U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije
Naslov | Teritorija | Objavljeno u | Datum objave | Preuzmi PDF | Izmjene i dopune | ||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Zakon o izmjenama Zakona o radu FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 44/22 | 08.06.2022 | SN FBiH 89/18, SN FBiH 26/16 | rad,zakon o radu | ||
Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 103/21 | 22.12.2021 | udruženje poslodavaca,sindikat,reprezentativnost | |||
Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 49/21 | 23.06.2021 | mirno rješavanje radnih sporova,radni sporovi | |||
Zakon o zaštiti na radu FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 79/20 | 30.10.2020 | zaštita,rad,zaštita na radu,fbih,zakon | Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 31 12. Правилник о заштити на раду при техничком обрађивању легура лаких метала у купатилима с нитратним солима ("Службени лист СФРЈ", број 48/65), 13. Правилник о заштити на раду при одржавању моторних возила и пријевозу моторним возилима ("Службени лист СФРЈ", број 55/65), 14. Правилник о заштити на раду при утовару терета у теретна моторна возила и истовару терета из таквих возила ("Службени лист СФРЈ", број 17/66), 15. Правилник о заштити на раду с уређајима за укрцавање и искрцавање терета на поморским бродовима и пловилима унутрашње пловидбе ("Службени лист СФРЈ", број 32/66), 16. Правилник о заштити на раду у пољопривреди ("Службени лист СФРЈ", број 34/68), 17. Правилник о заштити на раду у грађевинарству ("Службени лист СФРЈ", бр. 42/68 и 45/68), 18. Правилник о техничким нормативима за дизалице ("Службени лист СФРЈ", број 65/91), 19. Правилник о средствима личне заштите на раду и личној заштитној опреми ("Службени лист СФРЈ", број 35/69), 20. Правилник о заштити на раду при изради експлозива и барута и манипулисању експлозивима и барутима ("Службени лист СФРЈ", број 55/69), 21. Правилник о посебним мјерама и нормативима за заштиту на раду при преради и обради коже, крзна и отпадака коже ("Службени лист СФРЈ", број 47/70), 22. Правилник о општим мјерама и нормативима заштите на раду од буке у радним просторијама ("Службени лист СФРЈ", број 29/71), 23. Правилник о мјерама и нормативима заштите на раду на оруђима за рад ("Службени лист СФРЈ", број 18/91), 24. Правилник о заштити на раду у шумарству ("Службени лист СР БиХ", број 20/85), 25. Правилник о заштити на раду са развијачима ацетилена и ацетиленским станицама ("Службени лист СР БиХ", број 2/87), 26. Правилник о заштити на раду при механичкој преради и обради дрвета и сличних материјала ("Службени лист СР БиХ", број 5/86), 27. Правилник о заштити на раду у жељезницама ("Службени лист СР БиХ", бр. 42/86 и 3/87), 28. Правилник о општим мјерама заштите на раду за грађевинске објекте намјењене за радне и помоћне просторије и радне просторе ("Службени лист СР БиХ", број 5/88), 29. Правилник о заштити на раду при кориштењу електричне енергије ("Службени лист СР БиХ", број 34/88). (2) Нове прописе о сигурности и заштити здравља на раду из става (1) овог члана донијеће федерални министар. Члан 92. Даном ступања на снагу овог закона престаје да важи Закон о заштити на раду ("Службени лист СР БиХ", број 22/90). Члан 93. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Предсједaвaјући Дома народа Пaрлaментa Федерaције БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Proglašava se Zakon o zaštiti na radu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.09.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 01.10.2020. godine. Broj 01-02-1-433-01/20 28. oktobra 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O ZAŠTITI NA RADU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom uređuju se prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca i radnika u vezi sa provođenjem i poboljšanjem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu, kao i opća načela prevencije, te sistem pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, čijom primjenom se postiže sprječavanje povreda na radu, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi sa radom, kao i zaštita radne okoline, te druga pitanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu. (2) Posebna zaštita se propisuje radi očuvanja duševnog i tjelesnog razvoja mladih, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite lica sa invaliditetom i profesionalno oboljelih lica od daljeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti i očuvanja radnih sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Član 2. (Preuzimanje pravnih akata Europske unije) Ovim zakonom se u pravni poredak Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) preuzima Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. juna 1989. godine o uvođenju mjera za podsticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Član 3. (Definicije pojmova) (1) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) poslodavac je pravno ili fizičko lice koje zapošljava jednog ili više radnika, uključujući i organe državne uprave. Poslodavcem, u smislu ovog zakona, smatra se i poljoprivrednik i fizičko lice koje samo ili sa članovima svoje porodice obavlja poljoprivrednu ili neku drugu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje; b) radnik je lice koje radi kod poslodavca na osnovu ugovora o radu, ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova ili rješenja o postavljenju osobe Broj 79 - Stranica 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. koja nije državni službenik, državnog službenika i namještenika, kao i pripadnici oružanih snaga i policijski službenici; c) mjesto rada u smislu ovog zakona je prostor namijenjen za obavljanje poslova (u objektu ili na otvorenom, kao i na privremenim i pokretnim gradilištima, objektima, uređajima, saobraćajnim sredstvima), u kojem radnik boravi i ima pristup u toku rada, kao i svaki prostor, odnosno prostorija u kojem se obavlja posao i koji je pod posrednim ili neposrednim nadzorom poslodavca ili vlasnika sredstava rada; d) radna okolina je prostor u kojem se obavlja rad i koji uključuje mjesto rada, radne uvjete, radne postupke i odnose u procesu rada, a čine je fizikalni, hemijski i biološki faktori na mjestu rada i u njegovom okruženju; e) sredstva za rad u smislu ovog zakona su: - objekti namijenjeni za rad sa pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika, te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima, prijevozna sredstva željezničkog, drumskog, riječnog, jezerskog i zračnog prijevoza, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova, - radna oprema (svaka mašina ili uređaj, aparat, oruđe ili druga oprema koja se upotrebljava za rad), - sredstva i oprema lične zaštite pri radu, - sirovine i materijali koji se koriste u procesu rada, - drugo sredstvo koje se upotrebljava u radnom procesu ili je na bilo koji način povezano sa radnim procesom; f) radnik za zaštitu na radu je lice kojem poslodavac povjeri izvršavanje stručnih poslova sigurnosti i zaštite zdravlja na radu; g) povjerenik za zaštitu na radu je lice izabrano ili imenovano da predstavlja zaposlene u oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca; h) ovlaštena zdravstvena ustanova je zdravstvena ustanova koja u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti obavlja djelatnost specifične zdravstvene zaštite radnika/medicine rada; i) ovlaštena organizacija za zaštitu na radu je privredno društvo ili ustanova specijalizovana za vršenje periodičnih pregleda iz oblasti zaštite na radu, procjene rizika i osposobljavanja radnika; j) rizik je vjerovatnoća nastanka povrede, oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika usljed opasnosti; k) prevencija u smislu ovog zakona je svaka planirana, odnosno preduzeta mjera u svakoj fazi rada kod poslodavca, čiji je cilj sprječavanje ili smanjenje rizika na radu; l) procjena rizika u smislu ovog zakona je sistematsko evidentiranje i procjenjivanje svih faktora u procesu rada koji mogu uzrokovati nastanak povreda na radu, oboljenja ili oštećenja zdravlja i utvrđivanje mogućnosti, odnosno načina sprječavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika; m) poslovi sa povećanim rizikom su poslovi utvrđeni aktom o procjeni rizika na kojim i pored potpuno ili djelimično primijenjenih mjera u skladu sa ovim zakonom, postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost i zdravlje radnika; n) opasne materije su eksplozivne, zapaljive, oksidirajuće, otrovne, zarazne, korozivne, kancerogene i radioaktivne materije utvrđene standardima i drugim propisima, a koje se proizvode, koriste ili skladište u procesu rada, kao i materije čija su svojstva, kada su vezane za neke supstance, opasne po život i zdravlje radnika; o) štetnosti su hemijske, biološke i fizičke štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih lica koja su im izložena; p) biološke štetnosti su biološki agensi, odnosno mikroorganizmi, uključujući i genetski modificirane ćelijske kulture i endoparazite čovječjeg i životinjskog porijekla, koji mogu uzrokovati zarazu, alergiju ili trovanje, a koji se koriste u radu ili su prisutni u radnoj okolini. (2) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. Član 4. (Sigurnost i zaštita zdravlja na radu) Sigurnost i zaštita zdravlja na radu, u smislu ovog zakona, je osiguranje takvih uvjeta na radu kojima se u najvećoj mogućoj mjeri sprječava nastanak povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom i koji stvaraju pretpostavku za punu fizičku, psihičku i socijalnu sigurnost zaposlenih. Član 5. (Lica koja imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu) (1) Pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ima: a) radnik, b) lice koje je kod poslodavca na stručnom osposobljavanju, c) lice koje se nalazi na prekvalifikaciji, dokvalifikaciji ili stručnom usavršavanju, d) učenici i studenti na praktičnoj nastavi, e) lice koje učestvuje u javnim radovima, f) lice koje obavlja volonterski rad, g) lice koje za vrijeme izdržavanja kazne zatvora radi u zatvorskoj radionici, na gradilištu ili na drugim radnim mjestima, h) drugo lice koje se zatekne u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je o njegovom prisustvu poslodavac upoznat. (2) Sigurnost i zaštitu zdravlja na radu licima iz stava (1) tač. a), b), d), f), i h) ovog člana obezbjeđuje poslodavac, licima iz tačke c) ovog člana obrazovna ustanova, licima iz tačke e) ovog člana organizator radova i licima iz tačke g) ovog člana ustanova za izvršenje kazne zatvora. Član 6. (Primjena zakona na pripadnike oružanih snaga i policije) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na pripadnike oružanih snaga i policijske službenike, do donošenja posebnih propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za pripadnike oružanih snaga i policijske službenike. (2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na pripadnike oružanih snaga i policijske službenike, ako su u suprotnosti sa propisima koji regulišu službu u oružanim snagama i policiji. Član 7. (Vijeće za zaštitu na radu) (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), osniva Vijeće za zaštitu na radu (u daljnjem tekstu: Vijeće) koje čine predstavnici Vlade Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 33 Federacije, udruženja poslodavaca, sindikata i istaknutih stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. (2) Vijeće ima devet članova. Članove Vijeća imenuje Vlada Federacije na period od četiri godine, a čine ga premijer Federacije, federalni ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: federalni ministar), federalni ministar zdravstva, po dva predstavnika poslodavaca i radnika koje predlažu reprezentativna udruženja poslodavaca i radnika za teritorij Federacije, te dva istaknuta stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. (3) Vijeće predlaže i povremeno preispituje politiku sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i podstiče usklađivanje rada svih relevantnih organa i tijela, kao i zakonodavstva, u cilju obezbjeđenja života, zdravlja i radne sposobnosti radnika, sprječavanja povreda na radu i profesionalnih oboljenja. (4) Odluku o osnivanju Vijeća iz stava (1) ovog člana, donijet će Vlada Federacije, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: ministarstva), u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (5) Vijeće: a) prati, analizira i ocjenjuje sistem i politiku zaštite na radu i o svojim nalazima i ocjenama najmanje jednom godišnje izvještava Vladu Federacije te predlaže potrebne promjene, b) prati učinke primjene ovoga zakona, njegovih provedbenih propisa, posebnih zakona i drugih propisa kojima se štiti sigurnost i zdravlje radnika te, prema potrebi, predlaže Vladi Federacije njihove promjene, kao i njihovo usklađivanje sa međunarodnim propisima, c) obavlja i druge poslove na zahtjev Vlade Federacije. (6) Predsjednika Vijeća i dva zamjenika biraju njegovi članovi, na svojoj prvoj sjednici koju će sazvati federalni ministar. (7) Vijeće donosi poslovnik o radu kojim se uređuju prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama ovog vijeća i druga pitanja vezana za njegov rad, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno. (8) Administrativne i stručne poslove za potrebe Vijeća obavljat će ministarstvo. (9) Finansijska sredstva potrebna za rad Vijeća osiguravat će se u Budžetu Federacije. Član 8. (Učešće sindikata) Sindikat učestvuje u uređivanju i unaprjeđivanju sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i kolektivnim ugovorom. DIO DRUGI - OPĆI ZAHTJEVI ZA SIGURNE I ZDRAVE UVJETE RADA Član 9. (Opća pravila i mjere zaštite na radu) (1) Zaštita na radu obuhvata sistem pravila i mjera, a posebno: a) pravila i mjere pri projektovanju i izradi sredstava rada, b) pravila i mjere pri upotrebi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada, c) pravila i mjere koje se odnose na radnike, te prilagođavanje procesa rada njihovom polu, dobi, fizičkim i psihičkim sposobnostima, d) načine i postupke osposobljavanja i obavještavanja radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg nivoa zaštite na radu, e) načine i postupke saradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruženja, te državnih organa nadležnih za zaštitu na radu, f) zabranu stavljanja radnika u nepovoljniji položaj zbog aktivnosti preduzetih radi zaštite na radu, g) ostale mjere za sprječavanje rizika na radu, sa svrhom uklanjanja faktora rizika i njihovih štetnih posljedica. (2) Zaštita na radu kao sistemski organizovano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom svih mjera zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije. (3) Projektovanje, izvođenje i stavljanje u funkciju objekata, tehnoloških procesa i radnih mjesta, izrada, proizvodnja, uskladištenje, ispitivanje, zamjena, instaliranje, korištenje i održavanje sredstava za rad, uvoz i rukovanje sredstvima za rad, opasnim materijama i energijom, vrši se u skladu sa zahtjevima utvrđenim odredbama ovog zakona, tehničkih propisa i razvojem naučno-tehničkih dostignuća. (4) Opća pravila i mjere zaštite na radu posebno se odnose na sljedeće zahtjeve: zaštitu od mehaničkih opasnosti, zaštitu od udara električne struje, sprječavanje nastanka požara i eksplozije, osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranje potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih lica, osiguranje čistoće, osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka, osiguranje propisane rasvjete, zaštitu od buke i vibracija, zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih uticaja, zaštitu od fizikalnih, hemijskih i bioloških štetnih uticaja, zaštitu od prekomjernih napora, zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja, te osiguranje prostorija i uređaja za ličnu higijenu. (5) Usljed vremenskih neprilika kao što su visoke ili niske temperature i sl, kao i u drugim stanjima potrebe ministarstvo može poslodavcima izdati preporuke o provođenju posebnih mjera zaštite, kojima će se spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika. Ukoliko vremenske neprilike ili druga stanja potrebe, usljed kojih su izdate preporuke, potraju duže od pet dana, ministarstvo će obaviti konsultacije sa reprezentativnim udruženjima poslodavaca i radnika za teritorij Federacije. Član 10. (Obaveza primjene propisanih mjera zaštite na radu) (1) Poslodavac koji izrađuje tehničku dokumentaciju za objekte i tehničko-tehnološke procese obavezan je da pri projektovanju objekata i tehničko-tehnoloških procesa primijeni propisane mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, sa naznakom svih rizika i mjera za njihovo otklanjanje. (2) Poslodavac iz stava (1) ovog člana dužan je da izda ispravu kojom potvrđuje da je projektovanje izvršeno u skladu sa zakonom, odnosno propisima donesenim na osnovu zakona. (3) Ako u projektovanju objekata i tehničko-tehnoloških procesa učestvuje više poslodavaca iz stava (1) ovog člana, investitor je obavezan da osigura jedinstvenu ispravu. Broj 79 - Stranica 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. Član 11. (Obaveza projektovanja mjera zaštite na radu) (1) Poslodavac koji izvodi radove na izgradnji objekata i tehničko-tehnoloških procesa dužan je da izvodi radove prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu. (2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se i na radove na montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata. (3) Novi, obnovljeni ili rekonstruisani objekti i tehničkotehnološki procesi ne mogu početi sa radom bez upotrebne dozvole, u skladu sa zakonom. Član 12. (Elaborat o uređenju radilišta) (1) Poslodavac koji izvodi radove na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu ili rekonstrukciji objekata obavezan je prije početka radova da izradi elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona i obezbijedi izvođenje radova prema tom elaboratu. (2) Poslodavac iz stava (1) ovog člana koji izvodi radove na radilištu duže od sedam dana, obavezan je da prijavu i elaborat o uređenju radilišta dostavi nadležnoj inspekciji rada najmanje osam dana prije početka rada na radilištu. Član 13. (Obaveza osiguranja jedinstvenog elaborata o uređenju radilišta) Ako dva ili više poslodavaca koriste isti prostor za radilište, svaki od njih provodi mjere zaštite na radu, a glavni izvođač odnosno investitor je obavezan da obezbijedi jedinstveni elaborat o uređenju radilišta. Član 14. (Uvjeti za upotrebu sredstava za rad) (1) Radna oprema može se staviti u promet, naručiti ili staviti u upotrebu ako su ispunjeni uvjeti za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu i ako je to potvrdio proizvođač ili uvoznik uvezenih proizvoda. (2) Sredstva i oprema lične zaštite mogu se staviti u promet, naručiti ili staviti u upotrebu ako pružaju pouzdanu zaštitu od rizika pri radu i ako je to potvrdio proizvođač ili uvoznik uvezenih proizvoda. (3) Sredstva za rad, koja podliježu obavezi periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu, mogu se upotrebljavati samo ako posjeduju zapisnik, odnosno ispravu iz člana 67. stav (1) ovog zakona kojim se dokazuje da pregledana sredstva za rad udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona. Član 15. (Radna oprema) (1) Radna oprema mora odgovarati radnom procesu koji se obavlja i mora biti na odgovarajući način prilagođena toj svrsi tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. (2) Izbor radne opreme i materijala koji se koriste vrši se u skladu sa posebnim uvjetima i specifičnostima rada kako bi se otklonili ili smanjili rizici. Član 16. (Uputstva za sigurnu upotrebu i rukovanje sredstvima za rad) (1) Proizvođači i uvoznici radne opreme i sredstava i opreme lične zaštite obavezni su da izdaju ispravu kojom se dokazuje da odgovaraju međunarodnim propisima, tehničkim propisima i propisanim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te daju uputstva za upotrebu i održavanje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji. (2) Proizvođači i uvoznici opasnih materija dužni su da daju uputstvo za sigurnu upotrebu i rukovanje. Uputstvo sadrži identifikacione podatke, podatke o fizičkim, hemijskim i biološkim karakteristikama, stepen opasnosti od požara i eksplozije, opasnosti po zdravlje, o radioaktivnosti, o ekološkim podacima, o posebnim zaštitnim mjerama, o načinu skladištenja i označavanja, o prijenosu i transportu, kao i o postupku otklanjanja opasnih materija (sigurnosni list). Ovi podaci se daju na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji. Član 17. (Obaveza pribavljanja potrebne dokumentacije) Poslodavac ne može staviti u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije prije nego što pribavi dokumentaciju iz člana 16. ovog zakona. Član 18. (Izdavanje isprava) Isprave iz člana 10. st. (2) i (3) i člana 16. stav (1) može izdati i ovlaštena organizacija za zaštitu na radu. Član 19. (Zabrana davanja finansijske naknade) Poslodavci ne mogu dati finansijsku ili drugu naknadu radnicima u zamjenu za ispunjavanje zahtjeva standarda sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. DIO TREĆI - OBAVEZE POSLODAVCA Član 20. (Obaveza osiguranja preventivnih mjera) (1) Poslodavac je obavezan da prilikom organizovanja rada i radnog procesa osigura preventivne mjere radi zaštite života i zdravlja zaposlenih, kao i potrebna materijalna sredstva za njihovu primjenu. (2) Poslodavac je dužan da osigura preventivne mjere prije početka rada radnika, u toku rada, kao i kod svake izmjene tehnološkog postupka, izborom radnih i proizvodnih metoda kojima se osigurava najveća sigurnost i zaštita zdravlja na radu, zasnovana na primjeni propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnih odnosa, tehničkih propisa i standarda, propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i dr. (3) U slučaju kada poslodavac, u skladu sa članom 33. ovog zakona, angažuje ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu, to ga neće osloboditi odgovornosti utvrđene u stavu (1) ovog člana. Član 21. (Načela u provođenju mjera zaštite na radu) Poslodavac provodi mjere zaštite na radu poštujući sljedeća opća načela prevencije: a) procjene rizika, b) izbjegavanja rizika, c) sprječavanja rizika, d) otklanjanja rizika na njihovom izvoru, e) prilagođavanja rada i mjesta rada radniku naročito u pogledu izbora opreme za rad i metoda rada, kao i izbora tehnološkog postupka da bi se izbjegla jednoličnost u radu u cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje radnika, f) prilagođavanja tehničkom napretku, g) zamjene opasnih tehnoloških procesa ili metoda rada bezopasnim ili manje opasnim, h) zamjene opasnih materija bezopasnim, i) utvrđivanja jedinstvenih preventivnih mjera s ciljem međusobnog povezivanja tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, socijalnih odnosa i uticaja faktora vezanih za radnu okolinu, Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 35 j) davanja prednosti zajedničkim mjerama zaštite pred pojedinačnim, k) odgovarajućeg osposobljavanja i obavještavanja radnika. Član 22. (Obaveze poslodavca) Poslodavac je dužan da: a) organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, b) vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i utvrđuje poslove sa povećanim rizikom, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, c) omogući radniku da se prije stupanja na rad upozna sa mjerama sigurnosti i zaštite na radu, d) donese interni akt o zaštiti na radu, e) obavještava radnike, sindikat i povjerenika za zaštitu na radu o uvođenju novih tehnologija i sredstava za rad, te opasnostima i štetnostima po zdravlje radnika i izdaje uputstva za siguran rad, f) osigurava da planiranje i uvođenje novih tehnologija bude predmet savjetovanja sa radnicima i/ili njihovim povjerenikom za zaštitu na radu u vezi sa posljedicama po sigurnost i zdravlje izazvanih izborom opreme, uvjeta rada i radne okoline, g) osposobljava radnike za siguran rad, h) osigurava radnicima sredstva i opremu lične zaštite i njihovo korištenje, i) osigurava periodične ljekarske preglede radnika koji rade na poslovima na kojima postoje povećani rizici po zdravlje i preduzima mjere za sprječavanje nastanka invaliditeta i profesionalnih oboljenja radnika, j) osigurava periodične preglede sredstava rada i sredstava i opreme lične zaštite pri radu, u skladu sa tehničkim standardima, k) osigurava periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini, l) osigurava periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom, m) provodi mjere zaštite od požara u skladu sa posebnim propisima, n) provodi mjere za osiguranje prve pomoći, o) unaprjeđuje sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, p) obavještava nadležnu inspekciju rada o svakom smrtnom slučaju, nesreći koja je zadesila jednog ili više radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju, svakoj pojavi ili bolesti koje pogađaju više od jednog radnika i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu, r) obavještava nadležnu inspekciju o početku i završetku radova na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata. Član 23. (Interni akt o zaštiti na radu i akt o procjeni rizika) (1) Poslodavac je dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. (2) Osnov za izradu akta iz stava (1) ovog člana je akt o procjeni rizika na mjestu rada koji sadrži opis procesa rada sa procjenom rizika od povreda ili oštećenja zdravlja na mjestu rada u radnoj okolini i mjere za otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. (3) U slučaju promjene rizika u procesu rada, poslodavac je dužan da izvrši odgovarajuću izmjenu akta o procjeni rizika iz stava (2) ovog člana. (4) Poslodavac vrši procjenu rizika na osnovu pravila koja donosi federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. (5) Pri izradi internog akta o zaštiti na radu poslodavac je dužan da konsultuje povjerenika za zaštitu na radu. Član 24. (Obaveza utvrđivanja uvjeta rada i zahtjeva u pogledu sposobnosti radnika) (1) Poslodavac je dužan da za sve poslove u tehničkotehnološkom procesu rada utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati. (2) Radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. (3) Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. (4) Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti pripadnika oružanih snaga i policijskih službenika utvrđuju se zdravstvenim pregledom koji organizuje poslodavac. Član 25. (Obaveza ispitivanja radne okoline) Poslodavac je obvezan ispitivati radnu okolinu, odnosno procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima na radu. Član 26. (Obaveza poslodavca u vezi sa upotrebom opasnih materija na radu) (1) Poslodavac je obavezan primjenom manje opasnih i štetnih materija stalno unaprjeđivati zaštitu na radu. (2) Poslodavac koji koristi, proizvodi, prerađuje, odnosno skladišti opasne materije mora, u skladu sa procjenom rizika, primjenjivati pravila zaštite na radu. (3) Opasne materije poslodavac smije koristiti samo ako ne može iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih materija. (4) Ako nije moguća zamjena opasnih materija bezopasnim ili manje opasnim, odnosno manje štetnim materijama, poslodavac je obavezan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka može smanjiti opasnost ili štetnost od njihove primjene. (5) Ako koristi opasne materije, poslodavac je obavezan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: a) koristiti zatvorene sisteme, ako je to moguće prema vrsti poslova i stanju tehnike, b) odvoditi sa mjesta nastanka, odnosno izvan radne okoline opasne materije čije oslobađanje ne može Broj 79 - Stranica 36 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. spriječiti, na način da pri odvođenju ne zagađuje čovjekovu okolinu, c) kada ne može odvoditi opasne materije sa mjesta nastanka, ograničiti na najmanju moguću mjeru: - količinu opasnih materija, - broj radnika izloženih djelovanju opasnih materija, - vrijeme izlaganja radnika uticaju opasnih materija. d) osigurati da radnici pri radu sa opasnim materijama koriste propisanu ličnu zaštitnu opremu, ako se pravilima navedenima u tač. a), b) i c) ovog stava ne može postići zadovoljavajuća sigurnost i zaštita zdravlja radnika. (6) Obaveza je poslodavca da koncentracija opasnih materija na mjestima rada i u radnoj okolini bude što niža i ispod granične vrijednosti izloženosti. Član 27. (Zaštita radnika izloženih opasnim materijama na radu) Federalni ministar će u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva propisati granične vrijednosti izloženosti opasnim materijama, kao i pravila, mjere i postupke zaštite na radu radnika koji su izloženi opasnim materijama na radu. Član 28. (Osiguranje pristupa radnom mjestu sa povećanim rizikom) Poslodavac je dužan da osigura da pristup radnom mjestu sa povećanim rizikom, na kojem prijeti neposredna opasnost od povređivanja ili zdravstvenih oštećenja (trovanja, gušenja i sl.), imaju samo radnici koji su osposobljeni za siguran i zdrav rad, koji su dobili posebna uputstva za rad na takvom mjestu, koji ispunjavaju zdravstvene uvjete i koji su snabdjeveni odgovarajućim sredstvima i opremom za ličnu zaštitu pri radu. Član 29. (Sredstva i oprema lične zaštite) (1) Poslodavac je dužan da obezbijedi radnicima sredstva i opremu lične zaštite. (2) Poslodavac ne smije staviti u upotrebu sredstva i opremu lične zaštite ako nisu izrađena u skladu sa članom 14. ovog zakona. (3) Poslodavac je obavezan da osigura da se sredstva i oprema lične zaštite održavaju u dobrom stanju. (4) Poslodavac je dužan da isključi iz upotrebe sredstva i opremu lične zaštite na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Član 30. (Obaveze poslodavaca pri obavljanju djelatnosti na istom mjestu rada sa više poslodavaca) U slučaju kada više poslodavaca obavlja djelatnost na istom mjestu rada, obavezni su da: a) sarađuju, vodeći računa o prirodi djelatnosti, u cilju provođenja odredaba o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, b) usklađuju aktivnosti, vodeći računa o prirodi poslova, u cilju zaštite radnika i sprječavanju rizika na radu, c) obavijeste jedni druge o rizicima na radu, d) obavijeste radnike i/ili njihove predstavnike o rizicima na radu. Član 31. (Zabrana prouzrokovanja finansijskih obaveza za radnike) Mjere zaštite koje provodi poslodavac i koje se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ne smiju radnicima prouzrokovati finansijske obaveze. Član 32. (Obaveza upoznavanja sa propisima iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu) Poslodavac, odnosno radnik koji organizuje ili rukovodi procesom rada, mora biti upoznat sa propisima iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a naročito ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od povreda na radu, profesionalnih oboljenja i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje radnika. Član 33. (Organizovanje poslova zaštite na radu) (1) Poslodavac je dužan organizovati poslove zaštite na radu vodeći računa o tehničko-tehnološkom procesu rada, broju radnika, broju lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika. (2) Ako se u nedostatku stručnog osoblja poslovi zaštite i prevencije ne mogu organizovati kod poslodavca, poslodavac će angažovati ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu. (3) Ako poslodavac angažuje ovlaštenu organizaciju iz stava (2) ovog člana, dužan je da osigura uvid u podatke vezane za rizike po sigurnost i zdravlje na radu, kao i mjere i aktivnosti za sprječavanje tih rizika na nivou radnog mjesta. (4) Poslove zaštite na radu poslodavac može da obavlja sam u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, finansijsko-tehničkih i poslovnih usluga, obrazovanja, nauke i informacija, zdravstvene i socijalne zaštite i u stambeno-komunalnim djelatnostima, ako ima do 30 radnika. (5) Federalni ministar propisat će uvjete koje mora ispunjavati stručno osoblje iz stava (2) ovog člana, kao i način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca u zavisnosti od rizika, djelatnosti i broja radnika. Član 34. (Radnik za zaštitu na radu) (1) Poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. (2) Poslodavac je dužan radniku za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad, potrebnu opremu i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i sredstva za obavljanje i organizovanje preventivnih i zaštitnih mjera. (3) Radnik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj zbog poslova koje obavlja u cilju sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja radnika. (4) Radnik za zaštitu na radu mora biti odgovarajuće osposobljen i imati položen stručni ispit koji se odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (u daljnjem tekstu: stručni ispit) u skladu sa ovim zakonom. (5) Stručni ispit iz stava (4) ovog člana polaže se pred komisijom koju imenuje Federalni ministar, a za čiji će se rad osiguravati finansijska sredstva u Budžetu Federacije. (6) Federalni ministar donijet će pravilnik kojim će propisati uvjete koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita, sastav komisije iz stava (5) ovog člana, kao i uvjete pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita. Član 35. (Obaveze radnika za zaštitu na radu) (1) Obaveze radnika za zaštitu na radu su: a) učešće u izradi akta o procjeni rizika, Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 37 b) izrada prijedloga internog akta o zaštiti na radu, c) izrada plana i programa mjera zaštite na radu, d) unutrašnji nadzor nad primjenom mjera zaštite na radu, e) stručna pomoć poslodavcu u provođenju i