SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Bosansko-podrinjski kanton Goražde

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 09/21 21.09.2021 SN BPK 15/19, SN BPK 14/19, SN BPK 13/19, SN BPK 05/13, SN BPK 04/13 šume,zakon o šumama
Zakon o izmjenama Zakona o komunalnim djelatnostima BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/21 07.05.2021 SN BPK 09/13 komunalna djelatnost
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 13/20 31.12.2020 SN BPK 04/14, SN BPK 12/13, SN BPK 02/13, SN BPK 07/08 socijalna zaštita Z A K O NO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI,ZAŠTITI CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITI PORODICA SADJECOM 31. decembar/prosinac 2020.Član 1.U Zakonu o socijalnoj zaštiti, za-štiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj:10/00,5/03, 5/05, 3/08, 2/13 i 4/14) iza člana 2. dodajese novi član 2.a koji glasi:„Član 2a.„Prava po osnovu ovog zakona mogu ostvariti lica i porodice koji imaju prijavljeno prebivalište na području Ka-ntona u kontinuitetu najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva.Izuzetno od prethodnog stava, prava po ovom Zakonu mogu ostvariti lica koja su 30.04.1992.godine imala pre-bivalište na području kantona, pod uvje-tom da im je utvrđen status povratnika.Prava po ovom Zakonu ne mogu ostvariti lica koja nisu državljani Bosne i Hercegovine, ukoliko ovim Zakonom nije drugačije propisano.“Član 2.U članu 5. u stavu 1. tačka 3. se mijenja i glasi:„3) smještaj u hraniteljsku poro-dicu.“Član 3.U članu 14. stav 1. iza tačke 7. dodaje se nova tačka 8. koja glasi: „8. Primanja po osnovu novčane naknade za novorođeno treće, četvrto i peto dijete, te primanja po osnovu nov-čane naknade za vrijeme čekanja na za-poslenje.“Član 4.U članu 14. stav 4. iza riječi: „sti- Broj 13 –strana 1987pendije i jednokratne pomoći.“, interpu-nkcijski znak „tačka“zamjenjuje se inte-rpunkcijiskim znakom: „zarez“ i dodaju riječi: „stalna novčana pomoć“. Član 5.U članu 15.a iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: „Pravo na stalnu novčanu pom-oć ne mogu ostvariti lica smještena u us-tanovu socijalne zaštite.“ Član 6.Iza člana 15.a dodaje se novi član 15.b, koji glasi:„Član 15.b„Korisnici prava na stalnu novč-anu pomoć dužni su u svakoj kalendar-skoj godini u periodu od 01. do 31. mar-ta tekuće godine dostaviti dokaze Cent-ru za socijalni rad kao nadležnom prvo-stepenom organu, radi utvrđivanja ispu-njavanja uvjeta za nastavak ostvarivanja ovog prava. Ukoliko korisnik u ostavljenom roku ne dostavi dokaze ili se na osnovu dostavljenih dokaza utvrdi da korisnik ne ispunjava uvjete za nastavak ostva-rivanja prava, Centar za socijalni rad do-nosi rješenje o prestanku prava na stal-nu novčanu pomoć zaključno sa febru-arom tekuće godine.”Član 7.U članu 16. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:„Pravo na novčanu naknadu za pomoć i njeguod strane drugog lica ne mogu ostvariti lica koja su smještena u ustanove socijalne zaštite.“ Broj 13 –strana 1988Član 8.U članu 18. iza stav 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:„Ukupan prihod domaćinstva kao osnov za ostvarivanje prava na nov-čanu naknadu za pomoć i njegu od st-rane drugog lica čine prihodi utvrđeni članom 14. ovog Zakona.“Član 9.Članovi 20.a i 20.b se brišu. Član 10.Iza člana 20. dodaje se novi član 20.a, koji glasi:„Član 20a.Korisnici prava na novčanu nak-nadu za pomoć i njegu od strane drugog lica dužni su u svakoj kalendarskoj go-dini u periodu od 01. do 31. marta teku-će godine dostaviti dokaze Centru za so-cijalni rad kao nadležnom prvostepen-om organu, radi utvrđivanja ispunjava-nja uvjeta za nastavak ostvarivanja ovog prava. Ukoliko korisnik u ostavljenom roku ne dostavi dokaze ili se na temelju dostavljenih dokaza utvrdi da korisnik ne ispunjava uvjete za nastavak ostvari-vanja prava, Centar za socijalni rad don-osi rješenje o prestanku prava na novča-nu naknadu za pomoć i njegu od strane drugog lica, zaključno sa februarom te-kuće godine.“Član 11.U članu 29. u stavu 2. iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:„ako se smjesti u odgovarajuću ustano-vu socijalne zaštite.“31. decembar/prosinac 2020.Član 12.U članu 29. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:„Korisnici prava iz člana 29. ov-og Zakona dužni su u svakoj kalendar-skoj godini u periodu od 01. do 31. mar-ta tekuće godine dostaviti dokaze centru za socijalni rad kao nadležnom prvoste-penom organu, radi utvrđivanja ispu-njavanja uvjeta za nastavak ostvarivanja ovog prava, te ukoliko korisnik u ostav-ljenom roku ne dostavi dokaze ili se na temelju dostavljenih dokaza utvrdi da korisnik ne ispunjava uvjete za nastavak ostvarivanja prava, Centar za socijalni rad donosi rješenje o prestanku prava na novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje, zaključno sa februarom tek-uće godine.”Član 13.U poglavlju II – SOCIJALNA ZAŠTITA, naziv odjeljka 6. i članovi 30. 31. i 32. se mijenjaju i glase:„6. HraniteljstvoČlan 30.Hraniteljstvo je oblik zaštite izv-an vlastite porodice kojim se djetetu ili odrasloj osobi u skladu sa Zakonom o hraniteljstvu Federacije Bosne i Herce-govine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 19/17) (u daljem tekstu: Zakon o hraniteljstvu) osigurava odgovarajući po-rodični smještaj i zaštita u hraniteljskoj porodici.Član 31.Za rješavanje o priznavanju pra-va i uključivanje na smještaj u hraniteljs- 31. decembar/prosinac 2020.ku porodicu, kao i zaključivanje ugovo-ra o hraniteljstvu, nadležan je Centar za socijalni rad.Rješenje o priznavanju prava na smještaj i upućivanje u hraniteljsku por-odicu donosi se uz prethodno pribavlje-nu saglasnost Kantonalnog Ministarstva u pogledu hraniteljske naknade i nakna-de za izdržavanje hranjenika.O žalbama na rješenja Centra za socijalni rad odlučuje Kantonalno Minis-tarstvo.Član 32.Kantonalni ministar za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbje-glice će naredbom o visini novčanih izn-osa iz člana 8. stav 3. ovog Zakona utvr-diti iznose novčanih davanja za hrani-teljstvo.“Član 14.Članovi od 33. do 36. se brišu.Član 15.Član 38. se mjenja i glasi:„Član 38.Troškove smještaja u ustanovu socijalne zaštite snosi lice koje se smješ-ta,roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnik koji je dužan da izdržava to lice ili dru-go fizičko i pravno lice koje je preuzelo obavezu snošenja troškova smještaja.Troškove smještaja snosi ili u nji-hovom snošenju učestvuje lice koje se smješta, roditelji, usvojioci, staratelji ili srodnici koji su shodno zakonu dužni izdržavati to lice, ukoliko im mjesečni prihodi po članu domaćinstva prelaze 35% prosječne plaće u Kantonu.Broj 13 –strana 1989Ukoliko sredstva iz stava 2. ovog člana nisu dovoljna za izmirenje troško-va smještaja, razliku do punog iznosa ci-jene smještaja snosi organ iz člana 31. ovog Zakona.Ukoliko lica iz stava 2. ovog čla-na ne raspolažu sredstvima, troškove će u cjelosti snositi organ iz člana 31. ovog Zakona.“Član 16.U članu 40. u stavu 1. riječi „čla-na 36.“ zamjenjuju se riječima „člana 38.“. Član 17.U članu 94. stav 4. se mjenja i gl-asi: „Za novorođeno treće, četvrto i peto dijete roditelju pripada pravo na novčanu naknadu u mjesečnom iznosu od po 40% od prosječne plaće u Kanto-nu bez obzira na imovinski cenzus, uko-liko kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: -da prvo, drugo i dijete za koje se podnosi zahtjev žive u zajednič-kom domaćinstvu sa podnosioc-em zahtjeva,-da imaju prebivalište na podru-čju Bosansko-podrinjskog kanto-na Goražde najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva,-da djeca školskog uzrasta poha-đaju osnovnu ili srednju školu na području Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde izuzev onih obrazovnih smijerova koji ne po-stoje na području Bosansko-pod-rinjskog kantona Goražde.“Iza stava 4. dodaju se novi stavo- Broj 13 –strana 1990vi 5, 6. i 7. koji glase:„Korisnicima koji su ostvarili pr-avo iz stava 4. za daljni nastavak ostva-rivanja prava neće uticati ukoliko prvo ili drugo dijete napustedomaćinstvo us-ljedsticanjapunoljetstva,zaključenja bra-ka ili nekih drugih nepredviđenih okol-nosti. Zahtjev za ostvarivanje prava iz stava 4. podnosi se u roku od 60 dana od danarođenjadjetetaza kojese pod-nosi zahtjev. Pravo iz stava 4. pripada koris-niku od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva i traje dok pos-toje uvjeti za sticanje i korištenje prava po ovom Zakonu, a najduže do navrše-ne 18. godine života djeteta“.Dosadašnji stavovi 5, 6. i 7. post-aju stavovi 7, 8. i 9.Član18.U članu 102. iza stava 1. dodaju se novi stavovi 2, 3, 4, 5. i 6. koji glase:„Naknada umjesto plate ženi – majci iz stava 1. ovog člana, ne može biti veća od dvije prosječne isplaćene neto plaće u Kantonu ostvarene u prethodnoj godini.Ženi – majcikoja manje od 6 mje-seci prije odlaska na porodiljsko odsust-vo ima zaključen ugovor o radu ili rješe-nje o zasnivanju radnog odnosa, nakna-da umjesto plaće utvrđuje se u iznosu 60% od prosječne plaće u Kantonu.Za vrijeme trajanja ugovora o ra-du na određeno vrijeme, žena – majka ostvaruje pravo na naknadu umjesto pl-aće do kraja trajanja ovog ugovora.Po isteku trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, žena majka će na-staviti i dalje ostvarivati pravo na nakn-adu umjesto plaće pod uvjetom da joj je obnovljen ugovor o radu na određeno 31. decembar/prosinac 2020.vrijeme kod istog poslodavca te isti dos-tavi nadležnom prvostepenom organu.Ukoliko po isteku trajanja ugov-ora o radu na određeno vrijeme žena – majka ne dostavi dokaze iz prethodnog stava, može ostvariti pravo na novčanu pomoć za ženu – majku koja nije u radn-om odnosu.“Dosadašnji stavovi 2. i 3. istog čl-ana postaju stavovi 7. i 8.Član 19.U članu 124. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: „Korisnik prava po ovom Zako-nu kojem su njegovom krivicom isplaće-na novčana primanja na koja nije imao pravo, dužan je vratiti primljeni iznos. Ako to ne učini u roku koji odredi prvo-stepeni organ, povrat tog iznosa tražit će se tužbom kod nadležnog suda.“Član 20.Iza člana 124. dodaje se novi član 124.a koji glasi:„Član 124a.Centar za socijalni rad, kao nad-ležni prvostepeni organ, može sa koris-nikom, odnosno obveznikom povrata is-plaćenog iznosa, sklopiti nagodbu o na-činu i vremenu povrata neosnovano isp-laćenog iznosa novčane naknade uvaža-vajući pri tom njegovo imovinsko stanje i socijalni položaj, uz mogućnost odgode povrata sredstava, a najduže za razdob-lje od tri godine.“Član 21.Postupci koji su pokrenuti prije stpanja na snagu ovih izmjena i dopuna, 31. decembar/prosinac 2020.a nisu okončani, okončat će se po odred-bama ovog Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom.Član 22.Ovlašćuje se Ustavna i zakono-davno-pravna komisija Skupštine Bosa-nsko-podrinjskog kantona Goražde da utvrdi novi prečišćeni tekst Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom.
Zakon o izmjeni Zakona o ublažavanju negativnih posljedica uzrokovanih stanjem nesreće BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 09/20 24.07.2020 SN BPK 08/20, SN BPK 05/20 stanje nesreće,negativne posljedice
Zakon o turizmu BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 09/20 24.07.2020 turizam,bpk
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o ublažavanju negativnih posljedica uzrokovanih stanjem nesreće BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 08/20 29.06.2020 SN BPK 09/20, SN BPK 05/20 bpk,stanje nesreće,ekonomske posljedice Z A K O NO IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH POSLJEDICAUZROKOVANIH STANJEM NESREĆEČlanak 1.U Zakonu o ublažavanju negati-vnih posljedica uzrokovanih stanjem ne- Godina XXIII–Broj 829. jun/lipanj2020.GORAŽDEAkontacija za II kvartal 2020.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”–40KM Broj 8 – strana 1066 sreće („Službene novine Bosansko-pod-rinjskog kantona Goražde“, broj: 5/20), u članku 7. iza stavka (4) dodaje se novi stavak (5), koji glasi:„(5) Sredstva izdvojena po ovom Zakonu mogu se koristiti za pomoć ko-risnicima subvencije iz članka 3. ovog Zakona, koji su u vrijeme trajanja pand-emije koronavirusa imali znatno otežane uvjete poslovanja, koji su doveli do pa-da prihoda u odnosu na prihode ostva-rene u istom periodu prethodne godine, a taj pad prihoda nastao je kao rezultat umanjenih gospodarskih aktivnosti iza-zvanih stanjem prirodne nesreće. Na ove subjekte ne odnosi se točka c) iz čla-nka 8. ovog Zakona“. Članak 2.U članku 9. iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4), koji glasi:„(4) Postupak, način i visinu do-djele novčanih sredstava iz članka 7. stavak (5) utvrdit će, na prijedlog Minis-tarstva za gospodarstvo Bosansko-pod-rinjskog kantona Goražde, Vlada Bosan-sko-podrinjskog kantona Goražde pose-bnom odlukom.Vlada Bosansko-podri-njskog kantona Goražde imenovat će povjerenstvo koje će utvrditi prijedlog i visinu sredstava za odabrane korisnike, a konačnu odluku će donijeti Vlada Bo-sansko-podrinjskog kantona Goražde“.Član ak 3. U članku 13. u osmom redu broj „30“ zamjenjuje se brojem „60“.
Zakon o ublažavanju negativnih posljedica uzrokovanih stanjem nesreće BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/20 22.05.2020 SN BPK 09/20, SN BPK 08/20 nesreća,posljedice,korona,pandemija,virus Z A K O NO UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH POSLJEDICAUZROKOVANIH STANJEM NESREĆEI – OPĆE ODREDBEČlanak 1.(Predmet Zakona)Ovim se Zakonom utvrđuju izv-Godina XXIII–Broj 522. maj/svibanj2020.GORAŽDEAkontacija za II kvartal 2020.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”–40 KM Broj 5 –strana638ori sredstava i način korištenja istih u cilju ublažavanja posljedica uzrokovan-ih proglašenjem stanja nesreće na pod-ručju Bosansko-podrinjskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). Članak 2.(Cilj Zakona)Cilj donošenja Zakona je stavlja-nje u funkciju novčanih sredstava kao pomoći dodjeljene u vidu subvencije za prevazilaženje posljedica nastalih kao rezultat pandemije korona virusa, te do-nošenje drugih mjera kojima će se ubla-žiti posljedice prirodne nesreće.Članak 3.(Značenje pojmova)Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:a)korisnici subvencije u smislu ovog Zakona su: pravne osobe, odnosno gospodarska društva, izuzev javnih poduzeća, banaka i drugih financijskih organizacija, udruženja, javnih institucija, org-ana uprave, organa i jedinica lo-kalne samouprave, te fizičke os-obe koje samostalno obavljaju re-gistiranu poslovnu djelatnost.b)stanje nesreće u smislu ovog Za-kona je vremenski period važe-nja Odluke o proglašenju stanja nesreće uzrokovanog pojavom koronavirusa (COVlD-19) na po-dručju Federacije Bosne i Herce-govine (,,Službene novine Fede-racije BiH”, broj: 21/20).Članak 4.(Primjena Zakona)(1)Odredbe ovog Zakona odnose se na 22. maj/svibanj 2020.sve poslovne subjete koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.(2)Ukoliko su drugi zakoni u nadlež-nosti kantona u suprotnosti sa ovim Zakonom primjenjivat će se ovaj Za-kon.II - IZVORI SREDSTAVA ZA SUBVENCIJEČlanak 5.(Izvori sredstava)(1)Sredstva za subvenciju obezbjedit će se u Proračunu Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde za 2020. godinu (u daljem tekstu: Proračun). (2)Strukturu sredstavaiz stavka (1) ov-og članka čine sredstva izdvojena na namjenskim računima Bosansko-po-drinjskog kantona Goražde te sred-stva koja će u rebalansu Proračuna Bosansko-podrinjskog kantona Gor-ažde biti izdvojena iz programa i pr-ojekata koji se neće ili će se djelimi-čno realizirati u 2020. godini i ista će biti locirana na jedinstvenom podra-čunu iz članka 6. ovog Zakona.(3)Sredstva sa podračuna če se koristiti isključivo za namjene saniranja zdra-vstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica proglašenja stanjanesreće i odluku o visini i prenamjeni odob-renih sredstava sa pojedinih podra-čuna donosi Vlada Bosansko-podri-njskog kantona Goražde.(4)Ne postoji obaveza vraćanja namjen-skih sredstva utrošenih na ovaj nač-in na posebne podračune u Proraču-nu Bosansko-podrinjskogkantona Go-ražde. 22. maj/svibanj 2020.Članak 6.(Planiranje i odobravanje sredstava)(1)Sredstva za subvenciju korisnicima subvencije planiraju se na posebnom podračunu u okviru Jedinstvenog računa trezora Kantona, te u Prora-čunu u okviru razdjela 11, Vlade Bo-sansko-podrinjskog kantona Goraž-de, na posebnim ekonomskim kodo-vima: - subvencije poduzetništvu i obrtu gospodarskim poduzećima i po-duzetnicima - tekući transfer za zdravstvo- tekući transfer pojedicima. (2)Odluke o dodjeli sredstava izstavka (1) ovog članka donosi Vlada Bosan-sko-podrinjskog kantona Goražde. (3)Visina sredstava za subvencioniranje iznosit će do 3% Proračuna Bosans-ko-podrinjskog kantona Goražde.III - OBLIK SUBVENCIJEČlanak 7.(Oblik subvencije)(1)Sredstva za subvenciju korisnicima subvencije, mogu biti odobrena u obliku isplate određenog iznosa, ma-ksimalno do visine minimalne neto plaće po svakom radniku, počevši od obračuna i isplate neto plaće za travanj 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i ispla-tu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće, bez obzira na iznos isplaćene neto plaće od strane poslo-davca.Broj 5 –strana 639(2)Isplata određenog iznosa, maksimal-no do visine minimalne neto plaće u smislu stavka (1) ovog članka podra-zumijeva da, nakon što porezni obv-eznik izvrši obračun i isplatu neto plaće radnika sa pripadajućim pore-zima i doprinosima, ostvaruje pravo na refundaciju obračunate i isplaće-ne neto plaće u određenom iznosu maksimalno do visine minimalne neto plaće iz sredstava Proračuna.(3)Odluku o utvrđivanju određenog iz-nosa, maksimalno do visine minima-lne neto plaće u smislu ovog članka donosi Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva financija, pojedinačno za svaki mjesec za koji se ostvaruje pravo na subvenciju.(4)Sredstva izdvojena po ovom Zakonu mogu se koristiti i na način subven-cioniranja kamata za korisnike u slu-čaju da Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde napravi takav ara-nžman sa nekom od poslovnih bana-ka.IV - UVJETI I NAČIN ZA DODJELU SUBVENCIJAČlanak 8.(Uvjeti za dodjelu subvencija)Korisnik subvencije obvezan je ispunjavati sljedeće uvjete:a)da ima sjedište na području Kan-tona, što se dokazuje ovjerenom preslikom izvoda iz sudskog re-gistra za pravne osobe ili rješenj-em o registraciji od nadležnog gradskog/općinskog organa za fizičke osobe/obrtnici, Broj 5 –strana 640b)da je porezni obveznik zaključno sa veljačom 2020. godine obraču-nao i isplatio plaće sa pripadaju-ćim porezima i doprinosima, što se dokazuje uvjerenjem nadležne Porezne uprave ili da ima izmi-rene obaveze po temelju sporaz-uma sa nadležnom Poreznom upravom o izmirenju duga po te-melju poreza i doprinosa, kao i oni na koje se odnose federalni propisi o financijskoj konsolida-cijic)da im je zabranjeno obavljanjedjelatnosti naredbama štabova civilne zaštite,d)da je zadržan broj prijavljenih ra-dnika na dan 29.02.2020. godine, osim onih radnika kojima je iste-kao ugovor o radu i/ili koji su sporazumno prekinuli radni od-nos.Članak 9.(Način za dodjelu subvencije)(1)Postupak dodjele subvencije iz član-ka 8. ovog Zakona vrši Ministarstvo za gospodarstvo Bosansko-podrinj-skog kantona Goražde po prethodno utvrđenim procedurama.(2)Konačnu odluku o korisnicima sub-vencije i visini iste na prijedlog Mini-starstva za gospodarstvo donosi Vla-da Bosansko-podrinjskogkantona Go-ražde.(3)Postupak, kriterijume i način dodjele sredstava sa podračuna, koja su pla-nirana za saniranje zdravstvenih i socijalnih posljedica proglašenja sta-nja nesreće, utvrdit će svojom odluk- 22. maj/svibanj 2020.om Vlada Kantona na prijedlog Min-istarstva za socijalnu politiku, zdrav-stvo, raseljene osobe i izbjeglice.V - IZVJEŠTAVANJEČlanak 10.(Izvještavanje o utrošku sredstava)Korisnici subvencije obvezni su dodijeljena sredstva koristiti namjenski i dostaviti izviješće o utrošku odobrenih sredstava, u roku od 15 dana od dana doznačavanja sredstava na transakcijski račun korisnika subvencije.VI - NADZORČlanak 11.(Inspekcijski nadzor)Inspekcijski nadzor zakonitosti, blagovremenosti i namjenskog korište-nja sredstva odobrenih na temelju ovog Zakona obavlja nadležna proračunska inspekcija.VII - KAZNENE ODREDBEČlanak 12.(Prekršajna odgovornost)(1)Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 20.000 KM bit će kaž-njena za prekršaj odgovorna osoba korisnika subvencije ili druga odgo-vorna osoba ako odobrena sredstva iskoristi suprotno namjeni utvrđenoj člankom 7. stavak (1) ovog Zakona.(2)Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 10.000 KM bit će kaž- 22. maj/svibanj 2020.njena za prekršaj odgovorna osoba korisnika subvencije ili druga odgo-vorna osoba ako u roku utvrđenom u članku 10. ovog Zakona ne dostavi izviješće o utrošku odobrenih sredst-ava.
Zakon o izmjenama Zakona o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 15/19 26.12.2019 SN BPK 09/21, SN BPK 14/19, SN SBK 08/16, SN SBK 12/15, SN SBK 05/14 šume,zakon o šumama
Ispravka štamparske greške u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 14/19 10.12.2019 SN BPK 09/21, SN BPK 15/19, SN BPK 13/19, SN BPK 05/13, SN BPK 04/13 šume,zakon o šumama
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 13/19 05.11.2019 SN BPK 09/21, SN BPK 15/19, SN BPK 14/19, SN BPK 05/13, SN BPK 04/13 šume,zakon,bpk Z A K O NO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMABOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDEČlan 1.Ovim se Zakonom vrše izmjene i dopune Zakona o šumama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službe-ne novine Bosansko-podrinjskog kanto-na Goražde”, broj: 4/13 i 5/13), tako što se u članu 4. tačka 38. iza riječi: „pros-vjetnih” dodaje riječ: „vjerskih”.Član 2.U članu 12. tačka 3. briše se riječ: „stručnog”. Broj 13 –strana 1842U članu 12. tačka 3. dodaje se no-va rečenica „Ukoliko Uprava za šumar-stvo u roku od petnaest (15) dana od da-na prijema zahtjeva za davanje mišljenja isto ne dostavi Ministarstvu, smatrat će se da je Uprava za šumarstvo dala pozi-tivno mišljenje”.U članu 12. tačka 6. iza riječi: „Ministarstvo” brišu se riječi: „na prijed-log Uprave za šumarstvo“ i dodaje riječ: „uz mišljenje Uprave za šumarstvo“.U članu 12. tačka 6. dodaje se slj-edeća rečenica, koja glasi: „Ukoliko Up-rava za šumarstvo u roku od petnaest (15) dana od dana prijema zahtjeva za davanje mišljenja isto ne dostavi Minis-tarstvu, smatrat će se da je Uprava za šumarstvo dala pozitivno mišljenje”.Član 3.U članu 13. tačka 4. se mijenja i glasi:„Projekat za izvođenje mogu iz-rađivati diplomirani inžinjeri/masteri šumarstva sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci ili bachelor šu-marstva sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci.Korisnik/vlasnik šu-ma određuje lice za izradu projekta.”U tački 8. istog člana iza riječi: „projekta” dodaju se riječi: „diplomiran-og inžinjera šumarstva/masterašumar-stva sa minimalno jednom godinom ra-dnog iskustva u struci ili bachelora šu-marstva sa minimalno tri godine radnog iskustva u struci ili”.Član 4.U članu 14. tački 2. iza riječi: „može vršiti” briše se riječ: „samo”, a iza riječi: „u struci“ dodaju se riječi: „ili ba-chelor šumarstva sa minimalno tri godi- 05. novembar/studeni 2019.ne radnog iskustva u struci“. U istom stavu iza riječi: „vršiti” brišu se riječi: „bachaleurat šumarstva”.U tački 7. istog člana iza riječi: „može vršiti” briše se riječ: „samo”, a iza riječi: „iskustva u struci” dodaju se ri-ječi: „ili bachelor šumarstva sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci”. U istom stavu iza riječi: „u izdaničkim šu-mama može vršiti” brišu se riječi: „ba-chaleurat šumarstva”.Član 5.Član 17. se mijenja i glasi:(1)„Tehnički prijem radova izvedenih prema projektu za izvođenje radova u šumarstvu u državnim i privatnim šumama obavlja komisija za tehnički prijem radova, koju formira Minis-tarstvo.(2)Komisija iz stava (1) ovoga člana sas-toj i se od najmanje tri člana, u koju obavezno ulaze diplomirani inžinjer šumarstva/master šumarstva/bach-elor šumarstva koji je izradio proje-kat za izvođenje radova, predstavnik Kantonalne uprave i predstavnik Ministarstva. Realizator projekta za izvođenje radova u šumarstvu ne može biti imenovan u komisiju za tehnički prijem radova. Troškove ra-da komisije snosi korisnik, odnosno vlasnik šume.(3)Tehnički prijem radova pošumljava-nja obavlja se dvije godine nakon za-vršetka njihova izvođenja.(4)Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu izvršeni u sk-ladu sa projektom za izvođenje, kor-isnik šuma, odnosno vlasnik šuma je dužan utvrđene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka, komisi- 05. novembar/studeni 2019.ja vrši ponovni pregled.(5)Rok za tehnički prijem radova nakon završenih radova po izvođačkom projektu je 30 (trideset) dana.(6)izvršenom tehničkom prijemu izve-denih radova komisija sačinjava za-pisnik u kojem se obavezno konsta-tuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova po projektu za izvođenje.(7)Primjerak zapisnika komisije iz sta-va (1) ovog člana dostavlja se šuma-rskoj inspekciji u roku od 8 (osam) dana od dana završetka pregleda.(8)Ministar donosi pravilnik o obavlja-nju tehničkog prijema obavljenih ra-dova na iskorištavanju i uzgajanju šuma.“Član 6.U članu 26. stav 6. se mijenja i glasi: „Drvo porijeklom iz državne ili privatne šume, koje je stavljeno u pro-met bez otpremnog iskaza ili koje je po-maknuto od panja, a nije obilježeno šu-marskim čekićem (žigosano), obrojčeno, premjereno i evidentirano, kao i sekun-darne (nedrvne) šumske proizvode koji su stavljeni u promet u suprotnosti s od-redbama ovog člana, privremeno oduzi-maju čuvari šuma, pripadnici policije i nadležni šumarski inspektori, a sredst-va-oruđa za rad (sjekire, pile i transport-na sredstva) kojima je učinjena nezako-nita radnja privremeno oduzimaju prip-adnici policije u skladu s važećim propi-sima koji se odnose na krivičnu, odnos-no prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzete šumske proizvode čuva Kanto-nalna uprava za šumarstvo na mjestu privremenog oduzimanja ili ih podsred-stvom lica kojemu se oduzimaju šumski Broj 13 –strana 1843proizvodi, transportuje do mjesta koje odredi Kantonalna uprava za šumarst-vo, odakle ih preuzima korisnik državn-ih šuma ili lice koje ovlasti korisnik drž-avne šume, koji organizuje utovar, prije-voz i skladištenje privremeno oduzetih šumskih proizvoda (na lageru korisnika državne šume) izvršilac usluga utovara, prijevoza i skladištenja privremeno od-uzetih šumskih proizvoda ima pravo na naknadu troškova u skladu s cjenovni-kom i normativima korisnika šuma iz sredstava ostvarenih prodajom oduzetih šumskih proizvoda. Ako postoji mogu-ćnost da se tokom pohranjivanja šumsk-im proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost ili da njihovo pohranjivanje iziskuje nesrazmjerne troškove, privre-meno oduzeta roba prodat će se licitaci-jom, a finansijska sredstva od istih depo-novat na poseban račun korisnika šu-ma”.Član 7.U članu 40. tačka 5. iza riječi: „saglasnost“ brišu se riječi: „Uprava za šumarstvo”, a dodaju riječi: „Ministarst-vo”.Član 8.U Zakonu se mijenja član 8. koji glasi:„ U članu 59. tačka 7. dodaje se nova rečenica koja glasi: „ Ukoliko Uprava za šumarstvo u roku od petnaest (15) dana od dana prijema zahtjeva za davanje mišljenja is-to ne dostavi Ministarstvu, smatrat će se da je Uprava za šumarstvo dala pozitiv-no mišljenje.” Broj 13 –strana 1844Član 9.U Zakonu se mijenja član 9. koji glasi:„U članu 61. tačka 2. dodaje se nova rečenica koja glasi: „Ukoliko Uprava za šumarstvo u roku od petnaest (15) dana od dana pri-jema zahtjeva za davanje mišljenja isto ne dostavi Ministarstvu, smatrat će se da je Uprava za šumarstvo dala pozitiv-no mišljenje.”Član 10.Član 63. tačka 4. se mijenja i gl-asi:„Za direktora Uprave za šumars-tvo može se imenovati lice sa stručnom spremom VII stepena ili masterom koje je steklo zvanje po bolonjskom procesu obrazovanja šumarske, prirodne, pravne ili ekonomske struke sa najmanje tri (3) godine radnog staža u struci.”. Član 11.Svi započeti postupci ostvariva-nja prava i obaveza utvrđenih Zakonom o šumama prije stupanja na snagu Za-kona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama okončat će se po odredbama koje su važile prije stupanja na snagu ovog Zakona.
