugih zahvata u prostoru može se pristupiti samo na osnovu pravosnažnog odobrenja za građenje (u daljem tekstu: odobrenje za građenje), osim u slučajevima iz člana 107. ovog Zakona. (2) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijele građevine, odnosno dijela građevine koja čini tehničko-tehnološku cjelinu. Član 107. (Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za građenje) (1) Odobrenje za građenje nije potrebno za: a) radove na održavanju i rehabilitaciji postojeće građevine, koji se prema ovom Zakonu ne smatraju rekonstrukcijom, b) građenje grobnice, c) građevine kojima se mijenja djelatnost, ali ne mijenja namjena u smislu odredbi ovog Zakona, d) uređenje okućnice individualnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva građenje: ograda (osim s ulične strane), staza ili platoa, potpornih zidova visine do 1,0 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka površine do 20 m², vrtnog ognjišta površine do 1,5 m² i visine do 3 m, e) pomoćnih građevina namijenjenih redovnoj upotrebi individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva: nadstrešnicu ili staklenik za bilje bruto površine do 20 m² i visine vijenca do 4 m, cisternu za vodu zapremine do 10 m³, septičku jamu zapremine do 10 m³, f) postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj proizvodnji bruto tlocrtne površine do 40 m² i visine vijenca do 4 m od nivoa okolnog tla, g) privremenih građevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odobrenih po posebnom propisu sa najdužim rokom trajanja do 90 dana nakon čega se građevina mora ukloniti, h) montažnih objekata i kioska gotove konstrukcije površine do 12 m², i) dječjeg igrališta i temelja stabilnih dječjih igračaka, j) nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju, k) reklamnog panoa površine do 12 m², l) kablovskih i zračnih priključaka na niskonaponsku, PTT i CATV mrežu, kao i priključaka građevine sa važećim odobrenjem za građenje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin), m) sportskih terena bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet i slično), n) radova na stubištima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 815 kretanja u građevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima, o) radova na zamjeni i dopuni opreme. (2) Radovi iz stava (1) ovog člana mogu se izvoditi bez odobrenja za građenje, samo ako su prethodno riješeni imovinskopravni odnosi i da o tome postoji valjan dokaz, da je dobijena lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost, da je plaćena naknada za uređenje građevinskog zemljišta u skladu sa posebnim propisom, da je izrađena odgovarajuća projektna dokumentacija za izvođenje radova, te da je sačinjen elaborat o iskolčenju građevine. Član 108. (Organi nadležni za izdavanje odobrenja za građenje) (1) Odobrenje za građenje izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove građenja na čijem se području građevina gradi, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. (2) Izuzetno od prethodnog stava, Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje za građevine i zahvate u prostoru definisane članom 64. stav (3) ovog Zakona. Član 109. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnosi investitor organu uprave iz člana 108. ovog Zakona. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje prilaže se: a) lokacijska informacija, odnosno pravosnažna urbanistička saglasnost, b) uvjerenje o cijepanju građevinske parcele, ukoliko nije provedeno u katastarskom operatu, c) dokaz o pravu građenja na predmetnoj lokaciji - izvod iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, sa upisom investitora kao vlasnikom nekretnine, pravosnažna sudska odluka ili pravosnažno rješenje nadležnog organa na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo korištenja radi građenja, ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva ili građenja, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljišta i/ili nekretnine, ugovor o koncesiji kojim se stiče pravo građenja, pisana saglasnost vlasnika nekretnine data pred notarom, d) tri primjerka glavnog projekta, e) pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta, f) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima kada je potrebna, g) elaborati o istražnim radovima, te tehnološki elaborat ako je potreban, h) pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu komunalnih ili drugih javnih preduzeća, koji su pribavljeni u toku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, i) detaljan plan upravljanja građevinskim otpadom, j) drugi prilozi određeni ovim i posebnim zakonima. (3) Za građenje na zemljištu ili građevini koja je u vlasništvu više osoba, dokazom o pravu građenja smatra se izvod iz zemljišne knjige i notarski ovjerene saglasnosti svih suvlasnika. Član 110. (Postupak izdavanja odobrenja za građenje) (1) U postupku izdavanja odobrenja za građenje primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno. (2) Organ uprave nadležan za poslove građenja dužan je u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrditi da li je glavni projekt izrađen u skladu sa uslovima datim u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti, te uslovima koji su propisani odrebama ovog Zakona i posebnim propisima. (3) Ako su ispunjeni uslovi dati u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti, te uslovi propisani ovim Zakonom i posebnim propisima, organ uprave nadležan za poslove građenja dužan je izdati rješenje o odobrenju za građenje u roku od 20 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (4) Kada organ uprave nadležan za poslove građenja utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje, dužno je o tome pisano obavijestiti investitora u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (5) Ukoliko investitor u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti, ne otkloni nedostatke ili pisano ne obavijesti organ uprave nadležan za poslove građenja o nemogućnosti ispunjavanja potrebnih uslova u zadanom roku, nadležni Broj 12 - Strana 816 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. organ rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje. Član 111. (Sadržaj odobrenja za građenje) (1) Rješenje o odobrenju za građenje sadrži: a) podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime i prezime, sa sjedištem, odnosno adresom), b) podatke o građevini za koje se izdaje odobrenje, sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti građevine, sa oznakom katastarske čestice, c) naziv glavnog projekta, sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekat i imenom odgovornog projektanta, d) izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja za građenje, e) rok za početak izvođenja radova, f) obavezu investitora da prijavi početak izvođenja radova nadležnoj građevinskoj inspekciji 8 dana prije otpočinjanja radova, g) druge podatke od značaja za specifičnu lokaciju i građevinu. (2) Ako je poslije izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti došlo do promjene investitora, novom investitoru se može izdati odobrenje za građenje na njegovo ime, ako priloži dokaz o pravu građenja, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasništva na građevini koja je predmet izdavanja odobrenja za građenje. (3) Nadležni organ dužan je poslati kopiju odobrenja za građenje nadležnoj građevinskoj inspekciji. (4) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje, dužno je kopiju odobrenja dostaviti nadležnoj općinskoj službi na čijoj se teritoriji gradi građevina. (5) Glavni projekat je sastavni dio odobrenja za građenje, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom ovlaštenog službenika i pečatom organa uprave nadležnog za poslove građenja koji je to odobrenje izdao. Član 112. (Stranke u postupku izdavanja odobrenja za građenje) Stranka u postupku izdavanja odobrenja za građenje je investitor. Član 113. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje odbiti će se rješenjem: a) ako se u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrdi da glavni (izvedbeni) projekat nije usklađen sa uslovima iz lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, b) ako glavnim projektom nisu ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, drugim zakonima i/ ili posebnim propisima donesenim na osnovu tih zakona, c) ako se uviđajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na građevinskoj parceli ne podudara sa glavnim projektom. (2) Prije izdavanja odobrenja za građenje nadležni organ uprave je dužan izvršiti uviđaj o stanju na terenu. Član 114. (Žalba na rješenje o odobrenju za građenje) (1) Protiv rješenja o odobrenju za građenje koje donosi općinski organ uprave nadležan za poslove građenja, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja Ministarstva o odobrenju za građenje ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Član 115. (Izmjene i/ili dopune odobrenja za građenje) (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje ako tokom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rješenja datih glavnim projektom, na osnovu kojeg je izdano odobrenje za građenje ili uslova datih u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti. (2) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje obavezno se podnosi prije poduzimanja bilo kakvih radova i zahvata na samoj građevini/gradilištu. (3) Izmjene i/ili dopune odobrenja za građenje vrše se po postupku izdavanja odobrenja za građenje. (4) Ako se u toku građenja promijeni investitor, novi investitor dužan je u roku od 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 817 30 dana podnijeti organu uprave nadležnom za poslove građenja zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje u vezi s promjenom investitora. (5) Novi investitor dužan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje priložiti: a) važeće odobrenje za građenje, b) dokaz o pravu građenja na navedenoj nekretnini, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasništva na građevinu koja je predmet izmjene odobrenja za građenje. (6) Zahtjev za izmjenu imena investitora u odobrenju za građenje, novi investitor može podnijeti sve do izdavanja odobrenja za upotrebu građevine. Član 116. (Prestanak važenja odobrenja za građenje) (1) Odobrenje za građenje prestaje važiti ako se sa radovima na građevini za koju je izdano odobrenje za građenje ne započnu u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti odobrenja. (2) Važenje odobrenja za građenje može se, posebnim rješenjem, na zahtjev investitora produžiti za još jednu godinu ako se nisu promjenili uslovi prema kojima je izdano odobrenje za građenje. (3) Zahtjev iz stava (2) ovog člana investitor mora podnijeti nadležnom organu uprave koji je izdao ranije odobrenje za građenje najmanje 15 dana prije prestanka važenja tog odobrenja. Odjeljak F - Posebni slučajevi građenja Član 117. (Građenje u slučaju neposredne opasnosti) (1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih događaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za građenje mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno uklanjanju štetnih posljedica. (2) Građevina iz stava (1) ovog člana mora se ukloniti kada prestane potreba za njezino korištenje. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno ishoditi odobrenje za građenje u roku od 6 mjeseci po prestanku potrebe njenog korištenja. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja iz stava (1) ovog člana, neovisno o stepenu oštećenja, građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez prethodnoga izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti. (4) Organ uprave nadležan za poslove građenja obavezan je za građevine iz stava (3) ovog člana izdati odobrenje za građenje u skladu s odobrenjem za građenje na osnovu kojeg je građevina izgrađena. (5) Ako se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova građevine, nadležni organ uprave za poslove građenja može od investitora zahtijevati da priloži tehničku dokumentaciju za sanaciju građevine i ateste o izvršenim ispitivanjima konstrukcije građevine. U tom slučaju organ uprave na temelju priložene dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju, koje mora biti usklađeno sa odobrenjem za građenje na osnovu kojeg je građevina izgrađena. (6) Odobrenjem za građenje iz stava (4) ovog člana utvrdiće se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane građevine. Član 118. (Izdavanje odobrenja za građenje za složenu građevinu) (1) Odobrenje za građenje izdaje se, po pravilu, za građenje cijele građevine. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, na zahtjev investitora, odobrenje za građenje može se izdati i za dijelove građevine, ukoliko se radi o građenju složene građevine, a čiji dijelovi predstavljaju zasebnu funkcionalnu cjelinu. (3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje prema odredbi stava (2) ovog člana, investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu. (4) Načelnim odobrenjem za građenje, na zahtjev investitora, određuju se dijelovi složene građevine, funkcionalne i/ili tehnološke veze između dijelova složene građevine, te redoslijed izdavanja pojedinačnih odobrenja za građenje. (5) Glavni projekat dijela složene građevine za koji se izdaje odobrenje za građenje mora biti izrađen u skladu sa idejnim projektom cijele složene građevine, lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnošću, odredbama ovog zakona i posebnih zakona. (6) Na osnovu načelnog odobrenja za građenje može se pristupiti izvođenju pripremnih radova. Broj 12 - Strana 818 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (7) Uz zahtjev za izdavanje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu prilaže se: a) lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost za cijelu složenu građevinu, b) izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih objekata (situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajuće razmjere), c) tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine, d) popis dijelova složene građevine sa redoslijedom kako će se izdavati pojedinačna odobrenja za građenje, e) popis pripremnih radova i koje treba izvesti, f) okolinska dozvola ili detaljan plan upravljanja građevinskim otpadom, g) drugi nacrti i podaci, zavisno od složenosti građevine, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. (8) Uz zahtjev iz stava (7) ovog člana može se, umjesto idejnog, priložiti glavni projekat cijele složene građevine. (9) Načelno odobrenje za građenje može se izdati i za izvođenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodnih, saobraćajnih i infrastrukturnih građevina, pod uslovom da takvi radovi, odnosno dijelovi građevine, imaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju, idejni projekt i lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost za cijelu građevinu, te da predstavljaju građevinsku i tehničku cjelinu, a da izgradnja cijele građevine traje više godina. (10) Izdavanje načelnog odobrenja za građenje vrši se po postupku izdavanja odobrenja za građenje. (11) Načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu, na osnovu kojeg se izdaju pojedinačna odobrenja za građenje, prestaje važiti u roku od pet godina od dana pravosnažnosti. (12) Važenje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu može se produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili urbanistički uslovi i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdato odobrenje za upotrebu. Član 119. (Odobrenje za građenje za pripremne radove) (1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na osnovu odobrenja za građenje za pripremne radove. (2) Odobrenje za građenje za pripremne radove mora sadržavati popis pripremnih radova. (3) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, odobrenje za građenje potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rješavanje imovinsko– pravnih pitanja, kao i za građevine i radove koji mogu biti opasni za ljudske živote i zdravlje te saobraćaj i okoliš i to: a) za asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl., koji će se koristiti za građenje više građevina kroz duži vremenski period, b) za dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom, c) za složenije radove koji mogu uticati na ljudske živote i zdravlje ili na stabilnost građevine. (4) Odobrenjem za građenje iz stava (2) ovog člana moraju se odrediti uslovi i rok u kojem se građevine izgrađene na osnovu odobrenja za građenje za pripremne radove moraju ukloniti. (5) Prethodni radovi istražnog karaktera (prethodne studije, istraživanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rješenja, izrada investicijskog programa, prikupljanje podataka za projektovanje i drugi radovi koji služe za izradu projektne dokumentacije i za donošenje odluke o izgradnji investicijskog objekta) izvode se na osnovu lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i dokaza o pravu građenja iz člana 109. stav (2) tačka d) ovog Zakona. Član 120. (Odobrenje za građenje za privremene građevine) (1) Za postavljanje privremenih građevina iz člana 4. stav (1) tačka ff) ovog Zakona, izdaje se odobrenje za građenje za privremene građevine. (2) Odobrenjem za građenje iz stava (1) ovog člana mora se odrediti rok u kojem je investitor dužan o svom trošku ukloniti privremenu građevinu. (3) Rok za uklanjanje privremene građevine iz stava (2) ovog člana ne može biti duži od tri godine. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 819 Odjeljak G - Gradilište Član 121. (Prijava građenja) (1) Investitor je dužan organu uprave nadležnom za izdavanje odobrenja za građenje i nadležnoj inspekciji pisano prijaviti početak građenja sa podacima o izvođaču radova i nadzornom organu, najkasnije u roku od 8 dana prije početka radova. (2) Ukoliko je došlo do prekida radova za period duži od 3 mjeseca, investitor je dužan pisano prijaviti nastavak radova u svemu kao u prethodnom stavu. (3) Nadležna inspekcija je dužna da planira i izvrši prvi inspekcijski pregled na gradilištu u roku od 8 dana od dana prijave početka radova, kako bi provjerila ispunjavanje zakonom propisanih uslova za početak gradnje. Član 122. (Iskolčavanje građevine) (1) Prije početka građenja vrši se iskolčavanje građevine u skladu sa uslovima utvrđenim na osnovu odobrenja za građenje i pripadajuće lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, te na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta za koji je izdato pripadajuće odobrenje za građenje. (2) Iskolčavanje građevine vrši organ nadležan za geodetske i katastarske poslove ili pravna ili fizička osoba registrovana za obavljanje geodetske djelatnosti u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima koji regulišu ovu oblast. (3) O iskolčavanju građevine sačinjava se elaborat, čiji se jedan primjerak dostavlja nadležnoj građevinskoj inspekciji, organu uprave nadležnom za izdavanje odobrenja za građenje i investitoru. (4) Za štetu proisteklu iz pogrešnog iskolčavanja građevine odgovara osoba koja je vršila iskolčavanje po općim propisima o naknadi štete. (5) Urbanističko–građevinski inspektor dužan je provjeriti da li je iskop temelja građevine urađen u skladu sa elaboratom o iskolčenju, odobrenju za građenje građevine i odobriti nastavak radova. Član 123. (Uređenje gradilišta) Gradilište mora biti uređeno tako da u potpunosti ispunjava uslove iz Uredbe o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju. Član 124. (Dokumentacija na gradilištu) (1) Izvođač na gradilištu mora imati sljedeću dokumentaciju: a) rješenje o upisu u sudski registar, odnosno rješenje o obavljanju djelatnosti, b) ovlaštenje Ministarstva iz člana 98. ovog Zakona, c) akt o postavljenju voditelja građenja, odnosno voditelja pojedinih radova, d) rješenje o imenovanju nadzornog organa, e) odobrenje za građenje i glavni projekt, f) ovjerene izvedbene projekte, g) građevinski dnevnik, h) građevinsku knjigu, i) dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugrađenih materijala, proizvoda i opreme u skladu sa članom 87. ovog Zakona, j) geodetski elaborat o iskolčenju građevine, k) projekat uređenja gradilišta. (2) Izuzetno od stava (1) tačka h) ovog člana, građevinska knjiga na gradilištu nije potrebna za individualne stambene objekte i individualne stambeno-poslovne objekte, kao i za objekte za koje shodno odredbama člana 107. ovog Zakona nije potrebno izdavanje odobrenja za građenje. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, investitor i izvođač radova mogu ugovoriti vođenje građevinske knjige i u slučajevima iz prethodnog stava, osim za objekte predviđene članom 107. ovog Zakona, za koje nije potrebno izdavanje odobrenja za građenje. (4) Dokumentacija na gradilištu iz stava (1) ovog člana vodi se i čuva na način propisan Uredbom o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju. Odjeljak H - Bespravno izgrađene građevine Član 125. (Bespravno izgrađene građevine) (1) Građenje građevina bez pravosnažnog odobrenja za građenje nije dozvoljeno. (2) Građevine izgrađene bez odobrenja za građenje ne mogu se priključiti na uređaje i Broj 12 - Strana 820 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. instalacije komunalne i druge infrastrukture (vodovod, kanalizacija, elektrovod, toplovod, telekomunikacijski vodovi, javni put i dr.). (3) Vlasnici bespravno izgrađenih građevina nemaju pravo na naknadu u slučaju uklanjanja građevine na osnovu odluke ili rješenja nadležnog organa uprave. (4) Općina može propisati i druga ograničenja u slučajevima bespravne izgradnje. Član 126. (Naknadna akta o građenju) (1) Za bespravno izgrađene građevine može se naknadno izdati lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje ukoliko građevine svojom namjenom, veličinom, položajem i drugim karakteristikama ispunjava, u smislu ovog Zakona, urbanističkotehničke i druge uslove za pribavljanje lokacijske informacije, odnosno urbanistička saglasnost i odobrenja za građenje. (2) Izuzetno od odredaba prethodnog stava, naknadna lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost ne može se izdati za bespravno izgrađene građevine koje su izgrađene: a) suprotno namjeni utvrđenoj odgovarajućim planskim dokumentom, b) u zonama posebne namjene utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom, c) na zaštićenim područjima prirodnog i graditeljskog nasljeđa utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom, zakonskim propisima i odlukama nadležnih organa u toj oblasti, d) u prvoj i drugoj zaštitnoj zoni izvorišta vode za piće, osim ako odgovarajućim planskim dokumentom nije drugačije utvrđeno, e) u zaštitnim zonama i pojasevima saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom i zakonskim propisima u tim oblastima, f) u zaštitnim zonama i pojasevima vodne infrastrukture, definisanim odgovarajućim planskim dokumentom i zakonskim propisima u oblasti voda, g) u zonama eksploatacije mineralnih sirovima utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom, h) u zonama sporta, rekreacije i zaštitnog zelenila utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom, i) u zonama klizišta utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom i studijsko-analitičkim dokumentima, j) na poljoprivrednom zemljištu od I do IV bonitetne kategorije, dok se za to područje ne donese odgovarajući planski dokument. (3) Općine će svojom odlukom, u skladu sa ovim Zakonom, regulisati postupak, uslove i način izdavanja naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu, odnosno legalizacije bespravno izgrađenih građevina u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti za legalizaciju bespravno izgrađene građevine je do 31.12.2016. godine. (5) Nakon isteka roka iz stava (4) ovog člana općine ne mogu donositi odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata. Član 127. (Građevine koje se ne smatraju bespravno izgrađenim) Građevine izgrađene do 23.05.1974. godine bez odobrenja za građenje ne smatraju se bespravno izgrađenim građevinama. Član 128. (Usklađivanje općinskih odluka o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina) Općinske odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina donesene na osnovu odredaba Zakona o građenju (‘’Službeni glasnik Unsko - sanskog kantona’’, broj: 6/05 i 22/07), uskladit će se sa odredbama ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Odjeljak I - Odobrenje za upotrebu Član 129. (Odobrenje za upotrebu) (1) Izgrađena građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te izdati rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon što organ uprave nadležan za poslove građenja izda odobrenje za njenu upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu). (2) Odobrenje za upotrebu izdaje se nakon izvršenog tehničkog pregleda. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 821 Član 130. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor podnosi organu uprave koji je izdao odobrenje za građenje. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana prilaže se: a) kopija odobrenja za građenje, b) geodetski snimak građevine i parcele izrađen na katastarskoj podlozi, c) pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uslovima za održavanje građevine, odnosno pisanu izjavu investitora za objekte iz člana 91. stav (4) ovog Zakona, d) pisani izvještaj nadzora nad građenjem, e) ovjeren projekat izvedenog stanja, ukoliko je tokom građenja građevine došlo do odstupanja od glavnog projekta na osnovi kojeg je izdano odobrenja za građenje. (3) Izuzetno, za građevine za koje se izdaju naknadna akta o građenju, a koji su izgrađeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona, umjesto pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uslovima za održavanje građevine i pisanog izvještaja nadzora nad građenjem, investitor je dužan pribaviti nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke ili pravne osobe ovlaštene za obavljanje poslova nadzora nad građenjem, kojim potvrđuje da je građevina izgrađena prema propisima, da je tehnički ispravna i stabilna, odnosno da zadovoljava uslove upotrebljivosti konstrukcije. Član 131. (Tehnički pregled) (1) Tehničkim pregledom utvrđuje se da je građevina izgrađena u skladu sa projektnom dokumentacijom na osnovu koje je izdano odobrenje za građenje, tehničkim propisima i normativima, kao i posebnim propisima za odnosnu građevinu. (2) Nadležni organ uprave dužan je u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 130. ovog Zakona obaviti tehnički pregled građevine. (3) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda nadležni organ uprave dužan je obavijestiti investitora, predsjednika i članove komisije najkasnije 8 dana prije dana zakazanog za tehnički pregled. (4) Investitor je dužan na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih učesnika u građenju. (5) Investitor je dužan, najkasnije do dana tehničkog pregleda, komisiji dati na uvid projektnu dokumentaciju sa svim izmjenama i dopunama, na osnovu koje je izgrađena građevina, odnosno izvedeni radovi. (6) Članovi komisije za tehnički pregled moraju obaviti tehnički pregled u skladu sa odredbama ovog Zakona i Pravilnikom iz člana 138. ovog Zakona. (7) Troškove obavljanja tehničkog pregleda, koji se utvrđuju za svaki konkretan slučaj, snosi investitor. Član 132. (Komisija za tehnički pregled) (1) Nadležni organ uprave rješenjem imenuje stručnu komisiju za tehnički pregled (u daljem tekstu: komisija), i to predsjednika i članove komisije, u roku od 8 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 130. ovog Zakona. (2) Za predsjednika i članove komisije moraju se imenovati diplomirani inženjeri sa položenim stručnim ispitom i radnim iskustvom od 10 godina za građevine iz nadležnosti Ministarstva, odnosno sa radnim iskustvom od 5 godina za građevine iz nadležnosti općinskog organa uprave. (3) Broj članova komisije zavisi od vrste i složenosti građevine. (4) U komisiju se imenuje po jedan stručni član za svaku vrstu radova koje komisija pregleda (arhitektonski/građevinski, mašinski, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.). (5) U radu komisije učestvuju i ovlašteni predstavnici nadležnih organa i pravnih osoba koji, prema odredbama posebnih zakona, treba da učestvuju u radu komisije. (6) U radu komisije ne mogu učestvovati službene osobe koja su učestvovale u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, niti osobe koje su sudjelovale u izradi tehničke dokumentacije, reviziji glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i nadzoru nad građenjem. (7) Komisija sastavlja izvještaj o izvršenom tehničkom pregledu. Izvještaj potpisuju predsjednik komisije i svi članovi. (8) Izvještaj o tehničkom pregledu sadrži stručno mišljenje komisije da li se izgrađena Broj 12 - Strana 822 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. građevina može koristiti, odnosno staviti u pogon, ili su utvrđeni nedostaci na građevini. (9) Izvještaj o izvršenom tehničkom pregledu komisija je dužna dostaviti nadležnom organu uprave u roku od 8 dana od obavljenog tehničkog pregleda. (10) Ukoliko ovlašteni predstavnici iz stava (5) ovog člana nisu prisustvovali tehničkom pregledu, niti dostavili pisani izvještaj u roku od 8 dana nakon tehničkog pregleda, smatrat će se da je mišljenje tih organa i pravnih lica da nema nedostataka i da se može izdati odobrenje za upotrebu. (11) Nadležni organ uprave koji imenuje komisiju dužan je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv stručnim osobama da dostave dokaz o ispunjavanju uslova za učešće u komisijama. Javni poziv mora biti objavljen najmanje u jednom dnevnom listu. (12) Provjeru ispunjavanja uslova iz poziva iz stava (11) ovog člana vrši stručna komisija koju imenuje rukovodilac nadležnog organa uprave. Član 133. (Zaključak o otklanjanju nedostataka) (1) Ako su izvještajem Komisije utvrđeni nedostaci na građevini koje treba otkloniti, nadležni organ uprave donijet će zaključak kojim se utvrđuje rok za otklanjanje nedostataka, a najduže 90 dana. (2) Nadležni organ uprave donijet će rješenje, odnosno izdati odobrenje za upotrebu, tek nakon što se nedostaci iz stava (1) ovog člana uklone. Član 134. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbit će se: a) ako je građevina izgrađena bez odobrenja za građenje, b) ako su u toku građenja izvršene izmjene i/ ili dopune na građevini za koje nije izdata izmjena i/ili dopuna odobrenja za građenje, c) ako se u roku utvrđenom zaključkom ne otklone nedostaci na građevini koje je utvrdila komisija svojim izvještajem, d) ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za građenje, e) ako je u toku postupak građevinske inspekcije, f) ako se po izvještaju komisije utvrdi da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost građevine, po život ili zdravlje ljudi, okoliš, saobraćaj ili susjedne objekte. (2) U slučajevima iz stava (1) tačka f) ovoga člana, nadležni organ uprave preporučit će nadležnoj inspekciji da donese rješenje o uklanjanju građevine. Član 135. (Izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Odobrenje za upotrebu je upravni akt i u postupku njegovog izdavanja primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno. (2) Ukoliko je izvještajem komisije utvrđeno da se može izdati odobrenje za upotrebu za predmetnu građevinu, nadležni organ uprave dužan je u roku od 8 dana od prijema izvještaja o izvršenom tehničkom pregledu izdati odobrenje za upotrebu. Član 136. (Odobrenje za probni rad) (1) Nadležni organ uprave može, na prijedlog komisije, za građevinu koja po svom tehnološkom procesu, s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i postrojenja zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uslovom da je komisija utvrdila da je građevina izgrađena u skladu sa izdatim odobrenjem za građenje i da puštanje građevine u probni rad ne ugrožava život i zdravlje ljudi, okoliš i susjedne građevine. (3) Investitor je obavezan obezbijediti stručni nadzor nad probnim radom. Po isteku roka probnog rada i na osnovu pisanog izvještaja o izvršenom nadzoru nad probnim radom, komisija će predložiti nadležnom organu uprave izdavanje odobrenja za upotrebu. (4) Probni rad građevine iz stava (1) ovog člana može trajati najduže 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno složenim tehnološkim procesima, probni rad se može produžiti za još 12 mjeseci. Član 137. (Odobrenje za upotrebu za dio građevine) (1) Na zahtjev investitora, ako je to predviđeno glavnim projektom, odobrenje za upotrebu može se izdati za dio građevine, a prije završetka cijele građevine, u sljedećim slučajevima: 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 823 a) kad je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (most za pristup gradilištu, trafostanica, dalekovod i sl.), b) kada je u pitanju složena građevina iz člana 118. ovog Zakona, c) kada se određeni dio može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine. (2) U slučaju složene građevine odobrenja za upotrebu se izdaju prema uslovima utvrđenim načelnim odobrenjem za građenje, glavnim projektom i odobrenjem za građenje za taj dio građevine. (3) Nakon završetka složene građevine izdaje se jedno odobrenje za upotrebu za cijelu građevinu bez obzira na prethodno izdato jedno ili više pojedinačnih odobrenja za upotrebu za djelove složene građevine. Član 138. (Pravilnik o vršenju tehničkog pregleda) (1) Način vršenja tehničkog pregleda, način imenovanja članova komisije, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uslovima korištenja građevine, sadržaj izvještaja o izvršenom tehničkom pregledu, te naknade za vršenje tehničkog pregleda članovima Komisije uredit će se pravilnikom koji će donijeti ministar. (2) Pravilnik iz stava (1) ovog člana primjenjuje se i u postupcima u kojima odobrenje za upotrebu izdaje općinski organ uprave, osim u dijelu koji se odnosi na naknade za vršenje tehničkog pregleda članovima komisije, a koji će se urediti posebnim aktom općinskog načelnika. Član 139. (Žalbeni postupak) (1) Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu, odnosno rješenja o izdavanju odobrenja za upotrebu, koje donosi općinski organ uprave nadležan za poslove građenja, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja Ministarstva ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Član 140. (Građevine za koje nije potrebno odobrenje za upotrebu) (1) Za građevine izgrađene poslije 23.05.1974. godine, a do 31.12.1991. godine, uz uslov da posjeduju odobrenje za građenje, nije potrebno vršiti tehnički pregled, niti donositi odobrenje za upotrebu. (2) Za građevine za koje je izdato uvjerenje nadležne službe da se ne smatraju bespravno izgrađenim, uz posjedovanje dokaza o pravu građenja za predmetnu parcelu, nije potrebno vršiti tehnički pregled, niti donositi odobrenje za upotrebu. (3) Građevine iz stava (1) i (2) ovog člana mogu se upisati u zemljišnu knjigu, uz uslov da posjeduju odobrenje za građenje ili uvjerenje da se građevina ne smatra bespravno izgrađenom. (4) Za građevine iz stava (1) i (2) ovog člana kod kojih je došlo do odstupanja kod građenja u odnosu na odobrenje za građenje, odnosno uvjerenje da se ne smatraju bespravno izgrađenim, potrebno je kod organa uprave nadležnog za poslove građenja provesti postupak u skladu sa ovim Zakonom. Odjeljak J - Korištenje i održavanje građevine Član 141. (Korištenje i održavanje građevine) (1) Građevina se može koristiti samo sa način koji je je u skladu sa njenom namjenom. (2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu trajanja očuvaju tehnička svojstva bitna za građevinu definisana ovim Zakonom, odnosno da se ne naruše njena spomenička svojstva, ako se radi o nacionalnom spomeniku. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog čega je ugrožena stabilnost građevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu kao opasnu do otklanjanja oštećenja. (4) Za građevine sa više vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova građevine snose po principu objektivne odgovornosti solidarno nastalu štetu trećim osobama i ne mogu pojedinačno preduzimati zamjene i popravak zajedničkih dijelova i uređaja zgrade suprotno odredbama Zakona o korištenju, upravljanju i Broj 12 - Strana 824 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada i suprotno odredbama ovog Zakona. Član 142. (Rekonstrukcija postojeće građevine) (1) Investitor je dužan pribaviti odobrenje za građenje, ako namjerava rekonstruisati postojeću građevinu. (2) U postupku izdavanja odobrenja za rekonstrukciju postojeće građevine primjenjuju se odredbe ovog Zakona koje regulišu postupak izdavanja odobrenja za građenje. (3) Uz zahtjev za rekonstrukciju postojeće građevine prilaže se : a) glavni projekat na osnovu kojeg je izdano odobrenje za građenje postojeće građevine, b) snimak postojećeg stanja ukoliko je došlo do odstupanja od glavnog projekta, c) izvod iz katastarskog plana - posjedovni list, d) tri primjerka glavnog projekta rekonstrukcije za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi, e) dokaz o pravu građenja, f) izvod iz detaljnog planskog dokumenta na osnovu kojeg se može utvrditi da građevina nije predviđena za uklanjanje, g) pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta, kada je ona potrebna, h) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima, kada je ona potrebna, i) saglasnosti, odnosno mišljenja nadležnih organa i pravnih lica potrebnih za namjeravanu rekonstrukciju, j) detaljni plan upravljanja građevinskim otpadom. (4) Snimak postojećeg stanja treba da sadrži: a) sve osnove, presjeke, krovište, fasade, detalje, itd., b) statički račun i provjera stabilnosti postojeće građevine, c) projekte instalacija struje, vode, kanalizacije, grijanja i dr. Odjeljak K - Uklanjanje građevine Član 143. (Uklanjanje građevine) (1) Uklanjanju građevine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rješenja, može se pristupiti samo na osnovu pribavljenog odobrenja za uklanjanje građevine. (2) Ukoliko se radi o uklanjanju građevine sa parcele na kojoj se planira gradnja novog objekta, u postupku po zahtjevu stranke za izdavanje odobrenja za građenje za gradnju nove građevine provešće se i postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje postojeće građevine. Član 144. (Postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje građevine) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje građevine podnosi vlasnik građevine nadležnom organu uprave koji je izdao odobrenje za građenje. (2) Ako se radi o slučaju iz člana 143. stav (2) ovog Zakona zahtjev se podnosi zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja za građenje. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana prilažu se: a) tri primjerka projekta uklanjanja građevine, b) dokaz vlasništva nad građevinom shodno članu 109. stav (2) tačka d). ovog Zakona, c) saglasnost nadležnih organa uprave i pravnih osoba, ako se uklanjanjem građevine može ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i materijalna dobra, d) procjena uticaja na okoliš u skladu sa posebnim zakonom, e) detaljan plan upravljanja građevinskim otpadom. (4) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje građevine stranke u postupku su osobe koje su i stranke u postupku izdavanja odobrenja za građenje. (5) Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji izdaje nadležni organ uprave u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom. (6) Kada nadležni organ uprave utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje, dužno je o tome pisano obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (7) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti ne otkloni nedostatke ili pisano ne obavijesti nadležni organ uprave o nemogućnosti ispunjavanja potrebnih uslova u 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 825 zadanom roku, nadležni organ rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje. Član 145. (Projekat uklanjanja građevine) (1) Projekat uklanjanja građevine iz člana 144. stav (3) tačka a) ovog Zakona sadrži: a) nacrte, proračune i/ili inžinjerske dokaze da tokom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije čime bi se ugrozio život i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš, b) tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevinskog otpada i uređenja građevinske parcele nakon uklanjanja građevine, c) proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina, ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utiče na stabilnost tog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih građevina. (2) Projekat uklanjanja građevine iz stava (1) ovog člana podliježe reviziji projekta iz člana 93. ovog Zakona u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti za slučaj da način uklanjanja građevine utiče na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih građevina. Član 146. (Žalbeni postupak) (1) Protiv rješenja o uklanjanju građevine koje donosi općinski organ uprave nadležan za poslove građenja, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja Ministarstva o uklanjanju građevine ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. POGLAVLJE XI - NADZOR Odjeljak A - Opći principi Član 147. (Nadzor) Nadzor nad provođenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrši Ministarstvo. Član 148. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrše kantonalna i općinska urbanističko - građevinska inspekcija. Odjeljak B - Inspekcijski nadzor Član 149. (Sadržaj i forme inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom Zakonu, obavlja se nadzor nad izradom i provođenjem planskih dokumenata, građenjem građevina i izvođenjem drugih zahvata u prostoru, radom učesnika u građenju, upotrebi i održavanju građevine, nad kvalitetom građevinskih proizvoda, nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona kao i propisa iz područja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno, kao i nad izvođenjem radova za koje nije potrebno odobrenje za građenje. (2) Svoju ulogu inspekcija vrši kroz preventivno djelovanje i inspekcijske preglede: obavezne, slučajne i vanredne, u skladu sa posebnim zakonom o inspekcijama. Član 150. (Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora) Poslovima inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog uređenja i građenja u prvom stepenu obavljaju se i poduzimaju mjere utvrđene ovim Zakonom putem: a) kantonalnog urbanističko - građevinskog inspektora i b) općinskog urbanističko - građevinskog inspektora. Član 151. (Urbanističko – građevinski inspektori) (1) Za kantonalnog i općinskog urbanističkograđevinskog inspektora (u daljem tekstu: inspektor), može se imenovati samo diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke, koji ispunjava uslove propisane Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 35/05) i Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", broj: 69/05). (2) Inspektor svoj identitet dokazuje službenom iskaznicom, čiji način izdavanja, sadržaj Broj 12 - Strana 826 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. i oblik trebaju biti usklađeni sa posebnim kantonalnim propisom. Odjeljak C - Nadležnosti, prava i dužnosti urbanističko - građevinskog inspektora Član 152. (Nadležnosti inspektora) (1) Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom planskih dokumenata koje donosi Skupština Kantona i izradom planskih dokumenata za koje saglasnost daje Ministarstvo, b) ostvarivanjem i provođenjem planskih dokumenata koje donosi Skupština Kantona, c) građenjem građevina za koje odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo ili općinski organ uprave nadležan za poslove građenja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva, d) usaglašenošću lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti sa planskim dokumentima i stručnom ocjenom za građevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, e) primjenom urbanističko - tehničkih građevinskih normativa i propisa, f) kvalitetom ugrađenih građevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u građevinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadležnosti, g) provođenjem ovog Zakona na područjima od posebnog značaja za Kanton, h) radom općinskih inspektora i pruža stručnu pomoć u primjeni odredbi ovog Zakona, i) rješenjem nalaže poduzimanje mjera općinskom inspektoru u provođenju odredbi ovog Zakona. (2) Općinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom planskih dokumenata koje donosi općinsko vijeće, b) ostvarivanjem i provođenjem planskih dokumenata koje donosi općinsko vijeće, c) građenjem građevina za koje odobrenje za građenje izdaje općinski načelnik, d) usaglašenošću lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti sa planskim dokumentima i stručnom ocjenom za građevine za koje je nadležna općinska služba, e) kvalitetom ugrađenih građevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u građevinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadležnosti, f) provođenjem ovog Zakona na području općine. Član 153. (Prava i dužnosti inspektora) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog uređenja i građenja kantonalni i općinski inspektor imaju pravo i dužnost: a) narediti obustavu izrade i donošenja planskog dokumenta ako se obavlja protivno odredbama ovog Zakona i kantonalnih propisa za njegovu izradu i donošenje, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti, b) zabraniti primjenu planskog dokumenta koji nije izrađen, odnosno donesen, u skladu sa odredbama ovog Zakona i kantonalnih propisa za njegovu izradu i donošenje, ili je njegovo donošenje bilo u suprotnosti sa ovim Zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana, c) narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja protivno propisima o zaštiti prirodnog i kulturno - historijskog nasljeđa, te izgrađene okoline, d) obustaviti građenje ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kojem se gradi ili samim građenjem mogu ugroziti ili pogoršati uslovi na određenom području, e) narediti reviziju planskih dokumenata ako utvrdi da se promjenom namjene zemljišta u skladu sa tim dokumentom ugrožavaju ili pogoršavaju uslovi na određenom području. (2) Kantonalni i općinski inspektori su dužni da po službenoj dužnosti, zatraže od nadležnog organa da oglasi ništavim lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje i odobrenje za upotrebu građevine, ako utvrdi da je isto donešeno u suprotnosti sa odredbama ovoga Zakona i važećim planskim dokumentima. (3) U provođenju nadzora u fazi građenja i upotrebe građevine, kantonalni i općinski inspektori imaju pravo i dužnost učesnicima u građenju narediti: a) otklanjanje nepravilnosti, b) obustavu građenja, c) uklanjanje građevine, d) zabranu upotrebe građevine, e) izricati upravne mjere. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 827 Član 154. (Otklanjanje nepravilnosti) (1) U provođenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dužnost učesnicima u građenju rješenjem narediti da se utvrđene nepravilnosti u primjeni odredaba ovog Zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona otklone u primjerenom roku. (2) Ako inspektor u provođenju nadzora nad kvalitetom građenja i ugrađenih građevinskih materijala utvrdi nepravilnosti, dužan je donijeti rješenje o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti. (3) Ako inspektor utvrdi da ugrađeni građevinski proizvodi i građevinski materijali ne odgovaraju propisima, te da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi i okoliš, donijet će rješenje o zabrani ugradnje takvog proizvoda, odnosno materijala. (4) Ako inspektor utvrdi da kvalitet građenja ne odgovara propisima, te da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi i okoliš, donijet će rješenje o zabrani građenja i otklanjanju utvrđenih nedostataka. (5) Ako inspektor utvrdi da se koriste mineralne sirovine za koje nema dokaza da su iz legalnog iskopa, odnosno za koje nema odgovarajućeg dokaza o kvaliteti i sastavu mineralnih sirovina, dužan je donijeti rješenje o zabrani korištenja takve mineralne sirovine. (6) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost narediti vlasniku postojeće građevine, otklanjanje nedostataka na građevini koji su nastali ili su uočeni u toku njenog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine ili susjednih građevina ili život i zdravlje ljudi, okoliš ili nesmetan pristup osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. Inspektor može ujedno narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloženog kada ocijeni da je to potrebno. Član 155. (Obustava građenja) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti obustavu daljeg građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova: a) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše bez odobrenja za građenje, b) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše protivno odobrenju za građenje, odnosno lokacijskoj informaciji ili urbanističkoj saglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, odnosno projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato odobrenje za građenje, te odrediti primjeren rok za usklađivanje izvedenog stanja sa odobrenim projektom građevine, odnosno za pribavljanje izmjene ili dopune odobrenja za građenje, odnosno izmjene ili dopune lokacijske informacije ili urbanističke saglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, c) ako je u toku postupak obnove izdanog odobrenja za građenje, d) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše, a da u roku određenom rješenjem nisu otklonjeni utvrđeni nedostaci, e) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu i u izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu propisana ovim Zakonom, te odrediti primjeren rok za otklanjanje tih nedostataka, f) ako utvrdi da se radovi izvode na način da se ugrožava stabilnost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr., te narediti hitne mjere zaštite, ako je to potrebno, g) ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravna ili fizička osoba koja nije registrovana, odnosno ovlaštena za izvođenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava posebne uslove propisane ovim Zakonom. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana inspektor će zapisnikom na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta. Rok zatvaranja gradilišta počinje teći uručenjem zapisnika odgovornoj osobi na gradilištu, a najduže do godinu dana. Po isteku roka, ukoliko se ne otklone razlozi zatvaranja gradilišta inspektor će narediti uklanjanje građevine ili njenog dijela. (3) Ukoliko se odgovorna osoba ne nalazi na gradilištu ili odbije prijem zapisnika, inspektor će zapisnik okačiti na vidno mjesto na gradilištu čime se isti smatra uručenim. (4) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine propisan je Pravilnikom o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 83/07). Broj 12 - Strana 828 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 156. (Uklanjanje građevine) (1) Inspektor ima pravo i dužnost da, po službenoj dužnosti, rješenjem naredi investitoru da o svom trošku izvrši uklanjanje građevine ili njenog dijela ili posljedica izvršenih zahvata u prostoru i uspostavi prvobitno stanje: a) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše ili je izgrađena bez odobrenja za građenje, odnosno bez lokacijske informacije ili urbanističke saglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, b) ako se građevina gradi protivno odobrenju za građenje ili protivno lokacijskoj informaciji ili urbanističkoj saglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, a u određenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom građevine, odnosno nisu pribavljene izmjene ili dopune odobrenja za građenje, odnosno izmjene ili dopune urbanističke saglasnosti, c) ako se tokom građenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina, ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okoliš, inspektor će narediti, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga, d) ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili većih oštećenja neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti, kada inspektor ujedno naređuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.), e) ako se u skladu sa ovim Zakonom ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova. (2) U slučajevima iz stava (1) tačka a) i b) ovog člana, inspektor će prije donošenja rješenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilišta, posebnom oznakom u skladu sa propisom iz člana 155. stav (4) ovog Zakona. (3) Ako se građevina iz stava (1) tačka d) ovoga člana nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registru spomenika kulture, ili je građevina spomenik kulture ili se nalazi na zaštićenom dijelu prirode, rješenje o uklanjanju ne može se donijeti bez saglasnosti kantonalnog organa nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Postupak davanja saglasnosti organa uprave nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine je hitan. (4) Ako u slučajevima iz stava (1) ovog člana investitor ne postupi po rješenju inspektora o uklanjanju građevine ili njenog dijela, rješenje će se izvršiti putem pravne osobe registrovane za poslove građenja na trošak investitora. (5) Način izvršenja rješenja određuje inspektor. Član 157. (Mjere naređene zapisnikom) (1) Izuzetno, inspektor može, zapisnikom narediti izvršenje potrebnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu. (2) Rok za izvršenje naređenih mjera počinje teći od dana uručenja zapisnika. (3) Inspektor je dužan izdati i dostaviti subjektu nadzora pisano rješenje o naređenim mjerama u roku od 3 dana od dana kada je zapisnikom naređeno izvršenje mjera. Član 158. (Preventivno djelovanje inspekcije) (1) S ciljem smanjivanja i suzbijanja nelegalnog građenja, nadležna urbanističko - građevinska inspekcija je dužna da preventivno djeluje na terenu, na cijelom području Kantona, odnosno općine, među potencijalnim nelegalnim graditeljima. (2) U saradnji sa lokalnim organima (mjesne zajednice, službe civilne zaštite) planirat će se redovne javne tribine sa ciljem pojašnjavanja procesa zakonitog građenja, davanja konkretnih savjeta i podsticanja na poštivanje propisa. Uz inspektore, na takve skupove treba da dolaze pravni stručnjaci i stručni službenici nadležnih organa za prostorno uređenje i građenje. Za ove svrhe mogu se koristiti i lokalna sredstva javnog informisanja. (3) Pored toga, nadležni organ za inspekcijske poslove će organizirati stalnu službu praćenja stanja na terenu o najvažnijim promjenama, ostvarivati neposredni i telefonski kontakt sa stanovništvom i organima, s ciljem razmjene informacija. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 829 Član 159. (Nepoznat investitor) (1) Ako je investitor koji gradi protiv propisa i zakona nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište, inspektor će odgovarajuće rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja oglasiti na oglasnoj ploči i izvještaj o tome staviti na građevinu koja se gradi. (2) Rok izvršenja mjera sadržanih u dokumentima iz stava (1) ovog člana, kao i rok za žalbu počinje teći od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj ploči nadležnog organa za inspekcijske poslove. (3) Inspektor može investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog boravišta ostaviti pisanu poziv za saslušanje na građevini koja se gradi. (4) Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz stavova (1), (2) i (3) ne može stupiti u kontakt sa nepoznatim investitorom, a to bitno utječe na dalji razvoj nezakonitog građenja, inspektor je ovlašten da zatvori gradilište na odgovarajući način, u skladu sa propisom iz člana 155. stav (4) ovog Zakona. Član 160. (Rekonstrukcija građevine registrovane kao spomenik kulture) (1) U slučaju rekonstrukcije bez odobrenja za građenje građevine koja je registrovana kao spomenik kulture, inspektor ima pravo i dužnost na licu mjesta rješenjem narediti obustavu daljeg građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova, te narediti uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno popravak građevine. Inspektor ujedno naređuje zatvaranje gradilišta posebnom oznakom, kao i hitne mjere osiguranja ukoliko je to potrebno. (2) Rješenjem iz stava (1) ovog člana ujedno se naređuje investitoru da u roku od 3 dana od organa nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine, zatraži određivanje načina uspostave prijašnjeg stanja, odnosno popravak građevine. (3) O slučaju iz stava (1) ovog člana inspektor je dužan obavijestiti organ nadležan za zaštitu kulturne i prirodne baštine i nadležnu policijsku upravu. (4) Organ nadležan za zaštitu kulturne i prirodne baštine dužan je nalaz i mišljenje o uspostavi prijašnjeg stanja, odnosno popravku spomenika kulture dostaviti i nadležnom inspektoru. Član 161. (Zabrana upotrebe) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti zabranu upotrebe građevine ili njenog dijela u slučaju: a) da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za građevinu ili njen dio, osim za građevine iz člana 140. stav (1) ovog Zakona, b) ukoliko je upotreba građevine opasna po život i zdravlje ljudi, c) ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad ili je rok za probni rad istekao, a da nije dobijeno odobrenje za upotrebu. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana inspektor će izvršiti zatvaranje građevine obilježavajući ga na propisan način u skladu sa Pravilnikom o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine. Član 162. (Žalba na rješenje inspektora) (1) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. (2) O poduzimanju mjera i aktivnosti u skladu sa ovim Zakonom, inspektor donosi rješenje. (3) Na rješenje kantonalnog i općinskog inspektora iz stava (2) ovog člana može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba iz stava (3) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Ako je rješenje donio općinski inspektor žalba iz stava (3) ovog člana izjavljuje se kantonalnom urbanističko – građevinskom inspektoru, organiziranom unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, putem prvostepenog organa. (6) Ako je rješenje donio kantonalni urbanističko – građevinskom inspektor, žalba iz stava (3) ovog člana izjavljuje se direktoru Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. (7) Na rješenje koje je donio kantonalni inspektor, odnosno direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u drugostepenom upravnom postupku ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Broj 12 - Strana 830 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. POGLAVLJE XII - KAZNENE ODREDBE Odjeljak A - Krivična djela Član 163. (Krivična djela) (1) Službena osoba u Ministarstvu koja donosi rješenje i službena osoba koja vodi postupak izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i priprema rješenje o lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti, suprotno planskom dokumentu i uslovima propisanim ovim Zakonom, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. (2) Službena osoba u općinskom organu uprave nadležnom za poslove građenja koja priprema mišljenje u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti iz nadležnosti Ministarstva, suprotno planskom dokumentu i uslovima propisanim ovim Zakonom, kaznit će se za krivično djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. (3) Službena osoba u općinskom organu uprave nadležnom za poslove građenja koja donosi rješenje i službena osoba koja vodi postupak izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i priprema rješenje o lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti, suprotno planskom dokumentu i uslovima propisanim ovim Zakonom, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Član 164. (Pojedina krivična djela) (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ima svojstvo investitora kaznit će se za krivično djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do jedne godine ili novčanom kaznom do 3.000,00 KM ako bez odobrenja za građenje pristupi: a) izgradnji nove građevine, b) dogradnji postojeće građevine, c) nadogradnji postojeće građevine i d) vršenju drugih zahvata većeg obima kojima se može ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalnih dobara, susjedni objekti, sigurnost saobraćaja i drugo. (2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja odobri priključenje bespravno izgrađene građevine (građevine izgrađene bez odobrenja za građenje) na javnu mrežu vodovoda, kanalizacije ili elektromrežu kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do jedne godine ili novčanom kaznom do 3.000,00 KM. (3) Fizička osoba u svojstvu investitora kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do šest mjeseci ili novčanom kaznom do 500,00 KM za krivična djela iz stava (1) ovog člana. (4) Po utvrđivanju radnje koja ima obilježja krivičnog djela iz ovog člana, inspektor je dužan podnijeti prijavu nadležnom organu. Odjeljak B - Prekršaji Član 165. (Prekršaji pravne osobe koja izrađuje planski dokument) (1) Novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se pravna osoba ako: a) izrađuje planski dokument, a nije registrovana za te poslove, b) pristupi izradi planskog dokumenta protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta i ne osigura usklađenost sa planskim dokumentom uređenja šireg područja, c) ne pridržava se odredbi ovog Zakona i posebnih propisa koji utvrđuju mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa, d) u zaštitnoj zoni ili zaštitnom pojasu planira namjenu koja nije u skladu sa potrebama radi kojih je uspostavljena zaštitna zona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 166. (Prekršaji odgovorne osobe u kantonalnom i općinskom organu nadležnom za poslove prostornog uređenja i planiranja) Novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM kazniće se za prekršaj odgovorna osoba u kantonalnom i općinskom organu nadležnom za poslove prostornog uređenja i planiranja ako: a) poslove izrade dokumenata prostornog uređenja povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata, b) pristupi izradi planskog dokumenta, a prethodno se ne donese odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta, 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 831 c) izradu planskog dokumenta povjeri pravnoj osobi ili upravnoj organizaciji koja nije registrovana za obavljanje tih poslova, d) nosiocu pripreme, odnosno izrade planskog dokumenta na njegov zahtjev, uz naknadu stvarnih troškova, ne dostavi podatke kojima raspolaže, a koji su neophodni za izradu planskog dokumenta, e) izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje i odobrenje za upotrebu građevine suprotno odredbama ovog Zakona, f) bez opravdanog razloga ne izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje i odobrenje za upotrebu građevine u propisanim rokovima, g) potrebne podatke i dokumentaciju ne dostavlja odgovarajućoj službi, h) ne čuva projektnu dokumentaciju na propisan način, i) ne uspostavi i održava jedinstveni informacioni sistem u okviru svoje nadležnosti prema odredbama člana 52. i 54 ovog Zakona, j) ne pristupi izradi planskog dokumenta i ne obezbjedi sredstva u budžetu za svaku godinu za izradu obaveznih planskih dokumenta iz člana 28. ovog Zakona. Član 167. (Prekršaji odgovorne osobe u općinskom organu nadležnom za poslove prostornog uređenja i Ministarstvu) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj odgovorna osoba u općinskom organu nadležnom za poslove prostornog uređenja ako: a) nadležno tijelo donese planski dokument bez prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva, b) izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje ili odobrenje za upotrebu za koje je nadležno Ministarstvo. (2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj odgovorna osoba u Ministarstvu ako: a) ne izda mišljenje na traženje općine u postupku donošenja obaveznog planskog dokumenta, b) izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje ili odobrenje za upotrebu za koje nije nadležno Ministarstvo. Član 168. (Odgovorna osoba) Odgovornom osobom u smislu članova 166. i 167. ovog Zakona smatra se rukovodilac nadležnog organa uprave, kao i službenik neposredno odgovoran za izvršenje poslova iz odredbi navedenih članova ovog Zakona. Član 169. (Prekršaji investitora) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fizičku osobu, a 5.000,00 do 15.000,00 KM za pravnu osobu kazniće se za prekršaj investitor ako: a) projektovanje, građenje, reviziju projektne dokumentacije i nadzor nad građenjem povjeri pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije registrovana i ovlaštena za obavljanje tih djelatnosti, b) ne osigura stručni nadzor nad građenjem, c) ne pribavi elaborat iskolčenja građevine u propisanom roku, d) ne prijavi početak građenja u propisanom roku, e) u slučaju prekida radova ne osigura građevinu koju gradi i okolinu, f) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku, g) zauzme za potrebe gradilišta javnu saobraćajnu površinu bez valjanog pravnog osnova, h) gradi bez odobrenja za građenje, i) gradi protivno odobrenju za građenje, a nije pribavio izmjenu ili dopunu tog odobrenja, j) samovoljno izvrši priključenje građevine koja se gradi ili je izgrađena na instalacije komunalne infrastrukture, k) po završetku građenja ne raščisti i ne uredi gradilište i neposredni okoliš, u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom, ne ukloni privremenu građevinu u određenom roku, l) koristi građevinu ili njen dio bez prethodno pribavljenog odobrenja za upotrebu, m) nastavi koristiti građevinu i nakon donošenja rješenja o zabrani upotrebe. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba investitora kao pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Broj 12 - Strana 832 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 170. (Prekršaj pravne osobe koja gradi za nepoznatog kupca) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravna osoba koja gradi za nepoznatog kupca ako stručni nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registrovanoj za obavljanje poslova građenja sa ovlaštenjem za obavljanje poslova stručnog nadzora. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 171. (Prekršaji pravne osobe koja izrađuje projektnu dokumentaciju) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravna osoba koja izrađuje projektnu dokumentaciju ako: a) nije registrovana i ovlaštena za izradu projektne dokumentacije određene građevine, b) u postupku odobravanja građenja ne uskladi projektnu dokumentaciju sa nalazom revidenta, c) se tokom građenja utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvarena neka od tehničkih karakteristika građevine iz ovog Zakona zbog nedostataka u glavnom, odnosno izvedbenom projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih dijelova projekta, d) imenuje projektanta, glavnog projektanta ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uslove, e) izradu projektne dokumentacije povjeri osobi koja je učestvovala u pripremi lokacijskih uslova, odnosno urbanističkih uslova ili osobi koja vrši nadzor nad primjenom odredaba ovog Zakona, f) izvedbeni projekat nije izrađen u skladu s glavnim projektom, g) glavni projekat nije usklađen sa urbanističkim i lokacijskim uslovima iz lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, h) ne označi ili ne uveže projektnu dokumentaciju na propisani način. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka b), d) i e) ovoga člana kazniće se projektant, glavni projektant i koordinator projekta novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 172. (Prekršaji revidenta) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj revident, ako: a) nije registrovan za obavljanje poslova projektovanja sa ovlaštenjem za vršenje poslova revizije projektne dokumentacije, b) prilikom revizije projektne dokumentacije propusti uočiti nedostatke koji mogu uticati na tehnička svojstva građevine utvrđena ovim Zakonom, c) prilikom revizije projektne dokumentacije propusti uočiti da ista nije urađena u skladu sa lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnosti, d) obavi reviziju projektne dokumentacije koju je u cjelosti ili njen dio izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kazniće se i pravna osoba kod koje je revident zaposlen, novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koga je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. Član 173. (Prekršaji pravne osobe koja provodi nadzor nad građenjem) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravna osoba koja provodi nadzor nad građenjem, ako: a) nije registrovana za obavljanje poslova građenja sa ovlaštenjem za vršenje poslova nadzora nad građenjem prema odredbama ovog Zakona, b) imenuje nadzornog inženjera koji ne ispunjava uslove prema odredbama ovog Zakona i važećim podzakonskim propisima, c) ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za građenje, odnosno sa glavnim projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za građenje, d) ne obezbjedi da kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima glavnog projekta i odredbama ovog Zakona i da bude dokazana odgovarajućim ispitivanjima i atestima, e) ne obavijesti nadležnu inspekciju o dobivenim rezultatima mjerenja i testiranja opreme ili materijala koji su ispod propisanih vrijednosti. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 833 (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka a) i b) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i nadzorni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM. Član 174. (Prekršaji izvođača) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM za pravnu osobu i kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fizičku osobu kaznit će se za prekršaj izvođač ako: a) nije registrovan za obavljanje djelatnosti građenja i vršenje drugih zahvata u prostoru i ne posjeduje ovlaštenje Ministarstva za obavljanje te djelatnosti, b) ne gradi u skladu sa odobrenjem za građenje i glavnim projektom na osnovu kojeg je izdano odobrenje za građenje, c) radove izvodi tako da tehničke karakteristike građevine ne odgovaraju odredbama ovog Zakona, d) ne obavijesti nadležni organ za zaštitu prirodnog i kulturno - historijskog naslijeđa kada u toku građenja ili izvođenja drugih zahvata naiđe na dobra koja imaju obilježje prirodnog ili kulturno - historijskog nasljeđa i ne preduzme posebne mjere zaštite nalazišta, e) ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu s odredbama ovog Zakona, f) ne gradi u skladu s tehničkim propisima i standardima s obaveznom primjenom, g) tokom građenja ne poduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja stabilnosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog zemljišta, h) ne dokaže kvalitet radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz glavnog projekta, i) koristi mineralne sirovine iz nelegalnih iskopa, j) ne obezbijedi mjerenje i geodetsko osmatranje ponašanja tla i okolnih objekata u toku građenja ukoliko je to predviđeno glavnim projektom, k) ne uredi gradilište u skladu sa propisom iz člana 123. ovog Zakona, l) imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uslove, odnosno ne imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova, m) koristi javnu saobraćajnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog organa ili preduzeća, n) ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja, o) na gradilištu nema propisanu dokumentaciju, p) ne vodi građevinski dnevnik u skladu sa posebnim propisom. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i voditelj građenja odnosno pojedinih radova novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM. Član 175. (Prekršaj investitora i izvođača ako nastave graditi nakon zatvaranja gradilišta) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM za pravnu osobu i kaznom u iznosu do 1.000,00 do 1.500,00 KM za fizičku osoba kazniće se za prekršaj investitor i izvođač ako se nastavi građenje, odnosno izvođenje pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom. Član 176. (Prekršaj pravne osobe koja dozvoli priključenje građevine bez odobrenja za građenje na instalacije komunalne i druge infrastrukture) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravna osoba ako dozvoli priključenje građevine koja se gradi ili je izgrađena bez odobrenja za građenje na instalacije komunalne i druge infrastrukture, te ako samovoljno priključi takvu građevinu na instalacije komunalne i druge infrastrukture. Član 177. (Prekršaji komunalnog ili drugog javnog preduzeća) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj komunalno ili drugo javno preduzeće ukoliko: a) u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti ne dostavi svoje pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uvjete ili potvrdu u roku iz člana 64. i 71. ovog Zakona, b) u postupku izrade planskog dokumenta ne dostavi nosiocu pripreme raspoložive podatke i informacije neophodne za izradu planskog dokumenta. Broj 12 - Strana 834 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorna osoba u komunalnom ili javnom preduzeću novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 178. (Prekršaji pravne i fizičke osobe) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM pravna osoba i kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM fizička osoba kazniće se za prekršaj ako: a) koristi građevinu suprotno njenoj namjeni, b) ne održava građevinu, njenu konstrukciju ili opremu, c) ne preduzme hitne mjere osiguranja u slučaju oštećenja građevine kada je ugrožena stabilnost i ako postoji opasnost za susjedne građevine, život i zdravlje ljudi, d) pristupi uklanjanju građevine ili ukloni građevinu ili njen dio bez odobrenja nadležnog organa. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba pravne osobe vlasnika građevine novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i fizička osoba - građanin novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. Član 179. (Prekršaji učesnika u građenju) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 KM za pravnu osobu i kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fizičku osobu kazniće se za prekršaj učesnik u građenju ako: a) inspektoru onemogući provođenje nadzora ili mu ne da na uvid svu traženu dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine i proizvoda, kao i obavljanje drugih radnji, b) ne izvrši rješenje inspektora. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 180. (Prekršaji urbanističko – građevinskog inspektora) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj urbanističko - građevinski inspektor ako ne postupi po odredbama ovog Zakona koje se odnose na inspekcijski nadzor. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj općinski inspektor ako ne postupi po rješenju kantonalnog inspektora. Član 181. (Prekršaj državnog službenika i namještenika) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj državni službenik i namještenik koji postupa suprotno odredbi člana 99. ovog Zakona. POGLAVLJE XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 182. (Donošenje Prostornog plana Kantona) Skupština Kantona će donijeti Prostorni plan Kantona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 183. (Donošenje Zakona o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje) Skupština Kantona će donijeti Zakon o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje i planiranje u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 184. (Obaveze nadležnih organa Kantona) Nadležni organi Kantona donijet će propise iz člana 69. stav (2), 70. stav (4), člana 97., člana 104. stav (3), člana 105., člana 138. i člana 151. stav (2) u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 185. (Obaveze općinskih vijeća) (1) Općinska vijeća općina Kantona dužna su donijeti svoje prostorne planove u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Općinska vijeća općina koje su prema odredbama člana 28. ovog Zakona obavezne donijeti urbanistički plan, dužne su u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona izvršiti tu obavezu. Član 186. (Općinske odluke o prostornom uređenju) Općinske odluke o prostornom uređenju koje su bile osnov za odobravanje građenja na područjima općine za koja nisu donešeni 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 835 planski dokumenti, ostaju na snazi do donošenja prostornog plana općine. Član 187. (Primjena Prostornog plana Bosne i Hercegovine za period od 1981. godine do 2000. godine) Do donošenja Prostornog plana Kantona primjenjuje se Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. godine do 2000. godine („Službeni list Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine“, broj: 15/89 i „Službeni list Republike Bosne i Hercegovine“, broj: 20/93), u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, a koji se odnosi na područje Kantona. Član 188. (Važeći planski dokumenti) (1) Važeći planski dokumenti doneseni do stupanja na snagu ovog Zakona smatraju se planskim dokumentima u smislu ovog Zakona, do donošenja planskih dokumenata prema ovom Zakonu. (2) Regulacioni planovi i urbanistički projekti doneseni do stupanja na snagu ovog Zakona smatraju se detaljnim planskim dokumentima u smislu ovog Zakona do donošenja detaljnih planskih dokumenata prema ovom Zakonu. (3) Postupak izrade i donošenja planskih dokumenata započet prema odredbama ranije važećih propisa, nastaviti će se prema odredbama ovog Zakona. Član 189. (Komisija za davanje stručnog mišljenja u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti) (1) Akt o imenovanju komisije za davanje stručnog mišljenja u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti iz člana 70. stav 3. ovog Zakona ili propis kojim se za obavljanje tih poslova ovlašćuje upravna organizacija, javna ustanova ili javno preduzeće iz člana 25. ovog Zakona, Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće donijet će najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Postojeće komisije za davanje stručnog mišljenja u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti prestaju sa radom imenovanjem novih komisija, odnosno davanjem ovlaštenja ovlaštenoj instituciji u skladu sa odredbama prethodnog stava. Član 190. (Pribavljanje ovlaštenja Ministarstva) Učesnici u građenju iz člana 98. stav (1) i (2) ovog Zakona dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe iz člana 98. stav (6) pribaviti ovlaštenje Ministarstva. Član 191. (Stanovi za potrebe osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima) Općine su dužne da obezbijede da investitori koji finansiraju izgradnju kolektivne stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine sa 20 i više stambenih jedinica, izgrade najmanje jedan stan za potrebe osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima u kolicima i te stanove ponude za otkup. Član 192. (Primjena Zakona) Ako je do dana stupanja na snagu ovog Zakona, upravni postupak pokrenut kod nadležnog organa, a nije doneseno prvostepeno rješenje ili je rješenje poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovog Zakona. Član 193. (Formiranje stalnih službi za rušenje) (1) Općine su dužne formirati stalne službe za rušenje bespravno izgrađenih građevina ili zaključiti ugovore sa pravnim licima registrovanim za obavljanje te djelatnosti. (2) Troškovi rušenja padaju na teret investitora, ukoliko radove izvodi fizička osoba, odnosno investitora i izvođača radova ukoliko radove izvodi pravna osoba. Član 194. (Prestanak važenja Zakona) Danom stupanja na snagu ovog Zakona, na području Kantona prestaju da važe Zakon o prostornom uređenju („Službeni glasnik Unskosanskog kantona“, broj: 9/02 i 4/04) i Zakon o građenju („Službeni glasnik Unsko - sanskog kantona“, broj: 6/05 i 22/07). Član 195. (Primjena Zakona) Ovaj prečišćeni tekst Zakona se primjenjuje od dana objave u "Službenom glasniku Unsko - sanskog kantona".
Ispravka štamparske greške u Zakonu o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/13 04.05.2013 SN BPK 08/22, SN BPK 09/21, SN BPK 15/19, SN BPK 14/19, SN BPK 13/19, SN BPK 04/13 šume,zakon,bpk I S P R A V K U ŠTAMPARSKE GREŠKE U ZAKONU O ŠUMAMA U objavljenom Zakonu o šuma-ma („Službene novine Bosansko-podri-njskog kantona Goražde“, broj: 4/13), iza članka 50. dodaje se članak 51. koji glasi: Članak 51. (Prenošenje poslova gospodarenja državnim šumama) 1.Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, posluje JP „Bosan-sko-podrinjske šume" d.o.o. Goražde (u daljnjem tekstu: korisnik šuma). 2.Na prijedlog Vlade Kantona, Skup-ština Kantona može donijeti Odluku o utemeljenju više šumsko gospoda-rskih društava. 3.Inicijativu za utemeljenje više šums-ko gospodarskih društava može po-dnijeti predstavničko tijelo jedinice lokalne zajednice putem kantonaln-og Ministarstva. 4.Odluka o utemeljenju više šumsko gospodarskih društava donijet će se na temelju stručnog elaborata o eko-nomskoj opravdanosti njihovog ute- 05. april/travanj 2013.meljenja, koji će izraditi ekspertna skupina imenovana rješenjem resor-nog ministra i prethodno pribavljen-og mišljenja Uprave za šumarstvo i jedinica lokalne uprave. 5.Minimalna teritorija kojom može go-spodariti jedno šumsko gospodarsko društvo je šumsko gospodarsko po-dručje. 6.Ministarstvo ugovorom prenosi pos-love gospodarenja državnim šuma-ma korisniku šuma. 7.Prava, zadaci i odgovornosti iz stav-ka 6. ovog članka koje Ministarstvo ugovorom prenosi korisniku šuma pored ostalog sastoje se iz: a)provedbe šumsko gospodarske osnove putem godišnjih planova provedbe, izvršenje godišnjih pl-anova gospodarenja ukoliko nije donesena šumsko gospodarska osnova i izrade i provedbe proje-kata za izvođenje; b)projektiranja, izgradnje, rekonst-rukcije i održavanja šumske inf-rastrukture; c)prometa šumskih drvnih sortim-enata i nedrvnih šumskih proiz-voda; d)izvršavanja programa i planova biološke reprodukcije šuma pro-pisanih šumsko gospodarskom osnovom; e)provođenja mjera zaštite šuma sukladno ovom Zakonu; f)proizvodnje i prometa šumskog sjemena, šumskog i hortikultur-nog sadnog materijala; g)izvršavanja planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda; h)provedbe planova razvoja šuma-rstva i mjera racionalizacije u šu-marstvu; i)provedbe aktivnosti predviđenih 05. april/travanj 2013.j)kantonalnim šumsko-razvojnim planom i k)ostalih poslova, zadataka i odgo-vornosti sukladno ugovoru o pr-enosu poslova gospodarenja. 8.Vlada Kantona odlukom određuje način prodaje šumskih drvnih sorti-menata podrijetlom iz državnih šu-ma na teritoriji Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde. 9.Korisnik šuma ne može prenositi na treće osobe prava koja proističu po temelju ugovora iz stavaka 6. i 7. .................................................................... Broj 5 – strana 855ovog članka. Ostali tekst ostaje nepromijenjen. Ovaj član izostavljen je prilikom štampanja „Službenih novina Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“. Ispravku objaviti u „Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kanto-na Goražde“.
Zakon o šumama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 08/13 29.04.2013 šume,zakon,zhk
Zakon o izmjeni Zakona o prostornom uređenju i građenju TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 04/13 29.04.2013 SN TK 20/23, SN TK 22/22, SN TK 04/17, SN TK 02/16, SN TK 03/15, SN TK 15/13, SN TK 06/11 prostorno uređenje,građenje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama SBK Srednjobosanski kanton Službene novine SBK 06/13 24.04.2013 SN SBK 14/23, SN SBK 10/21, SN SBK 07/20, SN SBK 09/15, SN BPK 08/09 koncesije
Zakon o izmjenama Zakona o koncesijama KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 15/13 18.04.2013 SN KS 01/22, SN KS 27/11 koncesije,zakon,ks ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KONCESIJAMA ^lan 1. U Zakonu o koncesijama ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/11) u ~lanu 6. stav (1) bri{u se ta~. 1), 9) i 20). ^lan 2. U ~lanu 24. stav (6) mijenja se i glasi: "(6) Naknade za koncesije su prihod kantonalnog bud`eta i bud`eta jedinica lokalne samouprave, koje se raspore|uju u iznosu od 40% u bud`et Kantona, a iznos od 60% u bud`et op}ine na ~ijoj teritoriji se nalazi predmet koncesije". ^lan 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-7993/13 04. aprila 2013. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. Na osnovu ~lana 18. stav (1) ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) a u skladu sa ~lanom 28. stav (4) Zakona o poljoprivredi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 88/07 i 4/10), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 04.04.2013. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O NOV^ANIM PODSTICAJIMA U POLJOPRIVREDI NA PODRU^JU KANTONA SARAJEVO ^lan 1. U Zakonu o nov~anim podsticajima u poljoprivredi na podru~ju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/12) ~lan 10. mijenja se i glasi: "^lan 10. (Animalna proizvodnja) U okviru animalne proizvodnje podsti~e se: a) farma mlije~nih krava koja je u sistemu otkupa mlijeka (provo|enje veterinarsko-zdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); b) farma mlije~nih krava koja nije u sistemu otkupa mlijeka (provo|enje veterinarsko-zdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); c) vlastiti uzgoj teladi namijenjen daljem tovu (provo|enje veterinarsko-zdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); d) vlastiti uzgoj priplodnih junica za remont ili pro{irenje osnovnog stada mlije~nih krava (provo|enje veterinarsko- zdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); e) farma za tov junadi (nabavka podmlatka, provo|enje veterinarsko-zdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); f) farma ovaca (provo|enje veterinarsko-zdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); g) farma koza samo u stajskom uzgoju ili pod nadzorom u ogra|enim prostorima (provo|enje veterinarskozdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); h) farma za tov svinja (nabavka podmlatka, provo|enje veterinarsko-zdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); i) farma za tov piladi (nabavka jednodnevnih pili}a, provo- |enje veterinarsko-zdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); j) inkubacijska proizvodnja jednodnevnih pili}a; k) farma koka nosilja (nabavka jednodnevnih ili osamnaestonedjeljnih pilenki, provo|enje veterinarsko-zdravstvenih, zootehni~kih i zoohigijenskih mjera); l) p~elinjak (provo|enje veterinarsko-zdravstvenih mjera); m) organizovani otkup svje`eg mlijeka; n) proizvodnja sirove vune." ^lan 2. ^lan 14. mijenja se i glasi: "^lan 14. (Model kapitalnih ulaganja) (1) U okviru modela kapitalnih ulaganja podsti~e se: a) izgradnja objekata zapo~eta u teku}oj godini sa zavr{enim grubim gra|evinskim radovima preko 50% i to: 1) {talskih kapaciteta za uzgoj goveda, ovaca, koza i svinja za upotrebnu povr{inu objekta u osnovici (tlocrtu) objekta; 2) {talskih kapaciteta za uzgoj peradi za upotrebnu povr{inu objekta; 3) za skladi{tenje, hla|enje ili su{enje primarnih poljoprivrednih proizvoda, koji su proizvedeni u okviru vlastitog poljoprivrednog gazdinstva za upotrebnu povr{inu objekta; 4) ribnjaka za upotrebnu povr{inu mrijestili{nih i uzgojnih bazena. b) rekonstrukcija {talskih objekata za uzgoj goveda, ovaca, koza i peradi zapo~eta u teku}oj godini sa zavr{enim grubim radovima za upotrebnu povr{inu objekta u osnovici (tlocrtu) objekta, a u cilju uskla|ivanja s Pravilnikom o mjerama za unapre|enje sto~arske proizvodnje na podru~ju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 19/10) (u daljem tekstu: Pravilnik o mjerama unapre|enja sto~arske proizvodnje). (2) U okviru modela kapitalnih ulaganja podsti~e se kupovina u teku}oj godini: a) poljoprivrednog zemlji{ta isklju~ivo za poljoprivrednu proizvodnju, a u cilju pove}anja poljoprivredne proizvodnje; b) novog staklenika ili plastenika; c) nove poljoprivredne mehanizacije i priklju~nih sredstava; d) nove opreme u biljnoj i animalnoj proizvodnji; e) priplodnih junica za formiranje ili pro{irenje osnovnog stada mlije~nih krava."
Zakon o javno-privatnom partnerstvu BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/13 05.04.2013 javno-privatno partnerstvo,partnerstvo 327 Na temelju članka 33.a Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03) d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU BOSANSKOPODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Proglašava se Zakon o javno-privatnom partnerstvu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na 20. redovitoj sjednici, održanoj 3. travnja 2013. godine. Broj:02-02-153/13 P R E M I J E R 03.04.2013. godine Emir Frašto,v.r. G o r a ž d e 328 Na temelju poglavlja IV. odjeljak A. članka 23. točka b) Ustava Bosanskopodrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03) i članka 106. Poslovnika Skupštine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“ broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 20. redovitoj sjednici, održanoj 3. travnja 2013. godine, d o n o s i: Z A K O N O JAVNO - PRIVATNOM PARTNERSTVU BOSANSKOPODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim se Zakonom određuje po- Godina XVI–Broj 5 05.april/travanj 2013. GORAŽDE Akontacija za II kvartal 2013.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”– 40 KM Broj 5 – strana 690 jam i predmet javno-privatnog partnerstva i drugi osnovni pojmovi, utvrđuje cilj i načela, uređuju modeli javno-privatnog partnerstva u Bosansko-podrinjskom kantonu (u daljnjem tekstu: Kanton), odobravanja projekata javno-privatnog partnerstva u oblastima koje su u nadležnosti Kantona i općina na području Kantona, postupak odabira privatnog partnera, nadzor nad provedbom projekata JPP-a, pravna zaštita, prava i obveze javnih i privatnih partnera te druga pitanja od značaja za javno-privatno partnerstvo. Članak 2. (Definiranje pojma i predmeta javno-privatnog partnerstva) (1) Javno-privatno partnerstvo (u daljnjem tekstu: JPP), u smislu ovoga Zakona je dugoročan partnerski odnos između javnog i privatnog partnera koji se zasniva s ciljem provedbe projekta JPP-a. (2) Projekat može imati status JPP-a ako ima sljedeća obilježja: a) da je njegov cilj gospodarska ili društvena djelatnost, izvođenje radova ili poboljšanje pružanja usluga u oblasti koja je u nadležnosti javnog tijela ili u oblasti u kojima postoji javni interes javnog parnera; b) da privatni partner snosi dio rizika vezanih za provedbu projekta; c) da privatni partner financira provedbu projekta, u cjelosti ili djelimično. (3) Projektima javno-privatnog partnerstva ne mogu se smatrati projekti: 05. april/travanj 2013. a) u kojima privatni partner ne sudjeluje u financiranju i snošenju rizika; b) projekti kojima je predmet isključiva isporuka robe ili isključivo koncesija za gospodarsko korištenje nekog dobra. Članak 3. (Cilj) Cilj ovog Zakona je da omogući transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir u zakonom određenom postupku utvrđivanja uvjeta pod kojima domaće ili strane pravne osobe mogu provoditi projekte JPP-a sa javnim partnerima u Kantonu. Članak 4. (Načela) (1) U provedbi ovog Zakona javni partner je dužan poštovati sljedeća načela: načelo zaštite javnog interesa, načelo slobodnog nadmetanja, načelo jednakog tretmana, načelo uzajamnog priznavanja, načelo srazmjernosti, načelo transparentnosti, načelo zaštite okoliša, načelo efikasnosti. (2) Načela iz stavka 1. ovog članka imaju sljedeće značenje: a) „zaštita javnog interesa“ znači da pri odlučivanju o odobravanju projekata treba uzeti u obzir: 1) potrebu financiranja od strane privatnog partnera u cilju umanjenja ekonomskog opterećenja ili financijskog udjela javnog tijela, 2) potrebu korisnika za poboljšanjem usluga, 05. april/travanj 2013. 3) potrebu za korištenjem posebnih znanja i iskustava; b) „načelo slobodnog nadmetanja“ znači da poziv na dostavu ponuda mora sadržavati jednake uvjete i objektivne kriterijume kako bi se osigurali uvjeti da u postupku odabira privatnog partnera učestvuje maksimalan broj ponuđača koji su u stanju provesti projekat, kao i da se spriječi stvaranje monopola ili oligopola; c) „jednak tretman“ znači zabranu bilo kakve diskriminacije po bilo kom temelju koji nije objektivno opravdan; d) “uzajamno priznanje“ znači da javno tijelo prihvata tehničke standarde, stručne kvalifikacije i certifikate koji se koriste u državama članicama Europske unije; e) “srazmjernost“ znači da svaka mjera koja se preduzme za odabir privatnog partnera bude neophodna i odgovarajuća za postizanje traženog cilja, da ima što manji uticaj na ekonomsku aktivnost i da se tjekom procedura ne nameću pretjerani, nesrazmjerni tehnički, profesionalni ili financijski uvjeti; f) “transparentnost“ znači da javno tijelo koje namjerava izvršiti odabir privatnog partnera za određene projekte, te namjere javno objavi da bi se osigurali uvjeti za neometano natjecanje; g) „načelo zaštite okoliša“ znači da se kod planiranja i provedbe proje- Broj 5 – strana 691 kata u obzir uzima zaštita prirodnog i povjesnog okruženja da bi se za naredne generacije očuvali ekološki balans i prirodni resursi; h) „efikasnost“ znači da se kod planiranja i odobravanja projekta u obzir uzima najbrže, najpovoljnije i najkvalitetnije ostvarivanje ciljeva u oblasti koja je u nadležnosti javnog tijela. Članak 5. (Temeljni pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: a) Projekat čini niz međusobno povezanih aktivnosti koje se odvijaju utvrđenim redoslijedom radi postizanja jasnih ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i određenih financijskih sredstava. b) Projekat JPP-a je projekat koji se provodi po nekom od modela JPP-a, a koji na temelju ovog Zakona odobrava nadležna tijelo i koji se zbog svojih obilježja, vremenskog karaktera i djelimičnog ili potpunog financiranja od strane privatnog partnera realizuje na način propisan ovim Zakonom. c) Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se međusobni odnos javnog i privatnog partnera uređuje ugovorom o JPP-u. d) Ugovor o JPP-u je temeljni ugovor sklopljen između javnog i privatBroj 5 – strana 692 nog partnera, ili javnog partnera i gospodarskog društva posebne namjene (u daljnjem tekstu: DPN), kojim se u svrhu provedbe projekata JPP-a uređuju prava i obveze ugovornih strana. e) Statusno javno-privatno partnerstvo je oblik JPP-a utemeljen na suvlasničkom odnosu između javnog i privatnog partnera u zajedničkom gospodarskom društvu, koje je nositelj provedbe projekta JPP-a. f) DPN je gospodarsko društvo koje može utemeljiti privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i/ili provedbe projekta JPP-a. g) Javni partner je Kanton i općine sa područja kantona (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne samouprave). h) Javna tijela su organi uprave, upravne organizacije, javna poduzeća i ustanove čiji je utemeljitelj Kanton ili jedinica lokalne samouprave, kao i gospodarsko društvo u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Kantona ili jedinice lokalne samouprave. i) Privatni partner je domaća ili strana privatna pravna osoba, koja je odabrana na temelju provedenog postupka u skladu sa ovim Zakonom i koji s javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u, ili u tu svrhu utemeljuje DPN, ili s javnim partnerom utemeljuje suvlasnički odnos u zajedničkom gospodarskom društvu. 05. april/travanj 2013. j) Spisak projekata je dokument o projektima koji imaju obilježja JPP-a. k) Postupak izbora privatnog partnera je postupak koji se provodi na temelju odredaba ovog Zakona, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o koncesijama, u ovisnosti o oblasti na koje se projekat JPP odnosi. l) Javni interes u smislu odredbi ovog Zakona predstavlja generisanje dodatne vrijednost uz povećanje efikasnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti u pružanju javnih usluga i razvoj inovacija. POGLAVLJE II – UGOVORNO JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO Članak 6. (Ugovor o JPP-u) (1) Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se međusobni odnos javnog i privatnog partnera uređuje ugovorom o JPP-u. (2) Ugovor o JPP-u se sklapa u pisanom obliku i na određeno vrijeme, s tim da to razdoblje ne može biti kraće od jedne, a niti duže od trideset godina, pri čemu se nakon isteka ugovorenog roka može zaključiti novi ugovor u skladu sa članom 16. ovog Zakona. (3) Vlada Kantona podnosi Skupštini Kantona prijedlog ugovora na suglasnost prije sklapanja istog, odnosno načelnik općine nacrt ugovora na suglasnost podnosi Općinskom vijeću. 05. april/travanj 2013. (4) Ugovor o JPP-u obvezno sadrži: a) prava i obveze javnog i privatnog partnera kao ugovornih strana, b) svrhu i predmet ugovora, c) sredstva i imovinu koju na raspolaganje daje javni partner, d) jasnu identifikaciju rizika i podjelu rizika između javnog i privatnog partnera, e) način i uvjete osiguranja financijske konstrukcije projekta kao i uvjete pod kojim financijske institucije mogu učestvovati u projektu, f) minimalne standarde koji će se primijeniti tjekom projektiranja, standarde prostora, kvalitet usluga, kao i druge zahtjeve za sprovođenje projekta, g) način plaćanja, te uvjete za određivanje i usklađivanje naknada, h) potpunu transparentnost i obvezu javnog partnera da objavi podatke koji se odnose na vođenje JPP projekta, i) pravo javnog partnera na nadzor tjekom sprovođenja projekta i provedbe ugovora, j) vrijeme trajanja, kao i uvjete za obnavljanje ugovora, k) definisanje vlasništva po prestanku ugovora, Broj 5 – strana 693 l) sankcije i naknade za neispunjenje ugovornih obveza, m) uvjete za raskid ugovora i postupak u slučaju raskida ugovora prije datuma prestanka utvrđenog ugovorom, n) način rješavanja sporova, o) mjere za omogućavanje financiranja projekta, p) opis događaja koji se smatraju višom silom, r) ostale elemente bitne za predmet JPP-a. Članak 7. (Upis sklopljenih ugovora o JPP-u) (1) Ugovor o JPP-u sa dodacima koji čine njegov sastavni dio, kao i sve izmjene ugovora i njegovi dodaci upisuju se u Registar ugovora o JPP, koji se vodi kod Ministarstva za financije. (2) Ministarstvo za financije uz suglasnost Vlade Kantona donosi pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra ugovora o JPP, kojim će se odrediti postupak upisa sklopljenih ugovora o JPP-u u Registar ugovora o JPP-u (u daljnjem tekstu: Registar), kao i sadržaj i obim javnosti dostupnih elemenata sklopljenih ugovora o JPP-u, pridržavajući se pri tom propisa o zaštiti intelektualnog vlasništva, osobnih podataka, tajnosti podataka i poslovne tajne. Broj 5 – strana 694 (3) Registar iz stavka (1) ovog članka je javan. Članak 8. (Gospodarsko društvo posebne namjene/DPN) (1) DPN može sudjelovati isključivo u provođenju projekta JPP-a za čiju provedbu je utemeljen. (2) Kada privatni partner utemeljuje DPN, javni partner ugovor o JPP-u može sklopiti s DPN-om. (3) DPN se utemeljuje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje utemeljenje i poslovanje gospodarskih društava. (4) Utemeljitelj DPN-a obvezan je garantirati za obveze DPN-a. POGLAVLJE III – STATUSNO JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO Članak 9. (Zajedničko gospodarsko društvo) (1) Statusno javno-privatno partnerstvo je oblik JPP-a koji se temelji na suvlasničkom odnosu javnog i privatnog partnera u zajedničkom gospodarskom društvu koje je nositelj provedbe projekta JPP-a, pri čemu se taj odnos između javnog i privatnog partnera u zajedničkom društvu može utemeljiti na utemeljiteljkim ulozima u novoutemeljenom društvu, ili na otkupu vlasničkog udjela u postojećem gospodarskom društvu. (2) Zajedničko gospodarsko društvo kao nositelj provedbe projekta JPP-a iz 05. april/travanj 2013. stavka (1) ovog članka na razini Kantona može se utemeljiti samo na temelju prethodnog odobrenja Skupštine Kantona, a na razini jedinice lokalne samouprave na temelju prethodnog odobrenja nadležnog općinskog vijeća (u daljnjem tekstu: vijeće lokalne samouprave). (3) Na zajedničko gospodarsko društvo primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje utemeljenje i poslovanje gospodarskih društava, kao i odredbe ugovora o ortaštvu. Članak 10. (Ugovor o ortaštvu) Nakon provedenog postupka izbora privatnog partnera, javno tijelo i izabrani privatni partner sklapaju ugovor o ortaštvu, kojem je cilj uspostava zajedničkog gospodarskog društva iz članka 9. ovog Zakona, a u svrhu provedbe projekta JPP-a. POGLAVLJE IV – ODOBRAVANJE PROJEKATA JPP-a Članak 11. (Povjerenstvo za JPP ) (1) Vlada Kantona, odnosno načelnik općine imenuje povjerenstvo za JPP vodeći računa o tome da u njemu budu zastupljeni predstavnici onih javnih tijela koja, s obzirom na svoju nadležnost, mogu doprinijeti uspješnoj provedbi projekta JPP-a. (2) Nadležnosti povjerenstva su sljedeće: a) razmatra inicijativu javnih tijela i 05. april/travanj 2013. privatnih partnera za provedbu projekata putem JPP-a; b) utvrđuje da li projekt zadovoljava obilježja JPP-a iz članka 2. Ovog Zakona i podobnost za uvrštavanje na listu projekata JPP-a; c) predlaže Vladi projekte JPP-a na odobrenje; d) provodi postupak odabira privatnog partnera; e) izvještava Vladu o provedbi projekata JPP-a; f) predlaže poboljšanje zakonskog okvira JPP-a. (3) U izvršavanju ovlaštenja i dužnosti iz stavka 2 ovog članka, povjerenstvo je dužno prikupljati informacije radi procjene koji radovi ili usluge mogu biti izvedeni kroz JPP i vrednovati ekonomske, tehničke, pravne i ostale aspekte od značaja za JPP. (4) Za obavljanje određenih stručnih poslova povjerenstvo može, uz prethodnu suglasnost Vlade, po potrebi angažirati stručne osobe ili eksperte za ekonomsko-financijsku, pravnu ili tehničku oblast. Članak 12. (Sredstva za rad povjerenstva) (1) Sredstva za rad i obavljanje poslova iz djelokruga povjerenstva osiguravaju se u Proračunu Kantona, odnosno općine. (2) Povjerenstvu pripada naknada koju određuje Vlada, odnosno načelnik općine. Broj 5 – strana 695 (3) Vlada će osigurati sredstva za rad i ostvarivanje nadležnosti povjerenstva iz proračuna Kantona na posebnoj poziciji Vlade, odnosno proračuna općine. Članak 13. (Spisak projekata JPP-a) (1) Vlada Kantona i općinski načelnik utvrđuju spisak projekata koji će se sprovesti kroz oblike JPP-a, koji se objavljuje na njihovoj web-stranici ili na drugi način. (2) Uvrštavanje projekta na spisak je preduvjet da bi projekat mogao biti sproveden putem JPP-a. (3) Prijedlog za uvrštavanje projekta na spisak može dati javno tijelo ili privatni partner tjekom kalendarske godine. (4) Prijedlog iz prethodnog stavka obvezno sadrži studiju opravdanosti projekta čiji je obvezni sadržaj: a) kratak opis projekta, b) model JPP-a, c) ekonomske i financijske pokazatelje projekta, uključujući uporednu analizu troškova javnog sektora sa troškovima koje bi javni sektor imao u provođenju tog projekta u slučaju klasičnog proračunskog financiranja u predviđenom vremenskom razdoblju, d) neophodna financijska sredstva iz Proračuna Kantona ili jedinice lokalne samouprave, odnosno neBroj 5 – strana 696 ophodna financijska sredstva koja treba da osiguraju ustanove ili poduzeća u njihovom vlasništvu, e) pravni status vlasništva projekta, f) rizike provedbe projekta, kao i g) druge potrebne elemente. (5) U cilju utvrđivanja prijedloga iz stavka 3 ovog članka i tržišnog interesa potencijalnih privatnih partnera za sudjelovanjem u provedbi projekata putem JPP-a, javna tijela mogu objaviti javni poziv za iskazivanje interesa za provedbu određenog projekta sa privatnim partnerom koji će svojim sredstvima financirati provedbu tog projekta. Javni poziv za iskazivanje interesa za provedbu određenog projekta putem JPP-a objavljuje se na web-stranici javnog partnera ili na drugi način. (6) U cilju utvrđivanja podobnosti projekata za uvrštavanje u sisak projekata, povjerenstvo je ovlašteno i dužno: a) zahtijevati od javnog tijela ili privatnog partnera bilo koju informaciju koja je potrebna za donošenje odluke o uvrštavanju projekta na listu projekata; b) pažljivo pregledati prijedloge za JPP dobijene od javnih ili privatnih partnera ili pozvati javne ili privatne partnere da pažljivo pregledaju te prijedloge; c) sarađivati sa javnim tijelima, posebno iz oblasti financija radi praćenja cjelokupnih financijskih 05. april/travanj 2013. obveza javnih tijela, a naročito budućih opterećenja vezanih za plaćanja koja se tiču JPP-a, pri čemu je saradnja sa komisijom obvezna. (7) Izgled i sadržaj liste projekata utvrđuje Vlada Kantona i općinski načelnik pri čemu se spisak predloženih projekta ažurira i mijenja. (8) Za svaki projekt uvršten na spisak, povjerenstvo je dužno sačiniti izviješće koji sadrži: a) financijske, tehničke, socijalnoekonomske i pravne razloge za davanje preporuke o korištenju partnerstva radi provedbe projekta; b) postupak javnih tijela na pripremi odabira privatnog partnera, npr. financijske i tehničke aktivnosti, pravni savjeti, priprema preliminarnih izviješća i nacrti ugovora; c) procijenjeni dinamički plan aktivnosti odabira privatnog partnera; d) procijenjeni proračun partnerskog projekta. Članak 14. (Odluka o odobravanju projekta) (1) Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona, odnosno općinsko vijeće na prijedlog načelnika općine donosi odluku o odobravanju projekta sa spiska projekata ukoliko se istim ostvaruje javni interes. 05. april/travanj 2013. (2) Sastavni dio odluke iz stavka 1. ovog članka obvezno sačinjava: a) naziv projekta b) naziv, matični broj, osobni identifikacijski broj (OIB) i adresu javnog partnera, c) ime osobe ovlaštene za zastupanje, d) svrhu i cilj projekta, e) opis projekta, f) opisni prikaz predloženog modela javno-privatnog partnerstva po kojem se predloženi projekat namjerava sprovesti, g) prijedlog postupka odabira privatnog partnera, h) ekonomske i financijske pokazatelje projekta, uključujući uporednu analizu troškova javnog sektora sa troškovima koje bi javni sektor imao u provođenju tog projekta u slučaju klasičnog proračunskog financiranja u predviđenom vremenskom razdoblju, i) neophodna financijska sredstva iz Proračuna Kantona ili jedinice lokalne samouprave, odnosno neophodna financijska sredstva koja treba da osiguraju ustanove ili poduzeća u njihovom vlasništvu, j) pravni status vlasništva projekta, k) okvirnu podjelu rizika između javnog i privatnog partnera, kao i okvirnu kvantifikaciju tih rizika, procjenu vjerojatnosti nastajanja, te troškova koji iz njih proizlaze, Broj 5 – strana 697 l) potrebne suglasnosti utvrđene drugim zakonima. (3) Inicijativu za podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovog članka može podnijeti svako javno tijelo. (4) Visina financijskih sredstava koja se izdvajaju iz proračuna javnog partnera ne mogu biti veća od 1% od ukupnih poreznih i neporeznih prihoda proračuna javnog partnera za jednu proračunsku godinu u kojoj se projekat sprovodi. POGLAVLJE V - POSTUPAK ODABIRA PRIVATNOG PARTNERA Članak 15. (Propisi na temelju kojih se vrši odabir privatnog partnera) (1) Postupak odabira privatnog partnera provodi se u skladu sa odredbama ovog Zakona, uz odgovarajuću primjenu Zakona o javnim nabavkama ili Zakona o koncesijama, u ovisnosti o oblasti na koje se projekat JPP-a odnosi. (2) Organ za dodjelu ugovora u smislu Zakona o javnim nabavkama je Vlada Kantona, odnosno načelnik općine u čije ime postupa povjerenstvo. (3) Ukoliko provedba JPP-a podrazumijeva davanje koncesije, postupak izbora privatnog partnera provodi se u skladu sa Zakonom o koncesijama, uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 4. ovog Zakona koje se odnose na opće principe JPP-a. (4) Član povjerenstva imenovan iz javnog tijela koje predlaže projekat JPP Broj 5 – strana 698 –a obvezno se izuzima od glasanja prilikom donošenja odluke o odabiru privatnog partnera. Članak 16. (Kvalifikovanost privatnog partnera) Povjerenstvo je dužno provjeriti ekonomsku, financijsku, tehničku i profesionalnu podobnost privatnog partnera po elementima iz odobrenog projekta JPP-a. Članak 17. (Odlučivanje o usklađenosti dokumentacije za nadmetanje) (1) Povjerenstvo je prije pokretanja postupka izbora privatnog partnera, dužno Vladi Kantona dostaviti ovjerenu presliku dokumentacije za nadmetanje na ocjenu i odobrenje. (2) Vlada donosi Odluku o usklađenosti dokumentacije sa odobrenim projektom JPP-a u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana zaprimanja cjelokupne dokumentacije iz stavka (1) ovog članka. (3) Povjerenstvo postupak izbora privatnog partnera može pokrenuti samo na temelju odluke Vlade iz stavka (2) ovog članka. POGLAVLJE VI - NADZOR Članak 18. (Nadzor nad provedbom projekata JPP-a) (1) Nadzor nad provedbom odobrenih projekata JPP-a, pored organa čija je nadležnost propisana drugim zako- 05. april/travanj 2013. nima, vrši javno tijelo iz čije oblasti se provodi JPP, koje je dužno dostavljati redovita izviješća Vladi o statusu projekta, a posebno o dinamici i stupnju provedbe. (2) Vlada u svakom momentu može zatražiti od javnog tijela izviješće o statusu projekta. (3) Vlada najmanje jednom godišnje izvještava Skupštinu o dinamici i stupnju provedbe odobrenih projekata JPP-a. POGLAVLJE VII - PRAVNA ZAŠTITA Članak 19. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera provodi se sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Članak 20. (Spor o nadležnosti) U slučaju spora o nadležnosti iz JPP-a između Kantona i/ili lokalne samouprave, primjenjuje se arbitražno rješavanje spora. Članak 21. (Način rješavanja sporova) (1) Za rješavanje sporova između stranaka koji nastaju na temelju ugovora o JPP-u, stvarno i mjesno je nadležan sud isključivo prema sjedištu javnog partnera. (2) Za rješavanje sporova koji nastanu između javnog i privatnog partnera iz stavka (1) ovog članka primjenjuju 05. april/travanj 2013. se mjerodavni propisi koji se primjenjuju u sjedištu javnog partnera. POGLAVLJE VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 22. (Donošenje podzakonskih i drugih pravnih akata) (1) Do utemeljenja povjerenstva sukladno odredbama članaka 12. I 13. ovog Zakona, poslove iz nadležnosti istog će obavljati nadležno kantonalno povjerenstvo za koncesije ili drugo radno tijelo Vlade. (2) Ministarstvo za financije će najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra ugovora o JPP iz članka 7. ovog Zakona. (3) Vlada će na prijedlog povjerenstva najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti upustvo o izgledu i sadržaju spiska projekata. (4) Vlada će na prijedlog resornog ministarstva donijeti uputstvo o načinu i uvjetima osiguranja financijskih sredstava za provedbu projekata JPP-a. Članak 23. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-256/13 PREDSJEDATELJ 03.04.2013.godine SKUPŠTINE G o r a ž d e Suad Došlo,v.r. Broj 5 – strana 699 329 Na temelju Amandmana XXX stavak 3. i XXXI na Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03) i na temelju članka 10. stav 2. Zakona o Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 5/03), premijer Bosansko- podrinjskog kantona Goražde, d o n o s i: O D L U K U o razrješenju ministra za boračka pitanja u Vladi Bosansko – podrinjskog kantona Goražde Članak 1. Osman Subašić se razrješava funkcije ministra za boračka pitanja u Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Članak 2. Razrješenje postaje punovažno danom potvrđivanja od strane Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Članak 3.
Zakon o dopuni Zakona o upravnim pristojbama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 02/13 20.03.2013 NN Županije Posavske 02/03, NN Županije Posavske 08/01, NN Županije Posavske 01/98, NN Županije Posavske 1/97 zakon,administrativne takse,takse Stranica | 26 NARODNE NOVINE Županije Posavske 20.03.2013. Broj 2 poslodavca. Kako je Sud, iz prezentiranih dokaza utvrdio da Vlada Posavskog kantona nije dala punomoć niti je sukladno ĉlanku 115. Zakona o radu naknadno pristupila Kolektivnom ugovoru, Ustavni sud Federacije je odluĉio da u odnosu na Posavski kanton, Kolektivni ugovor nije bio zakljuĉen sukladno ĉlanku III.2.b) i III.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i ne moţe se primjenjivati na Posavski kanton. S obzirom na navedeno Ustavni sud Federacije je odluĉio kao u dispozitivu presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio jednoglasno u sastavu: dr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Aleksandra Martinović i Domin Malbašić, suci Suda. Broj: U-34/12 22.01.2013. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine dr. Kata Senjak, v.r. SKUPŠTINA ŢUPANIJE POSAVSKE Na temelju ĉlanka 26. stavak 1. toĉka c) Ustava Ţupanije Posavske («Narodne novine Ţupanije Posavske», broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04) Skupština Ţupanije Posavske na XII. sjednici odrţanoj dana 05.03.2013.godine, donosi ZAKON o dopuni Zakona o upravnim pristojbama Ĉlanak 1 U Tarifnom broju 26. Tarife upravnih pristojbi koja je sastavni dio Zakona o upravnim pristojbama («Narodne novine Ţupanije Posavske», broj: 1/97, 1/98, 4/01, 08/01 i 2/03) iza rednog broja 6. dodaje se redni broj 7. koji glasi: «7. Za rješenje o priznavanju inozemnih obrazovnih isprava .......... 70,00». Ĉlanak 2 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Narodnim novinama Ţupanije Posavske». Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŢUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-14/13 Domaljevac, 05.03.2013. Predsjednik Mario Jurkić, prof., v.r. Na temelju ĉlanka 26. stavak 1. toĉka e) Ustava Ţupanije Posavske („Narodne novine Ţupanije Posavske", broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04), Skupština Ţupanije Posavske, na sjednici odrţanoj dana 05.03.2013. godine, donosi ZAKON o izmjenama i dopunama zakona o pruţanju pravne pomoći Ĉlanak 1 U Zakonu o pruţanju pravne pomoći („Narodne novine Ţupanije Posavske" broj: 3/10 i 1/12) u ĉlanku 3. stavak (3) dopunjuje se i glasi: „(3) Zavod je duţan pruţati pravnu pomoć u smislu odredbi ovog Zakona, bez obzira na imovno stanje, braniteljima koji su status stekli do dana stupanja na snagu ovog Zakona prema vaţećim propisima u postupcima zaštite prava prema propisima iz oblasti branitelj sko-invalidske zaštite i povoljnijeg umirovljenja a ĉije korištenje podlijeţe kontroli zakonitosti temeljem Zakona o provoĊenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 82/09), pred nadleţnim tijelima uprave, odnosno sudovima na podruĉju Ţupanije, Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Bosne i Hercegovine." U ĉlanku 3. iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4) koji glasi: „(4) Zavod je duţan u smislu odredbi ovog Zakona, bez obzira na imovno stanje, pruţati pravnu pomoć ţrtvama nasilja u obitelji u zaštiti njihovog tjelesnog i duševnog integriteta, u vidu prijave poĉinjenog nasilja nadleţnoj Policijskoj upravi, Centru za socijalnu skrb, Sudu i Tuţiteljstvu te sastavljanjem pismenih podnesaka i zahtjeva za izricanjem zaštitnih mjera." Dosadašnji stavak (4) postaje stavak (5). Ĉlanak 2 Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Ţupanije Posavske".