unaprjeđenju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, f) izrada uputstava za siguran rad, g) praćenje i organizovanje periodičnih pregleda sredstava za rad, sredstava i opreme lične zaštite, h) praćenje i organizovanje periodičnih pregleda hemijskih, fizičkih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini, i) priprema i organizovanje osposobljavanja radnika za siguran rad, j) praćenje stanja i izvještavanje poslodavca o povredama na radu, profesionalnim oboljenjima i bolestima u vezi sa radom, k) analiziranje uzroka povreda na radu i profesionalnih oboljenja u saradnji sa ovlaštenim doktorom specijalistom medicine rada i predlaganje mjere za unaprjeđenje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, l) praćenje i organizovanje periodičnih ljekarskih pregleda radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, te analiza izvještaja o obavljenim periodičnim ljekarskim pregledima, m) savjetovanje poslodavca u pogledu izbora i nabavke opreme i tehnološkog procesa rada, n) saradnja sa poslodavcem prilikom planiranja izgradnje i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, o) saradnja sa nadležnom inspekcijom rada i drugim ustanovama koje se bave sigurnošću i zaštitom na radu, p) saradnja sa sindikatom, vijećem zaposlenika i povjerenikom za zaštitu na radu, u skladu sa ovim zakonom. (2) Radnik za zaštitu na radu je obavezan da zabrani rad na radnom mjestu, odnosno da zabrani upotrebu sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život i zdravlje radnika, te da o tome u pisanom obliku obavijesti poslodavca i povjerenika za zaštitu na radu. Član 36. (Prva pomoć, protivpožarna zaštita, evakuacija radnika, ozbiljna i neposredna opasnost) (1) Poslodavac je dužan da: a) preduzme potrebne mjere za prvu pomoć, protivpožarne mjere i mjere za evakuaciju radnika, prilagođene prirodi aktivnosti i veličini preduzeća, odnosno poslovanja, b) uspostavi potrebne veze sa specijalizovanim službama, posebno u pogledu prve pomoći, hitne zdravstvene zaštite, spašavanja i protivpožarne zaštite. (2) Za provođenje odredaba iz stava (1) ovog člana poslodavac će odrediti radnike koji će provoditi mjere prve pomoći, protivpožarne zaštite i evakuacije radnika. (3) Broj radnika iz stava (2) ovog člana, njihovo osposobljavanje i oprema kojom raspolažu moraju odgovarati veličini i/ili posebnim opasnostima u pravnom licu, odnosno poslovanju. (4) Federalni ministar će u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva propisati način provođenja mjera za prvu pomoć, potrebna sredstva i opremu za pružanje prve pomoći u slučaju povreda i oboljenja radnika na radu, pitanja iz stava (3) ovog člana, kao i druga pitanja od važnosti za provođenje mjera za prvu pomoć. Član 37. (Obaveze poslodavca u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti) (1) Poslodavac je dužan da: a) upozna sve radnike koji su ili bi mogli biti izloženi ozbiljnoj i neposrednoj opasnosti o riziku koji postoji kao i mjerama koje su preduzete ili koje će se preduzeti u pogledu zaštite, što je prije moguće, b) preduzme mjere i izda uputstva kako bi se omogućilo radnicima da u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti prekinu s radom i/ili odmah napuste radno mjesto i pređu na neko sigurno mjesto, c) ne traži od radnika da nastave rad u situaciji kada još uvijek postoji ozbiljna i neposredna opasnost, osim u izuzetnim slučajevima kada postoji ozbiljna i neposredna opasnost po sigurnost više ljudi i širu okolinu. (2) Radnici koji u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti napuste svoje radno mjesto i/ili opasno područje ne smiju snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu. (3) U slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti po vlastitu sigurnost ili sigurnost drugih lica, radnici koji nisu u mogućnosti stupiti u vezu sa neposrednim rukovodiocem, obavezni su preduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa svojim znanjem i tehničkim sredstvima koja su im na raspolaganju, da bi se izbjegle posljedice te opasnosti, pod uvjetom da te mjere ne smiju biti u očitom neskladu sa opasnošću. (4) Zbog preduzimanja mjera iz stava (3) ovog člana radnici ne smiju snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu. Član 38. (Obavještavanje radnika) (1) Poslodavac je dužan radnicima i/ili njihovim predstavnicima davati odgovarajuća pisana uputstva koja se odnose na rizike po sigurnost i zdravlje sa zaštitnim i preventivnim mjerama koje se preduzimaju za otklanjanje ili smanjenje tih rizika. (2) Uputstva iz stava (1) ovog člana moraju biti istaknuta na mjestu rada. (3) Izuzetno, kada prijeti iznenadna opasnost po život i zdravlje, uputstvo iz stava (1) ovog člana poslodavac može dati usmeno. (4) Uputstva iz stava (1) ovog člana daju se svim radnicima uključujući i radnike drugih poslodavaca koji obavljaju poslove kod poslodavca. Član 39. (Znakovi upozorenja na opasnost) (1) Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima za rad i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove upozorenja na opasnost i znakove općih obavještavanja, u skladu sa posebnim propisima. (2) Ako znakovi upozorenja na opasnost nisu dovoljni za efikasno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisana uputstva o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih materija i opreme. Član 40. (Obavještavanje predstavnika radnika i sindikata) (1) Poslodavac je dužan da najmanje dva puta godišnje izvijesti povjerenika za zaštitu na radu, vijeće zaposlenika i sindikat o rizicima po sigurnost i zdravlje, te mjerama Broj 79 - Stranica 38 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. koje je preduzeo i koje će preduzeti radi unaprjeđivanja sigurnosti i zaštite zdravlja. (2) Osim redovnog obavještavanja iz stava (1) ovog člana, poslodavac ima obavezu da obavještava i da se savjetuje sa predstavnicima radnika ili radnicima nakon smrtne, grupne ili teške povrede na radu, utvrđenog slučaja profesionalnog oboljenja, kao i nalaza nadležne inspekcije rada kojim je utvrđen nedostatak u primjeni mjera zaštite na radu. Član 41. (Upotreba opasnih materija) Poslodavac smije dati opasne materije u upotrebu radnicima samo pod uvjetom da su opremljene dokumentom na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, na kojem je proizvođač, odnosno dobavljač, u skladu sa propisima, naveo sve bezbjednosno-tehničke podatke koji su važni za ocjenjivanje rizika pri radu s tim materijama, te da su zadovoljene sve sigurnosne mjere koje se navode u tom dokumentu. Član 42. (Pisana obavijest o rezultatima procjene rizika) Poslodavac je dužan osigurati da zaposlena žena za vrijeme trudnoće i dojenja, radnik mlađi od 18 godina života i radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću, i pored osposobljavanja za siguran i zdrav rad, budu u pisanoj formi obaviješteni o rezultatima procjene rizika na radnom mjestu i o mjerama kojima se rizici otklanjaju u cilju povećanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 43. (Savjetovanje i uključivanje radnika i njihovih predstavnika) Poslodavac se savjetuje sa radnicima i/ili njihovim predstavnicima i omogućava im da učestvuju u raspravama o svim pitanjima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Posebno im omogućava da učestvuju u: a) raspravama i odobravanju svih mjera u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, b) svakoj mjeri koja može značajno uticati na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, c) imenovanju radnika koji će obavljati poslove vezane za obezbjeđenje zdravih i sigurnih uvjeta rada, prve pomoći, gašenje požara i evakuaciju radnika, d) angažovanju, tamo gdje je potrebno, ovlaštenih organizacija za zaštitu na radu, e) planiranju i organizovanju osposobljavanja radnika u oblasti zaštite na radu. Član 44. (Povjerenik za zaštitu na radu) (1) Kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. (2) Pod uvjetima iz stava (1) ovog člana, povjerenika za zaštitu na radu imenuje sindikat, ukoliko povjerenika nisu izabrali radnici iz stava (1) ovog člana. (3) Imenovani povjerenik za zaštitu na radu iz stava (2) ovog člana ima ista prava i obaveze kao i izabrani povjerenik radnika. (4) Povjerenik za zaštitu na radu će biti izabran ili imenovan bez obzira na broj radnika ako to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). (5) Povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo. Član 45. (Prava i dužnosti povjerenika za zaštitu na radu) (1) Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo da: a) dobije informacije o uvjetima rada, analizama povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih organa, b) zahtijeva od poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere i dostavi mu prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora opasnosti, c) informiše radnike o provođenju mjera zaštite na radu, d) zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je preduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznese svoja zapažanja u toku inspekcijskog pregleda, e) prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja zapažanja u toku inspekcijskih pregleda. (2) Za vrijeme obavljanja poslova utvrđenih ovim zakonom, povjerenik za zaštitu na radu iz reda zaposlenih ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu. (3) Povjerenik za zaštitu na radu poslove utvrđene ovim zakonom može obavljati najviše šest sati sedmično. (4) Poslodavac osigurava povjereniku za zaštitu na radu potrebna sredstva da može ostvarivati svoje funkcije koje proizilaze iz ovog zakona. (5) Povjerenik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike, zbog svojih poslova vezanih za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Član 46. (Osposobljavanje radnika) (1) Poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. (2) Poslodavac je dužan da radnika u toku osposobljavanja za siguran i zdrav rad, upozna sa svim vrstama rizika na poslovima na koje ga raspoređuje i o preduzetim konkretnim mjerama sigurnosti i zaštite na radu, u skladu sa aktom o procjeni rizika. (3) Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad mora biti prilagođeno specifičnostima njegovog radnog mjesta. Član 47. (Zabrana samostalnog rada) (1) Radnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta na kojima će samostalno obavljati poslove prije nego što steknu znanja iz člana 46. ovog zakona. (2) Poslodavac kod kojeg rad obavljaju radnici drugog poslodavca mora osigurati da ti radnici budu upoznati sa mjerama zaštite na radu i zdravstvenim rizicima na radu. (3) Osposobljavanje radnika iz člana 46. ovog zakona mora se obavljati u toku radnog vremena i ne smije izazvati troškove za radnika. Član 48. (Provjera osposobljenosti za siguran i zdrav rad) (1) Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, poslodavac obavlja teorijski i na praktičan način. (2) Provjera teorijske i praktične osposobljenosti radnika za siguran i zdrav rad obavlja se na radnom mjestu. Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 39 (3) Periodične provjere osposobljenosti za siguran i zdrav rad radnika koji radi na poslovima sa povećanim rizikom vrši se na način, u roku i po postupku utvrđenom aktom o procjeni rizika. Član 49. (Teorijsko i praktično osposobljavanje) (1) U toku osposobljavanja iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnik se upoznaje naročito sa: a) tehničko-tehnološkim procesom i organizacijom rada u cjelini, a posebno sa poslovima svog radnog mjesta, b) opasnostima koje ugrožavaju sigurnost i zdravlje na radu, korištenjem sredstava rada i opreme i načinom upotrebe štetnih materija, c) mjerama zaštite na radu i razlozima zbog kojih se te mjere predviđaju i provode, d) upotrebom odgovarajućih sredstava rada i odgovarajuće opreme i sredstava lične zaštite, kao i pravilnim i namjenskim korištenjem uređaja i sredstava kojima se služi pri radu, e) pravima i dužnostima u provođenju propisa i mjera zaštite na radu i posljedicama zbog nepridržavanja tih propisa i mjera, f) pružanjem prve pomoći, g) organizacijom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, h) korištenjem protivpožarnih aparata, i) odredbama ovog zakona. (2) Osposobljavanje radnika iz stava (1) ovog člana poslodavac može obaviti ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. (3) Ako poslodavac nije u mogućnosti da izvrši osposobljavanje radnika u smislu stava (1) ovog člana, te poslove povjerit će ovlaštenoj organizaciji iz člana 64. ovog zakona. DIO ČETVRTI - PRAVA I OBAVEZE RADNIKA Član 50. (Pravo na sigurne i zdrave uvjete rada) (1) Radnik ima pravo na sigurne i zdrave uvjete rada. (2) Radna okolina i sredstva za rad moraju, s obzirom na prirodu posla, biti sigurni za radnike i ne smiju ugroziti njihovo zdravlje. Član 51. (Dužnost radnika da sebe i druge ne izlaže opasnostima) Radnik je dužan da obavlja posao u skladu sa svojom stručnom spremom i završenom obukom, kao i uputstvima koja daje poslodavac, tako da ne izlaže sebe ili druga lica na koja mogu uticati njegove aktivnosti ili nepažnja u toku procesa rada, opasnostima od povrede na radu ili profesionalnog oboljenja. Član 52. (Dužnosti radnika) (1) Radnici su, naročito, dužni: a) da se pridržavaju utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u smislu ovog zakona, b) da pravilno upotrebljavaju sredstva za rad i opremu, opasne materije i druga sredstva proizvodnje u skladu sa uputstvima proizvođača i uputstvima za siguran rad koja daje poslodavac, c) da pravilno upotrebljavaju sredstva i opremu lične zaštite koja su im dodijeljena i da ih nakon upotrebe vraćaju na mjesto na kojem se čuvaju, d) ne smiju samovoljno isključiti, modifikovati, promijeniti ili ukloniti sigurnosni uređaj koji je instaliran, posebno ne mašinu, uređaj, alat, pogon ili objekat i takav uređaj moraju pravilno upotrebljavati, e) da odmah obavijeste poslodavca i/ili radnika za zaštitu na radu o svakoj pojavi na poslu za koju postoji opravdana sumnja da predstavlja opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o nedostacima u postupcima zaštite, f) da obavijesti lice odgovorno za to radno mjesto i/ili poslodavca o povredama koje su zadobili, g) da sarađuju sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera ili zahtjeva koje je naredio inspektor rada, h) da sarađuje sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera koje će obezbijediti da radna okolina i uvjeti rada budu sigurni i ne predstavljaju rizik po sigurnost i zdravlje u okviru njihovog radnog mjesta, i) obavljaju periodične ljekarske preglede u terminima po zahtjevu poslodavca, j) da daju sve podatke i informacije koje traže inspektori rada. (2) Radnik koji se ne pridržava utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i propisanih obaveza u smislu ovog zakona čini težu povredu radne obaveze u skladu sa kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom poslodavca. (3) Obaveze radnika u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ne utiču na obaveze i odgovornosti poslodavca iz ovog zakona. Član 53. (Postupanje u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje radnika) (1) Radnik ima pravo da odbije da radi ako smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje i dužan je da o tome odmah obavijesti svog neposrednog rukovodioca i/ili imenovanog radnika za zaštitu na radu, nadležnog inspektora rada i predstavnika radnika. (2) Po prijemu obavijesti iz stava (1) ovog člana nadležna inspekcija rada obavezna je da odmah izvrši uviđaj na licu mjesta i naredi da se provedu odgovarajuće mjere zaštite odnosno zabrani rad dok se mjere ne provedu ili obavijesti radnika iz kojih razloga njegov zahtjev nije osnovan. (3) Radnik iz stava (1) ovog člana koji se udaljio sa radnog mjesta, ne smije snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu, osim u slučaju ako poslodavac dokaže da se radnik neopravdano udaljio sa radnog mjesta. DIO PETI - ZDRAVSTVENI NADZOR Član 54. (Pravo radnika na specifičnu zdravstvenu zaštitu/medicinu rada) (1) Radnik ima pravo na zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi sa radom. (2) Poslodavac je dužan da zdravstvenim radnicima, koji pružaju usluge specifične zdravstvene zaštite/medicine rada, osigura pristup u sve radne prostorije i prostore. Član 55. (Poslovi specifične zdravstvene zaštite/medicine rada) Ovlaštena zdravstvena ustanova, pored poslova utvrđenih propisima o zdravstvenoj zaštiti, može obavljati i sljedeće poslove: Broj 79 - Stranica 40 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. a) daje savjete poslodavcu o unaprjeđivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomiji i zaštitnim sredstvima, b) upoznaje radnike sa rizicima po zdravlje koji su povezani sa njihovim radom i obavlja poslove osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći, c) učestvuje u izradi akta o procjeni rizika na mjestu rada kod poslodavca, d) ocjenjuje i utvrđuje posebne zdravstvene sposobnosti koje moraju da ispunjavaju radnici za obavljanje određenih poslova na radnom mjestu sa povećanim rizikom ili za upotrebu, odnosno rukovanje određenom opremom za rad, e) vrši prethodne i periodične ljekarske preglede radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom i izdaje izveštaje o ljekarskim pregledima u skladu sa propisima o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, f) učestvuje u organizovanju prve pomoći, spašavanju i evakuaciji u slučaju povređivanja radnika ili havarija, g) daje savjete poslodavcu pri izboru drugog odgovarajućeg posla prema zdravstvenoj sposobnosti radnika, h) savjetuje poslodavca u izboru i testiranju novih sredstava za rad, opasnih materija i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, sa zdravstvenog aspekta, i) sarađuje sa radnikom za zaštitu na radu. Član 56. (Obaveza obavještavanja ovlaštene zdravstvene ustanove) Poslodavac, radnik za zaštitu na radu, povjerenik za zaštitu na radu, sindikat i drugi radnici dužni su obavijestiti ovlaštenu ustanovu iz člana 55. ovog zakona, o svim faktorima na radnom mjestu i u radnoj okolini za koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika. Član 57. (Poslovi sa povećanim rizikom) (1) Poslodavac je dužan da radniku koji obavlja poslove sa povećanim rizikom, prije početka rada osigura prethodni ljekarski pregled, kao i periodični ljekarski pregled u toku rada. (2) Poslovi sa povećanim rizikom utvrđuju se internim aktom o zaštiti na radu. (3) Poslovima sa povećanim rizikom smatraju se: a) poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika, b) poslovi sa specifičnim zahtjevima koji, u cilju sigurnog i uspješnog rada uvjetuju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima, c) poslovi na kojima, nakon primjene svih tehnički priznatih metoda za smanjenje rizika, postoji preostali rizik za neke radnike. Član 58. (Evidencije o ljekarskim pregledima radnika) (1) Prilikom upućivanja radnika na ljekarski pregled iz člana 57. stav (1) ovog zakona, poslodavac je obavezan ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi dostaviti podatke o poslovima sa povećanim rizikom i navesti štetnosti i opasnosti kojima su radnici izloženi. (2) O rezultatima odgovarajućeg ljekarskog pregleda radnika, ovlaštena zdravstvena ustanova vodi evidenciju i u roku od 15 dana od izvršenog pregleda o tome dostavlja izvještaj poslodavcu. Član 59. (Pravo radnika na premještaj na drugo radno mjesto) Ako se u postupku periodičnog ljekarskog pregleda utvrdi da radnik ne ispunjava posebne zdravstvene uvjete za obavljanje poslova sa povećanim rizikom, poslodavac je dužan da ga premjesti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo radno mjesto postoji kod poslodavca. Ukoliko takvo mjesto ne postoji, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu. Član 60. (Način obavljanja ljekarskih pregleda) (1) Prethodni i periodični ljekarski pregledi radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom vrše se na način, po postupku i u rokovima koje utvrđuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. (2) Radnik iz stava (1) ovog člana koji ne obavi periodični ljekarski pregled ne može nastaviti sa radom dok se ne utvrdi njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti. DIO ŠESTI - EVIDENCIJE, IZVJEŠTAVANJE I OBAVJEŠTAVANJE O NESREĆAMA I POVREDAMA NA RADU I PROFESIONALNIM OBOLJENJIMA Član 61. (Obaveza vođenja evidencija kod poslodavca) (1) Poslodavac je dužan da vodi propisanu evidenciju o: a) radnicima na radnim mjestima sa povećanim rizikom, b) radnim mjestima sa povećanim rizikom, c) opasnim materijama koje se koriste pri radu, d) provjeri znanja radnika iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, e) izvršenim pregledima i ispitivanjima radne sredine i sredstava za rad, f) povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima, g) ljekarskim pregledima radnika. (2) Poslodavac je dužan dostaviti nadležnoj inspekciji rada godišnji izvještaj o slučajevima iz stava (1) tačka f) ovog člana. Član 62. (Dostavljanje izvještaja o povredi na radu i profesionalnom oboljenju) (1) Izvještaj o povredi na radu koja se dogodi i profesionalnom oboljenju koje nastane na radnom mjestu, poslodavac je dužan dostaviti radniku koji je pretrpio povredu, odnosno kod kojeg je nastalo oboljenje, nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je radnik zdravstveno osiguran, ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja obavlja usluge specifične zdravstvene zaštite/medicine rada kod poslodavca, kao i nadležnoj inspekciji rada, u roku od sedam dana od dana pretrpljene povrede odnosno nastanka oboljenja. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana podnosi se na obrascu čiji sadržaj i način podnošenja propisuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. Član 63. (Obaveza obavještavanja inspekcije rada) (1) O svakom smrtnom slučaju, težoj povredi na radu, profesionalnom oboljenju i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu poslodavac je obavezan odmah obavijestiti nadležnu inspekciju rada. Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 41 (2) Za svaku povredu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati radnika za zaštitu na radu, neposrednog rukovodioca povrijeđenog radnika i povjerenika za zaštitu na radu. DIO SEDMI - OVLAŠTENE ORGANIZACIJE ZA ZAŠTITU NA RADU Član 64. (Izdavanje i oduzimanje dozvole za obavljanje stručnih poslova) (1) Privrednom društvu ili ustanovi koja ispunjava kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete (u daljnjem tekstu: ovlaštena organizacija), federalni ministar izdaje dozvolu za obavljanje sljedećih stručnih poslova: a) periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, b) periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, c) osposobljavanje radnika za siguran rad, d) procjenu rizika na mjestima rada i radne okoline iz člana 23. ovog zakona. (2) Dozvola iz stava (1) ovog člana se izdaje na određeno vrijeme u trajanju od četiri godine. (3) Privredno društvo ili ustanova kojem je izdata dozvola iz stava (1) ovog člana, dužno je federalnom ministru na kraju svake kalendarske godine, najkasnije do 15. januara, dostaviti dokumentaciju o ispunjavanju kadrovskih, organizacijskih i drugih uvjeta, kao i izvještaj o obavljenim poslovima iz stava (1) ovog člana. (4) Dozvolu iz stava (1) ovog člana federalni ministar će oduzeti: a) ako se utvrdi da ovlaštena organizacija više ne ispunjava uvjete za dobijanje dozvole, b) ako je dozvola izdata na osnovu neistinitih podataka, c) ako se u postupku nadzora iz člana 68. ovog zakona utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, d) na prijedlog inspekcije rada, ako utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, e) ako ne postupi u skladu sa obavezama propisanim u stavu (3) ovog člana. Član 65. (Postupak izdavanja odnosno oduzimanja dozvole) (1) O izdavanju, odnosno oduzimanju dozvole za rad federalni ministar donosi rješenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (2) Troškove postupka izdavanja dozvole za rad snosi ovlaštena organizacija. (3) Rješenje o dozvoli, odnosno oduzimanju dozvole za rad upisuje se u registar koji vodi ministarstvo. (4) Način vođenja i obrazac registra iz stava (3) ovog člana propisuje federalni ministar. Član 66. (Uvjeti koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije) (1) Radnik koji u ovlaštenoj organizaciji obavlja stručne poslove iz člana 64. stav (1) ovog zakona mora imati odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit koji se odnosi na obavljanje tih poslova, u skladu sa ovim zakonom. (2) Stručni ispit iz stava (1) ovog člana polaže se pred komisijom koju imenuje federalni ministar, a za čiji se rad osiguravaju finansijska sredstva u Budžetu Federacije. (3) Federalni ministar donijet će pravilnik kojim će propisati organizacijske, kadrovske, tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije iz člana 64. ovog zakona, postupak i način utvrđivanja tih uvjeta, te sadržaj, program, način i troškove polaganja stručnog ispita iz stava (1) ovog člana, kao i sastav komisije iz stava (2) ovog člana. Član 67. (Zapisnik o izvršenim periodičnim pregledima) (1) O izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima iz člana 64. stav (1) ovog zakona ovlaštena organizacija sačinjava zapisnik o stručnom nalazu, na osnovu kojeg izdaje ispravu. (2) Zapisnik i isprava iz stava (1) ovog člana sadrži rezultat pregleda i ispitivanja i konstataciju da li pregledana sredstva za rad i sredstva i oprema lične zaštite udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona. (3) Način, postupak i rokove vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana, te oblik i sadržaj zapisnika i isprave iz stava (2) ovog člana propisuje federalni ministar. Član 68. (Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštenih organizacija) Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštene organizacije koja je dobila dozvolu iz člana 64. stav (1) ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, vrši ministarstvo. DIO OSMI - POSEBNA SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU Član 69. (Zaštita grupa posebno osjetljivih na rizike) (1) Poslodavac je dužan organizovati radno mjesto tako da vodi računa o prisustvu grupa osjetljivih na određene rizike. (2) Grupe posebno osjetljive na rizike, kao što su trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica sa invaliditetom, kao i radnici sa promijenjenom radnom sposobnošću u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju, moraju se zaštititi od opasnosti koje posebno njih pogađaju, u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i općim aktom poslodavca. Član 70. (Zabrana rada grupa posebno osjetljivih na rizike na određenim poslovima) (1) Zabranjen je rad trudnicama, porodiljama i dojiljama na poslovima na kojima postoji rizik od izloženosti opasnim materijama, hemijskim, fizičkim i biološkim agensima, štetnim zračenjima i mikroklimatskim uticajima, odnosno na poslovima sa teškim uvjetima rada, kao i posebno teškim i opasnim poslovima gdje postoji rizik po njihovo fizičko i mentalno zdravlje. (2) Zabranjen je rad maloljetnicima na poslovima koji mogu ugroziti njihovo zdravlje i razvoj. (3) Radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja preostale radne sposobnosti. Broj 79 - Stranica 42 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. Član 71. (Postupak raspoređivanja radnika na poslove sa povećanim rizikom) (1) Kada su na određenom radnom mjestu takvi uvjeti da uprkos primjeni mjera zaštite na radu i dalje postoji preostali rizik i prijetnja od obolijevanja tj. invaliditeta, poslodavac je dužan preduzeti mjere za sprječavanje oboljenja tj. nastanka invaliditeta ili dalje pogoršanje bolesti radnika. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i na radnu sposobnost radnika, u skladu sa zakonom. (3) Za poslove koji su internim aktom o zaštiti na radu i ugovorom o radu utvrđeni kao poslovi sa povećanim rizikom, postupak za raspoređivanje radnika na te poslove, uvjete rada i zdravstveni nadzor propisuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. Član 72. (Postupak skraćivanja radnog vremena) (1) Poslovi iz člana 71. stav (2) ovog zakona i trajanje radnog vremena utvrđuju se internim aktom poslodavca o zaštiti na radu, na osnovu akta o procjeni rizika iz člana 23. stav (2) ovog zakona i stručnog nalaza ovlaštene organizacije, koja ispunjava kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete. (2) O skraćivanju radnog vremena u smislu stava (1) ovog člana odlučuje ministarstvo. (3) Postupak skraćivanja radnog vremena kod poslodavca, kao i kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana, propisat će federalni ministar. (4) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraćeno radno vrijeme u smislu ovog člana izjednačava se sa punim radnim vremenom. Član 73. (Posebno osiguranje radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom) Poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom. DIO DEVETI - INSPEKCIJSKI NADZOR Član 74. (Organi nadležni za vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, propisa donesenih na osnovu zakona, tehničkih propisa i standarda koji se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu i općih akata iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu vrši kantonalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava), osim nadzora koji je ovim zakonom stavljen u nadležnost Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) (2) Poslove inspekcijskog nadzora iz stava (1) ovog člana vrši inspektor zaštite na radu, odnosno inspektor rada (u daljem tekstu: inspektor). Član 75. (Nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove) (1) Federalna uprava vrši neposredni nadzor kod poslodavca koji obavlja djelatnost: a) proizvodnje i prerade sirovog željeza, čelika i ferolegura, b) proizvodnje i prerade glinice, aluminija, olova i cinka, mangana i drugih teških metala, c) proizvodnje i prerade baznih hemikalija, plastičnih masa, premaznih sredstava, lijekova i farmaceutskih hemikalija, d) proizvodnje i uskladištenja koksa i karbogasa i drugih tehničkih plinova, e) proizvodnje eksploziva i eksplozivnih sredstava i galanterije, f) proizvodnje i distribucije naftnih derivata, g) proizvodnje celuloze i papira i hemijske prerade drveta, h) proizvodnje cementa i cementnih proizvoda, i) proizvodnje električne energije. (2) Federalna uprava vrši neposredni nadzor nad izvođenjem radova: a) u tunelima i na drugim podzemnim radovima izuzev rudarskih, b) na armirano-betonskim, čeličnim i drvenim mostovima raspona preko 20 m, c) u kesonima i ronilačkim radovima, d) na izgradnji termoelektrana i hidroelektrana. (3) Izuzetno, u slučaju potrebe, direktor Federalne uprave, uz saglasnost kantonalnog rukovodioca inspekcije, može prenijeti ovlaštenje kantonalnom inspektoru da obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Federalne uprave na teritoriji Federacije. Član 76. (Saradnja inspekcijskih organa) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora federalni inspektor ostvaruje saradnju sa nadležnim kantonalnim inspektorima u pitanjima koja su od zajedničkog interesa za vršenje inspekcijskog nadzora i pruža im stručnu pomoć. (2) U cilju jedinstvenog provođenja ovog zakona, federalni inspektor može izdavati kantonalnom inspektoru odgovarajuće upute i instrukcije za rad. Član 77. (Obaveza vršenja inspekcijskih pregleda) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektori su obavezni kod poslodavca, kod kojeg se obavljaju tehničkotehnološki procesi rada, izvršiti preglede najmanje jednom godišnje, a u drugim slučajevima po potrebi. (2) Inspektori su obavezni izvršiti i kontrolne preglede kod poslodavca iz stava (1) ovog člana kod kojeg su naređene mjere za otklanjanje nedostatka iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 78. (Postupanje u slučaju kada se utvrdi povreda propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu) (1) Ako inspektor utvrdi povrede propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu donijet će rješenje o otklanjanju tih nedostataka odnosno nepravilnosti i odrediti rok u kojem se oni imaju otkloniti. (2) Poslodavac je obavezan pismeno izvijestiti inspektora o izvršenju rješenja u roku od osam dana od dana isteka roka za otklanjanje nedostataka, odnosno nepravilnosti. (3) Inspektor može narediti da se provede i mjera zaštite na radu koja nije propisana, ako su radnici na radu neposredno ugroženi. (4) Ako su za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka potrebna veća investiciona ulaganja, a život i zdravlje radnika nisu neposredno ugroženi, inspektor će narediti poslodavcu da sačini poseban investicioni Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 43 program o postupnom usklađivanju stanja sa odredbama propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu. Član 79. (Postupanje inspektora kod smrtnog slučaja ili nesreće koja je zadesila jednog ili više radnika) (1) Kantonalna uprava dužna je odmah po prijemu obavještenja poslodavca izvijestiti Federalnu upravu o svakom smrtnom slučaju, nesreći na radu koja dovodi do onesposobljenosti u trajanju od tri ili više dana ili bilo kojem događaju koji je zadesio jednog ili više radnika. (2) Kantonalni inspektor obavezan je izvršiti uviđaj svakog smrtnog slučaja, nesreće koja je zadesila jednog ili više radnika i teže povrede na radu kod poslodavca. (3) Nakon izvršenog uviđaja iz stava (2) ovog člana kantonalna uprava obavezna je preduzeti odgovarajuće mjere i dostaviti izvještaj Federalnoj upravi. (4) Kod smrtnog slučaja ili nesreće koja je zadesila jednog ili više radnika, uviđaj će izvršiti i federalni inspektor. Član 80. (Postupanje inspektora u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje radnika na radu) (1) Ako inspektor utvrdi da postoji neposredna opasnost po život i zdravlje radnika na radu, odmah će donijeti rješenje o zabrani rada na radnom mjestu. (2) Ako poslodavac ne postupi po rješenju o otklanjanju nedostataka, inspektor će zabraniti rad na radnom mjestu na koje se rješenje odnosi, dok se nepravilnosti, odnosno nedostaci ne otklone. Član 81. (Obaveza čuvanja povjerljivih podataka) Inspektor je dužan čuvati kao povjerljiv podatak ime radnika koji mu se obratio po bilo kojem osnovu zbog neprovođenja propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 82. (Pravo na žalbu) (1) Protiv rješenja kantonalnog inspektora može se izjaviti žalba nadležnom federalnom inspektoru, u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja federalnog inspektora donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) U slučaju kada je naložena zabrana rada žalba ne odlaže izvršenje rješenja. DIO DESETI - KAZNENE ODREDBE Član 83. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: 1. koji izvodi radove na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata i tehničko-tehnološkog procesa, ako ne izvodi radove prema tehničkoj dokumentaciji, član 11. stav (1), 2. koji stavi u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije bez prethodno pribavljene odgovarajuće dokumentacije, čl. 16. i 17., 3. ako ne osigura periodične preglede i ispitivanje sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, član 22. tačka j), 4. ako ne osigura periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini, član 22. tačka k), 5. ako ne osigura periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom, član 22. tačka l), 6. ako ne provodi mjere i ne osigura sredstva za prvu pomoć, član 22. tačka n), 7. ako ne izvrši procjenu rizika na mjestima rada, član 23. stav (2), 8. ako zasnuje radni odnos sa radnikom, a da prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju zahtjevima određenog radnog mjesta, član 24. stav (2), 9. ako ne uputi radnika na odgovarajući ljekarski pregled, ili ga ne osigura u rokovima utvrđenim zakonom ili propisima donesenim na osnovu zakona, član 57. stav (1) i član 60. stav (1), 10. ako ne utvrdi radna mjesta sa povećanim rizikom, član 57. stav (2). (2) Novčanom kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ovlaštena organizacija za zaštitu na radu, ako: 1. obavlja stručne poslove suprotno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona ili ako obavlja stručne poslove bez propisane dozvole, član 64. stav (1), 2. ako sačini ili izda isprave čiji su oblik i sadržina suprotni propisu, član 67. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM. (4) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 2.000,00 do 3.000,00 KM. Član 84. (1) Novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj: 1. poslodavac koji izrađuje tehničku dokumentaciju za objekte i tehničko-tehnološke procese, ako pri projektovanju ne primijeni propisane mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i ne izda ispravu kojom potvrđuje da je projektovanje izvršeno u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, član 10, 2. poslodavac ako stavi u upotrebu sredstva za rad, koja podliježu obavezi periodičnih pregleda i ispitivanja, bez pribavljenog zapisnika, odnosno isprave iz člana 67. stav (1) ovog zakona, član 14. stav (3), 3. proizvođač i uvoznik radne opreme i sredstava i opreme lične zaštite ako ne izda ispravu kojom dokazuje da odgovaraju međunarodnim propisima, tehničkim propisima i propisanim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ili ne izda uputstvo za upotrebu i održavanje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, član 16. stav (1), 4. proizvođač i uvoznik opasnih materija ako ne izda uputstvo za sigurnu upotrebu i rukovanje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, član 16. stav (2), (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 1.500,00 do 2.500,00 KM. Član 85. (1) Novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj investitor ili glavni izvođač ako ne Broj 79 - Stranica 44 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. obezbijedi jedinstveni elaborat o uređenju radilišta u slučaju da dva ili više poslodavaca koriste isti prostor za radilište, član 13. (2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: 1. ako prije početka radova ne izradi elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona, ne izvodi radove prema tom elaboratu i u roku ne dostavi elaborat nadležnoj inspekciji rada, član 12., 2. ako ne donese interni akt o zaštiti na radu, član 23. stav (1), 3. ako internim aktom o zaštiti na radu ne utvrdi organizaciju provođenja zaštite na radu, član 23. stav (1), 4. ako za sve poslove u tehničko-tehnološkom procesu rada ne utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti, član 24., 5. ako od radnika zahtijeva sudjelovanje u troškovima provođenja mjera zaštite na radu, član 31., 6. ako ne organizuje poslove zaštite na radu zavisno od tehničko-tehnološkog procesa, broja radnika, štetnosti po zdravlje, broja lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika, član 33. stav (1), 7. ako ne odredi jednog ili više radnika za zaštitu na radu i ne osigura im uvjete za rad, član 34. st. (1) i (2), 8. ako dovodi u nepovoljniji položaj radnika za zaštitu na radu dok postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, član 34. stav (3), 9. ako radnicima ne daje odgovarajuća pisana uputstva, član 38., 10. ako ne postavi znakove upozorenja i znakove općih obavještavanja, član 39., 11. ako da radnicima u upotrebu opasne materije koje nisu opremljene dokumentom o bezbjedonosnotehničkim podacima prevedenim na jedan od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, član 41., 12. ako ne izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, član 46., 13. ako dozvoli samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za samostalan rad na siguran način, član 47., 14. ako ne premjesti radnika na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo radno mjesto postoji kod poslodavca, član 59., 15. ako ne obavijesti nadležnu inspekciju rada o smrtnom slučaju, težoj povredi na radu ili profesionalnom oboljenju, čl. 62. i 63., 16. ako postupi protivno odredbi člana 70. i dozvoli rad osobama iz st. (1), (2) i (3) tog člana, 17. ako ne preduzme mjere za sprječavanje nastupanja oboljenja odnosno invaliditeta kod radnika, član 71., 18. ako posebno ne osigura od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, član 73., 19. ako ne postupi po rješenju inspektora rada u skladu sa članom 78. st. (1) i (3) ovog zakona. (3) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana kaznit će se odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 KM. Član 86. (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: 1. ako ne utvrdi internim aktom o zaštiti na radu koja sredstva i oprema lične zaštite pripadaju radniku, član 23. stav (1), 2. ako ne konsultuje povjerenika za zaštitu na radu pri izradi internog akta o zaštiti na radu, član 23. stav (5), 3. ako ne obezbijedi da pristup radnim mjestima sa povećanim rizikom imaju samo radnici koji su dobili posebna uputstva i zaštitna sredstva, član 28., 4. ako ne obezbijedi radnicima sredstva i opremu lične zaštite, član 29. stav (1), 5. ako ne obezbijedi da sredstva i oprema lične zaštite budu u ispravnom stanju, član 29. stav (3), 6. ako ne obavijesti radnike o rizicima po sigurnost i zdravlje, te mjerama koje je preduzeo radi unaprjeđenja sigurnosti i zaštite zdravlja, član 40., 7. ako postupa suprotno odredbi člana 45. ovog zakona, 8. ako ne vodi evidenciju propisanu odredbom člana 61. ovog zakona i ne dostavi godišnji izvještaj nadležnoj inspekciji rada, 9. ako ne dostavi izvještaj iz odredbe člana 62. ovog zakona, 10. ako ne organizuje radno mjesto tako da vodi računa o prisustvu grupa osjetljivih na određene rizike, član 69., (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM. DIO JEDANAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 87. Poslodavci su dužni da usklade opće akte sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 88. (1) Organizacije koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona bile ovlaštene da vrše poslove iz člana 21. stav (1) i člana 28. stav (2) Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj 22/90), obavezne su da podnesu zahtjev za utvrđivanje uvjeta u smislu člana 64. i člana 72. stav (1) ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana donošenja podzakonskog akta iz člana 66. stav (3), odnosno člana 72. stav (3) ovog zakona. (2) Organizacije iz stava (1) ovog člana, koje u roku od tri mjeseca od dana donošenja podzakonskog akta iz člana 66. stav (3) ovog zakona, odnosno člana 72. stav (3) ovog zakona podnesu zahtjev za utvrđivanje uvjeta u smislu člana 64. stav (1) ovog zakona i člana 72. stav (1) ovog zakona, zadržavaju ovlaštenje za vršenje poslova iz člana 21. stav (1), odnosno člana 28. stav (2) Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj: 22/90), sve do donošenja konačnog rješenja po podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovog člana. (3) Organizacijama iz stava (1) ovog člana, koje u roku od tri mjeseca od dana donošenja podzakonskog akta iz člana Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 45 66. stav (3), odnosno člana 72. stav (3) ovog zakona, ne podnesu zahtjev za utvrđivanje uvjeta u smislu člana 64, odnosno člana 72. stav (1) ovog zakona, sa danom isteka roka iz stava (1) ovog člana, po sili zakona prestaje ovlaštenje za vršenje poslova iz člana 21. stav (1) i člana 28. stav (2) Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj: 22/90). Član 89. Propisi iz odredbe člana 23. stav (4), člana 34. stav (6), člana 60. stav (1), člana 62. stav (2), člana 65. stav (4), člana 66. stav (3), člana 67. stav (3) ovog zakona i člana 72. stav (3) ovog zakona, donijet će se u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 90. Do donošenja propisa iz člana 89. ovog zakona primjenjivat će se: 1. Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 2. Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 3. Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vrše periodične preglede i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 4. Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 5. Pravilnik o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 6. Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povrede i oboljenja radnika na radu ("Službeni list SR BiH", broj 38/86). Član 91. (1) Do donošenja novih propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i drugim propisima, primjenjivat će se: 1. Opći pravilnik o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47, 18/47 i 36/50), 2. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u kudeljarama ("Službeni list FNRJ" broj 46/47), 3. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim preduzećima ("Službeni list FNRJ", broj 56/47), 4. Pravilnik o higijenskim i tehničkim mjerama pri radu u fabrikama stakla-staklarama ("Službeni list FNRJ", br. 14/48, 18/48), 5. Pravilnik o higijenskim i tehničkim mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i kod vađenja gline, pijeska i šljunka ("Službeni list FNRJ", broj 69/48), 6. Pravilnik o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i pri drugim radovima (prilog broj 8 uz "Službeni list FNRJ", broj 98/49), 7. Pravilnik o tehničkim i zdravstveno- tehničkim zaštitnim mjerama na radu pri hemijsko-tehnološkim procesima (prilog broj 8 uz "Službeni list FNRJ", broj 55/50), 8. Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u crnoj metalurgiji ("Službeni list FNRJ", broj 7/55), 9. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri ronilačkim radovima ("Službeni list FNRJ", broj 36/58), 10. Pravilnik o higijensko-tehničkim mjerama pri radu na preradi i obradi metala ("Službeni list FNRJ", broj 40/61), 11. Pravilnik o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri lučko-transportnom radu ("Službeni list SFRJ", broj 14/64), 12. Pravilnik o zaštiti na radu pri tehničkom obrađivanju legura lakih metala u kupatilima s nitratnim solima ("Službeni list SFRJ", broj 48/65), 13. Pravilnik o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prijevozu motornim vozilima ("Službeni list SFRJ", broj 55/65), 14. Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila ("Službeni list SFRJ", broj 17/66), 15. Pravilnik o zaštiti na radu s uređajima za ukrcavanje i iskrcavanje tereta na pomorskim brodovima i plovilima unutrašnje plovidbe ("Službeni list SFRJ", broj 32/66), 16. Pravilnik o zaštiti na radu u poljoprivredi ("Službeni list SFRJ", broj 34/68), 17. Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu ("Službeni list SFRJ", br. 42/68 i 45/68), 18. Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice ("Službeni list SFRJ", broj 65/91), 19. Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi ("Službeni list SFRJ", broj 35/69), 20. Pravilnik o zaštiti na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipulisanju eksplozivima i barutima ("Službeni list SFRJ", broj 55/69), 21. Pravilnik o posebnim mjerama i normativima za zaštitu na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože ("Službeni list SFRJ", broj 47/70), 22. Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama ("Službeni list SFRJ", broj 29/71), 23. Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad ("Službeni list SFRJ", broj 18/91), 24. Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu ("Službeni list SR BiH", broj 20/85), 25. Pravilnik o zaštiti na radu sa razvijačima acetilena i acetilenskim stanicama ("Službeni list SR BiH", broj 2/87), 26. Pravilnik o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala ("Službeni list SR BiH", broj 5/86), 27. Pravilnik o zaštiti na radu u željeznicama ("Službeni list SR BiH", br. 42/86 i 3/87), 28. Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namjenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore ("Službeni list SR BiH", broj 5/88), | ||
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 89/18 | 09.11.2018 | SN FBiH 44/22, SN FBiH 26/16 | zakon,rad,zakon o radu,fbih | God P 1640 Temelje Hercegovine, O PRO Proglaša radu, koji je u sjednici Zastu Doma naroda Broj 01-02 29. listopad Sa O IZMJE U Zakon 26/16), u član dodaju se rij zabranjeno.". Iza člank (1) Radni o nakon p o radu p (2) U zav organiza javnim Hercego ustanova kanton, kojima F od 50% dina XXV - Br PARLAMEN BOSNE I H em članka IV.B donosim U OGLAŠENJU Z DOPUNAMA ava se Zakon o usvojio Parlamen upničkog doma od 1.6.2017. go 2-1-492-01/18 da 2018. godine arajevo Z ENAMA I DOP Č nu o radu ("Slu nku 19. stavak (3 ječi: "osim ak Č ka 20., dodaje se "Č odnos zasniva s provođenja proce poslodavca. vodima, agenc acijama pod dru ovlaštenjima ovine (u daljnjem ama i javnim po grad ili općin Federacija, kant % ukupnog kapi roj 89 NT FEDERA HERCEGOV .7. a)(IV) Ustav UKAZ ZAKONA O IZ A ZAKONA O R izmjenama i nt Federacije Bo od 10.7.2018. odine. Marin ZAKON PUNAMA ZAK Članak 1. užbene novine F 3) na kraju rečen ko to ovim za Članak 2. e članak 20a. ko Članak 20a. e zaključivanje edure prijema p cijama, direkc ugim nazivom, na teritoriju m tekstu: Feder oduzećima čiji j na, te u gospod ton, grad ili opć itala, prijem u Petak S ACIJE VINE va Federacije B ZMJENAMA I RADU dopunama Zak osne i Hercegov godine i na sj Predsjednik nko Čavara, v. KONA O RAD Federacije BiH" nice iza riječi "p akonom nije iz oji glasi: m ugovora o ra propisane praviln cijama i upr pravnim osoba Federacije Bo acija), kao i u j je osnivač Fede darskim društvi ćina sudjeluje s radni odnos v k, 9. 11. 2018. g A R A J E V Bosne i kona o vine na jednici r. DU ", broj pravo", izričito radu, a nikom ravnim ama sa osne i avnim eracija, ima u sa više vrši se (3) (4) zaklju se rije daljnj "Iznim ukoli posla "(2) godine O nakon proveden prijem u radni o Vlada Federac Vlada Federaci snagu ovog z postupak prijem zavodima, a organizacijama teritoriju Fede poduzećima čij društvima u k ukupnog kapita Vlade kantona snagu ovog z postupak prijem zavodima, agen ma, pravnim o kantona, grada poduzećima čij gospodarskim sudjeluju sa viš U članku 28 učivanja ugovor ečima: "odmah n U članku 42. jem tekstu: Fede U članku 47. st mno, godišnji o ko je to uređe a i uvjetima rada U članku 75. st Plaća za obavlj od: a) osnovne p b) dijela pla c) uvećane p Iza stavka (3) d IS ne procedure ob odnos. ije Bosne i Her ije), će u roku od zakona, donijet ma u radni odno agencijama, a, pravnim osob eracije, u jav ji je osnivač F kojima Federacij ala. će u roku od zakona, donijet ma u radni odno ncijama, direkcij osobama s javn a ili općine, u j ji su osnivači k društvima u ko še od 50% ukupn Članak . riječi: "u ro ra o radu, odnos na početku rada Članak stavak (4) rije eracije)", brišu s Članak tavak (1) dodaje dmor može da t eno kolektivnim a.". Članak tavak (2) mijenja eni rad i vrijem plaće; će za radni učin plaće iz članka 7 dodaje se stavak SSN 1512-7079 bveznog javnog ercegovine (u da 90 dana od da ti propis kojim os iz stavka (2) direkcijama bama s javnim o vnim ustanovam Federacija, te u ija sudjeluje sa 90 dana od dan ti propis kojim os iz stavka (2) ijama i upravnim nim ovlaštenjim javnim ustanov kantoni, grad i ojima kantoni, g nog kapitala.". 3. roku od 15 d sno početka rad a". 4. eči: "Bosne i H se. 5. e se druga rečen traje i duže od 3 m ugovorom, a 6. a se i glasi: me provedeno na nak ukoliko je ist 76. ovog zakona k (4) koji glasi: 9 oglašavanja za aljnjem tekstu: ana stupanja na m će propisati ovog članka u i upravnim ovlaštenjima na ma i javnim gospodarskim a više od 50% na stupanja na m će propisati ovog članka u m organizacijama na teritoriju vama i javnim li općina, te u grad ili općina dana od dana da", zamjenjuju Hercegovine (u nica koja glasi: 30 radnih dana, prema naravi a radu sastoji se ti ostvaren i a.". Broj 89 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 9. 11. 2018. "(4) Radni učinak definira poslodavac sukladno općim propisima, kolektivnom ugovoru ili pravilnikom o radu.". Članak 7. U članku 78. stavak (1), mijenja se i glasi: "(1) Vlada Federacije utvrđuje najnižu plaću nakon konzultiranja sa Gospodarsko-socijalnim vijećem.". Stavak (3) mijenja se i glasi: "(3) Vlada Federacije će na prijedlog Federalnog ministarstva financija u suradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodno konzultiranje sa Gospodarsko-socijalnim vijećem, donijeti propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plaće iz stavka (1) ovog članka.". Članak 8. U članku 94. toč. c. i d., mijenjaju se i glase: "c. kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore; d. kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;". Članak 9. U članku 114. stavak (1), riječ "može", zamjenjuje se se riječima: "dužan je". U stavku (3) riječi: "osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa", zamjenjuju se riječima: "osim u slučaju otkaza ugovora o radu sukladno ovom zakonu". Članak 10. U članku 138. stavak (1), iza riječi "sklapaju", dodaju se riječi: "Vlada Federacije". U stavku (4) iza riječi "poslodavac", točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: "a gdje se kao vlasnik pojavljuje Federacija, kanton, grad ili općina, potrebno je prethodno pribaviti njihovu suglasnost.". Članak 11. Iza članka 138., dodaje se članak 138a. koji glasi: "Članak 138a. (1) Granski kolektivni ugovor za područja djelatnosti koja se financiraju iz proračuna ili izvanproračunskih fondova, sklapaju Vlada Federacije, odnosno mjerodavna ministarstva i vlade kantona, odnosno mjerodavna ministarstva s jedne strane i reprezentativni sindikati tih područja djelatnosti s druge strane. (2) Granske kolektivne ugovore za javna poduzeća i javne ustanove čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, sklapaju reprezentativni sindikati i osnivači. (3) Granske kolektivne ugovore za gospodarska društva u kojima Federacija, kanton, grad ih općina sudjeluje sa više od 50% ukupnog kapitala, pored reprezentativnog sindikata, sklapaju predstavnici nositelja državnog kapitala uz sudjelovanje reprezentativne udruge poslodavaca, osim ako nije drugačije uređeno sporazumom Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, gradonačelnika ili načelnika općine sa reprezentativnim udrugom poslodavaca. (4) U postupku pregovaranja radi sklapanja kolektivnih ugovora iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka, reprezentativni sindikat dužan je da surađuje sa drugim sindikatima sa manjim brojem članova, radi izražavanja interesa uposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat.". Članak 12. Naziv i članak 168. mijenjaju se i glase: "Članak 168. Prava radnika izabranih i imenovanih na javne dužnosti ili profesionalne funkcije (1) Radniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti u organe Bosne i Hercegovine, Federacije, organe kantona, grada i općine i radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev miruju, a najduže na period koliko traje obavljanje te funkcije, od dana izbora odnosno imenovanja. (2) Radnik koji nakon završenog mandata iz stavka (1) ovog članka, želi da se vrati kod istog poslodavca, dužan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, a poslodavac je dužan primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika. (3) Radnika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stavka (2) ovog članka, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu članka 96. ovog zakona. (4) Ako poslodavac ne može vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stavka (3) ovog članka, dužan mu je isplatiti otpremninu utvrđenu u članku 111. ovog zakona, s tim da se prosječna plaća dovede na razinu plaće koju bi radnik ostvario da je radio. (5) Ako radniku prestane radni odnos u smislu stavka (3) ovog članka, poslodavac ne može u roku od jedne godine dana, uposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju ili stupanj stručne spreme.". Članak 13. U članku 171. stavak (1), dodaje se nova točka 53. koja glasi: "53. iz neopravdanih razloga ne isplati plaću u roku utvrđenom u članku 79. stavak (1) ovog zakona, sa svim pripadajućim doprinosima,". Dosadašnje toč. 53. do 71. postaju toč. 54. do 72. Članak 14. Članak 172. zakona, briše se. Članak 15. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О РАДУ Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о раду, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 10.07.2018. године и на сједници Дома народа од 01.06.2017. године. Број 01-02-1-492-01/18 29. октобра 2018. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. | |
Zakon o radu FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 26/16 | 13.04.2016 | SN FBiH 44/22, SN FBiH 89/18 | zakon o radu,fbih,rad,radno zakonodavstvo,pravo | Srijeda, 6. 4. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 13 д) усклaдусa прaвилимa нe чувajурaчунoвoдствeнe eвидeнциje идoкумeнтaциjукoja сe oднoсинa угoвoрeнe oбaвeзe, нaруџбeницe, фaктурe, oвлaш-ћeњa зa плaћaњa идругe eвидeнциje o финaн-сиjскимтрaнсaкциjaмa идoгaђajимa (члaн 12. стaв(4)). VI – ПРEЛAЗНE ИЗAВРШНE OДРEДБEЧлaн 26. Кaнтoни, oпштинe, грaдoвиивaнбуџeтскифoндoвисуoбaвeзнидa урoку oдшeстмjeсeци oддaнa ступaњa нa снaгуoвoгзaкoнa усклaдe свoje прoписe с oвимзaкoнoм. Члaн 27. Кaнтoни, oпштинe, грaдoвиивaнбуџeтскифoндoвисуoбaвeзнидa урoку oд 12 мjeсeци oддaнa ступaњa нa снaгуoвoгзaкoнa успoстaвe трeзoрскинaчинпoслoвaњa сa jaвнимсрeдствимa усклaдус oдрeдбaмa oвoгзaкoнa. Члaн 28. Фeдeрaлниминистaрфинaнсиja ћe урoку oд 60 дaнa oддaнa ступaњa нa снaгу oвoгзaкoнa дoниjeтипрoвeдбeнe прoписe зa примjeну oвoгзaкoнa итo: a) упутствo o прoцeдурaмa инфoрмaтичкe ифункциoнaлнe зaштитe рaчунoвoдствeнoгсистeмa Глaвнe књигe трeзoрa ипoмoћнихкњигa трeзoрскoгпoслoвaњa – мoдулa (члaн 17.); б) прaвилник o прoцeдурaмa пoврaтa вишe илипoгрeшнo уплaћeних jaвнихприхoдa кojисe oднoсe нa тeкућуфискaлнугoдину (члaн 18. стaв(1)); ц) упутствo o нaчинууплaћивaњa итрoшeњa влaститихприхoдa буџeтскихкoрисникa ивaнбуџeтскихфoндoвa (члaн 18. стaв (2)); д) упутствo o извршaвaњубуџeтa сa JРT-a (члaн 23. стaв (3)). Члaн 29. Дaнoмступaњa нa снaгу oвoгзaкoнa прeстaje дa вaжиЗaкoн o трeзoрууФeдeрaциjиБоснеиХерцеговине ("Служ-бeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", бр. 58/02, 19/03 и 79/07). Члaн 30. Oвaj зaкoнступa нa снaгу oсмoгдaнa oддaнa oбjaвљивaњa у "Службeнимнoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". ПредсједaвaјућаДомa нaродa Пaрлaментa ФедерaцијеБиХЛидијаБрадара, с. р. ПредсједaвaјућиПредстaвничкогдомa Пaрлaментa ФедерaцијеБиХЕдинМушић, с. р.692 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O RADU Proglašava se Zakon o radu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 31.07.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 31.03.2016. godine. Broj 01-02-200-02/16 04. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r.ZAKON O RADU I. OSNOVNE ODREDBEPredmet zakonaČlan 1. Ovim zakonom uređuje se zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Gamatička terminologijaČlan 2. Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom zakonu uključuje oba roda. Ravnopravna zastupljenost spolovaČlan 3. Formiranje vijeća zaposlenika, mirovnog vijeća, ekonom-sko-socijalnog vijeća i drugih organa koji proizilaze iz ovog zakona i kolektivnih ugovora, odražavat će ravnopravnu zastupljenost spolova. Zasnivanje radnog odnosaČlan 4. (1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu zasniva se radni odnos. (2) Nakon zaključivanja ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom. Pojam poslodavcaČlan 5. Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizičko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu. Pojam radnikaČlan 6. Radnik, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu. Osnovna prava i obaveze radnikaČlan 7. (1) Poslodavac utvrđuje mjesto i način obavljanja rada poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom i vrstom rada lično obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i zakone i opće akte poslodavca. (2) Radnik ima pravo na pravičnu plaću, uvjete rada koji obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Osnovi i vrste diskriminacijeČlan 8. (1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo lično svojstvo. Broj 26 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6. 4. 2016. (2) Diskriminacija može biti direktna ili indirektna. (3) Direktna diskriminacija, u smislu ovog zakona, znači svako postupanje uzrokovano nekim od osnova iz stava 1. ovog člana kojim se radnik, kao i lice koje traži zaposlenje stavlja ili je bilo stavljeno u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica u istoj ili sličnoj situaciji. (4) Indirektna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada određena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterij ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji položaj radnika kao i lice koje traži zaposlenje zbog određene osobine, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sistema koji čine osnove za zabranu diskriminacije iz stava 1. ovog člana u odnosu na drugog radnika, kao i lice koje traže zaposlenje. Uznemiravanje i nasilje na raduČlan 9. (1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca. (2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 8. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana je svako ponašanje koje riječima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom. (5) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa. Zabrana diskriminacijeČlan 10. (1) Diskriminacija iz člana 8. ovog zakona zabranjena je u odnosu na: a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla, b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa, c. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, d. napredovanje u poslu i e. otkazivanje ugovora o radu. (2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su diskriminirajuće po nekom od osnova iz člana 8. ovog zakona, ništave su. Izuzeci od zabrane diskriminacijeČlan 11. (1) Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva u odnosu na određeni posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od osnova iz člana 8. ovog zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time želi postići opravdana. (2) Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog zakona, kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu određenih kategorija radnika u skladu sa zakonom. Zaštita u slučajevima diskriminacijeČlan 12. (1) U slučajevima diskriminacije u smislu odredaba ovog zakona, radnik kao i lice koje traži zaposlenje mogu od poslodavca zahtijevati zaštitu u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju. (2) Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz prethodnog stava, ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu. (3) Ako radnik odnosno lice koje traži zaposlenje u slučaju spora iznesu činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona o zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojeća razlika nije usmjerena na diskriminaciju već da ima svoje objektivno opravdanje. (4) Ako sud utvrdi da je tužba iz stava 2. ovog člana osnovana poslodavac je dužan radniku uspostaviti i osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskraćena, te mu nadoknaditi štetu nastalu diskriminacijom. Pravo na vođenje krivičnog ili građanskog postupkaČlan 13. U slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka. Sloboda udruživanjaČlan 14. (1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata. (2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, formirati udruženje poslodavaca, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruženja. (3) Sindikat i udruženja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja. Dobrovoljnost članstvaČlan 15. (1) Radnici odnosno poslodavci slobodno odlučuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruženja poslodavaca. (2) Radnik odnosno poslodavac ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu odnosno udruženju poslodavaca. Zabrana miješanja u funkcioniranje udruženjaČlan 16. (1) Poslodavcima ili udruženjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjuje se: a. miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom; b. zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu sa ciljem kontroliranja takvog sindikata. (2) Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u | |