Zakon o unapređenju lokalnog poslovanja BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/19 17.09.2019 zakon,lokalno poslovanj,bpk
Zakon o izmjenama Zakona o sudskim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 10/18 31.08.2018 SN BPK 12/15, SN BPK 03/14, SN BPK 06/10 sudske takse,takse Z A K O N o izmjenama Zakona o sudskim taksama Član 1. (Izmjena Tarife sudskih taksi) U Zakonu o sudskim taksama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde“, broj: 6/10, 15/14 i Godina XXI–Broj 1031.august/kolovoz 2018.GORAŽDEAkontacija za III kvartal 2018.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”–40 KM Broj 10- strana 1502 12/15), u Tarifi sudskih taksi, koja je sastavni dio ovog Zakona, DIO TREĆI Zemljišno-knjižni postupak, Tarifni broj 13. (Taksa za podneske), se mijenja na način da se iznos od „10 KM“ mijenja iznosom od „5 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 14. (Taksa za upise podataka) tačka 2a) se mijenja na način da se pro-cenat od „0,05%“ mijenja procentom od “0,01%.” U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 14. (Taksa za upise podataka) tačka 2b) se mijenja na način da se iznos od „50 KM“ mijenja iznosom od „25 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 14. (Taksa za upise podataka) tačka 2e) se mijenja na način da se iznos od „10 KM“ mijenja iznosom od „5 KM“. U Tarifi sudskih taksi, DIO PETI Upis u sudski registar, u Tarifnom broju 19. (Taksa za podneske) tačka 1) se mi-jenja na način da se iznos od „10 KM“ mijenja iznosom od „5 KM“.U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačke 1), 3) i 11) se mijenjaju na način da se iznos od „100 KM“ mijenja iznosom od „35 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačke 2) i 4) se mijenjaju na nač-in da se iznos od „50 KM“ mijenja izno-som od „15 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn- 31. august/kolovoz 2018. om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačka 6) se mijenja na način da se iznos od „100 KM“ mijenja iznosom od „15 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačke 7) i 8) se mijenjaju na nač-in da se iznos od „50 KM“ mijenja izno-som od „10 KM“. U Tarifi sudskih taksi, u Tarifn-om broju 20. (Taksa za upise u sudski registar) tačka 5) se briše, a tačke 6), 7), 8), 9), 10) i 11) postaju tačke 5), 6), 7), 8), 9) i 10). U Tarifi sudskih taksi, u Tarif-nom broju 21. (Taksa za objavljivanje upisnih podataka) tačka 1) se mijenja na način da se iznos od „10 KM“ mijenja iznosom od „5 KM“. U Tarifi sudskih taksi, DIO SED-MI Posebni slučajevi, u Tarifnom broju 28. (Taksa za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) tačka 1) se mije-nja na način da se iznos od „10 KM“ mi-jenja iznosom od „5 KM“. Član 2. (Završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu osm-og dana od dana objavljivanja u „Služb-enim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“
Zakon o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 07/17 04.07.2017 SN BPK 09/19, SN BPK 06/15, SN BPK 16/13, SN BPK 04/13, SN BPK 08/10, SN BPK 04/10, SN BPK 04/10, SN BPK 15/09 izmjene,zakon,prostorno uređenje ,bpk Број 7 – страна 1430 Члан 68. До доношења проведбених пр- описа према одредбама овог Закона, примјењиваће се сљедећи прописи: Правила о утврђивању накнада за кон- цесије (“Службене новине Федерације БиХ”, број: 67/06) и Правила о поступ- ку додјеле концесија (“Службене нови- не Федерације БиХ”, број: 68/06). Члан 69. Даном ступања на снагу овог Закона престаје важити Закон о конце- сијама (“Службене новине Босанско- подрињског кантона Горажде”, број: 5/03 и 11/15) Члан 70. До именовања Комисије по ов- ом Закону послове и поступак избора најповољнијег понуђача за додјелу ко- нцесија вршиће постојећа комисија именована по одредбама Закона о кон- цесијама (“Службене новине Босанско- подрињског кантона Горажде”, број: 5/03 и 11/15). Члан 71. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у “Службе- ним новинама Босанско-подрињског кантона Горажде”. Број:01-02-555/17 ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋА 20.06.2017.године С К У П Ш Т И Н Е Г о р а ж д е Аида Обућа,с.р. 431 На основу члана 33.а Устава Бо- санско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско-подрињ- 04. јул/српањ 2017. ског кантона Горажде“, број: 8/98, 10/00 и 5/03), д о н о с и м: У К А З О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ПРОСТОРНОМ УРЕЂЕЊУ И ГРАЂЕЊУ БОСАНСКО- ПОДРИЊСКОГ КАНТОНА ГОРАЖДЕ Проглашава се Закон о измјени Закона о просторном уређењу и грађе- њу Босанско-подрињског кантона Го- ражде, који је донијела Скупштина Бо- санско-подрињског кантона Горажде на 25. редовној сједници, одржаној 20. јуна 2017. године. Број:02-02-191/17 П Р Е М И Ј Е Р 20.06.2017.године Емир Оковић,с.р. Г о р а ж д е 432 На основу члана 16. Тачке д) и ф) и члана 23. Тачка б) Устава Босанс- ко-подрињског кантона Горажде („Сл- ужбене новине Босанско-подрињског кантона Горажде“, број: 8/98, 10/00 и 5/03), Скупштина Босанско-подрињс- ког кантона Горажде, на 25. редовној сједници, одржаној 20. јуна 2017. годи- не, д о н о с и: З А К О Н О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ПРОСТОРНОМ УРЕЂЕЊУ И ГРАЂЕЊУ БОСАНСКО – ПОДРИЊСКОГ КАНТОНА ГОРАЖДЕ 04. јул/српањ 2017. Члан 1. У члану 188. став (1) Закона о просторном уређењу и грађењу Боса- нско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско-подрињ- ског кантона Горажде“, бр. 15/09, 4/13, 16/13, и 6/15), ријечи: „до 31.12.2016. године“ замјењују се ријечима „до 31.12.2018. године“. Члан 2. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у ”Службе- ним новинама Босанско-подрињског кантона Горажде”. Број:01-02-556/17 ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋА 20.06.2017.године СКУПШТИНЕ Г о р а ж д е Аида Обућа,с.р. 433 На основу члана 16. тачка д) Устава Босанско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско- подрињског кантона Горажде“, број: 8/98, 10/00 и 5/03) и у складу са Одлу- ком Скупштине Босанско-подрињског кантона Горажде о преносу власништ- ва за располагање имовином Босанско- подрињског кантона Горажде, број: 01- 05-496/03 од 01.09.2003. године, Скуп- штина Босанско-подрињског кантона Горажде, на 25. редовној сједници, од- ржаној 20. јуна 2017. године, д о н о с и: О Д Л У К У о давању сагласности на „Пројекат изградње стамбено-пословних објеката Ламела Х3 и Х4“ Број 7 – страна 1431 Члан 1. Овом Одлуком Скупштина Бос- анско-подрињског кантона Горажде даје сагласност на „Пројекат изград- ње стамбено-пословних објеката Ла- мела Х3 и Х4“. Члан 2. Ова Одлука ступа на снагу дан- ом објављивања у „Службеним нови- нама Босанско-подрињског кантона Горажде“. Број:01-23-559/17 ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋА 20.06.2017.године СКУПШТИНЕ Г о р а ж д е Аида Обућа,с.р.
Zakon o koncesijama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 07/17 04.07.2017 koncesije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/17 22.05.2017 SN BPK 15/14, SN BPK 16/11 komunalne takse,takse A K O NO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNIM TAKSAMA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDEČlan 1.U Zakonu o komunalnim taksa-ma Bosansko-podrinjskog kantona Go-ražde („Službene novine Bosansko-pod-rinjskog kantona Goražde“, broj: 16/11 i 15/14) u poglavlju II –Oslobađanje od plaćanja takse u članu 9. se dodaje novi stav (2), koji glasi:„Pravna ili fizička lica koja su rje-šenjem nadležnog organa nakon 01.07.2017. godine prvi put registrovana za ob-avljanje određene djelatnosti oslobođena 22. maj/svibanj 2017.su od plaćanja takse u godini kada je pr-avno ili fizičko lice registrovano i u na-redne dvije godine.Promjena sjedišta pravnog ili fi-zičkog lica, promjene ovlaštenih pred-stavnika, proširenje djelatnosti i slično ne smatra se prvom registracijom u smi-slu stava (2)“.Član 2.U poglavlju VI –Tarifa komu-nalnih taksi u članu 21. Tarifni broj 1. iza stava (5) se dodaju stavovi (6) i (7), koji glase:„Subjekti iz tačke 6. stava (1) ov-og Tarifnog broja, a to su pravna i fizi-čka lica iz oblasti trgovine koju obavlja pravno lice u poslovnim jedinicama, dr-ugim objektima, te iz oblasti trgovine koja se obavlja na ostalim prodajnim mjestima, oblasti ugostiteljstva pansioni, barovi i restorani, oblasti ugostiteljstva, aščinice, ćevabdžinice, te objekti u koji-ma se toče alkoholna i bezalkoholna pi-ća, knjigovodstvene usluge (biroi i slič-no), ukoliko oznake, obilježja i natpise isiču na površinamamanjim od 3m2pl-aćaju 50% komunalne takse predviđene u tački 6. stav (1) ovog Tarifnog broja.Subjekti iz tačke 7. ovog Tarifnog broja, a to su pravna i fizička lica iz ob-lasti ugostiteljstva –bosanske kafane i ostali objekti u kojima se ne toče alkoho-lna pića, samostalne zanatske radnje i iz ostalih nepomenutih oblasti ukoliko oz-nake, obilježja i natpise ističu na povr-šinama manjim od 3m2plaćaju 50% ko-munalne takse predviđene u tački 6. st-av (1) ovog Tarifnog broja.Broj 5 –strana 863Član 3.Ovaj Zakon stupa na snagu osm-og dana od dana objavljivanja u „Služb-enim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/15 22.12.2015 SN BPK 10/18, SN BPK 03/14, SN BPK 06/10 Zakon,sudske takse,takse,bpk 22. decembar/prosinac 2015. redovnoj sjednici, održanoj 21.12.2015. godine. Broj:02-02-551/15 P R E M I J E R 21.12.2015.godine Emir Oković,s.r. G o r a ž d e 641 Na osnovu poglavlja IV, odjeljak A, člana 23. stav 1. tačka b) Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj:8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 10. redovnoj sjednici, održanoj 21.12.2015.godine, d o n o s i: Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama Član 1. (Izmjena člana 9.) U Zakonu o sudskim taksama (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 6/10 i 15/14) u članu 9. stav (1) iza tačke l) dodaje se nova tačka m) koja glasi: “m) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerioci suda”. Član 2. (Izmjena Tarife sudskih taksi) U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 1. tačka 6) se mijenja na način da se iznos od 200 KM mijenja iznosom od 100 KM. U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 12. tačka 1. se mijenja na način da Broj 12 – strana 2097 se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifnom broju 12. tačka 2. se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM, a iznos od 5 KM iznosom od 3 KM. U Tarifnom broju 12. tačka 3. se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM, a iznos od 5 KM iznosom od 3 KM. U Tarifnom broju 12. tačka 4. se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifnom broju 12. tačka 5. se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 14. tačka 2a) se mijenja na način da se procenat od 0,1% mijenja procentom od 0,05%. U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 15. tačka 1b) se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifi sudskih taksi u Tarifnom broju 17. tačka 1) se mijenja na način da se iznos od 100 KM mijenja iznosom od 50 KM. Član 3. (Završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ˝Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde˝. Broj:01-02-962/15 PREDSJEDAVAJUĆA 21.12.2015.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/15 22.12.2015 SN BPK 12/13 zakon,bpk,administrativne takse,takse 22. decembar/prosinac 2015. 638 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA BOSANSKOPODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 10. redovnoj sjednici, održanoj 21. 12.2015. godine. Broj:02-02-550/15 P R E M I J E R 21.12.2015. godine Emir Oković,s.r. G o r a ž d e 639 Na osnovu poglavlja IV, odjeljak A, člana 23. stav 1. tačka b) Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde˝, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 10. redovnoj sjednici, održanoj 21.12.2015.g., d o n o s i: Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama Bosanskopodrinjskog kantona Goražde Broj 12 – strana 2095 Član 1. (Izmjena člana 9.) U Zakonu o administrativnim taksama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosanskopodrinjskog kantona Goražde”, broj: 12/13), u članu 12. stav (1) iza tačke 12. se dodaje nova tačka 13, koja glasi: “13. notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerioci suda”. Član 2. (Izmjena Tarife administrativnih taksi) U Tarifi administrativnih taksi, u poglavlju II - TAKSE IZ OBLASTI UNUTRAŠNJIH POSLOVA u Tarifnom broju 12. tačka b) se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifnom broju 12. tačka c) se mijenja na način da se iznos od 10 KM mijenja iznosom od 5 KM. U Tarifnom broju 13. tačka c) se mijenja na način da se iznos od 20 KM mijenja iznosom od 10 KM. U poglavlju III - TAKSE IZ OBLASTI OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA Tarifni broj 18. se mijenja i glasi: „Za izdavanje duplikata uvjerenja o završenom razredu ili svjedočanstva o završenoj osnovnoj školi, odnosno svjedodžbe o završenom razredu ili diplome o završenoj srednjoj stručnoj spremi ……………......…………. 10 KM.” U poglavlju IV - TAKSE IZ OBLASTI PRIVREDE u Tarifnom broju 45. tačka 1. se mijenja na način da se iznos od 100 KM mijenja iznosom od 50 KM. Broj 12 – strana 2096 U Tarifnom broju 46. tačka 1. se mijenja na način da se iznos od 45 KM mijenja iznosom od 25 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 2. se mijenja na način da se iznos od 35 KM mijenja iznosom od 20 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 3. se mijenja na način da se iznos od 70 KM mijenja iznosom od 40 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 4.b. se mijenja na način da se iznos od 180 KM mijenja iznosom od 100 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 4c. se mijenja na način da se iznos od 120 KM mijenja iznosom od 60 KM. U Tarifnom broju 46. tačka 5. se mijenja na način da se iznos od 250 KM mijenja iznosom od 200 KM. Tarifni broju 49. se mijenja na način da se iznos od 40 KM mijenja iznosom od 20 KM. U poglavlju V - TAKSE IZ OBLASTI SAOBRAĆAJA u Tarifnom broju 53. tačka a) se mijenja na način da se iznos od 200 KM mijenja iznosom od 150 KM. U Tarifnom broju 53. tačka b) se mijenja na način da se iznos od 150 KM mijenja iznosom od 100 KM. U Tarifnom broju 53. tačka c) se mijenja na način da se iznos od 150 KM mijenja iznosom od 100 KM. U poglavlju VI - OVJERE I PREPISI u Tarifnom broju 61. tačka 1. se mijenja na način da se iznos od 0,2 KM mijenja iznosom od 0,1 KM. U Tarifnom broju 61. tačka 2. se mijenja na način da se iznos od 3 KM mijenja iznosom od 2 KM. U Tarifnom broju 64. tačka 3. se mijenja na način da se iznos od 40 KM mijenja iznosom od 20 KM. 22. decembar/prosinac 2015. U Tarifnom broju 64. tačka 4. se mijenja na način da se iznos od 60 KM mijenja iznosom od 30 KM. U poglavlju VII - TAKSE IZ OBLASTI PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA, u Tarifnom broju 77. tačka 1. se mijenja na način da se iznos od 150 KM mijenja iznosom od 100 KM. U Tarifnom broju 77. tačka 2. se mijenja na način da se iznos od 150 KM mijenja iznosom od 100 KM. Član 3. (Završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-961/15 PREDSJEDAVAJUĆA 21.12.2015.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. 640 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama, koji je donijela Skupština Bosansko- podrinjskog kantona Goražde, na 10.
Zakon o inspekcijama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 13/15 13.12.2015 zakon,inspekcije,bpk 31. decembar/prosinac 2015. Proglašava se Zakon o inspekcijama u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, koji je donijela Skupština Bosansko- podrinjskog kantona Goražde, na prvom nastavku 9. redovite sjednice, održanom 30. prosinca 2015. godine. Broj:02-02-579/15 P R E M I J E R 30.12.2015.godine Emir Oković,v.r. G o r a ž d e 688 Na temelju poglavlja IV odjeljak A članka 23. stavak (1) točka b) Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na prvom nastavku 9. redovne sjednice, održanom 30.12.2015. godine, d o n o s i: Z A K O N O INSPEKCIJAMA U BOSANSKOPODRINJSKOM KANTONU GORAŽDE DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim se Zakonom uređuje vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti kantonalnih organa uprave, inspekcijski poslovi kantonalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Bosansko- podrinjskom kantonu Goražde (u daljnjem tekstu: Kanton) radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: propisi), organizacija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Broj 13 – strana 2143 Kantonalna uprava), rukovođenje, prava, obveze, i odgovornosti inspektora, prava i obveze subjekata nadzora, odnosi između Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i općinskih inspekcijskih organa, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja koja su značajna za funkcioniranje inspekcijskog sustava Kantona. Članak 2. (Definicije pojmova korištenih u Zakonu) (1) Pojmovi korišteni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: a) „inspekcijski organ” – kantonalni organ nadležan za vršenje inspekcijskih poslova (Kantonalna uprava za inspekcijske poslove) b) „inspektor”– državni službenik sa posebnim ovlastima i odgovornostima; c) „inspekcijski nadzor” – vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje izravnim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); d) „inspekcijski poslovi” – poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: Broj 13 – strana 2144 1) preventivni - preduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja povrede propisa; 2) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom; 3) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava nadležnom organu za pokretanje odgovarajućeg postupka, ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili krivično djelo i izricanje novčane kazne putem izdavanja prekršajnog naloga; 4) inspekcijski pregled – izravni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizičkih osoba; 5) kontrolni inspekcijski nadzor – kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; e) Predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna institucija, lista provjera. 1) „predmet prekršaja”– predmeti, robe, proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili radnje i druge stvari i mate- 31. decembar/prosinac 2015. rijali kojim je učinjen prekršaj ili krivično djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili krivičnog djela; 2) „subjekt nadzora” – jeste pravna osoba, pravna osoba sa javnim ovlaštenjima, fizička osoba registrirana kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti i fizička osoba koja obavlja određenu djelatnost bez rješenja nadležnog organa i građani, nad kojim se vrši inspekcijski nadzor; 3) „stručna institucija” – ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usaglašenosti stanja i proizvoda sa propisima; 4) „lista provjera” – ček-lista – lista provjera sačinjena na temelju zakona i drugih propisa, koja čini sastavni dio naloga za vršenje inspekcijskog nadzora, a koja definira konkretan predmet, pravni temelj te mjere koje inspektor može poduzeti sukladno Zakonu i drugim propisima, u slučaju da prilikom nadzora konstatira njihovu povredu, kao i druge aktivnosti inspektora u postupku obavljanja inspekcijskog nadzora; 5) “službena kontrola” je svaki oblik kontrole koju obavlja nadležno tijelo radi verificiranja postupanja subjekta nadzora i usklađivanja poslovanja sukladno zakonima i drugim propisima; 6) “pismeno”– svaki akt koji iz31. decembar/prosinac 2015. daje inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora. DIO DRUGI – TEMELJNA NAČELA I PRAVILA Članak 3. (Vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor se vrši: a) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju činjeničnog stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; b) poduzimanjem preventivnih mjera, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima; c) poduzimanjem korektivnih mjera, odnosno nalaganjem upravnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere) i d) poduzimanjem drugih mjera i radnji određenih ovim Zakonom i drugim propisom. Članak 4. (Nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u svezi sa službenim kontrolama) Nadležne kantonalne inspekcije osiguravaju nepristrasnost, kvalitetno provođenje i dosljednost službenih kontrola koje se provode radi verifikacije postupanja sukladno odredbama propisa o hrani, propisa o hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja i drugih propisa utvrđenih Međunarodnim ugovorima koje je ratificirala BiH. Broj 13 – strana 2145 Članak 5. (Uloga i značaj inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim se nadzorom osigurava zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa, sukladno Zakonu. (2) Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom Zakonu je djelatnost od općeg interesa za Bosansko-podrinjski kanton Goražde. Članak 6. (Organiziranje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor, prema ovom Zakonu, vrše organi nadležni za vršenje inspekcijskih poslova, osim inspekcija koje su na drugi način organizirane sukladno posebnim zakonima, radi obavljanja inspekcijskog nadzora. (2) Sukladno ustavnim određenjima, poslovi inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Kantona mogu se zakonom prenijeti na općinu. (3) Stručni nadzor nad radom općinskih inspekcijskih organa u provođenju kantonalnih zakona vrši Kantonalna uprava. Članak 7. (Osobe koje vrše inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor vrše inspektori/ inspektorice kao državni službenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: inspektor). Članak 8. (Radnopravni status) Na radnopravni status inspektora i druga pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom shodno se primjenjuju zakoni Broj 13 – strana 2146 i drugi propisi koji važe za državne službenike u organima uprave Kantona. Članak 9. (Opći uvjeti za postavljenje inspektora) Opći uvjeti za postavljenje inspektora utvrđeni su Zakonom koji regulira prijem državnih službenika u kantonalne organe uprave. Članak 10. (Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora) Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, sukladno propisima koji reguliraju inspekcijski nadzor u određenoj oblasti. Članak 11. (Postavljenje inspektora) Inspektori se postavljaju sukladno Zakonu koji regulira prijem državnih službenika u kantonalne organe uprave. Članak 12. (Načela vršenja inspekcijskog nadzora) (1) U postupku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava načela zakonitosti, javnosti, odgovornosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke neovisnosti. (2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava načela pravičnosti, tako da mjera naložena od strane inspektora bude srazmjerna 31. decembar/prosinac 2015. težini učinjene povrede zakona ili drugih propisa. (3) Inspektor pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora, kao i drugim mjerama preventivnog djelovanja. Članak 13. (Nalaganje upravne mjere) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora, inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža ako se tom mjerom postiže svrha radi koje se mjera nalaže. Članak 14. (Primjena etičkog kodeksa) (1) U svom radu inspektor se rukovodi načelima Etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji Bosne i Hercegovine i Etičkog kodeksa za inspektore. (2) Etički kodeks za inspektore donosi direktor Kantonalne uprave. Članak 15. (Obavještavanje o počinjenom krivičnom djelu) Inspektor je dužan obavijestiti nadležno tužilaštvo o saznanjima o eventualno počinjenom krivičnom djelu do kojih je došao tijekom inspekcijskog nadzora. Članak 16. (Propisivanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji propisuje se zakonom. 31. decembar/prosinac 2015. DIO TREĆI - ORGANIZACIJA KANTONALNE UPRAVE I RUKOVOĐENJE POGLAVLJE I ORGANIZACIJA KANTONALNE UPRAVE, RUKOVOĐENJE, INSPEKCIJE U SASTAVU KANTONALNE UPRAVE I NJIHOV DJELOKRUG Odjeljak A. Organizacija Kantonalne uprave Članak 17. (Kantonalna uprava za inspekcijske poslove) (1) Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava) je samostalni kantonalni organ uprave. (2) Kantonalne inspekcije određene ovim Zakonom u sastavu su Kantonalne uprave. (3) Sjedište Kantonalne uprave je u Goraždu. (4) Kantonalna uprava može imati organizacijske jedinice van sjedišta. Članak 18. (Djelokrug rada Kantonalne uprave) (1) Kantonalna uprava obavlja sljedeće poslove: a) inspekcijske poslove iz nadležnosti kantonalnih inspekcija koje su ovim Zakonom organizirane u njenom sastavu; b) vrši nadzor nad primjenom kantonalnih, federalnih i propisa BiH, kojim je utvrđena nadležnost kantonalne inspekcije; Broj 13 – strana 2147 c) obavlja inspekcijski nadzor nad pravnim osobama kojima su zakonom prenesene javne ovlasti od strane organa uprave, d) prati stanje u upravnim oblastima za koje je nadležna i poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora; e) koordinira rad kantonalnih inspekcija i surađuje sa općinskim inspekcijama; f) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izviješća o radu Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona); g) podnosi posebna izviješća o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Kantona, kao i posebna izviješća iz upravnih oblasti i o pojavama iz istih, radi informiranja Vlade Kantona; h) prati rad i vrši stručni nadzor i kontrolu rada općinskih inspektora i organa za vršenje inspekcijskih poslova iz nadležnosti utvrđenih kantonalnih i drugih propisa; i) daje mišljenje na godišnji program i plan rada općinskih inspekcijskih organa u provedbi kantonalnih i drugih propisa i prati mjesečna izviješća općinskih inspekcijskih organa o izvršenju tih programa i planova rada. Donosi poseban program inspekcijskih aktivnosti za provedbu kantonalnih propisa za cijelo područje Kantona, koji je obvezujući za sve kantonalne inspekcijske organe. j) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje nadležnosti; Broj 13 – strana 2148 k) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora; l) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora; m) vodi evidenciju o izvršenim inspekcijskim nadzorima; n) vodi evidenciju o radu kantonalnih inspektora; o) vodi evidenciju o službenim iskaznicama kantonalnih inspektora; p) donosi program stručne obuke inspektora i drugih državnih službenika i namještenika Kantonalne Uprave q) po potrebi sudjeluje u stručnoj pripremi kantonalnih propisa nad kojim inspekcijski nadzor vrši kantonalna inspekcija; r) rješava o prigovorima na rješenja općinskih inspektora donesenih na temelju kantonalnih propisa, s) ostvaruje suradnju sa nadležnim organima u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu i organima i institucijama na razini države Bosne i Hercegovine t) obavlja i druge upravne i stručne poslove određene kantonalnim zakonima i drugim propisima. Članak 19. (Unutarnja organizacija Kantonalne uprave) (1) Unutarnja organizacija Kantonalne uprave utvrđuje se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. (2) Pravilnik iz stavka (1) ovog članka donosi direktor Kantonalne uprave, uz suglasnost Vlade Kantona. 31. decembar/prosinac 2015. Odjeljak B. Rukovođenje Članak 20. (Rukovođenje Kantonalnom upravom) (1) Kantonalnom upravom rukovodi direktor. (2) Direktora Kantonalne uprave postavlja i razrješava Vlada Kantona sukladno propisima koji reguliraju prijem državnih službenika u kantonalne organe uprave. (3) Direktor Kantonalne uprave za svoj rad odgovara Vladi Kantona. Članak 21. (Direktor Kantonalne uprave) (1) Direktor Kantonalne uprave (u daljnjem tekstu: direktor) je rukovodeći državni službenik koji: a) rukovodi, predstavlja i zastupa Kantonalnu upravu; b) organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti kantonalnih inspekcija koje su u sastavu Kantonalne uprave; c) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim Zakonom; d) obavlja i druge poslove iz nadležnosti Kantonalne uprave koji su određeni ovim Zakonom i drugim propisima. Odjeljak C. Inspekcije u sastavu Kantonalne uprave i njihov djelokrug Članak 22. (Vrste inspekcija u Kantonalnoj upravi) (1) U sastavu Kantonalne uprave su slj31. decembar/prosinac 2015. edeće inspekcije: a) Tržišno-turistička inspekcija, b) Sanitarno-zdravstvenofarmaceutska inspekcija, c) Inspekcija za hranu, d) Inspekcija rada, e) Urbanističko-ekološka inspekcija, f) Prometna inspekcija, g) Poljoprivredna inspekcija, h) Šumarska inspekcija, i) Vodna inspekcija, j) Veterinarska inspekcija, k) Termo i elektroenergetska inspekcija. Članak 23. (Tržišno-turistička inspekcija) (1) Tržišno-turistička inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) obavljanje trgovine i obrta; b) standarde i kvalitet proizvoda u proizvodnji i prometu; c) mjerne jedinice, robne i uslužne žigove i oznake kvaliteta i porijekla proizvoda; d) cijene proizvoda i usluga naknada, takse (osim sudskih i upravnih), pretplate i ostale naknade koje se zaračunavaju po posebnim propisima; e) robne rezerve; f) zaštitu izuma i tehničkih unapređenja; g) zaštitu prava potrošača; h) obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti; i) kategorizaciju ugostiteljskih i turističkih objekta; j) zaštitu dobara od posebnog značaja za turizam (prirodne rijetkos- Broj 13 – strana 2149 ti, kulturno-povijesni spomenici, etnografske znamenitosti idr.); k) zaštitu prava korisnika ugostiteljskih i turističkih usluga; l) reklamiranje ugostiteljsko-turističke ponude; m) osiguranje komunalnog reda za ugostiteljske i turističke objekte; n) kontrolu rada turističkih zajednica; o) obračun naplata i uplata boravišne takse i turističke članarine. (2) Tržišno-turistička inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 24. (Sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija) (1) Sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) zaštitu zdravlja ljudi; b) sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; c) proizvodnju i promet životnih namirnica i predmeta opće upotrebe koji su pod sanitarnim nadzorom; d) proizvodnju i promet otrova i sličnih supstanci; e) snabdijevanje vodom i odstranjivanjem otpadnih voda i materijala; f) sanitarno-tehničke i higijenske uvjete u javnim objektima (javni lokali, škole, ustanove socijalne i dječje zaštite i dr.) i drugim mjestima od značaja za osiguranja sanitarne i higijenske i protivepidemijske zaštite; Broj 13 – strana 2150 g) zdravstveno stanje uposlenih u djelatnostima i na poslovima koji su pod sanitarnom inspekcijskom kontrolom; h) preventivni sanitarni nadzor nad izgradnjom objekata; i) zabranu upotrebe duhanskih proizvoda sukladno posebnom zakonu i drugim propisima j) organiziranje i obavljaje zdravstvene djelatnosti u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u privatnoj praksi u zdravstvu, k) rad zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti, način prijema, liječenja i otpuštanja pacijenata; l) primjenu metoda i sredstava za prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju; m) provođenje javnih programa i mjera zdravstvene zaštite; n) zakonitost akata koji se donose u zdravstvu, o) opskrbu lijekovima i drugim medicinskim sredstvima; p) propisivanje i izdavanje lijekova; q) zaštitu prava građana u korištenju zdravstvene zaštite i medicinske pomoći; r) vođenje medicinske dokumentacije, s) proizvodnju, uvoz i velepromet lijekova; t) praćenje efikasnosti i sigurnosti lijekova; u) ispitivanje i kontrolu kvaliteta lijekova; v) nabavku, smještaj, čuvanje, ispitivanje, izradu i izdavanje lijekova u ljekarnama i bolničkim ljekarnama; w) cijene lijekova; 31. decembar/prosinac 2015. x) zbrinjavanje i uništavanje farmaceutskog otpada; y) proizvodnju, uvoz, promet i primjenu opojnih droga i vođenje evidencije o proizvodnji i prometu lijekova i opojnih droga; (2) Sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 25. (Inspekcija za hranu) (1) Inspekcija za hranu obavlja inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti; b) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane u proizvodnji i preradi; c) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane u maloprodaji; d) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane za životinje na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti; e) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane za životinje u prozvodnji i preradi hrane za životinje bez obzira na porijeklo; f) službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane za životinje u maloprodaji bez obzira na porijeklo; g) službene kontrole zdravstvene ispravnosti materijala u dodiru sa hranom u proizvodnji i na 31. decembar/prosinac 2015. tržištu. (2) Inspekcija za hranu obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 26. (Inspekcija rada) (1) Inspekcija rada vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa i kolektivnih ugovora koji se odnose na: a) zapošljavanje i prekid radnopravnog odnosa; b) ravnopravni položaj i zaštitu prava uposlenika u radnom odnosu kod poslodavca (obračun i isplatu plaća, radno vrijeme, odmori, dopusti i dr.); c) obvezu poslodavca da uposlenike prijavi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje; d) zaštitu na radu sukladno Zakonu o radu; e) zapošljavanje stranaca; f) zaštitu uposlenika u ostvarivanju prava iz radnog odnosa; g) zabranu upotrebe duhanskih proizvoda; h) primjenu propisanih mjera zaštite na radu u projektnoj dokumentaciji tehničko-tehnoloških procesa, kao i kontrola kod izgradnje, izvođenja i eksploatacije objekata; i) primijenjenost propisa pri projektovanju i proizvodnji sredstava rada i sredstava rada iz uvoza; j) redovito održavanje i ispitivanje sredstava rada, fizičkih, kemijskih ili bioloških štetnosti; k) osiguranje uvjeta rada uposleni- Broj 13 – strana 2151 ka, izloženost opasnostima i štetnostima i preduzetim mjerama za njihovo otklanjanje; l) osiguranje i provođenje psiho-fizičke zaštite uposlenika, a u ovisnosti o tehničko-tehnološkim procesima rada; m) obučenost uposlenika iz oblasti zaštite na radu vezano za radno mjesto i tehničko-tehnološki proces rada; n) korištenja odgovarajućih sredstava osobne zaštite; o) kontrolu gospodarskih društava koja se bave periodičnim pregledima i ispitivanjima iz oblasti zaštite na radu; p) zaštitu prava socijalno isključenih pojedinaca i grupa (korisnika); q) zaštitu prava maloljetnika, djece i osoba pod starateljstvom u korištenju socijalne pomoći i zaštitu prava obitelji sa djecom; r) preduzimanje mjera na zaštiti interesa korisnika socijalne zaštite do imenovanja novog staratelja; s) zaštitu imovine djece bez roditeljskog staranja i osoba pod starateljstvom i zaštitua korisnika kojima su uskraćena ili ograničena prava; t) zabranu omogućavanja korištenja prava osobama kojima ne pripada pravo po zakonu ili mu ne pripada u tom obliku; u) sprečavanje smještanja osobe u drugu obitelj koja nije podobna da primi dijete na smještaj; v) osiguranje kontrole ustanova koje ne prime osobu koju je uputio nadležni organ starateljstva; w) postupanje po odluci o izdržavanju kod svake isplate stalnih novčanih primanja; Broj 13 – strana 2152 x) kontrolu otpusta korisnika iz ustanove suprotno zakonu; y) vođenje evidencije i dokumentacije o osobama pod starateljstvom, vođenje evidencije i dokumentacije o usvojenoj djeci i vođenje evidencije o izdržavanju djece i roditelja. (2) Inspekcija rada obavlja i druge ispekcijske poslove određene zakonom. Članak 27. (Urbanističko-ekološka inspekcija) (1) Urbanističko-građevinska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) izradu i reviziju tehničke dokumentacije za gradnju građevina; b) građenje građevina, rekonstrukciju, sanaciju, upotrebu, održavanje i uklanjanje građevina; c) kvalitet građevinskih proizvoda; d) uređenje prostora; e) suzbijanje bespravne gradnje; f) zaštitu okoliša i prirodnih resursa; g) izradu i usaglašenost dokumenata prostornog uređenja (prostorni planovi, urbanistički planovi, regulacioni planovi i dr.); h) provođenje dokumenata prostornog uređenja; i) izdavanje urbanističkih suglasnosti i akata koji određuju urbanističko- tehničke uvjete; j) zaštitu okoliša, spomenika kulturno- povijesnog i prirodnog naslijeđa; k) rad pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog planiranja; 31. decembar/prosinac 2015. l) vođenje evidencije o podacima prostornog uređenja; m) zaštitu okoliša; n) zaštitu voda; o) kontrolu iskorištenih i otpadnih voda i provođenje planova zaštite od zagađivanja voda; p) zaštitu prirode; r) obnovu i poboljšanje ekološkog kvaliteta; s) dovođenje kulturi oštećenog zemljišta nakon prestanka istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina; čuvanje, upravljanje i korištenje prirodnih resursa. (2) Urbanističko-ekološka inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 28. (Prometna inspekcija) (1) Prometna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) javne ceste, njihovu gradnju, rekonstrukciju, korištenje i održavanje; b) upravljanje i zaštitu javnih cesta i njihove infrastrukture; c) zaštitni cestovni pojas i njegovo korištenje; d) odvijanje javnog prevoza osoba i stvari u unutarnjem cestovnom prometu (linijski cestovni prijevoz autobusom, taksi-prijevoz, rent- a-car, prijevoz za osobne potrebe i dr.); e) licence za pojedine vrste prijevoza u unutarnjem cestovnom prometu; f) rad autobusnih i teretnih stanica i cjenovnik usluga koji je pod na31. decembar/prosinac 2015. dzorom. (2) Prometna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 29. (Poljoprivredna inspekcija) (1) Poljoprivredna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) gospodarenje, zaštitu i uređenje poljoprivrednog zemljišta; b) prostorno uređenje u odnosu na poljoprivredno zemljište; c) korištenje vještačkog đubriva i zaštitnih sredstava; d) sjemenarstvo i sadni materijal, ispunjavanje tehničko – proizvodnih uvjeta za registraciju uvoznika i distributera sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja; e) fitosanitarni nadzor roba u prekograničnom prometu; f) zaštitu bilja od bolesti i štetočina, registraciju i promet zaštitnih sredstava za primjenu u poljoprivredi, poljoprivrednih ljekarni i prodavnica; g) proizvodnju i obradu duhana; h) proizvodnju i promet vina i rakije; i) voćnjake i vinograde; j) uzgoj, selekciju