Zakon o novčanim podsticajima poljoprivredi i ruralnom razvoju na području BPK Goražde Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/13 13.03.2013 poljošrivreda 13.mart/ožujak 2013.hotka i omogućavanje adekvatnog živo-tnog standarda poljoprivrednog proizv-ođača. Član 3. (Definicije) U smislu ovog Zakona, pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: a)„Poljoprivredna djelatnost“ pod-razumijeva privrednu djelatnost koja obuhvata biljnu i animalnu proizvodnju i sa njima povezane uslužne djelatnosti u skladu sa standardnom klasifikacijom djel-atnosti u Bosni i Hercegovini. b)“Poljoprivredno gazdinstvo” po-drazumijeva proizvodnu jedini-cu ili grupu jedinica koje čine proizvodnu cjelinu i sa tehnič-kog i privrednog gledišta, koje se bave proizvodnjom poljopriv-rednih proizvoda; gazdinstvo se može baviti i drugim djelatnosti-ma (nepoljoprivrednim) proizvo-dnim i uslužnim djelatnostima. Poljoprivredno gazdinstvo može djelovati kao privredno društvo, obrt ili zadruga ako je registro-vano za obavljanje poljoprivre-dne djelatnosti, te kao porodič-no poljoprivredno gazdinstvo.c)„Porodično poljoprivredno gaz-dinstvo“ je samostalna privredna i socijalna jedinica zasnovana na vlasništvu i/ili upotrebi proiz-vodnih resursa i upravljanju po-rodice u obavljanju poljoprivre-dne djelatnosti. d)„Nosilac poljoprivrednog gazdin-stva“ podrazumijeva fizičko ili pr- Broj 4 – strana 527avno lice, ili grupu fizičkih i pra-vnih lica u skladu sa statusom koji ima grupa i njeni članovi pr-ema zakonima u Bosni i Herceg-ovini i Federaciji Bosne i Herce-govine, a čije se gazdinstvo nal-azi na teritoriji kantona, te oba-vlja poljoprivrednu djelatnost i koji je u Registru poljoprivredn-ih gazdinstava upisan kao nosilac gazdinstva. Vlasnik obrta registr-ovanog za obavljanje poljopriv-redne djelatnosti je ujedno i no-silac poljoprivrednog gazdinst-va. Ovlašteni zastupnik privre-dnog društva ili zadruge regis-trovane za obavljanje poljopriv-redne djelatnosti je nosilac polj-oprivrednog gazdinstva. e)„Korisnikom-klijentom“ se smat-raju fizička i pravna lica koja žele ostvariti pravo na podrške u po-ljoprivredi i ruralnom razvoju i koja se kao takva upisuju u Regi-star klijenata. Član 4. (Usklađenost sa propisima) Novčani podsticaji određeni ov-im Zakonom provode se u skladu sa ob-avezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Kantonalno Ministarstvo za priv-redu osigurava harmonizaciju mjera no-včanih podsticaja u saradnji sa Federal-nim ministarstvom poljoprivrede. Kantonalnim programom podsti-caja mogu se podsticati proizvodnje iz modela podsticaja proizvodnji Federacije BiH samo do minimalno propisanih kv-ota navedenih u Dodatku II. Zakona o Broj 4 – strana 528novčanim podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Službene novine FBiH“ br. 42/10). Općine su obavezne donositi sv-oje programe novčanih podsticaja u ko-ordinaciji sa kantonalnim Ministarstvom za privredu. II. IZVORI I VISINA NOVČANIH SREDSTAVA Član 5. (Izvori sredstava) Sredstva za realizaciju novčanih podsticaja iz člana 1. ovog Zakona obe-zbjeđuju se u Budžetu Bosansko-podri-njskog kantona Goražde (u daljem teks-tu: Budžet) za svaku kalendarsku godi-nu i iz drugih izvora. Član 6. (Visina novčanih sredstava) Visina novčanih sredstava iz čla-na 5. ovog Zakona koja se obezbjeđuju iz Budžeta ne mogu biti manja od 3% od poreznih i neporeznih prihoda u Budže-tu za tekuću godinu. U visinu novčanih sredstava iz prethodnog stava ubrajaju se sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj i druga sredstva Budžeta koja su planirana za projekte koji na direktan način utiču na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, a od interesa su za Kanton. 13.mart/ožujak 2013.Član 7. (Sredstva općina) Osim sredstava koja se izdvajaju iz člana 6. ovog Zakona, sredstva za novčane podsticaje mogu se izdvajati i u općinskim budžetima. Član 8. (Program) Iznos novčanih podsticaja, mini-malni uvjeti za početak proizvodnje, mi-nimalne površine za investiranje, rook-vi podnošenja zahtjeva i drugi uvjeti utvrđuju se Programom kantonalnih novčanih podsticaja u poljoprivredi (u daljem tekstu: Program), koji Vlada Bo-sansko-podrinjskog kantona Goražde (u daljem tekstu: Vlada) donosi za sva-ku kalendarsku godinu. Ministarstvo za privredu Bosans-ko-podrinjskog kantona Goražde (u da-ljem tekstu: Ministarstvo) u roku od 15 dana od dana usvajanja Budžeta izra-đuje prijedlog programa, organizuje jav-nu raspravu po prijedlogu programa, te nakon provedene rasprave isti dostavlja Vladi u roku od 30 dana od dana usva-janja Budžeta, na donošenje. Vlada donosi Program iz stava (1) ovog člana najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja Budžeta u “Službenim novinama Bosansko-podri-njskog kantona Goražde”. Nakon davanja saglasnosti na Pr-ogram od strane Vlade, ministar za pri- 13.mart/ožujak 2013.vredu propisuje Uputstvo za ostvarivanje novčanih podsticaja u primarnoj poljo-privrednoj proizvodnji u roku od tridest (30) dana. III MODELI PODSTICAJA Član 9. (Mjere novčanih podsticaja) Novčani podsticaji u smislu ovog Zakona obuhvataju podsticaje u sklopu mjera podsticanja proizvodnje i podsti-canja u sklopu mjera strukturne politike. Novčani podsticaji u sklopu mje-ra podsticaja proizvodnji provode se kr-oz model proizvodnji. Podsticanje u sklopu mjera stru-kturne politike provodi se kroz: a)model kapitalnih ulaganja, b)model ruralnog razvoja, c)model podrške zapošljavanju, d)model ostalih vrsta ulaganja. Član 10. (Raspodjela sredstava) Raspodjela raspoloživih novčan-ih sredstava za novčane podsticaje za budžetsku godinu vrši se tako da poje-dinim modelima pripadaju odgovara-jući udjeli u skladu sa raspoloživim sre-dstvima, koji će biti regulisani Programom.Član 11. (Podsticaj proizvodnji) U okviru modela proizvodnji no-včani podsticaji obuhvataju: Broj 4 – strana 529a)animalnu proizvodnju, b)biljnu proizvodnju, c)gljivarsku proizvodnju, d)organsku proizvodnju. Član 12. (Animalna proizvodnja) U okviru animalne proizvodnje podstiče se: -farme mliječnih krava (držanje mliječnih grla, zootehničke mjere i veterinarske usluge); -uzgoj priplodnih junica za rem-ont osnovnog stada mliječnih kr-ava; -farma za tov junadi (uzgoj tovne junadi, nabavka podmlatka i ve-terinarske usluge); -uzgoj priplodnih junica za proši-renje osnovnog stada mliječnih krava; -uzgoj priplodnih ženskih teladi, -farma ovaca i koza (uzgoj ovaca, ovnova, jagnjadi, jaradi i veterina-rske usluge); -farma za tov svinja (uzgoj krmača, nerastova, prasadi, nabavka pod-mlatka i veterinarske usluge); -farma za tov piladi - brojleri (uzg-oj brojlera, nabavka jednodnevn-ih pilića i veterinarske usluge); -inkubacijska proizvodnja jedno-dnevnih pilića; -farma koka nosilja (uzgoj koka nosilja, nabavka jednodnevnih ili osamnaestonedjeljnih pilenki i veterinarske usluge); -farma za tov ćurana (proizvodnja ćurećeg mesa); -pčelarstvo (držanje pčelinjih druš-tava, nabavka lijekova, opreme i veterinarske usluge); Broj 4 – strana 530-uzgoj matica pčela; -organizovani otkup svježeg mlije-ka; -vještačko osjemenjavanje krava; -proizvodnja sviježeg mlijeka (kra-vlje, ovčije i kozije); -uzgoj slatkovodne ribe; -držanje konja. Član 13. (Biljna proizvodnja) U okviru podsticanja biljne proiz-vodnje podstiče se: -U okviru ratarske proizvodnje pod-stiču se zasijane površine, provođe-nje agrotehničkih mjera, nabavka sj-emena i repro materijala za: 1)zasijane površine merkantilnim žitaricama (pšenica, tritikale, ječ-am, raž, zob i kukuruz), 2)zasijane površine heljdom; 3)zasijane površine ljekovitim, aro-matičnim i medonosnim biljem (kamilica, menta, neven, kantari-on, smilje, facelija i dr.), 4)zasijane površine krmnim kultu-rama za proizvodju silaže (trav-no-djetelinske smjese, djeteline, si-lažni kukuruz dr.) -U okviru povrtlarske proizvodnje podstiče se zasijavanje površine, pr-ovođenje agro-tehničkih mjera, nab-avka sjemena i repro materijala za: 1)zasijane površine merkantilnim krompirom; 2)zasijane površine sjemenskim kr-ompirom 3)zasijane površine ostalim povrt-nim kulturama. 13.mart/ožujak 2013.-U okviru plasteničke/stakleničke pr-oizvodnje podstiču se zasađene pov-ršine i prodaja povrtnih kultura (pa-radajz, paprika, salata, špinat, patli-džan, krastavac, luk), uzgoj jagode u zatvorenom prostoru i njihova pro-daja na tržištu. -U okviru voćarske proizvodnje pod-stiče se prodaja voća, proizvodnja sa-dnog materijala, provođenje agroteh-ničkih mjera i nabavka repro mate-rijala za: 1)zasnivanje novih zasada krošnjas-tog voća; 2)održavanje zasada krošnjastog voća (nakon zasnivanja od prve do pete godine po zasnivanju); 3)održavanje zasada autotohnog voća; 4)zasnivanje novih zasada jagodiča-stog voća; 5)realizacija proizvodnje krošnjast-og i jagodičastog voća. Član 14. (Gljivarska proizvodnja) U okviru gljivarske proizvodnje podstiče se proizvodnja gljiva u zatvo-renom prostoru. Član 15. (Organska proizvodnja) U okviru organske proizvodnje podstiče se certificiranje organske proi-zvodnje do dobijanja certifikata te dru-ge mjere za razvoj organske proizvod-nje u skladu sa Programom. 13.mart/ožujak 2013.Član 16. (Model kapitalnih ulaganja) U okviru modela kapitalnih ulag-anja podstiče se: -Plaćanje rente za uređenje građevin-skog zemljišta za poljoprivredne obj-ekte sa završenim grubim građevin-skim radovima preko 50% i to za: 1)štalske objekte za uzgoj goveda, ovaca, koza, peradi i svinja u okviru poljoprivrednog gazdins-tva; 2)objekte za skladištenje, hlađe-nje, sušenje, sortiranje i pakira-nje poljoprivrednih proizvoda u okviru poljoprivrednog gazdinst-va; 3)izgradnju ribnjaka. -Rekonstrukcija i izgradnja štalskih objekata za uzgoj goveda, ovaca, ko-za, peradi i svinja. -U okviru modela kapitalnih ulaganja podstiče se kupovina u tekućoj godi-ni: 1)poljoprivrednog zemljišta isklju-čivo za poljoprivrednu proizvo-dnju, a u cilju povećanja poljop-rivredne proizvodnje; 2)novog staklenika ili plastenika; 3)nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u biljnoj proizvodnji; 4)nove poljoprivredne mehanizacije i opreme za animalnu proizvo-dnju; 5)opreme za peradarstvo i to: novi kavezi, novi sistem za pojenje, sistem za hranjenje i ventilatori za rashlađivanje; 6)nabavka rasplodne stoke. Broj 4 – strana 531Ministarstvo može u Programu ograničiti mogućnost ostvarivanja pod-sticaja u okviru kapitalnih ulaganja kroz uspostavljanje procedure rangiranja pro-jekata i ograničenja po osnovu statusa ko-risnika podsticaja u evidenciji Službe za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog ka-ntona Goražde. Član 17. (Model ruralnog razvoja) Model ruralnog razvoja ima za cilj ekonomski, socijalni i kulturni napre-dak stanovništva u ruralnom području Bosansko-podinjskog kantona Goražde uz uvažavanje principa održivog razvoja. Novčani podsticaj za ruralni raz-voj ostvaruje se u oblasti konkurentnosti, zaštite i unapređenja ruralne okoline i diverzifikaciju ruralnih aktivnosti. Novčani podsticaj za ruralni raz-voj uvodi se radi unapređenja poljopri-vredne, odnosno razvoja biljne i animal-ne proizvodnje i sa njima povezanih ne-poljoprivrednih djelatnosti, te očuvanje autohtonih pasmina i zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolinskom stanju. Mjere ruralnog razvoja koje se fi-nansiraju sredstvima Budžeta utvrđuju se u Programu ruralnog razvoja. Član 18. (Novčani podsticaji za ruralni razvoj) U okviru konkurentnosti u rural-nom razvoju podstiče se: -investicije u poljoprivredna gazd-instva, -ruralna infrastruktura, -stručno osposobljavanje u poljo- Broj 4 – strana 532privredi, -tradicionalni proizvodi; U okviru zaštite okoline u rural-nom području podstiče se: -područja sa težim uvjetima priv-ređivanja u poljoprivredi, -uvođenje agroekoloških zona, -organska proizvodnja, -uređenje agro okoline, -očuvanje autohtonih životinjskih i biljnih vrsta. U okviru diverzifikacije ruralnih aktivnosti podstiče se: -usluge i dopunske aktivnosti, -očuvanje ruralnog nasleđa, -razvoj ruralnog turizma. Član 19. (Model podrške zapošljavanju) U okviru modela podsticaja zapo-šljavanju podstiče se: 1)sufinansiranje obaveza po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje u visini od 50% troškova za socijalno osiguranje, odnosno do 100 % za osobe starije od 60 godina; 2)Uvećani iznos novčanih podsticaja u modelu proizvodnje; 3)Uvećan iznos novčanih podsticaja u poljoprivrednim gazdinstvima u ko-jima su nosioci obrta žene; 4)Uvećan iznos novčanih podsticaja za kapitalna ulaganja. Član 20. (Ostale vrste podsticaja) Ostale vrste podsticaja obuhva- 13.mart/ožujak 2013.taju podsticaje provođenja određenih mjera strukturne politike te drugih mjera koje nisu obuhvaćene modelima kapi-talnih ulaganja i ruralnim razvojem: U okviru modela ostalih vrsta no-včanih podsticaja postiče se: 1)realizacija pojedinačnih projekata iz oblasti poljoprivrede, a koji se ocijene značajnim za razvoj poljo-privredne proizvodnje na područ-ju našeg kantona; 2)aktivnosti različitih zadruga, ud- ruženja ili asocijacija, a koje su u funkciji razvoja poljoprivrede na području Kantona; 3)sufinasiranje učešća poljoprivre-dnika na sajmovima i drugim manifestacijama iz oblasti poljo-privrede koji se organizuju na području Kantona, području Bo-sne i Hercegovine i van granica Bosne i Hercegovine; 4)regresiranje kamata po kreditima odobrenim za poljoprivrednu pr-oizvodnju i to za: kupovinu me-hanizacije i opreme i izgradnju objekata u poljoprivredi itd.; 5)podsticaj zdrastvenoj zaštiti živ-otinja; 6)podsticaj zdravstvenoj zaštiti bi-lja; 7)sufinansiranje osiguranja poljop-rivrednih proizvođača i imovine; 8)obaveze plaćanja prema članu 124. tačka 1. Zakona o veterinar-stvu. Ministarstvo može u Programu ograničiti mogućnost ostvarivanja ostalih vrsta podsticaja kroz uspostavljanja pro-cedure rangiranja projekata i ograničenja po osnovu statusa korisnika podsticaja u evidenciji Službe za zapošljavanje Bosa- 13.mart/ožujak 2013.nsko-podrinjskog kantona Goražde. Član 21. (Rezerve) U ukupno predviđenim sredstvi-ma za podsticaj u poljoprirednoj proizvo-dnji i ruralnom razvoju iznos rezervnih sredstava ne može biti veći od 5%. Rezervna sredstva se koriste u hitnim i nepredviđenim intervencijama i to: -neophodne intervencije u primer-noj poljoprivrednoj proizvodnji; -u slučaju elementarnih i drugih nepogoda (snijeg, grad, suša, vje -tar, poplava, požar, napad divljih životinja); -kao i druga plaćanja koja su neo-phodna u sektoru poljoprivrede, a nisu definisana u gore pomenu-tim modelima podsticaja. IV. KORISNICI –KLIJENTI Član 22. (Korisnici-klijenti) Korisnici-klijenti su pravna i fizi-čka lica koji ostvaruju novčane podsticaje u skladu sa odredbama ovog Zakona i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, te ispunjavaju opće i posebne uvjete propisane ovim Zako-nom, Programom i Upustvom, koji se do-nose na osnovu ovog Zakona. Član 23. (Namjensko korištenje sredstava) Korisnici - klijenti dužni su dobi- Broj 4 – strana 533jena sredstva namjenski koristiti. Ministarstvo za privredu - sektor za poljoprivredu, dokumentaciju na os-novu koje su korisnici-klijenti ostvarili novčani podsticaj dužno je čuvati u sk-ladu sa propisima kojim je regulisano ar-hiviranje i čuvanje završenih predmeta i akata u organima državne službe. V. OPĆI I POSEBNI UVJETI ZA OSTVARENJE NOVČANIH PODSTICAJA Član 24. (Opći uvjeti) Opći uvjeti za ostvarivanje pod-sticaja: 1.da su upisani u Registar poljopri-vrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenata (u daljem tekstu registri) u skladu sa Zakonom o poljorivredi (“Službene novine Federacije BiH”,br. 88/07 i 4/10); 2.da imaju proizvodnju na podru-čju Bosansko-podrinjskog kanto-na Goražde; 3.da je registracija pravnog lica na propisanom području. Član 25. (Upis u Registar) Korisnik-klijent koji želi ostvariti pravo na novčane podsticaje u skladu sa ovim Zakonom ima obavezu upisati se u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenta (u daljem tek-stu: registri) u skladu sa Zakonom o po-ljoprivredi (“Službene novine Federacije Broj 4 – strana 534BiH”, br. 88/07 i 4/10). Član 26. (Područje proizvodnje) Pravo na ostvarenje novčanih po-dsticaja može ostvariti korisnik-klijent koji ima proizvodnju na području Kan-tona. Član 27. (Registracija proizvodnje) Korisnik-klijent - pravno lice, koji želi ostvariti pravo na novčane po-dsticaje mora imati registraciju na podru-čju Kantona. Član 28. (Posebni uvjeti) Posebne uvjete i potrebnu doku-mentaciju kojom se dokazuje ispunjava-nje općih i posebnih uvjeta za ostvare-nje prava na novčani podsticaj propis-at će ministar za privredu Bosansko-po-drinjskog kantona Goražde (u daljem te-kstu: ministar) programom i uputstima za ostvarivanje prava na novčani podsti-caj u primarnoj poljoprivrednoj proizvo-dnji. VI. REALIZACIJA OSTVARENJA NOVČANIH PODSTICAJA Član 29. (Program podsticaja) Novčani podsticaj realizuje se na osnovu ovog Zakona, Programa podsti-caja kojim se utvrđuju opći i posebni ci- 13.mart/ožujak 2013.ljevi, ukupna vrijednost novčanih podsti-caja, vrsta podsticaja, visina podsticaja po jedinici proizvodnje, opći i posebni kri-teriji za otvarivanje podsticaja i način os-tvarivanja novčanih podsticaja. Program podsticaja za poljopriv-redu stavit će se na javnu raspravu prije što ga kantonalno Ministarstvo za priv-redu dostavi Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na raspravu i usvajanje. Član 30. (Uputstvo) Nakon davanja saglasnosti na Program podsticaja u poljoprivredi od strane Vlade Bosansko-podrinjskog kan-tona Goražde, ministar za privredu Bosa-nsko-podrinjskog kantona Goražde don-osi upustva o uvjetima koje moraju za-dovoljiti podnosioci zahtjeva za ostvari-vanje novčanih podsticaja u poljoprivre-dnoj proizvodnji. Član 31. (Javni poziv) Ministarstvo za privredu Bosans-ko-podrinjskog kantona Goražde, nakon donošenja uputstava, rapisuje javni poziv za sve vrste podsticaja u poljoprivrednoj proizvodnji definisane programom i ro-kovima za podnošenje zahtjeva. Član 32. (Dostavljanje zahtjeva) Korisnik-klijent na propisanom obrascu zahtjeva, sa propisanom doku-mentacijom dostavlja Ministarstvu za privredu u propisanom roku zahtjev
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama sa tarifom HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 02/13 13.03.2013 SN HNK 05/15, SN HNK 04/09 sudske takse,tarifa („Službene novine HNK“ br. 2/13) Na osnovu člana 39. Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“, broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona je na sjednici održanoj dana 13.03.2013. godine, donijela Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA S TARIFOM Član 1. U Zakonu o sudskim taksama s tarifom („Službene novine HNK“, broj: 4/09), u članu 3. stav (3), na kraju teksta tačka (.) se zamjenjuje zarezom (,) i dodaju riječi: „u skladu s odgovarajućim odredbama Zakona o parničnom postupku“. Član 2. Član 7. mijenja se i glasi: „(1) Takse predviđene Taksenom tarifom plaćaju se sudskim taksenim markama i u gotovom novcu. Plaćanje sudske takse u gotovom novcu vrši se uplatom na depozitni račun javnih prihoda Hercegovačko-neretvanskog kantona. (2) Vlada HNK može svojim propisom urediti emitiranje i distribuciju taksenih maraka za područje Kantona u visini do pedeset (50) KM (konvertibilnih maraka).“ Član 3. U članu 8. riječ: „pet (5) godina“ zamjenjuje se riječju: „dvije (2) godine“. Član 4. U članu 9. stav 1. iza tačke „h)“ dodaje se nova tačka „i“ koja glasi: „i) Privredna društva za zapošljavanje lica s invaliditetom i zaštitna radionica u postupcima registracije i izdavanja izvoda iz sudskog registra.“ Član 5. U članu 13. stav 2. mijenja se i glasi: „(2) Sud može u toku postupka ukinuti rješenje o oslobađanju od plaćanja takse, ako utvrdi da je takseni obveznik u mogućnosti da plati taksu.“ Član 6. U članu 19. stav 2. riječi: „službeno lice koje preduzima radnju u postupku“, zamjenjuju se riječima: „sudija koji vodi postupak“. Član 7. Član 22. briše se. Član 8. Član 24. briše se. Član 9. U TAKSENOJ TARIFI DIO PRVI. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK u Tarifnom broju 1. (taksa za podneske) u tački (5) riječ: „zbog“ zamjenjuje se riječju: „radi“. Član 10. U TAKSENOJ TARIFI DIO PRVI. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK u Tarifnom broju 1. (taksa za podneske) u tački (7) riječ: „tužbu“ zamjenjuje se riječju: „žalbu“. Član 11. U TAKSENOJ TARIFI DIO TREĆI, ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPAK, Tarifni broj 14. (taksa za upise podataka), mijenja se i glasi: „(1) Sudsku taksu snosi lice u čiju se korist vrši uknjižba, osim ako ugovorne strane ne utvrde drugačije. (2) Visina takse određuje se prema vrsti kako slijedi: a) Uknjižba vlasništva …………………………………………………………………………………. 50 KM b) Uknjižba hipoteke, zemljišnog duga ili doživotnog prava uživanja, trajnog prava korištenja, stvarnih služnosti i tereta, prava dugoročnog najma i zakupa, prava preče kupovine i realnih tereta …….…………………………….. 100,00 KM c) Uknjižba hipoteke za odobravanje kredita za privrednu djelatnost ………… 100,00 KM d) Uknjižba predbilježbe ili zabilježbe …………………………………………………….. 40,00 KM.“ Član 12. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXII-080/13 Mostar, 13.03.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r
Zakon o administrativnim taksama sa tarifom administrativnih taksi HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 02/13 13.03.2013 SN HNK 03/20, SN HNK 12/16 administrative takse,tarife 1 Na osnovu člana 39. stav (1) tačka f) Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“, broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona, na sjednici održanoj 13.03.2o013. godine donijela je ZAKON O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMASA TARIFOM ADMINISTRATIVNIH TAKSI HERCEGOVAČKO – NERETVANSKOG KANTONA POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim Zakonom uređuje se način plaćanja administrativnih taksi (u daljem tekstu: taksa) za spise i radnje kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija, kao i pravnih lica koje imaju javna ovlaštenja (u daljem tekstu: organi) na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Član 2. (1) Spisi i radnje za koje se plaća taksa, kao i visina takse za pojedine radnje utvrđuje se Tarifom administrativnih taksi (u daljem tekstu: Tarifa). (2) Tarifa se propisuje ovim zakonom. Član 3. (1) Takseni obaveznik je fizičko ili pravno lice po čijem je zahtjevu pokrenut postupak ili se vrše radnje predviđene Tarifom. (2) Ako za isti spis ili radnju postoje dva ili više taksenih obaveznika, njihova obaveza je solidarna. (3) Ako više lica podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna taksa. Član 4. (1) Taksena obaveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnošenja podneska, ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano. (2)Taksa se ne može naplatiti ako nije utvrđena Tarifom. Član 5. (1) Takse se plaćaju u trenutku nastanka taksene obaveze, ako za pojedine slučajeve nije propisano drukčije. (2) Taksena obaveza nastaje: a) za podneske – u trenutku kada se predaje, a za podneske date u zapisnik, kada se zapisnik sastavlja; b) za rješenja i druge isprave - u trenutku podnošenja zahtjeva za njihovo izdavanje; c) za pravne radnje - u trenutku podnošenja zahtjeva za te radnje. Član 6. (1) Ako je Tarifom propisano plaćanje takse prema vrijednosti predmeta, kao osnovica za utvrđivanje takse uzima se vrijednost naznačena u podnesku ili ispravi, ili vrijednost utvrđena na način propisan u Tarifi ili vrijednost utvrđena procjenom organa koji vodi postupak. (2) Kada se isprava za koju se plaća taksa, na zahtjev stranke, izdaje u dva ili više primjeraka, za drugi i svaki dalji primjerak, plaća se taksa u iznosu od 3,00 KM, ako u Tarifi nije drugačije određeno. (3) Taksa iz stava (2) ovog člana ne može biti veća od takse za prvi primjerak. 2 (4) Pri obračunavanju takse propisane u postotku, taksena osnovica će se zaokružiti na cijele desetice na način da se iznos od 5,00 KM zaokruži na nižu deseticu, a iznos iznad 5,00 KM na višu deseticu. POGLAVLJE II. PRIPADNOST PRIHODA OD TAKSI Član 7. Prihod ostvaren od uplate kantonalnih taksi je prihod Budžeta Kantona. Član 8. Za spise i radnje u postupku kod jedinica lokalne samouprave i njihovih službi za upravu, plaćaju se takse po propisima donesenim od jedinica lokalne samouprave i iste su prihod Budžeta jedinica lokalne samouprave. POGLAVLJE III. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA TAKSI Član 9. Od plaćanja općih taksi Tarifnog broja 1. do 5. oslobođeni su: a) Tijela kantonalnih vlasti; b) Jedinice lokalne samouprave i uprave i njihova tijela i pravna lica u obavljanju prenesenih ili povjerenih javnih ovlasti od strana Kantona; c) Javne ustanove predškolskog uzrasta, obrazovanja, nauke, kulture, zaštite kulturne i prirodne baštine, zdravstva, socijalne zaštite, humanitarne i dobrotvorne organizacije, u obavljanju svoje osnovne djelatnosti; d) Učenici i studenti za vrijeme svoga redovnog školovanja; e) Nevladine organizacije i savezi osnovani za zaštitu lica sa tjelesnim i psihičkim nedostacima i poremećajima u obavljanju svoje registrovane djelatnosti; f) Ratni vojni invalidi, invalidi rada, civilne žrtve rata i mirnodopski invalidi sa utvrđenim stepenom invalidnosti od najmanje 90 % tjelesnog oštećenja; g) Savezi i organizacije ratnih vojnih invalida, porodica poginulih boraca, demobilisanih boraca i dobitnika najvećih ratnih priznanja u obavljanju svoje registrovane djelatnosti; h) Lica kojima je rješenjem nadležnog organa priznato svojstvo člana porodice poginulih, umrlih ili nestalih boraca; i) Nezaposlena lica za zasnivanje radnog odnosa i spise i radnje u vezi ostvarivanja prava iz tog radnog odnosa; j) Korisnici socijalne zaštite; k) Nezaposlena lica u statusu prognanih ili izbjeglice; l) Penzioneri sa najnižom zagarantovanom penzijom prema posljednjem objavljenom podatku Zavoda PIO/MIO; Član 10. Takse se ne plaćaju za sljedeće spise i radnje: a) Predstavke i pritužbe, te prijedloge drugim kantonalnim javnim organima; b) Spise i radnje u postupku za povrat nepravilno naplaćenih obaveza; c) Spise i radnje u postupku za ispravljanje grešaka u rješenjima, ispravama, službenim evidencijama i zapisnicima; d) Spise i radnje u postupku usvajanja i postavljanja staratelja; e) Spise i radnje u postupku vraćanja, odnosno ostvarivanja prava na naknadu za oduzetu imovinu; f) Sve spise i radnje za ostvarivanje prava iz penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, te oblasti boračko-invalidske zaštite i socijalne zaštite; g) Sve spise i radnje u postupku koji je u vezi sa redovnim školovanjem učenika i studenata; 3 h) Sve spise i radnje u postupcima ostvarivanja prava i zaštite prava iz radnog odnosa; i) Sve spise i radnje privremeno nezaposlenih lica kada ostvaruju pravo iz osnove materijalnog osiguranja; j) Sve spise i radnje u vezi sa zaštitom spomenika kulture i prirode; k) Spise i radnje u postupku za ukop umrlih osoba; l) Spise i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak na djecu; m) Spise i radnje u vezi uvoza roba i usluga na osnovu donacija, programa i projekata rekonstrukcije i obnove Kantona; n) Spise i radnje pojedinih jedinica lokalne samouprave i pojedinih pravnih lica kod rješavanja u upravnim stvarima u okviru prenesenih ili povjerenih javnih ovlaštenja. o) Spise i radnje u postupku koji se vodi sukladno odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH. Član 11. U ispravama koje su oslobođene od plaćanja takse mora se naznačiti na osnovu kojih su odredbi ovog Zakona i drugih propisa oslobođeni od plaćanja takse. POGLAVLJE IV. PLAĆANJE TAKSE Član 12. (1) Naplatu takse vrši organ koji rješava zahtjeve ili poduzima radnje. (2) Takse se plaćaju u kantonalnim administrativnim markama (u daljem tekstu: kantonalna administrativna marka ili marka) ili u gotovom novcu. (3) Ako je iznos takse veći od 50,00 KM, takse se obavezno plaćaju u gotovom novcu. (4) U rješenju ili drugoj ispravi za koju je plaćena taksa naznačuje se da je taksa plaćena, u kojem iznosu, na koji način i prema kojem tarifnom broju. (5) Takse su prihod Kantona i plaćaju se na odgovarajuću vrstu prihoda depozitnog računa Budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona. (6) Potvrda o uplati takse prilaže se uz podnesak za koji je taksa plaćena. Član 13. (1) Kada se taksa plaća u markama, poništavanje marke koje se lijepe na podnesak obavlja organ nadležan za prijem podneska. (2) Marke se poništavaju štembiljom „PONIŠTENO“ ili na drugi odgovarajući način. (3) U ispravama koje se izdaju bez takse, mora se naznačiti na osnovu kojih su odredbi ovog Zakona i drugih propisa oslobođene od plaćanja takse. Član 14. (1) Podnesci i drugi spisi za koje taksa nije plaćena ili je nedovoljno uplaćena, ne smiju biti primljeni neposredno od stranke, osim ukoliko to stranka izričito ne zahtijeva o čemu se sačinjava službena zabilješka. (2) Ako podnesak za koji nije plaćena taksa ili je nedovoljno uplaćena stigne poštom, organ će pozvati taksenog obaveznika da u roku od osam (8) dana od dana prijema poziva za plaćanje takse plati redovnu taksu ili razliku nedovoljno uplaćene takse. (3) Ako takseni obaveznik u roku iz poziva ne uplati u pozivu naznačenu taksu, kao i u slučaju iz stava (1) ovoga člana, organ će pozvati taksenog obaveznika, opomenom, da u roku od osam (8) dana od dana prijema opomene plati redovnu taksu i taksu na opomenu. (4) Ako takseni obaveznik uplati taksu iz stava (2) i (3) ovog člana, smatrat će se da je taksa uredno plaćena od početka. (4) Organ će pokrenuti postupak i po podnescima za koje nije plaćena taksa ili je taksa plaćena u nedovoljnom iznosu. (5) Rješenje ili drugi akt ne može biti uručen stranci prije nego što plati redovnu taksu i taksu po opomeni. 4 Član 15. Ako je radnja za koju je organ morao naplatiti taksu, obavljena, a taksa nije naplaćena od taksenog obaveznika, taksa će se naplatiti prinudno prema odredbama o prinudnoj naplati poreza od fizičkih i pravnih osoba. POGLAVLJE V. POVRAT TAKSE Član 16. (1) Lice koje plati taksu koju nije bilo obavezno platiti ili ju je platilo u većem iznosu od propisanog ili je platilo za radnju koju organ nije obavio, ima pravo na povrat plaćene ili više plaćene takse. (2) Organ će obavijestiti taksenog obaveznika o mogućnosti ostvarivanja prava iz stava 1. u roku od 30 dana od dana saznanja o naplati takse u većem iznosu od propisanog ili takse koju lice nije bilo obavezna platiti. (3) Postupak za povrat takse pokreće se na zahtjev stranke. (4) Zahtjev za povrat takse rješava organ za čiji je rad naplaćena taksa. (5) Zahtjev za povrat takse od jedinica lokalne samouprave i pravnih lica s javnim ovlastima rješava organ s kojeg su zakonom prenesene ili povjerene javne ovlasti. POGLAVLJE VI. ZASTARA Član 17. (1) Pravo na naplatu takse zastarijeva dvije godine nakon isteka godine u kojoj se taksa trebala naplatiti, a pravo na povrat takse zastarijeva dvije godine nakon isteka godine u kojoj je taksa plaćena. (2) Vrijeme zastarijevanja prava na naplatu takse prekida se svakom službenom radnjom nadležnog organa izvršenom radi naplate, koja je stavljena do znanja taksenom obavezniku. (3) Vrijeme zastare prava na povrat takse prekida se svakom radnjom taksenog obaveznika poduzetom kod nadležnog organa radi povrata takse. (4) Apsolutna zastara za naplatu takse kao i zastara prava na povrat takse nastupa nakon isteka pet (5) godina od dana kada je prvi put počela teći. POGLAVLJE VII. NADZOR Član 18. (1) Primjenu propisa o taksama i njihovu naplatu, nadzire organ koji rješava spise i obavlja radnje za koje se plaća taksa. (2) Nadzor nad organom iz stava (1) ovoga člana u pogledu primjene ovog Zakona obavlja kantonalno Ministarstvo finansija. POGLAVLJE VIII. OVLAŠTENJE U PROVEDBI ZAKONA Član 19. Pravilnik o izgledu i sadržaju, izdavanju, raspoređivanju, povlačenju iz upotrebe i zamjeni kantonalnih administrativnih maraka, donosi ministar finansija Kantona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 20. (1) Maloprodaju kantonalnih administrativnih maraka mogu obavljati javni poštanski operatori i druga pravna lica. (2) Ovlaštenje za maloprodaju kantonalnih administrativnih maraka javnim poštanskim operatorima i pravnim licima iz stava (1) ovog člana izdaje Ministarstvo finansija Kantona. 5 (2) Ministar finansija određuje visinu premije koja pripada prodavaču kantonalnih administrativnih maraka. POGLAVLJE IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 21. Za spise i radnje za koje je taksena obaveza nastala do dana stupanja na snagu ovog Zakona naplatit će se taksa koja je bila propisana u trenutku nastanka taksene obaveze. Član 22. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Zakona o administrativnim taksama Hercegovačko-neretvanskog kantona sa Tarifom („ Službene novine HNK“ broj: 8/00, 4/04 i 7/07). Član 23. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama HNK“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXII-079/13 Mostar, 13.03.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r Tarifa Kantonalnih administrativnih taksi POGLAVLJE I. OPĆE TAKSE Taksa na spise i radnje organa Hercegovačko-neretvanskog kantona propisane ovom Tarifom administrativnih taksi plaća se u konvertibilnim markama (KM). Tarifni broj 1. Na zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske, ako ovom Tarifom nije propisana druga taksa ……………………………………….3,00 KM. Napomena: Taksa po ovom Tarifnom broju ne plaća se za naknadne podneske kojima stranka zahtijeva samo brži postupak po ranije podnesenom zahtjevu. 6 Tarifni broj 2. Za sva rješenja za koja nije propisana posebna taksa ………………………………15,00 KM. Napomena: 1. kada se donosi jedno rješenje po zahtjevu više lica, taksa po ovom tarifnom broju plaća se onoliko puta koliko ima lica kojima se uručuje rješenje. 2. za rješenja donesena po žalbama ne plaća se taksa. Tarifni broj 3. Na žalbu protiv rješenja ……………………………………………………………10,00 KM. Tarifni broj 4. Za izdavanje uvjerenja, potvrda i drugih isprava ako nije drugačije propisano ……10,00 KM. Tarifni broj 5. Za opomenu kojom se neko poziva platiti dužnu taksu…… …………………………5,00 KM. POGLAVLJE II. TAKSE IZ OBLASTI UNUTRAŠNJIH POSLOVA Tarifni broj 6. (1) Za izdavanje isprave za vozilo, potvrde o upotrebi probne tablice, odobrenja za utiskivanje broja šasije i motora i odobrenja za održavanje sportskih ili drugih priredbi ili aktivnosti na cestama: a) za izdavanje isprave za vozilo na motorni pogon i priključno vozilo za svaku ispravu ……………………………………………………………………….……..…8,00 KM; b) za produženje važnosti isprave za vozilo ………………………….……………..4,00 KM; c) za potvrdu o upotrebi probne tablice…………………….………………………..4,00 KM; d) za odobrenje za utiskivanje broja šasije i motora vozila ………………………..10,00 KM; e) za izdavanje odobrenja za održavanje sportskih i drugih priredbi ili aktivnosti na cestama ……………………………………………………………………………….50,00 KM; (2) Za izdavanje novih isprava umjesto izgubljenih, uništenih ili oštećenih, prema stavu (1) tačke a), c) i d) ovog Tarifnog broja plaća se taksa u dvostrukom iznosu. Tarifni broj 7. (1) Za odobrenje za nabavku oružja i municije, izdavanje oružnog lista, odobrenje za držanje oružja, potvrde o prijavljenom oružju i dozvole za nošenje oružja, odobrenje za promet oružja i municije, popravku i prepravku oružja ili otvaranje civilnog strelišta, odobrenje za uvoz i prevoz oružja i municije, za saglasnost za davanje na poslugu lovačkog oružja i municije, te za izdavanje potvrde o osposobljenosti za pravilno rukovanje, držanje i nošenje kratkog vatrenog oružja: a) Za odobrenje za nabavku oružja po komadu ……………...……………………30,00 KM; b) Za odobrenje za nabavku streljiva ………………………………………………20,00 KM; c) Za izdavanje oružanog lista, odobrenja za držanje oružja, potvrde o prijavljenom oružju po komadu ili dozvole za nošenje oružja ………………………...…………10,00 KM; d) Za upis rezervnih cijevi i snajpera u oružni list, po komadu ……………………10,00 KM; e) Za odobrenje za obavljanje djelatnosti prometa oružja i municije, popravku i prepravku oružja ili otvaranje civilnog strelišta ………………………………………150,00 KM; f) Za odobrenje za uvoz i prevoz oružja i municije …………………...…………..30,00 KM; g) Za saglasnost za davanje na poslugu lovačkog oružja i municije…………..…..10,00 KM; h) Za potvrdu o osposobljenosti za pravilno rukovanje, držanje i nošenje kratkog vatrenog oružja………………………………………………………………………..50,00 KM; 7 (2) Za izdavanje novih isprava umjesto izgubljenih, uništenih ili oštećenih prema stavu (1) točki a) do c) ovog tarifnog broja, plaća se pristojba u dvostrukom iznosu. (3) Za odobrenje iz stava (1) tačke a) i b), za oružje i municiju koje nabavljaju streljačke i lovačke organizacije plaća se 50% od propisane takse. Tarifni broj 8. (1) Za izdavanje odobrenja za pohađanje obuke za sticanje certifikata za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite, za izdavanje saglasnosti za rad agencije, za izdavanje saglasnosti na akt o organizaciji vlastite unutrašnje službe za obavljanje poslova zaštite svoje imovine, objekata i prostora i odobrenja za rad, te za izdavanje službene iskaznice: a) za izdavanje odobrenja za pohađanje obuke ……………………………………...10,00 KM. b) za izdavanje odobrenja za rad agencije za zaštitu ljudi i imovine ………………150,00 KM. c) za izdavanje saglasnosti na akt o organizaciji vlastite unutrašnje službe za obavljanje poslova zaštite svoje imovine, objekata i prostora i odobrenja za rad ……………..150,00 KM. d) za izdavanje službene iskaznice ………………………………………………….10,00 KM. (2) Za izdavanje nove iskaznice umjesto uništene, izgubljene ili oštećene, plaća se taksa u dvostrukom iznosu. Tarifni broj 9. (1) Za primanje u državljanstvo i BiH i F BiH po prebivalištu, za državljanstvo F BiH državljana RS: a) za rješavanje zahtjeva za utvrđivanje državljanstva F BiH licima državljanima bivših republika SFRJ koji su na dan 6.4.1992. godine imali prebivalište na teritoriju BiH ……………………………………………………………………………………….30,00 KM. b) za rješavanje zahtjeva za primanje u državljanstvo F BiH lica rođenih na teritoriju RS ………………………………………………………………………………..……...10,00 KM. Tarifni broj 10. (1) Za izdavanje odobrenja ili dozvole: a) za izdavanje odobrenja mjesta za izgradnju naftovoda, plinovoda, produktovoda, koji prolazi preko područja više općina, te odobrenja mjesta za izgradnju objekta, odnosno držanje posuda koje su tehnološki vezane za nove naftovode, plinovode i produktovode koji se koriste za skladištenja i promet zapaljivih tečnosti i plinova ……………………………...100,00 KM. b) za izdavanje odobrenja mjesta za izgradnju mjesta naftovoda, plinovoda, produktovoda, spremnika i drugih objekata, te posuda, postrojenja i uređaja (objekti i posude), koji se koriste kod skladištenja i prometa …………………………………………………………100,00 KM. c) za odobrenje lokacija za izgradnju skladišta i priručnih skladišta odnosno postavljanje kontejnera za držanje eksplozivnih tvari ……………………………………………50,00 KM. d) za dozvolu za upotrebu kontejnera za držanje eksplozivnih tvari………………...50,00 KM. e) za odobrenja za bavljenje djelatnosti proizvodnje i stavljanje u promet eksplozivnih tvari uključujući i municiju………………………………………………………………300,00 KM. f) za odobrenje za obavljanje djelatnosti prometa eksplozivnih materija (osim municije za oružje) ……………………………………………………………………………...300,00 KM. g) za ispitivanje stabilnih instalacija, uređaja, opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara ……………………………………………………………………………………...200,00 KM. h) za stavljanje u promet uređaja opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara …..20,00 KM. i) za izdavanje i produženje odnosno upis nove kategorije ili proširenja na klase opasnih tvari ADR potvrde (certifikata) …………………………………………………………...10,00 KM. j) za upis promjena prebivališta ili boravišta u ADR potvrdi (certifikatu) …………...5,00 KM. k) za odobrenje za nabavku eksplozivnih materija …………………………………50,00 KM. l) za odobrenje za prevoz eksplozivnih materija ……………………………………30,00 KM. m) za odobrenje za stavljanje u promet uvezenih eksplozivnih materija .…………100,00 KM. 8 n) za odobrenje za prodaju eksplozivnih materija – pirotehničkih proizvoda razreda I.u maloprodaji ……………………………………………………………………… 100,00 KM. o) za odobrenje za prodaju eksplozivnih materija – pirotehničkih proizvoda – razreda II. u piro-šopu …………………………………………………………………………..200,00 KM. p) izdavanje dozvole za miniranje …………………………………………………..20,00 KM. r) izdavanje odobrenja za postavljanje rezervoara za skladištenje zapaljivih tečnosti i gasova, rešetkastog kontejnera za skladištenje plinskih boca ………………………………..50,00 KM. s) izdavanje odobrenja za korištenje rezervoara za skladištenje zapaljivih tečnosti i gasova, rešetkastog kontejnera za skladištenje plinskih boca ………………………………100,00 KM. t) izdavanje odobrenja za obavljanje poslova kontrole i servisiranja vatrogasnih aparata za gašenje početnog požara …………………………………………………………...100,00 KM. (2) Za izdavanje novih ADR potvrda (certifikata) iz stava (1) tačke i) ovog Tarifnog broja, umjesto izgubljenih, uništenih ili oštećenih plaća se taksa u dvostrukom iznosu. Tarifni broj 11. Za izdavanje potvrde da su u tehničkoj dokumentaciji predviđene, propisane ili pravilima tehničke prakse prihvaćene mjere zaštite od požara: a) za fizičke osobe …………………………………………………………………..20,00 KM. b) za pravne osobe …………………………………………………………………..50,00 KM. POGLAVLJE III. TAKSE IZ OBLASTI PRAVOSUĐA, UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE Tarifni broj 12. (1) Za upis u Registar udruženja ……………………………………………….…..200,00 KM. (2) Za upis promjena u Registar udruženja…………………………………….……50,00 KM. (3) Za izdavanje duplikata originalnog rješenja umjesto izgubljenog ili uništenog…15,00 KM. (4) Za izdavanje duplikata ovjerenog i uvezanog Statuta umjesto izgubljenog……..30,00 KM. POGLAVLJE IV. TAKSE IZ OBLASTI OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA Tarifni broj 13. (1) Za rješenja iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta .……………………...5,00 KM. (2) Na žalbe ili prigovore protiv rješenja iz tačke a) ovog tarifnog broja …………..10,00 KM. (3) Za uvjerenja iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta ..…………………….5,00 KM. (4) Za stručna mišljenja iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta ..………..…10,00 KM. (5) Za prepis rješenja i uvjerenja, te duplikate isprave iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta …..…………………………………………………………………………..…5,00 KM. POGLAVLJE V. TAKSE IZ OBLASTI ZDRAVSTVA, RADA I SOCIJALNE ZAŠTITE Tarifni broj 14. Za rješenje kojim se odobrava i utvrđuje prestanak obavljanja poslova zdravstvene zaštite samostalnim ličnim radom …………………………………………………………..50,00 KM. Tarifni broj 15. Za upis u Registar privatne prakse zdravstvenih uposlenika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalnim ličnim radom …………………………………………………..70,00 KM. Tarifni broj 16. 9 Na zahtjev za: utvrđivanje uslova za obavljanje zdravstvenih pregleda izvršnih uposlenika u željezničkom saobraćaju i lica na stručnom usavršavanju za izvršnog radnika ili uslova za obavljanje zdravstvenih pregleda vozača motornih vozila ili zdravstvenih pregleda i imunizacije članova posade plovila unutrašnje plovidbe …………………………...50,00 KM. Tarifni broj 17. (1) Za rješenje kojim se ustanovi socijalne zaštite utvrđuje ispunjavanje uslova u pogledu prostora, opreme, kao i stručnih uslova ……………………………………………200,00 KM. (2) Za izdavanje duplikata originalnog rješenja umjesto izgubljenog ili uništenog ...20,00 KM. Tarifni broj 18. (1) Za upis u Registar ustanova socijalne zaštite i izdavanje rješenja o upisu……..100,00 KM. (2) Za upis promjena u Registar ustanove socijalne zaštite ..……………………….50,00 KM. POGLAVLJE VI. SAOBRAĆAJNE TAKSE Tarifni broj 19. Za rješenje za ispunjavanje uslova za dodjelu licence za obavljanje javnog prevoza putnika i stvari u unutrašnjem cestovnom saobraćaju za preduzeće, drugo pravno lice, fizičko lice (samostalnog autoprevoznika, taksi prevoznika) i to: a) za licencu „A“ pravno lice (javni linijski prevoz putnika) ……………...………200,00 KM. b) za licencu „B“ za pravno lice (javni izvan linijski prevoz putnika) ...…………..150,00 KM. c) za licencu „B“ za fizičko lice (javni izvan linijski prevoz putnika) …...........……50,00 KM. d) za licencu „C“ za pravno lice (javni prevoz stvari) …………………...…...……150,00 KM. e) za licencu „C“ za fizičko lice (javni prevoz stvari) ……………………….….......50,00 KM. f) za licencu „D“ za pravno lice (taksi prevoz) ………..……………………...........100,00 KM. g) za licencu „D“ za fizičko lice (taksi prevoz) ………..……………………….…...50,00 KM. Tarifni broj 20. (1) Za dozvolu domaćem preduzeću drugom pravnom licu odnosno samostalnom zaposleniku za obavljanje ne izmjeničnih vožnji u slobodnom prevozu putnika na teritoriji Kantona po svakom polasku ……………………………………………………………………100,00 KM. (2) Za dozvolu domaćem preduzeću drugom pravnom licu odnosno samostalnom zaposleniku za obavljanje ostalih vrsta slobodnog prevoza putnika na teritoriji Kantona po svakom polasku..…………………………………………………………………………….100,00 KM. (3) Za dozvolu za ulazak na područje Kantona praznih autobusa za preuzimanje putnika po svakom ulasku ………………………………………………………………………50,00 KM. (4) Za dozvolu domaćem pravnom licu odnosno samostalnom zaposleniku za obavljanje prevoza stvari na teritoriji Kantona po liniji ……….………………………………100,00 KM. (5) Za rješenje po zahtjevu domaćeg pravnog lica odnosno samostalnog zaposlenika za obavljanje prevoza za potrebne namjene po zahtjevu: a) za jedno vučeno vozilo …………………………………………………………400,00 KM; b) za svako sljedeće vučeno vozilo po istom rješenju ……………………………..100,00 KM. (6) Naknada za usklađivanje novog prijedloga kantonalnog reda vožnje za linijski prevoz putnika po svakom polasku odnosno povratku unutar reda vožnje……………………………………………………………………………….200,00 KM. (7) Naknada za usklađivanje starog kantonalnog reda vožnje sa promjenom za linijski prevoz putnika po svakom polasku odnosno povratku unutar reda vožnje ……………………………………………………………………………………...100,00 KM. (8) Za produženje ovjere i registracije kantonalnog reda vožnje u linijskom prevozu putnika po svakom polasku odnosno povratku u redu vožnje………………….. …………...50,00 KM. 10 (9) Za izdavanje rješenja o odobrenju privremenog ili trajnog prekida prevoza putnika na kantonalnoj liniji po registrovanom redu vožnje po polasku, odnosno povratku ……………………………………………………………………………………….50,00 KM. (10) Za izdavanje rješenja da vozilo ispunjava propisane tehničko-eksploatacijske uslove za pojedine vrste prevoza ………………………………………………………………30,00 KM. (11) Za izdavanje dopunskog primjerka isprava ……………………………………20,00 KM. (12) Za rješenje prigovora od strane ministarstva kao prvostepenog organa ……...500,00 KM. (13) Za rješavanje prigovora na prijedloge redova vožnje te izdavanje rješenja po prigovoru ……………………………………………………………………………………...400,00 KM. (14) Za izdavanje obrasca licence za vozilo ………………………………………...10,00 KM. (15) Za izdavanje identifikacijske kartice iskaznice za vozača……………………...10,00 KM. (16) Za izdavanje dopunske oznake za taksi vozilo……..…………………………..10,00 KM. (17) Za izdavanje saglasnosti za obavljanje javnog prevoza putnika i stvari za fizička lica (taksi prevoznik, samostalni prevoznik) …………………………………………...... 5,00 KM. Tarifni broj 21. (1) Za zahtjeve i izdavanje certifikata za ispitivanje motornih i priključenih vozila odnosno dijelova uređaja i opreme za ta vozila koja se proizvode serijski ili pojedinačno u pogledu homologacije ………………………………………………………………………140,00 KM. (2) Za zahtjeve i izdavanje uvjerenja za ispitivanje motornih priključnih vozila koja se prvi put stavljaju u (uvozu) pregledu provjere vjerodostojnosti vrijedeće homologacije...30,00 KM. Tarifni broj 22. Za izdavanje dozvole stranom, pravnom, odnosno fizičkom licu za obavljanje linijskog prevoza stvari na teritoriji Kantona po linijama ………………………………….500,00 KM. Tarifni broj 23. Naknada za prekoračenje dopuštenih dimenzija vozila iznosi za domaći kao i za strani prevoz podjednako, i to: a) Za prekoračenje dopuštene dužine vozila: 1) za prekoračenje dužine do 20m ………………………………………………..0,40 KM/km; 2) za prekoračenje dužine preko 20m …………………………………………….0,80 KM/km. b) Za prekoračenje najveće dopuštene širine vozila od 2,50m naknada iznosi: 1) za širinu preko 2,5m do 3,0m ………………………………………………….0,40 KM/km; 2) za širinu preko 3,0m do 4,0m ………………………………………………….0,80 KM/km; 3) za širinu preko 4,0m …………………………………………………………...1,20 KM/km. c) Za prekoračenje najveće dopuštene visine vozila od 4,0m naknada iznosi: 1) za visinu preko 4,0m do 4,5m …………………………………………………0,80 KM/km; 2) za visinu preko 4,5m …………………………………………………………..1,60 KM/km. Tarifni broj 24. (1) Naknada za prekoračenje najveće dopuštene mase vozila od 40 tona iznosi za domaći kao i za strani prevoz podjednako, i to: a) za prekoračenje mase preko 40t do 60t, za svaku tonu preko 40 tona …….…0,45 KM/km; b) za prekoračenje mase preko 60t do 80t, za svaku tonu preko 40 tona …….... 0,85 KM/km; c) za prekoračenje mase preko 80t, za svaku tonu preko 40 tona …………….....3,21 Km/km. (2) Prekoračenje mase iz čije vrijednosti završava do 0,5 t, zaokružuju se na manju vrijednost, a prekoračenje mase čije vrijednosti završavaju iznad 0,5 t, zaokružuju se na veću vrijednost. Tarifni broj 25. 11 (1) Naknada za prekoračenje najvećeg dopuštenog osovinskog pritiska vozila iznosi, ako je vozilo u stanju mirovanja na horizontalnoj podlozi, na jednoj ili više jednostrukih osovina prekoračenja najveće dopušteno osovinsko opterećenje od 10 tona, za svaku od tih osovina, a u funkciji (zavisnosti) od prekoračenja izraženog u tonama i to za domaći kao i strani prevoz podjednako: a) za prekoračenje u tonama iznad 10 tona: 1 tona ……………………………………………………………………………..0,60 KM/km; 2 tona ……………………………………………………………………………..3,06 KM/km; 3 tona ……………………………………………………………………………. 5,70 KM/km; 4 tona ……………………………………………………………………………..9,13 KM/km; 5 tona ……………………………………………………………………………13,62 KM/km; 6 tona ……………………………………………………………………………19,08 KM/km; 7 tona ……………………………………………………………………………25,59 KM/km; 8 tona ……………………………………………………………………………33,27 KM/km; 9 tona ……………………………………………………………………………42,22 KM/km; 10 tona …………………………………………………………………………..51,97 KM/km; 11 tona …………………………………………………………………………..62,37 KM/km; 12 tona …………………………………………………………………………..74,83 KM/km. (2) Za vanredne terete s osovinskim opterećenjem većim od 10+4 tone rješenje o vanrednom prevozu usloviti vozilom s većim brojem osovina. Tarifni broj 26. (1) Za troškove postupka oko izdavanja dozvole za vanredni prevoz, po jednoj dozvoli ……………………………………………………………………………………..…55,00 KM (2) U slučaju da je potrebna stručna analiza u vezi s vanrednom upotrebom ceste (vanredni prevoz) u smislu vaganja i mjerenja vanrednog tereta, pregleda osovinskog pritiska, nosivosti i stanja objekata (mostova, propusta i tunela) utvrdit će se poseban troškovnik koji se plaća s troškovima iz prethodnog stava. Tarifni broj 27. (1) Vlasnik natpisa snosi posebnu naknadu za korištenje cestovnog pojasa. Ova naknada se uplaćuje unaprijed za godinu dana. (2) Visina naknade iz prethodnog stava zavisi od lokacije, površine i vrste natpisa (funkcionalni natpisi i komercijalne reklame). Naknada za postavljanje natpisa u zaštitnom pojasu cesta godišnje iznosi: a) Za tabelu natpisa (ukupne površina po m2) funkcionalnog karaktera ………84,00 KM/ m2; b) Za tabelu natpisa (ukupne površina po m2) komercijalnog karaktera ……..135,00 KM/ m2; c) Za svijetleći natpis (ukupne površina po m2) funkcionalnog karaktera ……117,00 KM/ m2; d) Za svijetleći natpis (ukupne površina po m2) komercijalnog karaktera …….165,00 KM/ m2. (3) Troškovi postupka oko izdavanja odobrenja (rješenja) za postavljanje natpisa na jednom cestovnom pravcu iznose ……………………………………………………………55,00 KM. (4) Posebno se naplaćuju troškovi vlasniku određenog natpisa, a koji je bespravno postavljen u zaštitnom pojasu regionalnog puta i koji se mora ukloniti na teret vlasnika tog natpisa, određenog prevoza i uopće čitav rad u vezi s tim, u iznosu od 150,00 KM po jednom komadu natpisa površine do 2 m2 , a za veće površine natpisa po svakom m2 površine veće od 2 m2 po 100,00 KM. POGLAVLJE VII. TAKSE IZ OBLASTI INDUSTRIJE, ENERGIJE, RUDARSTVA I GEOLOGIJE Tarifni broj 28. Ispunjavanje uslova za obavljanje djelatnosti: 12 a) Utvrđivanje uslova tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje djelatnosti prikupljanja i skladištenja otpadnih materija……………………………...…50,00 KM. b) Utvrđivanje uslova tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje djelatnosti prikupljanja, prerade otpadnih materija i proizvodnju sekundarnih sirovina..70,00 KM. c) Izdavanje saglasnosti za obavljanje djelatnosti rezanja drveta……………....50,00 KM. d) Izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti rezanja drveta……………….70,00 KM. e) Izdavanje ostalih saglasnosti i odobrenja za obavljanje djelatnosti i ispunjavanje uslova za rad…………………………………………………………………50,00 KM. Tarifni broj 29. Za rješenje kojim se odobrava: a) Izvođenje geoloških istraživanja ………………………………….…………….150,00 KM. b) Produženje odobrenja za izvođenje geoloških istraživanja ……………………...50,00 KM. c) Ustupanje rezultata istraživanja drugom privrednom subjektu …………………..50,00 KM. d) Eksploatacija mineralnih sirovina ……………………………………………....250,00 KM. e) Produženje dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina…………….………..…80,00 KM. f) Potpuna i trajna obustava eksploatacije mineralnih sirovina ……………………..50,00 KM. g) Izvođenje radova po rudarskom projektu …………………………………….…100,00 KM. h) upotreba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija …………….…….80,00 KM. i) Privremeno izvođenje rudarskih radova …………………………………………..80,00 KM. j) Konačna dozvola za izvođenje rudarskih radova …………………………………80,00 KM. Tarifni broj 30. (1) Za prijavu za otkrivanje mineralne sirovine i/ili jalovine prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova kojima nije svrha eksploatacija mineralnih sirovina…………………50,00 KM. (2) Za izdavanje saglasnosti za obavljeni tehnički pregled izvršenog iskopa odnosno osnovnog podgrađivanja kod izrade podzemnih objekata kojima nije namijenjena eksploatacija mineralne sirovine ………………………………………..…………………………50,00 KM. (3) Za izdavanje saglasnosti za novo građenje u granicama eksploatacijskog polja...50,00 KM. Tarifni broj 31. Za rješenje o verifikaciji mineralnih sirovina………………………………………250,00 KM. Tarifni broj 32. Za stručno mišljenje: a) Na godišnji plan rada rudarskog preduzeća………...……………………………50,00 KM. b) O primjeni kantonalnih propisa …………………………………………………20,00 KM. c) Druga stručna mišljenja na zahtjev stranke i ekspertize …………………………30,00 KM. Tarifni broj 33. Za rješenja o usklađenosti tehničke dokumentacije elektroenergetskog objekta i postrojenja sa zakonom ……………………………………………………………………………50,00 KM. Tarifni broj 34. (1) Za sva rješenja koja se odnose na odobrenja nove proizvodnje, izgradnju kotlovnice ili rješenja o ispitivanju boca za tehničke plinove za svako preduzeće navedeno u rješenju ……………………………………………………………………………………….25,00 KM. (2) Za rješenja kojima se potvrđuje tehnička ispravnost i sigurnost objekta i postrojenja …………………………………………………………………………………….…50,00 KM. (3) za rješenja koja se odnose na usklađenost tehničke dokumentacije termoenergetskog objekta i postrojenja sa zakonom ……………………………………………..……..50,00 KM. Tarifni broj 35. 13 Izdavanje koncesije za korištenje prirodnih bogatstava i obnovljivih izvora energije ……………………………………………………………………………………1.500,00 KM. POGLAVLJE VIII. TAKSE IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE Tarifni broj 36. (1) Rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uslova za sprečavanje pojave i suzbijanja biljnih bolesti i štetočina u skladištima i drugim prostorijama za smještaj bilja……………60,00 KM. (2) Rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uslova za obavljanje poslova dezinfekcije i dezinsekcije bilja i deratizacije u prostorijama za smještaj i čuvanje bilja…..…....60,00 KM. (3) Rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uslova za obavljanje poslova provođenja mjera za zaštitu bilja………………...…………………………………………………………60,00 KM. (4) Rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uslova za obavljanje prometa sredstava za zaštitu bilja na veliko………………………………………………………………...60,00 KM. Tarifni broj 37. (1) Saglasnost za upis u registar proizvođača poljoprivrednog sjemena odnosno registar proizvođača šumskog sjemena…………………………………………………..…..60,00 KM. (2) Saglasnost za upis u registar dorađivača poljoprivrednog i šumskog sjemena ………………………………………………………….……....60,00 KM. (3) Saglasnost za upis u registar proizvođača poljoprivrednog sadnog materijala, odnosno registar proizvođača šumskog sadnog materijala……………………………………60,00 KM. Tarifni broj 38. (1) Za izdavanje poljoprivredne saglasnosti za promjenu namjene zemljišta ………60,00 KM. (2) Saglasnost za privođenje pašnjaka drugoj kulturi u vlasništvu države…………..60,00 KM. (3) Saglasnost za projekte o rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta ……………….60,00 KM. Tarifni broj 39. (1) Za rješenja o upisu u registar proizvođača kvalitetne rasplodne stoke …………55,00 KM. (2) Za brisanje iz registra proizvođača kvalitetne rasplodne stoke …………………55,00 KM. Tarifni broj 40. (1) Za izdavanje uvjerenja o zdravstvenom stanju bilja, sjemena i sadnog materijala (fitocertifikata), prije otpremanja s mjesta proizvodnje …………………………….70,00 KM. (2) Za svaki dalji primjerak ……...…………………………………………………30,00 KM. Tarifni broj 41. Za rješenje kojim se: a) odobrava došećeravanje droždine (masulja) i mošta …………………………….40,00 KM b) dopušta stavljanje u promet svako godišnje proizvodnje vina sa zaštitom geografskog porijekla ……………………………………………………………………………..70,00 KM. Tarifni broj 42. (1) Za saglasnost kojom se utvrđuje: a) mišljenje za ribarsku osnovu za unaprjeđenje ribarstva …………………………60,00 KM. b) mišljenje za godišnji plan upravljanjem ribolovnim područjem …………..…….50,00 KM. c) dozvola za akva kulturu …………………………………………………………300,00 KM. Tarifni broj 43. 14 Za izdavanje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničko-tehnoloških uslova za obavljanje djelatnosti prerade žita u mlinovima………………………………………………...60,00 KM. Tarifni broj 44. Za izdavanje uvjerenja i potvrda koje izdaje poljoprivredna inspekcija na zahtjev stranke ……………………………………………………………………15,00 KM Tarifni broj 45. (1) Za rješenje kojim se utvrđuje da veterinarske stanice i druga pravna lica zadovoljavaju uslovima za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije …...…….170,00 KM. (2) Za rješenje kojim se odobrava obavljanje poslova zdravstvene zaštite životinja i veterinarske djelatnosti u veterinarskoj: stanici, klinici, ambulanti, apoteci, dijagnostičkom i analitičkom laboratoriju, objektu specijalizovane stočarske proizvodnje i drugim objektima za obavljanje zdravstvene zaštite životinja i veterinarske djelatnosti …………………….180,00 KM. (3) Za rješenje kojim se utvrđuje da klaonica u kojoj se obavlja klanje životinja i proizvodi meso i proizvodi animalnog porijekla namijenjeni za javnu potrošnju zadovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ………………………………………………190,00 KM. (4) Za rješenje kojim se utvrđuje da farme papkara, kopitara, peradi, kunića, riba, rakova, školjki, puževa, divljači, krznaša, te proizvodnje jaja i valionice pilića zadovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ………………………………….170,00 KM. (5) Za rješenje kojim se utvrđuje da objekti za uskladištenje proizvoda animalnog porijekla, hrane i sirovina za životinje zadovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ……………………………………………………………………………………...170,00 KM. (6) Za rješenje kojim se utvrđuje da ne postoje veterinarsko-zdravstvene smetnje za održavanje karantene za životinje iz uvoza ………………………………………..180,00 KM. (7) Za rješenje kojim se utvrđuje da objekti za skupljanje, konzerviranje, skladištenje i preradu sirove kože zadovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ……………………………………………………………………………………...170,00 KM. (8) Za rješenje kojim se utvrđuje da objekti za obavljanje prometa veterinarskim lijekovima, instrumentima, stočnom hranom odgovaraju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ……………………………………………………………………………………..170,00 KM. (9) Saglasnost za izgradnju objekata za klanje životinja …………………………..190,00 KM. (10) Saglasnost za izgradnju farmi životinja ………………………………………..80,00 KM. (11) Izdavanje mišljenja da subjekti pod nadzorom veterinarske inspekcije posjeduju osigurane i pripremljene objekte za održavanje karantene životinja iz uvoza……....30,00 KM. (12) Izdavanje potvrda (za svako uslovno grlo) da u određenom epizotiološkom području nije bilo zaraznog oboljenja životinja…………………………………………………….15,00 KM. Tarifni broj 46. (1) Prethodna vodna saglasnost za: Zahvaćanje vode u količini do 10 litara u sekundi; ispuštanje otpadnih voda za naselja koja imaju do 2.000 stanovnika; vađenje materijala iz površinskih voda II kategorije; izgradnju hidroelektrane za proizvodnju električne energije kada je postrojenje locirano na površinskim vodama II kategorije, snage do 5 MW; formiranje akumulacije koja je locirana na površinskim vodama II kategorije i nalazi se na području kantona; izgradnju objekta za zaštitu od poplava na površinskim vodama II kategorije, ako te aktivnosti ne utiču na površinske vode I kategorije; izgradnju regionalnih i lokalnih saobraćajnica, uključujući i šumske puteve; izgradnju mostova ili drugih objekata iznad ili u površinskim vodama II kategorije; uređenje vodotoka na površinskim vodama II kategorije; ispuštanje otpadnih voda pojedinačnih objekata koje se vrši putem septičkih jama……………………..………………..….60,00 KM. (2) Vodna saglasnost za: 15 Zahvaćanje vode u količini do 10 litara u sekundi; ispuštanje otpadnih voda za naselja koja imaju do 2.000 stanovnika; vađenje materijala iz površinskih voda II kategorije; izgradnju hidroelektrane za proizvodnju električne energije kada je postrojenje locirano na površinskim vodama II kategorije, snage do 5 MW; formiranje akumulacije koja je locirana na površinskim vodama II kategorije i nalazi se na području kantona; izgradnju objekta za zaštitu od poplava na površinskim vodama II kategorije, ako te aktivnosti ne utiču na površinske vode I kategorije; izgradnju regionalnih i lokalnih saobraćajnica, uključujući i šumske puteve; izgradnju mostova ili drugih objekata iznad ili i površinskim vodama II kategorije; uređenje vodotoka na površinskim vodama II kategorije; ispuštanje otpadnih voda pojedinačnih objekata koje se vrši putem septičkih jama………………………..………………...80,00 KM. (3) Vodna dozvola za: Zahvaćanje vode u količini do 10 litara u sekundi; ispuštanje otpadnih voda za naselja koja imaju do 2.000 stanovnika; izgradnju hidroelektrane za proizvodnju električne energije kada je postrojenje locirano na površinskim vodama II kategorije, snage do 5 MW; formiranje akumulacije koja je locirana na površinskim vodama II kategorije i nalazi se na području kantona; izgradnju objekta za zaštitu od poplava na površinskim vodama II kategorije, ako te aktivnosti ne utiču na površinske vode I kategorije; izgradnju regionalnih i lokalnih saobraćajnica, uključujući i šumske puteve; izgradnju mostova ili drugih objekata iznad ili u površinskim vodama II kategorije; ispuštanje otpadnih voda pojedinačnih objekata koje se vrši putem septičkih jama……………………………………………………..........100,00 KM. (4) Za produženje važnosti vodne dozvole iz tačke 3. ovog tarifnog broja………...150,00 KM. (5) Za izdavanje koncesija za korištenje vodotoka i drugih voda kantona……..…..400,00 KM. (6) Za izdavanje koncesija za korištenje mora i pomorskog dobra….……………. 500,00 KM. (7) Za izdavanje koncesija za izgradnju hidro energetskih objekata snage manje od 5 MW…………………………………………………………...700,00 KM. (8) Za izdavanje koncesije korištenje i izgradnju ili korištenje hidro akumulacije kantona……………………………………………….………500,00 KM. (9) Za izdavanje koncesija za hidro melioracijski sistem i sistem za vođenje materijala iz vodotoka…………………………………………………..400,00 KM. POGLAVLJE IX. TAKSE IZ OBLASTI PROSTORNOG UREĐENJA I GRAĐENJA Tarifni broj 47. (1) Za izdavanje urbanističke saglasnosti ……………………………………….…800,00 KM. (2) Za izdavanje odobrenja za građenje ……………………………………………800,00 KM. (3) Za izdavanje upotrebne dozvole ……………………………..………………...800,00 KM. (4) Za izdavanje uvjerenja o urbanističko-tehničkim uslovima ………………...…200,00 KM. Tarifni broj 48. (1) Za izmjenu rješenja iz Tarifnog broja 47. ……………………………………...400,00 KM. (2) Za produženje važnosti rješenja iz Tarifnog broja 47. ……………………...…240,00 KM. POGLAVLJE X. TAKSE IZ PODRUČJA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA Tarifni broj 49. (1) Za rješenje kojim se utvrđuju minimalni uslovi i uslovi za kategorizaciju ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine „HOTELI“ , „KAMPOVI i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ i „Restorani“, koje čine: I. – skupina „HOTELI“ a) hotel, aparthotel, motel: 16 1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...1.000,00 KM. 2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………1.200,00 KM. b) turističko naselje, turistički apartmani 1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...1.200,00 KM. 2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………1.500,00 KM. II. – skupina „KAMPOVI I DRUGE VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ZA SMJEŠTAJ“ a) kamp 1. dvije zvjezdice …………………………………………………………………..500,00 KM. 2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………...800,00 KM. b) kamp naselje 1. dvije zvjezdice ……………………………………………………………...…1.000,00 KM. 2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………1.500,00 KM. c) druge vrste ugostiteljskih objekata c)1. sobe za iznajmljivanje 1.1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………..300,00 KM. 1.2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………350,00 KM. c) 2. apartman 2.1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...300,00 KM. 2.2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………350,00 KM. c) 3. studio apartman 3.1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...300,00 KM. 3.2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………350,00 KM. c) 4. kuća za odmor 4.1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...500,00 KM. 4.2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………800,00 KM. d) minimalni uslovi za vrste: prenoćište, učenički ili studentski dom, odmaralište za djecu, hostel, lovački dom, planinarski dom ……………………500,00 KM, e) nespomenute vrste ugostiteljskih objekata za smještaj …...………………..……300,00 KM. III. – skupina „RESTORANI, BAROVI, CATERING OBJEKTI I OBJEKTI JEDNOSTAVNIH USLUGA“ a) restoran 1. srebrna kuharska kapa …………………………………………………………..600,00 KM, 2. bronzana kuharska kapa …………………………………………………………500,00 KM. (2) Za izdavanje iskaznice za turističke vodiče …………………………………….50,00 KM. POGLAVLJE XI. TAKSE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA Tarifni broj 50. (1) Za izdavanje: a) okolišne dozvole ……………………………………………………………...…200,00 KM, b) uslova zaštite prirode ……………………………………………………………100,00 KM, c) dozvole o držanju divljih životinja u zarobljeništvu……………………………..70,00 KM, d) saglasnosti iz oblasti održivog razvoja……………………………………………80,00 KM, e) ostalih uvjerenja iz oblasti zaštite prirode i okoliša……………………………….20,00 KM, f) dozvola za obavljanje djelatnosti tretmana otpada i njegovog odlaganja………..150,00 KM, g) rješenja o udovoljavanju propisanim uslovima o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora opreme i građevina za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje otpada……150,00 KM, 17 h) ostalih saglasnosti i mišljenja iz oblasti upravljanja otpadom………………......100,00 KM, i) rješenja o davanju saglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša: 1. izrada elaborata zaštite okoliša i izrada planova aktivnosti……………………..500,00 KM, 2. mjerenje buke……………………………………………………………………200,00 KM, 3. mjerenje emisija i imisija u zrak…………………………………………………200,00 KM, 4. mjerenje emisija i imisija u vodu………………………………………………...200,00 KM, 5. mjerenje emisija i imisija u tlo…………………………………………………..200,00 KM, l) odobrenja planova upravljanja medicinskim otpadom…………………………..150,00 KM. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXII-079/13 Mostar, 13.03.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/13 13.03.2013 SN BPK 05/05 buka,zaštita
Zakon o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/13 13.03.2013 SN BPK 08/22, SN BPK 09/21, SN BPK 15/19, SN BPK 14/19, SN BPK 13/19, SN BPK 05/13 šume
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđivanje i poklon BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/13 13.03.2013 SN BPK 12/22, SN BPK 15/14, SN BPK 07/09 porez,imovina,nasljeđe,poklon
Zakon o javno-privatnom partnerstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 02/13 13.03.2013 javno-privatno partnerstvo Na osnovu člana 15. i 39. Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“, broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona, na sjednici održanoj dana 13.03.2013 godine, utvrdila je ZAKON O JAVNO – PRIVATNOM PARTNERSTVU POGLAVLJE I – OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom se određuje pojam i predmet javno-privatnog partnerstva, definišu osnovne karakteristike, načela, osnovni pojmovi, modeli javno-privatnog partnerstva, ugovor o javno-privatnom partnerstvu, uređuju postupci planiranja, pripreme, predlaganja, odobravanja i provođenja projekata javno-privatnog partnerstva, nadležnost Agencije za privatizaciju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (u daljem tekstu: Agencija),nadzor nad provođenjem projekata, pravna zaštita, te druga pitanja od značaja za javno-privatno partnerstvo koja su u nadležnosti Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), Grada Mostara i općina na području Kantona. Član 2. (Pojam javno-privatnog partnerstva) Javno-privatno partnerstvo (u daljem tekstu: JPP), u smislu ovoga Zakona je dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera koji podrazumijeva oblik zadovoljavanja određenih javnih potreba putem projekata JPP-a. Član 3. (Predmet JPP-a) (1) Predmet JPP-a je izgradnja, rekonstrukcija, upravljanje i održavanje kapaciteta za zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima javnog partnera. (2) Predmet JPP-a ne može biti isključivo isporuka robe, niti isključivo koncesija za privredno korištenje općeg ili drugog dobra. Član 4. (Osnovne karakteristike JPP-a) JPP, u smislu ovoga Zakona, ima sljedeće osnove karakteristike: a) privatni partner od javnog partnera preuzima: 1) obavezu projektovanja, građenja i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture i/ili građevine od javnog interesa, uključujući građenje i/ili rekonstrukciju javnih informacijsko-komunikacijskih sistema, preuzimajući pri tome i jednu ili više obaveza kao što su finansiranje, upravljanje i održavanje, a u svrhu pružanja krajnjim korisnicima javne usluge iz okvira nadležnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduslova za pružanje javnih usluga iz okvira njegovih nadležnosti, ili 2) pružanje krajnjim korisnicima javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera, uključujući pružanje usluga upravljanja informacijsko-komunikacijskim sistemima od javnog interesa, odnosno pružanje javnih usluga krajnjim korisnicima na izgrađenim informacijsko-komunikacijskim sistemima, b) u zamjenu za preuzete obaveze, javni partner može na privatnog partnera prenijeti određena stvarna prava i/ili privatnom partneru dodijeliti koncesiju i/ili privatnom partneru plaćati naknadu u novcu, c) svaki od partnera preuzima odgovornost za upravljanje preuzetim rizicima kako je to predviđeno u ugovoru o JPP-u. Član 5. (Načela) (1) Osnovna načela u pripremi i provođenju projekata JPP-a su načela javne nabavke te načelo zaštite javnog interesa. (2)Načelo zaštite javnog interesa obuhvata obavezu javnog tijela da, pri ostvarenju prava privatnih lica, vodi računa da ostvarenje tih prava nije u suprotnosti sa zakonom definisanim javnim interesom. Član 6. (Osnovni pojmovi) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja: a) Projekat čini niz međusobno povezanih aktivnosti koje se odvijaju utvrđenim redoslijedom, radi postizanja jasnih ciljeva unutar određenog vremenskog perioda i određenih finansijskih sredstava. b) Prijedlog projekta JPP-a je dokumentacija koju javno tijelo dostavlja Agenciji na odobrenje. c) Projekat JPP-a je projekat koji se provodi po nekom od modela JPP-a, koji na osnovu procedure opisane u Poglavlju V ovoga Zakona koju provodi Agencija, odobravaju nadležna tijela utvrđena ovim Zakonom. d) Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se međusobni odnos javnog i privatnog partnera uređuje ugovorom o JPP-u. e) Komparator troškova javnog sektora (PSC, Public Sector Comparator) je usporedba sadašnje vrijednosti ukupnih životnih troškova u ugovorenom periodu projekta po tradicionalnom (budžetskom) modelu finansiranja u odnosu na istu vrstu troškova provedenog po modelu JPP-a. PSC uključuje i izračun naknade u novcu potrebne za namirenje ukupnih troškova, rashoda i odljeva projekta, alokaciju rizika između ugovornih strana te kvantifikaciju alociranih rizika. f) Koncesija podrazumijeva pravo obavljanja privrednih djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa u skladu s propisima kojima se uređuje područje koncesije. g) Ugovor o JPP-u je osnovni ugovor sklopljen između javnog i privatnog partnera, ili javnog partnera i privrednog društva posebne namjene (u daljem tekstu: DPN), kojim se, u svrhu provođenja projekata JPP-a, uređuju prava i obaveze ugovornih strana. h) Statusno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a zasnovan na suvlasničkom odnosu između javnog i privatnog partnera u zajedničkom privrednom društvu, koje je nosilac provođenja projekta JPP-a. i) DPN je privredno društvo koje može osnovati privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i/ili provođenja projekta JPP-a. j) Javno tijelo je Kanton, Grad Mostar i/ili općine na području Kantona (u daljem tekstu: jedinica lokalne samouprave), ustanove čiji je osnivač Kanton ili jedinica lokalne samouprave, kao i privredno društvo u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Kantona ili jedinice lokalne samouprave. k) Javni partner je: - jedno ili više javnih tijela koje sa privatnim partnerom ili DPN-om sklapa ugovor, ili - jedno ili više javnih tijela koje je sa privatnim partnerom suvlasnički povezano u zajedničkom privrednom društvu. l) Privatni partner je domaće ili strano privatno pravno lice, koje je odabrano na osnovu provedenog postupka javne nabavke ili postupka davanja koncesije i koji s javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u, ili u tu svrhu osniva DPN, ili s javnim partnerom zasniva suvlasnički odnos u zajedničkom privrednom društvu. m) Postupak izbora privatnog partnera je postupak javne nabavke određen propisima kojima se uređuje područje javne nabavke ili postupak davanja koncesije određen propisima kojima se uređuje područje koncesija. n) Konsultant je jedna i/ili više fizičkih i/ili pravnih lica koja posjeduju specijalistička znanja potrebna za pripremu, ugovaranje i provođenje projekata JPP-a. o) Rizik raspoloživosti predmeta JPP-a je preuzeti rizik držanja predmeta JPP-a u stanju funkcionalnosti u skladu sa ugovorenim standardima usluga. p) Rizik potražnje je preuzeti rizik ostvarivanja prihoda od krajnjeg korisnika usluga. POGLAVLJE II-MODELI JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA I UGOVOR O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU Član 7. (Modeli JPP-a) (1) Modeli JPP-a su: ugovorno javno-privatno partnerstvo i statusno javno-privatno partnerstvo. (2)Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se međusobni odnos javnog i privatnog partnera uređuje ugovorom o JPP-u. (3)Statusno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a koji se zasniva na suvlasničkom odnosu javnog i privatnog partnera u zajedničkom privrednom društvu koje je nosilac provođenja projekta JPP-a, pri čemu se taj odnos između javnog i privatnog partnera u zajedničkom društvu može zasnovati na osnivačkim ulozima u novoosnovanom društvu, ili na otkupu vlasničkog udjela u postojećem privrednom društvu. (4)Zajedničko privredno društvo kao nosilac provođenja projekta JPP-a iz stava (3) ovoga člana na nivou Kantona može se osnovati samo na osnovu prethodne saglasnosti Vlade Kantona, a na nivou jedinice lokalne samouprave samo na osnovu prethodne saglasnosti nadležnog općinskog odnosno gradskog vijeća (u daljem tekstu: Vijeće jedinice lokalne samouprave). (5)Na zajedničko privredno društvo iz stava (3) ovoga člana, međusobna prava i obaveze javnog i privatnog partnera, primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava i odredbe zakona o obligacijskim odnosima. Član 8. (Ugovor o JPP-u) (1)Ugovor o JPP-u sklapa se u pisanom obliku i na određeno vrijeme, s tim da taj period ne može biti kraći od pet, niti duži od trideset godina, uz mogućnost da se nakon isteka ugovornog perioda sklopi novi ugovor, uz izbor privatnog partnera, shodno odredbama člana 20. ovoga Zakona. (2)Osnovna prava i obaveze javnog partnera su utvrđivanje standarda usluga, plaćanje i/ili naplata naknade, te nadzor isporučenih usluga. (3)Osnovna prava i obaveze privatnog partnera, pored prava i obaveza utvrđenih članom 4. Zakona, su i upravljanje preuzetim rizicima vezanim uz finansiranje i proces gradnje, rizik raspoloživosti predmeta JPP-a i/ili rizik potražnje, te naplata i/ili plaćanje naknade. (4) Ugovor o JPP-u mora sadržavati najmanje odredbe kojima se uređuju: a) svrha i predmet ugovora, b) rok na koji je ugovor sklopljen, c) podjela rizika između ugovornih strana, d) finansiranje i refinansiranje, e) imovinska prava ugovornih strana i način njihova rješavanja, f) jamstva i police osiguranja e) plaćanja ugovornih strana, g) pravo nadzora od strane javnog partnera, h) ugovorne kazne, i) posljedice neispunjenja ugovornih obaveza, j) prestanak ugovora, k) viša sila, l) zaštita intelektualnog vlasništva, poslovne tajne i tajnost podataka, m) postupak i uslovi preuzimanja građevine, ako ugovor o JPP-u obuhvaća izgradnju građevine, n)postupak rješavanja sporova između ugovornih strana, o)druga prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana. (5) Ugovor o JPP-u mora minimalno sadržavati i dodatke koji se odnose na: a) standarde usluga, b) tablicu podjele rizika, c) jamstvo za izvršenje ugovora, d) jamstvo matičnog društva za društvo posebne namjene te e) finansijski model. (6)Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada), na prijedlog Agencije, donosi Uredbu o sadržaju ugovora o JPP-u kojom se detaljnije uređuje sadržaj Ugovora o JPP-u iz stava (1) ovoga člana. Član 9. (Društvo posebne namjene) (1) Društvo posebne namjene (u daljnjem tekstu: DPN) je privredno društvo koje osniva privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i provođenja projekta JPP-a. (2) DPN smije obavljati isključivo djelatnosti koje imaju za cilj provođenje projekta JPP-a za koji je osnovan. (3) DPN se osniva u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava. Član 10. (Ugovor o ortakluku) (1) Kada javno tijelo projekat JPP-a namjerava provesti po modelu statusnog JPP-a, primjenjuju se kriteriji u skladu odredbama člana 15., 22. i 24. ovoga Zakona. (2) Nakon provedenog postupka izbora privatnog partnera, javno tijelo i izabrani partner sklapaju ugovor o ortakluku, kojem je cilj uspostavljanje zajedničkog privrednog društva iz člana 7. stav (3) ovoga Zakona, a u svrhu provođenja projekta JPP-a. POGLAVLJE III – PLANIRANJE PROJEKATA JPP-a Član 11. (Planiranje projekata JPP-a) (1) Sva ministarstva Kantona i jedinice lokalne samouprave dužni su, ukoliko ocjene da postoji mogućnost da se određeni projekti realizuju kroz JPP-o, izraditi srednjoročni (trogodišnji) i godišnji plan predlaganja provođenja projekata JPP-a na način određen ovim Zakonom. (2) U izradi planova predlaganja provođenja projekata JPP-a iz stava (1) ovog člana, ministarstva i jedinice lokalne samouprave prethodno će se konsultovati sa poslovnim sektorom odnosno asocijacijama poslovnog sektora i svim zainteresiranim subjektima u oblasti za koju se izrađuju planovi projekata JPP-a. (3) Vlada Kantona, Gradonačelnik i Općinski načelnik, prije isteka tekuće kalendarske godine, utvrđuju listu projekata koji se u narednoj godini planiraju realizovati kroz oblike JPP-a, koja se objavljuje na njihovoj web-stranici. Član 12. (Srednjoročni (trogodišnji) i godišnji plan predlaganja provođenja projekata JPP-a) (1) U srednjoročnom planu provođenja projekata JPP-a navode se privredne i druge oblasti iz resora nadležnog ministarstva, odnosno jedinice lokalne samouprave u kojima se planiraju projekti JPP-a, naziv i kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, javni objekti koji će se graditi, odnosno javne djelatnosti koje će se obavljati na osnovu JPP-a, planirani rashodi za projekte JPP-a, procjena očekivane koristi od projekata JPP-a. (2) Sva ministarstva Kantona i jedinice lokalne samouprave dužni su prije isteka tekuće godine, ukoliko ocjene da postoji mogućnost da se određeni projekat realizuje kroz JPP-o, izraditi godišnji plan provođenja projekata JPP-a iz svoje nadležnosti, za narednu kalendarsku godinu, kao sastavni dio njihovog godišnjeg programa rada. (3) Godišnji plan mora biti u skladu sa srednjoročnim planom provođenja projekata JPP-a, a sadrži naročito: a. planirani broj provođenja projekata JPP-a, b. naziv i kratki opis projekta JPP-a, c. svrha i cilj projekta, d. pravni osnov i predloženi modeli JPP-a, e. rokove realizacije pojedinih JPP projekata, f. podjela prava i obaveza između javnog i privatnog partnera, uz procjenu očekivane koristi za konkretne projekte JPP-a. (4) U cilju utvrđivanja tržišnog interesa potencijalnih privatnih partnera za učestvovanjem u provođenju projekta putem JPP-a, nakon sačinjenog godišnjeg plana iz stava (3) ovog člana, javna tijela mogu objaviti Javni poziv za iskazivanjem interesa za realizaciju projekata iz godišnjeg plana , privatnih partnera koji će svojim sredstvima finansirati provođenje konkretnog projekta. Javni poziv za iskazivanje interesa za realizaciju određenog projekta putem JPP-a, objavljuje se putem sredstava javnog informisanja i na web-stranici javnog tijela. POGLAVLJE IV- PRIPREMANJE PROJEKATA JPP-a Član 13. (Pripremanje projekata JPP-a) (1) Nadležni organ javnog tijela, u svakom konkretnom slučaju, imajući u vidu pored ostalog i tržišni interes privatnih partnera utvrđen putem Javnog poziva iz člana 12. stav (4) utvrđuje opredijeljenost za uspostavljanje partnerstva sa privatnim sektorom. (2) Opredijeljenost za uspostavljanje JPP-a, javno tijelo utvrđuje na osnovu studije opravdanosti projekta. Studija opravdanosti projekta obavezno sadrži: a) kratak opis projekta, b) ekonomske i finansijske pokazatelje projekta, uključujući uporednu analizu troškova javnog sektora sa troškovima koje bi javni sektor imao u provođenju tog projekta u slučaju klasičnog budžetskog finansiranja u predviđenom vremenskom periodu, c) neophodna finansijska sredstva iz budžeta Kantona ili jedinice lokalne samouprave, odnosno neophodna finansijska sredstva koja treba da obezbijede ustanove ili preduzeća u njihovom vlasništvu, d) pravni status vlasništva projekta, e) rizike realizacije projekta, kao i f) druge potrebne elemente. Član 14. ( Međusobni odnosi dva ili više javnih tijela u projektima JPP-a) (1) Jedno ili više javnih tijela može ovlastiti drugo javno tijelo za pripremu prijedloga projekta JPP-a, predlaganje projekta JPP-a, provedbu postupka izbora privatnog partnera, sklapanje ugovora o JPP-u i provedbu projekta JPP-a. (2) Zavisno od ovlaštenja, javno tijelo može ovlastiti drugo javno tijelo za provođenje jedne , više ili svih aktivnosti iz stava (1) ovog člana. (3) Međusobna prava i obaveze, međusobna plaćanja, plaćanja prema privatnom partneru, način izvještavanja, kontrole i nadzor isporuke ugovorenog standarda javne usluge ili prostora, javna tijela iz ovog člana regulišu međusobnim ugovorom. Član 15. ( Izbor savjetnika) (1) Javno tijelo, odnosno javni partner može angažovati savjetnika za pružanje stručne podrške u pripremi prijedloga projekta JPP-a, ugovaranju projekta JPP-a te prilikom upravljanja ugovorom o JPP-u. (2) Za pruženu stručnu podršku iz stava (1) ovog člana savjetnik odgovara u skladu sa općim propisima, pravilima struke i odredbama ugovora sklopljenog s javnim tijelom, odnosno javnim partnerom. (3) Savjetnik ne smije u istom projektu biti savjetnik javnog tijela i savjetnik privrednog društva koje učestvuje u postupku odabira privatnog partnera. (4) Javno tijelo, postupak izbora konsultanta, provodi u skladu sa propisima kojima se uređuje područje javne nabavke. POGLAVLJE V - POSTUPAK PREDLAGANJA, ODOBRAVANJA I PROVOĐENJA PROJEKATA JPP-a Član 16. (Predlaganje projekata JPP-a) (1) Javna tijela iz ovoga Zakona dužna su, isključivo putem nadležnog resornog ministarstva Kantona (u daljem tekstu: resorno ministarstvo), odnosno putem nadležne službe jedinice lokalne samouprave, predlagati provođenje projekata JPP-a, na način utvrđen odredbama ovoga Zakona i podzakonskih akata zasnovanih na ovom Zakonu. (2) Ova odredba ne isključuje mogućnost da poslovni sektor i asocijacije poslovnog sektora, resornom ministarstvu, odnosno službi jedinice lokalne samouprave, podnose inicijativu za predlaganje konkretnih projekata JPP-a. (3) Resorno ministarstvo odnosno nadležna služba jedinice lokalne samouprave će inicijativu iz stava (2) ovog člana, ukoliko je ista dostavljena prije izrade godišnjeg plana predlaganja projekata JPP, uključiti u godišnji plan predlaganja projekata. (4) Izuzetno, ukoliko je inicijativa dostavljena nakon izrade godišnjeg plana, resorno ministarstvo odnosno služba jedinice lokalne samouprave će uz saglasnost Vlade odnosno Vijeća jedinice lokalne samouprave utvrditi opredijeljenost za uspostavljanje JPP-a, ukoliko je predloženi projekat JPP-a ocijenjen kao svrsishodan i ekonomski opravdan i isplativ. (5) Za projekte iz stava (4) ovog člana, provest će se procedura propisana u poglavlju IV i V ovog Zakona. Član 17. (Ocjenjivanje projekata JPP-a) (1) Vlada, na prijedlog Agencije, donosi Uredbu o kriterijima ocjene i odobravanja projekata JPP-a. (2) Agencija ocjenjuje sadržaj prijedloga projekta u skladu sa Uredbom iz stava (1) ovoga člana, kojom se utvrđuju stručni kriteriji ocjene i odobravanja projekata JPP-a, kao i popis dokumentacije koja se dostavlja uz prijedlog projekta. (3) Javno tijelo je dužno pripremiti i Agenciji dostaviti dvije kopije prijedloga projekta i popratnu dokumentaciju propisanu Uredbom iz stava (1) ovoga člana, ukoliko taj prijedlog projekta ima karakteristike JPP-a, opisanih u članu 4. ovoga Zakona. (4) Javno tijelo dužno je uz prijedlog projekta dostaviti i mišljenje resornog ministarstva o usklađenosti prijedloga projekta sa sektorskim razvojnim planovima i strategijama, odnosno propisima iz područja njegove nadležnosti, a od službe jedinice lokalne samouprave mišljenje o usklađenosti prijedloga projekta s planovima razvojne politike te jedinice lokalne samouprave. (5) Resorna ministarstva odnosno službe jedinice lokalne samouprave iz stava (4) ovog člana dužni su traženo mišljenje dostaviti u roku od 30 dana od dana kada im je dostavljen prijedlog projekta sa popratnom dokumentacijom. (6) Agencija je od ministarstva finansija, odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije, dužna zatražiti saglasnost u odnosu na usklađenost predviđenih neposrednih finansijskih obaveza javnog tijela sa budžetskim planovima i projekcijama, te uslovima i ograničenjima određenim posebnim propisima. (7) Neposredne finansijske obaveze iz stava (6) ovog člana znače naknade u novcu za koje je predviđeno da javno tijelo plaća u svrhu realizacije projekta po tradicionalnom (budžetskom) modelu. (8) Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije dužno se izjasniti o dostavljenom prijedlogu projekta u roku od 30 dana od dana kada im je dostavljen prijedlog projekta sa cjelokupnom popratnom dokumentacijom. (9) Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije može pored saglasnosti dati mišljenje i na ostale elemente prijedloga projekta JPP-a, posebno u odnosu na neposredne i posredne fiskalne uticaje i rizike. (10) Fiskalni uticaji i rizici iz stava (9) ovog člana podrazumijevaju sve one potencijalne događaje čijom realizacijom može nastati negativan uticaj na finansijski položaj javnog tijela ili tijela čija finansijska pozicija zavisi od javnog tijela,a koji su rezultat radnji vezanih za projekat JPP-a. Član 18. (Odobravanje provođenja predloženog projekta JPP-a) (1) U roku, koji ne može biti duži od 10 dana od dana zaprimanja saglasnosti ministarstva finansija odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije iz člana 17. stav (6), Agencija, na osnovu ocjene o ispunjenosti svih kriterija propisanih Uredbom iz člana 17. stav (1) ovoga Zakona, donosi Rješenje o odobravanju provođenja predloženog projekta po nekom od modela JPP-a. (2) Ako Agencija ocijeni da prijedlog projekta JPP-a ne ispunjava sve kriterije propisane Uredbom iz člana 17. stav (1) ovog Zakona, u roku od 10 dana od dana zaprimanja prijedloga projekta i cjelokupne popratne dokumentacije, donijeti će rješenje kojim se odbija prijedlog projekta JPP-a. (3) Ako se Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije svojim aktom izjasni da nije saglasno sa prijedlogom projekta JPP-a, Agencija će rješenjem odbiti prijedlog projekta JPP-a. (4) U slučaju iz stava (2) i (3) ovog člana, Agencija će u rješenju navesti razloge odbijanja prijedloga projekta JPP-a. (5) Na osnovu Rješenja Agencije iz stava (1) ovog člana, prijedlog projekta stiče status projekta JPP-a. (6) Javno tijelo, smije započeti postupak odabira privatnog partnera nakon što prijedlog projekta JPP-a stekne status projekta JPP-a. (7) Ugovor o JPP-u sklopljen bez odobrenja Agencije na prijedlog projekta JPP-a je ništav. (8) Ukoliko javno tijelo iz stava (6) ovoga člana, u roku od 90 dana od dana zaprimanja Rješenja iz stava (1) ovoga člana, ne pokrene postupak izbora privatnog partnera, Rješenje Agencije i saglasnost Ministarstva finansija odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije prestaju važiti, te se za isti prijedlog projekta mora ponovo pokrenuti postupak, u skladu sa odredbama člana 16. i 17. ovoga Zakona. (9) Agencija objavljuje popis odabranih projekata JPP-a. Član 19. (Promjene odobrenog projekta JPP-a) (1) Javno tijelo dužno je obavijestiti Agenciju o svim promjenama u odnosu na odobreni prijedlog projekta JPP-a. (2) U slučaju saznanja o bitnim promjenama u odnosu na odobreni projekt JPP-a Agencija će izdato odobrenje odmah ukinuti. (3) Bitne promjene odobrenog projekta JPP-a su promjene projekta JPP-a koje mijenjaju: a) svrhu i predmet odobrenog projekta JPP-a, b) obavljanje komercijalne djelatnosti u skladu sa svrhom projekta JPP-a, c) podjela rizika i /ili d) predviđeni ugovorni period projekta JPP-a. (4) Ništav je ugovor o JPP-u sklopljen nakon nastanka bitnih promjena u odnosu na odobreni projekat JPP-a. Član 20. (Postupak izbora privatnog partnera) (1) Javno tijelo, postupak izbora privatnog partnera provodi u skladu sa propisima i kriterijima kojima se uređuje područje javne nabavke, uz primjenu odgovarajućih odredbi člana 8., 9., 18. i 24. ovoga Zakona. Javni poziv za izbor privatnog partnera objavljuje se u Službenom glasniku BiH, a neizmijenjenog teksta objavljuje se u dnevnim novinama, kao i na službenoj web stranici javnog tijela. (2) Ukoliko provođenje projekta JPP-a podrazumijeva davanje koncesije, javno tijelo postupak izbora privatnog partnera provodi u skladu sa propisima kojima se uređuje postupak davanja koncesije, uz odgovarajuću primjenu člana 9. ovoga Zakona. Član 21. (Kriterij za odabir ponude) (1) Kriterij za odabir ponude privatnog partnera je isključivo ekonomski najpovoljnija ponuda. (2) Kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, koje javno tijelo mora koristiti u postupku odabira privatnog partnera, propisati će se Uredbom iz člana 17. stav (1) ovog Zakona. Član 22. (Sklapanje ugovora o JPP-u) (1) Nakon provedenog postupka izbora privatnog partnera, nacrt ugovora o JPP-u, sa prilozima koji čine njegov sastavni dio, saglasnost Ministarstva finansija, odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije iz člana 17. stav (6) i Rješenje Agencije iz člana 18. stav (1), Agencija dostavlja nadležnom pravobraniocu radi davanja pravnog mišljenja. (2) Nacrt ugovora sa dokumentacijom iz stava (1) ovog člana, Agencija dostavlja Vladi Kantona odnosno Vijeću jedinice lokalne samouprave, koji svojim aktom daju ovlaštenje predstavniku javnog partnera za sklapanje ugovora o JPP-u. Ovi akti objavljuju se u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona“, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. (3) Ugovor o JPP-u na nivou Kantona može biti sklopljen isključivo na osnovu naprijed navedenog ovlaštenja Vlade, a na nivou jedinice lokalne samouprave isključivo na osnovu naprijed navedenog ovlaštenja Vijeća jedinice lokalne samouprave. Član 23. (Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u) (1)Prije sklapanja izmjena i/ili dopuna ugovora o JPP-u javni partner prijedlog takvih izmjena i/ili dopuna dostavlja Agenciji na saglasnost. (2)Uz prijedlog izmjena i/ili dopuna javni partner Agenciji dostavlja obrazloženje i potrebnu dokumentaciju u vezi s predloženim izmjenama i/ili dopunama ugovora o JPP-u. (3)Agencija će od Ministarstva finansija odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije bez odgađanja zatražiti mišljenje na predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u, ako se one odnose na preuzimanje većih neposrednih finansijskih obaveza javnog tijela, u odnosu na one za koje je Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije izdala saglasnost. Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije daje mišljenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva javnog partnera. (4)Prije izdavanja saglasnosti na predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u Agencija može tražiti izjašnjenja i od drugih državnih tijela. (5)Ako predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u nisu bitne, Agencija javnom partneru izdaje saglasnost na izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u roku od 30 dana od dana zaprimanja cjelokupne dokumentacije iz stava (1) i (3) ovoga člana. (6)U slučaju iz stava (4) ovoga člana Agencija javnom partneru izdaje saglasnost u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja Ministarstva finansija odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije. (7)Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u za vrijeme njegova trajanja smatraju se novim ugovorom za koji je javni partner obvezan pokrenuti novi postupak predlaganja prijedloga projekta JPP-a ako su te izmjene i/ili dopune bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora o JPP-u i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora. (8)Bitne izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u smislu stava (7) ovoga člana su izmjene i/ili dopune koje: a) uvode uslove koji bi, da su bili dio osnovnog postupka odabira privatnog partnera, omogućili podnošenje drugačijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili b) znatno proširuju predmet ugovora o JPP-u na radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili c) mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora o JPP-u u korist privatnog partnera na način koji nije bio predviđen u uslovima osnovnog ugovora o JPP-u. (9) O izdanoj saglasnosti Agencija obavještava Ministarstvo finansija odnosno službu jedinice lokalne samouprave za finansije. Član 24. (Izračunavanje neto sadašnje vrijednosti) (1) Za izbor privatnog partnera primjenjuju se kriteriji u skladu sa propisima kojima se uređuje područje javne nabavke. (2) U primjeni kriterija iz stava (1) ovoga člana pod cijenom se podrazumijeva neto sadašnja vrijednost (u daljem tekstu: NSV) koja se odnosi na diskontirani iznos novčanog toka u ugovorenom roku trajanja projekta JPP-a. (3) Za izračunavanje NSV-a projekta JPP-a primjenjuje se diskontna stopa. (4) Javno tijelo koje pokreće postupak javne nabavke za izbor privatnog partnera, u dokumentaciji za nadmetanje, određuje diskontnu stopu koju su ponuđači dužni koristiti kod izračunavanja NSV-a u tom postupku. Član 25. (Registar ugovora o JPP-u i upis sklopljenih ugovora o JPP-u) (1) Agencija uspostavlja i vodi Registar ugovora o JPP-u (u daljnjem tekstu: Registar). (2) Javni partner obavezan je dostaviti Agenciji dvije kopije sklopljenog ugovora o JPP-u, sa svim dodacima, kao i izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u i svih priloga, u roku od 30 dana od dana početka primjene ugovora, odnosno od dana nastanka promjene. (3) Sklopljeni ugovor o JPP-u, sa svim dodacima koji čine njegov sastavni dio, kao i sve izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u i njegovih dodataka, upisuju se u Registar. (4) Po prijemu ugovora o JPP-u, Agencija će jednu kopiju bez odgađanja dostaviti Ministarstvu financija, odnosno službi jedinice lokalne samouprave za finansije. (5) Agencija donosi Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra ugovora o JPP-u iz stava (1) ovoga člana, kojim će propisati pravila postupka upisa sklopljenih ugovora o JPP-u u Registar, kao i sadržaj i obim javnosti dostupnih elemenata sklopljenih ugovora o JPP-u, pridržavajući se pri tome propisa o zaštiti intelektualnog vlasništva, ličnih podataka, tajnosti podataka i poslovne tajne. (6) Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra objavljuje se u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona“. (7) Registar iz stava (1) ovoga člana je javan, te se izvod iz Registra objavljuje na internetskim stranicama Agencije. Član 26. (Nadzor nad provođenjem projekata JPP-a) (1) Agencija prati provođenje projekata JPP-a upisanih u Registar tokom njihova cijelog trajanja u skladu sa odredbama Uredbe o nadzoru provođenja projekata JPP-a, koju na prijedlog Agencije donosi Vlada. (2) Javni partner je dužan u roku od 6 mjeseci od dana upisa ugovora o JPP-u u Registar, Agenciji dostaviti prvi izvještaj o provođenju projekta JPP-a, te daljnje izvještaje svakih 6 mjeseci. (3) U svrhu primjene Uredbe o nadzoru provođenja projekata JPP-a iz stava (1) ovog člana, javni partner, privatni partner ili DPN su dužni, za vrijeme trajanja ugovornog odnosa, dostaviti Agenciji, na njen zahtjev, ovjerenu kopiju sljedećih dokumenata: a) ugovore koji uređuju finansijske odnose, b) akt o osnivanju DPN-a, c) ugovore o sticanju i prenošenju prava vlasništva, prava građenja i drugih stvarnih prava, d) ugovore o pružanju usluga (instalacija, implementacija, integracija i održavanje informacijsko-komunikacijskih sistema i druge usluge), e) ugovore o izvođenju radova (građenje, rekonstrukcija, proširenje i drugi srodni radovi), f) ugovore o pružanju usluga (savjetovanje, projektovanje, upravljanje, održavanje i druge usluge), g) ugovore o osiguranju od rizika (police osiguranja), h) druge ugovore i pravne akte po potrebi. (4) Prilikom praćenja provođenja projekata JPP-a, Agencija prati izvršenje ugovornih obaveza javnog i privatnog partnera. (5) Agencija prati provođenje projekata JPP-a na osnovu uvida u izvještaje iz stava (2) ovog člana, te uvidom u dokumentaciju u vezi s provođenjem projekta. (6) Ukoliko na osnovu provedenog nadzora, Agencija uoči nepravilnosti u provođenju projekata JPP-a, Agencija o tome pisanim putem obavještava javnog i privatnog partnera. (7) Agencija je dužna dostaviti javnom ili privatnom partneru, na njihov zahtjev, Izvještaje o provođenju nadzora nad provođenjem projekata JPP-a. (8) Uredbom iz stava (1) ovoga člana, propisuju se prava i obaveze Agencije, te javnog i privatnog partnera u postupku nadzora provođenja projekata JPP-a. POGLAVLJE VI – NADLEŽNOST AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOM KANTONU Član 27. (Nadležnosti Agencije) (1) Agencija obavlja sljedeće poslove: a) provodi postupak ocjene i odobravanja prijedloga projekata JPP-a, dokumentacije za nadmetanje, te nacrta ugovora, u skladu sa odredbama ovoga Zakona, b) objavljuje popis o odobrenim projektima JPP-a, c) donosi rješenja i priprema prijedloge rješenja u vezi s obavljanjem poslova iz nadležnosti Agencije, propisanih ovim Zakonom i podzakonskim propisima, donesenim na osnovu ovoga Zakona, d) uspostavlja i vodi Registar, e) priprema i daje stručna mišljenja o pojedinim pitanjima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga Zakona, f) vrši stručni uvid, prati i obavlja nadzor provođenja projekata JPP-a, u skladu sa članom 26. ovoga Zakona, g) predlaže ovlaštenim predlagačima izmjene i dopune ovoga Zakona i drugih propisa o javno-privatnom partnerstvu, h) u saradnji s drugim nadležnim tijelima, organizuje specijalističke programe edukacije za javna tijela i druge učesnike, u skladu sa Uredbom o edukaciji učesnika u postupcima pripreme i provođenja projekata JPP-a, i) sarađuje s domaćim naučnim i istraživačkim institucijama, socijalnim partnerima, privrednim i nevladinim udruženjima i drugim zainteresiranim stranama, u svrhu unapređivanja primjene modela JPP-a u Kantonu, j) dostavlja Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona polugodišnji i godišnji izvještaj o stanju u oblasti JPP-a na području Kantona, k) promoviše i izučava primjenu najbolje prakse JPP-a, te u svom domenu, sarađuje s inostranim nacionalnim tijelima i međunarodnim organizacijama i institucijama, ovlaštenim za primjenu modela JPP-a i provođenje projekata JPP-a, l) obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama ovoga Zakona. (2) Unutrašnja organizacija, ovlaštenja, način rada i odlučivanja Agencije, sredstva za rad Agencije, te druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanje Agencije, urediti će se u Zakonu o kantonalnoj Agenciji za privatizaciju. Član 28. (Izvještaj o stanju u oblasti JPP-a) (1) Izvještaj o stanju u oblasti JPP-a, posebno se odnosi na: a) podnesene prijedloge projekata JPP-a, b) podatke o prijedlozima projekata JPP-a, dokumentacije za nadmetanje i nacrta ugovora o JPP-u čiju je realizaciju ocijenila i odobrila Agencija, c) pregled zaključenih ugovora i izmjena i dopuna ugovora iz Registra ugovora o JPP-u, d) provođenje projekata JPP-a i e) druge podatke o radu Agencije. POGLAVLJE VII - PRAVNA ZAŠTITA Član 29. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera provodi se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH. Član 30. (Primjena odredaba Zakona o upravnom postupku) (1) Na postupke koje, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom, provodi Agencija i drugi nadležni organi, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. (2) Rješenja i drugi upravni akti Agencije, iz stava (1) ovoga člana, su konačni i protiv njih se može pokrenuti upravni spor. Član 31. (Način rješavanja sporova) (1) Za sporove između stranaka, koji nastaju na osnovu ugovora o JPP-u, stranke mogu ugovoriti arbitražno rješavanje sporova ili mirenje. (2) U postupku iz stava (1) ovog člana primjenjuje se pravo Bosne i Hercegovine. (3) Ako stranke nisu ugovorile arbitražno rješavanje sporova ili mirenje, stvarno i mjesno je nadležan sud, isključivo prema mjestu sjedišta javnog partnera. POGLAVLJE VIII – PREKRŠAJNE ODREDBE Član 32. (Pokretanje prekršajnog postupka) Ako Agencija ili drugo nadležno tijelo, utvrdi da je došlo do povrede odredaba ovoga Zakona od strane javnog, privatnog partnera ili DPN-a, podnosi sudu nadležnom za prekršaje prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka. Član 33. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom, od 1.500,00 do 15.000,00 KM, kaznit će se za prekršaj javni partner, privatni partner ili DPN: a) ako javni, privatni partner ili DPN ne dostave Agenciji zatraženu dokumentaciju (član 26.), c) ako javno tijelo postupi suprotno rješenjima Agencije (član 18. i 23.), d) ako javni partner, privatni partner ili DPN nisu Agenciji omogućili nadzor provođenja projekata JPP-a (član 26.) e) ako javni partner postupi suprotno odredbama člana 9. i 10. ovoga Zakona. (2) Novčanom kaznom, od 500,00 do 3.000,00 KM, kaznit će se odgovorna osoba javnog tijela, privatnog partnera ili DPN-a za prekršaje iz stava (1) ovoga člana. POGLAVLJE IX – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 34. (Donošenje podzakonskih i drugih pravnih akata) (1) Vlada će, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti Uredbu o sadržaju ugovora o JPP-u iz člana 8. stav (6), Uredbu o kriterijima ocjene i odobravanja projekata JPP-a iz člana 17. stav (1), Uredbu o nadzoru provođenja projekata JPP-a iz člana 26. stav (1) i Uredbu o edukaciji učesnika u postupcima pripreme i provođenja projekata JPP-a iz člana 27. tačka h) ovoga Zakona. (2) Agencija će, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra ugovora JPP-a iz člana 25. stav (5) ovoga Zakona. Član 35. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona“. Broj: 02-02-XXII-082/13 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Mostar, 13.03.2013. HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA Ramiz Jelovac, s.r.