Zakon o zapošljavanju stranaca FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 111/12 | 26.12.2012 | Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 111/12 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 111/12 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAPOŠLJAVANJU STRANACA Broj 01-02-1019-02/12 10. decembra 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O ZAPOŠLJAVANJU STRANACA (1) Ovim zakonom uređuju se uvjeti, način i postupak zapošljavanja stranih državljana i osoba bez državljanstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, izuzeci od izdavanja radne dozvole, prestanak važenja radne dozvole, vođenje evidencija o izdatim radnim dozvolama i druga pitanja od značaja za zapošljavanje stranaca. Član 2. Član 3. (1) Poslodavcem u smislu ovog zakona smatra se pravno ili fizičko lice koje obavlja privrednu ili drugu djelatnost i zapošljava strance na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). (2) Obrtnik i osoba koja obavlja srodnu djelatnost u smislu Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/09 i 42/11) jeste fizičko lice koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba sa kojima je u obavezi zaključiti ugovor o radu u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom. Član 4. Stranci na osnovu ovog zakona ne mogu biti stavljeni u nepovoljniji položaj na osnovu: spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obaveza, starosti, trudnoće, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja, rase, boje kože ili neke druge osobne karakteristike. Član 5. Izrazi koji se koriste u ovom zakonu a imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod. Član 6. II UVJETI ZA ZAPOŠLJAVANJE Član 7. (1) Pored općih uvjeta utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu stranac mora posjedovati i radnu dozvolu za zaključivanje ugovora u skladu sa članom 2. ovog zakona. (2) Radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima sa strancem na zahtjev poslodavca koji ga zapošljava izdaje kantonalna služba za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca (u daljnjem tekstu: kantonalna služba), uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje. Član 8. (1) Radna dozvola je osnov za zaključivanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. (3) Radne dozvole utvrđene godišnjom kvotom izdaju se prvo za produženje već izdatih radnih dozvola, a zatim za novo zapošljavanje. (4) Zahtjev za produženje radne dozvole poslodavac je dužan podnijeti u roku od 30 dana prije isteka njenog važenja. (5) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (6) Federalno ministarstvo dužno je donijeti rješenje po žalbi u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. (7) Rješenje Federalnog ministarstva je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor. Član 9. (1) Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole poslodavac je dužan priložiti: - izvod iz relevantnog registra nadležnog suda ili rješenje o registraciji za obavljanje djelatnosti izdato od nadležnog organa u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima; - podatke o radnom mjestu ili vrsti posla, te uvjetima rada; - dokaz banke kod koje poslodavac ima račun o solventnosti; - dokaz o izmirenim poreskim obavezama i uplaćenim doprinosima za sve zaposlene uključujući i stranca u slučaju produženja radne dozvole; - obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca, vrstu stručne spreme i stručnih znanja i kvalifikacija koje se traže za obavljanje tog posla i - ovjeren prijevod diplome o stručnoj spremi na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Ukoliko stranac koji namjerava registrovati obrt podnosi zahtjev za izdavanje radne dozvole uz zahtjev je dužan priložiti: - rješenje o odobravanju obavljanja obrta stranom državljaninu; - ovjeren prijevod putne isprave ili drugog identifikacionog dokumenta; - ovjeren prijevod diplome o stručnoj spremi na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Federaciji. Član 10. (2) Stranac ne može početi raditi u Federaciji na osnovu radne dozvole prije nego što mu je odobren privremeni boravak. III NAČIN I POSTUPAK ZAPOŠLJAVANJA Član 11. (1) Kantonalna služba ne može izdati radnu dozvolu strancu ukoliko se na evidenciji nezaposlenih prema sjedištu poslodavca nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uvjete u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole, osim u slučaju kada nezaposlena osoba odbije zaposlenje. (3) U slučaju kada zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi stranac iz stava (2) ovog člana postupak izdavanja radne dozvole okončat će se najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) Stranci koji obavljaju volonterski rad u humanitarnim organizacijama, udruženjima građana ili fondacijama oslobođeni su obaveze pribavljanja radne dozvole. (1) Na osnovu radne dozvole stranac može raditi samo na onom radnom mjestu ili na onoj vrsti poslova za čije je obavljanje radna dozvola izdata, te na osnovu koje je strancu odobren privremeni boravak. (2) Radna dozvola izdata na zahtjev jednog poslodavca ne može se prenositi na drugog poslodavca, niti se može koristiti duže od vremena za koje je radna dozvola izdata. Član 13. (1) Radna dozvola izdaje se na period koji je tri mjeseca kraći od vremena važenja putne isprave. (2) Radna dozvola ne može se izdati sa rokom važenja dužim od jedne godine. IV KVOTA RADNIH DOZVOLA (1) Na osnovu potrebe za zapošljavanjem stranca u Federaciji Federalni zavod za zapošljavanje putem Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine podnosi Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine podatke o broju potrebnih radnih dozvola za strance prema stepenu i vrsti obrazovanja, odnosno kvalifikaciji i stručnosti. (2) Prednost pri izdavanju radnih dozvola imaju stranci koji već imaju odobren privremeni boravak u Bosni i Hercegovini na osnovu spajanja porodice sa strancem sa odobrenim privremenim boravkom. Član 15. (1) Radna dozvola može se izdati nezavisno od utvrđene godišnje kvote radnih dozvola u sljedećim slučajevima: a) strancu koji ima obrazovanje koje odgovara visokom obrazovanju, završenom postdiplomskom ili doktorskom studiju u Federaciji, b) strancu čiji se rad u Federaciji zasniva na međunarodnom sporazumu, c) strancu koji obavlja ključne poslove u poslovnom subjektu a koji nije izuzet od potrebe posjedovanja radne dozvole na osnovu međunarodnog sporazuma, e) profesionalnim sportistima ili sportskim radnicima koji na osnovu valjano zaključenog ugovora rade u Federaciji, f) strancu koji je u bračnoj ili vanbračnoj zajednici sa strancem sa odobrenim stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini ili je dijete stranca sa odobrenim stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini. (2) U slučaju iz stava (1) tačka a) ovog člana u postupku donošenja odobrenja službena osoba Federalnog zavoda za zapošljavanje vrši provjeru da li na evidencijama nezaposlenih u Federaciji ima osoba koje ispunjavaju uvjete koje zahtijeva poslodavac za zaključenje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa strancem. (3) Odobrenje za izdavanje radne dozvole u slučaju iz stava (2) ovog člana izdat će se samo ukoliko nezaposlene osobe sa evidencije kantonalnih službi, van mjesta sjedišta poslodavca, ne prihvate ponuđeno zaposlenje. 1. Izuzeci od izdavanja radne dozvole Član 16. b) osnivači privrednog društva sa sjedištem u Federaciji koji u tom privrednom društvu obavljaju određene poslove ako takav rad nema karakter radnog odnosa, niti traje duže od ukupno tri mjeseca godišnje; c) univerzitetski profesori koje visokoškolske ustanove u Federaciji angažiraju za predavače, naučnici na naučnom ili stručnom usavršavanju, naučnici koji su predstavnici međunarodnih organizacija, te naučnici koji učestvuju u provođenju naučnoistraživačkih projekata važnih za Federaciju; f) članovi naučnih međunarodnih misija koji vrše istraživanja u Federaciji, a koje je odobrilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine; h) strani dopisnici akreditirani u Federaciji ili izvještači stranih medijskih kuća; i) umjetnici i tehničko osoblje, odnosno autori i izvođači operskih, baletnih, dramskih i drugih pozorišnih priredbi ili koncertnih, likovnih i drugih kulturnih priredbi ili autori i izvođači u oblasti muzičke, muzičko-scenske, plesne i baletne umjetnosti, kao i prateće izvještačko, organizaciono i tehničko osoblje koje učestvuje u kulturnim radionicama, susretima i kolonijama ako zbog toga u Bosni i Hercegovini ne borave duže od 30 dana neprekidno, niti duže od ukupno tri mjeseca godišnje sa prekidima; j) stranci koji na osnovu ugovora sa Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvom odbrane Bosne i Hercegovine, Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine ili Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine obavljaju poslove za potrebe odbrane, pravnog sistema ili sigurnosti države ili se stručno usavršavaju u tim oblastima; k) stranci koji u Federaciju dolaze radi učešća na sportskim i šahovskim priredbama; l) stručnjaci u oblasti zaštite kulturne baštine, bibliotekarstva i arhivističke djelatnosti ako zbog toga u Bosni i Hercegovini ne borave duže od 30 dana neprekidno, ni duže od ukupno tri mjeseca godišnje sa prekidima; m) stranci koje je uputio strani poslodavac a koji omogućavaju stručno usavršavanje i obuku osobama zaposlenim kod fizičkih i pravnih lica sa sjedištem u Federaciji u trajanju od ukupno tri mjeseca godišnje; o) stranci koji obavljaju poslove u vezi sa isporukom, montažom i servisom mašina ili opreme ako njihov rad ne traje duže od 30 dana neprekidno, niti duže od ukupno tri mjeseca godišnje sa prekidima; p) stranci koji učestvuju na organiziranim naučnim, stručnim skupovima i seminarima; t) stranac sa kojim je državljanin Bosne i Hercegovine u braku ili vanbračnoj zajednici, ili je dijete državljanina Bosne i Hercegovine, ako ima odobren boravak u Bosni i Hercegovini; u) stranci koji u Federaciji imaju status redovnog učenika ili studenta kada obavljaju poslove privremenog karaktera u skladu sa propisima koji reguliraju takvo obavljanje poslova; (2) Kategorije stranaca iz stava (1) tač. i), l), m), o), r) i s) ovog člana smiju boraviti u Bosni i Hercegovini u svrhu rada samo ako imaju zaključen valjan ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje je u Federaciji registrovano za obavljanje tih djelatnosti. Član 17. Stranci sa odobrenim stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini, stranci sa odobrenom međunarodnom zaštitom i stranci sa odobrenom privremenom zaštitom imaju pravo na rad u Federaciji kao i državljani Bosne i Hercegovine. 2. Prestanak važenja radne dozvole (1) Radna dozvola prestaje važiti: a) istekom roka na koji je izdata i, u svakom slučaju, istekom godine dana od dana izdavanja; b) neodobravanjem, prestankom ili otkazom privremenog boravka u Bosni i Hercegovini; c) prestankom i otkazom ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, kao i prestankom obavljanja obrta; (3) O slučaju iz stava (1) tačka b) ovog člana služba za poslove sa strancima će najkasnije tokom istog radnog dana u kojem je donesena odluka obavijestiti kantonalnu službu o neodobravanju, prestanku ili otkazu privremenog boravka. (4) O slučaju iz stava (1) tač. a), c) i d) ovog člana kantonalna služba će najkasnije tokom istog radnog dana obavijestiti službu za poslove sa strancima o isteku roka važenja radne dozvole, prestanku i otkazu ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova i stavljanju van snage radne dozvole. Član 19. (1) Protiv rješenja o prestanku važenja radne dozvole poslodavac ili stranac mogu izjaviti žalbu Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjena odgovorna osoba kod poslodavca koji je pravno lice novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. VI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (1) Zahtjevi za izdavanje radne dozvole zaprimljeni prije stupanja na snagu ovog zakona okončat će se prema odredbama ovog zakona. (2) Postupci za izdavanje radnih dozvola započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, koji nisu okončani, okončat će se prema odredbama ovog zakona. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o zapošljavanju stranaca ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/99). Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Poslodavcu koji je pravno lice kao i poslodavcu koji je fizičko lice koji ponovi prekršaj iz stava (1) ovog člana nadležna inspekcija rada može izreći mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. d) radnu dozvolu izdatu strancu prenese na drugog poslodavca suprotno članu 12. stav (2) ovog zakona i c) stranca rasporedi na poslove koji nisu u skladu sa radnom dozvolom i ugovorom o radu ili ugovorom o obavljanju privremenih i povremenih poslova suprotno članu 12. stav (1) ovog zakona; a) zaposli stranca bez radne dozvole, Član 24. (3) Nadzor iz stava (2) ovog člana u privrednom društvu ili ustanovi od interesa za Federaciju vrši federalni inspektor rada, ako drugim zakonom nije drugačije određeno. (2) Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa vrši federalni, odnosno kantonalni inspektor rada. (1) Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa vrši Federalno ministarstvo. Član 23. 4. Nadzor nad primjenom Zakona e) je zaposlenik poslodavca sa sjedištem u drugoj državi sa kojom Bosna i Hercegovina ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju, a upućen je u Federaciju da za njega obavi poslove za period određen tim ugovorom. d) je direktor privrednog društva u većinskom vlasništvu stranog pravnog ili fizičkog lica; c) u Federaciji obavlja poslove na osnovu međunarodnog sporazuma o stručno-tehničkoj pomoći koji Bosna i Hercegovina zaključi sa drugom državom, međunarodnom organizacijom ili Europskom Unijom, ili provodi projekt u skladu sa takvim međunarodnim sporazumom; b) na osnovu međunarodnog ugovora ima privilegije i imunitete; Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na stranca koji: 3. Stranci na koje se ne primjenjuje ovaj zakon (2) Federalni zavod za zapošljavanje vodi statističke evidencije o izdatim radnim dozvolama koje moraju biti javne i transparentne. (1) O izdatim radnim dozvolama kantonalne službe vode evidenciju u skladu sa Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/06). Član 21. (4) Osobi iz stava (1) ovog člana ne može se izdati nova radna dozvola prije isteka godinu dana od dana oduzimanja radne dozvole. (2) Protiv rješenja kantonalne službe o stavljanju van snage radne dozvole može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Federalno ministarstvo dužno je u roku od 15 dana donijeti odluku o žalbi. Rješenje Federalnog ministarstva je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor. (1) Strancu koji je pravomoćno osuđen za krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora ili prekršajna sankcija, zaštitna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, nadležna kantonalna služba će rješenjem staviti van snage važeću radnu dozvolu i u roku od tri dana dostaviti je poslodavcu kod kojeg je stranac zaposlen i Upravi za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine. Član 20. (2) Strancem u smislu stava (1) ovog člana smatra se svaka osoba koja nema državljanstvo Bosne i Hercegovine, ili osoba bez državljanstva. Član 25. Član 18. - podatke o strancu kojeg namjerava zaposliti u smislu člana 2. ovog zakona a naročito: ime i prezime, imena i prezimena roditelja, datum rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresu stanovanja u zemlji porijekla, broj, datum i mjesto izdavanja važeće putne isprave; (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poslodavac – pravno lice ako: I OSNOVNE ODREDBE (1) Ugovor o radu ili ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa strancem poslodavac ne može zaključiti prije nego što je strancu odobren privremeni boravak u skladu sa zakonom. d) učiteljima ili nastavnicima koji izvode ili pomažu u nastavi u obrazovnim ustanovama zbog svog specifičnog znanja, (2) U skladu sa utvrđenom kvotom radnih dozvola u Federaciji, a na osnovu zahtjeva poslodavca, radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u formi rješenja izdaje nadležna kantonalna služba. (3) Kantonalna služba koja je izdala radnu dozvolu dužna je odmah jedan primjerak radne dozvole dostaviti nadležnoj službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. a) je član diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda strane države ili član misije koja ima diplomatski status i kojem je izdata posebna iskaznica; b) sa strancem ne zaključi ugovor o radu ili ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova u skladu sa članom 2. ovog zakona, e) strancu produži rad nakon prestanka važenja radne dozvole suprotno članu 13. stav (2) ovog zakona. Član 12. v) stranci kojima je u Bosni i Hercegovini odobrena međunarodna zaštita ili privremena zaštita i stranci sa odobrenim stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini. Zaposlenjem, u smislu ovog zakona, smatra se zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme na osnovu ugovora o radu, kao i radno angažiranje na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. (3) Presudu ili rješenje iz stava (1) ovog člana nadležni sud dužan je dostaviti nadležnoj kantonalnoj službi. (2) Izuzetno, strancu koji želi zasnovati radni odnos a na teritoriji Federacije je osnivač ili suosnivač privrednog društva, član uprave, član nadzornog odbora ili ključno osoblje utvrđeno aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova društva u većinskom vlasništvu stranog pravnog ili fizičkog lica kao i strancu registrovanom za obavljanje obrta, kantonalna služba izdat će radnu dozvolu, bez obzira na to da li se na evidenciji nezaposlenih nalaze osobe koje ispunjavaju uvjete navedene u zahtjevu za izdavanje radne dozvole. s) stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima, ako u Bosni i Hercegovini ne borave duže od tri mjeseca godišnje; Stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava, obaveze i odgovornosti kao i zaposleni državljani Federacije u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, ako međunarodnim sporazumima nije drugačije određeno. g) predstavnici vjerskih zajednica registrovanih u Federaciji dok obavljaju posao koji je isključivo u vezi sa vjerskom službom; d) stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih i obrazovnih institucija koji u Federaciji obavljaju stručni posao u okviru programa kulturne i obrazovne saradnje; (1) Radnu dozvolu za rad u Federaciji ne moraju imati sljedeće kategorije stranaca: (3) Podaci o zaposlenim strancima u Federaciji moraju se razvrstavati prema spolnoj strukturi u skladu sa propisima o ravnopravnosti spolova. 1. Radna dozvola (2) O žalbi iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo odlučuje u roku od 15 dana od njenog podnošenja konačnim rješenjem protiv kojeg se ne može pokrenuti upravni spor. r) stranci koji učestvuju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac; d) stavljanjem van snage radne dozvole. Član 27. Član 1. n) stranci kojima je odobren privremeni boravak radi stručnog usavršavanja ili obuke, ako njihovo stručno usavršavanje ne traje duže od ukupno tri mjeseca godišnje; e) civilni i vojni službenici vlada drugih država koji u Federaciju dolaze raditi na osnovu ugovora o saradnji sa organima Bosne i Hercegovine; Član 22. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen poslodavac – fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Član 14. a) ključne osobe imenovane na pozicije članova nadzornog odbora pravnog lica sa sjedištem u Federaciji osnovanog kao privredno društvo u većinskom vlasništvu stranog pravnog, odnosno fizičkog lica ako imenovanje nema karakter radnog odnosa, niti rad na tim pozicijama traje duže od ukupno tri mjeseca godišnje; V KAZNENE ODREDBE (2) U slučajevima iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana radna dozvola prestaje važiti sa danom konačnosti rješenja o prestanku važenja radne dozvole. Član 26. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom. O nama Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija SLUŽBENI LIST BOSNE I HERCEGOVINE. Sva prava pridržana. 2014 Adresa Džemala Bijedića 39/III 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Email: sllist@sllist.ba Kontakti Centrala Tel: 033/722-030 Email Uredništvo Tel: 033/722-038 Email Pravna služba Tel: 033/722-051 Email Računovodstvo Tel: 033/722-045, Fax: 033/722-046 Email Pretplata Tel: 033/722-054 Email Ekspedit Tel: 033/722-041 Email Prodaja Tel: 033/722-079 Email Oglasni odjel Tel: 033/722-049 i 033/722-050, Fax: 033/722-074 Email Tehnički sekretar Tel: 033/722-061, Fax: 033/722-064 Ured direktora Tel: 033/722-061 Komercijala Tel: 033/722-042 2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana. | |||
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 09/10 | 26.02.2010 | zakon,zakon o profesionalnoj rehabilitaciji | Strana pravna i fizička lica mogu osnovati privredna društva iz ovog člana u skladu sa ovim Zakonom i propisima o privrednim društvima o stranim ulaganjima i o politici direktnih stranih ulaganja i drugimpropisima. član 22. Privredno društvo iz člana 21. ovog Zakona dužno je osigurati zastupljenost lica sa invaliditetom u ukupnom broju zaposlenika u srazmjeri iz člana 21. stav 1. ovog Zakona. član 23. Pored uvjeta iz člana 21. ovog Zakona privredno društvo, ako vrši radno osposobljavanje, mora imati odgovarajuće prostorije, opremu i stručne radnike potrebne za radno osposobljavanje lica sa invaliditetom. Bliže uvjete iz stava 1. ovog člana propisuje ministar. Ministar osniva komisiju koja utvrđuje uvjete za početak rada privrednog društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom. U komisiji mora biti najmanje jedan član kao predstavnik udruženja lica sa invaliditetom. član 24. Privrednom društvu prestaje status privrednog društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom, ako u toku rada ne održava odnos zaposlenih u skladu sa članom 21. stav 1. ovog Zakona. član 25. Prednost pri zapošljavanju u privrednom društvu imaju lica sa višim stepenom invaliditeta, ukoliko ispunjavaju uvjete radnog mjesta. član 26. Licu sa invaliditetom može se osigurati da posao obavlja i kod kuće. Općim aktom privrednog društva bliže se utvrđuju uvjeti za rad u smislu stava 1. ovog člana. član 27. U cilju osiguranja društvenog uticaja na djelatnost privrednog društva u izvršavanju obaveza prema licima sa invaliditetom i organima i organizacijama koje upućuju lica sa invaliditetom na radno osposobljavanje i njihovo zapošljavanje, privredno društvo dužno je statutom predvidjeti učešće jednog zajedničkog predstavnika organa i organizacija iz člana 39. ovog Zakona u radu odgovarajućeg organa tog privrednog društva. U cilju veće zaštite lica sa invaliditetom koja su zaposlena, privredno društvo dužno je statutom predvidjeti učešće najmanje jednog predstavnika udruženja lica sa invaliditetom na nivou Federacije ili kantona u radu odgovarajućeg organa tog privrednog društva. član 28. Privredno društvo u skladu sa ovim Zakonom može ostvariti status zaštitne radionice. 4. ZAŠTITNA RADIONICA član 29. Status zaštitne radionice ostvaruje privredno društvo za zapošljavanje lica sa invaliditetom, ako u odnosu na ukupan broj zaposlenih zapošljava 40% lica sa najmanje 70% i više invaliditeta, a najmanje šest lica sa takvim invaliditetom i 20% lica sa 100% invaliditeta a najmanje tri lica sa takvim invaliditetom, koje u skladu sa Zakonom ostvaruju pravo na pomoć i njegu od drugog lica. član 30. Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinice lokalne uprave, privredna društva, službe za zapošljavanje, udruženja lica sa invaliditetom, udruženja poslodavaca, sindikat, humanitarne organizacije, vjerske zajednice i druga pravna i fizička lica prema odredbama ovog Zakona i propisima o privrednim društvima. član 31. Domaći i strani poslodavac može osnovati organizacionu jedinicu za zapošljavanje lica sa invaliditetom kao posebnu radnu jedinicu. Radna jedinica za zapošljavanje lica sa invaliditetom ostvarit će status zaštitne radionice, ako ispunjava uvjete iz člana 29. ovog Zakona i ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obračunska jedinica. Na radnu jedinicu koja ostvari status zaštitne radionice primjenjuju se odredbe ovog Zakona i drugih propisa o zaštitnim radionicama. 5. USTANOVA ZA ZAPOŠLJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM RADNI CENTAR član 32. Radni centar, u smislu ovog Zakona, javna je ustanova koja zapošljava lica sa invaliditetom koja se ne mogu zaposliti ili održati zaposlenost pod općim uvjetima niti u privrednim društvima za zapošljavanje lica sa invaliditetom ili u zaštitnim radionicama. Licem sa invaliditetom iz stava 1. ovog člana smatra se lice koje ne postiže radni učinak veći od 50% primjeren njegovoj dobi, stručnoj spremi i uvjetima rada. Radni centar osniva se radi radno-terapijskih aktivnosti u okviru habilitacije i rehabilitacije lica sa invaliditetom. Radni centar mora imati na radu najmanje 80% lica sa invaliditetom u odnosu na broj zaposlenih. Radni centar mora za svoj rad ispunjavati uvjete u pogledu prostora, opreme i stručne spreme zaposlenika. Bliže uvjete za rad radnog centra propisuje ministar. član 33. Radni centar mogu osnovati Federacija, kanton, jedinica lokalne uprave, služba za zapošljavanje, udruženje lica sa invaliditetom, humanitarna organizacija, vjerska zajednica i druga pravna i fizička lica. Radni centar može se osnovati kao posebna organizaciona jedinica zaštitne radionice. Sredstva za rad radnog centra osiguravaju osnivač, kantonalna ministarstva nadležna za socijalnu zaštitu sa čijih područja su korisnici usluga, kantonalna služba za zapošljavanje i Fond. član 34. Licu sa invaliditetom koje se na osnovu radnih i općih sposobnosti ne može zaposliti i održati zaposlenje u privrednom društvu za zapošljavanje lica sa invaliditetom ili u zaštitnoj radionici može se osigurati rad u radnom centru. Lice sa invaliditetom u radnom centru ima položaj korisnika usluga. Upućivanje lica sa invaliditetom na rad u radni centar može zahtijevati to lice, njegov zakonski zastupnik ili staratelj ili drugo fizičko i pravno lice. O pravu na rad lica sa invaliditetom u radnom centru odlučuje u prvom stepenu služba za zapošljavanje nadležna prema prebivalištu lica sa invaliditetom a u drugom stepenu Federalni zavod za zapošljavanje. član 35. Na osnivanje i rad privrednih društava i ustanova za zapošljavanje lica sa invaliditetom primjenjuju se opći propisi o privrednim društvima i ustanovama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. 6. SAMOZAPOŠLJAVANJE I ZAPOŠLJAVANJE U SAMOSTALNOJ DJELATNOSTI član 36. Zapošljavanjem pod posebnim uvjetima lica sa invaliditetom smatra se i samozapošljavanje i zapošljavanje i rad u samostalnoj djelatnosti vlastitim sredstvima ili sredstvima članova porodice lica sa invaliditetom. Lica iz stava 1. ovog člana ostvaruju prava na olakšice u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima, olakšice prilikom registracije djelatnosti. IV. RADNI ODNOS I EVIDENCIJA O ZAPOSLENIM LICIMA SA INVALIDITETOM član 37. Lice sa invaliditetom zasniva radni odnos i ostvaruje svoja prava i obaveze u skladu sa propisima o radu, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. član 38. O licima sa invaliditetom zaposlenim u skladu sa ovim Zakonom vodi se evidencija. Evidenciju lica iz stava 1. ovog člana vodi služba za zapošljavanje nadležna prema prebivalištu lica sa invaliditetom. Sadržaj evidencije i način njenog vođenja pravilnikom propisuje ministar. Pravna i druga lica dužna su nadležnoj službi za zapošljavanje dostavljati podatke o licima sa invaliditetom koja su kod njih u radnom odnosu, a naročito: •ime, prezime i adresu prebivališta, •datum zasnivanja radnog odnosa, •datum prestanka radnog odnosa, •dokaz o ispunjavanju uvjeta iz čl. 15. i 16. ovog Zakona. Rok dostavljanja podataka iz stava 4. ovog člana za lica sa invaliditetom koja su u radnom odnosu je 60 dana od dana stupanja na snagu propisa iz stava 3. ovog člana, a za novozaposlena lica sa invaliditetom rok je 15 dana od dana početka rada. U slučaju prestanka radnog odnosa rok je 15 dana od dana prestanka radnog odnosa lica sa invaliditetom. V. SREDSTVA ZA REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM član 39. Sredstva za rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom osiguravaju pravna i druga lica kod kojih je lice sa invaliditetom bilo u radnom odnosu na dan utvrđivanja invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti. Za lica koja na dan utvrđivanja invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti nisu bila u radnom odnosu sredstva za rehabilitaciju i zapošljavanje osiguravaju se iz sredstava: •Fonda, •Federalnog zavoda za zapošljavanje, •Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje, •kantonalne službe za zapošljavanje, •udruženja poslodavaca, •budžeta općine, •budžeta grada, •budžeta kantona, •budžeta Federacije. U finansiranju radnog osposobljavanja i zapošljavanja lica sa invaliditetom mogu učestvovati i drugi pravni subjekti (komore, fondovi i sl.). VI. ORGANI UPRAVLJANJA, RUKOVOĐENJA I DRUGI ORGANI U USTANOVAMA I PRIVREDNIM DRUŠTVIMA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM član 40. Organ upravljanja u ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom je upravni odbor koji broji sedam članova, od njih najmanje jedan član treba da bude lice sa invaliditetom. Rad organa upravljanja u ustanovama iz stava 1. ovog člana je javan, izuzev kada se radi o pitanjima lične prirode lica sa invaliditetom. član 41. Organ rukovođenja u ustanovama iz člana 40. ovog Zakona je direktor. Za direktora ustanove može biti imenovan državljanin Bosne i Hercegovine koji ima visoku stručnu spremu i najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti zaštite lica sa invaliditetom. član 42. Organ kontrole poslovanja u ustanovama iz člana 40. ovog Zakona je nadzorni odbor koji broji pet članova, od njih najmanje jedan član treba da bude lice sa invaliditetom. član 43. Organi upravljanja u privrednim društvima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom imenuju se i razrješavaju u skladu sa propisima o privrednim društvima i ovim Zakonom. član 44. Ustanova, privredno društvo, zaštitna radionica i radni centar, ako imaju više od 30 lica sa invaliditetom koja se osposobljavaju ili rade, imaju stručni odbor kao stručni organ. član 45. Imenovanje, sastav i djelokrug rada stručnog odbora utvrđuje se odlukom o osnivanju ili općim aktom. Rad stručnog odbora je javan, izuzev kada se radi o pitanjima lične prirode lica sa invaliditetom. član 46. Postupak imenovanja i razrješenja organa iz čl. 40., 41. i 42. ovog Zakona vrši se u skladu sa propisima o ustanovama, ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima, ovim Zakonom i općim aktom. član 47. Na rad i djelovanje organa iz čl. 40. i 43. ovog Zakona primjenjuju se propisi i opći akti iz čl. 43. i 46. ovog Zakona, zavisno od statusa i organizacionog oblika subjekta za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. VII. OLAK[ICE PRI ZAPO[LJAVANJU LICA SA INVALIDITETOM član 48. Pravno i drugo lice koje zapošljava lice sa invaliditetom (u daljnjem tekstu: (poslodavac) ima pravo na: 1. poreske i carinske olakšice utvrđene poreskim i carinskim propisima; 2. stimulans predviđen ugovorom o zapošljavanju lica sa invaliditetom zaključenim sa Fondom, službom za zapošljavanje, Fondom za penzijsko-invalidsko osiguranje, nadležnom službom socijalne zaštite, jedinicom lokalne uprave ili sa drugim poslodavcem (u daljnjem tekstu: nosilac osiguranja zapošljavanja). Privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom i zaštitne radionice, pored prava iz stava 1. ovog člana, imaju pravo i na: 1. pogodnosti na osnovu statusa poslodavca; 2. novčanu nadoknadu. Olakšice i druga prava iz ovog člana poslodavac ostvaruje, bez obzira na to da li je lice sa invaliditetom prethodno bilo prijavljeno na evidenciji nezaposlenih službe za zapošljavanje. član 49. Privredno društvo za zapošljavanje lica sa invaliditetom i zaštitna radionica, u skladu sa članom 48. ovog Zakona, oslobođeni su plaćanja: 1. poreza na specifične načine ostvarivanja prihoda kao što su lutrija, tombola ili druga vrsta nagradne igre i razne jednokratne dobrotvorne akcije neekonomske prirode; 2. poreza na svaki vid stavljanja privatne svojine u javnu svojinu u korist privrednog društva; 3. poreza u slučaju sticanja prava svojine na nepokretnosti bez obzira na osnov sticanja (kupovina, poklon, legat, testament i dr.); 4. poreza na dobit, 5. naknade za eksploataciju šuma; 6. članarine za turističke zajednice; 7. naknade za infrastrukturu (građevinsko zemljište, vodoprivreda, elektroprivreda, magistralni putevi i dr.); 8. doprinosa za vodoprivredu; 9. poreza za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda; 10. doprinosa za ekološku zaštitu; 11. komunalnih, administrativnih i dr. vrsta taksi; 12. naknada i taksi prilikom registracije preduzeća i samostalnih djelatnosti. Privredno društvo, ustanova, organizacija lica sa invaliditetom i zaštitna radionica plaćaju komunalne usluge, telefonske usluge i troškove električne energije, pod uslovima koji važe za domaćinstva. Oslobađanja i benificije utvrđene ovim članom bliže se uređuju zakonima i drugim propisima, kojim se regulišu te oblasti. član 50. Subjekti iz člana 15. stav 2. ovog Zakona, osim privrednih društava čiji većinski vlasnik kapitala nije država, dužni su najmanje 35% od svojih potreba za proizvodima i uslugama koje proizvode i pružaju privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom, zaštitne radionice i samostalne djelatnosti u vlasništvu lica sa invaliditetom, zadovoljavati od ovih privrednih društava, zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu osoba sa invaliditetom, pod uvjetima koji važe na tržištu. Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman od 20% od ukupnih uvjeta tendera u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Obim poslova iz stava 1. ovog člana utvrđuje se na početku svake kalendarske godine ugovorom između subjekata iz člana 15. stav 2. ovog zakona i privrednih društava za zapošljavanje lica sa invaliditetom, zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu lica sa invaliditetom. član 51. Subjekti iz člana 48. stav 2. ovog Zakona, uključujući i organizacije lica sa invaliditetom, imaju pravo na novčanu nadoknadu za zaposlena lica sa invaliditetom na osnovu: •plaćenog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje; •plaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje; •plaćenog doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti; •poreza na dohodak. Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na pravna i druga lica iz člana 15. stav 2. ovog Zakona. član 52. Zahtjev za isplatu novčane nadoknade poslodavac podnosi Fondu. Uz zahtjev se prilaže obračun novčane nadoknade sa podacima o licima sa invaliditetom i dokazima o uplaćenim porezima i doprinosima na plaću za ta lica i ostale zaposlenike, primjerci obračuna plaće za lica sa invaliditetom, a za lice sa invaliditetom koje se prvi put zapošljava i dokazi o zapošljavanju i invaliditetu. Poslodavac može zahtjev za isplatu novčane nadoknade podnijeti po isteku obračunskog mjeseca ili tromjesječja tekuće godine. Novčana nadoknada isplaćuje se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. član 53. Privredno društvo za zapošljavanje lica sa invaliditetom koje ostvari status zaštitne radionice u skladu sa ovim Zakonom ima pravo na novčanu nadoknadu iz ovog Zakona za sve zaposlenike i pravo na subvenciju netoplaće zaposlenih lica sa invaliditetom u visini 30% od prosječne netoplaće u Federaciji, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. član 54. Stimulansi koji se utvrđuju ugovorom o zapošljavanju lica sa invaliditetom zaključenim sa nosiocem osiguranja zapošljavanja iz člana 48. ovog Zakona su: jednokratna materijalna davanja, sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uvjeta rada, kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namjenjena kupovini strojeva, opreme, alata, pribora potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom, poslovnog prostora i sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog učinka ili za sufinansiranje dijela plaće asistenta (pomagača u radu) lica sa invaliditetom u toku rada. Prava iz ovog člana mogu ostvariti svi poslodavci koji zapošljavaju lica sa invaliditetom uključujući privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom i zaštitne radionice. član 55. Privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom, zaštitne radionice i ustanove mogu primati pomoć i darove u novcu ili materijalnim sredstvima. Namjenu pomoći, odnosno dara određuje darodavac. Pomoć i darove u novcu ili drugim materijalnim sredstvima privredna društava, ustanove i zaštitne radionicevode i koriste kao sredstva posebne namjene. Sredstva posebne namjene vode se na posebnom računu. Korisnici sredstava posebnog računa iz stava 1. ovog člana dužni su za svaku finansijsku godinu Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje dostaviti finansijski izvještaj o prihodima i rashodima sredstava posebne namjene. Ustanove i radni centri novčana sredstva posebne namjene iz stava 1. ovog člana, koja nisu utrošena za namjene iz stava 2. ovog člana moraju uplatiti u Fond. član 56. Prava iz člana 48. ovog Zakona, izuzev prava koja imaju zaštitne radionice, pripadaju i licima sa invaliditetom koja obavljaju samostalnu djelatnost ili poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje. Prava iz stava 1. ovog člana pripadaju i roditelju, bračnom drugu ili djetetu koji sa tim licem zasnuje radni odnos u svojstvu zaposlenog i koji prema tom licu ispunjava obaveze poslodavca iz radnog odnosa. Prava iz stava 1. ovog člana pripadaju i roditelju, bračnom drugu ili djeci lica sa invaliditetom koja su starija od 15 godina i mlađa od 65 godina, koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje i koja za lice sa invaliditetom kao člana domaćinstva plaćaju obavezne doprinose za zdravstveno osiguranje i za penzijsko i invalidsko osiguranje. Potvrdu o ispunjavanju uvjeta iz st. 2. i 3. ovog člana, na zahtjev lica iz stava 1. ovog člana izdaje općinski organ uprave nadležan za rad. VIII. FOND ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM član 57. Fond je javna ustanova. Fond osniva Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. član 58. Fond obavlja sljedeće poslove: •provodi politiku razvoja i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom, osim obrazovnih ustanova čija je osnovna djelatnost sticanje osnovnog i srednjeg obrazovanja, •finansira i sufinansira programe razvoja privrednih društava za zapošljavanje lica sa invaliditetom i zaštitnih radionica, •vrši isplate novčanih nadoknada i stimulansa, •finansira i sufinansira programe za održavanje zaposlenosti lica sa invaliditetom; •nadzire ostvarivanje prava na novčanu nadoknadu i stimulans i korištenjem drugih sredstava Fonda, •nadzire da li je pravilan obračun novčane nadoknade iz člana 53. ovog Zakona i vjerodostojnost priloženih dokaza i drugih dokumenata (član 54.), •druge poslove predviđene odlukom o osnivanju Fonda i Statutom Fonda. član 59. Prihode Fonda čine: •sredstva iz budžeta Federacije, •sredstva posebnog doprinosa iz čl. 18. i 19. ovog Zakona, •sredstva Federalnog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 10% od sredstava planiranih finansijskim planom Federalnog zavoda za zapošljavanje za aktivnu politiku zapošljavanja u tekućoj godini, •sredstva kantonalnih službi za zapošljavanje u iznosu od 5% od sredstava planiranih financijskim planom kantonalnih službi za zapošljavanje za aktivnu politiku zapošljavanja u tekućoj godini, •neutrošena sredstva za posebne namjene iz člana 55. stav 5. ovog Zakona, •drugi prihodi ostvareni na osnovu zakona i drugih propisa i donacije domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica. Ako sredstva Fonda prikupljena po osnovama iz stava 1. ovog člana nisu dovoljna za podmirenje svih obaveza nastalih u toku godine, u skladu sa ovim Zakonom, nedostajuća sredstava osigurat će se iz budžeta Federacije. član 60. Fond ima organ rukovođenja, organ upravljanja i organ nadzora. član 61. Organ rukovođenja je direktor Fonda. Uvjeti za imenovanje direktora Fonda utvrđuju se osnivačkim aktom, a prednost ima lice sa invaliditetom. član 62. Organ upravljanja u Fondu je upravni odbor. Upravni odbor Fonda broji sedam članova od kojih su tri člana predstavnici organizacija lica sa invaliditetom, koje su osnivači ili vlasnici ustanova i privrednih društava za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. član 63. Organ kontrole poslovanja u Fondu je nadzorni odbor koji broji pet članova. član 64. Postupak imenovanja i razrješenja organa iz čl. 61., 62. i 63. ovog Zakona vrši se u skladu sa propisima i općim aktima iz člana 46. ovog Zakona. član 65. Nadzor nad korištenjem sredstava Fonda vrši Federalno ministarstvo finansija u skladu sa zakonom. Fond je ovlašten pozvati korisnika sredstava Fonda da u roku koji ne može biti kraći od tri radna dana ni duži od osam radnih dana, otkloni greške u obračunu novčanog stimulansa te da, uz zahtjev za odobrenje sredstava Fonda po drugom osnovu priloži posebne dokaze. Korisnik sredstava Fonda dužan je Fondu nadoknaditi štetu ako je: •sredstva Fonda ostvario na osnovu neistinitih ili netačnih podataka ili na drugi protivpravni način, odnosno u većem obimu nego što mu pripadaju, •sredstva Fonda koristio suprotno namjeni zbog koje su mu odobrena. Korisnik sredstava Fonda dužan je Fondu vratiti sredstva stečena bez zakonske osnove. IX. NADZOR član 66. Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata, ustanova, privrednih društava, zaštitnih radionica i radnog centra vrši federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva nadležna za poslove rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo finansija svako u okviru svoje nadležnosti. Nadzor nad stručnim radom ustanova, privrednih društava i zaštitnih radionica vrši federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva nadležna za poslove rada i socijalne politike svako u okviru svoje nadležnosti. Sadržaj i način provođenja nadzora iz st. 1. i 2. ovog člana propisuju ministri nadležni za rad i socijalnu politiku. X. KAZNENE ODREDBE član 67. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poslodavac koji: 1. ne uplati poseban doprinos (član 18. stav 2. i član 19. stav 2.), 2. prema invalidnom licu postupi suprotno odredbama člana 15., 3. ne dostavi podatke o licima sa invaliditetom (član 38.). Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poslodavac koji: 1. sredstva posebne namjene koristi nenamjenski (član 55. st. 2. i 3.), 2. sredstva posebne namjene ne vodi na posebnom računu (član 55. stav 4.), 3. ne donese ili ne dostavi godišnji finansijski izvještaj o sredstvima posebne namjene (član 55. stav 4.), 4. u Fond ne uplati neutrošena sredstva posebne namjene (član 55. stav 5.). Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.700,00 KM za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice kod poslodavca. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE član 68. Postojeći propisi kojima se privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom oslobađaju od plaćanja poreza i doprinosa na plaće lica sa invaliditetom primjenivat će se do uspostavljanja uvjeta za ostvarivanje pravaprema ovom Zakonu. član 69. Postojeće ustanove, privredna društva i druga pravna lica za zapošljavanje lica sa invaliditetom dužni su svoje poslovanje i organizaciju uskladiti sa ovim Zakonom u roku od osam mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. član 70. Parlament Federacije BiH donijet će osnivački akt iz člana 57. stav 2. ovog Zakona u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Vlada Federacije BiH privremeno će imenovati upravni odbor, direktora i nadzorni odbor Fonda u skladu sa propisima o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima. član 71. Propisi iz člana 13. stav 3., člana 19. stav 5. i člana 32. stav 6. ovog Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. član 72. Fond je dužan donijeti i objaviti odluku o načinu ostvarivanja prava na novčani stimulans iz člana 48. ovog Zakona u roku od dva mjeseca od dana početka rada Fonda. član 73. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. | ||
Zakon o izmjeni Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba | Federacija BiH | Službene novine FBiH 09/08 | 27.02.2008 | SN FBiH 22/05, SN FBiH 41/01 | zakon,posredovanje,zapošljavanje | PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 117 Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POSREDOVANJU U ZAPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH OSOBA Progla{ava se Zakon o izmjeni Zakona o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 10. januara 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 7. februara 2008. godine. Broj 01-02-120/08 21. februara 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POSREDOVANJU U ZAPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH OSOBA ^lan 1. U Zakonu o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sigur - nosti nezaposlenih osoba ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 55/00, 41/01 i 22/05) u ~lanu 4. a stav 2. mijenja se i glasi: "2. Upravni odbor Federalnog zavoda ima sedam ~lanova." ^lan 2. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POSREDOVANJU U UPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEUPOSLENIH OSOBA Progla{ava se Zakon o izmjeni Zakona o posredovanju u upo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 10. sije~nja 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 7. velja~e 2008. godine. Broj 01-02-120/08 21. velja~e 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POSREDOVANJU U UPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEUPOSLENIH OSOBA ^lanak 1. U Zakonu o posredovanju u upo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 55/00, 41/01 i 22/05) u ~lanku 4. a stavak 2. mijenja se i glasi: "2. Upravni odbor Federalnog zavoda ima sedam ~lanova." ^lanak 2. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, v. r. Godina XV – Broj 9 Srijeda, 27. 2. 2008. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 | |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba | Federacija BiH | Službene novine FBiH 22/05 | 06.04.2005 | SN FBiH 09/08, SN FBiH 41/01 | zakon,socijalna sigurnost,nezaposleni,fbih,posredovanje | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSREDOVANJU U ZAPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH OSOBA ^lan 1. U Zakonu o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 41/01) ~lan 3. mijenja se i glasi: " 1.Nezaposlenom osobom, u smislu ovog zakona, smatra se osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu a koja: a) nema registrirano privredno dru{tvo ili drugo pravno lice, odnosno ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom dru{tvu ili drugom pravnom licu; b) nema registriran obrt; c) se ne bavi poljoprivrednom djelatno{}u; d) nije u`ivalac penzije prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju; e) nije redovan u~enik ili student; f) ostvaruje prihod po bilo kom osnovu; g) aktivno tra`i posao. 2. Osobe iz stava 1. ta~. a) i f) smatrat }e se nezaposlenim ukoliko njihov prihod ne prelazi mjese~no 25% prosje~ne pla}e u toku prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. 3. Odredba stava 1. ta~ka c) primjenjivat }e se od dana stupanja na snagu propisa koji reguliraju poljoprivrednu djelatnost." ^lan 2. Iza ~lana 3. dodaju se novi ~l. 3.a i 3.b koji glase: "^lan 3.a 1. Smatra se da nezaposlena osoba aktivno tra`i posao ako: a) se redovno javlja slu`bi za zapo{ljavanje; b) podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i konkurse; c) pridr`ava se programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije. ^lan 3.b 1. Slu`ba za zapo{ljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba: a) zasnuje radni odnos; b) odbije odgovaraju}i posao; c) bude zate~ena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno rje{enja o zasnivanju radnog odnosa ili o postavljenju; d) registrira privredno dru{tvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvari dividendu po osnovu udjela u privrednom dru{tvu ili drugom pravnom licu u visini odre|enoj u ~lanu 3. stav 2. ovog Zakona; e) registrira obrt ili ostvari prihod po bilo kom osnovu u visini odre|enoj u ~lanu 3. stav 2. ovog Zakona; f) po~ne se baviti poljoprivrednom djelatno{}u; g) ispuni uvjete za penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju; h) stupi na odslu`enje vojnog roka; i) stupi na izdr`avanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, za{titne ili vaspitne mjere u trajanju du`em od {est mjeseci; j) navr{i 65 godina `ivota; k) odbije uklju~iti se u obrazovanje na istom stupnju stru~ne spreme koje je organizirala i snosi tro{kove slu`ba za zapo{ljavanje u cilju pove}anja njene mogu}nosti zapo{ljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne zavr{i obrazovanje; l) ne javi se slu`bi za zapo{ljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavijesti slu`bu za zapo{ljavanje o opravdanim razlozima nejavljanja; m) ne ispunjava uvjete o aktivnom tra`enju posla; n) odjavi se sa evidencije; o) primi nov~anu naknadu u skladu sa ~lanom 30.a ovog Zakona; p) postane redovan u~enik ili student. 2. Osobe iz stava 1. ovog ~lana mogu se ponovo prijaviti na evidenciju nakon prestanka okolnosti zbog kojih su se prestale voditi, osim u slu~aju iz stava 1. ta~. c) i l) ovog ~lana kada je rok za ponovno prijavljivanje {est mjeseci od dana prestanka vo|enja u evidenciji. 3. Nadle`na inspekcija rada du`na je obavijestiti nadle`nu kantonalnu slu`bu o osobama zate~enim na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno rje{enja o zasnivanju radnog odnosa ili o postavljenju." ^lan 3. Iza ~lana 4. dodaju se novi ~l. 4.a, 4.b, 4.c i 4.d koji glase: "^lan 4.a 1. Organi Federalnog zavoda su: Upravni odbor i direktor. 2. Upravni odbor Federalnog zavoda ima 11 ~lanova. 3. Predsjednika i ~lanove Upravnog odbora imenuje i razrje - {ava Vlada FBiH u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Fede racije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03 i 34/03). 4. Predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora imenuju se na period od ~etiri godine. 5. Direktora Federalnog zavoda imenuje i razrje{ava Vlada FBiH. ^lan 4.b 1. Federalni zavod ima savjetodavnu komisiju. 2. Savjetodavna komisija nadle`na je da Upravnom odboru Federalnog zavoda daje: a) mi{ljenja u vezi sa razmatranjem politike zapo{lja - vanja i socijalnog osiguranja i preporuke u vezi sa programom zapo{ljavanja Federalnog zavoda koje usvajaju nadle`ni organi u Federaciji; b) preporuke u vezi sa programom rada Federalnog zavoda na koji saglasnost daje Vlada FBiH; c) mi{ljenja na rad Federalnog zavoda i preporuke u vezi sa pobolj{anjem rada. ^lan 4.c Savjetodavnu komisiju iz ~lana 4.b ovog Zakona formira Upravni odbor Federalnog zavoda a ~ini je sedam ~lanova i to po dva predstavnika sindikata i poslodavaca, te po jedan predsta - vnik Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federa - lnog zavoda i Privredne komore Federacije. ^lan 4.d Prilikom imenovanja organa Federalnog zavoda i formiranja savjetodavne komisije treba voditi ra~una o spolnoj zastuplje - nosti, u skladu sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/03)." ^lan 4. U ~lanu 8. stav 4. mijenja se i glasi: "4. Slu`be za zapo{ljavanje iz stava 1. ovog ~lana nadle`ne su za: a) posredovanje u zapo{ljavanju; b) prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama Federalnom zavodu; c) informiranje o mogu}nosti zapo{ljavanja; d) saradnju sa obrazovnim ustanovama radi uskla|ivanja obra zo vnih programa sa kadrovskim potrebama posloda - vaca; e) provo|enje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih osoba i njihovo ponovno zapo{ljavanje na odgovaraju}im poslovima; f) utvr|ivanje prava osobama za slu~aj nezaposlenosti; g) izdavanje radnih dozvola stranim dr`avljanima i osobama bez dr`avljanstva; h) dono{enje i provo|enje programa mjera za br`e zapo{ljavanje odre|enih kategorija nezaposlenih osoba ~ije je zapo{ljavanje ote`ano; i) druge poslove utvr|ene ovim i drugim zakonima." Iza stava 4. dodaju se st. 5. i 6. koji glase: " 5. Slu`ba za zapo{ljavanje organizira prikupljanje, razmje - nu i objavljivanje podataka o zaposlenim osobama koje tra`e pro - mjenu zaposlenja, kao i druge podatke koji mogu biti od zna~aja za obavljanje osnovne djelatnosti slu`be za zapo{ljavanje. Srijeda, 6.4.2005. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 22 – Strana 1499 6. Slu`ba za zapo{ljavanje periodi~no obavlja ocjenjivanje tr`i{ta rada prema instrukcijama Federalnog zavoda u cilju dobijanja podataka i pru`anja informacija o kretanjima na tr`i{tu rada." ^lan 5. ^lan 13. se bri{e. ^lan 6. ^lan 29. mijenja se i glasi: "1. Pravo na nov~anu naknadu sti~e nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci. 2. Kod utvr|ivanja prava na nov~anu naknadu kao godina rada smatra se vrijeme od 12 mjeseci, a rad kra}i od punog radnog vremena prera~unava se na puno radno vrijeme. 3. Kao vrijeme provedeno na radu iz stava 1. ovog ~lana smatra se vrijeme obaveznog osiguranja prema propisima koji reguliraju sistem poreza i obaveznih doprinosa." ^lan 7. ^lan 30. mijenja se i glasi: " 1. Visinu nov~ane naknade ~ini 40% prosje~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. 2. Nov~ana naknada iz stava 1. ovog ~lana ispla}uje se nezaposlenoj osobi: a) 3 mjeseca ako je provela na radu od 8 mjeseci do 5 godina; b) 6 mjeseci ako je provela na radu od 5 do 10 godina; c) 9 mjeseci ako je provela na radu od 10 do 15 godina; d) 12 mjeseci ako je provela na radu od 15 do 25 godina; e) 15 mjeseci ako je provela na radu od 25 do 30 godina; f) 18 mjeseci ako je provela na radu od 30 do 35 godina i g) 24 mjeseca ako je provela na radu vi{e od 35 godina. 3. Nezaposlenoj osobi koja je u cijelosti iskoristila nov~anu naknadu, kod ponovnog sticanja ovog prava u vrijeme provedeno na radu, prema ~lanu 29. ovog Zakona, ura~unava se samo vrijeme provedeno na radu poslije isteka posljednjeg utvr|enog prava na ovu naknadu. 4. Nezaposlenoj osobi kojoj je pravo na nov~anu naknadu prestalo ponovnim zaposlenjem prije isteka vremena u kojem je imala pravo na nov~anu naknadu, a koja je ponovo ostala nezaposlena, osim iz razloga utvr|enih u ~lanu 36. ovog Zakona, nastavlja se ispla}ivanje nov~ane naknade za preostalo vrijeme, ako je to za nju povoljnije." ^lan 8. Iza ~lana 30. dodaje se novi ~lan 30.a koji glasi: "^lan 30.a 1. Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na nov~anu naknadu mo`e se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu zavisno o utvr|enom trajanju prava na naknadu, prema ~lanu 30. ovog Zakona, radi samostalnog ili sa drugom osobom obrazovanja privrednog dru{tva, radnje ili drugog oblika obavljanja samostalne djelatnosti. 2. Nezaposlena osoba kojoj je naknada ispla}ena u skladu sa stavom 1. ovog ~lana ne mo`e se prijaviti slu`bi za zapo{ljavanje prije isteka vremena za koje je primila jednokratnu isplatu. 3. Nezaposlena osoba kojoj je nov~ana naknada ispla}ena u skladu sa stavom 1. ovog ~lana mo`e ponovo ste}i pravo na nov~anu naknadu ako ispuni uvjete iz ~lana 29. ovog Zakona." ^lan 9. U ~lanu 31. stav 2. mijenja se i glasi: " 2. Penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezapo - slenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine penzijskog sta`a do sticanja uvjeta za starosnu penziju, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju." Stav 3. se bri{e. ^lan 10. ^lan 33. mijenja se i glasi: " 1. Pravo na nov~anu naknadu sti~e nezaposlena osoba ako se prijavi i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno dana odjavljivanja obrta ili djelatnosti. 2. Nezaposlena osoba koja iz opravdanog razloga propusti rok za prijavu iz stava 1. ovog ~lana, mo`e se prijaviti i podnijeti zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propu{tanje roka. 3. Pod opravdanim razlogom iz stava 2. ovog ~lana smatra se privremena sprije~enost za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju. 4. Nov~ana naknada pripada nezaposlenoj osobi od prvog dana po prestanku radnog odnosa ako podnese zahtjev za nov~anu naknadu u roku iz st. 1. i 2. ovog ~lana. 5. Ako nezaposlena osoba podnese zahtjev nakon roka iz st. 1. i 2. ovog ~lana nov~ana naknada joj pripada od dana podno{e - nja zahtjeva pa do isteka vremena za koje bi joj pripadalo pravo na nov~anu naknadu. 6. Nov~ana naknada ne pripada nezaposlenoj osobi koja po - dnese zahtjev poslije isteka vremena za koje bi joj pripadalo pravo na nov~anu naknadu, na osnovu ovog Zakona." ^lan 11. U ~lanu 34. st. 2. i 3. se bri{u. ^lan 12. U ~lanu 35. stav 1. mijenja se i glasi: "1. O primljenom zahtjevu za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti rje{enjem odlu~uje slu`ba za zapo{ljavanje." Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: " 4. Pri rje{avanju o pravima za vrijeme nezaposlenosti primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno." ^lan 13. ^lan 38. mijenja se i glasi: "1. Isplata nov~ane naknade nezaposlenoj osobi prekida se: a) za vrijeme odslu`enja odnosno doslu`enja vojnog roka, b) u toku izdr`avanja kazne zatvora du`e od {est mjeseci. 2. Isplata nov~ane naknade nezaposlenoj osobi nastavlja se za ostatak perioda do kojeg je priznato pravo na ovu naknadu, pod uvjetom da se prijavi slu`bi za zapo{ljavanje u roku od 30 dana po prestanku okolnosti koja je dovela do prekida." ^lan 14. ^lan 44. mijenja se i glasi: " Nezaposlenoj osobi prestaju prava utvr|ena ovim Zakonom ako je: a) propustila, bez opravdanog razloga, prihvatiti odgovara - ju}e zaposlenje; b) dala la`ne podatke prilikom podno{enja zahtjeva; c) ispunjen jedan od uvjeta iz ~lana 3.b ovog Zakona; d) postupila suprotno ~lanu 39. ovog Zakona." ^lan 15. U ~lanu 47. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "2. Sredstva Federalnog zavoda i slu`bi za zapo{ljavanje mogu se koristiti za ostvarivanje materijalne i socijalne sigu - rnosti nezaposlenih osoba i za realizaciju programa za socijalno zbrinjavanje nezaposlenih osoba." Dosada{nji stav 2. postaje stav 3. ^lan 16. U ~lanu 52. stav 2. mijenja se i glasi: "Federalni zavod svaka tri mjeseca podnosi izvje{taj o radu Fede ralnom ministarstvu sa podacima o finansijskom poslov a - nju." ^lan 17. Federalni zavod du`an je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona formirati savjetodavnu komisiju iz ~lana 3. ovog Zakona. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 18. 1. Dug po osnovu dospjelih a neupla}enih doprinosa za osi - gu ranje od nezaposlenosti mo`e se izmiriti u skladu sa ugovorom Broj 22 – Strana 1500 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.4.2005. koji zaklju~uju nosilac osiguranja i obveznik obra~una i uplate doprinosa. 2. Ugovorom iz stava 1. ovog ~lana utvrdit }e se me|usobna prava i obaveze ugovornih strana. ^lan 19. Zahtjevi za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti podnijeti do dana stupanja na snagu ovog Zakona, koji nisu rije{eni, rije{it }e se prema odredbama ovog Zakona. ^lan 20. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavlji vanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s.r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s.r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSREDOVANJU U UPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEUPOSLENIH OSOBA Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posre do vanju u upo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti neupo slenih osoba koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 6. sije~nja 2005. godine i na sjednici Doma naroda od 25. sije~nja 2005. godine. Broj 01-111/05 29. o`ujka 2005. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v.r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSREDOVANJU U UPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEUPOSLENIH OSOBA ^lanak 1. U Zakonu o posredovanju u upo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 41/01) ~lanak 3. mijenja se i glasi: "1. Neuposlenom osobom, glede ovoga Zakona, smatra se osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu a koja: a) nema registrirano gospodarsko dru{tvo ili drugu pravnu osobu, odnosno ne ostvaruje dividendu po temelju udjela u gospodarskome dru{tvu ili drugoj pravnoj osobi; b) nema registrirani obrt; c) se ne bavi poljoprivrednom djelatno{}u; d) nije u`ivatelj mirovine po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju; e) nije redoviti u~enik ili student; f) ostvaruje prihod po bilo kojem temelju; g) aktivno tra`i posao. 2. Osobe iz stavka 1. to~. a) i f) smatrat }e se neuposlenima ukoliko njihov prihod mjese~no ne prelazi 25% od prosje~ne pla}e tijekom prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. 3. Odredba iz stavka 1. to~ke c) primjenjivat }e se od dana stupanja na snagu propisa koji reguliraju poljoprivrednu djelatnost." ^lanak 2. Iza ~lanka 3. dodaju se novi ~l. 3.a.i 3.b. koji glase: "^lanak 3.a. 1. Smatra se da neuposlena osoba aktivno tra`i posao ako: a) se redovito javlja slu`bi za upo{ljavanje; b) podnosi zamolbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i natje~aje; c) pridr`ava se programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije. ^lanak 3.b. 1. Slu`ba za upo{ljavanje prestaje voditi osobu kao neupo - slenu u temeljnoj evidenciji ako ta osoba: a) zasnuje radni odnos; b) odbije odgovaraju}i posao; c) bude zate~ena na radu bez ugovora o radu ili pismene izjave poslodavca, odnosno rje{enja o zasnivanju radnoga odnosa ili o postavljenju; d) registrira gospodarsko dru{tvo ili drugu pravnu osobu, odnosno ostvari dividendu na temelju udjela u gospodarskom dru{tvu ili drugoj pravnoj osobi u visini odre|enoj u ~lanku 3. stavku 2. ovoga Zakona; e) registrira obrt ili ostvari prihod po bilo kojem temelju u visini odre|enoj u ~lanku 3. stavku 2.ovoga Zakona; f) po~ne se baviti poljoprivrednom djelatno{}u; g) ispuni uvjete za mirovinu prema propisima o mirovi - nskom i invalidskom osiguranju; h) stupi na odslu`enje vojnoga roka; i) stupi na izdr`avanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, za{titne ili odgojne mjere u trajanju duljem od {est mjeseci; j) navr{i 65 godina `ivota; k) odbije uklju~iti se u obrazovanje na istom stupnju stru~ne spreme koje je organizirala i snosi tro{kove slu`ba za upo{ljavanje u cilju pove}anja njezine mogu}nosti upo{ljavanja ili ako bez opravdanoga razloga prekine, odnosno ne zavr{i obrazovanje; l) ne javi se slu`bi za upo{ljavanje tijekom dva uzastopna roka, a ne obavijesti slu`bu za upo{ljavanje o opravdanim razlozima nejavljanja; m) ne ispunjava uvjete o aktivnom tra`enju posla; n) odjavi se sa evidencije; o) primi nov~anu naknadu, sukladno ~lanku 30.a. ovoga Zakona; p) postane redovitim u~enikom ili studentom. 2. Osobe iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu se ponovno prijaviti u evidenciju nakon prestanka okolnosti zbog kojih su se prestale voditi, osim u slu~aju iz stavka 1. to~. c) i l) ovoga ~lanka kada je rok za ponovnu prijavu {est mjeseci od dana prestanka vo|enja u evidenciji. 3. Mjerodavna inspekcija rada du`na je obavijestiti mjero da - vnu kantonalnu slu`bu o osobama zate~enim na radu bez ugovora o radu ili pismene izjave poslodavca, odnosno rje{enja o zasnivanju radnoga odnosa ili o postavljenju." ^lanak 3. Iza ~lanka 4. dodaju se novi ~l. 4.a., 4.b., 4.c. i 4.d. koji glase: "^lanak 4.a. 1. Tijela Federalnog zavoda su: Upravni odbor i ravnatelj. 2. Upravni odbor Federalnog zavoda ~ini 11. ~lanova. 3. Predsjednika i ~lanove Upravnoga odbora imenuje i razrje{uje Vlada Federacije BiH, sukladno Zakonu o minista - rskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03 i 34/03). 4. Predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora imenuju se na razdoblje od ~etiri godine. 5. Ravnatelja Federalnog zavoda imenuje i razrje{uje Vlada Federacije BiH. ^lanak 4.b. 1. Federalni zavod ima savjetodavno povjerenstvo. 2. Savjetodavno povjerenstvo nadle`no je Upravnom odboru Federalnog zavoda: a) davati mi{ljenja u svezi s razmatranjem politike upo{lja - vanja i socijalnog osiguranja i preporuke u svezi s progra - mom upo{ljavanja Federalnog zavoda, koje usvajaju nadle`na tijela u Federaciji; b) davati preporuke u svezi s programom rada Federalnog zavoda, na koji suglasnost daje Vlada FBiH; c) davati mi{ljenja o radu Federalnog zavoda i preporuke u svezi s pobolj{anjem rada. Srijeda, 6.4.2005. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 22 – Strana 1501 | |
Zakon o vijeću zaposlenika FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 38/04 | 17.07.2004 | vijeće zaposlenika,vijeće | KAZNENO - POPRAVNI ZAVOD PT BIHA] Odbijaju se molbe za pomilovawe osu|enim licima: 1. ALE[EVI] (Hilmije) MUHAREM 2. OKANOVI] (Ale) EMIN NALAZE SE NA SLOBODI Izre~ena kazna zatvora zamjewuje se bla`om kaznom sqede- }im osu|enima: 1. BEKTI] (Ismeta) SUAD presudomOp{tinskog suda u@ivinicama broj K-251/99 od 27. 9. 2001. godine osu|en na kaznu zatvora u trajawu od 7 (sedam) mjeseci. Da mu se izre~ena kazna zatvora zamijeni nov~anom kaznom u iznosu od 7.000,00 (sedamhiqada) KM koju }e izvr{iti Op{tinski sud u @ivinicama po ~lanu 47. KZ FBiH. 2.HAXI](Nurage)EKREMpresudomOp{tinskog suda u@ivinicama broj K-61/03 od 18. 11. 2003. godine osu|en na kaznu zatvora u trajawu od 6 ({est) mjeseci. Da mu se izre~ena kazna zatvora zamijeni nov~anom kaznomu iznosu od 5.000,00 (pethiqada)KMkoju }e izvr{itiOp{tinski sud u@ivinicamapo ~lanu 47.KZFBiH. 3. KAHRIMANOVI] (Sabita) RASEMA presudom Op{tinskog suda u @ivinicama broj K-153/02 od 11. 9. 2003. godine izre- ~ena uslovna osuda, kojom je utvr|ena kazna zatvora u trajawu od 5 (pet) mjeseci, s rokom provjere od 2 (dvije) godine, presudom Kantonalnog suda u Tuzli broj K`-500/03 od 28. 1. 2004. godine prvostepena presuda preina~ena i osu|ena na kaznu zatvora u trajawu od 1 (jednog) mjeseca.Da joj se izre~ena kazna zatvora zamijeni nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 (jednuhiqadu) KM koju }e izvr{iti Op{tinski sud u@ivinicama po ~lanu 47. KZ FBiH. 4.KASAPOVI](Nezira)ADEMpresudomOp{tinskog suda u Zavidovi}ima broj K-37/00 od 13. 4. 2001. godine osu|en na kaznu zatvora u trajawu od 3 (tri) mjeseca. Da mu se izre~ena kazna zatvora zamijeni nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 (dvijehiqade) KM koju }e izvr{iti Op{tinski sud u Zavidovi}ima po ~lanu 47. KZ FBiH. 5.LOVRI](Nikole) GORANpresudomOp{tinskog suda uTuzli broj K-320/02 od 28. 4. 2003. godine osu|en na kaznu zatvora u trajawu od 3 (tri) mjeseca.Damuse izre~ena kazna zatvora zamijeni nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 (trihiqade) KM koju }e izvr{iti Op{tinski sud u Tuzli po ~lanu 47. KZ FBiH. 6.PERI](Ante)ANTONIJApresudomOp{tinskog suda Kiseqak broj K-72/98 od 11. 5. 2001. godine osu|en na kaznu zatvora u trajawu od 3 (tri) godine i 6 ({est) mjeseci.Dajoj se izre~ena kazna zatvora snizi za 1 (jednu) godinu. 7. [I[I] (Dervi{a) NESIB presudom Kantonalnog suda u Zenici broj K-64/00 od 23. 4. 2001. godine osu|en na kaznu zatvora u trajawu od 2 (dva) mjeseca. Da mu se izre~ena kazna zatvora zamijeni nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 (dvijehiqade) KM koju }e izvr{iti Kantonalni sud u Zenici po ~lanu 47. KZ FBiH. 8. [VRAKA (Uzeira) EMIR presudom Op{tinskog suda u Zenici broj K-119/01 od 13. 8. 2001. godine izre~ena mu uslovna osuda kojom je utvr|ena kazna zatvora u trajawu od 7 (sedam) mjeseci, a koja se ne}e izvr{iti ako osu|eni u roku od 1 (jedne) godine ne u~ini novo krivi~no djelo, presudomKantonalnog suda uZenici broj K`-410/01 od 27. 11. 2001. godine prvostepena presuda preina~ ena i osu|en na kaznu zatvora u trajawu od 3 (tri) mjeseca i 15 (petnaest) dana. Da mu se izre~ana kazna zatvora zamijeni nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 (trihiqade) KM koju }e izvr{iti Op{tinski sud u Zenici po ~lanu 47. KZ FBiH. Osloba|aju se od izvr{ewa preostalog dijela izre~ene kazne zatvora: 1. MEHMEDAGI] (Osmana) MUSTAFA presudom Op{tinskog suda I uSarajevu broj K-123/01 od 7. 5. 2001. godine osu|en na kaznu zatvora u trajawu od 1 (jedne) godine, presudomKantonalnog suda uSarajevu broj K`-211/01 od 21. 11. 2001. godine prvostepena presuda preina~ena i osu|en na kaznu zatvora u trajawu od 8 (osam) mjeseci. Da se oslobodi neizdr`anog dijela izre~ene kazne zatvora. 2. PA@IN (Grge) EMILIJA presudom Op{tinskog suda u ^apqini broj K-105/99 od 19. 3. 2001. godine osu|ena na kaznu zatvora u trajawu od 6 ({est) mjeseci, presudom@upanijskog suda u Mostaru broj K`-113/01 od 6. 9. 2001. godine prvostepena presuda preina~ena i osu|ena na kaznu zatvora u trajawu od 1 (jedne) godine, Odlukom predsjednika FBiH broj 01-020/03 od 23. 7. 2003. godine kazna zatvora umawena za 6 ({est) mjeseci. Da se oslobodi neizdr`anog dijela izre~ene kazne zatvora. Odbijaju se molbe za pomilovawe osu|enim licima: 1. AGI] (Ferida) NEXAD 2. BAKOVI] (Osmana) KEMAL 3. BRKOVI] ([efika) ENES 4. XANI] (Rifata) MIRSAD 5. KARA[IN(Mehe) SAFET 6. KOVA^EVI] (Mehmeda) AMIR 7. KURBEGOVI] (\ulage) HAMDIJA 8. POBRI] (Ferida) JUSUF 9. [IMI](Ive) NIKO Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa odnosno danom potpisivawa, a ista }e biti objavqena u "Slu`benim novinamaFederacije BiH". Broj 01-020/04 1. jula 2004 godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 365 Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O VIJE]U ZAPOSLENIKA Progla{ava se Zakon o vije}u zaposlenika koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 25. maja 2004. godine i na sjednici Doma naroda od 2. juna 2004. godine. Broj 01-680/04 8. jula 2004. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s.r. ZAKON O VIJE]U ZAPOSLENIKA I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se: na~in i postupak formiranja vije}a zaposlenika, izbor i prestanak mandata ~lanova vije}a zaposlenika, obaveze poslodavca prema vije}u zaposlenika, obaveze i ovla{tenja vije}a zaposlenika i rad vije}a zaposlenika. ^lan 2. Zaposlenici kod poslodavca koji ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika, osim zaposlenika u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine, policiji, organima uprave i slu`bama za upravu, imaju pravo da u~estvuju u odlu~ivanju o pitanjima u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na na~in i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. II - FORMIRANJE VIJE]A ZAPOSLENIKA ^lan 3. Vije}e zaposlenika formira se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca. ^lan 4. Broj ~lanova vije}a zaposlenika utvr|uje se na osnovu broja zaposlenika kod poslodavca s tim da vije}e zaposlenika ne mo`e brojati manje od tri a vi{e od devet ~lanova. ^lan 5. Pri izboru ~lanova vije}a zaposlenika osigurava se ravnomjerna zastupljenost svih dijelova procesa rada (u daljnjem tekstu: organizaciona jedinica), kao i odgovaraju}a spolna, starosna, kvalifikaciona i druga zastupljenost zaposlenika. Subota, 17.7.2004. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 38 - Strana 1561 ^lan 6. Ako je poslovanje poslodavca organizirano u vi{e organizacionih jedinica izvan sjedi{ta poslodavca, mo`e se organizirati vi{e vije}a zaposlenika, pod uvjetima utvr|enim u ~l. 3. i 4. ovog Zakona. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana formira se glavno vije}e zaposlenika koje se sastoji od predstavnika vije}a zaposlenika organizacionih jedinica. Sporazumom izme|u poslodavca i vije}a zaposlenika organizacionih jedinica ure|uju se sastav, ovla{tenja, kao i druga pitanja od zna~aja za rad glavnog vije}a zaposlenika. III - IZBOR I PRESTANAK MANDATA ^LANOVA VIJE]A ZAPOSLENIKA ^lan 7. Zaposlenici kod poslodavca imaju pravo da biraju i budu birani u vije}e zaposlenika, osim ~lanova upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i ~lanova njihovih porodica, te zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim. ^lan 8. Vije}e zaposlenika bira se na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem. Vije}e zaposlenika bira se na period od tri godine. Izbori se, po pravilu, odr`avaju po~etkom godine. ^lan 9. Za provo|enje izbora formira se izborna komisija koja ima najmanje tri ~lana. Izborna komisija ima neparan broj ~lanova. ^lan izborne komisije ne mo`e biti zaposlenik koji je kandidat za ~lana vije}a zaposlenika. ^lan 10. Izbornu komisiju imenuje vije}e zaposlenika prilikom raspisivanja izbora. Ako kod poslodavca nije formirano vije}e zaposlenika, izbornu komisiju imenuju svi zaposleni na skupu zaposlenika. Skup zaposlenika iz stava 2. ovog ~lana saziva sindikat. ^lan 11. Izborna komisija utvr|uje i objavljuje listu svih zaposlenika koji imaju pravo da glasaju. ^lan 12. Izborna komisija provodi i nadzire glasanje. Izborna komisija brine se o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora. O radu izborne komisije vodi se zapisnik koji se objavljuje nakon provedenih izbora. ^lan 13. Liste kandidata za izbor ~lanova vije}a zaposlenika mogu predlo`iti sindikat, odnosno jedna ili vi{e grupa zaposlenika. Svaku grupu zaposlenika iz stava 1. ovog ~lana koja predla`e listu kandidata mora podr`ati najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih. Svaka lista kandidata iz stava 1. ovog ~lana ima onoliko kandidata koliko se ~lanova bira u vije}e zaposlenika. Na osnovu jedne ili vi{e lista iz stava 3. ovog ~lana izborna komisija utvr|uje i objavljuje jedinstvenu listu kandidata za izbor ~lanova vije}a zaposlenika. ^lan 14. Kada se biraju tri ~lana vije}a zaposlenika predla`e se najmanje jedan zamjenik, a ako se bira vi{e ~lanova predla`u se najmanje tri zamjenika. Odredbe ovog Zakona o izboru ~lanova u vije}e zaposlenika odnose se i na izbor njihovih zamjenika. Izbori za ~lanove vije}a zaposlenika i njihove zamjenike odr`avaju se istovremeno. ^lan 15. Glasanje se vr{i zaokru`ivanjem rednog broja ispred imena onog kandidata na glasa~kom listi}u za koga zaposlenik `eli da glasa. Glasati semo`e za onoliko kandidata koliko se ~lanova bira u vije}e zaposlenika. Izbori su va`e}i ako je glasalo vi{e od jedne polovine svih zaposlenih. Tro{kove provo|enja izbora snosi poslodavac. ^lan 16. Ako je na listi kandidata bio isti broj kandidata koliko se ~lanova bira u vije}e zaposlenika, izabrani su oni kandidati koji su dobili vi{e od jedne polovine glasova zaposlenika koji su glasali. ^lan 17. Ako je na jedinstvenoj listi kandidata iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona bilo vi{e kandidata nego {to se bira u vije}e zaposlenika, izabrani su oni kandidati koji su dobili najve}i broj glasova i najmanje 30% glasova zaposlenika koji su glasali. ^lan 18. Ako kandidat za vije}e zaposlenika ne dobije dovoljan broj glasova u skladu sa ~l. 16. i 17. ili dva ili vi{e kandidata dobiju jednak broj glasova, glasanje se ponavlja za one kandidate koji nisu dobili potrebnu ve}inu ili su dobili jednak broj glasova. Ako i na ponovljenom glasanju neki od kandidata ne dobiju potrebnu ve}inu glasova, cijeli izborni postupak se ponavlja za broj kandidata koji nisu izabrani u roku od 30 dana od dana ponovljenog glasanja. ^lan 19. Ako izborna komisija na osnovu izbornog materijala utvrdi nepravilnosti na pojedinim ili svim glasa~kim mjestima koje su bitno uticale na rezultate izbora, poni{tit }e glasanje na svim, odnosno na onim glasa~kim mjestima na kojima je bilo takvih nepravilnosti. Ako je glasanje poni{teno zbog nepravilnosti na pojedinim glasa~kim mjestima, ponavljanje glasanja vr{i se samo na tim glasa~kim mjestima. ^lan 20. ^lanu vije}a zaposlenika prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: 1. prestankom ugovora o radu; 2. isklju~enjem zbog neizvr{avanja obaveza i ovla{tenja koja su utvr|ena ovim ili drugim zakonom; 3. ako nastupe okolnosti iz ~lana 7. ovog Zakona koje predstavljaju smetnju da bude u vije}u zaposlenika; 4. ako se broj zaposlenika smanji ispod broja 15 u trajanju du`em od {est mjeseci. Isklju~enje iz stava 1. ta~ka 2. ovog ~lana mogu zatra`iti sindikat, najmanje 25% zaposlenika ili poslodavac. ^lanu vije}a zaposlenika prestaje mandat isklju~enjem, ako je na skupu zaposlenika za isklju~enje glasalo vi{e od polovine zaposlenih. IV - OBAVEZE POSLODAVCA PREMA VIJE]U ZAPOSLENIKA ^lan 21. Poslodavac je obavezan da o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni polo`aj zaposlenika informira vije}e zaposlenika, konsultuje i pribavlja prethodnu saglasnost vije}a zaposlenika. ^lan 22. Poslodavac, najmanje svakih {est mjeseci, informira vije}e zaposlenika o pitanjima koja uti~u na njihove interese iz radnog odnosa, a odnose se naro~ito na: – stanje i rezultate poslovanja; – razvojne planove i njihov uticaj na ekonomski i socijalni polo`aj zaposlenika; – kretanje i promjene u pla}ama; – za{titu na radu i mjere za pobolj{anje uvjeta rada; – druga pitanja va`na za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa. ^lan 23. Prije dono{enja odluke zna~ajne za prava i interese zaposlenika poslodavac se obavezno konsultuje sa vije}em zaposlenika o namjeravanoj odluci, a naro~ito kada se radi o: Broj 38 - Strana 1562 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 17.7.2004. – dono{enju pravilnika o radu; – namjeri poslodavca da zbog ekonomskih, tehni~kih ili organizacijskih razloga otka`e ugovor o radu za vi{e od 10% zaposlenika, ali najmanje peterici; – planu zapo{ljavanja, premje{taju i otkazu; – mjerama u vezi sa za{titom zdravlja i za{titom na radu; – zna~ajnim promjenama ili uvo|enju nove tehnologije; – planu godi{njih odmora; – rasporedu radnog vremena; – no}nom radu; – naknadama za izume i tehni~ka unapre|enja; – drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predvi| eno konsultovanje vije}a zaposlenika u njihovom dono{enju. ^lan 24. Podaci o namjeravanoj odluci iz ~lana 23. ovog Zakona dostavljaju se vije}u zaposlenika najmanje 30 dana prije dono{enja odluke. Vije}e zaposlenika u roku od sedam dana od dana dostavljanja podataka iz stava 1. ovog ~lana o namjeravanoj odluci dostavlja primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na dono{enje namjeravane odluke. Ako se vije}e zaposlenika ne izjasni o namjeravanoj odluci poslodavca u roku iz stava 2. ovog ~lana, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. ^lan 25. Odluka poslodavca donesena suprotno odredbama ovog Zakona o obavezi konsultovanja sa vije}em zaposlenika ni{tavna je. ^lan 26. Poslodavacmo`e, samo uz prethodnu saglasnost vije}a zaposlenika, donijeti odluku o: – otkazu ~lanu vije}a zaposlenika; – otkazu zaposleniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti; – otkazu zaposleniku starijem od 55 godina i `eni starijoj od 50 godina; – prikupljanju, obra|ivanju, kori{tenju i dostavljanju podataka tre}im licima o zaposleniku. Ako se vije}e zaposlenika u roku od 10 dana od dana tra`ene saglasnosti pisano ne izjasni o davanju saglasnosti, smatra se da je saglasno sa odlukom poslodavca. Ako vije}e zaposlenika uskrati saglasnost na odluku iz stava 1. ovog ~lana, rje{avanje spora povjerava se arbitra`i. ^lan 27. Vije}e zaposlenika mo`e sa poslodavcem zaklju~iti pisani sporazum o ure|ivanju odre|enih pitanja iz radnog odnosa. Sporazumom iz stava 1. ovog ~lana ne mogu se ure|ivati pitanja pla}a, trajanje radnog vremena i druga pitanja koja se obavezno ure|uju ili su ure|ena kolektivnim ugovorom, osim u slu~aju da strane kolektivnog ugovora ovlaste vije}e zaposlenika i poslodavca da o tim pitanjima zaklju~e sporazum. Sporazum iz stava 1. ovog ~lana primjenjuje se neposredno na sve zaposlenike kod poslodavca. V - OBAVEZE I OVLA[TENJA VIJE]A ZAPOSLENIKA ^lan 28. Vije}e zaposlenika prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava zaposlenika. Vije}e zaposlenika prati da li poslodavac ispunjava obavezu u pogledu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti i s tim u vezi ima pravo uvida u odgovaraju}u dokumentaciju. ^lan 29. Vije}e zaposlenika ne mo`e u~estvovati u pripremanju {trajka, isklju~enju sa rada zaposlenika i ne mo`e u~estvovati u kolektivnom radnom sporu koji mo`e dovesti do {trajka. ^lan 30. Predsjednik vije}a zaposlenika du`an je sazvati skup zaposlenika radi informiranja o pitanjima utvr|enim u ~lanu 22. ovog Zakona najmanje dva puta godi{nje u jednakim vremenskim periodima. Ako je poslovanje poslodavca organizirano u vi{e organizacionih jedinica, skupovi iz stava 1. ovog ~lana mogu se odr`ati i po organizacionim jedinicama. Izvje{taj o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, kao i izvje{taj o radu vije}a zaposlenika izra|uje vije}e zaposlenika u saradnji sa sindikatom. ^lan 31. Vije}e zaposlenika, u cilju za{tite i ostvarivanja prava i interesa zaposlenika, sara|uje sa sindikatom. ^lan vije}a zaposlenika mo`e istovremeno biti i ~lan sindikata. Ako kod poslodavca nije formirano vije}e zaposlenika sindikat ima obaveze i ovla{tenja koja se, na osnovu ovog Zakona, odnose na vije}e zaposlenika. VI - RAD VIJE]A ZAPOSLENIKA ^lan 32. Vije}e zaposlenika radi u sjednicama. Sjednicama vije}a zaposlenika mogu biti prisutni predstavnici sindikata, bez prava sudjelovanja u odlu~ivanju. Vije}e zaposlenika donosi poslovnik o svom radu. ^lan 33. Vije}e zaposlenika obavlja poslove i odr`ava sjednice u radno vrijeme. Svaki ~lan vije}a zaposlenika ima pravo da obavlja poslove iz nadle`nosti vije}a zaposlenika do {est radnih sati sedmi~no. ^lanovi vije}a zaposlenika mogu jedan drugom ustupati radne sate iz stava 2. ovog ~lana. Poslovi predsjednika ili ~lana vije}a zaposlenika mogu se obavljati u punom radnom vremenu ukoliko zbir ustupljenih radnih sati iz stava 3. ovog ~lana to omogu}ava. ^lan 34. Za rad u vije}u zaposlenika ~lan vije}a ima pravo na naknadu pla}e i to najmanje u visini pla}e koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaklju~io ugovor o radu. ^lan 35. Predsjednik ili ~lan vije}a zaposlenika koji je poslove za vije}e zaposlenika obavljao u punom radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova ima pravo da se vrati na poslove na kojima je prethodno radio, a ako tih poslova nema, na druge poslove koji odgovaraju njegovoj stru~noj spremi. ^lan 36. Poslodavac je du`an da osigura vije}u zaposlenika potreban prostor, administrativne i tehni~ke uvjete za rad, {to se bli`e ure|uje sporazumom izme|u poslodavca i vije}a zaposlenika. ^lan 37. ^lan vije}a zaposlenika du`an je da ~uva poslovnu tajnu koju je saznao u obavljanju poslova iz svoje nadle`nosti. ^lan vije}a zaposlenika du`an je da ~uva poslovnu tajnu iz stava 1. ovog ~lana godinu dana nakon isteka vremena na koje je izabran. VII - NADZOR NAD PROVO\ENJEM ZAKONA ^lan 38. Nadzor nad provo|enjem ovog Zakona vr{i u Federaciji BiH nadle`na inspekcija rada. VIII - KAZNENE ODREDBE ^lan 39. Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 7.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj poslodavac ako: 1. onemogu}i zaposlenike u formiranju vije}a zaposlenika (~lan 2.); 2. ne informira vije}e zaposlenika (~lan 22.); 3. ne konsultuje vije}e zaposlenika (~lan 23.); 4. ne pribavi prethodnu saglasnost od vije}a zaposlenika (~lan 26. stav 1.); 5. ne stavi na uvid odgovaraju}u dokumentaciju u pogledu uplate doprinosa (~lan 28. stav 2 ); Subota, 17.7.2004. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 38 - Strana 1563 6. ne isplati naknadu pla}e u skladu sa ~lanom 34. ovog Zakona; 7. ~lana vije}a zaposlenika ne vrati na posao (~lan 35.); 8. ne osigura uvjete za rad vije}a zaposlenika (~lan 36.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice nov~anom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM. ^lan 40. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s.r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s.r. Na temelju ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O VIJE]U UPOSLENIKA Progla{ava se Zakon o vije}u uposlenika koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 25. svibnja 2004. godine i na sjednici Doma naroda od 2. lipnja 2004. godine. Broj 01-680/04 8. srpnja 2004. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v.r. ZAKON O VIJE]U UPOSLENIKA I - TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se: na~in i postupak utemeljenja vije}a uposlenika, izbor i prestanak mandata ~lanova vije}a uposlenika, obveze poslodavca prema vije}u uposlenika, obveze i ovlasti vije}a uposlenika i rad vije}a uposlenika. ^lanak 2. Uposlenici kod poslodavca koji ima u radnom odnosu najmanje 15 uposlenika, osim uposlenika u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine, policiji, organima uprave i slu`bama za upravu, imaju pravo sudjelovati u odlu~ivanju o pitanjima u svezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima, na na~in i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. II - UTEMELJENJE VIJE]A UPOSLENIKA ^lanak 3. Vije}e uposlenika utemeljuje se na prijedlog Sindikata ili najmanje 20% uposlenika od ukupnoga broja uposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca. ^lanak 4. Broj ~lanova vije}a uposlenika utvr|uje se na temelju broja uposlenika kod poslodavca, s tim da vije}e uposlenika ne mo`e brojiti manje od tri, a vi{e od devet ~lanova. ^lanak 5. Pri izboru ~lanova vije}a uposlenika osigurava se jednakomjerna zastupljenost svih dijelova procesa rada (u daljnjem tekstu: organizacijska jedinica), kao i odgovaraju}a spolna, starosna, stru~na i druga zastupljenost uposlenika. ^lanak 6. Ako je poslovanje poslodavca ustrojeno u vi{e organizacijskih jedinica izvan sjedi{ta poslodavca, mo`e se ustrojiti vi{e vije}a uposlenika, pod uvjetima utvr|enim u ~l. 3. i 4. ovoga Zakona. U slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka utemeljuje se glavno vije}e uposlenika koje se sastoji od predstavnika vije}a uposlenika organizacijskih jedinica. Sporazumom izme|u poslodavca i vije}a uposlenika organizacijskih jedinica ure|uju se sastav, ovlasti, kao i druga pitanja od zna~aja za rad glavnoga vije}a uposlenika. III - IZBOR I PRESTANAK MANDATA ^LANOVA VIJE]A UPOSLENIKA ^lanak 7. Uposlenici kod poslodavca imaju pravo da biraju i da budu birani u vije}e uposlenika, osim ~lanova upravnog odbora, poslovodnog tijela, nadzornog odbora i ~lanova njihovih obitelji, te uposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima s uposlenim. ^lanak 8. Vije}e uposlenika bira se na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. Vije}e uposlenika bira se za razdoblje od tri godine. Izbori se, u pravilu, odr`avaju po~etkom godine. ^lanak 9. Za provedbu izbora osniva se izborno povjerenstvo, koje ima najmanje tri ~lana. Izborno povjerenstvo ima neparni broj ~lanova. ^lan izbornoga povjerenstva ne mo`e biti uposlenik koji je kandidat za ~lana vije}a uposlenika. ^lanak 10. Izborno povjerenstvo imenuje vije}e uposlenika prilikom raspisivanja izbora. Ako kod poslodavca nije osnovano vije}e uposlenika, izborno povjerenstvo imenuju svi uposleni na skupu uposlenika. Skup uposlenika iz stavka 2. ovoga ~lanka saziva Sindikat. ^lanak 11. Izborno povjerenstvo utvr|uje i objavljuje listu svih uposlenika koji imaju pravo glasovati. ^lanak 12. Izborno povjerenstvo provodi i nadzire glasovanje. Izborno povjerenstvo brine o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora. O radu izbornoga povjerenstva sa~injava se zapisnik koji se objavljuje nakon provedenih izbora. ^lanak 13. Liste kandidata za izbor ~lanova vije}a uposlenika mogu predlo`iti Sindikat, odnosno jedna ili vi{e grupa uposlenika. Svaku grupu uposlenika iz stavka 1. ovoga ~lanka koja predla`e listu kandidata mora podr`ati najmanje 10% uposlenika od ukupnoga broja uposlenih. Svaka lista kandidata iz stavka 1. ovoga ~lanka ima onoliko kandidata koliko se ~lanova bira u vije}e uposlenika. Na temelju jedne ili vi{e lista iz stavka 3. ovoga ~lanka, izborno povjerenstvo utvr|uje i objavljuje jedinstvenu listu kandidata za izbor ~lanova vije}a uposlenika. ^lanak 14. Kada se biraju tri ~lana vije}a uposlenika - predla`e se najmanje jedan zamjenik, a ako se bira vi{e ~lanova - predla`u se najmanje tri zamjenika. Odredbe ovoga Zakona o izboru ~lanova u vije}e uposlenika odnose se i na izbor njihovih zamjenika. Izbori za ~lanove vije}a uposlenika i njihove zamjenike odr`avaju se istodobno. ^lanak 15. Glasovanje se obavlja zaokru`ivanjem rednoga broja ispred imena onoga kandidata na glasa~kom listi}u za kojega uposlenik `eli glasovati. Glasovati se mo`e za onoliko kandidata koliko se ~lanova bira u vije}e uposlenika. Izbori vrijede ako je glasovalo vi{e od jedne polovice svih uposlenika. Tro{kove provo|enja izbora snosi poslodavac. ^lanak 16. Ako je na listi kandidata bio jednak broj kandidata koliko se ~lanova bira u vije}e uposlenika, izabrani su oni kandidati koji su Broj 38 - Strana 1564 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 17.7.2004. | ||
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba | Federacija BiH | Službene novine FBiH 41/01 | 02.10.2001 | SN FBiH 09/08, SN FBiH 22/05 | zakon,zapošljavanje,nezaposleni | 563 Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O POSREDOVANJU U ZAPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH OSOBA Progla{ava se Zakon o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda od 30. jula 2001. godine i na sjednici Predstavni~kog doma od 6. septembra 2001. godine. Broj 01-679/01 20. septembra 2001. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Karlo Filipovi}, s. r. ZAKON O POSREDOVANJU U ZAPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH OSOBA I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. 1. Ovim zakonom ure|uju se prava i obaveze Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) u utvr|ivanju i provo|enju ukupnih mjera kojima se pospje{uju i unapre|uju uvjeti za zapo{ljavanje, osnovni principi u posredovanju za zapo{ljavanje, materijalna i socijalna sigurnost nezaposlenih osoba za vrijeme privremene nezaposlenosti, osnivanje, organizacija i rad Federalnog zavoda za zapo{ljavanje (u daljem tekstu: Federalni zavod), javnih slu`bi za zapo{ljavanje kantona (u daljem tekstu: slu`ba za zapo{ljavanje), finansiranje ukupne djelatnosti zapo{ljavanja i druga pitanja, po{tuju}i nadle`nosti kantona i njihove razli~itosti. 2. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada FBiH) nadle`na je donijeti bli`e propise za ure|ivanje pitanja iz stava 1. ovoga ~lana, u skladu sa ovim zakonom. ^lan 2. Nijedna osoba, na osnovu ovog zakona, ne mo`e biti stavljena u nepovoljan polo`aj zbog: rase, boje ko`e, spola, jezika, vjere, politi~kog ili drugog mi{ljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, ro|enja ili kakve druge okolnosti, ~lanstva ili ne~lanstva u politi~koj stanci, ili ~lanstva ili ne~lanstva u sindikatu, ili tjelesnih i du{evnih pote{ko}a. ^lan 3. 1. Nezaposlenom osobom, u smislu ovog zakona, smatra se osoba koja: a) nije zaposlena, b) je sposoban za rad; c) se mo`e zaposliti prema propisima o radu; d) aktivno tra`i zaposlenje; e) je evidentirana u slu`bi za zapo{ljavanje kao tra`ilac zaposlenja; f) ne obavlja samostalnu profesionalnu i ekonomsku djelatnost; g) nije redovan u~enik, redovan student ili penzioner. II - ORGANIZACIJA I RAD FEDERALNOG ZAVODA I SLU@BI ZA ZAPO[LJAVANJE ^lan 4. 1. Radi zadovoljavanja potreba u oblasti zapo{ljavanja, te pra}enja kretanja na tr`i{tu ra da, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, osniva se Federalni zavod. 2. Federalni zavod je javna ustanova. 3. Na osnivanje, registraciju, djelatnost, prestanak ra da i druga pitanja koja se odnose na rad Federalnog zavoda, primjenjuju se propisi o ustanovama, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. 4. Rad Federalnog zavoda je javan. 5. Federalni zavod je pravna osoba sa sjedi{tem u Sarajevu. ^lan 5. Federalni zavod je nadle`an da: a) prati i predla`e mjere za unapre|enje zapo{ljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba; b) prati i osigurava provo|enje utvr|ene politike i mjera u oblasti rada i zapo{ljavanja na teritoriji Federacije i o tome obavje{tava nadle`na tijela Federacije; c) upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa ovim zakonom; d) prati, uskla|uje i koordinira rad slu`bi za zapo{ljavanje na provo|enju utvr|ene politike i mjera u oblasti zapo{ljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba iz nadle`nosti Federacije; e) prati i predla`e mjere za unapre|enje zapo{ljavanja invalidnih osoba i njihovu profesionalnu rehabilitaciju i osigurava ispunjavanje uvjeta za njihovo zapo{ljavanje u saradnji za slu`bama za zapo{ljavanje; f) pru`a pomo} u realizranju programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije za nezaposlene osobe i njihovo ponovno zapo{ljavanje na odgovaraju}im poslovima; g) objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i zapo{ljavanja od interesa za Federaciju i predla`e mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog informacionog sistema u ovoj ublasti; h) prati provo|enje me|unarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i zapo{ljavanja koji se odnose na Federaciju; i) predstavlja slu`be za zapo{ljavanje u odnosima s organima i slu`bama Bosne i Hercegovine, Federacije i Republike Srpske; j) odobrava zapo{ljavanje stranih dr`avljana i osoba bez dr`avljanstva na prijedlog slu`be za zapo{ljavanje, u skladu sa Zakonom o zapo{ljavanju stranaca ( "Slu`bene novine Federacije BiH", broj 8/99); k) prati i poduzima mjere za stvaranje uvjeta za povratak gra|ana Federacije sa privremenog rada u inozemstvu i njihovo radno anga`iranje; l) obavlja i druge poslove utvr|ene zakonom, statutom i aktima Federalnog zavoda i konvencijama i preporukama MOR-a koje se odnose na oblast rada, zapo{ljavanja i socijalne politike; m) podnosi Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine godi{nji izvje{taj o radu i n) podnosi objedinjenje godi{nje finansijske planove Federalnog zavoda i slu`bi za zapo{ljavanje federalnom ministarstvu nadle`nom za poslove rada (u daljem tekstu: federalno ministarstvo), u skladu sa Zakonom o bud`etima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 20/98). ^lan 6. 1. Organizacija i na~in ra da Federalnog zavoda utvr|uje se statutom i drugim aktima Federalnog zavoda, u skladu sa ovim zakonom. 2. Federalni zavod podlije`e periodi~noj vanjskoj i unutra{njoj reviziji, u skladu sa zakonom. 3. Vlada FBiH daje saglasnost na statut i pro gram ra da Federalnog zavoda. Utorak, 2. oktobra/listopada 2001. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 - Strana 845 ^lan 7. Federalni zavod sara|uje sa slu`bama za zapo{ljavanje, kantonalnim tijelima nadle`nim za rad i zapo{ljavanje u izradi i realizaciji okvirnih programa zapo{ljavanja od interesa za Federaciju. ^lan 8. 1. Kantoni su nadle`ni za osnivanje, rad, prestanak ra da i druga pitanja koja se odnose na rad slu`bi za zapo{ljavanje, ako ovim zakonom nije druk~ije utvr|eno. 2. Organizacija slu`bi za zapo{ljavanje, iz stava 1. ovog ~lana, utvr|uje se statutom i drugim aktima slu`be za zapo{ljavanje, u skladu sa ovim zakonom i propisima kantona. 3. Vlada kantona daje saglasnost na statut i druga akta slu`bi za zapo{ljavanje kojima se ure|uju pitanja, iz stava 2. ovog ~lana. 4. Slu`be za zapo{ljavanje, iz stava 1. ovog ~lana, nadle`ne su za: a) utvr|ivanje prava osobama za slu~aj nezaposlenosti, u skladu sa ovim zakonom; b) provo|enje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih osoba i njihovo ponovno zapo{ljavanje na odgovaraju}im poslovima; c) prikupljanje podataka o nezaposlenim osobama i dostavljanje istih Federalnom zavodu; d) izdavanje radnih dozvola stranim dr`avljanima i osobama bez dr`avljanstva po odobrenju Federalnog zavoda; e) druge poslove utvr|ene ovim zakonom. ^lan 9. 1. Na osnivanje, registraciju, organizaciju, djelatnost i prestanak ra da slu`be za zapo{ljavanje u kantonu primjenjuju se propisi o ustanovama, ako propisom kantona nije druk~ije odre|eno. 2. Slu`ba za zapo{ljavanje podlije`e periodi~noj vanjskoj i unutra{njoj reviziji, u skladu sa zakonom. ^lan 10. Poslodavci koji imaju potrebu za zaposlenicima i osobe koje tra`e zaposlenje mogu tra`iti pomo} od slu`be za zapo{ljavanje u pronala`enju potrebnih osoba, odnosno u pronala`enju posla. ^lan 11. Slu`be za zapo{ljavanje du`ne su me|usobno sara|ivati, koordinirati rad i razmjenjivati informacije o kojima vode slu`bene evidenciju. ^lan 12. Slu`be za zapo{ljavanje du`ne su Federalnom zavodu dostaviti izvje{taje na na~in i u rokovima predvi|enim aktom Federalnog zavoda. ^lan 13. 1. Slu`ba za zapo{ljavanje organizira prikupljanje, razmjenu i objavljivanje podataka o nezaposlenim osobama koje tra`e promjenu zaposlenja, kao i druge podatke koji mogu biti od zna~aja za vr{enje osnovne djelatnosti slu`be za zapo{ljavanje. 2. Slu`ba za zapo{ljavanje periodi~no obavljaju ocjenjivanje tr`i{ta ra da prema instrukcijama Federalnog zavoda, u cilju dobijanja podataka i pru`anja informacija o kretanjima na tr`i{tu ra da. ^lan 14. 1. U slu`bi za zapo{ljavanje vode se neophodne evidencije: a) o nezaposlenim osobama; b) pojedina~ne evidencije o svakoj nezaposlenoj osobi; c) neophodne evidencije za rad slu`be za zapo{ljavanje. 2. U slu`bi za zapo{ljavanje mogu se voditi i pojedina~ne evidencije o osobama za koje se posreduje pri zapo{ljavanju. ^lan 15. 1. Svaka informacija koja se odnosi na pojedinca, a do koje do|u slu`be za zapo{ljavanje i Federalni zavod u svom radu, smatrat }e se povjerljivom. 2. Povjerljiva informacija, iz stava 1. ovog ~lana, ne mo`e se dati drugoj pravnoj ili fizi~koj osobi, osim ako to nije predvi|eno zakonom. 3. Slu`ba za zapo{ljavanje i Federalni zavod du`ni su poduzeti sve mjere kako bi osigurali i za{titili dokumentaciju. ^lan 16. Na zahtjev nadle`nih tijela Federacije odnosno kantona, slu`ba za zapo{ljavanje dostavlja podatke o kojima vodi evidencije. ^lan 17. Slu`ba za zapo{ljavanje objavljuje godi{nji izvje{taj o svojim aktivnostima. ^lan 18. Zaposleni ili sa njima izjedna~ene osobe mogu se prijaviti slu`bi za zapo{ljavanje radi promjene zaposlenja, odnosno radi posredovanja, savjetovanja i informiranja, bez obaveze redovnog javljanja. ^lan 19. Sadr`aj, sredstva, na~in, rokovi i druga pitanja u vezi sa vo|enjem osnovnih evidencija u oblasti zapo{ljavanja, u skladu sa ovim zakonom, propisat }e federalni ministar odnosno propisat }e se aktom slu`be za zapo{ljavanje, ako se radi o evidencijama ustanovljenim propisom kantona. ^lan 20. 1. Kada do|e do otkaza ugovora o radu, u smislu ~l. 98 i 99. Zakona o radu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/00), poslodavac je du`an slu`bi za zapo{ljavanje dostaviti pisanu obavijest o zaposlenicima za ~ijim je radom prestala potreba. 2. Rok za dostavljanje pisane obavijesti, iz stava 1. ovog ~lana, jeste 15 dana od dana otkazivanja ugovora o radu. III - OSTVARIVANJE RADA I ZAPO[LJAVANJA ^lan 21. Nadle`na tijela Federacije odnosno kantona utvr|uju mjere za promicanje ostvarivanja i odr`avanja vi{e stope zaposlenosti i pobolj{anje strukture zaposlenih. ^lan 22. Radi postizanja {to ve}e efikasnosti i osiguranja mjera, iz ~lana 21. ovog zakona, zakonom odnosno propisom kantona mogu se predvidjeti beneficije i olak{ice poslodavcima koji otvaraju nova radna mjesta i zapo{ljavaju ve}i broj nezaposlenih osoba. ^lan 23. Mjerama, iz ~lana 21. ovog zakona, nastojat }e se naro~ito osigurati: a) preorijentacija i novo zapo{ljavanje zbog tehni~kotehnolo{ kih unapre|enja ili ekonomsko-strukturalnih promjena na tr`i{tu rada; b) kra}e trajanje nezaposlenosti; c) stru~ni kadrovi prema potrebama poslodavca; d) mjesna i profesionalna pokretljivost zaposlenih i nezaposlenih osoba; e) prednost pri zapo{ljavanju invalidnim osobama. ^lan 24. Profesionalna orijentacija nezaposlenih i drugih osoba pri izboru zanimanja, stru~na obuka nezaposlenih i prekvalifikacija zaposlenih za ~ijim radom je prestala potreba, podsticanje Broj 41 - Strana 846 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 2. oktobra/listopada 2001. otvaranja novih radnih mjesta i poduzimanje drugih podsticajnih mjera, jeste djelatnost slu`be za zapo{ljavanje, a ure|uje se propisom kantona. IV - POSREDOVANJE U ZAPO[LJAVANJU ^lan 25. Posredovanje u zapo{ljavanju, u smislu ovog zakona, obuhva}a sve radnje i mjere poduzete, u skladu sa zakonom, u svrhu povezivanja nezaposlene osobe koja tra`i zaposlenje, kao i zaposlene osobe koja tra`i promjenu u zaposlenju, s poslodavcem kojem je potreban zaposlenik radi zasnivanja radnog odnosa odnosno, sklapanja ugovora o radu ili radnog anga`iranja. ^lan 26. 1. Posredovanje u zapo{ljavanju, iz ~lana 25. ovog zakona, na teritoriji Federacije obavlja slu`ba za zapo{ljavanje, u skladu sa ovim zakonom i propisom kantona. 2. Posredovanje u zapo{ljavanju, iz stava 1. ovog ~lana, mogu obavljati i druge pravne osobe (u daljem tekstu: privatne agencije), u skladu sa ovim zakonom. 3. Vlada Federacije BiH }e svojim propisom utvrditi uvjete i na~in osnivanja privatnih agencija. ^lan 27. 1. Usluge u posredovanju u zapo{ljavanju, koje vr{i slu`ba za zapo{ljavanje, su besplatne. 2. Usluge, iz stava 1. ovog ~lana, koje vr{e privatne agencije su besplatne za osobe koje tra`e zaposlenje. V - OSIGURANJE ZA SLU^AJ NEZAPOSLENOSTI I SOCIJALNA SIGURNOST NEZAPOSLENIH OSOBA ^lan 28. 1. Zaposlenici osiguravaju svoju materijalnu i socijalnu sigurnost za vrijeme nezaposlenosti, prevenstveno osiguranjem za slu~aj nezaposlenosti, u skladu sa ovim i drugim zakonima. 2. Materijalna i socijalna sigurnost iz stava 1. ovog ~lana, podrazumijeva: a) nov~anu naknadu, u skladu sa ovim zakonom. b) doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje, u skladu sa ovim i drugim zakonima. ^lan 29. 1. Nezaposlena osoba ima pravo na nov~anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ako: a) ispunjava uvjete iz ~lana 3. ovog zakona; b) je upla}ivala doprinose za slu~aj nezaposlenosti u razdoblju od najmanje osam mjeseci neprekidno u posljednjih 12 mjeseci ili od najmanje osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci koji su prethodili podno{enju zahtjeva za nov~anu naknadu za slu~aj nezaposlenosti. c) se radovno javlja. 2. Nezaposlena osoba koja je radila sa nepunim radnim vremenom, a ispunjava uvjete iz stava 1. ovog ~lana, ima pravo na nov~anu naknadu srazmjerno vremenu provedenom na radu. ^lan 30. 1. Nov~ana naknada, iz ~lana 28. stav 2. ta~ka a. ovog zakona, utvr|uje se u ovisnosti od du`ine sta`a osiguranja nezaposlene osobe i prosje~ne pla}e u kantonu ostvarene u prethodnom tromjese~ju, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. Nov~ana naknada, iz stava 1. ovog ~lana, ispla}uje se: a) {est mjeseci u visini od 30% za sta` osiguranja od osam mjeseci do 10 godina; b) devet mjeseci u visini od 35% za sta` osiguranja od 10 do 25 godina; c) dvanaest mjeseci u visini od 40% za sta` osiguranja vi{e od 25 godina. 2. Ako se nezaposlena osoba, u razdoblju ostvarivanja prava na nov~anu naknadu, uposli i ako se prije isteka razdoblja od osam mjeseci ponovno evidentira u slu`bi za zapo{ljavanje kao nezaposlena osoba, ima pravo na preostali dio nov~ane naknade. ^lan 31. 1. Zdravstveno osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju. 2. Penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju tri godine do stjecanja uvjeta za starosnu penziju, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/98 i 49/00). 3. Za osiguranje prava, iz stava 2. ovog ~lana, mo`e se koristiti najvi{e 0,5% sredstva, iz ~lana 45. stav 1. ovog zakona. VI - POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA PO OSNOVU NEZAPOSLENOSTI ^lan 32. 