i uvoz domaćih životinja, registraciju uzgojivača i prozvođača, kao i uvoznika domaćih životinja; k) ribnjake i ribolovna područja; l) ispunjavanje tehničko-proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i uzgoj domaćih životinja; Broj 13 – strana 2153 m) proizvodnju, promet i upotrebu stočne hrane i ispunjavanje tehničko- proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i skladištenje stočne hrane; n) poticajne mjere u primarnoj i poljoprivrednoj proizvodnji; o) vrši i druge najsloženije poslove na svoju inicijativu ili na zahtjev direktora koji su sukladni Zakonu i drugim propisima. (2) Poljoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 30. (Šumarska inspekcija) (1) Šumarska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) zaštitu i čuvanje šuma; b) gospodarenje šumama i šumskim zemljištem; c) zaštitu šuma od bolesti i štetočina; d) upravljanje šumama i šumskim zemljištem; e) šumske radove, objekte, pilane i dr.; f) kontroliše katastar šuma i šumskog zemljišta; g) sjemenstvo i sadne materijale u šumarstvu; h) promet drveta i šumske proizvode; i) vršenje javnih ovlasti u primjeni zakona i drugih propisa o šumama; j) lovstvo (zaštita i uzgoj divljači, uređenje lovišta, lovljenje i dr.); k) unapređenje lovstva; l) rad lovačkih organizacija; Broj 13 – strana 2154 m) obavlja i inspekcijske poslove iz domena lovstva. (2) Šumarska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 31. (Vodna inspekcija) (1) Vodna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) vode, kvalitet voda i korištenje voda; b) uređenje vodotoka i vodoprivrednih objekata; c) eksploataciju mineralnih sirovina iz korita vodotoka (šljunak, pijesak, kamen); d) izgradnju objekata u vodotoku ili u blizini vodotoka; e) upravljanje vodoprivredom i vođenje vodoprivrednog katastra; f) provođenje međudržavnih i međunarodnih obveza za vode; g) vršenje javnih ovlasti od strane javnih preduzeća za vodna područja i drugih pravnih osoba u primjeni zakona i drugih propisa o vodama; h) zaštitu od voda. (2) Vodoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 32. (Veterinarska inspekcija) (1) Veterinarska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: 31. decembar/prosinac 2015. a) zdravstvenu zaštitu životinja, kretanje i transport; b) suzbijanje i otklanjanje zaraznih bolesti životinja; c) zdravstvenu ispravnost sirovina i proizvoda životinjskog porijekla u proizvodnji, preradi i prometu; d) ispunjavanje veterinsrsko-zdravstvenih uvjeta za objekte za proizvodnju proizvoda životinjskog porijekla, njihovo držanje i uskladištenje; promet i dr., kao i druge objekte (za proizvodnju hrane, oplodnju i dr.); e) obavljanje veterinarske djelatnosti, upotrebu veterinarskih lijekova i sjemena za vještačku oplodnju; f) proizvodnju, promet i upotrebu hrane za životinje, g) organiziziranje i obavljanje veterinarske djelatnosti u veterinarskim organizacijama i samostalnoj veterinarskoj praksi; h) vršenje javnih ovlasti u primjeni zakona i drugih propisa o veterinarstvu. (2) Veterinarska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. Članak 33. (Termo i elektroenergetska inspekcija) (1) Termo i elektroenergetska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) planiranje, projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i remont termoenergetskih postrojenja, uređaja i 31. decembar/prosinac 2015. posuda pod pritiskom; b) termoenergetske tehničke standarde i normative; c) korištenje i održavanje termoenergetskih postrojenja, uređaja i posuda pod pritiskom i ocjenu njihove tehničke ispravnosti i sigurnosti; d) tehničko upravljanje termoenergetskim sustavom. e) planiranje, projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i remont elektorenergetskih objekata i postrojenja i dr. (ugrađivanje električnih uređaja, instalacija i sl.); f) elektoenergetske tehničke standarde i normative; g) proizvodnju, prijenos, distribuciju i potrošnju elektirčne energije; korištenje, održavanje i unapređenje elektoenergetskih postrojenja; h) tehničko upravljanje elektroenergetskim sustavom; i) kontrolu elektroenergetske opreme, aparata i uređaja koji su uvezeni. (2) Termo i elektroenergetska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom. POGLAVLJE II OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA, PLANIRANJE, IZVJEŠTAVANJE, NORMATIVI I EVIDENCIJE Odjeljak A. Obavljanje stručnih poslova, planiranje i izvještavanje Članak 34. (Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama) (1) Obavljanje određenih stručnih pos- Broj 13 – strana 2155 lova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i proizvoda, određene ekspertize i sl.), koji zahtijevaju posebnu tehničku opremu ili primjenu znanstvenih metoda i tehničkih postupaka, može se povjeriti registriranim stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove. (2) Odluku o povjeravanju stručnih poslova iz stavka 1. ovog članka donosi direktor Kantonalne uprave. Članak 35. (Planiranje i izvještavanje o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava donosi godišnji program rada i mjesečne planove rada o obavljanju inspekcijskog nadzora i poseban program inspekcijskih nadzora za kantonalne organe za obavljanje inspekcijskog nadzora u provedbi kantonalnih i drugih propisa. (2) Program i plan vršenja inspekcijskog nadzora sadrži vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima. (3) Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora iz stavka 2. ovog članka, prioritet u inspekcijskim kontrolama dat će se subjektima nadzora koji obavljaju djelatnost sa povećanim stupnjem rizika po život, zdravlje i imovinu građana. (4) Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu traži se mišljenje ministarstava iz odgovarajućih upravnih oblasti. Tražena mišljenja imaju se dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće godine. Ukoliko ministarstva ne dostave mišljenje do pomenutog roka, smatrat će se da ista nemaju primjedbi ni prijedloga. Planovi o vršenju inspekcijskog nadzora su službena tajna. Broj 13 – strana 2156 (5) stanju u oblastima iz svoje nadležnosti Kantonalna uprava podnosi izviješće Vladi Kantona najmanje dva puta godišnje. (6) Pri izradi programa i planova, obvezno će se predvidjeti inspekcijski nadzor putem mješovitih inspekcijskih timova, ovisno o oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora. (7) Direktor, u iznimnim slučajevima, može donijeti poseban program inspekcijskog nadzora. (8) Prema posebnom programu iz stavka 8. ovog članka, inspekcijski nadzor u određenoj oblasti ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit će javan i promovirat će se putem medija ili na drugi prikladan način, s ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora, kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijsku kontrolu. (9) Inspektor je dužan dostaviti mjesečne i godišnji izviješće o svom radu direktoru koji služi za izradu mjesečnog i godišnjeg izviješća. (10) Kantonalna uprava je dužna svoj godišnji program i plan rada, u provedbi federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi za inspekcijske poslove na mišljenje. (11) Kantonalna uprava je dužna svoje godišnje izviješće u provedbi federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi za inspekcijske poslove. (12) Sadržaj izviješća o radu inspektora propisuje direktor Kantonalne uprave. Odjeljak B. Normativi i evidencije Članak 36. (Normativi za obavljanje inspekcijskog nadzora) (1) Direktor donosi pravilnik kojim se 31. decembar/prosinac 2015. utvrđuju normativi za vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti inspekcija, sukladno utvrđenim listama provjera/ček-listama iz određenih upravnih oblasti. Članak 37. (Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora) (1) Obavljanje redovitog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograničeno brojem dana na godišnjoj razini. (2) Iznimno, redoviti inspekcijski nadzor tržišne inspekcije i inspekcije rada kod istog subjekta nadzora može trajati najduže 12 dana godišnje. (3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više organizacijskih jedinica, inspekcijski nadzor iz stavka (2) ovog članka može trajati duže, ali ne duže od dvostrukog vremena predviđenog u stavku (2) ovog članka. (4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata, računa se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri sata, računa se kao jedan dan. Članak 38. (Evidencije o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve inspekcije u svom sastavu. (2) Za inspekcijske nadzore koje je obavio evidenciju vodi svaki inspektor ponaosob. (3) Direktor Kantonalne uprave će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnik o elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru, kojim će 31. decembar/prosinac 2015. se regulirati prezentiranje podataka o inspekcijskom nadzoru, izrečenim kaznama i upravnim mjerama kod subjekata nadzora na web-stranici i na druge pogodne načine. DIO ČETVRTI - INSPEKTORI I NJIHOV STATUS Članak 39. (Imenovanje inspektora) (1) Inspektori se imenuju sukladno Zakonu koji regulira prijem državnih službenika u kantonalne organe uprave. Članak 40. (Uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova) Inspekcijske poslove može obavljati osoba koja ima visoku stručnu spremu odgovarajućeg smijera ili visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa obrazovanja po bolonjskom sustavu studiranja, položen stručni ispit predviđen za državne službenike za rad u organima uprave u Federaciji, najmanje tri godine radnog iskustva nakon završene visoke školske spreme, kao i druge posebne uvjete ako je to propisano posebnim propisom za određenu upravnu oblast. Članak 41. (Iskaznica i značka inspektora) (1) Inspektor ima iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlašćenja propisana zakonom. Inspektorima iskaznicu i značku izdaje direktor Kantonalne uprave. Broj 13 – strana 2157 (2) Pri vršenju inspekcijskog nadzora i obavljanja ostalih službenih poslova inspektor je dužan nositi iskaznicu i značku. (3) Oblik i sadržaj iskaznice i značke regulirat će se pravilnikom koji donosi direktor Kantonalne uprave, uz suglasnost Vlade Kantona. Članak 42. (Ocjenjivanje rada inspektora) (1) Rad inspektora, sukladno zakonu koji regulira radnopravni status državnih službenika u kantonalnim organima uprave, ocjenjuje se godišnje najkasnije 30 dana po isteku perioda za koji se ocjenjuje. (2) Ocjenu rada za inspektora utvrđuje direktor Kantonalne uprave. (3) Ocjeni rada ne podliježu inspektori ukoliko u periodu za koji se ocjenjuju nisu radili više od 50% od perioda za koji se ocjenjuju. Članak 43. (Stručno obrazovanje inspektora) Inspektor je obvezan da se neprestano stručno obrazuje i usavršava za vršenje poslova inspekcijskog nadzora iz propisa koji se odnose na oblast inspekcijskog, upravnog i prekršajnog postupka sukladno Programu stručne obuke inspektora, koji donosi direktor Kantonalne uprave. Članak 44. (Potvrda o uspješnosti u radu - certifikat) (1) Obavljanje inspekcijskih poslova Kantonalne uprave za inspekcijske poslove podložno je provjeri o uspješnosti u radu (izdavanje certifikata). Broj 13 – strana 2158 (2) Pod provjerom iz stavka (1) podrazumijeva se ocjenjivanje kvaliteta rada inspektora na temelju primjene utvrđenih standarda za državne službenike koji rade u Kantonalnoj upravi. (3) Potvrda o uspješnosti u radu (u daljnjem tekstu: certifikat) izdaje se za period od četiri godine, a odnosi se na kvalitet rada i uspješnost u radu kantonalnih inspektora. (4) Certifikat se izdaje kantonalnim inspektorima ako su proveli na radu najmanje jednu godinu na poslovima u Upravi. (5) Detaljni uvjeti o načinu dobijanja i gubljenja certifikata, vremenu trajanja, javnom objavljivanju imena inspektora koji su dobili certifikat, izradi i načinu utvrđivanja standarda za dobijanje certifikata regulirat će se aktom koji donosi Vlada Kantona na prijedlog direktora Uprave uz suglasnost kantonalnog ministra pravde. (6) Ako inspektori ne budu certificirani, imaju obvezu da istekom roka od šest mjeseci pristupe ponovnoj provjeri radi dobijanja certifikata. (7) Ako inspektor na ponovnoj provjeri ne bude certificiran u narednom periodu od šest mjeseci određuje mu se mentor radi stručne pomoći na pripremanju za dobijanje certifikata i umanjuje mu se neto plaća za iznos od 30% rješenjem direktora. (8) Ako inspektor ne bude certificiran ni nakon treće provjere, gubi status i prestaje mu radni odnos. Članak 45. (Ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova) (1) Inspektor ne može obavljati gospo- 31. decembar/prosinac 2015. darske, trgovačke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca niti učestvovati u radu stručnih povjerenstava i tijela organa uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koja podliježu tom inspekcijskom nadzoru, niti izrađivati projekte, elaborate, studije i analize po narudžbi poslovnog subjekta, uz naknadu. (2) Zabrana iz stavka (1) ovog članka ne odnosi se na znanstveni i istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja. Članak 46. (Posebni dodaci na plaću) (1) Osnovna plaća direktora i inspektora uvećava se za procenat od 20% kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlaštenjima i uvjetima rada. (2) Odredba stavka (1) ovog članka primjenjuje se do donošenja zakona kojim će se urediti plaće, naknade i dodaci na plaće državnih službenika u kantonalnim organima državne službe. Članak 47. (Čuvanje službene i druge tajne) (1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u vršenju inspekcijskog nadzora. (2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiču inspekcijskog nadzora. (3) Dužnost čuvanja službene tajne u smislu stavka (1) i (2) ovog članka traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 48. (Suspenzija inspektora) (1) Inspektor će biti suspendovan sa dužnosti ako: a) ne izvrši inspekcijski nadzor ili ne poduzme upravne mjere kad je očito da je to morao obaviti, a naročito ako su zbog toga nastupile veće štetne posljedice; b) ne preduzme radnje u cilju izvršenja rješenja o određenoj upravnoj mjeri; c) ne obavijesti nadležnog inspektora iz druge oblasti o nepravilnostima i povredama kod kontroliranog subjekta nadzora za koje je saznao tijekom izvršenja svog inspekcijskog nadzora; d) u zakonom određenom roku ne vrati izuzetu poslovnu dokumentaciju od subjekta nadzora, izuzev u slučaju objektivne spriječenosti da to učini; e) pri vršenju inspekcijskog nadzora prekorači ili zloupotrijebi svoje ovlasti; f) obavlja djelatnost ili poslove iz nadležnosti druge inspekcije osim kad ima posebno ovlaštenje; g) pri obavljanju dužnosti inspektora izvrši radnju za koju postoji utemeljena sumnja da predstavlja krivično djelo; h) prekrši obvezu čuvanja službene i druge tajne sa kojom je upoznat u vršenju inspekcijskog nadzora sukladno ovom Zakonu; i) u drugim slučajevima predviđenim Zakonom. Članak 49. (Prijedlog za suspenziju inspektora) (1) Prijedlog za suspenziju inspektora Broj 13 – strana 2159 podnosi direktor Kantonalne uprave, sukladno propisima koji reguliraju radnopravni status državnih službenika u kantonalnim organima državne službe. Članak 50. (Odlučivanje o suspenziji inspektora) (1) O suspenziji inspektora direktor donosi rješenje. (2) Protiv rješenja iz stavka (1) ovog članka ima se pravo uložiti prigovor, sukladno propisima koji reguliraju radnopravni status državnih službenika u kantonalnim organima državne službe. (3) Prigovor na rješenje iz stavka (2) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 51. (Druga odgovornost inspektora) Suspenzija inspektora ne isključuje njegovu disciplinsku odgovornost sukladno propisima koji reguliraju radnopravni status inspektora u kantonalnim organima državne službe ili prekršajnu i krivičnu odgovornost ako razlozi za suspenziju istovremeno imaju i obilježja tih odgovornosti. Članak 52. (Obveze inspektora u slučaju suspenzije) (1) Danom suspenzije inspektoru prestaju sve ovlasti prema ovom Zakonu. (2) Danom prestanka dužnosti inspektor je obvezan direktoru Kantonalne uprave ili od njega ovlaštenoj osobi, predati iskaznicu inspektora i značku, spise nezavršenih predmeta u inspekcijskom nadzoru i sredstva raBroj 13 – strana 2160 da sa kojima je bio zadužen. (3) O predaji iskaznice inspektora i značke, preuzimanju službene dokumentacije i sredstava rada iz stavka (2) ovog članka sastavlja se zapisnik. DIO PETI - NADLEŽNOST INSPEKCIJA Članak 53. (Nadležnost kantonalne inspekcije) (1) Kantonalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom kantonalnih i drugih propisa u okviru nadležnosti utvrđenih kantonalnim i drugim propisima. (2) Kantonalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti na cijelom području Kantona. (3) Iznimno, kantonalna inspekcija može vršiti nadzor iz nadležnosti općinskog inspektora prema kantonalnom propisu ako organ za inspekcijske poslove općine nema inspektora iz te upravne oblasti. Članak 54. (Inspekcijski nadzor u slučaju izravne opasnosti) (1) U slučajevima kada prijeti izravna opasnost po zdravlje i život građana, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, inspekcijski nadzor izvršit će najbliži inspektor u odgovarajućoj upravnoj oblasti. (2) O nadzoru iz stavka (1) ovog članka inspektor je dužan u roku 24 sata sačiniti izviješće i obavijestiti direktora Kantonalne uprave. Članak 55. (Vršenje inspekcijskog nadzora kad nije određena nadležnost) Kad je kantonalnim propisom pr- 31. decembar/prosinac 2015. opisan inspekcijski nadzor, a nije određeno koji će ga organ vršiti za te poslove nadležna je kantonalna inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti. Članak 56. (Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora) (1) Kada to potreba službe zahtijeva, direktor Kantonalne uprave može, iznimno, ovlastiti i drugog državnog službenika tog organa uprave odgovarajuće struke, koji ispunjava uvjete iz članaka 9. i 10. ovog Zakona i Pravilnika o unutarnjoj organizaciji da obavi samo određene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora, o čemu direktor donosi rješenje. (2) Ako postoje objektivne potrebe posla, direkor Kantonalne uprave može rješenjem i bez suglasnosti inspektora rasporediti u smislu sjedišta obavljanja poslova ili radnog mjesta, unutar iste upravne oblasti ili druge upravne oblasti, ukoliko inspektor ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. (3) Ako premještaj iz stavka (2) ovog članka podrazumijeva i promjenu prebivališta, inspektoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu shodno Zakonu. Članak 57. (Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne oblasti ne 31. decembar/prosinac 2015. može vršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti inspekcije iz druge upravne oblasti, osim u slučajevima i uvjetima određenim ovim Zakonom. Članak 58. (Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) (1) Kada je potrebno hitno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti može u slučajevima i pod uvjetima određenim zakonom, izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz suglasnost direktora Kantonalne uprave. (2) O izvršenom inspekcijskom nadzoru bit će obaviješten direktor u roku od tri dana od dana izvršenja inspekcijskog nadzora. Članak 59. (Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija) U slučaju sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija, prijedlog za rješavanje tog sukoba podnosi kantonalna inspekcija koja je posljednja postupala ili kantonalna inspekcija koja smatra da je nadležna za postupanje, u roku od tri dana od dana saznanja za sukob nadležnosti. Članak 60. (Rješavanje sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija) Sukob nadležnosti između kantonalnih inspekcija u sastavu Kantonalne uprave rješava direktor Kantonalne uprave. Broj 13 – strana 2161 Članak 61. (Sukob nadležnosti između kantonalnih i općinskih inspekcija) Sukob nadležnosti između kantonalnih i općinskih inspekcija u nadzoru nad provođenjem kantonalnih zakona rješava Vlada Kantona. DIO ŠESTI – PREVENTIVNO DJELOVANJE INSPEKTORA U VRŠENJU INSPEKCIJSKOG NADZORA Članak 62. (Preventivno djelovanje inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, sprečavanja nastajanja štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica, ukoliko iste nisu nastupile, u cilju zaštite javnog i privatnog interesa. Članak 63. (Preventivne mjere) (1) U poduzimanju preventivnih mjera inspektor: a) upoznaje subjekte nadzora o obvezama iz zakona i drugih propisa i sankcijama u slučajevima njihovog nepridržavanja; b) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa; c) predlaže mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje; Broj 13 – strana 2162 d) upoznaje subjekte nadzora o pravima i obvezama koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora, sukladno zakonu; e) izvještava nadležne organe o uočenim nedostatcima koji nisu posebno propisani i sankcionirani zakonima i drugim propisima; f) ukazuju nadležnim organima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem da se taj postupak, što je moguće više, olakša i pojednostavi za subjekta nadzora; g) daje informacije i savjete subjektima nadzora o djelotvornijem načinu izvršenja zakona i drugih propisa; h) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrđenim zakonom i drugim propisima; i) nastoji osigurati što potpunije podatke o subjektu nadzora; j) gradi povjerenje sa subjektima nadzora, koji mu se obraćaju zbog povrede zakona i drugih propisa; k) ostvaruje suradnju sa udruženjima građana, odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim osobama koje mu mogu dati bliže podatke o subjektima nadzora; l) inspektori međusobno surađuju i pomažu se u radu i nastoje da jedni drugima daju što potpunije i brže informacije kojima raspolažu, kako bi ostvarili što efikasnije preventivno djelovanje u postupku inspekcijskog nadzora sukladno zakonu. 31. decembar/prosinac 2015. DIO SEDMI - INSPEKCIJSKI NADZOR POGLAVLJE I - POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA Odjeljak A. Prava i obveze inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora Članak 64. (Prava, obveze i odgovornosti inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima prava, obveze i odgovornosti propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 65. (Primjena međunarodnih Konvencija) Inspektori su dužni primjenjivati međunarodne konvencije koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina. Članak 66. (Ovlaštenja inspektora) (1) Inspektor je ovlašten: a) utvrditi identitet subjekta nadzora i drugih osoba od značaja za inspekcijski nadzor; b) utvrditi da li subjekt nadzora ima rješenje o upisu u sudski registar ili odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalnih tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti i druge akte utvrđene zakonom; c) pregledati poslovne i druge prostorije, objekte i opremu, postrojenja, uređaje, instalacije, proces 31. decembar/prosinac 2015. rada i proizvodnje; d) pregledati način obavljanja djelatnosti- proces rada, sigurnosti robe i kvalitet proizvoda i pruženih usluga; e) utvrđivati da li subjekt nadzora ispunjava propisane uvjete vezane za prostor koji koristi za obavljanje registrirane djelatnosti; f) vršiti uvid u poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora; g) saslušavati stranke, svjedoke i druge osobe čije izjave su od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju inspekcijskog nadzora; h) poduzimati radnje uzorkovanja, pregleda i ispitivanja proizvoda i drugih roba i materijala radi provjere usaglašenosti sapropisima; i) zabraniti korištenje gradilišta, prostorija, uređaja i opreme; j) narediti rušenje ili uklanjanje bespravno započetog i podignutog objekta i uspostavljanje pređašnjeg stanja; k) narediti prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora; l) narediti da mu subjekt nadzora dostavi u roku tražene podatke i dokumentaciju, odnosno odazove pozivu da dođe osobno u službene prostorije inspekcijskog organa radi davanja podataka u svezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom; m) preduzimati upravne i druge mjere sukladno ovom i drugim zakonima; n) preduzimati preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora; o) zabraniti pristup mjestu na koj- Broj 13 – strana 2163 em se vrši inspekcijski nadzor; p) izdati prekršajni nalog i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; q) obavljati i druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. (2) Pored ovlaštenja iz stavka (1) ovog članka, inspektor ima prava i obveze sukladno posebnim propisima: a) izvršiti inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji, uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda ako sazna da se određena stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; b) zaustaviti i isključiti svako prometno sredstvo koje učestvuje u unutarnjem cestovnom prometu osim vozila vojske, policije, vatrogasnih i kola hitne pomoći; c) zabraniti obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život, zdravlje, okoliš i nanijeti materijalnu štetu; d) oduzeti na licu mjesta stečenu imovinsku korist zatečenu prilikom inspekcijskog nadzora i izdati potvrdu; e) omogućiti subjektu nadzora sudjelovanje u svim inspekcijskim radnjama i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima bitnim za utvrđivanje potpunog i pravilnog činjeničnog stanja, kao i zaštitu njegovih prava i pravnih interesa; f) ako tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje krivičnog djela o tom saznanju izviješćem obavijestiti nadležno tužilaštvo. Broj 13 – strana 2164 Članak 67. (Inspekcijski nadzor u slučaju kada je subjekt nadzora nepoznat) Ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu inspektora da mu omogući vršenje inspekcijskog nadzora, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor sukladno nastalim okolnostima, uz prisustvo druge osobe koju sam zaključkom odredi. Članak 68. (Postupak inspektora u slučaju neusklađenosti sa materijalnim propisom) Ako inspektor utvrdi da rješenje kojim je subjektu nadzora utvrđeno određeno pravo nije sukladno materijalnom propisu iz oblasti koju nadzire, o istom će obavijestiti i pozvati upravnog inspektora da sukladno Zakonu poduzme odgovarajuće aktivnosti prema nadležnom organu radi poništenja ili ukidanja po pravu nadzora. Članak 69. (Postupak inspektora u slučaju inspekcijskog nadzora kućne radinosti) Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je rješenje o obavljanju djelatnosti kućne radinosti izdato bez prethodnog utvrđivanja da li subjekt nadzora posjeduje sredstva i opremu za kućnu radinost koja je utvrđena zakonom, zabranit će rad subjektu nadzora. Članak 70. (Neometanje redovitog procesa rada) Inspektor je dužan obaviti inspe- 31. decembar/prosinac 2015. kcijski nadzor na način da što manje ometa redovan proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora. Odjeljak B. Prava i obveze subjekta nadzora Članak 71. (Učestvovanje subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora dužan je učestvovati u inspekcijskom nadzoru. (2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora sukladno nalogu za inspekcijski nadzor ili na traženje inspektora. (3) Inspekcijski nadzor izvršit će se u prisustvu odgovorne osobe ili bilo koje zatečene osobe radno angažovane kod subjekta nadzora. (4) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je nadležnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i točne podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi inspektor. (5) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je odazvati se pozivu inspektora i donijeti u roku koji mu je naložen u službene prostorije inspekcijskog organa tražene podatke i dokumentaciju, kao i doći osobno radi davanja potrebnih pojašnjenja u svezi sa obavljenim inspekcijskim nadzorom. (6) Iznimno, u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim zakonom ili drugim propisom, inspektor može izvršiti inspekcijski nadzor i bez učestvovanja subjekta nadzora. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 72. (Obavještavanje u slučaju nastanka opasnosti) Subjekt nadzora obvezno izvještava nadležnog inspektora i nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Članak 73. (Davanje na uvid podataka i dokumentacije) (1) Ako se tijekom vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih osoba uposlenih kod subjekta nadzora ili su te osobe u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora, subjekt nadzora je dužan dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. (2) Inspektor zahtjeve iz stavka (1) ovog članka nalaže usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom. (3) Protiv zaključka iz stavka (2) ovog članka ne može se izjaviti poseban prigovor. Članak 74. (Predočavanje liste provjera / ček-liste) (1) Subjekt nadzora ima pravo zahtijevati od inspektora da mu predoči listu provjera/ček-listu po kojoj vrši inspekcijski nadzor. (2) Ako inspektor u postupku vršenja inspekcijskog nadzora uoči nepravilnost kod subjekta nadzora čija provjera nije obuhvaćena ček-listom, po- Broj 13 – strana 2165 duzet će odgovarajuće radnje sukladno Zakonu. Članak 75. (Davanje uzoraka proizvoda inspektoru) Subjekt nadzora dužan je uzorke proizvoda dati inspektoru radi ispitivanja kod stručne institucije ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebito utvrditi odgovaraju li proizvodi propisanim standardima. Članak 76. (Obavještavanje o rezultatima ispitivanja) (1) rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka inspektor u pisanom obliku izvještava subjekta nadzora u roku tri dana po dobijanju rezultata. (2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene institucije ukoliko nije zadovoljan nalazom i mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo ispitivanje. (3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, a radi utvrđivanja da li odgovaraju propisanom ili deklariranom sustavu i propisanom obliku, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. Članak 77. (Izjašnjavanje o činjenicama i dokazima) Kada inspektor utvrđuje činjeniBroj 13 – strana 2166 čno stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo izjasniti se o svim činjenicama i dokazima iznesenim u postupku inspekcijskog nadzora. Članak 78. (Pružanje stručne pomoći) Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od inspektora koji vrši inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. Članak 79. (Samostalnost inspektora kod prikupljanja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja) (1) Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno određuje koje će dokaze koristiti za utvrđivanje činjeničnog stanja. (2) Inspektor će upoznati subjekta nadzora sa dokazima koji nisu pribavljeni kod njega i omogućiti mu da se o njima izjasni. Članak 80. (Pravna sredstva na akte inspektora) Subjekt nadzora ima pravo podnositi redovita i izvanredna pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor sukladno Zakonu o upravnom postupku. Članak 81. (Edukacija subjekta nadzora) Subjekt nadzora obvezan je u vlastitom interesu educirati se o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u radu. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 82. (Osiguranje prevoditelja u postupku inspekcijskog nadzora) (1) Subjekt nadzora koji ne koristi jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji u postupku inspekcijskog nadzora dužan je osigurati prevoditelja na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Subjekt nadzora osigurat će prevoditelja i za strane osobe koje su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečene na radnom mjestu kod subjekta nadzora. (3) Troškove prevođenja iz stavka (1) ovog članka snosi subjekt nadzora. (4) Ako subjekt nadzora ne osigura prevoditelja, to će učiniti inspektor na trošak kontroliranog subjekta nadzora. Članak 83. (Pozivanje odgovorne i drugih osoba) (1) Kada okolnosti nalažu, inspektor će pisano pozvati odgovornu osobu subjekta nadzora i svaku drugu osobu da pristupi u prostorije Kantonalne uprave ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje, da u određeno vrijeme, određenog dana pristupi radi davanja izjave ili potrebnih podataka, ili da donese zatraženu dokumentaciju relevantnu za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za konkretan inspekcijski nadzor. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a iznimno i u sve dane i van tog vremena, iz razloga žurnosti. 31. decembar/prosinac 2015. (3) Poziv se upućuje u pisanom obliku, a iznimno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja. Članak 84. (Dužnost odazivanja pozivu) (1) Pozvana je osoba dužna odazvati se pozivu inspektora. (2) Ako se pozvana osoba ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku 24 sata od dana prijema poziva, inspektor može sukladno Zakonu i drugim propisima odrediti da se ona prisilno dovede. (3) Troškovi prinudnog privođenja padaju na teret osobe koje se privodi. (4) prisilnom dovođenju inspektor donosi zaključak na koji se ne može izjaviti poseban prigovor. Odjeljak C. Postupak inspekcijskog nadzora Članak 85. (Primjena Zakona o upravnom postupku) (1) U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. (2) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan pridržavati se principa utvrđenih ovim Zakonom i Zakonom o upravnom postupku. Članak 86. (Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Broj 13 – strana 2167 Članak 87. (Vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor inspektor vrši na temelju: a) redovitih planova i programa vršenja inspekcijskih nadzora, b) zahtjeva za inspekcijski nadzor, c) vlastite procjene inspektora i d) naloga za inspekcijski nadzor. Članak 88. (Zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) (2) Inspekcijski nadzor sukladno ovom Zakonu izvršit će se i na pisani zahtjev: a) Vlade Kantona, b) kantonalnog ministra i c) direktora Kantonalne uprave. Članak 89. (Zahtjev pravnih i fizičkih osoba za vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Pravna i fizička osobe mogu podnijeti pisani zahtjev nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor. (2) Nadležna inspekcija će o poduzetim mjerama izvjestiti podnositelja zahtjeva pisano u roku 15 dana od dana okončanja inspekcijskog nadzora. (3) Odredbe ovog članka ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke, izuzev ukoliko takva predstavka sadrži dokaze koji upućuju na grubu povredu zakona, u kojem slučaju inspektor cijeni utemeljenost predstavke i poduzima zakonom utvrđene aktivnosti radi utvrđivanja stvarnog stanja. Broj 13 – strana 2168 Članak 90. (Ponovljeni zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) Ako se predstavka odnosi na pitanje koje je povodom ranije predstavke istog podnositelja već bilo predmet razmatranja, ponovna predstavka u istoj stvari uzet će se u postupak samo ako su u njoj iznesene nove činjenice ili ako prilikom razmatranja ranije predstavke nisu uzete u obzir sve okolnosti od značaja za njihovu pravilnu ocjenu. Članak 91. (Inspekcijski nadzor radi zaštite osobnih prava i pravnih interesa) (1) Inspektor će, ako ocijeni opravdanim, izvršiti inspekcijski nadzor na pisani ili usmeni zahtjev pravne i fizičke osobe koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se izvrši inspekcijski nadzor. (2) Osobe iz stavka (1) ovog članka dužne su precizirati pravo ili pravni interes koji im je povrijeđen. (3) izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor će obavijestiti podnositelja zahtjeva. (4) Podnositelj zahtjeva može se obratiti rukovoditelju nadležnog organa za vršenje inspekcijskih poslova radi zaštite svojih prava u roku tri mjeseca od dana saznanja za učinjenu povredu, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana učinjene povrede. (5) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podatak o identitetu podnositelja zahtjeva. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 92. (Odnos Kantonalne uprave prema organima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti) (1) Organi uprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti dužni su izvijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a značajne su za rad inspekcije. (2) Organi uprave i pravne osobe iz stavka (1) ovog članka dužni su uz obavijest dostaviti i sve dokaze kojim raspolažu (zapisnik o saslušanju određene osobe, zapisnik o uviđaju, fotografije i sl.). Članak 93. (Ovlaštenja inspektora u inspekcijskom nadzoru kod pravnih osoba sa javnim ovlastima) (1) Ako pravna osoba sa javnim ovlastima ne obavlja povjerene poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima, kantonalni inspektor koji vrši inspekcijski nadzor obvezan je pisano upozoriti organ upravljanja te pravne osobe i naložiti mu mjere za rješavanje tog pitanja, a ako je to potrebno, obvezan je poduzeti i druge mjere u okviru svojih ovlasti i time osigurati da se javne ovlasti vrše sukladno Zakonu i drugim propisima kojima su javne ovlasti prenesene. (2) Organ upravljanja pravne osobe sa javnim ovlastima dužan je postupiti po naloženim mjerama kantonalnog inspektora. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 94. (Ovlaštenja inspektora prema nesavjesnom korisniku povjerenog javnog dobra) (1) Ako inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da subjekt nadzora kome je povjereno upravljanje i eksploatisanje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina, kaznit će subjekta nadzora i odgovornu osobu u subjektu nadzora, a rješenjem će im se naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka. (2) Inspektor će provesti inspekcijski nadzor koji se odnosi na kontrolu sadržaja i uvjeta pod kojim se upravlja i eksploatiše javno dobro. Članak 95. (Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Nalog inspektoru izdaje direktor. (2) Nalog se izdaje u pisanom obliku i sadrži: a) naziv inspekcijskog organa, broj naloga i datum izdavanja; b) ime i prezime direktora koji izdaje nalog i naziv inspekcije; c) naziv subjekta i objekta nad kojim se vrši nadzor; d) predmet inspekcijskog nadzora; e) listu provjera U ček-listu; f) ime i prezime inspektora koji će izvršiti inspekcijski nadzor; g) naziv službenog vozila i registracijske oznake; h) datum početka vršenja inspekcijskog nadzora; i) potpis izdavatelja naloga i otisak pečata; j) pouku subjektu nadzora da ome- Broj 13 – strana 2169 tanje inspektora u radu predsta vlja prekršaj. (3) Ako se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora, inspektor može izdati nalog za inspekcijski nadzor i potpisati ga na terenu, uz obvezu da pomenuti nalog inspektor predoči direktoru u roku 24 sata, koji će ga svojim potpisom verifikovati kao akt u predmetu. (4) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istovremeno vrši više inspektora iz različitih upravnih oblasti, svakom inspektoru se pojedinačno izdaje nalog za inspekcijski nadzor za oblast koju nadzire. (5) Ako postoji potreba za poduzimanjem žurnih mjera radi zaštite javnog interesa, direktor može inspektoru izdati usmeni nalog za vršenje inspekcijskog nadzora, uz obvezu da u roku 24 sata od izdavanja usmenog naloga inspektoru izda pisani nalog. (6) Prilikom inspekcijskog nadzora inspektor predočava nalog za vršenje inspekcijskog nadzora subjektu kojeg kontrolira. (7) Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne može se izjaviti poseban prigovor. Članak 96. (Lista provjera - obim i složenost inspekcijskog nadzora) (1) Na temelju lista provjera/ček-listi utvrđuje se obim i složenost inspekcijskog nadzora. (2) Složenost inspekcijskog nadzora utvrdit će se procjenom rizika postupanja subjekta nadzora. (3) Direktor Kantonalne uprave donosi pravilnik o kriterijumima za utvrđiBroj 13 – strana 2170 vanje obima i složenosti inspekcijskog nadzora iz stavka (1) ovog članka. Članak 97. (Postupanje inspektora u slučaju nadležnosti druge inspekcije) Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa iz nadležnosti druge inspekcije, odnosno drugog organa uprave, dužan je bez odgađanja sačiniti službenu zabilješku i putem direktora obavijestiti nadležnu inspekciju, odnosno organ uprave u roku tri dana. Članak 98. (Predstavljanje inspektora subjektu nadzora) Prije početka vršenja inspekcijskog nadzora inspektor će se predstaviti subjektu nadzora uz predočenu službenu iskaznicu i značku. Članak 99. (Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor vrši se na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o izvršavanju propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se vrši nadzor, odgovorna osoba ili bilo koja druga osoba uposlena kod subjekta nadzora dužna je inspektoru osigurati odgovarajuće uvjete za rad. (3) Kada se inspekcijski pregled vrši u prostorijama subjekta nadzora koje su ugrožene eksplozivnom atmosferom (podzemne i nadzemne prosto- 31. decembar/prosinac 2015. rije) ili u kojima postoji neka druga mogućnost ugrožavanja života i zdravlja ljudi, odgovorna osoba je dužna inspektoru i osobama koje prisustvuju inspekcijskom pregledu osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva. (4) U slučaju nemogućnosti utvrđivanja točnog činjeničnog stanja kod provođenja inspekcijskog nazora, inspektor će pisanim putem pozvati subjekta nadzora ili drugu osobu da u određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju. Članak 100. (Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći tijekom njegovog radnog vremena, na mjestu koje je podložno inspekcijskom nadzoru, a iznimno, i izvan radnog vremena ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti tijekom njegovog radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora, a u cilju dovršenja započetog inspekcijskog nadzora. (3) privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stavka (2). ov31. decembar/prosinac 2015. og članka donosi se zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti poseban prigovor. (4) Zaključak iz stavka (3) ovog članka će se priložiti uz zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Članak 101. (Utvrđivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor) (1) U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje: a) identifikaciju subjekta nadzora i to: 1) identitet za fizičku osobu, 2) oblik organiziranja za pravnu osobu, 3) podatke o odgovornoj osobi za predstavljanje i zastupanje pravne osobe prema aktu o utemeljenju i upisu u sudski registar; b) posjedovanje propisane dokumentacije za obavljanje djelatnosti: (1) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar; (2) rješenje za obavljanje djelatnosti (obrtnica, odobrenje, licenca za rad i sl.); (3) pravni temelj korištenja poslovnog prostora; (4) odobrenje sukladno zakonu za priključak na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije; (5) da li je kod subjekta nadzora uposlen stranac bez radne dozvole ili sa radnom dozvolom kojoj je istekla važnost, izuzev kategorija stranaca koji ne moraju imati radnu dozvolu sukladno posebnim Broj 13 – strana 2171 propisima; (6) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost sukladno zakonu (važenje koncesije, tehnički nadzor, registracija, atest i sl.); g) drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati sukladno zakonu i drugim propisima. Članak 102. (Dužnost omogućavanja rada inspektoru) (1) Subjekt nadzora, kao i svaka druga osoba ne smije sprečavati i otežavati inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Inspektor može usmeno telefonom ili u pisanoj formi, zatražiti od subjekta nadzora da mu, u roku koji mu naloži, dostavi sva potrebna obavještenja, podatke i dokumentaciju od značaja za vršenje tog inspekcijskog nadzora. Članak 103. (Uzimanje uzoraka proizvoda) (1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili u prometu propisanoj zdravstvenoj ispravnosti i deklariranom sastavu, odnosno propisanom i deklariranom kvalitetu, inspektor će uzeti uzorke tih proizvoda u propisanoj količini i broju uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlašćenoj instituciji. (2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta inspektor može uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u količini koja je potrebna za ispitivanje. Broj 13 – strana 2172 (3) Inspektor je dužan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka. (4) Inspektor će u pisanom obliku izvijestiti subjekta nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzoraka, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije koja je ispitivanje obavila, odnosno sukladno posebnim propisima. Članak 104. (Ponavljanje ispitivanja kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda) (1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo tražiti od inspektora da se ispitivanje ponovi, na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovlaštene organizacije za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda. (2) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda u smislu stavka 1. ovog članka podnosi se u pisanoj formi u roku od tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. (3) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije suglasan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. Članak 105. (Uzorkovanje) (1) Subjekt nadzora je dužan besplatno dati potrebnu količinu uzorka proizvoda za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda. (2) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti pro- 31. decembar/prosinac 2015. pisanoj zakonom i drugim propisom, ako nije drugačije regulirano posebnim propisom. (3) Ako uzorak proizvoda odgovara kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti propisanoj zakonom i drugim propisom, troškovi ispitivanja iz ovog članka padaju na teret sredstava proračuna razine postupajućeg inspektora, ako posebnim propisom nije drugačije utvrđeno. Članak 106. (Način uzorkovanja) (1) Direktor Kantonalne uprave pravilnikom će propisati način uzimanja uzoraka i proizvoda, kao i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama, ukoliko to nije utvrđeno posebnim propisom. (2) U slučaju kolizije odredaba posebnih pravilnika i drugih općih akata o uzimanju uzoraka i proizvoda i dostavljanja na ispitivanje ovlaštenim institucijama sa pravilnikom iz stavka (1) ovog članka, ima se primjenjivati pavilnik iz stavka (1) ovog članka. Članak 107. (Učestvovanje subjekta nadzora u obavljanju inspekcijskog nadzora) (1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru neometano obavljanje inspekcijskog nadzora i sudjelovati u utvrđivanju činjenica u predmetu, osobno ili putem ovlaštene osobe. (2) Ako odgovorna osoba nije prisutna, inspekcijski nadzor obavit će se sa bilo kojim uposlenikom koji je u radnom odnosu kod subjekta nadzora a on se zatekne u momentu nadzora, 31. decembar/prosinac 2015. koji će svojim potpisom na zapisnik po okončanju nadzora potvrditi uredan prijem zapisnika. Osoba sa kojom je izvršen nadzor dostavit će bez odgađanja zapisnik odgovornoj osobi u subjektu nadzora koja se ima pravo izjasniti na njega u roku pet dana. (3) Ako uposlenik iz stavka (2) ovog članka odbije potpisati zapisnik, inspektor će to unijeti u zapisnik i putem pošte ga dostaviti subjektu nadzora na izjašnjavanje. (4) Inspektor može tražiti od bilo kojeg uposlenika kod subjekta nadzora da mu, u roku koji on naloži, dostavi sve potrebne dokumente ili podatke relevantne za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom inspekcijskom nadzoru. (5) Inspektor zahtjev iz stavka (4) ovog članka iznosi usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom protiv kojeg se ne može izjaviti poseban prigovor. Članak 108. (Postupak inspektora u slučaju nemogućnosti vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Ako inspektor iz objektivnih razloga ne može obaviti inspekcijski nadzor, pisanim putem će pozvati subjekta nadzora da u određeno vrijeme i određeni datum pristupi u prostorije sjedišta Kantonalne uprave i donese traženu dokumentaciju. Članak 109. (Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije) (1) Inspektor može privremeno oduzeti Broj 13 – strana 2173 poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autentičnosti i točnosti navoda u njoj, kao i onu koja može u prekršajnom postupku poslužiti kao dokaz kojim je učinjen prekršaj. (2) Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti dokumentacija, osim ako se ona prilaže kao dokaz u prekršajnom ili krivičnom postupku. (3) privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavatelj, broj, datum i dr.). Članak 110. (Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja) (1) Inspektor može u inspekcijskom nadzoru privremeno oduzeti predmete ili robu sa kojima je učinjen prekršaj (predmet prekršaja) ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja. (2) privremenom oduzimanju predmeta ili robe izdaje se potvrda u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, količina, jedinica mjere, deklarirana ili procijenjena vrijednost, datum, vrijeme i mjesto oduzimanja, osoba od koje su predmeti ili roba oduzeti i vlasnik predmeta ili robe). Članak 111. (Postupak sa privremeno oduzetim predmetima ili robom) (1) Ako su oduzeti predmeti ili roba podložni brzom kvarenju, inspektor je dužan podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili prijavu Broj 13 – strana 2174 za krivično djelo u roku od 48 sati od oduzimanja takvih predmeta ili roba. (2) Predmeti ili roba iz stavka (1) ovog članka se prodaju, ako drugačije nije predviđeno posebnim propisima, a sredstva ostvarena prodajom uplaćuju se na depozitni račun proračuna razine vlasti (kantona, općine) ovisno o razini postupajućeg inspektora. Članak 112. (Radnje inspekcijskog nadzora kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora) (1) Inspektor ima pravo vršiti inspekcijske radnje i kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora, ako se kod istih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl. koje su od značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. (2) Ako osoba iz stavka (1) ovog članka ne dopusti inspektoru da vrši potrebne inspekcijske radnje, on može prema toj osobi poduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora. Članak 113. (Pomoć policije u obavljanju inspekcijskog nadzora) (1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru obavljanje nadzora pružanjem fizičkog otpora ili ako se takav otpor utemeljeno očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. (2) Nadležna policija je obvezna pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se obavi inspekcijski nadzor i na usmeni zahtjev inspektora i direktora Kantonalne uprave, iako o istom nije 31. decembar/prosinac 2015. bila prethodno obaviještena. Članak 114. (Inspekcijski zapisnik) (1) obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je obvezan sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom. (2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski nadzor. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora po istom nalogu iz različitih upravnih oblasti, u tom slučaju svaki inspektor sačinjava poseban zapisnik. (3) Zapisnik sadrži, osim elemenata propisanih u Zakonu o upravnom postupku, i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog nadzora. (4) Obrazac inspekcijskog zapisnika iz stavka (1) ovog članka propisat će direktor Kantonalne uprave. (5) manje važnim radnjama u postupku i izjavama subjekta nadzora, kao i u slučaju nemogućnosti izvršenja inspekcijskog nadzora, inspektor sačinjava službenu zabilješku. (6) Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz iste oblasti, u tom slučaju sačinjavaju jedan zapisnik. Članak 115. (Mjesto sastavljanja inspekcijskog zapisnika) (1) Zapisnik se sačinjava na licu mjesta i tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora. (2) U složenijem inspekcijskom nadzoru zapisnik se može sastaviti i završiti 31. decembar/prosinac 2015. u službenim prostorijama organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova u roku od tri dana od dana završenog inspekcijskog nadzora. (3) Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora odmah nakon sastavljanja. Članak 116. (Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. (2) Primjedbe se stavljaju istovremeno sa sačinjavanjem zapisnika, a u slučaju iz članka 114. stavci (2) i (3) ovog Zakona, u roku pet dana od dana prijema zapisnika. (3) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedbi, unosi se u zapisnik. (4) Ako se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se imaju potpisati od odgovorne osobe, odnosno osobe koja je učestvovala u inspekcijskom nadzoru. (5) Ako ovlaštena osoba ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz stavka (2) ovog članka ili da pisanu izjavu da nema primjedbi, smatra se da nema primjedbi na zapisnik. Članak 117. (Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru na koji nisu stavljene primjedbe ima dokaznu snagu javne isprave, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. Broj 13 – strana 2175 Članak 118. (Obveza čitanja zapisnika i razmatranje primjedbi na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Inspektor je dužan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora. (2) Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru i, prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. (3) primjedbama na zapisnik posebno se ne odlučuje, već se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta. POGLAVLJE II - UPRAVNE I DRUGE MJERE Odjeljak A. Upravne mjere Članak 119. (Upravne mjere koje inspektor određuje u inspekcijskom nadzoru) (1) Kada inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa sukladno propisima, dužan je rješenjem naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: a) naložiti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim Zakonom i posebnim propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; b) usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće radnje i mjere u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ukoliko postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okoliš; Broj 13 – strana 2176 c) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad subjektu nadzora, koji se obavlja suprotno zakonu i drugim propisima kada je to određeno ovim Zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; d) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad i privremeno oduzeti robu subjektu nadzora koji obavlja djelatnost, odnosno stavlja robu u promet bez odobrenja nadležnog organa i odmah zapečatiti poslovni prostor ili sredstva rada; e) privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor robu koja je pribavljena suprotno zakonu i drugim propisima ili služi prometu odnosno izvršenju poslova i radnji koje su u suprotnosti sa propisima; f) narediti uništavanje robe koja je oduzeta u vršenju inspekcijskog nadzora zbog toga što je protivpravno nastala ili služi prometu odnosno izvršenju radnji koje se u suprotnosti s propisima; g) zabraniti subjektu nadzora dalje radno angažiranje zatečenih osoba bez reguliranog radno-pravnog statusa sukladno Zakonu; h) privremeno staviti van upotrebe sredstva rada zatečena u postupku protivpravnog vršenja poslovne djelatnosti do konačnosti rješenja; i) naložiti isključenje iz prometa vozila kojim je počinjen prekršaj (osim vozila hitne pomoći, vojske, policije i vatrogasna vozila); j) zabraniti pristup mjestu na koj- 31. decembar/prosinac 2015. em se vrši uviđaj ili druge inspekcijske radnje; k) naložiti rušenje bespravno izgrađenog objekta ili vraćanje u prvobitno stanje terena ili privremeno zabraniti gradnju objekta do pribavljanja dozvola za gradnju sukladno zakonu; l) ukoliko inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost bez registracije ili odborenja nadležnog organa, odmah će zabraniti rad subjektu nadzora; m) ukoliko inspektor u vršenju redovitog inspekcijskog nazora utvrdi da subjekt nadzora ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti, naredit će privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do ispunjenja propisanih uvjeta; n) naložiti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je pravna osoba, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obvezan da poduzme; o) odrediti i druge mjere koje su određene ovim Zakonom i posebnim propisima. Članak 120. (Rješenje inspektora o upravnim mjerama) Inspektor određuje upravne mjere rješenjem sukladno Zakonu o upravnom postupku. Članak 121. (Obrazac za rješenje) (1) Ako se određuje upravna mjera koja 31. decembar/prosinac 2015. se mora izvršiti odmah ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu, a određeni podaci i odluke se mogu napisati rukopisom. (2) Sadržaj i formu obrasca propisuje direktor, odnosno rukovoditelj organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova. (3) Rješenje iz stavka (1) ovog članka sadrži u obrazloženju razlog zbog kojeg se donosi takvo rješenje i navođenje propisa na temelju kojeg je određena upravna mjera. Članak 122. (Javno objavljivanje upravne mjere) (1) Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti ako se njom postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora. (2) Upravna mjera javno se objavljuje na oglasnoj tabli subjekta nadzora, u sjedištu subjekta nadzora, na oglasnoj ploči organa za inspekcijske poslove, u javnim glasilima ili na drugi pogodan način. Članak 123. (Upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzora) (1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelimično, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja. (2) Inspektor će na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora, ako obavlja djelatnost: Broj 13 – strana 2177 a) bez rješenja o upisu u sudski registar nadležnog suda b) bez odobrenja nadležnog organa za obavljanje djelatnosti ili c) u suprotnosti sa rješenjem kojim mu je odobreno obavljanje određene djelatnosti d) ne posjeduje dokumentaciju kojom potvrđuje da ispunjava minimalne tehničke uvjete za bavljenje tom djelašnošću (rješenje nadležnog organa, zapisnici nadležnih inspekcija i sl.) (3) Inspektor neće naložiti upravnu mjeru iz stavka (2) ovog članka ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno uzrokovati opasnost po okoliš. (4) Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pruža usluge za pravnu ili fizičku osobu koja ne posjeduje potrebnu dokumentaciju, odmah će zabraniti dalje obavljanje navedenog posla. (5) Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada može biti nasilno narušena ili u kratkom roku od strane subjekta nadzora ili drugih osoba neizvršena, inspektor može naložiti stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim objektima na način da angažira ovlaštenu agenciju za zaštitu imovine i osobe (u daljnjem tekstu: agencija). (6) Troškove iz stavka (4) ovog članka snosi subjekt nadzora kojem je izrečena mjera zabrane rada. (7) Prigovor na rješenje iz stavaka (2) i (3) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. Broj 13 – strana 2178 Članak 124. (Upravna mjera zabrane rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja) (1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod istog subjekta nadzora postojanje više od dva prekršaja, inspektor će izreći upravnu mjeru privremene zabrane rada u trajanju od 7 dana, u ponovljenom slučaju u trajanju od 30 dana, a u svakom narednom ponovljenom slučaju izriče se zabrana rada u trajanju od 60 dana. (2) Pod ponovljenim slučajem smatra se počinjenje dva ili više prekršaja u periodu od dvije godine nakon što je rješenje o zabrani rada iz stavka (1) ovog članka postalo konačno. (3) Upravna mjera zabrane rada iz stavka (1) ovog članka ne odnosi se na prekršaje za koje je odredbama ovog Zakona predviđeno izricanje te upravne mjere. (4) Prigovor na rješenje iz stavka (1) ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 125. (Usmeno nalaganje upravne mjere) (1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti žurne mjere i radnje na otklanjanju izravne opasnosti po život i zdravlje ljudi i nastanak veće materijalne štete, ili u cilju zaštite javnog interesa, inspektor će usmeno naložiti upravnu mjeru sukladno članku 121. stavak (1) točke 2. ovog Zakona i istovremeno naložiti da se ista odmah izvrši. (2) Pored slučajeva iz stavka (1) ovog članka, inspektor će usmeno odrediti 31. decembar/prosinac 2015. upravnu mjeru i kada je to određeno posebnim propisom. Članak 126. (Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženu upravnu mjeru) Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pismeno rješenje u roku od tri dana od dana usmeno naložene upravne mjere. Članak 127. (Rok za donošenje rješenja na usmeno zatvaranje poslovnog objekta) Ako inspektor, sukladno ovom Zakonu, usmeno naloži zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet će i pismeno rješenje u roku od 24 sata od momenta usmeno naložene upravne mjere. Članak 128. (Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora) (1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor će odmah, na licu mjesta, pečaćenjem ili na drugi odgovarajući (natpis, traka i slično) način zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada. (2) Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečačenje sredstava rada iz stavka (1) ovog članka inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada. (3) poduzetim radnjama iz stavka (1) ovoga članka sačinit će se zapisnik. (4) Rukovoditelj organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova donijet 31. decembar/prosinac 2015. će propis o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika zatvaranja poslovnih prostorija u kojima je određena zabrana rada. Članak 129. (Upravna mjera oduzimanja, uništavanja i stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor će oduzeti robu ili predmete prekršaja od subjekta nadzora i uništiti ih ukoliko je njima zabranjen promet, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim propisima. (2) Oduzeta roba ili predmeti prekršaja popisuju se u potvrdi o oduzimanju robe ili predmeta u koju se unose podaci iz članka 110. stavak (2) ovog Zakona. (3) oduzimanju robe ili predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje koje se dostavlja subjektu nadzora. (4) Protiv rješenja o oduzimanju robe ili predmeta prekršaja dozvoljen je poseban prigovor koji ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Primjerak rješenja dostavlja se organu nadležnom za uništenje oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koje će se izvršiti po postupku propisanom propisom iz članka 133. ovog Zakona. (6) Troškove uništenja snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti, ako posebnim propisima nije drugačije određeno. (7) Na isti način inspektor će postupiti i kada nakon stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa subjekt nadzora ne postupi po naredbi inspektora, odnosno kada se nakon izvršenih analiza utvrdi da ta roba ili Broj 13 – strana 2179 predmeti prekršaja nisu dozvoljeni za upotrebu. (8) Ako je za robu ili predmete prekršaja iz stavka (1) ovog članka do uništenja potrebno osigurati smještaj i čuvanje, inspektor će o smještaju i čuvanju odlučiti u rješenju o oduzimanju i uništenju te u tom smislu postupiti sukladno članku 133. ovog Zakona. Članak 130. (Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje i uništenja predmeta prekršaja) (1) Inspektor može prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja (roba, proizvodi, prirodne sirovine, i materijali i drugo). (2) Inspektor može privremeno oduzeti i novac koji potiče od prodaje predmeta prekršaja iz stavka (1) ovog članka. (3) Predmet prekršaja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod nadzor, popisuje se u potvrdi o privremeno oduzetoj robi ili predmetima, u koju se unosi deklarirana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja. (4) Inspektor može odrediti vještaka ili procjenitelja da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja. Članak 131. (Čuvanje privremeno oduzetog predmeta prekršaja) (1) Ako se ne radi o robi ili predmetima prekršaja iz članka 129. ovog Zakona, privremeno oduzeta roba ili preBroj 13 – strana 2180 dmeti prekršaja ostavljaju se na čuvanje kod subjekta ovlaštenog za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koji je određen rješenjem o smještaju i čuvanju privremenom oduzete robe ili predmeta prekršaja. (2) Subjekt iz stavka (1) ovog članka odgovoran je za čuvanje robe ili predmeta prekršaja. (3) Troškove smještaja i čuvanja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja snosi osoba subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti ako posebnim propisima nije drugačije određeno. O troškovima odlučuje postupajući inspektor zaključkom sukladno općim propisima o troškovima u upravnom postupku. (4) Pravo na naknadu troškova nema osoba subjekt nadzora od koje su roba ili predmeti privremeno oduzeti ako su kod nje ostavljeni na čuvanje. (5) Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav način čuvanja. (6) Kantonalna uprava dužna je izvršiti izbor pravne ili fizičke osobe iz stavka (1) ovog članka, čije usluge će koristiti za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a u slučaju da privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja nisu ostavljeni na čuvanje kod subjekta nadzora. Izbor najpovoljnije ponude se vrši sukladno Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (7) Rješenje iz stavka (1) ovog članka dostavlja se subjektu nadzora i protiv njega se ne može izjaviti poseban prigovor jer ono nije upravni akt. (8) Smještaj i čuvanje privremeno odu- 31. decembar/prosinac 2015. zete robe ili predmeta prekršaja traje do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta ili robe kojima je počinjen prekršaj. (9) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno konačnosti izvršnosti prekršajnog naloga, privremeno oduzeta roba se prodaje, a novac ostvaren prodajom uplaćuje se u korist proračuna razine vlasti po čijem propisu je izvršen nadzor. Članak 132. (Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju) (1) Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju ili onih čije bi čuvanje prouzrokovalo nesrazmjerne troškove vrši se izravnom pogodbom ako posebnim propisima nije drugačije uređeno. (2) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti. (3) Novac ostvaren prodajom robe ili predmeta prekršaja uplaćuje se na depozitni račun nadležnog suda ili prijelazni račun proračuna prema propisu po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta prekršaja ili robe kojima je počinjen prekršaj. (4) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno nakon konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, novac od 31. decembar/prosinac 2015. prodate robe uplaćuje se u korist Proračuna prema propisu razine vlasti po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja. Članak 133. (Prodaja predmeta prekršaja putem javnog nadmetanja) (1) Privremeno oduzeti predmet prekršaja koji nije podložan brzom kvarenju i čiji promet nije zabranjen, prodaje se nakon pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe ili predmeta prekršaja. (2) prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti prigovor. (3) Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno objavljivanjem javnog oglasa o prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja ako troškovi postupka prodaje ne uzrokuju veće troškove od vrijednosti oduzetog predmeta prekršaja i ako posebnim propisom nije drugačije regulisano. (4) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg je oduzet predmet prekršaja. (5) Novac od prodaje predmeta prekršaja i privremeno oduzeti novac predan na čuvanje u sudski depozit uplaćuje se u korist proračuna. (6) privremeno oduzetom predmetu prekršaja i novcu inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose podaci o kupcima, kao i podaci o naplati za prodati predmet prekršaja i o uplati novca u odgovarajući depozit. Broj 13 – strana 2181 Članak 134. (Postupak smještaja, čuvanja, prodaje ili uništenja predmeta prekršaja) Direktor Kantonalne uprave donijet će pravilnik o postupku smještaja, čuvanja, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora. Odjeljak B. Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru Članak 135. (Dostava pismena subjektu nadzora) (1) Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru može se izvršiti: a) osobnim uručenjem i b) uručenjem putem pošte. Članak 136. (Dostava osobnim uručenjem) (1) Dostava se može izvršiti izravno subjektu nadzora od inspektora kada se potvrda o prijemu pismena (zapisnik o inspekcijskom nadzoru, rješenje, zaključak inspektora ili prekršajni nalog) stavlja na primjerku pismena koji ostaje inspektoru u spisu. (2) Dostava osobnim uručenjem smatra se i uručenjem zapisnika o inspekcijskom nadzoru osobi sa kojom je obavljen inspekcijski nadzor shodno članku 114. stavak (2) ovog Zakona. Članak 137. (Dostava pismena putem pošte) (1) Kada se dostava pismena vrši putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih daBroj 13 – strana 2182 na po upućivanju pismena preporučeno na adresu sjedišta pravne osobe iz sudskog registra ili adresu registra prebivališta ili boravišta za fizičku osobu. DIO OSMI - PRAVNI LIJEKOVI PROTIV RJEŠENJA I ZAKLJUČAKA INSPEKTORA Članak 138. (Prigovor na rješenje i zaključak inspektora) (1) Na rješenje kantonalnog inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti prigovor u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Prigovor na rješenje inspektora o upravnim mjerama odlaže izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim kantonalnim zakonom nije drugačije određeno. (3) Odredbe stavaka (1), (2) i (3) ovog članka odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopušten prigovor. Članak 139. (Odlučivanje po prigovorma) (1) prigovoru na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje je doneseno po kantonalnim propisima rješava nadležno kantonalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako ovim ili posebnim kantonalnim zakonom nije drugačije određeno. (2) prigovoru na rješenje i zaključak općinskog inspektora, koje je doneseno po kantonalnim propisima rješava direktor Kantonalne uprave. 31. decembar/prosinac 2015. (3) Prigovor iz prethodnog stavka odlaže izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano. Članak 140. (Rok za rješavanje prigovora) (1) Prigovor na rješenje i zaključak inspektora nadležni drugostupanjski organ dužan je riješiti u roku od 30 dana od dana predaje prigovora ako posebnim propisom nije određen kraći rok. (2) Ako stranka odustane od prigovora, postupak po prigovoru se obustavlja zaključkom. Članak 141. (Upravni spor) Rješenje Kantonalne uprave doneseno po prigovoru na rješenje i zaključak općinskog inspektora kada rješava po kantonalnim propisima i rješenje kantonalnog ministarstva doneseno po prigovoru na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora konačni su upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. DIO DEVETI - IZVRŠENJE UPRAVNIH MJERA Članak 142. (Postupanje po rješenju i izvršenje upravne mjere) Subjekt nadzora obvezan je postupiti po rješenju inspektora i izvršiti upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju. 31. decembar/prosinac 2015. Članak 143. (Dužnost obavještavanja inspektora o izvršenju upravne mjere) (1) Kada se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvršiti u određenom roku, subjekt nadzora dužan je o izvršenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku tri dana nakon što je rješenje postalo izvršno. (2) Obavijest se može i usmeno saopćiti na zapisnik u organu nadležnom za vršenje inspekcijskih poslova. (3) Uz obavijest se prilažu i odgovarajući dokazi za izvršenje upravne mjere. Članak 144. (Praćenje izvršenja upravne mjere) (1) Inspektor prati izvršenje upravne mjere po službenoj dužnosti, na temelju obavljenog kontrolnog inspekcijskog nadzora i drugih dokaza i saznanja, o čemu sačinjava poseban zapisnik. (2) Ako se radi o manje složenim predmetima ili kada se radi o izvršenju jedne radnje, može se sastaviti službena zabilješka. (3) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i sukladno zaključku o dozvoli izvršenja i daje uputstva izravnom izvršitelju ili osobi koja rukovodi njihovim radom. Članak 145. (Izvršnost rješenja) (1) U slučajevima kada prigovor ne odlaže izvršenje rješenja, rješenje inspe- Broj 13 – strana 2183 ktora kojim je naložena upravna mjera postaje izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naložena rješenjem, a ako rok za izvršenje radnje nije određen, rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja, sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku. (2) Ako prigovor na rješenje inspektora odlaže izvršenje, rješenje postaje izvršno istekom roka za prigovor ako prigovor nije izjavljen, ili dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se prigovor odbacuje ili odbija. Članak 146. (Produženje roka izvršenja upravne mjere) (1) Nadležni inspektor može na zahtjev subjekta nadzora produžiti rok izvršenja upravne mjere ukoliko propisom na temelju kojeg je upravna mjera naložena nije izričito propisana zabrana odgađanja izvršenja rješenja. (2) Izvršenje upravne mjere može se produžiti do 30 dana, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti; b) subjekt nadzora je započeo sa izvršenjem upravne mjere; c) da se na temelju cjelokupnog ponašanja subjekta nadzora utemeljeno može očekivati da će izvršiti upravnu mjeru u produženom roku za izvršenje. (3) zahtjevu za produženje roka za izvršenje upravne mjere odlučuje inspeBroj 13 – strana 2184 ktor koji je donio rješenje, o čemu donosi zaključak, protiv koga se ne može izjaviti poseban prigovor. (4) Iznimno, inspektor može, uz suglasnost rukovoditelja organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova, produžiti rok za izvršenje upravne mjere iz stavka (2) ovog članka, ako to nalažu posebne okolnosti. Članak 147. (Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada) (1) Iznimno, ako je protiv konačnog rješenja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod nadležnog suda, inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, uz pismenu suglasnost direktora Kantonalne uprave, odgoditi izvršenje tog rješenja do konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja bi se teško mogla nadoknaditi, a odlaganje nije protivno javnom interesu. (2) Uz zahtjev za odgodu izvršenja rješenja prilaže se dokaz o podnesenoj tužbi nadležnom sudu. (3) svakom podnesenom zahtjevu za odgodu izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti rješenje u roku tri dana od dana prijema zahtjeva. (4) Odgoda izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti ako je propisom na temelju kojeg je takva upravna mjera određena izričito propisano da se izvršenje mora odmah provesti po donošenju rješenja. Članak 148. (Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri) (1) Kad subjekt nadzora nije u roku koji 31. decembar/prosinac 2015. mu je određen izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi ili je izvršio samo djelimično, inspektor je dužan donijeti zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja kojim je mjera određena. (2) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti odmah po isteku roka za izvršenje rješenja i kad utvrdi da upravna mjera nije izvršena kako je određeno rješenjem, a najkasnije u roku pet dana od dana kada je rješenje postalo izvršno. (3) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja donosi se i kad su usmeno određene upravne mjere i odmah naređeno njihovo izvršenje ako te mjere nisu izvršene. (4) Izvršnost rješenja o upravnim mjerama utvrđuje se prema Zakonu o upravnom postupku. (5) Inspektor će donijeti zaključak o prisilnom izvršenju u roku iz stavka (2) ovog članka i ako je subjektu nadzora zaprijećeno prinudnim sredstvima, ukoliko ne postupi po nalogu inspektora, a ostavljeni rok je protekao. (6) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju nije dozvoljen poseban prigovor, a on postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora. Članak 149. (Sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju) (1) Zaključak o prisilnom izvršenju sadrži podatke: a) subjektu nadzora i zakonskom temelju za donošenje zaključka, b) podatke o rješenju koje se izvrša31. decembar/prosinac 2015. va i da subjekt nadzora nije postupio po rješenju inspektora u određenom roku, c) postupku i načinu prisilnog izvršenja, o datumu, odnosno roku prisilnog