Zakon o građenju HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 04/13 13.03.2013 građenje 1 / 30 SKUPŠTINA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA 157 Na osnovu člana 39. Ustava HNK (“Službene novine HNK”, broj 2/98) Skupština HNK je na sjednici održanoj dana 13.03.2013. godine d o n i j e l a ZAKON O GRAĐENJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. Predmet Zakona Ovim Zakonom uređuje se: izrada tehničke dokumentacije (u daljem tekstu: projektovanje), građenje, postupak izdavanja odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu, vršenje nadzora, održavanje građevine, te određuju tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljiti građevine na teritoriju Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Član 2. Pojašnjenje izraza u ovom Zakonu Izrazi korišteni u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje: 1) Građenjem, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući građevinsko-završne i građevinsko-instalacijske radove), kao i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, sanacije, promjene namjene, konzervacije, izgradnja privremenih građevina, ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija, uklanjanje građevina, te drugi zahvati u prostoru. 2) Građevinom, u smislu ovog Zakona, smatra se građevinski objekt povezan sa tlom koji se sastoji od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno čine tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom. 3) Građevinskim sklopom, iz prethodnoga stava u smislu ovoga Zakona, smatra se skup svrhovito povezanih građevinskih proizvoda, uključujući i instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnološkim procesom. 4) Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u nivou podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr,K,Pk) uključivo sa površinama lođe, balkona i terasa određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapeti i ograde. 5) Građevina s utjecajem na okolinu je svaka građevina za koju je prema propisima o zaštiti okoline obavezna procjena utjecaja na okolinu. 6) Privremenom građevinom, u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, kao i za organizaciju sajmova, javnih manifestacija i sl. 7) Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi na terenu unutar građevinske čestice. 8) Opremom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, mašine, procesne instalacije i drugi u građevinu ugrađeni proizvodi. 9) Pripremnim radovima, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje radova na uređenju zemljišta, kao i izvođenje drugih radova za potrebe organizacije gradilišta i omogućavanja primjene odgovarajuće tehologije građenja. 10) Radovi na zamjeni i/ili dopuni opreme, ako je to u skladu s namjenom građevine u smislu ovoga Zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju 2 / 30 građevine. 11) Otklanjanje arhitektonskih barijera, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva stvaranje uslova za samostalan i bezbjedan prilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za lica sa teškoćama u kretanju. 12) Održavanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se praćenje stanja građevine i poduzimanje građevinskih i drugih radova na održavanju građevine, kao i poduzimanje mjera nužnih za bezbjednost, pouzdanost i izgled građevine, te život i zdravlje ljudi. 13) Sanacijom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se građevinski i drugi radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja. 14) Radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine, koji se mogu smatrati radovima tekućega održavanja, podrazumijevaju radove koji ne utiču na konstrukciju građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, žbukanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ostakljivanje postojećih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, odnosno izmjena krovne konstrukcije za stambene objekte čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i katnosti P+3, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka, bojenje fasada i sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uslovi utvrđeni urbanističkom saglasnošću i odobrenjem za građenje. 15) Građevinskim proizvodima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se proizvedeni građevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije. 16) Rekonstrukcijom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost građevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine u znatnijoj mjeri ne mijenjajući vanjske gabarite građevine; mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu odobrenja za građenje, izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme kada se izvodi prema uslovima utvrđenim u odobrenju za građenje ne smatra se rekonstrukcijom. 17) Rekonstrukcijom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i radovi kojima se oštećena građevina, čije oštećenje prelazi 70%, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti građevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. 18) Konzervacijom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatraju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini. 19) Dogradnjom, u smislu ovoga Zakona, smatra se svako proširenje postojećeg objekta kojim se dodatno zauzima zemljište ili prostor u odnosu na taj objekat i ako dograđeni dio čini građevnu i funkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dograđuje, a kojom se mijenjaju uslovi iz urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje. 20) Nadogradnjom, u smislu ovoga Zakona, smatra se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta, odnosno potkrovlja na postojećim građevinama kojim se dobiva novi stambeni ili poslovni prostor. 21) Promjenom namjene građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno mijenja uslove korištenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje saobraćaja i uslove očuvanja okoline. 22) Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatraju se građevni i drugi radovi kojima se ruši i demontira građevina ili njen dio, uključujući i zbrinjavanje građevnog i drugog otpada i dovođenje građevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje građevine vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni. Član 3. 3 / 30 Projektovanje, građenje i održavanje građevine, u skladu sa uslovima i okvirima kantonalnog nivoa nadležnosti, obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, zakonom propisanih normi, kao i prema pravilima struke. II. TEHNIČKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAĐEVINU Član 4. Bezbjednost (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da se postigne bezbjednost građevine u cijelini, kao i u svakom njenom dijelu i elementu. (2) Bezbjednost, u smislu ovoga Zakona, jeste sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da sadrži sva bitna tehnička svojstva tokom predviđenog vremena trajanja, a to su: a) mehanička otpornost i stabilnost, b) bezbjednost u slučaju požara, c) zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi, d) pristupačnost, e) zaštita korisnika od ozljeda, f) zaštita od buke i vibracija, g) ušteda energije i toplotna zaštita, h) zaštita od štetnog djelovanja okoline i na okolinu. (3) Gradnjom i korištenjem građevine ne smije se ugroziti bezbjednost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr.. Član 5. Mehanička otpornost i stabilnost Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da tokom građenja i korištenja predvidiva djelovanja ne prouzroče: a) rušenje građevine ili njenog dijela, b) deformacije nedopuštenog stepena, c) oštećenja građevinskog dijela ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije, d) nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Član 6. Zaštita od požara i eksplozije (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena da se u slučaju požara: a) očuva nosivost konstrukcije tokom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom, b) spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, c) spriječi širenje vatre na susjedne objekte, d) omogući da lica mogu neozlijeđena napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje, e) omogući zaštita spasilaca. (2) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako, da u slučaju normalnog korištenja, ne može doći do eksplozije. Ovo se posebno odnosi na instalacije i opremu građevine. Član 7. Zaštita života i ljudi 4 / 30 Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da udovoljava uslovaima zaštite života i zdravlja građana i da ne ugrožava radnu i životnu okolinu, posebno uslijed: a) oslobađanja opasnih plinova, para i aerosola (zagađivanje zraka), b) opasnih zračenja, c) udara struje, d) atmosferskog pražnjenja, e) mehanički pokretne opreme i dijelova unutar i oko građevine, f) eksplozije, g) zagađivanja voda i tla, h) neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada. Član 8. Uklanjanje arhitektonskih barijera (1) Građevine sa više stambenih jedinica, javne ustanove, uslužni i privredni objekti, moraju biti projektovane i izgrađene na način koji trajno obezbjeđuje nesmetan pristup i kretanje licima sa teškoćama u kretanju, kao i da se tokom njihovog korištenja izbjegnu mogućnosti ozlijeda korisnika građevine. (2) Osnovni uslovi za obezbjeđenje nesmetanog pristupa i kretanja lica sa teškoćama u kretanju, bit će definisani Pravilnikom o uslovima za nesmetano kretanje lica sa teškoćama u kretanju, koji donosi ministarstvo nadležno za oblast građenja i prostornoga uređenja u roku utvrđenom iz stava 3. ovoga člana. (3) U građevinama iz stava 1. ovoga člana za koje je izdano odobrenje za građenje, odnosno izgrađenim prije donošenja ovoga Zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje licima sa teškoćama u kretanju bit će uklonjene u skladu s odgovarajućim odredbama ovoga Zakona i Pravilnikom iz stava 2. ovoga člana. (4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera daje nadležni organ, odnosno služba uprave nadležna za izdavanje odobrenja za građenje predmetne građevine na zahtjev lica sa teškoćama u kretanju ili njihovih staratelja, a za uklanjanje barijera, odnosno omogućavanje pristupa građevini i kretanju u građevini licima sa teškoćama u kretanju odgovara vlasnik građevine odnosno investitor. Član 9. Zaštita od ozljeda Građevine moraju biti projektovane i izgrađene tako da se tokom korištenja izbjegnu moguće ozlijede korisnika koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opekotina i udara struje. Član 10. Zaštita od buke i vibracija Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da nivo buke u građevini i njenoj okolini, kao i buka izvana ne prelazi, posebnim propisom određene, dopuštene vrijednosti za tu namjenu. Član 11. Ušteda energije i toplotna zaštita (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena u skladu sa tehničkim standardima za termičku obradu, odnosno toplotnu izolaciju ili toplotno opterećenje, na način da se obezbjedi ušteda energije i toplotna zaštita građevine, koji su usklađeni sa direktivama EU za ovu oblast. (2) Građevina i oprema za grijanje i hlađenje unutar građevine moraju biti projektovani i izvedeni na način da, u odnosu na klimatske prilike, potrošnja energije prilikom korištenja bude što niža, da se obezbjedi 5 / 30 zadovoljavajući nivo toplote unutar građevine, da se, u skladu s poznatim dostignućima struke, obezbjedi toplotna reciklaža, odnosno ušteda energije. Član 12. Zaštita okoline i zaštita od štetnog djelovanja okoline Građevina mora biti projektovana, izgrađena i održavana na način da se zaštiti od štetnog djelovanja okoline, odnosno da se obezbjedi željeni vijek trajanja građevine, kao i da štetno ne djeluje na okolinu. Član 13. Odstupanje od tehničkih svojstava građevine (1) U slučaju rekonstrukcije građevine, koju je kao spomenik kulturno-historijskog značaja utvrdilo nadležno tijelo, poslove rekonstrukcije nužno je vršiti u skladu sa propisanim mjerama zaštite I obnove objekata iz ove kategorije. Izuzetno, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovog poglavlja ukoliko takvo odstupanje ne utiče negativno na život i zdravlje ljudi. (2) Saglasnost za odstupanje, iz stava 1. ovoga člana, daje nadležno tijelo uprave u saradnji s nadležnim tijelom uprave za poslove kulture. III. GRAĐEVINSKI PROIZVODI I OPREMA Član 14. (1) Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati odnosno ugrađivati samo ako je njihov kvalitet dokazan ispravom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti sa utvrđenim posebnim propisima. (2) Nadležno Ministarstvo za oblast građenja propisuje koji građevinski proizvodi ili oprema moraju imati certifikat o usklađenosti, kao i koje ovlaštene institucije mogu izdavati certifikate. Član 15. Novi proizvodi (1) Građevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili poznata norma, mogu se upotrebljavati odnosno ugrađivati samo na osnovu odobrenja nadležnog ministarstva iz člana 14. ovoga Zakona. (2) Odobrenje iz stava 1. ovoga člana izdaje se na osnovu potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da građevinski proizvod, odnosno oprema unutar granica svoje namjene udovoljava zahtjevima u pogledu obezbjeđenja tehničkih svojstava bitnih za građevine prema poglavlju II ovoga Zakona. (3) Odobrenje iz stava 1. ovoga člana izdaje se i za građevinske proizvode, odnosno opremu koji imaju ispravu ili certifikat izdat u inozemstvu ukoliko su po zahtjevima i tehničkim svojstvima jednakovrijedni propisima ili normama donesenim na osnovu ovoga Zakona. IV. SUDIONICI U GRAĐENJU Član 16. Sudionici u građenju (1) Sudionici u građenju i njihova odgovorna lica su: a) investitor, b) projektant, c) revident, d) izvođač, e) nadzor. 6 / 30 (2) Odnosi između sudionika u građenju iz stava 1. ovoga člana uređuju se ugovorom. Član 17. Investitor (1) Investitor, prema ovome Zakonu, jeste pravno ili fizičko lice u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i vrše drugi zahvati u prostoru. (2) Projektovanje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor nad građenjem investitor mora povjeriti pravnim ili fizičkim licima registrovanim za obavljanje tih djelatnosti. (3) Investitor je dužan obezbjediti stalni nadzor nad građenjem (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo). (4) Izuzetno, fizičko lice koje je investitor individualnog stambenog ili stambeno-poslovnog objekta čija je građevinska (bruto) površina do 300 m2 i spratnosti do P+2, ili poljoprivredne građevine čija je građevinska (bruto) površina do 600 m2, može sama projektovati i obavljati stručni nadzor građenja u okviru svoje struke, ako je diplomirani inženjer ili inženjer odgovarajuće struke, ima najmanje tri godine iskustva u struci i položen stručni ispit, i ako gradi za svoje potrebe. (5) Investitor je dužan prijaviti početak građenja nadležnom tijelu uprave odnosno službi uprave najkasnije osam dana prije početka radova. (6) U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere obezbjeđenja građevine i susjednih građevina i površina. (7) Ako se u toku građenja promijeni investitor, novi investitor mora podnijeti zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje nadležnom tijelu uprave, odnosno službi uprave, koje je izdalo odobrenje, u roku od osam dana od dana nastale promjene. Član 18. Projektant (1) Projektant, prema ovome Zakonu, može biti pravno ili fizičko lice registrovano za obavljanje poslova projektovanja. (2) Projektovanjem građevina i drugih zahvata u prostoru može se baviti pravno lice, registrovano za tu djelatnost, ako pored općih uslova ispunjava i uslov da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog inženjera, sa položenim stručnim ispitom i pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, odgovarajuće struke za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, građevinski, mašinski, tehnološki, elektro itd.). (3) Pravno lice iz stava 2. ovoga člana, koje nema zaposlene projektante, za svaku vrstu projekta koji radi mora obezbjediti angažovanje projektanata, diplomiranih inženjera sa stručnim ispitom i odgovarajućim stažom iz prethodnog stava, sklapanjem poslovnih ugovora sa fizičkim ili pravnim licima registrovanim za obavljanje djelatnosti projektovanja (svi poslovni ugovori su obavezno u prilogu osnovnog ugovora o projektovanju). (4) Projektant, diplomirani inženjer sa položenim stručnim ispitom, koji je registrovao djelatnost projektovanja u svojstvu fizičkog lica za pružanje konsultantskih usluga može, po osnovu sklopljenih poslovnih ugovora sa pravnim licima registrovanim za projektovanje, obavljati poslove projektovanja iz oblasti za koju ima visoku stručnu spremu i položen stručni ispit. (5) Pravno lice koje projektuje imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni da projekti koje projektuju zadovoljavaju uslove iz ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, tehničke normative i pravila struke. (6) Ako u izradi glavnog projekta, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine sudjeluje više projektanata, pravno lice kojem je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja. 7 / 30 (7) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i međusobnu usklađenost projekta. (8) Projektant voditelj može biti istovremeno i projektant određene vrste projekta. (9) Ako u izradi projektne dokumentacije sudjeluju dva ili više pravnih lica investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti lice koje će imenovati tog koordinatora. (10) Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz stava 7. ovoga člana. (11) Projektant je dužan obezbjediti kontrolu projekta po svim tačkama predviđenim u članu 27. ovoga Zakona. (12) Ministarstvo će posebnim propisom definisati uslove koje moraju zadovoljiti projektanti za izradu projektno-tehničke dokumentacije za svaku granu građevinarstva i arhitekture, te njima kompatibilnih struka u oblasti projektovanja, odnosno za svaku vrstu objekata i zahvata od značaja za Kanton, kao i objekata i zahvata iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, da bi dobili odgovarajuću licencu za tu granu, odnosno za projektovanje te vrste objekata. Član 19. Izvođač (1) Građenjem, odnosno izvođenjem radova na građevini, prema ovome Zakonu, može se baviti pravno ili fizičko lice registrovano za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvođač). (2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača investitor je dužan imenovati glavnog izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova. (3) Izvođač je dužan: a) graditi u skladu sa odobrenjem za građenje i ovim Zakonom, b) radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovoga Zakona, c) ugraditi materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III ovoga Zakona, d) obezbjediti dokaze o kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta, e) preduzeti mjere za bezbjednost građevine, f) u toku građenja voditi građevinski dnevnik i građevinsku knjigu. (4) Izvođač iz stava 1. ovoga člana imenuje voditelja građenja, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tih radova. Voditelj građenja, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu stava 3. ovoga člana. (5) Voditelj građenja i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani inženjer građevine ili inženjer građevine s tri godine radnog iskustva na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom. (6) Iznimno od odredbi prethodnog stava, voditelj građenja za stambenu zgradu ili stambeno- poslovnu zgradu čija je građevinska (bruto) površina do 250 m2 i spratnosti do P+1, može biti lice sa srednjom stručnom spremom i deset godina radnog iskustva na poslovima građenja, te sa položenim stručnim ispitom, ako gradi za svoje potrebe. (7) Izvođač i nadzor ne mogu biti ista lica na istom objektu. (8) Ministarstvo nadležno za oblast građenja će posebnim propisom definisati uslove koje mora zadovoljiti izvođač za svaku granu građevinarstva i arhitekture, te njima kompatibilnih struka u oblasti izvođenja, odnosno građenje za pojedine vrste objekata i zahvata u prostoru od značaja za Kanton, kao i objekata i zahvata u prostoru iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, da bi dobili odgovarajuću licencu za tu granu, odnosno za izvođenje te vrste objekata. Član 20. 8 / 30 Nadzor nad građenjem (1) Nadzor nad građenjem u ime investitora, prema ovome Zakonu, može obavljati pravno lice registrovano za poslove građenja i projektovanja koje ima u radnom odnosu zaposleno najmanje po jednog diplomiranog inženjera sa pet godina radnog staža i položenim stručnim ispitom za svaku vrstu radova za koje obavlja nadzor (građevinski, mašinski, elektro itd.) ili fizičko lice sa odgovarajućom licencom. (2) Pravno lice iz stava 1. ovoga člana, koje nema zaposlene diplomirane inženjere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor, mora obezbjediti angažiranje diplomiranih inženjera sa pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom sklapanjem poslovnih ugovora sa pravnim ili fizičkim licima. (3) Ovisno o složenosti objekta pravno lice koje obavlja nadzor nad građenjem, u ime investitora, može formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inženjera i odgovoran je za usklađivanje rada tima i pojednih faza objekta ili dijelova objekta. (4) Fizičko lice koje je investitor stambene ili stambeno- poslovne zgrade čija je građevinska (bruto) površina do 300 m2 i spratnosti do P+2, za svoje potrebe može sama projektovati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položen stručni ispit. (5) U provođenju nadzora nadzorni inžinjer dužan je: a) utvrditi usklađenost iskolčenja građevine s elaboratom o iskolčenju građevine i projektom, b) provjeriti i utvrditi da se gradi u skladu sa odobrenjem za građenje, tehničkom dokumentacijom i ovim zakonom, c) provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima, d) potvrditi urednost izvođenja radova potpisivanjem građevinskog dnevnika, kontrolirati građevinsku knjigu i sve eventualne promjenjene okolnosti u odnosu na tehničku dokumentaciju upisati u građevinski dnevnik (6) Ministarstvo nadležno za oblast građenja će posebnim propisom definisati uslove koje moraju zadovoljiti lica iz stava 1. ovoga člana za svaku granu građevinarstva i arhitekture, te njima kompatibilnih struka u oblasti izvođenja, u nadzoru za pojedine vrste objekata i zahvata u prostoru od značaja za Kanton, kao i objekata i zahvata u prostoru iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave da bi dobili odgovarajuću licencu za tu granu, odnosno za nadzor te vrste objekata. Član 21. Revident projekta (1) Revident, prema ovome Zakonu je fizičko lice ovlašteno za kontrolu glavnoga projekta. (2) Kontrolu projekta može obavljati samo diplomirani inženjer s najmanje pet godina radnog iskustva u projektovanju u području koje je predmet kontrole projekta, koji je projektovao u svojstvu odgovornog lica, građevine naročite inžinjerske složenosti. (3) Ovlašćenje za obavljanje kontrole projekta, po prethodno pribavljenom mišljenju komisije, daje i oduzima ministar. Komisiju imenuje ministar nadležan za oblast građenja. (4) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično učestvovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnom licu u kojem je uposlen. (5) Odgovorni revident dužan je izvršiti kontrolu projekta sa stanovišta svih uslova predviđenih u članu 27. ovoga zakona. (6) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivan izvještaj, udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva. (7) Osim odredbe iz prethodnog stava, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta. 9 / 30 Član 22. Stručni ispit (1) Inženjeri raznih specijalnosti koji obavljaju poslove projektovanja, kontrole projekta, građenja, nadzora nad građenjem i održavanja građevine moraju imati položen stručni ispit. (2) Doktori nauka i magistri oslobađaju se stručnog dijela ispita za naučnu i stručnu oblast u koju spadaju njihovi magistarski i doktorski radovi. (3) Stručni ispit se polaže po pravilniku i programima koje donosi ovo Ministarstvo. (4) Za inžinjere sa položenim stručnim ispitom pred drugim tijelima nadležnim za oblast građenja na području BiH, isti se smatra važećim i za prostor Kantona. Član 23. Inženjerska komora (1) U cilju obezbjeđenja stručnog i naučnog pristupa projektovanju, izvođenju radova građenja i nadzorom nad građenjem, obrazovanju i usavršavanju kadrova, razmjeni iskustava, praćenju i primjeni svjetskih kretanja u oblasti projektovanja i građenja, te primjeni dogovorenih kriterija, stručni radnici koji obavljaju navedene poslove mogu osnivati strukovne komore. (2) Osnivanje i rad komore uređuje se posebnim propisom. (3) Komora je pravno lice i ima svoj statut kojim uređuje organizaciju, način obavljanja poslova, prava i obaveze članova. Na statut Komore saglasnost daje ministarstvo nadležno za oblast građenja. (4) Članovi komore su inženjeri građevinske struke, kao i drugih komplementarnih struka uključenih u planiranje, projektovanje, izgradnju i održavanje izgrađene okoline, koji imaju odgovarajuće stručno zvanje, koji su dobrovoljno pristupili u članstvo komore prema odredbama statuta, te koji ispunjavaju i druge propisane kriterije. V. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA Član 24. Glavni projekt (1) Glavni projekt, u smislu ovoga Zakona, jeste skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovome Zakonu i posebnih propisa te tehničkih pravilnika. (2) Glavni projekt treba biti izrađen u skladu sa urbanističkom saglasnošću, odnosno lokacijskom informacijom. (3) Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za građenje. (4) Glavni projekt, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, mora sadržavati : a) arhitektonski projekt, b) građevinski projekt, c) projekt instalacija, (vodovod i kanalizacija, elektro, mašinske, i dr.) d) predmjer i predračun svih radova, e) druge vrste projekata, f) podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima, gdje je potrebno, i ako su ovi istražni radovi obavezni po posebnim zakonima i propisima g) elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja, h) elaborat zaštite okoline, ako se radi o namjeni objekta koja je pravilnikom definisna kao djelatnost koja može ugroziti čovjekovu okolinu, i) elaborat zaštite od požara i eksplozija, 10 / 30 j) elaborat za eksproprijaciju zemljišta , ukoliko to pitanje nije prethodno riješeno (5) Arhitektonski projekt iz stava 4. alineja 1. ovoga člana, ovisno o vrsti građevine, sadrži: a) situacijsko rješenje izrađeno na važećoj kopiji katastarskog plana izdanoj od organa nadležnog za geodetske poslove, b) sve osnove objekta, c) minimalno dva presjeka (podužni i popriječni) d) fasade (sve), e) sheme stolarije i bravarije, f) tehnički opis, g) ostale potrebne nacrte. (6) Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat o usklađenosti sa posebnim propisima ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II i III ovog Zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati. (7) Glavni projekt na osnovu kog je izgrađena određena građevina može se koristiti za gradnju drugih građevina, ako su s tim saglasni investitor i projektant koji je izradio projekt, pod uslovom da se taj projekt prilagodi urbanističkim uslovima za tu građevinu i uz poštivanje autorskih prava regulisanih posebnim zakonom. (8) Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku mora sadržavati i prijevod na jedan od službenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine i mora biti usklađen sa važećim zakonima i propisima Federacije Bosne i Hercegovine, što se dokazuje ovjerom od pravnog lica registrovanog u Federaciji Bosne i Hercegovine za poslove projektovanja u skladu sa članom 28. ovoga Zakona. Član 25. Izvedbeni projekt (1) Izvedbeni projekt koristi se za građenje građevine, a njim se razrađuje tehničko rješenje dano glavnim projektom čime se građevina potpuno definiše za izvedbu. (2) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu sa glavnim projektom i uslovima za građenje danim u odobrenju za građenje. (3) Izvedbeni projekt ne mora raditi projektant glavnog projekta. U tom slučaju investitor je dužan projektantu glavnog projekta prije početka građenja dostaviti izvedbeni projekt radi ovjere usklađenosti izvedbenog projekta sa glavnim projektom i uslovima danim odobrenjem za građenje. Član 26. Označavanje i čuvanje projekta (1) Projekti odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati: oznaku pravnog lica registrovanog za poslove projektovanja koji je izradio projekt, naziv građevine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta odnosno njegovog dijela, stepen tehničke dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izrađen, datum izrade, ime i potpis projektanta, i/ili projektanta voditelja i ovjeru (pečat) pravnog lica. (2) Ovjerom projekta odnosno nacrta pravno lice koje je izradilo projekt potvrđuje da je projekt kompletan, njegovi dijelovi (faze) međusobno usklađeni, kao i da je usklađen sa odredbama ovog zakona, posebnih propisa i normi donesenih na osnovu zakona i pravilima struke. Ovjerom izvedbenog projekta potvrđuje se i da je izvedbeni projekt izrađen u skladu sa glavnim projektom i uslovima danim odobrenjem za građenja. (3) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na način da se onemogući zamjena sastavnih dijelova. (4) Uz projekt mora biti uvezan akt o važećoj registraciji pravnog lica koje je izradilo projekt, dokaz o položenom stručnom ispitu projektanta voditelja i projektanata pojedinih faza (vrsta) projekta, te zbirni 11 / 30 izvještaj o reviziji projekta, ukoliko projekt podliježe reviziji. (5) Glavni projekt, koji je prilog i sastavni dio odobrenja za građenje, dužni su trajno čuvati nadležni organ uprave koji je izdao dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik. (6) Izvedbeni projekt sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za vrijeme dok građevina postoji. Član 27. Kontrola projekta (1) Kontrola glavnog, odnosno izvedbenog projekta ovisno o vrsti građevine, obavezno se obavlja u pogledu: a) mehaničke otpornosti i stabilnosti, b) zaštite od buke i vibracija, c) uštede energije i toplotne zaštite, d) uticaja štetnog djelovanja okoline, kao i štetnog djelovanja na okolinu, e) zaštite od požara, f) zaštite na radu, g) eliminiranja arhitektonskih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. (2) Kontrolu glavnog projekta, investitor može povjeriti samo odgovornom revidentu iz člana 21. ovoga zakona. (3) Odgovorni revident koji je obavio kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisani zbirni izvještaj, koji je sastavni dio projektne dokumentacije. (4) U izvještaju o obavljenoj kontroli ovlašteni revident može zahtijevati od investitora da: a) prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove, b) obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja. (5) U slučaju iz prethodnog stava investitor je dužan revidentu omogućiti provođenje kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova koji revident potvrđuje upisom u građevinski dnevnik. (6) Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontrolisanog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je potrebna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom. Član 28. Nostrifikacija projekta (1) Utvrđivanje usklađenosti glavnog i/ili izvedbenog projekta, izrađenog prema inozemnim propisima, sa ovim Zakonom, posebnim zakonima, propisima i normativima donesnim na osnovu zakona i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti, bez obzira na vrstu i veličinu građevine. (2) Nostrifikaciju projekta provodi pravno lice registrovano u Federaciji Bosne i Hercegovine za poslove projektovanja, koja imenuje odgovornog revidenta u skladu sa članom 21. i revidente za svaku vrstu (fazu) projekta. (3) Pravno lice iz prethodnog stava dužno je izvršiti prijevod projekta na jedan od službenih jezika u Federaciji BiH. (4) Ovjerom projekta iz stava 1. ovoga člana pravno lice registrovano za projektovanje odgovara za izvršenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklađivanje projekta sa ovim zakonom, propisima i normativima donesnim na osnovu zakona i pravilima struke. VI. ODOBRENJE ZA GRAĐENJE 12 / 30 Član 29. Odobrenje za građenje (1) Građenju građevine može se pristupiti samo na osnovu izdatog odobrenja za građenje, osim u slučajevima iz člana 30. ovoga Zakona. (2) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijele građevine, odnosno dijela građevine koja čini tehničko-tehnološku cjelinu. Član 30. Izuzetno od odredbe prethodnog člana odobrenje za građenje nije potrebno za radove iz člana 2. stav 10. , 14. i 18. ovoga Zakona. Odobrenje za građenje nije potrebno ni za: • kabelske i zračne priključke na niskonaponsku i PTT mrežu, kao i priključke postojeće građevine na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin); • građenje grobnice u groblju; • ograđivanje parcele, osim s ulične strane; • uređenje okućnice za građevinu (kao što su staze, platoi, vanjske stepenice oslonjene cijelom površinom na tlo; potporni zidovi do visine 0,8m od nivoa tla; ograde koje su na granici građevinske parcele i ako su u skladu sa uslovima iz urbanističke saglasnosti); • staklenik za smještaj bilja tlocrtne (bruto) površine do 12 m2 i visine vijenca do 4m od nivoa okolnog tla; • bunar za vodu ili cisternu za vodu zapremine do 10m3; • septičku jamu zapremine do 10m3 koja se gradi na građevinskoj čestici građevine za koje je izdano odobrenje za građenje; • dječje igralište; • nadstrešnicu za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju; • reklamni pano oglasne površine do 12 m2 i vertikalne saobraćajne signalizacije u zemljišnom pojasu postojeće ceste; • sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet i slično); • radove na stepeništima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini licama sa teškoćama u kretanju osim ako su u pitanju radovi iz člana 2. stav 13,14,15,16,17,18, i 19. Za građevine iz stava 1. i 2. ovog člana u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti riješiće se imovinsko-pravni odnosi u skladu sa članom 34. ovog zakona. Član 31. Nadležna tijela za izdavanje odobrenja za građenje (1) Odobrenje za građenje izdaje nadležno tijelo, odnosno služba uprave jedinice lokalne samouprave, nadležna za poslove građenja, na čijem se području građevina gradi, ako ovim Zakonom ili drugim posebnim zakonom nije određen neki drugi organ, odnosno služba. (2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnosi investitor nadležnom tijelu, odnosno službi uprave nadležnoj za poslove građenja. Član 32. (1) Iznimno od odredbe člana 31. ovoga Zakona, kantonalno Ministarstvo nadležno za oblast građenja (u daljem tekstu: Ministarstvo) izdaje odobrenje za građenje za građevine od značaja za Kanton. (2) Vlada Kantona će, na prijedlog Ministarstva, donijeti posebnu Uredbu o objektima iz prethodnog stavka. Član 33. 13 / 30 Zahtjev za odobrenje za građenje (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnosi investitor nadležnom tijelu, odnosno službi uprave u pisanom obliku. (2) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za građenje prilaže se: a) urbanistička saglasnost, izdana u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju HNK b) kopija katastarskog plana s jasno definisanom katastarskom česticom na kojoj će biti izgrađena građevina, c) dokaz o pravu građenja, d) tri primjerka glavnog projekta, e) pisani konačni izvještaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članu 27. ovoga Zakona, f) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz člana 28. ovoga Zakona, g) elaborati o istražnim radovima, ako su podaci iz njih poslužili za izradu glavnog projekta, te tehnološki elaborat ako je potreban, h) drugi prilozi određeni posebnim zakonom. i) potvrdu, odnosno mišljenja o usklađenosti glavnog, odnosno idejnog projekta, s posebnim uslovima sadržanim u urbanističkoj saglasnosti ili s odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na osnovu toga zakona, koju pribavlja investitor, odnosno projektant, kada je posebnim zakonom izričito propisana ta obaveza. (3) Za individualnu stambenu gradnju do neto 200 m2, koja služi investitoru za vlastite potrebe uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje prilaže se: a) urbanistička saglasnost, izdana u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju HNK b) kopija katastarskog plana s jasno definisanom katastarskom česticom na kojoj će biti izgrađena građevina, c) dokaz o pravu građenja, d) tri primjerka glavnog projekta, e) drugi prilozi određeni posebnim zakonom. (4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za građenje može se, umjesto glavnog projekta (stav 2. tačka d. ovoga člana), priložiti izvedbeni projekt, koji mora sadržavati sve propisane dijelove glavnog projekta. Član 34. Dokaz o pravu građenja Dokazom o pravu građenja iz člana 33. stav 2. tačka c. ovoga Zakona smatra se: a) izvod iz zemljišne knjige, b) ugovor ili odluka nadležnih tijela na osnovu koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja ili pravo korištenja radi građenja, c) ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljišta i/ili nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje, d) ugovor o koncesiji kojim se stiče pravo građenja, e) pisana saglasnost vlasnika, odnosno svih suvlasnika nekretnine. Član 35. Postupak izdavanja odobrenja za građenje Stranka u postupku izdavanja odobrenja za građenje je Investitor. Član 36. Nadležno tijelo uprave dužno je u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrditi da li je glavni projekt izrađen u skladu sa urbanističkom saglasnosti. Član 37. 14 / 30 (1) Odobrenje za građenje je upravni akt koji izdaje nadležno tijelo uprave u skladu sa čl. 31. i 32. ovoga Zakona, ako utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom. (2) Nadležno tijelo uprave iz stava 1. ovoga člana dužno je u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva podnosioca pisano izvijestiti ako ne ispunjava propisane uslove za izdavanje odobrenja za građenje, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa traženim dokumentima. (3) Podnosilac zahtjeva dužan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti. (4) Nadležno tijelo uprave dužno je donijeti rješenje najkasnije u roku od 60 dana nakon dostavljene tražene dokumentacije. (5) Zahtjev za odobrenje za građenje odbit će se rješenjem ako: a) investitor u roku od 15 dana od zatražene dopune iz stava 3. ovoga člana ne upotpuni zahtjev, b) ako investitor ne ispunjava propisane uslove za izdavanje odobrenja za građenje, c) ako se u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrdi da glavni (izvedbeni) projekt nije usklađen sa urbanističkom saglasnošću, d) ako glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, kantonalnim zakonima i/ili posebnim propisima, e) ako se uviđajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na građevinskoj čestici ne podudara sa glavnim projektom. (6) U postupku izdavanja odobrenja za građenje primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovoga Zakona nije drugačije utvrđeno. (7) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za oblast građenja donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba Vladi Kantona u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja. (8) Rješenje Vlade Kantona doneseno po žalbi iz prethodnog stava ovoga člana je konačno. (9) Protiv rješenja nadležnog tijela odnosno službe uprave jedinice lokalne samouprave može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja. Rješenje Ministarstva je konačno. (10) Protiv konačnog rješenja ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda Mostar u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Član 38. Važenje odobrenja za građenje Odobrenje za građenje prestaje važiti ako radovi na građevini, za koju je izdano odobrenje za građenje, ne počnu u roku od 2 (dvije) godine od dana pravosnažnosti odobrenja za građenje. Važenje odobrenja za građenje može se, na zahtjev investitora, produžiti za još jednu godinu, a za složenu građevinu još dvije godine. Član 39. Izmjena i/ili dopuna odobrenja za građenje (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje ako tokom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od izdanoga odobrenja za građenje. (2) Na zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje shodno se primjenjuju odredbe iz člana 33. do člana 38. ovoga Zakona. (3) Zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje prilaže se samo ona dokumentacija i saglasnosti koje se odnose na namjeravanu izmjenu. Član 40. 15 / 30 (1) Ako tokom građenja dođe do promjene investitora, nadležno tijelo, odnosno služba uprave će po službenoj dužnosti riješiti po zahtjevu za izmjenom odobrenja za građenje u smislu ovoga člana. (2) Novi investitor dužan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje, u smislu stava (1) ovoga člana, priložiti: a) važeće odobrenje za građenje, b) dokaz prava građenja na određenoj nekretnini, odnosno da je na osnovu pravno valjanog dokumenta ili nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva na nedovršenu građevinu. (3) Nadležno tijelo, odnosno služba iz stava 1. ovoga člana će na osnovu dokaza iz prethodnog člana izvršiti izmjenu odobrenja za građenje, u smislu promjene imena investitora. VII. POSEBNI SLUČAJEVI GRAĐENJA Član 41. Građenje u slučaju neposredne opasnosti (1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja tokom tih događaja ili neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za građenje mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno uklanjanju štetnih posljedica. (2) Građevina iz stava 1. ovoga člana mora se ukloniti kad prestane potreba njenog korištenja. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna za nju se mora naknadno obezbjediti odobrenje za građenje. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja iz stava 1. ovoga člana građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez prethodnog izdavanja urbanističke saglasnosti. (4) Nadležno tijelo uprave izdat će odobrenje za građenje u skladu sa odobrenjem za građenje na osnovu kojega je građevina izgrađena. (5) Kada se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova građevine nadležno tijelo uprave može od investitora zahtijevati da priloži tehničku dokumentaciju za sanaciju građevine i ateste o izvršenim ispitivanjima konstrukcije građevine. (6) Odobrenje za građenje u slučajevima iz prethodnog stava utvrdit će se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane građevine. Član 42. Načelno odobrenje za građenje za složene građevine (1) Odobrenje za građenje za složenu građevinu (javni putevi, tvornice, i dr.) može se izdati i za jedan njen dio i to za jednu ili više građevina koje su sastavni dio složene građevine. (2) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje iz stava 1. ovoga člana investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu. (3) Načelnim odobrenjem za građenje, na zahtjev investitora, određuju se dijelovi složene građevine, funkcionalne i/ili tehnološke veze između dijelova složene građevine, kao i s tim povezani redoslijed izdavanja odobrenja za građenje. Glavni projekt dijela složene građevine, za koji se izdaje odobrenje za građenje, mora biti izrađen u skladu sa idejnim projektom cijele složene građevine, urbanističkom saglasnošću, odredbama ovoga zakona i posebnih zakona. (4) Na osnovu načelnog odobrenja za građenje može se pristupiti izvođenju pripremnih radova. (5) Zahtjevu za izdavanje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu prilaže se : a) urbanistička saglasnost za cijelu složenu građevinu, b) izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih objekata (za građevine koje se grade na većem području situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi dgovarajućeg mjerila), 16 / 30 c) tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine, d) popis dijelova složene građevine redoslijedom kako će se izdavati odobrenja za građenje, e) popis pripremnih radova koje treba izvesti, f) okolinska dozvola (ako složena građevina spada u građevine za koje je to propisano posebnim zakonom), g) drugi nacrti i podaci, ovisno o složenosti građevine, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. (6) Zahtjevu iz prethodnog stava ovoga člana može se umjesto idejnog priložiti glavni projekt cijele složene građevine. (7) Odobrenje za građenje iz stava 2. ovoga člana može se izdati i za izvođenje radova i građenje dijelova energetskih, vodoprivrednih, saobraćajnih i infrastrukturnih građevina, pod uslovom da takvi radovi, odnosno dijelovi građevine imaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju, idejni projekt i urbanističku saglasnost za cijelu građevinu, te da predstavljaju građevinsku i tehničku cjelinu, a da izgradnja cijele građevine traje više godina. (8) U postupku izdavanja načelnog odobrenja za građenje primjenjuju se odredbe člana 36., člana 37. st. od 2. do 4. i člana 39. ovoga zakona. (9) Načelno odobrenje za građenje za složeni objekat, na osnovu kojeg se izdaju odobrenja za građenje iz stava 1. ovoga člana, prestaje važiti u roku od pet godina od pravosnažnosti. (10) Važenje načelnog odobrenja za građenje, iz prethodnog stava ovoga člana, može se produžiti za još 2 (dvije) godine ako se nisu promijenili urbanistički uslovi i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdana upotrebna dozvola. Član 43. Odobrenje za građenje za pripremne radove (1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na osnovu odobrenja za građenje za građevinu. (2) Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, posebno odobrenje za građenje potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za građevine i radove koji mogu biti opasni po život i zdravlje ljudi, saobraćaj, okolinu i to za: a) asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koji će se koristiti za građenje više građevina kroz duže vremensko razdoblje, b) dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom, c) složenije radove koji mogu uticati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost. (3) Odobrenjem za građenje iz stava 2. ovoga člana mora se odrediti rok u kome se građevine izgrađene na osnovu odobrenja za građenje za pripremne radove moraju ukloniti. (4) Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera (prethodne studije, istraživanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rješenja, izrada investicionog programa, prikupljanje podataka za projektovanje i drugi radovi koji služe za izradu tehničke dokumentacije i za donošenje odluke o izgradnji investicionog objekta) izvode na osnovu urbanističke saglasnosti. Član 44. Odobrenje za građenje za privremene objekte (1) Za postavljanje građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odnosno za privremeno postavljanje montažnih objekata na određenoj lokaciji izdaje se odobrenje za građenje za privremene građevine. (2) Odobrenjem za građenje iz stava 1. ovoga člana investitoru se određuje rok u kome je dužan o svom trošku ukloniti privremenu građevinu, a najduže u roku od dvije godine od dana završetka istih. 17 / 30 (3) Odobrenje za građenje za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odnosno privremeno postavljanje montažnih objekata, ne može se izdati na poljoprivrednom zemljištu bez poljoprivredne saglasnosti za privremene namjene korištenja poljoprivrednog zemljišta, a sve u skladu sa članom 47. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine F BiH”, br. 52/09). Član 45. Građevine izgrađene bez pravomoćnog odobrenja za građenje (1) Posebnim kantonalnim propisom regulisat će se status građevina iz nadležnosti Kantona izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za građenje. (2) Jedinica lokalne samouprave će svojim propisom regulisat status građevina iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave, izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za građenje. (3) Jedinice lokalne samouprave iz stava 2 ovoga člana, ne mogu utvrditi obaveze investitora ove izgradnje po osnovu naknade za troškove uređenja građevinskog zemljišta, naknade za korištenje građevinskog zemljišta, naknade za pogodnosti (rente) i druge naknade koje snosi investitor, u iznosu manjem od iznosa odgovarajućih troškova koje je obavezan snositi investitor izgradnje objekta po redovitoj proceduri. (4) Za građevinu izgrađenu bez pravomoćnog odobrenja za građenje ne smije se dati priključak na javni vodovod, kanalizaciju, centralno grijanje i električnu energiju. (5) Na način i uslove postupka rješavanja statusa građevina iz ovoga člana analogno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovoga Zakona. Član 46. Prijava građenja (1) Investitor je dužan nadležnom tijelu uprave koji mu je izdao odobrenje za građenje pisano prijaviti početak građevinskih radova najkasnije u roku od osam dana prije početka radova. (2) Ukoliko je došlo do prekida radova za period duži od tri mjeseca, investitor je dužan pisano prijaviti prekid uz obrazloženje. (3) Nastavak radova prijavljuje se u svemu kao u stavu 1. ovoga člana. VIII. GRADILIŠTE Član 47. Uređenje gradilišta (1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontrolisanog pristupa ljudi na gradilište. (2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim saobraćajnim znakovima ili označeni na drugi način. (3) Uz javno-prometne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Na gradskim područjima može se odrediti poseban vanjski izgled ograde. (4) Gradilište mora imati na vidnom mjestu istaknutu ploču sa svim relevantnim podacima o građevini i sudionicima u građenju (naziv investitora, naziv izvođača radova, naziv projektanta, naziv i vrstu građevine koja se gradi, vrijeme početka i završetka radova). (5) Investitor ili izvođač dužan je za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta pribaviti saglasnost vlasnika ili korisnika tog zemljišta. (6) Za privremeno zauzimanje javnih saobraćajnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je pribaviti odobrenje nadležne općinske službe uprave, odnosno pravnog lica određenog posebnim zakonom. 18 / 30 (7) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uslovima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoline. (8) Prije izdavanja upotrebne dozvole sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta, kao i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje, u skladu sa uslovima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti i odobrenju za građenje. Član 48. Dokumentacija na gradilištu Izvođač na gradilištu mora imati: a) rješenje o upisu u sudski registar, b) akt o postavljanju voditelja građenja, odnosno voditelja pojedinih radova, c) odobrenje za građenje d) ovjerene glavne projekte i/ili izvedbene projekte, e) građevinski dnevnik, f) građevinska knjiga, g) dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugrađenih materijala, proizvoda i opreme u skladu sa čl. 14. i 15. ovoga Zakona, h) elaborat o iskoličenju građevine izrađen od fizičkog ili pravnog lica, registrovanog za obavljanje geodetske djelatnosti, i) nacrt organizacije gradilišta, izuzev za linijske infrastrukturne objekte, j) elaborate o zaštiti na radu i protupožarnoj zaštiti. IX. UPOTREBNA DOZVOLA Član 49. Upotrebna dozvola (1) Izgrađena građevina, odnosno određeni njen dio ukoliko predstavlja funkcionalnu cjelinu, smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon, tek nakon što nadležno tijelo, odnosno služba uprave izda dozvolu za njenu upotrebu (u daljnjem tekstu: upotrebna dozvola). (2) Upotreba se izdaje nakon izvršenog tehničkog pregleda. Član 50. Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole (1) Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole investitor podnosi nadležnom organu, odnosno službi uprave koja je izdala odobrenje za građenje građevine. (2) Zahtjev iz stava 1. ovoga člana mora sadržavati: a) odobrenje za građenje, b) geodetski snimak izvedenog stanja građevine i geodetski snimak objekata komunalne infrastrukture koji su izgrađeni pri izgradnji građevine, ovjeren od organa nadležnog za geodetske poslove c) pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uslovima za održavanje građevine, d) pisani izvještaj nadzora nad građenjem, u skladu sa članom 20. ovoga Zakona. 19 / 30 Član 51. Tehnički pregled (1) Tehnički pregled građevine mora se obaviti u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 50. ovoga Zakona. (2) Tehničkim pregledom se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu sa tehničkom dokumentacijom na osnovu koje je izdano odobrenje za građenje, tehničkim propisima i normativima, kao i propisima za odnosnu građevinu po posebnim zakonima. (3) Nadležno tijelo, odnosno služba uprave rješenjem imenuje stručnu komisiju za tehnički pregled i to predsjednika i članove komisije u roku od osam dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 50. ovoga Zakona. (4) Predsjednik i članovi komisije moraju ispunjavati uslove da su diplomirani inženjeri, sa pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položenim stručnim ispitom. Broj članova komisije za tehnički pregled ovisi o vrsti i složenosti objekta, odnosno komisija mora imati po jednog stručnog člana za svaku vrstu radova koje pregleda (arhitektonski/građevinski, mašinski, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.). (5) U sastav komisije imenuju se i ovlašteni predstavnici nadležnih tijela i pravnih lica koji prema propisima donesenim na osnovu zakona ili odredbama posebnih zakona treba da sudjeluju u radu komisije za tehnički pregled. (6) U radu komisije ne mogu sudjelovati službena lica koja su sudjelovale u postupku izdavanja odobrenja za građenje. (7) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda nadležno tijelo, odnosno služba uprave dužni su izvijestiti investitora, predsjednika i članove komisije najkasnije 10 dana prije dana zakazanog za tehnički pregled. Član 52. (1) Investitor je dužan tehničkom pregledu obezbjediti prisustvo sudionika u građenju. (2) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, komisiji za tehnički pregled dati na uvid: a) dokumentaciju iz čl. 50. ovoga Zakona, b) dokaze da su ispunjeni posebni uslovi utvrđeni urbanističkom saglasnošću na osnovu odobrenja za građenje. (3) Predsjednik i članovi komisije za tehnički pregled o izvršenom tehničkom pregledu građevine sastavljaju zapisnik u koji se unosi i mišljenje svakog člana može li se izgrađena građevina koristiti ili se moraju otkloniti nedostaci ili se ne može izdati upotrebna dozvola. (4) Zapisnik o izvršenom tehničkom pregledu komisija za tehnički pregled dužna je dostaviti nadležnom tijelu, odnosno službi uprave u roku od osam dana od obavljenog tehničkog pregleda. (5) Zapisnik iz prethodnog stava potpisuje predsjednik komisije i svi članovi. Član 53. (1) Ako su zapisnikom komisije za tehnički pregled utvrđeni nedostaci na građevini koje treba otkloniti, nadležno tijelo, odnosno služba uprave donijet će zaključak kojim se utvrđuje rok za otklanjanje nedostataka a najduže 90 dana. (2) Nadležno tijelo, odnosno služba uprave donijet će rješenje odnosno izdati upotrebnu dozvolu tek nakon što se nedostaci iz prethodnog stava uklone. 20 / 30 Član 54. Postupak izdavanja upotrebne dozvole (1) Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole odbit će se : a) ako je građevina izgrađena bez odobrenja za građenje, b) ako su u toku građenja izvršene izmjene i dopune na građevini za koje nije izdana izmjena ili dopuna odobrenja za građenje, c) ako se u roku od 90 dana ne otklone nedostaci koje je utvrdila komisija za tehnički pregled zapisnikom, d) ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za građenje, (2) U slučajevima iz stava (1) tačke a, b i d ovoga člana, nadležno tijelo, odnosno služba uprave nadležna za poslove građenja, neće imenovati stručnu komisiju za tehnički pregled. Član 55. Ako se prilikom tehničkog pregleda utvrdi da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost građevine, po život ili zdravlje ljudi, okolinu, saobraćaj ili susjedne objekte, nadležno tijelo, odnosno služba uprave koja je izdala odobrenje za građenje, donijet će rješenje o uklanjaju odnosno rušenju građevine na teret investitora. Član 56. Ukoliko je zapisnikom komisije za tehnički pregled dano mišljenje da se može izdati uporabna dozvola za predmetnu građevinu, nadležno tijelo, odnosno služba uprave dužni su u roku od 15 dana, od dana prijema zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu iz stava 4. člana 52. ovoga Zakona, izdati upotrebnu dozvolu. Član 57. (1) Nadležno tijelo, odnosno služba uprave može na osnovu mišljenja komisije za tehnički pregled za građevinu koja po svom tehnološkom procesu, s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i postrojenje zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uslovom da je komisija za tehnički pregled utvrdila da je građevina izgrađena u skladu sa izdanim odobrenjem za građenje i da puštanje građevine u probni rad ne ugrožava život i zdravlje ljudi, okoliinu i susjedne građevine. (3) U toku trajanja probnog rada građevine uspostavlja se i utvrđuje njena potpuna tehnička ispravnost. (4) Probni rad građevine iz stava 1. ovoga člana može trajati najduže 12 mjeseci, a izuzetno u posebno složenim tehnološkim procesima probni rad se može produžiti za još 12 mjeseci. Član 58. Upotrebna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije završetka cijele građevine i za dio građevine: a) kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (most za pristup gradlištu, trafostanica, dalekovod i sl.), b) kada je u pitanju složena građevina iz člana 42. ovoga zakona, c) ako se određeni dio može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine i ako isti predstavlja funkcionalnu cjelinu. Član 59. (1) Ministarstvo, odnosno jedinica lokalne samouprave, dužno je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv stručnim licima za izbor članova komisije (širi spisak). (2) Na osnovu spiska stručnih lica iz prethodnog stava nadležno tijelo iz prethodnog stava ovoga člana , u ovisnosti od vrste i složenosti građevine, imenuje odgovarajuća stručna lica u komisiju za tehnički pregled. 21 / 30 Član 60. Troškove vršenja tehničkog pregleda snosi investitor u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 61. (1) Upotrebna dozvola je upravni akt i u postupku njenog izdavanja primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. (2) Građevina za koju nisu izdani odgovarajući akti za građenje ne može se upisati u zemljišne knjige. Član 62. (1) Za građevine koje su izgrađene do 31.05.1974. godine i koje se još uvijek koriste za predviđene namjene, a za koje dosad nije dobiveno odobrenje za upotrebu, smatrat će se da imaju upotrebnu dozvolu. (2) Za građevine za koje je izdano pravomoćno odobrenje za građenje do aprila 1992. godine, i koje se još uvijek koriste za predviđene namjene, a za koje dosad nije dobiveno odobrenje za upotrebu, smatrat će se da imaju upotrebnu dozvolu, ako su iste izgrađene u skladu sa izdanim odobrenjem za građenje. (3) Za građevine iz stava (1) ovoga člana nadležno tijelo, odnosno služba uprave jedinice lokalne samouprave, nadležna za poslove građenja, na osnovu raspoložive dokumentacije, dokumentacije katastarskog ureda, odnosno kantonalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove ili na osnovu nalaza sudskog vještaka odgovarajuće struke i izjave vlasnika građevine o solidnosti iste, izdaje uvjerenje o vremenu izgradnje objekta. Sastavni dio uvjerenja je snimak postojećeg stanja građevine i kopija katastarskog plana sa ucrtanom građevinom ili geodetski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevinskoj čestici koji je podnosilac zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje takvog uvjerenja na građevinskoj parceli. (4) Za građevine iz stava (2) ovoga člana sastavni dio uvjerenja je građevinska dozvola i geodetski nacrt stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevinskoj parceli. X. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Član 63. (1) Građevina se može koristiti samo na način koji je u skladu sa njenom namjenom. (2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu trajanja očuvaju tehnička svojstva iz poglavlja II ovoga Zakona bitna za građevinu, odnosno da se ne naruše njena spomenička svojstva, ako je ta građevina uvrštena u spisak spomenika kulture odlukom nadležnog tijela za zaštitu spomenika kulture. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog čega je ugrožena stabilnost građevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi, vlasnik građevine dužan je preduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu kao opasnu do otklanjanja oštećenja. Član 64. Rekonstrukcija postojeće građevine (1) Investitor je dužan pribaviti odobrenje za građenje ako namjerava rekonstruisati postojeću građevinu. (2) Na rekonstrukciju postojeće građevine primjenjuju se shodno odredbe od člana 33. do člana 62. ovoga Zakona. (3) Uz zahtjev za rekonstrukciju postojeće građevine prilaže se : a) izvedbeni projekt, 22 / 30 b) tri primjerka glavnog projekta iz člana 24. ovoga Zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi, c) izvod iz katastra – katastarska čestica, d) dokaz prava građenja iz člana 34. ovoga Zakona, e) pisani izvještaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članu 27. ovoga Zakona, f) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz člana 28. ovoga Zakona, g) saglasnosti, odnosno mišljenja koja su potrebna za namjeravanu rekonstrukciju. (4) izvedbeni projekt mora sadržavati: a) snimak postojećeg stanja (sve osnove, presjek, krovište, fasade itd.), b) glavni projekt u skladu sa članom 24. ovog zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi. (5) Na izvedbeni projekt odnose se odredbe čl. od 26. do 29. ovoga Zakona. XI. ODOBRENJE ZA UKLANJANJE GRAĐEVINE Član 65. Odobrenje za uklanjanje građevine Uklanjanju građevine, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rješenja iz člana 75. ovoga Zakona, može se pristupiti samo na osnovu odobrenja za uklanjanje. Član 66. Postupak za izdavanje odobrenja za uklanjanje (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje građevine podnosi vlasnik građevine nadležnom tijelu uprave koji je izdao odobrenje za građenje. (2) Zahtjevu se prilažu: a) tri primjerka projekta za uklanjanje građevine, b) dokaz vlasništva nad građevinom po članu 34. ovoga Zakona, c) saglasnosti nadležnih tijela ili pravnih lica, ako se uklanjanjem građevine može ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i materijalna dobra. d) procjena uticaja na okolinu u skladu sa posebnim zakonom. (3) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje građevine iznimno od člana 35. ovoga Zakona, stranka u postupku jeste vlasnik nekretnine za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje. Stranka u postupku je i vlasnik na nekretnini koja neposredno graniči sa nekretninom za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utiče na njegova stvarna prava. (4) Odobrenje za uklanjanje građevine je upravni akt. Član 67. Projekt uklanjanja građevine (1) Projekt uklanjanja građevine iz tačke a., stava 2., člana 66. ovoga Zakona sadrži: a) nacrte, proračune, i/ili druge inženjerske dokaze da tokom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije čime bi se ugrozio život i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okolina, 23 / 30 b) tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevinskog otpada i uređenja građevinske parcele nakon uklanjanja građevine, c) proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina, ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utiče na stabilnost tog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih građevina. (2) Projekt uklanjanja iz stava 1. ovoga člana podliježe kontroli projekta iz člana 27. stav 1. tačka a) ovoga Zakona u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti za slučaj da način uklanjanja i uklanjanje građevine utiče na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih građevina. XII. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 68. (1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom Zakonu, obavlja se kontrola nad radom sudionika u građenju i održavanju građevine, te kvalitet proizvoda koji se ugrađuju u pogledu primjene ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona i propisa iz područja građevinskih normi i standarda, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno. (2) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Pravna i fizička lica mogu podnijeti prijavu nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor i odredi upravne i druge mjere iz njene nadležnosti. (3) Organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti i pravna lica koja obavljaju javnu službu dužni su obavijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a značajne su za rad inspekcije. Organi i institucije iz stava 1. ovoga člana dužni su inspekciji, uz obavijest, dostaviti i sve dokaze sa kojima raspolažu (npr. zapisnik iz svog postupka o saslušanju određenog lica, zapisnik o uviđaju, fotografije, i sl.) (4) Građevni inspektor dužan je izvršiti inspekcijski nadzor na zahtjev: a) Vlade HNK b) kantonalnog ministra iz upravne oblasti koja je u djelokrugu ministarstva c) načelnika, odnosno gradonačelnika, jedinice lokalne samouprave (5) Inspekcijski nadzor izvršit će se i na pisani zahtjev lica koje radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se iz nadležnosti inspekcije izvrši inspekcijski nadzor i odrede upravne mjere prema određenom licu koje mu svojom djelatnošću, odnosno radom ugrožava zakonita prava ili pravne interese. Ako je zahtjev iz ovoga stava osnovan, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor i o tome obavijestiti podnosioca zahtjeva. Član 69. (1) Inspekcijski nadzor, prema ovome Zakonu, nad građevinama u nadležnosti Ministarstva, odnosno građevinama za koje Ministarstvo izdaje urbanističke saglasnosti odnosno odobrenja za građenje provode građevinski inspektori u Ministarstvu (u daljnjem tekstu: kantonalni građevinski inspektor). (2) Inspekcijski nadzor, prema ovome Zakonu, nad građevinama iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, odnosno građevinama za koje nadležno tijelo odnosno služba jedinice lokalne samouprave izdaje urbanističku saglasnost odnosno odobrenje za građenje provode građevinski inspektori jedinica lokalne samouprave. (3) Za kantonalnog inspektora može se imenovati samo diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, a za inspektora jedinice lokalne samouprave može se imenovati samo diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. (4) Građevinski inspektor svoj identitet dokazuje službenom iskaznicom. 24 / 30 Član 70. (1) U slučaju kada nadležni prvostepeni organ ne rješava po zahtjevu stranke u inspekcijskom postupku, stranke imaju pravo podnijeti predstavku, žalbu, načelniku, odnosno gradonačelniku jedinice lokalne samouprave i Inspektoratu Ministarstva, a u slučaju kada nadležni inspektor Ministarstva kao nadležni prvostepeni organ ne rješava po zahtjevu stranke u inspekcijskom postupku, predstavka ili žalba podnosi se ministru nadležnoga Ministarstva. ( 2) Za slučaj iz stava 1. ovoga člana stranke se mogu istodobno obratiti i upravnoj inspekciji. Čan 71. (1) U slučaju da kantonalna inspekcija utvrdi da gradska, odnosno općinska inspekcija ne vrši ili nepravilno vrši inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti, obvezna je o tomu upoznati gradonačelnika, odnosno načelnika općine i tražiti poduzimanje mjera kako bi gradska, odnosno općinska inspekcija vršila inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti. (2) Do početka rada gradske, odnosno općinske inspekcije taj inspekcijski nadzor, po nalogu resornoga ministra, vršit će kantonalna inspekcija nadležna za oblast građenja. ( 3) Troškovi inspekcijskog postupka i administrativno izvršenje rješenja iz prethodnog stava pada na teret jedinice lokalne samouprave. Član 72. U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju rješenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu građenja i uklanjanje građevine, zabranu upotrebe građevine, zatvaranje gradilišta, zabranu uklanjanja građevine, te poduzimati druge radnje u svrhu spriječavanja građenja suprotno ovom Zakonu. Član 73. Otklanjanje nepravilnosti (1) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju kao i vlasniku građevine, rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi. (2) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće građevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tokom njenog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine, susjednih građevina, život i zdravlje ljudi, okolinu ili nesmetan pristup licama sa teškoćama u kretanju. (3) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost da rješenjem naredi obustavu upotrebe građevine ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, odnosno upotrebna dozvola ili je istekao rok odobrenju odnosno dozvoli iz čl. 56., 57. i 58. ovoga Zakona, kao i za slučajeve iz prethodnog stava ovoga člana. Član 74. Obustava građenja (1) Građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti da se obustavi daljnje građenje odnosno izvođenje pojedinih radova: a) ako se građenje vrši bez pravomoćnog odobrenja za građenje, b) ako se građenje vrši protivno odobrenju za građenje, te odrediti primjereni rok za usklađivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno za obezbjeđenje izmjene ili dopune odobrenja za građenje, c) ako je donesen zaključak kojim se dozvoljava postupak obnove odobrenja za građenje, d) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruira, a da u roku određenom rješenjem nisu otklonjeni uočeni nedostaci, 25 / 30 e) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu, propisana poglavljem II ovoga Zakona, te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka, f) ako utvrdi da se radovi izvode na način da se ugrožava stabilnost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr., te narediti hitne mjere zaštite ako je to potrebno, g) ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fizičko lice koje nije registrovano odnosno ovlašteno za izvođenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava ovim zakonom propisane posebne uslove. (2) U slučaju, iz stava 1. tač. a., b. i f. ovoga člana građevinski inspektor naredit će na licu mjesta i zatvaranje gradilišta. (3) U slučaju, iz stava 1. tač. a. i b. ovoga člana građevinski inspektor naredit će investitoru ishođenje odobrenja za građenje, (4) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine propisat će Ministarstvo posebnim propisom. (5) U slučajevima, iz stava 1. tačka g. ovoga člana građevinski inspektor ima pravo i dužnost da podnese zahtjev nadležnom sudu za brisanje pravnog lica iz sudskog registra ako to lice ne ispunjava posebne uslove propisane ovim Zakonom (čl. 18., 19. i 20.). Član 75. Uklanjanje građevine (1) Građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti investitoru da o svom trošku izvrši uklanjanje građevine ili njenog dijela ili posljedica izvedenih zahvata u prostoru i uspostavi prijašnje stanje: a) ako se građenje vrši bez odobrenja za građenje, a investitor nije predočio dokaz da je podnio zahtjev u skladu sa članom 74. stav 3., b) ako se građenje vrši protivno odobrenju za građenje, a u određenom roku nije izvršeno usklađivanje sa odobrenim projektom građevine, odnosno nije osigurana izmjena i dopuna odobrenja za građenje, a investitor nije predočio dokaz da je podnio zahtjev u skladu sa članom 74. stav 3., c) ako se tokom građenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina, ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okolina. Građevinski inspektor naredit će, kada je to potrebno, i hitne mjere obezbjeđenja do izvršenja naloga, d) ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili većih oštećnja neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njenog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti. Građevinski inspektor ujedno naređuje i hitne mjere obezbjeđenja do izvršenja naloga (npr. podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.), e) ako se u skladu s članom 47. stav 8. ovog zakona ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova, f) ako je građevina ili njen dio izgrađen za vrijeme obustave građenja po rješenju građevinskog inspektora. (2) Iznimno od stava (1) ovoga člana građevinski inspektor neće investitoru, odnosno vlasniku, narediti uklanjanje građevine ili njenog dijela (potporni zidovi, podzemne garaže u neposrednoj blizini drugih građevina, i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će investitoru, odnosno vlasniku građevine narediti izradu projekta sanacije od ovlaštenog lica. Investitor je takvu građevinu, odnosno njezin dio obavezan označiti opasnom i po izradi projekta sanacije od ovlaštenog lica ukloniti putem ovlaštenog izvođača u skladu sa projektom sanacije. (3) U slučaju, iz stava 1. tač. a. i b. ovog člana građevinski inspektor će prije donošenja rješenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilišta . (4) Ako se građevina iz stava 1. tačka d. ovog člana nalazi u zaštićenom području, rješenje o uklanjanju ne 26 / 30 može se izvršiti bez saglasnosti nadležnog tijela, odnosno službe, za poslove zaštite spomenika kulture. Postupak davanja saglasnosti nadležnog tijela, odnosno službe za poslove zaštite spomenika kulture je hitan. (5) Ako u slučaju iz stava 1. ovoga člana investitor ne postupi po rješenju građevinskog inspektora o uklanjanju građevine ili njenog dijela, rješenje će se izvršiti putem pravnog lica registrovanog za poslove građenja na trošak investitora. (6) Način izvršenja rješenja određuje građevinski inspektor. Član 76. Zabrana uklanjanja građevine (1) U provođenju inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku, zabranu daljnjeg uklanjanja građevine, ako se građevina uklanja bez konačnog, odnosno pravomoćnog odobrenja za uklanjanje u skladu sa članom 65. ovoga Zakona. (2) Građevinski inspektor prije donošenja rješenja iz stava 1. ovoga člana na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište. (3) Ako se građevina iz stava 1. ovoga člana nanalazi u zaštićenom području, inspektor će rješenje dostaviti i tijelu nadležnom za poslove zaštite spomenika kulture. Član 77. Inspekcijsko rješenje (1) Građevinski inspektor, izuzetno, može zapisnikom narediti izvršenje mjera iz člana 75. stav 1. tač. a.,b. i f. i člana 75. stav 1. tač. c. i d. ovoga Zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu. (2) Izvršenje naređenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika. (3) Građevinski inspektor je dužan izdati pisano rješenje o naređenim mjerama, iz stava 1. ovoga člana u roku od tri dana od dana kad je naređeno izvršenje mjera. (4) Na rješenje kantonalnog inspektora može se izjaviti žalba. (5) Žalba iz stava 4.ovoga člana izjavljuje se ministru u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. (6) U odlučivanju po žalbi iz stava 4. ovog člana ministar donosi rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda. (7) Protiv rješenja građevinskog inspektora jedinice lokalne samouprave može se izjaviti žalba kantonalnom inspektoru. (8) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja, osim u slučajevima iz člana 75. stav 1. tačke a), i e) Član 78. Akt o dozvoli izvršenja iz člana 75. ovoga Zakona donosi rukovodilac tijela uprave nadležne za oblast građenja. Član 79. (1) Građevinski inspektor je dužan odmah, a najkasnije u roku od dva dana, obavijestiti nadležno tijelo o svakom rješenju odnosno nalogu izdanom na osnovu člana 73., 74. i 75. ovoga Zakona, i predložiti druge mjere koje će nadležni organ provesti da bi se obezbjedilo efikasno i ažurno provođenje ovoga zakona. (2) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovoga zakona nije drugačije utvrđeno. 27 / 30 XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE Član 80. (1) Novčanom kaznom od 10 000 KM do 15 000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje ima svojstvo investitora ako bez odobrenja za građenja pristupi (član 29.): a) izgradnji nove građevine, b) dogradnji postojeće građevine, c) nadogradnji nove etaže na postojećoj građevini, d) vršenju zahvata kojima se može ugroziti život i zdravlje ljudi, susjedni objekti, bezbjednost saobraćaja i dr. e) nastavi sa gradnjom objekta nakon zatvaranja gradilišta, odnosno prije nego inspektor ukloni službeni znak o zatvaranju gradilišta (član 74. stav 2.) (2) Za prekršaj, iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice kod investitora novčanom kaznom od 1000 KM do 3 000 KM. (3) Za prekršaj, iz stava 1. ovoga člana kaznit će se fizičko lice koje ima svojstvo investitora novčanom kaznom od 100 KM do 1000 KM. Član 81. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice u svojstvu investitora ako: a) projektovanje, građenje ili provođenje nadzora povjeri licu koja nije registrovano za obavljanje tih djelatnosti, u skladu sa odredbama ovoga zakona (član 17. stav 2.), b) ne obezbjedi nadzor nad građenjem (član 17. stav 2. i 3.), c) ne prijavi početak građenja u propisanom roku (član 17. stav 5., član 46), d) u slučaju prekida radova ne obezbjedi građevinu koju gradi i okolinu (član 17. stav 6.), e) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (član 17. stav 7.), f) pristupi građenju bez odobrenja za građenje, ukoliko nije drugačije utvrđeno odredbama ovog zakona (član 29.), g) gradi protivno odobrenju za građenje, a nije obezbjedio izmjenu ili dopunu odobrenja za građenje (član 39.), h) po završetku građenja ne raščisti i uredi gradilište i neposrednu okolinu (član 47. stav 8.), i) koristi građevinu ili njezin dio bez upotrebne dozvole (član 49. stav 1.), j) u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (član 53.). k) ne napravi projekt sanacije (član 75. stav 2.) l) pristupi uklanjanju građevine bez pribavljenog odobrenja za uklanjanje (član 65.) (2) Za prekršaj, iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice kod investitora novčanom kaznom od 500,00 KM do 1500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se fizičko lice koje ima svojstvo investitora novčanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM. Član 82. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 6.000,00 KM kaznit će se za prekršaj investitor kao pravno lice ako nadzor ne povjeri drugom licu registrovanom za obavljanje nadzora, u skladu sa odredbama ovoga zakona (član 17. stav 3. i član. 19 stav 7.). (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. 28 / 30 (3) Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM kaznit će se za prekršaj investitor kao fizičko lice ako nadzor ne povjeri drugom licu registrovanom za obavljanje nadzora u skladu sa odredbama ovoga Zakona (član 17. stav 3. i član. 19 stav 7), osim za slučajeve iz člana 17. stav 4. ovoga Zakona. Član 83. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje provodi nadzor nad građenjem ako: a) ne preduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za građenje, odnosno projektom (član 24.), b) ne preduzme mjere da tehnička svojstva građevine ispune uslove iz poglavlja II ovoga Zakona, c) ne preduzme mjere da kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa odredbama iz poglavlja III ovoga Zakona. (2) Za prekršaj, iz stava 1. al. a). i b). ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. (3) Za prekršaj, iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i nadzorni inžinjer novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM . Član 84. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice kao vlasnik građevine ako: a) koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni (član 63. stav 1.), b) ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (član 63. stav 2.), (2) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu vlasnika građevine novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i fizičko lice kao vlasnik građevine novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. Član 85. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje projektuje ako: a) nije registrovano za projektovanje (član 18.), b) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (član 18.), c) ne označi i uveže projekt i njegove dijelove (član 26.). (2) Za prekršaj, iz stava 1. al. 1., 2. i 3. ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. (3) Za prekršaj, iz stava 1. alineja 3. ovoga člana kaznit će se projektant novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM . Član 86. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj izvođač kao pravno lice ako: 29 / 30 a) ne gradi u skladu s tehničkim propisima i normama s obaveznom primjenom (poglavlje II ovoga Zakona), b) nije registrovan za obavljanje djelatnosti, odnosno ne posjeduje licencu (član 19. stav 1. i 2.), c) ne gradi u skladu s odobrenjem za građenje (član 19. stav 3. alineja a), d) radove izvodi tako da tehnička svojstva građevine ne odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovog zakona (član 19. stav 3. alineja b), e) ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu sa poglavljem III ovog zakona (član 19. stav 3. alineja c) , f) ne dokaže kvalitet radova i ugrađenih proizvoda i opreme (član 19. stav 3. alineja d) , g) tokom građenja ne preduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja pouzdanosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog tla (član 4. stav 3) h) imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (član 19. stav 4. i 5.), i) pristupi građenju bez odobrenja za građenje ( član 29. stav 1.), j) ne ogradi gradilište u skladu s odredbama ovoga zakona (član 47. stav 1.-4.), k) ne raščisti i uredi gradilište i neposrednu okolinu po završetku građenja (član 47. stav 8.), l) na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (član 48.). (2) Za prekršaj, iz stava 1. al. a)., b)., c)., g). i l). ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 2000,00 KM . (3) Za prekršaj, iz stava 1. alineja a)., alineje od c). do f)., alineje od h). do k)., alineja l). ovoga člana kaznit će se i voditelj građenja, odnosno pojedinih radova, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava 1. alineja b)., c). i i). ovoga člana kaznit će se i fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM . Član 87. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorni revident ako: a) ne posjeduje licencu (član 21.) b) prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije uticati na tehnička svojstva građevine utvrđena poglavljem II ovoga zakona (član 21.). (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i pravno lice kod kojeg je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 KM do 4.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu kod koje je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 2000,00 KM . XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 88. (1) Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim tijelom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a do tog dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostepenom tijelu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovoga Zakona. Član 89. (2) Ministarstvo će donijeti podzakonske akte predviđene ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Član 90. (3) Danom stupanja na snagu ovog Zakona na području Hercegovačko-neretvanskog kantona prestaje 30 / 30 primjena Zakona o građenju (“Službene novine HNK”, br. 5/04), s tim da ostaju na snazi provedbeni propisi iz oblasti građenja koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom do donošenja provedbenih propisa po ovom zakonu. Član 91. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u službenom glasilu Kantona. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXII-078/13 Mostar, 13.03.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r.
Zakon o koncesijama HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 01/13 22.02.2013 SN HNK 01/21, SN HNK 09/19, SN HNK 07/16 koncesije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 01/13 22.02.2013 SN HNK 01/16, SN HNK 04/10 mala privreda,obrt,poticaji
Zakon o pružanje besplatne pravne pomoći BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 02/13 05.02.2013 pravna pomoć Broj 2 – strana 158 (2) Odobrena besplatna pravna pomoć može se ograničiti samo iz razlo-ga propisanih ovim Zakonom. (3) Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi, koje se ostvaruje u skladu sa propisima o taksama. (4) U cilju ostvarivanja prava iz stava (1) ovog člana, nadležni organi za pružanje besplatne pravne pomoći ost-varuju međusobnu saradnju. Član 3. (Značenja izraza) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: a)Pravo na besplatnu pravnu pomoćpre-dstavlja pravo fizičkog lica da uz is-punjenje određenih uvjeta, traži i do-bije od nadležnog organa za pruža-nje besplatne pravne pomoći bespla-tnu pravnu pomoć; b)Oblik ostvarivanja besplatne pravne po-moći predstavlja radnje i postupke kojima se korisniku besplatne prav-ne pomoći omogućava zaštita prava na pravično suđenje i jednak pristup pravdi; c)Korisnik besplatne pravne pomoći je fi-zičko lice kojem je odobrena besplat-na pravna pomoć na osnovu ovog Zakona; d)Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imo-vinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sre-dstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika te troškove po-stupka bez štete za nužno izdržava-nje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva; e)Članom porodičnog domaćinstva koris-nika besplatne pravne pomoći smatra se 05. februar/veljača 2013lice utvrđeno Porodičnim zakonom u Federaciji Bosne i Hercegovine; f)Nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći u Kantonu je Kanto-nalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći; g)Pravni zastupnik je državni službenik nadležnog organa za pružanje besp-latne pravne pomoći ovlašten da sa-mostalno obavlja poslove pružanja besplatne pravne pomoći; h)Subjektima pružanja besplatne pravne pomoći smatra se nadležni organ pro-pisan ovim zakonom, kao i advokati koji su članovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruženja re-gistrovana za pružanje besplatne pr-avne pomoći i drugi subjekti, u skla-du sa drugim zakonima; i)Međunarodnom konvencijom smatra se svaki međunarodni akt koji se odno-si na pravo pojedinca na pravično suđenje i jednak pristup pravdi, a koji je Bosna i Hercegovina ratifiko-vala. Član 4. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog Zakona se odnose podjednako na osobe muškog i ženskog spola, bez obzira na rod imenice upotre-bljene u tekstu Zakona. II. OBLICI OSTVARIVANJA BESPLA- TNE PRAVNE POMOĆI I POSTU- PCI U KOJIMA SE PRUŽA BESPL- ATNA PRAVNA POMOĆČlan 5. (Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć ost-varuje se kao pravo na: 05. februar/veljača 2013a)opće informacije o pravima i obave-zama, b)pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, c)pravne savjete, d)pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena, e)zastupanje pred organima uprave i drugim organima i institucijama, f)zastupanje na sudu, g)sačinjavanje apelacija, h)pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija). (2) Prava na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popu-njavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Zakonom. (3) Pravni savjet je detaljno infor-misanje o načinu i mogućnostima rješa-vanja određenog pravnog pitanja u kon-kretnoj pravnoj stvari. (4) Pravna pomoć iz stava (1) ov-og člana pruža se bez naknade, ako ov-im Zakonom nije drugačije propisano. Član 6. (Postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć pru-ža se korisnicima besplatne pravne po-moći u postupcima u kojima se ostvaru-ju i štite njihova prava i na zakonu zas-novani interesi. (2) Postupci iz stava (1) ovog čla-na su: 1.upravni postupak, 2.upravni spor, 3.prekršajni postupak, Broj 2 – strana 1594.parnični postupak, 5.vanparnični postupak, f)izvršni postupak, g)krivični postupak, u skladu sa Zako-nom o krivičnom postupku u Fede-raciji Bosne i Hercegovine. Član 7. (Postupci u kojima se ne pruža besplatna pravna pomoć) Besplatna pravna pomoć ne pru-ža se u sljedećim postupcima: a)postupak pred privrednim odjeljenj-ima nadležnih sudova, b)postupak upisa u registar privrednih subjekata, c)postupak registracije obrtničke djelatnosti, d)postupak registracije udruženja ili fondacija, e)postupak pred nadležnim poreznim organima, f)postupak pribavljanja urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole, g)sastavljanje privatnih isprava i ugovora. Član 8. (Evidencija) O pruženoj besplatnoj pravnoj pomoći nadležni organ za pružanje bes-platne pravne pomoći (u daljem tekstu: nadležni organ) vodi evidenciju u man-uelnoj i elektronskoj formi, a način vođ-enja i sadržaj evidencija propisuje minis-tar nadležan za pravosuđe. III. KORISNIK I ZABRANA DISKRI- MINACIJE KORISNIKA BESPLA- TNE PRAVNE POMOĆI Član 9. (Korisnik besplatne pravne pomoći) Korisnik besplatne pravne pom- Broj 2 – strana 160oći (u daljem tekstu: korisnik) je lice koj-em se na teritoriji Kantona pruža bespla-tna pravna pomoć prema uvjetima pro-pisanim zakonom, i to: a)državljanin Bosne i Hercegovine koji ima prebivalište ili boravište na teri-toriji Kantona i drugo fizičko lice ko-je ima boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine; b)fizičko lice koje se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine pod međunaro-dnom zaštitom u skladu s međuna-rodnim standardom, a naročito traž-ilac azila, izbjeglica, lice pod supsidi-jarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima, u skladu sa principima reciprociteta ili u skladu sa obavezama koje Bosna i Hercegovina ima prema međunaro-dnim konvencijama; c)lice čija su prava zaštićena odredba-ma Konvencije o građansko-pravn-im aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju ali-mentacionih zahtjeva u inostranstvu. Član 10. (Zabrana diskriminacije) Korisnik besplatne pravne pom-oći ima pravo na besplatnu pravnu po-moć, pod uvjetima propisanim ovim Za-konom, bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili dr-ugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, pol, polno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugro-žava priznavanje, uživanje ili ostvariva-nje na ravnopravnoj osnovi prava utvr-đenih ovim Zakonom. 05. februar/veljača 2013IV. UVJETI ZA OSTVARIVANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 11. (Uvjeti za ostvarivanje besplatne pravne pomoći) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje: a)dijete bez roditeljskog staranja, b)lice kojem je oduzeta poslovna spos-obnost i duševno oboljelo lice smješ-teno u zdravstvenu ustanovu, c)žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola, za vrijeme dok je smj-eštena u sigurnu kuću, d)korisnik stalne novčane (socijalne)pomoći ostvarene prema kantonaln-om propisu o socijalnoj zaštiti i e)uživalac najniže penzije pod uvjet-om da nema drugih članova porodi-čnog domaćinstva koji ostvaruju do-datna primanja. (2) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. (3) Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području Kantona, pod uvjetima propisanim zak-onom kojim se reguliše krivični postup-ak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 12. (Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja) (1) Licem lošeg imovinskog sta-nja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prih-odi po članu domaćinstva ne prelaze iz-nos od 35% prosječne isplaćene mjeseč-ne neto plaće zaposlenih u Federaciji Bo-sne i Hercegovine u prethodnoj kalen-darskoj godini, a nema nekretnine ili dr- 05. februar/veljača 2013ugu imovinu kojom može podmiriti tro-škove postupka. (2) Kod utvrđivanja lošeg imovi-nskog stanja lica iz stava (1) ovog člana, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a pro-tustranke su u postupku. (3) Pod prihodima, nekretninom ili drugom imovinom lica iz stava (1) ovog člana podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je Ka-ntonalnim Zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uvjet za ostvarivanje pra-va na stalnu novčanu pomoć. Član 13. (Djelimična naknada troškova postupka) Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postup-ka, a naročito troškova zastupanja, nad-ležni organ određuje koje troškove post-upka snosi podnosilac zahtjeva. Član 14. (Kriterij očigledne neosnovanosti) (1) Besplatna pravna pomoć neće se odobriti podnosiocu zahtjeva ili će se otkazati ukoliko je odobrena: a)ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtj-ev očigledno može zaključiti da je ta-kav zahtjev neosnovan; b)ako se radi o neopravdanom vođe-nju postupka; c)ako se radi o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć. (2) Smatrat će se da je riječ o neo-pravdanom vođenju postupka kada je Broj 2 – strana 161podnosilac zahtjeva u očiglednom nesr-azmjeru sa stvarnim izgledom na uspj-eh, kao i kada želi da vodi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna nače-lima poštenja i morala. (3) Smatrat će se da je riječ o zlo-upotrebi prava na besplatnu pravnu po-moć ako je podnosilac zahtjeva dao ne-tačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog Zakona ili ako u slučaju promije-njenih okolnosti u toku vođenja postup-ka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć nije nadležn-om organu prijavio te promijenjene oko-lnosti. (4) Pravna pomoć se neće odob-riti ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredlji-vo prema pružaocu pravne pomoći. V. POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 15. (Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći) (1) Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, uz priložene dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Za-konom, podnosi se nadležnom organu na obrascu koji propisuje ministar za pr-avosuđe. (2) Podnosilac zahtjeva prilaže uz zahtjev svoju ovjerenu pisanu izjavu i ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih čla-nova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju, kao i svoju ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljet-nih članova svog porodičnog domaćin-stva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima. (3) Za tačnost podataka navede-nih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva od-govara krivično i materijalno. Broj 2 – strana 162Član 16. (Provjera podataka) (1) Nadležni organ, prema vlasti-toj procjeni, provjerava činjenice nave-dene u izjavi o imovinskom stanju pod-nosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice pr-otiv kojeg se vodi postupak kao i lice ko-je ima pravni interes. (2) Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu ili vode evide-nciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva. Član 17. (Rješenje) (1) O zahtjevu za pružanje besp-latne pravne pomoći, o djelimičnoj nak-nadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći, odlučuje ru-kovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, od-nosno utvrđivanja uvjeta za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ov-og člana korisnik ima pravo uložiti žal-bu u roku od osam dana od dana prije-ma rješenja. (3) Žalba na rješenje iz stava (1) ovog člana, koje je donio rukovodilac nadležnog organa, podnosi se ministar-stvu nadležnom za oblasti pravosuđa i uprave Kantona, koje o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe. (4) Protiv rješenja donesenog po 05. februar/veljača 2013žalbi iz stava (3) ovog člana nezadovo-ljna stranka može pokrenuti upravni sp-or pred nadležnim sudom. Član 18. (Vremensko važenje rješenja) (1) Rješenje o odobrenoj besplat-noj pravnoj pomoći važi do pravosnaž-nog okončanja postupka za koji je bes-platna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otka-zana ili opozvana. (2) Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima i za postupke pred ustavnim sudovima Bosne i Hercegovi-ne i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, don-osi se posebno rješenje. (3) Na rješenje iz stava (3) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 17. ovog Zakona. Član 19. (Povrat troškova postupka) (1) Kada je korisnik potpuno ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni mu troškovi postupka, na zahtjev nadle-žnog organa, dužan je da vrati u Budžet Kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne po-moći, o čemu se donosi posebno rješe-nje. (2) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 17. ovog Zakona. Član 20. (Obaveza vraćanja sredstava) (1) Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava 05. februar/veljača 2013na besplatnu pravnu pomoć ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika ili članova njegovog porodičnog domaćin-stva bitno izmijenile, tako da je isti u mogućnosti potpuno ili djelimično vrati-ti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u Budžet Kan-tona sredstva utrošena na pružanje pra-vne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 17. ovog Zakona. Član 21. (Način obračuna troškova i utrošenih sredstava i pripadnost) Troškovi ostvareni po osnovu pr-užene pravne pomoći i sredstva utroše-na na pružanje pravne pomoći iz člano-va 19. i 20. ovog Zakona obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovara-juće dokumentacije, a prihod su Budžeta Kantona. Član 22. (Troškovi izgubljenog spora) Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna prav-na pomoć, nije dužan nadoknaditi trošk-ove pravne pomoći. VI - SUBJEKTI OVLAŠTENI ZA PRU- ŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 23. (Subjekti) (1) Besplatnu pravnu pomoć, u skladu s odredbama ovog Zakona, pru-ža nadležni organ utvrđen ovim Zakon-om. Broj 2 – strana 163(2) Besplatnu pravnu pomoć mo-gu pružati advokati koji su članovi adv-okatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruženja registrovana za pružanje bes-platne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima. Član 24. (Pravo zastupanja) Pravo zastupanja korisnika bes-platne pravne pomoći, u skladu sa pro-cesnim zakonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, imaju: a)službenici nadležnog organa, pod uv-jetima propisanim ovim Zakonom, b)službenici udruženja koja su regis-trovana za pružanje besplatne prav-ne pomoći, pod uvjetima propisanim procesnim odredbama u postupcima na koje se odnosi ovaj Zakon, c)advokati-članovi advokatskih komo-ra u Bosni i Hercegovini. VII. PRAVNI ZASTUPNIK Član 25. (Pravni zastupnik) (1) Pravni zastupnik nadležnog organa je direktor u nadležnom organu, ovlašten za samostalno pružanje bespla-tne pravne pomoći, koji, pored općih i posebnih uvjeta propisanih zakonom i provedbenim propisima koji se odnose na državne službenike, ima položen pr-avosudni ispit i propisane godine radn-og staža na pravnim poslovima, od čega najmanje tri godine nakon položenog pravosudnog ispita. Član 26. (Zastupanje) (1) Pravni zastupnik preduzima Broj 2 – strana 164sve radnje i učestvuje u svim fazama postupka do okončanja postupka. (2) Pravni zastupnik ne može za-stupati više od jedne stranke u jednom predmetu. Član 27. (Obaveza čuvanja službene tajne) (1) Pravni zastupnik je dužan da čuva kao službenu tajnu sve što je sazn-ao ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branitelja oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prećutn-og odobrenja korisnika, kao i u slučaje-vima kada je branitelj, a posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela ili kada se pokrene parnica radi namire-nja troškova i izdataka koje je korisnik prouzrokovao nadležnom organu lažno prikazujući svoje imovno stanje, a u cilju obezbjeđenja besplatnog zastupanja. (2) Službenu tajnu iz stava (2) ovog člana dužni su čuvati i drugi zapo-slenici koji rade ili su radili u nadležn-om organu. Član 28. (Razlozi za odbijanje zastupanja) Pravni zastupnik će odbiti odbr-anu i zastupanje u krivičnim stvarima i zastupanje u građanskom i upravnom postupku i upravnom sporu u slučaje-vima predviđenim zakonima kojima se reguliše krivični, parnični i upravni pos-tupak i upravni spor u Federaciji Bosne i Hercegovine.Član 29. (Otkazivanje punomoći) (1) Odmah po saznanju za posto-janje razloga i okolnosti iz člana 28. Ov-og Zakona, pravni zastupnik je dužan 05. februar/veljača 2013otkazati punomoć korisniku. (2) Po otkazivanju punomoći, pravni zastupnik je dužan u periodu od 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć, ako je to neophodno da se od korisnika otkloni kakva šteta, osim ako korisnik nije imenovao drugog zastupnika ili se preduzimanju tih radnji izričito protivi. (3) Pravni zastupnik nije dužan postupati u skladu sa stavom (2) ovog člana ako korisnik otkaže punomoć, ali je dužan u momentu otkazivanja puno-moći u pisanoj formi obavijestiti korisni-ka o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u konkretnom pr-edmetu. Član 30. (Dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja) (1) Pravni zastupnik kao branitelj tokom krivičnog postupka mora, zastu-pajući lice lišeno slobode, odnosno osu-mnjičenog ili optuženog, preduzimati sve neophodne radnje u cilju utvrđiva-nja činjenica i prikupljanja dokaza koji idu u korist lica koga brani, kao i zaštite njegovih prava. (2) Prava i dužnosti pravnog za-stupnika kao branitelja ne prestaju u sl-učaju opoziva, sve dok ga sudija, odnos-no sudsko vijeće, ne razriješi te dužnos-ti. Član 31. (Obaveza informisanja) Pravni zastupnik je dužan da in-formiše korisnika o preduzetim radnja-ma u postupku i o svim drugim činjeni-cama relevantnim za tok i ishod konkre-tnog postupka. 05. februar/veljača 2013Član 32. (Druga prava i obaveze pravnog zastupnika) Na prava, obaveze i odgovorno-sti pravnog zastupnika, koje nisu regu-lisane ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim su regulisana pr-ava, obaveze i odgovornosti rukovodila-ca organa uprave i upravnih organiza-cija i državnih službenika u Federaciji Bosne i Hercegovine i procesnih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 33. (Angažovanje drugih lica) (1) Pravni zastupnik može u poj-edinom postupku angažovati ili zatraži-ti angažovanje vještaka, sudskih tumača i drugih lica, kada ocijeni da je to neoph-odno za vršenje odbrane ili zastupanja, uz odobrenje direktora nadležnog orga-na. (2) Pravni zastupnik je dužan da predlaže ili angažuje lice iz stava (1) ov-og člana nepristrasno, rukovodeći se isk-ljučivo njegovom stručnošću i iskustv-om u obavljanju poslova za koje se ang-ažuje, vodeći računa o odredbama zako-na kojima je regulisan postupak pribav-ljanja usluga od trećih lica. VIII. FINANSIRANJE, SARADNJA I STRUČNO USAVRŠAVANJE Član 34. (Finansiranje) (1) Sredstva za organizovanje i pružanje besplatne pravne pomoći od strane nadležnog organa osiguravaju se u Budžetu Kantona i općina. (2) Sredstva za pružanje pravne Broj 2 – strana 165pomoći udruženjima koja su registrova-na za pružanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se na osnovu odobrenog pr-ojekta, u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 35. (Međusobna saradnja nadležnih organa) (1) Nadležni organi uspostavljaju saradnju s drugim organima osnovanim prema propisima o pružanju besplatne pravne pomoći, udruženjima registrova-nim za pružanje besplatne pravne pom-oći i drugim subjektima ovlaštenim za pružanje besplatne pravne pomoći, u ci-lju razmjene informacija i prakse u obla-sti besplatne pravne pomoći. (2) Nadležni organi sarađuju sa centrima za socijalni rad, nadležnim mi-nistarstvima, jedinicama lokalne samou-prave i drugim organima, u cilju praće-nja prakse primjene zakonskih odredbi u određenim oblastima i analize potrebe građana da svoja prava i obaveze defini-sane tim zakonima rješavaju uz pruža-nje besplatne pravne pomoći. (3) Nadležni organi sarađuju i podstiču saradnju sa obrazovnim insti-tucijama u cilju omogućavanja sticanja praktičnih znanja studenata kroz rad na-dležnog organa u oblastima kojima se bavi. IX. KANTONALNI ZAVOD ZA PRUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 36. (Status Kantonalnog zavo
Zakon o zaštiti na radu Kantona 10 Kanton 10 Službene novine Kantona 10 09/13 14.01.2013 zaštita na radu 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 9 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 47. Županijski zavod dostavlja najmanje jedanput godišnje izvješće o radu i financijskom poslovanju županijskom ministarstvu mjerodavnom za rad. VIII - NADZOR Članak 48. Upravni i drugi nadzor nad zakonitošću rada Županijskog zavoda i ispostava za upošljavanje i privatnih agencija, u pogledu primjene ovog Zakona obavlja županijsko ministarstvo mjerodavno za rad. Članak 49. Inspekcijski nadzor nad izvršenjem ovog Zakona i propisa u oblasti rada i upošljavanja obavlja mjerodavna inspekcija za rada i upošljavanje. IX-KAZNENE ODREDBE Članak 50. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja postupi suprotno članku 2. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba kod pravne osobe novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM. Svaka osoba koja smatra da je protiv nje provedena diskriminacija, iz članka 2. ovog Zakona, može tražiti naknadu štete putem mjerodavnog suda. Članak 51. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja poslove posredovanja pri upošljavanju suprotno članku 23. ovog Zakona Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba kod pravne osobe novčanom kaznom od 250,00 KM do 1.000,00 KM. X - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 52. Zavod za upošljavanje Hercegbosanske županije nastaviti će s radom sukladno ovom Zakonu. Županijski zavod je dužan u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti rad i akte s odredbama ovog Zakona. Članak 53. Osobe koje su primale novčanu naknadu sukladno Zakonu o posredovanju pri upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 11/99) nastavit će primati novčanu naknadu sukladno ovome Zakonu, ako na to imaju pravo. Članak 54. Danom stupanja na snagu ovog Zakona na području Županije prestaje primjena Zakona o posredovanju pri upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 11/99) te drugih propisa i odluka iz oblasti upošljavanja koje su se primjenjivale do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTNA Broj: 01-02-79.2/12 Tomislavgrad, 21. 12. 2012. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Temeljem članka 26. e) Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj: 3/96, 9/00, 9/04, 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06., i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 21. 12. 2012. godine donosi ZAKON o zaštiti na radu I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Svrha ovoga Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. (2) Posebno osjetljive kategorije radnika moraju biti zaštićene od onih opasnosti koje na njih štetno utječu. Str. 10 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (3) Osobita zaštita propisuje se radi očuvanja nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvitka mladeži, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite osoba s invaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Članak 2. (1) Ovaj Zakon utvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu, kao i sustav pravila zaštite na radu čijom se primjenom postiže u najvećoj mogućoj mjeri svrha ovoga Zakona utvrđena u članku 1. ovoga Zakona. (2) Prava, obveze i odgovornosti u svezi zaštite na radu uređuju se na izravan i neizravan način i propisima radnog zakonodavstva, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zašite, tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba te kolektivnim ugovorima. Članak 3. (1) Vlada Hercegbosanske županije sustavno prati stanje u zaštiti na radu te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika, u okvirima svoje nadležnosti, utvrđuje, predlaže, provodi i povremeno preispituje politiku i potiče rad na usklađivanju zakonodavstva, u svrhu unapređivanja mjera zaštite na radu. (2) U tu svrhu Vlada Hercegbosanske županije osniva Županijsko vijeće za zaštitu na radu, koje čine predstavnici Županije, poslodavaca, radnika i istaknutih stručnjaka zaštite na radu. (3) Radi promicanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, pravnim i fizičkim osobama mogu se dodijeliti priznanja i nagrade. (4) Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom urediti vrste priznanja i nagrada iz stavka 3. ovoga članka te postupak, način i uvjete za njihovu dodjelu. Članak 4. (1) U smislu ovoga Zakona poslodavac je svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog ili više radnika i koji je u skladu s općim propisima radnog zakonodavstva odgovoran za osiguranje uvjeta za rad radnika na siguran način, uključujući tijela državne uprave, regionalne i lokalne uprave i samouprave i javne ustanove. (2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i na pravne osobe kada koriste rad drugih osoba. Članak 5. (1) U smislu ovoga Zakona, osobe koje obavljaju posao za poslodavca su: - radnici, - volonteri, učenici i studenti koji kod poslodavca rad obavljaju na temelju posebnog propisa, - osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere, - osobe koje poslove obavljaju osobnim radom. (2) Drugim osobama u smislu ovoga Zakona smatraju se osobe koje se po bilo kojem osnovu rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (npr. poslovni suradnici, djelatnici tijela državne uprave, korisnici usluga i druge osobe). (3) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na pripadnike oružanih snaga i redarstvene službe uključene u održavanje javnog reda i sigurnosti. (4) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na kućnu poslugu. Članak 6. U smislu ovoga Zakona pojmovima mjesto rada i radni okoliš obuhvaćaju se sva mjesta i prostori pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada. Članak 7. (1) U smislu ovoga Zakona, preventiva obuhvaća planirane ili poduzete mjere u svim radnim procesima kod poslodavca, s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu. (2) Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za zdravlje i sigurnost na radu kojima su izloženi radnici, radniku se jednom u tri godine, na njegov zahtjev mora osigurati zdravstveni pregled u skladu s posebnim propisom. (3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na radnike kojima je obveza redovitoga zdravstvenog pregleda utvrđena posebnim propisom. (4) Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su: - pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 11 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada, - pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima, - osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite, - suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine županijskih ustanova i tijela, - zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu. (5) Djelatnost zaštite na radu je od javnog interesa. Članak 8. (1) Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca. (2) Preventivne mjere te radni i proizvodni postupci koje poslodavac primjenjuje na temelju procjene ili u slučaju potrebe moraju: - osigurati najveći mogući stupanj zaštite sigurnosti i zdravlja radnika, - biti uključene u sve radne procese poslodavca i na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja. (3) Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku dužan voditi računa o svim sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu njegova zdravlja i sigurnost na radu. Članak 9. (1) Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila zaštite na radu). (2) Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a naročito glede: opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama, osiguranja od udara električne struje, sprečavanja nastanka požara i eksplozije, osiguranja stabilnosti objekata u odnosu na statička i dinamička opterećenja , osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranja čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka, ograničenja brzine kretanja zraka, osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša, ograničenja buke i vibracije u radnom okolišu, osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu. (3) Sredstvima rada, prema ovom Zakonu, smatraju se: - građevine namijenjene za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje obroka hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje radnika), - prijevozna sredstva željezničkoga, cestovnoga, pomorskog, riječnoga, jezerskog i zračnog prometa, - strojevi i uređaji (osim strojeva i uređaja u užem smislu spadaju postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati), - skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću radnici izvan objekata navedenih u točki 1. ovoga stavka, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova. Članak 10. (1) Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, primjenjuju se pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike i na način obavljanja radnog postupka (posebna pravila zaštite na radu). (2) Posebna pravila zaštite na radu sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. (3) Posebna pravila zaštite na radu sadrže i: - obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava, Str. 12 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, - obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti, - obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova, - način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku, - postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. Članak 11. (1) Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu. (2) Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika i drugih osoba. (3) Popis stranih propisa koji će se kao pravna pravila u području zaštite na radu primjenjivati u Hercegbosanskoj županiji utvrđuje Vlada Hercegbosanske županije. Članak 12. (1) Ministar nadležan za rad uz prethodno pribavljeno mišljenje predstavnika poslodavaca i sindikata propisuje podzakonskim propisima osnovna i posebna pravila zaštite na radu. (2) Izradu stručnih podloga podzakonskih propisa ministar može povjeriti odgovarajućoj znanstvenoj ili stručnoj ustanovi, gospodarskom društvu, odnosno stručnom udruženju. (3) Pravila zaštite na radu iz stavka 1. ovoga članka za pripadnike oružanih snaga i redarstvenih službi donose nadležni ministri. Članak 13. (1) Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima. (2) Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu. (3) Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svojeg ovlaštenog predstavnika (u daljnjem tekstu: ovlaštenik). (4) Ovlaštenik u smislu stavka 3. ovoga članka je svaka osoba koja rukovodi radom jednog ili više radnika na kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku. (5) Ovlaštenje iz prethodnog članka poslodavac daje ugovorom o radu, odnosno drugim aktom kojim se utvrđuje ovlaštenje vezano za provedbu zaštite na radu. Članak 14. Poslodavci koji istodobno obavljaju poslove na jednom radilištu odnosno poslodavci koji obavljaju posao na istom mjestu rada, dužni su surađivati u primjeni zdravstvenih i sigurnosnih odredbi ovoga Zakona. Članak 15. (1) Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati. Članak 16. Primjena pravila zaštite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zaštite ne smije povlačiti nikakve troškove za radnike. II. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU 1. OPĆA NAČELA ZAŠTITE NA RADU KOD POSLODAVCA Članak 17. Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite: - izbjegavanja opasnosti i štetnosti, 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 13 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, - sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, - zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, - davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, - odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika, - planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto, - prilagođavanja tehničkom napretku, - prilagodbe rada radnicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje. 2. UREĐIVANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU Članak 18. (1) Poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potreba sredstva. (2) Poslodavac je dužan u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega te kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. (3) Podloga za izradu akta iz stavka 2. ovoga članka je prethodna procjena opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu. (4) Obveza donošenja akta iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika. (5) Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu. (6) Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada radi njihovog korištenja. (7) Ministar nadležan za rad propisat će uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci pri izradi procjene opasnosti, način njezine izrade, sadržaje obuhvaćene procjenom te podatke na kojima se mora temeljiti. (8) Svaki poslodavac je dužan odrediti jednog ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu. (9) Radnik iz stavka 8. ovoga članka mora posjedovati potrebna znanja i sposobnosti za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. (10) Radniku iz stavka 8. ovoga članka, poslodavac je dužan osigurati uvjete za rad te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog obavljanja aktivnosti propisanih ovim Zakonom, drugim propisima o zaštiti na radu, kolektivnim ugovorom i prema pravilima struke. Članak 19. (1) Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti iz članka 18. stavka 9. ovoga Zakona, može poslove zaštite na radu obavljati sam, pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. (2) Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu. (3) Radnik iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona, odnosno poslodavac iz stavka 1. ovoga članka, moraju biti osposobljeni za obavljanje tih poslova. (4) Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom urediti program i način osposobljenosti iz stavka 3. ovoga članka. (5) Odredbe članka 22. do 24. ovoga Zakona primjenjuju se i na radnike iz stavka 3. ovoga članka. Članak 20. (1) Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu, sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na radu, te stupnju opasnosti. (2) U smislu ovoga Zakona, stručnjak zaštite na radu je radnik koji ispunjava uvjete iz članka 18. stavka 9. ovoga Zakona, i s kojim poslodavac Str. 14 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova zaštite na radu. (3) Smatrat će se da je poslodavac ispunio obvezu iz stavka 1. ovoga članka ako je s drugim poslodavcima osnovao zajedničku službu, odnosno ugovorio s drugim poslodavcem pružanje usluga službe. (4) Na zahtjev poslodavca na temelju stanja zaštite na radu i procjene opasnosti ministar nadležan za rad može dozvoliti poslodavcu da poslove zaštite na radu obavlja prema odredbama članka 19. ovoga Zakona. Članak 21. (1) Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi, te koja u tu svrhu objedinjava i usklađuje rad na poslovima provedbe zaštite na radu. (2) Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini poduzeća, organizaciji posla, stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može biti manji od tri stručnjaka zaštite na radu.. (3) Stručnu službu za pružanje stručne pomoći, praćenje stanja, unutarnji nadzor i ostale poslove zaštite na radu može osnovati više poslodavaca na jednoj lokaciji, odnosno jedan poslodavac, a usluge službe ugovoriti ostali poslodavci na lokaciji. (4) Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada može dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika. U tom slučaju poslodavac poslove zaštite na radu organizira po odredbama članka 20. stavka 1. do 3. ovoga Zakona. Članak 22. (1) Poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na radu kao i službi za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i potrebnu opremu, a vanjskoj službi ili stručnoj osobi osigurati sve potrebne podatke. (2) Poslodavac je dužan imenovanog ovlaštenika, zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, odnosno službu za zaštitu na radu, obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, te o svim preventivnim mjerama i mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, kao i o podacima o radnicima zaduženima za pružanje prve pomoći, gašenje požara i spašavanje radnika. (3) Stručnjaci za zaštitu na radu imaju potpunu stručnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike i ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj dok postupaju prema odredbama ovoga Zakona, drugih propisa zaštite na radu, kolektivnih ugovora i prema pravilima struke. Članak 23. (1) Obveze stručnjaka zaštite na radu, odnosno službi zaštite na radu su naročito: - stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima te radnicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu, - unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, - poticanje poslodavca i njegovih ovlaštenika da nadležne službe poslodavca otklanjaju utvrđene nedostatke glede zaštite na radu, - praćenje i rasčlamba podataka u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te izrada godišnjeg izvješća za potrebe poslodavca, - suradnja s tijelima nadležnim za poslove inspekcije rada, sa zavodom nadležnim za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te ovlaštenim ustanovama i gospodarskim društvima koji se bave poslovima zaštite na radu, - osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i pomaganje u njihovom radu, - rad u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca, - suradnja sa stručnim službama polodavca prilikom građenja i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava, - suradnja sa specijalistima medicine rada. (2) Stručnjaci zaštite na radu i službe zaštite na radu na temelju praćenja stanja zaštite predlažu poslodavcu, njegovim ovlaštenicima, odnosno odboru zaštite na radu mjere za poboljšanje stanja. Članak 24. Obavljanje poslova zaštite na radu sukladno odredbama članka 19. do 22. ovoga Zakona ne smanjuje odgovornost poslodavca niti ga oslobađa odgovornosti za provođenje zaštite na radu. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 15 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 25. Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati glede stručne spreme i radnog iskustva stručnjaci za zaštitu na radu, kao i programe, sadržaje i načine polaganja stručnog ispita te oblike stalnoga stručnog usavršavanja kao i načine njegovog vrednovanja. 3. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN Članak 26. (1) Poslodavci ili njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu, ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. (2) Ministar nadležan za rad propisuje program, sadržaj i način provjere znanja. Članak 27. (1) Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. (2) Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni. (3) Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana. Članak 28. (1) Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove: - prije početka rada, - kod promjena u procesu rada, - kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, - kod uvođenja nove tehnologije, - kod upućivanja radnika na novi posao. (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen, te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati. (3) Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. (4) Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje. (5) Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. (6) Obvezu iz prethodnog stavka može narediti inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera. (7) Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika iz stavka 1. ovoga članka, provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak. Članak 29. (1) Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama, odnosno gospodarskim društvima za obavljanje te djelatnosti. (2) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i gospodarska društva iz stavka 1. ovoga članka i način nadzora nad njihovim radom. Članak 30. Poslodavac je dužan omogućiti osposob ljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca. 4. OBAVJEŠĆIVANJE O ZAŠTITI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU Članak 31. (1) Poslodavac je dužan radnike i njihove predstavnike obavijestiti te po potrebi dati pisane upute o svim opasnostima i štetnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a vezano uz obavljanje poslova, a osobito o: - opasnostima i štetnostima posla, odnosno radnog mjesta i zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima vezanim uz djelatnost i uz svaki pojedini radni proces i posao, - mjerama i ovlaštenim radnicima koji provode mjere pružanja prve pomoći, gašenja požara i spašavanja radnika. (2) Poslodavac je dužan obavijesti, odnosno pisane upute iz stavka 1. ovoga članka dati i svim drugim osobama koje po bilo kojoj osnovi obavStr. 16 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ljaju posao za poslodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima poslodavca. (3) Poslodavac je dužan radniku iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona i povjereniku zaštite na radu predočiti odgovarajuću dokumentaciju, a osobito o: - procjeni opasnosti i o mjerama koje se provode u cilju uklanjanja ili smanjenja procijenjenih opasnosti, - svim evidencijama i ispravama koje je dužan voditi i čuvati u skladu s odredbama članka 71., 72., 74. i 75. Zakona, - svim informacijama koje se odnose na preventivne i zaštitne mjere, određenih od strane tijela ovlaštenih za provođenje nadzora. (4) Poslodavac je dužan radniku, što je moguće prije, dati upute o postupanju u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje, kojoj je izložen ili bi mogao biti izložen, kao i mogućim mjerama, koje je u tom slučaju potrebno poduzeti kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje. Članak 32. (1) Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti u skladu s odgovarajućim propisima. (2) Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme. Članak 33. (1) Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o opasnostima i štetnostima po sigurnost i zdravlje te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja. (2) Obvezu iz prethodnog stavka poslodavac ima posebno nakon smrtne, skupne i teške ozljede na radu, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti, kao i nalaza nadležnog tijela kojim je utvrđen nedostatak u primjeni pravila zaštite na radu. (3) Za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati povjerenika radnika za zaštitu na radu. 5. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA Članak 34. (1) Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo radnici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenoga, tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (u daljenjem tekstu: psihička sposobnost). (2) Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete. (3) Na izdvojenim mjestima rada u smislu odredaba Zakona o radu ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada. (4) Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih propisati će poslove s posebnim uvjetima rada, način, sadržaj i rokove provjere sposobnosti radnika za rad na tim poslovima. Članak 35. (1) Poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom da radnik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti. (2) Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Članak 36. (1) Poslodavac je dužan radnika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom zaštite na radu ili kada to ocijeni specijalist medicine rada. (2) Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je prema odredbi stavka 1. ovoga članka to bio dužan učiniti. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 17 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 6. ZAŠTITA POSEBNIH KATEGORIJA RADNIKA Članak 37. (1) Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima, ženama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika. (2) Radnici smanjenih radnih sposobnosti, u smislu ovoga Zakona, su radnici čija je radna sposobnost smanjena zbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu, profesionalnih ili ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvrđuju kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca. Članak 38. (1) Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati osobito poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povišenom atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izložena ionizacijskom i mikrovalnom zračenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama žive i prašini živinih spojeva, prašini i dimovima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim spojevima, ugljičnom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biološkim agensima i to virusima: hepatitis A, B, C, herpes, cytomegalo, varicella, rubeola, HIV te bakterijama: listeria, toxoplazma. (2) Za vrijeme dojenja djeteta žena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika. Članak 39. Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi noću i u prekovremenom radu, osim u slučajevima utvrđenim u Zakonu o radu. Članak 40. Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima, prema posebnom zakonu, ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja njegove preostale radne sposobnosti. 7. KORIŠTENJE SREDSTAVA RADA I OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA TE RADNI POSTUPCI Članak 41. (1) Poslodavac je dužan građevine namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima. (2) Poslodavac je dužan prestati s radom u građevinama namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Članak 42. (1) Obveza je poslodavca da se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i opreme, o njihovom utjecaju na sigurnost i zdravlje radnika posavjetuje s radnicima, odnosno s njihovim predstavnicima. Članak 43. (1) Kada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih radnici koriste pri obavljanju poslova. (2) Poslodavac je dužan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. (3) Poslodavac ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. (4) Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. (5) Poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup područjima s posebnim opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute i zaštitna sredstva. Članak 44. (1) Poslodavac je dužan provesti potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, uvažavajući najvišu moguću razinu zaštiStr. 18 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE te radnika i okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih opasnosti, osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete, a tamo gdje je potrebno, dužan je izraditi odgovarajuće upute na hrvatskom jeziku. (2) Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika. (3) U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje i sigurnost rada radnika, poslodavac je dužan pri utvrđivanju radnih postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene napretke u području tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih spoznaja. (4) Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je to moguće smanje jednoličnost, jednostrano opterećenje, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku i na vrijeme. 8. OPASNE RADNE TVARI Članak 45. (1) Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati stanje zaštite na radu. (2) Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način. Članak 46. (1) Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. (2) Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari. (3) Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je dužan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene dotične tvari. Članak 47. (1) Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave, 2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš, 3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: - količinu opasne tvari, - broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari, - vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari. 4. ako se pravilima navedenim u točkama od 1. do 3. ovoga članka ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da radnici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva. Članak 48. (1) Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i aerosola što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija. (2) Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustivih poslodavac mora neodložno: - utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti, - na temelju utvrđenih razloga primijeniti i druga pravila zaštite, - nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon što je mjerenjem utvrđeno da je koncentracija ispod maksimalno dopustivih, smije dozvoliti rad radnicima na tim poslovima. Članak 49. (1) Poslodavac je dužan osigurati da su opasne radne tvari tako pakirane i označene da prilikom njihove primjene ne postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. (2) Poslodavac je dužan osigurati da su za opasne radne tvari dani podaci o opasnostima u svezi njihovog korištenja kao i o pravilima zaštite. (3) Kod skladištenja opasnih tvari poslodavac je dužan osigurati primjenu propisanih pravila zaštite s obzirom na svojstva tih tvari. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 19 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 9. ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA TE STROJEVA I UREĐAJA S POVEĆANIM OPASNOSTIMA Članak 50. (1) Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama: - u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, - u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija, - u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari, - u kojima pri radu nastaju opasna zračenja, - u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu. (2) Poslodavac je dužan glede okolnosti iz stavka 1. podstavka 2. do 5. ovoga članka obavljati ispitivanja radnog okoliša i u radnim prostorima izvan radnih prostorija. (3) Ako posebnim propisima nije drukčije određeno ispitivanja navedena u stavku 1. ovoga članka poslodavac je dužan obaviti u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine. (4) Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, kao i nakon svake promjene u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem. Članak 51. Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika. Članak 52. (1) Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima: - prije njihovog stavljanja u uporabu, - najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, - poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja, - prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena. (2) Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima prema odredbi stavka 1. ovoga članka smatraju se naročito: dizalice nosivosti preko 10 KN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala, mehaničke i hidrauličkek preše, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlačne i podtlačne komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje radnika. (3) Ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima iz prethodnog stavka. Članak 53. (1) O obavljenim ispitivanjima iz članka 50. i 52. ovoga Zakona sastavlja se zapisnik i izdaju odgovarajuće isprave. (2) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete pod kojima ova ispitivanja može obavljati sam poslodavac, odnosno ovlaštena ustanova ili gospodarsko društvo te postupak ispitivanja, sadržaj, oblik i način izdavanja isprava. Članak 54. (1) Inspektor rada ovlašten je narediti ispitivanje pojedinih instalacija u građevinama namijenjenim za rad kada opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu zaštite radnika. (2) Inspektor rada ovlašten je narediti da se obavi ispitivanje radnog okoliša i strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i izvan utvrđenih rokova ako opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, posebno u slučaju pojave profesionalne bolesti. (3) Inspektor rada može narediti ispitivanje i u radnim prostorijama i radnom prostoru izvan radnih prostorija u kojima proces rada ne utječe na stanje u radnom okolištu na temelju zahtjeva radnika, odnosno njegovog povjerenika ili ako sam opravdano pretpostavi da postojeće stanje nije u skladu s pravilima zaštite na radu. Str. 20 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 10. PRIVREMENA I ZAJEDNIČKA PRIVREMENA RADILIŠTA Članak 55. (1) Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove, radove na iskorištavanju šuma, dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu. (2) Plan izvođenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisom. (3) Ministar nadležan za rad propisuje sadržaj plana izvođenja radilišta. Članak 56. (1) Investitor u djelatnosti graditeljstva, odnosno poslodavac u djelatnostima šumarstva je dužan prijaviti radilište na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više te u slučaju izvođenja posebno opasnih radova prema posebnim propisima bez obzira na trajanje radova. (2) Investitor odnosno poslodavac je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom radilištu dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova. (3) Prijavu radilišta dužan je investitor, odnosno poslodavac ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada. (4) Investitor ne može svoje obveze propisane ovim Zakonom prenijeti na izvođača/izvođače radova. (5) Ako samo jedan poslodavac izvodi radove u trajanju dužem od pet dana isti je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova. (6) Poslodavac nije dužan dostaviti prijavu radilišta niti plan o izvođenju radova ako radovi na privremenom radilištu traju kraće od 5 dana, niti je dužan izraditi plan izvođenja radova. (7) Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu. Članak 57. (1) Ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu odnosno obavlja posao na istom mjestu rada, svaki od njih dužan je provoditi zaštitu na radu radi zaštite svojih radnika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da njegovi radnici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih poslodavaca. (2) Ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne može organizirati na način određen u stavku 1. ovoga članka, poslodavci su dužni radove obavljati naizmjenično prema postignutom sporazumu. (3) Investitor u graditeljstvu, odnosno poslodavac koji je glavni izvođač u djelatnosti šumarstva je prema posebnom propisu obvezan imenovati koordinatora za zaštitu na radu, odnosno odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova. (4) Koordinator zaštite na radu na radilištu po posebnom propisu, odnosno odgovorna osoba u drugim djelatnostima dužna je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i radnika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu. (5) Poslodavci i druge osobe na radu su dužni uvažavati upute koordinatora zaštite na radu. (6) Imenovanje koordinatora ne oslobađa izvođače i druge osobe na radilištu od njihove odgovornosti za provedbu zaštite na radu. (7) Za koordinatore za zaštitu na radu se mogu imenovati osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima. (8) Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova je dužan: – koordinirati primjenu načela zaštite na radu kod donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u slijedu, - koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova, - izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu, - osigurati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika, - provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti, - organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 21 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (9) Uvjete i stručna znanja iz stavka 7. ovoga članka za imenovanje koordinatora propisat će ministar nadležan za rad. Članak 58. Poslodavac je dužan čuvati na radilištu dokaze o osposobljenosti radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova. 11. ZAŠTITA OD POŽARA, EVAKUACIJA I SPAŠAVANJE Članak 59. Poslodavac je dužan u svakoj građevini uzimajući u obzir tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada, uskladištene tvari kao i veličinu građevine, poduzeti mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje radnika smanji na najmanju moguću mjeru. Članak 60. (1) Poslodavac je dužan poduzeti potrebne mjere za zaštitu od požara i spašavanje radnika, odrediti radnika koji će provoditi navedene mjere i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje. (2) Poslodavac je dužan broj radnika iz stavka 1. ovoga članka, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi u skladu s posebnim propisom, ovisno o prirodi procesa rada, veličini poslodavca te ukupnog broja radnika. (3) Poslodavac je dužan osobama iz stavka 1. ovoga članka osigurati potrebne zaštitne uređaje i opremu. (4) Poslodavac je u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika dužan: - što je prije moguće, obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje, - poduzeti radnje i dati upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto, - organizirati nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih razloga. (5) Poslodavac je dužan osposobiti sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje, kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi opasnost otklonili ili smanjili, čak i u slučaju kada o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu. (6) Radnici koji postupaju u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka, zbog tog postupanja ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj, osim u slučaju ako su postupali nemarno ili su propustili postupati uz dužnu pažnju. Članak 61. (1) Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njim upoznati sve radnike. (2) Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine. (3) Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu utvrđivanja plana evakuacije i spašavanja ako je izradio takav plan na temelju drugih propisa a obuhvaćeni su slučajevi iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona. 12. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKA POMOĆ Članak 62. (1) Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći. (2) Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. (3) Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema. (4) Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih propisuje vrstu i količinu sanitetskog materijala. Str. 22 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 13. ZAŠTITA NEPUŠAČA, ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI Članak 63. (1) Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. (2) Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima. (3) Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za pušenje. Članak 64. (1) Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore. (2) Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zabranu uzimanja alkoholnih pića i sprječavati zlouporabu sredstava ovisnosti na radnom mjestu. (3) Prikladne mjere iz stavka 2. ovoga članka su mjere primjerene utvrđenim potrebama zaštite na radu, a u pravilu sadržavaju aktivnosti: - sprječavanja uzimanja alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provođenje zabrane njihovog unošenja u radne prostorije i prostore, - obavješćivanja i osposobljavanja radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost, - izrade i provedbe programa prevencije ovisnosti na radnom mjestu, sukladno utvrđenim potrebama, - uređivanja protokola suradnje i postupanja poslodavca ili njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu, djelatnika službe medicine rada, povjerenika radnika za zaštitu na radu, u provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti, - uređivanja postupka provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i konfirmacije rezultata). (4) Poslodavac ne može provesti postupak provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti kod radnika koji ima potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenje od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, ali može zatražiti ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika za obavljanje poslova za koje je zaključen ugovor o radu. (5) Postupak iz stavka 4. ovoga članka može se provesti samo od strane ustanove kod koje se radnik nalazi u programu. (6) Potvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, izdaje zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. (7) Poslodavac koji zapošljava 20 i više radnika dužan je u aktu propisanom člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona, urediti postupke iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka. Članak 65. (1) Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. (2) Utvrđivanje da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim aparatom ili postupkom. (3) Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. (4) Ako radnik odbija napustiti mjesto rada udaljenje će po pozivu poslodavca omogućiti nadležna redarstvena služba. 14. SAVJETOVANJE I SUODLUČIVANJE RADNIKA Članak 66. (1) Poslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu, što obuhvaća: - savjetovanje s radnicima, - pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu, uključujući i davanje prijedloga, - pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju od14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 23 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE luka na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, sukladno posebnom propisu. (2) Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika, dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo, s ciljem provođenja postupaka iz stavka 1. ovoga članka. (3) Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona, odnosno pogone na više mjesta izvan sjedišta, osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. (4) Postupak izbora članova odbora poslodavac uređuje općim aktom. (5) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na poslodavce iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona. Članak 67. (1) Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator. (2) Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik. Članak 68. (1) Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca. (2) Predsjednik odbora o sjednicama odbora obavještava inspektora rada, a inspektor će ocijeniti je li nužna njegova nazočnost na sjednici. (3) U slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu predsjednik odbora dužan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati od nastanka ozljede, analizirati uzroke i predložiti odgovarajuće mjere zaštite. (4) Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu Odbora za zaštitu na radu u roku predviđenom u stavku 3. ovoga članka, povjerenik radnika ili koordinator ima pravo sazvati sjednicu odbora. (5) Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu dva puta zaredom u rokovima utvrđenim stavkom 1. ovoga članka, povjerenik radnika ili koordinator povjerenika ima pravo sazvati sjednicu odbora. (6) Povjerenik radnika i član radničkog vijeća dužni su poticati rad Odbora. (7) Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na radu, obavještavanje i obrazovanje iz zaštite na radu, vodi politiku sprečavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i potiče stalno unapređivanje zaštite na radu. 15. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU Članak 69. (1) Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. (2) Bez obzira na broj radnika povjerenik će biti izabran ili imenovan svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Za povjerenika zaštite na radu može biti izabrana, odnosno imenovana osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada. (3) Sindikat ili sindikati mogu pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka imenovati povjerenika za zaštitu na radu ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom. (4) Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom. (5) Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika oni između sebe biraju ili imenuju svog koordinatora. Članak 70. (1) Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. (2) Povjerenik ima i sljedeća prava i dužnosti: - podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, - zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti, - podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, - sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu, - biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, Str. 24 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika, - primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu, - izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, - pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti, - obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad, - staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, - svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način, - obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu. (3) O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvještavati radničko vijeće. (4) Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka radničkog vijeća i sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima. (5) Uvjeti za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima se uređuju uvjeti za rad članova radničkih vijeća s tim da povjerenici za zaštitu na radu i koordinatori imaju pravo na naknadu plaće za najmanje 4 sata tjedno bez mogućnosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako se kolektivnim ugovorom drugačije ne uredi. (6) Poslodavac, radničko vijeće i sindikat, odnosno sindikati mogu posebnim sporazumima regulirati i druga specifična pitanja vezana za broj povjerenika u izdvojenim mjestima rada, koordinatora za zaštitu na radu, plaće, primanja i ostala materijalna prava kao i izostanak s rada radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci i sl.). 16. DUŽNOSTI PREMA TIJELIMA NADZORA Članak 71. (1) Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora. (2) Poslodavac je obvezan inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora omogućiti da utvrđuje činjenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima zaštite na radu. (3) Poslodavac je obvezan odrediti svog ovlaštenika koji će inspektoru pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza. (4) Poslodavac je obvezan u roku od osam dana od isteka roka utvrđenog rješenjem inspektora rada izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno. Članak 72. (1) Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva ili više radnika ) ozljedi odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada propisano pisano izvješće. (2) Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili više dana. (3) Smatrat će se da je poslodavac izvršio obvezu iz stavka 2. ovoga članka ako je u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede izvijestio Zavod za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije. (4) Zavod za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije dužan je u roku od 8 dana izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o svakom utvrđenom slučaju profesionalne bolesti odnosno ozljede na radu. (5) Ministar nadležan za rad propisat će sadržaj izvješća iz ovoga članka. 17. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU Članak 73. Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu, dužan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 25 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ovoga Zakona i drugih propisa iz zaštite na radu, a naročito za to: - da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način, - da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, odnosno da se radnik koji tražene uvjete više ne ispunjava ne zadrži na poslovima s posebnim uvjetima za rad, - da se malodobnicima, ženama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati, - da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna, - da radnici rade sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zaštite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zaštitna sredstva, - da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka, - da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje kao i za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu, - da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada. 18. ISPRAVA I EVIDENCIJE Članak 74. (1) Poslodavac je dužan čuvati: - glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja,. - upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi, - planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi, - isprave o obavljenim ispitivanjima iz članka 53. ovoga Zakona, - dokaze o ispravnosti instalacija. (2) Poslodavac je dužan voditi evidencije o: - radnicima osposobljenim za rad na siguran način, - radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, - strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi, - opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, - ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika. Članak 75. (1) Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke: - ovlaštenici poslodavca, - stručnjak za zaštitu na radu iz članka 20. i 21 ovoga Zakona, - ovlaštena fizička ili pravna osoba iz članka 91. i 92. ovoga Zakona, - inspektor rada. (2) Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada, ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo. (3) Ministar nadležan za rad propisuje način čuvanja isprava i vođenja evidencija iz prethodnog članka, sadržaj i način vođenja knjige nadzora kao i sadržaj godišnjeg izvješća o ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih bolesti i rok do kojeg ga poslodavac treba podnijeti. (4) Obveze poslodavaca iz ovog poglavlja na odgovarajući način se odnose na rad na izdvojenom mjestu rada. (5) Ministar nadležan za rad propisat će minimalne obveze poslodavca vezano za rad na izdvojenim mjestima iz stavka 4. ovoga članka, a naročito glede nabave, ispitivanja i održavanja strojeva, osiguranja potrebnih zaštitnih sredstava te osposobljavanja radnika za rad na siguran način. III. OBVEZE I PRAVA RADNIKA Članak 76. (1) Radnik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. Str. 26 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (2) Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac. (3) Prije rasporeda na poslove iz stavka 2. ovoga članka kao i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan obavijestiti liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje drugih radnika. Članak 77. (1) Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu. (2) Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i to na način da: - prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, - pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada, - pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na prikladno mjesto, - pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na uređaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada), - odmah obavijesti poslodavca i osobu iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za takvu situaciju, - posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama, - prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge radnike i sredstva rada, - surađuje s poslodavcem, osobom iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu. Članak 78. (1) Radnik je dužan surađivati s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom te s povjerenikom zaduženim za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu. (2) Radnik je dužan surađivati s poslodavcem, osobom iz članka 18. stavak 8. 9. 10. ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu, sve dok mu ne omogući da osigura radni okoliš i uvjete rada koji ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te dok se u cijelosti ne postigne zaštita sigurnosti i zdravlja radnika na radu sukladno zahtjevima tijela nadležnih za provedbu i nadzor zaštite na radu. (3) Radnik je dužan odmah izvjestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu. Članak 79. (1) Poslodavac, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na radu moraju obavijestiti radnika o svim promjenama u radnom procesu koje utječu na njegovu sigurnost i zdravlje. (2) Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj. (3) Radnik koji u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, napusti svoje radno mjesto i opasno područje, ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica. (4) U slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu. (5) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka poslodavac ili njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada, koji je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika. (6) Prava radnika glede primjene odredbe stavka 2. ovoga članka uređuju se Zakonom o radu. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 27 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE IV. DJELATNOST U SVEZI SA ZAŠTITOM NA RADU 1. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE IZ ZAŠTITE NA RADU Članak 80. (1) Programi osnovnog obrazovanja obuhvaćaju osnovne sadržaje zaštite na radu. (2) Programi srednjoškolskog obrazovanja, programi prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje određenih poslova obuhvaćaju i posebne sadržaje o zaštiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi struke za koju se provodi obrazovanje, prekvalifikacija, osposobljavanje ili usavršavanje. (3) Programi višeg i visokog obrazovanja obuhvaćaju specifične sadržaje iz zaštite na radu u opsegu koji odgovara potrebi odgovarajućeg studija, usmjerenja, odnosno predmetnog područja. (4) Najmanje sadržaje programa iz stavka 1. do 3. ovoga članka propisuje ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa u suradnji i na prijedlog ministra nadležnog za rad. 2. SLUŽBA MEDICINE RADA Članak 81. (1) Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi. (2) Poslodavac može obavljanje poslova medicine rada ugovarati sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. (3) Poslodavac je dužan djelatnicima službe medicine rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore. (4) Služba medicine rada dužna je surađivati s ostalim službama poslodavca. (5) Djelatnici službe medicine rada imaju potpunu profesionalnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike. Članak 82. (1) Zadaće službe medicine rada su osobito: - utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada, - praćenje činitelja u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uključujući njihov smještaj i prehranu, - savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i uređaja te o tvarima koje se koriste pri radu, - sudjelovanje u izradi programa unapređivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta, - savjetovanje poslodavca o unapređivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, zdravstvene ekologije, ergonomiji te osobnim i skupnim zaštitnim sredstvima, - praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, mladeži, žena i radnika sa smanjenim radnim sposobnostima, - trajno unapređivanje prilagođenosti rada radnicima, - sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije, - suradnja u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene rada i ergonomije, - sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, - suradnja s tijelima nadzora glede provedbe zadaća iz prethodnih točaka. (2) Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognaih propisat će ovisno o vrsti djelatnosti najmanji broj sati koje poslodavac mora ugovoriti sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja poslove djelatnosti medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. Članak 83. (1) Poslodavac i njegov ovlaštenik te radnici i njihovi povjerenici dužni su izvijestiti službu medicine rada o svim čimbenicima na mjestu rada i u radnom okolišu za koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika. (2) Služba medicine rada mora biti obaviještena o učestalosti obolijevanja među radnicima i izostancima s posla iz zdravstvenih razloga, kako bi bila u mogućnosti utvrditi vezu između uzroka bolesti ili odsutnosti s posla i štetnosti za zdravlje koje mogu biti prisutne na mjestu rada. Str. 28 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (3) Služba medicine rada mora izvijestiti tijela nadzora o svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti. Članak 84. Kada prema odredbama ovoga Zakona određene poslove mogu obavljati radnici koji ispunjavaju posebne uvjete glede zdravstvenog stanja, isprave kojima se dokazuje da te uvjete ispunjavaju, izdaju ovlaštene ustanove, odnosno specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji po propisima o zdravstvu obavljaju djelatnost medicine rada. Članak 85. Psihičke sposobnosti radnika dokazuju se ispravom koju izdaje zdravstvena ustanova koja po propisima o zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada, odnosno specijalist medicine rada u privatnoj praksi uz prethodnu konzultaciju psihologa. Članak 86. Nadležno tijelo određeno propisima o zdravstvu dužno je na prijedlog nadležnog tijela inspekcije rada odrediti da se izvrši nadzor nad stručnim radom djelatnika, odnosno zdravstvene ustanove koja je izdala ispravu o sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada glede zdravstvenog stanja, odnosno psihičkih sposobnosti. 3. USTANOVE I GOSPODARSKA DRUŠTVA ZA ZAŠTITU NA RADU Članak 87. Određene poslove u svezi s provedbom i unapređenjem zaštite na radu obavlja Zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu te druge ustanove i gospodarska društva koja te poslove obavljaju kao sastavni dio svoje djelatnosti. Članak 88. (1) Praćenje stanja i unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu provodit će Zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. (2) Dio poslova iz članka 89. ovog Zakona obavljat će Zavod za javno zdravstvo Hercegbosanske županije do formiranja Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Članak 89. U obavljanju djelatnosti iz članka 88. ovoga Zakona, zavod: – prati stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – istražuje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, utvrđuje kriterije i postupke u svezi s organizacijom rada prilagođenom zaposlenicima, – provodi statistička istraživanja iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu naročito glede broja i vrste ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te njihovih uzroka, – vodi registre profesionalno oboljelih radnika te radnika izloženih pojedinim štetnostima, opasnostima i naporima u slučajevima kada nalažu propisi iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje zdravlja i sigurnosti radnika, – oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praćenju zdravstvenog stanja radnika ovisno o uvjetima rada, – izrađuje metode ispitivanja te modele za rješavanje problema u svezi sa zaštitom na radu na temelju podataka dobivenih praćenjem zdravlja i sigurnosti na radu, – daje prijedloge Županijskom vijeću za zaštitu na radu glede unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – u okviru svojih nadležnosti surađuje s međunarodnim, županijskim i drugim državnim organizacijama i ustanovama za zdravlje i sigurnost na radu, – izrađuje stručna mišljenja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za različite subjekte, – pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca, sindikatima, ustanovama i gospodarskim društvima i fizičkim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – provodi akcije s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i priprema promidžbene materijale, – održava savjetovanja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – ministru nadležnom za zdravstvo predlaže plan i program mjera specifične zdravstvene zaštite radnika, – sudjeluje u dopunskom stručnom osposobljavanju liječnika i stručnjaka zaštite na radu, – obavlja i ostale poslove u djelatnosti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu sukladno posebnim propisima, – koordinira i stručno nadzire ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika na području Hercegbosanske županije 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 29 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE sukladno pravilniku koji na prijedlog Zavoda donosi ministar nadležan za zdravstvo. Članak 90. Sredstva za financiranje rada Zavoda osiguravaju se iz županijskog proračuna. Članak 91. (1) Ovlaštene ustanove i gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu mogu na zahtjev poslodavca izrađivati procjene opasnosti (članak 18.), obavljati osposobljavanje za rad na siguran način (članak 27.), ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (članak 52.), i ispitivanja u radnom okolišu (članak 50.) te izdavati isprave o provedenim ispitivanjima (članak 53.). (2) Ministar nadležan za rad propisat će uvjete pod kojima pravne osobe iz stavka 1. mogu dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak izdavanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način vođenja evidencije izdanih ovlaštenja. Članak 92. (1) Određene poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati fizičke osobe, kao stručnjaci za zaštitu na radu. (2) Ministar nadležan za rad propisat će uvjete pod kojima fizičke osobe iz stavka 1. mogu dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak izdavanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način vođenja evidencije izdanih ovlaštenja. V. GRAĐENJE OBJEKATA NAMIJENJENIH ZA RAD, PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA I OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA 1. PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE OBJEKATA NAMIJENJENIH ZA RAD Članak 93. (1) Investitor je dužan poštivati načela zaštite na radu u svim fazama projektiranja i pripremi projekta, posebice kada se odlučuje o oblikovnim, tehničkim, tehnološkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvođenja radova. (2) Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu. (3) Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu. Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole. (4) Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine sadrži naročito: – opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju, – primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo, – predvidiv broj radnika prema spolu, – ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predviđen rad osobe s invaliditetom, – tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini sukladno posebnom propisu, – radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito vezano za sigurno održavanje građevine, – popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te njihove karakteristike, – popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu. (5) Investitor za poslove u graditeljstvu mora imenovati koordinatora(e) zaštite na radu tijekom izrade projekta. (6) Koordinator za zaštitu na radu tijekom izrade projekta dužan je: – koordinirati primjenu načela zaštite na radu, – izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova prema posebnom propisu uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu. Plan izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ako poslovi na radilištu spadaju u opasne radove prema posebnom propisu, Str. 30 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (7) Investitor je dužan prije uspostave radilišta osigurati izradu plana izvođenja radova prema posebnom propisu. (8) Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne oslobađa investitora od odgovornosti za provedbu zaštite na radu na radilištu. (9) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati koordinatori zaštite na radu tijekom izvođenja radova. Članak 94. (1) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog postupka, odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu. (2) Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole za građevinu namijenjenu za rad ne može istu izdati prije nego je u prethodnom postupku tijelo nadležno za poslove inspekcije rada odnosno njen ovlašteni stručni predstavnik utvrdio da su u glavnom projektu primijenjeni propisi zaštite na radu. (3) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njen ovlašteni stručni predstavnik prilikom pregleda glavnog projekta dužni su posebnu pozornost obratiti na radne postupke i opasne radne tvari koje se koriste, prerađuju ili nastaju, a koje bi mogle štetno utjecati na stanje u radnom i životnom okolišu. (4) Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje potvrde, tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni stručni predstavnik dužan je izdati u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva investitora, odnosno projektanta. (5) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada može u određenim slučajevima ovlastiti stručnu ustanovu, odnosno gospodarsko društvo da sudjeluje u postupku utvrđivanja da su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu. Članak 95. (1) U povjerenstvu za tehnički pregled izgrađene građevine namijenjene za rad, u postupku izdavanja uporabne dozvole sudjeluje tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni predstavnik. (2) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov stručni ovlašteni predstavnik neće dati pozitivno mišljenje o uporabi građevine ako u tijeku rada povjerenstvo za tehnički pregled utvrdi da građevina namijenjena za rad nije glede zaštite na radu izgrađena u skladu s glavnim projektom za kojeg je izdana potvrda sukladno članku 94. stavku 1. ovoga Zakona. (3) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada može u određenim slučajevima ovlastiti stručnu ustanovu, odnosno gospodarsko društvo da sudjeluje u radu povjerenstva za tehnički pregled. Članak 96. (1) Ministar nadležan za rad propisat će vrstu objekata namijenjenih za rad za koje tijelo nadležno za poslove inspekcije rada sudjeluje u postupku utvrđivanja da li su u glavnom projektu primijenjeni propisi zaštite na radu i radu povjerenstva za tehnički pregled izgrađene građevine. (2) Ministar nadležan za rad propisat će pod kojim uvjetima može tijelo nadležno za poslove inspekcije rada ovlastiti stručne ustanove, gospodarska društva, odnosno fizičke osobe da umjesto nje sudjeluju u postupku utvrđivanja da li su u glavnom projektu primijenjeni propisi zaštite na radu i u radu povjerenstva za tehnički pregled (članak 95.) te koje uvjete moraju ispunjavati stručne ustanove, gospodarska društva ili fizičke osobe za obavljanje poslova iz članka 94. i 95. ovoga Zakona. 5. PROJEKTIRANJE, PROIZVODNJA I UVOZ STROJEVA, UREĐAJA TE OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA I OPREME Članak 97. Projektant ili konstruktor strojeva i uređaja obvezan je prilikom projektiranja primijeniti propise zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela. Članak 98. (1) Proizvođač strojeva i uređaja obvezan je ista izraditi u skladu s propisima zaštite na radu tako da se opasnosti i štetnosti koje postoje pri njegovom korištenju otklone ili smanje na najmanju moguću mjeru. Članak 99. (1) Proizvođač strojeva i uređaja dužan je osim obveza iz prethodnog članka izdati i tehničke upute i upute za uporabu u skladu s odredbama zakona. (2) Uvoznik, odnosno gospodarsko društvo koje stavlja u promet uvozne strojeve i uređaje dužno je osigurati upute iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom jeziku, a pored hrvatskog jezika mogu biti i na ostalim službenim jezicima u Her14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 31 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE cegbosanskoj županiji. (3) Isprave izdane u inozemstvu priznat će se pod uvjetima utvrđenim zakonom. Članak 100. (1) Proizvođač osobnih zaštitnih sredstava i opreme dužan je prilikom proizvodnje primjeniti propise zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela. Članak 101. (1) Proizvođač osobnoga zaštitnog sredstva i opreme dužan je uz osobno zaštitno sredstvo i opremu izdati tehničke upute i upute za uporabu u skladu sa zakonom. (2) Uvoznik, odnosno gospodarsko društvo koje stavlja u promet osobno zaštitno sredstvo i opremu dužno je osigurati upute iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom jeziku, a pored hrvatskog jezika mogu biti i na ostalim službenim jezicima u Hercegbosanskoj županiji. (3) Isprave izdane u inozemstvu priznat će se pod uvjetima utvrđenim posebnim propisom. VI. NADZOR Članak 102. (1) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspektori rada, ako drugim zakonom nije drukčije određeno. (2) U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili instalacija, odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba. (3) Inspektor rada dužan je za vrijeme inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu donijeti rješenje upisom u knjigu nadzora poslodavca kojim će: – narediti poslodavcu da udalji s posla radnika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, – narediti poslodavcu da radnika udalji s poslova za koje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu, – zabraniti uporabu sredstava rada (građevina namijenjenih za rad, instalacija, strojeva i uređaja, skela i površina za rad i dr.) dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje radnika, – zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu, – narediti poslodavcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti. (4) Mjera iz stavka 3. podstavka 3. ovoga članka poduzet će se i kad strojevi i uređaji s povećanim opasnostima, instalacije ili radni okoliš nisu ispitani u propisanim rokovima, a opravdano se može pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po život, odnosno zdravlje radnika. (5) U svrhu osiguranja provedbe zabrane iz stavka 3. podstavka 3. i stavka 4. ovoga članka inspektor rada ovlašten je zapečatiti radne prostorije i prostore, instalacije, odnosno strojeve i uređaje. (6) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenog na temelju odredbi stavka 2. i stavka 3. podstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. (7) Odredbe o nadzoru nad provedbom odredaba ovoga Zakona odnose se i na nadzor vezan za rad kod kuće i na izdvojenim mjestima rada. (8) Radi obavljanja nadzora inspekciji mora biti omogućen ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada. Inspektor će zabraniti obavljanje poslova ukoliko: – se ne omogući ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada, – se ne izvrši izvršno rješenje inspektora, – se poslovi ne obavljaju sukladno propisima zaštite na radu. Ukoliko inspektor utvrdi da nedostaci u primjeni propisa zaštite na radu ne utječu štetno na život i zdravlje radnika i drugih osoba u prostoru i da se nedostaci mogu ukloniti u roku do 30 dana, izdat će rješenje o otklanjanju nedostataka. (9) Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na mjestima rada inspektor će obaviti nadzor i na okolnosti zaštite života i zdravlja drugih osoba koje borave u prostorijama u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada. Str. 32 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE VII. KAZNENE ODREDBE Članak 103. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj gospodarsko društvo: - ako izradi glavni projekt za građevine namijenjene za rad bez da primijeni odgovarajuće propise zaštite na radu (članak 93. stavak 2.), - ako uz glavni projekt ne dostavi elaborat zaštite na radu ili ako ga ne izradi na propisani način (članak 93. stavak 3. i 4.), - ako prilikom projektiranja strojeva i uređaja ne primijeni propis zaštite na radu uz poštivanje ergonomskih načela (članak 97.), (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM i odgovorna osoba pravne osobe. Članak 104. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj investitor: – ako ne primjenjuje načela zaštite na radu u svim fazama projektiranja i pripremi projekta, posebice kada se odlučuje o oblikovnim, tehničkim, tehnološkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvođenja radova (članak 93. stavak 1.), – ako ne imenuje koordinatora(e) za zaštitu na radu tijekom izrade projekta (članak 93. stavak 5.), – ako prije uspostave radilišta ne osigura izradu plana izvođenja radova prema posebnom propisu (članak 93. stavak 7.), – ako ne imenuje koordinatora za zaštitu na radu za koordinaciju tijekom izvođenja radova (članak 57. stavak 3.), – ako u roku od 8 dana prije izvođenja radova na radilištu ne dostavi prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada uz dostavu plana izvođenja radova u slučaju: predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi više od 20 radnika ili na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više te u slučaju izvođenja posebno opasnih radova propisanih posebnim propisom (članak 56. stavak 1. i 2.), – ako ne ažurira prijavu radilišta u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada (članak 56. stavak 3.), – ako presliku prijave radilišta ne izloži vidno na radilištu (članak 56. stavak 7.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. Članak 105. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi izrade projekta: – ako ne koordinira primjenu načela zaštite na radu u fazi izrade projekta (članak 93. stavak 6. podstavak 1.), – ako ne izradi ili ne da izraditi plan izvođenja radova prema posebnom propisu uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu (članak 93. stavak 6. podstavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u dvostrukom iznosu. Članak 106. (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj proizvođač: - ako stroj ili uređaj ne izradi u skladu s propisima zaštite na radu (članak 98. ), - ako uz stroj ili uređaj ne izda tehničke upute i upute za uporabu (članak 99. stavak 1.), - ako prilikom proizvodnje osobnih zaštitnih sredstava i opreme ne primjeni propise zaštite na radu (članak 100.), - ako uz osobno zaštitno sredstvo i opremu ne izda tehničke upute i upute za uporabu (članak 101. stavak 1.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM i odgovorna osoba pravne osobe. Članak 107. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj uvoznik odnosno gospodarsko društvo koje stavlja u promet: – ako za strojeve i uređaje ne osigura upute na hrvatskom jeziku (članak 99. stavak 2.), – ako ne pribavi ispravu da je stroj ili uređaj s povećanim opasnostima proizveden sukladno međunarodnim konvencijama, propisima zaštite na ra14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 33 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE du, odnosno odgovarajućim normama (članak 99. stavak 3.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM i odgovorna osoba pravne osobe. Članak 108. (1) Novčanom kaznom od 5.500 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj: - ustanova, odnosno gospodarsko društvo za zaštitu na radu ako obavlja poslove zaštite na radu na temelju ovlaštenja suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega (članak 91. stavak 2.). (2) Za prijestupe iz stavka 1. ovoga članka počinjene drugi put kaznit će se ustanova, odnosno gospodarsko društvo za zaštitu na radu i zabranom obavljanja djelatnosti u trajanju do 6 mjeseci, a za navedene prijestupe počinjene treći put kaznit će se pored novčane kazne i trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti iz područja zaštite na radu. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. Članak 109. (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 KM kaznit će se za prekršaj: - ustanova, odnosno gospodarsko društvo koje obavlja poslove zaštite na radu bez propisanog ovlaštenja, odnosno ustanova, odnosno gospodarsko društvo koje obavlja poslove zaštite na radu, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 91. stavak 2.). (2) Za prijestupe iz stavka 1. ovoga članka ustanova, odnosno gospodarsko društvo iz točke 1. kaznit će se i trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. Članak 110. (1) Novčanom kaznom od 3.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: - ako od radnika zahtijeva sudjelovanje u troškovima provođenja zaštite na radu (članak 16.), - ako ne izradi pisanu procjenu opasnosti (članak 18. stavak 1.), - ako u pisanom obliku ne utvrdi organizaciju provedbe zaštite na radu (članak 18. stavak 2.), - ako ne izradi pisane upute za provedbu procesa rada sukladno pravilima zaštite na radu i ako ih ne istakne na vidljivo mjesto radi korištenja (članak 18. stavak 5. i 6.), – ako on, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na radu nisu osposobljeni za obavljanje poslova zaštite na radu (članak 18. stavak 9.), - ako ne ugovori obavljanje poslova zaštite na radu s jednim ili više stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno ovlaštenom pravnom osobom sukladno stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti utvrđenog procjenom (članak 20. stavak 1.), - ako ne ustroji službu zaštite na radu sukladno broju radnika te stupnju opasnosti i štetnosti (članak 21. stavak 1.), - ako ne osigura potrebne uvjete za rad stručnjaka za zaštitu na radu ili službe zaštite na radu (članak 22. stavak 1.), – ako imenovanog ovlaštenika, zaposlenog stručnjaka zaštite na radu odnosno službu za zaštitu na radu, ne obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, te o svim preventivnim mjerama i mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, kao i o podacima o radnicima zaduženima za pružanje prve pomoći, gašenje požara i spašavanje radnika (članak 22. stavak 2.), - ako dovodi u nepovoljniji položaj stručnjaka za zaštitu na radu dok postupa sukladno propisima zaštite na radu (članak 22. stavak 3.), - ako ne osigura osposobljavanje iz članka 26. ovoga Zakona, – ako radnika prije početka rada ne obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova ili ako ga ne osposobi za rad na siguran način (članak 27. stavak 1.), – ako dozvoli samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni (članak 27. stavak 2.), – ako radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način, ne osigura rad pod nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način ili ako takav rad traje duže od 30 dana (članak 27. stavak 3.), - ako ne provode osposobljavanje sukladno odredbama članka 28. ovoga Zakona, - ako ne osigura osposobljavanje za povjerenike radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca (članak 30.), Str. 34 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE - ako radnicima ne daje odgovarajuće obavijesti i pisane upute (članak 31. stavak 1.), - ako ne postavi znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti sukladno propisima (članak 32. stavak 1.), - ako u propisanim rokovima ne izvijesti povjerenike radnika i radničko vijeće o mjerama koje će poduzeti radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja te ako za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu ne pozove na uviđaj povjerenika radnika za zaštite na radu (članak 33. stavak 1. i 3.), - ako rasporedi radnika na poslove s posebnim uvjetima rada, ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete (članak 34. stavak 2.), - ako dozvoli rad na poslovima s posebnim uvjetima rada radniku koji više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ukoliko je protekao rok u kojem je radnik morao biti upućen na ponovni pregled (članak 36. stavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu. Članak 111. (1) Novčanom kaznom od 3.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: - ako dozvoli da žena za vrijeme trudnoće obavlja poslove iz članka 38. stavka 1. ili da žena za vrijeme dojenja djeteta obavlja poslove iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona, - ako malodobniku dozvoli obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, rad noću ili prekovremeni rad osim u slučajevima utvrđenim Zakonom o radu (članak 39.), - ako radniku s umanjenim radnim sposobnostima dozvoli da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti (članak 40.), - ako obavlja rad u građevinama u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika (članak 41. stavak 2.), - ako se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i opreme ne posavjetuje s radnicima, odnosno povjerenicima radnika o njihovom utjecaju na sigurnost i zdravlje radnika (članak 42.), - ako radnicima ne osigura odgovarajuća osobna zaštitna sredstva i ako ne osigura da ih radnici koriste pri radu (članak 43. stavak 1.), - ako ne osigura da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva koja se koriste budu u ispravnom stanju (članak 43. stavak 2. do 4.), - ako ne osigura da pristup područjima s posebnim opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute (članak 43. stavak 5.), – ako ne provodi potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, uvažavajući najvišu moguću razinu zaštite radnika i okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih opasnosti osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete, ili ako ne skrbi da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika ili ako tamo gdje je potrebno, ne izradi odgovarajuće upute na hrvatskom jeziku (članak 44. stavak 1. i 2.), - ako pri radu s opasnim radnim tvarima ne primijeni pravila zaštite na radu i ako ne osigura da su u svakom trenutku označene na propisani način (članak 45. stavak 2.), - ako ne poduzeme propisane mjere nakon što se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustive (članak 48. stavak 2.), - ako na privremenom radilištu ne osigura da se radovi obavljaju sukladno pravilima zaštite na radu (članak 55. stavak 1.), – ako prije početka radova na privremenom radilištu ne dostavi tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada prijavu radilišta sa svim propisanim podacima te ako uz prijavu radilišta ne dostavi plan izvođenja radova, odnosno ne izradi plan izvođenja radova u skladu s propisima (članak 56. stavak 5.), – ako ne ažurira prijavu radilišta u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada (članak 56. stavak 3.), - ako na zajedničkom privremenom radilištu ne osigura primjenu pravila zaštite na radu radi zaštite svojih radnika i radnika drugih poslodavaca (članak 57. stavak 1. i 2.), - ako ugovorom ne utvrdi način ostvarivanja zaštite na zajedničkom radilištu i ako ne vodi dnevnu 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 35 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE evidenciju poslodavaca izvoditelja i njihovih radnika (članak 57. stavak 3. do 5.), - ako ne imenuje koordinatora za zaštitu na radu na zajedničkom privremenom radilištu odnosno ako koordinator ne organizira suradnju između poslodavaca izvođača te ako ne vodi dnevnu evidenciju poslodavaca izvođača i njihovih radnika (članak 57. stavak 3. do 6.) - ako privremeno ne udalji s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (članak 65.), - ako tijelima nadležnim za poslove inspekcije rada ne daje obavještenja i podatke ili im onemogući obavljanje nadzora (članak 71. stavak 1. i 2.), - ako odmah ne izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o smrtnoj, skupnoj ili težoj ozljedi radnika ili ako u propisanom roku ne dostavi pismeno izvješće o ozljedi (članak 72. stavak 1.). – ako ne izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili više dana (članak 72. stavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu. Članak 112. (1) Novčanom kaznom od 2.500 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova: – ako ne koordinira primjenu načela zaštite na radu kod donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u slijedu (članak 57. stavak 8. podstavak 1.), – ako ne koordinira izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavac i druge osoba dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova (članak 57. stavak 8. podstavak 2.), – ako ne izradi ili ne potakne izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu (članak 57. stavak 8. podstavak 3.), – ako ne osigura suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika (članak 57. stavak 8. podstavak 4.), – ako ne provjerava provode li se radni postupci na siguran način i ne usklađuje propisane aktivnosti (članak 57. stavak 8. podstavak 5.), – ako ne organizira da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište (članak 57. stavak 8. podstavak 6.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 2.500 KM odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac te odgovorna osoba u pravnoj osobi u dvostrukom iznosu. Članak 113. (1) Novčanom kaznom od 3.000 do 6.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: - ako za opasne radne tvari ne osigura da su propisano pakirane i označene, da su dani podaci o pravilima zaštite na radu pri njihovom korištenju i da je osigurana primjena pravila zaštite na radu pri njihovom skladištenju (članak 49. stavak 1. do 3.), - ako ne obavlja ispitivanja u radnom okolišu ili ako ih ne obavi na propisani način ili u propisanim rokovima (članak 50.), - ako ne obavlja redovito preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi (članak 51.), - ako ne obavlja ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima ili ako ih ne obavi na propisani način ili u propisanim rokovima (članak 52.), – ako ne poduzme potrebne mjere za zaštitu od požara i spašavanje radnika, ili ne odredi radnika koji će provoditi navedene mjere ili ne osigura pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, ili ne osigura potrebne zaštitne uređaje i opremu (članak 60. stavak 1., 2. i 3.), – ako u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika, ne obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, ili ne poduzme radnje ili ne da upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto, ili organizira nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih razloga, ili ako ne osposobi sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje mogu poduzeti mjere ili provesti postupke (članak 60. stavak 4. i 5.), Str. 36 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE – ako radnike koji postupaju u skladu s odredbom članka 60. stavka 5. ovoga Zakona, zbog tog postupanja stave u nepovoljniji položaj (članak 60. stavak 6.), - ako ne utvrdi plan evakuacije i spašavanja radnika i ako ne provede praktičnu vježbu u propisanom roku (članak 61. stavak 1. i 2.), - ako na propisani način ne organizira i ne osigura pružanje prve pomoći i medicinske pomoći (članak 62.), - ako na propisani način ne osigura zabranu pušenja i ako ne utvrdi i ne označi u kojim je prostorijama i prostorima pušenje iznimno dozvoljeno (članak 63.), - ako ne spriječi uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore (članak 64.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. (3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac te odgovorna osoba pravne osobe u dvostrukom iznosu. Članak 114. (1) Novčanom kaznom od 3.000 do 6.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: - ako u slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu ne sazove sjednicu odbora zaštite na radu u roku od 48 sati od nastanka ozljede (članak 68. stavak 3.), - ako povjerenika radnika za zaštitu na radu dovodi u nepovoljniji položaj zbog obavljanja njegovih dužnosti (članak 70.), - ako u propisanom roku ne izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno (članak 71. stavak 4.), - ako ne čuva propisanu dokumentaciju ili ne vodi propisane evidencije (članak 74. stavak 1. i 2.), - ako ne vodi knjigu nadzora ili ako ne podnese izvješće o ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih bolesti, ako je istih bilo (članak 75. stavak 1. i 2.), – ako radnika koji je odbio raditi u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ili radnika koji je napustio svoje radno mjesto i opasno podruje u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti dovede u nepovoljniji položaj (članak 79. stavak 2. i 3.), - ako u slučaju iz članka 79. stavka 5. ovoga Zakona ne izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada ili ne osigura radniku prava na temelju odredaba Zakona o radu. - ako ne ugovori obavljanje poslova sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi (članak 82. stavak 2.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM odgovorna osoba pravne osobe. Članak 115. Novčanom kaznom od 50 do 100 KM kaznit će se za prekršaj na licu mjesta radnik: - ako puši u prostorijama i prostorima u kojima je pušenje zabranjeno (članak 63. stavak 2. i 3.), - ako unosi i uživa alkohol za vrijeme rada ili ako obavlja rad dok je pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti (članak 64.), - ako ne omogući da se utvrdi da li je pod utjecajem alkohola (članak 65. stavak 2.), - ako ne obavlja poslove dužnom pozornošću sukladno pravilima zaštite na radu (članak 77. stavak 1. i 2.), - ako odmah ne izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika o neposrednoj opasnosti po sigurnost i zdravlje (članak 78. stavak 3.), – ako ne obavijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika da odbija rad jer mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje, zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu ili da je napustio svoje radno mjesto i opasno područje u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti (članak 79. stavak 4.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. podstavak 1. do 4. kaznit će se i neposredno nadređena odgovorna osoba novčanom kaznom od 100 KM. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 116. (1) Ministar nadležan za rad donijet će propise predviđene ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. (2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" HBŽ, br. 15/99) koji nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. 14. siječnja 2013. NARODNE NOVINE Str. 37 - Broj 1 HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Članak 117. Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti će se po odredbama propisa po kojima su započeti. Članak 118. (1) Vlada Hercegbosanske županije osnovat će Županijsko vijeće za zaštitu na radu iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu iz članka 87. ovog Zakona osnovat će se u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 119. Povjerenik radnika za zaštitu na radu koji je u skladu s odredbama članka 69. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine HBŽ«, br. 15/99) biran ili imenovan, ostaje povjerenik za vrijeme za koje je biran ili imenovan i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 120. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine HBŽ", br. 15/99). Članak 121. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTNA Broj: 01-02-78.2/12 Tomislavgrad, 21. 12. 2012. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Temeljem članka 26.e) Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije, broj 03/96, 09/00, 09/04 i 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 8/03, 14/03, 1/04, 6/05 i 5/08) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 21. 12. 2012. god. donijela je ZAKON o izmjenama Zakona o javnom pravobraniteljstvu HBŽ Članak 1. U Zakonu o javnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine HBŽ", broj 1/97 i 8/03), u članku 20. stavak 2. riječi ,,8 godina" zamjenjuju se riječima "četiri godine". Članak 2. Zakon stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTNA Broj: 01-02-86.2/12 Tomislavgrad, 21. 12. 2012. godine Predsjednik Skupštine Stipo Pelivan v.r. *** Na temelju članka 40. Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 86/07, 14/08, 24/09 i 44/10), članka 98. i 101. Poslovnika skupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ"; broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i: 5/08) i Odluke o kreditnom zaduženju Hercegbosanske županije po III Stand-by aranžmanu MMF sa Vladom Federacije BiH Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ"; broj: 9/09), Skupština Hercegbosanske županije na zasjedanju održanom dana 21. 12. 2012. godine donosi. ODLUKU o davanju suglasnosti za zaključivanje Ugovora o reprogramu obveza po temelju III Stand by aranžmana sa Međunarodnim Monetarnim Fondom I. Ovom Odlukom se daje suglasnost za zaključivanje Ugovora o reprogramu obveza po temelju III Stand by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom između Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i Hercegbosanske županije.
