Poštovani, molim za pravnu pomoć vezano za plaćanje komunalnih taksi na istaknutu firmu kod samostalne obrtničke radnje S obzirom da je novi Zakon o komunalnim taksama KS stupio na snagu, interesuje me sljedeće:
1. Od 2018. godine iznos komunalne takse sam uplaćivala više i da li imam pravo tražiti povrata od iste?
2. Po osnovu Presude Ustavnog suda FBiH da li se trebala plaćati komunalna taksa za 2021. godinu i ako nije da li imam pravo povrata na istu? Hvala S poštovanjem,

Poštovani, poslodavac planira otkazati ugovor o radu radniku zaposlenom na neodređeno vrijeme, zbog neopravdanog izostanka s posla tri dana uzastopno. Isti radnik je i ranije često odsustvovao neopravdano s posla, bez da obavijesti nadređenog ili radne kolege. Do sada je poslodavac imao razumijevanja i svaki put bi radniku dao pismenu opomenu. Medjutim sada smatramo da su narušeni odnosi, te da pismene opomene nisu bile dovoljne da radnik promijeni svoj odnos prema radu. Da li ima elemenata za otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka i prava na otpremninu? Unaprijed hvala.

Poštovani, zanima me da li se još uvijek plaćaju komunalne takse za istaknutu firmu? Naime, trebao bih platiti taksu za istaknutu firmu na području općine Bužim do kraja ferbuara, pa me zanima odgovor na ovo pitanje...

Poštovani, Vezano za Odluku Vlade o iznosu najniže neto plaće za 2022.godinu u iznosu 543,00 KM, kod poslodavaca (kolega) sa kojima sam kontaktirao postoji nedoumica šta se podrazumjeva pod neto plaćom 543,00 KM. Naime, da li se pod neto plaćom podrazumijeva čisto neto iznos koji se isplaćuje na ruke radnika u iznosu 543,00 KM ili pak poslodavac ugovara plaću sa radnikom u iznosu neto 543,00 KM prije oporezivanja, a onda radnik iz toga plaća porez na dohodak (300 KM poreska olakšica, ako nema izdržavanih članova porodice prema poreskoj kartici) tako da se radniku u konačnici na ruke isplaćuje cca 520,00 KM . Ukoliko bismo uzeli za primjer da se radniku ne smije na ruke isplatiti iznos manji od 543,00 KM, a radnik nema izdržavanih članova porodice (ima samo početnu poresku olakšicu 300 KM), to bi značilo da mora sa radnikom ugovoriti neto plaća prije oporezivanje u iznosu cca 560 KM, tako da se nakon odbitka poreza na dohodak radniku na ruke isplati 543,00 KM. S druge strane to bi predstavljalo diskriminaciju naspram drugih radnika, jer bismo došli u situaciju da se za rad jednake vrijednosti ugovora različit iznos plaće. S toga lične prilike radnika (da li ima ili nema izdržavanih članova porodice) nebi po nama trebale biti valjanim razlogom za različito ugovaranje plaća, tako da smo lično mišljenja da se navedeno odnosi na neto plaću prije oporezivanja u iznosu 543,00 KM. Također je nejasno na bazi kojeg mjesečnog fonda sati je je propisana neto plaća 543,00 KM, imajući u vidu da pojedini mjeseci imaju različit broj dana odnosno radnih dana, a samim time i radnih sati. Molimo za informaciju ukoliko imate saznanja u vezi navedenog. Srdačan pozdrav

Poštovani, budući da je u septembru 2021.godine stupio na snagu Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije u FBiH, da li su poslodavci, na koje se odnosi, obavezni ponuditi radnicima nove ugovore o radu i na koji način? Dosadašnji ugovori o radu u potpunosti u skladu sa Zakonom o radu (Sl.novine FBiH 89/18). Jedina izmjena kod postojećih ugovora o radu kod poslodavca bila bi odredba u ugovoru koja se odnosi na dužinu trajanja godišnjeg odmora. Naime, u ugovorima o radu nalazi se odredba kojom je predviđen godišnji odmor od 20 radnih dana (u skladu sa zakonom o radu), a Kolektivni ugovor predviđa minimalno 21 dan. Budući da poslodavac ima oko 200 zaposlenih, pitanje je da li svim radnicima ponuditi novi ugovo o radu ili postoji drugi način da se ovo pitanje uskladi sa Kolektivnim ugovorom? Hvala.

Pozdrav, Prije par mjeseci Kantonalni sud u Tuzli je donio presudu broj: 32 0 Rs 344808 20 Rsž od 16.4.2021. u kojoj presudi je navedeno: Ako kod poslodavca nije osnovano vijeće zaposlenika, niti je osnovan sindikalna organizacija, tada se obveze iz člana 74. stav 1) Zakona o radu FBiH može udovoljiti tako što će se konzultirati granski sindikat. U obrazloženju navode da nije opravdan postupak nekonzultiranja s vijećem zaposlenika ili sindikatom, uz opravdanje da kod tuženog nije ustrojeno vijeće zaposlenika ili sindikat jer se obvezi može udovoljiti tako što bi se konzultirao granski sindikat, a što je u predmetnom postupku izostalo. Zanima me mišljenje kolega na ovu teme.

Da li obućarska radnja može raditi i da li je na listi zabranjenih djelatnosti?

Da li se Naredba o obustavi rada u djelatnosti trgovine na području FBiH odnosi na trgovine koje se nalaze u tržnim centrima?

Da li je Odlukom o izmjeni Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode („Službene novinine Federacije BiH“ br. 26/21 i 28/21) utvrđen rok važenja i do kada se primjenjuje?

Da li je ugovorni organ dužan obavijest o javnoj nabavci objaviti u Službenom glasniku?

Ko vrši nadzor nad radom stečajnog upravnika?

Da li pravno lice može biti novčano kažnjeno ukoliko ne dostavi podatke koje od njega traži Federalni zavod za statistiku

Da li trgovac ima obavezu da plaća naknadu za plastične kese tregerice čija debljina stjenke ne prelazi 15 mikrona?

Koji sud je nadležan za žalbu na prvostepenu presudu koja je donesena na općinskom sudu u Sarajevu?

Šta sve trebam imati sa sobom na pripremnom ročištu?

Šta mora sadržavati žalba?