izvršenja i službene organe koji će provesti prisilno izvršenje, odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja, d) uputstvo da protiv zaključka nije dopušten poseban prigovor, e) potpis inspektora i otisak pečata Kantonalne uprave. (2) Ako je neophodno iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje može se provesti i na dan državnog praznika, nedjeljom i noću. (3) Rok prisilnog izvršenja mora se odrediti tako da se sa izvršenjem počne najkasnije tri dana od dana uručenja zaključka o prisilnom izvršenju subjektu nadzora i da se izvrši u roku 15 dana od dana donošenja zaključka. (4) Način prisilnog izvršenja i sredstva izvršenja moraju biti takvi da se izvršenje provede na način i po postupku koji je najpovoljniji za subjekat nadzora. (5) Troškovi prisilnog izvršenja rješenja padaju na teret subjekta nadzora. Članak 150. (Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere) (1) provođenju zaključka o dozvoli prisilnog izvršenja inspektor sastavlja zapisnik. (2) U zapisniku se utvrđuje činjenično stanje prisilnog izvršenja upravne mjere. Zapisnik se ulaže u spis predmeta, a jedan primjerak se uručuje Broj 13 – strana 2185 subjektu nadzora. (3) Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnji koje su provedene u postupku prisilnog izvršenja. Članak 151. (Izvršenje upravne mjere putem druge osobe) (1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru ili je nije izvršio u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i druga osoba, inspektor će donijeti zaključak o dozvoli izvršenja putem druge osobe, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. (2) U zaključku o dozvoli izvršenja putem druge osobe, subjekt nadzora će se opomenuti da izvrši upravnu mjeru u određenom roku, a ako to ne učini, da će se izvršenje provesti putem druge osobe, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. (3) U zaključku o dozvoli izvršenja inspektor će navesti osobu putem koje će se izvršiti upravna mjera, a posebnim zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi određeni novčani iznos na račun Kantonalne uprave na ime podmirenja troškova izvršenja putem druge osobe. (4) Zaključak o obvezi polaganja tog iznosa je izvršan danom dostave subjektu nadzora. (5) Izbor ovlaštenih subjekata za izvršenje upravne mjere, kao i propis o načinu izvršenja upravne mjere putem druge osobe donijet će direktor Kantonalne uprave. (6) Izbor najpovoljnije ponude vrši se sukladno Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Broj 13 – strana 2186 Članak 152. (Nadzor nad izvršenjem upravne mjere) (1) Inspektor koji je donio zaključak o dozvoli izvršenja putem druge osobe vrši nadzor nad izvršenjem upravne mjere. (2) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i sukladno zaključku o dozvoli izvršenja te daje uputstva izravnom izvršitelju, ili osobi koja rukovodi njihovim radom. Članak 153. (Izvršenje upravne mjere prisilom sa novčanim kažnjavanjem) (1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi, inspektor će mu izreći novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere. (2) Istovremeno sa izricanjem novčane kazne iz stavka (1) ovog članka, inspektor će subjektu nadzora odrediti novi rok za izvršenje, uz prijetnju novom novčanom kaznom u slučaju neizvršenja. (3) Ako u ponovljenoj kontroli izvršenja rješenja subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom iz stavka (2) ovog članka, inspektor će u tom, kao i svakom narednom nadzoru, izreći novčanu kaznu. Članak 154. (Uplata novčane kazne) (1) Uplata novčane kazne iz prethodnog članka ovog Zakona vrši se na račun proračuna razine vlasti propisa po 31. decembar/prosinac 2015. kojem je inspektor odlučivao kod izricanja upravne mjere. Članak 155. (Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja) (1) Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem sukladno Zakonu o izvršnom postupku. Članak 156. (Izvršenje upravne mjere izravnom fizičkom prisilom) (1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru, a prema prirodi obveze ta se mjera može izvršiti izravnom fizičkom prisilom na subjekta nadzora, inspektor će na taj način izvršiti upravnu mjeru. (2) Fizička prisila mora biti primjerena predmetu izvršenja i srazmjerna otporu izvršenja. (3) Izvršenje izravnom fizičkom prisilom provodi se na način određenim zaključkom o dozvoli izvršenja. Članak 157. (Izvršenje upravne mjere radi osiguranja) (1) Radi osiguranja izvršenja inspektor može zaključkom dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno otežano poslije izvršnosti rješenja. (2) dozvoli izvršenja upravne mjere prije njene izvršnosti inspektor donosi poseban zaključak. (3) Izvršenje rješenja prije njegove izvršnosti može se odrediti u cjelini za 31. decembar/prosinac 2015. sve mjere iz rješenja ili samo one za koje postoji opasnost iz stavka (1) ovog članka. (4) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja može se izjaviti poseban prigovor u roku tri dana od dana uručenja, a izjavljeni prigovor ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 158. (Prekid izvršenja upravne mjere) (1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekat nadzora i ostali učesnici u izvršenju izvještavaju usmeno. (2) Ako se izvršenje ne može nastaviti istog dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv koga nije dopušten prigovor. Članak 159. (Obustava izvršenja upravne mjere) (1) Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko se utvrdi: a) da je obveza subjekta nadzora izvršena, b) da je njeno izvršenje nemoguće zbog objektivnih okolnosti, c) da se provodi prema osobi koja nije u obvezi, d) da je upravni akt na temelju kojeg je donesen zaključak o izvršenju poništen ili ukinut, e) da je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom. (2) obustavi izvršenja upravne mjere inspektor donosi zaključak protiv koga nije dopušten poseban prigovor. Broj 13 – strana 2187 DIO DEVETI - ODNOSI PREMA DRUGIM INSPEKCIJAMA I ORGANIMA Članak 160. (Odnos Kantonalne uprave i inspekcija na razini općinske vlasti) (1) Odnos između Kantonalne uprave i općinskih inspekcija temelje se na pravima i obvezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvršavanje kantonalnih zakona i drugih propisa. (2) Kantonalna uprava obvezna je osigurati izvršavanje kantonalnih i drugih propisa iz stavka (1) ovog članka na području cijelog Kantona i u tom pogledu ima ovlašćenja da prema općinskim inspekcijama poduzima sve one mjere kojima se osigurava obavljanje tih poslova koji su povjereni na vršenje općini. Članak 161. (Obveza dostavljanja podataka Kantonalnoj upravi) U obavljanju poslova nadzora koji proizilaze iz kantonalnih zakona i drugih propisa za čije su obavljanje, pored Kantonalne uprave nadležni i drugi organi na razini općine, Kantonalna uprava ima pravo tražiti od tih organa spise, dokumentaciju i izviješća o obavljanju poslova predviđenih u tim propisima, a ti organi dužni su dostaviti tražene podatke u rokovima koje odredi taj organ. Članak 162. (Postupak uslučaju neizvršavanja kantonalnih propisa) Ako organi iz članka 161. ovog Broj 13 – strana 2188 Zakona ne izvršavaju kantonalne propise ili ih nepravilno izvršavaju, u tom slučaju Kantonalna uprava će pismeno upozoriti te organe. Ako ti organi ne postupe po pismenom upozorenju, Kantonalna uprava pismeno će izvijestiti Vladu Kantona. Članak 163. (Pružanje pravne pomoći) (1) Zahtjevi Kantonalne uprave, odnosno kantonalne inspekcije za pružanje pravne pomoći, od strane drugih organa smatraju se žurnim i po njima se mora postupati najkasnije u roku deset dana od dana prijema zahtjeva. (2) Kantonalna uprava, odnosno kantonalne inspekcije, dužne su pružiti pravnu pomoć po zahtjevu za pružanje pravne pomoći od strane organa iz članka 161. ovog Zakona. Članak 164. (Suradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima u Kantonu) U svrhu ostvarivanja ciljeva vezanih za nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa službenim kontrolama regulisanih u članu 4. ovog Zakona, osigurat će se efikasna i uspješna koordinacija i suradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima u Kantonu. Članak 165. (Suradnja inspekcija sa drugim organima) (1) Kantonalne inspekcije dužne su surađivati sa drugim državnim organi- 31. decembar/prosinac 2015. ma, pravnim osobama, udruženjima, sredstvima javnog informiranja, građanima i drugim subjektima u pitanjima od značaja za Kanton radi efikasnog provođenja propisa nad kojima vrše inspekcijski nadzor, kao i radi sprečavanja i otklanjanja štetnih posljedica. (2) Kantonalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni kantonalnih zakona i drugih propisa. Članak 166. (Suradnja sa nadležnim organima u sustavu službenih kontrola) (1) Između kantonalnih inspekcija i drugih nadležnih organa koji učestvuju u sustavu službenih kontrola ima se ostvariti efikasna i uspješna suradnja u oblasti zaštite zdravlja, životne sredine, kao i u drugim oblastima. (2) Izviješće o obavljenoj službenoj kontroli ima se dostaviti direktoru u roku 15 dana po izvršenoj službenoj kontroli. (3) Nadležni inspektor iz određene upravne oblasti može provesti inspekcijski postupak i naložiti odgovarajuće mjere ako utvrdi nepravilnosti kod subjekta kod kojeg je vršena službena kontrola. (4) Inspektor je dužan obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom obavljanja službene kontrole uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni kantonalnih i drugih propisa. 31. decembar/prosinac 2015. DIO DESETI - KAZNENE ODREDBE Članak 167. (Prekršaji i prekršajne kazne) (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba ako: a) odbija suradnju sa inspektorom u postupku poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi po rješenju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (članak 62. i 63); b) ne učestvuje u vršenju inspekcijskog nadzora (članak 71. stavak 1. i 3.); c) onemogući inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora (članak 71. stavak 2); d) ne da na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i točne podatke, materijale i obavijesti potrebne inspektoru za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju nadzora odmah na licu mjesta ili u roku koji inspektor naloži (članak 71. stavak 4, članak 73. stavak 1.); e) subjekt nadzora se ne odazove pozivu inspektora da u roku koji mu je naložen donese u službene prostorije Kantonalne uprave tražene podatke i dokumentaciju ili da dođe osobno radi davanja pojašnjenja u svezi sa nadzorom (članak 71. stavak 5, članak 83. stavak 1, članak 84. stavak 1, članak 102. stavak 2. i članak 107.); f) ne obavijesti nadležnog inspektora ili policijsku upravu o sluča- Broj 13 – strana 2189 jevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (članak 72.); g) subjekt nadzora ne da uzorke proizvoda radi ispitivanja kod ovlaštene institucije za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda (članak 75.); h) pravna osoba sa javnim ovlaštenjima ne vrši javna ovlaštenja sukladno Zakonu i drugim propisima (članak 93.); i) subjekt nadzora kojem je povjereno upravljanje i eksploatiranje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina (članak 94.); j) sprečava i otežava inspektoru vršenje nadzora (članak 102. stavak 1.); k) ne postupi po rješenju inspektora i ne izvrši upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju (članak 142.); l) u ostavljenom roku ne izvijesti inspektora o izvršenju upravne mjere (članak 143.); m) spriječi da se upravna mjera izvrši putem druge osobe (članak 151.); n) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi (članak 153. stavak 1.); o) ako subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom (članak 153. stavak 3.); p) kod subjekta nadzora utvrđena je nepravilnost u radu nakon obavljene službene kontrole (članBroj 13 – strana 2190 ak 166.stavak 3.). (2) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka bit će kažnjena i fizička osoba registrirana kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj fizička osoba ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa (članak 119. stavak 1. točka d). (5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj fizička osoba koja je prisustvovala inspekcijskom nadzoru, a potpisan zapisnik nije dostavila odgovornoj osobi u subjektu nadzora (članak 107. stavak 2.) Članak 168. (1) Za prekršaj iz članka 153. stavak (3) ovog Zakona pravna osoba će biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. (2) Za prekršaj iz članka 153. stavak (3) ovog Zakona odgovorna osoba u pravnoj osobi bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz članka 153. stavak (3) ovog Zakona fizička osoba registrirana kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.200,00 KM do 1.500,00 KM. 31. decembar/prosinac 2015. (4) Za prekršaj iz članka 153. stavak (3) ovog Zakona fizička osoba će biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. DIO JEDANAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 169. (Organizacija inspekcija u drugim organima uprave) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima državne uprave u određenoj oblasti, zakonom se mogu organizirati inspekcije i u sustavu drugih organa uprave u Kantonu ili odrediti vršenje inspekcijskog nadzora u sustavu drugih radnih mjesta u tim organima, naročito kad se radi o manjem obimu inspekcijskih poslova. (1) Odredbe stavka (1) ovog članka ne odnose se na inspekcije određene ovim Zakonom. (2) Kad je spekcijski nadzor organiziran u okviru organa uprave u Kantonu ili je vršenje inspekcijskog nadzora određeno u okviru drugog radnog mjesta u drugom organu uprave, na način vršenja ovog inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe ovog Zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano. Članak 170. (Donošenje pravilnika i drugih općih akata) (1) Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i druge opće i provedbene akte sukladno ovom Zakonu u roku 120 dana 31. decembar/prosinac 2015. od dana stupanja na snagu ovog Zakona donosi direktor Kantonalne uprave uz suglasnost Vlade Bosanskopodrinjskog kantona Goražde. Članak 171. (Donošenje propisa, etičkog kodeksa, obrazaca i drugih akata direktora Kantonalne uprave) Direktor Kantonalne uprave donijet će propise određene ovim Zakonom, etički kodeks za inspektore, obrasce i druge akte propisane ovim Zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 172. (Donošenje propisa Vlade) Vlada Kantona donijet će propise određene ovim Zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 173. (Primjena dosadašnjih propisa) Do donošenja provedbenih propisa i općih akata određenih ovim Zakonom primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 174. (Inspekcijski postupak započet prije dana stupanja na snagu ovog Zakona) Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili na snazi prije dana stupanja na snagu ovog Zakona završit će se prema tim propisima. Broj 13 – strana 2191 Članak 175. (Izvršenje rješenja) Neizvršena rješenja kantonalnih inspektora koja su postala izvršna prije dana stupanja na snagu ovog Zakona izvršit će se prema propisima koji su važili na dan izvršnosti rješenja ukoliko je to povoljnije za subjekta nadzora. Članak 176. (Usklađivanje zakona i drugih propisa) Odredbe zakona i drugih propisa koje su u suprotnosti sa ovim Zakonom, uskladit će se sa odredbama ovog Zakona u roku godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu. Članak 177. (Radnopravni status inspektora) Na dan stupanja na snagu ovog Zakona državni službenici koji su postavljeni na radno mjesto inspektora u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove ostaju na tim poslovima. Članak 178. (Ravnopravnost polova) Gramatička terminologija korištena u ovom Zakonu podrazumijeva oba pola. Članak 179. (Prestanak važenja zakona) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju da važe svi kantonalni zakoni koji reguliraju inspekcijski nadzor. Broj 13 – strana 2192 Članak 180. (Prestanak važenja ostalih propisa) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju da važe odredbe kantonalnih zakona u dijelu koji se odnosi na organizaciju kantonalnih inspekcija koje se nalaze u sastavu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. Članak 181. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“. Broj:01-02-1011/15 PREDSJEDATELJICA 30.12.2015.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. 689 Na temelju poglavlja IV, odjeljak A, članka 23. Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (,,Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), članka 25. Zakona o Proračunima u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 102/13, 9/14, 13/14 i 8/15), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 11. redovitoj sjednici, održanoj 30. prosinca 2015. godine, d o n o s i: O D L U K U O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRORAČUNA BPK GORAŽDE ZA 2015. GODINU Članak 1. Odluka o izmjenama i dopuna- 31. decembar/prosinac 2015. ma Proračuna Bosansko-podrinjskog kantona Goražde za 2015. godinu sastoji se od:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 06/15 25.06.2015 SN BPK 09/19, SN BPK 07/17, SN BPK 16/13, SN BPK 04/13, SN BPK 08/10, SN BPK 04/10, SN BPK 04/10, SN BPK 15/09 zakon,prostorno uređenje,bpk 324 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU BOSANSKOPODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na 5. redovnoj sjednici, održanoj 24. juna 2015. godine. Broj:02-02-284/15 P R E M I J E R 24.06.2015.godine Emir Oković,s.r. G o r a ž d e 325 Na osnovu člana 16. tačke d) i f) i člana 23. tačka b) Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 5. redovnoj sjednici, održanoj 24.06.2015. godine, d o n o s i: Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU BOSANSKO – PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Član 1. U Zakonu o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde”, broj: 15/09, 4/13, prečišćeni tekst 7/13 i 16/13) u članu 115. na kraju stava (7) dodaje se tekst koji glasi: Godina XVIII–Broj 6 25. jun/lipanj 2015. GORAŽDE Akontacija za II kvartal 2015.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”– 40 KM Broj 6 – strana 1018 „Izuzetno, za objekte iz člana 109. stav (1) alineja 5. ovog Zakona, koji se odnose na individualne garaže, spremišta i drvarnice bruto površine do 40 m² i visine sljemena do 4 m, te za objekte iz alineje 8, koji se odnose na montažne objekte i kioske gotove konstrukcije do 12 m², naknada za uređenje građevinskog zemljišta i naknada za pogodnost i korištenje građevinskog zemljišta, prema naprijed navedenoj proceduri, će se obračunavati u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti.” Član 2. U članu 156. stav (1) alineja 1. ovog Zakona mijenja se i glasi: „- ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše, bez odobrenja za građenje. U tom slučaju će naložiti stranci da, u skladu sa članom 188. stav (1) ovog Zakona, u primjerenom roku, ne kraćem od 90 dana, naknadno pribavi pravosnažno odobrenje za građenje,”. Član 3. U članu 157. stav (1) alineja 1. ovog Zakona se mijenja i glasi: “- ako je građevina izgrađena bez odobrenja za građenje, osim za objekte iz člana 188. stav (1) ovog Zakona, u kom slučaju će prvo naložiti stranci da u primjerenom roku, ne kraćem od 90 dana, naknadno pribavi pravosnažno odobrenje za građenje,”. Iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi: “- ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše bez odobrenja za građenje, os- 25. jun/lipanj 2015. im za objekte iz člana 188. stav (1) ovog Zakona, u kom slučaju će prvo naložiti obustavu daljeg građenja u skladu sa članom 156. stav (1) alineja 1. ovog Zakona,”. Dosadašnje alineje 2, 3, 4, 5. i 6. postaju alineje 3, 4, 5, 6. i 7. Član 4. Član 188. ovog Zakona se mijenja i glasi: “ (1) Za objekte koji se grade ili su izgrađeni bez odobrenja za građenje, a čiji vlasnici do dana donošenja ovog Zakona nisu podnijeli zahtjev za odobravanje građenja prema do sada važećem Zakonu, ostavlja se rok do 31.12.2016. godine, u kojem mogu pokrenuti naknadni postupak za odobravanje građenja u skladu sa ovim Zakonom. (2) Svi drugi objekti izgrađeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona, kao i svi drugi objekti čija gradnja započne nakon stupanja na snagu ovog Zakona, a čiji vlasnici ne podnesu zahtjev za pokretanje naknadnog postupka odobravanja građenja u roku predviđenom u prethodnom stavu, smatrat će se nelegalnim i, prema ovom Zakonu, nadležna inspekcija će izdati nalog za njihovo uklanjanje.” Član 5. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-414/15 PREDSJEDAVAJUĆA 24.06.2015.godine SKUPŠTINE G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. 25. jun/lipanj 2015. 326 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA Proglašava se Zakon o unutrašnjim poslovima, koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na 5. redovnoj sjednici, održanoj 24. juna 2015. godine. Broj:02-02-285/15 P R E M I J E R 24.06.2015. godine Emir Oković,s.r. G o r a ž d e 327 Na osnovu poglavlja IV, odjeljak A, člana 23. stav (1) tačka b) Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 5. redovnoj sjednici, održanoj 24.06.2015. god., d o n o s i: Z A K O N O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA POGLAVLJE I-(OSNOVNE ODREDBE) Član 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom utvrđuju se unutrašnji poslovi iz nadležnosti Bosansko Broj 6 – strana 1019 -podrinjskog kantona Goražde (u daljem tekstu: Kanton), nadležnost, organizacija i rukovođenje Ministarstvom za unutrašnje poslove Kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), uključujući nadležnost, organizaciju i rukovođenje Upravom policije u sastavu Ministarstva (u daljem tekstu: Uprava policije), imenovanje, sastav i funkcioniranje Nezavisnog odbora, imenovanje, sastav i funkcioniranje Odbora za žalbe javnosti, disciplinska odgovornost policijskog komesara, stručno obrazovanje, usavršavanje i nagrade uposlenika Ministarstva i Uprave policije, međusobni odnosi Ministarstva i Uprave policije i odnos ovih organa sa drugim kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova i policijskim organima u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH), te druga pitanja od značaja za organizaciju, rad i ostvarivanje funkcije Ministarstva i Uprave policije. Član 2. (Pravni osnov za rad Ministarstva i Uprave policije) (1) Unutrašnje poslove na teritoriji Kantona vrše Ministarstvo i Uprava policije. (2) Rad Ministarstva i Uprave policije zasniva se na Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavu Kantona te zakonima i drugim propisima BiH, Federacije BiH (u daljem tekstu: Federacija) i Kantona. Član 3. (Principi javne i policijske službe) Svi propisi koje donosi Ministarstvo, kao i sve radnje koje poduzimaju Ministarstvo i Uprava policije putem
Zakon o industrijskim zonama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/15 13.05.2015 industrijske zone
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 03/14 29.12.2014 SN BPK 10/18, SN BPK 12/15, SN BPK 06/10 zakon,sudske takse,takse,bpk 29. decembar/prosinac 2014. Član 8. U Poglavlju V – Kaznene odredbe član 41. se mijenja, tako da isti glasi: “Odgovorno lice Porezne uprave, odnosno nadležne poreske ispostave, notar i odgovorno lice u nadležnom organu, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM ukoliko postupi suprotno odredbama člana 13, člana 36. i člana 38. stav 2. ovog Zakona.” Član 9. Postupak naplate poreza za imovinu za koju je prije stupanja na snagu ovog Zakona pokrenut postupak razreza poreza okončat će se u skladu sa odredbama koje su bile na snazi u trenutku podnošenja prijave za razrez poreza, dok će se za svu drugu imovinu postupak provoditi u skladu sa odredbama ovog Zakona. Za imovinu za koju prijava nije podnesena do stupanja na snagu ovog Zakona, prijava će se podnjeti u skladu sa članom 12. stav 5. Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon. Član 10. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ˝Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde˝, a primjenjivat će se od 01.01.2015. godine. Broj:01-02-924/14 PREDSJEDAVAJUĆA 29.12.2014.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. Broj 15 – strana 2003 915 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama, koji je donijela Skupština Bosansko -podrinjskog kantona Goražde na 1. redovnoj sjednici, održanoj 29.12.2014.godine. Broj: 02-02-415/14 P R E M I J E R 29.12.2014.godine Emir Frašto,s.r. G o r a ž d e 916 Na osnovu poglavlja IV. odjeljak A, člana 23. stav b) Ustava Bosanskopodrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde” broj: 8/98, 10/00 i 5/03) i člana 106. Poslovnika Skupštine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde” broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 1. redovnoj sjednici, održanoj 29.12. 2014. godine, d o n o s i: Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama Broj 15 – strana 2004 Član 1. (Izmjena člana 4.) U Zakonu o sudskim taksama (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 6/10) član 4. se mijenja i glasi: “Član 4. (Uzajamnost plaćanja takse i preduzimanja radnji u postupku) (1) U slučaju da stranka sudu dostavi podnesak bez dokaza o plaćenoj taksi, sud će pozvati stranku, odnosno njenog punomoćnika da uplati odgovarajuću taksu u roku od osam (8) dana. (2) Ukoliko stranka ne uplati taksu u roku iz stava 1. ovog člana, sud će nastaviti postupak i pristupiti prinudnoj naplati takse, u skladu sa odredbama ovog Zakona.“ Član 2. (Izmjena člana 7.) U članu 7. stav 2. se mijenja i glasi: “Član 7. (Način plaćanja takse) 2) Takse se plaćaju u gotovom novcu, a ako je iznos takse od 50 KM, mogu se plaćati putem taksenih maraka. “ Član 3. (Izmjena člana 8.) Član 8. se mijenja i glasi: “Član 8. (Rok zastare naplate takse) Pravo na naplatu takse zastarije- 29. decembar/prosinac 2014. va u roku od dvije (2) godine od dana nastanka taksene obaveze.” Član 4. (Izmjena člana 13.) U članu 13. stav 2. se mijenja i glasi: “Član 13. (Rješenje o oslobađanju od obaveze plaćanja takse) (2) Sud može u toku postupka ukinuti rješenje o oslobađanju od plaćanja takse ako utvrdi da je takseni obveznik u mogućnosti da plati taksu.“ Član 5. (Izmjena člana 19.) U članu 19. stav 1. i stav 3. se mijenjaju i glase: “Član 19. (Obračun i kontrola plaćanja takse) 1) Iznos takse, koju je takseni obveznik dužan da plati, obračunava sudija koji vodi postupak rješenjem protiv koga je dozvoljena žalba u roku od 8 dana po prijemu rješenja. 2) Kontrolu naplate takse vrši sudija koji vodi postupak.” Član 6. (Izmjena člana 30.) Član 30. se mijenja i glasi: “Član 30. (Naplata neplaćene takse) 1) Takse čiji se iznos određuje na kraju postupka, takseni obveznik je dužan 29. decembar/prosinac 2014. platiti u roku od osam dana od prijema rješenja iz člana 19. ovog Zakona. 2) Ako takseni obveznik ne plati taksu u navedenom roku, taksa će se naplatiti prinudno prema odredbama o prinudnoj naplati poreza od pravnih i fizičkih lica, a ako ne može na taj način, ista će se naplatiti u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku, a postupak za naplatu neplaćene takse pokrenut će Kantonalno pravobranilaštvo.” Član 7. (Izmjena člana 37.) Član 37. (Plaćanje takse u prelaznom razdoblju) 1) U članu 37. u stavu 1. riječi “propisima i tarifom koji su važili” zamjenjuju se riječima “tarifom koja je važila”. 2) U članu 37. iza za stava (1) dodaje se novi stav (2), koji glasi: (2) “Taksa koja nije plaćena do stupanja na snagu ovog Zakona naplatit će se u skladu sa članom 30. ovog Zakona. 3) Dosadašnji stavovi (2) i (3) postaju stavovi (3) i (4). Član 8. (Završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ˝Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde˝, a primjenjivat će Broj 15 – strana 2005 se od 01.01.2015. godine. Broj:01-02-925/14 PREDSJEDAVAJUĆA 29.12.2014.godine S K U P Š T I N E G o r a ž d e Aida Obuća,s.r. 917 Na osnovu poglavlja IV. A. član 23. Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (,,Službene novine Bosansko -podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), te na osnovu člana 37. Zakona o budžetima u Federaciji BiH (“Službene novine FBiH” broj: 102/13, 9/14 i 13/14) i člana 106. Poslovnika Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosanskopodrinjskog kantona Goražde” broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 1. redovnoj sjednici, održanoj 29.12.2014.god., d o n o s i: O D L U K U O IZMJENAMA I DOPUNAMA BUDŽETA Bosansko–podrinjskog kantona Goražde za 2014. godinu Član 1. Odlukom o Izmjenama i dopunama Budžeta Bosansko–podrinjskog kantona Goražde za 2014.godinu utvrđuju se: PRIHODI, PRIMICI I FINANSIRANJE 41.807.746,00 KM RASHODI I IZDACI 41.807.746,00 KM Član 2. Prihodi i primici, rashodi i izdaci
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđivanje i poklon BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 15/14 29.12.2014 SN BPK 04/13, SN BPK 07/09 porez,imovina,nasljeđivanje,poklon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 15/14 29.12.2014 SN BPK 05/17, SN BPK 16/11 komunalne takse,takse Z A K O NIZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O KOMUNALNIM TAKSAMABOSANSKO –PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDEČlan 1.U Zakonu o komunalnim taksa-ma Bosansko-podrinjskog kantona Gor-ažde (“Službene novine Bosansko-pod-rinjskog kantona Goražde ” br. 16/11) u Poglavlju I -Opće odredbe član 3. se mijenja i glasi:„Visina takse utvrđuje seTarifom koja je sastavni dio ovog Zakona i opći-nskim propisima koji se donose u skla-du sa ovim Zakonom.Općine su obavezne u roku od 29. decembar/prosinac 2014.Broj 15 –strana 199760 dana donijeti propise kojima će, u sk-ladu sa ovim Zakonom, utvrditi konač-an iznos takse iz Tarifnih brojeva 1, 4, 5, 6. i 7.“Član 2.U Poglavlju VI –Tarifa komunal-nih taksi u članu 21. Tarifni broj 1. stav 1. se mijenja i glasi:Tarifni broj 1.“Za svaku istaknutu firmu, oz-naku, obilježje ili natpis na poslovnim i drugim prostorijama, objektima i slič-no, kojim se označava da određenopra-vno ili fizičko lice obavlja registrovanu djelatnost ili zanimanje zavisno od loka-cije i načina isticanja, plaća se u općina-ma sa područja Bosansko-podrinjskogkantona Goražde godišnja taksa kako sl-ijedi:I ZONA I ZONA se određuje granicama I zone utvrđene općinskim odlukama o određi-vanju gradskog građevninskog i ostalog zemljišta i zoniranju.RednibrojO p i sIZNOSTAKSE1.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna izuzetno atraktivan način te na izuzetno velikim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti distribucije nafte i naftnih derivata,oblasti telekomunikacija, iz oblasti bankarstva,iz oblasti igara na sreću (kasino, lutrija, loto,tombola, bingo, sportska prognoza, sportska kladionica, itd.) ................................3.600,00 KM2.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i/ilina izuzetno velikim površinama,a to su pravna i fizička lica iz oblasti osiguranja i reosiguranja (osiguravajuća društva), iz oblasti proizvodnje i distribucijeelektrične energije, tržni centri i hipermarketi..................................................2.400,00 KM3.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i na velikim površinama,a to su pravna i fizička lica iz oblasti proizvodnje duhana i alkoholnih pića, iz oblasti poštanskih usluga, iz oblasti mikrokreditnih organizacija i brokerskih kuća, tržnice i pijace, u oblastiugostiteljstva -hoteli i moteli.......................................................................................1.200,00 KM4.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica u oblasti pružanja tehničkihusluga –tehnički servisi, u advokatskoj djelatnosti,u notarskoj djelatnosti, u oblasti privatne zdravstvene zaštite i privatne apoteke............................1.000,00 KM Broj 15 –strana 199829. decembar/prosinac 2014.5.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna manje atraktivan način i/ili na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti proizvodnje bezalkohonih pića, oblasti proizvodnje električne energije u mini elektranama, oblasti industrijske proizvodnje koja nijeobuhvaćena drugim tačkama, iz oblasti građevinske djelatnosti,iz oblasti međunarodnog transporta roba i usluga, iz oblasti ostalog prevoza robe i putnika, iz oblastivanjske trgovine, u oblasti zdravstvene zaštite životinja.............................................................700,00 KM6.Subjekti koji oznake, obilježija i natpise ističuna manje atraktivan način i na manjim površinama, a to su pravnai fizička lica iz oblasti trgovine koju obavlja pravno lice u poslovnim jedinicama, drugim objektima, te iz oblastitrgovine koja se obavlja na ostalim prodajnim mjestima,oblasti ugostiteljstva pansioni, barovi i restorani, oblasti ugostiteljstva, aščinice, ćevabdžinice te objekti u kojima se toče alkoholna i bezalkoholna pića, knjigovodstveneusluge (biroi i slično)....................................................................................................400,00 KM7.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ne ističu namanjim površinama i na način koji nije atraktivan, a to su pravna i fizička lica iz oblasti ugostiteljstva -bosanske kafane i ostali objekti u kojima se ne toče alkoholna pića, samostalne zanatske radnjei iz ostalih nepomenutih oblasti............................................120,00 KMOSTALE ZONE OSTALE ZONE su sve zone izuzev I zone utvrđene općinskim odlukama o određivanju gradskog građevninskog i ostalog zemljišta i zoniranjuRednibrojO p i sIZNOSTAKSE1.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna izuzetno atraktivan način te na izuzetno velikim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti distribucije nafte i naftnih derivata,oblasti telekomunikacija, iz oblasti bankarstva,iz oblasti igara na sreću (kasino, lutrija, loto,tombola, bingo, sportska prognoza, sportska kladionica, itd.).................................3.000,00 KM2.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i/ili na izuzetno velikim površinama,a to su pravna i fizička lica iz oblasti osiguranja i reosiguranja (osiguravajuća 29. decembar/prosinac 2014.Broj 15 –strana 1999društva), iz oblasti proizvodnje i distribucijeelektrične energije, tržni centri i hipermarketi..................................................2.000,00 KM3Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i na velikim površinama,a to su pravna i fizička lica iz oblasti proizvodnje duhana i alkoholnih pića, iz oblasti poštanskih usluga, iz oblasti mikrokreditnih organizacija i brokerskih kuća, tržnice i pijace, u oblastiugostiteljstva -hoteli i moteli..................................................................................................1.000,00 KM4.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna atraktivan način i na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica u oblasti pružanja tehničkihusluga –tehnički servisi, u advokatskoj djelatnosti,u notarskoj djelatnosti, u oblasti privatne zdravstvene zaštite i privatne apoteke............................800,00 KM5. Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ističuna manje atraktivan način i/ili na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti proizvodnje bezalkohonih pića, oblasti proizvodnje električne energije u mini elektranama, oblasti industrijske proizvodnje koja nijeobuhvaćena drugim tačkama, iz oblasti građevinske djelatnosti,iz oblasti međunarodnog transporta roba i usluga, iz oblasti ostalog prevoza robe i putnika, iz oblastivanjske trgovine, u oblasti zdravstvene zaštite životinja.............................................................700,00 KM6.Subjekti koji oznake, obilježija i natpise ističuna manje atraktivan način i na manjim površinama, a to su pravna i fizička lica iz oblasti trgovine koju obavlja pravno lice u poslovnim jedinicama, drugim objektima, te iz oblasti trgovine koja se obavlja na ostalim prodajnim mjestima,oblasti ugostiteljstva pansioni, barovi i restorani, oblasti ugostiteljstva, aščinice, ćevabdžinice te objekti u kojima setoče alkoholna i bezalkoholna pića, knjigovodstvene usluge (biroi i slično)..........300,00 KM7.Subjekti koji oznake, obilježja i natpise ne ističu namanjim površinama i na način koji nije atraktivan, a to su pravna i fizička lica iz oblasti ugostiteljstva -bosanske kafane i ostali objekti u kojima se ne toče alkoholna pića, samostalne zanatske radnje i iz ostalih nepomenutih oblasti............................................100,00 KM.” Broj 15 –strana 2000Član 3.Ovaj Zakon stupa na snagu nare-dnog dana od dana objavljivanjau ̋Slu-žbenim novinama Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde ̋, a primjenjivat će se od 01.01.2015.godine
Zakon o dopuni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji sa djecom BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/14 03.11.2014 SN BPK 13/20, SN BPK 12/13, SN BPK 02/13, SN BPK 07/08 socijalna zaštita Z A K O NO DOPUNI ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI,ZAŠTITI CIVILNIH ŽRTAVA RATAI ZAŠTITI OBITELJI SA DJECOMČlanak 1.U Zakonu o socijalnoj zaštiti, za-štiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji Godina XVII–Broj 411. mart/ožujak2014.GORAŽDEAkontacija za I kvartal 2014.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”–40 KM Broj 4 –strana 214sa djecom (“Službene novine Bosansko -podrinjskog kantona Goražde”, broj: 10/00, 5/03, 5/05, 3/08, 2/13 i 12/13), u članku 94. iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. i 6. koji glase:„Korisnici prava iz stavka 4. koji su ostvarili pravo do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civiln-ih žrtava rata i zaštiti obitelji sa djecom („Službene novine Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde”, broj: 12/13), pod-liježu postupku provjere ispunjavanja uvjeta prema odredbama tog Zakona, koju će po službenoj dužnosti provesti Centar za socijalni rad Bosansko-podri-njskog kantona Goražde.Početkom svake kalendarske go-dine, a najkasnije do 31. siječnja, korisn-ik prava iz stavka 4. dužan je dostaviti dokaze nadležnom organu radi utvrđi-vanja ispunjavanja uvjeta za nastavak ostvarivanja ovog prava.”