Zakon o izmjeni Zakona o sudskim pristojbama Posavskog kantona Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 07/12 18.12.2012 NN Županije Posavske 16/21, NN Županije Posavske 10/16, NN Županije Posavske 07/10, NN Županije Posavske 02/09 zakon,sudske takse,taske Broj 7 18.10.2012. NARODNE NOVINE Županije Posavske Stranica | 565 Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŽUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj: 01-02-47/12 Domaljevac, 18.10.2012. godine Predsjednik Skupštine Mario Jurkić, prof., v.r. Temeljem članka 26. stavak 1. točka e. Ustava Županije Posavske («Narodne novine Županije Posavske«, broj: 1/96, 3/96, 7/99 i 7/04 ), Skupština Županije Posavske na sjednici održanoj dana 18.10.2012. godine, do n o s i ZAKON o izmjeni Zakona o sudskim pristojbama Članak 1 U Zakonu o sudskim pristojbama («Narodne novine Županije Posavske», broj: 2/2009) članak 31. mijenja se i glasi: «Neplaćene sudske pristojbe u pokrenutom sudskom postupku i predmetima u kojima nije izvršena naplata sudske pristojbe prinudnim putem i po važećim odredbama Zakona do dana početka primjene ovog Zakona, okončat će se po odredbama Zakona o ovršnom postupku («Službene novine FBiH», broj: 32/03,52/03,33/06,39/06,39/09 i 35/12)». Članak 2 Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u « Narodnim novinama Županije Posavske». Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŽUPANIJA POSAVSKA Skupština Broj :01-02-48/1 Domaljevac, 18.10.2012. godine Predsjednik Skupštine Mario Jurkić, prof., v.r. VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE Na temelju članka 18. st. 1. Zakona o Vladi Županije Posavske („Narodne novine Županije Posavske broj 1/96, 4/96, 8/00, 2/07 ) i članka 34. st. 1 i 2. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH" broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09; 9/10, 36/10, 45/10, 25/12), a u svezi članka 13. stavak 1. i 3. Zakona o izvršavanju Proračuna Županije Posavske za 2012. godinu („Narodne novine Županije Posavske", broj 2/12) i Odluke o kriterijima raspodjele financijskih sredstava iz tekuće pričuve Proračuna Županije Posavske za 2012. godinu („Narodne novine Županije Posavske", broj 3/12), Vlada Županije Posavske na 52. sjednici održanoj dana 03.10.2012. godine, d o n o s i ODLUKU o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Županije Posavske za 2012. godinu Srednjoj školi fra Martina Nedića Orašje I Iz Proračuna Županije Posavske za 2012. godinu („Narodne novine Županije Posavske", broj 2/12) odobrava se izdvajanje sredstava u iznosu od 3.500,00 KM Srednjoj školi fra Martina Nedića iz Orašja na ime financijske pomoći za kupovinu tv prijemnika, na slijedećoj poziciji: - 821300-„Nabavka opreme". II Sredstva iz točke 1. ove odluke isplatit će se sa pozicije „Tekuća pričuva Vlade" -ekonomski kod 600000 iz Proračuna Županije Posavske za 2012. godinu. ID broj korisnika sredstava 4254028710000. III Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo financija i SŠ fra Martina Nedića Orašje, svatko u okviru svoje nadležnosti. IV Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama Županije Posavske". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine ŽUPANIJA POSAVSKA Vlada Broj: 01-02-473/12 Orašje, 03.10.2012. godine Predsjednik Vlade mr.sc. Marijan Oršolić, v.r.
Zakon o izmjenama Zakona o rudarstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 09/12 31.10.2012 SN HNK 08/19, SN HNK 04/16, SN HNK 07/11 rudarstvo
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 22/12 08.10.2012 SG USK 03/16 pravna pomoć SLUŽBENI GLASNIK Unsko-sanskog kantona Godina XVI - Broj 22 10. augusta 2012. Izdanje na bosanskom BIHAĆ jeziku Na osnovu člana 1. poglavlja IV i člana 11. b) poglavlja V, odjeljka A Ustava Unsko-sanskog kantona – Prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” br. 1/04 i 11/04) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona, na 26. sjednici održanoj 18.07. 2012. godine, donosi ZAKON O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I – OPĆE ODREDBE Član 1. (Sadržaj zakona) (1) Ovim zakonom propisuju se način i uslovi za ostvarivanje prava na pravnu pomoć, subjekti za pružanje besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, uvjeti i način za ostvarivanje, organ nadležan za pružanje besplatne pravne pomoći u Unsko-sanskom kantonu, (u daljem tekstu: Kanton) finansiranje i kontrola kvaliteta pružanja besplatne pravne pomoć i, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona. Član 2. (Minimum prava) (1) Prava utvrđena ovim Zakonom predstavljaju minimum prava koja se drugim zakonima i propisima ne mogu umanjivati. Broj 22 - Strana 1030 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. (2) Lice ostvaruje besplatnu pravnu pomoć kod nadležnog organa za pružanje besplatne pravne pomoći. (3) Organi za pružanje besplatne pravne pomoći ostvaruju međusobnu saradnju. (4) Poslovi pružanja besplatne pravne pomoći građanima slabog imovinskog stanja su poslovi od društ venog, odnosno javnog interesa za Kanton. Član 3. (Besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, čije troškove u cjelosti ili djelimično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći. (2) Odobrena besplatna pravna pomoć može se ograničiti samo pod uslovima propisanim u ovom Zakonu. (3) Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi koje se ostvaruje u skladu sa drugim kantonalnim zakonima. Član 4. (Značenje izraza) (1) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja: a) Pravo na besplatnu pravnu pomoć, u smislu ovog Zakona predstavlja pravo svakog fizičkog lica da uz ispunjenje određenih uvjeta, od nadležnog organa traži i ostvari besplatnu pravnu pomoć; b) Nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći u smislu ovog Zakona je ustanovljeni organ za pružanje besplatne pravne pomoći korisnicima, u obimu i oblicima utvrđenim zakonom; c) Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, u smislu ovog Zakona su radnje i postupci kojima se korisniku besplatne pravne pomoći omogućava zaštita prava na pravično suđenje i jednak pristup pravdi; d) Korisnik besplatne pravne pomoći je svako fizičko lice kojem je odobrena besplatna pravna pomoć; e) Nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći u Kantonu je Kantonalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći, ( daljem tekstu: Zavod) f) Osobom lošeg imovinskog stanja smatra se osoba koja, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka, bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice; g) Članovima porodičnog domaćinstva korisnika besplatne pravne pomoći smatraju se osobe utvrđene Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, h) Međunarodnim konvencijama smatraju se svi međunarodni akti koji se odnose na pravo pojedinca na pravično suđenje i jednak pristup pravdi, a koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala; i) Pružalac besplatne pravne pomoći je lice zakonom ovlašteno za pružanje besplatne pravne pomoći; Član 5. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog zakona odnose se podjednako na osobe muškog i ženskog spola, bez obzira na rod imenice upotrebljene u tekstu Zakona. II - OBLICI OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I OBLASTI KOJE ZAKON OBUHVATA Član 6. (Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na: a) opće informacije o pravima i obavezama; b) pomoć u popunjavanju obrazaca; c) pravne savjete; d) pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta podnesaka; e) zastupanje pred organima uprave i institucijama; f) zastupanje na sudu; g) sačinjavanje apelacija; h) pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija). (2) Pravo na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1031 imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom. (3) Pravni savjet je detaljno informisanje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari. 4) Pravna pomoć iz stava (1) ovog člana pruža se bez naknade, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Član 7. (Postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć pruža se korisnicima besplatne pravne pomoći u postupcima u kojima se ostvaruju i štite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi. (2) Postupci iz stava (1) ovog člana su: a) upravni postupak; b) upravni spor; c) prekršajni postupak; d) parnični postupak; e) vanparnični postupak; f) izvršni postupak; g) krivični postupak, u skladu sa zakonima o krivičnom postupku. Član 8. (Postupci u kojima se ne pruža besplatna pravna pomoć) Ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć ne odnosi se na: pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: ministar pravosuđa). Član 10. (Korisnik besplatne pravne pomoći) Korisnik besplatne pravne pomoći je građanin kome se pravna pomoć pruža po uslovima, kriterijima i načinu ostvarivanja pravne pomoći propisanim ovim zakonom. Član 11. (Zabrana diskriminacije) Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, pod uslovima propisanim ovim zakonom, bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, pol, polno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava utvrđenih ovim zakonom. Član 12. (Obaveza zastupanja po međunarodnim konvencijama) Pravna pomoć se pruža građanima po međunarodnim konvencijama koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu. a) postupak pred privrednim sudovima i III - USLOVI, KRITERIJI I NAČIN odjeljenjima nadležnih sudova; OST VARIVANJA PRAVNE POMOĆI b) postupak registracije pravnih subjekata; c) postupak registracije preduzetničke ili obrtničke djelatnosti; d) postupak registracije udruženja i fondacija; e) postupak pribavljanja urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole, te druge pravne radnje u vezi s građenjem; f) sastavljanje privatnih isprava i ugovora. Član 13. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu statusa) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje: a) korisnik stalne novčane pomoći ostvarene prema propisu o socijalnoj zaštiti Član 9. b) djeca bez roditeljskog staranja; (Evid encija) c) lice kome je oduzeta poslovna sposobnost i O pruženoj besplatnoj pravnoj pomo ći nadležn i duševno oboljelo lice smješteno u zdravstvenu organ za pru žan je b esp latn e pra vne pomoći ( u ustanovu, ustanovu socijalne zaštite ili drugu dalje m tekstu :nad ležn i organ) vodi evid enciju u specijaliziranu ustanovu, manu elnoj i elektron skoj formi, a nač in vođen ja i d) penzioner koji prima najnižu penziju ili sadržaj evidencija propisuje ministar Ministarstva srazmjerno INO penziju, koja zajed no sa Broj 22 - Strana 1032 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. samostalnom penzijom ne prelazi iznos najniže penzije; e) žrtve nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola, Član 14. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu lošeg imovinskog stanja) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. (2) Građaninom slabog imovinskog stanja se, po odredbama ovog Zakona, smatra lice čija ukupna redovna primanja i prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 25% prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretnine ili imovinu koja može podmiriti troškove postupka, izuzev nekretnina i imovine koja ne može biti predmet izvršenja u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku. (3) Ne smatra se građaninom slabog imovnog stanja lice koje živi u zajedničkom domaćinstvu sa punoljetnim članom svoje porodice, a koji je takvog imovinskog stanja da je u mogućnosti da snosi njegove troškove advokatskih usluga. (4) Kod utvrđivanja slabog imovinskog stanja građanina iz stava (2) ovog člana, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika pravne pomoći, koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protivstranka su u postupku. Član 15. (Djelimična naknada troškova postupka) Kada podnosilac zahtjeva na raspolaganju ima određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći odredit će koje troškove postupka snosi podnosilac. Član 16. (Odbijanje pružanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatnu pravnu pomoć podnosiocu zahtjeva neće se pružiti ili će biti uskraćena: a) ako nisu ispunjeni kriteriji iz člana 13. ovog zakona b) ako se radi o neopravdanom vođenju postupka, c) ako se radi o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć. (2) Besplatna pravna pomoć će se odbiti ili uskratiti licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema zaposlenicima Zavoda. (3) U slučaju iz stava (1) i (2) ovog člana, direktor Zavoda će rješenjem odbiti ili uskratiti dalje pružanje pravne pomoći. (4) Rješenja iz stava (3) ovog člana su konačna i protiv njih nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu. (5) Neopravdano vođenje postupka u smislu stava (1) tačka b) ovog člana postoji kada je podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom za uspjeh, kao i kada želi da vodi postupak radi postizanja svrhe, koja je suprotna načelima poštenja i morala. (6) Zloupotreba prava na besplatnu pravnu pomoć, u smislu stava (1) tačka c) postoji kada je podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka iste nije prijavio nadležnom organu. IV – POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 17. (Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći) (1) Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih ovim zakonom, podnosi se nadležnom organu na obrascu koji propisuje ministar pravosuđa. (2) Podnosilac zahtjeva prilaže uz zahtjev svoju ovjerenu pisanu izjavu i ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju, kao i svoju ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljet nih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1033 (3) Za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno. Član 18. (Provjera podataka) (1) Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak kao i lice koje ima pravni interes. (2) Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužna su dostaviti podatke kojim raspolažu ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva. Član 19. (Rješenje) (1) O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Žalba na rješenje iz stava (1) ovog člana koje je donio rukovodilac nadležnog organa podnosi se ministru pravosuđa, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe. (4) Protiv rješenja donesenog po žalbi iz stava (3) ovog člana nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Član 20. (Vremensko važenje rješenja) (1) Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana ili opozvana. (2) Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima i za postupke pred ustavnim sudovima Bosne i Hercegovine i pred Evropskim sudom za ljudska prava na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje. (3) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 19.ovog zakona. Član 21. (Povrat troškova postupka) (1) Kada je korisnik potpuno ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni mu troškovi postupka, na zahtjev nadležnog organa dužan je da vrati u budžet Kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 19. ovog Zakona. Član 22. (Obaveza vraćanja sredstava) (1) Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika ili članova njegovog porodičnog domaćinstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno ili djelimično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u budžet Kantona sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 19. ovog Zakona. Član 23. (Način obračuna troškova i utrošenih sredstava i pripadnost) Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoć i obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije, a prihod su budžeta Kantona. Član 24. (Troškovi izgubljenog spora) Kada korisnik izgubi spor za č ije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći. Broj 22 - Strana 1034 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. V – SUBJEKTI OVLAŠTENI ZA PRUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 25. (Subjekti) (1) Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa odredbama ovog zakona pruža Kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć, kao samostalna upravna organizacija osnovana Zakonom o organizaciji i djelokrugu kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija (“Službeni glasnik Unsko - sanskog kantona” br.12/08 i 12/10). (2) Besplatnu pravnu pomoć mogu pružati advokati koji su članovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruženja registrovana za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima. Član 26. (Pravo zastupanja) Pravo zastupanja korisnika besplatne pravne pomoć i u skladu sa procesnim zakonima u Bosni i Hercegovini imaju: a) pravni zastupnici Zavoda i zaposlenici udruženja koja su registrovana za pružanje besplatne pravne pomoći, pod uvjetom da su diplomirani pravnici koji imaju položen pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita; b) advokati - članovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini. Pravni zastupnik može biti postavljen za branitelja licu slabog imovnog stanja lišenom slobode, odnosno osumnjičenom ili optuženom, na način i po postupku utvrđenom Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” br.35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07,9/09 i 12/10). Član 27. (Plaćanje troškova) (1) Poslovi pružanja pravne pomoći od strane pravnih zastupnika obavljaju se besplatno. (2) Obaveza plaćanja pravne pomoći, kao i obaveza plaćanja troškova u vezi sa postupcima u kojima je pružana pravna pomoć (vještačenja i drugi stvarni troškovi), postoji kada se tokom postupka ili po njegovom završetku, po službenoj dužnosti ili po prijavi bilo kog lica, utvrdi da je korisnik pravne pomoći imao ili ima dovoljno sredstava za plaćanje zastupanja i da nije ispunjavao kriterije za pružanje besplatne pravne pomoć i. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, direktor Zavoda će donijeti rješenje o poništavanju ili izmjeni rješenja o pružanju pravne pomoći u slučaju da je postupak okončan, odnosno rješenje o obustavljanju pružanja pravne pomoći u slučaju da je postupak u toku. (4) Rješenjem iz stava (3) ovog člana ujedno će biti odlučeno o obavezi plaćanja naknade za sve rad nje po duzete tokom pru žan ja pravne pomoći i zastupanja tog korisnika, kao i obavezi plaćanja drugih troškova nastalih u vezi s tim, osim u slučaju kad sud o tome odlučuje. VI – RUKOVOĐENJE I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 28. (Rukovođenje) (1) Radom Zavoda rukovodi direktor koji se imenuje u skladu sa propisima koji regulišu postupak i način imenovanja direktora samostalnih kantonalnih upravnih organizacija. (2) Unutrašnja organizacija Zavoda mora osigurati obavljanje poslova Zavoda na cijelom području Kantona. (3) Za direktora može biti imenovan diplomirani pravnik, koji pored općih i posebnih uslova utvrđenih zakonom i pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, ima položen pravosudni ispit i pet godina radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. (4) Direktor je naredbodavac za raspolaganje budžetskim sredstvima određenim za finansiranje rada Zavoda. (5) Direktor za svoj rad odgovara Vladi Kantona. Član 29. (Vršenje dužnosti direktora) (1) U slučaju da direktoru prestane radni odnos ili da nije u mogućnosti obavljati dužnost u dužem vremenskom periodu, Vlada Kantona 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1035 može imenovati vršioca dužnosti direktora, ali najduže na period od šest mjeseci. (2) U slučaju privremene odsutnosti, dužnost direktora vrši pomoćnik direktora, koga on pismenim aktom odredi. Član 30. (Unutrašnja organizacija) Unutrašnja organizacija Zavoda utvrđuje se pravilnikom, koji donosi direktor uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Kantona. Član 31. (Pomoćnici direktora) (1) Pravni zastupnici postavljaju se na način i po postupku utvrđenom zakonom za rukovodeće državne službenike kantonalnih organa državne službe (2) Pravilnikom iz člana 30. ovog Zakona se, pored ostalog, utvrđuje broj pravnih zastupnika i određuju uslovi za njihovo postavljenje, s tim da za pravnog zastupnika može biti postavljen diplomirani pravnik, koji pored općih i posebnih uslova utvrđenih zakonom i pravilnikom, ima položen pravosudni ispit i tri godine radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. (3) Pravni zastupnik je ovlašten za obavljanje svih poslova iz nadležnosti Zavoda u skladu sa odredbama ovog Zakona, kao i drugih propisa. Član 32. (Državni službenici i namještenici) Ostale poslove u Zavodu, osim poslova koje vrši direktor, obavljaju državni službenici i namještenici, što se utvrđuje pravilnikom iz člana 30. ovog Zakona. VII – PRAVA I DUŽNOSTI PRAVNIH ZASTUPNIKA I OSTALIH ZAPOSLENIKA Član 33. (Prava zaposlenika) (1) Pravni zastupnici i drugi zaposlenici u Zavodu, imaju pravo na plaću i druga lična primanja, kao i ostala prava iz radnog odnosa, u skladu sa propisima kojima su ta prava utvrđena za rukovodeće državne službenike, odnosno državne službenike ili namještenike odgovarajućeg ranga u kantonalnim organima državne službe. (2) Pravni zastupnik ima pravo na uvećanje plaće u visini od 20 % zbog specifičnosti obavljanja poslova. Član 34. (Prava i dužnosti pravnih zastupnika) Pravni zastupnik je nezavisan i samostalan u vršenju svojih poslova i ima pravo i dužnost da u okviru dobijenog ovlaštenja poduzima sve zakonite pravne radnje koje su po njihovoj ocjeni u interesu korisnika pravne pomoći. Član 35. (Obaveza čuvanja službene tajne) (1) Pravni zastupnik je dužan da pruža pravnu pomoć savjesno i stručno u skladu s ustavom, zakonom i drugim propisima. (2) Pravni zastupnik je dužan da čuva kao službenu tajnu sve što je saznao ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branitelja oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prešutnog odobrenja stranke, kao i u slučajevima kada branitelj posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela ili kada se pokrene parnica radi namirenja troškova i izdataka koje je stranka prouzrokovala Zavodu lažno prikazujući svoje imovinsko stanje, a u cilju obezbjeđenja besplatnog zastupanja. (3) Službenu tajnu iz stava 2. ovog člana dužni su čuvati i drugi zaposlenici koji rade ili su radili u Zavodu. Član 36. (Razlozi za odbijanje zastupanja) (1) Pravni zastupnik će odbiti odbranu i zastupanje u krivičnim stvarima: a) ako je lično oštećen, odnosno ako je bračni ili vanbračni drug oštećenog ili tužitelja, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena, b) ako je pozvan kao svjedok u istom predmetu, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i/ili tužilačke funkcije, d) u drugim slučajevima predviđenim posebnim zakonom. (2) Pravni zastupnik će odbiti zastupanje u parničnom postupku: Broj 22 - Strana 1036 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. a) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom pitanju vezanom za taj predmet, b) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao drugi pravni zastupnik, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i tužilačke funkcije ili kao ovlaštena službena osoba bilo kog organa, d) ako on ili drugi zaposlenici Zavoda imaju lični interes koji je, ili može biti i u sukobu s interesima zastupane stranke i e) u drugim slučajevima predviđenim posebnim zakonom. Član 37. (Otkazivanje punomoći) (1) Odmah po saznanju za postojanje razloga i okolnosti iz člana 36. ovog Zakona, pravni zastupnik je dužan otkazati punomoć stranci. (2) Po otkazivanju punomoći pravni zastupnik je dužan u periodu od 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć, ako je to neophodno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim ako stranka nije imenovala drugog zastupnika ili se preduzimanju tih radnji izričito protivi. (3) Pravni zastupnik nije dužan postupati u skladu sa stavom (2) ovog člana ako stranka otkaže punomoć, ali je dužan u momentu otkazivanja punomoći u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u konkretnom predmetu. Član 38. (Dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja) (1) Pravni zastupnik kao branitelji tokom krivičnog postupka mora, zastupajuć i lice lišeno slobode, odnosno osumnjičenog ili optuženog, preduzimati sve neophodne radnje u cilju utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza koji idu u korist lica koje brane, kao i zaštite njegovih prava. (2) Prava i dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja ne prestaju u slučaju opoziva, sve dok ga sudija odnosno vijeće ne razriješe te dužnosti. Član 39. (Obaveza informisanja) Pravni zastupnik je dužan da informiše stranku o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka. Član 40. (Obaveza pravnog zastupnika) Pravni zastupnik ne smije: a) dozvoliti da porodični, društveni, politički i/ ili drugi odnosi utiču na vršenje njegovih službenih dužnosti, b) upotrijebiti ili se koristiti ugledom Zavoda da ostvare svoje privatne interese ili interese drugih, c) postupati ili dopustiti drugima da postupaju na način da se stiče utisak da je bilo ko u posebnom položaju i da može vršiti utjecaj na pravnog zastupnika ili na ishod postupka. Član 41. (Zabrana obavljanja drugih poslova) Pravni zastupnik ne smije obavljati dužnost, djelatnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim dužnostima, a naroč ito: a) ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to posebno odobreno, b) ne smije biti član političkih stranaka i ne smije slijediti upute političkih stranaka. Član 42. (Dužnosti pravnih zastupnika) (1) Pravni zastupnik je dužan razmotriti i postupati po svim predmetima koji su mu dodijeljeni, osim u predmetima u vezi kojih se zahtijeva njegovo izuzeće. (2) Pravni zastupnik je dužan da kontinuirano radi na usavršavanju i povećavanju nivoa svoje profesionalne stručnosti za obavljanje poslova pružanja pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je dužan preduzimati radnje u vršenju odbrane ili zastupanja na krajnje profesionalan, strpljiv i dostojanstven način, kako prema nosiocima sudske i tužilačke funkcije, tako i prema ostalim službenim licima, strankama koje zastupaju i protivnim strankama, svjedocima, advokatima i drugim licima sa kojima službeno kontaktira. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1037 Član 43. (Način postupanja pravnog zastupnika) (1) Pravni zastupnik ne smije pokrenuti, dozvoliti niti uzimati u obzir razgovor sa sudijom bez prisustva suprotne stranke u vezi sa postupkom koji je u toku, osim na zakonom dopušten način. (2) Pravni zastupnik je obavezan da svoje poslove obavlja brzo, efikasno i pravično, uz poštovanje prava svih uključenih strana da budu saslušane i da se njihovi sporovi riješe bez nepotrebnog odgađanja ili troškova. Član 44. (Angažovanje drugih lica) (1) Pravni zastupnik može u pojedinom postupku angažovati ili zatražiti angažovanje vještaka, sudskih tumača i drugih lica, kada je to neophodno za vršenje odbrane ili zastupanja, samo na osnovu prethodnog odobrenja direktora Zavoda, osim u slučaju kada to objektivno nije bilo moguće prethodno pribaviti. (2) Direktor neće odobriti angažovanje lica iz stava (1) ovog člana, ukoliko ocijeni da njihovo angažovanje nije neophodno za uspješnu odbranu ili zastupanje stanke. (3) Pravni zastupnik je dužan da predloži ili angažuje lica iz stava (1) ovog člana sasvim nepristrasno, rukovodeći se isključivo njihovom stručnošću i iskustvom u obavljanju poslova za koje se angažuju. Član 45. (Obavijest o nedozvoljenom ponašanju) (1) Ako neko dođe do saznanja da je pravni zastupnik ili drugi zaposlenik Zavoda postupio suprotno odredbama ovog Zakona ili bilo kog drugog zakona, što ga čini nepodobnim za vršenje poslova u Zavodu, ima pravo i dužnost da o tome obavijesti direktora Zavoda. (2) Pravni zastupnik koji posjeduje informaciju o mogućem kršenju ovog Zakona od strane drugog pravnog zastupnika, dužan je o tome obavijestiti direktora Zavoda, a ukoliko se ta informacija odnosi na direktora, onda je dužan o tome obavjestiti ministra pravosuđa, koji preispituje osnovanost primljene informacije i o tome obavještava Vladu Kantona. Član 46. (Odgovornost zaposlenika Zavoda) Pravni zastupnici i ostali zaposlenici u Zavodu odgovorni su za svoj rad shodno odredbama ovog Zakona i drugih propisa kojima je to regulisano za rukovodeće državne službenike, državne službenike i namještenike organa državne službe. VIII – NADZOR NAD PRIMJENOM ZAKONA Član 47. (Nadzor nad primjenom zakona) (1) Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona. (2) U cilju vršenja nadzora nad zakonitošću rada, Zavod je obavezan Ministarstvu iz stava (1) ovog člana, dostavljati polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. IX – ZAVRŠNE ODREDBE Član 48. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”, a počet će se primjenjivati danom početka rada Zavoda. Broj 01-02-1-385/12 Pre ds je da va juć i Skupš tine Unsko-sanskog kantona 18. jula 2012. godine Admir Hadžipaš ić, Bihać dipl. pravnik
Zakon o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 22/12 10.08.2012 SG USK 04/19, SG USK 25/17, SG USK 12/17, SG USK 16/16 šume,zakon,usk SLUŽBENI GLASNIK Unsk o-sansk og kan tona 627. Na osnovu člana 11.tačka b) odjeljka A poglavlja V, člana 3. stav 1) tačka h) poglavlja IV i člana 4. poglavlja IV Ustava Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unskosanskog kantona, na 26. sjednici održanoj 18.07.2012. godine, donosi: ZAKON O ŠUMAMA I OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Zakonom uređuje se uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom, s ciljem očuvanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na principima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, finansiranje, nadzor nad primjenom ovog Zakona, kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za šumu i šumsko zemljište na teritoriji Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: kanton). Član 2. (Šume i šumska zemljišta) 1. Šume i šumska zemljišta su temeljni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestuju kroz ekološke, socijalne i ekonomske funkcije2. Šume i šumska zemljišta kao dobro od opšteg interesa uživaju posebnu brigu i zaštitu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim Zakonom. Član 3. (Definicija šuma i šumskih zemljišta) 1. Pod šumom, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja čija površina prelazi 1000 m² i čija je širina najmanje 20 metara i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šume se smatraju ekosistemima. Godina XVI - Broj 22 10. augusta 2012. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 22 - Strana 998 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. 2. Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tuđeg zemljišta, šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura, dijelovi zemljišta koji su predmet pošumljavanja, površine namjenjene rekreaciji, kao i jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma kojima se ne upravlja posebnim zakonom. 3. Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i, područja sa smanjenim šumskim pokrivačem čije krošnje prekrivaju manje od 30% zemljišta, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume, a što obuhvata krš, čistine, livade i pašnjake unutar šuma. 4. Šumom se ne smatraju sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu procesom sukcesije ako su mlađe od 20 godina i ako njihove krošnje ne pokrivaju barem 50 % zemljišta, groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 1000 m² kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima. 5. U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom, odnosno, da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem, odluku donosi Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unskosanskog kantona (u daljem tekstu: Ministar) na osnovu mišljenja Kantonalne Uprave za šumarstvo (u daljem tekstu: Uprava za šumarstvo). Član 4. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: 1. Biološki diverzitet je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekoloških sistema i ekoloških kompleksa, ukuljučuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te između ekoloških sistema. 2. Cijena drveta na panju je cijena koja se dobije kada se ostvareni prihod od prodaje šumskih drvnih sortimenata na stovarištu umanji za ostvarene proizvodne troškove sječe, izrade i izvoza istih do stovarišta i podijeli na njihovu ukupnu neto drvnu masu bez obzira na strukturu. Cijena drveta na panju je sastavni dio Osnovnog cjenovnika iz tačke 16. ovog člana. 3. Čista sječa znači sječu svih ili praktično svih stabala u sastojini izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Čistom sječom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija osigurana na odgovarajući način. Čistom sječom ne smatra se ni sječa stabala ako je u skladu sa dokumentima prostornog uređenja predviđena za promjenu namjene šumskog zemljišta. 4. Divljač su posebnim Zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi. 5. Doznaka podrazumjeva odabiranje, obilježavanje i evidentiranje stabala za sječu. 6. Funkcije šuma su: a) ekološke: zaštita diverziteta šumskih ekosistema, zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska, uključujući ulogu šuma u vezivanju ugljika iz zraka; b) socijalne: nauka, istraživanje, obrazovanje, odbrana, zaštita naselja, objekata i infrastrukture, turizam, rekreacija, pejzažnoestetske funkcije, istorijske funkcije, umjetnost, duhovno-spiritualne funkcije i unaprijeđenje kvaliteta življenja stanovništva; c) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda. 7. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa kriterijima za održivo gospodarenje šumama i odredbama šumskoprivredne osnove. 8. Gospodarska jedinica je prostorna uređajna jedinica šume i šumskog zemljišta na kome se obezbijeđuje trajnost gospodarenja. 9. Izvođač radova u šumarstvu je fizičko ili pravno lice koje je registrovano za izvođenje radova u šumarstvu i posjeduje odobrenje kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo). 10. Korisnik šuma je šumsko-privredno društvo koje na osnovu ugovora zaključenog u skladu sa odredbama ovog zakona obavlja poslove gospodarenja državnim šumama. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 999 11. Korištenje šume obuhvata sječu i transport drveta, sabiranje nedrvnih šumskih proizvoda uključujući i prodaju šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda. 12. Krčenje šume u smislu ovog zakona je promjena namjene šumskog zemljišta. Izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljači ne smatra se krčenjem. 13. Kriteriji za održivo gospodarenje šumom jesu: a) održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosistema i njihov doprinos globalnom ciklusu ugljika; b) održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosistema; c) održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume; d) održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosistemu; e) održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode) f) održavanje drugih socijalnoekonomskih funkcija i uslova. 14. Krš je jedinstven oblik reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim značajkama, u kojem je podzemno vodno oticanje znatno bogatije od nadzemnog, u kojem se površinske razvodnice znatno razlikuju od podzemnih i u kojem se javljaju posebni površinski fenomeni (škrape, ponikve, uvale, polja i dr.) i podzemni oblici (špilje i jame) u tektonski razlomljenim karbonatnim stijenama. Može biti pokriven šumskom vegetacijom ili bez nje (goli krš). 15. Opštekorisne funkcije šuma su: - zaštita zemljišta od erozije; - uravnoteženje vodenih režima te sprečavanje bujica; - pročišćavanje voda kroz šumsko zemljište te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitke vode; - povoljni uticaj na klimu i poljoprivrednu djelatnost; - pročišćavanje zraka; - uticaj na ljepotu krajolika; - stvaranje povoljnih uslova za ljudsko zdravlje; - osiguranje prostora za odmor i rekreaciju; - stvaranje uslova za razvoj ekološkog, lovnog i seoskog turizma; - očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze; - očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosistema i krajolika, - podržavanje opšte i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi idr.); - ublažavanje učinka “stakleničke atmosfere” vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kiseonikom; - opšta zaštita i unapređenje čovjekove okoline postojanjem šumskih ekosistema kao biološkog kapitala velike vrijednosti i - značaj u odbrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica. 16. O snovni cjenovnik šumskih drvnih sortimenata (u daljem tekstu: cjenovnik) je cjenovnik koga u skladu sa članom 12. stav 4. donosi korisnik šuma. 17. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem. 18. Pravno lice za obavljanje stučnih poslova u privatnim šumama je privredno društvo registrovano u skladu sa odredbama važećeg Zakona o registraciji poslovnih subjekata i koje posjeduje odobrenje Ministarstva. 19. Pošumljavanje je osnivanje sastojina sadnjom šumskog drveća ili sjetvom sjemena šumskog drveća. 20. Površinske vode su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi, te stajaće vode. 21. Prava trećih lica na šume su prava na korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i upisana su u zemljišnoj knjizi. 22. Pustošenje šuma podrazumijeva svako djelovanje kojom se uzrokuje narušavanje stabilnosti šuma, podbjeljivanje stabala, veće oštećivanje stabala i njihovih dijelova, veće uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šume i njihove funkcije. 23. Sanitarna sječa znači sječu oboljelih, insektima napadnutih, oštećenih ili izvaljenih stabala. 24. Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sistema određena geografskim i Broj 22 - Strana 1000 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. abiotičkim i biotičkim osobinama; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip. 25. Šumarski program kantona je dokument kojim se poštujući međunarodnu i domaću legistlativu definiše opšta politika šumarstva, gospodarenje šumama i šumskim zemljištima, kao i politika gospodarenja sa divljači na teritoriji kantona, orjentisanu u pravcu očuvanja i trajnosti gospodarenja šumama uključujući održavanje i unapređenje diverziteta šumskih ekosistema. 26. Šumska infrastruktura su šumski putevi, kontrolne rampe, stalne šumske vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i objekti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama. 27. Šumski požar je požar koji nastaje i širi se šumom i šumskim zemljištem ili koji nastaje na drugom zemljištu i širi se šumom i šumskim zemljištem. 28. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na: a) šumsko drveće i grmlje; b) biomasu ukupne šumske vegetacije; c) cvjetove, sjeme, koštunjičavo voće, bobičaste i druge plodove, koru drveta, korijen, šišarke i plodove druge vegetacije unutar šume; d) ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke i njihove djelove; e) gljive; f) biljni sok smola; g) med; h) divljač i ostale životinje koje žive u šumi; i) ribe, puževe i rakove; j) travnati ili pašnjački prekrivač i k) humus, glina, treset, zemlju, pijesak, šljunak i kamen sa površine zemlje. Proizvodi iz al. b) - k) ove tačke predstavljaju nedrvne šumske proizvode. 29. Šumski putevi su putevi sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama. Vlake nisu šumski putevi. 30. Šumski reprodukcioni materijal je: a) Sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka; b) Dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka; c) Mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka. 31. Šumsko privredna osnova je osnovni okvir regulisanja gazdovanja šumama i šumskim zemljištem na principu potrajnosti proizvodnje i prihoda uz očuvanje i poboljšanje diverziteta i ostalih opštekorisnih funkcija šuma. 32. Šumskoprivredno područje predstavlja u geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u kojoj se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosistemima. 33. Šumsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere i aktivnosti koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere uključuju: a) Mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina; b) Njegu šuma u mladim razvojnim fazama, uključujući proredu mlađih sastojina; c) Specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i njegu rubova šuma; d) Rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka. 34. Trajnost gospodarenja šumama podrazumjeva korištenje proizvoda šuma i upotrebu šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema. 35. Upravljanje šumama i šumskim zemljištima podrazumjeva administrativno-upravne poslove koji se sastoje od kreiranja jedinstvene šumarske politike, dugoročnog (strateškog) i srednjoročnog planiranja, kontrole i stručnog nadzora korištenja šuma i šumskog zemljišta u cilju očuvanja i unaprijeđenja trajnosti gospodarenja šumama. 36. Vlasnici privatnih šuma su pravna i fizička lica koja su na zakonit način stekla pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem što se dokazuje izvodom iz zemljišnih knjiga. Na zakonit način stečena prava na korištenje cijele ili dijelova šume ili šumskog zemljišta, 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1001 ne smatraju se vlasništvom u smislu ovog zakona. 37. Zaštita šuma je skup mjera i aktivnosti koje su dužni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama, bolesti i štetnih antropogenih uticaja. Član 5. (Gramatička terminologija i principi ravnopravnosti spolova) (1) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (2) Pravilnici, evidencije, registri, obrasci, izvještaji i drugi akti nastali na osnovu ovog Zakona odražavaće principe ravnopravnosti polova, te ukoliko sadrže statističke podatke, isti trebaju biti razvrstani po polu. II. PLANIRANJE I PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU A. Planiranje u šumarstvu Član 6. (Kantonalni Šumarski program) (1) Kantonalni Šumarski program (u daljnjem tekstu: Šumarski program) poštujući međunarodnu i domaću legislativu definiše opštu politiku šumarstva, gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, kao i divljači na području kantona, orijentisanu u pravcu očuvanja i trajnosti gospodarenja šumama uključujući održavanje i unapređivanje bioraznolikosti u šumama i na šumskom zemljištu. (2) Kantonalni Šumarski program sastoji se iz dva dijela: a) Opšti dio, Šumarskog programa određuje glavne ciljeve, načela i smjernice za trajno gospodarenje šumama u kantonu, na osnovu stvarnog stanja šuma, domaćih i međunarodnih obaveza u vezi sa šumarstvom, uvažavajući međunarodne smjernice za trajno gospodarenje šumama; b) Izvedbeni dio Šumarskog programa u komjem se postavljaju i razrađuju ciljevi utvrđeni Opštim dijelom i određuje način njihove realizacije u određenom roku, uključujući financiranje. (3) Opšti dio Šumarskog programa donosi Skupština Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština) (4) Vlada Unsko-sanskog kantona ( u daljem tekstu: Vlada Kantona) donosi izvedbeni dio Šumarskog programa koji predstavlja osnovu za korištenje namjenskih sredstava budžeta kantona u skladu sa odredbama ovog Zakona. (5) Opšti dio Šumarskog programa donosi se za razdoblje od 20 godina, a Izvedbeni dio Šumarskog programa donosi za deset godina. (6) Ministar imenuje ekspertni tim za pripremu i provođenje aktivnosti na pripremi i izradi nacrta Šumarskog programa. Član7. (Kantonalni šumsko-razvojni plan) (1) Kantonalni šumsko-razvojni plan izrađuje se svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište, bez obzira na vlasništvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja šumama na području kantona. (2) Pored smjernica iz Šumarskog programa kantona, kantonalni šumsko-razvojni plan uvažava smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim nasljeđem u šumama i na šumskom zemljištu, uslove za gospodarenje vodama, kao i potrebe razvoja lokalne zajednice. (3) Kantonalni šumsko-razvojni plan sadrži najmanje sljedeće: a) kartu sa ucrtanim granicama šuma i šumskog zemljišta, granicama šumskoprivrednih područja i gospodarskih jedinica, granice općina i kategoriju nosioca prava na šumama; b) procjenu funkcija šuma i njihov uticaj na okoliš; c) klasifikaciju šuma po površinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, a koje se posebno odnose na stanište; d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlađivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja; e) smjernice za gospodarenje šumama različitih gazdinskih klasa i kategorija šuma; f) otvorenost šuma sa planom izgradnje novih šumskih puteva; Broj 22 - Strana 1002 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. g) smjernice za pošumljavanje šumskog zemljišta; h) procjenu ugroženosti šuma od požara, određenu po stepenu opasnosti i smjernice za zaštitu šuma od požara; i) smjernice za korištenje nedrvnih šumskih proizvoda; j) smjernice za lovstvo i gospodarenje divljači; k) program bioloških i tehničkih investicija i rentabilnost radova. (4) Kod izrade kantonalnog šumsko-razvojnog plana koriste se podaci iz šumsko privrednih osnova i lovno privrednih osnova. (5) Vlada kantona donosi kantonalni šumskorazvojni plan, a Ministarstvo je odgovorno za njegovu pripremu, izradu i realizaciju. (6) Ministarstvo je dužno prilikom izrade plana zatražiti od svih zainteresovanih strana a posebno od zainteresiranih jedinica lokalne samouprave da daju svoje prijedloge i mišljenja. (7) Ministarstvo dužno je trajno čuvati kantonalni šumsko-razvojni plan. Član 8. (Šumsko privredno područje) (1) U cilju obezbjeđenja racionalnog i trajnog gospodarenja državnim šumama i šumskim zemljištima formira se šumsko privredno područje u koje ulaze i površine krša unutar područja kao posebne gospodarske jedinice. (2) Na području kantona, na čijem se većinskom teritoriju nalazi neobraslo šumsko zemljište (golet) ili je šumsko zemljište djelimično ili potpuno obraslo vegetacijom niskog uzgojnog oblika, formirat će se posebno šumsko privredno područje krša. (3) Područje krša zbog svojih specifičnosti klasifikuje se kao područje sa posebnim režimom gospodarenja, te se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem sufinansiraju iz naknada za općekorisne funkcije šuma. (4) Šumsko privredna područja predstavljaju u geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u kojoj se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosistemima. (5) U administrativnim granicama jednog kantona može se formirati jedno ili više šumsko privrednih područja. (6) Šumsko privredno područje dijeli se na gospodarske jedinice. (7) Formiranje šumsko privrednog područja i reviziju njegovih granica zasniva se na stručnom elaboratu komisije koju imenuje Ministar. Stručni elaborat pored prikaza bioloških, tehničkih i ekonomskih pokazatelja sadrži naročito: a) preglednu kartu područja sa ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama šumsko privrednog područja, granicama unutrašnje podjele šuma po gospodarskim jedinicama i odjeljenjima, ucrtanom mrežom trajnih šumskih puteva, izvorištima i vodotocima, objektima koji su od značaja za gospodarenje šumama i opis granica šumsko privrednog područja; b) popis katastarskih parcela po katastarskim općinama i zemljišnoknjižnim ulošcima, sa kulturama, klasama i površinama koje ulaze u šumsko privredno područje; c) podatke o drvnoj zalihi po gospodarskim jedinicama, kategorijama šuma i vrstama drveća; d) ukupan godišnji zapreminski prirast po kategorijama šuma i vrstama drveća; e) prosječan godišnji etat po kategorijama šuma i vrstama drveća; f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u okviru šumsko privrednog područja; g) podatke o mogućnostima korištenja nedrvnih šumskih proizvoda,divljači,turizma,sporta i rekreacije. h) prikaz podataka iz tač. c), d), e), f) i g) po općinama. (8) Odluku o formiranju šumsko privrednih područja i reviziju njihovih granica donosi Vlada kantona na prijedlog Ministarstva koji se zasniva na stručnom elaboratu iz stava 7. ovog člana, stručnom mišljenju Uprave za šumarstvo i mišljenju jedinica lokalne samouprave. Član 9. (Šumskoprivredna osnova) (1) Šumama na prostoru jednog šumsko privrednog područja se gospodari po odredbama šumsko privredne osnove, godišnjeg plana realizacije šumskoprivredne osnove i projekta za izvođenje. Odredbe šumsko privredne osnove su obavezne. Šumsko privredna osnova mora biti usklađena sa smjernicama Šumarskog programa 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1003 kantona i kantonalnim Šumsko-razvojnim planom. (2) Šumsko privredna osnova, prostorni plan, plan upravljanja vodama vodnog područja, lovno privredna osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa i federalni Program upravljanja mineralnim resursima te planovi korištenja pojedinih mineralnih sirovina moraju biti međusobno usklađeni. (3) Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumsko privredne osnove, državnim i privatnim šumama može se gospodariti najduže četiri godine na osnovu godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupak donošenja isti kao i za šumsko privredne osnove. Odredbe godišnjeg plana gospodarenja su obavezne. Godina izvršenja godišnjeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumsko privredne osnove. (4) Ukupan obim sječa predviđen šumsko privrednom osnovom za uređajni period, po vrstama drveća i gazdinskim klasama, ne može se prekoračiti. Od ukupno planirane količine sječe za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko privrednog područja godišnje se realizuje prosječna godišnja količina. (5) Kada se u jednoj ili više proteklih godina uređajnog perioda realizuje manje od predviđenog godišnjeg obima sječe u okviru šumsko privrednog područja, može se u narednim godinama uređajnog perioda realizovati preostali dio količine sječe. (6) Šumsko privredna osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumsko privrednog područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena šumsko privredna osnova za sve šume jedne općine. (7) Elektronski i ostali dokumenti izrađeni/ pripremljeni tokom izrade šumsko privrednih osnova, dostavljaju se uz istu, deponuju i čuvaju u Upravi za šumarstvo a pravo korištenja ovih podataka ima i Ministarstvo, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva( u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi šuma, vlasnici i korisnici šuma. (8) Svi digitalni podaci dostavljaju se u obliku koji omogućava njihovo korištenje. (9) Bilo kakva komercijalna i druga upotreba gore pomenutih podataka/dokumenata nije dozvoljena bez saglasnosti Uprave za šumarstvo. (10) Šumsko privredna osnova izrađuje se za period od deset godina. Član10. (Izrada i donošenje šumsko privredne osnove) (1) Šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu i za šume u privatnom vlasništvu izrađuje pravno lice koje je registrovano u skladu sa odrebama važećeg Zakona o registraciji privrednih subjekata, posjeduje certifikat nadležne institucije i koje je izabrano na osnovu važećeg Zakona o javnim nabavkama. (2) Izradu šumsko privrednih osnova za šume u državnom vlasništvu finansira korisnik šuma, a za šume u privatnom vlasništvu finansira se iz namjenskih sredstava Budžeta kantona. (3) Ministarstvo na prijedlog Uprave za šumarstvo donosi šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu i za šume u privatnom vlasništvu. (4) Uz prijedlog iz stava 3. ovog člana Uprava za šumarstvo dostavlja mišljenje stručne komisije, jedinica lokalne samouprave i organa nadležnog za vode koje su isti dužni dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za njihovo izdavanje. (5) Sastav, rad i troškove stručne komisije iz stav 4. ovog člana određuje Ministar. (6) Pravno lice iz stava 1.ovog člana može otpočeti radove na prikupljanju podataka za izradu šumsko privredne osnove kada se obezbijedi i nadzor nad prikupljanjem podataka. (7) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privredne osnove vršit će Ministarstvo putem Kantonalne uprave za šumarstvo ukoliko je ista materijalno-tehnički i kadrovski osposobljena za te poslove ili angažiranjem pravnog ili fizičkog lica koje posjeduje certifikat nadležne institucije i koje je izabrano sukladno Zakonu o javnim nabavkama BiH. Broj 22 - Strana 1004 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. Član 11. (Sadržaj šumsko privredne osnove) (1)Šumsko privredna osnova za državne šume i šume u privatnom vlasništvu obavezno sadrži: a) uvodni dio sa razlozima za donošenje i popisom svih katastarskih parcela po katastarskim općinama koje ulaze u šumsko privredno područje; b) stanje šuma i šumskih zemljišta u doba uređivanja uključujući i zaštićena šumska područja, objekte, rijetke vrste flore i faune, hidrološke, geomorfološke i arheološke znamenitosti; c) analizu i ocjenu gospodarenja u proteklom uređajnom periodu; d) plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima za naredni uređajni period sa: - planom sječa, - planom šumsko uzgojnih radova, - planom proizvodnje i tehnologije rada, - planom zaštite šuma, - planom za očuvanje i unapređenje diverziteta šumskih ekosistema, ekoloških i socijalnih funkcija šume, - planom investicionih ulaganja sa posebnim naglaskom na održavanje izgradnju šumske transportne infrastrukture, - planom korištenja nedrvnih proizvoda šuma e) ekonomsko finansijsku analizu koja sadrži rekapitulaciju i obračun očekivanih prihoda i rashoda na osnovu planova iz tačke d) ovog stava. (2) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba šumsko privredne osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvrđuje Ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja nadležnom šumarskom inspektoru. (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje izrada, kontrola prikupljanja i obrade podataka, sadržaj šumsko privredne osnove i uslove za reviziju šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume. Član 12. (Godišnji planovi realizacije šumsko privredne osnove) (1) Šumsko privredna osnova se realizuje godišnjim planovima realizacije koji sadrže prosječno jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi. (2) Korisnik šuma dužan je Ministarstvu dostaviti godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove nakasnije do 01.12. tekuće za narednu godinu, uz pribavljeno mišljenje jedinica lokalne samouprave na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom. Uz godišnji plan realizacije za narednu godinu dostavlja se procjena izvršenja plana za tekuću godinu, dokaz o uplati naknade za korištenje državnih šuma za tekuću godinu i dokaz o uplati određen članom 10. stav 5. ovog Zakona. (3) Ministarstvo u roku od 30 dana od dana prijema godišnjeg plana realizacije šumsko privredne osnove, a na osnovu prijedloga Uprave za šumarstvo, donosi godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove. (4) Korisnik šuma na kraju tekuće godine, a najkasnije do 31. decembra,za narednu godinu donosi Osnovni cjenovnik šumskih drvnih sortimenata. Cjenovnik se donosi na osnovu prosječne postignute cijene prodaje šumskih drvnih sortimenata. Cijenovnik služi za utvrđivanje početne cijene šumskih drvnih sortimenata za javnu ponudu u narednoj godini, utvrđivanje naknade za korištenje državnih šuma i naknade za obavljenje stručnih poslova u privatnim šumama. (5) Radovi predviđeni godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove ne mogu se započeti ukoliko Ministarstvo nije donijelo godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove. U toku godine, ukoliko za to postoje opravdani razlozi može se izvršiti izmjena godišnjeg plana na način kako je to propisano stavom (3) ovog člana. (6) Usvojeni godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove korisnik šuma je dužan u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti Federalnoj upravi za šumarstvo( u daljem tekstu Federalna uprava) i kantonalnoj šumarskoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom. Član 13. (Projekat za izvođenje) (1) Projekat za izvođenje izrađuje se za uređajnu jedinicu – odjel za državne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume u skladu sa godišnjim planom realizacije šumsko 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1005 privredne osnove. Odredbe projekta za izvođenje su obavezne. (2) Projekat za izvođenje sadrži planove svih potrebnih biotehničkih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjeljenja a u skladu sa predviđenim ciljevima gazdovanja i to: plan sječa, plan šumsko-uzgojnih radova, plan korištenja i transporta posječene drvne mase, finansijskoekonomsku analizu realizacije projekta i kartu unutrašnjeg prostornog uređenja odjeljenja, mjere zaštite izvorišta i vodotoka i drugih vrijednosti unutar šumskih ekosistema. Pored planova, projekat za izvođenje sadrži procjenu uticaja radova na okoliš u skladu sa članom 33. i 34. ovog Zakona i mjere zaštite na radu i protivpožarne zaštite. (3) Radovi predviđeni projektom treba da se izvrše u roku od dvije godine od dana njegovog donošenja. (4) Projekat za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva/masteri šumarstva sa položenim stručnim ispitom. Korisnik šuma određuje lice za izradu projekta. (5) Projekat za izvođenje donosi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. (6) Izuzev od stava 1. ovog člana projekat za izvođenje može se izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m³ po jednom odjelu. (7) Za privatne šume rade se projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sječu ako je godišnji obim sječa veći od 100 m³ po vlasniku . (8) Korisnik šuma određuje realizatora projekta, diplomiranog inžinjera šumarstva/ bačelora šumarstva sa položenim stručnim ispitom, koji je odgovoran za stručno izvođenje radova po projektu za izvođenje. (9) Projekat za izvođenje ima trajan karakter i čuva se u arhivi korisnika šuma i vlasnika privatnih šuma. (10) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su da vode registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u odgovarajuće evidencije. B. Privređivanje u šumarstvu Član 14. (Doznaka stabala za sječu) (1) Doznaka stabala za sječu vrši se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem površina obraslih drvećem. Obilježavanje površina za sječu može se vršiti samo u izdanačkim šumama predviđenim za direktnu konverziju u viši uzgojni oblik. (2) Doznaku stabala za sječu u državnim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/master šumarstva sa položenim stručnim ispitom koga odredi korisnik šuma. Izuzetno, doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama može vršiti bačelor šumarstva ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci koga odredi korisnik šuma. (3) Doznaka i sječa stabala ne može se vršiti u dijelovima šume za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, granice nisu utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene. (4) Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se na osnovu rješenja Uprave za šumarstvo. (5) Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu u privatnim šumama, može se odobriti samo vlasniku koji kao dokaz vlasništva podnese zemljišnoknjižni izvadak, kopiju katastarskog plana, saglasnost svih suvlasnika / suposjednika za izdavanje dozvole za sječu ovjerene kod notara, izjave vlasnika / posjednika susjednih parcela. U katastarskim općinama u kojim nisu uspostavljene zemljišne knjige, uz uvjerenje nadležnog suda o toj činjenici, umjesto zemljišno knjižnog izvadka, može se podnijeti izvadak iz posjedovnog lista. (6) Protiv rješenja iz stava 4. ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema istog. (7) Doznaku stabala ili obilježavanje površina za sječu u privatnim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/master šumarstva sa položenim stručnim ispitom kojeg rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. Izuzetno, doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama, može vršiti bačelor šumarstva ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci koga Broj 22 - Strana 1006 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. (8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način doznake stabala za sječu i obilježavanja površina za sječu. Član 15. (Sječa šuma) (1) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, donošenja projekta za izvođenje, uz obavještenje njegovog dostavljanja Upravi za šumarstvo. (2) Za potrebe lokalnog stanovništva za ogrijevnim drvetom izuzetno se može dozvoliti sječa šuma u vidu sanitarne sječe. Uvjeti i način ove vrste sječe biti će regulirani pravilnikom. (3)Šteta koja nastane prilikom sječe na šumskom zemljištu mora biti sanirana odmah nakon završetka izvlačenja šumskih drvnih sortimenata. (4) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove, ovim Zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona, nadležni šumarski inspektor će zabraniti izvođenje radova dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti. Član 16. (Biološka reprodukcija šuma) (1) Korisnik državnih šuma i vlasnik privatne šume dužni su izvršavati poslove biološke reprodukcije šuma u minimalnom obimu koji je predviđen šumsko privrednom osnovom. (2) Biološka reprodukcija šuma u smislu ovog zakona podrazumjeva: a) pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje, b) pošumljavanje i sjetva sjemenom šumskog zemljišta, c) popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura, d) proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, e) prorjeđivanje sastojina, f) sanaciju požarišta, g) prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, h) doznaku stabala za sječu, i) rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, j) zaštitu šuma, k) projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture. 3) Planirani obim biološke reprodukcije šuma u šumsko privrednim osnovama mora biti usklađen sa kantonalnim šumsko-razvojnim planom. Član 17. (Tehnički prijem radova) (1) Za izvedene radove po projektu za izvođenje vrši se tehnički prijem radova, a najkasnije u roku od 30 dana od dana okončanja radova. (2) Komisiju za tehnički prijem radova formira Uprava za šumarstvo po prijemu zahtjeva korisnika odnosno vlasnika šuma. Zahtjev za tehnički prijem radova podnosi se najkasnije u roku od pet dana od dana završetka radova. (3) Komisija za tehnički prijem radova sastoji se od tri člana u koju obavezno ulaze diplomirani inžinjer šumarstva/master šumarstva koji je izradio projekat za izvođenje radova i dva diplomirana inžinjera šumarstva/master šumarstva predstavnika Uprave za šumarstvo sa položenim stručnim ispitom. (4) Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu izvršeni u skladu sa projektom za izvođenje, korisnik šuma, odnosno vlasnik šuma, je dužan utvrđene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka komisija vrši ponovni pregled. (5) Tehnički prijem radova pošumljavanja (kolaudacija) vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvođenja. (6) O izvršenom tehničkom prijemu izvedenih radova, komisija sačinjava zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova po projektu za izvođenje. (7) Primjerak zapisnika komisije dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda i nadležnom šumarskom inspektoru. (8) Svi izvršeni radovi i nalaz komisije evidentiraju se u propisane knjige evidencije. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1007 Član 18. (Obavljanje radova u šumarstvu) (1) Radove u šumi mogu izvoditi ona fizička lica koja su obučena za izvođenje odgovarajućih poslova. (2) Pravna lica koja obavljaju poslove u šumama dužna su obezbijediti mjere zaštite na radu u skladu sa propisima iz zaštite na radu i protivpožarne zaštite i moraju sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih. (3) Ministar donosi pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu. Član 19. (Stručni šumarski ispit) (1) Za obavljanje stručnih poslova u šumarstvu polaže se stručni šumarski ispit. (2) Stručni šumarski ispit mogu polagati diplomirani inženjeri šumarstva sa VII stepenom VSS, masteri šumarstva i bačelori šumarstva koji su stekli ova zvanja po Bolonjskom procesu obrazovanja, sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci nakon stjecanja stručnog zvanja. (3) Polaganja stručnog šumarskog ispita oslobođeni su diplomirani inženjeri šumarstva, masteri šumarstva i bačelori šumarstva sa više od deset godina radnog iskustva u struci nakon sticanja stručnog zvanja kao i magistri i doktori šumarskih nauka. (4) Ministar donosi pravilnik o uslovima i načinu polaganja stručnog šumarskog ispita. Član 20. (Zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šuma) (1) Nisu dozvoljene čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma. (2) Čiste sječe mogu biti izvršene u posebnim slučajevima u pripremi šumsko uzgojnih zahvata s ciljem unapređenja šumskih sastojina u mjeri koja je planirana šumsko privrednom osnovom. (3) Čista sječa šuma može se primjeniti ako je neophodna zbog sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera uz odobrenje Uprave za šumarstvo. Član 21. (Pošumljavanje sječina i paljika) (1) Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja. (2) Ako se ne očekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa šumsko uzgojnim ciljem, pošumljavanje se vrši sadnjom ili sjetvom sjemena drveća koje odgovaraju staništu. U svrhu pošumljavanja koristi se samo materijal za reprodukciju potvrđenog porijekla. (3) Površine predviđene za pošumljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obilježene na terenu i ucrtane na karti odgovarajuće razmjere. Član 22. (Šumski materijal za reprodukciju) (1) Uprava za šumarstvo vodi registre objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i sadnog materijala šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja. C. Zaštita protiv biotičkih i nebiotičkih agensa Član 23. (Opšte preventivne mjere) (1) Opšte dugoročne preventivne mjere protiv biotičkih i nebiotičkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvažava prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unapređenju diverziteta šumskih ekosistema. (2) Principi i mjere kojima se obezbjeđuje trajnost gospodarenja šumama i održavanje i unapređenje diverziteta šumskih ekosistema određuju se u Kantonalnom šumsko-razvojnom planu, a detaljnije se razrađuju u šumsko privrednim osnovama. (3) Staništa od posebnog značaja posmatrana sa gledišta diverziteta šumskih ekosistema koja su određena u šumsko privrednim osnovama moraju biti očuvana. Član 24. (Sanitarne sječe, šumski red i druge preventivne mjere) (1) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma provode ili obezbjeđuju provođenje sanitarne Broj 22 - Strana 1008 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. sječe prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. U privatnim šumama Uprava za šumarstvo obezbjeđuje sanitarne sječe ukoliko vlasnici šuma ne mogu sami provesti sanitarnu sječu. (2) Mrtva i zaražena neposječena stabla, pojedinačna ili u malim grupama, ne moraju biti posječena u kontekstu sanitarne sječe ako se mogu smatrati obogaćenjem šumskog biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju sastojinama. Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sječu i nadležni šumarski inspektor će tražiti mišljenje od Uprave za šumarstvo ukoliko nije jasan stepen opasnosti. 3) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma obezbjeđuju izvođenje sljedećih mjera zaštite šuma: a) postavljanje, osmatranje i održavanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za potkornjake; b) sanaciju šumskih područja nakon elementarnih nepogoda i prenamnoženja štetočina; c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugih dijelova drveta četinara i brijesta koje predstavlja poseban rizik za razmnožavanje parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina kroz upotrebu kemijskih sredstava za tretiranje u skladu sa ovim zakonom; d) uspostavljanje i održavanje šumskog reda. (4) Pod šumskim redom iz stava 3. tačka d) ovog člana smatra se preduzimanje mjera za sprječavanje pojave požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oštećivanje stabala i podmlatka i zagađivanja voda prilikom sječe i izvoza drveta. (5) Uprava za šumarstvo: a) prikuplja sve podatke značajne za zaštitu šuma koje dostavljaju odgovorna lica iz stava 3. ovog člana; b) obezbjeđuje informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina i c) savjetuje o pitanjima koja se tiču integralne zaštite šuma. (6) Ministar naređuje dodatne mjere za zaštitu šume ako Uprava za šumarstvo ustanovi da je biološka ravnoteža poremećena do takvog stepena da nije moguća njena obnova sa mjerama propisanim u ovom članu ili ako postoji opasnost od drugog velikog oštećenja. 7) Rad u šumama mora biti izveden u odgovarajućoj sezoni, na način koji smanjuje pojavu šteta po šumski ekosistem. (8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja. Član 25. (Obnova šuma nakon nepogode) (1) U slučaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim uticajima, uključujući i šumske požare, korisnici šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo, pripremaju plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta. Plan sadrži opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove. (2) Ako troškovi za obnovu iz stava 1. ovog člana prelaze finansijski potencijal korisnika/ vlasnika šuma u kombinaciji sa dostupnim finansijskim sredstvima za šume iz Budžeta kantona kao i iz drugih dostupnih fondova, Vlada kantona će obezbijediti posebna sredstva kako bi se omogućila primjena plana. D. Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda Član 26. (Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Drvo, dijelove stabala i grane posječene u šumi i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.), nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se ne obilježi šumarskim čekićem (žigoše), obrojči, premjeri i evidentira. Zabranjeno je iste stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz. (2) Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje, evidentiranje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiče iz državne šume vrši korisnik šuma, a za drvo iz privatnih šuma i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.) Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. (3) Nedrvne šumske proizvode iz člana 37. ovog Zakona nije dozvoljeno stavljati u promet 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1009 bez odobrenja korisnika šuma ili vlasnika privatne šume. (4) Pod prometom drveta i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se prevoz prometnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje kao i primanje drveta u prerađivačke kapacitete u kojima se vrši prerada drveta. (5) Licu koje se zatekne u izvršenju radnji suprotno odredbama ovog člana ili koje izvrši sječu šume na uzurpiranom državnom i zemljištu na kome imovinsko pravni odnosi nisu riješeni i lice koje izvrši sječu bez prethodne doznake i prije žigosanja, obrojčavanja i snabdijevanja drveta sa otpremnim iskazom i koje stavi u promet nedrvne šumske proizvode u suprotnosti sa odredbama ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom i izreći će mu se zaštitna mjera oduzimanja drveta, odnosno nedrvnih šumskih proizvoda, kao i sredstava kojim je izvršena nezakonita radnja, a licu koje dozvoli vršenje radnji suprotno odredbama ovog člana izreći će se novčana kazna. (6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog člana vrše čuvari šuma, pripadnici policije i nadležni šumarski inspektori, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja vrše pripadnici policije u skladu sa važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi Uprava za šumarstvo. U slučaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom će prodati Uprava za šumarstvo, a financijska sredstva će se deponovati na poseban račun Budžeta kantona. (7) Lica iz stava 6. ovog člana imaju pravo legitimisati sva lica koja se kreću na području šume koju čuvaju, odnosno nad kojom vrše nadzor. (8) U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo četinara i brijesta ne može se sa korom stavljati u promet i uskladištavati. (9) Izuzetno od stava 8. ovog člana drvo četinara i brijesta može se sa korom stavljati u promet ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduže 21 dan. (10) Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra nadležnog za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša, donosi pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma sa teritorije kantona, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu, trgovini između trećih lica kao i prometu drvnih sortimenata iz uvoza. (11) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu po bilo kojem osnovu dužni su štetu nadoknaditi po odštetnom cjenovniku. Naknada se uplaćuje na poseban račun Budžeta kantona. (12) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu u privatnom vlasništvu po bilo kojem osnovu dužni su vlasniku šume i šumskog zemljišta nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku. (13) Ministar donosi odštetni cjenovnik iz stava 11. i 12. ovog člana. III. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA – ZAŠTIĆENE ŠUME A. Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom Član 27. (Opći principi) (1) Da bi se obezbijedila njihova zaštita ili poseban režim gospodarenja, određene šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom. Njima će se gospodariti na način koji će obezbijediti namjenu zbog koje su proglašene. (2) Procjena funkcija zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom Uprave za šumarstvo sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja, a koristi se za proglašenje iz stava 1. ovog člana. (3) Šume koje predstavljaju dio područja zaštićenog propisom donesenim u skladu sa drugim zakonima, koji također propisuje poseban režim gospodarenja za šume, smatraju se šumama Broj 22 - Strana 1010 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. s posebnom namjenom i za iste će se primjenjivati odredbe ovog zakona. (4) Način gospodarenja i obnove šuma unutar zaštićenog područja propisuje se programom za gospodarenje šumama koji se donosi na osnovu akta o njihovom proglašenju i sastavni je dio plana upravljanja zaštićenim područjem. Upravitelj zaštićenog područja donosi program gospodarenja šumama posebne namjene unutar zaštićenih područja koji izrađuje Uprava za šumarstvo, a može ga provoditi pravna osoba registrovana za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Troškove izrade programa i gospodarenja šumama s posebnim režimom gospodarenja unutar zaštićenog područja snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno odnosno pravno lice kojem je zaštićeno područje dodijeljeno na upravljanje. (6) Kontrolu provođenja programa gospodarenja šumama posebne namjene na područjima zaštićenim po osnovu propisa o zaštiti prirode i okoliša vrši Uprava za šumarstvo i šumarska inspekcija. (7) Propis kojim se šume proglašavaju zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom određuje režim gospodarenja takvim šumama i pravno lice koje je odgovorno za obezbjeđenje sredstava za pokriće troškova vezanih za posebni režim gospodarenja. (8) Vlasnik privatne šume i korisnik državne šume imaju pravo na naknadu za njeno ograničeno korištenje ili povećane troškove gospodarenja. Naknadu snosi lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno odnosno pravno lice kojem je zaštićeno područje dodjeljeno na upravljanje. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda. (9) Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i na terenu obilježiti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o proglašenju šume. Šume će biti predmet nadzora Uprave za šumarstvo i nadležnog šumarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je izvršilo proglašenje. Obilježavanje šuma vrši pravna osoba koja upravlja zaštićenim područjem. Troškove obilježavanja snosi pravno lice na čiji je zahtjev šuma proglašena zaštitnom, odnosno šumom sa posebnom namjenom. (10) Uprava za šumarstvo, vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom i podatke dostavlja Federalnom ministarstvu. (11) Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministra nadležnog za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša, donosi pravilnik kojim se propisuje način izrade, sadržaj i postupak odobrenja i revizije programa gospodarenja zaštitnim šumama i šumama posebne namjene. Član 28. (Zaštitne šume) (1) Zaštitne šume su: a) šume koje prvenstveno služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnih erozijama, bujicama, klizištima ili oštrim klimatskim uslovima koji ugrožavaju postojanje samih šuma; b) šume čiji je glavni zadatak zaštita naselja, privrednih i drugih objekata kao što su saobraćajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zaštita izvorišta i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi, odnosno koje služe protiv prirodnih nepogoda, katastrofa ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja. (2) Zaštitne šume iz stava 1. ovog člana proglašava Vlada kantona na prijedlog ministarstva ili predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljeni Šumarski elaborat Uprave za šumarstvo. Kada prijedlog podnosi ministarstvo potrebno je pribaviti i mišljenje jedinice lokalne samouprave. Kada prijedlog podnosi jedinica lokalne samouprave potrebno je pribaviti saglasnost ministarstva. (3) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave. Član 29. (Šume s posebnom namjenom) (1) Za šume sa posebnom namjenom smatraju se: a) šume ili njeni dijelovi koji imaju poseban kulturni, historijski, ekološki i prirodni značaj, nacionalni parkovi, park šume, prirodni i 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1011 lovni rezervati, šume od posebnog naučnog i obrazovnog značaja, šume i šumsko zemljište od značaja za zaštitu diverziteta i prirodnih staništa flore, faune i drugih organizama; b) šume od posebnog značaja za odbranu i potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine; c) šume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti; d) šume od značaja za snabdjevanje vodom i očuvanje njenog kvaliteta zaštićene na osnovu propisa o vodama; e) šume namjenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lječilišta. (2) Šume iz stava 1. tačka c) ovog člana proglašava Federalno ministarstvo u skladu sa odredbama važečeg Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja; (3) Šume iz stava 1. tačka a),b), d) i e) proglašava Vlada kantona na prijedlog ministarstva ili predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave; (4) Prije donošenja akata o proglašenju iz stava 1. tačka a), d) i e), potrebno je predhodno pribaviti Šumarski elaborat Uprave za šumarstvo. Kada prijedlog podnosi ministarstvo potrebno je pribaviti mišljenja jedinica lokalne samouprave. Kada prijedlog podnosi jedinica lokalne samouprave potrebno je predhodno pribaviti saglasnost ministarstva; (5) Primjerak akta o proglašenju iz stava 1. tačka a), b), d) i e) obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave; Član 30. (Zahtjev za izdavanje mišljenja) Zahtjev za izdavanje mišljenja iz čl. 28. st. 2. i 29. stav 4. ovog Zakona, odnosno proglašenje šuma sa posebnim režimom gospodarenja koji podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice obavezno sadrži sljedeće: a) cilj i razloge zbog kojih se predlaže proglašenje šuma sa posebnim režimom gospodarenja; b) općinu, naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška i broj katastarske parcele, kao i naziv šumsko gospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka; c) digitaliziranu kartu razmjere 1:10.000 (za manja područja razmjera 1:5.000), sa ucrtanim parcelama za koju se traži proglašenje zaštitne šume odnosno šume sa posebnom namjenom; d) stručni šumarski elaborat sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja zaštite; e) procjenu okolišnog uticaja za šume iz člana 29. stav 1. tačka a); f) predložena ograničenja u gospodarenju; g) predložene naknade ukoliko one dođu u obzir; h) mišljenje jedinice lokalne samouprave i i) odgovarajuće administrativne mjere uključujući javne obavijesti i rasprave. B. Šume na kršu i pošumljavanje Član 31. (Šume na kršu) (1) Šume na kršu bitno smanjene produktivnosti i šumska zemljišta na kršu, zbog svojih specifičnosti klasifikuju se kao područja sa posebnim režimom gospodarenja, te imaju finansijsku podršku Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu:kantona) i jedinice lokalne samouprave. (2) Šume i šumska zemljišta na kršu klasifikuju se kao područja velike opasnosti od šumskih požara. (3) Gospodarenje šumama na kršu vrši se u skladu sa Šumarskim programom, Šumskorazvojnim planom, Šumsko privrednom osnovom, Godišnjim planovima realizacije šumsko privredne osnove ili na osnovu Godišnjih planova gospodarenja. Član 32. (Pošumljavanje krša i goleti) (1) Pošumljavanje krša i goleti vrši se prema Planu za pošumljavanje koji naročito sadrži sljedeće: a) površine koje će se pošumljavati, naziv šumsko privrednog područja, gospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka; b) analizu prirodnih karakteristika staništa, naročito u smislu tla i klimatskih uslova; c) izbor vrsta drveća, posebne karakteristike sadnica i opis razloga za njihov izbor; Broj 22 - Strana 1012 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. d) gustoću, način i tehniku sadnje; e) troškove sadnje i troškove održavanja pošumljenog područja za period od najmanje pet godina; f) procjenu funkcija koje će tek zasađene šume obavljati u tim predjelima; g) mjere zaštite od požara. (2) Za monokulture četinara koje zauzimaju više od pet hektara zemljišta obavezna je procjena okolišnog uticaja. IV. O ČUVANJE I ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA A. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta Član 33. (Zaštita šuma od požara) (1) U šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume nije dozvoljeno loženje otvorene vatre. Svako loženje otvorene vatre van udaljenosti od 150 m mora biti prijavljeno Kantonalnoj upravi civilne zaštite odnosno službi civilne zaštite i zaštite od požara jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji šuma i šumsko zemljište nalazi. (2) Izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom je zabranjena na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šume. (3) Izuzev od stava 1. ovog člana, vatra u šumama i na šumskom zemljištu može se ložiti samo na mjestima određenim i obilježenim od strane Uprave za šumarstvo uz pridržavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti. (4) U šumama i na šumskim zemljištima namjenjenim za izletišta, u dane praznika i druge neradne dane, Uprava za šumarstvo je dužna obezbijediti dežurnu čuvarsku službu. (5) Uprava za šumarstvo klasifikuje šume i šumsko zemljište po stepenu opasnosti od šumskih požara. Područja u kojima opasnost od šumskog požara predstavlja ozbiljnu prijetnju ekološkoj ravnoteži ili bezbjednosti ljudi i stvari, klasifikuju se kao područja velike opasnosti. Područja gdje opasnost od požara nije stalna ili ciklična ali predstavlja značajnu prijetnju šumskim ekosistemima klasifikuju se kao područja srednje opasnosti. (6) Korisnici šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo, jedinicama lokalne samouprave i nadležnim organom civilne zaštite, izrađuju planove za zaštitu šuma od požara. Korisnici šuma obavezni su provoditi ove planove i redovno izvještavati Upravu za šumarstvo o izvršavanju mjera za zaštitu od požara. (7) Korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su da redovno obavještavaju Upravu za šumarstvo i općinski organ nadležan za poslove civilne zaštite o svim požarima u šumama i na šumskom zemljištu. Radi poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, učincima i prevenciji Uprava za šumarstvo vodi jedinstven informacioni sistem i registar o šumskim požarima za teritorij kantona. (8) Uprava za šumarstvo objavljuje karte teritorija prema stepenu opasnosti od šumskih požara. (9) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj planova za zaštitu od požara, način prikupljanja podataka, vođenje registra šumskih požara, uslove korištenja podataka i izgled obrasca na kojem se izvještava o šumskim požarima. Član 34. (Hemijska sredstva i odlaganje otpada) (1) Upotreba hemijskih sredstava nije dozvoljena u šumi i na šumskom zemljištu. (2) Izuzev od stava 1. ovog člana, hemijska sredstva čija upotreba je dozvoljena od strane nadležnog organa, pod uslovom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljači i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskih požara. (3) Ministarstvo uz prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša izdaje dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava 2. ovog člana u kojoj se propisuje način upotrebe. Vremenski rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je pet dana od pribavljanja prethodne saglasnosti. (4) Nije dozvoljeno odlagati otpad, smeće ili zagađujuće tvari u šumi ili na šumskom zemljištu. (5) Korisnik državnih šuma obavezan je ukloniti otpad i smeće iz državnih šuma, a 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1013 vlasnik privatne šume obavezan je ukloniti otpad i smeće iz šume u njegovom vlasništvu. Korisnik šuma ima pravo na naknadu za nastale troškove uklanjanja otpada i smeća od fizičkog ili pravnog lica koji su otpad, smeće ili zagađujuće tvari deponovali u državnoj šumi. Član 35. (Pašarenje) (1) Paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljem tekstu: pašarenje) u šumama nije dozvoljeno. (2) Izuzev od stava 1. ovog člana korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti pašarenje na površinama koje su određene u šumsko privrednoj osnovi. Pašarenje se može dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom čuvara stoke. (3) Pristup stoke na pašu i pojila kroz šume dozvoljen je samo putem kojeg odredi korisnik šuma i vlasnik privatne šume. (4) Pašarenje u šumama neće se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet, odnosno flora, fauna i gljive zaštićene prema propisima o zaštiti prirode. (5) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi pod kojim se vrši pašarenje. Član 36. (Praćenje zdravstvenog stanja šuma) (1) Uprava za šumarstvo, šumarska inspekcija i korisnici šuma prate zdravstveno stanja šuma i obim šteta u šumama, te o tome izvještavaju nadležno ministarstvo, jedinice lokalne samouprave i javnost. (2) Ministar donosi pravilnik kojim se određuje način praćenja zdravstvenog stanja šuma. B. Nedrvni šumski proizvodi Član 37. (Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma mogu uzgajati i iskorištavati nedrvne šumske proizvode iz člana 4. tačka 28. alineje b), c), d), e), f), g) i j) ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje u obimu i na mjestima koja su određena šumsko privrednom osnovom. (2) U šumi i na šumskom zemljištu zabranjeno je iskorištavanje humusa, gline, treseta, zemlje, pijeska, šljunka i kamena sa površine zemlje kao i skidanje kore sa drveća i bušenje stabala, uklanjanje iz šume grana i drugih ostataka drveta od sječe kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za poboljšanje plodnosti tla. (3) Izuzev od stava 2. ovog člana korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma mogu za svoje potrebe iskorištavati šumske proizvode iz stava 2. ovog člana ukoliko je to predviđeno šumsko privrednom osnovom. (4) Korisnik šuma može za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na lokalitetima predviđenim šumsko privrednom osnovom i godišnjim planovima realizacije šumsko privredne osnove u svrhu izgradnje i održavanja šumskih puteva. (5) Ako korisnik šuma planira koristiti mineralne sirovine u komercijalne svrhe dužan je postupiti u skadu sa odredbama važećeg Zakona o rudarstvu i odredbama člana 59. ovog Zakona. (6) Korisnik šuma dužan je do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu Upravi za šumarstvo dostaviti podatke o vrsti i količini nedrvnih šumskih proizvoda prikupljenih na području kojim gospodari, a Uprava za šumarstvo je dužna u roku od deset dana ove podatke prosljediti Federalnoj upravi. (7) Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda neće se dozvoliti ako bi se time ugrozio diverzitet šumskih ekosistema, odnosno flora, fauna i gljive zaštićene prema propisima o zaštiti prirode. (8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda. Član 38. (Divljač u šumi) (1) Vrste divljači i njihovo brojno stanje u šumama moraju obezbjediti biološku ravnotežu i ne smiju ugroziti druge članove ekosistema ili spriječiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja šumama. Unošenje pojedinih vrsta divljači u šume i na šumska zemljišta mora obezbjediti njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na staništu. (2) Korisnik lovišta dužan je pričinjene štete i oštećenja koja je prouzrokovala divljač u šumi nadoknaditi korisniku šuma i vlasniku privatnih Broj 22 - Strana 1014 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. šuma u skladu sa odredbama važećeg Zakona o lovstvu. C. Zaštita ugroženih vrsta Član 39. (Ugrožene vrste) (1) Nije dozvoljena sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje sljedećih vrsta drveća i grmlja: Pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.), zanovijeti (Petteria ramentacea (Sieber) Presl), božikovina (Ilex aquifolium L.), lovorolisni likovac (Daphne laureola L.), meka veprina (Ruscus hippoglosum L.), maljavi planinski sleč (Rhododendron hirsutum L.), žuta košćela (Celtis tournefortii Lamk.), Vebijev badem (Prunus webii (Spach.) Vierh.), hrvatska sibireja (Sibiraea altaiensis var. croatica (Degen) Beck.), Turinška mukinja ( Sorbus x thuringiaca (Nyman) Schonach), obični negnjil ( Laburnum anagyroides Medik.), Blagajev likovac (Daphne blagayana Freyer), širokolisna mukinja (Sorbus latifolia Pers.), Šnajderov hrast (Quercus schnedieri Vierh.), makedonski hrast (Quercus trojana Webb.) i sremza (Prunus padus L.). (2) Izuzetno, ukoliko su potrebne uzgojne i sanitarne sječe drveća i grmlja iz stava 1. ovog člana, zahtjev za odobravanje sječe podnosi se Upravi za šumarstvo, koja nakon uviđaja na terenu izdaje rješenje i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva i nadležnoj šumarskoj inspekciji. Sječa se može odobriti samo ako su stabla vrsta iz stava 1. ovog člana suha ili toliko oštećena da im predstoji neposredno sušenje ili predstavljaju leglo zaraze od biljnih bolesti i štetočina, kao i radi sprovođenja mjera njege, obnove i zaštite genofonda ovih vrsta u zasadima i prirodnim šumama i drugim slučajevima u skladu sa propisom o zaštiti ugroženih vrsta. (3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. D. Saobraćaj u šumama Član 40. (Izgradnja i održavanje šumske infrastrukture) (1) Šumska infrastruktura služi prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume. (2) Planiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja se uz poštivanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uslova, šumskog tla, vegetacije, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu. (3) Pri planiranju i izgradnji šumske infrastrukture potrebno se prilagoditi prirodnom okolišu te uvažavati potrebe lokalne zajednice, kao i protupožarne, turističke i rekreativne potrebe. (4) Šumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na način da isključuje: a) ugrožavanje izvora vode; b) pojavu erozivnih procesa; c) sprječavanje toka površinskih i podzemnih voda; d) narušavanje ravnoteže nestabilnog tla i povećanje rizika od klizišta; e) uticaj na područja koja su važna za opstanak divljih životinja i biološku raznolikost; f) uticaj na prirodno i kulturno naslijeđe; g) ugrožavanje ostalih funkcija ili višenamjensku upotrebu šume. (5) Šumski put se može graditi nakon što se izradi glavni projekat i pribavi odobrenje za građenje od nadležnog organa. (6) Korisnik šuma, u skladu sa odredbama ovog zakona i šumsko privredne osnove, gradi, održava i nadgleda šumsku transportnu infrastrukturu i promet na istoj. (7) Korisnik šuma dostavlja podatke neophodne za uspostavljanje i vođenje katastra šumske infrastrukture Upravi za šumarstvo koja jedan primjerak iste dostavlja Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave. Član 41. (Saobraćaj u šumama) (1) Nije dozvoljeno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1015 policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika šuma i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva. (2) Vlasnik i korisnik šuma i šumskog zemljišta mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećem licu po dogovoru koji može uključivati određenu naknadu. Za organizovanje biciklističkih i moto trka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu korisnika/vlasnika. (3) Bicikli se mogu koristiti na šumskim putevima širim od dva metra. (4) Šteta na šumskim putevima učinjena od strane drugih korisnika mora biti nadoknađena vlasnicima šuma i korisniku šuma. Član 42. (Pristup šumama) (1) Sva lica imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumskim zemljištem u cilju rekreacije, ako nije drugačije određeno ovim ili nekim drugim federalnim zakonom. Sva lica koja ovako koriste šumu ili šumsko zemljište to rade na vlastitu odgovornost. Korisnici odnosno vlasnici šume nisu obavezni preduzeti posebne mjere predostrožnosti prema posjetiocima šuma niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili povrede koje pretrpe takva lica. (2) Bez odobrenja korisnika ili vlasnika privatne šume zabranjeno je: a) razapinjati šator ili postavljati logor u šumi; b) smještati pčelinjake; c) sakupljati nedrvne šumske proizvode u količini koja prelazi 1 kg; d) ulaziti u fizički i znakovima označena šumska područja i zatvorene šumske ceste; e) ulaziti u područja, šumske ceste ili izletišta gdje se vrši sječa; f) ulaziti u područja prirodne obnove, pošumljena područja i šumske rasadnike i ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za lov. (3) Postavljanje ograda unutar šume je dozvoljeno samo u mjeri koja je neophodna za odgovarajuće radove gospodarenja šumama, zaštite i uzgoja divljači, sprečavanja štete od divljači i ni u kom slučaju neće ozbiljno remetiti pristup šumama i šumskom zemljištu. V. UPRAVLJANJE ŠUMAMA, KATASTAR ŠUMA I EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUMA A. Upravljanje šumama Član 43. (Državne i privatne šume) (1) Šume i šumsko zemljište su u vlasništvu države (u daljem tekstu: državne šume) i u vlasništvu fizičkih i pravnih lica (u daljem tekstu: privatne šume). Član 44. (Upravljanje državnim šumama) (1) U ostvarivanju prava po osnovu vlasništva, nad šumom i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu na području Kantona, Kanton zastupa Ministarstvo. (2) Državnim šumama i šumskim zemljištima na području kantona upravlja Ministarstvo pod uslovima utvrđenim ovim Zakonom. Član 45. (Sticanje vlasništva) (1) Pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištima ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog. (2) Strana fizička i pravna lica ne mogu sticati pravo vlasništva na šumama i šumskim zemljištem, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Član 46. (Provođenje prava i obaveza kantona) (1) Ministarstvo provodi prava i obaveze iz oblasti šumarstva na području Kantona u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Ministarstvo jednom godišnje dostavlja izvještaj Vladi kantona o stanju šuma i šumskog zemljišta na području Kantona. Član 47. (Zabrana zauzimanja) (1) Zabranjeno je i kažnjivo svako neovlašteno zauzimanje državnih šuma i šumskog zemljišta. (2) Neovlašteno zauzetu državnu šumu i šumsko zemljište bespravni korisnik dužan je napustiti Broj 22 - Strana 1016 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. odmah po prijemu naloga šumarskog inspektora ili čuvara šuma. Član 48. (Promet šuma) (1) Zabranjen je promet državnih šuma i šumskih zemljišta. Svaki promet državnih šuma izvršen suprotno odredbama ovog Zakona je nezakonit i takav ugovor je ništavan. (2) Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana promet državnih šuma može se vršiti samo u svrhu arondacije i komasacije. (3) Državne šume ne mogu biti predmetom privatizacije. Član 49. (Utvrđivanje granica državnih šuma) (1) Granice državnih šuma moraju na terenu biti obilježene vidnim i trajnim znakovima. (2) Granice državnih šuma, koje nisu utvrđene, moraju se utvrditi u skladu sa materijalnim propisom kojim se uređuje oblast premjera i katastra nekretnina. (3) Utvrđene granice iz stava 2. ovog člana moraju se ucrtati na katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat općinskog organa nadležnog za geodetske poslove. (4) Poslove obilježavanja granica državnih šuma, čuvanja i održavanje graničnih znakova vrši Uprava za šumarstvo. (5) Ministar donosi pravilnik o načinu obilježavanja granica državnih šuma, kao i vrsti i postavljanju graničnih znakova. Član 50. (Upravljanje privatnim šumama) (1) Privatne šume, u smislu ovog zakona, su sve šume i šumsko zemljište za koje fizičko ili pravno lice dokumentima iz zemljišne knjige dokaže vlasništvo. (2) Privatnim šumama upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim Zakonom, podzakonskim propisima i odredbama šumsko privredne osnove. (3) Stručne poslove u privatnim šumama obavlja Uprava za šumarstvo, a može određene poslove prenijeti na kantonalno šumsko-privredno društvo. (4) Prenošenje poslova vrši se uz obostranu Saglasnost i regulira se međusobnim ugovorom. (5) Pod stručnim poslovima iz stava (3) ovog člana podrazumijevaju se doznaka, primanje i premjeravanje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova, stručni nadzor, stručni savjetodavni poslovi, čuvanje i zaštitu šuma. (6) Uprava za šumarstvo i pravna lica za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama dužni su voditi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 01. februara tekuće godine. Pravna lica za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama dužni su Upravi za šumarstvo dostaviti evidencije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. (7) Za privatne šume projekat za izvođenje izrađuje se u skladu sa odredbama člana 13. ovog Zakona i donosi ga Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama na koje su preneseni stručni poslovi. (8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način i oblik vođenja registra evidencija za privatne šume iz stava 6. ovog člana. B. Ekonomske funkcije šume Član 51. (Zaključivanje ugovora) (1) Na području Kantona posluje jedno šumsko-privredno društvo, ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa (u daljem tekstu: korisnik šuma). (2) Na prijedlog Vlade kantona, Skupština može donijeti Odluku o osnivanju više šumskoprivrednih društava. (3) Inicijativu za osnivanje više šumskoprivrednih društava može podnijeti predstavničko tijelo jedinice lokalne zajednice putem Ministarstva. (4) Odluka o osnivanju više šumskoprivrednih društava donijet će se na osnovu stručnog elaborata o ekonomskoj opravdanosti njihovog osnivanja, koga će izraditi ekspertna grupa imenovana Rješenjem Ministra i predhodno 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1017 pribavljenog mišljenja Uprave za šumarstvo i jedinica lokalne uprave. (5) Minimalna teritorija kojom može gospodariti jedno šumsko-privredno društvo je šumsko-privredno područje. (6) Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama korisniku šuma. (7) Prava, zadaci i odgovornosti iz stava 6. ovog člana koje ministarstvo ugovorom prenosi korisniku šuma pored ostalog sastoje se iz: a) realizacije šumsko privredne osnove putem godišnjih planova realizacije, izvršenje godišnjih planova gospodarenja ukoliko nije donešena šumsko privredna osnova i izrade i realizacije projekata za izvođenje; b) projektovanja, izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture; c) prometa šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda; d) izvršavanja programa i planova biološke reprodukcije šuma propisanih šumsko privrednom osnovom; e) provođenja mjera zaštite šuma u skladu sa ovim zakonom; f) proizvodnje i prometa šumskog sjemena, šumskog i hortikulturnog sadnog materijala; g) izvršavanja planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda; h) realizacije planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu; i) realizacije aktivnosti predviđenih kantonalnim šumsko-razvojnim planom i j) ostalih poslova, zadataka i odgovornosti u skladu sa ugovorom o prenosu poslova gospodarenja. (8) Vlada kantona donosi Uredbu o načinu prodaje šumskih drvnih sortimenata porijeklom iz državnih šuma na teritoriji kantona. (9) Korisnik šuma ne može prenositi na treća lica prava koja proističu po osnovu ugovora iz stava 6. i 7. ovog člana. Član 52. (Realizacija ugovornih obaveza) (1) Ministarstvo putem Uprave za šumarstvo prati realizaciju ugovorenih obaveza iz člana 51. stav 7. ovog Zakona i o tome izvještava Federalnu upravu, Federalno ministarstvo i jedinice lokalne samouprave. (2) Korisnici šuma dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim Šumarskim programom, kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom gospodarenja ukoliko nije donešena šumsko privredna osnova, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu i dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Ministar donosi pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija za državne šume iz stava 2. ovog člana. Član 53. (Naknada za korištenje šuma) (1) Visina naknade za korištenje državnih šuma iznosi 9 % od prihoda utvrđenog na osnovu ostvarene godišnje količine sječe šumskih drvnih sortimenata računajući cijenu drveta na panju u skladu sa cjenovnikom i ostvarenog prihoda od prodaje nedrvnih šumskih proizvoda iz člana 12. stav 4. ovog Zakona. (2) Korisnik šuma dužan je vršiti uplatu naknade za korištenje državnih šuma na način propisan odredbama člana 67. ovog Zakona. (3) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava 1. ovog člana vrši šumarska inspekcija i Porezna uprava. C. Katastar šuma Član 54. (Katastar šuma) (1) Korisnik šuma i pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama ukoliko je obavljanje stručnih poslova za privatne šume preneseno ugovorom na njega, dužni su Upravi za šumarstvo dostaviti katastar državnih i privatnih šuma najdalje do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu sa evidentiranim svim promjenama u toku godine. (2) Po jedan primjerak izrađenog katastra šuma za područje Kantona, Uprava za šumarstvo dostavlja Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave za pripadajuće područje. (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume. Broj 22 - Strana 1018 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. D. Odnosi kod korištenja šuma Član 55. (Prava trećih lica) (1) Prava trećih lica na državnoj šumi poštuju se ako su upisana u zemljišne knjige. (2) Prava trećih lica mogu prestati uz odgovarajuću novčanu naknadu, nakon zahtjeva vlasnika šume. (3) Zabranjeno je utvrđivati nova ili širiti postojeća prava trećih lica na državnoj šumu, osim ako je to u skladu sa odredbama ovog Zakona. Član 56. (Zaštita susjednih parcela) (1) Prilikom gospodarenja šumom, vlasnik ili korisnik šume treba voditi dužnu pažnju o susjednim parcelama. (2) Ako vlasnik ili korisnik šume, u procesu gospodarenja šumom, svojim aktivnostima vrši uticaj na susjedne parcele, obavezan je tražiti saglasnost vlasnika susjedne parcele prije nego započne tu aktivnost. Ako vlasnici susjednih parcela ne postignu sporazum, Uprava za šumarstvo odlučuje o tome da li se ta aktivnost može provesti i u kom obliku, a naknada za poduzetu aktivnost utvrđuje se sporazumno ili putem nadležnog suda. Član 57. (Korištenje parcela trećih lica) (1) Vlasnik, odnosno korisnik šume i šumskog zemljišta, dužan je da dozvoli privremeni prijevoz ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela na svom zemljištu ako to nije moguće izvršiti na drugi način ili ako bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji. (2) Korisnik prinudnog puta ili smještaja proizvoda dužan je da vlasniku odnosno korisniku zemljišta plati naknadu za to korištenje. Naknada za korištenje utvrđuje se sporazumno, u suprotnom putem nadležnog suda. (3) Ako je zbog izgradnje šumske transportne infrastrukture neophodno koristiti parcele trećih lica izvršit će se eksproprijacija takvih parcela u skladu sa važećim Zakonom o eksproprijaciji. Od drugih vlasnika šume i ostalih pravnih ili fizičkih lica koja imaju koristi od ovakve infrastrukture, može se zahtijevati da učestvuju u troškovima izgradnje i održavanja u skladu sa koristima koje će imati od toga. VI. PROMJENA NAMJENE I KORIŠTENJE ŠUMA U DRUGE SVRHE A. Promjena namjene šumskog zemljišta i gradnja u šumi Član 58. (Izdvajanje iz šumsko privrednog područja) (1) Vlada kantona može na prijedlog Ministarstva pojedine dijelove državnih šuma izdvojiti iz šumsko privrednog područja radi njihovog korištenja za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i policijskih struktura. (2) Vlada kantona na zahtjev Ministarstva ili predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, uz elaborat Uprave za šumarstvo, može dijelove šumskih zemljišta nepodesnih za pošumljavanje izdvojiti iz šumsko privrednog područja i prenijeti u vlasništvo općini na korištenje u druge svrhe koje daju veću trajnu korist. (3) Podnosilac zahtjeva dužan je uplatiti naknadu koja se određuje u skladu sa članom 59. stav 9. ovog Zakona. Naplaćena sredstva su namjenski prihod Budžeta kantona. (4) Visinu naknade iz stava 3. ovog člana procjenjuje stručna komisija koju imenuje Ministar. (5) Troškove postupka izdvajanja iz šumsko privrednog područja snosi podnosilac zahtjeva. (6) Kontrolu naplate iz stava 4. ovog člana vrši šumarska inspekcija. Član 59. (Krčenje šume) (1) Krčenje šuma odnosno promjena namjene šumskog zemljišta je zabranjeno. (2) Krčenje šume, može se dozvoliti samo ako se radi o izgradnji objekata planiranih važećim planom prostornog uređenja. (3) Ministarstvo uz prethodno mišljenje Uprave za šumarstvo i dokaza o izvršenoj uplati naknada iz stava 9. ovog člana donosi Rješenje kojim se dozvoljava krčenje šume iz stava 2. ovog člana. (4) Zahtjev za krčenje šuma odnosno prevođenje šumskog zemljišta drugoj namjeni 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1019 može podnijeti samo vlasnik, koncesionar i druga ovlaštena osoba u skladu sa odredbama ovog Zakona. (5) Zahtjev za krčenje šume podnosi se Ministarstvu i sadrži slijedeću dokumentaciju: a) izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja; b) izvadak iz zemljišnih knjiga i kopiju katastarskog plana; c) koncesijski ugovor ako se radi o koncesiji; d) okolišnu saglasnost u skladu sa propisima o zaštiti okoliša; e) saglasnost organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa; f) odgovarajući vodni akt za gradnju planiranog objekta izdat od nadležnog organa za vode. U katastarskim općinama u kojima nisu uspostavljene zemljišne knjige, uz uvjerenje nadležnog suda o toj činjenici, umjesto zemljišno knjižnog izvadka može se podnijeti izvadak iz posjedovnog lista. (6) Odredbe ovog Zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega, a koji se tiču zaštite šuma, primjenjuju se i za šume za koje je izdana dozvola za krčenje ako nisu iskrčene. (7) Ako se u roku od dvije godine od dana izdavanja Rješenja iz stava 3. ovog člana iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, korisnik iskrčenog zemljišta dužan je izvršiti njegovo pošumljavanje. (8) Dozvola za krčenje šume važi dvije godine od dana njenog donošenja. (9) Podnosilac zahtjeva za krčenje šume obavezan je prije započinjanja radova uplatiti naknadu čija vrijednost se određuje u visini troškova podizanja i održavanja novih šuma na površini koja ne može biti manja od površine kojoj se mijenja namjena dodajući tome tržišnu vrijednost drveta koja se dobije sječom. Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod Budžeta kantona i ista se može koristiti samo u svrhu podizanja novih šuma i kupovinu šuma u skladu sa odredbama ovog zakona. (10) Visinu naknade iz stava 9. ovog člana procjenjuje stručna komisija koju imenuje Ministar. (11) Troškove postupka izdavanja dozvole iz ovog člana snosi podnosilac zahtjeva. (12) Protiv Rješenja iz stava 3. ovog člana nije dopuštena žalba ali se pred nadležnim sudom može pokrenuti upravni spor. (13) Kontrolu uplate iz stava 9. ovog člana vrši šumarska inspekcija. Član 60. (Gradnja u šumi) (1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama u skladu sa važećom šumsko privrednom osnovom i lovno uzgojni i lovno tehnički objekti u skladu sa važećom lovno privrednom osnovom. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, gradnja objakata predviđenih važećim planom prostornog uređenja može se dozvoliti nakon pribavljanja dozvole za promjenu namjene zemljišta iz člana 59. ovog Zakona. B. Zakup Član 61. (Zakup šumskog zemljišta) (1) Davanje šuma i šumskog zemljišta u zakup je zabranjeno. (2) Izuzev od odredbi stava 1. ovog člana, Ministarstvo može pojedina šumska zemljišta ugovorom davati u zakup radi postavljanja objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o koncesiji, telekomunikacijskih objekata, uzgoja divljači i podizanja višegodišnjih nasada ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume, uz predhodno pribavljeno mišljenje Uprave za šumarstvo. (3) Šumsko zemljište koje se daje u zakup može se koristiti samo u skladu sa ugovorom o zakupu i ne može se davati u podzakup. (4) Prije sklapanja ugovora o zakupu šumskog zemljišta potrebno je pribaviti mišljenje kantonalnog javnog pravobranilaštva. (5) Naknada koja se ostvaruje po osnovu ugovora o zakupu iz stava 2. ovog člana uplaćuje kao namjenski prihod budžeta kantona, a kontrolu uplate vrši šumarska inspekcija. (6) Uslove, namjenu, cijenu i način davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup i zasnivanje prava služnosti propisuje Vlada kantona. Broj 22 - Strana 1020 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. C. Služnost Član 62. (Pravo služnosti na državnoj šumi i šumskom zemljištu) (1) Na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu može se uspostaviti pravo služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova i vodova koji omogućavaju prenos signala, kao i služnost puta u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciiji. (2) Ugovor kojim se uspostavlja služnost na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu zaključuje se između korisnika i ministarstva. (3) Naknada koja se ostvaruje po osnovu služnosti iz stava 1. ovog člana uplaćuje se kao namjenski prihod Budžeta kantona, a kontrolu uplate vrši šumarska inspekcija. (4) Jedinica lokalne samouprave je oslobođena plaćanja naknade iz stava 3. ovog člana za objekte komunalne i prometne infrastrukture čiji je ona investitor. VII. ŠUMARSKE INSTITUCIJE A. Kantonalna Uprava za šumarstvo Član 63. (Uprava za šumarstvo) (1) Uprava za šumarstvo je organ uprave u sastavu Ministarstva. (2) Uprava za šumarstvo formira svoje niže organizacione jedinice po općinama koje će obavljati poslove propisane ovim Zakonom. (3) Za direktora Uprave za šumarstvo može se imenovati samo diplomirani inženjer šumarstva ili master šumarstva koji je stekao ovo zvanje po Bolonjskom procesu obrazovanja, sa najmanje šest godina radnog iskustva u struci u skladu sa propisima koji regulišu istu materiju u državnoj službi. Član 64. (Poslovi Uprave za šumarstvo) (1) Uprava za šumarstvo obavlja slijedeće poslove: a) osigurava neposrednu zaštitu državnih i privatnih šuma putem čuvarske službe; b) vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na području Kantona i dostavlja ih Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave za pripadajuće područje; c) priprema kantonalni Šumarski program i dostavlja ga Ministarstvu; d) priprema kantonalni šumskorazvojni plan i dostavlja ga Ministarstvu; e) provodi proceduru izrade šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu i za privatne šume; f) prati realizaciju šumskoprivrednih osnova putem godišnjih planova realizacije ili godišnjih planova gospodarenja g) obavlja poslove dijagnozno prognozne službe i prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu upravu; h) prati izvršenje ugovornih obaveza koji se odnose na državne šume; i) prati realizaciju programa zaštite šuma; j) vrši obilježavanje i održavanje granica državnih šuma; k) obavještava i dostavlja podatke o šumskim požarima Federalnoj upravi; l) usaglašava šumskoprivredne osnove sa prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovnoprivrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja pojedinim mineralnim sirovinama; m) prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na području Kantona i podatke sa izvještajem o transparentnom načinu prodaje šumskih drvnih sortimenata i njihovim cijenama dostavlja Ministarstvu i Federalnoj upravi; n) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budžeta kantona; o) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma sa posebnom namjenom na način propisan ovim Zakonom i daje i druga mišljenja; p) predlaže Osnovni cjenovnik šumskih proizvoda koji služi kao osnovica za obračun naknade za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama, naknade za korištenje državnih šuma i služi kao početni cjenovnik za transparentan način prodaje šumskih drvnih proizvoda; 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1021 q) organizuje savjetovanja i pruža stručnu pomoć korisniku i vlasnicima privatnih šuma; r) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih cesta i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa koji se finansiraju iz Budžeta kantona, uz Saglasnost nadležnog organa za poslove vodoprivrede; s) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju; š) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovoga zakona i Zakona o sjemenu i sadnom materijalu. (2) Uprava za šumarstvo dužna je na zahtjev Federalne uprave dostaviti sve tražene podatke koji se odnose na šume i šumsko zemljište na području kantona. Član 65. (Čuvanje šuma) (1) Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva putem Uprava za šumarstvo dužno je obezbjediti neposrednu zaštitu šuma i šumskog zemljišta – čuvanje šuma od šumskih požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina, bespravnog prisvajanja i korištenja, bespravne sječe šuma kao i drugih protivzakonitih radnji, putem organizovane čuvarske službe (2) Čuvarska služba iz stava 1. ovog člana formira se unutar Uprave za šumarstvo po dređenim čuvarskim reonima. Čuvarsku službu obavljaju čuvari šuma. (3) Čuvari šume mogu biti lica koja su završila srednju šumarsku školu III ili IV stepen, koja ispunjavaju uslove za nošenje oružja i druge uslove za obavljanje javne službe. (4) Čuvari šuma su ovlaštene službene osobe. (5) Čuvari šuma službu obavljaju u uniformi, moraju biti naoružani i moraju posjedovati dokument – legitimaciju čuvara šuma kojim potvrđuju status čuvara šuma. Legitimaciju imaju i druga stručna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite šuma. (6) Dužnosti čuvara šuma su da: a) čuva šumu od šumskih požara na način kako je utvrđeno ovim zakonom i planovima zaštite šuma od požara; b) čuva državnu šumu i šumska zemljišta od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sječa, sprječava bespravnu izgradnju u šumi i na šumskim zemljištima; c) evidentira bespravno posječena stabla u propisane obrasce i obilježava ih; d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina i štete nanesene šumi od divljači; e) prati stanje divljači; f) prati održavanje šumskog reda; g) sprječava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i sakupljanje nedrvnih proizvoda i stavljanje istih u promet; h) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata; i) pregleda porijeklo drveta u pogonima za preradu drveta i na svim drugim mjestima gdje se drvo skladišti; j) pregleda sav transport na šumskim putevima; k) sprječava istresanje, deponovanje i odlaganje smeća i drugog otpada u šumu i uništavanje graničnih znakova; l) sačinjava zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima o izvršenoj radnji, izvršiocima i visini štete; m) legitimiše sva lica zatečena u vršenju prekršajnih radnji po ovom zakonu i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila takva djela, ako se ne može utvrditi identitet tih lica na drugi način; n) preduzima mjere da bi se sačuvali tragovi krivičnog djela, predmeti na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno krivično djelo i drugi dokazi o njima i o) obavještava neposrednog rukovodioca, policijsku upravu i nadležnu šumarsku inspekciju o svim zapaženim nepravilnostima. (7) Za sve bespravne aktivnosti u skladu sa svojim dužnostima iz stava 6. ovog člana, čuvar šuma obavezan je bez odlaganja sačiniti zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima radi podnošenja prekršajnog naloga, odnosno zahtjeva, putem Uprave za šumarstvo nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka ili pisane prijave nadležnom tužilaštvu za bespravnu aktivnost koja ima obilježje krivičnog djela. (8) Svako lice je dužno da na zahtjev čuvara šuma pokaže lične isprave kojim se utvrđuju njegov identitet i isprave za drvo i ostale šumske proizvode u prevozu ili uskladištene, kao i da na Broj 22 - Strana 1022 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. zahtjev čuvara šuma drvo ili nedrvne proizvode stavljene u promet u suprotnosti sa članom 26. ovog Zakona ostavi na licu mjesta ili preveze na određenu lokaciju radi skladištenja istih. (9) Ministar donosi pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma, izgledu uniforme i općim kriterijima za utvrđivanje čuvarskih reona. VIII. FINANSIRANJE Član 66. (Namjenska sredstva) 1.Radi ostvarivanja opšteg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama utvrđenih Šumarskim programom kantona, kantonalnim šumsko-razvojnim planovima i šumsko privrednim osnovama obezbjeđuju se finansijska sredstva za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni razvoj. 2. Sredstva iz stava 1. ovog člana obezbjeđuju se iz: a) naknada za izradu šumskoprivrednih osnova iz člana 10. stav 2. ovog Zakona; b) naknada za korištenje državnih šuma iz člana 53. stav 1. ovog Zakona; c) naknada za općekorisne funkcije šuma iz člana 68. ovog Zakona; d) naknada za izdvajanje iz šumsko privrednog područja iz člana 58. stav 3. ovog Zakona; e) naknada za krčenje šuma iz člana 59. stav 9. ovog Zakona; f) naknada za gradnju u šumi iz člana 60. stav 2. ovog Zakona; g) naknada za zakup šumskog zemljišta u skladu sa članom 61. stav 5. ovog Zakona; h) naknada za pravo služnosti na državnoj šumi i šumskom zemljištu iz člana 62. stav 3. Ovog Zakona; i) naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama iz člana 50. stav 5. i 7. Ovog Zakona; j) naknada za nanesenu štetu šumama i šumskom zamljištu u državnom vlasništvu iz člana 26. stav 11. ovog Zakona; k) naknada od prodaje robe iz člana 26. stav 6. ovog Zakona; l) ostalih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugih izvora. (3) Ministar po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministra financija donosi uputstvo o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni razvoj iz stava 2. ovog člana kao i izgled i sadržaj obrasca za obračun uplate naknade za općekorisne funkcije šuma. (4) Uplata prihoda iz stava 2. ovog člana vrši se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva financija o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije. Član 67. (Uplata naknade za korištenje državnih šuma) (1) Naknada za korištenje državnih šuma iz člana 53. ovog zakona određuje se i uplaćuje u sljedećim iznosima: a) 4 % na poseban račun Budžeta Kantona i b) 5 % na namjenski račun jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se ostvaruje prihod. (2) Naknada iz stava 1. ovog člana za tekuću godinu uplaćuje se tromjesečno, u roku od 30 dana po isteku tromjesečja. Član 68. (Naknada za općekorisne funkcije šuma) (1) Naknada za općekorisne funkcije šuma plaćaju sva pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti na teritoriji Kantona kao i djelovi pravnih lica čije je sjedište izvan Kantona, a obavljaju djelatnost na području Kantona, u visini 0,07 % njihovog ukupnog prihoda ostvarenog na području Kantona. (2) Naknada iz stava 1. ovog člana uplaćuje se na poseban račun Budžeta kantona. (3) Od obaveze plaćanja naknade iz stava 1. ovog člana izuzimaju se: korisnici državnih šuma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi sticanja dobiti. (4) Obaveza uplate naknade iz stava 1. ovog člana zastarjeva u roku od 5 godina od proteka godine u kojoj je obaveza nastala. (5) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava 1. ovog člana vrši Porezna uprava. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1023 (6) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava 1. ovog člana, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnosi kod nadležnog suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obaveze, po konačnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku. Član 69. (Korištenje namjenskih sredstava Kantona) (1) Iz namjenskih sredstava Budžeta kantona finansiraju se slijedeći poslovi: a) rad čuvarske službe; b) izrada Šumarskog programa; c) izrada i revizija kantonalnog šumskorazvojnog plana; d) izrada šumskoprivrednih osnova za privatne šume; e) nadzor nad prikupljanjem podataka i izradu šumskoprivrednih osnova; f) Utvrđivanje granica državnih šuma; g) biološka obnova šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumsko privrednom osnovom, Godišnjim planovima gospodarenja ili Godišnjim planovima realizacije šumsko privredne osnove; h) obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekta, požara i slično; i) unaprjeđenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala; j) organizovanje tehničkih specijalističkih kurseva; k) očuvanje i unaprjeđenje bioraznolikosti šumskih ekosistema; l) poslove gospodarenja šumama na području krša; m) druge namjene za unaprijeđenje šumarstva. (2) Uprava za šumarstvo priprema program podrški za šumarstvo na osnovu kriterija za dodjelu namjenskih sredstava Kantona i dostavlja ga Ministru na donošenje. Prilikom pripreme programa Uprava za šumarstvo će poštivati kantonalni šumskorazvojni plan i iznos sredstava utvrđenih Budžetom kantona u tekućoj godini za te namjene. (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta kantona. Član 70. (Korištenje namjenskih sredstava jedinica lokalne samouprave) (1) Sredstva iz člana 67. stav 1. tačka b) ovog Zakona koriste se za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave i ruralni razvoj. (2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi godišnji plan o utrošku namjenskih sredstava. Prije donošenja ovog plana sredstva se ne mogu trošiti. (3) Jedinice lokalne samouprave su dužne Ministarstvu dostaviti izvještaj o utrošku sredstava – naknada iz člana 67. stav (1) b), do kraja godine za sredstva doznačena u prethodnoj godini. IX. NADZOR NAD SPROVOĐENJEM OVOG ZAKONA Član 71. (Upravni nadzor) (1) Ministarstvo vrši nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji su ovim Zakonom stavljeni u nadležnost kantona, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovim Zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja. (2) U vršenju nadzora nad izvršavanjem poslova u vršenju javnih ovlaštenja, iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanju, vrši pregled akata i dokumentacije koju donose institucije i upravne organizacije u vršenju javnih ovlaštenja, daje instrukcije i smjernice za izvršavanje poslova i traži podatke i obavještenja o izvršavanju poslova u vršenju javnih ovlaštenja. Član 72. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor u provođenju ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši šumarska inspekcija i druge nadležne inspekcije. (2) Inspekcijski nadzor se vrši u skladu sa važećim Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH (u daljem tekstu: Zakon o inspekcijama). Broj 22 - Strana 1024 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. (3) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog Zakona neposredno obavljaju šumarski inspektori kao državni službenici sa posebnim ovlaštenjima. (u daljem tekstu: šumarska inspekcija). Član 73. (Uslovi za imenovanje šumarskog inspektora) Za kantonalnog šumarskog inspektora može se imenovati lice koje: a) ima visoku stručnu spremu šumarske struke, diplomirani inženjer šumarstva sa VII 1. stepenom VSS, odnosno master šumarstva koji je stekao ovo zvanje po Bolonjskom procesu obrazovanja; b) ima položen stručni upravni ispit za rad u organima uprave, odnosno položen ispit općeg znanja predviđen za državne službenike organa uprave u Federaciji ili javni ispit predviđen za državne službenike institucija Bosne i Hercegovine; c) ima položen stručni šumarski ispit; d) ima najmanje pet godina radnog staža u struci. Član 74. (Ovlaštenja kantonalnog šumarskog inspektora) (1) Pored ovlaštenja i dužnosti određenih Zakonom o inspekcijama, Kantonalni šumarski inspektor (u daljem tekstu: Šumarski inspektor) je ovlašten i dužan da: a) pregleda šumsko privredne osnove, godišnje planove realizacije osnove, šumsko razvojne planove i programe, pregleda izvedbene projekte, planove biološke obnove šuma i planove zaštite šuma, kontroliše njihovo izvršenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju; b) vrši kontrolu uplate naknade iz člana 10; 53.stav 1; 59.stav 13; 61. stav 5 i 62. Stav 3.; c) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sječu; d) pregleda sve radove koji se obavljaju u šumi, objekte, uređaje, pogone za preradu drveta, kao i sva mjesta gdje se drvo sječe, smješta, prerađuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet na području kantona; e) pregleda izvršenje svih radova koji su predviđeni projektima za izvođenje; f) pregleda kako se provodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina; g) pregleda planove zaštite šuma od požara i provođenje planiranih mjera i naredi otklanjanje nedostataka; h) pregleda provođenje mjera na zaštiti šuma i šumskih zemljišta od protivpravnog prisvajanja i korištenja i bespravne izgradnje objekata; i) vrši nadzor nad provođenjem i drugih mjera za zaštitu šuma i propisnog uspostavljanja i održavanja šumskog reda i vršenja neposrednog čuvanja šuma; j) sarađuje sa Upravom za šumarstvo, inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i organima policije. (2) U obavljanju inspekcijskih poslova šumarski inspektor, pored nadležnosti utvrđenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obavezu da: a) privremeno obustavi sječu i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog Zakona, drugih propisa iz oblasti šumarstva i odobrenim planskim dokumentima za gospodarenje šumama, do konačne odluke nadležnog organa; b) kontroliše i zaustavlja prevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prevoz šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda na šumskim, lokalnim, regionalnim i magistralnim putevima; c) privremeno oduzima bespravno posječeno drvo i drvo nezakonito stavljeno u promet i nedrvne šumske proizvode; d) naredi obustavu bespravne izgradnje na šumskom zemljištu i dovođenje zemljišta u prvobitno stanje; e) naredi napuštanje bespravno zauzetog državnog šumskog zemljišta; f) naredi provođenje mjera zaštite od požara; g) naredi provođenje mjera zaštite na radu; h) naredi obilježavanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom vidljivim znakovima; i) zabrani upotrebu nedozvoljenih hemijskih sredstava. (3) U obavljanju inspekcijskih poslova iz stava 1. ovog člana šumarski inspektor, pored nadležnosti utvrđenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obavezu privremeno zabraniti rad pravnom licu do konačne odluke nadležnog organa ako: a) obavlja radove u šumi u suprotnosti sa odredbama šumsko privredne osnove, godišnjeg plana gospodarenja, godišnjeg plana 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1025 realizacije šumsko privredne osnove, šumsko razvojnog plana i programa, izvedbenog projekta, planova biološke obnove šuma i planova zaštite šuma; b) obavlja i druge radove u šumi u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. (4) U hitnim slučajevima u kojima bi mogla nastupiti šteta po opšti interes, šumarski inspektor je ovlašten da na licu mjesta rješenjem naredi obustavu rada i provođenje mjera za sprječavanje šteta. (5) Šumarski inspektor dužan je uvijek kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježje prekršaja propisanog ovim zakonom podnijeti prekršajni nalog ili zahtjev nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka. (6) Šumarski inspektor dužan je uvijek kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježje krivičnog djela čija su obilježja propisana važećim Krivičnim zakonom podnijeti pisanu prijavu nadležnom tužilaštvu. (7) Šumarski inspektor preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima. (8) Kantonalni šumarski inspektori su, pored navedenog, dužni da na propisan način dostavljaju izvještaje i potrebne podatke federalnom šumarskom inspektoratu. Član 75. (Plan i program rada šumarske inspekcije) (1) Šumarska inspekcija u skladu sa odredbama člana 27. Zakona o inspekcijama donosi Godišnji program rada i mjesečni plan rada obavljanja inspekcijskih nadzora. (2) Pri izradi godišnjeg programa i mjesečnog plana, kantonalna šumarska inspekcija dužna je tražiti mišljenje Ministarstva. (3) Glavni kantonalni inspektor podnosi mjesečne i godišnji izvještaj Ministarstvu vezano za izvršeni inspekcijski nadzor i preduzetim mjerama iz oblasti šumarstva. (4) Kantonalna šumarskim inspekcijama jednom godišnje na osnovu svojih nalaza i prikupljenih podataka sastavlja cjelovit izvještaj o stanju šuma i stanju u oblasti šumarstva. Ovako pripremljen izvještaj dostavlja se Ministarstvu i o istom informiše javnost. Član 76. (Provođenje inspekcijskog nadzora) (1) Šumarski inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora o utvrđenim činjenicama sačinjava zapisnik. (2) Ako šumarski inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora ustanovi da ovaj Zakon i podzakonski propis donesen na osnovu njega nisu primjenjeni ili da su nepravilno primjenjeni postupiće u skladu sa odredbama važećeg Zakona o upravnom postupku, Zakona o inspekcijama ili drugog Zakona koji propisuju izricanje odgovarajuće upravne mjere i odrediti rok za njeno izvršenje. (3) Protiv Rješenja šumarskog inspektora može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema Rješenja. (4) Žalba na Rješenje šumarskog inspektora ne odlaže izvršenje Rješenja osim u hitnim slučajevima ako bi izvršenjem rješenja bili ugroženi životi i zdravlje ljudi odnosno ako bi nastupila znatna materijalna šteta. (5) Rješenje po žalbi iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod kantonalnog suda. Član 77. (Iskaznica šumarskog inspektora) (1) Šumarski inspektori imaju službenu iskaznicu kojom dokazuju svoje svojstvo, identitet i ovlaštenja predviđena zakonom. (2) Federalni ministar pravde propisuje oblik i sadržaj iskaznice, a iskaznicu inspektoru izdaje rukovodilac organa uprave u čijoj je nadležnosti pojedina inspekcija. X. KAZNENE ODREDBE Član 78. (1) Novčanom kaznom od 8.000 do 10.000 KM kaznit će se korisnik šuma ili drugo pravno lice ako: 1. gospodari šumama bez odobrenog godišnjeg plana gospodarenja ili godišnjeg plana realizacije šumsko privredne osnove i projekta za izvođenje (član 9. stav 3; član 10. stav 3. ili član 12. Stav 3.); Broj 22 - Strana 1026 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. 2. prekorači ukupan obim sječa u visokim šumama sa prirodnom obnovom predviđen na godišnjem nivou a u skladu sa šumsko privrednom osnovom (član 9. stav 4.); 3. izradi projekat za izvođenje suprotno odredbama člana 13. stav 2. i 4; 4. ne izradi i ne donese projekat za izvođenje i ne odredi lice za realizaciju projekta (član 13. st.5.i 8.); 5. vrši sječu šume suprotno odredbama člana 15. stav 1.; 6. ne obavlja poslove biološke obnove šuma (član 16.).; 7. ne izradi planove zaštite šuma od požara (član 33. stav 6.); 8. u šumi vrši upotrebu hemijskih sredstava suprotno odredbama člana 34. st. 1. i 3.; 9. vrši ili dozvoli iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno odredbama člana 37. st.1. i 3.; 10. izgradi šumski put suprotno odredbama člana 40. stav 5.; 11. ako vrši prodaju šumskih drvnih sortimenata suprotno odredbama člana 51. stav 8.; 12. ako prenese na treća lica prava koja proističu po osnovu ugovora (član 51. stav 9.) 13. izvrši radnje suprotne odredbama člana 59. 14. Izvrši radnje suprotne odredbama člana 58; 60; 61; i 62; (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 79. (1) Novčanom kaznom od 6.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako: 1. vrši doznaku i sječu stabala u dijelovima šume za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rješeni i granice utvrđene i na terenu vidno i na propisan način obilježene (član 14. stav 3.) 2. angažuje zaposlenike suprotno odredbama člana 18. stav 1.; 3. vrši čistu sječu ili pustošenje šuma (član 20. stav 1.); 4. ne izvrši sanitarne sječe i radnje iz člana 24. st. 1. i 3.; 5. ne vodi propisanu evidenciju i stavlja u promet šumske drvne sortimente u suprotnosti sa pravilnikom iz člana 26. stav 10.; 6. loži ili dozvoli loženje vatre suprotno odredbama člana 33. stav 1.; 7. odlaže otpad, smeće i zagađujuće tvari u šumi (član 34. stav 4.); 8. ne prati zdravstveno stanje šuma (član 36. stav 1.); 9. vrši ili dozvoli uzgoj divljači u šumi suprotno odredbama člana 38. stav 1.; 10. izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odredbama člana 40. stav 3.; 11. vrši promet šuma i šumskog zemljišta suprotno odredbama člana 48. stav 1.; 12. ne izvrši obavezu iz člana 53. 13. ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 74. stav 4.); 14. ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ovog Zakona (član. 88.) (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM odgovorno lice u pravnom licu. Član 80. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 6.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šume ili drugo pravno lice ako: 1. ne dostavi godišnji plan realizacije (član 12. stav 2.); 2. u roku od dvije godine ne izvrši radove predviđene projektom za izvođenje i ne vodi registar projekata (član 13. st. 3. i 10.); 3. ne izvrši tehnički prijem radova i ostale obaveze u skladu sa odredbama člana 17.; 4. ne obezbijedi mjere zaštite u skladu sa odredbama člana 18. stav 2.; 5. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine i ne ucrta na karti i obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu (član 21. st. 1. i 3.); 6. ne izradi plan u skladu sa članom 25. stav 1.; 7. pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom (član 26. stav 1.); 8. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (član 26. stav 3.); 9. koje vrši nezakonite radnje navedene u odredbama člana 26. stav 5.; 10. u periodu vegetacije od 01. aprila do 01. novembra, drvo četinara i brijesta uskladištava i stavlja u promet suprotno članu 26. st. 8. i 9; 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1027 11. ne gospodari zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno aktu o proglašenju i programom gospodarenja i ne obilježi zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom vidljivim znakovima (član 27. st. 4. i 9.); 12. Ne izvrši obaveze iz člana 59. stav 9; 61. stav 5. i 62. stav 3.; 13. vrši ili dozvoli pašu, žirenje, brst, kresanje lisnika, ne odredi i ne obilježi puteve za progon stoke (član 35. st. 1. i 3.); 14. vrši ili dozvoli sječu ugroženih vrsta suprotno odredbama člana 39. st. 1. i 2.; 15. odobri korištenje šumskih puteva suprotno odredbama člana 41. stav 2.; 16. počini ili dozvoli neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskog zemljišta (član 47.); 17. ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom gospodarenja ili godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove i projektima za izvođenje i ne evidentira ih u predviđenom roku (član 52. stav 2.); 18. u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje(član 59. stav 7); (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u visini od 500 do 1.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 81. Novčanom kaznom u iznosu od 200 – 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako: 1. vrši šumsko - uzgojne radove i sječu šume suprotno odredbama člana 13. stav 7.; 2. vrši sječu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (član 14. stav 4.); 3. vrši sječu šume suprotno odredbama člana 15. stav 1.; 4. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine i ne obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu (član 21. st. 1. i 3.); 5. ne izvrši sanitarnu sječu i ne uspostavi i održava šumski red (član 24. st. 1. i 3. tačka d.); 6. otprema iz šume ili stavlja u promet drvo bez žigosanja i otpremnog iskaza (član 26. Stav 1.); 7. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (član 26. stav 3.); 8. vrši sječu bez doznake i na uzurpiranoj državnoj šumi (član 26. stav 5.); 9. ne gospodari zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno aktu o proglašenju i programom gospodarenja (član 27. st. 1., 4); 10. loži vatru suprotno odredbama člana 33. stav 1.; 11. u šumi odlaže smeće i zagađujuće tvari (član 34. st. 1 i 4.); 12. pušta stoku na pašu, žirenje i na pojila bez nadzora čuvara stoke i mimo utvrđenih puteva (član 35. st. 2. i 3.); 13. vrši ili dozvoli sječu ugroženih vrsta suprotno odredbama člana 39. st.1. i 2.; 14. se kreće motornim vozilima u šumi i na šumskim zemljištima suprotno odredbama člana 41.; 15. u šumama vrši radnje suprotno odredbama člana 42. stav 2.; 16. počini neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskoga zemljišta (član 47.) 17. nanosi štetu susjednim parcelama (član 56. stav 1.); 18. izvrši krčenje šume odnosno promjenu namjene šumskog zemljišta bez prethodno pribavljene dozvole (član 59. stav 3.); 19. vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno odredbama člana 60.; 20. na zahtjev čuvara šuma ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode (član 65. Stav 8.); 21. ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 74. stav 4.) XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 82. (1) Ostvarivanju prava po osnovu vlasništva, nad šumom i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu na području Kantona, danom stupanja na snagu ovog Zakona preuzima Ministarstvo. (2) Danom stupanja na snagu ovog Zakona državnim šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu na području Kantona upravlja Ministarstvo i Uprava za šumarstvo pod uslovima utvrđenim ovim Zakonom. (3) Ugovor o prenosu poslova gospodarenja šumama u državnom vlasništvu koji je zaključen na osnovu Zakona o šumama (“Sl.novine F Broj 22 - Strana 1028 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. BiH”, broj: 20/02, 29/03 i 37/04) između ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona ostaje na snazi do isteka ugovorenog roka, nakon čega će se zaključiti novi ugovor. Član 83. Vlada kantona će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti izvedbeni dio Šumarskog programa iz člana 6. stav 4. ovog Zakona. Član 84. Vlada kantona će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti kantonalni Šumsko-razvojni plan iz člana 7. stav 5. ovog Zakona. Član 85. Vlada kantona će u roku od dvije godine donijeti Odluku o formiranju šumsko privrednih područja i reviziju njihovih granica iz člana 8. stav 8. ovog Zakona. Član 86. Vlada kantona će u roku četiri mjeseca donijeti Uredbu o načinu prodaje šumskih drvnih sortimenata u državnim šumama iz člana 51. stav 8. ovog Zakona. Član 87. (1) Ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti slijedeće podzakonske akte: 1. Pravilnik kojim se propisuje način izrade, sadržaj i postupak odobrenja i revizije šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume iz člana 11. stav 3. ovog Zakona; 2. Pravilnik kojim se propisuje način doznake stabala za sječu i obilježavanje površina za sječu iz člana 14. stav 8. ovog Zakona; 3. Pravilnik kojim se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu iz člana 18. stav 3. ovog Zakona; 4. Pravilnik o uslovima i načinu polaganja stručnog ispita iz člana 19. stav 4. ovog Zakona; 5. Pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način provođenja iz člana 24. stav 8. ovog Zakona; 6. Odštetni cjenovnik iz člana 26. stav 13. ovog Zakona; 7. Pravilnik kojim se propisuje sadržaj planova za zaštitu od požara, način prikupljanja podataka, vođenje registra šumskih požara, uslove korištenja podataka i izgled obrasca na kojem se izvještava o šumskim požarima iz člana 33. stav 9. ovog Zakona; 8. Pravilnik kojim se propisuju uslovi pod kojima se vrši pašarenje iz člana 35. stav 5. ovog Zakona; 9. Pravilnik kojim se određuje način pračenja zdravstvenog stanja šuma iz člana 36. stav 2. ovog Zakona; 10. Pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda iz člana 37. stav 8. ovog Zakona; 11. Pravilnik o načinu obilježavanja granica državnih šuma, kao i vrsti i postavljanju graničnih znakova iz člana 49. stav 5. ovog Zakona; 12. Pravilnik kojim se propisuje način i oblik vođenja registra evidencija za privatne šume iz člana 50. stav 10. ovog Zakona; 13. Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija za državne šume iz člana 52. stav 3. ovog Zakona; 14. Pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume iz člana 54. stav 3. ovog Zakona; 15. Pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma, izgledu uniforme i općim kriterijima za utvrđivanje čuvarskih rejona iz člana 65. stav 9. ovog Zakona; 16. Pravilnik kojim se utvrđuje postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta kantona iz člana 69. stav 3. ovog Zakona; (2) Ministar će po predhodno pribavljenom mišljenju ministra nadležnog za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo koje potiće iz državnih i privatnih šuma na teritoriju kantona, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu, trgovini između trećih 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1029 lica kao i prometu drvnih sortimenata iz uvoza iz člana 26. stav 10. ovog Zakona; (3) Ministar će po predhodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministra nadležnog za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik kojim se propisuje način izrade, sadržaj i postupak odobrenja i revizije programa gospodarenja zaštitnim šumama i šumama posebne namjene iz člana 27. stav 11. ovog Zakona; (4) Ministar će po predhodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministra finansija, u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Uputstvo o načinu obračuna, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu šuma kao i izgled i sadržaj obrasca za obračun uplate naknada za općekorisne funkcije šuma iz člana 66. stav 3. ovog Zakona. Član 88. Korisnik (korisnici) državnih šuma dužan je (dužni su) u vremenskom periodu od šest mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog Zakona. Član 89. (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena svih propisa iz oblasti šumarstva koja su u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. (2) Postupci koji su započeti do dana prestanka primjene Uredbe o šumama (“Službene novine F BiH”, broj: 83/09, 26/10, 33/10, 38/10 i 60/11), ( u daljem tekstu Uredba ) rješavat će se u skladu sa odredbama te Uredbe. (3) Postupci započeti od dana prestanka primjene Uredbe rješavat će se u skladu sa odredbama ovog Zakona. Član 90. (1) Obaveza korisnika šuma iz člana 67. ovog Zakona za period od stavljanja van snage Uredbe do stupanja na snagu ovog Zakona izvršavat će se po odredbama Uredbe. (2) Pravna lica, obveznici plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma iz člana 68. ovog Zakona svoje obaveze za period od stavljanja van snage Uredbe do stupanja na snagu ovog Zakona izvršavat će po odredbama Uredbe. Član 91. Ovaj Zakon primjenjivat će se na prostoru Kantona dok se ne postigne trajan dogovor o raspodjeli zajedničkih nadležnosti između Federalnih i kantonalnih vlasti. Član 92. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u “Službenom glasniku Unskosanskog kantona”. Broj 01-02-1-386/12 18. jula 2012. godine B i h a ć Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Admir Hadžipašić, dipl. pravnik 628. Na osnovu člana 1. poglavlja IV i člana 11. b) poglavlja V, odjeljka A Ustava Unskosanskog kantona – Prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” br. 1/04 i 11/04) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona, na 26. sjednici održanoj 18.07. 2012. godine, donosi ZAKON O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I – OPĆE ODREDBE Član 1. (Sadržaj zakona) (1) Ovim zakonom propisuju se način i uslovi za ostvarivanje prava na pravnu pomoć, subjekti za pružanje besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, uvjeti i način za ostvarivanje, organ nadležan za pružanje besplatne pravne pomoći u Unsko-sanskom kantonu, (u daljem tekstu: Kanton) finansiranje i kontrola kvaliteta pružanja besplatne pravne pomoći, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona. Član 2. (Minimum prava) (1) Prava utvrđena ovim Zakonom predstavljaju minimum prava koja se drugim zakonima i propisima ne mogu umanjivati.