1. Nezaposlena osoba ostvaruje prava za vrijeme nezaposlenosti u slu`bi za zapo{ljavanje prema mjestu prebivali{ta. 2. Prava za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena osoba, koja je usljed ratnog stanja napustila prebivali{te, ostvaruje u slu`bi za zapo{ljavanje prema mjestu boravka. ^lan 33. 1. Zahtjev za ostvarivanje prava na nov~anu naknadu nezaposlena osoba podnosi u roku od 60 dana od dana prestanka radnog odnosa. 2. Ako kod nezaposlene osobe nastupi prijevremena sprije~enost za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, rok, iz stava 1. ovog ~lana, ra~una se od dana prestanka te sprije~enosti. ^lan 34. 1. Osoba koja podnosi zahtjev za ostvarivanje nov~ane naknade za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa ovim zakonom, du`na je dostaviti slu`bi za zapo{ljavanje sve potrebne podatke za utvr|ivanje prava. 2. Slu`ba za zapo{ljavanje, nakon {to evidentira nezaposlenu osobu i primi zahtjev za ostvarivanje nov~ane naknade za slu~aj nezaposlenosti, odlu~it }e da li podnositelj zahtjeva ima pravo na nov~anu naknadu, u skladu sa ovim zakonom. 3. Oblik i na~in prijavljivanja slu`bi za zapo{ljavanje i podno{enje zahtjeva za ostvarivanje nov~ane naknade za slu~aj nezaposlenosti ure|uje se propisom kantona. ^lan 35. 1. O primljenom zahtjevu, iz ~lana 33. stav 1. ovog zakona, slu`ba za zapo{ljavanje odlu~uje rje{enjem. 2. Protiv rje{enja slu`ba za zapo{ljavanje, iz stava 1. ovog ~lana, mo`e se izjaviti `alba Federalnom zavodu. 3. Protiv rje{enja Federalnog zavoda mo`e se pokrenuti upravni spor pred nadle`nim sudom. ^lan 36. Nezaposlena osoba nema pravo na nov~anu naknadu: a) kad je svjesno doprinijela prestanku radnog odnosa; b) kad se utvrdi da je dobrovoljno napustila posao bez opravdanog razloga. ^lan 37. Opravdan razlog, u smislu ~lana 36. ovog zakona, za dobrovoljno prekidanje radnog odnosa postoji u slu~aju kada, s obzirom na sve okolnosti, nezaposlena osoba nema druge Utorak, 2. oktobra/listopada 2001. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 - Strana 847 prihvatljive mogu}nosti nego da prekine radni odnos. To se naro~ito, ali ne isklju~ivo, odnosi na: a) seksualno ili druk~ije zlostavljanje; b) diskriminaciju, u smislu ~lana 5. Zakona o radu; c) uvjeta rada koji ugro`avaju zdravlje ili sigurnost; d) postupanje poslodavca suprotno zakonu; e) pritisak koji poslodavac vr{i na zaposlenika zbog ~lanstva u sindikatu ili drugoj organizaciji zaposlenika. ^lan 38. Isplata nov~ane naknade nezaposlenoj osobi prekida se dok se: a) otpremninom ili drugim vidom naknade koju ispla}uje poslodavac nadokna|uje iznos nov~ane naknade na koju ima pravo; b) nezaposlena osoba nalazi na izdr`avanju kazne u zatvoru ili u nekoj drugoj ustanovi, na osnovu pravomo}ne sudske presude; c) nezaposlena osoba nalazi na odslu`enju vojnog roka; d) `eni-porodilji ispla}uje nov~ana naknada, u skladu sa zakonom. ^lan 39. Nezaposlena osoba koja ostvaruje prava na vrijeme nezaposlenosti du`na je u roku od 15 dana od dana nastanka ove okolnosti prijaviti nadle`noj slu`bi za zapo{ljavanje, iz ~lana 32. ovog zakona, svaku okolnost koja uti~e na promjenu ili prestanak prava. ^lan 40. Nezaposlena osoba koja je ostvarila primanje na koje nije imala pravo du`na je vratiti primljene iznose odnosno nadoknaditi nastale izdatke ako je to pravo ostvarila: a) na osnovu neta~ne izjave ili podataka za koje je znala ili morala znati da su neta~ni; b) na neki drugi nezakoniti na~in ili u opsegu ve}em od onoga koji joj pripada; c) zbog toga {to nije prijavila nastale promjene odnosno okolnosti koje uti~u na prestanak prava ili opseg njegovog kori{tenja. ^lan 41. 1. Ako je na osnovu pravomo}ne sudske odluke ili odluke poslodavca nezaposlena osoba vra}ena na rad i ako je poslodavac toj osobi isplatio pla}u i uplatio doprinose za razdoblje u kojem nije radila, ta osoba je du`na vratiti slu`bi za zapo{ljavanje, u skladu sa ~lanom 40. ovog zakona, ispla}ene iznose na osnovu uspostavljenog joj prava za vrijeme nezaposlenosti. 2. Slu`ba za zapo{ljavanje, u smislu stava 1. ovog ~lana, ima pravo na povrat upla}enog iznosa za penzijsko i invalidsko osiguranje od nadle`ne slu`be za penzijsko i invalidsko osiguranje. ^lan 42. Vra}anje primljenih iznosa ne}e se tra`iti nakon 36 mjeseci od dana kada: a) je data neta~na izjava ili dostavljeni neta~ni podaci; b) su nastale promijenjene okolnosti. ^lan 43. Slu`ba za zapo{ljavanje mo`e: a) tra`iti vra}anje primljenih iznosa u ratama; b) tra`iti vra}anje manjeg iznosa; c) osloboditi osobu obaveze pla}anja cijelog iznosa. ^lan 44. Nezaposlena osoba mo`e izgubiti pravo na isplatu bilo kakve naknade, u skladu sa ovim zakonom, ako je: a) propustila, bez opravdanog razloga, dobiti odgovaraju}e zaposlenje; b) propustila, bez opravdanog razloga, pristupiti {kolovanju ili stru~noj obuci na koju ju je uputila slu`ba za zapo{ljavanje radi osposobljavanja ili odr`avanja sposobnosti da se zaposli ili vrati na posao; c) dala la`nu izjavu prilikom podno{enja zahtjeva za ostvarivanje nov~ane naknade za vrijeme nezaposlenosti; d) podnijela neta~an zahtjev za ostvarivanje nov~ane naknade za vrijeme nezaposlenosti; e) propustila obavijestiti slu`bu za zapo{ljavanje o nastavku rada tokom razdoblja u kojem je ispla}ena nov~ana naknada za vrijeme nezaposlenosti. VII - FINANSIRANJE ^lan 45. Sredstva za zadovoljavanje potreba iz domena zapo{ljavanja, te za rad Federalnog zavoda i slu`bi za zapo{ljavanje osiguravaju se, u skladu sa ovim zakonom, iz slijede}ih izvora: a) doprinosa koje upla}uju poslodavci i zaposlenici, u skladu sa zakonom; b) kamata ili prihoda od uloga koje vr{e Federalni zavod i slu`ba za zapo{ljavanje; c) prihoda od pokretne ili nepokretne imovine koju Federalni zavod i slu`ba za zapo{ljavanje kupe ili steknu, u skladu sa zakonom. ^lan 46. Sredstva, iz ~lana 45. stav 1. ta~ka a. ovog zakona, usmjeravaju se Federalnom zavodu u visini od 30%, a slu`bama za zapo{ljavanje u visini od 70%. ^lan 47. 1. Sredstva, iz ~lana 45. ovog zakona, mogu se koristiti za pokrivanje administrativnih tro{kova Federalnog zavoda i slu`bi za zapo{ljavanje. 2. Sredstva za pokrivanje administrativnih tro{kova slu`bi za zapo{ljavanje i Federalnog zavoda utvr|uju se godi{njim finansijskim planovima, iz ~lana 51. ovog zakona. ^lan 48. Sredstva koja pripadaju slu`bama za zapo{ljavanje, nakon {to se odbiju administrativni tro{kovi, koriste se za ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba, u skladu sa ~lanom 28. ovog zakona. ^lan 49. 1. Ako se utvrdi da su sredstva koja su na raspolaganju slu`bi za zapo{ljavanje dovoljna za ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba i pokrivanje administrativnih tro{kova u nastupaju}em mjesecu, slu`ba za zapo{ljavanje }e iskoristiti preostala sredstva za ostvarivanje mjera predvi|enih ~l. 21. i 25. ovog zakona. 2. Ako se utvrdi da su sredstva koja su na raspolaganju slu`bi za zapo{ljavanje nedovoljna za ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba i pokrivanje administrativnih tro{kova u nastupaju}em mjesecu, slu`ba za zapo{ljavanje podnijet }e zahtjev Federalnom zavodu za dodjelu nedostaju}ih sredstava uz mjese~ni izvje{taj, iz ~lana 52. ovog zakona. ^lan 50. 1. Sredstva koja se usmjeravaju federalnom zavodu, nakon {to se odbiju administrativni tro{kovi, koriste se za postizanje ravnomjernijeg ostvarivanja materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba na teritoriji Federacije, u skladu sa ovim zakonom. 2. Federalni zavod objedinjuje sve zahtjeve za dodjelu sredstava, u skladu sa stavom 2. ~lana 49. ovog zakona. Broj 41 - Strana 848 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 2. oktobra/listopada 2001. 3. Federalni zavod, uz odobrenje federalnog ministarstva, dodjeljuje slu`bama za zapo{ljavanje tra`ena sredstva za ravnomjernije ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba: a) ako se utvrdi da su sredstva koja su na raspolaganju Federalnom zavodu dovoljna za dodjelu tra`enih sredstava, Federalni zavod }e iskoristiti preostala sredstva za finansiranje programa za tr`i{te rada, u skladu sa ovim zakonom; b) ako se utvrdi da su sredstva koja su na raspolaganju Federalnom zavodu nedovoljna za dodjelu tra`enih sredstava, postoje}a sredstva }e se raspodijeliti proporcionalno svakom zahtjevu za dodjelu sredstava. 4. Ako su sredstva dobijena udru`ivanjem iz vlastitih prihoda slu`bi za zapo{ljavanje i usmjeravanjem iz Federalnog zavoda nedovoljna za ostvarivanje svih prispjelih i nov~anih naknada za taj mjesec, slu`ba za zapo{ljavanje }e smanjiti iznos nov~ane naknade koja se ispla}uje za taj mjesec svim nezaposlenim osobama evidentiranim u slu`bi za zapo{ljavanje u omjeru koji }e joj omogu}iti da isplati nov~ane naknade. 5. Federalni zavod obavlja nadzor nad dodijeljenim sredstvima u cilju njihovog kori{tenja, u skladu sa ovim zakonom. ^lan 51. 1. Federalni zavod i slu`be za zapo{ljavanje izra|uju i dostavljaju finansijske planove, na na~in i po postupku predvi|enom Zakonom o bud`etima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 20/98). 2. Slu`ba za zapo{ljavanje podnosi godi{nji finansijski plan Federalnom zavodu. 3. Federalni zavod objedinjene finansijske planove, iz stava 1. ovog ~lana, podnosi federalnom ministarstvu. ^lan 52. 1. Slu`ba za zapo{ljavanje podnosi mjese~ni izvje{taj o radu Federalnom zavodu. 2. Federalni zavod podnosi mjese~ni izvje{taj o radu federalnom ministarstvu sa mjese~nim izvje{tajima o radu slu`bi za zapo{ljavanje. ^lan 53. Federalni zavod ima ovlasti provoditi ocjenjivanje poslovanja slu`bi za zapo{ljavanje. VIII - NADZOR ^lan 54. 1. Upravni i drugi nadzor nad zakonito{}u ra da slu`be za zapo{ljavanje i privatnih agencija u kantonu ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom i propisom kantona. 2. Nadzor nad zakonito{}u ra da slu`be za zapo{ljavanje i privatnih agencija, iz stava 1. ovog ~lana, u pogledu primjene ovog zakona i me|unarodnih sporazuma, te nadzor nad zakonito{}u ra da Federalnog zavoda obavlja federalno ministarstvo. ^lan 55. Inspekcijski nadzor nad izvr{enjem ovog zakona, drugih federalnih propisa i akata, me|unarodnih sporazuma u oblasti ra - da i zapo{ljavanja obavlja Federalna inspekcija ra da. IX - KAZNENE ODREDBE ^lan 56. 1. Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba koja postupi suprotno ~lanu 2. ovog zakona. 2. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se odgovorna osoba kod pravne osobe nov~anom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM. 3. Svaka osoba koja smatra da je protiv nje provedena diskriminacija, iz ~lana 2. ovog zakona, mo`e zatra`iti naknadu {tete putem nadle`nog suda. ^lan 57. 1. Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba koja obavlja poslove posredovanja u zapo{ljavanju suprotno ~lanu 26. ovog zakona. 2. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se odgovorna osoba kod pravne osobe nov~anom kaznom od 250,00 KM do 1.000,00 KM. X - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 58. Federalni zavod po~inje sa radom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 59. Federalni zavod preuzet }e od Zavoda za zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine zaposlenike, opremu, inventar i druge stvari, arhivu, akte, predmete, drugu dokumentaciju, sredstva za rad, poslovni prostor i drugu imovinu potrebnu za ostvarivanje nadle`nosti utvr|enih ovim zakonom. ^lan 60. Slu`ba za zapo{ljavanje preuzet }e od Zavoda za zapo{- ljavanje BiH i postoje}ih slu`bi za zapo{ljavanje u kantonima zaposlenike, opremu, inventar i druge stvari, arhivu, akte, predmete, drugu dokumentaciju, sredstva za rad, poslovni prostor i drugu imovinu potrebnu za ostvarivanje nadle`nosti utvr|enih ovim zakonom. ^lan 61. 1. U cilju realizacije odredaba ~l. 59. i 60. Vlada Federacije BiH imenovat }e dva predstavnika u komisiju za prijenos imovine Zavoda za zapo{ljavanje BiH (u daljem tekstu: komisija) formirane u skladu sa ~lanom 3. Zakona o imovini Zavoda za zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o imovini). 2. Komisija, odnosno arbitar, imenovan u skladu sa ~lanom 3. Zakona o imovini (u daljem tekstu: arbitar) mjerodavan je za dono{enje odluke o preuzimanju zaposlenika, raspodjeli sredstva i drugih stvari i predmeta iz ~l. 59. i 60. ovog zakona. 3. Odluke komisije, odnosno arbitra su obavezuju}e za Federalni zavod, slu`be za zapo{ljavanje i institucije Federacije. ^lan 62. Osobe koje su primale nov~anu naknadu, u skladu sa Zakonom o zapo{ljavanju ("Slu`beni list SRBiH", broj 20/90), nastavit }e primati nov~anu naknadu, u skladu sa ovim zakonom, ako na to imaju pravo. ^lan 63. Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena propisa i odluka iz oblasti zapo{ljavanja koje su se primjenjivale do dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 64. Ovaj zakon se objavljuje bez odlaganja u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Ismet Briga, s. r. Na temelju ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim Utorak, 2. oktobra/listopada 2001. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 - Strana 849 UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O POSREDOVANJU U UPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEUPOSLENIH OSOBA Progla{ava se Zakon o posredovanju u upo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba, koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda od 30. srpnja 2001. godine i na sjednici Zastupni~kog doma od 6. rujna 2001. godine. Broj 01-679/01 20. rujna 2001. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Karlo Filipovi}, v. r. ZAKON O POSREDOVANJU U UPO[LJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEUPOSLENIH OSOBA I - TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. 1. Ovim zakonom ure|uju se prava i obveze Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u utvr|ivanju i provo|enju ukupnih mjera kojima se pospje{uju i promi~u uvjeti za upo{ljavanje, temeljna na~ela u posredovanju za upo{ljavanje, materijalna i socijalna sigurnost neuposlenih osoba za vrijeme privremene neuposlenosti, utemeljivanje, ustroj i rad Federalnog zavoda za upo{ljavanje (u daljnjem tekstu: Federalni zavod), javnih slu`bi za upo{ljavanje kantona (u daljnjem tekstu: slu`ba za upo{ljavanje), financiranje ukupne djelatnosti upo{ljavanja i druga pitanja, po{tuju}i ovlasti kantona i njihove razli~itosti. 2. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada FBiH) mjerodavna je donijeti bli`e propise za ure|ivanje pitanja iz stavka 1. ovoga ~lanka, sukladno ovome zakonu. ^lanak 2. 1. Nijedna osoba na temelju ovoga zakona ne mo`e biti stavljena u nepovoljniji polo`aj zbog rase, boje ko`e, spola, jezika, vjere, politi~kog ili drugog mi{ljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, ro|enja ili kakve druge okolnosti, ~lanstva ili ne~lanstva u politi~koj stanci, ili ~lanstva ili ne~lanstva u sindikatu, ili tjelesnih i du{evnih pote{ko}a. ^lanak 3. Neuposlenom osobom glede ovoga zakona smatra se osoba koja: a) nije uposlena, b) je sposoban za rad; c) se mo`e uposliti prema propisima o radu; d) aktivno tra`i uposlenje; e) je evidentirana u slu`bi za upo{ljavanje kao tra`itelj uposlenja; f) ne obavlja samostalnu profesionalnu i gospodarsku djelatnost; g) nije redovit u~enik, redovit student ili umirovljenik. II - USTROJ I RAD FEDERALNOG ZAVODA I SLU@BI ZA UPO[LJAVANJE ^lanak 4. 1. Radi zadovoljavanja potreba u oblasti upo{ljavanja, te pra}enja kretanja na tr`i{tu ra da, sukladno ovomu zakonu i drugim propisima, utemeljuje se Federalni zavod. 2. Federalni zavod je javna ustanova. 3. Na utemeljivanje, registraciju, djelatnost, prestanak ra da i druga pitanja koja se odnose na rad Federalnog zavoda, primjenjuju se propisi o ustanovama, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. 4. Rad Federalnog zavoda je javan. 5. Federalni zavod je pravna osoba sa sjedi{tem u Sarajevu. ^lanak 5. 1. Federalni zavod je mjerodavan da: a) prati i predla`e mjere za unaprje|enje upo{ljavanja i socijalne sigurnosti neuposlenih osoba; b) prati i osigurava provo|enje utvr|ene politike i mjera u oblasti rada i upo{ljavanja na teritoriju Federacije i o tome obavje{tava mjerodavna tijela Federacije; c) upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme neuposlenosti sukladno ovomu zakonu; d) prati, uskla|uje i koordinira rad slu`bi za upo{ljavanje na provo|enju utvr|ene politike i mjera u oblasti upo{ljavanja i socijalne sigurnosti neuposlenih osoba iz nadle`nosti Federacije; e) prati i predla`e mjere za unapre|enje upo{ljavanja invalidnih osoba i njihovu profesionalnu rehabilitaciju i osigurava ispunjavanje uvjeta za njihovo upo{ljavanje u suradnji sa slu`bama za upo{ljavanje; f) pru`a pomo} u realiziranju programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije za neuposlene osobe i njihovo ponovno upo{ljavanje na odgovaraju}im poslovima; g) objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i upo{ljavanja od interesa za Federaciju i predla`e mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog informacijskog sustava u ovoj oblasti; h) prati provo|enje me|unarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i upo{ljavanja koji se odnose na Federaciju; i) predstavlja slu`be za upo{ljavanje u odnosima s tijelima i slu`bama Bosne i Hercegovine, Federacije i Republike Srpske; j) odobrava upo{ljavanje stranih dr`avljana i osoba bez dr`avljanstva na prijedlog slu`be za upo{ljavanje, sukladno Zakonu o upo{ljavanju stranaca ( "Slu`bene novine Federacije BiH", broj 8/99); k) prati i poduzima mjere za stvaranje uvjeta za povratak gra|ana Federacije s privremenog rada u inozemstvu i njihovo radno anga`iranje; l) obavlja i druge poslove utvr|ene zakonom, statutom i aktima Federalnog zavoda i konvencijama i preporukama MOR-a koje se odnose na oblast rada, upo{ljavanja i socijalne politike; m) podnosi Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine godi{nje izvje{}e o radu i n) podnosi objedinjene godi{nje financijske planove Federalnog zavoda i slu`bi za upo{ljavanje federalnom ministarstvu mjerodavnom za poslove rada (u daljnjem tekstu: federalno ministarstvo), sukladno Zakonu o prora~unima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 20/98). ^lanak 6. 1. Ustroj i na~in ra da Federalnog zavoda utvr|uje se statutom i drugim aktima Federalnog zavoda sukladno ovomu zakonu. 2. Federalni zavod podlije`e periodi~noj vanjskoj i unutarnjoj reviziji sukladno zakonu. 3. Vlada FBiH daje suglasnost na statut i pro gram ra da Federalnog zavoda. ^lanak 7. Federalni zavod sura|uje sa slu`bama za upo{ljavanje, kantonalnim tijelima mjerodavnim za rad i upo{ljavanje u izradi i realizaciji okvirnih programa upo{ljavanja od interesa za Federaciju. Broj 41 - Strana 850 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 2. oktobra/listopada 2001. | |
Zakon o štrajku FBiH | Federacija BiH | Službene novine FBiH 14/00 | 24.04.2000 | štrajk,zakon | ZAKON O ŠTRAJKU Član 1. Ovim zakonom uređuje se pravo zaposlenika na štrajk, pravo sindikata da pozove na štrajk, pravo poslodavca da isključi zaposlenika sa rada i druga pitanja u vezi sa štrajkom. Štrajk u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine, pripadnika ministarstava unutrašnjih poslova, organa uprave i službi za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine, uredit će se posebnim zakonom. Član 2. Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga radi zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova. Štrajk se može organizovati samo u skladu sa ovim ili drugim zakonom, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se u slučajevima kada sindikat organizira štrajk upozorenja ukoliko isti traje najduže dva sata, izuzev odredbe stava 8. člana 5. Član 3. Zaposlenik slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku. Organiziranje i učestvovanje u štrajku organiziranom u skladu sa odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata o štrajku, ne predstavlja povredu ugovora o radu. Član 4. Štrajk se najavljuje poslodavcu u pismenoj formi, najkasnije deset dana prije početka štrajka. U pismenoj najavi iz stava 1. ovog člana navode se razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka. Istovremeno, organizator štrajka je dužan da o vremenu i mjestu održavanja štrajka obavijesti nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova. | ||
Zakon o zaštiti na radu FBiH | Federacija BiH | Službeni glasnik BiH 22/90 | 11.04.1992 | zaštita na radu,zakon | ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 1/15 ZAKON O ZAŠTITI NA RADU I- OSNOVNE ODREDBE Član 1. Zaštitu na radu obezbjeđuju i provode preduzeća, organizacije društvenih djelatnosti, banke i druge financijske organizacije, organizacije za osiguranje, zadruge i drugi oblici saradnje i zajedničkog poslovanja sa stranim licima, radne zajednice organa društveno-političkih zajednica, društveno-političkih organizacija,društvenih organizavija, udruženja građana i drugih organizacija i zajednica(u daljem tekstu:organizacija) ako zakonom nije drugačije određeno. Zaštitu na radu obezbjeđuju i provode i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom, odnosno ličnim radom i sredstvima u svojini građana, građansko-pravna i fizička lica, poljoprivredna gazdinstva, predstavništva stranih firmi i diplomatska i konzularna predstavništva u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu:poslodavac). Član 2. Organizacija, odnosno poslodavac dužni su da u okviru plana razvoja ili posebnog programa mjera zaštite na radu obezbijede potrebna sredstva za provođenje i unapređivanje zaštite na radu sa rokovima za njihovu realizaciju. Član 3. Pravo na zaštitu na radu imaju: 1. radnici u radnom odnosu u organizaciji, odnosno kod poslodavca; 2. sva lica koja se po bilo kom osnovu nalaze na radu, kao i učenici i studenti na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi u organizaciji, odnosno kod poslodavca; 3. učenici, odnosno studenti na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi u vaspitno-obrazovnoj organizaciji; 4. lica na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji, odnosno profesionalnoj rehabilitaciji u organizaciji, odnosno kod poslodavca; 5. učesnici dobrovoljnih i obaveznih radova, omladinskih radnih akcija i takmičenja; 6. lica koja se nalaze na izdržavanju kazne; zaštitu na radu iz tač.1. 2. i 4. prethodnog stava obezbjeđuje organizacija, odnosno poslodavac, iz tačke 3. vaspitno-obrazovna organizacija, iz tačke 5. organizator radnih akcija i takmičenja i iz tačke 6. kazneno-popravna organizacija. Član 4. Sindikat ima pravo da učestvuje u unapređenju, preduzimanju i unapređivanju zaštite na radu radnika u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Član 5. Vaspitno-obrazovne organizacije obezbjeđuju putem nastavnog plana i programa, učenici i studenti stiču odgovarajuća znanja iz oblasti zaštite na radu, u obimu koji odgovara potrebi struke i obrazovnog profila za koji se vrši obrazovanje. II- MJERE ZAŠTITE RADNIKA NA RADU Član 6. Mjere zaštite radnika na radu obuhvataju: 1. mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu; 2. mjere u vezi sa uslovima rada; 3. mjere u vezi sa posebnom zaštitom radnika. Mjere zaštite na radu iz prethodnog stava utvrđuju se zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona, opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom. ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 2/15 1. Mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu Član 7. Mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu obuhvataju opšte i posebne mjere i mjere koje su obavezne provesti određene organizacije, odnosno poslodavci. Opšte mjere zaštite radnika na radu određuju se na svim radnim mjestima. Posebne mjere zaštite radnika na radu primjenjuju se na određenim radnim mjestima kada se zbog specifičnosti opasnosti i štetnosti zaštita ne može obezbijediti primjenom opštih mjera zaštite radnika na radu. Mjere koje su obavezne provesti organizacije, odnosno poslodavci odnose se na mjere kod izrade tehničke dokumentacije, izgradnju, uređenje radilišta i pregled oruđa za rad. a) Opšte mjere zaštite radnika na radu Član 8. Opšte mjere zaštite radnika na radu obuhvataju naročito: uslove koje treba da ispunjavaju radne i pomoćne prostorije, obezbjeđenje odgovarajućih saobraćajnica, upotrebu bezbijednih sredstava rada, pružanje prve pomoći, obezbjeđenje potrebne temperature, ventilacije i osvjetljenja, ograničenje buke i vibracije, otklanjanje štetnih uticaja kod rada na otvorenom prostoru i djelovanje opasnih materoija i opasnih zračenja, obezbjeđenje od udara električne struje i sprečavanje nastanka požara i eksplozije. Ako se opasnosti i štetnosti kojima su izloženi radnici na radu ne mogu na drugi način otkloniti, organizacija, odnosno poslodavac dužni su obezbijediti sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu (u daljem tekstu: sredstva lične zaštite). b) Posebne mjere zaštite radnika na radu Član 9. Posebne mjere zaštite radnika na radu određuju se naročito kod radova koji se izvode.pod zemljom i pod vodom, u vodi i vlazi, pri niskim i pri visokim temperaturama, na otvorenom prostoru, na visini, na pokretnim objektima, sa kancerogenim supstancama, štetnim agensima i opasnim zračenjima, u zagađenoj atmosferi i pri hemijsko-tehnološkim procesima gdje postoji opasnost od zaraznih bolesti. c) Mjere koje su obavezne provesti određene organizacije, odnosno poslodavci Član 10. Organizacija, odnosno poslodavac, koji izrađuju tehničku dokumentaciju za objekte namijenjene za radne prostorije i organizacija koja vrši projektovanje tehničko-tehnološkog procesa, obavezni su pri projektovanju primijeniti propisane mjere zaštite na radu sa naznakom svih opasnosti sa predviđenim mjerama za njihovo otklanjanje i navesti propise koji su korišteni kod projektovanja, odnosno izrade tehničke dokumentacije. Organizacija, odnosno poslodavac, iz prethodnog stava izdaju ispravu ispravu kojom se dokazuje da je projektovanje objekta, odnosno tehničko-tehnološkog procesa izvršeno u skladu sa zakonom i propisima donesenih na osnovu zakona. Ako u izradi tehničke dokumentacije učestvuje više organizacija, odnosno poslodavaca, investitor je obavezan da na osnovu posebnih projekata, odnosno isprave iz prethodnog stava obezbijedi od organizacije, odnosno poslodavca koji vrši projektovanje, ili od organizacije iz člana 21. ovog zakona jedinstvenu ispravu. Član 11. Izvođač građevinskih objekata namijenjenih za radne i pomoćne prostorije, odnosno izvođač tehničko-tehnološkog procesa obavezan je da izvodi radove prema tehničkoj dokumentaciji i obezbijedi dokaz od komisije za tehnički prijem da je objekat, odnosno tehničko-tehnološki proces izveden prema ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 3/15 tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu i ispunjavaju uslove iz projektne dokumentacije. Ako u izgradnji građevinskih objekata, odnosno izvođenju tehničko-tehnoloških procesa učestvuje više izvođača, investitor je obavezan da, na osnovu dokaza iz prethodnog stava, obezbijedi jedinstven dokaz od komisije za tehnički prijem da je objekat izgrađen odnosno tehničko-tehnološki proces izveden prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu. Član 12. Proizvođači mašina, uređaja na mehanizovani pogon, alata i drugih sredstava za rad i opremu (u daljem tekstu:sredstva rada i opreme) prilikom projektovanja, konstruisanja, odnosno proizvodnje, obavezni su primijeniti propisane mjere zaštite na radu, izdati uputstvo za bezbijedan rad i održavanje i ispravu kojom se dokazuje da su proizvedeni u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Član 13. Proizvođač sredstava lične zaštite, za koja nije propisan jugoslovenski standard, obavezan je pri projektovanju, konstruisanju, odnosno proizvodnji sredstava lične zaštite primijeniti mjere zaštite na radu i izdati uputstvo za upotrebu i održavanje i na sredstvima lične zaštite označiti da su proizvedeni u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Ako nije tehnički moguće da se na sredstvima lične zaštite iz prethodnog stava označi da su proizvedeni u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona, proizvođač je obavezan izdati odgovarajuću ispravu kojom se to dokazuje. Član 14. Uvoznik sredstava rada i opreme dužan je kupoprodajnim ugovorom obezbijediti garanciju da ista odgovaraju međunarodnim konvencijama, tehničkim propisima i propisima donesenim na osnovu zakona. Za sredstva i opremu iz prethodnog stava uvoznik je obavezan pribaviti odgovarajuća uputstva za upotrebu i održavanje i prevesti ih na srpskohrvatski jezik, odnosno hrvatskosrpski jezik. Član 15. Isprave iz člana 10. stav 2. i 3. člana 13. stav 2. i garanciju iz stava 1. prethodnog člana može, na zahtjev organizacije, odnosno poslodavca, izdati organizacija koja ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme. Član 16. Organizacija, odnosno poslodavac ne mogu staviti u promet, odnosno upotrebu sredstava rada i opremu i sredstva lične zaštite prije nego što utvrde da odgovaraju propisima donesenim na osnovu zakona. Član 17. Organizacija, odnosno poslodavac koji obavljaju građevinsku i drugu djelatnost na privremenim radilištima obavezni su prije početka rada izraditi elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona i obezbijediti izvođenje radova prema tom elaboratu. Organizacija, odnosno poslodavac iz prethodnog stava obavezni su elaborat o uređenju radilišta dostaviti organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada najmanje osam dana prije početka rada na radilištu. Član 18. Ako dvije ili više organizacija, odnosno poslodavaca koriste isti prostor za radilište, svaka od njih provodi mjere zaštite na radu, a glavni izvođač, odnosno investitor obavezan je obezbijediti jedinstven elaborat zaštite na radu. Član 19. Organizacija, odnosno poslodavac dužni su obezbijediti: ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 4/15 1. stalno praćenje ispravnosti i periodične preglede sredstava rada i opreme i sredstava lične zaštite radi sigurnosti radnika koji se njima koriste ili dolaze u dodir pri radu; 2. ispitivanje fizičkih, hemijskih ili bioloških štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se one pojavljuju radi radi obezbjeđivanja propisanih uslova rada; 3. ispitivanje mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se obavljaju tehničko-tehnološki procesi rada. Član 20. Propisima donesenim na osnovu zakona određuju se sredstva rada i opreme, odnosno radne i pomoćne prostorije koje podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, kao i rokovi u kojima se vrše pregledi i ispitivanja, ako to nije predviđeno tehničkim propisima ili jugoslovenskim standardima. Član 21. Periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, odnosno sredstava lične zaštite vrši organizacija koja ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme. Bliže uslove u pogledu potrebnih kadrova i tehničke opreme iz prethodnog stava propisuje republički organ uprave nadležan za poslove rada. Rješenje o ispunjenju uslova iz prethodnog stava donosi funkcioner republičkog organa uprave nadležan za poslove rada. Protiv rješenja iz prethodnog stava ne može se izjaviti žalba. Član 22. O izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima iz stava 1. prethodnog člana organizacija sačinjava ispravu ako vrši pregled za svoje potrebe, a izdaje ispravu ako vrši pregled za za drugu organizaciju, odnosno poslodavca. Isprava iz prethodnog stava sadrži rezultat pregleda i ispitivanja i konstataciju da li pregledana sredstva rada i opreme i sredstva lične zaštite udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona. Način i postupak vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz stava 1. prethodnog člana i oblik i sadržaj isprave iz stava 1. ovog člana prpisuje republički organ uprave nadležan za poslove rada. Član 23. Periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, vrši organizacija, odnosno poslodavac u rokovima, po postupku i na način koji utvrde opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom. Član 24. Nadzor nad zakonitošću rada organizacija koje su dobile rješenja iz člana 21. stav 3. ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova pregleda, ispitivanja sredstava rada i opreme, radne sredine i sredstava lične zaštite, vrši republički organ uprave nadležan za poslove rada. 2. Mjere u vezi sa uslovima rada Član 25. Organizacija odnosno poslodavac dužni su za svako radno mjesto utvrditi uslove rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će raditi na tom random mjestu. Niko ne može zasnovati radni odnos ako predhodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uslovima rada i zahtjevima radnog mjesta. Radnik koji boluje od bolesti koja se bez njegovog obavještenja ne može utvrditi ljekarskim pregledom ili ima takve zdavstvene nedostatke koji na određenom radnom mjestu mogu predstavljati opasnost za radnika ili okolinu, dužan je o tome obavijestiti organizaciju iz oblasti zdravstva. Član 26. Kada su na određenom radnom mjestu uslovi rada takvi, da i pored primjene mjera zaštite na radu postoji opasnost od oboljenja, odnosno od nastupanja invalidnosti nakon određenog vremena provedenog ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 5/15 na tom radnom mjestu, organizacija odnosno poslodavac dužni su preduzeti mjere kojima će spriječiti nastupanje oboljenja odnosno invalidnosti kod radnika koji radi na tom radnom mjestu. Mjere iz predhodnog stava mogu biti: ograničenje vremena rada u toku dnevnog radnog vremena ili određenog perioda na radnom mjestu iz predhodnog stava, raspoređivanje radnika na druge poslove u toku radnog dana, raspoređivanje radnika na drugo radno mjesto koje odgovara stepenu njegove stručne spreme određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima, preventivne i programirane odmore, kao i druge mjere utvrđene opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom. Član 27. Opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom utvrđuju se naročito teški, naporni i po zdravlje štetni poslovi ( u daljem tekstu: poslovi sa posebnim uslovima rada). Radna mjesta sa posebnim uslovima rada smatraju se: 1. radna mjesta sa povećanim rizikom od pvrjeđivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika; 2. radna mjesta sa specifičnim zahtjevima, koji u cilju bezbjednog i uspješnog rada uslovljavaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima; 3. radna mjesta na kojima ne postoji mogućnost primjene propisanih mjera zaštite na radu. Član 28. Opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom utvrđuju se radna mjesta sa posebnim uslovima rada na kojima se skraćuje radno vrijeme srazmjerno štetnom uticaju na zdravlje odnosno radnu sposobnost radnika. Skraćivanje radnog vremena iz predhodnog stava vrši se na osnovu predhodno pribavljenog stručnog nalaza ovlašćene organizacije da se postojećim mjerama zaštite na radu ne mogu otkloniti štetni uticaji na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, kao i saglasnosti republičkog organa uprave nadležnog za poslove rada. Listu ovlašćenih organizacija iz predhodnog stava utvrđuje funkcioner republičkog organa uprave nadležan za poslove rada. Postupak skraćivanja radnog vremena propisuje republički organ uprave nadležan za poslove rada. Član 29. Prije raspoređivanja radnika na radno mjesto sa posebnim uslovima rada, organizacija odnosno poslodavac obavezni su uputiti radnika na odgovarajući ljekarski pregled i takve preglede vršiti u rokovima utvrđenim opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom, zavisno od opasnosti i štetnosti kojima su radnici izloženi, a najmanje jedanput u roku od tri godine, ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Prilikom upućivanja radnika na ljekarski pregled iz predhodnog stava organizacija odnosno poslodavac obavezni su dostaviti organizaciji u oblasti zdravstva podatke o radnim mjestima i navesti štetnosti i opasnosti kojima su radnici izloženi. Član 30. O rezultatima odgovarajućeg ljekarskog pregleda radnika organizacija u oblasti zdravstva vodi evidenciju i u roku 15 dana od izvršenog pregleda, na osnovu evidencije, dostavlja izvještaj organizaciji odnosno poslodavcu. Član 31. Preglede radnika koji rade na radnim mjestima iz člana 27. ovog zakona vrši organizacija u oblasti zdravstva sa organizovanom službom za zdravstvenu zaštitu radnika i druge organizacije u oblasti zdravstva u kojima se vrše odgovarajući ljekarski pregledi. Republički organ uprave nadležan za poslove rada propisuje uslove za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i uslove u pogledu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika. Član 32. Radnik za koga se na periodičnom pregledu utvrdi da više ne ispunjava uslove na radnom mjestu sa posebnim uslovima rada privremeno se raspoređuje na odgovarajuće radno mjesto i upućuje stručnom organu za ocjenu radne sposobnosti. Privremeno raspoređivanje radnika iz predhodnog stava traje do dana dostavljanja pravosnažnog rješenja od strane stručnog organa za ocjenu radne sposobnosti. ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 6/15 Član 33. Opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom utvrđuju se radna mjesta, radne prostorije i prostori u kojima je zabranjeno pušenje. 4. Mjere u vezi sa posebnom zaštitom radnika Član 34. Radniku se može odrediti rad noću, pod uslovima: 1. da je o potrebi uvođenja rada noću odluku donio nadležni organ u organizciji odnosno poslodavac; 2. da je za vrijeme rada noću obezbjeđen topli obrok; 3. da su obezbjeđeni uslovi za dolazak i odlazak sa posla. Saglasnost za raspored radnice na rad noću, u smislu člana 45. stav 4. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa ( “Službeni list SFRJ “, 60/89), daje republički organ uprave nadležan za poslove rada. Član 35. U organizacijama odnosno kod poslodavaca gdje se radi u smjenama radnici imaju pravo i dužnost da obezbjede periodičnu izmjenu smjena, s tim što radnik jedne smjene može da radi noću neprekidno najduže jednu sedmicu. Član 36. Radniku se ne može narediti prekovremeni rad odnosno rad noću ako ako bi po nalazu stručnog organa za ocjenu radne sposobnosti takav rad mogao ugroziti odnosno pogoršati njegovo zdravstveno stanje. III – PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ORGANIZACIJE, POSLODAVCA I RADNIKA Član 37. Organizacija odnosno poslodavac dužni su da organizuju poslove zaštite na radu. Broj radnika i stepen njihove stručne spreme zavisi od tehničko-tehnološkog procesa, štetnosti po zdravlje radnika, broja zaposlenih, broja radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i drugih opasnosti. U organizaciji odnosno kod posladavca kod kojih postoje radna mjesta sa posebnim uslovima rada, poslove zaštite na radu mogu obavljati radnici koji imaju visoku ili višu stručnu spremu zaštite na radu VI stepena ili višu stručnu spremu iz tehničke grupacije. Vršenje određenih poslova zaštite na radu organizacija odnosno poslodavac može povjeriti organizaciji koja ispunjava uslove u smislu člana 21. ovog zakona. Član 38. Organizacija odnosno poslodavac obavezni su odmah izvjestiti organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada o svakom smrtnom slučaju, nesreći koja je zadesila dva ili veći broj radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu. Član 39. Prije raspoređivanja radnika na radno mjesto i kada se vrše promjene u tehničko-tehnološkom procesu odnosno procesu rada, radnik se obavezno obučava iz oblasti zaštite na radu po programu koji se donosi u skladu sa opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom. Po izvršenom obučavanju, organizacija, odnosno poslodavac dužni su da izvrše provjeru sposobnosti radnika za samostalan i bezbjedan rad na radnom mjestu. Obuku radnika i provjeru sposobnosti iz oblasti zaštite na radu mogu vršiti radnici s visokom ili višom stručnom spremom. Radnik koji prilikom provjere sposobnosti ne pokaže zadovoljavajući uspjeh ne može raditi na radnom mjestu sve dok se ne osposobi za bezbjedan rad. U slučaju iz predhodnog stava radnik će se rasporediti na radno mjesto koje odgovara stepenu njegove stručne spreme određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima. ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 7/15 Član 40. U toku obučavanja iz oblasti zaštite na radu, radnik se upoznaje, naročito sa: 1. tehničko-tehnološkim procesima i organizacijom rada u cjelini, a posebno sa poslovima radnog mjesta na koje su raspoređeni; 2. opasnostima koje ugrožavaju bezbjednost na radu, korištenjem sredstava rada i opreme i načinom upotrebe štetnih materija; 3. mjerama zaštite na radu i razlozima zbog kojih se te mjere predviđaju i sprovode; 4. upotrebom odgovarajućih sredstava rada i opreme i odgovarajućih sredstava lične zaštite, kao i pravilnim i namjenskim korišćenjem uređaja i sredstava kojima se služi pri radu; 5. pravima i dužnostima u sprovođenju propisa i mjera zaštite na radu i posljedicama zbog nepridržavanja propisa i mjera zaštite na radu; 6. pružanjem prve pomoći; 7. organizacijom zaštite na radu; 8. korištenjem protivpožarnih aparata. Ako organizacija dnosno poslodavac nisu u mogućnsti da izvrše obučavanje radnika u sssmislu predhodnog stava, te poslove povjeriće organizaciji registrovanoj za tu djelatnost. Član 41. Radnik je dužan da se pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu, da koristisredstva rada i opremu po uputstvu proizvođača i uputstvu za bezbjedan rad koji utvrdi organizacija odnosno poslodavac. Radnik ima pravo i dužnost da namjenski koristi sredstva lične zaštite i da ih održava u ispravnom stanju. Član 42. Opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom utvrđuje se koja sredstva lične zaštite pripadaju radniku. Radnik određen opštim aktom odnosno poslodavac dužan je da obezbjedi namjensko korištenje sredstava lične zaštite radnika. Član 43. Radnik je dužan da obavi ljekarski pregled na koji ga upućuje organizacija odnosno poslodavac u smislu člana 29. ovog zakona. Radnik koji se ne podvrgne ljekarskom pregledu iz predhodnog stava, ne može otpočeti odnosno nastaviti rad na tom radnom mjestu. Član 44. Radnik pod uticajem alkohola ili drugih sredstava zavisnosti ne može započeti odnosno nastaviti rad. Radnik je dužan da se podvrgne provjeri da li je pod uticajem alkohola ili drugih sredstava zavisnosti u slučajevima i na način utvrđen opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom. Provjeru, da li je radnik pod uticajem alkohola, vrši organizacija odnosno poslodavac upotrebom alkotesta po postupku koji je utvrđen za vršenje takve provjere u propisima o bezbjednosti saobraćaja. Član 45. Radnik je dužan da odmah prijavi sve zapažene nedostatke, kvarove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti bezbjednost na radu. Prijava može biti pismena ili usmena, a podnosi se radniku određenom opštim aktom odnosno poslodavcu. Član 46. Radnik koji se ne pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu i propisanih obaveza u smislu ovog zakona čini težu povredu radne obavezeu skladu sa opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom. ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 8/15 Član 47. Sindikat ima pravo da od organizacije odnosno poslodavca, traži preduzimanje mjera zaštite na radu utvrđenih ovim zakonom. Organizacija odnosno poslodavac dužni su razmotriti inicijativu sindikata, preduzeti odgovarajuće mjere i o tome izvjestiti sindikat i organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja inicijative. Član 48. Ako radnik odbije da radi zbog toga što smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, a organizacija odnosno poslodavac smatraju da takav postupak radnika nije opravdan, dužni su da o tome odmah izvjeste organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada i sindikat. Po prijemu izvještaja iz predhodnog stava, organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada obavezan je odmah izvršiti uviđaj na licu mjesta i narediti da se sprovedu odgovarajuće mjere zaštite, odnosno zabraniti rad dok se te mjere ne sprovedu ili izvjestiti radnika iz kojih razloga njegov zahtjev nije osnovan. Član 49. Poslovodni organ organizacije odnosno radnik koji organizuje ili rukovodi procesom rada, u skladu sa opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom, svaki u svom djelokrugu, odgovoran je za sprovođenje zaštite na radu. IV- EVIDENCIJA Član 50. Organizacija , odnosno poslodavac dužni su da vode propisanu evidenciju o : 1. radnicima raspoređenim na radna mjesta sa posebnim uslovima rada; 2. provjeri znanja radnika iz oblasti zaštite na radu ; 3. izvršenim pregledima i ispitivanjima radne sredine,sredstava rada i opremei sredstava lične zaštite ; 4. povredama radnika na radu ,profesionalnim oboljenjima ,smrtnim slučajevima i njih ovim uzrocima ; 5. ljekarskim pregledima. Član 51. Organizacija , odnosno poslodavac dužni su organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada dostaviti godišnji izvještaj o slučajevima iz tačke 4.predhodnog člana. Član 52. Način vođenja evidencije i čuvanja isprava , kao i sadržaj godišnjeg izvještaja, propisuje republički organ uprave nadležan za poslove rada. V- INSPEKCIJSKI NADZOR Član 53. Inspekcijski nadzor nad izvršenjem ovog zakona ,propisa donesenih na osnovu zakona ,tehničkih propisa i jugoslovenskih standarda koji se odnose na zaštitu na radu i opštih akata iz oblasti zaštite na radu vrši organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada, ako posebnim zakonom taj nadzor nije stavljen u nadležnost drugog organa. Član 54. Nadzor iz predhodnog člana vrši opštinski organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada , osim nadzora koji je ovim zakonom stavljen u nadležnosti republičkog organa uprave nadležnom za poslove rada. Poslove inspekcijskog nadzora iz prethodnog člana vrši inspektor rada. ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 9/15 Član 55. Republički organ uprave nadležan za poslove rada vrši neposredni nadzor u organizacijama , odnosno kpd poslodavca gdje se vrši : 1.proizvodnja sirovog željeza ,čelika i ferolegura; 2.proizvodnja i prerada glinice , aluminijuma , olova i cinka , mangana i drugih teških metala 3.proizvodnja baznih kemikalija , plastičnih masa , premaznih sredstava, lijekova i farmaceutskih kemikalija , koksa i karbogasa; 4.proizvodnja eksploziva i eksplozivnih sredstava i pirotehničke galanterije ; 5.proizvodnja naftnih derivata ; 6.proizvodnja celuloze i papira i hemijska prerada drveta ; 7.proizvodnja azbestno –cementnih proizvoda ; 8.proizvodnja termoelektrične energije. Republički organ uprave nadležan za poslove rada vrši neposredni nadzor na izvođenju radova : 1.u tunelima i na drugim podzemnim radovima , izuzev rudarskih ; 2.na armirano –betonskim, čeličnim i drvenim mostovima raspona preko 30 metara; 3.u kesonima i ronilačkim radovima; 4.na izgradnji termoelektrana i termoelektrana Član 56. U vršenju inspekcijskog nadzora inspktori rada obavezni su u organizacijama i kod poslodavca kod kojih se obavljaju tehničko –tehnološki procesi rada izvršiti preglede najmanje jedanput godišnje, a u drugim slučajevima po potrebi. Inspektori rada obavezni su izvršiti i kontrolne preglede u organizacijama i kod poslodavca iz prethodnog stava kod kojih su naređene mjere za otklanjanje nedostataka iz oblasti zaštite na radu. Član 57. Ako inspektor rada utvrdi povrede propisa o zaštiti na radu , donijeće rješenje o otklanjanju tih nedostataka , odnosno nepravilnosti i odrediti rok u kome se oni imaju otkloniti. Organizacija , odnosno poslodavac obavezni su pismeno izvjestiti inspektora o izvršenju rješenja u roku osam dana od dana isteka roka za otklanjanje nedostataka,odnosno nepravilnosti. Inspekor rada može narediti da se provede i mjera zaštite na radu koja nije propisana , ako su radnici na radu neposredno ugroženi. Ako su za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka potrebna veća investiciona ulaganja , a život i zdravlja radnika nisu neposredno ugroženi, inspektor rada narediće organizaciji , odnosno poslodavcu da sačini poseban investicioni program o postupnom usklađivanju stanja sa odredbama propisa o zaštiti na radu , o čemu će istovremeno izvjestiti izvršni organ skupštine opštine. Član 58. Opštinski organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada dužan je odmah po prijemu obavještenja od organizacije ,odnosno poslodavca izvjestiti republički organ uprave nadležan za poslove rada o svakom smrtnom slučaju , nesreći koja je zadesila dva ili veći broj radnika i težoj povredi na radu. Opštinski inspektor rada obavezan je odmah izvršiti uviđaj svakog smrtnog slučaja ,nesreće koja je zadesila dva ili veći broj radnika i teže povrede na radu u organizaciji, odnosno kod poslodavca. Nakon izvršenog uviđaja iz predhodnog stava opštinski organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada obavezan je preduzeti odgovarajuće mjere i dostaviti vanredni izvještaj republičkom organu uprave nadležnom za poslove rada. Kod smrtnog slučaja i nesreće koja je zadesila veći broj radnika, uviđaj će, po potrebi , izvršiti i republički inspektor rada. ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 10/15 Član 59. Ako inspekor rada utvrdi da postoji neposredna opasnost po život i zdravlje radnika na radu, donijeće rješenje o zabrani rada na radnom mjestu. Ako organizacija ili poslodavac ne postupi po rješenju o otklanjanju nedostataka, inspektor rada može zabraniti rad na radnom mjestu na koje se rješenje odnosi, dok se nepravilnost odnosno nedostatak ne otkloni . Ako zabrana rada obuhvata organizaciju ili njen dio, organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada obavezan je odmah obavjestiti izvršni organ skupštine opštine na čijem se području nalazi organizacija ili njen dio. Član 60. Inspektor rada dužan je da čuva kao povjerljiv podatak ime radnika koji mu se obratio po bilo kom osnovu zbog neprovođenja propisa iz oblasti zaštite na radu. Član 61. Protiv rješenja organa uprave nadležnog za poslove rada može se izjaviti žalba , u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja republičkog inspektora rada donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba funkcioneru republičkog organa uprave nadležnog za poslove rada, u roku od osam dana od prijema rješenja. U slučaju kada je naložena zabrana rada žalba ne odlaže izvršenje rješenja. VI-KAZNENE ODREDBE Član 62. Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazniće se za privredni prestup: 1. organizacija ako pri projektovanju ne primjeni propisane mjere zaštite na radu i ne izda odgovarajuću ispravu ( član 10); 2. izvođač građevinskih objekata, ako ne izvede radove prema projektnoj dokumentaciji i ne obezbjedi dokaz od komisije za tehnički prijem da je objekat odnosno tehničko tehnološki proces izveden prema tehničkoj dokumentaciji (član 11.stav1); 3. proizvođač sredstava za rad i opreme ako prilikom projektovanja, konstruisanja, odnosno proizvodnje ne primjeni propisane mjere zaštite na radu,ne izda uputstvo za bezbjedan rad i održavanje,odnosno ne izda ispravu ,odnosno izda ispravu da su pri projektovanju, konstruisanju,odnosno proizvodnji primjenjene mjere zaštite na radu i ako te mjere nisu primjenjene (član 12); 4. proizvođač sredstava lične zaštite, ako pri projektovanju,konstruisanju,odnosno proizvodnji ne primjeni mjere zaštite na radu,ne izda uputstvo za njihovu upotrebu i održavanje i ne označi da su proizvedeni u skladu sa propisima i ne izda odgovarajuću ispravu, odnosno ne označi na sredstvima lične zaštite ili izda odgovarajuću ispravu i ako pri projektovanju, konstruisanju i proizvodnji nisu primjenjene mjere zaštite naradu (član 13); 5. uvoznik sredstava rada i opreme i sredstava za ličnu zaštitu, ako kupoprodajnim ugovorom ne obezbjedi garanciju da ista odgovaraju međunarodnim konvencijama, tehničkim propisima i propisima donesenim na osnovu zakona i ne pribavi odgovarajuća uputstva za upotrebu i održavanje(član 14) 6. organizacija, ako stavlja u promet ili upotrebu sredstava rada i opremu i sredstva lične zaštite, a da ne odgovaraju propisima donesenim na osnovu zakona (član 16) 7. organizacija koja vrši pregled i ispitivanja za svoje potrebe i organizacija za zaštitu na radu , ako ne ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme (član 21.st.1.i 2 ); ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 11/15 8. organizacija koja vrši periodične preglede i ispitivanja, ako ne izda odgovarajuću ispravu,odnosno izda ispravu , a da prethodno nije izvršila preglede i ispitivanje na propisan način(član 22) 9. organizacija u oblasti zdravstva,ako ne vrši odgovarajuće ljekarske preglede radnika koji rade na radnim mjestima iz člana 27.ovog zakona (član 31.stav1) Za privredni prestup iz prethodnog stava kazniće se radnik iz člana 49.ovog zakona novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 dinara. Član 63. Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 dinara kazniće se za prekršaj organizacija ako: 1. u okviru plana razvoja ili posebnog programa mjera zaštite na radu ne obezbjedi sredstva za provođenje i unapređenje zaštite na radu i ne postupi u rokovima za njihovu realizaciju ( član 2 ); 2. ne obezbjedi sredstva lične zaštite ( stav 8.stav 2 ) 3. u izradi tehničke dokumentacije ,u kojoj učestvuje više organizacija, odnosno poslodavaca,ne obezbjedi jedinstven dokaz da je objekat izgrađen, odnosno tehničko –tehnološki proces izveden prema tehničkoj dokumentaciji ( član 10.stav 3.i član 11.stav 2); 4. prije početka rada ne izradi elaborat i ne obezbjedi jedinstven elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima o zaštiti na radu , ne izvodi radove prema tom elaboratu i u određenom roku ne dostavi elaborat o uređenju radilišta organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada ( čl.17.i 18 ); 5. ne obezbjedi vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja (čl.19 ) 6. periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava lične zaštite ne vrši u rokovima i po postupku koji je utvrđen opštim aktom i kolektivnim ugovorom (čl.23 ); 7. za radna mjesta ne utvrdi uslove rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti ( čl.25.stav 1); 8. zasnuje radni odnos sa radnikom a da predhodno nije utvrđeno njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti za određeno radno mjesto (čl.25.stav 2 ); 9. ne preduzme mjere za sprečavanje nastupanja oboljenja odnosno invalidnosti kod radnika (čl.26 ); 10. ne utvrdi radna mjesta sa posebnim uslovima rada ( čl.27 ); 11. radno vrijeme radnika skrati, a da prethodno nije pribavljen stručni nalaz ovlaštene organizacije i republičkog organa ovlaštenog za poslove rada da se postojećim mjerama zaštite na radu ne mogu otkloniti štetni uticaji nepovoljnih uslova rada (čl.28.stav 2 ); 12. ne uputi radnika na odgovarajući ljekarski pregled (čl.29.stav 1 ) 13. organizaciji u oblasti zdravstva ne dostavi podatke o radnim mjestima sa navedenim štetnostima i opasnostima kojima je radnik izložen.(čl.29. stav 2 ); 14. radniku ne obezbjedi periodičnu izmjenu smjena ( čl.35 ); 15. ne postupi po rješenju insektora u skladu sa čl.57. stav 1 i 3 ovog zakona ; Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit će se i odgovorno lice u organizaciji novčanom kaznom od 2.500 do 5.000.dinara . Za prekršaj iz stava 1.ovog člana kaznit će se poslodavac novčanom kaznom od 6.000 do 12.000 dinara. ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 12/15 Član 64. Novčanom kaznom od 6.000 do 12.000 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija ako: 1. ne dostavi izvještaj oljekarskim pregledima radnika u roku od 15 dana od dana izvršenog pregleda (čl.30 ) 2. radnika ,koji ne ispunjava uslove za rad na radnom mjestu pod posebnim uslovima rada , privremeno ne rasporedi na drugo radno mjesto i ne uputi stručnom organu za ocjenu radne sposobnosti (čl.32 ); 3. ne ispuni uslove za rad noću i ne dobije saglasnost nadležnog organa (čl.34 ) 4. radnoku naredi prekovremeni rad i rad noću suprotno nalazu stručnog organa za ocjenu radne sposobnosti (čl.36 ); 5. ne organizuje vršenje poslova zaštite na radu i ako na poslove zaštite na radu rasporedi radnika koji ne ispunjava uslove u pogledu stručne spreme ( 37 ); 6. odmah ne izvjesti organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada o smrtnom slučaju , nesreći koja je zadesila dva ili veći broj radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju ili pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika (čl 38 ); 7. ne donese program i ne izvrši obuku radnika iz oblasti zaštite na radu (čl.39.stav 1 ) 8. ne izvrši provjeru osposobljenosti radnika za samostalan i bezbjedan rad iz oblasti zaštite na radu i radnika ne rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovom znanju i sposobnostima (čl.39.stav 2. i 4 ); 9. omogući da radnik radi na radnom mjestu i ako nije osposobljen za bezbjedan rad (čl.39.stav 3 ); 10. opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom ne utvrdi koja sredstva lične zaštite pripadaju radniku (član 42.stav 1 ); 11. radniku omogući da otpočne ili nastavi sa radom na radnom mjestu, a da nije obavio odgovarajući ljekarski pregled.( član 43.stav 2 ); 12. opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom ne utvrdi slučajeve i način provjere da li je radnik pod uticajem alkohola ili drugih sredstava zavisnosti (član 44 ); 13. ne razmotri inicijativu sindikata, ne preduzme odgovarajuće mjere zaštite na radu i ne izvjesti sindikat i organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada u roku od 30 dana od dana podnošenja inicijative ( član.47 ); 14. odmah ne izvjesti organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada , ako radnik odbije da radi zbog toga što smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje ( član 48 ); 15. ne organizuje i ne provodi propisane mjere zaštite na radu (član 49 ); 16. ne vodi evidenciju propisanu članom 50. ovog zakona ; 17. pismeno ne izvjesti inspektora rada o izvršenju rješenja (član57.stav 2 ). Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit će se i odgovorno lice u organizaciji novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 dinara . Za prekršaj iz tačke 3. do 11. tačka 13. do 15. i tačke 17. iza stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac novčanom kaznom od 3.000 do 7.000 dinara. Član 65. Novčanom kaznom od 200 dinara kaznit će se za prekršaj na licu mjesta radnik određen opštim aktom, odnosno poslodavac , ako ne obezbjedi namjensko korištenje sredtava lične zaštite radnika ( član 42. stav 2). ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 13/15 Član 66. Novčanom kaznom od 50 dinara kaznit će se za prekršaj na licu mjesta radnik ako se ne pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu , ne koristi sredstva rada po uputstvu proizvođača i uputstvu za bezbjedan rad, ako namjenski ne koristi sredstva lične zaštite i ne održava ih u ispravnom stanju (član 41 ). Član 67. Novčanu kaznu na licu mjesta za prekršaj iz člana 65.i 66. ovog zakona naplaćuje inspektor rada koji vrši neposredni nadzor. VII – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 68. Organizacije su dužne opšte akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 69. Organizacije koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona bile ovaštene da vrše poslove iz člana 35. i 47. Zakona o zaštiti na radu – Prečišćeni tekst („Službeni list SRBiH“, broj 31/84 i broj 12/87 i 46/88) obavezne su da podnesu zahtjev za utvrđivanje uslova u smislu člana 21. ovog zakona, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 70. Republički organ uprave nadležan za poslove rada donijeće propise iz člana 21. stav 2., člana 22. stav 3., člana 28. stav 4., člana člana 31. stav 2. i člana 52. ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 71. Do donošenja propisa iz prethodnog člana primjenjivat će se: 1. Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati osnovne organizacije, odnosno organizacije za zaštitu na radu koje vrše periodične preglede i ispitivanja („Službeni list SRBiH“, broj 20/85); 2. Pravilnik o obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima oruđa za rad, radnih i pomoćnih prostorija, kao i postupku i načinu vršenja tih pregleda i ispitivanja („Službeni list SRBiH“, broj 19/85); 3. Pravilnik o postupku utvrđivanja poslova, odnosno radnih zadataka sa posebnim uslovima rada zbog kojih se određuje kraće radno vrijeme na tim poslovima, odnosno radnim zadacima („Službeni list SRBiH“, broj 1/86); 4. Pravilnik o vršenju ljekarskih pregleda radnika („Službeni list SRBiH“, broj 2/81); 5. Pravilnik o obliku i sadržaju isprava iz oblasti zaštite na radu („Službeni list SRBiH“, broj 30/85); 6. Pravilnik o vođenju evidencije i čuvanju isprava iz oblasti zaštite na radu („Službeni list SRBiH“, broj 19/85); 7. Uputstvo o vođenju evidencije o izvršenim inspekcijskim pregledima iz oblasti zaštite na radu i sadržaju i načinu podnošenja izvještaja organa inspekcije rada („Službeni list SRBiH“, broj 7/85); 8. Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povrede i oboljenja radnika na radu („Službeni list SRBiH“, broj 38/86); 9. Rješenje o utvrđivanju ovlašćenih organizacija za izdavanje stručnih nalaza („Službeni list SRBiH“, broj 10/86 i 6/90); 10. Pravilnik o obezbjeđenju smještaja i ishrane radnika, odnosno njihovom prevozu od mjesta stanovanja do mjesta rada i natrag („Službeni list SRBiH“, broj 18/80); Član 72. ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 14/15 Do donošenja propisa iz člana 38. stav 2. zakona o osnovnim pravima iz radnih odnosa, kao odredbe republičkih propisa, primjenjivat će se odredbe: 1. Opšteg pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu („Službeni list FNRJ“, broj 16/47, 18/47 i 36/50); 2. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u kudeljarama („Službeni list FNRJ“, broj 46/47); 3. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim preduzećima („Službeni list FNRJ“, broj 56/47); 4. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u fabrikama staklastaklarama („Službeni list FNRJ“, broj 14/48 i 18/48); 5. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i kod vađenja gline, pijeska i šljunka („Službeni list FNRJ“, broj 68/48); 6. Pravilnika o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i pri drugim radovima (prilog 8, uz „Službeni list FNRJ“, broj 98/49); 7. Pravilnika o tehničkim i zdravstvenotehničkim zaštitnim mjerama na radu pri hemijskotehnološkim procesima ( prilog broj 8 uz „Službeni list FNRJ“, broj 55/50); 8. Pravilnika o tehničkim i zdravstvenotehničkim zaštitnim mjerama pri radu u crnoj metalurgiji („Službeni list FNRJ“, broj 7/55); 9. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri ronilačkim radovima („Službeni list FNRJ“, broj 36/58); 10. Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu na preradi i obradi metala („Službeni list FNRJ“, broj 40/61); 11. Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri lučko-transportnom radu („Službeni list SFRJ“, broj 14/64); 12. Pravilnika o zaštiti na radu pri tehničkom obrađivanju legura i lakih metala u kupatilima sa nitranim solima („Službeni list SFRJ“, broj 48/65); 13. Pravilnika o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima („Službeni list SFRJ“, broj 55/65); 14. Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila („Službeni list SFRJ“, broj 17/66); 15. Pravilnika o zaštiti na radu s uređajima za ukrcavanje i iskrcavanje tereta na pomorskim brodovima i plovilima unutrašnje plovidbe („Službeni list SFRJ“, broj 32/66); 16. Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima („Službeni list SFRJ“, broj 18/67); 17. Pravilnika o zaštiti na radu u poljoprivredi („Službeni list SFRJ“, broj 34/68); 18. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu („Službeni list SFRJ“, broj 42/68 i 45/68); 19. Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite pri radu sa dizalicama („Službeni list SFRJ“, broj 30/69 i 41 /69); 20. Pravilnika o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi („Službeni list SFRJ“, broj 35/69); 21. Pravilnika o zaštiti na radu u izradi eksploziva i baruta i manipulisanju eksplozivima i barutima(„Službeni list SFRJ“, broj 55/69); 22. Pravilnika o posebnim mjerama i normativima za zaštitu na radu pri preradi i obradi kože, krzna otpadaka kože („Službeni list SFRJ“, broj 47/70); 23. Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama („Službeni list SFRJ“, broj 29/71); 24. Naredbe o obaveznom snabdijevanju radnika gaziranom slanom vodom u odjeljenjima sa visokom temperaturom („Službeni list FNRJ“, broj 40/47); 25. Naredbe o određivanju skraćenog redovnog radnog vremena za izvjesne poslove grafičke industrije („Službeni list FNRJ“, broj 98/48); 26. Naredbe o određivanju skraćenog redovnog radnog vremena za izvjesne poslove u rudarstvu („Službeni list FNRJ“, broj 31/49); 27. Naredbe o određivanju skraćenog redovnog radnog vremena u privrednim organizacijama za proizvodnju elektroda i ferolegura („Službeni list FNRJ“, broj 26/57); 28. Naredbe o određivanju skraćenog redovnog radnog vremena u proizvodnji laka („Službeni list FNRJ“, broj 24/59); 29. Naredbe o zabrani upotrebe motornih benzina za odmašćivanje, pranje i čišćenje metalnih dijelova i predmeta od drugog materijala („Službeni list SFRJ“, broj 23/67); 30. Odluke o određivanju skraćenog radnog vremena za poslove u građevinarstvu koji se vrše u kesonima („Službeni list FNRJ“, broj 29/55); ''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90 15/15 31. Uputstva o načinu vršenja nadzora nad pridržavanjem propisa o zaštiti na radu u preduzećima koja koja proizvode za određene vojne potrebe („Službeni list SFRJ“, broj 23/66); 32. Uputstvo o podacima iz oblasti zaštite na radu koje su organi inspekcije rada dužni pribavljati i o izvještajima koji su dužni dostavljati („Službeni list SFRJ“, broj 4/67); Do donošenja propisa iz člana 38. stav 2. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa primjenjivat će se odredbe: 1. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu („Službeni list SRBiH“, broj 20/85); 2. Pravilnika o zaštiti na radu sa razvijačima acetilena i acetilenskim stanicama („Službeni list SRBiH“, broj 32/87); 3. Pravilnika o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala („Službeni list SRBiH“, broj 5/86); 4. Pravilnika o zaštiti na radu na željeznicama („Službeni list SRBiH“, broj 42/86 i 3/87); 5. Pravilnika o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore („Službeni list SRBiH“, broj 5/88); 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju električne energije („Službeni list SRBiH“, broj 34/88); 7. Uputstvo o postupku vršenja nadzora nad primjenom propisa iz oblasti zaštite na radu pri gradnji tunela („Službeni list SRBiH“, broj 28/88); Član 73. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti na radu- Prečišćeni tekst („Službeni list SRBiH“, broj 31/84, broj 12/87 i 46/88). Član 74. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SRBiH. |
Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461
Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007
Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.
POSJETITE NAS