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 16/13 31.12.2013 SN BPK 09/19, SN BPK 07/17, SN BPK 06/15, SN BPK 04/13, SN BPK 08/10, SN BPK 04/10, SN BPK 04/10, SN BPK 15/09 zakon,izmjene,prostorno uređenje,bpk 31.decembar/prosinac 2013. 1034 Na osnovu člana 33a Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na nastavku 28. redovne sjednice, održane 30. decembra 2013.godine. Broj:02-02-569/13 P R E M I J E R 30.12.2013.godine Emir Frašto,s.r. G o r a ž d e 1035 Na osnovu člana 16. tačke d) i f) i člana 23. tačka b) Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj: 8/98, 10/00 i 5/03) i člana 106. Poslovnika Skupštine Bosanskopodrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na nastavku 28. redovne sjednice, održane 30.12.2013.godine, d o n o s i: Broj 16 – strana 2319 Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU BOSANSKO–PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Član 1. U Zakonu o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde“, broj: 7/13) iza člana 118. dodaje se novi član 118a. koji glasi: „Član 118a. (Priključenje na elektro distributivnu mrežu) (1) Nije dozvoljeno priključenje na distributivnu mrežu objekata izgrađenih bez građevinske dozvole. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Operator distributivnog sistema može izvršiti privremeno priključenje bespravno izgrađenih objekata na distributivnu mrežu, uz pisanu saglasnost organa uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole, u slijedećim slučajevima: a) ako je izgrađeni objekat na području gdje nisu doneseni planski dokumenti (urbanistički planovi); b) ako je izgrađeni stambeni objekat useljen ili c) ako je izgrađeni objekat u postupku legalizacije odnosno naknadnog postupka za odobravanje građenja u skladu sa članom 188. ovog Zakona. (3) Privremeno priključenje iz stava (2) ovog člana vrši se po identičnoj Broj 16 – strana 2320 proceduri koja se provodi za stalni priključak, do ispunjenja uslova za stalni priključak, u roku od 12 mjeseci koji je utvrđen u pisanoj saglasnosti organa uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole. (4) Rok iz stava (3) ovog člana može se produžiti za dodatnih 12 mjeseci. (5) U slučaju da se u roku iz st. (3) i (4) ovog člana ne ispune uslovi za stalni priključak objekta, na zahtjev organa uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole, izvršiće se isključenje objekta iz stava (2) ovog člana kod Operatora distributivnog sistema bez prava na nadoknadu štete. (6) Organ uprave nadležan za izdavanje građevinske dozvole ili kantonalni urbanističko-građevinski inspektor pokrenut će proceduru isključenja definisanu u stavu (5) ovog člana, samo ukoliko je prethodno donijeto konačno i izvršno Rješenje o uklanjanju građevine.“ Član 2. U članu 180. dodaje se novi stav (3) koji glasi: ”Odredbe stavova (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se u slučajevima privremenog priključka propisanim čl. 118a. stav (2). Član 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-947/13 PREDSJEDAVAJUĆI 30.12.2013.godine SKUPŠTINE G o r a ž d e Suad Došlo,s.r. 31.decembar/prosinac 2013. 1036 Na osnovu člana 106. i 108. Poslovnika Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona („Službene novine Bosanskopodrinjskog kantona Goražde“, broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na nastavku 28. redovne sjednice, održane 30.12.2013. godine, d o n o s i: O D L U K U O DAVANJU SAGLASNOSTI NA IZMJENE I DOPUNE FINANSIJSKOG PLANA ZAVODA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE ZA 2013. GODINU Član 1. Daje se saglasnost na izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde za 2013. godinu. Član 2. Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“. Broj:01-14-953/13 PREDSJEDAVAJUĆI 30.12.2013. godine SKUPŠTINE G o r a ž d e Suad Došlo,s.r. 1037 Na osnovu člana 20. Statuta Zavoda zdravstvenog osiguranja Bosansko- podrinjskog kantona Goražde, člana 103. stav 1. alineja 4. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Fe
Zakon o administrativnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/13 10.10.2013 SN BPK 12/15 administrativne takse,takse,zakon,bopk
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 12/13 10.10.2013 SN BPK 13/20, SN BPK 04/14, SN BPK 02/13, SN BPK 07/08 socijalna zaštita
Zakon o komunalnim djelatnostima BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 09/13 30.07.2013 SN BPK 05/21 komunalna djelatnost,zakon,bpk 30.јули/српањ 2013. нтона Горажде, на 25. редовној сједни- ци, одржаној 29. јула 2013. године. Број:02-02-348/13 П Р Е М И Ј Е Р 29.07.2013.године Емир Фрашто,с.р. Г о р а ж д е 673 На основу поглавља IV одјељак А. члана 23. тачка б) Устава Босанско- подрињског кантона Горажде („Служ- бене новине Босанско-подрињског ка- нтона Горажде“, број: 8/98; 10/00 и 5/03) и члана 106. Пословника Ску- пштине Босанско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско- подрињског кантона Горажде“, број: 10/08), Скупштина Босанско-подрињс- ког кантона Горажде, на 25. редовној сједници, одржаној 29.07.2013. године, д о н о с и: З А К О Н О КОМУНАЛНИМ ДЈЕЛАТНОСТИМА I - ОСНОВНЕ ОДРЕДБЕ Члан 1. (Предмет Закона) Овим се Законом одређују ком- уналне дјелатности, начела, начин об- ављања и финансирања те друга пи- тања од значаја за успјешно обављање комуналних дјелатности на подручју Босанско-подрињског кантона Гораж- де (у даљем тексту: Кантон). Члан 2. (Дефиниција комуналне дјелатности) Под комуналним дјелатности- Број 9 – страна 1523 ма, у смислу овог Закона, подразумије- ва се пружање комуналних услуга од интереса за физичка и правна лица, те финансирање грађења и одржавање објеката и уређаја комуналне инфра- структуре као цјеловитог система на подручју општина као и Кантона, када је то прописано овим Законом. Члан 3. (Основна подјела комуналних дјелатности) (1) Комуналне дјелатности се дијеле на: a) Комуналне дјелатности индив- идуалне комуналне потрошње; b) Комуналне дјелатности заједн- ичке комуналне потрошње. (2) Под појмом комуналних дјелатнос- ти индивидуалне комуналне пот- рошње подразумијевају се комуна- лни производи и услуге који се мо- гу измјерити, дефинисати и нап- латити од сваког корисника услуга. (3) Под појмом комуналних дјелатнос- ти заједничке комуналне потрош- ње подразумијева се комунални производ и услуга, које није могуће измјерити и наплатити од сваког корисника услуга. II - КОМУНАЛНЕ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 4. (Комуналне дјелатности) (1) Комуналне дјелатности индивиду- алне комуналне потрошње у смис- лу овог Закона су: a) Снабдијевање питком водом; b) Одвођење и пречишћавање от- падних вода; Број 9 – страна 1524 c) Снабдијевање топлотном енер- гијом; d) Снабдијевање природним гас- ом; e) Обављање јавног превоза путн- ика; f) Прикупљање и одвоз комунал- ног отпада из стамбених и пос- ловних зграда и пословних про- стора на депонију; g) Одлагање комуналног отпада; h) Одржавање јавних паркинг-пр- остора и јавних гаража; i) Обављање погребних послова; j) Одржавање тржница и пијаца на мало; k) Обављање димњачарских посл- ова. (2) Комуналне дјелатности заједничке комуналне потрошње у смислу ов- ог Закона су: a) Одвођење атмосферских и дру- гих вода са јавних површина; b) Одржавање чистоће на јавним површинама и градским улица- ма; c) Одржавање јавних површина; d) Одржавање гробаља и њихове пратеће инфраструктуре; e) Одржавање спомен-обиљежја; f) Одржавање јавне расвјете; g) Обављање кафилеријских услу- га; h) Обављање услуга декорације; i) Одржавање објеката и уређаја јавне урбане опреме (клупа, јав- них сатова, чесми и фонтана, ја- вних купатила и нужника итд.) (3) У циљу ближег уређења прописа о комуналним дјелатностима, општ- ине ће донијети одлуке о комунал- ним дјелатностима из ставова (1) и 30.јули/српањ 2013. (2) овог члана и мјерама за њихово спровођење. Члан 5. (Значење појмова) (1) Под снабдијевањем питком водом подразумијевају се послови захва- тања, пречишћавања, контроле кв- алитета и дистрибуције воде за пи- ће водоводном мрежом до мрежног инструмента корисника, укључују- ћи и мјерни инструмент, односно заједнички мјерни инструмент код објеката колективног становања. (2) Под одвођењем и пречишћавањем отпадних вода подразумијевају се послови скупљања, одвођења и пр- ечишћавања отпадних вода од пр- икључака корисника на заједничку канализациону мрежу, односно од првог контролног окна, третман от- падних вода у уређају за пречиш- ћавање, црпљење, одвоз и збрињав- ање фекалија из септичких јама. (3) Под снабдијевањем топлотном ене- ргијом подразумијевају се послови производње и дистрибуције топло- тне енргије (паре, вреле воде, топле воде, санитарне топле воде и сл.) мрежом до подстанице корисника, укључујући и подстаницу, односно главни запорни вентил који се на- лази испред или у објекту или заје- днички мјерни инструмент код об- јеката колективног становања. (4) Под снабдијевањем природним га- сом подразумијевају се послови ди- стрибуције природног гаса гасном мрежом од главних мјерно-регула- ционих станица до уређаја за мје- рења протока гаса, укључујући гла- вне мјерно-регулационе станице и уређаје за мјерење код корисника 30.јули/српањ 2013. гаса, односно заједнички мјерни инструмент код објеката колектив- ног становања. (5) Под обављањем јавног превоза пу- тника подразумијева се превоз пут- ника у јавним превозним средстви- ма по линијама на подручју канто- на. (6) Под прикупљањем и одвожењем комуналног отпада из стамбених и пословних зграда и пословних про- стора на депонију подразумијева се прикупљање комуналног отпада на за то одређеним мјестима и њег- ово одвожење на депонију. (7) Под одлагањем комуналног отпада подразумијева се обрађивање и тр- ајно одлагање комуналног отпада на санитарну депонију, те отвара- ње, санирање и затварање депоније по посебним прописима. (8) Под одржавањем јавних паркинг простора и јавних гаража подразу- мијевају се послови одржавања пр- остора и објеката у којима се пру- жају услуге паркирања и гаражи- рања моторних возила. (9) Под обављањем погребних послова подразумијева се преузимање, опр- емање и превоз умрлог лица до об- јекта мртвачнице, односно гробља. (10) Под тржницама и пијацама на мало подразумијевају се одређени затворени и отворени простори на којима се пружају услуге обављања промета живежним намирницама и другим производима те уређива- ње и одржавање ових простора. (11) Под димњачарском дјелатнош- ћу подразумијева се чишћење и ко- нтрола исправности и функциони- сања димоводних објеката и уређа- ја за ложење и чишћење димовода. (12) Под одвођењем атмосферских Број 9 – страна 1525 и других вода са јавних површина подразумијева се одвођење атмос- ферских вода са јавно прометних површина уређеном каналском мр- ежом. (13) Под одржавањем чистоће на ја- вним површинама и градским ули- цама подразумијева се чишћење и прање асфалтираних, бетонских, поплочаних и зелених јавних пов- ршина, прикупљање, одвожење и одлагање комуналних отпадака са тих површина, те уклањање сније- га и леда. (14) Под одржавањем јавних повр- шина подразумијевају се послови уређивања и редовног одржавања зелених и рекреативних површина (јавне зелене површине, зелене по- вршине стамбених, односно урбан- их градских цјелина, пјешачке ста- зе, зелене површине посебне намје- не, површине за рекреацију на отв- ореном простору, дјечијих играли- шта, заштитна подручја и заштит- ни зелени појасеви инфраструкту- рних система, ако није уређено по- себним прописом, површине уз ур- еђену и неуређену обалу ријека и језера, ако није уређено посебним прописом, јавних саобраћајних по- вршина (улице, коловози, плочни- ци и риголи, путеви, прилази, про- лази, тргови, подвожњаци и надво- жњаци, мостови и степеништа ван зграде, аутобуска стајалишта, ако није уређено посебним прописом, и других површина које посебним прописима буду утврђене као јавне површине. (15) Под одржавањем гробаља и њихове пратеће инфраструктуре подразумијева се управљање, одр- жавање и уређивање простора и Број 9 – страна 1526 објеката (мртвачница у склопу гро- бља, капела и сл.) за обављање ис- праћаја и сахране умрлих лица. (16) Под одржавањем јавне расвјете подразумијева се одржавање обје- ката и уређаја јавне расвјете којом се освјетљавају прометне и друге јавне површине. (17) Под обављањем кафилеријских услуга подразумијевају се послови сталног и сигурног уклањања жив- отиња, паса луталица, лешина жи- вотиња, одређених нејестивих нус- производа клања, конфиската и ва- лионичког отпада са јавних повр- шина и послови еутаназије живот- иња. (18) Под обављањем послова декор- ације подразумијева се украшава- ње јавних површина и простора поводом државних и вјерских праз- ника, одржавање културних, забав- них, спортских, сајамских и других манифестација пригодним украсн- им реквизитима. (19) Под одржавањем објеката и ур- еђаја јавне урбане опреме подразу- мијевају се послови одржавања кл- упа, јавних чесми и фонтана, јав- них купатила и јавних нужника, одржавање јавних сатова и обезбје- ђивање функционисања јавних са- това на јавним површинама и обје- ктима. III - НАЧЕЛА ОБАВЉАЊА КОМУНАЛНИХ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 6. (Јавни интерес и јавне службе) (1) Комуналне дјелатности су од јавн- ог интереса и обављају се као јавне службе. 30.јули/српањ 2013. (2) Под појмом јавног интереса у ком- уналним дјелатностима подразум- ијева се задовољавање оних потре- ба урбаног друштва које су незамје- нљив услов живота и рада грађана, државних органа, привредних и других субјеката на подручју Кан- тона. (3) Под појмом јавне службе у комуна- лним дјелатностима подразумије- вају се комуналне дјелатности из члана 5. овог Закона, које, као опш- те корисне дјелатности, представ- љају системску цјелину организов- ања и вршења путем државних сл- ужби, јединица локалне заједнице, те за то посебно организованих са- мосталних организација које су при- хваћене, подржаване и контролиса- не од стране државне заједнице. Члан 7. (Начела обављања комуналних дјелатности) (1) Општине, правна и физичка лица која обављају комуналне дјелатнос- ти обавезни су на основу овог Зако- на и посебних прописа придржава- ти се сљедећих начела: a) трајност и континуираност у обављању комуналних дјелатн- ости; b) квалитет у обављању комунал- них дјелатности који подразу- мијева нарочито: техничку, зд- равствену и хигијенску испра- вност у складу са прописаним стандардима и нормативима и тачност у погледу рокова извр- шења комуналне услуге; c) одржавање комуналних објека- та и уређаја у стању сталне фу- нкционалне способности; 30.јули/српањ 2013. d) принцип добијања квалитетне комуналне услуге; e) обезбјеђење мјера за очување и заштиту околине; f) јавност и транспарентност рада. IV - ОБЕЗБЈЕЂИВАЊЕ И ОБАВЉАЊЕ КОМУНАЛНИХ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 8. (Обезбјеђивање комуналне дјелатности) (1) Општине обезбјеђују обављање ко- муналних дјелатности одређених овим Законом. (2) Општине су дужне посебним про- писима регулисати услове и начин организовања послова у вршењу појединих комуналних дјелатнос- ти, а нарочито: a) техничко, санитарно-хигијенс- ке и здравствене и друге посеб- не услове за обављање дјелатно- сти којима се обезбјеђује одре- ђени обим, врста и квалитет ко- муналних услуга, ако њихов кв- алитет није прописан на други начин; b) начин обезбјеђивања контину- итета у вршењу комуналних дј- елатности; c) права и обавезе давалаца и ко- рисника комуналних услуга; d) начин наплате цијене за кому- налне услуге, као и права кори- сника у случају невршења, одн- осно неквалитетног вршења ко- муналне услуге; e) начин поступања и овлаштења општинских органа у случају прекида у пружању комуналн- их услуга, као и мјере које је ду- жан предузети давалац услуге у Број 9 – страна 1527 таквим ситуацијама. Члан 9. (1) Кантон може утврдити да се оба- вљање појединих комуналних дјел- атности из овог Закона обезбјеђује на нивоу Кантона, ако су такве пр- ироде да се њихово обављање на нивоу Кантона може економичније и ефикасније обављати. (2) Двије или више општина могу заје- днички обезбиједити обављање ко- муналних дјелатности на један од начина прописаних у члану 10. ов- ог Закона. (3) Када двије или више општина заје- днички организују обављање кому- налних дјелатности, општине своје односе у заједничком обезбјеђењу обављања послова регулишу угово- ром. Члан 10. (Даваоци комуналних услуга) (1) Општине, у складу са овим Закон- ом, обезбјеђују обављање комунал- них дјелатности путем: a) јавног предузећа комуналних дјелатности; b) правног или физичког лица на основу уговора о повјеравању комуналних дјелатности; c) правног лица на основу уговора о концесији. (2) Општина својим актом утврђује ко- је ће се комуналне дјелатности оба- вљати на један од начина из става (1) овог члана. (3) Општинско вијеће може одлучити, на приједлог општинског начелни- ка, а на иницијативу мјесне заједн- Број 9 – страна 1528 ице, да се о организовању обавља- ња појединих комуналних дјелатн- ости или послова из оквира тих дје- латности у сеоским и издвојеним насељеним мјестима, када те дјела- тности служе искључиво потреба- ма становништва и других субјека- та у тим насељима, стара мјесна за- једница. Члан 11. (Повјеравање обављања комуналних дјелатности) (1) Комуналне дјелатности за чије је обављање услов обезбјеђење једин- ственог техничко-технолошког сис- тема (снабдијевање водом, одвође- ње и пречишћавање отпадних во- да) могу се повјерити само једном јавном предузећу. (2) Комуналне дјелатности за чије оба- вљање није потребно обезбиједити услов из става (1) овог члана могу обављати један или више субјеката, односно даваоца комуналних услу- га. Члан 12. (1) Јавно предузеће комуналних дјела- тности оснива се одлуком општи- нског вијећа. Одлуком из става (1) овог члана бл- иже се одређује дјелатност коју об- авља јавно предузеће, услови под којима се врши производња и про- мет производа, односно обављање услуга, права и обавезе оснивача у управљању јавним предузећем, на- чин формирања цијена производа и услуга, као и услови под којима јавно предузеће може повјерити об- ављање комуналних дјелатности 30.јули/српањ 2013. другом предузећу. Члан 13. (1) Општина може обављање поједин- их комуналних дјелатности које се финансирају из њеног буџета пов- јерити правном или физичком ли- цу на основу писаног уговора. (2) Општинско вијеће одређује кому- налне дјелатности из става (1) овог члана, те утврђује услове и мјерила за провођење прикупљања понуда за повјеравање одређених комуна- лних послова на основу уговора. (3) Поступак за додјелу комуналних дјелатности правном или физичк- ом лицу врши се у складу са Закон- ом о јавним набавкама. (4) Након прикупљања понуда, опш- тинско вијеће доноси одлуку о из- бору лица коме ће се повјерити об- ављање комуналних послова на ос- нову уговора. (5) На основу одлуке из претходног ст- ава, општински начелник склапа уговор о повјеравању одређених комуналних послова који обавезно садржи: a) дјелатност за коју се склапа уго- вор; b) вријеме на које се склапа угов- ор; c) врсту и обим послова; d) начин одређивања цијене за об- ављање послова, те начин и рок плаћања; e) гаранцију даваоца услуга за ис- пуњење уговора, f) услове отказа уговора. (6) Уговор из става (5) овог члана може се закључити најдуже на вријеме 30.јули/српањ 2013. од четири године. Члан 14. Давање концесија за обављање комуналних дјелатности врши се у ск- ладу са Законом о концесијама. V - УСЛОВИ КОЈЕ МОРАЈУ ИСПУЊАВАТИ ДАВАОЦИ КОМУНАЛНИХ УСЛУГА ЗА ОБАВЉАЊЕ КОМУНАЛНИХ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 15. Даваоци комуналних услуга из члана 10. овог Закона морају испуња- вати сљедеће услове: a) да су регистровани за обављање комуналних дјелатности; b) да посједују одговарајућу опре- му и средства рада за обављање комуналних дјелатности у скла- ду са прописом који ће усвојити општинско вијеће; c) да располажу одговарајућим ст- ручним кадровима који могу обезбиједити стално и квалите- тно обављање комуналних дје- латности у складу са прописом који ће донијети општинско ви- јеће; d) да обезбиједе вршење комунал- них дјелатности у складу са од- редбама овог Закона и других прописа; e) да цијене комуналних услуга образују према важећим пропи- сима; f) да утврде нормативе рада и ут- рошка материјалних средстава и омогуће контролу истих од стране надлежних органа; Број 9 – страна 1529 g) да успоставе тарифни систем који ће бити основа за наплату услуга; h) да континуирано раде на поди- зању нивоа комуналних услуга и унапређењу комуналних дје- латности. VI - ОДНОСИ У КОМУНАЛНИМ ДЈЕЛАТНОСТИМА Члан 16. (Ниво комуналних услуга) (1) Даваоци комуналних услуга дужни су пружати услуге које одговарају квалитетом и стандардом висини цијене коју корисници услуга пла- ћају за њихово вршење. (2) Општинско вијеће обавезно је утвр- дити стандарде и усклађивати ква- литет и ниво комуналних услуга у складу са висином цијене. Члан 17. (Јавно обавјештавање о сметњама) (1) Давалац комуналне услуге дужан је у средствима јавног информиса- ња, или на други погодан начин, обавијестити кориснике комуналн- их услуга о планираним или оче- киваним сметњама и прекидима који ће настати или могу настати у пружању комуналних услуга најка- сније један дан прије очекиваног прекида у пружању тих услуга. (2) Давалац комуналне услуге дужан је информисати кориснике о нач- ину и врсти обезбјеђења алтерна- тивне услуге, те о максималном вр- еменском периоду ускраћивања исте. Број 9 – страна 1530 Члан 18. (Поступање у случају непланираних поремећаја) (1) У случају наступања непланиран- их или неочекиваних поремећаја или прекида у пружању комуналн- их услуга, односно обављању кому- налних дјелатности, давалац кому- налне услуге дужан је одмах о томе на адекватан начин обавијестити надлежни орган, и истовремено подузети мјере за отклањање узро- ка поремећаја и за обезбјеђење пру- жања услуга. (2) Надлежни орган путем своје над- лежне службе, по пријему обавјеш- тења из става (1) овог члана, одно- сно по утврђивању поремећаја или прекида у пружању комуналних услуга, дужан је одмах да: a) одреди ред првенства и начин пружања услуга оним корисни- цима код којих би усљед преки- да настала опасност по живот и рад грађана или рад правних и физичких лица, или би настала значајна, односно ненадокнад- ива штета; b) нареди мјере за хитну заштиту комуналних објеката и друге имовине која је угрожена; c) предузме мјере за хитно откла- њање насталих посљедица и друге потребне мјере за обавља- ње комуналних дјелатности; d) утврди разлоге и евентуалну од- говорност за поремећај, однос- но прекид вршења дјелатности и учињену штету. (3) Уколико је прекид у пружању ко- муналних услуга настао као посље- дица неодговорног и несавјесног 30.јули/српањ 2013. рада комуналних предузећа, иста су дужна намирити евентуално из- азвану штету код корисника кому- налних услуга. Члан 19. (Обавеза плаћања комуналне услуге) (1) Корисник комуналне услуге дужан је платити утврђену цијену за пру- жену комуналну услугу у уговоре- ном/прописаном року, као и извр- шити пријаву и одјаву свих промје- на (промјена адресе, броја чланова домаћинства, површина објекта и сл.), у року од 8 дана од настале пр- омјене. (2) Док се не изврши промјена из става (1) овог члана, корисник комунал- не услуге који се води у евиденцији даваоца комуналне услуге као ко- рисник, дужан је да плати утврђе- ну цијену за кориштену комунал- ну услугу. Члан 20. (Ускраћивање комуналне услуге) (1) Давалац комуналне услуге не може ускратити комуналну услугу осим у случају ако физичко или правно лице као корисник: a) изврши прикључење на кому- налну мрежу без претходно пр- ибављеног одобрења надлежн- ог органа или даваоца комуна- лне услуге; b) отпочне са кориштењем кому- налне услуге без претходне пр- ијаве и давања потребних пода- така за евидентирање обвезни- ка плаћања код даваоца услуга; 30.јули/српањ 2013. c) користи услугу противно про- писима или уговору; d) не плати искориштену комуна- лну услугу у уговореном року; e) неосновано омета друге корис- нике услуга; f) ненамјенски користи комунал- ну услугу у вријеме отежаног снабдијевања, односно снабди- јевања уз ограничене потрош- ње (редукцију), о чему је корис- ник благовремено обавијештен на одговарајући начин; g) без одобрења даваоца комуна- лне услуге изврши преправку или доградњу на инсталација- ма комуналне инфраструктуре; h) онемогући улазак ради прегле- да заједничких и унутрашњих инсталација овлаштеном пред- ставнику даваоца комуналних услуга, односно надлежном ин- спектору, у зградама гдје је за- једничко мјерило или гдје мје- рило не постоји; i) потрошач који је био искључен са комуналне мреже сам се по- ново прикључи на комуналну мрежу. (2) Давалац комуналне услуге може ускратити пружање комуналне ус- луге у случајевима из става (1) овог члана, под условом да то техничке могућности дозвољавају и да се не- пружањем услуга не угрожавају други корисници комуналних ус- луга. (3) По престанку разлога за ускраћење комуналне услуге, давалац комуна- лне услуге је дужан да, на захтјев корисника комуналне услуге, нај- касније у року од три дана од дана подношења захтјева и плаћених ст- Број 9 – страна 1531 варних трошкова за поновно укљу- чење, настави пружање комуналне услуге кориснику. (4) Корисник не може отказати кори- штење комуналне услуге ако то те- хничке могућности не дозвољавају, односно ако би се тиме угрозио кв- алитет кориштења и стандард дру- гих корисника, те ако би се тиме негативно утицало на околину. Члан 21. (Уговор о пружању комуналне услуге) (1) Давалац и корисник комуналне ус- луге дужни су усагласити прије по- четка кориштења услуге све елеме- нте пружања одређене комуналне услуге (права и обавезе даваоца и корисника комуналне услуге, те друга битна питања) и о томе зак- ључити уговор. (2) О споровима између даваоца и ко- рисника комуналне услуге одлучу- је надлежни суд. VII - СРЕДСТВА ЗА ОБАВЉАЊЕ КОМУНАЛНИХ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 22. (Извори обезбјеђења средстава) (1) Средства за обављање комуналних дјелатности обезбјеђују се из: a) цијене за комуналне услуге из сегмента индивидуалне комун- алне потрошње; b) цијене за комуналне услуге из сегмента заједничке комуналне потрошње; c) буџета општине; d) буџета Кантона; Број 9 – страна 1532 e) других извора по посебним пр- описима. Члан 23. (Финансирање комуналне дјелатности) (1) Из цијена комуналне услуге из сег- мента индивидуалне комуналне по- трошње обезбјеђују се средства за обављање сљедећих комуналних дј- елатности: a) снабдијевање питком водом; b) одвођење и пречишћавање от- падних вода; c) снабдијевање топлотном енерг- ијом; d) снабдијевање природним гас- ом; e) обављање јавног превоза путни- ка; f) прикупљање и одвоз комуналн- ог отпада из стамбених и посло- вних зграда и пословних објека- та на депонију; g) одлагање комуналног отпада; h) одржавање јавних паркинг про- стора и јавних гаража; i) обављање погребних послова; j) тржнице и пијаце на мало; k) обављање димњачарских посл- ова. (2) Из цијена комуналне услуге из сег- мента заједничке комуналне потр- ошње обезбјеђују се средства за об- ављање сљедећих комуналних дје- латности: a) Одвођење атмосферских и дру- гих вода са јавних површина; b) Одржавање чистоће на јавним површинама и градским улица- ма; 30.јули/српањ 2013. c) Одржавање јавних површина; d) Одржавање гробаља и њихове пратеће инфраструктуре; e) Одржавање спомен-обиљежја; f) Одржавање јавне расвјете; g) Обављање кафилеријских услу- га; h) Обављање услуга декорације; i) Одржавање објеката и уређаја јавне урбане опреме (клупа, јав- них сатова, чесми и фонтана, ја- вних купатила и нужника итд.) Члан 24. (Утврђивање висине цијене комуналне услуге) (1) Висину цијене и начин плаћања комуналне услуге одређује давалац комуналне услуге, на темељу дета- љне калкулације, уз претходну саг- ласност општинског вијећа, а на ос- нову сљедећих елемената: a) врста, обим и квалитет комуна- лних услуга утврђених станда- рдима и нормативима у складу са прописом општине; b) вриједност средстава ангажова- них у пружању услуга; c) обим и квалитет уложеног рада у обављању комуналних услуга; d) висина материјалних трошкова у обављању комуналних услу- га, стандарди и нормативи утр- ошка енергије, материјални и други трошкови или планске калкулације; e) износ за финансирање градње комуналних објеката, према пр- ограму градње комуналних обј- еката; f) други елементи у зависности од услова на тржишту. 30.јули/српањ 2013. (2) Захтјев за сагласност општинског вијећа на цијену комуналне услуге обавезно садржи: a) врсту комуналне услуге, начин обрачуна и плаћања услуге; b) структуру постојеће цијене ко- муналне услуге; c) предложену нову цијену услуге и њену структуру; d) постотак промјене цијене у од- носу на постојећу цијену; e) разлоге за промјену цијене са детаљним образложењем и кал- кулацијом; f) датум примјене нове цијене. (3) Уколико се цијена услуге од стране општинског вијећа утврди у нижем износу од стварне цијене коштања, разлику средстава даваоцу комуна- лних услуга обавезна је надокнади- ти општина. (4) Цијена комуналне услуге за пруже- ну комуналну услугу плаћа се да- ваоцу комуналне услуге. Члан 25. (Обвезник плаћања цијене комуналне услуге) (1) Обвезник плаћања цијене комуна- лне услуге за пружену комуналну услугу је власник некретнине или корисник када је то власник угово- ром пренио на корисника. (2) Куповина објеката, односно пренос власништва објекта не може се ост- варити без претходно измирених обавеза комуналних услуга од стр- ане продавца, односно корисника објекта. Члан 26. (Комунална накнада) За покривање цијена из сегме- Број 9 – страна 1533 нта заједничке комуналне потрошње, као извор средстава утврђује се обавеза плаћања комуналне накнаде. Члан 27. (Обвезник плаћања комуналне накнаде) (1) Комуналну накнаду плаћају, у на- сељима са уређеним грађевинским земљиштем, власник стамбеног, пр- оизводног и пословног простора, или корисник када је то власник уговором пренио на корисника. (2) Насељима са уређеним грађевинс- ким земљиштем, према ставу (1) ов- ог члана, сматрају се насеља опре- мљена најмање приступном цест- ом, објектима за снабдијевање еле- ктричном енергијом и снабдијева- ње водом и одвођење отпадних во- да према мјесним приликама. (3) Изузетно, општинско вијеће може посебним актом ослободити од об- авезе плаћања комуналне накнаде субјекте из става (1) овог члана за подручја у којима није организо- вано пружање комуналних услуга. (4) Обавеза плаћања комуналне накн- аде настаје првог дана сљедећег мј- есеца у којем је издато одобрење за употребу објекта или од дана поче- тка кориштења објекта или просто- ра. (5) За објекте који су изграђени и који су кориштени у периоду прије сту- пања на снагу овог Закона, обавеза плаћања комуналне накнаде наста- је првог дана наредног мјесеца у којем је ступио на снагу овај Закон. (6) Куповина објеката, односно пренос власништва над објектом, не може се остварити без претходно изми- рених обавеза комуналне накнаде Број 9 – страна 1534 30.јули/српањ 2013. од стране продавца, односно кори- сника објекта. Члан 28. Комунална накнада је јавни пр- иход општине. Члан 29. (Начин утврђивања комуналне накнаде) Комунална накнада утврђује се у зависности од степена опремљености насеља објектима и уређајима комуна- лне инфраструктуре, развијености јав- ног превоза путника, намјене објеката, односно простора и припадности гра- ђевине, односно корисне површине, те грађевине у одређеној зони грађевин- ског земљишта. Члан 30. (1) Комунална накнада одређује се за стамбени, производни и пословни простор према јединици мјере из- грађене корисне површине (м²), а за отворени простор – складишта, стоваришта, пијаце, као и за други отворени простор који непосредно служи за обављање дјелатности, према јединици мјере (м²) грађеви- нског земљишта. (2) Корисна површина стамбеног, пр- оизводног и пословног простора израчунава се у складу са посебн- им прописима, а утврђује га општ- ински орган надлежан за комуна- лне послове у поступку доношења рјешења о утврђивању комуналне накнаде. Члан 31. Комунална накнада се утврђује по јединици мјере, на основу намјене и у зависности од зоне грађевинског земљишта у којој се објекат налази, што се утврђује посебним одлукама општина. Члан 32. (1) На основу намјене објекта дефини- сан је коефицијент намјене (Кн) у износу: НАМЈЕНА СТАМБЕНИ ПРОИЗВОДНИ ПОСЛОВНИ Коефицијент намјене 1 1 2 (2) Коефицијент намјене за гаражни простор и викенд-објекте једнак је коефицијенту намјене за стамбени простор. (3) За стамбени и гаражни простор, као и викенд-објекте који се кори- сте за друге намјене, коефицијент намјене одређује се према мјерили- ма за ту врсту простора за онај дио корисне површине који се за ту св- рху користи. (4) На основу зоне грађевинског зем- љишта у којој се објекат налази де- финисан је коефицијент зоне (Кз) у износу: 30.