Zakon o rudarstvu ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 10/12 09.07.2012 rudarstvo Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 619 чланом 35. оспореног Закона прописана је обавеза кантонима да у року од 90 дана од дана доношења оспореног Закона донесу своје одговарајуће прописе. Очигледно је да из свега наведеног произилази недвосмислен закључак да је федерална власт имала уставни основ за доношење оспореног Закона, на начин да је у односу на кантоне прописала само принципијелни оквир у складу са процјеном законодавца да постоји потреба да се ова област уреди на уједначен начин за све полицијске службенике Федерације Босне и Херцеговине и кантона. Уставни суд Федерације је на основу наведеног утврдио да одредба члана 1. оспореног Закона у дијелу који гласи: “те примјена овог закона у кантонима“, те оспореним чл. 31. до 35. нису у нескладу са Уставом Федерације Босне и Херцеговине. Ову пресуду Уставни суд Федерације донио је једногласно у саставу : мр Ката Сењак, предсједница Суда, Сеад Бахтијаревић, Домин Малбашић, Александра Мартиновић и мр Фарис Вехабовић, судије Суда. Број: У–36/11 17.4.2012. године Предсједница С а р а ј е в о Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине мр Ката Сењак, c.p. SKUPŠTINA 241. Na osnovu člana 37. stav 1. tačka f) Ustava Zeničko-dobojskog kantona i člana 122. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 26/10), Skupština Zeničko-dobojskog kantona na 25. sjednici održanoj 27.06.2012. godine, d o n o s i ZAKON O RUDARSTVU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA DIO PRVI – PREDMET Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom uređuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, način i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zaštita, izvođenje rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje mineralnim sirovinama na teritoriji Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). (2) Rudno blago je dobro od općeg interesa, pod posebnom je zaštitom. Član 2. (Značenje izraza) Izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju slijedeće značenje: a) „Mineralne sirovine“ su neobnovljiva prirodna bogatstva koja je moguće neposredno ili posredno privredno koristiti. b) „Upravljanje mineralnim sirovinama“ obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju mineralnih sirovina, što uključuje dodjelu koncesije za eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina. c) „Rudnik“ je ograničeni zemljišni prostor gdje se vrši eksploatacija mineralnih sirovina, uključujući opremu, mašine, zgrade, građevinsku infrastrukturu, deponije, odlagališta, skladišta i druge objekte koji su potrebni za izvođenje rudarskih radova. d) „Rudnik u pravnom smislu“ je privredno društvo čija je osnovna djelatnost eksploatacija mineralnih sirovina. e) „Rudarski objekat“ je objekat u eksploatacionom prostoru koji je namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvođenju drugih rudarskih radova, koji nisu direktno vezani za istraživanje i korištenje mineralnih sirovina. f) „Rudarska infrastruktura“ su objekti rudnika koji su potrebni od početka radova do završetka radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektro uređaji i objekti, objekti vodosnabdjevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.). g) „Prostor za otkopavanje“ je prostor na površini i/ ili ispod zemlje, sastoji se od zemljišta za pristup i zemljišta određenog za eksploataciju mineralnih sirovina, označen graničnim linijama između određenih geografskih koordinata povezanih na geodetsku mrežu. h) „Plan - karta rudničkog prostora“ je katastarska karta u propisanom mjerilu, sa označenim granicama i brojevima parcela, koji na početku eksploatacije ne smije biti stariji od šest mjeseci i koji se mora najmanje jednom godišnje dopunjavati. i) „Eksploatacija“ je vađenje mineralne sirovine iz ležišta, njena prerada, oplemenjivanje. j) „Vađenje“ obuhvata sve potrebne radnje da se dođe do mineralne sirovine u ležištu - otvaranje, pripremu za otkopavanje i dopremu na obogaćivanje i/ili skladištenje. k) „Prerada mineralnih sirovina“ je odabiranje, sorBroj 10 - Strana 620 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. tiranje, odrobljenje, mljevenje i sušenje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od prateće jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata. l) „Oplemenjivanje mineralnih sirovina“ obuhvata sve termičke i hemijske postupke kojima se poboljšava kvalitet mineralnih sirovina. m) „Otkopavanje“ uključuje sve potrebne radnje da se mineralne sirovine otkopaju i transportuju na obogaćivanje. n) „Skladištenje“ uključuje sve potrebne radnje za uskladištenje mineralnih sirovina u čvrstom i rasutom stanju. o) „Rekultivacija napuštenih i eksploatacionih prostora“ uključuje sve radnje koje je potrebno izvršiti na rudničkom prostoru u cilju završne sanacije i revitalizacije površina degradiranih rudarskim radovima, na način određen rudarskim projektom. p) „Eksploataciono polje“ je dio zemljine površine ograničeno pravim linijama, prirodnim ili vještačkim granicama koje se prostiru do određene dubine zemlje između vertikalnih ravni položenim kroz te granice, sa označenim tačkama i definisanim koordinatama. q) „Geološka sredina za skladištenje ugljovodonika“ je poseban oblik skladišta koji se izrađuje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu. r) „Geotermalni energetski izvor“ je izvor toplote uvjetovan zemljinom toplotom koja se odražava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena. s) „Sigurnosni stub“ je zaštitno područje u kome nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se zaštićuju podzemni i površinski objekti i dobra od opšteg interesa. t) „Metoda otkopavanja“ je niz tehničkih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima, u okviru konstrukcijski određenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilišta. u) „Jama“ je rudarski objekat sa podzemnim načinom eksploatacije. v) „Postrojenje“ je skup uređaja i instalacija, povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajednička funkcija služi istom zajedničkom cilju. w) „Otkopno polje ili revir“ je ograničeno područje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i izlaznim komunikacijskim putevima i putevima za vazdušnu struju sa specifičnim konstrukciono određenim elementima, koje se može podijeliti na blokove, etaže, horizonte i pojedinačna radilišta. x) „Otkopno radilište“ je dio otkopnog polja u kome se izvode radovi. Radilišta imaju svoj naziv. y) „Klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina“ je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klase i kategorije, prema osobinama, mogućnostima primjene, izdašnostima, stepenu istraženosti i ekonomske opravdanosti. z) „Rezerve mineralnih sirovina“ su količine mineralnih sirovina utvrđene u ležištu. aa) „Pojave mineralnih sirovina“ su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istražene ili izdašne, da bi se mogle ekonomično iskoristiti primjenom poznatih otkopnih metoda. bb) „Pristupno zemljište“ je zemljište preko kojeg je moguć pristup do prostora za eksploataciju. cc) „Pojava opasnosti“ je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova, koja ugrožava zdravlje i život ljudi, imovinu, opremu, objekte i okolinu. dd) „Jedinica mjere mineralne sirovine u čvrstom stanju“ je kubni metar mineralne sirovine u ležištu. ee) „Čvrsto stanje mineralne sirovine“ podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine u ležištu. ff) „Površinski kop“ je rudarski objekat sa površinskim načinom otkopavanja mineralnih sirovina. gg) „Izvođač“ je privredno društvo koje ima odobrenje nadležnog organa za izvođenje rudarskih radova ili pojedinih tehnoloških cjelina. hh) „Izvođač rudarskih i drugih radova“ je privredno društvo koje je upisano u sudski registar i koje je organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uslova tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uslova propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti. ii) „Rudno blago“ su sve mineralne sirovine iz člana 8. ovog zakona, koje se eksploatišu pod uslovima i na način propisan ovim zakonom. jj) „Rudničke vode“ su vode koje se nalaze na prostoru na kome se vrši ili je završena eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalištima iskopanog zemljanog materijala, jalovištima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela, uključujući površinske vodne tokove, podzemne vode, jezera, močvare i more. kk) „Revident“ je lice koje vrši kontrolu (reviziju) rudarske dokumentacije. Član 3. (Ravnopravnost spolova) Gramatička terminologija korištena u ovom zakonu podrazumijeva oba spola. Član 4. (Svrha Zakona) Svrha ovog zakona je upravljanje mineralnim sirovinama s ciljem: Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 621 a) postizanja optimalne i održive eksploatacije mineralnih sirovina; b) postizanja društvenog i privrednog razvoja; c) zaštite rudnog blaga na području Kantona; d) osiguranja učestvovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na rudna bogatstva; e) upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina koje će vršiti kantonalna vlast. Član 5. (Upravljanje mineralnim sirovinama) Upravljanje mineralnim sirovinama u nadležnosti Kantona podrazumijeva programiranje, planiranje i nadzor eksploatacije mineralnih sirovina uz obezbjeđenje njihovog optimalnog iskorištenja, u saglasnosti sa načelima sigurnosti rudarskih objekata i zaposlenih, jačanja brige o opasnostima kojima su izloženi rudarski objekti i zaposleni u njima, kao i o zaštiti okoline i prirodnih vrijednosti. Član 6. (Izuzetak od primjene Zakona) (1) Izuzetak od primjene ovog zakona odnosi se na djelatnosti vezane uz vršenje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: željezničkom prijevozu na prugama javnog saobraćaja, drumskom saobraćaju na javnim cestama, u pomorskom i riječnom prijevozu, zračnom prijevozu, cjevovodnom transportu od predajne stanice, odnosno od uvođenja u sabirni cjevovod ili od posljednje mjerne stanice za izlaz, ukoliko taj cjevovod služi za neposrednu i isključivu predaju trećim licima i drugim pogonima čija djelatnost nije eksploatacija i priprema mineralnih sirovina. (2) Upravljanje vodama vrši se prema posebnom zakonu. Član 7. (Rudarska djelatnost) Rudarskom djelatnošću, u smislu ovog zakona, smatra se: rudarski istražni radovi, eksploatacija mineralnih sirovina uključujući otvaranje, pripremanje, otkopavanje, transport, odlaganje, doprema, prerada, oplemenjivanje i uskladištenje mineralnih sirovina, izrada i revizija tehničke dokumentacije za tu djelatnost (izvještaji, studije, elaborati, planovi i projekti), kao i sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima. Član 8. (Mineralne sirovine) Mineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju se: a) nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko- građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo van vodenih tokova; b) sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i c) sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla, koje ne spadaju u nadležnost Federacije. Član 9. (Rudarski radovi) Rudarski radovi u smislu ovog zakona su: a) rudarski istražni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na površini i/ili ispod površine zemlje, u tekućim i stajaćim vodama, u primarnom nalazištu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovištima; b) priprema, otvaranje, eksploatacija, uređivanje zemljišta u vrijeme eksploatacije, crpljenje, obogaćivanje, uskladištavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora; c) ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu; d) sve vrste miniranja na površini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova; e) odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina; f) izrada jamskih karata i karata etaža na površinskim kopovima; g) izrada planova odvodnjavanja kod jamskih i površinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova zaštita od površinskih i podzemnih voda; h) izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugrađivanje osnovne podgrade; i) izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja; j) izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija, odlagališta, etažnih puteva, odvodnih kanala i građevinskih objekata rudarskim metodama rada na površini i/ili ispod zemlje, jamBroj 10 - Strana 622 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. skih iskopa kao i podgrađivanja u toku izvođenja rudarskih istražnih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i etažnih i drugih puteva u eksploatacionom polju; k) rekonstrukcija i održavanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina; l) zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima; m) sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i n) radovi montaže, demontaže i održavanja u rudarstvu. Član 10. (Rudarski objekti i postrojenja) Rudarskim objektima i postrojenjima u smislu ovog zakona su: a) objekti i postrojenja u sastavu rudnika koji su neposredno vezani uz tehnološki proces istražnih radova, eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na površini; b) industrijski kolosijeci, viseće žičare, putevi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u ležištu i od ležišta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagališta, ukoliko se prijevoz ne vrši javnim putevima, kao i skladišni prostori, radionice rudnika koje služe za remont i održavanje opreme u tehnološkom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika; c) hidrotehnički objekti i postrojenja za odvodnjavanje rudnika; d) električna mreža rudnika sa objektima, postrojenjima i uređajima koji su sa njom u neposrednoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mreža i uređaji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje. Član 11. (Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina) (1) Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stiče se na osnovu dozvole za eksploataciju, i na osnovu dozvola u skladu sa ovim zakonom. (2) Pravo iz stava (1) ovog člana može se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelilo. (3) Pravo eksploatacije mineralnih sirovina može steći domaće i strano pravno lice pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom. Člana 12. (Eksploataciono polje) (1) Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacionog polja. (2) Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istražnog prostora. (3) Oblik i veličina eksploatacionog polja utvrđuje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine, uvjeta racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smještaj rudarskih objekata infrastrukture. (4) Eksploataciono polje obuhvata površinski kop-jamu, transportne i pristupne puteve na etaže, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagališta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radionički prostor, uredski i sanitarni prostor. (5) Ležišta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na više eksploatacionih polja. Član 13. (Mineralne sirovine i jalovina iskopana prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova) (1) Kada pravna i fizička lica, u svojstvu investitora, na osnovu dokumentacije vezane za geološka istraživanja potrebna za izvođenje građevinskih i drugih radova kojima nije svrha eksploatacija, imaju saznanja o postojanju mineralnih sirovina, dužni su prije početka pripremnih radova, odnosno radova, tu činjenicu prijaviti Ministarstvu za privredu Zeničkodobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). (2) Pravna i fizička lica, koja prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova kojima nije svrha eksploatacija, otkriju mineralne sirovine, dužni su to odmah, a najkasnije u roku sedam dana, prijaviti Ministarstvu. (3) Pravna i fizička lica, koja iskorištavaju jalovinu, dužna su to odmah, a najkasnije u roku sedam dana, prijaviti Ministarstvu. (4) Ministar Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministar) će donijeti Pravilnik kojim će se propisati način raspolaganja količinama mineralnih sirovina i jalovine iskopanih prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 623 DRUGI DIO - UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA Član 14. (Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranje) Plan upravljanja mineralnim sirovinama je stručna podloga za izradu prostornih planova Federacije i Kantona. DIO TREĆI - IZVOĐENJE RUDARSKIH RADOVA Član 15. (Uvjeti za izvođenje radova) (1) Rudarsku djelatnost može obavljati privredno društvo upisano u registar društava, koje je Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Inspekcija) dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti. (2) Kada privredno društvo izvođenje radova povjerava drugom privrednom društvu tada je obavezno zaključiti odgovarajući ugovor sa izvođačem radova koji ispunjava propisane uvjete iz stava (1) ovog člana. (3) Izvođači radova dužni su postupati po odredbama ovog zakona i provedbenim propisima donesenim na osnovu njega i federalnog zakona. Član 16. (Način izvođenja rudarskih radova) Pri obavljanju rudarske djelatnosti privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora poštovati tehničke propise i normative u rudarstvu (u daljem tekstu: tehnički propisi), propise o zaštiti na radu, zaštiti okoliša, uvjete utvrđene u urbanističkoj saglasnosti i druge propise, osigurati lična zaštitna sredstva zaposlenicima i provoditi propise o zaštiti ljudi i imovine. Član 17. (Više izvođača rudarskih radova) (1) Kada u istom rudničkom prostoru radove izvode dva ili više izvođača rudarskih radova privredno društvo u kome se izvode radovi dužno je osigurati provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Zaposlenici izvođača rudarskih radova iz stava (1) ovog člana moraju biti upoznati sa propisima i mjerama zaštite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvođenja radova. (3) Obaveza privrednog društva iz stava (1) ovog člana ne oslobađa odgovornosti svakog pojedinačnog izvođača rudarskih radova za provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (4) Prije početka izvođenja rudarskih radova privredno društvo gdje se izvode rudarski radovi i izvođač rudarskih radova međusobne obaveze i odgovornosti u provođenju mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika regulirat će pisanim ugovorom. Član 18. (Tehnički propisi i obezbjeđenje zdravog i bezbjednog rada pri izvođenju rudarskih radova) (1) Za provođenje tehničkih mjera i mjera zaštite pri izvođenju rudarskih radova moraju se primjenjivati važeći propisi iz sljedećih oblasti za: a) radove na eksploataciji mineralnih sirovina na površini i/ili ispod zemlje; b) radove pri istraživanju mineralnih sirovina istražnim bušenjem; c) električna postrojenja i instalacije u rudnicima sa površinskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina; d) radove na površini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uz radove eksploatacije mineralnih sirovina; e) radove pri preradi mineralnih sirovina i f) skladištenje i trošenje sekundarnih ili trenutno otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istražne radove. (2) Dodatne posebnosti za izvođenje radova iz stava (1) ovog člana mogu se utvrditi opštim aktom izvođača rudarskih radova uz primjenu propisa iz stava (1) ovog člana, kao i drugih propisa koji se primjenjuju kod izvođenja rudarskih radova. (3) Ako se rudarskim radovima izrađuju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvođenja, pored propisa iz stava (1) ovog člana, moraju se primjenjivati tehnički i drugi propisi o građenju tih objekata. (4) Poslije izvršenih radova iskopa i osnovnog podgrađivanja iz stava (3) ovog člana vrši se tehnički pregled izvršenog iskopa, odnosno osnovnog podgrađivanja i o tome izdaje odgovarajuća saglasnost. (5) Saglasnost iz stava (4) ovog člana, za mineralne sirovine iz člana 8. ovog Zakona, izdaje Ministarstvo. Član 19. (Služba spašavanja, vatrogasna služba i služba prve pomoći) (1) Privredno društvo koje izvodi podzemne rudarske Broj 10 - Strana 624 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. radove u potencijalno požarnim i eksplozivno-opasnim objektima ili radilištima pri kojima mogu nastati otrovni gasovi, pare, prodori gasova, vode i mulja, mora organizirati službu spašavanja i snabdjeti je potrebnom opremom. (2) Više privrednih društava može organizirati zajedničku službu spašavanja. (3) Na površinskim kopovima mora se organizirati služba spašavanja u slučaju da nije moguće uspješno provoditi spašavanje sa postojećim službama. (4) Privredno društvo dužno je organizirati vatrogasnu službu i službu prve pomoći ili zaključiti ugovor sa odgovarajućim službama u mjestu gdje se nalazi privredno društvo. (5) Način organiziranja, minimum stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti službe spašavanja, vatrogasne službe i službe prve pomoći privredno društvo uređuje prema važećim federalnim propisima. Član 20. (Provođenje stručnih poslova u oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika na radu) (1) Privredno društvo, odnosno izvođači rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehničkih propisa i propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač podzemnih rudarskih radova mora obavezno organizovati službu zaštite na radu i obezbijediti da zadatke zdravstvene zaštite obavlja ovlaštene zdravstvena ustanova. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na površinskim kopovima zavisno od specifičnih uvjeta za eksploataciju dužan je organizirati službu zaštite na radu ili odrediti posebno lice za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu. (4) Zadatak službe zaštite na radu je: a) neposredna kontrola provođenja svih propisanih mjera zaštite na radu; b) vođenje evidencije o nesretnim slučajevima, profesionalnim oboljenjima, povredama na radu, i drugim iznenadnim pojavama koje ugrožavaju živote zaposlenika i opremu u privrednom društvu po mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama; c) proučavanje uzroka nesretnih slučajeva, profesionalnih oboljenja, povreda na radu, i drugih iznenadnih pojava koje ugrožavaju živote zaposlenih i opremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspješno otklanjanje tih uzroka; d) praćenje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganje mjera za unapređenje zdravstveno-higijenskih uvjeta pri radu; e) davanje prijedloga upravi privrednog društva za unapređenje zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika; f) davanje stručnih mišljenja da li su rudarski projekti izrađeni u skladu sa propisanim mjerama zaštite na radu i g) obavljanje i drugih poslova i ovlaštenja koja su joj data općim aktom privrednog društva. (5) Zadatke službe zaštite na radu obavlja potreban broj lica visoke stručne spreme odgovarajuće struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (6) Izuzetno, poslove neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu mogu obavljati i lica koja imaju višu ili srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i pet godina radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (7) Rukovodilac službe zaštite na radu kod podzemnog načina eksploatacije mineralnih sirovina, može biti lice sa visokom stručnom spremom rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomoći, koje ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami. (8) Rukovodilac službe zaštite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina može biti lice sa visokom stručnom spremom rudarskog, geološkog ili drugog odgovarajućeg smjera. (9) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora prije početka izvođenja radova izraditi uputstva koja će sadržavati način izvođenja radova i mjere zaštite koje se moraju provoditi pri izvođenju radova u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenika. Uputstva se moraju pravovremeno usklađivati sa nastalim promjenama uvjeta rada. Član 21. (Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti) (1) Svaki zaposlenik dužan je odmah obavijestiti nadređenog o svakoj pojavi opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i uređaje. (2) O svim pojavama opasnosti iz stava (1) ovog člana koje ugrožavaju ljudske živote i materijalna dobra, odgovorno lice privrednog društva dužno je odmah obavijestiti rudarsko-geološkog inspektora (u daljem tekstu: Inspektor). (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je odmah obavijestiti Ministarstvo, Inspektora i organ nadležan za unutrašnje poslove o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 625 povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesreći i o uzrocima nesreće u privrednom društvu. (4) U slučaju pojave opasnosti kada je ugrožena sigurnost zaposlenih, objekata i opreme pri izvođenju rudarskih radova, akciju spašavanja vodi odgovorno lice određeno općim aktom privrednog društva. (5) Ako Inspektor utvrdi da vođenje akcije spašavanja nije dovoljno stručno i efikasno, usmeno će odrediti odgovarajuću upravnu mjeru. (6) Privredno društvo dužno je u slučaju rudarske nesreće u drugom privrednom društvu pružiti odgovarajuću pomoć, kao i na poziv Inspektora, odnosno ugroženog privrednog društva. Član 22. (Rukovodeća lica u rudarstvu) (1) Poslove i zadatke stručnog rukovođenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vršenju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati zaposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stručne spreme i radnog iskustva i koji su položili stručni ispit. (2) Privredno društvo dužno je svojim općim aktom utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjeru stručne osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema odredbama ovog zakona, propisana stručna sprema i radno iskustvo. Član 23. (Glavno tehničko rukovođenje) (1) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 24. ovog zakona i koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu. (2) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 24. ovog zakona i koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami. (3) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom i površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 24. ovog zakona i koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami ili tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu. Član 24. (Tehničko rukovođenje) Poslove tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću može obavljati zaposlenik koji ima visoku stručnu spremu utvrđenu članom 29. ovog zakona i najmanje tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit. Član 25. (Rudarska mjerenja) Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na površinskim kopovima može obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednju stručnu spremu odgovarajuće struke, položen stručni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 26. (Nadzornik u rudarskim objektima) Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 27. (Poslovođa u rudarskim objektima) Poslove poslovođe u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajućem objektu. Član 28. (Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima) (1) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, višu ili srednju stručnu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i praktična znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju. (2) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i položen ispit iz poznavanja propisa, primjene i praktičkog rukovanja eksplozivnim sredstvima. (3) Ispit za samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima polaže se prema federalnim propisima. Broj 10 - Strana 626 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 29. (Stručna sprema) Pod školama i fakultetima odgovarajućeg smjera za obavljanje poslova iz članova od 22. do 28. ovog zakona podrazumijevaju se škole i fakulteti i to za poslove: a) samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima - položen ispit za kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke, rudarska tehnička škola odnosno rudarski fakultet; b) nadzora nad jamskim i površinskim eksploatacionim radovima - rudarska tehnička škola; c) nadzora u objektima oplemenjivanja i obogaćivanja mineralnih sirovina – rudarska tehnička škola, mašinska tehnička i tehnološka ili hemijska tehnička škola; d) nadzora nad elektropostrojenjima i radovima - elektrotehnička škola; e) nadzora nad mašinskim postrojenjima i radovimamašinska tehnička škola; f) nadzora nad građevinsko-montažnim i drugim specijalnim radovima - građevinska, tehnička odnosno druga odgovarajuća srednja škola; g) tehničkog rukovođenja rudarskim jamskim i površinskim radovima, masovnim miniranjem, službom zaštite, službom provjetravanja i službom spašavanja - rudarski fakultet ili fakultet sigurnosti i pomoći; h) tehničkog rukovođenja radovima prerade ili oplemenjivanja – rudarski fakultet, tehnološki fakultet, rudarsko-mašinski fakultet, mašinski fakultet i elektrotehnički fakultet i fakultet za metalurgiju i materijale- odsjek za nemetalne materijale; i) tehničkog rukovođenja elektroslužbom - elektrotehnički fakultet; j) tehničkog rukovođenja mašinskom službom - rudarsko- mašinski ili mašinski fakultet; k) tehničkog rukovođenja sistemom odvodnjavanja - rudarski, geološki ili mašinski fakultet; l) tehničkog rukovođenja građevinsko-montažnim i drugim specifičnim radovima - građevinski odnosno drugi odgovarajući fakultet; m) rudarska mjerenja - geodetska ili rudarska tehnička škola, odnosno geodetski ili rudarski fakultet; n) tehničkog rukovođenja službom rudarskih mjerenja – geodetski, odnosno rudarski fakultet, o) tehničkog rukovođenja geološkom službom na rudniku - geološki fakultet, p) tehničkog rukovođenja gliništa, objekata istraživanja i eksploatacije pijeska i šljunka, nemetaličnih mineralnih sirovina i površinskih kopova gdje se ne vrši miniranje – rudarska, geološka i nemetalnih materijala; q) neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu objekata istraživanja i eksploatacije gliništa, pijeska i šljunka, te površinskim kopovima gdje se ne vrši miniranje, a koji predstavljaju organizacijsku jedinicu izvođača mogu vršiti lica koja nadzor zaštite na radu obavljaju u fazi prerade mineralnog resursa. Član 30. (Radno iskustvo) Pod radnim iskustvom u smislu odredbi članova od 22. do 28. ovog zakona smatra se iskustvo na odgovarajućim poslovima u rudarstvu stečeno nakon sticanja stručne spreme koja je uvjet za rad na određenom radnom mjestu, odnosno iskustvo stečeno nakon položenog stručnog ispita u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 31. (Stručni ispit) Stručni ispit za tehničko rukovođenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja polažu kandidati koji imaju stručnu spremu propisanu ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja stručne spreme. Član 32. (Polaganje stručnog ispita) Stručni ispit iz člana 31. ovog zakona polaže se u Federalnom ministarstvu nadležnom za oblast rudarstva, pred federalnom komisijom, po federalnom programu i provedbenom propisu. Član 33. (Izvođenje i nadzor rudarskih radova) (1) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora obezbjediti izvođenje radova po tehničkoj dokumentaciji, tehničkim propisima i propisima o zaštiti života i zdravlja zaposlenika, a pri građenju drugih objekata i odredbe koje važe za građenje tih objekata. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i uređajima i instalacijama u svim smjenama od stručnih lica ili posredstvom uređaja za kontrolu i daljinsko upravljanje. Član 34. (Knjiga rudarskog nadzora) (1) Privredno društvo dužno je voditi knjigu rudarskog Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 627 nadzora u koju se unose naređenja nadležnog Inspektora izdata na licu mjesta pri vršenju nadzora u rudarskim objektima u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara. (2) U knjigu rudarskog nadzora unose se naređenja i direktora privrednog društva, lica odgovornog za glavno tehničko rukovođenje i rukovodioca službe zaštite na radu, koja se odnose na zaštitu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova. Član 35. (Dozvole) (1) Za izvođenje rudarskih radova iz člana 9. ovog zakona, koji se odnose neposredno na eksploataciju mineralnih sirovina u smislu ovog zakona potrebno je pribaviti sljedeće dozvole: a) dozvolu za eksploataciju; b) dozvolu za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije; c) dozvolu za izvođenje radova prema rudarskom projektu; d) dozvolu za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija - upotrebna dozvola; e) privremenu dozvola za izvođenje radova i f) konačnu dozvola za izvođenje radova. (2) O zahtjevu za izdavanje dozvola iz stava (1) ovog člana rješava Ministarstvo. (3) U postupku izdavanje dozvola iz stava (1) ovog člana primjenjuju se opći propisi o upravnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 36. (Zahtjev za izdavanje dozvole i sadržaj dozvole za eksploataciju) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) dokumentaciju o izvršenim istražnim radovima, ležištu mineralnih sirovina, utvrđenim količinama i kvalitetu mineralnih sirovina (Potvrda o revidovanim rezervama); c) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti na zemljište određeno za eksploataciju mineralnih sirovina; d) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudničkog prostora, sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom granica eksploatacionog polja, uz naznaku općine na čijem se području eksploataciono polje nalazi; e) podatke o tehničkoj opremljenosti privrednog društva ili izvođača rudarskih radova, kao i stručnoj osposobljenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina; f) okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost. (2) Dozvola za eksploataciju sadrži podatke o: a) vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije; b) načinu eksploatacije (podzemna, površinska i kombinovana); c) položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; d) roku u kojem se moraju izvršiti pripremni radovi uključujući i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za izvođenje radova na eksploataciji mineralne sirovine; e) roku važnosti dozvole; f) obavezi provođenja ugovora o koncesiji i g) obavezi sanacije i rekultivacije područja oštećenog eksploatacijom mineralnih sirovina. Član 37. (Ukidanje dozvole za eksploataciju) Ministarstvo će ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ako: a) privredno društvo kome je izdata dozvola ne počne sa eksploatacijom u roku navedenom u dozvoli; b) privredno društvo ne pribavi dozvolu za izvođenje radova prema rudarskom projektu u propisanom roku; c) rudarskim radovima se ugrožava život i zdravlje zaposlenika i drugih građana i imovine, a druge mjere utvrđene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi; d) ugrožava se okoliš i ne vrši rekultivacija prostora oštećenog rudarskim radovima prema odobrenom projektu, e) je raskinut ugovor o koncesiji, f) ako se privredno društvo ne pridržava odredbi iz dozvole za eksploataciju. Član 38. (Prestanak važenja dozvole za eksploataciju) Dozvola za eksploataciju prestaje važiti: a) prestankom rada privrednog društva; b) kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacionog polja; c) kada privredno društvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili d) istekom ugovora o koncesiji. Broj 10 - Strana 628 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 39. (Zahtjev za produženje dozvole za eksploataciju) Uz zahtjev za produženje dozvole privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) važeću dozvolu; c) potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine; d) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudničkog prostora sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru. Član 40. (Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije; c) urbanističku saglasnost; d) okolinsku dozvolu; e) obrazloženje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog društva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadrži podatke o: a) postojanju ugovora o koncesiji; b) vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa količinama preostalih rezervi; c) obavezi privrednog društva o trajnom čuvanju tehničke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralne sirovine; d) obavezi privrednog društva o provođenju mjera sigurnosti kojima će se trajno isključiti mogućnost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu; e) odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanje posljedica eksploatacije; f) obavezi privrednog društva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacionog područja u skladu sa projektom za predmetno eksploataciono polje; g) položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; h) ažurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i i) roku obustave. Član 41. (Dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu) (1) Dozvolom za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz članova 9. i 10. ovog zakona. (2) Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava (1) ovog člana privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt u dva primjerka; c) dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvođenje rudarskih radova; d) dozvolu za eksploataciju određene mineralne sirovine; e) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju (zemljišnoknjižni izvadak); f) okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost; g) izvještaj revidenta o reviziji projekta i h) vodnu saglasnost. (3) Dozvola za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema rudarskom projektu sadrži: a) naziv privrednog društva ili izvođača rudarskih radova kojem je izdata dozvola za izvođenje radova; b) naziv projekta prema kojem se odobrava izvođenje radova i gradnja objekta i postrojenja; c) konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka; d) nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta dužan čuvati kao akt od trajne vrijednosti; e) nazive bitnih dokumenata priloženih uz zahtjev za dozvolu i to: 1) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju; 2) urbanističku saglasnost i 3) revizioni izvještaj sa mišljenjem da se može izdati dozvola. (4) U postupku izdavanja dozvole za izvođenje radova, gradnju objekta i postrojenja nadležni organ uprave utvrđuje: a) gdje je projekt urađen; b) ko je rukovodio izradom projekta; c) gdje je izvršena revizija projekta i d) ko je revident. Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 629 Član 42. (Privremena dozvola za izvođenje rudarskih radova) (1) Za uvođenje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Ministarstvo može izdati privremenu dozvolu za izvođenje rudarskih radova u trajanju od najduže dvije godine. (2) Privremena dozvola izdaje se i u slučajevima kada je zbog uvođenja nove tehnologije i postrojenja predviđen probni rad. (3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavova (1) i (2) ovog člana privredno društvo mora priložiti sljedeće dokumente: a) revidovani rudarski projekt u dva primjerka i b) izvještaj revidenta o reviziji projekta. Član 43. (Konačna dozvola) (1) Konačnu dozvolu kojom se određuju zaštitne mjere kod upotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz člana 41. ovog zakona, privrednom društvu izdaje Ministarstvo poslije predočenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja. (2) Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja vrši se na osnovu federalnog propisa. Član 44. (Početak izvođenja rudarskih radova) (1) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz člana 35. stav (1) tačka c) ovog zakona mora, najkasnije 15 dana prije početka izvođenja rudarskih radova, Kantonalnoj inspekciji prijaviti početak izvođenja rudarskih radova i lica koja će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja rudarskim radovima, kao i lica koja će obavljati poslove tehničkog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti. (2) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora Kantonalnoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, ako prijavom početka radova nije određen rok trajanja i okončanja radova. Član 45. (Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija – Upotrebna dozvola) (1) Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog ili dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovu upotrebu. (2) Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja iz člana 35. stav (1) tačka d) ovog zakona na prijedlog komisije za tehnički pregled izdaje Ministarstvo. (3) Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je izgrađeni objekt i postrojenje izgrađeno prema odobrenom projektu, da li je usklađen sa propisima, mjerama i normativima zaštite na radu i obaveznim standardima, da li je tehnički ispravan i da li ugrožava okoliš, život i zdravlje zaposlenika i građana. (4) Tehnički pregled rudarskih objekata i postrojenja, izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog ili dopunskog rudarskog projekta, vrši Ministarstvo putem stručne komisije. (5) Stručna komisija sastavljena je od predstavnika Ministarstva i stručnih lica iz privrednih društava ili ustanova iz oblasti rudarstva koja ispunjavaju uvjete iz člana 67. ovog zakona. (6) U radu stručne komisije iz stava (5) ovog člana učestvuju i predstavnici organa koji je izdao urbanističku saglasnost i okolinsku dozvolu. (7) Radu komisije za tehnički pregled obavezno prisustvuje Inspektor. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. (9) Rudarski objekti i postrojenja izgrađeni na osnovu odobrenog glavnog ili dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najduže do šest mjeseci poslije izvršenog tehničkog pregleda od strane stručne komisije, koju je formiralo privredno društvo sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rješenjima datim u rudarskom projektu. O puštanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija privredno društvo pisano obavještava Ministarstvo. (10) Vršenje tehničkog pregleda pokreće se zahtjevom privrednog društva. (11) Uz zahtjev za tehnički pregled za dobijanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja privredno društvo prilaže: a) rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti; b) spisak objekata i opreme; c) spisak projekata prema kojima su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji uz navođenje broja dozvole pod kojim su odobreni; d) spisak kadrova; e) spisak isprava i šifre o izvršenim periodičnim pregledima oruđa za rad i uređaja, odnosno radnih i pomoćnih prostorija koji podliježu obaveznim periodičnim pregledima i f) vodnu dozvolu. Broj 10 - Strana 630 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. (12) Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadrži: a) naziv privrednog društva kojem se izdaje dozvola; b) naziv mjesta izgrađenog objekta i postrojenja; c) nazive objekata i postrojenja sa tehničkim karakteristikama; d) obaveze privrednog društva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta mora unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i čuvati svo vrijeme dok objekt traje; e) i konstataciju da su: 1) objekat i postrojenje izgrađeni u skladu sa odobrenim rudarskim projektom, 2) da je privredno društvo uvažilo uslove date u dozvoli za izvođenje radova i 3) da je privredno društvo uvažilo uslove navedene u urbanističkoj saglasnosti. (13) Način imenovanja članova komisije, obavljanje tehničkog pregleda, sadržaj zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu te naknadu za rad članova komisije uređuje se u skladu sa posebnim propisom donesenim na federalnom nivou. Član 46. (Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoliš) (1) Privredno društvo dužno je prema projektu sanacije i biološke rekultivacije zemljišta odobrenog od strane Ministarstva, u kontinuitetu vršiti sanaciju i rekultivaciju devastiranih površina nastalih uticajem rudarskih radova. (2) Privredno društvo, dužno je izvršiti konačnu sanaciju i rekultivaciju prostora kao i posljedica nastalih pri izvođenju rudarskih radova. (3) Prije obavljanja konačne sanacije, privredno društvo je dužno provesti mjere zaštite kako bi se isključile opasnosti za život i zdravlje ljudi i imovine i mogući uzročnici zagađenja okoline, odnosno štete na objektima i okolini. (4) O izvršenim radnjama iz stava (1), (2) i (3) ovog člana, privredno društvo je dužno obavijestiti Ministarstvo, kantonalnu rudarsko-geološku inspekciju i nadležnu inspekciju za zaštitu okoline. (5) Na osnovu obavještenja iz stava (4) ovog člana, Ministarstvo će izvršiti tehnički pregled kojim će se utvrditi da li je sanacija i rekultivacija okoline izvedena u saglasnosti sa projektom sanacije i biološke rekultivacije zemljišta i da li su provedene mjere iz stava (3) ovog člana, dovoljne, o čemu će izdati potvrdu privrednom društvu. (6) Ako provedene mjere iz stava (3) ovog člana nisu dovoljne Ministarstvo će narediti privrednom društvu u određenom roku da otkloni utvrđene nedostatke. (7) Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz člana 35. stav (1) tačka b) ovog Zakona, privredno društvo mora izvršiti konačnu sanaciju i rekultivaciju okoline i otkloniti posljedice koje su nastale pri izvođenju rudarskih radova, a na osnovu projekta sanacije i rekultivacije. (8) Ako privredno društvo ne postupi po nalogu iz stava (6) ovog člana Ministarstvo će provesti mjere sigurnosti na trošak privrednog društva. (9) U obavljanju tehničkog pregleda iz stava (5) ovog člana, učestvuju i predstavnici kantonalnih ministarstava nadležnih za prostorno uređenje i okoliš, poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. (10) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. Član 47. (Prestanak prava i obaveza) (1) Prava i obaveze iz dozvola iz člana 35. stav (1) ovog Zakona prestaju odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao i navedene dozvole. (2) Brisanje privrednog društva iz katastra eksploatacionih polja utvrđuje se aktom iz stava (1) ovog člana. (3) Rudarski planovi, mjeračke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon donošenja odluke o obustavi eksploatacije, moraju se deponovati u arhiv Kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u arhiv, privredno društvo mora dostaviti Ministarstvu. (4) Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola iz člana 35. stav (1) ovog Zakona prestaju odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao i navedene dozvole. Član 48. (Otklanjanje posljedica rudarskih radova) Privredno društvo pokriva sve troškove za otklanjanje šteta koje su nastale kao posljedica rudarskih radova. Član 49. (Katastar eksploatacionih polja) (1) Ministarstvo je dužno voditi katastar odobrenih eksploatacionih polja. (2) Ministarstvo je dužno pored katastra iz stava (1) ovog člana voditi Zbirku isprava i popis privrednih društava kojima su izdate dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina. Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 631 DIO ČETVRTI - MJERE ZAŠTITE NA RADU Član 50. (Obaveze u provođenju mjera) (1) Direktor privrednog društva je odgovoran za organizovanje službe zaštite na radu. (2) Za neposredno provođenje mjera zaštite na radu odgovorno je svako lice zaposleno u privrednom društvu, odnosno kod izvođača u okviru djelokruga svog rada u skladu sa pravilnikom o mjerama zaštite na radu. (3) Direktor privrednog društva dužan je povremeno, a najmanje dva puta godišnje razmatrati stanje zaštite na radu i rad službe zaštite na radu. (4) Privredno društvo dužno je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima, uređajima i instalacijama u svim smjenama. (5) Korištenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za upotrebu rudarskim projektom nije dopušteno. (6) Štrajk u objektima gdje se odvija tehnološki proces nije dopušten iz bezbjedonosnih razloga. Član 51. (Poduzimanje mjera za zaštitu života građana i osiguranje imovine) (1) Pri izvođenju rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je poduzeti mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja građana kao i osiguranje imovine prema važećim propisima. (2) Vlasnici i korisnici zemljišta i objekata na eksploatacionom polju, kao i ostali građani pri kretanju ili radu dužni su se pridržavati mjera zaštite koje je propisalo privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova. Član 52. (Upoznavanje sa propisima) (1) Svaki zaposlenik koji zasnuje radni odnos u privrednom društvu mora se prije raspoređivanja na poslove, odnosno zadatke upoznati sa poslom koji će obavljati, propisima i mjerama zaštite na radu i mjerama zaštite od požara, sa opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i provođenjem zaštite na radu u privrednom društvu. (2) Zaposlenik ima pravo zahtijevati od lica zaduženog za upoznavanje sa propisima da se što potpunije upozna sa opasnostima posla, pravima odnosno dužnostima u vezi sa zaštitom na radu i uvjetima rada. Član 53. (Uvođenje u posao) (1) Zaposlenik koji se prvi put raspoređuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u smjeni u kojoj je raspoređen uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora kojeg odredi ovlašteno odgovorno lice u privrednom društvu i u tom periodu zaposlenik ne može biti raspoređen na stalne poslove i zadatke. (2) Zaposlenik koji se raspoređuje na druge poslove i zadatke mora se prije otpočinjanja rada upoznati sa radom, propisima, mjerama zaštite i opasnostima koje mogu nastati na tim poslovima i zadacima. (3) Zaposlenik je dužan u toku rada stalno upotpunjavati i usavršavati svoja znanja iz oblasti zaštite na radu. (4) Uvođenje zaposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom privrednog društva. Član 54. (Poznavanje propisa iz oblasti zaštite na radu) (1) Privredno društvo, odnosno izvođač radova dužan je donijeti posebne programe za sticanje znanja iz oblasti zaštite na radu prema vrsti poslova i stručnosti zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je organizirati upoznavanje svih zaposlenika sa propisima i mjerama zaštite na radu, kao i mjerama provođenja plana odbrane i akcija spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem stručne komisije najmanje jedanput godišnje vršiti provjeru poznavanja propisa o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu, kao i plana odbrane i akcije spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehničkog osoblja, palioca mina, visokokvalifikovanih i kvalifikovanih zaposlenika čiji je rad neposredno vezan uz rudarske radove. Član 55. (Sankcije za nepoznavanje propisa) (1) Zaposlenici koji ne pokažu zadovoljavajuće poznavanje propisa o tehničkim mjerama i o mjerama zaštite na radu, a naročito o provođenju plana odbrane i akcije spašavanja ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim znanjima. (2) Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavajuće poznavanje propisa, poslodavac je dužan Broj 10 - Strana 632 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. zaposlenika rasporediti na druge odgovarajuće poslove, a ako takvih poslova nema riješit će njegov radno-pravni status na način propisan propisima koji regulišu radno pravne odnose. Član 56. (Privremeno udaljavanje zaposlenika sa posla) (1) Direktor privrednog društva i druga odgovorna lica za izvođenje radova određena pravilnikom o mjerama zaštite na radu, kao i zaposlenik službe zaštite na radu ili lice za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu imaju pravo privremeno udaljiti sa posla zaposlenika koji je izvršio povredu neke od propisanih mjera kojima se ugrožava lična i kolektivna sigurnost. (2) Pravilnikom o mjerama zaštite na radu privrednog društva odredit će se koje su to povrede mjera zaštite na radu zbog kojih se može postupiti po odredbi stava (1) ovog člana, te način na koji se zaposlenik udaljava, vrijeme na koje se udaljava i drugo. DIO PETI - PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA Član 57. (Privremena obustava) (1) Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog rudarskih ili privrednih razloga privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti Ministarstvu i Inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova. (2) Pojavu opasnosti po živote i zdravlje zaposlenika privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora odmah prijaviti Ministarstvu i Inspekciji. (3) Privremenu planiranu obustavu radova privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti Ministarstvu i Inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog početka radova. (4) Ako je obustava iz stava (3) ovog člana očekivana i traje duže od 30 dana, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je: a) izvršiti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte; b) sačiniti zapisnik sa obrazloženjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i c) pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprečavanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog otpočinjanja radova. (5) Za vrijeme privremene obustave izvođenja radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora osigurati redovno održavanje svih rudarskih prostorija i objekata, spriječiti nastajanje šteta i osigurati kretanje zaposlenih bez opasnosti po njihov život i zdravlje. (6) Prije puštanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i Inspektor, izvršiti pregled i utvrditi da li su osigurani sigurni uvjeti za nastavak radova. (7) Privremeni prekid izvođenja rudarskih radova je prekid koji ne traje duže od jedne godine. Član 58. (Potpuna i trajna obustava rudarskih radova) (1) U slučaju da privredno društvo iz bilo kojeg razloga odluči potpuno i trajno obustaviti izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina na svim objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri tome poštovati odredbe ovog zakona. (2) Potpunu ili trajnu obustavu izvođenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina privredno društvo mora prijaviti Ministarstvu i Inspekciji u roku od 15 dana prije početka obustave radova. (3) Ministarstvo može imenovati komisiju koja će na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. (4) Privredno društvo mora komisiji predočiti dokumentaciju na osnovu koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvođenja radova, kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kojem prestaje eksploatacija. (5) U sastav komisije iz stava (3) ovog člana pored predstavnika Ministarstva imenuju se i predstavnici kantonalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. (6) Poslije izvršenog pregleda komisija sačinjava zapisnik sa prijedlozima daljnjih mjera i dostavlja ga Ministarstvu. Zapisnik predstavlja stručnu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz člana 40. ovog zakona. DIO ŠESTI - TEHNIČKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTOVANJE Član 59. (Tehnička dokumentacija) (1) Rudarski radovi se planiraju i izvode na osnovu tehničke dokumentacije. Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 633 (2) Tehničkom dokumentacijom u smislu ovog zakona se smatraju: a) rudarski projekti; b) idejna rješenja rudarskih projekata; c) rudarski planovi i karte; d) dugoročni i godišnji programi eksploatacije mineralnih sirovina; e) dokumentacija o rezervama i pojavama mineralnih sirovina; f) dokumentacija o uticaju rudarskih radova na okoliš; g) dokumentacija postrojenja, opreme i uređaja. (3) Kod izvođenja rudarskih radova koji nisu u neposrednoj vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, dozvoljena je upotreba i tehničke dokumentacije koju propisuju propisi iz oblasti građenja. Član 60. (Usklađenost tehničke dokumentacije) (1) Tehnička dokumentacija iz člana 59. ovog zakona mora biti usklađena sa: a) odredbama ovog zakona i na osnovu njega donesenih tehničkih propisa, propisa o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanističkoj saglasnosti, vodnoj saglasnosti, kao i sa drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i b) propisima o zaštiti okoliša i zaštiti od požara, ukoliko propisima iz tačke a) ovog člana nije drugačije određeno. (2) Tehnička dokumentacija iz stava (1) ovog člana treba biti usklađena sa savremenim dostignućima i metodama rudarske, geološke, geomehaničke i drugih tehničkih nauka. Član 61. (Rudarski projekti za tehnološke faze) Rudarski projekti za tehnološke faze su: a) projekat istraživanja mineralnih sirovina i strukturnog sklopa istražnog područja, b) projekat izvođenja radova na ekspolataciji mineralnih sirovina, c) projekat obustave istraživanja ili eksploatacije mineralnih sirovina, d) projekat izvođenja radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, obustavi istraživanja i eksploatacije, e) projekat verifikacije i rekonstrukcije izvedenih radova, f) projekat uticaja rudarskih radova na okolinu, g) projekat sanacije i biološke rekultivacije zemljišta. Član 62. (Vrste rudarskih projekata) (1) Za izvođenje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja izrađuju se projekti i to: a) Glavni rudarski projekt; b) Dopunski rudarski projekt i c) Pojednostavljeni rudarski projekt. (2) Rudarskih projekti iz stava (1) izrađuju se u skladu sa federalnim propisima. (3) Rudarskih projekti izrađeni u inostranstvu moraju biti usklađeni sa domaćim propisima i standardima. Član 63. (Glavni rudarski projekt) (1) Glavni rudarski projekat izrađuje se za površinske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, te za izgradnju i korištenje podzemnih prostora koji nisu u vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina. (2) Projekt iz stava (1) ovog člana izrađuje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina A, B i C 1 kategorije, sadržanih na prostoru koji je obuhvaćen projektom. (3) Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60% od čega rezerve kategorije A ne mogu biti manje od 10%. (4) Od ukupno utvrđenih bilansnih rezervi C 1 kategorije kao podloga za projektovanje može se uzeti najviše 50%, pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na rezerve B kategorije ili kada njihov prostorni položaj omogućava otkopavanje istim zahvatom otvaranja. Član 64. (Dopunski rudarski projekt) Dopunski rudarski projekat radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvođenje rudarskih radova, građenje objekata i postrojenja u postojećim rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i rudnih tijela, izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata koji su direktno vezani za eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladišta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rješenja u okviru rudničke sigurnosti i kolektivne zaštite, djelimičnu ili potpunu eksploataciju zaštitnih stubova i tehničku rekultivaciju. Broj 10 - Strana 634 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 65. (Pojednostavljeni rudarski projekt) Pojednostavljeni rudarski projekat se izrađuje za radove manjeg obima, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja i uređaje iz člana 8. i 9. ovog Zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog odnosno dopunskog rudarskog projekta koja nemaju uticaja na osnovna projektna rješenja. Član 66. (Ponovna eksploatacija) U rudnicima, rudarskim objektima u kojima je potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina može se ponovno pristupiti eksploataciji samo na osnovu novog glavnog rudarskog projekta koji je odobrilo Ministarstvo. Član 67. (Izrada rudarskih projekata) (1) Izradu rudarskih projekata može vršiti privredno društvo registrirano za obavljanje tih poslova koje pored općih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri zaposlenika od čega najmanje jednog zaposlenika one struke za koju se radi projekt (geološka, rudarska, elektrotehnička, geodetska, rudarsko- mjeračka, mašinska i građevinska). (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na površini i to: garderobe sa kupatilom, regulacija vodotoka, sonovode, sistem veza za specifične radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata mogu uraditi privredna društva koja ispunjavaju uvjete za projektovanje, odnosno izradu investiciono-tehničke dokumentacije prema propisima iz oblasti građenja. Član 68. (Osposobljenost lica za izradu rudarskih projekata) (1) U privrednom društvu iz člana 67. ovog zakona rudarski projekt može izrađivati projektant - diplomirani inženjer odnosne struke, koji ima položen stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine u privrednom društvu na poslovima one vrste za koje se izrađuje projekt (rudarski, geološki, geodetski, rudarsko-mjerački, elektrotehnički, mašinski, građevinski i dr.). (2) Kada u izradi rudarskog projekta učestvuje više projektanata mora se odrediti glavni projektant. (3) Projektantski nadzor nad izvođenjem rudarskih radova može vršiti lice koje ispunjava uvjete određene za projektanta. Član 69. (Ovlaštena lica) Ovlašteno lice privrednog društva mora uz rudarski projekt priložiti dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 68. stav (1) ovog zakona. Član 70. (Pismena izjava) (1) Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta pismenom izjavom potvrđuju da su u projektu primijenjeni uvjeti iz člana 59. i 60. ovog zakona. (2) Privredno društvo u kojem je izrađen projekt ili dio rudarskog projekta dužno je pisanu izjavu iz stava 1. ovog člana priložiti uz izrađeni rudarski projekt, odnosno dio projekta kao poseban akt. (3) Za sva rješenja i kvalitet projekta odgovorno je privredno društvo u kojem je projekat izrađen, projektant i glavni projektant. Član 71. (Revizija rudarskog projekta) (1) Rudarski projekti iz člana 62. ovog zakona podliježu reviziji u pogledu primjene odredbi članova 60. i 70. ovog zakona. (2) Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno društvo u kojem je izvršena revizija i revidenti koji su izvršili reviziju. Član 72. (Pravo revizije) (1) Reviziju rudarskog projekta vrši privredno društvo za svoje potrebe ili drugo privredno društvo koje je registrirano i ima odobrenje za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata. (2) Revizija rudarskog projekta vrši se putem revidenta koji ima stručnu spremu i radno iskustvo iz člana 68. ovog zakona i zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa privrednim društvom u kojem se vrši revizija rudarskog projekta. (3) Reviziju rudarskog projekta ne može vršiti zaposlenik organa uprave, lice koje je učestvovalo u izradi projekta i privredno društvo, odnosno zaposlenik u privrednom društvu u kojem je izrađen projekt. Član 73. (Zadatak revidenta) (1) Revident rudarskog projekta sačinjava izvještaj o izPonedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 635 vršenoj reviziji kojim utvrđuje da li je rudarski projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 60. ovog zakona. (2) Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat će na njih i zatražiti da se nedostaci otklone. (3) U izvještaju o izvršenoj reviziji rudarskog projekta jamske otkopne metode, revident je dužan dati svoje mišljenje o mogućnosti primjene projektovane otkopne metode u predviđenom otkopnom polju i predložiti koja odnosno kakva ispitivanja i praćenja rudarsko preduzeće je dužno izvršiti u cilju dobijanja elemenata i podataka potrebnih za utvrđivanje uslova pod kojim će se projektovana metoda moći primjenjivati. Član 74. (Reviziona klauzula) (1) Privredno društvo u kojem je izvršena revizija rudarskog projekta dužno je na rudarskom projektu potvrditi da je izvršena revizija projekta (reviziona klauzula). (2) Klauzulom iz stava (1) ovog člana potvrđuje se da je revidirani projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 60. ovog zakona. (3) Revizionu klauzulu potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija. (4) Uz revidirani projekt privredno društvo iz stava (1) ovog člana prilaže izvod o upisu u sudski registar i odobrenje nadležnog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 67. ovog zakona kao i izvještaj revidenata o izvršenoj reviziji. (5) Revizija složenih projekata može se vršiti komisijski, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvršene revizije. (6) Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava (5) ovog člana potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija, a potpisuje je predsjednik revizione komisije i svi revidenti. Član 75. (Odstupanje u projektu za izvođenje radova) (1) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu općih tehničkih rješenja, radi se novi glavni rudarski projekt. (2) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od tehničkih projekata pojedinih faza tehnološkog procesa koje ne utiču na opća tehnička rješenja iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehnički projekti. (3) Novi projekti iz stavova (1) i (2) ovog člana odobravaju se na način utvrđen u članu 35. i 41. ovog zakona. (4) Manjim izmjenama u projektu za izvođenje radova smatraju se izmjene projekta tehničke i tehnološke prirode koje ne pogoršavaju uvjete zaštite na radu. (5) Izvođenje radova počinje poslije dobijene pisane saglasnosti projektanta, uz saglasnost službe ili odgovornog lica za zaštitu na radu. U svim saglasnostima utvrđuje se da se nisu pogoršali uvjeti zaštite na radu određeni u rudarskom projektu. (6) Nužna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvođenja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rješenja mogu se vršiti samo uz prethodnu saglasnost tehničkog rukovodioca izvođača rudarskih radova, službe ili odgovornog lica za zaštite na radu i projektanta. DIO SEDMI - RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA Član 76. (Rudarski planovi i karte) Sa ciljem pravilnog i sigurnog izvođenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sprečavanja materijalnih šteta, privredno društvo je na osnovu mjerenja dužno izrađivati planove, odnosno karte iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova, njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na površini. Član 77. (Dostava i izrada planova i karata) (1) Kopije rudarskih planova i karata iz člana 78. ovog zakona moraju se dostaviti Ministarstvu na njegov zahtjev. (2) Način i uvjeti za izvođenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sistema koordinata i vođenje rudarsko-mjeračke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehničke dokumentacije, propisat će se u skladu sa federalnim propisom. Član 78. (Obavezni planovi i karte) (1) Privredno društvo mora imati: a) situacioni nacrt eksploatacionog polja; Broj 10 - Strana 636 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. b) geološku kartu eksploatacionog polja i njegovog okoliša, kao i karakteristične geološke profile; c) plan rudnika sa ucrtanom površinskom situacijom i podzemnim prostorijama odnosno površinskim kopovima sa podacima o slijeganju terena, d) planove pojedinih jama, odnosno površinskih kopova; e) otkopne i etažne planove svih površinskih rudarskih radova pojedinih revira; f) planove energetske mreže (električna mreža, komprimirani zrak i dr.), vodovodne mreže sa glavnim tehničkim podacima; g) plan sistema veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja; h) planove tektonike i i) plan odbrane i spašavanja od skupnih opasnosti i udesa. (2) Planovi iz stava (1) tačke d), e), f) i g) ovog člana moraju se dopunjavati svakog mjeseca prema napredovanju rudarskih radova. (3) Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napuštenih dijelova jame ili prema geološkim rasjedima, dopunjavanje planova vrši se prema potrebi u kraćim rokovima. (4) Dopunjavanje planova vrši se u kraćim rokovima i kada se podzemni radovi kreću u području jamskih požara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili zaštićenih područja. (5) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog člana dopunjavanje planova za površinske kopove, može se vršiti u roku od šest mjeseci, uz saglasnost Ministarstva. Član 79. (Priključivanje rudarskih mjerenja) Situacioni plan eksploatacionog polja i rudarska mjerenja na osnovu kojih se izvode rudarski radovi, izrađeni rudarski planovi i projekti moraju biti priključeni na državnu geodetsku osnovu. Član 80. (Mjeračke knjige) O svim izvršenim mjerenjima privredno društvo dužno je voditi mjeračke knjige koje se ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga. Član 81. (Lica za obavljanje rudarskih mjerenja) (1) Rudarska mjerenja vrše i planove izrađuju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove poslove imaju stručnu kvalifikaciju (rudarski mjerači i geodeti). (2) Kod izrade novih rudarskih planova u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova, kao što su stari radovi i rasjedi, visinske kote i drugo. Član 82. (Korištenje zemljišta za premjer) Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su dozvoliti privrednom društvu, odnosno izvođaču radova premjeravanje i postavljanje geodetskih tačaka i oznaka eksploatacionog polja. Član 83. (Dostavljanje planova) (1) Kopije planova iz člana 78. stav (1) tačke od a) do g) ovog zakona privredno društvo dužno je dostaviti na zahtjev Ministarstva. (2) Ako privredno društvo ne izvrši izmjene i dopune rudarskih planova svakih šest mjeseci Ministar će odrediti izvođača koji će izmjene i dopune izvršiti na trošak privrednog društva. Član 84. (Plan eksploatacije mineralnih sirovina) Privredno društvo dužno je izraditi dugoročni program i godišnji plan eksploatacije mineralnih sirovina i dostaviti ga Ministarstvu na njihov zahtjev. Član 85. (Usklađenost rudarskih projekata sa propisima koji reguliraju zaštitu okoliša) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je rudarske projekte i nadzor o uticaju svoje djelatnosti na okoliš uskladiti sa propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. DIO OSMI – UPRAVNI NADZOR Član 86. (Nadzor) (1) Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor vrši Inspektor, na osnovu ovog i kantonalnog zakona koji reguliše ovu oblast. Član 87. (Kantonalna uprava za inspekcijske poslove) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog Zakona i na osnovu njega donesenih propisa, tehničkih propisa, propisa Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 637 o zaštiti od požara pri izvođenju rudarskih radova, propisa o tehničkim normativima o zaštiti na radu i zaštite zdravlja zaposlenika i drugih propisa pri eksploataciji mineralnih sirovina, te izvođenju drugih radova vrši Inspekcija, odnosno Inspektor. Član 88. (Rudarsko geološki inspektor) Poslove Inspektora može obavljati lice koje ima visoku stručnu spremu rudarskog ili geološkog smjera, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u privrednim društvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, položen stručni ispit za tehničko rukovođenje u rudarstvu kao i uslove predviđene drugim propisima. Član 89. (Nadležnost inspekcije) (1) Inspektor vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) eksploataciju mineralnih sirovina; b) tehničke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti; c) zaštitu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina; d) zaštitu od požara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina; e) izgradnju i održavanje rudarskih objekata, postrojenja i uređaja; f) transport, uskladištenje i rukovanje eksplozivnim materijalom; g) izvođače radova; h) tehničko rukovođenje i nadzor i i) rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovno dopunjavanje rudarskih planova - karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radova i ažurno vođenje mjeračkih knjiga. (2) Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnološkim procesom izvođenja rudarskih radova i elektro postrojenja, kao i uređaja i instalacija pri izvođenju rudarskih radova. Član 90. (Ovlaštenja Inspektora) (1) Pri vršenju inspekcijskog nadzora Inspektor ima ovlaštenja: a) u svako doba ući u sve poslovne i pogonske prostorije; b) pregledati rudarske objekte, postrojenja, uređaje i instalacije; c) pregledati tehničku i drugu dokumentaciju; d) utvrditi identitet lica koja izvode rudarske radove; e) privremeno izuzeti tehničku dokumentaciju ili je fotokopirati; f) fotografisati lokacije na kojima je vršio nadzor ili je zabranio radove; g) uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; h) tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih lica i i) privremeno ili trajno zabraniti izvođenje rudarskih radova. (2) Inspektor može u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja o razmatranom predmetu i ako su prekršene odredbe ovog Zakona, tehničkih propisa i propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, ili ako sumnja da je učinjen prekršaj. (3) O izuzimanju dokumentacije iz stava (2) ovog člana Inspektor izdaje privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (4) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora Inspektoru onemogući obavljanje pregleda ili pruži fizički otpor ili ako se takav otpor osnovano očekuje, Inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. (5) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti inspektoru obavljanje inspekcijskog pregleda. Član 91. (Dužnosti Inspektora) (1) Inspektor mora odmah na licu mjesta otpočeti sa istragom okolnosti pod kojima je došlo do smrtnih slučajeva ili grupnih nesreća, odrediti mjere i na zahtjev nadležnog organa izdati pismeno mišljenje o uzrocima nesreće. (2) Nadzor rudarskih radova Inspektor mora vršiti najmanje jednom godišnje. Član 92. (Dužnosti subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora dužan je Inspektoru omogućiti vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti uvid u svu dokumentaciju društva, a na traženje Inspektora odrediti jedno ili više lica koja će sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja pri obavljanju inspekcijskog pregleda. Broj 10 - Strana 638 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 93. (Zapisnik o inspekcijskom pregledu) (1) O obavljenom inspekcijskom pregledu Inspektor je obavezan sastaviti zapisnik navodeći činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim pregledom. (2) Zapisnik sastavlja Inspektor koji je izvršio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istovremeno više inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled) u tom slučaju zajednički sastavljaju jedan zapisnik. (3) Zapisnik osim navoda propisanih u općem propisu o upravnom postupku, sadrži i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda. (4) Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen. Član 94. (Upravne mjere) Kad Inspektor utvrdi da privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu određene propisima, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu naložiti i preduzeti odgovarajuće upravne mjere, i to: a) narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) narediti privremenu zabranu izvođenja radova; c) narediti zabranu izvođenja radova; d) narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje su privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezni poduzeti; e) prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kada je privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova sam ne izvrši; f) izreći novčanu kaznu na licu mjesta kako je određeno ovim zakonom; g) podnijeti prijavu protiv privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i odgovornog lica za učinjeni prekršaj ili krivično djelo; h) odrediti i druge mjere i obaviti radnje određene ovim zakonom i posebnim propisima; i) izreći zabranu rada u pogonu ili na određenim poslovima, ako utvrdi nedostatke iz člana 89. ovog Zakona; j) ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zaštite na radu ili mjere za zaštitu života i zdravlja građana usljed kojih može nastati neposredna opasnost po život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, inspektor će zabraniti rad u pogonu ili na određenim poslovima dok se postojeći nedostaci ne otklone; k) zabraniti ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti; l) odrediti drugo lice za vođenje akcije spašavanja. Član 95. (Privremena zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor može rješenjem privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije obezbjedio potpunu ispravnost sredstava za rad, radni prostor i radni proces kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom prema odredbama ovog zakona; b) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne primjenjuje u cjelosti odredbe ovog Zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i druge propise i opće akte koji se odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom; c) pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen i prijeti opasnost od povreda, ugrožavanja zdravlja zaposlenika privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i ako se zaposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputa za rad; d) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio u skladu sa usmeno izrečenim naređenjem inspektora; e) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova onemogućava obavljanje inspekcijskog pregleda; f) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio po rješenju za otklanjanje nedostataka. Član 96. (Zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor mora rješenjem zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje radova ili se rudarski radovi ne izvode prema odobrenoj projektnoj i tehničkoj dokumentaciji, ili se rudarski radovi izvode suprotno tehničkim propisima, propisima iz oblasti zaštite na radu i zdravlja radnika i drugim propisima koji se odnose na rudarske radove i općim aktima izvođača rudarskih radoPonedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 639 va, što može ugroziti živote i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraćaja i susjednih objekata i uzrokovati nastanak veće materijalne štete; b) su kod privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova zaposlena lica koja ne ispunjavaju uvjete o stručnoj osposobljenosti prema odredbama ovog zakona; c) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice i pored usmenog naređenja inspektora ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na rudarske radove, te općih akata izvođača rudarskih radova prema ovom zakonu; d) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova koristi objekte, postrojenja, uređaje i instalacije bez upotrebne dozvole, što neposredno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, život i zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja, susjedne objekte i okoliš i predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje zaposlenika i e) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova pri izvođenju radova zahvata i područje van prostora određenog dozvolom za eksploataciju prema ovom zakonu. Član 97. (Zabrana obavljanja djelatnosti) (1) Inspektor mora rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) za obavljanje djelatnosti ne ispunjava uvjete iz člana 15. ovog zakona; b) se prilikom izvođenja rudarskih radova ne primjenjuju tehnički propisi i standardi utvrđeni u članovima 16. i 18. ovog zakona; c) izradu i reviziju tehničke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uvjete iz člana 68. i 72. ovog zakona. (2) Trećim licima (pravnim i fizičkim) inspektor će utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju djelatnost u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Član 98. (Usmeno određivanje upravne mjere) (1) Pri inspekcijskom pregledu Inspektor će privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši: a) kad je to obavezan prema ovom zakonu i b) kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete. (2) Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Član 99. (Rok za donošenje rješenja) (1) Upravnu mjeru Inspektor određuje rješenjem. (2) Rješenje o određenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti u roku od petnaest dana po isteku roka za stavljanje primjedbi na zapisnik, a u hitnim slučajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za davanje primjedbi na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. (3) Usmeno izrečenim upravnim mjerama Inspektor je dužan donijeti rješenje u roku od tri dana od dana izricanja tih mjera. Član 100. (Izvršenje rješenja) (1) Izvršenje rješenja prati Inspektor i utvrđuje po službenoj dužnosti. (2) Izvršenje rješenja Inspektor utvrđuje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom. (3) Izvršenje rješenja Inspektor može produžiti do 30 dana osim rješenja kojim su upravne mjere usmeno utvrđene. Član 101. (Žalba na rješenje) (1) Žalba na rješenje iz člana 35. stav (1) tačke a), b), c), d), e) i f), može se izjaviti u roku od petnaest dana od dana prijema rješenja. (2) Žalba se izjavljuje Vladi Zeničko - dobojskog kantona, odnosno organu kojeg ona ovlasti. (3) Žalba na rješenje Inspektora o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena. (4) Žalba na rješenje Inspektora o naloženim upravnim mjerama iz člana 94., 95., 96. i 97. može se izjaviti u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (5) O žalbi iz stava (4) ovog člana rješava Ministarstvo. (6) Žalba na rješenje Inspektora o naloženim upravnim mjerama ne odgađa izvršenje rješenja. (7) Protiv rješenja inspektora o usmeno određenoj upravnoj mjeri i rješenja Ministarstva donesenog po žalbi iz stava (4) ovog člana može se pokrenuti upravni spor. Broj 10 - Strana 640 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. Član 102. (Rok za rješavanje žalbe) Žalbu na rješenje Inspektora o utvrđenoj upravnoj mjeri nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku od 15 dana od dana prijema žalbe. DIO DEVETI - ZAŠTITA I UREĐENJE PROSTORA Član 103. (Ugrožavanje okoliša) (1) Privredno društvo mora osigurati izvođenje rudarskih radova u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanističkom saglasnošću tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena oštećenja okolice. (2) Privredno društvo za vrijeme izvođenja rudarskih radova mora etapno, a najkasnije po završetku rudarskih radova, površinu koja je oštećena rudarskim radovima konačno sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom sanacije i biološke rekultivacije iz člana 61. stav (1) tačka g) ovog zakona i dozvolom za obustavu eksploatacije iz člana 40. ovog zakona. (3) Privredno društvo ne može dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacionom polju, ako ne izvrši tehničku rekultivaciju na ranije odobrenom eksploatacionom polju gdje je potpuno ili trajno obustavio eksploataciju. Član 104. (Saglasnost za građenje u eksploatacionom polju) (1) Za novo građenje u granicama ekspoloatacionog polja, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti mišljenje rudarskog preduzeća. (2) Saglasnost iz stava (1) ovog člana može se izdati i kada prema mišljenju privrednog društva koje vrši eksploataciju, postoji opasnost od oštećenja, ali samo ako ne postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu štete koja bi mogla nastati kao posljedica izvođenja rudarskih radova. (3) Izjava o odricanju prava na naknadu štete mora se ubilježiti u zemljišnim knjigama. Član 105. (Građenje u prostoru za eksploataciju) (1) Ako javni interes zahtijeva na površini eksploatacionog polja mogu se graditi javni putevi, željezničke pruge, kanali i druge saobraćajnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi, naftovodi, sonovodi i gasovodi, ako se osiguraju zaštitni stubovi kojima će se spriječiti ugrožavanje života ljudi i izgrađenih objekata. (2) Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stava (1) ovog člana, investitor mora od privrednog društva tražiti mišljenje o tome koji bi pravac i položaj tih objekata u eksploatacionom polju bio najprimjereniji. (3) U skladu sa važećim propisima privredno društvo ima pravo na naknadu stvarne štete nastale izgradnjom objekata iz stava (1) ovog člana. DIO DESETI - KAZNENE ODREDBE Član 106. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) ako vrši eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole nadležnog organa ( član 11. ), b) ako eksploatiše mineralne sirovine van odobrenog prostora za istraživanje odnosno eksploataciju (član 12. stav (1) ), c) ako obavlja rudarsku djelatnost, a ne ispunjava zakonom propisane uslove ili pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuje odgovarajuće propise i standarde ( član 15. i 16. ), d) ako izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje rudarskih radova po rudarskom projektu (član 41. stav (1) ), e) ako u određenom roku Inspektoru ne prijavi početak rudarskih radova ili ga ne obavijesti o osobama koje će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja i tehničkog nadzora ili ako ne prijavi prestanak rudarskih radova (član 44. ), f) ako se objekti, postrojenja, uređaji i instalacije upotrebljavaju bez dozvole za upotrebu i u suprotnosti sa izdatom dozvolom ( član 45. ); g) ako ne izvodi rudarske radove na osnovu i u okviru odobrenog rudarskog projekta za izvođenje tako da se time neposredno ugrožava život i zdravlje zaposlenika, prouzrokuje materijalna šteta ili ugrožava okolina ( član 16. i član 17. ), h) ako ne prijavi Ministarstvu i Kantonalnoj inspekciji u propisanim rokovima svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili slučaj pojave opasnosti po živote i zdravlje radnika ili ponovni početak rudarskih radova (član 57.), i) ako za vrijeme privremene obustave ne obezbijedi redovno održavanje svih rudarskih prostorija i objekata, spriječi nastajanje štete i obezbijedi Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 641 kretanje zaposlenih bez opasnosti za njihov život i zdravlje ( član 57. stav (5) ), j) ako odmah ne obavijesti Ministarstvo, organ nadležan za unutrašnje poslove i Inspektora o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu u privrednom društvu ( član 21. stav (3) ), k) ako na osnovu mjerenja ne izradi ili redovno ne dopunjava planove iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova i njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na objekte i vode na površini, ili ne izradi godišnji plan eksploatacije ili ako iste ili kopije planova na zahtjev ne dostavi nadležnom ministarstvu ili ne vrši rudarska mjerenja ili ne vodi knjigu rudarskog nadzora ( član 34., 76., 77., 78., 79., 80. i 83.), l) ako ne posjeduje propisanu tehničku dokumentaciju ( član 59. ), m) ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvrđenom u projektu ne izvrši konačnu sanaciju devastiranog zemljišta i rekultivaciju devastiranih površina i okoliša, nastalih uticajem rudarskih radova i ne otkloni posljedice rudarskih radova ili ne preduzme potrebne mjere osiguranja za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine, ili ako u toku izvođenja rudarskih radova kontiunrano ne vrši sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemljišta ( član 46. ), n) ako ne izvrši sanaciju devastiranog zemljišta nastalog protivzakonitim radovima na eksploataciji mineralnih sirovina i rekultivaciju devastiranih površina i okoliša nastalih uticajem tih rudarskih radova i ne otkloni posljedice rudarskih radova ili ne preduzme potrebne mjere osiguranja za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine u roku i na način kako to odredi Ministarstvo ( član 46.), o) ako ne obezbijedi izvođenje rudarskih radova po odobrenoj tehničkoj dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i uređajima ( član 33. ), p) ako na poslove vršenja nadzora i tehničkog rukovođenja rudarskim radovima rasporedi lice koje ne ispunjava propisane uslove ( članovi od 22. do 29. ), q) koje obavlja poslove na izradi tehničke dokumentacije, a ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom ( član 68. ), r) koje povjeri izradu tehničke dokumentacije ili reviziju projekta ili vršenje poslova periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja ili izvođenja rudarskih radova privrednom društvu ili drugom pravnom licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom (član 67. stav (1) i član 72. stav (1)), s) ako ne organizuje službu zaštite na radu (član 20.), (2) Novčanom kaznom od 200 KM do 3.000 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaje iz stava (1) tačka od a) do d) ovog člana izreći će se uz novčanu kaznu: a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namjenjeni ili za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kada postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja bez obzira na to da li su u vlasništvu počinioca i b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (4) Imovinskom koristi iz stava (3) tačke b) ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom. (5) Za prekršaje iz stava (1), tačke c), q) i r) ovog člana, okrivljenom pravnom licu ili odgovornom licu u pravnom licu, može se izreći zabrana obavljanja djelatnosti ili dužnosti u trajanju od jednog do šest mjeseci. Član 107. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) ako prije početka pripremnih radova Ministarstvu ne prijavi saznanja o postojanju mineralnih sirovina, odnosno ako Ministarstvu ne prijavi otkriće mineralne sirovine odnosno jalovine u propisanom roku ( član 13 stav (1), (2) i (3) ), b) ako pravo na eksploataciju mineralne sirovine prenese na drugo pravno lice bez saglasnosti organa koji je to pravo dodijelio ( član 11. stav (2)), c) ako izvođenje rudarskih radova povjerava drugom privrednom društvu bez zaključenog ugovora i koje ne ispunjava propisane uvjete ( član 15. stav (2) ), d) ako pri provođenju tehničkih mjera i mjera zaštite pri izvođenju rudarskih radova ne primjenjuje važeće propise ( član 18. stav (1) ), e) ako u slučaju rudarske nesreće u drugom privrednom društvu ili na poziv Inspektora ne pruži odgovarajuću pomoć ( član 21. stav (6) ), f) ako u odeđenom roku ne prijavi Ministarstvu i Kantonalnoj inspekciji, svaku obustavu izvođenja rudarskih radova najkasnije 15 dana prije početka obustave radova ( član 57. i 58. ), g) ako ne dozvoli Inspektoru postupanje u skladu sa njegovim pravima ili ga ometa ili spriječava Broj 10 - Strana 642 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. na bilo koji način u vršenju nadzora ili ako ne postupi po rješenju Inspektora (član 92.), (2) Novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava (1) ovog člana. Član 108. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) u kome je izrađen projekat, ako u istom nisu riješena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi, površinskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno primjenjeni propisi o zaštiti na radu, normativi i obavezni standardi ( član 60.), b) u kome je izvršena revizija projekta i nije provjerena primjena člana 60. ovog Zakona u projektu ili ako je revizija nemarno i nekvalitetno izvršena ( član 71. ), c) u kome je izrađen projekat ili dio rudarskog projekta, ako uz izrađeni projekat ne priloži pismenu izjavu prema odredbama člana 70. ovog Zakona kao poseban akt kojom potvrđuje da su u projektu primjenjeni uslovi iz člana 60. ovog Zakona ili dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uslove iz člana 68. ovog Zakona ( član 68. i 70. ). (2) Novčanom kaznom od 500 KM do 3.000 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM: a) projektant, ako pri izradi projekta ne primjeni ili nepravilno primjeni propisane mjere i normative zaštite na radu i obavezne standarde ( član 60. ), b) revident ako nemarno i nekvalitetno izvrši reviziju rudarskog projekta u pogledu primjene propisanih mjera i normativa zaštite na radu i obaveznih standarda ( član 71. stav (2) ). Član 109. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) ako poslije izvršenih radova iskopa i osnovnog podgrađivanja ne osigura saglasnost Ministarstva ( član 18. stav (5) ), b) ako o puštanju u probni rad rudarskog objekta, postrojenja, uređaja i instalacija privredno društvo pismenim putem ne obavijesti Ministarstvo ( član 45. stav (9) ), c) ako nakon brisanja privrednog društva iz registra katastra prostora za istraživanje i prostora za eksploataciju, rudarske planove, mjeračke knjige i druge rudarske dokumente ne deponuju u arhiv Kantona ( član 47. ). (2) Novčanom kaznom od 500 KM do 3.000 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava (1) ovog člana. Član 110. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 300 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice: a) ako se zatekne u izvođenju rudarskih radova ili se utvrdi da je izvodilo rudarske radove u cilju eksploatacije, vađenja, prerade, oplemenjivanja ili otkopavanja mineralnih sirovina, b) ako ne sanira nelegalnim radovima devastirano zemljište, na način kako to odredi nadležno ministarstvo ( član 46.), c) ako nadležnom ministarstvu za rudarstvo ne prijavi otkriće mineralne sirovine odnosno jalovine u propisanom roku, odnosno ako prije početka pripremnih radova nadležnom ministarstvu za rudarstvo ne prijavi saznanja o postojanju mineralnih sirovina ( član 13. stav (1), (2) i (3) ). (2) Za prekršaje iz stava (1) tačka a) ovog člana izreći će se uz novčanu kaznu: a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namjenjeni ili za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kada postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja bez obzira na to da li su u vlasništvu počinioca i b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (3) Imovinskom koristi iz prethodnog stava ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom. DIO JEDANAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 111. (Postojeći zaposlenici) Zaposlenici zatečeni na poslovima tehničkog rukovođenja na dan stupanja na snagu ovog zakona koji su ispunjavali uvjete određene Zakonom o rudarstvu (“Službeni list RBiH”, br. 24/93 i 13/94) i Pravilnikom o potrebnoj stručnoj spremi zaposlenika koji vrše poslove tehničkog rukovođenja i miniranja na poslovima istraživanja i eksploatacije Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 643 mineralnih resursa („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 7/01 i 4/08) mogu obavljati ove poslove još dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 112. (Postupci koji su počeli prije stupanja na snagu ovog zakona) Postupci za dobijanje dozvola za eksploataciju mineralne sirovine, koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani, završit će se prema propisima koji su bili na snazi na dan predaje zahtjeva. Član 113. (Primjena postojećih propisa) Do donošenja novih propisa i pravilnika prema odredbama ovog Zakona ili federalnog zakona, primjenjivat će se sljedeći propisi, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom: a) Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina, podzemnih voda i o bilansu tih rezervi (“Službeni list RBiH”, br. 8/93 i 13/94); b) Zakon o prijevozu opasnih materija (“Službeni list SFRJ”, br. 27/90 i 45/90); c) Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova - prećišćeni tekst (“Službeni list SFRJ”, br. 39/89 i 36/90); d) Pravilnik o sadržaju rudarskih projekata za korištenje čvrstih mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 21/68); e) Upute koje važe za obogaćivanje i oplemenjivanje mineralnih sirovina za eksploataciju (“Službeni list SFRJ”, br. 51/59); f) Pravilnik o tehničkim propisima o rudarskom mjerenju, mjeračkim knjigama i rudarskim planovima (“Službeni list SFRJ”, br. 45/60); g) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i njihovoj evidenciji (“Službeni list SFRJ”, br. 50/66); h) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi čvrstih mineralnih sirovina i vođenju evidencije o njima (“Službeni list SFRJ”, br. 53/79); i) Pravilnik o tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 26/88 i 63/88); j) Pravilnik o tehničkim normativima pri prijevozu ljudi i materijala oknima rudnika (“Službeni list SFRJ”, br. 4/80, 12/85, 35/87 i 51/88); k) Pravilnik o tehničkim normativima pri prijevozu ljudi u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama (“Službeni list SFRJ”, br. 34/89); l) Pravilnik o tehničkim normativima za prijevoz transporterima sa trakom u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 5/73, 12/74, 4/86 i 4/89) sa izuzetkom odredbi čl. od 23. do 85. i čl. od 90. do 112.; m) Pravilnik o tehničkim normativima za gradnju jamskih magazina za eksplozivna sredstva u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 12/88); n) Pravilnik o tehničkim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se koriste pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskim jamama (“Službeni list SFRJ”, br. 66/78); o) Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 4/86 i 62/87); p) Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-građevinskog kamena (ukrasnog kamena), tehničkog kamena, šljunka i pijeska te preradu arhitektonsko-građevinskog kamena (“Službeni list SFRJ”, br. 11/86); q) Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja, uređaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom (“Službeni list SFRJ”, br. 21/88 i 90/91); r) Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima sa površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 66/87); s) Pravilnik o tehničkim mjerama i zaštiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima (“Službeni list SFRJ”, br. 11/67, 35/67, 60/70, 9/71, 3/73 i 5/73); t) Naredba o obaveznom atestiranju užadi za izvozna postrojenja u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 27/80 i 67/80); u) Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom saobraćaju (“Službeni list SFRJ”, br. 82/90); v) Pravilnik o mjerama zaštite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 8/87 i 12/88); w) Pravilnik o tehničkim normativima za pokretne stepenice i trake za prijevoz ljudi (“Službeni list SFRJ”, br. 66/78, 13/82 i 42/88); x) Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima (“Službeni list SFRJ”, br. 18/67); y) Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice (“Službeni list SFRJ”, br. 65/91); z) Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi (“Službeni list SFRJ”, br. 35/69); aa) Pravilnik o tehničkim normativima za skijaške liftove (“Službeni list SFRJ”, br. 2/85 i 11/85); bb) Pravilnik o označavanju otrova koji se stavljaju u promet na domaćem tržištu (“Službeni list SFRJ”, Broj 10 - Strana 644 “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Ponedjeljak, 09.07.2012. br. 32/86); cc) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozije (“Službeni list SFRJ”, br. 24/87); dd) Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne posude pod pritiskom (“Službeni list SFRJ”, br. 16/83); ee) Pravilnik o tehničkim normativima za osobne žičare (“Službeni list SFRJ”, br. 29/86); ff) Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (“Službeni list SFRJ”, br. 53/88 i 54/88); gg) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1kV do 400 kV (“Službeni list SFRJ”, br. 65/88); hh) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (“Službeni list SFRJ”, br. 51/73, 69/73,11/80, 36/86 i 65/88); ii) Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta (“Službeni list SFRJ”, br. 16/86 i 28/89); jj) Pravilnik o tehničkim mjerama za liftove (“Službeni list SFRJ”, br. 51/78, 16/88 i 28/89); kk) Pravilnik o obaveznom atestiranju dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta te o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (“Službeni list SFRJ”, br. 27/90); ll) Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz tereta sa kabinom u koju nije moguć pristup ljudi (“Službeni list SFRJ”, br. 55/87); mm) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara (“Službeni list SFRJ”, br. 74/90); nn) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova (“Službeni list SFRJ”, br. 6/92); oo) Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (“Službeni list SFRJ”, br. 13/68); pp) Pravilnik o tehničkim mjerama za uređaje sa svjetlećim cijevima (“Službeni list SFRJ”, br. 14/67); qq) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona (“Službeni list SFRJ”, br. 7/71 i 47/76); rr) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (“Službeni list SFRJ”, br. 62/73); ss) Pravilnik o tehničkim normativima i uvjetima za projektiranje i izvedbu električnih postrojenja u prostorijama u kojima se radi s eksplozivom (“Službeni list SFRJ”, br. 17/74); tt) Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V (“Službeni list SFRJ”, br. 4/74 i 13/78); uu) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica (“Službeni list SFRJ”, br. 13/78); vv) Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona 10 kV za rad pod naponom 20 kV (“Službeni list SFRJ”, br. 10/79); ww) Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva (“Službeni list SFRJ”, br. 57/85); xx) Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja (“Službeni list SFRJ”, br. 19/68); yy) Naredba o obaveznom atestiranju prijenosnih alata sa elektromotorima (“Službeni list SFRJ”, br. 21/87); zz) Naredba o obaveznom atestiranju (homologaciji) protiveksplozijskih zaštićenih električnih uređaja koji su namijenjeni za upotrebu u prostorima ugroženim od eksplozivnih smješa (“Službeni list SFRJ”, br. 25/89); aaa) Propisi za protiveksplozijsku zaštitu (“Službeni list SFRJ”, br. 18/81); bbb) Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacionih kablovskih vodova (“Službeni list SFRJ”, br. 36/86); ccc) Pravilnik o zaštiti na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipuliranja eksplozivima i barutima (“Službeni list SFRJ”, br. 55/69); ddd) Pravilnik o tehničkim normativima za fasadna dizala na električni pogon (“Službeni list SFRJ”, br. 19/86); eee) Pravilnik o tehničkim normativima za viseće skele na električni pogon (“Službeni list SFRJ”, br. 19/86); fff) Pravilnik o tehničkim normativima i uslovima koje moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija na malo, kontejneri i druga priručna skladišta za držanje eksplozivnih materija i o uslovima i načinu njihovog korištenja (“Službeni list SR BiH”, br. 21/78); ggg) Pravilnik o sadržini dugoročnih programa i rudarskih projekata (“Službeni list SR BiH”, br. 28/79); hhh) Pravilnik o obrascima evidencija o proizvedenim i nabavljenim eksplozivnim materijalima (“Službeni list SRBiH”, br. 21/78); iii) Pravilnik o zaštiti na radu i o tehničkim mjerama za razvijače acetilena i acetilenske stanice (“Službeni list SRBiH”, br. 32/87); jjj) Pravilnik o polaganju stručnog ispita radnika za određene poslove u oblasti rudarstva (“Službeni list SRBiH”, br. 2/82); Ponedjeljak, 09.07.2012. “SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA” Broj 10 - Strana 645 kkk) Pravilnik o načinu i programu polaganja stručnog ispita radnika geološke struke (“Službeni list RBiH”, br. 16/93); lll) Pravilnik o sadržini programa, projekata i elaborata geoloških istraživanja (“Službeni list RBiH”, br. 16/93); mmm) Pravilnik o načinu vođenja evidencije i katastra odobrenih istražnih prostora (“Službeni list RBiH”, br. 16/93); nnn) Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima (“Službeni list SR BiH”, br. 2/91); ooo) Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada (“Službeni list SR BiH”, br. 2/91); ppp) Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vrše periodične preglede i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu (“Službeni list SR BiH”, br. 2/91); qqq) Pravilnik o vođenju evidencija i čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu (“Službeni list SR BiH”, br. 2/91) i rrr) Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje (“Službeni list SR BiH”, br. 34/88). Član 114. (Primjena postojećih standarda i normativa) Do donošenja novih standarda i normativa, primjenjivat će se postojeći standardi i normativi iz ove oblasti, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 115. (Prestanak važenja Zakona) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o istraživanjima i eksploataciji mineralnih resursa („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj:13/00 i 3/08). . Član 116. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona”. Broj: 01-02-14602/12 PREDSJEDAVAJUĆI Datum: 28.06.2012. godine Z e n i c a Sretko Radišić, s.r. 242. Na osnovu člana 21. Zakona o pravobranilaštvu („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 14/08), Skupština Zeničko-dobojskog kantona na 25. sjednici održanoj dana 27.06.2012. godine, donijela je: O D L U K U o potvrđivanju imenovanja Kantonalnog pravobranioca Zeničko-dobojskog kantona I Potvrđuje se imenovanje Zlate Marjanović, dipl. pravnice iz Zenice, za Kantonalnog pravobranioca Zeničko-dobojskog kantona, na period od četiri godine, počev od dana stupanja na snagu ove odluke. II Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona“ i „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“, zajedno sa Rješenjem Premijera Zeničko-dobojskog kantona o imenovanju Kantonalnog pravobranioca Zeničko-dobojskog kantona, broj: 02-34-12985/2012 od 11.06.2012. godine Broj: 01-34-14607/12 PREDSJEDAVAJUĆI Datum, 28.06.2012. godine Z e n i c a Sretko Radišić,s.r. Na osnovu članka 21. Zakona o pravobraniteljstvu („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 14/08), a u vezi s članom 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 12/03), na prijedlog ministra Ministarstva za pravosuđe i upravu Zeničko- dobojskog kantona, premijer Zeničko-dobojskog kantona, d o n o s i RJEŠENJE o imenovanju Kantonalnog pravobranitelja Zeničko-dobojskog kantona I. Zlata Marjanović, diplomirana pravnica iz Zenice, imenuje se za Kantonalnog pravobranitelja Zeničko-dobojskog kantona, na period od 4 (slovima: četiri) godine. II. Rješenje stupa na snagu kada ga potvrdi Skupština Ze
Zakon o rudarstvu KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 29/12 19.06.2012 rudarstvo KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Na osnovu ~l. 18. ta~ka b) i 38. stav (3) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.06.2012. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O IZVR[AVANJU BUD@ETA KANTONA SARAJEVO ZA 2012. GODINU ^lan 1. U Zakonu o izvr{avanju Bud`eta Kantona Sarajevo za 2012. godinu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 33/11) ~lan 29. mijenja se i glasi: "^lan 29. Ministarstvo finansija du`no je podnositi Vladi tromjese~ne finansijske izvje{taje u roku od 30 dana po isteku obra~unskog perioda". ^lan 2. U ~lanu 30. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) U skladu sa Pravilnikom o finansijskom izvje{tavanju i godi{njem obra~unu bud`eta u Federaciji BiH, bud`etski korisnici periodi~ne finansijske izvje{taje podnose ministru finansija, u roku od 20 dana po isteku obra~unskog perioda". ^lan 3. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-20588/12 19. juna 2012. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. Na osnovu ~l. 13. (i) i 18. (b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~lana 122. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 26/10), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.06.2012. godine, donijela je ZAKON O RUDARSTVU I. OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom ure|uje se pravni sta tus rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, na~in i uslovi upravljanja mineralnim sirovinama, za{tita, izvo|enje rudarskih radova, mjere za{tite na radu, obustava izvo|enja i trajni prekid rudarskih radova, tehni~ka dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, za{tita i ure|enje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje mineralnim sirovinama na podru~ju Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton). (2) Rudno blago je dobro od op}eg interesa i pod posebnom je za{titom. ^lan 2. (Zna~enje izraza) (1) Izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je mogu}e neposredno ili posredno privredno koristiti; 2. upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za (optimalnu) eksploataciju i kori{tenje mineralnih sirovina; 3. rudnik je ograni~eni zemlji{ni prostor gdje se vr{i eksploatacija mineralnih sirovina uklju~uju}i opremu, ma{ine, zgrade, gra|evinsku infrastrukturu, deponije, odlagali{ta, skladi{ta i druge objekte potrebne za izvo|enje rudarskih radova; 4. rudnik u pravnom smislu je privredno dru{tvo ~ija je osnovna djelatnost eksploatacija mineralnih sirovina; 5. rudarski objekt je objekt u eksploatacionom polju na povr{ini zemlje namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvo|enju drugih rudarskih radova koji nisu direktno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina; 6. rudarska infrastruktura su objekti rudnika potrebni od po~etka do zavr{etka radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektroure|aji i objekti, objekti vodosnabdijevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.); 7. prostor za otkopavanje je prostor na povr{ini zemlje, sastoji se od zemlji{ta za pristup i zemlji{ta odre|enog za eksploataciju mineralnih sirovina, ozna~en grani~nim Godina XVII – Broj 29 Utorak, 19. juna 2012. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7052 linijama izme|u odre|enih geografskih koordinata povezanih na geodetsku mre`u; 8. plan - karta rudni~kog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu sa ozna~enim granicama i brojevima parcela, koja na po~etku eksploatacije ne smije biti starija od {est mjeseci i mora se najmanje jednom godi{nje dopunjavati; 9. eksploatacija je va|enje mineralne sirovine iz le`i{ta i njena prerada ili oplemenjivanje; 10. va|enje obuhvata sve potrebne radnje da se do|e do mineralne sirovine u le`i{tu - otvaranje, priprema za otkopavanje, otkopavanje i doprema na oboga}ivanje i/ili skladi{tenje; 11. bu{otinska eksploatacija uklju~uje sve potrebne radnje da se le`i{te pripremi za crpljenje, da se crpljenje izvede i mineralna sirovina uklju~i u preradu; 12. prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, prema ovom Zakonu, jeste odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i su{enje mineralne sirovine, odvajanje korisnog minerala od prate}e jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata; 13. skladi{tenje uklju~uje sve potrebne radnje za uskladi{tenje mineralnih sirovina u ~vrstom, rasutom, teku}em i gasovitom stanju; 14. rekultivacija napu{tenih i eksploatacionih prostora, uklju~uje sve radnje koje je potrebno izvr{iti na rudni~kom prostoru u cilju zavr{ne sanacije i revitalizacije povr{ina degradiranih rudarskim radovima u skladu sa rudarskim projektom; 15. eksploataciono polje je dio zemljine povr{ine ograni~eno pravim linijama, prirodnim ili vje{ta~kim granicama koje se prostiru do odre|ene dubine zemlje izme|u vertikalnih ravni polo`enih kroz te granice, sa ozna~enim ta~kama i definiranim koordinatama; 16. geolo{ka sredina za skladi{tenje ugljovodonika je poseban oblik skladi{ta koji se izra|uje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu; 17. geotermalni energetski izvor je izvor toplote uslovljen zemljinom toplotom koja se odra`ava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena; 18. sigurnosni stub je za{titno podru~je gdje nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se za{ti}uju podzemni i povr{inski objekti i dobra od op}eg interesa; 19. metoda otkopavanja je niz tehni~kih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijski odre|enih elemenata otkopnog pol ja ili otkopnog radili{ta; 20. jama je rudarski objekt sa podzemnim na~inom eksploatacije; 21. postrojenje je skup ure|aja i instalacija povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajedni~ka funkcija slu`i istom zajedni~kom cilju; 22. otkopno polje ili revir je ograni~eno podru~je za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i izlaznim komunikacijskim putevima i putevima za zra~nu struju sa specifi~nim konstrukciono odre|enim elementima, koje se mo`e podijeliti na blokove, eta`e, horizonte i pojedina~na radili{ta; 23. otkopno radili{te je dio otkopnog pol ja gdje se izvode radovi. Radili{ta imaju svoj naziv; 24. klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klase i kategorije prema osobinama, mogu}nostima primjene, izda{nostima, stepenu istra`enosti i ekonomske opravdanosti; 25. rezerve mineralnih sirovina su koli~ine mineralnih sirovina utvr|ene u le`i{tu; 26. pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istra`ene ili izda{ne za ekonomi~nu eksploataciju; 27. rudno blago su sve mineralne sirovine iz ~lana 4. ovog zakona koje se eksploati{u pod uslovima i na na~in propisan ovim Zakonom; 28. pristupno zemlji{te je zemlji{te preko kojeg je mogu} pristup do prostora za eksploataciju; 29. pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova koja ugro`ava zdravlje i `ivot ljudi, imovinu i okoli{; 30. rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih rudarskih prostorija je metoda koja omogu}ava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog osnovnom podgradom; 31. rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istra`ivanja i eksploatacije mineralnih sirovina; 32. rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija odre|ena tehni~kim propisima i propisima iz oblasti za{tite na radu u rudarstvu; 33. jedinica mjere mineralne sirovine u ~vrstom stanju je kubni metar mineralne sirovine u le`i{tu; 34. ~vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine u le`i{tu; 35. povr{inski kop je rudarski objekt sa povr{inskim na~inom eksploatacije mineralnih sirovina; 36. podzemno spremi{te je ure|en prostor za podzemno spremanje gasova, te~nosti (osim vode) i ~vrstih materija; 37. izvo|a~ je privredno dru{tvo koje ima odobrenje nadle`nog organa za izvo|enje rudarskih radova ili pojedinih tehnolo{kih cjelina; 38. izvo|a~ rudarskih i drugih radova je privredno dru{tvo koje je upisano u sudski registar i koje je organu nadle`nom za inspekcijski nadzor dostavilo obavje{tenje o po~etku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uslova tehni~ke opremljenosti, za{tite na radu, za{tite i unapre|enja `ivotne sredine i drugih uslova propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti; 39. rudni~ke vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje se vr{i ili je zavr{ena eksploatacija mineralnih sirovina, odlagali{tima iskopanog zemljanog materijala, jalovi{tima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela uklju~uju}i povr{inske vodne tokove, podzemne vode, jezera, mo~vare i more. ^lan 3. (Svrha Zakona) Svrha ovog Zakona je upravljanje mineralnim sirovinama s ciljem: a) postizanja racionalne i odr`ive eksploatacije mineralnih sirovina; b) postizanja dru{tvenog i privrednog razvoja; c) za{tite rudnog blaga; d) osiguranja u~estvovanja javnosti u dono{enju odluka koje se odnose na rudna bogatstva; i e) upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju i kori{tenje mineralnih sirovina koje }e vr{iti kantonalna vlast. ^lan 4. (Mineralne sirovine i upravljanje mineralnim sirovinama) (1) Mineralnim sirovinama, u smislu ovog Zakona, smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u ~vrstom stanju, u primarnom obliku (le`i{tu) ili u nanosima, jalovi{tima, topioni~kim troskama i prirodnim rastvorima i to: a) nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, kre~njak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, kerami~ke i vatrostalne gline, keramziti, {kriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni {kriljci, tehni~ko-gra|evinski kamen, arhitektonsko-gra|evinski S L U @ B E N E N O V I N E Broj 29 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. juna 2012. kamen, ukrasno i poludrago kamenje, {ljunak i pijesak za gra|evinarstvo izvan vodenih tokova; b) sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskori{teni ostatak dobijanja, oboga}ivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i c) sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. (2) Mineralnim sirovinama iz stava (1) ovog ~lana upravlja Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), koje u skladu sa ovim Zakonom programira, planira i nadzire eksploataciju mineralnih sirovina uz osiguranje njihovog raionalnog iskori{tenja u skladu sa propisima o sigurnosti rudarskih objekata i zaposlenih i o za{titi okoli{a i prirodnih vrijednosti. ^lan 5. (Rudarska djelatnost) Rudarska djelatnost, u smislu ovog Zakona, obuhvata: rudarske istra`ne radove, eksploataciju mineralnih sirovina uklju~uju}i otvaranje, pripremanje, otkopavanje, trans port, odlaganje, dopremu, preradu i uskladi{tenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije za tu djelatnost (izvje{taji, studije, elaborati, planovi, programi i projekti), sanaciju i tehni~ku rekultivaciju zemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima. ^lan 6. (Rudarski radovi) Rudarski radovi u smislu ovog Zakona su: a) rudarski istra`ni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod povr{ine zemlje, u teku}im i staja}im vodama, u primarnom nalazi{tu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovi{tima; b) priprema, otvaranje, eksploatacija, ure|ivanje zemlji{ta u vrijeme eksploatacije, crpljenje, oboga}ivanje, uskladi{tavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora; c) ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu; d) sve vrste miniranja na povr{ini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova; e) odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvo|enju rudarskih istra`nih radova i eksploataciji mineralnih sirovina; f) izrada jamskih karata i karata eta`a na povr{inskim kopovima; g) izrada planova odvodnjavanja povr{inskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova za{tita od povr{inskih i podzemnih voda; h) izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugra|ivanja osnovne podgrade; i) izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja; j) izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija, odlagali{ta, eta`nih puteva, odvodnih kanala i gra|evinskih objekata rudarskim metodama rada na povr{ini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgra|ivanja u toku izvo|enja rudarskih istra`nih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i eta`nih i drugih puteva u eksploatacionom polju; k) eksploatacija geotermalnih energetskih izvora; l) rekonstrukcija i odr`avanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina; m) crpljenje podzemnih voda - bu{otinska eksploatacija, kao i crpljenje podzemnih i povr{inskih voda, te regulacija vodotoka na povr{ini koji se nalaze unutar le`i{ta u cilju stvaranja uslova za eksploataciju predmetnog le`i{ta; n) zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima; o) sanacija i rekultivacija napu{tenih istra`nih prostora, povr{inskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i p) radovi monta`e, demonta`e i odr`avanja u rudarstvu. ^lan 7. (Rudarski objekti i postrojenja) Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovog Zakona su: a) objekti i postrojenja u sastavu rudnika neposredno vezani uz tehnolo{ki proces rudarskih istra`nih radova, eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na povr{ini; b) industrijski kolosijeci, vise}e `i~are, putevi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u le`i{tu i od le`i{ta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagali{ta, ukoliko se prijevoz ne vr{i javnim putevima, kao i skladi{ni prostori, radionice rudnika koje slu`e za remont i odr`avanje opreme u tehnolo{kom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika; c) hidrotehni~ki objekti i postrojenja za odvodnjavanje i za{titu rudnika od voda; d) elektri~na mre`a rudnika sa objektima, postrojenjima i ure|ajima koji su s njom u neposrednoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mre`a i ure|aji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje; e) lampare, garde robe sa kupatilima, prostorije stanice za spa{avanje i prostorije za smje{taj i odr`avanje samospasioca i instrumenata za kontrolu jamskih gasova i mikroklime. ^lan 8. (Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina) (1) Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina sti~e se na osnovu odobrenja za eksploataciju i na osnovu dozvola u skladu sa ovim Zakonom. (2) Pravo iz stava (1) ovog ~lana mo`e se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelio. (3) Pravo eksploatacije mineralnih sirovina mo`e ste}i doma}e i strano pravno lice pod uslovima i na na~in propisan ovim Zakonom. ^lan 9. (Eksploataciono polje) (1) Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacionog pol ja. (2) Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istra`nog prostora. (3) Oblik i veli~ina eksploatacionog pol ja utvr|uje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine, uslova racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smje{taj rudarskih objekata infrastrukture. (4) Eksploataciono polje obuhvata povr{insku kop-jamu, transportne i pristupne puteve na eta`e, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagali{ta, vodosabirnike, mag a zine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radioni~ki prostor, uredski i sanitarni prostor. (5) Prelomne ta~ke eksploatacionog pol ja moraju da budu obilje`ene betonskim markerima dimenzija 20x20x80cm. (6) Le`i{ta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na vi{e eksploatacionih pol ja. ^lan 10. (Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvo|enju gra|evinskih radova) (1) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za gra|evinski objekat nai|e na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz ~lana 4. ovog Zakona mora o tome obavijestiti Ministarstvo koje }e donijeti odluku o daljnim aktivnostima. (2) Zabranjeno je na osnovu gra|evinske dozvole iskopom temelja za gra|evinski objekt vr{iti eksploataciju mineralnih sirovina, izuzev crpljenja podzemnih voda u funkciji odvodnjavanja jame. S L U @ B E N E N O V I N E Utorak, 19. juna 2012. KANTONA SARAJEVO Broj 29 – Strana 3 II. IZVO\ENJE RUDARSKIH RADOVA ^lan 11. (Uslovi za izvo|enje radova) (1) Rudarsku djelatnost mo`e obavljati privredno dru{tvo upisano u registar dru{tava, koje je organu nadle`nom za inspekcijski nadzor dostavilo obavje{tenje o po~etku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uslova tehni~ke opremljenosti, za{tite na radu, za{tite i unapre|enja `ivotne sredine i drugih uslova propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti. (2) Kada privredno dru{tvo izvo|enje radova povjerava drugom privrednom dru{tvu tada je obavezno zaklju~iti odgovaraju}i ugovor sa izvo|a~em radova koji ispunjava propisane uslove iz stava (1) ovog ~lana. (3) Izvo|a~i radova du`ni su postupati po odredbama ovog Zakona i provedbenim propisima donesenim na osnovu njega. ^lan 12. (Na~in izvo|enja rudarskih radova) Pri obavljanju rudarske djelatnosti privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora po{tovati tehni~ke propise i nor ma tive u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehni~ki propisi), propise o za{titi na radu, za{titi okoli{a, uslove utvr|ene u urbanisti~koj saglasnosti i druge propise, osigurati li~na za{titna sredstva zaposlenicima i provoditi propise o za{titi ljudi i imovine. ^lan 13. (Vi{e izvo|a~a rudarskih radova) (1) Kada u istom rudni~kom prostoru radove izvode dva ili vi{e izvo|a~a rudarskih radova privredno dru{tvo gdje se izvode radovi du`no je osigurati provo|enje svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravlja zaposlenika. (2) Zaposlenici izvo|a~a rudarskih radova iz stava (1) ovog ~lana moraju biti upoznati sa propisima i mjerama za{tite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvo|enja radova. (3) Obaveza privrednog dru{tva iz stava (1) ovog ~lana ne osloba|a odgovornosti svakog pojedina~nog izvo|a~a rudarskih radova za provo|enje svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravlja zaposlenika. (4) Prije po~etka izvo|enja rudarskih radova privredno dru{tvo gdje se izvode rudarski radovi i izvo|a~ rudarskih radova me|usobne obaveze i odgovornosti u provo|enju mjera za{tite na radu i za{tite zdravlja zaposlenika regulisat }e pisanim ugovorom. ^lan 14. (Propisi pri izvo|enju rudarskih radova) (1) Za provo|enje tehni~kih mjera i mjera za{tite pri izvo|enju rudarskih radova, privredna dru{tva su du`na primjenjivati propise iz sljede}ih oblasti: a) eksploatacije mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod zemlje; b) eksploatacije mineralnih sirovina dubinskim bu{enjem; c) elektri~nih postrojenja i instalacije u rudnicima sa povr{inskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina; d) radova na povr{ini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uz radove eksploatacije mineralnih sirovina; e) radova pri preradi mineralnih sirovina i f) skladi{tenje i tro{enje sekundarnih ili trenutno otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istra`ne radove. (2) Dodatne posebnosti za izvo|enje radova iz stava (1) ovog ~lana mogu se utvrditi op}im aktom izvo|a~a rudarskih radova uz primjenu propisa iz stava (1) ovog ~lana, kao i drugih propisa koji se primjenjuju kod izvo|enja rudarskih radova. (3) Ako se rudarskim radovima izra|uju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvo|enja, pored propisa iz stava (1) ovog ~lana, moraju se primjenjivati tehni~ki i drugi propisi o gra|enju tih objekata. (4) Poslije izvr{enih radova iskopa i osnovnog podgra|ivanja iz stava (3) ovog ~lana vr{i se tehni~ki pregled izvr{enog iskopa, odnosno osnovnog podgra|ivanja i o tome izdaje odgovaraju}a saglasnost. (5) Saglasnost iz stava (3) ovog ~lana, za mineralne sirovine iz ~lana 4. izdaje Ministarstvo. (6) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova na podzemnom objektu iz stava (3) ovog ~lana, du`an je Komisiji za tehni~ki pregled pored dokumentacije propisane zakonom predo~iti i saglasnost iz stava (5) ovog ~lana. ^lan 15. (Slu`ba spa{avanja, vatrogasna slu`ba i slu`ba prve pomo}i) (1) Privredno dru{tvo koje izvodi podzemne rudarske radove u potencijalno po`arnim i eksplozivno opasnim objektima ili radili{tima pri kojima mogu nastati otrovni gasovi, pare, prodori gasova, vode i mulja, mora organizirati slu`bu spa{avanja i snabdijeti je potrebnom opremom. Vi{e privrednih dru{tava mo`e organizirati zajedni~ku slu`bu spa{avanja. (2) Na povr{inskim kopovima mora se organizirati slu`ba spa{avanja u slu~aju da nije mogu}e uspje{no provoditi spa{avanje sa postoje}im slu`bama. (3) Privredno dru{tvo du`no je organizirati vatrogasnu slu`bu i slu`bu prve pomo}i ili zaklju~iti ugovor sa odgovaraju}im slu`bama u mjestu gdje se nalazi privredno dru{tvo. ^lan 16. (Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti) (1) Svaki zaposlenik du`an je odmah obavijestiti nadre|enog o svakoj pojavi opasnosti, posebno o pojavama eksplozivnih, zagu{ljivih i otrovnih gasova, prodorima vode, mulja, blata, gorskim udarima i obru{avanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i ure|aje. (2) O svim pojavama opasnosti iz stava (1) ovog ~lana odgovorno lice privrednog dru{tva du`no je odmah obavijestiti nadle`nu rudarsku inspekciju. (3) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je odmah obavijestiti Ministarstvo, nadle`nog rudarskog inspektora i or gan uprave nadle`an za unutra{nje poslove o svakom smrtnom slu~aju, grupnoj povredi, te`oj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesre}i i o uzrocima nesre}e u privrednom dru{tvu. (4) U slu~aju pojave opasnosti kada je ugro`ena sigurnost zaposlenih, objekata i opreme pri izvo|enju rudarskih radova, akciju spa{avanja vodi odgovorno lice odre|eno op}im aktom privrednog dru{tva. (5) Ako nadle`ni inspektor utvrdi da vo|enje akcije spa{avanja nije dovoljno stru~no i efikasno, usmeno }e odrediti odgovaraju}u upravnu mjeru. (6) Privredno dru{tvo du`no je u slu~aju rudarske nesre}e u drugom privrednom dru{tvu pru`iti odgovaraju}u pomo}, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugro`enog privrednog dru{tva. ^lan 17. (Provo|enje stru~nih poslova u oblasti za{tite na radu i zdravlja zaposlenika na radu) (1) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~i rudarskih radova du`ni su provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehni~kih propisa i propisa iz podru~ja za{tite na radu i za{tite zdravlja zaposlenika. (2) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ podzemnih rudarskih radova, du`no je organizovati slu`bu za{tite na radu i S L U @ B E N E N O V I N E Broj 29 – Strana 4 KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. juna 2012. osigurati da zadatke zdravstvene za{tite obavlja ovla{tena zdravstvena ustanova. (3) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova na povr{inskim kopovima zavisno od specifi~nih uslova za eksploataciju du`an je organizovati slu`bu za{tite na radu ili odrediti posebno lice za nadzor nad provo|enjem tehni~kih normativa i mjera za{tite na radu. (4) Zadatak slu`be za{tite na radu i lica za nadzor nad provo|enjem tehni~kih normativa i mjera za{tite na radu je: a) neposredna kontrola provo|enja svih propisanih mjera za{tite na radu; b) vo|enje evidencije o nesretnim slu~ajevima, profesionalnim oboljenjima, povredama na radu, gorskim udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugro`avaju `ivote zaposlenika i opremu u privrednom dru{tvu po mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama; c) prou~avanje uzroka nesretnih slu~ajeva, profesionalnih oboljenja, povreda na radu, gorskih udara i drugih iznenadnih pojava koje ugro`avaju `ivote zaposlenih i opremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspje{no otklanjanje tih uzroka; d) pra}enje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganje mjera za unapre|enje zdravstveno-higijenskih uslova pri radu; e) davanje prijedloga upravi privrednog dru{tva za unapre|enje za{tite na radu i za{tite zdravlja zaposlenika; f) davanje stru~nih mi{ljenja da li su rudarski projekti izra|eni u skladu sa propisanim mjerama za{tite na radu i g) obavljanje i drugih poslova i ovla{tenja koja su joj data op{im aktom privrednog dru{tva. (5) Zadatke slu`be za{tite na radu obavlja potreban broj lica visoke stru~ne spreme odgovaraju}e struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita. (6) Izuzetno, poslove neposredne kontrole provo|enja mjera za{tite na radu mogu obavljati i lica koja imaju vi{u ili srednju stru~nu spremu odgovaraju}eg smjera i pet godina radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita. (7) Rukovodilac slu`be za{tite na radu kod podzemnog na~ina eksploatacije mineralnih sirovina mo`e biti lice sa visokom stru~nom spremom, rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i, i koje ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami. (8) Rukovodilac slu`be za{tite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina mo`e biti lice sa visokom stru~nom spremom rudarskog, geolo{kog ili drugog odgovaraju}eg smjera. (9) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora prije po~etka izvo|enja radova izraditi uputstva koja }e sadr`avati na~in izvo|enja radova i mjere za{tite koje se moraju provoditi pri izvo|enju radova u cilju za{tite `ivota i zdravlja zaposlenika. Uputstva se moraju pravovremeno uskla|ivati sa nastalim promjenama uslova rada. ^lan 18. (Rukovode}a lica u rudarstvu) (1) Poslove i zadatke stru~nog rukovo|enja pri izvo|enju rudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vr{enju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina, mogu obavljati zaposlenici koji ispunjavaju propisane uslove stru~ne spreme i radnog iskustva i koji su polo`ili stru~ni ispit. (2) Privredno dru{tvo du`no je svojim op}im aktom utvrditi obavezu stru~nog usavr{avanja i provjeru stru~ne osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema odredbama ovog zakona, propisana stru~na sprema i radno iskustvo. ^lan 19. (Glavno tehni~ko rukovo|enje u jamskoj i povr{inskoj eksploataciji) (1) Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednom dru{tvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina mo`e obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz ~lana 21. ovog Zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehn~og rukovo|enja u jami. (2) Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednom dru{tvu koje se bavi povr{inskom eksploatacijom mineralnih sirovina mo`e obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz ~lana 21. ovog Zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja na povr{inskom kopu. (3) Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednom dru{tvu koje se bavi jamskom i povr{inskom eksploatacijom mineralnih sirovina mo`e obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz ~lana 21. ovog Zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami ili tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja na povr{inskom kopu. ^lan 20. (Tehni~ko rukovo|enje) Poslove tehni~kog rukovo|enja u privrednom dru{tvu koje se bavi rudarskom djelatno{}u mo`e obavljati zaposlenik koji ima visoku stru~nu spremu rudarske struke odgovaraju}eg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva i polo`en stru~ni ispit. ^lan 21. (Rudarska mjerenja) Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na povr{inskim kopovima mo`e obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednju stru~nu spremu odgovaraju}e struke, polo`en stru~ni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita. ^lan 22. (Nadzornik u rudarskim objektima) Poslove nadzornika u rudarskim objektima mo`e obavljati zaposlenik koji ima najmanje srednju stru~nu spremu odgovaraju}eg smjera i dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita. ^lan 23. (Poslovo|a u rudarskim objektima) Poslove poslovo|e u rudarskim objektima mo`e obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovaraju}em objektu. ^lan 24. (Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima) (1) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, vi{u ili srednju stru~nu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i prakti~na znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju. (2) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i polo`en ispit iz poznavanja propisa, primjene i prakti~nog rukovanja eksplozivnim sredstvima. ^lan 25. (Stru~na sprema) Pod {kolama i fakultetima odgovaraju}e struke za obavljanje poslova iz ~l. od 21. do 30. ovog Zakona podrazumijevaju se za poslove: 1. samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima - polo`en ispit za kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke, rudarska tehni~ka {kola odnosno rudarski fakultet; S L U @ B E N E N O V I N E Utorak, 19. juna 2012. KANTONA SARAJEVO Broj 29 – Strana 5 2. nadzor nad jamskim i povr{inskim eksploatacionim radovima - rudarska tehni~ka {kola; 3. nadzor u objektima oplemenjivanja i oboga}ivanja mineralnih sirovina - rudarska, ma{inska i tehnolo{ka ili hemijska tehni~ka {kola; 4. nadzor nad eksploatacijom nafte i gasa - rudarska odnosno geolo{ka tehni~ka {kola; 5. nadzor nad elektropostrojenjima i radovima - elektro-tehni~ka {kola; 6. nadzor nad ma{inskim postrojenjima i radovima - ma{inska tehni~ka {kola; 7. nadzor nad gra|evinsko-monta`nim i drugim specijalnim radovima - gra|evinska, tehni~ka odnosno druga odgovaraju}a srednja {kola; 8. tehni~ko rukovo|enje rudarskim jamskim i povr{inskim radovima, masovnim miniranjem, slu`bom za{tite, slu`bom provjetravanja i slu`bom spa{avanja - rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i; 9. tehni~ko rukovo|enje radovima prerade ili oplemenjivanja - rudarski, tehnolo{ki, rudarsko-ma{inski, ma{inski i elektrotehni~ki fakultet; 10. tehni~ko rukovo|enje eksploatacijom nafte i gasa - rudarski, geolo{ki ili rudarsko-naftni fakultet; 11. tehni~ko rukovo|enje elektroslu`bom - elektrotehni~ki fakultet; 12. tehni~ko rukovo|enje ma{inskom slu`bom - rudarsko-ma{inski ili ma{inski fakultet; 13. tehni~ko rukovo|enje sistemom odvodnjavanja - rudarski, geolo{ki ili ma{inski fakultet; 14. tehni~ko rukovo|enje gra|evinsko-monta`nim i drugim specifi~nim radovima - gra|evinski odnosno drugi odgovaraju}i fakultet; 15. rudarsko mjerenje - geodetska ili rudarska tehni~ka {kola odnosno geodetski ili rudarski fakultet; 16. tehni~ko rukovo|enje slu`bom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski fakultet i 17. tehni~ko rukovo|enje geolo{kom slu`bom na rudniku - geolo{ki fakultet. ^lan 26. (Stru~ni ispit) Stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja pola`u kandidati koji imaju stru~nu spremu propisanu ovim Zakonom i najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja stru~ne spreme. ^lan 27. (Polaganje stru~nog ispita) Stru~ni ispit iz ~lana 26. ovog Zakona pola`e se pred komisijom koju imenuje federalni ministar. ^lan 28. (Radno iskustvo) Pod radnim iskustvom u smislu odredbi ~l. od 20. do 30. ovog Zakona smatra se iskustvo na odgovaraju}im poslovima u rudarstvu ste~eno nakon sticanja stru~ne spreme koja je uslov za rad na odre|enom radnom mjestu, odnosno iskustvo ste~eno nakon polo`enog stru~nog ispita u slu~ajevima propisanim ovim Zakonom. ^lan 29. (Izvo|enje i nadzor rudarskih radova) (1) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora osigurati izvo|enje radova prema tehni~koj dokumentaciji, tehni~kim propisima i propisima o za{titi `ivota i zdravlja zaposlenika, a pri gra|enju drugih objekata i odredbe koje va`e za gra|enje tih objekata. (2) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i ure|ajima i instalacijama u svim smjenama od stru~nih lica ili posredstvom ure|aja za kontrolu i daljinsko upravljanje. ^lan 30. (Knjiga rudarskog nadzora) (1) Privredno dru{tvo du`no je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose nare|enja nadle`nog rudarskog inspektora izdata na licu mjesta pri vr{enju nadzora u rudarskim objektima u slu~aju neposredne opasnosti po `ivot i zdravlje ljudi i materijalnih dobara. (2) U knjigu rudarskog nadzora unose se nare|enja direktora privrednog dru{tva, lica odgovornog za glavno tehni~ko rukovo|enje i rukovodioca slu`be za{tite na radu, koja se odnose na za{titu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova. ^lan 31. (Dozvole) (1) Za izvo|enje rudarskih radova iz ~lana 6. ovog Zakona, koji se odnose neposredno na eksploataciju mineralnih sirovina potrebno je od Ministarstva pribaviti sljede}e dozvole: a) dozvola za eksploataciju; b) dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije; c) dozvola za izvo|enje radova prema rudarskom projektu; d) dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija - upotrebna dozvola; e) privremena dozvola za izvo|enje radova i f) kona~na dozvola za izvo|enje radova. (2) Dozvolu za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu izdaje Federalno ministarstvo. ^lan 32. (Zahtjev za izdavanje dozvole i sadr`aj dozvole za eksploataciju) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno dru{tvo du`no je prilo`iti: a) ugovor o koncesiji; b) dokumentaciju o izvr{enim istra`nim radovima, le`i{tu mineralnih sirovina, utvr|enim koli~inama i kvalitetu mineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama); c) dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti na zemlji{te odre|eno za eksploataciju mineralnih sirovina; d) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog pol ja u mjerilu koje omogu}ava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudni~kog prostora, sa javnim saobra}ajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom granica eksploatacionog pol ja, uz naznaku op}ine na ~ijem se podru~ju eksploataciono polje nalazi; e) podatke o tehni~koj opremljenosti privrednog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radova, kao i stru~noj osposobljenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i f) okolinsku dozvolu i urbanisti~ku saglasnost. (2) Dozvola za eksploataciju sadr`i podatke o: a) vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije; b) na~inu eksploatacije (podzemna, povr{inska i kombinirana); c) polo`aju i ta~nim granicama eksploatacionog pol ja; d) roku u kojem se moraju izvr{iti pripremni radovi uklju~uju}i i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za izvo|enje radova na eksploataciji mineralne sirovine; e) roku va`nosti dozvole; f) obavezi provo|enja ugovora o koncesiji i g) obavezi sanacije i rekultivacije podru~ja o{te}enog eksploatacijom mineralnih sirovina. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 29 – Strana 6 KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. juna 2012. ^lan 33. (Ukidanje dozvole za eksploataciju) Ministarstvo }e ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ako: a) privredno dru{tvo kome je izdata dozvola ne po~ne sa eksploatacijom u roku navedenom u dozvoli; b) privredno dru{tvo ne pribavi dozvolu za izvo|enje radova prema rudarskom projektu u propisanom roku; c) rudarskim radovima se ugro`ava `ivot i zdravlje zaposlenika i drugih gra|ana i imovine, a druge mjere utvr|ene ovim Zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to sprije~i; d) ugro`ava se okoli{ i ne vr{i rekultivacija prostora o{te}enog rudarskim radovima prema odobrenom projektu ili e) raskinut je ugovor o koncesiji. ^lan 34. (Prestanak va`enja dozvole za eksploataciju) Dozvola za eksploataciju prestaje va`iti: a) prestankom rada privrednog dru{tva; b) kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacionog pol ja; c) kada privredno dru{tvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili d) istekom ugovora o koncesiji. ^lan 35. (Zahtjev za produ`enje dozvole za eksploataciju) Uz zahtjev za produ`enje dozvole privredno dru{tvo du`no je prilo`iti: a) va`e}u dozvolu; b) potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine; c) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog pol ja u mjerilu koje omogu~ava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudni~kog prostora sa javnim saobra}ajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru. ^lan 36. (Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno dru{tvo du`no je prilo`iti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije; c) urbanisti~ku saglasnost; d) okolinsku dozvolu; e) obrazlo`enje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog dru{tva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadr`i podatke o: a) postojanju ugovora o koncesiji; b) vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa koli~inama preostalih rezervi; c) obavezi privrednog dru{tva o trajnom ~uvanju tehni~ke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralne sirovine; d) obavezi privrednog dru{tva o provo|enju mjera sigurnosti kojima }e se trajno isklju~iti mogu}nost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu; e) odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanje posljedica eksploatacije; f) obavezi privrednog dru{tva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacionog podru~ja u skladu sa projektom za predmetno eksploataciono polje; g) polo`aju i ta~nim granicama eksploatacionog pol ja; h) a`urnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i i) roku obustave. ^lan 37. (Dozvola za izvo|enje radova prema rudarskom projektu) (1) Dozvolom za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz ~l. 6. i 7. ovog Zakona. (2) Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava (1) ovog ~lana privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prilo`iti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt u dva primjerka; c) dokaz o ispunjavanju uslova za izvo|enje rudarskih radova; d) dozvolu za eksploataciju odre|ene mineralne sirovine; e) dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti za zemlji{te odre|eno za eksploataciju; f) okolinsku dozvolu i urbanisti~ku saglasnost; g) izvje{taj revidenta o reviziji projekta i h) vodnu saglasnost. (3) Dozvola za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema rudarskom projektu sadr`i: a) naziv privrednog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radova kojem je izdata dozvola za izvo|enje radova; b) naziv projekta prema kojem se odobrava izvo|enje radova i gradnja objekta i postrojenja; c) konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka; d) nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta du`an ~uvati kao akt od trajne vrijednosti; e) nazive bitnih dokumenata prilo`enih uz zahtjev za dozvolu i to: - dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti za zemlji{te odre|eno za eksploataciju; - urbanisti~ku saglasnost i - revizioni izvje{taj sa mi{ljenjem da se mo`e izdati dozvola. (4) Ministarstvo utvr|uje: a) gdje je projekt ura|en; b) ko je rukovodio izradom projekta; c) gdje je izvr{ena revizija projekta i d) ko je revident. ^lan 38. (Privremena dozvola za izvo|enje rudarskih radova) (1) Za uvo|enje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Ministarstvo mo`e izdati privremenu dozvolu za izvo|enje rudarskih radova u trajanju od najdu`e dvije godine. (2) Privremena dozvola izdaje se i u slu~ajevima kada je zbog uvo|enja nove tehnologije i postrojenja predvi|en probni rad. (3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. (1) i (2) ovog ~lana privredno dru{tvo mora prilo`iti sljede}e dokumente: a) revidovani rudarski projekt u dva primjerka i b) izvje{taj revidenta o reviziji projekta. ^lan 39. (Kona~na dozvola) Kona~nu dozvolu kojom se odre|uju za{titne mjere kod upotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz ~lana 38. ovog Zakona, privrednom dru{tvu izdaje Ministarstvo poslije predo~enja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja. ^lan 40. (Po~etak izvo|enja rudarskih radova) (1) Privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz ~lana 31. ovog Zakona mora, najkasnije 15 dana prije po~etka izvo|enja rudarskih radova, nadle`noj rudarskoj inspekciji prijaviti po~etak izvo|enja rudarskih S L U @ B E N E N O V I N E Utorak, 19. juna 2012. KANTONA SARAJEVO Broj 29 – Strana 7 radova i lica koja }e obavljati poslove tehni~kog i glavnog tehni~kog rukovo|enja rudarskim radovima, kao i lica koja }e obavljati poslove tehni~kog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti. (2) Privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, ako prijavom po~etka radova nije odre|en rok trajanja i okon~anja radova. ^lan 41. (Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija) (1) Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija izgra|enih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovu upotrebu. (2) Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja na prijedlog Stru~ne komisije izdaje Ministarstvo. (3) Prije izdavanja dozvole iz prethodnog stava, obavlja se tehni~ki pregled kojim se utvr|uje da li je izgra|en prema odobrenom projektu, da li je uskla|en sa propisima, mjerama i normativima za{tite na radu i obaveznim standardima, da li je tehni~ki ispravan i da li ugro`ava okoli{, `ivot i zdravlje zaposlenika i gra|ana. (4) Vr{enje tehni~kog pregleda pokre}e se zahtjevom privrednog dru{tva. (5) Uz zahtjev za tehni~ki pregled za dobijanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja privredno dru{tvo prila`e: a) rje{enje o ispunjavanju uslova za obavljanje registrirane djelatnosti; b) spisak objekata i opreme; c) spisak projekata prema kojima su izgra|eni objekti, postrojenja i ure|aji uz navo|enje broja dozvole pod kojim su odobreni; d) spisak kadrova; e) spisak isprava i {ifre o izvr{enim periodi~nim pregledima oru|a za rad i ure|aja, odnosno radnih i pomo}nih prostorija koji podlije`u obaveznim periodi~nim pregledima i f) vodnu dozvolu. (6) Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadr`i: a) naziv privrednog dru{tva kojem se izdaje dozvola; b) naziv mjesta izgra|enog objekta i postrojenja; c) nazive objekata i postrojenja sa tehni~kim karakteristikama; d) obaveze privrednog dru{tva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta mora unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i ~uvati svo vrijeme dok objekt traje; i e) konstataciju da su objekt i postrojenje izgra|eni u skladu sa odobrenim rudarskim projektom, da je privredno dru{tvo uva`ilo uslove date u dozvoli za izvo|enje radova i da je privredno dru{tvo uva`ilo uslove navedene u urbanisti~koj saglasnosti. (7) Tro{kove tehni~kog pregleda snosi privredno dru{tvo. (8) Rudarski objekti i postrojenja izgra|eni na osnovu glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najdu`e do {est mjeseci, poslije izvr{enog tehni~kog pregleda od stru~ne komisije, koju je formiralo privredno dru{tvo, sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rje{enjem datim u rudarskom projektu. O pu{tanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija privredno dru{tvo pismeno obavje{tava Ministarstvo. (9) Stru~nu komisiju za obavljanje tehni~kog pregleda imenuje Ministar privrede (u daljem tekstu: ministar) od predstavnika ministarstva i stru~nih lica iz privrednih dru{tava ili ustanova iz oblasti rudarstva koji ispunjavaju uslove iz ~lana 63. ovog Zakona. U radu stru~ne komisije u~estvuju i predstavnici organa koji je izdao urbanisti~ku saglasnost i okolinsku dozvolu kao i predstavnik nadle`ne inspekcije. (10) Na~in imenovanja ~lanova komisije, obavljanje tehni~kog pregleda, sadr`aj zapisnika o izvr{enom tehni~kom pregledu te naknadu za rad ~lanova komisije uredit }e se posebnim pravilnikom koji donosi ministar. ^lan 42. (Okolinska dozvola i urbanisti~ka saglasnost) (1) Okolinska dozvola je upravni akt koji izdaje nadle`ni or gan u skladu sa propisima koji ure|uju za{titu okoli{a na nivou Kantona i Federacije BiH. (2) Urbanisti~ka saglasnost je upravni akt koji izdaje nadle`ni or gan u skladu sa propisima koji ure|uju prostorno planiranje i kori{tenje zemlji{ta u Kantonu i Federaciji BiH. ^lan 43. (Dozvola za obavljanje periodi~nih pregleda oru|a za rad i ure|aja i ispitivanje fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu) (1) Periodi~ne preglede oru|a za rad i ure|aja i ispitivanje fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu mogu obavljati pravna lica koja pored uslova propisanih ovim Zakonom za obavljanje rudarske djelatnosti, imaju kadrove sa odgovaraju}om visokom {kolskom spremom, polo`enim stru~nim ispitom i radnim iskustvom u struci od najmanje tri godine, tehni~ku opremu i laboratorije. (2) Uz zahtjev privrednog dru{tva, odnosno pravnog lica za dobijanje dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu potrebno je prilo`iti: a) rje{enje o registraciji djelatnosti kod nadle`nog suda; b) spisak kadrova sa odgovaraju}im uslovima u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva i polo`enog stru~nog ispita; c) spisak tehni~ke opreme; d) spisak opreme i instrumenata koji podlije`u umjeravanju, kao i dokaze da je umjeravanje izvr{eno; e) spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u zahtjevu i f) izvod iz op}ih akata privrednog dru{tva kojima se reguliraju poslovi vr{enja periodi~nih pregleda oru|a za rad. (3) Prije izdavanja dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu vr{i se uvi|aj na licu mjesta putem stru~ne komisije. (4) tro{kove uvi|aja snosi privredno dru{tvo. (5) Dozvola za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu sadr`i: a) popis poslova periodi~nih pregleda koji se odobravaju; b) nosioce poslova iz ta~ke a) ovog stava koji moraju ispunjavati uslove propisane ~l. od 63 do 69 ovog Zakona; c) uslove koje moraju zadovoljiti oprema i instrumenti u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 8/05); d) odgovaraju}i prostor i e) definisan broj lica za obim odobrenih radova. III. MJERE ZA[TITE NA RADU ^lan 44. (Obaveze u provo|enju mjera) (1) Direktor privrednog dru{tva odgovoran je za organiziranje slu`be za{tite na radu. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 29 – Strana 8 KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. juna 2012. (2) Za neposredno provo|enje mjera za{tite na radu odgovorno je svako lice zaposleno u privrednom dru{tvu, odnosno kod izvo|a~a u okviru djelokruga svog rada u skladu sa pravilnikom o mjerama za{tite na radu. (3) Direktor privrednog dru{tva du`an je povremeno, a najmanje dva puta godi{nje razmatrati stanje za{tite na radu i rad slu`be za{tite na radu. (4) Kori{tenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za upotrebu rudarskim projektom, nije dopu{teno. (5) [trajk u objektima gdje se odvija tehnolo{ki proces nije dopu{ten iz sigurnosnih razloga. ^lan 45. (Poduzimanje mjera za za{titu `ivota gra|ana i osiguranje imovine) (1) Pri izvo|enju rudarskih radova privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je poduzeti mjere potrebne za za{titu `ivota i zdravlja gra|ana kao i osiguranje imovine prema va`e}im propisima. (2) Vlasnici i korisnici zemlji{ta i objekata na eksploatacionom polju, kao i ostali gra|ani pri kretanju ili radu du`ni su se pridr`avati mjera za{tite koje je propisalo privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova. ^lan 46. (Upoznavanje sa propisima) (1) Svaki zaposlenik koji zasnuje radni odnos u privrednom dru{tvu mora se prije raspore|ivanja na poslove, odnosno zadatke upoznati sa poslom koji }e obavljati, propisima i mjerama za{tite na radu i mjerama za{tite od po`ara, sa opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i provo|enjem za{tite na radu u privrednom dru{tvu. (2) Zaposlenik ima pravo zahtijevati od lica zadu`enog za upoznavanje sa propisima da se {to potpunije upozna sa opasnostima posla, pravima odnosno du`nostima u vezi sa za{titom na radu i uslovima rada. ^lan 47. (Uvo|enje u posao) Zaposlenik koji se prvi put raspore|uje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u smjeni u kojoj je raspore|en uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora kojeg odredi ovla{teno odgovorno lice u privrednom dru{tvu i u tom periodu zaposlenik ne mo`e biti raspore|en na stalne poslove i zadatke. ^lan 48. (Poznavanje propisa iz oblasti za{tite na radu) (1) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ radova du`an je donijeti posebne programe za sticanje znanja iz oblasti za{tite na radu prema vrsti poslova i stru~nosti zaposlenika. (2) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je organizirati upoznavanje svih zaposlenika sa propisima i mjerama za{tite na radu, kao i mjerama provo|enja plana odbrane i akcija spa{avanja u slu~ajevima iznenadnih udesa. (3) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je putem stru~ne komisije najmanje jedanput godi{nje vr{iti provjeru poznavanja propisa o tehni~kim mjerama i o za{titi na radu, kao i plana odbrane i akcije spa{avanja u slu~ajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehni~kog osoblja, palioca mina, visokokvalifikovanih i kvalifikovanih zaposlenika ~iji je rad neposredno vezan uz rudarske radove. ^lan 49. (Sankcije za nepoznavanje propisa) (1) Zaposlenici koji ne poka`u zadovoljavaju}e poznavanje propisa o tehni~kim mjerama i o mjerama za{tite na radu, a naro~ito o provo|enju plana odbrane i akcije spa{avanja ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim znanjima. (2) Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavaju}e poznavanje propisa, poslodavac je du`an zaposlenika rasporediti na druge odgovaraju}e poslove, a ako takvih poslova nema rije{it }e njegov radno-pravni sta tus na na~in propisan Zakonom o radu. ^lan 50. (Privremeno udaljavanje zaposlenika sa posla) (1) Direktor privrednog dru{tva i druga odgovorna lica za izvo|enje radova odre|ena pravilnikom o mjerama za{tite na radu, kao i zaposlenik slu`be za{tite na radu imaju pravo privremeno udaljiti sa posla zaposlenika koji je izvr{io povredu neke od propisanih mjera kojima se ugro`ava li~na i kolektivna sigurnost. (2) Pravilnikom o mjerama za{tite na radu privrednog dru{tva odredit }e se koje su to povrede mjera za{tite na radu zbog kojih se mo`e postupiti po odredbi stava 1. ovog ~lana. IV. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA ^lan 51. (Privremena obustava) (1) Privremenu obustavu rudarskih radova, koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog rudarskih ili privrednih razloga privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova du`no je prijaviti Ministarstvu i nadle`noj rudarskoj inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova. (2) Pojavu opasnosti po `ivote i zdravlje zaposlenika privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`no je odmah prijaviti Ministarstvu i nadle`noj rudarskoj inspekciji. (3) Privremenu planiranu obustavu radova privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova du`no je prijaviti Ministarstvu i nadle`noj rudarskoj inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog po~etka radova. (4) Ako je obustava iz stava (3) ovog ~lana o~ekivana i traje du`e od 30 dana, privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova du`an je: a) izvr{iti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte; b) sa~initi zapisnik sa obrazlo`enjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i c) pripremiti plan mjera i aktivnosti radi spre~avanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog otpo~injanja radova. (5) Za vrijeme privremene obustave izvo|enja radova privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora osigurati redovno odr`avanje svih rudarskih prostorija i objekata, sprije~iti nastajanje {teta i osigurati kretanje zaposlenih bez opasnosti po njihov `ivot i zdravlje. (6) Prije pu{tanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i nadle`ni rudarski inspektor, izvr{iti pregled i utvrditi da li su osigurani sigurni uslovi za nastavak radova. (7) Privremeni prekid izvo|enja rudarskih radova je prekid koji ne traje du`e od jedne godine. ^lan 52. (Potpuna i trajna obustava rudarskih radova) (1) Potpunu ili trajnu obustavu izvo|enja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina privredno dru{tvo du`no je prijaviti Ministarstvu i nadle`noj rudarskoj inspekciji u roku od 15 dana prije po~etka obustave radova. (2) U slu~aju iz prethodnog stava, Ministarstvo }e imenovati Komisiju koja }e na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. Privredno dru{tvo je du`no Komisiji predo~iti dokumentaciju na osnovu koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvo|enja radova, kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kojem prestaje eksploatacija. S L U @ B E N E N O V I N E Utorak, 19. juna 2012. KANTONA SARAJEVO Broj 29 – Strana 9 (3) U sastav Komisije iz stava (2) ovog ~lana pored predstavnika Ministarstva, imenuju se i predstavnici Ministarstva prostornog ure|enja i za{tite okoli{a. (4) Poslije izvr{enog pregleda, Komisija sa~injava zapisnik sa prijedlozima daljnjih mjera koje dostavlja Ministarstvu. Zapisnik predstavlja stru~nu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz ~lana 36. ovog Zakona. ^lan 53. (Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoli{) (1) Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz ~lana 36. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona, privredno dru{tvo mora izvr{iti kona~nu sanaciju zemlji{ta i rekultivaciju okoli{a i otkloniti posljedice nastale pri izvo|enju rudarskih radova, a na osnovu projekta sanacije i rekultivacije. (2) Privredno dru{tvo du`no je, prema projektu izvo|enja rudarskih radova, u kontinuitetu vr{iti sanaciju zemlji{ta i tehni~ku rekultivaciju devastiranih povr{ina nastalih usljed rudarskih radova. (3) Prije obavljanja kona~ne sanacije, privredno dru{tvo je du`no provesti mjere osiguranja kako bi se trajno isklju~ile opasnosti po `ivot i zdravlje ljudi i imovine i mogu}i uzro~nici zaga|enja okoli{a, odnosno {tete na objektima i okoli{u. (4) O izvr{enim radnjama iz st. (1), (2) i (3) ovog ~lana, privredno dru{tvo du`no je obavijestiti Ministarstvo, nadle`nu rudarsku inspekciju i inspekciju za okoli{. (5) Ministarstvo }e na osnovu obavje{tenja iz stava (4) ovog ~lana, putem Stru~ne Komisije izvr{iti tehni~ki pregled kojim }e se utvrditi da li je sanacija i rekultivacija okoli{a izvedena u saglasnosti sa rudarskim projektom i da li su provedene mjere iz stava (3) ovog ~lana dovoljne, o ~emu }e izdati potvrdu privrednom dru{tvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne naredit }e se privrednom dru{tvu da u odre|enom roku otkloni utvr|ene nedostatke. (6) Ako privredno dru{tvo ne postupi po nalogu iz stava (5) ovog ~lana, Ministarstvo }e provesti potrebne mjere sigurnosti na tro{ak privrednog dru{tva. (7) U Stru~nu Komisiju imenuju se 3 (tri) ~lana, od kojih su 2 (dva) predstavnici Ministarstva privrede, a 1 (jedan) je predstavnik Ministarstva prostornog ure|enja i za{tite okoli{a. (8) Tro{kove tehni~kog pregleda snosi privredno dru{tvo, na osnovu posebnog Rje{enja koje donosi Ministar. ^lan 54. (Prestanak prava i obaveza) (1) Prava iz dozvola iz ~lana 37. ovog zakona prestaju dono{enjem odluke o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Brisanje privrednog dru{tva iz katastra eksploatacionih pol ja utvr|uje se odlukom iz stava (1) ovog ~lana. (3) Rudarski planovi, mjera~ke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon dono{enja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponovati u arhiv Kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u nadle`ni arhiv privredno dru{tvo mora dostaviti Ministarstvu. (4) Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola regulisanih ~lanom 37. stav (2) ta~ke c), d), e) i f) ovog zakona prestaju sa odlukom koju izdaje isti or gan koji je izdao navedene dozvole. ^lan 55. (Otklanjanje posljedica rudarskih radova) Privredno dru{tvo du`no je da snosi sve tro{kove za otklanjanje {teta nastalih kao posljedica rudarskih radova. ^lan 56. (Katastar eksploatacionih pol ja) (1) Ministarstvo je du`no voditi katastar odobrenih eksploatacionih pol ja. (2) Ministarstvo je du`no pored katastra iz stava (1) ovog ~lana voditi Zbirku isprava te popis privrednih dru{tava kojima su izdate dozvole. (3) Ministar }e donijeti propise o katastru odobrenih eksploatacionih pol ja te o na~inu vo|enja zbirke isprava i popisa privrednih dru{tava kojima su izdate dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina. V. TEHNI^KA DOKUMENTACIJA I PROJEKTOVANJE ^lan 57. (Tehni~ka dokumentacija) (1) Tehni~ka dokumentacija u smislu ovog Zakona je: a) rudarski projekti; b) idejna rje{enja rudarskih projekata; c) rudarski planovi i karte; d) dugoro~ni i godi{nji programi eksploatacije mineralnih sirovina; e) dokumentacija o rezervama i pojavama mineralnih sirovina; f) dokumentacija o uticaju rudarskih radova na okoli{; g) dokumentacija o razvrstavanju rudnika i njihovih dijelova gdje se vr{e rudarski radovi po stepenu opasnosti od metana i ugljene pra{ine; i h) dokumentacija postrojenja, opreme i ure|aja. (2) Kod izvo|enja rudarskih radova koji nisu u neposrednoj vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, dozvoljena je upotreba i tehni~ke dokumentacije koju propisuje poseban zakon iz oblasti gra|enja. (3) Tehni~ka dokumentacija iz stava (1) ovog ~lana mora biti uskla|ena sa odredbama ovog zakona, propisima o za{titi na radu i za{titi zdravlja zaposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanisti~koj saglasnosti, vodnoj saglasnosti, kao i sa drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina kao i propisima o za{titi okoli{a i za{titi od po`ara. (4) Tehni~ka dokumentacija iz stava (1) ovog ~lana treba biti uskla|ena sa savremenim dostignu}ima i metodama rudarske, geolo{ke, geomehani~ke i drugih tehni~kih nauka. ^lan 58. (Vrste rudarskih projekata) Za izvo|enje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja izra|uju se projekti i to: a) glavni rudarski projekt; b) dopunski rudarski projekt i c) pojednostavljeni rudarski projekt. ^lan 59. (Glavni rudarski projekt) (1) Glavni rudarski projekt izra|uje se za nove jame, povr{inske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, te za izgradnju i kori{tenje podzemnih prostora koji nisu u vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina. (2) Projekt iz stava (1) ovog ~lana izra|uje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina A, B i C 1 kategorije, sadr`anih na prostoru koji je obuhva}en projektom. (3) Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60% od ~ega rezerve kategorije A ne mogu biti manje od 10%. (4) Od ukupno utvr|enih bilansnih rezervi C 1 kategorije kao podloga za projektovanje mo`e se uzeti najvi{e 50%, pod uslovom da se kontinuirano naslanja na rezerve B kategorije ili kada njihov prostorni polo`aj omogu}ava otkopavanje istim zahvatom otvaranja. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 29 – Strana 10 KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. juna 2012. ^lan 60. (Dopunski rudarski projekt) Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postoje}im rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih pol ja ili dijela sloja i rudnih tijela te izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata direktno vezanih uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladi{ta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rje{enja u okviru rudni~ke sigurnosti i kolektivne za{tite, djelimi~nu ili potpunu eksploataciju za{titnih stubova i tehni~ku rekultivaciju. ^lan 61. (Pojednostavljeni rudarski projekt) Pojednostavljeni rudarski projekt izra|uje se za radove manjeg obima, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja i ure|aje iz ~lana 7. ovog Zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog, odnosno dopunskog rudarskog projekta koji nema uticaja na osnovna projektna rje{enja. ^lan 62. (Ponovna eksploatacija) U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i povr{inskim kopovima u kojima je potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina mo`e se ponovno pristupiti eksploataciji samo na osnovu novog glavnog rudarskog projekta koje je odobrilo Ministarstvo. ^lan 63. (Izrada rudarskih projekata) (1) Izradu rudarskih projekata mo`e vr{iti privredno dru{tvo registrirano za obavljanje tih poslova koje pored op}ih ispunjava i uslov da u radnom odnosu ima najmanje tri zaposlenika od ~ega najmanje jednog zaposlenika one struke za koju se radi projekt (geolo{ka, rudarska, elektrotehni~ka, geodetska, rudarsko- mjera~ka, ma{inska i gra|evinska). (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na povr{ini i to: garde robe sa kupatilom, stanice za spa{avanje, dispe~erski centri, regulacija vodotoka, sonovode, sistem veza za specifi~ne radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata mogu uraditi privredna dru{tva koja ispunjavaju uslove za projektovanje, odnosno izradu investiciono-tehni~ke dokumentacije prema propisima iz oblasti gra|enja. ^lan 64. (Osposobljenost lica za izradu rudarskih projekata) (1) U privrednom dru{tvu iz ~lana 63. ovog Zakona rudarski projekt mo`e izra|ivati projektant - diplomirani in`enjer odnosne struke, koji ima polo`en stru~ni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva, od ~ega najmanje tri godine u privrednom dru{tvu na poslovima one vrste za koje se izra|uje projekt (rudarski, geolo{ki, geodetski, rudarsko-mjera~ki, elektrotehni~ki, ma{inski, gra|evinski i dr.). (2) Kada u izradi rudarskog projekta u~estvuje vi{e projektanata mora se odrediti glavni projektant. (3) Projektantski nadzor nad izvo|enjem rudarskih radova mo`e vr{iti lice koje ispunjava uslove odre|ene za projektanta. (4) Ovla{teno lice privrednog dru{tva mora uz rudarski projekt prilo`iti dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uslove iz stava (1) ovog ~lana. (5) Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta pisanom izjavom potvr|uju da su u projektu primijenjeni uslovi iz ~lana 57. ovog zakona. (6) Privredno dru{tvo u kojem je izra|en projekt ili dio rudarskog projekta du`no je pisanu izjavu iz stava (5). ovog ~lana prilo`iti uz izra|eni rudarski projekt, odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt. (7) Za sva rje{enja i kvalitet projekta odgovorno je privredno dru{tvo u kojem je projekt izra|en, projektant i glavni projektant. ^lan 65. (Revizija rudarskog projekta) (1) Rudarski projekti iz ~lana 58. ovog Zakona podlije`u reviziji u pogledu primjene odredbi ~l. 57. i 64. st. (5), (6) i (7) ovog Zakona. (2) Reviziju rudarskog projekta vr{i privredno dru{tvo koje ispunjava uslove iz ~lana 63. stav (1) ovog Zakona i koje ima saglasnost Ministarstva. (3) Revizija rudarskog projekta vr{i se putem revidenta koji ima stru~nu spremu i radno iskustvo iz ~lana 64. stav (1) ovog Zakona i zaklju~en ugovor o radu na neodre|eno vrijeme sa privrednim dru{tvom registrovanim za obavljanje revizije rudarskih projekata. (4) Reviziju rudarskog projekta ne mo`e vr{iti zaposlenik organa uprave, lice koje je u~estvovalo u izradi projekta i privredno dru{tvo, odnosno zaposlenik u privrednom dru{tvu u kojem je izra|en projekt. (5) Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno dru{tvo u kojem je izvr{ena revizija i revidenti koji su izvr{ili reviziju. ^lan 66. (Zadatak revidenta) (1) Revident rudarskog projekta sa~injava izvje{taj o izvr{enoj reviziji kojim utvr|uje da li je rudarski projekt izra|en u skladu sa odredbama ~lana 57. ovog Zakona. (2) Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat }e na njih i zatra`iti da se nedostaci otklone. (3) U izvje{taju o izvr{enoj reviziji rudarskog projekta jamske otkopne metode revident je du`an dati svoje mi{ljenje o mogu}nosti primjene projektovane otkopne metode u predvi|enom otkopnom polju i predlo`iti koja, odnosno kakva ispitivanja i pra}enja rudarsko preduze}e je du`no izvr{iti u cilju dobivanja elemenata i podataka potrebnih za utvr|ivanje uslova pod kojima }e se projektovana metoda mo}i primjenjivati. ^lan 67. (Reviziona klauzula) (1) Privredno dru{tvo u kojem je izvr{ena revizija rudarskog projekta du`no je na rudarskom projektu potvrditi da je izvr{ena revizija projekta (reviziona klauzula). (2) Klauzulom iz stava (1) ovog ~lana potvr|uje se da je revidirani projekt izra|en u skladu sa odredbama ~lana 57. st. (3) i (4) ovog Zakona. (3) Revizionu klauzulu potpisom i pe~atom ovjerava ovla{teno lice privrednog dru{tva u kojem je izvr{ena revizija. (4) Uz revidirani projekt privredno dru{tvo iz stava (1) ovog ~lana prila`e izvod o upisu u sudski registar i odobrenje nadle`nog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uslove iz ~lana 64. ovog Zakona kao i izvje{taj revidenata o izvr{enoj reviziji. (5) Revizija slo`enih projekata mo`e se vr{iti komisijski, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvr{ene revizije. (6) Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava (5) ovog ~lana potpisom i pe~atom ovjerava ovla{teno lice privrednog dru{tva u kojem je izvr{ena revizija, a potpisuje je predsjednik revizione komisije i svi revidenti. ^lan 68. (Izmjene u projektu za izvo|enje radova) (1) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta do|e do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu op}ih tehni~kih rje{enja, radi se novi glavni rudarski projekt. S L U @ B E N E N O V I N E Utorak, 19. juna 2012. KANTONA SARAJEVO Broj 29 – Strana 11 (2) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta do|e do odstupanja od tehni~kih projekata pojedinih faza tehnolo{kog procesa koje ne uti~u na op}a tehni~ka rje{enja iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehni~ki projekti. (3) Novi projekti iz st. (1) i (2) ovog ~lana odobravaju se na na~in utvr|en u ~l. 31. i 37. ovog Zakona. (4) Manjim izmjenama u projektu za izvo|enje radova smatraju se izmjene projekta tehni~ke i tehnolo{ke prirode koje ne pogor{avaju uslove za{tite na radu. (5) Izvo|enje radova po~inje poslije dobijene pisane saglasnosti projektanta, uz saglasnost slu`be za{tite na radu. U svim saglasnostima utvr|uje se da se nisu pogor{ali uslovi za{tite na radu odre|eni u rudarskom projektu. (6) Nu`na odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvo|enja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rje{enja mogu se vr{iti samo uz prethodnu saglasnost tehni~kog rukovodioca izvo|a~a rudarskih radova, slu`be za{tite na radu i projektanta. VI. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA ^lan 69. (Planovi i karte) U cilju pravilnog i sigurnog izvo|enja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i spre~avanja materijalnih {teta, privredno dru{tvo je na osnovu mjerenja du`no izra|ivati planove, odnosno karte iz kojih se mo`e utvrditi stanje rudarskih radova, njihov me|usobni polo`aj i polo`aj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na povr{ini. ^lan 70. (Dostava i izrada planova i karata) Kopije rudarskih planova i karata iz ~lana 69. ovog Zakona moraju se dostaviti Ministarstvu na njegov zahtjev. ^lan 71. (Obavezni planovi i karte) (1) Privredno dru{tvo mora imati: a) situacioni nacrt eksploatacionog pol ja; b) geolo{ku kartu eksploatacionog pol ja i njegovog okoli{a, kao i karakteristi~ne geolo{ke pro file; c) plan rudnika sa ucrtanom povr{inskom situacijom i podzemnim prostorijama, odnosno povr{inskim kopovima sa podacima o slijeganju terena; d) planove pojedinih jama, odnosno povr{inskih kopova; e) otkopne i eta`ne planove svih jamskih i povr{inskih rudarskih radova pojedinih revira; f) planove energetske mre`e (elektri~na mre`a, komprimirani zrak i dr.), vodovodne mre`e kao i jamskih postrojenja sa glavnim tehni~kim podacima; g) plan sistema veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja; h) planove provjetravanja jama; i) planove tektonike i j) plan odbrane i spa{avanja od skupnih opasnosti i udesa. (2) Za rudnike sa velikim pritokom vode i slo`enom tektonikom, Ministar mo`e propisati i vo|enje hidrogeolo{kih planova i karte tektonike. (3) Planovi iz stava (1) ta~. d), e), f), g). i h) ovog ~lana moraju se dopunjavati svakog mjeseca prema napredovanju rudarskih radova. (4) Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napu{tenih dijelova jame ili prema geolo{kim rasjedima, dopunjavanje planova vr{i se po potrebi u kra}im rokovima. (5) Dopunjavanje planova vr{i se u kra}im rokovima i kada se podzemni radovi kre}u u podru~ju jamskih po`ara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili za{ti}enih podru~ja. (6) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog ~lana, dopunjavanje planova za povr{inske kopove, mogu se dopunjavati svakih {est mjeseci uz saglasnost Ministarstva. (7) Kopije planova iz stava (1) ovog ~lana, privredno dru{tvo je du`no dostaviti na zahtjev Ministarstva. (8) Ako privredno dru{tvo ne izvr{i izmjene i dopune rudarskih planova svakih {est mjeseci, ministar }e odrediti izvo|a~a koji }e izmjene i dopune izvr{iti na tro{ak privrednog dru{tva. ^lan 72. (Mjera~ke knjige i rudarski planovi) (1) O svim izvr{enim mjerenjima privredno dru{tvo du`no je voditi mjera~ke knjige koje se ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga. (2) Rudarska mjerenja vr{e i planove izra|uju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove poslove imaju stru~nu kvalifikaciju (rudarski mjera~i i geodeti). (3) Kod izrade novih rudarskih planova u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova, kao {to su stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr. ^lan 73 (Kori{tenje zemlji{ta za premjer) Korisnici i vlasnici zemlji{ta du`ni su dozvoliti privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u radova premjeravanje i postavljanje geodetskih ta~aka i oznaka eksploatacionog pol ja. ^lan 74. (Dostavljanje planova) Kopije planova iz ~lana 71. stav (1) od a) do g). ovog Zakona privredno dru{tvo du`no je dostaviti na zahtjev Ministarstva. ^lan 75. (Plan eksploatacije mineralnih sirovina) Privredno dru{tvo du`no je izraditi dugoro~ni pro gram i godi{nji plan eksploatacije mineralnih sirovina i dostaviti ga Ministarstvu na njihov zahtjev. ^lan 76. (Uskla|enost rudarskih projekata sa propisima koji reguliraju za{titu okoli{a) Privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova du`an je rudarske projekte i nadzor o uticaju svoje djelatnosti na okoli{ uskladiti sa propisima koji reguliraju za{titu okoli{a. VII. NADZOR ^lan 77. (Nadzor) (1) Nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vr{i Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vr{i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (u daljem tekstu: inspekcija) putem kantonalnog rudarskog inspektora (u daljem tekstu: inspektor), a u skladu sa Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 69/05). ^lan 78. (Nadle`nost inspekcije) (1) Inspekcija vr{i inspekcijski nadzor nad provo|enjem Zakona i propisa koji se odnose na: a) koncesije vezane za eksploataciju mineralnih sirovina; b) tehni~ke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti; c) za{titu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina; d) za{titu od po`ara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina; e) izgradnju i odr`avanje rudarskih objekata, postrojenja i ure|aja; f) trans port, uskladi{tenje i rukovanje eksplozivnim materijalom; g) izvo|a~e radova; h) tehni~ko rukovo|enje i nadzor i S L U @ B E N E N O V I N E Broj 29 – Strana 12 KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. juna 2012. i) rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovno dopunjavanje rudarskih planova -karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehni~ko i racionalno izvo|enje rudarskih radova i a`urno vo|enje mjera~kih knjiga. (2) Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnolo{kim procesom izvo|enja rudarskih radova i elektropostrojenja, kao i ure|aja i instalacija pri izvo|enju rudarskih radova. ^lan 79. (Ovla{tenja inspektora) (1) Pri vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovla{tenja: a) u svako doba u}i u sve poslovne i pogonske prostorije; b) pregledati rudarske objekte, postrojenja, ure|aje i instalacije; c) pregledati tehni~ku i drugu dokumentaciju; d) utvrditi identitet lica koja izvode rudarske radove; e) privremeno izuzeti tehni~ku dokumentaciju ili je fotokopirati; f) fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove; g) uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; h) tra`iti pomo} stru~ne organizacije ili pojedinih stru~nih lica i i) zabraniti ili privremeno zabraniti izvo|enje rudarskih radova. (2) Inspektor mo`e u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvr|ivanje ~injeni~nog stanja o razmatranom predmetu i ako su prekr{ene odredbe ovog Zakona, tehni~kih propisa i propisa iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravlja radnika i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, ili ako sumnja da je u~injen prekr{aj. (3) O izuzimanju dokumentacije iz stava (2) ovog ~lana inspektor izdaje privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u rudarskih radova potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (4) Ako se u vr{enju inspekcijskog nadzora inspektoru onemogu}i obavljanje pregleda ili pru`i fizi~ki otpor ili ako se takav otpor osnovano o~ekuje, inspektor mo`e zatra`iti pomo} nadle`ne policije, koja je du`na postupiti u skladu sa odredbama Zakona o unutra{njim poslovima Kantona Sarajevo. ^lan 80. (Du`nosti inspektora) (1) Inspektor mora odmah na licu mjesta otpo~eti sa istragom okolnosti pod kojima je do{lo do smrtnih slu~ajeva ili grupnih nesre}a, odrediti mjere i na zahtjev nadle`nog organa izdati pisano mi{ljenje o uzrocima nesre}e. (2) Inspektor mora najmanje jednom u {est mjeseci izvr{iti nadzor nad izvo|enjem rudarskih radova u objektima koje ugro`ava metan, drugi gasovi, prodori vode, mulja i blata, opasna ugljena pra{ina, silikatna pra{ina, `ivina para, kao i prostor sa opasnim radioaktivnim zra~enjem i u slu~ajevima pove}anog rizika od nastanka opasnosti. (3) Nadziranje rudarskih radova koji nisu obuhva}eni u stavu (2) ovog ~lana inspektor je obavezan vr{iti najmanje jednom godi{nje. ^lan 81. (Du`nosti privrednog dru{tva, odnosno izvo|a~a rudarskih radova) (1) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je inspektoru omogu}iti vr{enje inspekcijskog nadzora. (2) Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je omogu}iti uvid u svu dokumentaciju dru{tva, a na tra`enje inspektora odrediti jedno ili vi{e lica koja }e sudjelovati u utvr|ivanju ~injeni~nog stanja pri obavljanju inspekcijskog pregleda. ^lan 82. (Zapisnik o inspekcijskom pregledu) (1) O obavljenom inspekcijskom pregledu inspektor je obavezan sastaviti zapisnik na licu mjesta navode}i ~injeni~no stanje utvr|eno tim pregledom. (2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvr{io inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istovremeno vi{e inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled) u tom slu~aju zajedni~ki sastavljaju jedan zapisnik. (3) Zapisnik osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, sadr`i i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda. (4) Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen. ^lan 83. (Upravne mjere) Kad inspektor utvrdi da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu odre|ene propisima, du`an je prema utvr|enom ~injeni~nom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu nalo`iti odgovaraju}e upravne mjere i to: a) narediti otklanjanje utvr|enih nedostataka i nepravilnosti na na~in i u roku kako je odre|eno ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) narediti privremenu zabranu izvo|enja radova; c) narediti zabranu izvo|enja radova; d) narediti poduzimanje odgovaraju}ih upravnih radnji koje su privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovla{tenja, odnosno or gan uprave obavezni poduzeti; e) narediti sanaciju i rekultivaciju prostora obuhva}enu eksploatacijom mineralne sirovine; f) prisilno provesti izvr{enje odre|ene upravne mjere kada je privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova sam ne izvr{i; g) podnijeti prijavu protiv privrednog dru{tva, odnosno izvo|a~a rudarskih radova i odgovornog lica za u~injeni prekr{aj ili krivi~no djelo; h) odrediti i druge mjere i obaviti radnje odre|ene ovim Zakonom i posebnim propisima; i) izre}i zabranu rada u pogonu ili na odre|enim poslovima, ako utvrdi nedostatke iz ~lana 78. ovog Zakona; j) ako se nedostaci i propusti odnose na mjere za{tite na radu ili mjere za za{titu `ivota i zdravlja gra|ana usljed kojih mo`e nastati neposredna opasnost po `ivot i zdravlje zaposlenika i drugih gra|ana, inspektor }e zabraniti rad u pogonu ili na odre|enim poslovima dok se postoje}i nedostaci ne otklone; k) zabraniti ili privremeno zabraniti izvo|enje rudarskih radova. ^lan 84. (Privremena zabrana izvo|enja rudarskih radova) (1) Inspektor mo`e rje{enjem privremeno zabraniti izvo|enje rudarskih radova privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u rudarskih radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije osigurao potpunu ispravnost sredstava za rad, radni prostor i radni proces kako je to odre|eno odobrenim projektom i tehni~kom dokumentacijom prema odredbama ovog Zakona; b) privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovog Zakona, tehni~ke propise, propise iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravlja radnika i druge propise i op}e akte koji se odnose na S L U @ B E N E N O V I N E Utorak, 19. juna 2012. KANTONA SARAJEVO Broj 29 – Strana 13 rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehni~kom dokumentacijom; c) pri kori{tenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, kori{tenju radnog prostora koji nije za{ti}en prijeti opasnost od povreda, ugro`avanja zdravlja zaposlenika privrednog dru{tva, odnosno izvo|a~a rudarskih radova i ako se zaposlenici ne pridr`avaju odgovaraju}ih uputa za rad; d) privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije postupio u skladu sa usmeno izre~enim nare|enjem inspektora; e) privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova onemogu}ava obavljanje inspekcijskog pregleda; f) privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije postupio po rje{enju za otklanjanje nedostataka. ^lan 85 (Zabrana izvo|enja rudarskih radova) (1) Inspektor }e rje{enjem zabraniti izvo|enje rudarskih radova privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvo|enje radova ili se rudarski radovi ne izvode prema odobrenoj projektnoj i tehni~koj dokumentaciji, ili se rudarski radovi izvode suprotno tehni~kim propisima, propisima iz oblasti za{tite na radu i zdravlja radnika i drugim propisima koji se odnose na rudarske radove i op}im aktima izvo|a~a rudarskih radova, {to mo`e ugroziti `ivote i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobra}aja i susjednih objekata i uzrokovati nastanak ve}e materijalne {tete; b) kod privrednog dru{tva, odnosno izvo|a~a rudarskih radova zaposlena lica koja ne ispunjavaju uslove o stru~noj osposobljenosti prema odredbama ovog Zakona; c) privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice i pored usmenog nare|enja inspektora ponovno kr{i odredbe tehni~kih propisa, propisa iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na rudarske radove, te op}ih akata izvo|a~a rudarskih radova prema ovom Zakonu; d) privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova koristi objekte, postrojenja, ure|aje i instalacije bez upotrebne dozvole, {to neposredno ugro`ava sigurnost objekata i ure|aja, `ivot i zdravlje ljudi, odvijanje saobra}aja, susjedne objekte i okoli{ i predstavlja neposrednu opasnost za `ivot i zdravlje zaposlenika i e) privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova pri izvo|enju radova zahvata i podru~je van prostora odre|enog dozvolom za eksploataciju prema ovom Zakonu. ^lan 86. (Zabrana obavljanja djelatnosti) Inspektor }e rje{enjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi: a) da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava Zakonom propisane uslove; b) da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi; i c) ako izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uslove prema ovom Zakonu. ^lan 87. (Usmeno odre|ivanje upravne mjere) (1) U inspekcijskom pregledu inspektor }e privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u rudarskih radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvr{i: a) kad je to obavezan prema ovom Zakonu i b) kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po `ivot i zdravlje zaposlenika i gra|ana ili nastanak ve}e materijalne {tete. (2) Sadr`aj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. ^lan 88. (Rok za dono{enje rje{enja) (1) Upravnu mjeru inspektor odre|uje rje{enjem. (2) Rje{enje o odre|enim upravnim mjerama inspektor je du`an donijeti u rokovima utvr|enim Zakonom, a u hitnim slu~ajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za davanje primjedbi na zapisnik o izvr{enom inspekcijskom nadzoru. (3) O usmeno izre~enim upravnim mjerama inspektor je du`an donijeti rje{enje u roku od tri dana od dana izricanja tih mjera. ^lan 89. (Izvr{enje rje{enja) (1) Izvr{enje rje{enja prati inspektor i utvr|uje po slu`benoj du`nosti. (2) Izvr{enje rje{enja inspektor utvr|uje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom. (3) Izvr{enje rje{enja inspektor mo`e produ`iti do 30 dana osim rje{enja kojim su upravne mjere usmeno utvr|ene. ^lan 90. (@alba na rje{enje) (1) @alba na rje{enje o usmeno odre|enoj upravnoj mjeri nije dopu{tena ali se mo`e pokrenuti upravni spor. (2) @alba na rje{enje o nalo`enim upravnim mjerama iz ~l. 83, 84, 85. i 86. mo`e se izjaviti Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. (3) @alba na rje{enje inspektora o nalo`enim upravnim mjerama iz stava (2) ovog ~lana ne odga|a izvr{enje rje{enja. VIII. ZA[TITA I URE\ENJE PROSTORA ^lan 91. (Ugro`avanje okoli{a) (1) Privredno dru{tvo je du`no osigurati izvo|enje rudarskih radova u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanisti~kom saglasno{}u tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena o{te}enja okolice. (2) Privredno dru{tvo za vrijeme izvo|enja rudarskih radova mora etapno, a najkasnije po zavr{etku rudarskih radova, povr{inu koja je o{te}ena rudarskim radovima kona~no sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom i dozvolom za obustavu eksploatacije iz ~lana 36. ovog Zakona. (3) Privredno dru{tvo ne mo`e dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacionom polju, ako ne izvr{i tehni~ku rekultivaciju na ranijem odobrenom eksploatacionom polju. ^lan 92. (Saglasnost za gra|enje u eksploatacionom polju) (1) Za novu gradnju u granicama ekspoloatacionog pol ja, prije izdavanja urbanisti~ke saglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti mi{ljenje rudarskog preduze}a. (2) Saglasnost iz stava (1) ovog ~lana mo`e se izdati i kada prema mi{ljenju privrednog dru{tva koje vr{i eksploataciju, postoji opasnost od o{te}enja, ali samo ako ne postoji opasnost po `ivot i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu {tete koja bi mogla nastati kao posljedica izvo|enja rudarskih radova. (3) Izjava o odricanju prava na naknadu {tete mora se ubilje`iti u zemlji{nim knjigama. ^lan 93. (Gra|enje u prostoru za eksploataciju) (1) Ako javni interes zahtijeva na povr{ini eksploataconog pol ja mogu se graditi javni putevi, `eljezni~ke pruge, kanali i druge saobra}ajnice, elektrovodovi visokog napona, S L U @ B E N E N O V I N E Broj 29 – Strana 14 KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. juna 2012. vodovodi, ako se osiguraju za{titni stubovi kojima }e se sprije~iti ugro`avanje `ivota ljudi i izgra|enih objekata. (2) Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stava (1) ovog ~lana, investitor mora od privrednog dru{tva tra`iti mi{ljenje o tome koji bi pravac i polo`aj tih objekata u eksploatacionom polju bio najprimjereniji. (3) U skladu sa va`e}im propisima privredno dru{tvo ima pravo na naknadu stvarne {tete nastale izgradnjom objekata iz stava (1) ovog ~lana. IX. KAZNENE ODREDBE ^lan 94. (Prekr{aji) (1) Nov~anom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit }e ka`njeno za prekr{aj privredno dru{tvo i drugo pravno lice: a) ako vr{i eksploataciju mineralnih sirovina bez odobrenja za eksploataciju i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 8. stav (1)); b) koje izvodi rudarske radove bez dozvole za izvo|enje rudarskih radova prema projektu (~lan 9. stav (1); c) ako ne organizuje slu`bu spa{avanja, vatrogasnu slu`bu i slu`bu prve pomo}i ili ne zaklju~e ugovor sa odgovaraju}im slu`bama (~lan 15.)); d) ako odmah ne obavijesti Ministarstvo, rudarskog inspektora i Ministarstvo unutra{njih poslova o svakom smrtnom slu~aju, grupnoj povredi, te`oj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesre}i (~lan 16. stav (3)); e) ako ne organizuje slu`bu za{tite na radu, ne provede mjere za{tite na radu i mjere za sigurnost gra|ana i imovine (~lan 17. stav (2), ~lan 58. stav (1) i ~lan 44. stav (1); f) ako ne osigura izvo|enje rudarskih radova prema odobrenoj tehni~koj dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor svih rudarskih radova, postrojenja i ure|aja (~lan 30.); g) ako ne vodi knjigu rudarskog nadzora (~lan 30.); h) ako u odre|enom roku rudarskoj inspekciji ne prijavi po~etak izvo|enja rudarskih radova i lica koja }e obavljati poslove tehni~kog i glavnog tehni~kog rukovo|enja ili ako ne prijave prestanak rudarskih radova (~lan 40.); i) ako stavi u redovnu upotrebu objekte, postrojenja i ure|aje prije dobijanja dozvole za upotrebu (~lan 41. stav (1); j) ako Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u propisanim rokovima ne prijavi svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili sli~aj pojave opasnosti po `ivote i zdravlje radnika ili ponovni po~etak rudarskih radova (~lan 45. st. (1), (2) i (3)); k) ako Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u propisanom roku ne prijavi svaku potpunu ili trajnu obustavu izvo|enja rudarskih radova (~lan 51. stav (1)); l) ako nakon zavr{etka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvr|enom ovim zakonom ne izvr{i kona~nu sanaciju zemlji{ta i rekultivaciju okoli{a nastalih uticajem rudarskih radova i ne otklone posljedice nastale rudarskim radovima, ne preduzmu potrebne mjere osiguranja za za{titu `ivota i zdravlja ljudi i imovine i ako o tome ne obavijeste Ministarstvo i nadle`ne inspekcije (~lan 53. st. (1), (2), (3) i (4)); m) ako ne posjeduju propisanu tehni~ku dokumentaciju (~lan 57.); n) ako na osnovu mjerenja ne izrade planove i karte iz ~lana 71. ta~ka a) do j) ovog zakona, ako ih redovno ne dopunjava, ako ne vode mjera~ke knjige, ako ne izradi dugoro~ni pro gram i godi{nji plan eksploatacije i ako te programe i planove ne dostavi Ministarstvu (~l. 69., 70., 71., 72.); o) ako na poslove vr{enja nadzora i tehni~kog rukovo|enja rudarskim radovima rasporede lica koja ne ispunjavaju propisane uslove (~lan 18. do 24.); p) ako se izvo|enje rudarskih radova ne obavlja u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanisti~kom saglasno{}u (~lan 91. stav(1)). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana bit }e ka`njeno odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekr{aje iz stava 1. ta~. a) i b) ovog ~lana izre}i }e se uz nov~anu kaznu: a) za{titna mjera oduzimanja predmeta koji su uptrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvr{enje prekr{aja ili su nastali izvr{enjem prekr{aja ili kada postoji opasnost da }e se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za po~injenje prekr{aja, bez obzira na to da li su u vlasni{tvu po~initelja i b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvr{enjem prekr{aja. (4) Imovinskom koristi iz stava (3) ta~ka b) ovog ~lana smatra se tr`i{na vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom. ^lan 95. (Prekr{aji) (1) Nov~anom kaznom od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit }e ka`njeno za prekr{aj privredno dru{tvo i drugo pravno lice: a) ako su rje{enja u projektu nekvalitetna i ako je projekat nekvalitetno izra|en (~lan 65. stav (7)); b) ako uz izra|eni rudarski projekat ili dio rudarskog projekta ne postoji pisana izjava kojom projektant i glavni projektant potr|uju da su u projektu primjenjeni uslovi iz ~lana 58. ovog Zakona (~lan 65. stav (5); c) ako je revizija projekta nekvalitetno izvr{ena (~lan 66. stav (5)); d) ako izvr{enom revizijom projekta nije provjerena primjena ~l. 56. i 65. st. (5), (6) i (7) ovog Zakona (~lan 65. stav (1)). (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana, bit }e ka`njeno odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.500 KM bit }e ka`njen: (3) Za prekr{aj iz stava (1) ta~. a) i b) ovog ~lana, bit }e ka`njen projektant i glavni projektant nov~anom kaznom od 1.000,00 do 2.500,00 KM. (4) Za prekr{aj iz stava (1) ta~. c) i d) ovog ~lana, bit }e ka`njen revident nov~anom kaznom od 1.000,00 do 2.500,00 KM. X. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 96. (Primjena Zakona na bespravne korisnike eksploatacionih pol ja) (1) Privredna dru{tva koja eksploati{u mineralnu sirovinu bez odobrenja za eksploataciju i dozvole, du`na su u roku od 90 dana izraditi Projekat sanacije i rekultivacije, koji mora biti izra|en od strane ovla{tene institucije. (2) Ukoliko privredno dru{tvo ne postupi po odredbi stava (1) ovog ~lana, rudarski inspektor }e donijeti rje{enje kojim }e utvrditi kaznu u skladu sa ~lanom 93., i utvrditi rok za izradu Projekta. (3) Rok za izvr{enje sanacije i rekultivacije je godina dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) Privredno dru{tvo }e po izvr{enim radovima na sanaciji i rekultivaciji zemlji{ta obavijestiti Ministarstvo. (5) Ministarstvo }e formirati Stru~nu komisiju iz ~lana 53. ovog zakona koja }e utvrditi da li su provedene mjere dovoljne i da li su ura|ene u skladu sa Projektom sanacije i rekultivacije. ^lan 97. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog Zakona odnose se podjednako na osobe mu{kog i `enskog spola, bez obzira na rod imenice upotrebljene u tekstu zakona. S L U @ B E N E N O V I N E Utorak, 19. juna 2012. KANTONA SARAJEVO Broj 29 – Strana 15 ^lan 98. (Propisi Ministarstva) Ministarstvo }e propise iz ~lana 41. i 56. ovog Zakona donijeti u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 99. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-20589/12 19. juna 2012. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. Na osnovu Amandmana XXIX stav 4. na Ustav Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 28/04) i ~lana 199. stav 1. Poslovnika Skup{tine Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", - Novi pre~i{}eni tekst br. 25/10 i br. 14/11, 19/11 i 7/12), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.06.2012. godine, donijela je ODLUKU O POTVR\IVANJU IMENOVANJA MINISTARA U VLADI KANTONA SARAJEVO I Potvr|uju se imenovanja ministara u Vladi Kantona Sarajevo u sastavu: 1. Zlatko Petrovi}, diplomirani pravnik, Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a; 2. Mersiha Slipi~evi}, diplomirana ekonomistica, Ministarstvo stambene politike; 3. Mir za Sendijarevi}, diplomirani ekonomista, Ministarstvo finansija; 4. Dubravko Lovrenovi}, dr. historijskih nauka, Ministarstvo kulture i sporta; 5. Zilha Ademaj, diplomirana ekonomistica, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice; 6. Vahid Karaveli}, magistar politi~kih nauka, Ministarstvo za bora~ka pitanja. II Ova odluka stu pa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-20587/12 19. juna 2012. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. Na osnovu ~l. 18. ta~ka b) i ~l. 38 stav (1) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 04/01, 28/04, i 31/04), ~l. 46. Zakona o bud`etima u FBiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 9/10, 36/10 i 45/10), ~l. 21. st. (3) Zakona o dugu, zadu`ivanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH, br. 8/07, 24/09 i 44/10) i Poglavlja II Procedura zadu`ivanja Kantona Sarajevo na osnovu vanjskog i unutra{njeg duga i izdavanja garancija ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/11), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.06.2012. godine, donijela je ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI NA ODLUKU O ZADU@ENJU KOD UNICREDIT BANK D.D. MOSTAR ZA KREDITE U IZNOSU OD 11.000.000,00 KM I Daje se saglasnost na Odluku o zadu`enju kod UniCredit bank d.d. Mostar za kredite u iznosu od 11.000.000,00 (LOT I - 6.000.000,00 KM i LOT II - 5.000.000,00 KM) broj 02- 05-19678-1.2/12 od 07.06.2012. godine, koju je donijela Vlada Kantona Sarajevo. II Ova odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-20591/12 19. juna 2012. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~l. 24, 25. i 32. Zakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/11), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.06.2012. godine, donijela je ODLUKU O DOPUNI ODLUKE O IMENOVANJU ^LANOVA VIJE]A NACIONALNIH MANJINA KANTONA SARAJEVO I U Odluci o imenovanju Vije}a nacionalnih manjina Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 13/12) u ta~ki III, iza alineje 13. bri{e se ta~ka i zamjenjuje se interpunkcijskim znakom ";" i dodaju se al. 14. i 15. koje glase: "14. Violeta D`olan, predstavnik Rumunske nacionalne manjine; 15. Jasmin Hasanovi}, predstavnik Romske nacionalne manjine." II Ova odluka stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-20592/12 19. juna 2012. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. Na osnovu ~lana 18. stav 1. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~lana 8. stav 2. Zakona o privatizaciji preduze}a ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06, 19/07, 2/08 i 4/09), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 19.06.2012. godine, donijela je ODLUKU O IZMJENAMA ODLUKE O PROGLA[ENJU OP]EG DOBRA I PRIRODNOG BOGATSTVA DIJELOVA PREDUZE]A KOJIM UPRAVLJA "ZOI '84" - OLIMPIJSKI CENTAR SARAJEVO D.J.L. SARAJEVO I IZUZIMANJU IZ PO^ETNOG BILANSA I PROGRAMA PRIVATIZACIJE ^lan 1. U Odluci o progla{enju op}eg dobra i prirodnog bogatstva dijelova preduze}a kojim upravlja "ZOI '84" - Olimpijski centar Sarajevo d.j.l. Sarajevo i izuzimanju iz po~etnog bilansa i Programa privatizacije ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 16/00 i 32/01), u ~lanu 1. stav 1. ta~ka 4., bri{e se. ^lan 2. Ova Odluka stu pa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-20593/12 19. juna 2012. godine Sarajevo Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. dr. Mirjana Mali}, s. r. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 29 – Strana 16 KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. juna 2012.
Zakon o kantonalnim administrativnim takama i Tarifi kantonalnih administrativnih taksi TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 06/12 18.06.2012 SN TK 15/13 zakon,administrativne takse,takse,tarife,tk
Zakon o izmjenama Zakona o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 13/12 26.04.2012 SG USK 14/17, SG USK 20.09.2015., SG USK 06/12, SG USK 11/11, SG USK 041/11 zakon,komunalna djelatnost,usk Na osnovu člana 11. b) odjeljak A poglavlje V Ustava Unsko-sanskog kantona-prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 01/04 i 11/04) na prijedlog predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na XXII sjednici održanoj dana 26.04.2012. godine i nastavku sjednice održane 08.05.2012. godine donosi: ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Član 1. U Zakonu o komunalnim djelatnostima (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 4/11, 11/11 i ispravka 6/12) mijenja se član 36 i glasi: “Član 36” (Obaveza vlasnika u slučaju prometa nekretnina i registracije vozila) (1) “Obveznik plaćanja cijene komunalne usluge za pruženu uslugu je vlasnik nekretnine ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom ovjerenim od nadležne poreske uprave prenio na korisnika. (2) Kupovina nekretnina, odnosno prijenos vlasništva nekretnine se ne može ostvariti bez prethodno izmirenih obaveza komunalnih usluga koje je napravio prodavač, odnosno vlasnik nekretnine. (3) Registracija svih vrsta vozila ne može se ostvariti kod Policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona bez prethodno izmirenih komunalnih obaveza, minimalno do posljednja tri mjeseca ili sporazumom o izmirenju obaveza između davaoca i korisnika komunalnih usluga. (4) Davaoci komunalnih usluga dužni su subjektima iz stava (2) i (3) ovog člana svakog mjeseca dostavljati spisak lica koji nisu izmirili komunalne obaveze. (5) Ograničenja iz stava (2) i (3) ovog člana primjenjivaće se na korisnika komunalne usluge za neizmirene komunalne obaveze nastale nakon 01.01.2012. godine.” Član 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Unskosanskog kantona”. Broj 01-02-1-334/12 Predsjedavajući Skupštine 8. maja 2012. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć mr. sci. Husein Rošić
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama ZHK Zapadnohercegovački kanton Službene novine ZHK 08/12 23.04.2012 SN ZHK 01/16, SN ZHK 04/10, SN ZHK 10/09, SN SBK 08/08 takse,sudske takse,pristojbe ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA Članak 1. U Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 8/08 10/09 i 4/10), u članku 5. dodaju se stavci (2) i (3) koji glase: (2) „U trenutku nastanka obveze plaćanja pristojbe sud poziva pristojbenog obveznika da plati dužnu pristojbu“. (3) „Iznos pristojbe, koju je pristojbeni obveznik dužan platiti sukladno odredbama ovog Zakona, obračunava sudac i/ili stručni suradnik koji poduzima radnje u postupku.“ Članak 2. Članak 19. briše se. Članak 3. Članak 31. mijenja se i glasi: (1 )„Po okončanju postupka sudac i/ili stručni suradnik koji poduzima radnje u postupku, provjerava jesu li naplaćene sve pristojbe koje je pristojbeni obveznik tijekom postupka po pozivu suda bio obvezan platiti. (2) Ako se utvrdi da pristojba nije plaćena, sud donosi rješenje kojim utvrđuje pristojbu koju pristojbeni obveznik nije platio i nalaže pristojbenom obvezniku da plati dužnu pristojbu u roku od 8 dana od dana prijema rješenja. (3) Protiv ovog rješenja pristojbeni obveznik ima pravo žalbe u roku od 8 dana i žalba odlaže izvršenje rješenja. (4) Ako pristojbeni obveznik ne plati dužnu pristojbu ni po tom rješenju, po pravomoćnosti rješenja, sudac i/ ili stručni suradnik koji je poduzimao radnje u postupku dostaviti će rješenje Županijskom pravobraniteljstvu. (5) Županijsko pravobraniteljstvo na temelju rješenja koje predstavlja ovršnu ispravu, pokrenut će postupak za naplatu neplaćene pristojbe sukladno Zakonu o ovršnom postupku pred nadležnim sudom“. Članak 4. (1) U članku 41. stavak (1) riječi: „propisima i tarifom koji su važili do njegova stupanja na snagu“, zamjenjuje se riječima: „tarifi koja je važila“. (2) U članku 41., iza stavka (1) dodaje se stavak (2) koji glasi: „(2) Pristojba koja nije plaćena do stupanja na snagu ovog Zakona naplatit će se u skladu s člankom 31. ovog Zakona“. (3) Stavci (2) i (3) postaju stavci (3) i (4). Članak 5. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke“.
Zakon o elektroenergetskoj inspekciji HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 02/12 22.03.2012 SN HNK 07/16 inspekcija,elektroenergetska,elektroenergetska inspekcija
Ispravka Zakona o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 06/12 15.03.2012 SG USK 14/17, SG USK 20.09.2015., SG USK 13/12, SG USK 11/11, SG USK 041/11 ispravka,komunalna djelatnost,usk
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 01/12 17.02.2012 ugostiteljstvo Broj 1 - Strana 10 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 17. velja~e 2012.god. (2)); (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.500,00 KM. Članak 36. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj rukovodilac ili druga odgovorna osoba organa uprave i upravne organizacije i druge kantonalne, odnosno općinske institucije: a) ako ne organizira i ne provodi zaštitu od požara u smislu članka 5. stavak (2); b) ako ne donese plan zaštite od požara (članak 8. stavak (1), točka d)); c) ako ne donese opći akt iz članka 8. stavak (2); d) ako ne postupi u smislu članka 8. stavak (1), točke a), b), c), f) i g); e) ako ne uredi svojim općim aktom pitanja iz članka 8. stavak (2); f) ako ne postupi po odredbama članka 23.; g) ako ne organizira zaštitu od požara i vatrogastvo u smislu članka 24.; h) ako ne organizira vatrogasnu jedinicu u smislu članka 25. stavci (1) i (2); i) ako ne organizira informacioni sustav za zaštitu od požara i vatrogastvo (članak 28.). Članak 37. Novčanom kaznom od 100,00 KM do 800,00 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba: a) ako ne organizira i ne provodi zaštitu od požara u smislu članka 5. stavak (2); b) ako ne provodi zaštitu od požara u smislu članka 5. stavak (4); c) ako postupa suprotno odredbi članka 5. stavak (6). POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 38. (Usklađivanje postojećih propisa) Odredbe kantonalnih zakona i drugih propisa, koji su u suprotnosti sa ovim zakonom, uskladit će se sa odredbama ovog zakona, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Članak 39. (Prestanak važenja kantonalnog zakona i drugih propisa) (1) Na dan stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti od požara (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj 9/01). (2) Podzakonski propisi, doneseni na temelju zakona iz stavka (1) ovog članka, primjenjivat će se do donošenja novih propisa, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim i Federalnim zakonom. Članak 40. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona”. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona, T U Z L A N S K I K A N T O N S k u p š t i n a Bajazit Jašarević, v.r. Broj: 01-02-496-11/10 Tuzla, 30.1.2012. godine 3 Na temelju članka 24. stavak 1. točka c) Ustava Tuzlanskog kantona («Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona», br. 7/97 i 3/99 i «Službene novine Tuzlanskog kantona», br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 30.1.2012. godine, d o n o s i Z A K O N O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuju se pitanja u svezi sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti iz nadležnosti Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Članak 2. (Pojmovi i definicije) Pojmovi i definicije uporabljene u ovom zakonu imaju isto značenje kao pojmovi i definicije uporabljene u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 32/09 - u daljem tekstu: Federalni zakon) POGLAVLJE II. OBAVLJANJE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI Članak 3. (Subjekti koji mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost) (1) Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje su registrirane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i koje ispunjavaju uvjete propisane zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona (u daljem tekstu: ugostitelj). (2) Ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim zakonom, može obavljati i javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ugostiteljska obrazovna ustanova, te učenički i studentski dom u svojim poslovnim prostorijama i prostorima. (3) Ugostitelj može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju ugostiteljske djelatnosti, a koje se uobičajeno obavljaju uz ugostiteljsku djelatnost (prodaja na malo novina i časopisa, duhana i duhanskih prerađevina, pružanje usluga bilijara, kuglanja, tenisa, priređivanje igara na sreću i sl.) sukladno posebnim propisima koji reguliraju obavljanu djelatnost. (4) Pod uvjetima propisanim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona određene ugostiteljske usluge mogu pružati pravne i fizičke osobe koje nisu ugostitelji. Članak 4. (Ugostiteljski objekti zatvorenog tipa) (1) Pravne i fizičke osobe mogu organizirati usluge smještaja i prehrane za svoje radnike, penzionere, članove uže obitelji svojih radnika i penzionera pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima, u objektima zatvorenog tipa (odmaralište, objekt za prehranu i slično). (2) Pravne i fizičke osobe dužne su za pružanje ugostiteljskih usluga iz stavka (1) ovog članka pribaviti rješenje općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove ugostiteljstva prema mjestu sjedišta objekta (u daljem tekstu: nadležni općinski/ gradski organ) o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih zakonom i drugim propisima, koji to rješenje upisuje u upisnik objekata zatvorenog tipa. (3) Rješenje iz stavka (2) ovog članka donosi se sukladno Federalnom zakonu. (4) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka može se izjaviti žalba Ministarstvu trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja stranci. Petak, 17. velja~e 2012. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 1 - Strana 11 Članak 5. (Uvjeti za rad u ugostiteljstvu) (1) Za rad u ugostiteljstvu, osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost i osobe koje pružaju ugostiteljske usluge moraju ispunjavati zdravstvene uvjete te su obvezni da redovno obavljaju zdravstvene preglede sukladno posebnim propisima, što potvrđuju odgovarajućom dokumentacijom ovlaštene ustanove. (2) Zaposleni koji neposredno uslužuju goste (konobari, šankeri i ostalo osoblje) u ugostiteljskom objektu u kojem se pored pića poslužuje i kuhana hrana moraju imati završen najmanje treći stupanj stručne spreme ugostiteljskog smjera ili najmanje treći stupanj stručne spreme i položen stručni ispit iz ugostiteljstva. (3) Ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost ministra naobrazbe, znanosti, kulture i športa Tuzlanskog kantona, pravilnikom propisuje program i način polaganja stručnog ispita iz stavka (2) ovog članka. Članak 6. (Rješenje o minimalnim uvjetima za ugostiteljske objekte) (1) Rješenjem nadležnog općinskog/gradskog organa, koje se donosi sukladno Federalnom zakonu, na zahtjev ugostitelja utvrđuje se jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju. (2) Rješenje o utvrđivanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju za ugostiteljapravnu osobu treba da sadrži: a) naziv i adresu sjedišta pravne osobe, b) identifikacijski broj pravne osobe, c) adresu ugostiteljskog objekta, d) naziv skupine, vrste i naziv ugostiteljske radnje, s tim što naziv radnje ne može sadržavati naziv skupine i vrste ugostiteljskog objekta, e) vrstu usluge koja se pruža, f) površinu objekta, odnosno prostora u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost, g) naznaku o pružanju usluga tokom cijele godine, sezonski ili povremeno. Članak 7. (Utvrđivanje minimalnih uvjeta za ugostiteljske objekte) (1) Ako nadležni općinski/gradski organ ne izvrši pregled ili nakon pregleda objekta kod ugostitelja-pravne osobe ne donese rješenje u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva za utvrđivanje minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju, rad u ugostiteljskom objektu može otpočeti, o čemu je ugostitelj dužan prethodno, pisanim putem, izvijestiti nadležni općinski/gradski organ ukoliko je za građevinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekat, sukladno posebnim propisom, pribavio odgovarajući akt prema kojem se građevina smije koristiti, odnosno staviti u pogon (uporabna dozvola). (2) Troškove postupka, koje posebnim aktom određuje organ nadležan za utvrđivanje minimalnih uvjeta iz stavka (1) ovog članka, snosi ugostitelj. (3) Rješenje o utvrđivanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju ne može se prenijeti na drugu osobu. Članak 8. (Upisnik o minimalnim uvjetima) (1) Rješenje o utvrđivanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju upisuje se u upisnik o minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata koji vodi nadležni općinski/gradski organ, čiji oblik i sadržaj propisuje ministar. (2) Danom upisa u upisnik iz stavka (1) ovog članka ugostiteljpravna osoba može početi sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti. (3) Upisnik iz stavka (1) ovog članka vodi se u elektronskom obliku. (4) Ukoliko ne postoji mogućnost elektronskog vođenja upisnika, upisnik se vodi u obliku uvezane knjige koja mora biti numerirana i ovjerena od strane nadležnog općinskog/gradskog organa. Članak 9. (Sezonsko i povremeno poslovanje) (1) Ugostitelj može poslovati i sezonski, najduže devet mjeseci u toku kalendarske godine. (2) Sezonsko obavljanje i period obavljanja djelatnosti upisuju se u odobrenje za rad, odnosno u rješenje iz članka 6. ovog zakona. (3) Ugostitelj može poslovati i povremeno (za vrijeme manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl.) što se mora navesti u odobrenju za rad, odnosno u rješenju iz članka 6. ovog zakona. Članak 10. (Obveze ugostitelja) Pored obveza propisanih Federalnim zakonom, u obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je obvezan: a) koristiti ispravna mjerila na način kojim se osigurava potrebna točnost mjerenja, sukladno važećim propisima i o ispravnosti mjerila osigurati validnu dokumentaciju; b) za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu izdati gostu fiskalni račun, definiran posebnim propisom; c) sklopiti ugovor o radu sa zaposlenim osobama, te iste u roku od sedam dana prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercergovine; d) u ugostiteljskom objektu za smještaj osigurati goste od posljedica nesretnog slučaja. Članak 11. (Normativi i cjenici) (1) Ugostitelj je obvezan dostaviti normative i cjenike na ovjeru nadležnom općinskom/ gradskom organu. (2) Način ovjere i osnovni sadržaj cjenika i normativa u ugostiteljskim objektima propisuje ministar. Članak 12. (Knjiga žalbi) (1) Ugostitelj je obvezan u svakom ugostiteljskom objektu voditi knjigu žalbi čiji je izgled, sadržaj i način vođenja propisan federalnim propisom. (2) Knjiga žalbe iz stavka (1) ovog članka mora u svakom trenutku biti dostupna korisniku usluga ugostiteljskog objekta, i služi samo u svrhu izjavljivanja prigovora. (3) U slučaju izjavljivanja prigovora od strane korisnika ugostiteljskih usluga ugostitelj je dužan, u roku tri dana od izjavljivanja prigovora, izjavljeni prigovor dostaviti nadležnoj inspekciji, a u roku od 15 dana od izjavljivanja prigovora odgovoriti podnosiocu prigovora. (4) Knjiga žalbi iz stavka (1) ovog članka mora biti ovjerena od strane Ministarstva. (5) Način i postupak ovjere knjige žalbi propisuje ministar. Članak 13. (Knjiga gostiju) (1) U ugostiteljskom objektu u kojem se pružaju ugostiteljske usluge smještaja ugostitelj je obvezan da vodi knjigu gostiju, odnosno knjigu popisa gostiju, čiji je izgled, sadržaj i način vođenja propisan federalnim propisom. (2) Knjiga gostiju i knjiga popisa gostiju iz stavka (1) ovog članka moraju se voditi dnevno i ažurno u obliku uvezane knjige ili u elektronskom obliku, a u iste se evidentiraju strani i domaći korisnici ugostiteljskih usluga smještaja. (3) Ukoliko se knjige iz stavka (1) ovog članka vode u obliku uvezane knjige iste moraju biti ovjerene od strane Ministarstva. (4) Način i postupak ovjere knjiga iz stavka (1) ovog članka propisuje ministar. (5) Ugostitelj koji pruža ugostiteljske usluge smještaja obvezan je dostavljati Ministarstvu zbirno mjesečno izvješće o broju korisnika usluge smještaja, dužini boravka i druge podatke, na za to predviđenom obrascu čiji izgled, sadržaj i rokove dostave propisuje ministar. Broj 1 - Strana 12 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 17. velja~e 2012.god. Članak 14. (Radno vrijeme) (1) Ugostiteljski objekti iz skupine »hoteli« i kampovi iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj« obvezno rade od 0.00 do 24.00 sata svaki dan, a ostali ugostiteljski objekti mogu raditi: a) iz skupina »restorani« i »barovi«od 6.00 do 23.00 sata, b) iz skupine »barovi« koji ispunjavaju uvjete za rad noću sukladno posebnim propisima, samo u zatvorenim prostorima, od 21.00 do 03.00 sata, c) iz skupine »restorani« i »barovi« koji se nalaze izvan naseljenih područja naselja od 0.00 do 24.00 sata, d) na zračnoj luci, željezničkim stanicama, autobusnim stanicama i sl. u radnom vremenu objekta u kojem se nalaze. (2) Općinsko, odnosno gradsko vijeće može odlukom, najduže za tri sata produžiti propisano radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz stavka (1) točka a) ovog članka. (3) Nadležni općinski/gradski organ po službenoj dužnosti za ugostiteljske objekte iz stavka (1) točke a), b) i c) ovog članka određuje radno vrijeme u dane državnih praznika, a u okviru radnog vremena utvrđenog stavkom (1) ovog članka i odlukom općinskog, odnosno gradskog vijeća iz stavka (2) ovog članka. (4) Nadležni općinski/gradski organ može za pojedine ugostiteljske objekte rješenjem najduže za dva sata odrediti raniji završetak radnog vremena od radnog vremena propisanog stavkom (1) točke b) i c) ovog članka, te radnog vremena propisanog od strane općinskog, odnosno gradskog vijeća iz stavka (2) ovog članka, sukladno kriterijima koje propisuje općinsko, odnosno gradsko vijeće odlukom iz stavka (2) ovog članka. (5) Izuzetno od odredbe stavka (2) ovog članka, nadležni općinski/gradski organ može na zahtjev ugostitelja za pojedine ugostiteljske objekte iz stavka (1) točka a) ovog članka, rješenjem odrediti drugačije radno vrijeme radi organiziranja prigodnih proslava (dočeka nove godine, svadbi, maturalnih zabava i sličnih događanja). (6) Općinsko, odnosno gradsko vijeće propisuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupine „objekti jednostavnih usluga“. (7) Općinsko, odnosno gradsko vijeće određuje naseljeno područje naselja iz stavka (1) točka c) ovog članka. (8) Ugostitelj ili druga pravna ili fizička osoba iz članka 3. ovog zakona određuje radno vrijeme drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“. Članak 15. (Pružanje ugostiteljskih usluga izvan objekta) (1) Pojedine ugostiteljske usluge mogu se povremeno i privremeno pružati izvan ugostiteljskog objekta na sajmovima, vašarima, prigodnim proslavama i drugim javnim manifestacijama ili na prostorima namjenski uređenim za pružanje ugostiteljskih usluga sukladno odredbama ovog zakona i federalnih propisa. (2) Ugostitelj može pružati ugostiteljske usluge iz stavka (1) ovog članka po prethodno pribavljenom rješenju nadležnog općinskog/ gradskog organa kojim se odobrava pružanje ugostiteljskih usluga izvan ugostiteljskog objekta. (3) Ugostiteljske usluge izvan ugostiteljskog objekta mogu se obavljati na određeni vremenski period u ovisnosti od trajanja razloga navedenih u stavku (1) ovog članka, odnosno za vrijeme trajanja sezone. (4) Nadležni općinski/gradski organ rješenjem odobrava vrstu usluge, vrijeme, mjesto i prostor pružanja ugostiteljskih usluga iz stavka (1) ovog članka. Članak 16. (Usluživanje maloljetnih osoba) (1) Zabranjeno je posluživanje, odnosno dopuštanje konzumiranja alkoholnih pića u ugostiteljskom objektu osobama mlađim od 18 godina. (2) U ugostiteljskom objektu u kojem se poslužuju alkoholna pića mora na vidnom mjestu biti istaknuta oznaka o zabrani posluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina. Članak 17. (Odobrenje za osnivanje ugostiteljske radnje-fizička osoba) (1) Fizička osoba ugostiteljsku radnju osniva dobijanjem rješenja kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje, a koje donosi nadležni općinski/gradski organ. (2) Rješenje iz stavka (1) ovog članka donosi se sukladno Federalnom zakonu. Članak 18. (Zajedničko obavljanje ugostiteljske djelatnosti) (1) Dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati ugostiteljsku djelatnost. (2) Međusobni odnosi i odgovornosti osoba iz stavka (1) ovog članka uređuju se pisanim ugovorom, ovjerenim od notara, a koji ugovorne strane dostavljaju nadležnom općinskom/ gradskom organu prije izdavanja rješenja o obavljanju ugostiteljske djelatnosti. (3) Svaka izmjena ugovora iz stavka (2) ovog članka mora se dostaviti nadležnom općinskom/gradskom organu u roku od sedam dana od dana izmjene. (4) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati ugostiteljsku djelatnost ako ispunjavaju uvjete utvrđene Federalnim zakonom. (5) Zajedničko obavljanje ugostiteljske djelatnosti prestaje kada se broj osnivača svede na jednog i u tom slučaju se može izvršiti preregistracija ugostiteljske radnje. Članak 19. (Registar ugostiteljskih radnji) (1) Nadležni općinski/gradski organ vodi registar ugostiteljskih radnji (u daljem tekstu: registar) za područje svoje nadležnosti sukladno federalnom propisu. (2) O upisu, brisanju i svim drugim promjenama u registru nadležni organ obavijestit će nadležnu organizacionu jedinicu Porezne uprave, nadležnu turističko-ugostiteljsku inspekciju, Ministarstvo i druge organe koji vrše nadzor ili vode službenu evidenciju u oblasti ugostiteljstva, dostavljanjem pravomoćnog rješenja kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje, najkasnije u roku od sedam dana od dana upisa, brisanja ili promjene u registru. (3) Ministarstvo vodi registar ugostiteljskih objekata za područje Kantona. (4) Oblik, sadržaj i način vođenja registara iz stavka (3) ovog članka propisuje ministar. Članak 20. (Odjava obavljanja ugostiteljske djelatnosti) (1) Ugostitelj je dužan odjaviti obavljanje ugostiteljske djelatnosti pisanim putem nadležnom općinskom/gradskom organu prije prestanka rada. (2) Prestanak obavljanja ugostiteljske djelatnosti odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi s tim da se obavljanje ugostiteljske djelatnosti ne može odjaviti unatrag. (3) Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja ugostiteljske djelatnosti, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu. (4) Ugostitelj-pravna osoba je obvezna interni akt o prestanku rada u ugostiteljskom objektu dostaviti nadležnom organu koji će to na odgovarajući način evidentirati u upisniku iz članka 8. ovog zakona. Članak 21. (Prestanak važenja rješenja u slučaju smrti) U slučaju smrti ugostitelja članovi zajedničkog domaćinstva mogu nastaviti obavljati djelatnost, putem zaposlenog radnika, ako isti ispunjava uvjete propisane Federalnim zakonom, o čemu pismenim putem i uz priložene dokaze obavještavaju nadležni općinski/gradski organ, u trajanju ne duže od šest mjeseci, kada rješenje prestaje da važi po sili zakona. Petak, 17. velja~e 2012. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 1 - Strana 13 Članak 22. (Način kategorizacije ugostiteljskih objekata) (1) Ministarstvo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju za smještajne objekte iz skupine „hoteli“, kod kojih se kategorije označavaju sa dvije i tri zvjezdice, u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (2) Ministarstvo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje ispunjavanje uvjeta za kategorizaciju ugostiteljskih objekata za prehranu iz skupine „restorani“, kod kojih se kategorija označava srebrnom i brončanom kuharskom kapom, u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (3) Rješenje iz stavaka (1) i (2) ovog članka upisuje se u Upisnik o razvrstavanju i kategorizaciji smještajnih objekata koji vodi Ministarstvo. (4) Troškove postupka iz stavaka (1) i (2) ovog članka, a koje čine opći troškovi propisani posebnom odlukom ministra i naknade članovima komisije koje se određuju rješenjem o imenovanju komisije za utvrđivanje uvjeta iz stavaka (1) i (2) ovog članka, snosi ugostitelj. (5) Oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka (3) ovog članka propisuje ministar. (6) Ako Ministarstvo ne donese rješenje iz stavaka (1) i (2) ovog članka u propisanom roku ili ne donese rješenje kojim se zahtjev odbija zbog neispunjavanja propisanih uvjeta, ugostitelj može započeti raditi u ugostiteljskom objektu, o čemu je dužan prethodno pisanim putem obavijestiti Ministarstvo ukoliko je za građevinu, u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, sukladno posebnom propisu, pribavio odgovarajući akt prema kojem se građevina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. Članak 23. (Ponovna kategorizacija ugostiteljskih objekata) (1) Ministarstvo po službenoj dužnosti svake tri godine provodi ponovnu kategorizaciju smještajnih objekata iz skupine „hoteli“ čije se kategorije označavaju sa dvije i tri zvjezdice. (2) Kada nadležni inspekcijski organ, u redovnom postupku nadzora, ili se u postupku iz stavka (1) ovog članka utvrdi da smještajni objekt ne ispunjava propisane uvjete koji se odnose na dodijeljenu vrstu i kategoriju rješenjem će se utvrditi nova vrsta, odnosno kategorija smještajnog objekta ili prestanak važenja izdatog rješenja o vrsti i kategoriji. (3) O provedenoj kategorizaciji iz stavka (1), odnosno stavka (2) ovog članka Ministarstvo donosi rješenje koje se upisuje u Upisnik iz članka 22. stavak (3) ovog zakona. (4) Ministarstvo po službenoj dužnosti pazi na rok iz stavka (1) ovog članka. (5) U slučaju iz stavka (2) ovog članka troškove postupka, a koji su definirani u članku 22. stavak (4) snosi ugostitelj. Članak 24. (Zahtjev za utvrđivanje kategorije) Zahtjev ugostitelja za izdavanje rješenja iz članka 22. stavci (1) i (2) ovog zakona sadrži: a) firmu i sjedište, odnosno ime i prezime i adresu ugostitelja, b) dokaz da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno potvrdu organa nadležnog za izdavanje odobrenja za rad o pokretanju postupka za osnivanje ugostiteljske radnje, c) prijedlog vrste ugostiteljskog objekta, d) vrste usluga koje će biti predmet poslovanja ugostiteljskog objekta, e) podatak da li ugostitelj u ugostiteljskom objektu posluje tokom cijele godine, sezonski ili povremeno, f) prijedlog za kategoriju ugostiteljskog objekta, g) podatke o veličini i opremljenosti ugostiteljskog objekta, h) dokaz o uplati propisane administrativne takse. Članak 25. (Izdavanje rješenja o kategorizaciji) Rješenje iz članka 22. stavci (1) i (2) ovog zakona izdat će se ugostitelju uz sljedeće uvjete: a) da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, b) da ima poslovni prostor za koji ima dokaz o pravu vlasništva ili ugovor o zakupu poslovnog prostora i dokaz da je za taj poslovni prostor izdata uporabna dozvola, c) da objekt u kojem će se obavljati ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propisane federalnim propisom za određenu vrstu odnosno kategoriju objekta, d) da ispunjava i druge uvjete propisane zakonom i propisima donesenim na temelju zakona. Članak 26. (Prestanak važenja rješenja o kategorizaciji) (1) Rješenje iz članka 22. stavci (1) i (2) ovog zakona prestaje važiti: a) ako ugostitelj u ugostiteljskom objektu na koji se rješenje odnosi ne započne raditi u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja, b) ako se utvrdi da je ugostitelj, odnosno ugostiteljski objekt prestao ispunjavati neki od uvjeta navedenih u članku 25. ovog zakona, c) odjavom obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu o čemu se pisanim putem obavještava Ministarstvo, odnosno dostavljanjem internog akta o prestanku obavljanja ugostiteljske djelatnosti od strane ugostitelja-pravne osobe. (2) O prestanku važenja rješenja iz stavka (1) ovog članka Ministarstvo donosi rješenje. (3) Rješenje iz stavka (2) ovog članka upisuje se u Upisnik iz članka 22. stavak (3) ovog zakona. Članak 27. (Žalba na rješenje o kategorizaciji) Protiv rješenja o kategorizaciji ugostiteljskog objekta koje u prvom stupnju donosi Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor. Članak 28. (Pokretni ugostiteljski objekti) (1) Pojedine ugostiteljske usluge mogu se pružati i u pokretnom objektu koji se može premještati iz jednog mjesta na drugo vlastitim pogonom ili vučom, ako ispunjava minimalne uvjete koji su definirani federalnim propisom. (2) Nadležni općinski/gradski organ utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta pokretnog ugostiteljskog objekta ukoliko će se pružanje ugostiteljskih usluga u objektu obavljati na području općine/grada u kojoj je registrirano i sjedište ugostitelja. (3) Ministarstvo utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta pokretnog ugostiteljskog objekta ukoliko će se pružanje ugostiteljskih usluga obavljati na području Kantona. (4) U odobrenju za rad, kao i u rješenju o ispunjavanju minimalnih uvjeta obvezno se definira područje za koje se izdaje rješenje. (5) Nadležni općinski/gradski organ određuje prostore na kojima se mogu pružati usluge u objektima iz stavka (1) ovog članka. (6) Na pružanje ugostiteljskih usluga u pokretnom objektu odgovarajuće se primjenjuju sve odredbe ovog zakona. POGLAVLJE III. NADZOR Članak 29. (Nadzor) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona vrši Ministarstvo. Članak 30. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona, te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranih davaoca ugostiteljskih usluga provodi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona, te pojedinačnih akata, Broj 1 - Strana 14 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 17. velja~e 2012.god. uvjeta i načina rada nadziranih davaoca ugostiteljskih usluga koji pružaju ugostiteljske usluge u ugostiteljskim objektima koji nemaju obvezu da se kategoriziraju, niti se na zahtjev ugostitelja mogu kategorizirati, pored Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, provodi i općinski organ uprave nadležan za inspekcijske poslove. (3) Nadzor nad sprovođenjem odredbi iz članka 14. i članka 16. ovog zakona provode i policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona. (4) U obavljanju nadzora iz stavka (3) ovog članka policijski službenici ovlašteni su protiv prekršitelja podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i/ili izdati prekršajni nalog. Članak 31. (Rješenje o otklanjanu nedostataka) (1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da ugostitelj ne postupa sukladno članku 10. ovog zakona, osim odredbi iz točaka a) i b) ovog članka, člankom 11., člankom 12. i člankom 16. stavak (2) ovog zakona donijet će rješenje kojim će naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u roku od 15 dana. (2) Ukoliko se utvrđene nepravilnosti iz stavka (1) ovog članka ne otklone u roku od 15 dana, inspektor će izdati prekršajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. (3) Žalba protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 32. (Žalba na rješenje inspektora) Protiv rješenja koje u prvom stupnju donosi inspektor može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. POGLAVLJE IV. KAZNENE ODREDBE Članak 33. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) obavlja ugostiteljsku djelatnost suprotno odredbama članka 3. ovog zakona; b) zaposleni ne ispunjavaju zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu sukladno posebnim propisima, osobe nemaju propisani stupanj stručne spreme, odnosno položen stručni ispit kao i druge uvjete propisane ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovog zakona (članak 5.); c) ugostitelj započne obavljati ugostiteljsku djelatnost prije nego što od nadležnog općinskog/gradskog organa dobije rješenje o ispunjenju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju (članak 6.), osim u slučaju iz članka 7. stavak (1) ovog zakona, odnosno od Ministarstva dobije rješenje da objekt ispunjava propisane minimalne uvjete i uvjete za određenu kategoriju (članak 22.), osim u slučaju iz članka 22. stavak (6). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. Članak 34. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako pruža ugostiteljske usluge u objektu zatvorenog tipa bez rješenja nadležnog općinskog/gradskog organa (članak 4. stavak (2)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. Članak 35. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) gostu ne izda fiskalni račun, propisan posebnim propisom, za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu (članak 10. točka b)); b) normativi i cjenici nisu ovjereni od strane nadležnog organa i nisu sukladni propisanom sadržaju (članak 11.); c) ne vodi knjigu žalbi na propisan način u svakom ugostiteljskom objektu, ne dostavi izjavljeni prigovor u propisanom roku nadležnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji, te ne odgovori na prigovor u propisanom roku (članak 12. stavci (1) i (3)); d) nije ovjerio knjigu žalbi kod Ministarstva (članak 12. stavak (4)); e) ne vodi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smještaj (članak 13. stavci (1) i (2)); f) nije ovjerio knjigu gostiju, odnosno knjigu popisa gostiju kod Ministarstva (članak 13. stavak (3)); g) poslužuje alkoholna pića gostu mlađem od 18 godina, nema na vidnom mjestu istaknutu oznaku o zabrani posluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina (članak 16.); h) ne pruža ugostiteljsku uslugu u pokretnom objektu na propisan način ili ne zadovoljava propisane uvjete ili pruža ugostiteljsku uslugu u pokretnom objektu na prostoru koji nije utvrdio nadležni organ, pruža ugostiteljske usluge van područja navedenog u rješenju (članak 28.). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. Članak 36. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: a) ne koristi ispravna mjerila na način kojim se osigurava točnost mjerenja sukladno važećim propisima i o tome ne posjeduje validnu dokumentaciju (članak 10. točka a)), b) u ugostiteljskom objektu za smještaj, gosti nisu osigurani od posljedica nesretnog slučaja (članak 10. točka d)), c) zaposlene osobe nije u propisanom roku prijavila nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (članak 10. točka c)), d) redovno ne dostavlja podatke o broju gostiju, broju noćenja i druge podatke (članak 13. stavak (5)). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. POGLAVLJE V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 37. Pravna i fizička osoba kojoj je obavljanje ugostiteljske
Zakon o komunalnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 16/11 31.12.2011 SN BPK 07/25, SN BPK 08/22, SN BPK 05/17, SN BPK 15/14 komunalne takse
Zakon o rudarstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 07/11 23.12.2011 SN HNK 08/19, SN HNK 04/16, SN HNK 09/12 rudarstvo
Zakon o cestovnom prijevozu na području TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 15/11 19.12.2011 SN TK 16/21, SN TK 09/16, SN TK 02/14 ceste,prevoz GODINA 18 • TUZLA, PONEDJELJAK, 19. DECEMBAR 2011. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 15 537 Na osnovu člana 24. stav (1) tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“ br. 7/97 i 3/99 i «Službene novine Tuzlanskog kantona» br. 13/99, 10/00, 6/04 i 10/04) i članova 10. i 42. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 28/06 i 2/10), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 30.11.2011. godine, d o n o s i Z A K O N O CESTOVNOM PRIJEVOZU NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom bliže se uređuju uslovi, način i specifičnosti organizacije vršenja prijevoza putnika ili tereta na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), i to: uslovi, način i postupak organizovanja linijskog i vanlinijskog prijevoza putnika, uslovi, način i organizacija taksi prijevoza, prijevoz za vlastite potrebe, prijevoz zaprežnim vozilima, motociklima sa prikolicom i ostalim vozilima na motorni pogon i drugi pogon, način izdavanja rješenja za pojedine vrste prijevoza, način organizacije i broj vozila javnog gradskog prijevoza koji će biti opremljeni uređajima za olakšan ulaz ili izlaz lica sa invaliditetom, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe. Član 2. (Pojmovi i izrazi korišteni u zakonu) Izrazi korišteni u ovom zakonu imaju isto značenje kao i u Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 28/06 i 2/10), Zakonu o osnovama bezbijednosti saobraćaja na putevima u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 i 48/10), i Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima („Službene novine Federacije BiH“ broj: 35/09 ), kao i sljedeći izrazi: a) „Vozna dokumentacija“ predstavlja dokumente koji se koriste u oblasti prijevoza (licenca za prijevoznika, licenca vozila, iskaznice za vozače, rješenja o tehničkoeksploatacionim uslovima, red vožnje, itinerer linije, cjenovnik ovjeren i potpisan od strane prijevoznika usklađen sa redom vožnje za liniju koju obavlja, karton preventivnih pregleda, putni nalog, karte za putnike, tovarni list-otpremnica, radni nalog i drugi dokumenti iz oblasti prijevoza u zavisnosti od vrste prijevoza koji se obavlja); b) „Prtljag“ predstavljaju stvari koje putnik sa sobom unosi u vozilo prema uslovima propisanim zakonom; c) „Posada vozila“ su vozač i suvozač ili vozač i lice koje vrši naplatu izdatih karata za ostvaren prijevoz u ime i za račun poslodavca; d) „Podvozar“ je prijevoznik kojeg angažuje drugi prijevoznik, nosilac osnovnog ugovora o prijevozu u vršenju ugovorenog prijevoza; e) „Ugovor o finansijskom leasing-u“ je ugovor koji je pravno ili fizičko lice zaključilo sa leasing kućom o kupovini vozila na leasing; f) „Gradsko područje za javni linijski prijevoz“ u funkcionalnom smislu predstavlja ulice u općinskim centrima kojim prijevoznici obavljaju registrovane redove vožnje po skici itinerera na općinskim linijama u Kantonu; g) „Udruženje taksi prijevoznika“ je oblik dobrovoljnog udruživanja dva ili više taksi prijevoznika (pravnih i/ili fizičkih lica) koje se osniva osnivačkim aktom u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 45/02 i 85/07). h) „Kočija“ je vozilo koje vuče jedna ili više upregnutih životinja. POGLAVLJE II. USLOVI I PROCEDURE IZDAVANJA DOKUMENATA IZ OBLASTI CESTOVNOG PRIJEVOZA Član 3. (Način podnošenja zahtjeva i dokumenti potrebni za obavljanje djelatnosti iz oblasti prijevoza) (1) Uz zahtjev za izdavanje dokumenata za obavljanje djelatnosti iz oblasti prijevoza putnika ili tereta prilaže se dokumentacija koja je propisana Zakonom o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima. (2) Zahtjevi za izdavanje dokumenata iz stava (1) ovog člana podnose se na posebnim obrascima čiji izgled i sadržaj propisuje ministar trgovine turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar). Član 4. (Osnovni podaci koje mora sadržavati rješenje o obrtu) (1) U rješenje o obrtu iz oblasti prijevoza, nadležni organi obavezni su unijeti podatke o svim vozilima kojima prijevoznik namjerava vršiti prijevoz uz upisivanje marke i tipa vozila, vrste vozila i broja šasije vozila. (2) Fizičko lice koje prvi put registruje obrt prijevoza mora, prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o tehničko-eksploatacionim uslovima, kao dokaz priložiti potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje rješenja o obrtu. Broj 15 - Strana 1466 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. (3) Nadležni općinski organ je dužan na zahtjev lica iz stava (2) ovog člana izdati potvrdu o podnesenom zahtjevu za obrt, na osnovu kojeg nadležni organ izdaje rješenje o tehničkoeksploatacionim uslovima. Član 5. (Prijevoz zaprežnim vozilima) (1) Prijevoz lica ili stvari u smislu obrta može se vršiti i zaprežnim vozilima sa konjskom zapregom ili zaprežnim vozilom koje vuče rogata stoka na regionalnim i lokalnim putevima i ulicama u naseljima i gradovima Kantona na osnovu rješenja nadležnog općinskog organa. (2) Prijevoz lica zaprežnim vozilom može se obavljati kočijama sa jednim ili dva reda sjedišta koja su pričvršćena na ram vozila. (3) Prijevoz stvari zaprežnim vozilom može se obavljati u tovarnom sanduku čije stranice moraju biti čvrsto vezane i da težište tovara ne prelazi visinu stranice tovarnog sanduka, ili na platformi s tim da tako prevožen teret mora biti čvrsto pričvršćen za platformu čija širina i visina tereta nije veća od 2,5 m. (4) Na stražnjoj strani zaprežnog vozila moraju biti postavljena simetrično dva katadioptera crvene boje, koja nisu trokutastog oblika, minimalne reflektujuće površine 20 cm². (5) Za vrijeme vožnje noću na zaprežnom vozilu mora biti postavljen najmanje jedan uređaj koji daje svjetlost bijele boje (lampa/fenjer) na prednjoj strani vozila kao i najmanje jedan uređaj koji daje svjetlost crvene boje postavljen na zadnjoj strani vozila. (6) Kada se prijevoz obavlja zaprežnim vozilom lice koje upravlja zapregom mora kod sebe imati obrtnicu za rad. (7) Evidenciju o izdatim rješenjima iz stava (1) ovog člana općinski organi su dužni voditi u posebnom registru. POGLAVLJE III. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA Član 6. (Uslovi za obavljanje javnog prijevoza) (1) Javni prijevoz putnika, na području Kantona, može se obavljati kao prijevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju. (2) Javni linijski i vanlinijski prijevoz putnika može obavljati pravno lice (u daljem tekstu: prijevoznik) registrovano za obavljanje te djelatnosti. (3) Javni vanlinijski prijevoz putnika može obavljati fizičko lice koje ima rješenje za obavljanje tog prijevoza izdato od nadležnog općinskog organa na čijem prostoru fizičko lice ima sjedište, odnosno prebivalište, u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima i drugim propisima. (4) Javni prijevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju ne može se obavljati putničkim vozilom sa (1+1) i (1+8) sjedišta. (5) Pri vršenju javnog prijevoza putnika rješenje iz stava (3) ovog člana mora se nalaziti u vozilu. Član 7. (Autobusi za prijevoz invalidnih lica) (1) Prijevoznici koji vrše javni gradski linijski prijevoz moraju imati i autobuse koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima sa invaliditetom u skladu sa iskazanim potrebama od strane lokalne samouprave. (2) Bliže odredbe o načinu organizacije, linijama i pravcima na kojima trebaju saobraćati autobusi sa platformama za invalidna lica i broju vozila koja vrše linijski prijevoz na općinskim linijama kroz gradsko područje, a koja moraju biti opremljena uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima sa invaliditetom, propisuje se posebnim pravilnikom kojeg donosi ministar. Član 8. (Pravilnik kojim se propisuju prava i obaveze članova posade vozila) (1) Prijevoznik je dužan svojim pravilnikom urediti prava i obaveze članova posade motornih vozila, a naročito: a) dolazak na posao i način javljanja zbog nedolaska na posao i pravdanje izostanka sa posla; b) prava iz radnog odnosa (godišnji odmori, plata, prekovremeni rad i sl.); c) način odijevanja, ponašanja i urednost članova posade vozila; d) vođenje propisanih evidencija u toku rada i čuvanje vozne dokumentacije; e) obaveze vozača u slučaju dužeg kvara na vozilu; f) način rada vozača u smjenama; g) mjere zaštite na radu i h) primopredaju vozila i kontrolu dnevne ispravnosti vozila. (2) Vozač i članovi posade vozila dužani su se pridržavati odredbi donesenog pravilnika iz stava (1) ovog člana. Član 9. (Uključivanje autobusa u saobraćaj) (1) Vozač autobusa dužan je sve eventualne kvarove i nedostatke prijaviti odgovornom licu radi otklanjanja istih. Kada vozač autobusa primi autobus bez vidljivih nedostataka i voznu dokumentaciju, smatra se da je spreman za javni saobraćaj. Vozač je dužan: a) potpisati prijem autobusa u rubriku putnog naloga; b) preuzeti i popuniti putni nalog; c) pravilno popuniti tahograf traku, odnosno, ako se radi o digitalnom tahografu ubaciti karticu vozača u tahograf; d) pregledati potrebnu voznu dokumentaciju, nakon čega se može uključiti u javni saobraćaj. (2) Za ispravnost vozila u saobraćaju i voznu dokumentaciju iz stava (1) ovog člana, odgovoran je vozač koji trenutno upravlja vozilom. Član 10. (Edukacija vozača) (1) Prijevoznici su dužni organizovati ili omogućiti vozačima prisustvo na stručnim osposobljavanjima i usavršavanjima putem seminara, predavanja i drugih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad iz oblasti domaćeg zakonodavstva i međunarodnih konvencija vezanih za prijevoz, o čemu prijevoznici svake godine donose poseban plan edukacije vozača. (2) Vozač je dužan prisustvovati seminarima i drugim oblicima stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad koji organizuju stručne institucije u BiH, i utvrđenom planu edukacije prijevoznika, po ukazanoj potrebi, a najmanje jednom godišnje. Član 11. (Prijevoz invalidnih i slijepih lica) (1) Lica sa invaliditetom, slijepa lica i njihovi pratioci, stari i bolesni putnici, trudnice i putnici sa malom djecom imaju pravo prvenstva pri ulasku i izlasku iz vozila javnog prijevoza putnika i pravo prvenstva na mjestima predviđenim za sjedenje. (2) U svakom autobusu koji saobraća na općinskim i kantonalnim linijama najmanje dva sjedišta moraju biti predviđena i označena za lica sa invaliditetom. Član 12. (Ručna prtljaga) U vozilima koja nemaju prostor za smještaj prtljaga, putnik može unijeti ručni prtljag, sklopljena dječija i invalidska kolica, skije, sanke i ribarski pribor koji je uredno upakovan i svojom zapreminom ne zauzima prostor veći od prostora za jednog putnika. Ponedjeljak, 19. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1467 Član 13. (Razgovor sa vozačem u toku vožnje) Putnici ne smiju biti u prostoru predviđenom za vozača i za vrijeme vožnje nije dozvoljen razgovor sa vozačem, niti na drugi način ometanje vozača u vožnji. Član 14. (Autobuska stajališta) (1) Na javnim putevima Kantona utvrđuju se autobuska stajališta koja se koriste za kantonalni, gradski i općinski saobraćaj. (2) Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) će u saradnji sa gradskom/ općinskom upravom odrediti i odobriti korištenje stajališta, kao i rang linije koja ga može koristiti (općinska, gradska, kantonalna linija). Član 15. (Lokacija autobuskih stajališta i nadležnost za njihovo utvrđivanje) (1) Lokacije autobuskih stajališta na regionalnoj i lokalnoj mreži puteva na području Kantona se određuju u skladu sa potrebama lokalnog stanovništva i sigurnosti putnika, kao i drugim uslovima organizacije saobraćaja, a u skladu sa urbanističkim planovima i drugom planskom dokumentacijom općine. (2) Postojeća autobuska stajališta kao i nova autobuska stajališta moraju se urediti u skladu sa važećim propisima u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 16. (Čistoća vozila) (1) Vozilo mora biti uredno očišćeno i prozračeno, prije dnevnog stavljanja u saobraćaj kao i u toku saobraćaja. (2) Na vanjskom i unutrašnjem dijelu vozila mogu se postavljati reklamne table i reklamni natpisi pod uslovom da ne sprečavaju preglednost putnicima i ne zaklanjaju obavezne oznake na vozilu propisane zakonom i podzakonskim propisima. Član 17. (Zagrijanost vozila) Unutrašnjost vozila mora biti zagrijana minimalno na petnaest stepeni celzijusa (15°C), ukoliko vanjska temperatura zraka padne ispod sedam stepeni celzijusa (7°C). Član 18. (Označavanje praznih vozila) (1) Autobus koji se nalazi u pokretu, a ne vrši prijevoz putnika, mora imati istaknutu odgovarajuću oznaku (probna vožnja, obuka vozača). (2) Izuzetak od stava (1) ovog člana su autobusi koji imaju praznu (nultu) vožnju do dolaska na polazno stajalište ili vraćanja u garažu, a što mora biti evidentirano u putnom nalogu. Član 19. (Prodaja karata, obaveze prijevoznika i autobuskih stanica) (1) Ugovorom o korištenju usluga autobuskih stanica na kantonalnim i općinskim linijama može se odrediti i broj karata za prijevoz koje će prijevoznik povjeriti autobuskoj stanici, s tim da na polaznoj autobuskoj stanici taj broj ne može biti manji od 30% kapaciteta autobusa na tom polasku, a kod prolaznih stanica 15% kapaciteta autobusa. (2) Izuzetno, karte za prijevoz mogu se prodavati u autobusu na autobuskoj stanici, ako prodajno mjesto na autobuskoj stanici nije u funkciji i u slučaju kada vlasnik autobuske stanice ne izmiri obaveze proistekle iz ugovora o ustupanju i prodaji karata prema prijevozniku. (3) Prijevoznik je obavezan dostaviti autobuskim stanicama ovjeren i potpisan cjenovnik za sve registrovane autobuske linije, koje imaju upisanu autobusku stanicu u red vožnje. Član 20. (Ugovor o kooperaciji) (1) Ugovorom o kooperaciji regulišu se prava i obaveze o režimu održavanja polazaka na autobuskoj liniji od strane kooperanata i isti su obavezni pridržavati se ugovorenog režima održavanja za navedene linije prijevoznika. (2) Prijevoznik koji prema ugovoru o kooperaciji mora održavati liniju odgovoran je za red vožnje u tom periodu, i isti će se brisati sa reda vožnje ako se provedenim postupkom utvrdi da nije održavao liniju u tom periodu. (3) Svaka promjena režima održavanja iz ugovora o kooperaciji iz stava (1) ovog člana mora se dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 15 dana. Član 21. (Neuredno održavanje polazaka na kantonalnim i općinskim linijama) (1) Svako neopravdano kašnjenje u polasku odnosno u povratku na registrovanim kantonalnim i općinskim linijama više od pet minuta, duže od osam dana uzastopno ili u različitim vremenskim intervalima duže od 15 dana u toku registracionog perioda, smatra se neurednim održavanjem linija. (2) Neopravdano i neuredno održavanje reda vožnje iz stava (1) ovog člana utvrđuje kantonalni inspektor neposrednim uvidom u način održavanja reda vožnje ili iz izvještaja autobuske stanice, putnih naloga, tahograf trake ili nalaza iz digitalnog tahografa. (3) Rješenje o brisanju registrovanog polaska odnosno povratka ili reda vožnje iz razloga navedenih u stavu (1) ovog člana, na osnovu nalaza i zapisnika kantonalnog inspektora, kao i na osnovu izvještaja sa autobuskih stanica, putnih naloga i tahograf trake ili nalaza iz digitalnog tahografa, i utvrđenog činjeničnog stanja, donijet će Ministarstvo za kantonalne linije, a za općinske i gradske linije nadležni općinski organ. Član 22. (Usklađivanja redova vožnji) (1) Postupak usklađivanja kantonalnih i općinskih redova vožnje vrši se u skladu sa federalnim propisima, putem nadležnih komisija koje vrše pregled dokumentacije, vode postupak usklađivanja redova vožnje i u vezi s tim donose odgovarajuće zaključke i rješenja u prvostepenom postupku. (2) Komisija za usklađivanje redova vožnje se imenuje od stručnih lica iz oblasti cestovnog saobraćaja i ista ne može imati manje od tri člana. (3) Nakon okončanog postupka registracije općinskih redova vožnje i unošenja u registar registrovanih redova vožnje, općinski organi su dužni u roku od 30 dana dostaviti Ministarstvu jedan komplet svih usklađenih i ovjerenih redova vožnje. POGLAVLJE IV. VANLINIJSKI PRIJEVOZ PUTNIKA Član 23. (Vanlinijski prijevoz putnika) Prilikom vršenja vanlinijskog prijevoza putnika kada prijevoz vrši organizator putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aranžmana u kojem je sadržana i naknada za prijevoz u odlasku i povratku na navedenoj liniji. Član 24. (Ugovoreni prijevoz) (1) Prijevoznik pri obavljanju ugovorenog prijevoza ne može ustupiti prijevoz drugom prijevozniku (podvozaru). Broj 15 - Strana 1468 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, ukoliko prijevoznik pri obavljanju ugovorenog prijevoza ima opravdan razlog za angažovanje podvozara, mora prethodno pribaviti pismenu saglasnost naručioca (potpisnika) ugovorenog prijevoza za uključivanje podvozara. POGLAVLJE V. JAVNI PRIJEVOZ TERETA Član 25. (Javni prijevoz tereta) (1) Javni prijevoz tereta mogu vršiti pravna i fizička lica registrovana za obavljanje te djelatnosti. (2) Javni prijevoz tereta fizičko lice može vršiti sa najviše dva skupa teretnih motornih vozila (dva vučna i dva priključna vozila). U slučaju da fizičko lice posjeduje dva skupa teretnih motornih vozila mora imati zaposlenog još jednog vozača koji ispunjava uslove iz člana 9. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Izuzetno, javni prijevoz tereta može se vršiti sa dva vučna vozila i više različitih priključnih vozila koja služe u obavljanju prijevoza, a koja su u vlasništvu prijevoznika. Član 26. (Saglasnost za poseban obrt iz oblasti prijevoza) (1) Rješenje o obavljanju posebnog obrta koje izdaje nadležni općinski organ postaje pravno valjano izdavanjem saglasnosti Ministarstva za obavljanje posebnog obrta. (2) Prijevoznik koji želi obavljati poseban obrt ne može dobiti licencu prijevoznika bez pribavljanja saglasnosti iz stava (1) ovog člana. (3) Prijevoznik može započeti obavljenje registrovanog obrta tek po pribavljanju cjelokupne dokumentacije propisane ovim i drugim zakonima koji regulišu ovu oblast. POGLAVLJE VI. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE Član 27. (Uslovi za obavljanje prijevoza za vlastite potrebe) (1) Prijevoz za vlastite potrebe pravno lice može obavljati na osnovu upisa djelatnosti u sudski registar. (2) Prijevoz za vlastite potrebe fizičko lice može obavljati u okviru prethodno registrovane djelatnosti kod nadležnog općinskog organa u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima. (3) Prijevoz za vlastite potrebe fizičko lice u poljoprivredi može obavljati samo u okviru prethodno registrovane poljoprivredne djelatnosti u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima i Zakona o poljoprivredi („Službene novine Federacije BiH“, broj 88/07). (4) Rješenje za vršenje prijevoza tereta za vlastite potrebe iz stava (3) ovog člana, izdaje nadležna općinska služba na čijem području fizičko lice ima prebivalište, na osnovu dokaza o posjedovanju poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Bosne i Hercegovine. (5) Prijevoz za vlastite potrebe mogu vršiti i fizička lica sa više motornih vozila ukoliko su im ta prijevozna sredstva neophodna za obavljanje registrovane djelatnosti. (6) U motornom vozilu kojim fizičko lice obavlja prijevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rješenje za vršenje tog prijevoza. Član 28. (Tovarni list) (1) U teretnom motornom vozilu kojim se vrši prijevoz za vlastite potrebe, osim za poljoprivredu, mora se nalaziti uredno popunjen i ovjeren tovarni list-otpremnica u kojem, između ostalog, moraju biti sadržani sljedeći podaci: naziv prijevoznika, poreski i identifikacioni broj, relacija, količina i vrsta tereta koji se prevozi, te datum utovara tereta. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, kada se vrši prijevoz jedne vrste vlastite robe koja služi za obavljanje registrovane djelatnosti, u vozilu se, umjesto tovarnog lista, može nalaziti ovjerena otpremnica ili pisani radni nalog. POGLAVLJE VII. TAKSI PRIJEVOZ Član 29. (Taksi prijevoz) Taksi prijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu za koji se cijena prijevoza za pređeni put utvrđuje taksimetrom po cjenovniku usluga. Član 30. (Uslovi za vozila kojima se obavlja taksi prijevoz) (1) Taksi prijevoz se može obavljati samo putničkim vozilom sa pet sjedišta (1+4), koje ima najmanje četvera vrata, a oblik karoserije je limuzina ili karavan (u daljnjem tekstu: taksi vozilo). (2) Putničko vozilo iz stava (1) ovog člana ne može imati priključno vozilo. (3) Putničko vozilo kojim se obavlja taksi prijevoz lica mora imati oznaku sa imenom i prezimenom, prebivalištem taksi prijevoznika i evidencijski broj taksi vozila, a za pravno lice naziv i sjedište pravnog lica umjesto imena i prezimena taksi prijevoznika. Oznaka na taksi vozilu ispisuje se na tabli dimenzija 12x7cm koja se postavlja u donjem desnom dijelu prednjeg vjetrobranskog stakla u vozilu. Član 31. (Uslovi koje treba da ispunjavaju taksi prijevoznici) (1) Taksi prijevoz putnika na području Kantona mogu obavljati pravna lica upisana u sudski registar za obavljanje taksi djelatnosti. (2) Taksi prijevoz putnika na području Kantona mogu obavljati i fizička lica koja posjeduju rješenje za obavljanje taksi djelatnosti izdato od nadležne općinske službe. Član 32. (Početak obavljanja taksi prijevoza) (1) Pravna ili fizička lica mogu početi obavljati taksi prijevoz ako prethodno pribave sljedeće dokumente od nadležnog ministarstva: a) rješenje o tehničko-eksploatacionim uslovima; b) rješenje o dodjeli licence za obavljanje taksi prijevoza; c) licencu vozila; d) iskaznicu za vozača motornih vozila; e) rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za tekuću godinu i dopunsku taksi oznaku za to vozilo u obliku naljepnice elipsastog oblika. (2) Izuzetno, taksi prijevoznik koji prvi put registruje djelatnost taksi prijevoza može dobiti rješenje o dodjeli licence, licencu vozila i iskaznicu za vozača i bez posjedovanja rješenja o dodjeli dopunske taksi oznake, ukoliko za vozilo za koje traži licencu ispuni sve propisane uslove i posjeduje izdato rješenje nadležnog općinskog organa o dodjeli taksi stajališta za tekuću godinu. (3) Taksi prijevoznik koji vrši zamjenu postojećeg taksi vozila za novo vozilo, može dobiti licencu za to vozilo, s tim da prethodno vrati licencu vozila sa kojim više ne obavlja taksi djelatnost, a za isto je već imao rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake. (4) Zahtjevi za dobijanje dokumenata navedenih u stavu (1) ovog člana, podnose se u skladu sa članom 3. ovog zakona. Član 33. (Dokumenti koje moraju posjedovati taksi prijevoznici u vozilu) (1) Za vrijeme obavljanja taksi prijevoza, vozač u vozilu kojim obavlja taj prijevoz mora imati originale ili ovjerene kopije sljedećih dokumenata: Ponedjeljak, 19. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1469 a) rješenje nadležnog organa o obavljanju taksi djelatnosti; b) rješenje o korištenju taksi stajališta za tekuću godinu; c) rješenje o dodjeli licence „D“ za prijevoznika; d) licencu „D“ izdatu za vozilo; e) iskaznicu za vozača koji upravlja taksi vozilom; f) rješenje o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozilo; g) rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku elipsastog oblika zalijepljenu na vozilu za tekuću godinu; h) potvrdu o baždarenju taksimetra; i) ovjeren cjenovnik taksi usluga. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) tačka a) ovog člana, pravna lica ne moraju u vozilu imati rješenje nadležnog organa o obavljanju taksi djelatnosti. Član 34. (Način organizovanja taksi prijevoza) Taksi prijevoz organizuje se po općinama zavisno o prijevoznim potrebama i planskom razvoju općina i Kantona na sljedeći način: a) razmještanjem taksi stajališta po općinama, b) utvrđivanjem broja vozila na taksi stajalištima. Član 35. (Taksi stajališta) (1) Taksi stajališta su propisno uređene i označene javne površine u općoj upotrebi, namijenjene za parkiranje taksi vozila u cilju prijema putnika za prijevoz i to po redu dolaska, kao i prijema narudžbi i prijevoza putnika prema redoslijedu. (2) Izuzetno, ukoliko putnik ima posebne zahtjeve u pogledu urednosti i komfora vozila ili uljudnosti vozača, može zatražiti uslugu i od taksi prijevoznika čije vozilo nije parkirano na prvom mjestu prijema taksi stajališta. (3) Taksi stajalište ne može biti u vlasništvu pravnih ili fizičkih lica. Član 36. (Kriteriji o broju taksi stajališta, taksi vozila i način uređenja stajališta) (1) Plan razmještaja i broj taksi stajališta, te broj stajališnih mjesta na taksi stajalištima koja se nalaze na javnim površinama, na kraju tekuće za narednu godinu predlaže nadležni općinski organ uz saglasnost sa općinskim udruženjima taksi prijevoznika. (2) Nadležni općinski organ je dužan, najkasnije do 31. oktobra tekuće godine, dostaviti plan razmještaja i broj taksi stajališta za narednu godinu na saglasnost Ministarstvu. (3) Nadležni općinski organ ne može izdati rješenja o taksi stajalištima ako prethodno nije pribavio saglasnost Ministarstva na plan razmještaja taksi stajališta za tekuću godinu i ako ista nije propisno uredio i obilježio. (4) Kriterij koji se mora koristiti pri određivanju broja taksi vozila na području jedne općine je jedno taksi vozilo na 500 do 1000 stanovnika. Član 37. (Način korištenja, raspored, red i rad na taksi stajalištima i rad mimo matične općine) (1) Način korištenja, red i rad na taksi stajalištima uređuje nadležni organ općine svojim propisom. (2) Raspored taksi vozila na taksi stajalištima i kriterije za red prvenstva u raspoređivanju taksi vozila na taksi stajalištima, usaglašava se sa udruženjima taksi prijevoznika po objavljenom javnom pozivu najmanje jedanput godišnje, na koji prethodnu saglasnost daje nadležni organ općine. (3) Prijevoznik koji ima registrovanu djelatnost i rješenje o taksi stajalištu u matičnoj općini ne može vršiti taksi prijevoz na području druge općine. (4) Izuzetno, ukoliko taksi prijevoznik vrši taksi prijevoz sa područja općine u kojoj ima registrovanu djelatnost na područje druge općine, dužan je korisniku prijevoza izdati račun za prijevoz prije početka vožnje i ugasiti svijetleću krovnu taksi oznaku iz člana 61. stav (1) ovog zakona. Član 38. (Prijem i ispuštanje putnika) (1) Taksi prijevoznik, odnosno taksi vozač prima putnike za prijevoz na taksi stajalištu gdje je raspoređen. (2) Putnici se mogu primati na prijevoz i van taksi stajališta, ako se time ne krše odredbe Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, odnosno, ako se tom radnjom ne ometa normalno i sigurno odvijanje saobraćaja. (3) Zabranjen je prijem i ispuštanje putnika u tunelu, prevojima, na biciklističkoj stazi, na dijelu puta gdje bi vozilom zaklonio saobraćajni znak ili uređaj za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova, u zoni raskrsnice, i to na deset metara ispred i deset metara iza raskrsnice, kao i u zoni od najmanje 25 m udaljenosti sa bilo koje strane od susjednog taksi stajališta ili niza taksi stajališta. (4) Prilikom vršenja taksi prijevoza, taksi oznaka na krovu vozila mora svijetliti kada je to vozilo slobodno, odnosno bez putnika. Prilikom prijema putnika na prijevoz, taksi vozač je dužan ugasiti svijetleću taksi oznaku na krovu vozila. Član 39. (Broj vozila na jednom taksi stajalištu) (1) Na jedno stajališno mjesto u okviru taksi stajališta raspoređuje se jedno taksi vozilo. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, na jedno stajališno mjesto u okviru taksi stajališta mogu se rasporediti i dva taksi vozila, ukoliko je to predvidio nadležni općinski organ svojim propisom. Član 40. (Izgradnja i obilježavanje taksi stajališta) (1) Taksi stajališta moraju biti uređena sa asfaltnim zastorom i moraju se obilježiti propisanom vertikalnom i horizontalnom saobraćajnom signalizacijom. (2) Uslove koje moraju ispunjavati taksi stajališta propisuje ministar posebnim pravilnikom. (3) Sredstva prikupljena iz naknada za dobijanje taksi stajališta općine su dužne namjenski koristiti za izgradnju novih, uređenje i održavanje postojećih taksi stajališta, odnosno za unapređenje taksi djelatnosti. Član 41. (Način prijema putnika u vozila) Pri vršenju taksi prijevoza, taksi vozač ne može usputno uzimati druge putnike bez saglasnosti putnika koji je/su prvi započeo/li vožnju. Član 42. (Cijena prijevoza ukoliko se prevozi više lica) (1) Cijena taksi prijevoza utvrđena taksimetrom ne može se uvećavati bez obzira na broj lica koja se prevoze. (2) Ukoliko se taksi vozilom prevozi više lica na isto odredište, cijena prijevoza utvrđena taksimetrom se dijeli podjednako na sve korisnike taksi usluge. Član 43. (Cjenovnik taksi usluga) (1) Na prijedlog prijevoznika i udruženja taksi prijevoznika, cjenovnik taksi usluga utvrđuje nadležna općinska služba, a saglasnost i ovjeru vrši Ministarstvo i isti mora biti istaknut na vidnom mjestu u vozilu. (2) Cjenovnikom je propisana cijena koja se naplaćuje po taksimetru ili cjenovnikom radio taksi usluge: Broj 15 - Strana 1470 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. a) početak vožnje (start); b) vožnja po pređenom kilometru (asfalt, makadam); c) čekanje putnika; d) noćne vožnje, vožnje nedjeljom i praznikom; e) prijevoz putničkog prtljaga. (3) Naknada za prevezeni put utvrđuje se taksimetrom po važećem cjenovniku za taksi usluge. (4) Cijena vožnje na relacijama preko 25 km može se ugovoriti slobodnom pogodbom prije početka prijevoza, bez uključenja taksimetra, s tim da cijena ne može biti veća od one koja bi se utvrdila taksimetrom. (5) Prije započinjanja prijevoza iz stava (4) ovog člana, taksi vozač je dužan putniku izdati račun za ugovorenu uslugu na utvrđenoj relaciji. (6) Račun treba da sadrži: a) datum vožnje; b) polazište i odredište; c) novčani iznos naknade; d) pečat taksi prijevoznika i potpis vozača, kao i e) elemente utvrđene drugim propisima koji regulišu način izdavanja računa za ostvarene usluge. (7) Cijena prijevoza stvari koje ne spadaju u putničku prtljagu utvrđuje se slobodnom pogodbom prije početka vožnje. Član 44. (Dopunska taksi oznaka) (1) Taksi vozilo mora posjedovati rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice elipsastog oblika, prečnika 18x12 cm. (2) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake izdaje Ministarstvo. (3) Uslovi koje taksi prijevoznik mora ispunjavati za izdavanje rješenja iz stava (2) ovog člana su sljedeći: a) licenca vozila kojim se obavlja taksi prijevoz; b) iskaznica za vozača motornog vozila; c) rješenje o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uslova; d) rješenje o taksi stajalištu od općine za tekuću godinu; e) uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu javnih prihoda; f) dokaz o plaćenoj kantonalnoj administrativnoj taksi. (4) Dopunska taksi oznaka sadrži: a) naziv i grb Kantona, naziv Ministarstva, naziv općine/ grada u kome je sjedište taksi prijevoznika; b) naziv taksi prijevoznika, odnosno ime i prezime fizičkog lica, broj taksi stajališta, evidencioni broj prijevoznika i godinu za koju se dodjeljuje i c) poseban zaštitni elemenat oznake. (5) Na taksi vozilo se postavljaju dvije dopunske oznake, i to u desnom gornjem dijelu prednjeg i lijevom gornjem dijelu zadnjeg vjetrobranskog stakla sa unutrašnje strane. (6) Osnovnu boju dopunske taksi oznake za svaku kalendarsku godinu određuje Ministarstvo. Član 45. (Nabavka i distribucija dopunskih oznaka) (1) Nabavku i distribuciju dopunskih taksi oznaka vrši Ministarstvo. (2) Dopunska taksi oznaka se dodjeljuje po načelu jedan par oznaka za jedno vozilo za tekuću kalendarsku godinu. (3) Dopunske taksi oznake se izdaju uz naknadu koja je propisana Zakonom o kantonalnim administrativnim taksama. (4) Dopunske taksi oznake izdaju se samo za ona vozila za koja taksi prijevoznik posjeduje rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake. (5) Preuzimanje taksi oznake prijevoznik može izvršiti nakon što vrati dopunsku taksi oznaku iz prethodne godine. (6) Stav (5) ovog člana se ne odnosi na prijevoznike koji tek započinju taksi djelatnost. Član 46. (Prestanak važenja rješenja o dodjeli dopunskih oznaka) (1) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za vozilo kod taksi prijevoznika-fizičkog lica, odnosno rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za taksi vozila taksi prijevoznika- pravnog lica, prestaju važiti i prije isteka vremena za koje su izdata i protiv volje prijevoznika, ako: a) taksi prijevoznik više ne ispunjava uslove za dodjelu licence „D“; b) je taksi prijevozniku istekla vežeća licenca vozila; c) je taksi prijevoznik zatečen od strane saobraćajne inspekcije da vrši taksi prijevoz suprotno odredbama ovog zakona, i da je ustanovljeno da je u posljednje tri godine najmanje tri puta kažnjavan za iste ili slične prekršaje; d) izuzetak od odredbe tačke c) ovog člana su pravna lica koja su dokazala da su kazne proizašle zbog ličnog nemara vozača koji upravlja taksi vozilom. (2) Prestanak važenja rješenja o dodjeli dopunske taksi oznake utvrđuje Ministarstvo. (3) Dopunsku taksi oznaku, u vidu naljepnice, koja je prestala da važi i koju je rješenjem poništio organ iz stava (2) ovog člana, taksi prijevoznik je dužan vratiti po pravosnažnosti rješenja u roku od 30 dana. Član 47. (Način vođenja evidencije izdatih i vraćenih dopunskih taksi oznaka) (1) U slučaju odjave ili zabrane obavljanja taksi djelatnosti ili prestanka važenja licence, taksi prijevoznik je dužan rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunske oznake vratiti Ministarstvu u roku od 30 dana. (2) Ministarstvo vodi evidenciju izdatih i vraćenih dopunskih oznaka taksi prijevoznika. (3) Nadležna općinska služba ne može odjaviti djelatnost taksi prijevoza bez priloženog rješenja Ministarstva o brisanju prijevoznika iz evidencije i vraćanja licence vozila i iskaznice za vozača i dopunske taksi oznake. Član 48. (Prava i dužnosti taksi vozača) (1) Vozač taksi vozila dužan je u potpunosti izvršiti uslugu prijevoza prema licima koja su ga unaprijed i za određeno vrijeme angažovala. (2) Ukoliko nije u mogućnosti naručenu vožnju započeti ili započetu vožnju završiti, vozač taksi vozila obavezan je za najkraće vrijeme licima koja su naručila prijevoz osigurati drugo vozilo i taksi vozača. (3) Eventualne troškove pretovara prtljage u slučaju započete, a nedovršene vožnje snosi taksi vozač koji je vožnju započeo. (4) Zaposlenik pravnog lica koji vrši taksi prijevoz dužan je, na zahtjev ovlaštenog lica, predočiti svu zaduženu dokumentaciju i opremu na osnovu specifikacije ovjerene od strane poslodavca i radnika. Član 49. (Način naručivanja usluga) (1) Taksi prijevoznik dužan je pružiti uslugu svakom licu koje prijevoz naruči neposredno ili telefonom putem dispečerskog centra bez obzira na dužinu vožnje, osim: a) ako je naručilac vidno pod uticajem alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava; b) ako su naručilac i njegov prtljag toliko prljavi da bi mogli uprljati unutrašnjost vozila ili druga lica koja se prevoze; c) ako uslovi na putu ne omogućavaju normalnu i sigurnu vožnju; d) i u svim drugim slučajevima u kojima taksi prijevoznik ocijeni da mu prijeti opasnost po život i imovinu od strane putnika ili njegovog prtljaga. Ponedjeljak, 19. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1471 (2) Taksi prijevoznik ne smije prevoziti djecu mlađu od sedam godina bez pratnje. Član 50. (Veličina lične prtljage) Taksi prijevoznik dužan je primiti prtljag lica kojeg prevozi i smjestiti ga u prostor za prtljag, ako njegova masa ne prelazi 50 kg. Član 51. (Naručivanje prijevoza telefonski ili radio vezom) (1) Ako lice naruči prijevoz unutar gradske zone gdje taksi prijevoznik ima registrovanu djelatnost telefonskim pozivom preko radio-taksi centra ili određenog taksi stajališta, prima se na prijevoz na mjestu koje odredi putnik. (2) Naknada za prijevoz iz prethodnog stava računa se od mjesta prijema putnika. Član 52. (Odredište vožnje) Odredište vožnje određuje putnik. Taksi vozač dužan je prijevoz obaviti najkraćim putem, odnosno putem kojeg mu odredi putnik ako uslovi puta omogućavaju normalnu i sigurnu vožnju. Član 53. (Naplata prijevoza po završetku vožnje) (1) Po završetku vožnje, lica koja se prevoze obavezna su platiti ugovorenu ili taksimetrom utvrđenu cijenu prijevoza. (2) Ukoliko taksi vozač ne uključi taksimetar, a cijena prijevoza nije unaprijed ugovorena, lica koja se prevoze nisu obavezna platiti naknadu za izvršeni prijevoz. Član 54. (Ponašanje vozača parkiranog taksi vozila) (1) Za vrijeme dok je taksi vozilo parkirano na taksi stajalištu vozač taksi vozila dužan je biti u taksi vozilu ili pored taksi vozila. (2) Vozač taksi vozila ne mora biti u vozilu ili pored vozila, ukoliko pomaže starijim licima, odnosno dostavlja prtljag i lične stvari putnika, kao i drugim slučajevima opravdanog kratkotrajnog i nužnog odsustva, te u vrijeme pauze za topli obrok u trajanju od pola sata. Član 55. (Ometanje vozača u toku vožnje) (1) Na zahtjev lica koje se prevozi, vozač taksi vozila dužan je isključiti radio aparat. (2) Za vrijeme vožnje, lica koja se prevoze ne smiju taksi vozača ometati u vožnji niti praviti štetu na vozilu, te je u tim situacijama taksi prijevoznik ovlašten preduzeti mjere samopomoći ili obavijestiti ovlaštena službena lica o ometanju i šteti nanesenoj od strane putnika. Član 56. (Zabrana pušenja u vozilu) (1) U vrijeme obavljanja prijevoza lica u taksi vozilu je zabranjeno pušenje. (2) Taksi prijevoznik je obavezan u taksi vozilu na vidnom mjestu istaći natpis o zabrani pušenja. Član 57. (Zaboravljene stvari putnika) Po završetku vožnje taksi vozač je dužan pregledati vozilo, a nađene stvari odmah, a najkasnije u roku od 24 sata prijaviti najbližoj dispečerskoj taksi službi i policijskoj stanici. Član 58. (Poseban ispit za taksi vozača) Taksi vozač, koji prvi put počinje sa radom i nije u evidenciji Ministarstva, odnosno nije mu bila izdata iskaznica za taksi vozača, pored uslova propisanih Zakonom o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, mora imati položen poseban ispit za taksi vozača. Član 59. (Imenovanje komisije i način organizovanja posebnog ispita za taksi vozače) (1) Ispit za taksi vozača obuhvata poznavanje propisa koji regulišu oblast taksi prijevoza, poznavanje saobraćajne psihologije, propisa o bezbijednosti saobraćaja, poznavanja kulturno-historijskih, privrednih, sportskih, ugostiteljsko-turističkih i drugih znamenitosti Kantona, grada i općina, te poznavanje prava i dužnosti taksi prijevoznika, odnosno taksi vozača. (2) Ispit se polaže pred ispitnom komisijom koju imenuje ministar. (3) O položenom ispitu izdaje se uvjerenje. (4) Odredbe u vezi polaganja posebnog ispita za taksi vozača, obimu gradiva koje treba obraditi, načinu obuke vozača, rokova za polaganje ispita, sastavu komisije, način vođenja evidencija izdatih uvjerenja, bliže se uređuju pravilnikom kojeg donosi ministar. Član 60. (Odijevanje i ponašanje taksi vozača) Za vrijeme obavljanja taksi prijevoza, vozač taksi vozila ne smije pušiti u vozilu, mora biti uredno i pristojno odjeven (duge hlače, košulja ili majica sa rukavima) i pristojno se odnositi prema putnicima. Član 61. (Način obilježavanja taksi vozila) (1) Taksi vozilo, pored uslova propisanih Zakonom o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, mora ispunjavati i sljedeće uslove: a) da na krovu vozila ima čvrsto pričvršćenu svijetleću taksi oznaku sa natpisom „TAXI” dimenzija 360x120 mm; b) da vozilo koje posjeduje radio-taksi, ima oznaku „RADIO-TAXI” dimenzija 500x160 mm, na kojoj mora biti ispisan identifikacioni broj licence Regulatorne agencije za komunikacije BiH za korištenje radio stanice koja se mora nalaziti u vozilu i c) da su oznake simbola na taksi tablama na krovu vozila crne boje na žutoj podlozi. (2) Taksi vozilo može biti obilježeno drugim dodatnim oznakama, osim oznaka iz prethodnog stava, ukoliko su dodatne oznake propisane ovim zakonom ili drugim propisom vezane za naziv pravnog lica ili taksi udruženja. (3) Na krovu taksi vozila ne smiju biti postavljane reklame. (4) Sva putnička vozila koja posjeduju oznaku na krovu vozila koja svojim oblikom, izgledom, bojom, natpisom i slično asociraju na taksi oznaku, a nisu registrovani, odnosno nemaju odobrenje za obavljajanje taksi prijevoza, smatra se da taksi djelatnost obavljaju nelegalno. (5) Svako taksi vozilo koje nije obilježeno u skladu sa odredbama ovog člana, smatra se da nelegalno obavlja taksi prijevoz i krši odredbe ovog zakona. Član 62. (Oduzimanje dokumentacije za obavljanje taksi prijevoza) (1) Taksi prijevozniku-pravnom licu koje ne posjeduje rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice za tekuću godinu ili ne podnese kompletan zahtjev za njihovu dodjelu do kraja trećeg mjeseca za tekuću godinu, stavit će Broj 15 - Strana 1472 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. se van snage rješenje o dodjeli licence prijevoznika, oduzeti licence vozila i iskaznice za vozača motornih vozila. (2) Taksi prijevozniku-fizičkom licu koje ne posjeduje rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice za tekuću godinu ili na vrijeme ne podnese kompletan zahtjev za njihovu dodjelu za tekuću godinu, stavit će se van snage rješenje o dodjeli licence prijevoznika, oduzeti licenca vozila i iskaznica za vozača. (3) Taksi prijevoznik je dužan po pravosnažnosti rješenja o stavljanju van snage dokumenta iz stavova (1) i (2) ovog člana, vratiti Ministarstvu rješenje o dodjeli licence prijevoznika, licence vozila, iskaznice za vozača i rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake sa pripadajućom dopunskom taksi oznakom u obliku naljepnice, u roku od 30 dana. POGLAVLJE VIII. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 63. (Inspekcijski nadzor) (1) Poslove inspekcijskog nadzora nad provođenjem odredbi ovog zakona vrše kantonalni ispektori za cestovni saobraćaj (u daljem tekstu: inspektor). (2) Poslove nadzora nad provođenjem odredbi ovog zakona pored inspektora iz stava (1) ovog člana, a koji se odnose na taksi prijevoz i javni prijevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju putničkim vozilima sa (1+1) i (1+8) sjedišta, vrše i policijski službenici koji vrše nadzor nad sigurnosti cestovnog saobraćaja na području Kantona. (3) U slučajevima za koje je ovim zakonom predviđeno donošenje upravne mjere otklanjanja utvrđenih nedostataka, privremena zabrana obavljanja djelatnosti, isključenje vozila iz saobraćaja ili privremeno oduzimanje vozila, ovlašteni policijski službenik sastavlja službenu zabilješku koju na dalji postupak dostavlja inspektoru. Član 64. (Ovlaštenja inspektora) (1) Pored ovlaštenja propisanih Zakonom o cestovnom prijevozu Federacije BiH, u obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten privremeno isključiti vozilo iz saobraćaja ako utvrdi da: a) prijevoznik obavlja javni prijevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju putničkim vozilima sa (1+1) i (1+8) sjedišta; b) prijevoznik ne posjeduje dopunsku taksi oznaku za tekuću godinu i c) taksi prijevoznik vrši taksi prijevoz sa područja općine u kojoj ima registrovanu djelatnost na područje druge općine, a da nije korisniku prijevoza izdao račun i ugasio svijetleću krovnu taksi oznaku za prijevoz prije početka vožnje. (2) Na način izvršenja mjera iz stava (1) ovog člana primjenit će se važeći zakonski propisi. Član 65. (Upućivanje vozila na vanredeni tehnički pregled) (1) Inspektor upućuje vozilo na vanredni tehnički pregled izdavanjem naloga za vanredni tehnički pregled. (2) Ukoliko se utvrdi neispravnost vozila na vanrednom tehničkom pregledu, inspektor donosi rješenje o privremenom isključenju vozila iz saobraćaja i isključuje vozilo iz saobraćaja do otklanjanja utvrđenih nedostataka. (3) U slučaju utvrđene neispravnosti vozila na vanrednom tehničkom pregledu troškove obavljenog tehničkog pregleda snosi vlasnik vozila, a u slučaju ispravnosti vozila troškove vanrednog tehničkog pregleda snosi institucija u kojoj radi ovlašteno službeno lice koje je uputilo vozilo na vanredni tehnički pregled. POGLAVLJE IX. KAZNENE ODREDBE Član 66. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši javni prijevoz putnika suprotno odredbama člana 6. stavovi (2) i (4) ovog zakona; 2. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 37. stavovi (3) i (4) ovog zakona; 3. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 44. ovog zakona; 4. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije iz člana 64. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 1. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 2. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. (4) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (5) Za ponovljene prekršaje iz stava (1) tačke 1. i 2. ovog člana, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je prekršaj napravljen. Član 67. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši javni gradski linijski prijevoz putnika bez autobusa koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima sa invaliditetom (član 7. stav (1) ovog zakona); 2. vrši taksi prijevoz putnika vozilom koje ne ispunjava uslove iz člana 30. stav (1) ovog zakona; 3. ne postupi po rješenju inspektora za prekršaj iz stava (1) tačke 1. i 2. ovog člana. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 1. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (4) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačka 2. ovog člana, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je prekršaj napravljen. Član 68. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši prodaju karata bez ugovora o korištenju usluga autobuskih stanica iz člana 19. stav (1) ovog zakona; 2. vrši vanlinijski prijevoz putnika suprotno odredbama člana 23. ovog zakona; 3. vrši ugovoreni prijevoz putnika suprotno odredbama člana 24. ovog zakona; 4. vrši javni prijevoz tereta suprotno odredbama člana 25. stav (1) ovog zakona; 5. vrši javni prijevoz tereta bez uredno popunjenog i ovjerenog tovarnog lista-otpremnice (član 28. stav (1) ovog zakona); 6. ne postupi po rješenju inspektora za prekršaj iz stava (1) tačke 1., 3. i 4. ovog člana. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. Ponedjeljak, 19. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 15 - Strana 1473 Član 69. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. ne donose pravilnik kojim se propisuju prava i obaveze članova posade vozila iz člana 8. stav (1) ovog zakona; 2. vrši linijski prijevoz putnika suprotno ugovoru o kooperaciji iz člana 20. stav (1) ovog zakona; 3. vrši prijevoz za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 27. stav (1) ovog zakona; 4. počne obavljati taksi prijevoz bez prethodno pribavljenih dokumenata iz člana 32. stav (1) alineje od a) do e) ovog zakona; 5. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 38. stav (1) ovog zakona; 6. ne postupi po rješenju inspektora za prekršaj iz stava (1) tačke 1. do 5. ovog člana. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. Član 70. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. ne organizuje i ne omogući edukaciju vozača u skladu sa članom 10. stav (1) ovog zakona; 2. vrši linijski prijevoz putnika suprotno odredbama člana 16. stavovi (1) i (2) ovog zakona; 3. vrši linijski prijevoz putnika suprotno odredbama člana 17. ovog zakona; 4. ne označi prazan autobus u skladu sa članom 18. ovog zakona; 5. neuredno održava liniju (član 21. ovog zakona); 6. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 30. stav (3) ovog zakona; 7. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 31. stav (1) ovog zakona; 8. taksi prijevoznik ne posjeduje dokumente iz člana 33. stav (1) alineje od b) do i) ovog zakona; 9. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 35. stav (1) ovog zakona; 10. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 38. stavovi (2), (3) i (4) ovog zakona; 11. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 41. ovog zakona; 12. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 42. ovog zakona; 13. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 43. stavovi (3) i (5) ovog zakona; 14. vrši taksi prijevoz putnika poslije prestanka važenja dokumenata iz člana 46. ovog zakona; 15. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 48. stavovi (1) i (2) ovog zakona; 16. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 49. stavovi (1) i (2) ovog zakona; 17. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 51. stav (1) ovog zakona; 18. se ne pridržava odredbi o zabrani pušenja iz člana 56. ovog zakona; 19. taksi vozilo nije obilježeno u skladu sa odredbama člana 61. ovog zakona; 20. ne postupi po rješenju inspektora za prekršaj iz stava (1) tačke 6., 7., 8. i 13. ovog člana. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 6. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 13. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 500,00 KM i odgovorno lice pravnogl ica. (5) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačka 6. ovog člana, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je učinjen prekršaj. Član 71. (Kaznene odredbe za fizička lica – prijevoznike) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice - prijevoznik ako: 1. vrši obrt iz oblasti prijevoza suprotno odredbama člana 5. stav (1) ovog zakona; 2. vrši javni prijevoz putnika suprotno odredbama člana 6. stavovi (3) i (4) ovog zakona; 3. unutrašnjost vozila nije zagrijana u skladu sa odredbama člana 17. ovog zakona; 4. ne označi prazan autobus u skladu sa odredbama člana 18. ovog zakona; 5. vrši vanlinijski prijevoz putnika suprotno odredbama člana 23. ovog zakona; 6. vrši javni prijevoz tereta suprotno odredbama člana 25. ovog zakona; 7. vrši javni prijevoz tereta bez saglasnosti suprotno odredbama člana 26. ovog zakona; 8. vrši prijevoz tereta za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 27. stavovi (2) i (3) ovog zakona; 9. vrši prijevoz tereta za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 28. stav (1) ovog zakona ; 10. vrši taksi prijevoz putnika vozilom koje ne ispunjava uslove iz člana 30. ovog zakona; 11. vrši taksi prijevoz putnika bez posjedovanja rješenja za obavljanje taksi djelatnosti (član 31. stav (2) ovog zakona); 12. počne da obavlja taksi prijevoz bez prethodno pribavljenih dokumenata iz člana 32. stav (1) alineje od a) do e) ovog zakona; 13. taksi prijevoznik ne posjeduje dokumente iz člana 33. stav (1) alineje od a) do i) ovog zakona; 14. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 35. stav (1) ovog zakona; 15. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 37. stavovi (3) i (4) ovog zakona ; 16. taksi prijevoznik vrši prijem i ispuštanje putnika suprotno odredbama člana 38. ovog zakona; 17. taksi prijevoznik vrši usputni prijem drugih putnika bez saglasnosti putnika koji je prvi započeo vožnju (član 41. ovog zakona); 18. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 42. ovog zakona; 19. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 43. stavovi (3) i (5) ovog zakona; 20. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 44. ovog zakona; 21. vrši taksi prijevoz putnika poslije prestanka važenja dokumenata iz član 46. ovog zakona; 22. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 48. stavovi (1) i (2) ovog zakona; 23. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 49. ovog zakona; 24. vrši taksi prijevoz putnika suprotno odredbama člana 51. ovog zakona; 25. naplati prijevoz po završetku vožnje suprotno odredbama člana 53. stav (2) ovog zakona; 26. taksi prijevoznik se ponaša suprotno odredbama člana 54. ovog zakona; 27. taksi prijevoznik se ne pridržava odredbi o zabrani pušenja iz člana 56. ovog zakona; 28. taksi vozilo nije obilježeno u skladu sa odredbama člana 61. ovog zakona; 29. ne postupi po rješenju inspektora u roku i na način koji je inspektor naredio. Broj 15 - Strana 1474 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 19. decembar 2011.god. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 2. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 14. ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. (4) Za prekršaje iz stava (1) tačke 2., 9. i 14. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM i vlasnik vozila. (5) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačke 2., 9. i 14. ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je učinjen prekršaj. Član 72. (Kaznene odredbe za vozače, službena lica i putnike) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač odnosno član posade vozila, ili službeno lice na autobuskoj stanici, ili lice u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi, ili lice koje upravlja zaprežnim vozilom ako: 1. vozač upravlja vozilom bez rješenja za obavljanje javnog prijevoza iz člana 6. stav (5) ovog zakona ; 2. vozač i članovi posade vozila ne postupe u skladu sa pravilnikom iz člana 8. stav (2) ovog zakona; 3. vozač autobusa ne postupi u skladu sa odredbama člana 9. ovog zakona; 4. vozač autobusa odbije da pristupi edukaciji iz člana 10. stav (2) ovog zakona; 5. vozač autobusa ne postupi prema licima sa invaliditetom na način propisan članom 11. ovog zakona; 6. vozač autobusa ne omogući unošenje ručnog prtljaga iz člana 12. ovog zakona; 7. putnik u vozilu razgovara sa vozačem ili ga ometa u vožnji (član 13. ovog zakona); 8. vozač ne zagrije unutrašnjost vozila u skladu sa članom 17. ovog zakona; 9. vozač ne označi prazno vozilo u skladu sa članom 18. ovog zakona; 10. službeno lice na autobuskoj stanici postupi suprotno odredbama člana 19. stav (1) ovog zakona; 11. odgovorno lice kod prijevoznika ukoliko ne postupi u skladu sa odredbama iz člana 19. stav (3) ovog zakona; 12. vozač neuredno održava polaske odnosno povratke suprotno članu 21. ovog zakona; 13. vozač upravlja vozilom kojim se vrši javni prijevoz tereta a da nije zaposlenik tog subjekta iz člana 25. stav (1) ovog zakona; 14. vozač upravlja vozilom u kojem nema dokumentacije za obavljanje obrta javnog prijevoza iz člana 26. stav (3) ovog zakona; 15. vozač upravlja motornim vozilom za vlastite potrebe bez rješenja iz člana 27. stav (6) ovog zakona; 16. vozač u vozilu nema tovarni list iz člana 28. ovog zakona; 17. taksi vozač ne postupi na način propisan članom 35. stav (2) ovog zakona; 18. taksi vozač vrši prijem i ispuštanje putnika suprotno odredbama člana 38. ovog zakona; 19. taksi vozač primi drugog putnika bez saglasnosti putnika koji je prvi započeo vožnju (član 41. ovog zakona); 20. taksi vozač naplati cijenu prijevoza suprotno odredbama člana 42. ovog zakona; 21. taksi vozač naplati cijenu prijevoza suprotno odredbama člana 43. stav (2) ovog zakona; 22. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 48. stavovi (3) i (4) ovog zakona; 23. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 49. ovog zakona; 24. taksi vozač odbije primiti prtljag lica koje prevozi (član 50. ovog zakona); 25. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 52. ovog zakona; 26. naplati prijevoz po završetku vožnje suprotno odredbama člana 53. stav (2) ovog zakona; 27. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 54. ovog zakona; 28. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 55. stav (1) ovog zakona; 29. putnik u taksi vozilu postupa suprotno odredbama člana 55. stav (2) ovog zakona; 30. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 57. ovog zakona; 31. taksi vozač upravlja taksi vozilom bez položenog ispita iz člana 58. ovog zakona; 32. taksi vozač ne postupa u skladu sa odredbama člana 60. ovog zakona; 33. vozač odbije da izvrši bilo koju naredbu koju je donio inspektor za prekršaj iz stava (1) tačke 1. do 32. ovog člana. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana izdaje se prekršajni nalog ili podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. POGLAVLJE X. ZAVRŠNE ODREDBE Član 73. (Važenje ranije pribavljenih dokumenata) (1) Prijevoznici koji su po ranijim propisima imali važeće dokumente za obavljanje javnog prijevoza dužni su usaglasiti svoje poslovanje u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Dokumenti na osnovu kojih su prijevoznici obavljali javni prijevoz, koji se ne usklade sa ovim zakonom u roku iz stava (1) ovog člana, prestaju da važe. Člana 74. (Rokovi za donošenje podzakonskih akata) Ministar će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti sljedeće akte: 1. Pravilnik o obrascima na kojima se podnose zahtjevi iz člana 3. stav (2) ovog zakona; 2. Pravilnik o načinu organizacije i broju vozila javnog gradskog prijevoza iz člana 7. stav (2) ovog zakona; 3. Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati taksi stajališta iz člana 40. stav (2) ovog zakona. 4. Pravilnik o polaganju posebnog ispita za taksi vozače, iz člana 59. stav (4) ovog zakona. Član 75. (Prestanak važenja ranije donesenih kantonalnih propisa) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe Pravilnik o obavljanju linijskog i vanlinijskog prijevoza putnika i tereta, prijevoza za vlastite potrebe za područje Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 5/09), Pravilnik o organizaciji i načinu obavljanja taksi prijevoza osoba na području Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 1/07) i Pravilnik o polaganju posebnog ispita za taksi vozača Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 5/09).
Ispravka Zakona o geološkim istraživanjima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 23/11 15.12.2011 SG USK 19/11 geološka istraživanja,geologija ISPRAVKAZAK oNA o GE oLoŠKIM IStRAŽIVANJIMAČlan 68 treba da glasi:Član 68. (Prekršaji privrednog društva - investitora)(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice u svojstvu investitora ako:a) vrš i geološka istraživanja bez prethodno pribavljenog odobrenja za istraživanje od nadležnog ministarstva (član 24. i 30.);b) pri istražnim radovima izvadi veću količinu mineralne sirovine od odobrene i pod vidom istraživanja vrši eksploataciju mineralne sirovine (član 35.);c) ne vrši geološka istraživanja u skladu sa odredbama navedenim u odobrenju za geološka istraživanja (član 29.);d) ne vodi evidenciju o istraživanju mineralne sirovine (član 35.);e) vrši istraživanje van istražnog prostora (član 14.);f) prije ulaska u odobreni istražni prostor ne pribavi saglasnost vlasnika zemljišta (član 26);g) provodi geološka istraživanja na prostoru gdje geološka istraživanja nisu dozvoljena ili ako istraživanja od posebnog društvenog interesa vrši suprotno uvjetima i načinu iz odluke nadležnog organa (član 10. i 15.);h) u propisanom roku ne prijavi početak istražnih radova nadležnom ministarstvu (član 32.);i) ne osigura izvođenje istražnih radova i izradu elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine u skladu sa programom, odnosno projektom istraživanja i pravilnikom o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine (član 33.);j) u propisanim rokovima ne podnosi periodične izvještaje o izvršenim istražnim radovima i rezultatima istraživanja mineralne sirovine i o planiranim dugoročnim istraživanjima u druge namjene u rokovima utvrđenim u odobrenju za istraživanje (član 39.);k) se bavi eksploatacijom i ne vrši redovna geološka istraživanja, ne izrađuje geološke planove i detaljne geološke karte, ne vodi knjigu evidencije i ne dostavlja godišnji izvještaj nadležnom ministarstvu (član 9. i 36.);l) nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova ne provodi mjere osiguranja ljudi i imovine, ne dovede zemljište u stanje prije izvođenja istražnih radova ili ne osposobi za korištenje u druge namjene u skladu sa odobrenjem za istraživanje (član 44.);m) nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova ne obavijesti nadležni organ o provedenim mjerama sigurnosti i saniranja istražnog prostora (član 45.);n) eksploatirane količine mineralne sirovine ne nadomiri novoistraženim rezervama odgovarajuće kategorije i klase ili ne sačini elaborat o rezervama mineralne sirovine u propisanim rokovima (član 43.);o) nadležnom ministarstvu u propisanom roku ne dostavi na reviziju i ovjeru elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine na istražnom prostoru, odnosno eksploatacijskom polju (član 40. stav 1. i član 41. stav 1.);p) Federalnom zavodu ne dostavi podatke o izvršenim geološkim istraživanjima (član 47.).(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM.(3) Za prekršaje iz stava 1. tačka od 1. do 3. ovog člana uz novčanu kaznu izreći će se i:a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kad postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja, bez obzira na to da li su u vlasništvu počinitelja;b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja.(4) Imovinskom koristi iz stava 3. tačka b) ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobijene nelegalnom eksploatacijom.(5) Za prekršaje iz ovog člana mogu se izreći zabrane odgovornom licu da obavlja određene dužnosti u trajanju od jednog do šest mjeseci.
Zakon o geološkim istraživanjima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 19/11 15.11.2011 SG USK 23/11 geološka istraživanja,geologija Broj 19 - Strana 742 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. ff) Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacionih kablovskih vodova ("Službeni list SFRJ", br. 36/86); gg) Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje ("Službeni list SRBiH", br. 34/88). Član 108. (Primjena postojećih standarda i normativa) Do donošenja novih standarda i normativa, primjenjivat će se postojeći standardi i normativi iz ove oblasti, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 109. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Unskosanskog kantona". Broj 01-02-1-218/11 20. oktobra 2011. godine Bihać Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona mr. sci. Husein Rošić •••••••••••••••••••• 615. Na osnovu člana 11.b) poglavlja V odjeljak A Ustava Unsko-sanskog kantona-prečišćen tekst ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 1/94 i 11/04.) a u vezi sa članom 83. Zakona o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj:9/10 i 14/10) na prijedlog Vlade Unskosanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 14. sjednici održanoj dana 20.10.2011. godine donosi: ZAKON O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA A. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuju se: geološka istraživanja, faze izvođenja geoloških istraživanja, geološka istraživanja od interesa za Unsko-sanski kanton (u daljnjem tekstu: Kanton), djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja, izrada i podjela geoloških karata, istražni prostor, vođenje katastra, izrada i revizija geološke dokumentacije, odobrenje za bavljenje registriranom djelatnošću iz oblasti geologije, postupak odobravanja i šta se određuje odobrenjem za izvođenje geoloških istraživanja, izvođenje geoloških istraživanja, izvještaji o geološkim istraživanjima, izdavanje rješenja o priznavanju rezervi mineralne sirovine, postupak nakon završetka istraživanja, prikupljanje i izrada geološke baze podataka, ukidanje odobrenja za geološka istraživanja, polaganje stručnog ispita, inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, upravni nadzor, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz geološka istraživanja. Član 2. (Definicij e) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) "privredno društvo - investitor" je privredno društvo kojem je u skladu sa ovim zakonom odobreno da ulaganjem vlastitih sredstava osigura geološka istraživanja na istražnom ili eksploatacij skom prostoru; b) "privredno društvo ili javna ustanova" je stručna instituciju koja se bavi geološkim istraživanjima i koja je registrirana za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja u skladu sa ovim i drugim zakonom; c) "geološki inspektor" je inspektor koji nadzire provođenje ovog zakona; d) "istražni prostor" je dio terena gdje se vrše projektovana geološka istraživanja, koji je na topografskoj osnovi definiran granicama koje prolaze kroz konturne tačke sa tačno određenim koordinatama i prostire se u dubinu zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz ucrtane strane istražnog prostora za koje je izdato odobrenje za istraživanje u skladu sa ovim zakonom; e) "eksploatacijsko polje" je polje ogramceno prirodnim ili vještačkim granicama koje se prostire do određene dubine zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz te granice gdje se radovi eksploatacije mogu izvoditi na osnovu izdate dozvole za eksploataciju; f) "mineralne sirovine" su sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 743 u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju, u primarnom obliku (ležištu) ili u nanosima, jalovištima, topioničkim troskama i prirodnim rastvorima; g) "geološka dokumentacija" su programi projekti geoloških istraživanja, izvještaji i elaborati o izvršenim geološkim istraživanjima; h) "odobrenje za izvođenje geoloških istraživanja" je rješenje kojim nadležni organ uprave u skladu sa ovim zakonom odobrava privrednom društvu - investitoru da na određenom istražnom prostoru, pod uvjetima određenim rješenjem može vršiti izvođenje geoloških istražnih radova; i) "rješenje o potvrđivanju količine i kvaliteta mineralnih sirovina" je rješenje koje nadležni organ uprave izdaje po zahtjevu privrednog društva - investitora, u skladu sa ovim zakonom a na osnovu rezultata provedenih geoloških istraživanja i utvrđenih količina i kvaliteta mineralne sirovine; j) "odobrenje za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja" je rješenje - licenca kojom nadležni organ potvrđuje da privredno društvo ili javna ustanova ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti iz oblasti geologije - izrade geološke dokumentacije i korištenja laboratorije, postrojenja i opreme za geološka ispitivanja; k) "GDS" je geološko-dokumentacijski sistem koji je dio općeg geoinformacijskog sistema baziran na savremenim geoinformacij skim tehnologijama. Član 3. (Mineralne sirovine u smislu ovog zakona) Mineralnim sirovinama u smislu ovog zakona smatraju se : a) nemetalične mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, silicijske sirovine, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, tehničkograđevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova; b) sve sekundarne mineralne sirovine koje se pojavljuju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade . . . primarnih mineralnih sirovina 1 c) sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. B. GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 4. (Geološka istraživanja u smislu ovog zakona) (l) Pod geološkim istraživanjima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se istraživanja i ispitivanja koja se vrše s ciljem izrade geoloških karata; prognoziranja, pronalaženja i utvrđivanja ležišta mineralnih sirovina tj. količina, kvalitet i geološko-ekonomski efekti iskorištenja mineralnih sirovina; utvrđivanja geoloških i geomehaničkih osobina stijena i tla; utvrđivanja geoloških uvjeta za prostorno planiranje i projektovanje građevinskih i rudarskih objekata, zaštita terena od erozije, poplava i drugih prirodnih nepogoda i geološka istraživanja i ispitivanja u cilju zaštite okoliša na prostoru Kantona. (2) Geološka istraživanja iz stava l. ovog člana obuhvataju izvođenje sljedećih specijalističkih istražnih radova: općih geoloških, paleontoloških, stratigrafskih, sedimentoloških, minerološkopetrografskih, geohemij skih, geofizičkih, metal o genetskih, ekonomsko-geoloških, strukturno-geoloških, inžinj ersko-geoloških, hidrogeoloških, seizmoloških, geomorfoloških, geodinamičkih, geobotaničkih, fotogeoloških, geostatističkih, hemij sko-tehnoloških i drugih istražno-geoloških radova i ispitivanja. Član 5. (Faze geoloških istraživanja) Osnovne faze geoloških istraživanja su: a) osnovna geološka istraživanja; b) regionalna geološka istraživanja; c) detaljna geološka istraživanja i d) eksploatacijska geološka istraživanja. Član 6. (Osnovna geološka istraživanja) (l) Osnovna geološka istraživanja vrše se radi dobijanja osnovnih geoloških podataka o razvoju, sastavu i građi zemljine kore, zakonitosti nastajanja geoloških tvorevina i njihovih Broj 19 - Strana 744 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. osobina, izrade odgovarajućih geoloških karata, utvrđivanja potencijalnosti područja u pogledu utvrđivanja rezervi mineralne sirovine, kao i utvrđivanja geoloških uvjeta za regionalna geološka istraživanja. (2) Osnovna geološka istraživanja izvode se s ciljem upoznavanja osnovnih geoloških, tektonskih, metalogenetskih, hidrogeoloških, geotermalnih, inžinjersko-geoloških, geofizičkih, seizmoloških, mehaničkih i drugih geoloških svojstava stijena i tla na širem prostoru i nižem stepenu poznavanja geološke građe područja, u okviru kojih se izrađuju opće geološke karte, te vrši izrada podloga za prostome i urbanističke planove, zaštita okoliša i izrada strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. Član 7. (Regionalna geološka istraživanja) (l) Regionalna geološka istraživanja slijede fazu fundamentalnih istraživanja, a izvode se sa ciljem provjere potencijalne mineralne sirovine do nivoa Cl kategorije sa bitnim pokazateljima za fazu detaljnih geoloških istraživanja i za proučavanje hidrogeoloških i inžinjerskogeoloških karakteristika na određenom širem prostoru. (2) Podaci istraživanja iz stava l. ovog člana i člana 6. ovog zakona čine podlogu za programiranje i projektovanje detaljnih geoloških istraživanja. Član 8. (Detalj na geološka istraživanja) (l) Detaljna geološka istraživanja mineralne sirovine vrše se na prostoru gdje je osnovnim i regionalnim geološkim istraživanjima utvrđeno prisustvo ili mogućnost postojanja potencijalne mineralne sirovine. Na osnovu ovih istraživanja utvrđuje se položaj, količina, kvalitet i mogućnost eksploatacije istražene mineralne sirovine. (2) Detaljna geološka istraživanja izvode se sa ciljem proučavanja i ispitivanja detaljnih geoloških, tektonskih, metalogenetskih, hidrogeoloških, geotermalnih, inžinjerskogeoloških, geofizičkih, seizmoloških, mehaničkih i drugih geoloških svojstava stijena i tla na užem prostoru i višem stepenu poznavanja geološke građe područja. (3) Poseban vid detaljnih geoloških istraživanja je formiranje zbirki minerala, ruda, stijena i fosila u cilju naučnog ili stručnog usavršavanja, obrazovanja, izlaganja ili čuvanja u verifikovanim (mjerodavnim) institucijama kao što su muzeji, instituti i fakulteti. (4) Detaljna geološka istraživanja tla i stijena obavezno se vrše prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju: a) objekata bazne i hemijske industrije, eme i obojene metalurgije, objekata za proizvodnju celuloze i papira; b) objekata za preradu kože i krzna, objekata u kojima se proizvode i skladište opasne materije i sličnih objekata i postrojenja koja mogu ugroziti životnu sredinu; c) željezničkih pruga i pratećih objekata; d) postrojenja na tečni i naftni gas; e) autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva i pratećih objekata (potpornih konstrukcija, propusta i sl.); f) tunela; g) aerodroma i pratećih objekata; h) hidroelektrana i termoelektrana i pratećih objekata; i) visokih brana i akumulacija ispunjenih vodom, jalovinom ili pepelom; j) dalekovoda napona 11 O kV i više, trafostanica i rasklopnih postrojenja napona 35 kV i više; k) magistralnih gasovoda i naftovoda; l) međuregionalnih i regionalnih objekata vodosnabdij evanj a; m) objekata za prečišćavanje otpadnih voda za gradska naselja; n) međuregionalnih i regionalnih kanalizacionih sistema; o) tranzitnih i glavnih telefonsko-telegrafskih centrala i njima pripadajućih postrojenja i veza između tih centrala; p) objekata od posebnog interesa za odbranu zemlje; q) objekata radiodifuznih stanica i radiorelejnih sistema; 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 745 r) objekata u kojima se sakuplja veći broj lica (pozorišne, bioskopske, sportske, izložbene i slične dvorane), fakulteta, instituta, škola, predškolskih ustanova, bolnica, stadiona, hotela, poslovnih i stambenih objekata površine više od 1.000 m2 i objekata koji imaju četiri i više nadzemnih etaža, autobuskih i željezničkih stanica; s) vjerskih objekata; t) silosa i vodotornjeva svih vrsta; u) hala svih tipova (industrijske, privredne, sportske i dr.) ; v) drumskih, željezničkih i pješačkih mostova; w) sanitarnih deponija otpadaka i postrojenja za tretman čvrstog i opasnog otpada; x) svih vrsta industrijskih objekata; y) stanica i postrojenja za uskladištenje 1 pretakanje goriva motornih vozila; z) svih vrsta stambenih i poslovnih objekata površine više od 1.000 m2 i objekata koji imaju četiri i više nadzemnih etaža, industrijskih i infrastrukturnih objekata u zonama 1DŽ0 i više seizmičnosti po MCS skali (MercalliCancani- Siebergova skala), kao i za sve vrste trajnih objekata na uvjetno stabilnim terenima prema opće važećim inženjersko-geološkim kriterij ima; aa) sistema za meliorizaciju; bb) za prostorno i za urbanističko planiranje, a za nivoe za koje su potrebne podloge razmjere 1:10.000, 1:5.000, 1:1.000 itd. Član 9. (Eksploatacijska geološka istraživanja) (l) Eksploatacijska geološka istraživanja obuhvataju geološko-rudarske istražne radove za potrebe racionalne eksploatacije mineralne sirovine, zaštitu i osiguranje radne sredine, zaposlenika, opreme i objekata u eksploatacijskom prostoru. (2) Istražni radovi iz stava l. ovog člana izvode se sa ciljem: a) praćenja sastava i provjere kvaliteta mineralne sirovine projektovane za eksploataciju; b) doistraživanja novih količina mineralne sirovine i prekategorizacije iz nižih u višu kategoriju u cilju obnavljanja rezervi A+B kategorije u ležištu; c) praćenja kontinuiteta rasprostiranja mineralne sirovine u geološkoj sredini, uz evidentiranje svih tektonskih struktura; d) snimanja i prikupljanja podataka o hidrogeološkim uvjetima radi poduzimanja zaštitnih mjera ili odvodnjavanja površinskih kopova i permanentnog snimanja i e) praćenja stanja geološke sredine sa napredovanjem rudarskih radova u površinskim rudarskim objektima u cilju zaštite radne sredine i nesmetanog odvijanja eksploatacije u ležištu. (3) Privredna društva - investitor koji vrsi eksploataciju mineralne sirovine obavezan je izvoditi istraživanja iz stava l. i 2. ovog člana i na osnovu navedenih istražnih radova izrađivati geološke planove i detaljne geološke karte eksploatacijskog polja. Član 10. (Djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja) (l) Geološka istraživanja čine obavezne podloge u sljedećim djelatnostima: a) prostorno uređenje - izrada prostorno-planske dokumentacije i zaštita okoliša; b) utvrđivanje planskih osnova za upravljanje vodama (vodoprivredne osnove) za podzemne vode, c) upravljanje i razvoj poljoprivrednog zemljišta, zemljišta za uzgoj šuma i zaštita tla od erozije i sprečavanje poplava; d) utvrđivanje uvjeta gradnje nadzemnih i podzemnih građevina (energetskih, vodoprivrednih, saobraćajnih i infrastrukturnih) na prostoru za građenje i e) urbanizacija i utvrđivanje korištenja i zaštite prirodnih resursa i zaštite sredina vezanih uz zemljinu koru. (2) Korištenje geoloških podataka kao podloge za izradu projekata, planova i druge dokumentacije za aktivnosti u djelatnostima iz stava l. ovog člana vrši se na osnovu prethodno pribavljenog stručnog mišljenja Federalnog zavoda za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod). Broj 19 - Strana 746 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Član 11. (Izrada geoloških karata) Izrada geoloških karata različitih razmjera vrsi se u cilju izrade osnovne naučne podloge za poznavanje geološkog sastava i strukture određenog terena, sukcesije stvaranja stijena i stepena njihovog poremećaja kroz evoluciju zemljine kore, te zakonomjernosti razmještaja i koncentracije mineralne sirovine, izučavanja i upravljanja podzemnim vodama s ciljem rješavanja naučnih i stručnih problema iz područja egzodinamičkih procesa i mehaničkih svojstava stijena i drugih naučnih podloga. Član 12. (Podjela geoloških karata prema sadržaju) Geološke karte iz člana 11. ovog zakona prema sadržaju dijele se na: a) opće geološke karte koje prikazuju opće geološke podatke: sastav, starost i strukturnu građu terena; b) specijalne ili namjenske geološke karte koje uz opće geološke podatke prikazuju i elemente relevantne za neku geološku disciplinu, a to su: strukturne, paleogeografske, neotektonske, geofizičke, seizmološke, hidrogeološke, inžinjersko-geološke, geotermalne, metalogenetske, geohemijske, karte mineralnih sirovina, karte geoloških osnova zaštite okoliša i druge karte i njihove oleate koje prikazuju određena geološka svojstva. Član 13. (Podjela geoloških karata prema razmjeru) (l) Geološke karte iz člana 12. ovog zakona prema razmjeru dijele se na: a) detaljne geološke karte i geološke planove - razmjeri krupniji od l: lO 000; b) osnovne geološke karte - razmjeri od 1:100.000 dol:10.000i c) pregledne geološke karte - razmjeri sitniji od 1:100 000. (2) Geološke karte izrađuju se u odgovarajućem razmjeru u zavisnosti od potreba i namjene korištenja sa finalnim prikazom u GIS (geografsko-informacijski sistem) informatičkoj tehnologiji i izradom geološko-informacijskog sistema koji se sastoji od grafičkih podloga i geoloških baza podataka. (3) U postupku utvrđivanja prijedloga uputstva iz stava 3. ovog člana učestvuju stručne asocijacije, institucije, javne ustanove i privredna društva registrirana za obavljanje registrovane djelatnosti. C. ISTRAŽNI PROSTOR Član 14. (Istražni prostor) (l) Istražni prostor definiran u programu ili projektu geoloških istraživanja ograničen je koordinatama prelomnih tačaka na topografskoj osnovi u razmjeru do l :25.000 i može biti prostor za istraživanje čvrstih mineralnih sirovina, tla i stijena. (2) Odobrenje za istraživanje na određenom istražnom prostoru dodjeljuje se privrednom društvu - investitoru u skladu sa ovim zakonom. (3) Geološka istraživanja mineralne sirovine dopuštena su samo unutar odobrenog istražnog prostora. Član 15. (Prostor gdje nisu dozvoljena geološka istraživanja mineralne sirovine) Geološka istraživanja u cilju eksploatacije mineralne sirovine nisu dozvoljena na prostoru gdje se nalaze vodoprivredni objekti i uređaji za vodosnabdijevanje, objekti i prostori značajani za odbranu, spomenici kulture, prirodne rijetkosti, groblja i prostori zaštićeni u skladu sa drugim zakonima. D. VOĐENJE KATASTRA Član 16. (Katastar odobrenih istražnih prostora, ležišta mineralnih sirovina i geoloških pojava) (l) Kantonalno ministarstvo nadležno za rudarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) vodi evidenciju i katastar odobrenih istražnih prostora za odobrenja izdata na području Kantona. (2) Evidenciju i katastar ležišta mineralnih sirovina i geoloških pojava za područje cijele Federacije vodi Federalni zavod za geologiju. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 747 (3) Način vođenja evidencije i katastra odobrenih istražnih prostora, ležišta mineralnih sirovina i katastra geololških pojava na području Kantona propisuje se pravilnikom koji donosi kantonalni ministar. E. IZRADA I REVIZIJA GEOLOŠKE DOKUMENTACIJE, ODOBRENJE ZA BAVLJENJE REGISTRIRANOM DJELATNOŠĆU IZ OBLASTI GEOLOGIJE Član 17. (Tehnička dokumentacija za izvođenje geoloških istraživanja) (l) Osnovna i regionalna geološka istraživanja vrše se na osnovu programa za istraživanje i ispitivanje urađenog od privrednog društva ili javne ustanove koja ispunjava uvjete propisane članom 20. ovog zakona. (2) Detaljna i eksploatacijska geološka istraživanja izvode se na osnovu projekta za istraživanje i ispitivanje urađenog od privrednog društva ili javne ustanove koja ispunjava uvjete propisane članom 20. ovog zakona. Član 18. (Dokumentacija za geološka istraživanja potrebna za građenje stambenih i drugih objekata) (l) Detaljna geološka istraživanja tla za građenje stambenih i drugih građevinskih objekata za čiju su izgradnju propisana obavezna geološka istraživanja tla vrše se na osnovu projekta istraživanja čiji se rezultati prezentuju u elaboratu o izvedenim istražnim radovima. (2) Za individualne i samostojeće objekte i standardna geomehanička ispitivanja nije neophodna prethodna izrada projekta istraživanja. (3) Istraživanja iz stava l. ovog člana vrše se na osnovu odobrenja kantonalnog ministarstva. Član 19. (Stručna lica koja se mogu baviti izradom i revizijom geološke dokumentacije i rukovođenjem istražnim geološkim radovima) (l) Izradom programa i projekata za osnovna i regionalna geološka istraživanja, revizijom i rukovođenjem tim istražnim radovima mogu se baviti diplomirani inžinjeri geologije sa položenim stručnim ispitom i najmanje pet godina radnog iskustva u struci. (2) Izradom projekata detaljnih geoloških istraživanja, elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine, podzemnih voda, revizijom projektne i druge tehničke dokumentacije, te rukovođenjem istražnim radovima mogu se baviti diplomirani inžinjeri geologije sa položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva u struci. (3) Izradom i revizijom projektne, tehničke i druge dokumentacije za eksploatacijska geološka istraživanja i rukovođenjem istražnim radovima mogu se baviti diplomirani inžinjeri geologije sa položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva. (4) Pri izradi projektne, tehničke i druge dokumentacije za geološka istraživanja, poslove specijalističkih ispitivanja predviđena projektnom dokumentacijom (minerološka, geomehanička, geofizička i dr.) mogu obavljati i stručna lica građevinske, rudarske, hemijske, tehnološke i druge struke u skladu sa ovim zakonom. Član 20. (Privredno društvo ili javna ustanova koja se može baviti izvođenjem geoloških istražnih radova) (l) Izvođenje istražnih geoloških radova, izradu i reviziju projektne, tehničke i druge dokumentacije za geološka istraživanja može vršiti privredno društvo ili javna ustanova registrirana za ovu djelatnost kod nadležnog suda i koja imaju rješenje Federalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta za bavljenje registriranom djelatnošću iz oblasti geologije, u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o privrednim društvima (,,Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/1 O ). (2) Privredno društvo ili javna ustanova iz stava l. ovog člana u radnom odnosu mora imati najmanje dva zaposlenika visoke stručne spreme geološke struke sa položenim stručnim ispitom. (3) Privredno društvo ili javna ustanova iz stava l. ovog člana koja nema zaposlenike specijalizirane za određenu vrstu geoloških istraživanja mora osigurati stručna lica sklapanjem ugovora sa fizičkim i pravnim licima ovlaštenim za tu vrstu geoloških istraživanja. Broj 19 - Strana 748 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Član 21. (Revizija geološke dokumentacije) (l) Programi i projekti geoloških istraživanjima obavezno podliježu reviziji u pogledu kvaliteta, opravdanosti izvođenja istražnih radova, mjera i normativa zaštite na radu pri izvođenju geoloških istraživanja, uticaja i zaštite okoline, uticaja projektovanih istražnih radova na sigurnost podzemnih i površinskih objekata i ljudi, kao i u pogledu primjene savremenih metoda i dostignuća geološke nauke i usaglašenosti sa tehničkim propisima, normativima i standardima. (2) Reviziju programa, projekata, izvještaja i elaborata o geološkim istraživanjima može vršiti samo privredno društvo ili javna ustanova registrirana za izradu geološke dokumentacije u skladu sa članom 20. ovog zakona a koja nije učestvovala u izradi programa, projekta i izvještaja o geološkim istraživanjima. (3) Privredno društvo ili javna institucija koja vrši reviziju programa, projekta i elaborata, kao i stručno lice koje je vršilo reviziju preuzima odgovornost u pogledu izvršene revizije. (4) Sadržaj i način izrade programa i projekta za istraživanja i izvještaja i elaborata o izvršenim geološkim istraživanjima, te uvjeti i postupak vršenja revizije uređuje se federalnim propisom. (5) Izvještaji i elaborati o izvršenim geološkim istraživanjima podliježu obaveznoj reviziji u cilju pregleda kvaliteta i pouzdanosti podataka i rezultata istraživanja. Reviziju izvještaja i elaborata vrši privredno društvo ili javna ustanova registrirana za izradu geološke dokumentacije u skladu sa ovim zakonom. (6) Reviziju izvještaja i elaborata o izvršenim geološkim istraživanjima vrši stručna komisija koju imenuje kantonalni ministar. U stručnu komisiju imenuju se stručna lica geološke struke koja ispunjavaju uvjete propisane članom 19. stav l., 2. i 3. ovog zakona. Za reviziju dijela izvještaja i elaborata koji se odnose na specijalistička ispitivanja predviđena u članu 19. stav 4. ovog zakona u stručnu komisiju imenuju se stručna lica odgovarajuće struke. (7) Način imenovanja, rad i naknadau za rad stručne komisije iz stava 6. ovog člana propisuje pravilnikom kantonalni ministar. Član 22. (Akreditacija laboratorije za ispitivanja, uvođenje u proces rada postrojenja, laboratorija i opreme za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja) (l) Prije uvođenja u proces rada geomehaničke i druge laboratorije za ispitivanja iz oblasti geoloških istraživanja, privredno društvo ili javna ustanova dužna je izvršiti akreditaciju kod nadležnog instituta za akreditiranje. (2) Privredno društvo ili javna ustanova dužna je prije uvođenja u proces rada, odnosno nakon rekonstrukcije postrojenja, laboratorija i opreme za geološka istraživanja pribaviti od Federalnog ministarstva odobrenje o ispunjavanju uvjeta za upotrebu postrojenja, laboratorija i opreme za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanj a. Član 23. (Nostrifikacija geološke dokumentacije) (l) Utvrđivanje usklađenosti geološke dokumentacije izrađene prema inozemnim propisrma sa ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti za sve faze geoloških istraživanja. (2) Nostrifikaciju geološke dokumentacije vrši privredno društvo ili javna ustanova sa područja Federacije registrirana za izradu projektne dokumentacije u skladu sa ovim zakonom. Privredno društvo ili javna ustanova vrši reviziju programa projekata i elaborata u skladu sa članom 21. ovog zakona. (3) Privredno društvo ili javna ustanova iz prethodnog stava dužna je izvršiti prijevod projektne dokumentacije na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. (4) Ovjerom dokumentacije iz stava l. ovog člana privredno društvo ili javna ustanova odgovara za izvršenu nostrifikaciju, odnosno usklađivanje projektne dokumentacije sa ovim zakonom, kantonalnim zakonima, propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 749 F. POSTUPAK ODOBRAVANJA GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Član 24. (Uvjeti za izvođenje geoloških istraživanja) (l) Privredno društvo - investitor može osigurati izvođenje geoloških istraživanja samo na osnovu pribavljenog odobrenja za izvođenje geoloških istraživanja od nadležnog organa iz člana 25. ovog zakona. (2) Izradu geološke dokumentacije i izvođenje istražnih geoloških radova može vršiti samo privredno društvo ili javna ustanova koja ispunjava uvjete iz člana 20. i 22. ovog zakona. Član 25. (Nadležnosti za izdavanje odobrenja za izvođenje geoloških istraživanja) (l) Odobrenje za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja za mineralne sirovine iz člana 3. ovog zakona izdaje kantonalno ministarstvo. (2) Odluku za geološka istraživanja od interesa za Kanton na prijedlog kantonalnog ministarstva donosi Vlada Kantona. Član 26. (Zahtjev za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja) (l) Zahtjev za odobrenje izvođenja geoloških istraživanja podnosi privredno društvo - investitor kantonalnom ministarstvu u skladu sa članom 25. ovog zakona. (2) Zahtjev za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja sadrži: a) naziv podnosioca zahtjeva; b) predmet istraživanja (vrsta mineralne sirovine); c) vrstu i obim istražnih radova; d) prostor za istraživanje ( opis veličine prostora, površina, oblik, morfologija i dr.) i e) vrijeme početka i završetka istraživanja. (3) Uz zahtjev iz stava l. ovog člana prilaže se: a) topografska osnova (list, sekcija 9. u cjelini formata, razmjeri do l :25.000, za detaljna geološka istraživanja ili razmjeri do l: l 00.000 za regionalna geološka istraživanja, sa nacrtanim granicama istražnog prostora, određenog koordinatama prelomnih tačaka); b) urbanistička saglasnost za istraživanje definirana programom ili projektom istraživanja, izdata od nadležnog ministarstva za prostorno uređenje; c) program regionalnih istraživanja ili projekt detaljnih geoloških istraživanja određene mineralne sirovine, podzemnih voda i detaljnih geoloških istraživanja u druge namjene; d) izvještaj o izvršenoj reviziji programa, odnosno projekt istraživanja; e) dokaz o registraciji privrednog društva - investitora sa šiframa djelatnosti koje se odnose na eksploataciju mineralne sirovine za koju se zahtjev podnosi; f) dokaze o upisu u registar društava i odobrenje nadležnog organa za bavljenje registrovanom djelatnošću za privredno društvo ili javnu ustanovu koja je izradila i revidirala projekt geoloških istraživanja; g) saglasnost za obavljanje istražnih radova od vlasnika zemljišta na kojem će se vršiti istraživanje. Član 27. (Vođenje postupka za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja) (l) Kantonalno ministarstvo dužno je u postupku izdavanja odobrenja za geološka istraživanja utvrditi da li je program ili projekt geoloških istraživanja izrađen u skladu sa pravilnikom o sadržaju programa i projekta geoloških istraživanja i u skladu sa ovim zakonom. (2) U postupku izdavanja odobrenja za istraživanje mineralne sirovine kantonalno ministarstvo zakazuje usmenu raspravu pozivom na usmenu raspravu u kojem se navodi mogućnost uvida strankama u postupku u podnesenu projektnu dokumentaciju. (3) Pod strankama u postupku iz stava 2. ovog člana smatra se pravno lice na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja, privredno društvo - investitor koji vrši istraživanje ili eksploataciju, a čije istražno ili eksploatacijsko polje neposredno graniči sa istražnim poljem za koje se vodi postupak odobrenja, jedinica lokalne samouprave i općina kojoj teritorijalno pripada istražni prostor. Broj 19 - Strana 7 50 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (4) Poziv na usmenu raspravu dostavlja se strankama u postupku i na oglasnu tablu općine kojoj teritorijalno pripada istražni prostor, najmanje osam dana od roka održavanja usmene rasprave koji je naveden u pozivu. (5) Kantonalno ministarstvo iz člana 25. ovog zakona dužno je u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva podnosioca pisano pozvati na ispravku podneska ako ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa traženim dokumentima (6) Podnosilac zahtjeva dužan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti. (7) Odobrenje za geološka istraživanja je upravni akt koji izdaje kantonalno ministarstvo u skladu sa članom 25. ovog zakona, ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom. Član 28. (Odbijanje zahtjeva za regionalna i detaljna geološka istraživanja) (l) Zahtjev za odobrenje za geološka istraživanja odbit će se rješenjem: a) ako privredno društvo - investitor u roku od 15 dana od zatražene dopune iz člana 27. stav 5. ovog zakona ne upotpuni zahtjev; b) ako privredno društvo - investitor nije registriran kod nadležnog suda i ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja; c) ako se u postupku izdavanja odobrenja utvrdi da bi se istražnim radovima ugrozila sigurnost i zdravlje ljudi i imovine ili ako bi se istražnim radovima ometalo obavljanje drugih djelatnosti; d) ako je drugom privrednom društvu - investitoru već izdato odobrenje na istom istražnom prostoru za istu vrstu mineralne sirovine; e) ako se izvršenom revizij om programa ili projekta zaključi da nije opravdano vršiti istraživanje. (2) U postupku izdavanja odobrenja za geološka istraživanja primjenjuju se propist o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nije drugačije uređeno. G. ODOBRENJE ZA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 29. (Odobrenje za geološka istraživanja) (l) Odobrenjem za geološka istraživanja određuje se: a) predmet istraživanja; b) naziv privrednog društva - investitora kome je odobreno istraživanje mineralne sirovine; c) naziv istražnog prostora definiran koordinatama prelomnih tačaka gdje će se izvršiti projektovani obim i vrsta istražnih radova; d) veličina istražnog prostora; e) najmanji obim i vrsta istražnih radova koji se moraju izvršiti; f) najveća količina mineralne sirovine koja se može izvaditi u cilju ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških osobina; g) uvjeti i ograničenja kojih se mora pridržavati privredno društvo kojem je odobreno istraživanje pri izvođenju istražnih radova; h) rok do kojeg se mora početi sa istraživanjem; i) rok za podnošenje izvještaja o provedenom istraživanju; j) obaveza dovođenja zemljišta u prvobitno stanje nakon istraživanja. (2) Vremenski period izvođenja odobrenih geoloških istraživanja određuje se u skladu sa dinamikom predviđenom programom ili projektom geoloških istraživanja. (3) Važenje odobrenja za geološka istraživanja može se, na zahtjev privrednog društva - investitora, produžiti za još jedan period naznačen u odobrenju, ako se nisu promijenili uvjeti u skladu sa kojima je izdato odobrenje za istraživanje i ukoliko je izvedeno više od 50% projektovanih istražnih radova. Član 30. (Odobrenje za geološka istraživanja za proširenje eksploatacijskog polja) (l) Za izvođenje geoloških istraživanja za mineralnu sirovinu na već odobrenom istražnom prostoru u cilju proširenja eksploatacijskog polja 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 751 i prevođenja rezervi iz jedne u drugu kategoriju, privredno društvo - investitor koji je korisnik istražnog prostora podnosi zahtjev u skladu sa članom 27. ovog zakona nadležnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje za istraživanje. (2) Kantonalno ministarstvo vodi postupak i izdaje rješenje sa ograničenim prostorom za istraživanje u skladu sa članom 27., 28. i 29. ovog zakona u cilju osiguranja novoistraženih rezervi odgovarajuće kategorije i klase za tekuću proizvodnju. Član 31. (Odobrenje za istraživanje različitih mineralnih sirovina) Na isti istražni prostor može se izdati više odobrenja za istraživanje, ako se odnose na različite vrste istraživanja ili različite mineralne sirovine i ako se istražni radovi mogu nesmetano odvijati. H. IZVOĐENJE GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Član 32. (Prijava početka izvođenja istražnih radova) Privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja ili investitor tih radova dužni su prijaviti početak istražnih radova nadležnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje za istraživanje najkasnije 15 dana prije početka istraživanja. Član 33. (Izvođenje istražnih radova i izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine ) Privredno društvo - investitor dužno Je osigurati izvođenje istražnih radova i izradu elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine u skladu sa programom odnosno projektom istraživanja. Član 34. (Primjena propisa pri izvođenju geoloških istraživanj a) Privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja mineralne sirovine dužna je izvoditi radove prema odobrenom programu, odnosno projektu geoloških istraživanja, ovom zakonu, tehničkim propisima, normativima i standardima koji važe za izvođenje tih radova, provoditi propisane mjere zaštite na radu, blagovremeno poduzimati mjere za zaštitu građana i imovine, poduzimati propisane mjere zaštite okoliša i istražne radove izvoditi prema urbanističkim, vodoprivrednim, građevinskim i okolišnim uvjetima. Član 35. (Evidencije u toku izvođenja geoloških istraživanja) (l) Pri izvođenju istražnih radova može se vaditi mineralna sirovina u količinama koje zahtijevaju istražni radovi i tehnološka ispitivanja a određena je u odobrenju za geološka istraživanja iz člana 29. ovog zakona. (2) Privredno društvo - investitor u toku izvođenja istraživanja dužan je voditi evidenciju o izvađenim količinama mineralnih sirovina, o mjestu deponovanja i prodaji ili korištenju u druge namjene. (3) Privredno društvo ili javna ustanova dužna je utvrditi i voditi evidenciju o utvrđenim osnovnim obilježjima drugih mineralnih sirovina otkrivenih tokom istraživanja na odobrenom istražnom prostoru, kao i o posebnim karakteristikama istražnog prostora (klizišta, vode, gasovi, kora raspadanja i sadržaj korisnih mineralnih sirovina). (4) Privredno društvo ili javna ustanova dužna je, ukoliko pri izvođenju istražnih radova naiđe na karakteristične fosile, minerale, rude i stijene o tome obavijestiti instituciju nadležnu za njihovo prikupljanje i čuvanje. (5) Vađenje mineralnih sirovina u toku istraživanja mora se izvoditi prema odgovarajućim propisima koji se primjenjuju u oblasti rudarstva. Član 36. (Geološka istraživanja u odobrenom eksploatacijskom polju) (l) Privredno društvo - investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine dužan je putem geološke službe, u okviru svog eksploatacijskog polja pratiti eksploataciju i na osnovu projekata istraživanja izvoditi detaljna i eksploatacijska geološka istraživanja u cilju sveobuhvatnog izučavanja geoloških svojstava ležišta, prekategorizaciju rezervi i praćenje kvaliteta mineralne sirovine. Broj 19 - Strana 752 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (2) Privredno društvo - investitor dužan je na osnovu plana geoloških istraživanja izraditi projekt geoloških istraživanja i elaborat o rezervama i kvalitetu mineralne sirovine u okviru eksploatacijskog polja. (3) Obaveza privrednog društva - investitora koji vrši eksploataciju mineralne sirovine je da osniva i vodi knjigu evidencije rezervi mineralne sirovine i svake godine do 15. marta tekuće godine za prethodnu godinu nadležnom ministarstvu dostavlja izvještaj o stanju i kvalitetu mineralne sirovine. (4) Privredno društvo - investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine, ukoliko nema svoju geološku službu dužan je poslove geološke djelatnosti povjeriti privrednom društvu ili javnoj ustanovi koja ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova za period dok traje eksploatacija. (5) Za istraživanje odobrene mineralne sirovine u okviru eksploatacijskog polja nije potrebno odobrenje nadležnog ministarstva za istraživanje. Eksploatacijska geološka istraživanja u odobrenom eksploatacijskom polju privredna društva izvode u skladu sa godišnjim planom istraživanja i na osnovu revidovanog projekta istraživanja koji odobrava rukovodilac privrednog društva. Član 37. (Geološka istraživanja neodobrene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacijskom polju) Za istraživanje novootkrivene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacijskom polju, čija eksploatacija nije odobrena, privredno društvo - investitor koji vrši eksploataciju dužan je pribaviti odobrenje od kantonalnog ministarstva u skladu sa članom 25. ovog zakona. Član 38. (Ustupanje rezultata izvedenih geoloških istraživanja ležišta mineralne sirovine) Privredno društvo - investitor koji je ulaganjem vlastitih sredstava obavio istraživanje jednog ili više ležišta mineralne sirovine može rezultate istraživanja, uz naknadu utvrđenu ugovorom, ustupiti drugom privrednom društvu - investitoru, uz prethodno pribavljeno odobrenje kantonalnog ministarstva. H. IZVJEŠTAJI O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA Član 39. (Elaborat i izvještaj o provedenim geološkim istraživanjima) (l) Privredno društvo - investitor dužan j e kantonalnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje u toku istraživanja u rokovima utvrđenim u odobrenju za istraživanje podnositi periodične izvještaje o izvršenim istražnim radovima, rezultatima istraživanja mineralne sirovine i drugim podacima o kojima vodi evidenciju prema članu 35. ovog zakona i o planiranim istraživanjima u druge namjene. (2) Privredno društvo - investitor nadležnom ministarstvu podnositi izvještaj o rezultatima istraživanja do tekuće za proteklu godinu. dužan je godišnji 15. marta (3) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istraživanja privredno društvo - investitor dužan je kantonalnom ministarstvu podnijeti elaborat sa dokumentacijom o obimu izvedenih istražnih radova, eventualnim odstupanjima od projekta istraživanja, rezultatima istraživanja i tehnološkim ispitivanjima za period u kojem su izvođeni istražni radovi koji sadrži i podatke iz stava l. ovog člana i člana 35. ovog zakona. (4) Elaborat o završenim istraživanjima tla i stijena za gradnju objekata sadrži posebno podatke o inžinjersko-geološkim i hidrogeološkim karakteristikama, te podatke o geomehaničkim i geotehničkim svojstvima tla i stijena. l. IZDAVANJA RJEŠENJA O PRIZNAVANJU REZERVI MINERALNE SIROVINE Član 40. (Izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine) (l) Po završetku detalj nih geoloških istraživanja privredno društvo - investitor dužan je izraditi elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine sa geološkoekonomskom ocjenom i domenom primjene mineralne sirovine. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 753 (2) Kantonalno ministarstvo čija je nadležnost propisana članom 25. ovog zakona donosi i rješenje - upravni akt o potvrđenim količinama i kvalitetu mineralne sirovine. Član 41. (Vođenje postupka za izdavanja rješenja kojim se potvrđuje količina i kvalitet mineralne sirovine) (l) Privredno društvo - investitor dužan je 15 dana nakon izrade elaborata podnijeti zahtjev za reviziju elaborata kantonalnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje za istraživanje mineralne sirovme. (2) Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine (u daljnjem tekstu: elaborat) podliježe obaveznoj reviziji od stručne komisije koju prema zahtjevu imenuje kantonalno ministarstvo. (3) Prema zahtjevu za revrziju elaborata privrednog društva - investitora, kantonalno ministarstvo donosi rješenje o imenovanju stručne komisije za reviziju elaborata. U stručnu komisiju imenuju se stručna lica geološke struke koja ispunjavaju uvjete propisane članom 19. stav l., 2. i 3. ovog zakona. Stručnoj komisiji pripada naknada za rad. Imenovanje, rad i naknada za rad stručne komisije iz ovog člana propisuje se pravilnikom koji donosi kantonalni ministar. (4) Troškove rada stručne komisije za reviziju elaborata snosi privredno društvo - investitor koji je podnio zahtjev za reviziju elaborata. ( 5) Kantonalno ministarstvo organizira reviziju na koju poziva stručnu komisiju, podnosioca zahtjeva i privredno društvo ili javnu ustanovu koja je nosilac izrade elaborata. U toku revizije kantonalno ministarstvo sastavlja zapisnik. (6) Nakon što stručna komisija prihvati elaborat kantonalno ministarstvo izdaje rješenje o potvrđivanju količine i kvaliteta mineralne sirovine na određenom istražnom prostoru. (7) Kantonalno mmistarstvo dostavlja primjerak elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi Federalnom zavodu za potrebe Fonda stručne dokumentacije. (8) Kantonalno mmistarstvo dostavlja jedan primjerak rješenja o potvrđenim količinama i kvalitetu mineralne sirovine Federalnom ministarstvu radi evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralne sirovine i o bilansu rezervi. Član 42. (Rješenje o potvrđivanju količina i kvaliteta mineralne sirovine) Rješenjem o potvrđivanju količine i kvaliteta mineralnih sirovina određuje se: a) naziv privrednog društva - investitora kome je odobreno istraživanje mineralne sirovine; b) naziv istražnog prostora i vrsta mineralne sirovine; c) potvrđena količina bilansnih rezervi mineralne sirovine; d) potvrđena količina vanbilansnih rezervi (nije obavezna); e) potvrđen kvalitet mineralne sirovine: - hemijski sastav mineralne sirovine, - fizičko-mehaničke osobine mineralne sirovine; f) mogućnost primjene; g) koordinate istražnog prostora. Član 43. (Nadomirivanje eksploatisanih količina mineralne sirovine) (l) Privredno društvo - investitor koji vrsi eksploataciju mineralne sirovine dužan je eksploatisane količine mineralne sirovine nadomiriti novoistraženim rezervama odgovarajuće kategorije i klase za tekuću proizvodnju. (2) Privredno društvo - investitor iz stava l. ovog člana dužan je izraditi i dostaviti na reviziju kantonalnom ministarstvu elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine u istražnom, odnosno eksploatacijskom polju svake pete godine za ležišta čije rezerve osiguravaju tekuću proizvodnju na period od deset godina, a svake sedme godine za ležišta čije rezerve osiguravaju proizvodnju za period duži od deset godina. Broj 19 - Strana 7 54 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. J. POSTUPAK NAKON ZAVRŠETKA ISTRAŽIVANJA Član 44. (Zaštita istražnog prostora nakon završetka istraživanja) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova privredno društvo - investitor dužan je na istražnom prostoru provesti sve mjere zaštite kojima se isključuje mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu, a zemljište oštećeno istraživanjem dužan je osposobiti za korištenje u skladu sa odobrenjem iz člana 29. ovog zakona. Član 45. (Obaveze po završetku ili trajnoj obustavi geoloških istraživanja) (l) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova privredno društvo - investitor dužan je obavijestiti nadležno ministarstvo koje je izdalo odobrenje za istraživanje o provedenim mjerama sigurnosti i saniranja istražnog prostora. (2) Kantonalna ministarstvo iz stava l. ovog člana dužno je provjeriti da li su provedene mjere dovoljne i da li se njima isključuje mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu. (3) Ako nadležno ministarstvo iz stava l. ovog člana utvrdi da su provedene mjere osiguranja dovoljne, obavijestit će o tome privredno društvo kojem je odobreno istraživanje. (4) Ako nadležno ministarstvo koje je donijelo odobrenje za istraživanje utvrdi da provedene mjere osiguranja nisu dovoljne, naložit će privrednom društvu - investitoru da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke, odnosno provede i druge mjere osiguranja. (5) Ako privredno društvo - investitor ne postupi prema nalogu iz stava 4. ovog člana, organ koji je izdao nalog provest će potrebne mjere osiguranja o trošku privrednog društva kojem je odobreno istraživanje. K. PRIKUPLJANJE I IZRADA GEOLOŠKE BAZE PODATAKA Član 46. (Dostava podataka Federalnom zavodu) Privredna društva - investitori koji vrše istraživanje, finansiraju i organiziraju geološka istraživanja, posebno građevinska, rudarska, vodoprivredna, šumarska i poljoprivredna, dužna su Federalnom zavodu dostavljati podatke o vrsti i obimu istraživačkih radova i visini ulaganja finansijskih sredstava u te radove u skladu sa članom 39. ovog zakona s ciljem izrade baze podataka o geološkim istraživanjima. Član 47. (Geološki dokumentacijski sistem (GDS) (l) Geološki dokumentacijski sistem (GDS) dio je općeg geoinformacijskog sistema baziran na savremenim geoinformacijskim tehnologijama koji vodi Federalni zavod. (2) Način prikupljanja, evidentiranja, obrade, korištenja i razmjene podataka značajnih za bazu podataka i formiranje fonda stručne dokumentacije o geološkim istraživanjima i organizacija geoinformacijskog sistema uređeno je federalnim propisom. (3) Osnova za izradu pravilnika iz stava 2. ovog člana je projekt geološke baze podataka i geološko-dokumentacij skog sistema. Član 48. (Fond stručne dokumentacije) U fondu stručne dokumentacije Federalnog zavoda deponuju se programi i projekti na osnovu kojih su izdata odobrenja za geološka istraživanja, elaborati o rezervama mineralnih sirovina verifikovanih u Federalnom ministarstvu i kantonalnim ministarstvima i elaborati o ostalim geološkim istraživanjima. L. UKIDANJE ODOBRENJA ZA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 49. (Ukidanje odobrenja za geološka istraživanja) (l) Privrednom društvu - investitoru odobrenje za geološka istraživanja ukida se: a) ako i pored naloga nadležnog geološkog inspektora nisu provedene mjere zaštite okoliša, zaštite na radu, potrebne mjere za sigurnost ljudi i imovine i ne provode se propisani urbanistički, vodoprivredni i ekološki uvjeti; b) ako se istražnim radovima ometaju ili ugrožavaju drugi radovi na istom ili susjednom prostoru; c) ako se istraživanj e izvodi neracionalna i time ugrožava buduća eksploatacija mineralne sirovine na tom ili drugom istražnom prostoru; 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 755 d) ako se blagovremeno ne nadoknađuje šteta na privatnom posjedu pričinjena u toku istraživanj a; e) ako se pod vidom istraživanja vrši eksploatacija mineralne sirovine i ako se istraživanje ne obavlja u skladu sa odobrenim programom ili projektom geoloških istraživanja i uvjetima utvrđenim u izdatom odobrenju za istraživanje. (2) U slučajevima iz stava l. ovog člana privredno društvo nema pravo na naknadu sredstava uloženih u istraživanje. (3) Odobrenje će rješenjem ukinuti organ koji je izdao odobrenje za geološka istraživanja, ako postoji neki od razloga iz stava l. ovog člana. M. POLAGANJE STRUČNOG ISPITA Član 50. (Stručni ispit za zaposlenike geološke struke) Stručni ispit zaposlenici geološke struke polažu radi ispunjavanja uvjeta i sticanja stručne osposobljenosti za samostalno obavljanje poslova i rukovođenje u oblasti geoloških istraživanja u istraživačkim timovima i geološkim službama; izrade i revizije programa, projekata, izvještaja i elaborata i druge dokumentacije. Član 51. (Polaganje stručnog ispita) Stručni ispit iz člana 50. ovog zakona polaže se pred stručnom komisijom koju formira federalni ministar. Troškove polaganja stručnog ispita snosi privredno društvo sa kojim kandidat ima zaključen ugovor o radu ili sam kandidat ukoliko nema zaključen ugovor o radu. N.NADZOR Član 52. (Nadzor nad provođenjem ovog zakona) (l) Nadzor nad provođenjem ovog zakona propisa vrši kantonalno ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove putem kantonalnog geološkog inspektora na osnovu ovog zakona i Zakona o kantonalnim inspekcijama Unskosanskog kantona (,,Službeni glasnik Unskosanskog kantona" broj: 12/11.) Član 53. (Kantonalni geološki inspektor) Poslove kantonalnog geološkog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) može obavljati diplomirani inženjer geologije sa radnim iskustvom u struci od najmanje pet godina, položenim stručnim ispitom i koji ispunjava i druge uvjete iz Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05). Član 54. (Nadležnost inspekcije) U vršenju nadzora inspektor kontrolira da li: a) je privredno društvo - investitor za izvođenje geoloških istraživanja pribavio odobrenja u skladu sa članom 24., 25. i 27. ovog zakona i da li se radovi izvode u skladu sa odobrenom projektnom dokumentacijom; b) privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja poštuje zakone i tehničke propise, normative i standarde koji se odnose na izvođenje tih radova i provodi propisane mjere zaštite građana, imovine i mjere zaštite okoliša iz člana 34. ovog zakona; c) privredno društvo ili javna ustanova koja vrši istraživanje ispunjava uvjete propisane odredbama člana 20. i 22. ovog zakona; d) lica koja se bave izradom i revizijom dokumentacije za geološka istraživanja ispunjavaju uvjete propisane članom 19. i članom 20. ovog zakona; e) privredno društvo - investitor koji se bavi eksploatacijom redovno dopunjava geološke planove - karte i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radova i vrši ostale propisane radove u skladu sa članom 9., 35., 39. i 43. ovog zakona; f) privredno društvo - investitor vađenje mineralnih sirovina pri istražnim radovima vrši u skladu sa članom 35. ovog zakona; g) privredno društvo - investitor pri izvođenju istražnih radova podnosi izvještaj u skladu sa članom 39. ovog zakona. Član 55. (Prava i dužnosti inspektora) (l) Vršeći inspekcijski nadzor nadležni inspektor ima pravo: Broj 19 - Strana 756 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. a) nesmetano vršiti inspekcijski pregled i ulaziti u prostore gdje se izvode istražni radovi, tražiti podatke, dokumente i izvještaje potrebne pri inspekcijskom pregledu; b) pregledati tehničku i drugu dokumentaciju; c) utvrditi identitet lica koja izvode istražne radove; d) privremeno oduzeti tehničku dokumentaciju ili je fotokopirati; e) fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove; f) tražiti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; g) tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih lica; h) privremeno zabraniti izvođenje geoloških i rudarskih radova. (2) Inspektor može u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje činjeničnog stanja o razmatranom predmetu, ako je mišljenja da su očigledno prekršene odredbe ovog zakona, tehničkih propisa i propisa iz oblasti zaštite i zdravlja na radu i drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona, ili ako sumnja da je učinjen prekršaj. (3) O izuzimanju dokumentacije iz stava 2. ovog člana inspektor privrednom društvu - investitoru izdaje potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (4) Inspektor u svom radu primjenjuje i prava utvrđena u članu 61. i 62. ovog zakona i Zakona o kantonalnim inspekcijama Unsko-sanskog kantona. Član 56. (Dužnosti privrednog društva - investitora i privrednog društva ili javne ustanove koji izvode geološke istražne radove) (l) Privredno društvo - investitor i privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološke istražne radove dužni su omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Privredno društvo - investitor i privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološke istražne radove dužni su omogućiti uvid u svu dokumentaciju društva, a na traženje inspektora odrediti jedno ili više lica koja će učestvovati u utvrđivanju činjeničnog stanja pri vršenju inspekcijskog pregleda. Član 57. (Zapisnik o inspekcijskom pregledu) (l) O izvršenom inspekcij skom pregledu inspektor je obavezan sastaviti zapisnik. Utvrđene nedostatke i nepravilnosti o inspekcijskim pregledom inspektor je dužan konstatirati zapisnikom o izvršenom inspekcijskom pregledu. (2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvršio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled izvršilo istovremeno više inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled), u tom slučaju zajednički sastavljaju jedan zapisnik. (3) Zapisnik osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku (,,Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) sadrži i navode koje je neophodno navesti u vršenju inspekcijskog pregleda. (4) Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika u kojima je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen. Član 58. (Vođenje postupka za izdavanje rješenja) (l) Na osnovu zapisnika iz člana 57. ovog zakona, odredbi ovog zakona, tehničkih propisa i drugih propisa iz oblasti geoloških istraživanja inspektor ima pravo i dužnost privrednom društvu - investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi izdati rješenje kojim se nalaže otklanjanje nedostataka i nepravilnosti, te odrediti rokove njihovog otklanjanja. (2) Na osnovu zapisnika iz stava l. člana 57. ovog zakona inspektor ima pravo i dužnost: a) rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka; b) rješenjem narediti privremenu zabranu izvođenja radova; c) podnijeti prijavu za privredni prij estup. (3) Rješenje iz stava 2. ovog člana u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, saobraćaj, susjedne objekte ili okolinu daje se usmeno. Sadržaj usmenog rješenja inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora zajedno sa mjerama čije je poduzimanje usmeno naredio. (4) Rješenja iz stava 2. i 3. ovog člana inspektor je dužan pisano izdati privrednom društvu - investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi najkasnije u roku od osam dana od dana izvršenog inspekcijskog pregleda. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 757 (5) Privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova dužni su postupiti prema naredbama iz rješenja inspektora u roku određenom u rješenju. Član 59. (Upravne mjere koje se nalažu rješenjem) Ukoliko inspektor utvrdi da privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu određene propisima, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o izvršenom inspekcijskom pregledu naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: a) narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) narediti privremenu zabranu izvođenja radova; c) narediti zabranu izvođenja radova; d) narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezan poduzeti; e) prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kada je privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova sami ne izvrše; f) podnijeti prijavu protiv privrednog društva - investitora, odnosno privrednog društva ili javne ustanove i odgovornog lica za učinjeni prekršaj; g) odrediti i druge mjere i obaviti radnje određene ovim zakonom i propisima; h) zabraniti obavljanje djelatnosti. Član 60. (Privremena zabrana izvođenja geoloških istražnih radova) Inspektor može privrednom društvu investitoru rješenjem zabraniti izvođenje radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološka istraživanja nije osigurala potpunu ispravnost sredstava za rad, radnog prostora i radnog procesa kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom prema odredbama ovog zakona; b) privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološke istražne radove ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovog zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i druge propise i akte, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom; c) pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen prijeti opasnost od povreda, ugrožavanja zdravlja zaposlenika privrednog društva ili javne ustanove koja izvodi geološke istražne radove i ako se zaposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputa za rad; d) privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova nisu postupili u skladu sa usmeno izrečenim naređenjem inspektora i e) privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova onemogućava vršenje inspekcijskog pregleda. Član 61. (Zabrana izvođenja geoloških istražnih radova) Inspektor mora rješenjem zabraniti izvođenje istražnih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo ili javna ustanova koja vrši istraživanje izvodi istražne radove bez odobrenja za istraživanje ili bez odobrenja za obavljanje registrirane djelatnosti ili se pri izvođenju istražnih radova ne primjenjuju odredbe ovog zakona, tehnički propisi, propisi iz oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika, što može ugroziti život i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraćaja i susjednih objekata, zaštita životne sredine i mogućnost nastanka veće materijalne štete, odnosno radovi se ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom, su kod privrednog društva - investitora, odnosno privrednog društva ili javne ustanove zaposlena su lica koja ne ispunjavaju uvjete o stručnoj osposobljenosti prema odredbama ovog zakona; b) privredno društvo-investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova ili njihovo odgovorno lice i pored usmenog naređenja inspektora ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na rudarske radove, te općih akata ovog zakona; Broj 19 - Strana 758 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. c) privredno društvo-investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova pri istraživanju koristi postrojenja i geološku opremu za koju nemaju upotrebnu dozvolu, što neposredno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, živote i zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja, susjedne objekte i okoliš i predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje zaposlenika i d) privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova pri izvođenju radova zahvataju i područje van prostora određenog odobrenjem za istraživanje propisano u skladu sa ovim zakonom. Član 62. (Zabrana obavljanja djelatnosti) (l) Inspektor mora rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom društvu - investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi: a) da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava uvjete propisane ovim i drugim zakonom; b) da pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju se propisi i standardi i c) ako izradu i reviziju tehničke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uvjete prema ovom zakonu. (2) Trećim licima (pravnim i fizičkim) inspektor će utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju djelatnost suprotno odredbama ovog zakona. Član 63. (Usmeno određivanje upravne mjere) (l) U inspekcijskom pregledu inspektor će privrednom društvu - investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši: a) kad je to obavezan prema ovom zakonu i b) kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete. (2) Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Član 64. (Rok za donošenje rješenja) (l) Upravnu mjeru inspektor određuje rješenjem. (2) Rješenje o određenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti u zakonskom roku, a rješenje u pisanom obliku o usmeno određenoj upravnoj mjeri u roku od tri dana od dana . . izricanja upravne mjere. Član 65. (Izvršenj e rj eš enj a) (l) Izvršenje rješenja prati inspektor i utvrđuje po službenoj dužnosti. (2) Izvršenje rješenja inspektor utvrđuje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom. (3) Izvršenje rješenja inspektor može produžiti do 30 dana, osim rješenja kojim su upravne mjere usmeno utvrđene. Član 66. (Žalba na rješenje) (l) Žalba na rješenje o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena. (2) Žalba na rješenje o utvrđenim upravnim mjerama iz člana 59., 60., 61. i 62. ovog zakona može se izjaviti u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) O žalbi rješava Kantonalno ministarstvo. (4) Žalba na rješenje inspektora o određenim upravnim mjerama ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Protiv rješenja inspektora o usmeno određenoj upravnoj mjeri i rješenja kantonalnog ministarstva donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. Član 67. (Rok za rješavanje žalbe) Žalbu na rješenje inspektora o utvrđenoj upravnoj mjeri nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku od osam dana od dana prijema žalbe. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 759 O. KAZNENE ODREDBE Član 68. (Prekršaji privrednog društva - investitora) (l) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice u svojstvu investitora ako: a) vrši geološka istraživanja bez prethodno pribavljenog odobrenja za istraživanje od nadležnog ministarstva (član 24. i 30.); b) pri istražnim radovima izvadi veću količinu mineralne sirovine od odobrene i pod vidom istraživanja vrši eksploataciju mineralne sirovine (član 35.); c) ne vrši geološka istraživanja u skladu sa odredbama navedenim u odobrenju za geološka istraživanja (član 29.); d) ne vodi evidenciju o istraživanju mineralne sirovine (član 35.); e) vrši istraživanje van istražnog prostora (član 14.); f) prije ulaska u odobreni istražni prostor ne pribavi saglasnost vlasnika zemljišta (član 26); g) provodi geološka istraživanja na prostoru gdje geološka istraživanja nisu dozvoljena ili ako istraživanja od posebnog društvenog interesa vrši suprotno uvjetima i načinu iz odluke nadležnog organa (član 10. i 15.); Član 69. (Prekršaji privrednog društva ili javne ustanove registrirane za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja) (l) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) vrši izradu i reviziju geološke dokumentacije i izvođenje istražnih geoloških radova, a nema odobrenje za obavljanje djelatnosti i odobrenje za upotrebu opreme za istraživanje (član 21. i 24.); b) poslove izrade projektne, tehničke i druge dokumentacije za geološka istraživanja povjeri licima koja ne ispunjavaju propisane uvjete (član 19.); c) izradu geološke dokumentacije ne vrši u skladu sa ovim zakonom (član 18. i 19.); d) geološka dokumentacija ili dio geološke dokumentacije za koju je proveo kontrolu i dao pozitivan izvještaj ne zadovoljava zahtjeve iz ovog zakona (član 21.); e) koristi laboratoriju, postrojenja i geološku opremu, a nije izvršena akreditacija laboratorije za ispitivanja i pribavljeno odobrenje o upotrebi laboratorije, postrojenja i opreme za geološka istraživanja (član 22.); f) ne izvodi geološka istraživanja u skladu sa ovim zakonom (član 34.). (2) Za prekršaj iz stava l. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Član 70. (Prekršaji revidenata) (l) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj revident ako: a) vrši reviziju geološke dokumentacije, a ne ispunjava uvjete u skladu sa ovim zakonom (član 19.); b) vrši reviziju geološke dokumentacije u čijoj je izradi učestvovao ili ako je geološku dokumentaciju izradilo ili nostrificiralo privredno društvo ili javna ustanova kod koje je zaposlen (član 21.), c) geološka dokumentacija ili dio geološke dokumentacije za koji je proveo kontrolu i dao pozitivan izvještaj ne zadovoljava zahtjeve iz ovog zakona (član 21.). (2) Uz kaznu za prekršaj iz stava l. ovog člana licu koje vrši kontrolu geološke dokumentacije, odnosno revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja prava za izradu, odnosno kontrolu geološke dokumentacije u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine. (3) Lice koje je vršilo kontrolu geološke dokumentacije (revident) u slučaju iz stava l. ovog člana dužno je investitoru nadoknaditi štetu u skladu sa posebnim zakonom. Član 71. (Prekršaji privrednog društva ili javne ustanove koja vrši nostrifikaciju) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) vrši nostrifikaciju geološke dokumentacije, a nema za to odobrenje (član 23.); Broj 19 - Strana 7 60 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. b) geološka dokumentacija ili dio geološke dokumentacije za koji je izvršena nostrifikacija i izvršena ovjera ne zadovoljava zahtjeve iz ovog zakona (član 23.). P. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 72. (Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona) Upravni postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončat će se prema propisima koji su bili na snazi na dan podnošenja zahtjeva. Član 73. (Propisi kantonalnog ministra) Propisi predviđeni za provođenje ovog zakona iz člana 16. i 21. donijet će se u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. Član 74. (Primjena postojećih propisa) Do donošenja propisa iz člana 81. Zakona o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine (,,Službene novine Federacije BiH broj: 9/10 i 14 /10) primjenjivat će se slijedeći propisi i to: a) Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilansu tih rezervi ("Službeni list RBiH", br. 8/93 i 13/94); b) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i vođenju evidencije o njima ("Službeni list SFRJ", br. 53/79); c) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji podzemnih voda i njihovoj evidenciji ("Službeni list SFRJ", br. 34/79); d) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova te o vođenju njihove evidencije ("Službeni list SFRJ", br. 80/87); e) Pravilnik o načinu i programu polaganja stručnog ispita radnika geološke struke ("Službeni list RBiH", br. 16/93 i 13/94); f) Pravilnik o sadržini programa, projekata i elaborata geoloških istraživanja ("Službeni list RBiH", br. 16/93 i 13/94) i g) Pravilnik o vođenju zbirke isprava i katastra istražnih prostora i eksploatacijskih polja ("Službeni list RBiH", br. 16/93 i 13/94). Član 75. (Usaglašavanje registracije privrednih društava i javnih ustanova) Privredna društva ili javne ustanove registrirane za geološka istraživanja, projektovanja, izvođenje istraživanja i revizije projektne dokumentacije dužne su usaglasiti registraciju sa odredbama ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 76. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Unskosanskog kantona". Broj O 1-02-1-219/11 20. oktobra 2011. godine Bihać Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona mr. sci. Husein Rošić •••••••••••••••••••• 616. Na osnovu člana 2. g), poglavlja IV i člana 11. b) odjeljak A, poglavlja V Ustava Unsko-sanskog kantona - prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj: 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 14. sjednici održanoj dana 20.10.2011.godine donijela je: ZAKON O POTICAJU RAZVOJA MALE PRIVREDE I. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom se uređuju osnove planiranja, osiguranje sredstava i provođenje mjera razvoja male privrede u Unsko-sanskom kantonu (u daljnjem tekstu: Kanton), aktivnosti i mjere Vlade Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada) u poticanju razvoja male privrede, nadzor nad provedbom Zakona, kaznena i druga pitanja u vezi sa poticajem razvoja male privrede u Unskosanskom kantonu.