јули/српањ 2013. Број 9 – страна 1535 ЗОНА I II III IV V VI Коефицијент зоне 1 0,6 0,4 0,2 0,1 0,05 (5) За одређивање висине комуналне накнаде у насељима која се налазе ван подручја зона наведених у ст- аву (4) овог члана, а у којима је обе- збијеђен неки вид комуналне услу- ге из сегмента заједничке комуна- лне потрошње, примјењиваће се коефицијент VI зоне. Члан 33. (Висина комуналне накнаде) Мјесечни износ комуналне нак- наде за све обвезнике из члана 27. овог Закона израчунава се по формули: Комунална накнада = Кn x Кzx P x B, у којој је: Кn - коефицијент намјене, Кz - коефицијент зоне, P – корисна површина објекта, одно- сно земљишта изражена у м² и B - вриједност бода комуналне нак- наде изражена у КМ. Члан 34. (Утврђивање вриједности бода комуналне накнаде) (1) Вриједност бода комуналне накна- де утврђује општинско вијеће на основу програма финансирања ко- муналних дјелатности, водећи рач- уна да се висином вриједности бо- да не угрозе економске и социјалне политике Кантона. (2) Вриједност бода комуналне накна- де утврђује се посебном одлуком најкасније до 31. децембра текуће године за наредну годину. Ако се вриједност бода комуналне накна- де не утврди до наведеног рока, ви- сина комуналне накнаде остаје не- промијењена. (3) Програм из става (1) овог члана са- држи: a) грађење објеката и уређаја ком- уналне инфраструктуре; b) набавку опреме за обављање комуналне дјелатности; c) обим и квалитет одржавања по- јединих комуналних објеката и уређаја; d) обављање комуналних услуга из члана 23. овог Закона; e) висину потребних средстава за реализацију програма и распо- ред средстава за сваку дјелатно- ст посебно и по намјенама и f) мјере за спровођење програма. Члан 35. (Рјешење о утврђивању комуналне накнаде) (1) Обавеза и начин плаћања комуна- лне накнаде за сваког појединог об- везника утврђују се рјешењем које доноси општински орган надлеж- ан за комуналне послове. (2) Рјешење из става (1) овог члана до- носи се за сваку календарску годи- ну и то најкасније до 31. јануара за текућу годину. (3) Уколико општинско вијеће изврши промјену вриједности бода комун- алне накнаде, општински орган из става (1) овог члана доноси ново рј- ешење за сваког обвезника. (4) О жалби против рјешења из става (1) овог члана у другом степену рј- Број 9 – страна 1536 ешава Министарство за урбанизам, просторно уређење и заштиту око- лине (у даљем тексту: Министарс- тво). Члан 36. (1) Власници, односно корисници из члана 27. став (1) овог Закона, који се финансирају из буџета Кантона и општина у саставу Кантона, као и установе чији је оснивач Кантон или општине у саставу Кантона, те вјерски објекти вјерских заједница који служе обављању вјерских обр- еда, ослобођени су плаћања кому- налне накнаде. (2) Такођер, од обавеза плаћања кому- налне накнаде изузимају се лица која примају социјалну помоћ, као и лица чија укупна примања по до- маћинству не прелазе износ најни- же пензије у Федерацији Босне и Херцеговине. (3) Рјешење о привременом ослобађа- њу од обавезе плаћања комуналне накнаде доноси општински орган надлежан за комуналне послове на основу потребне документације, а обим и садржај потребне докумен- тације утврђује општинско вијеће својом одлуком. (4) Рјешење из става (3) овог члана до- носи се најдуже за период од једне календарске године. (5) За сваку календарску годину подн- оси се нови захтјев са потребном документацијом за ослобађање об- авеза плаћања комуналне накнаде. Члан 37. (Буџет) Средства за финансирање обав- 30.јули/српањ 2013. љања комуналних дјелатности из чла- на 23. овог Закона обезбјеђују се у буџ- ету општине само изузетно, када је ци- јена комуналне услуге утврђена у ни- жем износу од стварне цијене кошта- ња, када због недостатка средстава по- стоји опасност од прекида редовног обављања комуналних дјелатности, а који може довести до дужег застоја или до битног одступања од програма вр- шења комуналних дјелатности, што може довести до штетних посљедица. VIII - ФИНАНСИРАЊЕ ГРАЂЕЊА И НАБАВКЕ ОПРЕМЕ Члан 38. (Финансирање комуналне инфраструктуре) (1) Грађење објеката и уређаја комуна- лне инфраструктуре и набавка оп- реме за обављање комуналне дјела- тности финансира се из: a) цијене комуналне услуге; b) комуналне накнаде; c) буџета општине; d) донација; e) других извора утврђених посе- бним прописима. (2) Кантон може учествовати својим средствима у изградњи комуналн- их објеката од значаја за Кантон или интереса за више општина или општину, у складу са плановима развоја. Члан 39. (Прикључење на комуналну инфраструктуру) (1) Власник грађевине дужан је прик- ључити своју грађевину на комуна- 30.јули/српањ 2013. лну инфраструктуру под условима утврђеним прописима који регули- шу област просторног уређења и грађења, као и другим прописима, односно према одлукама општине, које поближе дефинишу ту комун- алну дјелатност, под условом да постоји капацитет одређеног кому- налног производа и услуге за прик- ључење нових корисника који неће угрозити постојеће кориснике. (2) Власник или корисник грађевине обавезан је даваоцу комуналне ус- луге поднијети писани захтјев за прикључење на градску водоводну и канализациону мрежу, са прило- зима о доказу власништва или пра- ва кориштења, као што су изводи из земљишних књига, рјешења о одобравању грађења, купопродај- ни уговори или уговори о закупу и слично. Члан 40. (Трошкови прикључења) (1) Власник грађевине плаћа трошко- ве прикључења на комуналну ин- фраструктуру даваоцу комуналне услуге који изводи прикључење гр- ађевине. (2) У трошкове из става (1) овог члана укључена је вриједност мјерног ин- струмента потрошње, односно вр- иједност централног мјерног инст- румента за објекте колективног ст- ановања, који се уноси у стална ср- едства даваоца комуналне услуге. Члан 41. (Мјерни инструменти) (1) Приликом изградње нових објека- та колективног становања, дужност Број 9 – страна 1537 инвеститора је да за сваку стамбену или пословну јединицу обезбиједи одвојени прикључак на комуналну мрежу. У противном, давалац ком- уналне услуге није дужан изврши- ти прикључак новог објекта колек- тивног становања. Приликом изгр- адње, прикључак и мјерни инстру- мент улазе у цијену стамбене или пословне јединице. (2) Појединачни мјерни инструмент за стамбену јединицу у оквиру стам- беног објекта колективног станова- ња спада у опрему стамбене једин- ице, а његову прву набавку, уград- њу, трошкове експлоатације и фу- нкционисања сноси власник стам- бене јединице и уноси се у стална средства даваоца комуналне услу- ге. (3) Власник стамбене јединице из ста- ва (1) овог члана, приликом набав- ке, уградње, експлоатације и функ- ционисања мјерног инструмента дужан је да се придржава техничк- их норматива и стандарда и упу- тстава даваоца комуналне услуге. (4) Власник стамбене јединице у окви- ру стамбеног објекта, одржавање мјерног инструмента потрошње из става (1) овог члана повјерава дава- оцу комуналне услуге. IX - КОМУНАЛНИ РЕД Члан 42. (Дефиниција) (1) Комунални ред подразумијева ск- уп свих понашања и активности у циљу правилног уређења, одржа- вања, кориштења, заштите и очува- ња јавних површина. Број 9 – страна 1538 Члан 43. (Одлука о комуналном реду) (1) Општина је обавезна донијети од- луку о комуналном реду. (2) Одлуком о комуналном реду про- писују се нарочито одредбе о: a) уређењу насеља; b) одрзавању чистоће и чувању ја- вних површина; c) кориштењу јавних површина; d) скупљању, одвозу и поступању са скупљеним комуналним отп- адом; e) уклањању снијега и леда; f) уклањању протуправно постав- љених предмета; g) постављању и одржавању урба- не опреме на јавним површина- ма; h) мјере за спровођење комуналн- ог реда; i) рад комуналних редара; j) казнене одредбе. (3) Одлука о комуналном реду може садржавати и друге одредбе о уре- ђењу насеља, зависно од специфи- чности изградње и уређења поје- дине општине. X - НАДЗОР Члан 44. (Надзор) Надзор над провођењем одре- даба овог Закона врши Министарство. Члан 45. (Инспекцијски надзор) (1) Инспекцијски надзор над провође- њем одредаба овог Закона и посеб- 30.јули/српањ 2013. них прописа из члана 4. став (2) ов- ог Закона врши општинска комун- ална инспекција. (2) Комуналном инспектору у вршењу инспекцијског надзора над провођ- ењем овог Закона и посебних про- писа из члана 4. став (3) овог закона помаже комунални редар. (3) Изузетно, за послове инспекцијског надзора из става (1) овог члана, оп- штине које немају општинску ком- уналну инспекцију могу по потре- би ангажовати комуналног инспе- ктора из друге општине. Члан 46. (Услови за постављење комуналног инспектора и редара) (1) За комуналног инспектора може бити постављено лице које, поред општих услова прописаних закон- ом, испуњава и посебне услове: да има одговарајућу високу стручну спрему, положен стручни управни испит и три године радног стажа. (2) За комуналног редара може бити постављено лице које поред општ- их услова прописаних законом, ис- пуњава и посебне услове: да има одговарајућу вишу или средњу шк- олску спрему, положен стручни управни испит и шест мјесеци рад- ног стажа. Члан 47. (Овлаштења комуналног инспектора) (1) Комунални инспектор рјешењем наређује извршење одређених мје- ра и одређује рок за њихово изврш- ење у складу са овим Законом и по- себним прописима. 30.јули/српањ 2013. (2) У вршењу инспекцијског надзора комунални инспектор је овлаштен: a) контролисати да ли се комунал- на дјелатност обавља на начин утврђен законом и прописом донесеним на основу закона; b) контролисати стање комунал- них објеката; c) контролисати да ли се комунал- не услуге пружају у складу са утврђеним условима; d) наредити да се утврђени недо- стаци и неправилности отклоне на начин и у року како је одре- ђено законом и прописом доне- сеним на основу закона; e) забранити предузимање радњи за које сматра да су у супротно- сти са законом или другим пр- описом над чијим спровођењем врши надзор; f) наредити предузимање одгова- рајућих радњи које је субјект надзора по закону или пропису донесеном на основу Закона био дужан предузети; g) поднијети пријаву против суб- јекта надзора и одговорног ли- ца за учињени прекршај; h) одредити и друге мјере и радње за које је овлаштен законом и другим прописом. (3) Жалба против рјешења комуналн- ог инспектора не одлаже извршење рјешења. Члан 48. Против управних аката општи- нског комуналног инспектора у друг- ом степену рјешава Министарство. Број 9 – страна 1539 Члан 49. (Начин обављања послова комуналних редара) (1) Редари се организују у саставу од- ређене организационе јединице оп- штинске управе. (2) Опис послова радних мјеста редара уређује се правилником о унутра- шњој организацији општинске уп- раве. (3) Двије или више општина могу им- ати заједничке редаре, у ком случа- ју се закључује уговор између над- лежних општинских органа. Члан 50. (Предмет надзора комуналних редара) Редари врше надзор над: a) уређењем насеља; b) одржавањем чистоће и чувањ- ем јавних површина; c) кориштењем јавних површина; d) скупљањем, одвозом и поступа- њем са скупљеним комуналним отпадом; e) уклањањем снијега и леда; f) уклањањем противправно пост- ављених предмета; g) постављањем и одржавањем ур- бане опреме на јавним површи- нама. Члан 51. (Овлаштења комуналних редара) Редари имају овлаштење да у вршењу надзора: a) прегледају опште и појединач- не акте и другу документацију која се односи на обављање на- Број 9 – страна 1540 дзора из члана 50. овог Закона; b) утврђују идентитет лица, као и друге чињенице и околности од интереса за вршење контро- ле; c) саслушавају и узимају изјаве од одговорних и других лица; d) узимају у поступак пријаве зах- тјеве грађана и правних лица, те да о свом поступању обавје- штавају подносиоце захтјева; e) предузимају друге мјере и рад- ње за које су овлаштени закон- ом и другим прописима. Члан 52. (Обавеза и овлаштења комуналних редара) (1) Када у вршењу надзора утврди да је повријеђен закон или други про- пис, редар има обавезу и овлаште- ња да сачини записник о затеченом стању и: a) предложи предузимање одгова- рајућих мјера и радњи ради от- клањања утврђених недостата- ка или неправилности у року који одреди; b) предложи да се достави потреб- на документација и подаци у року који одреди; c) предложи уклањање неисправ- них, хаварисаних и нерегистро- ваних возила, ствари и других предмета са јавних површина; d) предложи увођење забране ко- риштења јавних површина про- тивно њиховој намјени; e) предузима друге мјере и радње за које је законом или другим прописом овлаштен. 30.јули/српањ 2013. (2) О проведеним радњама редар је дужан обавијестити комуналну ин- спекцију. Члан 53. (Примјена Закона о управном поступку) У обављању својих овлаштења редари примјењују одредбе Закона о управном поступку. Члан 54. (Поступање комуналних редара у вршењу надзора) (1) Када редари у вршењу надзора ут- врде да се омета кориштење кому- налних објеката остављањем ства- ри и других предмета противно њиховој намјени или на други на- чин, обавијестиће комуналниг инс- пектора, а комунални инспектор ће рјешењем наредити кориснику, односно власнику, да одмах или у посебно остављеном року уклони те ствари, односно предмете под пријетњом извршења. (2) Уколико лице из претходног става не изврши наложене мјере, редари ће исто уклонити о трошку извр- шеника у поступку принудног ад- министративног извршења. Члан 55. (Поступак у случају непознатог извршиоца) (1) Уколико се у току контроле не мо- же утврдити идентитет лица које је починило прекршај (непознати по- чинилац), редари ће о томе сачи- нити записник. На основу истог ће 30.јули/српањ 2013. се посебним рјешењем комуналног инспектора наложити непознатом починиоцу посебне мјере, а прим- јерак овог рјешења и закључка о дозволи извршења доставиће се на контролисани објекат, односно на контролисане ствари. Касније ошт- ећење, уништење или уклањање овог рјешења, односно закључка о дозволи извршења не утиче на ва- љаност достављања. (2) Трошкове административног извр- шења сноси починилац, а уколико исти остане непознат и не може се утврдити његов идентитет, трошк- ови падају на терет буџета општи- не. Члан 56. (Надзор над радом комуналног редара) Општинско вијеће ће својом од- луком одредити начин надзора над радом комуналног редара. Члан 57. (Однос комуналног редара према комуналној инспекцији) (1) Редари су дужни извршити увиђај на лицу мјеста, записником конста- товати затечено стање, те исти са приједлогом мјера доставити кому- налном инспектору. (2) Редар прати извршење наложених мјера и радњи од стране инспекто- ра и о том прегледу сачињава кон- тролни записник. Члан 58. (Обавезе контролисаног субјекта) Контролисани субјект је дужан Број 9 – страна 1541 да у року од три дана од дана истека рока за извршење наложених мјера и радњи, обавијести редаре да ли су исте извршене. XI - КАЗНЕНЕ ОДРЕДБЕ Члан 59. (1) Новчаном казном од 1.000,00 КМ до 5.000,00 КМ казниће се за прекршај давалац комуналне услуге: a) ако у средствима јавног инфор- мисања или на други погодан начин благовремено не обавије- сти кориснике комуналних ус- луга о планираним или очеки- ваним сметњама и прекидима који могу настати у пружању комуналних услуга (члан 17.); b) ако се не придржава обавеза ут- врђених у члану 18. став (1) овог Закона; c) ако ускрати комуналну услугу кориснику изузев случајева утв- рђених у члану 20. став (1) овог Закона; d) ако по престанку разлога за ускраћивање комуналне услуге не настави пружање комуналне услуге у року утврђеном у члану 20. став (3) овог Закона. (2) За прекршај из става (1) овог члана казниће се и одговорно лице давао- ца комуналне услуге новчаном ка- зном од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. Члан 60. (1) Новчаном казном од 1.000,00 КМ до 5.000,00 КМ казниће се за прекршај давалац комуналне услуге ако се не придржава одредаба утврђених у Број 9 – страна 1542 члану 7. овог Закона. (2) За прекршаје из става (1) овог чла- на казниће се и одговорно лице да- ваоца комуналне услуге новчаном казном од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. Члан 61. (1) Новчаном казном од 1.000,00 КМ до 5.000,00 КМ казниће се за прекршај давалац комуналне услуге и упра- витељ зграде и правно лице корис- ник комуналне услуге: a) ако се не придржава одредаба утврђених у члану 21. став (1) овог Закона; b) ако се не придржава одредаба утврђених у члану 39. овог За- кона. (2) За прекршај из става (1) овог члана казниће се и одговорно лице давао- ца комуналне услуге, управитеља зграда и правног лица корисника комуналне услуге новчаном казн- ом од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. (3) За прекршај из става (1) овог члана казниће и физичко лице корисник комуналне услуге новчаном казн- ом од 100,00 КМ до 500,00 КМ. Члан 62. (1) Новчаном казном од 1.000,00 КМ до 5.000,00 КМ казниће се за прекршај правно лице као корисник комуна- лне услуге: a) ако изврши неовлаштено прик- ључење на комуналну инфрас- труктуру; b) ако неовлаштено интервенише на комуналној инфраструкту- ри; 30.јули/српањ 2013. c) ако неовлаштено користи кому- налне услуге; d) ако својим радњама онемогући несметано кориштење комуна- лне услуге у згради; e) ако спријечи даваоца комунал- не услуге да интервенише на комуналној инфраструктури и постројењима и тиме угрози ко- риштење комуналне услуге ост- алим корисницима; f) ако спријечи улазак ради пре- гледа заједничких и унутраш- њих инсталација овлаштеном представнику даваоца комунал- них услуга, управитељу зграде, односно надлежном инспекто- ру; g) ако оштећује, односно уништа- ва основна средства, постројења и другу комуналну опрему и на тај начин неповољно утиче на нормално пружање комуналн- их услуга осталим корисници- ма, односно на сам квалитет тих услуга. (2) За прекршај из става (1) овог члана казниће се и одговорно лице прав- ног лица новчаном казном од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. (3) За прекршај из става (1) овог члана казниће и физичко лице корисник комуналне услуге новчаном казн- ом од 100,00 КМ до 500,00 КМ. XII - ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 63. Општине, као и даваоци кому- налних услуга, дужни су квартално обавјештавати јавност, у складу са пр- 30.јули/српањ 2013. инципом јавности и транспарентности рада, о прикупљеним средствима из комуналне накнаде, инвестирању ист- их по програму из члана 34. став (4), те извјештаје о реализацији тих планова и програма и утрошку средстава. Члан 64. Општине су дужне најкасније у року од једне године од дана ступања на снагу овог Закона, обезбиједити об- ављање комуналних дјелатности сагл- асно одредбама овог Закона. Члан 65. Општине ће најкасније у року од једне године од дана ступања на сн- агу овог Закона донијети прописе ра- ди извршавања овог Закона. Члан 66. (1) Влада Кантона је дужна у року од 6 (шест) мјесеци од дана ступања на снагу овог Закона донијети план управљања комуналним отпадом Босанско-подрињског кантона Го- ражде. (2) Министарство припрема за Владу кантона приједлог плана из става (1) овог члана, који мора садржава- ти све елементе утврђене у чланов- има од 25. до 28. Закона о управља- њу отпадом („Службене новине Федерације БиХ“ број: 33/03). Члан 67. (1) Даном ступања на снагу овог Зако- на, на подручју Босанско-подрињс- ког кантона Горажде престаје при- мјена Закона о комуналним дјелат- ностима („Службени лист СР БиХ“, Број 9 – страна 1543 број: 20/90). (2) Проведбени прописи донесени на основу Закона из става (1) овог чла- на, примјењиваће се ако нису у су- протности са одредбама овог Зако- на до доношења прописа на основу овог Закона. Члан 68. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у „Службен- им новинама Босанско-подрињског ка- нтона Горажде“. Број:01-02-563/13 ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋИ 29.07.2013. године СКУПШТИНЕ Г о р а ж д е Суад Дошло,с.р. 674 На основу члана 33.а Устава Бо- санско-подрињског кантона Горажде („Службене новине Босанско-подрињ- ског кантона Горажде“, број: 8/98, 10/00 и 5/03), д о н о с и м: У К А З О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О МИНИСТАРСТВИМА И ДРУГИМ ТИЈЕЛИМА КАНТОНАЛНЕ УПРАВЕ БОСАНСКО-ПОДРИЊСКОГ КАНТОНА ГОРАЖДЕ Проглашава се Закон о минис- тарствима и другим тијелима кантона- лне управе Босанско-подрињског кан- тона Горажде, који је донијела Скуп- штина Босанско-подрињског кантона Горажде, на 25. редовној сједници, од- ржаној 29. јула 2013. године. Број:02-02-349/13 П Р Е М И Ј Е Р 29.07.2013. године Емир Фрашто,с.р. Г о р а ж д е
Ispravka štamparske greške u Zakonu o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/13 04.05.2013 SN BPK 09/21, SN BPK 15/19, SN BPK 14/19, SN BPK 13/19, SN BPK 04/13 šume,zakon,bpk I S P R A V K U ŠTAMPARSKE GREŠKE U ZAKONU O ŠUMAMA U objavljenom Zakonu o šuma-ma („Službene novine Bosansko-podri-njskog kantona Goražde“, broj: 4/13), iza članka 50. dodaje se članak 51. koji glasi: Članak 51. (Prenošenje poslova gospodarenja državnim šumama) 1.Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, posluje JP „Bosan-sko-podrinjske šume" d.o.o. Goražde (u daljnjem tekstu: korisnik šuma). 2.Na prijedlog Vlade Kantona, Skup-ština Kantona može donijeti Odluku o utemeljenju više šumsko gospoda-rskih društava. 3.Inicijativu za utemeljenje više šums-ko gospodarskih društava može po-dnijeti predstavničko tijelo jedinice lokalne zajednice putem kantonaln-og Ministarstva. 4.Odluka o utemeljenju više šumsko gospodarskih društava donijet će se na temelju stručnog elaborata o eko-nomskoj opravdanosti njihovog ute- 05. april/travanj 2013.meljenja, koji će izraditi ekspertna skupina imenovana rješenjem resor-nog ministra i prethodno pribavljen-og mišljenja Uprave za šumarstvo i jedinica lokalne uprave. 5.Minimalna teritorija kojom može go-spodariti jedno šumsko gospodarsko društvo je šumsko gospodarsko po-dručje. 6.Ministarstvo ugovorom prenosi pos-love gospodarenja državnim šuma-ma korisniku šuma. 7.Prava, zadaci i odgovornosti iz stav-ka 6. ovog članka koje Ministarstvo ugovorom prenosi korisniku šuma pored ostalog sastoje se iz: a)provedbe šumsko gospodarske osnove putem godišnjih planova provedbe, izvršenje godišnjih pl-anova gospodarenja ukoliko nije donesena šumsko gospodarska osnova i izrade i provedbe proje-kata za izvođenje; b)projektiranja, izgradnje, rekonst-rukcije i održavanja šumske inf-rastrukture; c)prometa šumskih drvnih sortim-enata i nedrvnih šumskih proiz-voda; d)izvršavanja programa i planova biološke reprodukcije šuma pro-pisanih šumsko gospodarskom osnovom; e)provođenja mjera zaštite šuma sukladno ovom Zakonu; f)proizvodnje i prometa šumskog sjemena, šumskog i hortikultur-nog sadnog materijala; g)izvršavanja planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda; h)provedbe planova razvoja šuma-rstva i mjera racionalizacije u šu-marstvu; i)provedbe aktivnosti predviđenih 05. april/travanj 2013.j)kantonalnim šumsko-razvojnim planom i k)ostalih poslova, zadataka i odgo-vornosti sukladno ugovoru o pr-enosu poslova gospodarenja. 8.Vlada Kantona odlukom određuje način prodaje šumskih drvnih sorti-menata podrijetlom iz državnih šu-ma na teritoriji Bosansko-podrinjsk-og kantona Goražde. 9.Korisnik šuma ne može prenositi na treće osobe prava koja proističu po temelju ugovora iz stavaka 6. i 7. .................................................................... Broj 5 – strana 855ovog članka. Ostali tekst ostaje nepromijenjen. Ovaj član izostavljen je prilikom štampanja „Službenih novina Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“. Ispravku objaviti u „Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kanto-na Goražde“.
Zakon o javno-privatnom partnerstvu BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/13 05.04.2013 javno-privatno partnerstvo,partnerstvo 327 Na temelju članka 33.a Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03) d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU BOSANSKOPODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Proglašava se Zakon o javno-privatnom partnerstvu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, koji je donijela Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na 20. redovitoj sjednici, održanoj 3. travnja 2013. godine. Broj:02-02-153/13 P R E M I J E R 03.04.2013. godine Emir Frašto,v.r. G o r a ž d e 328 Na temelju poglavlja IV. odjeljak A. članka 23. točka b) Ustava Bosanskopodrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03) i članka 106. Poslovnika Skupštine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“ broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 20. redovitoj sjednici, održanoj 3. travnja 2013. godine, d o n o s i: Z A K O N O JAVNO - PRIVATNOM PARTNERSTVU BOSANSKOPODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim se Zakonom određuje po- Godina XVI–Broj 5 05.april/travanj 2013. GORAŽDE Akontacija za II kvartal 2013.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”– 40 KM Broj 5 – strana 690 jam i predmet javno-privatnog partnerstva i drugi osnovni pojmovi, utvrđuje cilj i načela, uređuju modeli javno-privatnog partnerstva u Bosansko-podrinjskom kantonu (u daljnjem tekstu: Kanton), odobravanja projekata javno-privatnog partnerstva u oblastima koje su u nadležnosti Kantona i općina na području Kantona, postupak odabira privatnog partnera, nadzor nad provedbom projekata JPP-a, pravna zaštita, prava i obveze javnih i privatnih partnera te druga pitanja od značaja za javno-privatno partnerstvo. Članak 2. (Definiranje pojma i predmeta javno-privatnog partnerstva) (1) Javno-privatno partnerstvo (u daljnjem tekstu: JPP), u smislu ovoga Zakona je dugoročan partnerski odnos između javnog i privatnog partnera koji se zasniva s ciljem provedbe projekta JPP-a. (2) Projekat može imati status JPP-a ako ima sljedeća obilježja: a) da je njegov cilj gospodarska ili društvena djelatnost, izvođenje radova ili poboljšanje pružanja usluga u oblasti koja je u nadležnosti javnog tijela ili u oblasti u kojima postoji javni interes javnog parnera; b) da privatni partner snosi dio rizika vezanih za provedbu projekta; c) da privatni partner financira provedbu projekta, u cjelosti ili djelimično. (3) Projektima javno-privatnog partnerstva ne mogu se smatrati projekti: 05. april/travanj 2013. a) u kojima privatni partner ne sudjeluje u financiranju i snošenju rizika; b) projekti kojima je predmet isključiva isporuka robe ili isključivo koncesija za gospodarsko korištenje nekog dobra. Članak 3. (Cilj) Cilj ovog Zakona je da omogući transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir u zakonom određenom postupku utvrđivanja uvjeta pod kojima domaće ili strane pravne osobe mogu provoditi projekte JPP-a sa javnim partnerima u Kantonu. Članak 4. (Načela) (1) U provedbi ovog Zakona javni partner je dužan poštovati sljedeća načela: načelo zaštite javnog interesa, načelo slobodnog nadmetanja, načelo jednakog tretmana, načelo uzajamnog priznavanja, načelo srazmjernosti, načelo transparentnosti, načelo zaštite okoliša, načelo efikasnosti. (2) Načela iz stavka 1. ovog članka imaju sljedeće značenje: a) „zaštita javnog interesa“ znači da pri odlučivanju o odobravanju projekata treba uzeti u obzir: 1) potrebu financiranja od strane privatnog partnera u cilju umanjenja ekonomskog opterećenja ili financijskog udjela javnog tijela, 2) potrebu korisnika za poboljšanjem usluga, 05. april/travanj 2013. 3) potrebu za korištenjem posebnih znanja i iskustava; b) „načelo slobodnog nadmetanja“ znači da poziv na dostavu ponuda mora sadržavati jednake uvjete i objektivne kriterijume kako bi se osigurali uvjeti da u postupku odabira privatnog partnera učestvuje maksimalan broj ponuđača koji su u stanju provesti projekat, kao i da se spriječi stvaranje monopola ili oligopola; c) „jednak tretman“ znači zabranu bilo kakve diskriminacije po bilo kom temelju koji nije objektivno opravdan; d) “uzajamno priznanje“ znači da javno tijelo prihvata tehničke standarde, stručne kvalifikacije i certifikate koji se koriste u državama članicama Europske unije; e) “srazmjernost“ znači da svaka mjera koja se preduzme za odabir privatnog partnera bude neophodna i odgovarajuća za postizanje traženog cilja, da ima što manji uticaj na ekonomsku aktivnost i da se tjekom procedura ne nameću pretjerani, nesrazmjerni tehnički, profesionalni ili financijski uvjeti; f) “transparentnost“ znači da javno tijelo koje namjerava izvršiti odabir privatnog partnera za određene projekte, te namjere javno objavi da bi se osigurali uvjeti za neometano natjecanje; g) „načelo zaštite okoliša“ znači da se kod planiranja i provedbe proje- Broj 5 – strana 691 kata u obzir uzima zaštita prirodnog i povjesnog okruženja da bi se za naredne generacije očuvali ekološki balans i prirodni resursi; h) „efikasnost“ znači da se kod planiranja i odobravanja projekta u obzir uzima najbrže, najpovoljnije i najkvalitetnije ostvarivanje ciljeva u oblasti koja je u nadležnosti javnog tijela. Članak 5. (Temeljni pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: a) Projekat čini niz međusobno povezanih aktivnosti koje se odvijaju utvrđenim redoslijedom radi postizanja jasnih ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i određenih financijskih sredstava. b) Projekat JPP-a je projekat koji se provodi po nekom od modela JPP-a, a koji na temelju ovog Zakona odobrava nadležna tijelo i koji se zbog svojih obilježja, vremenskog karaktera i djelimičnog ili potpunog financiranja od strane privatnog partnera realizuje na način propisan ovim Zakonom. c) Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se međusobni odnos javnog i privatnog partnera uređuje ugovorom o JPP-u. d) Ugovor o JPP-u je temeljni ugovor sklopljen između javnog i privatBroj 5 – strana 692 nog partnera, ili javnog partnera i gospodarskog društva posebne namjene (u daljnjem tekstu: DPN), kojim se u svrhu provedbe projekata JPP-a uređuju prava i obveze ugovornih strana. e) Statusno javno-privatno partnerstvo je oblik JPP-a utemeljen na suvlasničkom odnosu između javnog i privatnog partnera u zajedničkom gospodarskom društvu, koje je nositelj provedbe projekta JPP-a. f) DPN je gospodarsko društvo koje može utemeljiti privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i/ili provedbe projekta JPP-a. g) Javni partner je Kanton i općine sa područja kantona (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne samouprave). h) Javna tijela su organi uprave, upravne organizacije, javna poduzeća i ustanove čiji je utemeljitelj Kanton ili jedinica lokalne samouprave, kao i gospodarsko društvo u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Kantona ili jedinice lokalne samouprave. i) Privatni partner je domaća ili strana privatna pravna osoba, koja je odabrana na temelju provedenog postupka u skladu sa ovim Zakonom i koji s javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u, ili u tu svrhu utemeljuje DPN, ili s javnim partnerom utemeljuje suvlasnički odnos u zajedničkom gospodarskom društvu. 05. april/travanj 2013. j) Spisak projekata je dokument o projektima koji imaju obilježja JPP-a. k) Postupak izbora privatnog partnera je postupak koji se provodi na temelju odredaba ovog Zakona, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o koncesijama, u ovisnosti o oblasti na koje se projekat JPP odnosi. l) Javni interes u smislu odredbi ovog Zakona predstavlja generisanje dodatne vrijednost uz povećanje efikasnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti u pružanju javnih usluga i razvoj inovacija. POGLAVLJE II – UGOVORNO JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO Članak 6. (Ugovor o JPP-u) (1) Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se međusobni odnos javnog i privatnog partnera uređuje ugovorom o JPP-u. (2) Ugovor o JPP-u se sklapa u pisanom obliku i na određeno vrijeme, s tim da to razdoblje ne može biti kraće od jedne, a niti duže od trideset godina, pri čemu se nakon isteka ugovorenog roka može zaključiti novi ugovor u skladu sa članom 16. ovog Zakona. (3) Vlada Kantona podnosi Skupštini Kantona prijedlog ugovora na suglasnost prije sklapanja istog, odnosno načelnik općine nacrt ugovora na suglasnost podnosi Općinskom vijeću. 