Zakon o rudarstvu USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 19/11 15.11.2011 rudarstvo,usk SLUŽBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina XV - Broj 19 15. novembra 2011. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku •••••••••••••••••••• 614. Na osnovu člana 11.b) poglavlja V odjeljka A Ustava Unsko-sanskog kantonaprečišćen tekst ("Službeni glasnikUnsko-sanskog kantona" broj: 1/04 i 11/04) u vezi sa članom 122. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj: 26/10) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 14. sjednici održanoj dana 20.10.2011.godine donijela je: ZAKON O RUDARSTVU A. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet Zakona) (l) Ovim zakonom uređuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, način i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zaštita, izvođenje rudarskih radova, mjere zaštite na radu, obustava izvođenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje mineralnim sirovinama na teritoriji Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). (2) Rudno blago je dobro od općeg interesa i pod posebnom je zaštitom. Član 2. (Značenje izraza) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je moguće neposredno ili posredno privredno koristiti; b) upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za (optimalnu) eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina; c) rudnik je ograničeni zemljišni prostor gdje se vrši eksploatacija mineralnih sirovina uključujući opremu, mašine, zgrade, građevinsku infrastrukturu, deponije, Broj 19 - Strana 718 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. odlagališta, skladišta i druge objekte potrebne za izvođenje rudarskih radova; d) rudnik u pravnom smislu je privredno društvo čija je osnovna djelatnost eksploatacija mineralnih sirovina; e) rudarski objekt je objekt u eksploatacionom polju namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvođenju drugih rudarskih radova koji nisu direktno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina; f) rudarska infrastruktura su objekti rudnika potrebni od početka do završetka radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektrouređaji i objekti, objekti vodosnabdijevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.); g) prostor za otkopavanje je prostor na površini, sastoji se od zemljišta za pristup i zemljišta određenog za eksploataciju mineralnih sirovina, označen graničnim linijama između određenih geografskih koordinata povezanih na geodetsku mrežu; h) plan - karta rudničkog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu sa označenim granicama i brojevima parcela, koja na početku eksploatacije ne smije biti starija od šest mjeseci i mora se najmanje jednom godišnje dopunjavati; i) eksploatacija je vađenje mineralne sirovine 1z ležišta i njena prerada ili oplemenjivanje; j) vađenje obuhvata sve potrebne radnje da se dođe do mineralne sirovine u ležištu - otvaranje, priprema za otkopavanje, otkopavanje doprema na obogaćivanje i /ili skladištenje; k) prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, prema ovom zakonu, jeste odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i sušenje mineralne sirovine, odvajanje korisnog minerala od prateće jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata. l) skladištenje uključuje sve potrebne radnje za uskladištenje mineralnih sirovina u čvrstom i rasutom stanju; m) rekultivacija napuštenih i eksploatacionih prostora, uključuje sve radnje koje je potrebno izvršiti na rudničkom prostoru u cilju završne sanacije i revitalizacije površina degradiranih rudarskim radovima u skladu sa rudarskim projektom; n) eksploataciono polje je dio zemljine površine ograničeno pravim linijama, prirodnim ili vještačkim granicama koje se prostiru do određene dubine zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz te granice, sa označenim tačkama i definiranim koordinatama; o) sigurnosni stub je zaštitno područje gdje nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se zaštićuju površinski objekti i dobra od općeg interesa; p) metoda otkopavanja je niz tehničkih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijski određenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilišta; q) postrojenje je skup uređaja i instalacija povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajednička funkcija služi istom zajedničkom cilju; r) klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klase i kategorije prema osobinama, mogućnostima primjene, izdašnostima, stepenu istraženosti i ekonomske opravdanosti; s) rezerve mineralnih sirovina su količine mineralnih sirovina utvrđene u ležištu; t) pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istražene ili izdašne za ekonomičnu eksploataciju; u) rudno blago su sve mineralne sirovine iz člana 7. ovog zakona koje se eksploatišu pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom; v) pristupno zemljište je zemljište preko kojeg je moguć pristup do prostora za eksploataciju; w) pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova koja ugrožava zdravlje i život ljudi, imovinu i okoliš; x) rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina; y) rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija određena tehničkim propisima i propisima iz oblasti zaštite na radu u rudarstvu; z) jedinica mjere mineralne sirovine u čvrstom stanju je kubni metar mineralne sirovine u ležištu; 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 719 aa) čvrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primamo stanje mineralne sirovine u ležištu; bb) površinski kop je rudarski objekt sa površinskim načinom eksploatacije mineralnih sirovina; ce) izvođač je privredno društvo koje ima odobrenje nadležnog organa za izvođenje rudarskih radova ili pojedinih tehnoloških cjelina; dd) izvođač rudarskih i drugih radova je privredno društvo koje je upisano u sudski registar i koje je organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti; ee) rudničke vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje se vrši ili je završena eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalištima iskopanog zemljanog materijala, jalovištima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela uključujući površinske vodne tokove, podzemne vode, jezera i močvare. Član 3. (Svrha Zakona) Svrha ovog Zakona je upravljanje mineralnim sirovinama s ciljem: a) postizanja racionalne i održive eksploatacije mineralnih sirovina; b) postizanja društvenog i privrednog razvoja; c) zaštite rudnog blaga; d) osiguranja učestvovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na rudna bogatstva i e) upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina koje će vršiti kantonalna vlast. Član 4. (Upravljanje mineralnim sirovinama) Upravljanje mineralnim sirovinama iz člana 7. ovog zakona je u nadležnosti kantona koji u skladu sa ovim Zakonom programira, planira i nadzire eksploataciju mineralnih sirovina uz osiguranje njihovog racionalnog iskorištenja u skladu sa propisima o sigurnosti rudarskih objekata i zaposlenih i o zaštiti okoliša i prirodnih vrijednosti. Član 5. (Primjena Zakona) (l) Ovaj Zakon se ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz vršenje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: željezničkom prijevozu na prugama javnog saobraćaja, drumskom saobraćaju na javnim cestama. (2) Upravljanje vodama vrši se prema posebnom zakonu. Član 6. (Rudarska djelatnost) Rudarska djelatnost, u smislu ovog zakona, obuhvata: rudarske istražne radove, eksploataciju mineralnih sirovina uključujući otvaranje, pripremanje, otkopavanje, transport, odlaganje, dopremu, preradu i uskladištenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehničke dokumentacije za tu djelatnost (izvještaji, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju i tehničku rekultivaciju zemljišta oštećenog rudarskim radovima. Član 7. (Mineralne sirovine) (l) Mineralnim sirovinama u smislu ovog zakona smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom stanju, u primarnom obliku (ležištu) ili u nanosima, jalovištima, topioničkim troskama i prirodnim rastvorima i to: a) nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehničko-građevinski kamen, arhitektonskograđevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova; b) sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih . . . sirovina 1 c) sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. (2) Upravljanje mineralnim iz prethodnog stava vrši ministarstvo nadležno za rudarstvo tekstu:kantonalno ministarstvo). sirovinama kantonalno (u daljnjem Broj 19 - Strana 720 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (3) Vlada Unsko-sanskog kantona ima pravo donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Kanton. Član 8. (Rudarski radovi) Rudarski radovi u smislu ovog zakona su: a) rudarski istražni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina; b) priprema, otvaranje, eksploatacija, uređivanje zemljišta u vrijeme eksploatacije, crpljenje, obogaćivanje, uskladištavanje i sanacija rekultivacija otkopanih prostora; c) ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu; d) sve vrste miniranja na površini, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova; e) odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvođenju rudarskih istražnih radova i eksploataciji mineralnih sirovina; f) izrada karata etaža na površinskim kopovima; g) izrada planova odvodnjavanja površinskih kopova i njihova zaštita od površinskih podzemnih voda; h) zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima; i) sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i j) radovi montaže, demontaže rudarstvu. održavanja u Član 9. (Rudarski objekti i postrojenja) Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovog zakona su: a) objekti i postrojenja u sastavu rudnika neposredno vezani uz tehnološki proces eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na površini; b) industrijski kolosijeci, viseće žičare, putevi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u ležištu i od ležišta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagališta, ukoliko se prijevoz ne vrši javnim putevima, kao i skladišni prostori, radionice rudnika koje služe za remont i održavanje opreme u tehnološkom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika; c) hidrotehnički objekti i postrojenja za odvodnjavanje i zaštitu rudnika od voda; d) električna mreža rudnika sa objektima, postrojenjima i uređajima koji su sa njom u neposrednoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mreža i uređaji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje; Član 10. (Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina) (l) Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stiče se na osnovu odobrenja za eksploataciju i na osnovu dozvola u skladu sa ovim zakonom. (2) Pravo iz stava l. ovog člana može se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelilo. (3) Pravo eksploatacije mineralnih sirovina može steći domaće i strano pravno lice pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom. Član 11. (Eksploataciono polje) (l) Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacionog polja. (2) Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istražnog prostora. (3) Oblik i veličina eksploatacionog polja utvrđuje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine, uvjeta racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smještaj rudarskih objekata infrastrukture. (4) Eksploataciono polje obuhvata površinsku kop, transportne i pristupne puteve na etaže, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagališta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radionički prostor, uredski i sanitarni prostor. (5) Ležišta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na više eksploatacionih polja. Član 12. (Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvođenju građevinskih radova) (l) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za građevinski objekat naiđe na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz člana 7. ovog zakona mora 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 721 o tome obavijestiti kantonalna ministarstvo koje će donijeti odluku o daljnjim aktivnostima. (2) Zabranjeno je na osnovu građevinske dozvole iskopom temelja za građevinski objekt vršiti eksploataciju mineralnih sirovina. B. IZVOĐENJE RUDARSKIH RADOVA Ćlan 13. (Uvjeti za izvođenje radova) (l) Rudarsku djelatnost može obavljati privredno društvo upisano u registar društava, koje je organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti. (2) Kada privredno društvo izvođenje radova povjerava drugom privrednom društvu tada je obavezno zaključiti odgovarajući ugovor sa izvođačem radova koji ispunjava propisane uvjete iz stava l. ovog člana. (3) Izvođači radova dužni su postupati po odredbama ovog Zakona i provedbenim propisima. Ćlan 14. (Način izvođenja rudarskih radova) Pri obavljanju rudarske djelatnosti privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora poštovati tehničke propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehnički propisi), propise o zaštiti na radu, zaštiti okoliša, uvjete utvrđene u urbanističkoj saglasnosti i druge propise, osigurati lična zaštitna sredstva zaposlenicima i provoditi propise o zaštiti ljudi i imovine. Ćlan 15. (Više izvođača rudarskih radova) (l) Kada u istom rudničkom prostoru radove izvode dva ili više izvođača rudarskih radova privredno društvo gdje se izvode radovi dužno je osigurati provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Zaposlenici izvođača rudarskih radova iz stava l. ovog člana moraju biti upoznati sa propisima i mjerama zaštite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvođenja radova. (3) Obaveza privrednog društva iz stava l. ovog člana ne oslobađa odgovornosti svakog pojedinačnog izvođača rudarskih radova za provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (4) Prije početka izvođenja rudarskih radova privredno društvo gdje se izvode rudarski radovi i izvođač rudarskih radova međusobne obaveze i odgovornosti u provođenju mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika regulirat će pisanim ugovorom. Ćlan 16. (Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti) (l) Svaki zaposlenik dužan je odmah obavijestiti nadređenog o svakoj pojavi opasnosti, posebno o pojavama zagušljivih i otrovnih gasova, prodorima vode, mulja, blata, i obrušavanjima, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i uređaje. (2) O svim pojavama opasnosti iz stava l. ovog člana odgovorno lice privrednog društva dužno je odmah obavijestiti nadležnu rudarsku inspekciju. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je odmah obavijestiti nadležno kantonalna ministarstvo, nadležnog rudarskog inspektora i organ uprave nadležan za unutrašnje poslove o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesreći i o uzrocima nesreće u privrednom društvu. Ćlan 17. (Provođenje stručnih poslova u oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika na radu) (l) Privredno društvo, odnosno izvođači rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehničkih propisa i propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na površinskim kopovima zavisno od specifičnih uvjeta za eksploataciju dužan je organizirati službu zaštite na radu ili odrediti posebno lice za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu. (3) Zadatak službe zaštite na radu je: a) neposredna kontrola provođenja svih propisanih mjera zaštite na radu; Broj 19 - Strana 722 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. b) vođenje evidencije o nesretnim slučajevima, profesionalnim oboljenjima, povredama na radu i drugim iznenadnim pojavama koje ugrožavaju živote zaposlenika i opremu u privrednom društvu po mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama; c) proučavanje uzroka nesretnih slučajeva, profesionalnih oboljenja, povreda na radu i drugih iznenadnih pojava koje ugrožavaju živote zaposlenih i opremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspješno otklanjanje tih uzroka; d) praćenje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganje mjera za unapređenje zdravstvenohigijenskih uvjeta pri radu; e) davanje prijedloga upravi privrednog društva za unapređenje zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika; f) davanje stručnih mišljenja da li su rudarski projekti izrađeni u skladu sa propisanim mjerama zaštite na radu i g) obavljanje i drugih poslova i ovlaštenja koja su joj data općim aktom privrednog društva. (4) Zadatke službe zaštite na radu obavlja potreban broj lica visoke stručne spreme odgovarajuće struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (5) Izuzetno, poslove neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu mogu obavljati i lica koja imaju višu ili srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i pet godina radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (6) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora prije početka izvođenja radova izraditi uputstva koja će sadržavati način izvođenja radova i mjere zaštite koje se moraju provoditi pri izvođenju radova u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenika. Uputstva se moraju pravovremeno usklađivati sa nastalim promjenama uvjeta rada. Član 18. (Rukovodeća lica u rudarstvu) (l) Poslove i zadatke stručnog rukovođenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vršenju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati zaposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stručne spreme i radnog iskustva i koji su položili stručni ispit. (2) Privredno društvo dužno je svojim općim aktom utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjeru stručne osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema odredbama ovog zakona, propisana stručna sprema i radno iskustvo. Član 19. (Tehničko rukovođenje) Poslove tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću može obavljati zaposlenik koji ima visoku stručnu spremu rudarske struke odgovarajućeg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva u struci položen stručni ispit. Član 20. (Rudarska mjerenja) Poslove rudarskog mjerenja na površinskim kopovima može obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednju stručnu spremu odgovarajuće struke, položen stručni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 21. (Nadzornik u rudarskim objektima) Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 22. (Poslovođa u rudarskim objektima) Poslove poslovođe u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajućem objektu. Član 23. (Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima) (l) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, ili srednju stručnu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i praktična znanja o eksplozivnim sredstvima i mrmranju. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 723 (2) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i položen ispit iz poznavanja propisa, primjene i praktičkog rukovanja eksplozivnim sredstvima. Član 24. (Stručna sprema) Pod školama i fakultetima odgovarajuće struke za obavljanje poslova iz člana od 18. do 23. ovog zakona podrazumijevaju se za poslove: a) samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima - položen ispit za kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke, rudarska tehnička škola odnosno rudarski fakultet; b) nadzor nad eksploatacionim radovima - rudarska tehnička škola; c) nadzor u objektima oplemenjivanja i obogaćivanja mineralnih sirovina - rudarska, mašinska i tehnološka ili hemijska tehnička škola; d) nadzor nad elektropostrojenjima i radovima - elektro- tehnička škola; e) nadzor nad mašinskim postrojenjima radovima - mašinska tehnička škola; f) nadzor nad građevinsko-montažnim i drugim specijalnim radovima - građevinska, tehnička odnosno druga odgovarajuća srednja škola; g) tehničko rukovođenje rudarskim radovima, masovnim miniranjem i službom zaštite na radu - rudarski fakultet; h) tehničko rukovođenje radovima prerade ili oplemenjivanja - rudarski, tehnološki, rudarsko-mašinski, mašinski i elektrotehnički fakultet; i) tehničko rukovođenje elektroslužbom elektrotehnički fakultet; j) tehničko rukovođenje mašinskom službom - rudarsko- mašinski ili mašinski fakultet; k) tehničko rukovođenje sistemom odvodnjavanja - rudarski, geološki ili mašinski fakultet; l) tehničko rukovođenje građevinsko-montažnim i drugim specifičnim radovima - građevinski odnosno drugi odgovarajući fakultet; m) rudarsko mjerenje - geodetska ili rudarska tehnička škola odnosno geodetski ili rudarski fakultet; n) tehničko rukovođenje službom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski fakultet o) tehničko rukovođenje geološkom službom na rudniku - geološki fakultet. Član 25. (Stručni ispit) Stručni ispit za tehničko rukovođenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja polažu kandidati koji imaju stručnu spremu propisanu ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja stručne spreme. Član 26. (Polaganje stručnog ispita) (l) Stručni ispit iz člana 25. polaže se pred komisijom koju imenuje federalni ministar. (2) Program stručnog ispita, te uvjete, način i troškove polaganja stručnog ispita uređeno je federalnim propisom. Član 27. (Radno iskustvo) Pod radnim iskustvom u smislu odredbi člana od 18. do 23. ovog zakona smatra se iskustvo na odgovarajućim poslovima u rudarstvu stečeno nakon sticanja stručne spreme koja je uvjet za rad na određenom radnom mjestu, odnosno iskustvo stečeno nakon položenog stručnog ispita u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 28. (Izvođenje i nadzor rudarskih radova) (l) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora osigurati izvođenje radova prema tehničkoj dokumentaciji, tehničkim propisima i propisima o zaštiti života i zdravlja zaposlenika, a pri građenju drugih objekata i odredbe koje važe za građenje tih objekata. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i uređajima i instalacijama u svim smjenama od stručnih lica ili posredstvom uređaja za kontrolu i daljinsko upravljanje. Broj 19 - Strana 724 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Član 29. (Knjiga rudarskog nadzora) (l) Privredno društvo dužno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose naređenja nadležnog rudarskog inspektora izdata na licu mjesta pri vršenju nadzora u rudarskim objektima u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara. (2) U knjigu rudarskog nadzora unose se naređenja i direktora privrednog društva, lica odgovornog za glavno tehničko rukovođenje i rukovodioca službe zaštite na radu, koja se odnose na zaštitu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova. Član 30. (Dozvole) Za izvođenje rudarskih radova iz člana 8. ovog zakona, koji se odnose neposredno na eksploataciju mineralnih sirovina potrebno je od kantonalnog ministarstva pribaviti sljedeće dozvole: a) dozvola za eksploataciju; b) dozvola za potpunu eksploatacije; trajnu obustavu c) dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu; d) dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija - upotrebna dozvola; e) privremena dozvola za izvođenje radova i f) konačna dozvola za izvođenje radova. Član 31. (Zahtjev za izdavanje dozvole i sadržaj dozvole za eksploataciju) (l) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost. c) dokumentaciju o izvršenim istražnim radovima, ležištu mineralnih sirovina, utvrđenim količinama i kvalitetu mineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama); d) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti na zemljište određeno za eksploataciju mineralnih sirovina; e) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudničkog prostora, sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom granica eksploatacionog polja, uz naznaku općine na čijem se području eksploataciono polje nalazi; f) podatke o tehničkoj opremljenosti privrednog društva ili izvođača rudarskih radova, kao i stručnoj osposobljenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina. (2) Dozvola za eksploataciju sadrži podatke o: a) vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije; b) načinu eksploatacije; c) položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; d) roku u kojem se moraju izvršiti pripremni radovi uključujući i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za izvođenje radova na eksploataciji mineralne sirovine; e) roku važnosti dozvole; f) obavezi provođenja ugovora o koncesiji i g) obavezi sanacije i rekultivacije područja oštećenog eksploatacijom mineralnih sirovina. Član 32. (Ukidanje dozvole za eksploataciju) Kantonalna ministarstvo ukinut će dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ako: a) privredno društvo kome je izdata dozvola ne počne sa eksploatacijom u roku navedenom u dozvoli; b) privredno društvo ne pribavi dozvolu za izvođenje radova prema rudarskom projektu u propisanom roku; c) rudarskim radovima se ugrožava život i zdravlje zaposlenika i drugih građana i imovine, a druge mjere utvrđene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi; d) ugrožava se okoliš i ne vrši rekultivacija prostora oštećenog rudarskim radovima prema odobrenom projektu i e) raskinut je ugovor o koncesiji. Član 33. (Prestanak važenja dozvole za eksploataciju) Dozvola za eksploataciju prestaje važiti: a) prestankom rada privrednog društva; b) kada je iscrpljena mineralna sirovma na prostoru eksploatacionog polja; 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 725 c) kada privredno društvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili d) istekom ugovora o koncesiji. Član 34. (Zahtjev za produženje dozvole za eksploataciju) Uz zahtjev za produženje dozvole privredno društvo dužno je priložiti: a) važeću dozvolu; b) potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine; c) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudničkog prostora sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru. Član 35. (Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije) (l) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije; c) urbanističku saglasnost; d) okolinsku dozvolu; e) obrazloženje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog društva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadrži podatke o: a) postojanju ugovora o koncesiji; b) vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa količinama preostalih rezervi; c) obavezi privrednog društva o trajnom čuvanju tehničke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralne sirovine; d) obavezi privrednog društva o provođenju mjera sigurnosti kojima će se trajno isključiti mogućnost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu; e) odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanje posljedica eksploatacije; f) obavezi privrednog društva o sanacijr i rekultivaciji eksploatacionog područja u skladu sa projektom za predmetno eksploataciono polje; g) položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; h) ažurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i i) roku obustave. Član 36. (Dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu) (l) Dozvolom za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz člana 8. i 9. ovog zakona. (2) Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava l. ovog člana privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt u dva primjerka; c) dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvođenje rudarskih radova; d) dozvolu za eksploataciju određene mineralne sirovme; e) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju; f) okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost; g) izvještaj revidenta o reviziji projekta i h) vodnu saglasnost. (3) Dozvola za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema rudarskom projektu sadrži: a) naziv privrednog društva ili izvođača rudarskih radova kojem je izdata dozvola za izvođenje radova; b) naziv projekta prema kojem se odobrava izvođenje radova i gradnja objekta postrojenja; c) konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka; d) nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta dužan čuvati kao akt od trajne vrijednosti; Broj 19 - Strana 726 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. e) nazive bitnih dokumenata priloženih uz zahtjev za dozvolu i to: l) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju; 2) urbanističku saglasnost i 3) revizioni izvještaj sa mišljenjem da se može izdati dozvola. (4) U postupku izdavanja dozvole za izvođenje radova, gradnju objekta i postrojenja nadležni organ uprave utvrđuje: a) gdje je projekt urađen; b) ko je rukovodio izradom projekta; c) gdje je izvršena revizija projekta i d) ko je revident. Član 37. (Privremena dozvola za izvođenje rudarskih radova) (l) Za uvođenje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Kantonalna ministarstvo može izdati privremenu dozvolu za izvođenje rudarskih radova u trajanju od najduže dvije godine. (2) Privremena dozvola izdaje se i u slučajevima kada je zbog uvođenja nove tehnologije i postrojenja predviđen probni rad. (3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. l. i 2. ovog člana privredno društvo mora priložiti sljedeće dokumente: a) revidovani rudarski projekt u dva primjerka i b) izvještaj revidenta o reviziji projekta. Član 38. (Konačna dozvola) Konačnu dozvolu kojom se određuju zaštitne mjere kod upotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz člana 37. ovog zakona, privrednom društvu izdaje kantonalno ministarstvo poslije predočenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja. Član 39. (Početak izvođenja rudarskih radova) (l) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz člana 30. stav l. tačka c. ovog zakona mora, najkasnije 15 dana prije početka izvođenja rudarskih radova, nadležnoj rudarskoj inspekciji prijaviti početak izvođenja rudarskih radova i lica koja će obavljati poslove tehničkog rukovođenja rudarskim radovima, kao i lica koja će obavijati poslove tehničkog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti. (2) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, ako prijavom početka radova nije određen rok trajanja i okončanja radova. Član 40. (Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija) (l) Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovu upotrebu. (2) Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja iz člana 30. tačka d. ovog zakona na prijedlog komisije za tehnički pregled izdaje organ uprave koji je izdao dozvolu za izvođenje radova. (3) Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je izgrađeni objekt i postrojenje izgrađeno prema odobrenom projektu, da li je usklađen sa propisima, mjerama i normativima zaštite na radu i obaveznim standardima, da li je tehnički ispravan i da li ugrožava okoliš, život i zdravlje zaposlenika i građana. (4) Tehnički pregled rudarskih objekata i postrojenja izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta vrši i odobrava upotrebu kantonalna ministarstvo putem stručne komisije. (5) Stručna komisija sastavljena je od predstavnika kantonalnog ministarstava i stručnih lica iz privrednih društava ili ustanova iz oblasti rudarstva koja ispunjavaju uvjete iz člana 63. ovog zakona. (6) U radu stručne komisije iz stava 5. ovog člana učestvuju i predstavnici organa koji je izdao urbanističku saglasnost i okolinsku dozvolu. (7) Radu komisije za tehnički pregled obavezno prisustvuje predstavnik rudarske inspekcije. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 727 (9) Rudarski objekti i postrojenja izgrađeni na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najduže do šest mjeseci poslije izvršenog tehničkog pregleda od stručne komisije, koju je formiralo privredno društvo sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rješenjima datim u rudarskom projektu. O puštanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija privredno društvo pisano obavještava kantonalna ministarstvo. ( l O) Vršenje tehničkog pregleda pokreće se zahtjevom privrednog društva. (11) Uz zahtjev za tehnički pregled za dobijanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja privredno društvo prilaže: a) rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti; b) spisak objekata i opreme; c) spisak projekata prema kojima su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji uz navođenje broja dozvole pod kojim su odobreni; d) spisak kadrova; e) spisak isprava i šifre o izvršenim periodičnim pregledima oruđa za rad i uređaja, odnosno radnih i pomoćnih prostorija koji podliježu obaveznim periodičnim pregledima i f) vodnu dozvolu. (12) Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadrži: a) naziv privrednog društva kojem se izdaje dozvola; b) naziv mjesta izgrađenog objekta i postrojenja; c) nazive objekata i postrojenja sa tehničkim karakteristikama; d) obaveze privrednog društva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta mora unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i čuvati svo vrijeme dok objekt traje; i f) konstataciju da: l) objekt i postrojenje izgrađeni su u skladu sa odobrenim rudarskim projektom; 2) privredno društvo uvažilo je uvjete date u dozvoli za izvođenje radova i 3) privredno društvo uvažilo je uvjete navedene u urbanističkoj saglasnosti. Član 41. (Okolinska dozvola i urbanistička saglasnost) (l) Okolinska dozvola je upravni akt koji izdaje nadležni organ u skladu sa propisom koji uređuje zaštitu okoliša u Federaciji. (2) Urbanistička saglasnost je upravni akt koji izdaje nadležni organ u skladu sa propisom koji uređuje prostorno planiranje i korištenje zemljišta u Federaciji. C. MJERE ZAŠTITE NA RADU Član 42. (Obaveze u provođenju mjera) (l) Direktor privrednog društva odgovoran je za organiziranje službe zaštite na radu. (2) Za neposredno provođenje mjera zaštite na radu odgovorno je svako lice zaposleno u privrednom društvu, odnosno kod izvođača u okviru djelokruga svog rada u skladu sa pravilnikom o mjerama zaštite na radu. (3) Direktor privrednog društva dužan je povremeno, a najmanje dva puta godišnje razmatrati stanje zaštite na radu i rad službe zaštite na radu. Član 43. (Poduzimanje mjera za zaštitu života građana i osiguranje imovine) (l) Pri izvođenju rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je poduzeti mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja građana kao i osiguranje imovine prema važećim propisima. (2) Vlasnici i korisnici zemljišta i objekata na eksploatacionom polju, kao i ostali građani pri kretanju ili radu dužni su se pridržavati mjera zaštite koje je propisalo privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova. Član 44. (Upoznavanje sa propisima) (l) Svaki zaposlenik koji zasnuje radni odnos u privrednom društvu mora se prije raspoređivanja na poslove, odnosno zadatke upoznati sa poslom koji će obavljati, propisima i mjerama zaštite na Broj 19 - Strana 728 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. radu i mjerama zaštite od požara, sa opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i provođenjem zaštite na radu u privrednom društvu. (2) Zaposlenik ima pravo zahtijevati od lica zaduženog za upoznavanje sa propsima da se što potpunije upozna sa opasnostima posla, pravima odnosno dužnostima u vezi sa zaštitom na radu i uvjetima rada. Član 45. (Uvođenje u posao) (l) Zaposlenik koji se prvi put raspoređuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u smjeni u kojoj je raspoređen uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora kojeg odredi ovlašteno odgovorno lice u privrednom društvu i u tom periodu zaposlenik ne može biti raspoređen na stalne poslove i zadatke. (2) Zaposlenik koji se raspoređuje na druge poslove i zadatke mora se prije otpočinjanja rada upoznati sa radom, propisima, mjerama zaštite i opasnostima koje mogu nastati na tim poslovima i zadacima. (3) Zaposlenik je dužan u toku rada stalno upotpunjavati i usavršavati svoja znanja iz oblasti zaštite na radu. (4) Uvođenje zaposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom privrednog društva. Član 46. (Poznavanje propisa iz oblasti zaštite na radu) (l) Privredno društvo, odnosno izvođač radova dužan je donijeti posebne programe za sticanje znanja iz oblasti zaštite na radu prema vrsti poslova i stručnosti zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je organizirati upoznavanje svih zaposlenika sa propisima i mjerama zaštite na radu, kao i mjerama provođenja plana odbrane i akcija spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem stručne komisije najmanje jedanput godišnje vršiti provjeru poznavanja propisa o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu, kao i plana odbrane i akcije spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehničkog osoblja, palioca mina, visokokvalifikovanih i kvalifikovanih zaposlenika čiji je rad neposredno vezan uz rudarske radove. Član 47. (Sankcije za nepoznavanje propisa) (l) Zaposlenici koji ne pokažu zadovoljavajuće poznavanje propisa o tehničkim mjerama i o mjerama zaštite na radu, a naročito o provođenju plana odbrane i akcije spašavanja ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim znanjima. (2) Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavajuće poznavanje propisa, poslodavac je dužan zaposlenika rasporediti na druge odgovarajuće poslove, a ako takvih poslova nema riješit će njegov radno-pravni status na način propisan Zakonom o radu. Član 48. (Privremeno udaljavanje zaposlenika sa posla) (l) Direktor privrednog društva i druga odgovorna lica za izvođenje radova određena pravilnikom o mjerama zaštite na radu, kao i zaposlenik službe zaštite na radu imaju pravo privremeno udaljiti sa posla zaposlenika koji je izvršio povredu neke od propisanih mjera kojima se ugrožava lična i kolektivna sigurnost. (2) Pravilnikom o mjerama zaštite na radu privrednog društva odredit će se koje su to povrede mjera zaštite na radu zbog kojih se može postupiti po odredbi stava l. ovog člana. D. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA Član 49. (Privremena obustava) (l) Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog rudarskih ili privrednih razloga privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti kantonalnom ministarstvu i nadležnoj rudarskoj inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 729 (2) Pojavu opasnosti zaposlenika privredno izvođač rudarskih radova kantonalnom ministarstvu inspekciji. (3) Privremenu planiranu obustavu radova privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti kantonalnom ministarstvu i nadležnoj rudarskoj inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog početka radova. po živote i zdravlje društvo, odnosno mora odmah prijaviti i nadležnoj rudarskoj (4) Ako je obustava iz stava 3. ovog člana očekivana i traje duže od 30 dana, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je: a) izvršiti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte; b) sačiniti zapisnik sa obrazloženjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i c) pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprečavanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog otpočinjanja radova. (5) Za vrijeme privremene obustave izvođenja radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora osigurati redovno održavanje svih rudarskih prostorija i objekata, spriječiti nastajanje šteta i osigurati kretanje zaposlenih bez opasnosti po njihov život i zdravlje. (6) Prije puštanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i nadležni rudarski inspektor, izvršiti pregled i utvrditi da li su osigurani sigurni uvjeti za nastavak radova. (7) Privremeni prekid izvođenja rudarskih radova je prekid koji ne traje duže od jedne godine. Član 50. (Potpuna i trajna obustava rudarskih radova) (l) U slučaju da privredno društvo iz bilo kojeg razloga odluči potpuno i trajno obustaviti izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina na svim objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri tome poštovati odredbe ovog zakona. (2) Potpunu ili trajnu obustavu izvođenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina privredno društvo mora prijaviti kantonalnom ministarstvu i nadležnoj rudarskoj inspekciji u roku od 15 dana prije početka obustave radova. (3) Kantonalna ministarstvo će imenovati komisiju koja će na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. Privredno društvo mora komisiji predočiti dokumentaciju na osnovu koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvođenja radova, kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kojem prestaje eksploatacija. (4) U sastav komisije iz stava 3. ovog člana pored predstavnika Kantonalnog ministarstva imenuju se i predstavnici Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja. (5) Poslije izvršenog pregleda komisija sačinjava zapisnik sa prijedlozima daljnjih mjera i dostavlja ga kantonalnom ministarstvu. Zapisnik predstavlja stručnu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz člana 35. ovog zakona. Član 51. (Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoliš) (l) Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz člana 30. tačka 2. ovog zakona, privredno društvo mora izvršiti konačnu sanaciju zemljišta i rekultivaciju okoliša i otkloniti posljedice nastale pri izvođenju rudarskih radova, a na osnovu projekta sanacije i rekultivacije. (2) Privredno društvo dužno je, prema projektu izvođenja rudarskih radova, u kontinuitetu vršiti sanaciju zemljišta i tehničku rekultivaciju devastiranih površina nastalih usljed rudarskih radova, u skladu sa projektom sanacije koji je sastavni dio glavnog rudarskog projekta. (3) Prije obavljanja konačne sanacije privredno društvo dužno je provesti mjere osiguranja kako bi se trajno isključile opasnosti po život i zdravlje ljudi i imovine i mogući uzročnici zagađenja okoliša, odnosno štete na objektima i okolišu. (4) O izvršenim radnjama iz stava l., 2. i 3. ovog člana privredno društvo dužno je obavijestit kantonalna ministarstvo, nadležnu rudarsku inspekciju i kantonalnu inspekciju za okoliš, Broj 19 - Strana 730 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (5) Kantonalna ministarstvo na osnovu obavještenja iz stava 4. ovog člana izvršit će tehnički pregled kojim će se utvrditi da li je sanacija i rekultivacija okoliša izvedena u saglasnosti sa rudarskim projektom i da li su provedene mjere iz stava 3. ovog člana dovoljne, o čemu će izdati potvrdu privrednom društvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne naredit će se privrednom društvu da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke. (6) Ako privredno društvo ne postupi po nalogu iz stava 5. ovog člana, kantonalna ministarstvo provest će potrebne mjere sigurnosti na trošak privrednog društva. (7) U obavljanju tehničkog pregleda iz stava 5. ovog člana učestvuju i predstavnici kantonalnog ministarstava, nadležnih ministarstava za prostorno uređenje, okoliš i turizam i poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. Član 52. (Prestanak prava i obaveza) (l) Prava i obaveze iz dozvola reguliranih članom 30. stav l. tačka od a) do f) ovog zakona prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene dozvole. (2) Brisanje privrednog društva iz katastra eksploatacionih polja utvrđuje se odlukom iz stava l. ovog člana. (3) Rudarski planovi, mjeračke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon donošenja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponovati u arhiv kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u nadležni arhiv privredno društvo mora dostaviti kantonalnom ministarstvu. (4) Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola reguliranih članom 30. stav l. tačka c), d), e) i f) ovog zakona prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene dozvole. Član 53. (Otklanjanje posljedica rudarskih radova) Privredno društvo pokriva sve troškove za otklanjanje šteta nastalih kao posljedica rudarskih radova. Član 54. (Katastar eksploatacionih polja) (l) Kantonalna ministarstvo za izdate dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina dužno je voditi katastar odobrenih eksploatacionih polja. (2) Kantonalna ministarstvo za izdate dozvole dužno je pored katastra iz stava l. ovog člana voditi Zbirku isprava te popis privrednih društava kojima su izdate dozvole. E. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTOVANJE Član 55. (Tehnička dokumentacija) (l) Tehnička dokumentacija u smislu ovog zakona je: a) rudarski projekti; b) idejna rješenja rudarskih projekata; c) rudarski planovi i karte; d) dugoročni i godišnji programi eksploatacije mineralnih sirovina; e) dokumentacija o rezervama mineralnih sirovina; pojavama f) dokumentacija o uticaju rudarskih radova na okoliš; i g) dokumentacija postrojenja, opreme i uređaja. (2) Kod izvođenja rudarskih radova koji nisu u neposrednoj vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, dozvoljena je upotreba i tehničke dokumentacije koju propisuje poseban zakon iz oblasti graditeljstva. Član 56. (Usklađenost tehničke dokumentacije) (l) Tehnička dokumentacija iz člana 55. ovog zakona mora biti usklađena sa: a) odredbama ovog zakona i važećih tehničkih propisa, propisa o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanističkoj saglasnosti, vodnoj saglasnosti, kao i sa drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i b) propisima o zaštiti okoliša i zaštiti od požara, ukoliko propisima iz tačke a) ovog člana nije drugačije određeno. (2) Tehnička dokumentacija iz stava l. ovog člana treba biti usklađena sa savremenim dostignućima i metodama rudarske, geološke, geomehaničke i drugih tehničkih nauka. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 731 Član 57. (Vrste rudarskih projekata) Za izvođenje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja izrađuju se projekti i to: a) Glavni rudarski projekt; b) Dopunski rudarski projekt i c) Pojednostavljeni rudarski projekt. Član 58. (Glavni rudarski projekt) (l) Glavni rudarski projekat izrađuje se za nove površinske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina. (2) Projekt iz stava l. ovog člana izrađuje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina A, B i C1 kategorije, sadržanih na prostoru koji je obuhvaćen projektom. (3) Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60% od čega rezerve kategorije A ne mogu biti manje od l 0%. (4) Od ukupno utvrđenih bilansnih rezervi C1 kategorije kao podloga za projektovanje može se uzeti najviše 50%, pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na rezerve B kategorije ili kada njihov prostorni položaj omogućava otkopavanje istim zahvatom otvaranja. Član 59. (Dopunski rudarski projekt) Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojećim rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih otkopnih polja ili dijela sloja i rudnih tijela, izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata direktno vezanih uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladišta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rješenja u okviru rudničke sigurnosti i kolektivne zaštite, djelimičnu ili potpunu eksploataciju zaštitnih stubova i tehničku rekultivaciju. Član 60. (Pojednostavljeni rudarski projekt) Pojednostavljeni rudarski projekt izrađuje se za radove manjeg obima, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja i uređaje iz čl. 8. i 9. ovog zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog, odnosno dopunskog rudarskog projekta koji nema uticaja na osnovna projektna rješenja. Član 61. (Nostrifikacija projekata) Utvrđivanje usklađenosti rudarskih projekata izrađenih u inozemstvu sa ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i standardima uređeno je federalnim propisom. Član 62. (Ponovna eksploatacija) U rudnicima, rudarskim objektima površinskim kopovima u kojima je potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina može se ponovno pristupiti eksploataciji samo na osnovu novog glavnog rudarskog projekta kojeg je odobrilo kantonalna ministarstvo. Član 63. (Izrada rudarskih projekata) (l) Izradu rudarskih projekata može vršiti privredno društvo registrirano za obavljanje tih poslova koje pored općih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri zaposlenika od čega najmanje jednog zaposlenika one struke za koju se radi projekt (geološka, rudarska, elektrotehnička, geodetska, rudarsko- mjeračka, mašinska i građevinska). (2) Izuzetno od stava l. ovog člana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na površini i to: garderobe sa kupatilom, stanice za spašavanje, dispečerski centri, regulacija vodotoka, sonovode, sistem veza za specifične radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata mogu uraditi privredna društva koja ispunjavaju uvjete za projektovanje, odnosno izradu investiciona-tehničke dokumentacije prema propisima iz oblasti građenja. Član 64. (Osposobljenost lica za izradu rudarskih projekata) (l) U privrednom društvu iz člana 63. ovog Zakona rudarski projekt može izrađivati projektant - diplomirani inženjer odnosne struke, koji ima položen stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine u privrednom društvu na poslovima one vrste za koje se izrađuje projekt (rudarski, geološki, geodetski, rudarsko-mjerački, elektrotehnički, mašinski, građevinski i dr.). Broj 19 - Strana 732 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (2) Kada u izradi rudarskog projekta učestvuje više projektanata mora se odrediti glavni projektant. (3) Projektantski nadzor nad izvođenjem rudarskih radova može vršiti lice koje ispunjava uvjete određene za projektanta. Član 65. (Ovlaštena lica) Ovlašteno lice privrednog društva mora uz rudarski projekt priložiti dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 64. stav l. ovog zakona. Član 66. (Pisana izjava) (l) Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta pisanom izjavom potvrđuju da su u projektu primijenjeni uvjeti iz člana 56. ovog zakona. (2) Privredno društvo u kojem je izrađen projekt ili dio rudarskog projekta dužno je pisanu izjavu iz stava l. ovog člana priložiti uz izrađeni rudarski projekt, odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt. (3) Za sva rješenja i kvalitet projekta odgovorno je privredno društvo u kojem je projekt izrađen, projektant i glavni projektant. Član 67. (Revizija rudarskog projekta) (l) Rudarski projekti iz člana 60. ovog zakona podliježu reviziji u pogledu primjene odredbi člana 56. i 66. ovog zakona. (2) Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno društvo u kojem je izvršena revizija i revidenti koji su izvršili reviziju. Član 68. (Pravo revizije) (l) Reviziju rudarskog projekta vrši privredno društvo za svoje potrebe ili drugo privredno društvo koje je registrirano i ima odobrenje za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata. (2) Revizija rudarskog projekta vrši se putem revidenta koji ima stručnu spremu i radno iskustvo iz člana 64. ovog zakona i zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa privrednim društvom u kojem se vrši revizija rudarskog projekta. (3) Reviziju rudarskog projekta ne može vršiti zaposlenik organa uprave, lice koje je učestvovala u izradi projekta i privredno društvo, odnosno zaposlenik u privrednom društvu u kojem je izrađen projekt. Član 69. (Zadatak revidenta) (l) Revident rudarskog projekta sacinjava izvještaj o izvršenoj reviziji kojim utvrđuje da li je rudarski projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona. (2) Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat će na njih i zatražiti da se nedostaci otklone. Član 70. (Reviziona klauzula) (l) Privredno društvo u kojem je izvršena revizija rudarskog projekta dužno je na rudarskom projektu potvrditi da je izvršena revizija projekta (reviziona klauzula). (2) Klauzulom iz stava l. ovog člana potvrđuje se da je revidirani projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona. (3) Revizionu klauzulu potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija. (4) Uz revidirani projekt privredno društvo iz stava l. ovog člana prilaže izvod o upisu u sudski registar i odobrenje nadležnog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 64. ovog zakona kao i izvještaj revidenata o izvršenoj reviziji. (5) Revizija složenih projekata može se vršiti komisijski, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvršene revizije. (6) Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava 5. ovog člana potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija, a potpisuje je predsjednik revizione komisije i svi revidenti. Član 71. (Izmjene u projektu za izvođenje radova) (l) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu općih tehničkih rješenja, radi se novi glavni rudarski projekt. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 733 (2) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od tehničkih projekata pojedinih faza tehnološkog procesa koje ne utiču na opća tehnička rješenja iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehnički projekti. (3) Novi projekti iz stava l. i 2. ovog člana odobravaju se na način utvrđen u članu 30. i 36. ovog zakona. (4) Manjim izmjenama u projektu za izvođenje radova smatraju se izmjene projekta tehničke i tehnološke prirode koje ne pogoršavaju uvjete zaštite na radu. (5) Izvođenje radova počinje poslije dobijene pisane saglasnosti projektanta, uz saglasnost službe zaštite na radu. U svim saglasnostima utvrđuje se da se nisu pogoršali uvjeti zaštite na radu određeni u rudarskom projektu. (6) Nužna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvođenja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rješenja mogu se vršiti samo uz prethodnu saglasnost tehničkog rukovodioca izvođača rudarskih radova, službe zaštite na radu i projektanta. F. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA Član 72. (Planovi i karte) U cilju pravilnog i sigurnog izvođenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sprečavanja materijalnih šteta, privredno društvo je na osnovu mjerenja dužno izrađivati planove, odnosno karte iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova, njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na površini. Član 73. (Dostava i izrada planova i karata) (l) Kopije rudarskih planova i karata iz člana 72. ovog zakona moraju se dostaviti kantonalnom ministarstvu na njegov zahtjev. (2) Način i uvjete za izvođenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sistema koordinata i vođenje rudarsko-mjeračke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehničke dokumentacije, uređeno je federalnim propisom. Član 74. (Obavezni planovi i karte) (l) Privredno društvo mora imati: a) situacioni nacrt eksploatacionog polja; b) geološku kartu eksploatacionog polja i njegovog okoliša, kao i karakteristične geološke profile; c) plan rudnika sa ucrtanom situacijom površinskog kopa sa podacima o slijeganju terena; d) otkopne i etažne planove svih površinskih rudarskih radova; e) planove energetske mreže (električna mreža, komprimirani zrak i dr.) i vodovodne mreže; f) plan sistema veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja; g) planove tektonike i h) plan odbrane i spašavanja od skupnih opasnosti i udesa. (2) Za rudnike sa velikim pritokom vode i složenom tektonikom, kantonalni ministar može propisati i vođenje hidrogeoloških planova i karte tektonike. Član 75. (Priključivanje rudarskih mjerenja) Situacioni plan eksploatacionog polja i rudarska mjerenja na osnovu kojih se izvode rudarski radovi, izrađeni rudarski planovi i projekti moraju biti priključeni na državnu geodetsku osnovu. Član 76. (Mjeračke knjige) O svim izvršenim mjerenjima privredno društvo dužno je voditi mjeračke knjige koje se ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga. Član 77. (Lica za obavljanje rudarskih mjerenja) (l) Rudarska mjerenja vrše i planove izrađuju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove poslove imaju stručnu kvalifikaciju (rudarski mjerači i geodeti). Broj 19 - Strana 734 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (2) Kod izrade novih rudarskih planova u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova, kao što su stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr. Član 78. (Korištenje zemljišta za premjer) Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su dozvoliti privrednom društvu, odnosno izvođaču radova premjeravanje i postavljanje geodetskih tačaka i oznaka eksploatacionog polja. Član 79. (Dostavljanje planova) (l) Kopije planova iz člana 74. tačka od a) do g) ovog zakona privredno društvo dužno je dostaviti na zahtjev kantonalnog ministarstva. (2) Ako privredno društvo ne izvrši izmjene i dopune rudarskih planova svakih šest mjeseci kantonalni ministar odredit će izvođača koji će izmjene i dopune izvršiti na trošak privrednog društva. Član 80. (Plan eksploatacije mineralnih sirovina) Privredno društvo dužno je izraditi dugoročni program i godišnji plan eksploatacije mineralnih sirovina i dostaviti ga kantonalnom ministarstvu na zahtjev istog. Član 81. (Usklađenost rudarskih projekata sa propisima koji reguliraju zaštitu okoliša) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je rudarske projekte i nadzor o uticaju svoje djelatnosti na okoliš uskladiti sa propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. G.NADZOR Član 82. (Nadzor) (l) Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa vrši kantonalna ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor vrši Kantona lana uprava za inspekcijske poslove na osnovu ovog zakona i Zakona o inspekcijama Unsko-sanskog kantona. Član 83. (Rudarska inspekcija) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa, tehničkih propisa, propisa o zaštiti od požara pri izvođenju rudarskih radova, propisa o tehničkim normativima o zaštiti na radu i zaštite zdravlja zaposlenika i drugih propisa pri eksploataciji mineralnih sirovina, te izvođenju drugih radova vrši kantonalna rudarska inspekcija (u daljnjem tekstu: inspekcija) prema ovom zakonu i Zakonu o kantonalnim inspekcijama Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 12/ l l). Član 84. (Kantonalni rudarski inspektor) Poslove rudarskog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) može obavljati lice koje ima visoku stručnu spremu rudarskog, mašinskog ili elektrotehničkog smjera, najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u privrednim društvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, položen stručni ispit za tehničko rukovođenje u rudarstvu i koji ispunjavaju uvjete shodno odredabama ovog zakona i Zakonu o kantonalnim inspekcijama Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 12/11 ). Član 85. (Nadležnost inspekcije) (l) Inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) eksploataciju mineralnih sirovina; b) tehničke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti; c) zaštitu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina; d) zaštitu od požara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina; e) izgradnju i održavanje rudarskih objekata, postrojenja i uređaja; f) transport, uskladištenje eksplozivnim materijalom; g) izvođače radova; h) tehničko rukovođenje i nadzor i i) rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovno dopunjavanje rudarskih planova -karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radova i ažurno vođenje mjeračkih knjiga, rukovanje 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 735 j) sve vrste miniranja na površini, primarna i sekundarna miniranja kao i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova. (2) Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnološkim procesom izvođenja rudarskih radova i elektropostrojenja, kao i uređaja i instalacija pri izvođenju rudarskih radova. Član 86. (Ovlaštenja inspektora) (l) Pri vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlaštenja: a) u svako doba ući u sve poslovne i pogonske prostorije; b) pregledati rudarske objekte, postrojenja, uređaje i instalacije; c) pregledati tehničku i drugu dokumentaciju; d) utvrditi identitet lica koja izvode rudarske radove; e) privremeno izuzeti tehničku dokumentaciju ili je fotokopirati; f) fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove; g) uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; h) tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih lica i i) privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova. (2) Inspektor može u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja o razmatranom predmetu i ako su prekršene odredbe ovog Zakona, tehničkih propisa i propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, ili ako sumnja da je učinjen prekršaj. (3) O izuzimanju dokumentacije iz stava 2. ovog člana inspektor izdaje privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (4) Inspektor u svom radu vrši i ovlaštenja utvrđena u članu 43. Zakona o kantonalnim inspekcijama Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 12/11) i članu 68 i 69. Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj: 69/05) (5) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora inspektoru onemogući obavljanje pregleda ili pruži fizički otpor ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. (6) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti inspektoru obavljanje inspekcijskog pregleda. Član 87. (Dužnosti inspektora) (l) Inspektor mora odmah na licu mjesta otpočeti sa istragom okolnosti pod kojima je došlo do smrtnih slučajeva ili grupnih nesreća, odrediti mjere i na zahtjev nadležnog organa izdati pisano mišljenje o uzrocima nesreće. (2) Nadziranje rudarskih radova koji nisu obuhvaćeni u stavu l. ovog člana inspektor mora vršiti najmanje jednom godišnje. Član 88. (Dužnosti privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova) (l) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je inspektoru omogućiti vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je omogućiti uvid u svu dokumentaciju društva, a na traženje inspektora odrediti jedno ili više lica koja će sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja pri obavljanju inspekcijskog pregleda. Član 89. (Zapisnik o inspekcijskom pregledu) (l) O obavljenom inspekcijskom pregledu inspektor je obavezan sastaviti zapisnik navodeći činjenično stanje utvrđeno tim pregledom. (2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvršio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istovremeno više inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled) u tom slučaju zajednički sastavljaju jedan zapisnik. (3) Zapisnik osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, sadrži i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda. Broj 19 - Strana 736 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (4) Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen. Član 90. (Upravne mjere) Kad inspektor utvrdi da privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu određene propisima, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: a) narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) narediti privremenu zabranu izvođenja radova; c) narediti zabranu izvođenja radova; d) narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje su privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezni poduzeti; e) prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kada je privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova sam ne izvrši; f) izreći novčanu kaznu na licu mjesta kako je određeno ovim zakonom; g) podnijeti prijavu protiv privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i odgovornog lica za učinjeni prekršaj ili krivično djelo; h) odrediti i druge mjere i obaviti radnje određene ovim zakonom i posebnim propisima; i) izreći zabranu rada u pogonu ili na određenim poslovima, ako utvrdi nedostatke iz člana 88. ovog zakona; j) ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zaštite na radu ili mjere za zaštitu života i zdravlja građana usljed kojih može nastati neposredna opasnost po život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, inspektor će zabraniti rad u pogonu ili na određenim poslovima dok se postojeći nedostaci ne otklone; k) zabraniti ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti. Član 91. (Privremena zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor može rješenjem privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije osigurao potpunu ispravnost sredstava za rad, radni prostor i radni proces kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom prema odredbama ovog zakona; b) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovog zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i druge propise i opće akte koj i se odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom; c) pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen prijeti opasnost od povreda, ugrožavanja zdravlja zaposlenika privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i ako se zaposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputa za rad; d) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio u skladu sa usmeno izrečenim naređenjem inspektora; e) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova onemogućava obavljanje inspekcijskog pregleda; f) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio po rješenju za otklanjanje nedostataka. Član 92. (Zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor mora rješenjem zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 737 a) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje radova ili se rudarski radovi ne izvode prema odobrenoj projektnoj i tehničkoj dokumentaciji, ili se rudarski radovi izvode suprotno tehničkim propisima, propisima iz oblasti zaštite na radu i zdravlja radnika i drugim propisima koj i se odnose na rudarske radove i općim aktima izvođača rudarskih radova, što može ugroziti živote i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraćaja i susjednih objekata i uzrokovati nastanak veće materijalne štete; b) kod privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova zaposlena su lica koja ne ispunjavaju uvjete o stručnoj osposobljenosti prema odredbama ovog zakona; c) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice i pored usmenog naređenja inspektora ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa koj i se odnose na rudarske radove, te općih akata izvođača rudarskih radova prema ovom zakonu; d) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova koristi objekte, postrojenja, uređaje i instalacije bez upotrebne dozvole, što neposredno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, život i zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja, susjedne objekte i okoliš i predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje zaposlenika i e) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova pri izvođenju radova zahvata i područje van prostora određenog dozvolom za eksploataciju prema ovom zakonu. Član 93. (Zabrana obavljanja djelatnosti) (l) Inspektor mora rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi: a) da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava zakonom propisane uvjete; b) da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi; i c) ako izradu i revrziju tehničke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uvjete prema ovom zakonu. (2) Trećim licima (pravnim i fizičkim) inspektor će utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju djelatnost u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Član 94. (Usmeno određivanje upravne mjere) (l) U inspekcijskom pregledu inspektor će privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši: a) kad je to obavezan prema ovom zakonu i b) kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete. (2) Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Član 95. (Rok za donošenje rješenja) (l) Upravnu mjeru inspektor određuje rješenjem. (2) Rješenje o određenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti u rokovima utvrđenim zakonom, a u hitnim slučajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za davanje primjedbi na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. (3) O usmeno izrečenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti rješenje u roku od tri dana od dana izricanja tih mjera. Član 96. (Izvršenje rješenja) (l) Izvršenje rješenja prati inspektor i utvrđuje po službenoj dužnosti. (2) Izvršenje rješenja inspektor utvrđuje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom. (3) Izvršenje rješenja inspektor može produžiti do 30 dana osim rješenja kojim su upravne mjere usmeno utvrđene. Broj 19 - Strana 738 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Član 97. (Žalba na rješenje) (l) Žalba na rješenje o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena. (2) Žalba na rješenje o naloženim upravnim mjerama iz člana 90., 91. i 92. može se izjaviti u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) O žalbi rješava kantonalno ministarstvo. (4) Žalba na rješenje inspektora o naloženim upravnim mjerama ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Protiv rješenja inspektora o usmeno određenoj upravnoj mjeri i rješenja kantonalnog ministarstva donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. Član 98. (Rok za rješavanje žalbe) Žalbu na rješenje inspektora o utvrđenoj upravnoj mjeri nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku od 15 dana od dana prijema žalbe. H. ZAŠTITA I UREĐENJE PROSTORA Član 99. (Ugrožavanje okoliša) (l) Privredno društvo mora osigurati izvođenje rudarskih radova u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanističkom saglasnošću tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena oštećenja okolice. (2) Privredno društvo za vrijeme izvođenja rudarskih radova mora etapno, a najkasnije po završetku rudarskih radova, površinu koja je oštećena rudarskim radovima konačno sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom i dozvolom za obustavu eksploatacije iz člana 35. ovog zakona. (3) Privredno društvo ne može dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacionom polju, ako ne izvrši tehničku rekultivaciju na ranijem odobrenom eksploatacionom polju. Član 100. (Saglasnost za građenje u eksploatacionom polju) (l) Za novu gradnju u granicama eksploatacionog polja, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti mišljenje rudarskog preduzeća. (2) Saglasnost iz stava l. ovog člana može se izdati i kada prema mišljenju privrednog društva koje vrši eksploataciju, postoji opasnost od oštećenja, ali samo ako ne postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu štete koja bi mogla nastati kao posljedica izvođenja rudarskih radova. (3) Izjava o odricanju prava na naknadu štete mora se ubilježiti u zemljišnim knjigama. Član 101. (Građenje u prostoru za eksploataciju) (l) Ako javni interes zahtijeva na površini eksploataconog polja mogu se graditi javni putevi, željezničke pruge, kanali i druge saobraćajnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi, naftovodi, sonovodi i gasovodi, ako se osiguraju zaštitni stubovi kojima će se spriječiti ugrožavanje života ljudi i izgrađenih objekata. (2) Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stava l. ovog člana, investitor mora od privrednog društva tražiti mišljenje o tome koji bi pravac i položaj tih objekata u eksploatacionom polju bio najprimjereniji. (3) U skladu sa važećim propisima privredno društvo ima pravo na naknadu stvarne štete nastale izgradnjom objekata iz stava l. ovog člana. I. KAZNENE ODREDBE Član 102. (Prekršaji) (l) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) koje vrši eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole nadležnog organa (član 10. i 31.); b) koje izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje rudarskih radova prema projektu (član 36.); c) koje stavi u redovnu upotrebu objekte, postrojenja i uređaje prije dobivanja dozvole za upotrebu (član 40.); d) ako vrše eksploataciju mineralnih sirovina van odobrenog eksploatacionog polja (član 11.); e) ako ne provede propisane mjere zaštite na radu i mjere za sigurnost građana i imovine (član 14., 42. i 43.); 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 739 f) ako na osnovu mjerenja ne izrade ili redovno ne dopunjavaju planove iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova i njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i objekte i vode na površini, ili ne izrade dugoročni program, odnosno godišnji plan eksploatacije ili ako te planove ili kopije planova iz člana 74. ovog zakona na zahtjev ne dostave kantonalnom ministarstvu, ili ne vrše rudarska mjerenja ili ne vode knjigu rudarskog nadzora (član 29., 71., 74., 76. i 80.); g) ako u određenom roku rudarskom inspektoru ne prijave početak rudarskih radova ili ga ne obavijeste o licima koja će obavljati poslove tehničkog rukovođenja i tehničkog nadzora, ili ako ne prijave prestanak rudarskih radova (član 39.); h) koje obavlja poslove na izradi tehničke dokumentacije, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (član 63.); i) ako u izvođenju rudarskih i drugih radova i pri postavljanju postrojenja odstupe od odobrenih projekata bez saglasnosti nadležnog organa (član 71.); j) ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova na eksploataciji u propisanom roku ne obavijeste kantonalna ministarstvo i nadležnu rudarsku inspekciju i inspekciju za okoliš o provedenim mjerama osiguranja, sanacije i rekultivacije (član 51.); k) koje povjeri izradu tehničke dokumentacije ili reviziju projekta ili vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja ili izvođenja rudarskih radova privrednom društvu ili drugom pravnom licu koje ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (član 63. i 68.); l) ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvrđenom u projektu ne izvrše konačnu sanaciju devastiranog zemljišta i rekultivaciju devastiranih površina i okoliša nastalih uticajem rudarskih radova i ne otklone posljedice rudarskih radova ili ne poduzmu potrebne mjere osiguranja za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine, ili ako u toku izvođenja rudarskih radova kontiunrano ne vrše sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemljišta (član 51.); m) ako ne posjeduju propisanu tehničku dokumentaciju (član 55.); n) ako ne organiziraju službu zaštite na radu (član 17.); o) ako odmah ne obavijeste kantonalna rmrnstarstvo, organ nadležan za unutrašnje poslove i rudarskog inspektora o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu u privrednom društvu (član 16.); p) ako kantonalnom mmistarstvu i rudarskoj inspekciji u propisanim rokovima ne prijave svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili slučaj pojave opasnosti po živote i zdravlje radnika ili ponovni početak rudarskih radova (član 49.); q) ako ne osiguraju izvođenje rudarskih radova prema odobrenoj tehničkoj dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor svih rudarskih radova, postrojenja i uređaja (član 28.); r) ako na poslove vršenja nadzora i tehničkog rukovođenja rudarskim radovima rasporede lice koje ne ispunjava propisane uvjete (član od 18. do 23.). (2) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava l. ovog člana. (3) Za prekršaje iz stava l. tačka a) i d) ovog člana izreći će se, uz novčanu kaznu: a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su uptrijebljeni ili su bili namijenjeni ili za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kada postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja, bez obzira na to da li su u vlasništvu počinitelja i b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (4) Imovinskom koristi iz stava 3. tačka b) ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom. (5) Za prekršaje iz člana 101. i ovog člana može se izreći zabrana odgovornom licu da obavlja određenu dužnost u trajanju od jednog do šest mjeseci. Broj 19- Strana 740 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Ćlan 103. (Prekršaji) (l) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do l 0.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice ako: a) u određenom roku ne prijave nadležnom kantonalnom ministarstvu koje je izdalo dozvolu za eksploataciju iz člana 31. ovog zakona i nadležnoj rudarskoj inspekciji svaku obustavu izvođenja rudarskih radova najkasnije 15 dana prije početka obustave radova (član 49. i 50.); b) rudarskom inspektoru ne dozvole postupanje u skladu sa njegovim pravima ili ga ometaju ili sprečavaju na bilo koji način u vršenju nadzora ili ako ne postupe po rješenju rudarskog inspektora (član 85. i član 91. tačka f.). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava l. ovog člana. Ćlan 104. (Prekršaji) (l) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice u kojemje: a) izrađen projekat, ako u njemu nisu riješena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi, podzemnih, površinskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno primijenjeni propisi o zaštiti na radu, normativi i obavezni standardi (član 56.); b) izvršena revizija projekta i nije provjerena primjena člana 56. ovog zakona u projektu ili ako je revizija nemarno i nekvalitetno izvršena (član 67.) i c) izrađen projekt ili dio rudarskog projekta, ako uz izrađeni projekt ne priloži pisanu izjavu prema odredbama člana 66. ovog zakona kao poseban akt kojom potvrđuje da su u projektu primijenjeni uvjeti iz člana 56. ovog zakona ili dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 64. ovog Zakona (član 64. i 66.). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava l. ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava l. ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen: a) projektant, ako pri izradi projekta ne primjeni ili nepravilno primjeni propisane mjere i normative zaštite na radu i obavezne standarde (član 56.) i b) revident, ako nemamo i nekvalitetno izvrši reviziju rudarskog projekta u pogledu primjene propisanih mjera i normativa zaštite na radu i obaveznih standarda (član 67.). J. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ćlan 105. (Postojeći zaposlenici) Zaposlenici zatečeni na poslovima tehničkog rukovođenja na dan stupanja na snagu ovog zakona koji su ispunjavali uvjete određene Zakonom o rudarstvu ("Službeni list RBiH", br. 24/93 i 13/94) mogu obavljati ove poslove još dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ćlan 106. (Postupci koji su počeli prije stupanja na snagu ovog zakona) Postupci za dobijanje dozvola iz člana 30. ovog zakona, koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani, završit će se prema propisima koji su bili na snazi na dan predaje zahtjeva. Ćlan 107. (Primjena postojećih propisa) Do donošenja propisa iz člana 118. Zakona o rudarstvu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH" broj:26/10) primjenjivat će se slijedeći propisi i to: a) Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina ("Službeni list SFRJ", br. 4/86 62/87); b) Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonskograđevinskog kamena (ukrasnog kamena), tehničkog kamena, šljunka i pijeska te preradu arhitektonsko-građevinskog kamena ("Službeni list SFRJ", br. 11/86); c) Pravilnik o tehničkim propisima o rudarskom mjerenju, mjeračkim knjigama i rudarskim planovima ("Službeni list SFRJ", br. 45/60); 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 741 d) Pravilnik o sadržini dugoročnih programa i rudarskih projekata ("Službeni list SR BiH", br. 28/79); e) Pravilnik o vođenju evidencija i čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SRBiH", br. 2/91); f) Pravilnik o polaganju stručnog ispita radnika za određene poslove u oblasti rudarstva ("Službeni list SRBiH", br. 2/82); g) Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima ("Službeni list SFRJ", br. 18/67); h) Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi ("Službeni list SFRJ", br. 35/69); i) Pravilnik o mjerama zaštite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu ("Službeni list SFRJ", br. 8/87 i 12/88); j) Pravilnik o tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu ("Službeni list SFRJ", br. 26/88 i 63/88); k) Pravilnik o obrascima evidencija o proizvedenim i nabavljenim eksplozivnim materijalima ("Službeni list SRBiH", br. 21/78); l) Pravilnik o tehničkim normativima uslovima koje moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija na malo, kontejneri i druga priručna skladišta za držanje eksplozivnih materija i o uslovima i načinu njihovog korištenja ("Službeni list SR BiH", br. 21/78); m) Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova - prećišćeni tekst ("Službeni list SFRJ", br. 39/89 i 36/90); n) Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom saobraćaju ("Službeni list SFRJ", br. 82/90); o) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozije ("Službeni list SFRJ", br. 24/87); p) Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne posude pod pritiskom ("Službeni list SFRJ", br. 16/83); q) Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima ("Službeni list SRBiH", br. 2/91); r) Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima sa površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina ("Službeni list SFRJ", br. 66/87); s) Pravilnik o tehničkim norrnatrvuna za električne instalacije niskog napona ("Službeni list SFRJ", br. 53/88 i 54/88); t) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od lkV do 400 kV ("Službeni list SFRJ", br. 65/88); u) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova ("Službeni list SFRJ", br. 51/73, 69/73,11/80, 36/86 i 65/88); v) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara ("Službeni list SFRJ", br. 74/90); w) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova ("Službeni list SFRJ", br. 6/92); x) Pravilnik o tehničkim propisuna o gromobranima ("Službeni list SFRJ", br. 13/68); y) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona ("Službeni list SFRJ", br. 7/71 i 47/76); z) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta ("Službeni list SFRJ", br. 62/73); aa) Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad l 000 V ("Službeni list SFRJ", br. 4/74 i 13/78); bb) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ("Službeni list SFRJ", br. 13/78); ce) Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona 10 kV za rad pod naponom 20 kV ("Službeni list SFRJ", br. l 0/79); dd) Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja ("Službeni list SFRJ", br. 19/68); ee) Naredba o obaveznom atestiranju prijenosnih alata sa elektromotorima ("Službeni list SFRJ", br. 21/87); Broj 19 - Strana 742 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. ff) Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacionih kablovskih vodova ("Službeni list SFRJ", br. 36/86); gg) Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje ("Službeni list SRBiH", br. 34/88). Član 108. (Primjena postojećih standarda i normativa) Do donošenja novih standarda i normativa, primjenjivat će se postojeći standardi i normativi iz ove oblasti, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 109. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Unskosanskog kantona". Broj 01-02-1-218/11 20. oktobra 2011. godine Bihać Predsjedavajući Skupštine Unska-sanskog kantona mr. sci. Husein Rošić •••••••••••••••••••• 615. Na osnovu člana 11.b) poglavlja V odjeljak A Ustava Unsko-sanskog kantona-prečišćen tekst ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 1/94 i 11/04.) a u vezi sa članom 83. Zakona o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj:9/10 i 14/10) na prijedlog Vlade Unskosanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 14. sjednici održanoj dana 20.10.2011. godine donosi: ZAKON O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA A. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuju se: geološka istraživanja, faze izvođenja geoloških istraživanja, geološka istraživanja od interesa za Unsko-sanski kanton (u daljnjem tekstu: Kanton), djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja, izrada i podjela geoloških karata, istražni prostor, vođenje katastra, izrada i revizija geološke dokumentacije, odobrenje za bavljenje registriranom djelatnošću iz oblasti geologije, postupak odobravanja i šta se određuje odobrenjem za izvođenje geoloških istraživanja, izvođenje geoloških istraživanja, izvještaji o geološkim istraživanjima, izdavanje rješenja o priznavanju rezervi mineralne sirovine, postupak nakon završetka istraživanja, prikupljanje i izrada geološke baze podataka, ukidanje odobrenja za geološka istraživanja, polaganje stručnog ispita, inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, upravni nadzor, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz geološka istraživanja. Član 2. (Definicije) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) "privredno društvo - investitor" je privredno društvo kojem je u skladu sa ovim zakonom odobreno da ulaganjem vlastitih sredstava osigura geološka istraživanja na istražnom ili eksploatacij skom prostoru; b) "privredno društvo ili javna ustanova" je stručna instituciju koja se bavi geološkim istraživanjima i koja je registrirana za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja u skladu sa ovim i drugim zakonom; c) "geološki inspektor" je inspektor koji nadzire provođenje ovog zakona; d) "istražni prostor" je dio terena gdje se vrše projektovana geološka istraživanja, koji je na topografskoj osnovi definiran granicama koje prolaze kroz konturne tačke sa tačno određenim koordinatama i prostire se u dubinu zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz ucrtane strane istražnog prostora za koje je izdato odobrenje za istraživanje u skladu sa ovim zakonom; e) "eksploatacijsko polje" je polje ogramceno prirodnim ili vještačkim granicama koje se prostire do određene dubine zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz te granice gdje se radovi eksploatacije mogu izvoditi na osnovu izdate dozvole za eksploataciju; f) "mineralne sirovine" su sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze
Zakon o rudarstvu TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/11 11.11.2011 SN TK 08/13 rudarstvo Broj 14 - Strana 1414 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana, bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) tačke od a) do c) ovog člana, uz novčanu kaznu izreći će se i: a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kad postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja, bez obzira na to da li su u vlasništvu počinitelja; b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (4) Imovinskom koristi iz stava (3) tačka b) ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobijene nelegalnom eksploatacijom. (5) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana mogu se izraći zabrane odgovornom licu da obavlja određene dužnosti u trajanju od jednog do šest mjeseci. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 51. (Propisi ministra) Ministar će propise iz članova 9., 17. i 33. ovog zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 52. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“. B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona, T U Z L A N S K I K A N T O N S k u p š t i n a Bajazit Jašarević, v.r. Broj: 01-02-392-8/11 Tuzla, 26.10.2011. godine 490 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 26.10.2011. godine, d o n o s i ZAKON O RUDARSTVU TUZLANSKOG KANTONA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, način i uslovi upravljanja mineralnim sirovinama, zaštita, izvođenje rudarskih radova, mjere zaštite na radu, obustava izvođenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana za upravljanje mineralnim sirovinama za koja je članom 7. stav (1) tačke 4., 5. i 6. Zakona o rudarstvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 26/10) utvrđena nadležnost kantona. Član 2. (Značenje izraza) (1) Pojmovi i definicije upotrijebljeni u ovom zakonu imaju isto značenje kao što imaju pojmovi i definicije upotrijebljeni u Zakonu o rudarstvu Federacije BiH (u daljem tekstu: Federalni zakon o rudarstvu). (2) Za sva pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe Federalnog zakona o rudarstvu. Član 3. (Rudarska djelatnost) Rudarska djelatnost obuhvata rudarske istražne radove, eksploataciju mineralnih sirovina uključujući otvaranje, pripremanje, otkopavanje, transport, odlaganje, dopremu, preradu i uskladištenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehničke dokumentacije za tu djelatnost (izvještaji, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju i tehničku rekultivaciju zemljišta oštećenog rudarskim radovima. Član 4. (Mineralne sirovine i upravljanje mineralnim sirovinama) (1) Mineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju se: 1. nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehničkograđevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova; 2. sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i 3. sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. (2) Mineralnim sirovinama iz stava (1) ovog člana upravlja Ministarstvo industrije energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). (3) Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), može donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Tuzlanski kanton (u daljem tekstu: Kanton). Član 5. (Rudarski radovi) Rudarski radovi u smislu ovog zakona su: 1. rudarski istražni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na površini i/ili ispod površine zemlje, u tekućim i stajaćim vodama, u primarnom nalazištu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovištima; 2. priprema, otvaranje, eksploatacija, uređivanje zemljišta u vrijeme eksploatacije, obogaćivanje, uskladištavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora; 3. ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu; 4. sve vrste miniranja na površini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova; 5. odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvođenju rudarskih istražnih radova i eksploataciji mineralnih sirovina; 6. izrada jamskih karata i karata etaža na površinskim kopovima; 7. izrada planova odvodnjavanja površinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova zaštita od površinskih i podzemnih voda; 8. izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugrađivanja osnovne podgrade; 9. izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja; 10. izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1415 nasipa, usjeka, deponija, odlagališta, etažnih puteva, odvodnih kanala i građevinskih objekata rudarskim metodama rada na površini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgrađivanja u toku izvođenja rudarskih istražnih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i etažnih i drugih puteva u eksploatacionom polju; 11. rekonstrukcija i održavanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina; 12. crpljenje podzemnih voda radi obaranja njihovog pijezometrijskog nivoa i odvodnjavanja rudarskih objekata za nesmetano izvođenje rudarskih radova; 13. zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima; 14. sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i 15. radovi montaže, demontaže i održavanja u rudarstvu. Član 6. (Rudarski objekti i postrojenja) Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovog zakona su: 1. objekti i postrojenja u sastavu rudnika neposredno vezani uz tehnološki proces rudarskih istražnih radova, eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na površini; 2. industrijski kolosijeci, viseće žičare, putevi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u ležištu i od ležišta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagališta, ukoliko se prijevoz ne vrši javnim putevima, kao i skladišni prostori, radionice rudnika koje služe za remont i održavanje opreme u tehnološkom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika; 3. hidrotehnički objekti i postrojenja za odvodnjavanje i zaštitu rudnika od voda; 4. električna mreža rudnika sa objektima, postrojenjima i uređajima koji su sa njom u neposrednoj funkciji, kao i mreža i uređaji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje; 5. lampare, garderobe sa kupatilima, prostorije stanice za spašavanje i prostorije za smještaj i održavanje samospasioca i instrumenata za kontrolu jamskih gasova i mikroklime. Član 7. (Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina) (1) Eksploatacija mineralnih sirovina vrši se na osnovu odobrenja za eksploataciju i na osnovu dozvola u skladu sa ovim zakonom. (2) Pravo iz stava (1) ovog člana može se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelio. (3) Pravo eksploatacije mineralnih sirovina može steći domaće i strano pravno lice pod uslovima i na način propisan zakonom. Člana 8. (Eksploataciono polje) (1) Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica odobrenog eksploatacionog polja. (2) Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istražnog prostora. (3) Oblik i veličina eksploatacionog polja utvrđuje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine, uslova racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smještaj rudarskih objekata infrastrukture. (4) Eksploataciono polje može obuhvatati kop ili jamu, transportne i pristupne puteve na etaže, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagališta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radionički prostor, uredski i sanitarni prostor. (5) Ležišta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na više eksploatacionih polja. Član 9. (Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvođenju građevinskih radova) (1) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za građevinski objekat naiđe na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz člana 4. ovog zakona, mora o tome obavijestiti Ministarstvo koje će donijeti odluku o daljnjim aktivnostima. (2) Zabranjeno je na osnovu dozvole za gradnju građevinskog objekta iskopom temelja za građevinski objekt vršiti eksploataciju mineralnih sirovina, izuzev crpljenja podzemnih voda u funkciji odvodnjavanja jame. II. IZVOĐENJE RUDARSKIH RADOVA Član 10. (Uslovi i propisi za izvođenje radova) Uslovi za izvođenje rudarskih radova, utvrđeni su odredbama Federalnog zakona o rudarstvu. Član 11. (Propisi pri izvođenju rudarskih radova) (1) Za provođenje tehničkih mjera i mjera zaštite pri izvođenju rudarskih radova, privredna društva su dužna primjenjivati propise iz sljedećih oblasti: 1. eksploatacije mineralnih sirovina na površini i/ili ispod zemlje; 2. električnih postrojenja i instalacije u rudnicima sa površinskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina; 3. radova na površini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uz radove eksploatacije mineralnih sirovina; 4. radova pri preradi mineralnih sirovina i 5. skladištenja i trošenja sekundarnih ili trenutno otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istražne radove. (2) Ako se rudarskim radovima izrađuju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvođenja, pored propisa iz stava (1) ovog člana, moraju se primjenjivati tehnički i drugi propisi o građenju tih objekata. (3) Poslije izvršenih radova iskopa i osnovnog podgrađivanja iz stava (2) ovog člana, vrši se tehnički pregled izvršenog iskopa, odnosno osnovnog podgrađivanja o čemu se izdaje odgovarajuća saglasnost. (4) Saglasnost iz stava (3) ovog člana, za mineralne sirovine iz člana 4. ovog zakona izdaje Ministarstvo. (5) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na podzemnom objektu iz stava (2) ovog člana, dužno je komisiji za tehnički pregled pored dokumentacije propisane zakonom, predočiti i saglasnost iz stava (4) ovog člana. Član 12. (Služba spašavanja, vatrogasna služba i služba prve pomoći) (1) Na površinskim kopovima mora se organizovati služba spašavanja u slučaju da nije moguće uspješno provoditi spašavanje sa postojećim službama. (2) Privredno društvo dužno je organizovati vatrogasnu službu i službu prve pomoći ili zaključiti ugovor sa odgovarajućim službama u mjestu gdje se nalazi privredno društvo. Član 13. (Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti) (1) Svaki zaposlenik dužan je odmah obavijestiti nadređenog o pojavi prodora vode, mulja, blata, obrušavanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i uređaje. (2) O svim pojavama opasnosti iz stava (1) ovog člana odgovorno lice privrednog društva dužno je odmah obavijestiti rudarsku inspekciju. Broj 14 - Strana 1416 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova, dužan je odmah obavijestiti Ministarstvo, rudarskog inspektora i Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesreći i o uzrocima nesreće u privrednom društvu. (4) U slučaju pojave opasnosti kada je ugrožena sigurnost zaposlenih, objekata i opreme pri izvođenju rudarskih radova, akciju spašavanja vodi odgovorno lice određeno općim aktom privrednog društva. (5) Ako rudarski inspektor utvrdi da vođenje akcije spašavanja nije dovoljno stručno i efikasno, usmeno će odrediti odgovarajuću upravnu mjeru. (6) Privredno društvo dužno je u slučaju rudarske nesreće u drugom privrednom društvu pružiti odgovarajuću pomoć, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugroženog privrednog društva. Član 14. (Provođenje stručnih poslova u oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika na radu) (1) Privredno društvo, odnosno izvođači rudarskih radova dužni su provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehničkih propisa i propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač podzemnih rudarskih radova, dužno je organizovati službu zaštite na radu i osigurati da zadatke zdravstvene zaštite obavlja ovlaštena zdravstvena ustanova. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na površinskim kopovima zavisno od specifičnih uslova za eksploataciju dužan je organizovati službu zaštite na radu ili odrediti posebno lice za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu. (4) Poslove iz oblasti zaštite na radu obavlja potreban broj lica visoke stručne spreme odgovarajuće struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (5) Izuzetno, poslove neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu mogu obavljati i lica koja imaju višu ili srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i pet godina radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (6) Rukovodilac službe zaštite na radu kod podzemnog načina eksploatacije mineralnih sirovina može biti lice sa visokom stručnom spremom, rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomoći, i koje ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami. (7) Rukovodilac službe zaštite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina može biti lice sa visokom stručnom spremom rudarskog, geološkog ili drugog odgovarajućeg smjera. (8) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora prije početka izvođenja radova izraditi uputstva koja će sadržavati način izvođenja radova i mjere zaštite koje se moraju provoditi pri izvođenju radova u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenika koja se moraju pravovremeno usklađivati sa nastalim promjenama uslova rada. Član 15. (Rukovodeća lica u rudarstvu) (1) Poslove i zadatke stručnog rukovođenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vršenju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina, mogu obavljati zaposlenici koji ispunjavaju propisane uslove stručne spreme i radnog iskustva i koji su položili stručni ispit. (2) Privredno društvo dužno je svojim općim aktom utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjeru stručne osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema odredbama ovog zakona, propisana stručna sprema i radno iskustvo. Član 16. (Glavno tehničko rukovođenje u jamskoj i površinskoj eksploataciji) (1) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 17. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami. (2) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 17. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu. (3) Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom i površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uslove iz člana 17. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami ili tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu. Član 17. (Tehničko rukovođenje) Poslove tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću, može obavljati zaposlenik koji ima visoku stručnu spremu rudarske struke odgovarajućeg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit. Član 18. (Rudarska mjerenja) Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na površinskim kopovima može obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednju stručnu spremu odgovarajuće struke, položen stručni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 19. (Nadzornik u rudarskim objektima) Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 20. (Poslovođa u rudarskim objektima) Poslove poslovođe u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajućem objektu. Član 21. (Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima) (1) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i položen ispit iz poznavanja propisa, primjene i praktičkog rukovanja eksplozivnim sredstvima. (2) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, višu ili srednju stručnu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i praktična znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju. Član 22. (Izvođenje i nadzor rudarskih radova) (1) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je osigurati izvođenje radova prema tehničkoj dokumentaciji, tehničkim propisima i propisima o zaštiti života i zdravlja zaposlenika, a pri građenju drugih objekata i odredbama koje važe za građenje tih objekata. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima, uređajima i instalacijama u svim smjenama od stručnih lica ili posredstvom uređaja za kontrolu i daljinsko upravljanje. Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1417 Član 23. (Knjiga rudarskog nadzora) (1) Privredno društvo dužno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose naređenja nadležnog rudarskog inspektora izdata na licu mjesta pri vršenju nadzora u rudarskim objektima u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara. (2) U knjigu rudarskog nadzora unose se naređenja i direktora privrednog društva, lica odgovornog za glavno tehničko rukovođenje i rukovodioca službe zaštite na radu, koja se odnose na zaštitu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova. Član 24. (Dozvole) Za izvođenje rudarskih radova iz člana 5. ovog zakona, koji se odnose na eksploataciju mineralnih sirovina iz člana 4. ovog zakona, Ministarstvo izdaje sljedeće dozvole: 1. dozvola za eksploataciju; 2. dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije; 3. dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu; 4. dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija – upotrebna dozvola; 5. privremena dozvola za izvođenje radova i 6. konačna dozvola za izvođenje radova. Član 25. (Zahtjev za izdavanje dozvole i sadržaj dozvole za eksploataciju) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno društvo dužno je priložiti: 1. ugovor o koncesiji; 2. dokumentaciju o izvršenim istražnim radovima, ležištu mineralnih sirovina, utvrđenim količinama i kvalitetu mineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama); 3. dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima; 4. situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudničkog prostora, sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom granica eksploatacionog polja, uz naznaku općine na čijem se području eksploataciono polje nalazi; 5. podatke o tehničkoj opremljenosti privrednog društva ili izvođača rudarskih radova, kao i stručnoj osposobljenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i 6. okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost. (2) Dozvola za eksploataciju sadrži podatke o: 1. vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije; 2. načinu eksploatacije (podzemna, površinska i kombinovana); 3. položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; 4. roku u kojem se moraju izvršiti pripremni radovi uključujući i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za izvođenje radova na eksploataciji mineralne sirovine; 5. roku važnosti dozvole; 6. obavezi provođenja ugovora o koncesiji i 7. obavezi sanacije i rekultivacije područja oštećenog eksploatacijom mineralnih sirovina. Član 26. (Ukidanje dozvole za eksploataciju) Ministarstvo će ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina u slučaju: 1. ako privredno društvo kome je izdata dozvola ne počne sa eksploatacijom u roku navedenom u dozvoli; 2. ako privredno društvo ne pribavi dozvolu za izvođenje radova prema rudarskom projektu u propisanom roku; 3. ako se rudarskim radovima ugrožava život i zdravlje zaposlenika i drugih građana i imovina, a druge mjere utvrđene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi; 4. ako se rudarskim radovima ugrožava okoliš i ne vrši rekultivacija prostora oštećenog rudarskim radovima prema odobrenom projektu; 5. ako je raskinut ugovor o koncesiji. Član 27. (Prestanak važenja dozvole za eksploataciju) Dozvola za eksploataciju prestaje važiti: 1. prestankom rada privrednog društva; 2. kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacionog polja; 3. kada privredno društvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili 4. istekom ugovora o koncesiji. Član 28. (Zahtjev za produženje dozvole za eksploataciju) Uz zahtjev za produženje dozvole privredno društvo dužno je priložiti: 1. važeću dozvolu; 2. potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine; 3. situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudničkog prostora sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru; 4. ugovor o koncesiji. Član 29. (Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno društvo dužno je priložiti: 1. ugovor o koncesiji; 2. revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije; 3. urbanističku saglasnost; 4. okolinsku dozvolu; 5. obrazloženje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog društva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadrži podatke o: 1. postojanju ugovora o koncesiji; 2. vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa količinama preostalih rezervi; 3. obavezi privrednog društva o trajnom čuvanju tehničke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralne sirovine; 4. obavezi privrednog društva o provođenju mjera sigurnosti kojima će se trajno isključiti mogućnost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu; 5. odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanje posljedica eksploatacije; 6. obavezi privrednog društva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacionog područja u skladu sa projektom za predmetno eksploataciono polje; 7. položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; 8. ažurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave; 9. utvrđenom roku obustave. Član 30. (Dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu) (1) Dozvolom za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz članova 5. i 6. ovog zakona. Broj 14 - Strana 1418 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. (2) Uz zahtjev za dobijanje dozvole iz stava (1) ovog člana privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora priložiti: 1. dozvolu za eksploataciju određene mineralne sirovine; 2. revidovani rudarski projekt u dva primjerka; 3. dokaz o ispunjavanju uslova za izvođenje rudarskih radova; 4 . izvještaj revidenta o reviziji projekta i 5. vodnu saglasnost. (3) Dozvola za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema rudarskom projektu sadrži: 1. naziv privrednog društva ili izvođača rudarskih radova kojem je izdata dozvola za izvođenje radova; 2. naziv projekta prema kojem se odobrava izvođenje radova i gradnja objekta i postrojenja; 3. konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka; 4. nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta dužan čuvati kao akt od trajne vrijednosti; 5. dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju; 6. urbanističku saglasnost i 7. revizioni izvještaj sa mišljenjem da se može izdati dozvola. (4) U postupku izdavanja dozvole za izvođenje radova, gradnju objekata i postrojenja, Ministarstvo utvrđuje: a) gdje je projekt urađen, b) ko je rukovodio izradom projekta, c) gdje je izvršena revizija projekta i identitet revidenta. Član 31. (Privremena dozvola za izvođenje rudarskih radova) (1) Za uvođenje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovine, Ministarstvo može izdati privremenu dozvolu za izvođenje rudarskih radova u trajanju od najduže dvije godine. (2) Privremena dozvola izdaje se i u slučajevima kada je zbog uvođenja nove tehnologije i postrojenja predviđen probni rad. (3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavova (1) i (2) ovog člana, privredno društvo mora priložiti sljedeće: 1. revidovani rudarski projekt u dva primjerka i 2. izvještaj revidenta o reviziji projekta. Član 32. (Konačna dozvola) Konačnu dozvolu kojom se određuju zaštitne mjere kod upotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz člana 31. ovog zakona, privrednom društvu izdaje Ministarstvo poslije predočenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja. Član 33. (Početak izvođenja rudarskih radova) (1) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz člana 24. ovog zakona, dužno je najkasnije 15 dana prije početka izvođenja rudarskih radova, rudarskoj inspekciji prijaviti početak izvođenja rudarskih radova i lica koja će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja rudarskim radovima, kao i lica koja će obavljati poslove tehničkog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti. (2) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužno je rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, ako prijavom početka radova nije određen rok trajanja i okončanja radova. Član 34. (Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija-upotrebna dozvola) (1) Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovu upotrebu. (2) Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja na prijedlog stručne komisije, izdaje Ministarstvo. (3) Stručnu komisiju za obavljanje tehničkog pregleda imenuje ministar industrije energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar) od predstavnika Ministarstva i stručnih lica iz privrednih društava ili ustanova iz oblasti rudarstva koja ispunjavaju uslove iz člana 50. ovog zakona. U radu stručne komisije učestvuju i predstavnici organa koji je izdao urbanističku saglasnost i okolinsku dozvolu kao i predstavnik rudarske inspekcije. (4) Prije izdavanja dozvole iz stava (2) ovog člana, obavlja se tehnički pregled kojim se utvrđuje da li je rudarski objekat i postrojenje izgrađen prema odobrenom projektu, da li je usklađen sa propisima, mjerama i normativima zaštite na radu i obaveznim standardima, da li je tehnički ispravan i da li ugrožava okoliš, život i zdravlje zaposlenika i građana. (5) Tehnički pregled se obavlja na zahtjev privrednog društva. (6) Uz zahtjev za tehnički pregled privredno društvo prilaže: 1. rješenje o ispunjavanju uslova za obavljanje registrovane djelatnosti; 2. spisak objekata i opreme; 3. spisak projekata prema kojima su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji uz navođenje broja dozvole pod kojim su odobreni; 4. spisak kadrova; 5. spisak isprava i šifre o izvršenim periodičnim pregledima oruđa za rad i uređaja, odnosno radnih i pomoćnih prostorija koji podliježu obaveznim periodičnim pregledima i 6. vodnu dozvolu. (7) Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadrži: 1. naziv privrednog društva kojem se izdaje dozvola; 2. naziv mjesta izgrađenog objekta i postrojenja; 3. nazive objekata i postrojenja sa tehničkim karakteristikama; 4. obaveze privrednog društva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta mora unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i čuvati svo vrijeme dok objekat traje i 5. konstataciju da su objekat i postrojenje izgrađeni u skladu sa odobrenim rudarskim projektom, da je privredno društvo uvažilo uslove date u dozvoli za izvođenje radova i da je privredno društvo uvažilo uslove navedene u urbanističkoj saglasnosti. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. (9) Rudarski objekti i postrojenja izgrađeni na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najduže do šest mjeseci poslije izvršenog tehničkog pregleda od stručne komisije koju je formiralo privredno društvo, sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rješenjima datim u rudarskom projektu. O puštanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija privredno društvo pismeno obavještava Ministarstvo. (10) Način imenovanja komisije iz stava (3) ovog člana, obavljanje tehničkog pregleda, sadržaj zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu te naknada za rad članova komisije, uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar. III. MJERE ZAŠTITE NA RADU Član 35. (Obaveze u provođenju mjera) (1) Direktor privrednog društva odgovoran je za organizovanje službe zaštite na radu. (2) Direktor privrednog društva dužan je povremeno, a najmanje dva puta godišnje razmatrati stanje zaštite na radu i rad službe zaštite na radu. (3) Korištenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za upotrebu rudarskim projektom, nije dopušteno. (4) Štrajk u objektima gdje se odvija tehnološki proces nije dopušten iz sigurnosnih razloga. Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1419 Član 36. (Poduzimanje mjera za zaštitu života građana i osiguranje imovine) Pri izvođenju rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je poduzeti mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja građana kao i osiguranje imovine prema važećim propisima. IV. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA Član 37. (Privremena obustava) (1) Privremenu obustavu rudarskih radova, koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog rudarskih ili privrednih razloga, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužno je prijaviti Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova. (2) Pojavu opasnosti po život i zdravlje zaposlenika privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužno je odmah prijaviti Ministarstvu i rudarskoj inspekciji. (3) Privremenu obustavu radova, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužno je prijaviti Ministarstvu i rudarskoj inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog početka radova. (4) Ako je obustava iz stava (3) ovog člana očekivana i traje duže od 30 dana, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je: 1. izvršiti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte; 2. sačiniti zapisnik sa obrazloženjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i 3. pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprečavanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog otpočinjanja radova. (5) Za vrijeme privremene obustave izvođenja radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužno je osigurati redovno održavanje svih rudarskih prostorija i objekata, spriječiti nastajanje šteta i osigurati kretanje zaposlenih bez opasnosti po njihov život i zdravlje. (6) Prije puštanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i rudarski inspektor, izvršiti pregled i utvrditi da li su osigurani uslovi za nastavak radova. (7) Privremeni prekid izvođenja rudarskih radova ne može trajati duže od jedne godine. Član 38. (Potpuna i trajna obustava rudarskih radova) (1) Potpunu ili trajnu obustavu izvođenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina privredno društvo dužno je prijaviti Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u roku od 15 dana prije početka obustave radova. (2) U slučaju iz prethodnog stava, Ministarstvo će imenovati komisiju koja će provjeriti razloge obustave radova. Privredno društvo je dužno komisiji predočiti dokumentaciju na osnovu koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvođenja radova, kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kojem prestaje eksploatacija. (3) U sastav komisije iz stava (2) ovog člana, pored predstavnika Ministarstva, imenuju se i predstavnici Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona. (4) Poslije izvršenog pregleda, komisija sačinjava zapisnik sa prijedlozima daljnjih mjera kojeg dostavlja Ministarstvu. Zapisnik predstavlja stručnu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz člana 29. ovog zakona. Član 39. (Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoliš) (1) Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz člana 24. tačka 2. ovog zakona, privredno društvo je dužno izvršiti konačnu sanaciju zemljišta i rekultivaciju okoliša i otkloniti posljedice nastale pri izvođenju rudarskih radova, a na osnovu projekta sanacije i rekultivacije. (2) Privredno društvo dužno je, prema projektu izvođenja rudarskih radova, u kontinuitetu vršiti sanaciju zemljišta i tehničku rekultivaciju devastiranih površina nastalih usljed rudarskih radova, a nakon završetka rudarskih radova površina koja je zahvaćena rudarskim radovima mora se konačno sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom i dozvolom za obustavu eksploatacije. (3) Prije obavljanja konačne sanacije, privredno društvo je dužno provesti mjere osiguranja kako bi se isključile opasnosti po život i zdravlje ljudi i imovine i mogući uzročnici zagađenja okoliša, odnosno štete na objektima i okolišu. (4) O izvršenim radnjama iz stavova (1), (2) i (3) ovog člana, privredno društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo, rudarsku inspekciju i Kantonalnu inspekciju za zaštitu okolice. (5) Ministarstvo će na osnovu obavještenja iz stava (4) ovog člana, putem stručne komisije izvršiti tehnički pregled kojim će se utvrditi da li je sanacija i rekultivacija okoliša izvedena u saglasnosti sa rudarskim projektom i da li su provedene mjere iz stava (3) ovog člana dovoljne, o čemu će izdati potvrdu privrednom društvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne naredit će se privrednom društvu da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke. (6) Ako privredno društvo ne postupi po nalogu iz stava (5) ovog člana, Ministarstvo će provesti potrebne mjere sigurnosti na trošak privrednog društva. (7) U stručnu komisiju iz stava (5) ovog člana, pored predstavnika Ministarstva imenuju se i predstavnici Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona i Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. Član 40. (Prestanak prava i obaveza) (1) Prava i obaveze iz dozvola iz člana 24. ovog zakona prestaju donošenjem odluke o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Brisanje privrednog društva iz katastra eksploatacionih polja utvrđuje se na osnovu odluke iz stava (1) ovog člana. (3) Rudarski planovi, mjeračke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova, nakon donošenja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponovati u Arhiv Kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u nadležni arhiv privredno društvo mora dostaviti Ministarstvu. Član 41. (Otklanjanje posljedica rudarskih radova) Privredno društvo dužno je da snosi sve troškove za otklanjanje šteta nastalih kao posljedica rudarskih radova. Član 42. (Katastar eksploatacionih polja) (1) Ministarstvo je dužno voditi katastar odobrenih eksploatacionih polja. (2) Ministarstvo je dužno, pored katastra iz stava (1) ovog člana, voditi zbirku isprava te popis privrednih društava kojima su izdate dozvole. (3) Ministar će donijeti propise o katastru odobrenih eksploatacionih polja te o načinu vođenja zbirke isprava i popisa privrednih društava kojima su izdate dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina. Broj 14 - Strana 1420 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. V. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTOVANJE Član 43. (Tehnička dokumentacija) (1) Tehnička dokumentacija u smislu ovog zakona je: 1. rudarski projekti; 2. idejna rješenja rudarskih projekata; 3. rudarski planovi i karte; 4. dugoročni i godišnji programi eksploatacije mineralnih sirovina; 5. dokumentacija o rezervama i pojavama mineralnih sirovina; 6. dokumentacija o uticaju rudarskih radova na okoliš; 7. dokumentacija postrojenja, opreme i uređaja. (2) Kod izvođenja rudarskih radova koji nisu u neposrednoj vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, dozvoljena je upotreba i tehničke dokumentacije koju propisuje poseban zakon iz oblasti građenja. (3) Tehnička dokumentacija iz stava (1) ovog člana mora biti usklađena sa odredbama ovog zakona, propisima o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanističkoj saglasnosti, vodnoj saglasnosti, sa drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina kao i propisima o zaštiti okoliša i zaštiti od požara. (4) Tehnička dokumentacija iz stava (1) ovog člana treba biti usklađena sa savremenim dostignućima i metodama rudarske, geološke, geomehaničke i drugih tehničkih nauka. Član 44. (Vrste rudarskih projekata) Za izvođenje rudarskih radova, izgradnju rudarskih objekata i postrojenja izrađuju se projekti, i to: 1. glavni rudarski projekt; 2. dopunski rudarski projekt i 3. pojednostavljeni rudarski projekt. Član 45. (Glavni rudarski projekt) (1) Glavni rudarski projekt izrađuje se za nove jame, površinske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, te za izgradnju i korištenje podzemnih prostora koji nisu u vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina. (2) Projekt iz stava (1) ovog člana izrađuje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina A, B i C 1 kategorije, sadržanih na prostoru koji je obuhvaćen projektom. (3) Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60%, od čega rezerve kategorije A ne mogu biti manje od 10%. (4) Od ukupno utvrđenih bilansnih rezervi C 1 kategorije kao podloga za projektovanje može se uzeti najviše 50%, pod uslovom da se kontinuirano naslanja na rezerve B kategorije ili kada njihov prostorni položaj omogućava otkopavanje istim zahvatom otvaranja. Član 46. (Dopunski rudarski projekt) Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojećim rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i rudnih tijela te izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata direktno vezanih uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladišta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rješenja u okviru rudničke sigurnosti i kolektivne zaštite, djelimičnu ili potpunu eksploataciju zaštitnih stubova i tehničku rekultivaciju. Član 47. (Pojednostavljeni rudarski projekt) Pojednostavljeni rudarski projekt izrađuje se za radove manjeg obima, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja i uređaje iz članova 5. i 6. ovog zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog, odnosno dopunskog rudarskog projekta koji nema uticaja na osnovna projektna rješenja. Član 48. (Ponovna eksploatacija) U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i površinskim kopovima u kojima je potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina može se ponovno pristupiti eksploataciji samo na osnovu novog glavnog rudarskog projekta kojeg je odobrilo Ministarstvo. Član 49. (Izrada rudarskih projekata) (1) Izradu rudarskih projekata može vršiti privredno društvo registrovano za obavljanje tih poslova koje pored općih ispunjava i uslov da u radnom odnosu ima najmanje tri zaposlenika od čega najmanje jednog zaposlenika one struke za koji se radi projekt (geološka, rudarska, elektrotehnička, geodetska, rudarsko-mjeračka, mašinska i građevinska). (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na površini, i to: garderobe sa kupatilom, stanice za spašavanje, dispečerski centri, regulacija vodotoka, sistem veza za specifične radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata, mogu uraditi privredna društva koja ispunjavaju uslove za projektovanje, odnosno izradu investiciono-tehničke dokumentacije prema propisima iz oblasti građenja. Član 50. (Osposobljenost lica za izradu rudarskog projekta) (1) U privrednom društvu iz člana 49. stav (1) ovog zakona rudarski projekt može izrađivati projektant - diplomirani inžinjer odnosne struke, koji ima položen stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine u privrednom društvu na poslovima one vrste za koje se izrađuje projekt (rudarski, geološki, geodetski, rudarsko-mjerački, elektrotehnički, mašinski, građevinski i dr.). (2) Kada u izradi rudarskog projekta učestvuje više projektanata mora se odrediti glavni projektant. (3) Projektantski nadzor nad izvođenjem rudarskih radova može vršiti lice koje ispunjava uslove određene za projektanta. (4) Ovlašteno lice privrednog društva mora uz rudarski projekt priložiti dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uslove iz stava (1) ovog člana. (5) Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta pisanom izjavom potvrđuju da je projekt sačinjen u skladu sa članom 43. ovog zakona. (6) Privredno društvo u kojem je izrađen projekt ili dio rudarskog projekta dužno je pisanu izjavu iz stava (5) ovog člana priložiti uz izrađeni rudarski projekt, odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt. (7) Za sva rješenja i kvalitet projekta odgovorno je privredno društvo u kojem je projekt izrađen, projektant i glavni projektant. Član 51. (Revizija rudarskog projekta) (1) Rudarski projekti iz člana 44. ovog zakona podliježu reviziji koja ima za cilj da se utvrdi da je projekt izrađen u skladu sa članom 43. i članom 50. stavovi (5) i (6) ovog zakona. (2) Reviziju rudarskog projekta vrši privredno društvo koje ispunjava uslove iz člana 49. stav (1) ovog zakona i koje ima saglasnost Ministarstva. (3) Revizija rudarskog projekta vrši se putem revidenta koji ima stručnu spremu i radno iskustvo iz člana 50. stav (1) ovog zakona i zaključen ugovor o radu sa privrednim društvom registrovanim za obavljanje revizije rudarskih projekata. Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1421 (4) Reviziju rudarskog projekta ne može vršiti zaposlenik organa uprave, lice koje je učestvovalo u izradi projekta i privredno društvo, odnosno zaposlenik u privrednom društvu u kojem je izrađen projekt. (5) Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno društvo u kojem je izvršena revizija i revidenti koju su izvršili reviziju. Član 52. (Zadatak revidenta) (1) Revident rudarskog projekta sačinjava izvještaj o izvršenoj reviziji kojim utvrđuje da li je rudarski projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 43. ovog zakona. (2) Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat će na njih i zatražiti da se nedostaci otklone. (3) U izvještaju o izvršenoj reviziji rudarskog projekta jamske otkopne metode revident je dužan dati svoje mišljenje o mogućnosti primjene projektovane otkopne metode u predviđenom otkopnom polju i predložiti koja, odnosno kakva ispitivanja i praćenja rudarsko preduzeće je dužno izvršiti u cilju dobijanja elemenata i podataka potrebnih za utvrđivanje uslova pod kojima će se projektovana metoda moći primjenjivati. Član 53. (Reviziona klauzula) (1) Privredno društvo u kojem je izvršena revizija rudarskog projekta dužno je na rudarskom projektu potvrditi da je izvršena revizija projekta (reviziona klauzula). (2) Klauzulom iz stava (1) ovog člana potvrđuje se da je revidirani projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 43. stavovi (3) i (4) ovog zakona. (3) Revizionu klauzulu potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija. (4) Uz revidirani projekt privredno društvo iz stava (1) ovog člana prilaže izvod o upisu u sudski registar i odobrenje nadležnog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uslove iz člana 50. stav (1) ovog zakona kao i izvještaj revidenata o izvršenoj reviziji. (5) Revizija složenih projekata može se vršiti komisijski, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvršene revizije. (6) Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava (5) ovog člana, potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija, a potpisuju je predsjednik revizione komisije i svi revidenti. Član 54. (Izmjene u projektu za izvođenje radova) (1) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu općih tehničkih rješenja, radi se novi glavni rudarski projekt. (2) Glavni rudarski projekt iz stava (1) ovog člana odobrava se na način utvrđen u članu 30. ovog zakona. (3) Manjim izmjenama u projektu za izvođenje radova smatraju se izmjene projekta tehničke i tehnološke prirode koje ne pogoršavaju uslove zaštite na radu. (4) Izvođenje radova počinje poslije dobijene pisane saglasnosti projektanta, uz saglasnost službe zaštite na radu. U svim saglasnostima utvrđuje se da se nisu pogoršali uslovi zaštite na radu određeni u rudarskom projektu. (5) Nužna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvođenja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rješenja mogu se vršiti samo uz prethodnu saglasnost tehničkog rukovodioca izvođača rudarskih radova, službe zaštite na radu i projektanta. VI. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA Član 55. (Planovi i karte) U cilju pravilnog i sigurnog izvođenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sprečavanja materijalnih šteta, privredno društvo je na osnovu mjerenja dužno izrađivati planove, odnosno karte iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova, njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na površini. Član 56. (Obavezni planovi i karte) (1) Privredno društvo mora imati: 1. situacioni nacrt eksploatacionog polja; 2. geološku kartu eksploatacionog polja i njegovog okoliša, kao i karakteristične geološke profile; 3. planove pojedinih jama, odnosno površinskih kopova; 4. otkopne i etažne planove svih jamskih i površinskih rudarskih radova pojedinih revira; 5. planove energetske mreže (električna mreža, komprimirani zrak i dr.), vodovodne mreže kao i jamskih postrojenja sa glavnim tehničkim podacima; 6. plan sistema veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja; 7. planove provjetravanja jama; 8. planove tektonike i 9. plan odbrane i spašavanja od skupnih opasnosti i udesa. (2) Za rudnike sa velikim pritokom vode i složenom tektonikom, ministar može propisati i vođenje hidrogeoloških planova i karte tektonike. (3) Planovi iz stava (1) tač. 3., 4., 5., 6. i 7. ovog člana moraju se dopunjavati svakog mjeseca prema napredovanju rudarskih radova. (4) Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napuštenih dijelova jame ili prema geološkim rasjedima, dopunjavanje planova vrši se po potrebi u kraćim rokovima. (5) Dopunjavanje planova vrši se u kraćim rokovima i kada se podzemni radovi kreću u području jamskih požara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili zaštićenih područja. (6) Izuzetno, planovi iz stava (1) tačka 3. ovog člana koji se odnose na površinske kopove, mogu se dopunjavati svakih šest mjeseci uz saglasnost Ministarstva. (7) Kopije planova iz stava (1) ovog člana, privredno društvo je dužno dostaviti na zahtjev Ministarstva. (8) Ako privredno društvo ne izvrši izmjene i dopune rudarskih planova svakih šest mjeseci, ministar će odrediti izvođača koji će izmjene i dopune izvršiti na trošak privrednog društva. Član 57. (Mjeračke knjige i rudarski planovi) (1) O svim izvršenim mjerenjima, privredno društvo dužno je voditi mjeračke knjige koje se ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga. (2) Rudarska mjerenja vrše i planove izrađuju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove poslove imaju stručnu kvalifikaciju (rudarski mjerači i geodeti). (3) Kada se rade novi rudarski planovi, u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova. Član 58. (Plan eksploatacije mineralnih sirovina) Privredno društvo dužno je izraditi dugoročni program i godišnji plan eksploatacije mineralnih sirovina i dostaviti ga Ministarstvu na njihov zahtjev. VII. NADZOR Član 59. (Nadzor nad provođenjem zakona i inspekcijski nadzor) Broj 14 - Strana 1422 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. (1) Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa, tehničkih propisa, propisa o zaštiti od požara pri izvođenju rudarskih radova, propisa o tehničkim normativima, o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenika kao i drugih propisa vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona putem Kantonalne rudarske inspekcije (u daljem tekstu: inspekcija), izuzev odredbe člana 70. stav (1) ovog zakona, u odnosu na koju nadzor vrši Kantonalna inspekcija zaštite okolice i Kantonalna urbanističko-građevinska inspekcija, svaka u okviru svoje nadležnosti. (3) Poslove Kantonalnog rudarskog inspektora (u daljem tekstu: inspektor), može obavljati lice koje ima visoku stručnu spremu rudarskog, mašinskog ili elektrotehničkog smjera, najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u privrednim društvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, položen stručni ispit za tehničko rukovođenje u rudarstvu i koje ispunjava uslove iz člana 33. stavovi (1) i (2) Zakona o inspekcijama Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 8/08 i 13/11). Član 60. (Nadležnost inspekcije) (1) Inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: 1. eksploataciju mineralnih sirovina; 2. tehničke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti; 3. zaštitu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina; 4. zaštitu od požara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina; 5. izgradnju i održavanje rudarskih objekata, postrojenja i uređaja izuzev objekata i postrojenja iz člana 6. stav (1) tačka 4. ovog zakona, nad kojima nadzor vrši Kantonalna elektro-energetska inspekcija; 6. transport, uskladištenje i rukovanje eksplozivnim materijalom; 7. izvođače radova; 8. tehničko rukovođenje i nadzor i 9. rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovno dopunjavanje rudarskih planova -karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radova i ažurno vođenje mjeračkih knjiga. (2) Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnološkim procesom izvođenja rudarskih radova i elektropostrojenja, kao i uređaja i instalacija pri izvođenju rudarskih radova. Član 61. (Ovlaštenja inspektora) (1) Pri vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlaštenja: 1. u svako doba ući u sve poslovne i pogonske prostorije; 2. pregledati rudarske objekte, postrojenja, uređaje i instalacije; 3. pregledati tehničku i drugu dokumentaciju; 4. utvrditi identitet lica koja izvode rudarske radove; 5. privremeno izuzeti tehničku dokumentaciju ili je fotokopirati; 6. fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove; 7. uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; 8. tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih lica i 9. privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova. (2) Inspektor, pored ovlaštenja iz stava (1) ovog člana, ima i sva ovlaštenja iz člana 77. Zakona o inspekcijama Tuzlanskog kantona. (3) Inspektor može u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja. (4) O izuzimanju dokumentacije iz stava (3) ovog člana inspektor izdaje privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (5) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora inspektoru onemogući obavljanje pregleda ili pruži fizički otpor ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. Član 62. (Dužnosti inspektora) (1) Ukoliko se u rudarskom objektu desio smrtni slučaj ili grupna nesreća, inspektor je dužan odmah na licu mjesta otpočeti sa istragom okolnosti pod kojima je došlo do smrtnih slučajeva ili grupnih nesreća, odrediti mjere i sačiniti pisano mišljenje o uzrocima nesreće. (2) Inspektor je obavezan najmanje jednom u šest mjeseci izvršiti nadzor nad izvođenjem rudarskih radova u objektima koje ugrožavaju opasni gasovi, prodori vode, mulja i blata, silikatna prašina, živina para, kao i prostor sa opasnim radioaktivnim zračenjem i u slučajevima povećanog rizika od nastanka opasnosti. (3) Nadziranje rudarskih radova koji nisu obuhvaćeni u stavu (2) ovog člana inspektor je obavezan vršiti najmanje jednom godišnje. Član 63. (Zapisnik o inspekcijskom pregledu) Inspektor u provođenju inspekcijskog nadzora sastavlja zapisnik na licu mjesta, te donosi rješenje u skladu sa zakonom. Član 64. (Upravne mjere) Kad inspektor utvrdi da privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu utvrđene, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu naložiti odgovarajuće upravne mjere, i to: 1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 2. narediti privremenu zabranu izvođenja radova; 3. narediti zabranu izvođenja radova; 4. narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje su privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezni poduzeti; 5. prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kada je privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova sam ne izvrši; 6. odrediti i druge mjere i obaviti radnje određene ovim zakonom i posebnim propisima; 7. izreći zabranu rada u pogonu ili na određenim poslovima, ako utvrdi nedostatke iz člana 60. ovog zakona; 8. ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zaštite na radu ili mjere za zaštitu života i zdravlja građana usljed kojih može nastati neposredna opasnost po život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, inspektor će zabraniti rad u pogonu ili na određenim poslovima dok se postojeći nedostaci ne otklone; 9. zabraniti ili privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova. Član 65. (Privremena zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor može rješenjem privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: 1. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije osigurao potpunu ispravnost sredstava za rad, radni prostor i radni proces kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom prema odredbama ovog zakona; Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1423 2. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovog zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i druge propise i opće akte koji se odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom; 3. pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen prijeti opasnost od povreda, ugrožavanja zdravlja zaposlenika privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i ako se zaposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputstava za rad; 4. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio u skladu sa usmeno izrečenim naređenjem inspektora; 5. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova onemogućava obavljanje inspekcijskog pregleda; 6. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio po rješenju za otklanjanje nedostataka. Član 66. (Zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor će rješenjem zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: 1. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje radova ili se rudarski radovi ne izvode prema odobrenoj projektnoj i tehničkoj dokumentaciji, ili se rudarski radovi izvode suprotno tehničkim propisima, propisima iz oblasti zaštite na radu i zdravlja radnika i drugim propisima koji se odnose na rudarske radove i općim aktima izvođača rudarskih radova, što može ugroziti život i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraćaja i susjednih objekata i uzrokovati nastanak veće materijalne štete; 2. su kod privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova zaposlena lica koja ne ispunjavaju uslove o stručnoj osposobljenosti prema odredbama ovog zakona; 3. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice, i pored usmenog naređenja inspektora, ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na rudarske radove, te općih akata izvođača rudarskih radova prema ovom zakonu; 4. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova koristi objekte, postrojenja, uređaje i instalacije bez upotrebne dozvole, što neposredno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, život i zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja, susjedne objekte i okoliš i predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje zaposlenika i 5. privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova pri izvođenju radova zahvata i područje van prostora određenog dozvolom za eksploataciju prema ovom zakonu. Član 67. (Zabrana obavljanja djelatnosti) Inspektor će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi: 1. da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava zakonom propisane uslove; 2. da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi i 3. ako izradu i reviziju tehničke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uslove prema ovom zakonu. Član 68. (Usmeno određivanje upravne mjere) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora, inspektor će privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši: 1. kad je to obavezan prema ovom zakonu i 2. kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete. (2) Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Član 69. (Žalba na rješenje) (1) Žalba na rješenje o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor. (2) Žalba na rješenje o naloženim upravnim mjerama iz čana 64. ovog zakona, može se izjaviti Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Po izjavljenoj žalbi iz stava (2) ovog člana, ministar će donijeti rješenje u roku od 15 dana od dana prijema žalbe. VIII. ZAŠTITA I UREĐENJE PROSTORA Član 70. (Ugrožavanje okoliša) (1) Izvođenje rudarskih radova privredno društvo je dužno osigurati u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanističkom saglasnošću na način da ti radovi ne prelaze dozvoljena oštećenja okoliša. (2) Privrednom društvu se neće odobriti eksploatacija na novom eksploatacionom polju ako ne izvrši tehničku rekultivaciju na ranije odobrenom eksploatacionom polju. (3) Ukoliko privredno društvo nakon završenih rudarskih radova ne izvrši tehničku rekultivaciju na eksploatacionom polju, dužan je predati zemljište općini na upravljanje. Troškove tehničke i biološke rekultivacije snosi privredno društvo. Član 71. (Saglasnost za građenje u eksploatacionom polju) (1) Za novu gradnju u granicama ekspoloatacionog polja, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti mišljenje rudarskog preduzeća. (2) Saglasnost iz stava (1) ovog člana može se izdati i kada prema mišljenju privrednog društva koje vrši eksploataciju, postoji opasnost od oštećenja, ali samo ako ne postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu štete koja bi mogla nastati kao posljedica izvođenja rudarskih radova. Član 72. (Građenje u prostoru za eksploataciju) (1) Ako javni interes zahtijeva, na površini eksploataconog polja mogu se graditi objekti infrastrukture (javni putevi, željezničke pruge, kanali i druge saobraćajnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi), ako se osiguraju zaštitni stubovi kojima će se spriječiti ugrožavanje života ljudi i izgrađenih objekata. (2) Prije izrade projektne dokumentacije za objekte iz stava (1) ovog člana, investitor mora sa privrednim društvom usaglasiti pravac i položaj tih objekata u eksploatacionom polju. (3) U skladu sa važećim propisima, privredno društvo ima pravo na naknadu stvarne štete nastale izgradnjom objekata iz stava (1) ovog člana. IX. KAZNENE ODREDBE Član 73. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice: Broj 14 - Strana 1424 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. • ako vrši eksploataciju mineralnih sirovina bez odobrenja za eksploataciju i bez dozvole nadležnog organa (član 7. stav (1)); • ako vrši eksploataciju mineralnih sirovina van odobrenog eksploatacionog polja (član 8. stav (1)); • ako ne organizuje službu spašavanja, vatrogasnu službu i službu prve pomoći ili ne zaključi ugovor sa odgovarajućim službama (član 12.); • ako odmah ne obavijesti Ministarstvo, rudarskog inspektora i Ministarstvo unutrašnjih poslova o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesreći (član 13. stav (3)); • ako ne organizuje službu zaštite na radu, ne provode mjere zaštite na radu i mjere za sigurnost građana i imovine (član 14. stav (2), i član 36. stav (1)); • ako na poslove vršenja nadzora i tehničkog rukovođenja rudarskim radovima rasporedi lica koja ne ispunjavaju propisane uslove (čl. 15. do 21.); • ako ne osigura izvođenje rudarskih radova prema odobrenoj tehničkoj dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor svih rudarskih radova, postrojenja i uređaja (član 22.); • ako ne vodi knjigu rudarskog nadzora (član 23.); • ako u određenom roku rudarskoj inspekciji ne prijavi početak izvođenja rudarskih radova i lica koja će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja ili ako ne prijavi prestanak rudarskih radova (član 33.); • ako stavi u redovnu upotrebu objekte, postrojenja i uređaje prije dobijanja dozvole za upotrebu (član 34. stav (1)); • ako Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u propisanim rokovima ne prijavi svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili slučaj pojave opasnosti po život i zdravlje radnika ili ponovni početak rudarskih radova (član 37. st. (1), (2) i (3)); • ako Ministarstvu i rudarskoj inspekciji u propisanom roku ne prijavi svaku potpunu ili trajnu obustavu izvođenja rudarskih radova (član 38. stav (1)); • ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvrđenom u projektu ne izvrši konačnu sanaciju zemljišta i rekultivaciju okoliša nastalih uticajem rudarskih radova, ne otkloni posljedice nastale rudarskim radovima, ne preduzme potrebne mjere osiguranja za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine, ako o tome ne obavijesti Ministarstvo i nadležne inspekcije i ako sanaciju i rekultivaciju ne izvrši u skladu sa projektom i dozvolom za obustavu eksploatacije, (član 39. st. (1), (2), (3) i (4)); • ako ne posjeduje propisanu tehničku dokumentaciju (član 43.); • ako na osnovu mjerenja ne izradi planove i karte iz člana 56. stav (1) ovog zakona, ako ih redovno ne dopunjava, ako ne vodi mjeračke knjige, ako ne izradi dugoročni program i godišnji plan eksploatacije i ako te programe i planove ne dostavi Ministarstvu (čl. 55., 56., 57. i 58.); • ako se izvođenje rudarskih radova ne obavlja u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanističkom saglasnošću (član 70. stav (1)). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana, bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 1. ovog člana, kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Za prekršaje iz stava (1) tač. 1. i 2. ovog člana uz novčanu kaznu izreći će se: • zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kada postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja, bez obzira na to da li su u vlasništvu počinitelja i • mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (5) Imovinskom koristi iz stava (3) tačka 2. ovog člana, smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom. Član 74. (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice: • ako su rješenja u projektu nekvalitetna i ako je projekt nekvalitetno izrađen (član 50. stav (7)); • ako uz izrađeni rudarski projekt ili dio rudarskog projekta ne postoji pisana izjava kojom projektant i glavni projektant potvrđuju da su u projektu primijenjeni uslovi iz člana 43. ovog zakona (član 50. stav (5)); • ako je revizija projekta nekvalitetno izvršena (član 51. stav (5)); • ako izvršenom revizijom projekta nije provjerena primjena člana 43. i člana 50. stavovi (5), (6) i (7) ovog zakona (član 51. stav (1)). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana, bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 800,00 KM do 2.400,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) tačke 3. i 4. ovog člana, bit će kažnjen revident novčanom kaznom od 700,00 KM do 2.100,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava (1) tačke 1. i 2. ovog člana, bit će kažnjen projektant i glavni projektant novčanom kaznom od 600,00 KM
Zakon o geološkim istraživanjima TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/11 11.11.2011 geološka istraživanja GODINA 18 • TUZLA, PETAK, 11. NOVEMBAR 2011. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 14 489 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 26.10.2011. godine, d o n o s i ZAKON O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA TUZLANSKOG KANTONA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuju se: geološka istraživanja iz nadležnosti Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), faze izvođenja geoloških istraživanja, istraživanja od interesa za Kanton, djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja, istražni prostor, izrada i revizija geološke dokumentacije, postupak odobravanja geoloških istraživanja, izvođenje geoloških istraživanja, izvještaji o geološkim istraživanjima, postupak odobravanja rezervi mineralne sirovine, postupak nakon završetka istraživanja, ukidanje odobrenja za geološka istraživanja, inspekcijski nadzor, upravni nadzor i kaznene odredbe. Član 2. (Značenje izraza) (1) Pojmovi i definicije upotrijebljeni u ovom zakonu imaju isto značenje kao što imaju pojmovi i definicije upotrijebljeni u Zakonu o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 9/10 i 14/10). (2) Za sva pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni zakon o geološkim istraživanjima). Član 3. (Mineralne sirovine) (1) Mineralnim sirovinama u smislu ovog zakona smatraju se: a) nemetalične mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, silicijske sirovine, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova; b) sve sekundarne mineralne sirovine koje se pojavljuju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i c) sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. (2) Upravljanje mineralnim sirovinama iz stava (1) ovog člana vrši Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). II. GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 4. (Geološka istraživanja) Pod geološkim istraživanjima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se: geološka istraživanja s ciljem pronalaženja i utvrđivanja ležišta mineralnih sirovina iz člana 3. ovog zakona, geološko-ekonomski efekti iskorištenja tih mineralnih sirovina, utvrđivanja geoloških uslova za prostorno planiranje i projektovanje građevinskih i rudarskih objekata, zaštita terena od erozije, poplava i drugih prirodnih nepogoda, geološka istraživanja i ispitivanja u cilju zaštite okoliša na prostoru Kantona i istraživanja od interesa za Kanton. Član 5. (Faze geoloških istraživanja) Osnovne faze geoloških istraživanja u smislu ovog zakona su: a) regionalna geološka istraživanja; b) detaljna geološka istraživanja i c) eksploataciona geološka istraživanja. Član 6. (Regionalna geološka istraživanja) Regionalna geološka istraživanja se izvode u cilju provjere potencijalne mineralne sirovine do nivoa C1 kategorije sa bitnim pokazateljima za fazu detaljnih geoloških istraživanja i za proučavanje hidrogeoloških i inžinjersko-geoloških karakteristika na određenom širem prostoru. Član 7. (Detaljna geološka istraživanja) (1) Detaljna geološka istraživanja mineralnih sirovina vrše se na prostoru gdje je osnovnim i regionalnim geološkim istraživanjima utvrđeno prisustvo ili mogućnost postojanja potencijalne mineralne sirovine. Na osnovu ovih istraživanja utvrđuje se položaj, količina, kvalitet i mogućnost eksploatacije istražene mineralne sirovine. (2) Detaljna geološka istraživanja izvode se sa ciljem proučavanja i ispitivanja detaljnih geoloških, tektonskih, metalogenetskih, hidrogeoloških, geotermalnih, inžinjersko-geoloških, Broj 14 - Strana 1408 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. geofizičkih, seizmoloških, mehaničkih i drugih geoloških svojstava stijena i tla na užem prostoru i višem stepenu poznavanja geološke građe područja. (3) Detaljna geološka istraživanja tla i stijena obavezno se vrše prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju: 1) objekata bazne i hemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekata za proizvodnju celuloze i papira; 2) objekata za preradu kože i krzna, objekata u kojima se proizvode i skladište opasne materije i sličnih objekata i postrojenja koja mogu ugroziti životnu sredinu; 3) željezničkih pruga i pratećih objekata; 4) postrojenja na tečni i naftni gas; 5) autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva i pratećih objekata (potpornih konstrukcija, propusta i sl.); 6) tunela; 7) aerodroma i pratećih objekata; 8) hidroelektrana i termoelektrana i pratećih objekata; 9) visokih brana i akumulacija ispunjenih vodom, jalovinom ili pepelom; 10) dalekovoda napona 110 kV i više, trafostanica i rasklopnih postrojenja napona 35 kV i više; 11) magistralnih gasovoda i naftovoda; 12) međuregionalnih i regionalnih objekata vodosnabdijevanja; 13) objekata za prečišćavanje otpadnih voda za gradska naselja; 14) međuregionalnih i regionalnih kanalizacionih sistema; 15) tranzitnih i glavnih telefonsko-telegrafskih centrala i njima pripadajućih postrojenja i veza između tih centrala; 16) objekata od posebnog interesa za odbranu zemlje; 17) objekata radiodifuznih stanica i radiorelejnih sistema; 18) objekata u kojima se sakuplja veći broj lica (pozorišne, bioskopske, sportske, izložbene i slične dvorane), fakulteta, instituta, škola, predškolskih ustanova, bolnica, stadiona, hotela, poslovnih i stambenih objekata površine više od 1.000 m2 i objekata koji imaju četiri i više nadzemnih etaža, autobuskih i željezničkih stanica; 19) vjerskih objekata; 20) silosa i vodotornjeva svih vrsta; 21) hala svih tipova (industrijske, privredne, sportske i dr.); 22) drumskih, željezničkih i pješačkih mostova; 23) sanitarnih deponija otpadaka i postrojenja za tretman čvrstog i opasnog otpada; 24) svih vrsta industrijskih objekata; 25) stanica i postrojenja za uskladištenje i pretakanje goriva motornih vozila; 26) svih vrsta stambenih i poslovnih objekata površine više od 1.000 m2 i objekata koji imaju četiri i više nadzemnih etaža, industrijskih i infrastrukturnih objekata u zonama IXo i više seizmičnosti po MCS skali (Mercalli-Cancani- Siebergova skala), kao i za sve vrste trajnih objekata na uslovno stabilnim terenima prema opće važećim inženjersko-geološkim kriterijima; 27) sistema za meliorizaciju. Član 8. (Eksploataciona geološka istraživanja) (1) Eksploataciona geološka istraživanja obuhvataju geološkorudarske istražne radove za potrebe racionalne eksploatacije mineralne sirovine, zaštitu i osiguranje radne sredine, zaposlenika, opreme i objekata u eksploatacionom prostoru. (2) Istražni radovi iz stava (1) ovog člana izvode se sa ciljem: a) praćenja sastava i provjere kvaliteta mineralne sirovine projektovane za eksploataciju; b) doistraživanja novih količina mineralne sirovine i prekategorizacije iz nižih u višu kategoriju u cilju obnavljanja rezervi A+B kategorije u ležištu; c) praćenja kontinuiteta rasprostiranja mineralne sirovine u geološkoj sredini, uz evidentiranje svih tektonskih struktura; d) snimanja i prikupljanja podataka o hidrogeološkim uslovima radi poduzimanja zaštitnih mjera od prodora podzemnih voda u jamske prostorije ili odvodnjavanja površinskih kopova i e) permanentnog snimanja i praćenja stanja geološke sredine sa napredovanjem rudarskih radova u jamskim i površinskim rudarskim objektima u cilju zaštite radne sredine i nesmetanog odvijanja eksploatacije u ležištu. (3) Privredno društvo – investitor koji vrši eksploataciju mineralne sirovine obavezan je izvoditi istraživanja iz stavova (1) i (2) ovog člana i na osnovu navedenih istražnih radova izrađivati geološke planove i detaljne geološke karte eksploatacionog polja. Član 9. (Geološka istraživanja od interesa za Kanton) (1) Geološka istraživanja od interesa za Kanton su: a) regionalna, detaljna i eksploataciona geološka istraživanja tla, stijena i mineralnih sirovina koja su odlukom Vlade Tuzlanskog Kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), utvrđena da su od interesa za Kanton; b) izrada geološke dokumentacije utvrđene odlukom Vlade Kantona; c) geološka istraživanja radi zaštite životne sredine na području Kantona. (2) Odluku o istraživanju iz stava (1) ovog člana donosi Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva. (3) Postupak dodjele odobrenja za istraživanje iz stava (2) ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 49/04, 19/05, 52/05, 94/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10). Način i uslovi dodjele odobrenja za geološka istraživanja iz stava (1) ovog člana propisat će se pravilnikom koji donosi ministar industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar). Član 10. (Djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja) Geološka istraživanja čine obavezne podloge u sljedećim djelatnostima: a) prostorno uređenje – izrada prostorno-planske dokumentacije i zaštita okoliša; b) utvrđivanje planskih osnova za upravljanje vodama (vodoprivredne osnove) za podzemne vode, c) upravljanje i razvoj poljoprivrednog zemljišta, zemljišta za uzgoj šuma i zaštita tla od erozije i sprečavanje poplava; d) utvrđivanje uslova gradnje nadzemnih i podzemnih građevina (energetskih, vodoprivrednih, saobraćajnih i infrastrukturnih) na prostoru za građenje i e) urbanizacija i utvrđivanje korištenja i zaštite prirodnih resursa i zaštite sredina vezanih uz zemljinu koru. III. ISTRAŽNI PROSTOR Član 11. (Istražni prostor) (1) Istražni prostor definisan u programu ili projektu geoloških istraživanja ograničen je koordinatama prelomnih tačaka na topografskoj osnovi u razmjeru do 1:25.000 i može biti prostor za istraživanje: a) čvrstih mineralnih sirovina; b) tla i stijena. (2) Geološka istraživanja mineralnih sirovina dopuštena su samo unutar granica odobrenog istražnog prostora. Član 12. (Prostor gdje nisu dozvoljena geološka istraživanja mineralne sirovine) Geološka istraživanja u cilju eksploatacije mineralne sirovine nisu dozvoljena na prostoru gdje se nalaze vodoprivredni objekti i Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1409 uređaji za vodosnabdijevanje, objekti i prostori značajni za odbranu, spomenici kulture, prirodne rijetkosti, groblja i prostori zaštićeni u skladu sa drugim zakonima. IV. IZRADA I REVIZIJA GEOLOŠKE DOKUMENTACIJE Član 13. (Tehnička dokumentacija za izvođenje geoloških istraživanja) Detaljna i eksploataciona geološka istraživanja izvode se na osnovu projekta za istraživanje i ispitivanje urađenog od privrednog društva ili javne ustanove registrovane za obavljanje poslova iz oblasti geologije. Član 14. (Dokumentacija za geološka istraživanja potrebna za građenje stambenih i drugih objekata) (1) Detaljna geološka istraživanja tla za građenje stambenih i drugih građevinskih objekata za čiju su izgradnju propisana obavezna geološka istraživanja tla, vrše se na osnovu projekta istraživanja čiji se rezultati prezentuju u elaboratu o izvedenim istražnim radovima. (2) Za individualne i samostojeće objekte i standardna geomehanička ispitivanja nije neophodna prethodna izrada projekta istraživanja. (3) Istraživanja iz stava (1) ovog člana vrše se na osnovu odobrenja Ministarstva. Član 15. (Stručna lica koja se mogu baviti izradom i revizijom geološke dokumentacije i rukovođenjem istražnim geološkim radovima) Izradom i revizijom projektne i tehničke dokumentacije za geološka istraživanja za mineralne sirovine iz člana 3. ovog zakona, izradom elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine, podzemnih voda, te rukovođenjem istražnim radovima, mogu se baviti stručna lica koja ispunjavaju uslove propisane Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima. Član 16. (Privredno društvo ili javna ustanova koja se može baviti izvođenjem geoloških istraživanja, izradom i revizijom projektne dokumentacije) Izvođenjem istražnih geoloških radova, izradom i revizijom projektne, tehničke i druge dokumentacije za geološka istraživanja definisana ovim zakonom, mogu obavljati privredna društva ili javne ustanove koji ispunjavaju uslove propisane Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima. Član 17. (Revizija geološke dokumentacije) (1) Programi i projekti geoloških istraživanja obavezno podliježu reviziji u pogledu kvaliteta, opravdanosti izvođenja istražnih radova, mjera i normativa zaštite na radu pri izvođenju geoloških istraživanja, uticaja i zaštite okoline, uticaja projektovanih istražnih radova na sigurnost podzemnih i površinskih objekata i ljudi, kao i u pogledu primjene savremenih metoda i dostignuća geološke nauke i usaglašenosti sa tehničkim propisima, normativima i standardima. (2) Reviziju izvještaja i elaborata o izvršenim geološkim istraživanjima iz člana 9. ovog zakona vrši stručna komisija koju imenuje ministar. U stručnu komisiju se imenuju lica geološke struke koja ispunjavaju uslove propisane Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima. Za članove stručne komisije imenuju se i lica geološke struke iz Ministarstva. (3) Stručnoj komisiji pripada naknada za rad. Imenovanje, rad i naknada za rad komisije iz stava (2) ovog člana propisuje se pravilnikom koji donosi ministar. V. POSTUPAK ODOBRAVANJA GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Član 18. (Uslovi za izvođenje geoloških istraživanja) (1) Zahtjev za odobrenje izvođenja geoloških istraživanja za mineralne sirovine iz člana 3. ovog zakona, podnosi se Ministarstvu. (2) Zahtjev za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja sadrži: a) naziv podnosioca zahtjeva; b) vrstu mineralne sirovine koja se istražuje; c) vrstu i obim istražnih radova; d) prostor za istraživanje (opis veličine prostora, površina, oblik, morfologija) i e) vrijeme početka i završetka istraživanja. (3) Uz zahtjev za odobrenje izvođenja geoloških istraživanja, prilaže se sljedeća dokumentacija: a) topografska osnova (list, sekcija 9. u cjelini formata, razmjeri do 1:25.000 za detaljna geološka istraživanja ili razmjeri do 1:100.000 za regionalna geološka istraživanja, sa nacrtanim granicama istražnog prostora, određenog koordinatama prelomnih tačaka); b) urbanistička saglasnost za istraživanje definisana programom ili projektom istraživanja; c) program regionalnih istraživanja ili projekt detaljnih geoloških istraživanja određene mineralne sirovine i detaljnih geoloških istraživanja u druge namjene; d) izvještaj o izvršenoj reviziji programa, odnosno projekt istraživanja; e) dokaz o registraciji privrednog društva – investitora sa šiframa djelatnosti koje se odnose na eksploataciju mineralne sirovine za koju se zahtjev podnosi; f) dokaze o upisu u registar društava i odobrenje nadležnog organa za bavljenje registrovanom djelatnošću za privredno društvo ili javnu ustanovu koja je izradila i revidirala projekt geoloških istraživanja; g) saglasnost za obavljanje istražnih radova od vlasnika zemljišta na kojem će se vršiti istraživanje. Član 19. (Vođenje postupka za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja) (1) U postupku izdavanja odobrenja za geološka istraživanja, Ministarstvo utvrđuje da li je program ili projekt geoloških istraživanja sačinjen u skladu sa ovim zakonom, Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima kao i sa propisima donesenim na osnovu Federalnog zakona o geološkim istraživanjima. (2) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja odlučuje Ministarstvo rješenjem. (3) Protiv rješenja Ministarstva nije dozvoljena žalba ali se može pokrenuti upravni spor. Član 20. (Odbijanje zahtjeva za geološka istraživanja) Ministarstvo će donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za odobrenje geoloških istraživanja u sljedećim slučajevima: a) ako privredno društvo – investitor ne ispunjava propisane uslove za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja; b) ako se u postupku izdavanja odobrenja utvrdi da bi se istražnim radovima ugrozila sigurnost i zdravlje ljudi i imovine ili ako bi se istražnim radovima ometalo obavljanje drugih djelatnosti; c) ako je drugom privrednom društvu – investitoru već izdato odobrenje na istom istražnom prostoru za istu vrstu mineralne sirovine; d) ako se izvršenom revizijom programa ili projekta zaključi da nije opravdano vršiti istraživanje. Broj 14 - Strana 1410 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. Član 21. (Sadržaj rješenja o odobrenju geoloških istraživanja) (1) Rješenje o odobrenju za geološka istraživanja sadrži: a) predmet istraživanja; b) naziv privrednog društva – investitora kome je odobreno istraživanje mineralne sirovine; c) naziv istražnog prostora definisan koordinatama prelomnih tačaka gdje će se izvršiti projektovani obim i vrsta istražnih radova; d) veličina istražnog prostora; e) najmanji obim i vrsta istražnih radova koji se moraju izvršiti; f) najveća količina mineralne sirovine koja se može izvaditi u cilju ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških osobina; g) uslovi i ograničenja kojih se mora pridržavati privredno društvo kojem je odobreno istraživanje pri izvođenju istražnih radova; h) rok do kojeg se mora početi sa istraživanjem; i) rok za podnošenje izvještaja o provedenom istraživanju; j) obaveza dovođenja zemljišta u prvobitno stanje nakon istraživanja. (2) Vremenski period izvođenja odobrenih geoloških istraživanja određuje se u skladu sa dinamikom predviđenom programom ili projektom geoloških istraživanja. (3) Važenje odobrenja za geološka istraživanja može se, na zahtjev privrednog društva – investitora, produžiti za još jedan period naznačen u odobrenju, ako se nisu promijenili uslovi u skladu sa kojima je izdato odobrenje za istraživanje i ukoliko je izvedeno više od 50% projektovanih istražnih radova. (4) Privredno društvo – investitor ne može vršiti geološka istraživanja bez rješenja o odobrenju geoloških istraživanja. Član 22. (Odobrenje za geološka istraživanja za proširenje eksploatacionog polja) Privredno društvo - investior koji je korisnik istražnog prostora, može podnijeti zahtjev za izvođenje geoloških istraživanja za mineralnu sirovinu na već odobrenom istražnom prostoru u cilju proširenja eksploatacionog polja i prevođenja rezervi iz jedne u drugu kategoriju. Član 23. (Odobrenje za istraživanje različitih mineralnih sirovina) Na isti istražni prostor može se izdati više odobrenja za istraživanje, ako se odnose na različite vrste istraživanja ili različite mineralne sirovine i ako se istražni radovi mogu nesmetano odvijati. VI. IZVOĐENJE GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Član 24. (Prijava početka izvođenja istražnih radova) Privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja ili investitor tih radova dužni su prijaviti početak istražnih radova Ministarstvu najkasnije 15 dana prije početka istraživanja. Član 25. (Izvođenje istražnih radova i izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine) Privredno društvo – investitor dužno je osigurati izvođenje istražnih radova i izradu elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine u skladu sa programom odnosno projektom istraživanja. Član 26. (Primjena propisa pri izvođenju geoloških istraživanja) Privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja mineralne sirovine dužna je izvoditi radove prema ovom zakonu, odobrenom programu, odnosno projektu geoloških istraživanja, tehničkim propisima, normativima i standardima koji važe za izvođenje tih radova, provoditi propisane mjere zaštite na radu, blagovremeno poduzimati mjere za zaštitu građana i imovine, poduzimati propisane mjere zaštite okoliša i istražne radove izvoditi prema urbanističkim, vodoprivrednim, građevinskim i okolišnim uslovima. Član 27. (Evidencije u toku izvođenja geoloških istraživanja) (1) Pri izvođenju istražnih radova može se vaditi mineralna sirovina u količinama koje zahtijevaju istražni radovi i tehnološka ispitivanja koja su određena u odobrenju za geološka istraživanja. (2) Privredno društvo – investitor u toku izvođenja istraživanja dužan je voditi evidenciju o izvađenim količinama mineralnih sirovina, o mjestu deponovanja i prodaji ili korištenju u druge namjene. (3) Privredno društvo ili javna ustanova dužna je utvrditi i voditi evidenciju o utvrđenim osnovnim obilježjima drugih mineralnih sirovina otkrivenih tokom istraživanja na odobrenom istražnom prostoru, kao i o posebnim karakteristikama istražnog prostora (klizišta, vode, gasovi, sadržaj korisnih mineralnih sirovina). Član 28. (Geološka istraživanja u odobrenom eksploatacionom polju) (1) Privredno društvo – investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine, dužan je putem geološke službe, u okviru svog eksploatacionog polja pratiti eksploataciju i na osnovu projekata istraživanja izvoditi detaljna i eksploataciona geološka istraživanja u cilju sveobuhvatnog izučavanja geoloških svojstava ležišta, prekategorizacije rezervi i praćenja kvaliteta mineralne sirovine. (2) Privredno društvo – investitor dužan je na osnovu plana geoloških istraživanja izraditi projekt geoloških istraživanja i elaborat o rezervama i kvalitetu mineralne sirovine u okviru eksploatacionog polja. (3) Obaveza privrednog društva – investitora koji vrši eksploataciju mineralne sirovine je da vodi knjigu evidencije rezervi mineralne sirovine i svake godine do 15. marta tekuće godine za prethodnu godinu Ministarstvu dostavlja izvještaj o stanju i kvalitetu mineralne sirovine. (4) Privredno društvo – investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine, ukoliko nema svoju geološku službu, poslove geološke djelatnosti povjerava privrednom društvu ili javnoj ustanovi koja ispunjava uslove za obavljanje tih poslova za period dok traje eksploatacija. (5) Za istraživanje odobrene mineralne sirovine u okviru eksploatacionog polja nije potrebno odobrenje Ministarstva. Eksploataciona geološka istraživanja u odobrenom eksploatacionom polju privredna društva izvode u skladu sa godišnjim planom istraživanja i na osnovu revidovanog projekta istraživanja koji odobrava rukovodilac privrednog društva. Član 29. (Geološka istraživanja neodobrene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacionom polju) Za istraživanje novootkrivene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacionom polju, čija eksploatacija nije odobrena, privredno društvo koje vrši eksploataciju dužno je pribaviti odobrenje Ministarstva u skladu sa ovim zakonom. Član 30. (Ustupanje rezultata izvedenih geoloških istraživanja ležišta mineralne sirovine) Privredno društvo – investitor koji je ulaganjem vlastitih sredstava obavio istraživanje jednog ili više ležišta mineralne Petak, 11. novembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 14 - Strana 1411 sirovine može rezultate istraživanja, uz naknadu utvrđenu ugovorom, ustupiti drugom privrednom društvu – investitoru, uz prethodno pribavljeno odobrenje Ministarstva. VII. IZVJEŠTAJI O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA Član 31. (Elaborat i izvještaj o provedenim geološkim istraživanjima) (1) Privredno društvo – investitor dužan je Ministarstvu u toku istraživanja, u rokovima utvrđenim u odobrenju, za istraživanje podnositi periodične izvještaje o izvršenim istražnim radovima, rezultatima istraživanja mineralne sirovine i drugim podacima o kojima vodi evidenciju prema članu 27. ovog zakona i o planiranim istraživanjima u druge namjene. (2) Privredno društvo – investitor dužan je Ministarstvu podnositi godišnji izvještaj o rezultatima istraživanja do 15. marta tekuće za proteklu godinu. (3) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istraživanja privredno društvo – investitor dužan je Ministarstvu podnijeti elaborat sa dokumentacijom o obimu izvedenih istražnih radova, eventualnim odstupanjima od projekta istraživanja, rezultatima istraživanja i tehnološkim ispitivanjima za period u kojem su izvođeni istražni radovi koji sadrži i podatke iz stava (1) ovog člana i člana 27. ovog zakona. (4) Elaborat o završenim istraživanjima tla i stijena za gradnju objekata sadrži posebno podatke o inžinjersko-geološkim i hidrogeološkim karakteristikama, te podatke o geomehaničkim i geotehničkim svojstvima tla i stijena. VIII. POSTUPAK ODOBRAVANJA REZERVI MINERALNE SIROVINE Član 32. (Izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine) Po završetku detaljnih geoloških istraživanja privredno društvo – investitor dužan je izraditi elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine (u daljem tekstu: elaborat) sa geološko-ekonomskom ocjenom i domenom primjene mineralne sirovine. Član 33. (Vođenje postupka za izdavanje rješenja o potvrđivanju količina i kvaliteta mineralne sirovine) (1) Privredno društvo – investitor dužan je nakon izrade elaborata, u roku od 15 dana podnijeti Ministarstvu zahtjev za reviziju. (2) Po podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo donosi rješenje o imenovanju komisije za reviziju elaborata (u daljem tekstu: komisija). U komisiju se imenuju stručna lica geološke struke koja ispunjavaju uslove propisane Federalnim zakonom o geološkim istraživanjima, a istu sačinjavaju i stručna lica geološke struke iz Ministarstva. Komisiji pripada naknada za rad. Imenovanje, rad i naknada za rad komisije propisuje se pravilnikom koji donosi ministar. (3) Troškove rada komisije snosi privredno društvo – investitor koji podnosi zahtjev za reviziju elaborata. (4) Ministarstvo organizuje reviziju na koju poziva podnosioca zahtjeva, privredno društvo ili javnu ustanovu koja je nosilac izrade elaborata i članove komisije. (5) Nakon prihvatanja elaborata, Ministarstvo donosi rješenje o potvrđivanju količina i kvaliteta mineralne sirovine. (6) Protiv rješenja iz stava (5) ovog člana nije dozvoljena žalba ali se može pokrenuti upravni spor. Član 34. (Rješenje o potvrđivanju količina i kvaliteta mineralne sirovine) Rješenje o potvrđivanju količine i kvaliteta mineralnih sirovina sadrži: a) naziv privrednog društva – investitora kome je odobreno istraživanje mineralne sirovine; b) naziv istražnog prostora i vrsta mineralne sirovine; c) potvrđena količina bilansnih rezervi mineralne sirovine; d) potvrđena količina vanbilansnih rezervi (nije obavezna); e) potvrđen kvalitet mineralne sirovine; f) mogućnost primjene; g) koordinate istražnog prostora. Član 35. (Nadomirivanje eksploatisanih količina mineralne sirovine) (1) Privredno društvo – investitor koji vrši eksploataciju mineralne sirovine dužan je eksploatisane količine mineralne sirovine nadomiriti novoistraženim rezervama odgovarajuće kategorije i klase za tekuću proizvodnju. (2) Privredno društvo – investitor iz stava (1) ovog člana dužan je izraditi i dostaviti na reviziju Ministarstvu elaborat svake pete godine za ležišta čije rezerve osiguravaju tekuću proizvodnju na period od deset godina, a svake sedme godine za ležišta čije rezerve osiguravaju proizvodnju za period duži od deset godina. IX. POSTUPAK NAKON ZAVRŠETKA ISTRAŽIVANJA Član 36. (Zaštita istražnog prostora nakon završetka istraživanja) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova privredno društvo – investitor dužan je na istražnom prostoru provesti sve mjere zaštite kojima se isključuje mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu, a zemljište oštećeno istraživanjem dužan je dovesti u stanje prije izvođenja istražnih radova. Član 37. (Obaveze po završetku ili trajnoj obustavi geoloških istraživanja) (1) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova, privredno društvo - investitor dužan je obavijestiti Ministarstvo o provedenim mjerama sigurnosti i saniranja istražnog prostora. (2) Ministarstvo je dužno provjeriti da li su provedene mjere dovoljne i da li se njima isključuje mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu. (3) Ako Ministarstvo utvrdi da provedene mjere osiguranja nisu dovoljne, naložit će privrednom društvu – investitoru da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke, odnosno provede i druge mjere osiguranja. (4) Ako privredno društvo – investitor ne postupi prema nalogu iz stava (3) ovog člana, Ministarstvo će provesti potrebne mjere osiguranja o trošku privrednog društva kojem je odobreno istraživanje. X. UKIDANJE ODOBRENJA ZA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 38. (Ukidanje odobrenja za geološka istraživanja) Ministarstvo će ukinuti odobrenje za geološka istraživanja u sljedećim slučajevima: a) ako i pored naloga nadležnog geološkog inspektora nisu provedene mjere zaštite okoliša, zaštite na radu, potrebne mjere za sigurnost ljudi i imovine i ne provode se propisani urbanistički, vodoprivredni i ekološki uslovi; b) ako se istražnim radovima ometaju ili ugrožavaju drugi radovi na istom ili susjednom prostoru; Broj 14 - Strana 1412 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Petak, 11. novembar 2011.god. c) ako se istraživanje izvodi neracionalno i time ugrožava buduća eksploatacija mineralne sirovine na tom ili drugom istražnom prostoru; d) ako se blagovremeno ne nadoknađuje šteta na privatnom posjedu pričinjena u toku istraživanja; e) ako se pod vidom istraživanja vrši eksploatacija mineralne sirovine; f) ako se istraživanje ne obavlja u skladu sa odobrenim programom ili projektom geoloških istraživanja i uslovima utvrđenim u izdatom odobrenju za istraživanje. XI. NADZOR Član 39. (Nadzor nad provođenjem zakona) (1) Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona putem Kantonalne geološke inspekcije (u daljem tekstu: inspekcija). (3) Poslove Kantonalnog geološkog inspektora (u daljem tekstu: inspektor) može obavljati diplomirani inžinjer geologije sa radnim iskustvom u struci od najmanje pet godina, položenim stručnim ispitom i koji ispunjava uslove iz člana 33. stavovi 1. i 2. Zakona o inspekcijama Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 8/08 i 13/11). Član 40. (Nadležnost inspekcije) U vršenju nadzora inspektor: a) vrši uvid da li privredno društvo - investitor koji se bavi izvođenjem geoloških istraživanja posjeduje rješenje o odobrenju izvođenja geoloških istraživanja za mineralne sirovine iz člana 3. ovog zakona i da li se radovi izvode u skladu sa odobrenom projektnom i tehničkom dokumentacijom; b) nadzire da li privredno društvo ili javna ustanova izvodi geološka istraživanja u skladu sa zakonima i tehničkim propisima kao i normativima i standardima koji se odnose na izvođenje tih radova i provodi li propisane mjere zaštite građana, imovine i okoliša; c) naređuje otklanjanje uočenih nedostataka; d) usmjerava, koordinira rad i aktivno sarađuje sa drugim inspektorima; e) obavlja i druge poslove u vezi sa nadzorom geoloških istraživanja. Član 41. (Ovlaštenja inspektora) (1) Pri vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlaštenja: 1. nesmeta