05. april/travanj 2013. (4) Ugovor o JPP-u obvezno sadrži: a) prava i obveze javnog i privatnog partnera kao ugovornih strana, b) svrhu i predmet ugovora, c) sredstva i imovinu koju na raspolaganje daje javni partner, d) jasnu identifikaciju rizika i podjelu rizika između javnog i privatnog partnera, e) način i uvjete osiguranja financijske konstrukcije projekta kao i uvjete pod kojim financijske institucije mogu učestvovati u projektu, f) minimalne standarde koji će se primijeniti tjekom projektiranja, standarde prostora, kvalitet usluga, kao i druge zahtjeve za sprovođenje projekta, g) način plaćanja, te uvjete za određivanje i usklađivanje naknada, h) potpunu transparentnost i obvezu javnog partnera da objavi podatke koji se odnose na vođenje JPP projekta, i) pravo javnog partnera na nadzor tjekom sprovođenja projekta i provedbe ugovora, j) vrijeme trajanja, kao i uvjete za obnavljanje ugovora, k) definisanje vlasništva po prestanku ugovora, Broj 5 – strana 693 l) sankcije i naknade za neispunjenje ugovornih obveza, m) uvjete za raskid ugovora i postupak u slučaju raskida ugovora prije datuma prestanka utvrđenog ugovorom, n) način rješavanja sporova, o) mjere za omogućavanje financiranja projekta, p) opis događaja koji se smatraju višom silom, r) ostale elemente bitne za predmet JPP-a. Članak 7. (Upis sklopljenih ugovora o JPP-u) (1) Ugovor o JPP-u sa dodacima koji čine njegov sastavni dio, kao i sve izmjene ugovora i njegovi dodaci upisuju se u Registar ugovora o JPP, koji se vodi kod Ministarstva za financije. (2) Ministarstvo za financije uz suglasnost Vlade Kantona donosi pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra ugovora o JPP, kojim će se odrediti postupak upisa sklopljenih ugovora o JPP-u u Registar ugovora o JPP-u (u daljnjem tekstu: Registar), kao i sadržaj i obim javnosti dostupnih elemenata sklopljenih ugovora o JPP-u, pridržavajući se pri tom propisa o zaštiti intelektualnog vlasništva, osobnih podataka, tajnosti podataka i poslovne tajne. Broj 5 – strana 694 (3) Registar iz stavka (1) ovog članka je javan. Članak 8. (Gospodarsko društvo posebne namjene/DPN) (1) DPN može sudjelovati isključivo u provođenju projekta JPP-a za čiju provedbu je utemeljen. (2) Kada privatni partner utemeljuje DPN, javni partner ugovor o JPP-u može sklopiti s DPN-om. (3) DPN se utemeljuje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje utemeljenje i poslovanje gospodarskih društava. (4) Utemeljitelj DPN-a obvezan je garantirati za obveze DPN-a. POGLAVLJE III – STATUSNO JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO Članak 9. (Zajedničko gospodarsko društvo) (1) Statusno javno-privatno partnerstvo je oblik JPP-a koji se temelji na suvlasničkom odnosu javnog i privatnog partnera u zajedničkom gospodarskom društvu koje je nositelj provedbe projekta JPP-a, pri čemu se taj odnos između javnog i privatnog partnera u zajedničkom društvu može utemeljiti na utemeljiteljkim ulozima u novoutemeljenom društvu, ili na otkupu vlasničkog udjela u postojećem gospodarskom društvu. (2) Zajedničko gospodarsko društvo kao nositelj provedbe projekta JPP-a iz 05. april/travanj 2013. stavka (1) ovog članka na razini Kantona može se utemeljiti samo na temelju prethodnog odobrenja Skupštine Kantona, a na razini jedinice lokalne samouprave na temelju prethodnog odobrenja nadležnog općinskog vijeća (u daljnjem tekstu: vijeće lokalne samouprave). (3) Na zajedničko gospodarsko društvo primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje utemeljenje i poslovanje gospodarskih društava, kao i odredbe ugovora o ortaštvu. Članak 10. (Ugovor o ortaštvu) Nakon provedenog postupka izbora privatnog partnera, javno tijelo i izabrani privatni partner sklapaju ugovor o ortaštvu, kojem je cilj uspostava zajedničkog gospodarskog društva iz članka 9. ovog Zakona, a u svrhu provedbe projekta JPP-a. POGLAVLJE IV – ODOBRAVANJE PROJEKATA JPP-a Članak 11. (Povjerenstvo za JPP ) (1) Vlada Kantona, odnosno načelnik općine imenuje povjerenstvo za JPP vodeći računa o tome da u njemu budu zastupljeni predstavnici onih javnih tijela koja, s obzirom na svoju nadležnost, mogu doprinijeti uspješnoj provedbi projekta JPP-a. (2) Nadležnosti povjerenstva su sljedeće: a) razmatra inicijativu javnih tijela i 05. april/travanj 2013. privatnih partnera za provedbu projekata putem JPP-a; b) utvrđuje da li projekt zadovoljava obilježja JPP-a iz članka 2. Ovog Zakona i podobnost za uvrštavanje na listu projekata JPP-a; c) predlaže Vladi projekte JPP-a na odobrenje; d) provodi postupak odabira privatnog partnera; e) izvještava Vladu o provedbi projekata JPP-a; f) predlaže poboljšanje zakonskog okvira JPP-a. (3) U izvršavanju ovlaštenja i dužnosti iz stavka 2 ovog članka, povjerenstvo je dužno prikupljati informacije radi procjene koji radovi ili usluge mogu biti izvedeni kroz JPP i vrednovati ekonomske, tehničke, pravne i ostale aspekte od značaja za JPP. (4) Za obavljanje određenih stručnih poslova povjerenstvo može, uz prethodnu suglasnost Vlade, po potrebi angažirati stručne osobe ili eksperte za ekonomsko-financijsku, pravnu ili tehničku oblast. Članak 12. (Sredstva za rad povjerenstva) (1) Sredstva za rad i obavljanje poslova iz djelokruga povjerenstva osiguravaju se u Proračunu Kantona, odnosno općine. (2) Povjerenstvu pripada naknada koju određuje Vlada, odnosno načelnik općine. Broj 5 – strana 695 (3) Vlada će osigurati sredstva za rad i ostvarivanje nadležnosti povjerenstva iz proračuna Kantona na posebnoj poziciji Vlade, odnosno proračuna općine. Članak 13. (Spisak projekata JPP-a) (1) Vlada Kantona i općinski načelnik utvrđuju spisak projekata koji će se sprovesti kroz oblike JPP-a, koji se objavljuje na njihovoj web-stranici ili na drugi način. (2) Uvrštavanje projekta na spisak je preduvjet da bi projekat mogao biti sproveden putem JPP-a. (3) Prijedlog za uvrštavanje projekta na spisak može dati javno tijelo ili privatni partner tjekom kalendarske godine. (4) Prijedlog iz prethodnog stavka obvezno sadrži studiju opravdanosti projekta čiji je obvezni sadržaj: a) kratak opis projekta, b) model JPP-a, c) ekonomske i financijske pokazatelje projekta, uključujući uporednu analizu troškova javnog sektora sa troškovima koje bi javni sektor imao u provođenju tog projekta u slučaju klasičnog proračunskog financiranja u predviđenom vremenskom razdoblju, d) neophodna financijska sredstva iz Proračuna Kantona ili jedinice lokalne samouprave, odnosno neBroj 5 – strana 696 ophodna financijska sredstva koja treba da osiguraju ustanove ili poduzeća u njihovom vlasništvu, e) pravni status vlasništva projekta, f) rizike provedbe projekta, kao i g) druge potrebne elemente. (5) U cilju utvrđivanja prijedloga iz stavka 3 ovog članka i tržišnog interesa potencijalnih privatnih partnera za sudjelovanjem u provedbi projekata putem JPP-a, javna tijela mogu objaviti javni poziv za iskazivanje interesa za provedbu određenog projekta sa privatnim partnerom koji će svojim sredstvima financirati provedbu tog projekta. Javni poziv za iskazivanje interesa za provedbu određenog projekta putem JPP-a objavljuje se na web-stranici javnog partnera ili na drugi način. (6) U cilju utvrđivanja podobnosti projekata za uvrštavanje u sisak projekata, povjerenstvo je ovlašteno i dužno: a) zahtijevati od javnog tijela ili privatnog partnera bilo koju informaciju koja je potrebna za donošenje odluke o uvrštavanju projekta na listu projekata; b) pažljivo pregledati prijedloge za JPP dobijene od javnih ili privatnih partnera ili pozvati javne ili privatne partnere da pažljivo pregledaju te prijedloge; c) sarađivati sa javnim tijelima, posebno iz oblasti financija radi praćenja cjelokupnih financijskih 05. april/travanj 2013. obveza javnih tijela, a naročito budućih opterećenja vezanih za plaćanja koja se tiču JPP-a, pri čemu je saradnja sa komisijom obvezna. (7) Izgled i sadržaj liste projekata utvrđuje Vlada Kantona i općinski načelnik pri čemu se spisak predloženih projekta ažurira i mijenja. (8) Za svaki projekt uvršten na spisak, povjerenstvo je dužno sačiniti izviješće koji sadrži: a) financijske, tehničke, socijalnoekonomske i pravne razloge za davanje preporuke o korištenju partnerstva radi provedbe projekta; b) postupak javnih tijela na pripremi odabira privatnog partnera, npr. financijske i tehničke aktivnosti, pravni savjeti, priprema preliminarnih izviješća i nacrti ugovora; c) procijenjeni dinamički plan aktivnosti odabira privatnog partnera; d) procijenjeni proračun partnerskog projekta. Članak 14. (Odluka o odobravanju projekta) (1) Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona, odnosno općinsko vijeće na prijedlog načelnika općine donosi odluku o odobravanju projekta sa spiska projekata ukoliko se istim ostvaruje javni interes. 05. april/travanj 2013. (2) Sastavni dio odluke iz stavka 1. ovog članka obvezno sačinjava: a) naziv projekta b) naziv, matični broj, osobni identifikacijski broj (OIB) i adresu javnog partnera, c) ime osobe ovlaštene za zastupanje, d) svrhu i cilj projekta, e) opis projekta, f) opisni prikaz predloženog modela javno-privatnog partnerstva po kojem se predloženi projekat namjerava sprovesti, g) prijedlog postupka odabira privatnog partnera, h) ekonomske i financijske pokazatelje projekta, uključujući uporednu analizu troškova javnog sektora sa troškovima koje bi javni sektor imao u provođenju tog projekta u slučaju klasičnog proračunskog financiranja u predviđenom vremenskom razdoblju, i) neophodna financijska sredstva iz Proračuna Kantona ili jedinice lokalne samouprave, odnosno neophodna financijska sredstva koja treba da osiguraju ustanove ili poduzeća u njihovom vlasništvu, j) pravni status vlasništva projekta, k) okvirnu podjelu rizika između javnog i privatnog partnera, kao i okvirnu kvantifikaciju tih rizika, procjenu vjerojatnosti nastajanja, te troškova koji iz njih proizlaze, Broj 5 – strana 697 l) potrebne suglasnosti utvrđene drugim zakonima. (3) Inicijativu za podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovog članka može podnijeti svako javno tijelo. (4) Visina financijskih sredstava koja se izdvajaju iz proračuna javnog partnera ne mogu biti veća od 1% od ukupnih poreznih i neporeznih prihoda proračuna javnog partnera za jednu proračunsku godinu u kojoj se projekat sprovodi. POGLAVLJE V - POSTUPAK ODABIRA PRIVATNOG PARTNERA Članak 15. (Propisi na temelju kojih se vrši odabir privatnog partnera) (1) Postupak odabira privatnog partnera provodi se u skladu sa odredbama ovog Zakona, uz odgovarajuću primjenu Zakona o javnim nabavkama ili Zakona o koncesijama, u ovisnosti o oblasti na koje se projekat JPP-a odnosi. (2) Organ za dodjelu ugovora u smislu Zakona o javnim nabavkama je Vlada Kantona, odnosno načelnik općine u čije ime postupa povjerenstvo. (3) Ukoliko provedba JPP-a podrazumijeva davanje koncesije, postupak izbora privatnog partnera provodi se u skladu sa Zakonom o koncesijama, uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 4. ovog Zakona koje se odnose na opće principe JPP-a. (4) Član povjerenstva imenovan iz javnog tijela koje predlaže projekat JPP Broj 5 – strana 698 –a obvezno se izuzima od glasanja prilikom donošenja odluke o odabiru privatnog partnera. Članak 16. (Kvalifikovanost privatnog partnera) Povjerenstvo je dužno provjeriti ekonomsku, financijsku, tehničku i profesionalnu podobnost privatnog partnera po elementima iz odobrenog projekta JPP-a. Članak 17. (Odlučivanje o usklađenosti dokumentacije za nadmetanje) (1) Povjerenstvo je prije pokretanja postupka izbora privatnog partnera, dužno Vladi Kantona dostaviti ovjerenu presliku dokumentacije za nadmetanje na ocjenu i odobrenje. (2) Vlada donosi Odluku o usklađenosti dokumentacije sa odobrenim projektom JPP-a u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana zaprimanja cjelokupne dokumentacije iz stavka (1) ovog članka. (3) Povjerenstvo postupak izbora privatnog partnera može pokrenuti samo na temelju odluke Vlade iz stavka (2) ovog članka. POGLAVLJE VI - NADZOR Članak 18. (Nadzor nad provedbom projekata JPP-a) (1) Nadzor nad provedbom odobrenih projekata JPP-a, pored organa čija je nadležnost propisana drugim zako- 05. april/travanj 2013. nima, vrši javno tijelo iz čije oblasti se provodi JPP, koje je dužno dostavljati redovita izviješća Vladi o statusu projekta, a posebno o dinamici i stupnju provedbe. (2) Vlada u svakom momentu može zatražiti od javnog tijela izviješće o statusu projekta. (3) Vlada najmanje jednom godišnje izvještava Skupštinu o dinamici i stupnju provedbe odobrenih projekata JPP-a. POGLAVLJE VII - PRAVNA ZAŠTITA Članak 19. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera provodi se sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Članak 20. (Spor o nadležnosti) U slučaju spora o nadležnosti iz JPP-a između Kantona i/ili lokalne samouprave, primjenjuje se arbitražno rješavanje spora. Članak 21. (Način rješavanja sporova) (1) Za rješavanje sporova između stranaka koji nastaju na temelju ugovora o JPP-u, stvarno i mjesno je nadležan sud isključivo prema sjedištu javnog partnera. (2) Za rješavanje sporova koji nastanu između javnog i privatnog partnera iz stavka (1) ovog članka primjenjuju 05. april/travanj 2013. se mjerodavni propisi koji se primjenjuju u sjedištu javnog partnera. POGLAVLJE VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 22. (Donošenje podzakonskih i drugih pravnih akata) (1) Do utemeljenja povjerenstva sukladno odredbama članaka 12. I 13. ovog Zakona, poslove iz nadležnosti istog će obavljati nadležno kantonalno povjerenstvo za koncesije ili drugo radno tijelo Vlade. (2) Ministarstvo za financije će najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra ugovora o JPP iz članka 7. ovog Zakona. (3) Vlada će na prijedlog povjerenstva najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti upustvo o izgledu i sadržaju spiska projekata. (4) Vlada će na prijedlog resornog ministarstva donijeti uputstvo o načinu i uvjetima osiguranja financijskih sredstava za provedbu projekata JPP-a. Članak 23. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-256/13 PREDSJEDATELJ 03.04.2013.godine SKUPŠTINE G o r a ž d e Suad Došlo,v.r. Broj 5 – strana 699 329 Na temelju Amandmana XXX stavak 3. i XXXI na Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03) i na temelju članka 10. stav 2. Zakona o Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 5/03), premijer Bosansko- podrinjskog kantona Goražde, d o n o s i: O D L U K U o razrješenju ministra za boračka pitanja u Vladi Bosansko – podrinjskog kantona Goražde Članak 1. Osman Subašić se razrješava funkcije ministra za boračka pitanja u Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Članak 2. Razrješenje postaje punovažno danom potvrđivanja od strane Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Članak 3.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/13 13.03.2013 SN BPK 09/19, SN BPK 07/17, SN BPK 06/15, SN BPK 16/13, SN BPK 08/10, SN BPK 04/10, SN BPK 04/10, SN BPK 15/09 prostorno uređenje,građenje,zakon,izmjne,bpk 13.mart/ožujak 2013. Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU BOSANSKO – PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Član 1. U članu 2. stav (1) Zakona o prostornom uređenju i građenju Bosanskopodrinjskog kantona Goražde („Službene novine osansko-podrinjskog kantona Goražde”, br. 15/09), tačka 17. se mijenja i glasi: „17. Rehabilitacija podrazumijeva vraćanje oštećenog ili uništenog dobra kulturno-historijskog naslijeđa u stanje u kojem je to dobro bilo prije oštećenja i uništenja, kao i ponovno građenje (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao što je bilo prije rušenja uz korištenje iste tehnologije građenja, u mjeri u kojoj je to moguće.” Iza tačke 36. dodaje se nova tačka 37. koja glasi: „37. Urbana komasacija je postupak koji se provodi radi preoblikovanja čestica građevinskog zemljišta u području komasacije u građevinske parcele, uz istovremeno rješavanje imovinskopravnih odnosa na tom zemljištu, tako da se vlasnicima nekretnina, čije se čestice zbog svoje površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu površinu i/ili drugih razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti, te jedinici lokalne samouprave omogući građenje, upotreba, odnosno uređenje građevinskog zemljišta u skladu sa detaljnim provedbenim planom.” Broj 4 – strana 541 Dosadašnje tačke od 37. do 49. postaju tačke od 38. do 50. Član 2. U članu 11. stav (2) se briše. Član 3. U članu 43. stav (13) se mijenja i glasi: “O nacrtu dokumenta prostornog uređenja jedinice lokalne samouprave nosilac pripreme pribavlja mišljenje Ministarstva da je plan usklađen sa važećim planskim dokumentima šireg područja, te da je urađen u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Mišljenje mora biti dostavljeno u roku od 30 dana od dana prijema plana. Ako Ministarstvo ne dostavi mišljenje u propisanom roku, smatrat će se da je isto dato, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana.” Član 4. U članu 47. stav (1) tekst iza riječi: „postupku” se briše. Iza stava (1) ovog člana, dodaje se novi stav (2) koji glasi: „Način i postupak pripreme, izrade i donošenja planskog dokumenta po skraćenom postupku definisat će se Odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta.” Član 5. U članu 56. stav (1) u alineji 4. Ispred dosadašnjeg teksta ubacuju se riječi: “inžinjersko-geološka ispitivanja i”. U članu 56. stav (2) se briše. Broj 4 – strana 542 Član 6. U članu 60. u stavu (3) na kraju teksta umjesto tačke se stavlja zarez i dodaje tekst koji glasi: “ali ne duže od tri godine od dana izdavanja odobrenja za građenje.” Član 7. U članu 62. u stavu (4) riječi: “7 dana” zamjenjuju se sa riječima: “30 dana”, a riječi: “45 dana” zamjenjuju se sa riječima: “60 dana”. U stavu (6) istog člana riječi: “dužan je” zamjenjuje se sa riječju: “može”. Član 8. U članu 65. stav (2) se mijenja i glasi: “Okolinska dozvola se pribavlja u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti.” Član 9. U članu 66. stav (1) u drugom redu iza riječi: “pisani akt” dodaje se tekst koji glasi: “koji izdaje nadležna služba jedinice lokalne samouprave, odnosno Ministarstvo,”. Ostatak stava (1) ostaje isti. U članu 66. stavovi (4) i (5) se brišu. Član 10. U članu 68. stav (2) u predzadnjem redu iza riječi: “građenje” stavlja se tačka, a ostatak teksta se briše. 13.mart/ožujak 2013. Član 11. U članu 69. stav (1) iza riječi: “upravni akt” dodaje se tekst koji glasi: “koji izdaje nadležna služba jedinice lokalne samouprave, odnosno Ministarstvo,”. Na kraju stava 1. iza riječi: “područje” stavlja se tačka, a ostatak teksta se briše. Na kraju stava (2) dodaje se nova rečenica koja glasi: “Zainteresovana strana u postupku je vlasnik nekretnine za koju se izdaje urbanistička saglasnost i nosilac drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje urbanistička saglasnost.” Na kraju stava (5) istog člana dodaje se nova rečenica koja glasi: “Troškove izdavanja mišljenja snosi zainteresovano lice.” U stavu (6) riječi “30 dana zamjenjuju se sa riječima “15 dana”. Iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: “Ukoliko subjekti iz stava (6) ovog člana ne dostave traženo mišljenje ili saglasnosti u roku od 15 dana od dana prijema urednog službenog zahtjeva, smatrat će se da je dato pozitivno mišljenje i saglasnosti.” Dosadašnji stavovi (7) i (8) postaju stavovi (8) i (9). Član 12. U članu 72. stavovi (2) i (3) se brišu. Član 13. U članu 73. iza stava (3) dodaju 13.mart/ožujak 2013. se novi stavovi (4) i (5) koji glase: “(4) Nadležni organ je dužan poslati kopiju pravosnažnog rješenja o urbanističkoj saglasnosti nadležnoj urbanističko- građevinskoj inspekciji. (5) Kada Ministarstvo izdaje urbanističku saglasnost, dužno je kopiju te saglasnosti dostaviti nadležnom organu jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi objekat.” Član 14. U članu 75. stav (1) iza riječi “stranka” dodaju se riječi “odnosno zainteresovana strana”. Na kraju stava (3), iza riječi “stranci” dodaju se riječi “odnosno zainteresovanoj strani.”. U članu 75. stav (5) se briše. Član 15. U članu 80. stav (1) riječ “pravno” zamjenjuje se sa riječju “plansko”. Na kraju stava (1) riječi “Federacije BiH” se zamjenjuju se sa riječju “Kantona.” Član 16. U članu 95. stav (1) u trećem redu iza riječi “projektovanja” stavlja se zarez i dodaje “uz uvjet da ima licencu”. Na kraju stava (2) tekst koji glasi: “i koje ima licencu za određenu vrstu i fazu projekta” se briše. Na kraju stava (7) iza riječi: “radnog iskustva” stavlja se tačka, a preostali tekst se briše. Član 17. U članu 97. stav (1) iza alineje 6. dodaje se nova alineja koja glasi: Broj 4 – strana 543 “- obavijestiti instituciju nadležnu za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa kada u toku građenja ili izvođenja drugih zahvata u prostoru naiđe na objekte koji mogu imati obilježje prirodnog ili kulturno-historijskog naslijeđa i preduzeti mjere zaštite nalazišta;” Član 18. U članu 98. u stavu (1) iza riječi: “stručnim ispitom” stavlja se zarez, a riječi: “i sa licencom,” se brišu. U stavu (2) iza riječi: “iskustva” stavlja se zarez, a riječi: “i koji posjeduje licencu,” se brišu. U stavu (5) ispred riječi: “stambenih” dodati riječ: “individualnih” i ispred riječi: “stambeno-poslovnih” dodati riječ: “individualnih”. Član 19. U članu 109. stav (1) iza posljednje alineje dodaju se dvije nove alineje koje glase: “- radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u skladu sa namjenom građevine; - nadstrešnice za smještaj kontejnera za komunalni otpad.” Stav (4) se mijenja i glasi: “Za radove iz stava (1) ovog člana nadležna služba jedinice lokalne samouprave izdaje uvjerenje o završetku objekta u skladu sa članom 137. ovog Zakona. Član 20. U članu 111. iza postojećeg stava dodaje se novi stav (2) koji glasi: Broj 4 – strana 544 „Izuzetno, ukoliko se namjeravanom rekonstrukcijom građevine ne mijenjaju prvobitni urbanističko-tehnički uvjeti po kojima je postojeća građevina izgrađena, investitor nije dužan pribaviti lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost. U tom slučaju se uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rekonstrukciju prilaže sva dokumentacija potrebna za izdavanje lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti.” Član 21. U članu 113. stav (2) alineja 4. se briše, a dosadašnje alineje od 5. do 13. postaju alineje od 4. do 12. U stavu (2) dosadašnja alineja 8. se mijenja i glasi: “kopiju okolinske dozvole, u skladu sa članom 65. stav (2) ovog Zakona,”. U alineji 9. riječi: “vodna saglasnost, vodna dozvola” se brišu. Iza dosadašnje alineje 11. dodaje se nova alineja 12. koja glasi: “- elaborati o istražnim radovima, ako su podaci iz njih poslužili za izradu glavnog projekta, te tehnološki elaborat, ako je potreban,”. Alineje 12. i 13. postaju alineje 13. i 14. Član 22. U članu 115. stavovi (8) i (9) se brišu. Član 23. U članu 119. stav (1) iza riječi “stranka” dodaju se nove riječi koje glase: “odnosno zainteresovana strana”. U stavu 2. istog člana iza riječi 13.mart/ožujak 2013. “stranka” dodaju se nove riječi koje glase: “odnosno zainteresovana strana”. U članu 119. stavovi (4) i (5) se brišu. Član 24. U članu 120. u stavu (8) alineja 3. se pripaja alineji 2. i postaje njen sastavni dio. Član 25. U članu 121. stav (5) u alineji 5. iza riječi “idejnog” dodaju se riječi “ili glavnog”. U stavu (5) alineja 8. se mijenja i glasi: “kopiju okolinske dozvole, ako složena građevina spada u građevine i procese za koje je to propisano posebnom uredbom;”. Član 26. U članu 122. na kraju stava (5) dodaje se nova rečenica koja glasi: “Odobrenjem za pripremne radove mora se odrediti rok u kome se građevine izgrađene na osnovu odobrenja za građenje za pripremne radove moraju ukloniti.” U stavu (6) iza riječi “lokacijske informacije” dodaju se riječi “odnosno urbanističke saglasnosti”. Iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: “Nadležni organ je dužan dostaviti kopiju pravosnažnog odobrenja za pripremne radove nadležnoj urbanističko- građevinskoj inspekciji.” Član 27. U članu 126. stav (4) iza riječi “u 13.mart/ožujak 2013. prostoru” dodaju se riječi “i iskop temelja građevine urađen”. Član 28. U članu 127. na kraju stava (3) tekst koji glasi “na dan izdavanja odobrenja za upotrebu” se zamjenjuje sa tekstom “do dana tehničkog pregleda građevine.” Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: “Nadležni organ ne može izdati odobrenje za upotrebu građevine ako izvještaj komisije o tehničkom pregledu građevine ne sadrži konstataciju da je zemljište na gradilištu dovedeno u uredno stanje.” Član 29. U članu 129. u stavu (1) iza riječi “tehničkog pregleda građevine” stavlja se tačka, a ostatak teksta se briše. U stavu (2) iza riječi “stambenoposlovne objekte,” dodaje se tekst koji glasi: “poslovne objekte korisne površine do 100 m²,”. U istom stavu iza riječi: “izvršenog tehničkog pregleda” stavlja se tačka, a ostatak teksta se briše. Član 30. Iza člana 129. dodaju se novi članovi 129.a i 129.b, koji glase: “Član 129.a (1) Prije izdavanja odobrenja za upotrebu ili uvjerenja o završetku objekta, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja građevine ili njenog dijela, mora se pribaviti potvrda o energetskim svojstvima građevine, koju izdaje Broj 4 – strana 545 ovlašteno lice. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, postojeće građevine prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja građevine ili njenog dijela moraju imati potvrdu o energetskim svojstvima građevine najkasnije danom pristupa Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. (3) Ovlaštenje za izdavanje potvrde licu iz stava (1) ovog člana izdaje Federalno ministarstvo za prostorno uređenje. (4) Uz potvrdu iz stava (1) ovog člana kupac ili unajmljivač građevine ili njenog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. (5) Energetska svojstva i način obračuna toplotnih svojstava građevine, energetskih zahtjeva za nove i postojeće građevine s izuzećima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadržaj i način izdavanja potvrda (certificiranje) građevine za koje postoji obaveza javnog izlaganja potvrda o energetskim svojstvima i uvjete za lica ovlaštena za izdavanje potvrda, propisuje ministar pravilnikom. Član 129b. (1) Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za projektovanje, građenje ili održavanje građevina, obavljaju ovlaštena lica. (2) Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stava (1) ovog člana daje i oduzima Federalni ministar za prostorno uređenje. (3) Uvjete za obavljanje poslova ispitivanja i istraživanja iz stava (1) ovog člana u odnosu na lica, tehničku opremBroj 4 – strana 546 ljenost, način i složenost obavljanja tih poslova, odgovornost za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, nezavisnost u odnosu na lica koja učestvuju u projektovanju, građenju ili održavanju građevine i način dokumentovanja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, sredstva kojima pravna lica dokazuju ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stava (2) ovog člana, te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja propisani su Federalnim Pravilnikom o uvjetima za lica koja vrše energetsko certificiranje objekata (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 28/10), koji se primjenjuje kao kantonalni propis.” Član 31. U članu 130. stav (1) se briše. Dosadašnji stavovi (2), (3) i (4) postaju stavovi (1), (2) i (3). U novom stavu (2) tekst u alineji 4. se zamjenjuje novim koji glasi: “- pisanu izjavu izvođača o završetku radova.” Iza alineje 4. dodaje se nova alineja 5. koja glasi: “- potvrdu o energetskim svojstvima građevine.” Član 32. U članu 131. tekst stava (5) se zamjenjuje novim koji glasi: “Predsjednik komisije, u dogovoru sa investitorom, dogovara mjesto i termin tehničkog pregleda i obavještava članove komisije.” Stavovi (6), (7), (8) i (9) se brišu. Dosadašnji stavovi (10) i (11) postaju stavovi (6) i (7). 13.mart/ožujak 2013. Član 33. U članu 132. u stavu (4) iza riječi: “stručnim ispitom” briše se zarez i riječ: “licencom”. U stavu (5) iza riječi “učestvovala” dodaje se tekst koji glasi: “u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje”. Na kraju stava iza riječi “bilo izvođač” dodati tekst “ ili nadzor nad građenjem.” U stavu (6) riječi: “dvije godine” zamjenjuju se sa riječima: “četiri godine”. U istom stavu riječi: “u službenom glasilu Kantona” zamjenjuju se sa tekstom koji glasi: “na web-stranici Kantona, odnosno općine”. Na kraju stava (6) umjesto riječi “dva dnevna lista” dodati “jednom dnevnom listu.” Član 34. U članu 133. stav (2) riječ “prijema” zamjenjuje se riječju “pregleda”. U stavu (3) prva rečenica se briše. Član 35. U članu 134. stav (1) tekst koji glasi “na osnovu pozitivnog izvještaja i prijedloga nadležne urbanističko-građevinske inspekcije i” se briše. U stavu (8) tekst iza riječi: “zahtjev za izdavanje” se briše i dodaje tekst koji glasi: “odobrenja za upotrebu i dalje postupiti prema članu 157. ovog Zakona.” U stavu (9) broj (10) se briše, a tekst u sklopu njega je sastavni dio stava (9). Stav (11) postaje stav (10). Član 36. U članu 137. u stavu (1) iza riječi: 13.mart/ožujak 2013. “stambeno-poslovnih objekata,” dodaje se tekst koji glasi: “poslovnih objekata korisne površine do 100 m²,”. U istom stavu riječi: “članu 119.” zamjenjuju se sa riječima: “članu 109.”. U stavu (1) tekst koji glasi: “na osnovu pozitivnog izvještaja i prijedloga nadležne urbanističko- građevinske inspekcije i” se briše. Član 37. U članu 138. u stavu (2) iza riječi “susjedne građevine” stavlja se tačka, a ostatak teksta se briše. Član 38. U članu 139. stav (3) tekst u alineji 4. se zamjenjuje tekstom koji glasi: “pisanu izjavu izvođača o završetku radova.” Član 39. U članu 140. u stavu (3) iza riječi “upotrebu” dosadašnji tekst se zamjenjuje tekstom “nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji.” Član 40. U članu 142. na početku stava (4) ispred postojećeg teksta ubacuje se riječ: “O”. Član 41. U članu 143. stav (6) se mijenja i glasi: “Poslove uklanjanja može da obavlja samo pravno lice koje ispunjava uvjete propisane u članu 96. ovog Zakona, izuzev za objekte koji se sastoje samo Broj 4 – strana 547 od prizemlja.” Član 42. U članu 144. stavovi (6) i (7) se brišu. Član 43. U članu 146. u stavu (1) iza riječi “stranka” dodaju se riječi “odnosno zainteresovana strana”. U stavu (2) iza riječi “stranka” dodaju se riječi “odnosno zainteresovana strana”. Stavovi (4) i (5) se brišu. Član 44. U članu 147. u stavu (1) iza riječi “službenoj dužnosti,” umjesto riječi “a” ubacuje se riječ “ili”. Na kraju stava (2) iza riječi: “inspektor” dodaje se zarez i tekst koji glasi: “ako je postupak pokrenut po njegovom prijedlogu.” Stav (4) se mijenja i glasi: “Organizacija uklanjanja i pripadajući troškovi su u obavezi vlasnika građevine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili nedostupan, onda organizaciju i troškove preuzima nadležni organ. Vlasnici takvih objekata nemaju pravo na obeštećenje – naknadu materijalne vrijednosti uklonjenog objekta.” Član 45. U članu 157. stav (1) iza dosadašnje alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: - ako nadležni organ odbije zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, Broj 4 – strana 548 usljed toga što je tehničkim pregledom utvrđeno da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost građevine, život ili zdravlje ljudi, okolinu, saobraćaj ili susjedne objekte,”. Dosadašnje alineje 4. i 5. postaju alineje 5. i 6. U stavu (2) umjesto riječi “člana 166. stav (4)” treba da stoji “člana 156. stav (4)”. Član 46. U članu 161. ispred stava (1) riječi “Provjeriti tačke” se brišu. Član 47. U članu 162. stav (2) na kraju umjesto tačke staviti zarez i dodati tekst koji glasi: “u skladu sa članom 156. stav (4) ovog Zakona.” Stav (3) se briše. Član 48. U članu 169. stav (1) u alineji 1. riječi: “ili fizičkom licu” se brišu, a iza riječi: “registrovano” dodaje se tekst koji glasi: “i ne posjeduje licencu”. Ostatak teksta alineje 1. ostaje isti. Iza alineje (1) dodaju se nove alineje (2) i (3), koje glase: “izvođenje određenih vrsta zanatskih radova povjeri fizičkom licu koje nije uredno registrovano i ne posjeduje licencu za obavljanje tih djelatnosti, nadzor nad građenjem povjeri istom pravnom licu kojem je povjerio građenje svoje građevine,”. Član 49. U članu 171. stav (1) u alineji 1. iza riječi: “registrovano” riječi: “za pro- 13.mart/ožujak 2013. jektovanje” se brišu i dodaje se novi tekst koji glasi: “i ne posjeduje licencu za obavljanje djelatnosti projektovanja (član 95. stav (1)),” Član 50. Iza člana 172. dodaje se novi član 172.a koji glasi: “Član 172.a (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice angažovano za reviziju cijelog projekta ako: - nije registrovano i ne posjeduje licencu za obavljanje djelatnosti projektovanja, - ne imenuje vodećeg revidenta. Član 51. U članu 173. stav (1) u alineji 1. iza riječi: “registrovano” dodaje se novi tekst koji glasi: “i ne posjeduje licencu”. Ostatak teksta alineje 1. ostaje isti. Na početku alineje 2. ubacuje se tekst koji glasi: “ne imenuje nadzornog inžinjera ili ako”. Član 52. U članu 176. stav (1) iza alineje 1. dodaje se nova alineja koja glasi: “ - ne posjeduje licencu za obavljanje djelatnosti građenja (član 96. Stavovi (2) i (3)),”. Član 53. U članu 188. stav (1) se mijenja i glasi: “Za nelegalno izgrađene objekte, 13.mart/ožujak 2013. čiji vlasnici do dana donošenja ovog Zakona nisu podnijeli zahtjev za odobravanje građenja prema ranijem zakonu (ili nisu podnijeli zahtjev za tzv. legalizaciju, saglasno odlukama nadležnog organa), daje se rok do 31.12.2014. godine, u kojem mogu pokrenuti naknadni postupak za odobravanje građenja u skladu sa ovim Zakonom.” Član 54. Član 191. se mijenja i glasi: “Svi učesnici u građenju registrovani u Bosni i Hercegovini, a izvan područja Kantona, koji namjeravaju učestvovati u pružanju svojih usluga na području Kantona, moraju posjedovati licencu za obavljanje registrovane djelatnosti izdatu od strane nadležnog organa u kojem imaju sjedište, ukoliko njihovi propisi to nalažu, ili ovlaštenje/licencu za obavljanje registrovane djelatnosti izdatu od strane Ministarstva ili Federalnog ministarstva za prostorno uređenje.” Član 55. Ovlašćuje se Ustavna i zakonodavno- pravna komisija Skupštine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde da utvrdi prečišćeni tekst Zakona o prostornom uređenju i građenju Bosanskopodrinjskog kantona Goražde. Član 56. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-207/13 PREDSJEDAVAJUĆI 12.03.2013. godine SKUPŠTINE G o r a ž d e Suad Došlo,s.r. Broj 4 – strana 549 260 Na osnovu člana 33.a Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke, koji je donijela Skupština Bosanskopodrinjskog kantona Goražde, na 19. redovnoj sjednici, održanoj 12. marta 2013. godine. Broj:02-02-116/13 P R E M I J E R 12.03.2013. godine Emir Frašto,s.r. G o r a ž d e 261 Na osnovu poglavlja IV. odjeljak A. člana 23. tačka b) Ustava Bosanskopodrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 8/98, 10/00 i 5/03) i člana 106. Poslovnika Skupštine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 19. redovnoj sjednici, održanoj 12. marta 2013. godine, d o n o s i: Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE
Zakon o novčanim podsticajima poljoprivredi i ruralnom razvoju na području BPK Goražde Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/13 13.03.2013 poljošrivreda 13.mart/ožujak 2013.hotka i omogućavanje adekvatnog živo-tnog standarda poljoprivrednog proizv-ođača. Član 3. (Definicije) U smislu ovog Zakona, pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: a)„Poljoprivredna djelatnost“ pod-razumijeva privrednu djelatnost koja obuhvata biljnu i animalnu proizvodnju i sa njima povezane uslužne djelatnosti u skladu sa standardnom klasifikacijom djel-atnosti u Bosni i Hercegovini. b)“Poljoprivredno gazdinstvo” po-drazumijeva proizvodnu jedini-cu ili grupu jedinica koje čine proizvodnu cjelinu i sa tehnič-kog i privrednog gledišta, koje se bave proizvodnjom poljopriv-rednih proizvoda; gazdinstvo se može baviti i drugim djelatnosti-ma (nepoljoprivrednim) proizvo-dnim i uslužnim djelatnostima. Poljoprivredno gazdinstvo može djelovati kao privredno društvo, obrt ili zadruga ako je registro-vano za obavljanje poljoprivre-dne djelatnosti, te kao porodič-no poljoprivredno gazdinstvo.c)„Porodično poljoprivredno gaz-dinstvo“ je samostalna privredna i socijalna jedinica zasnovana na vlasništvu i/ili upotrebi proiz-vodnih resursa i upravljanju po-rodice u obavljanju poljoprivre-dne djelatnosti. d)„Nosilac poljoprivrednog gazdin-stva“ podrazumijeva fizičko ili pr- Broj 4 – strana 527avno lice, ili grupu fizičkih i pra-vnih lica u skladu sa statusom koji ima grupa i njeni članovi pr-ema zakonima u Bosni i Herceg-ovini i Federaciji Bosne i Herce-govine, a čije se gazdinstvo nal-azi na teritoriji kantona, te oba-vlja poljoprivrednu djelatnost i koji je u Registru poljoprivredn-ih gazdinstava upisan kao nosilac gazdinstva. Vlasnik obrta registr-ovanog za obavljanje poljopriv-redne djelatnosti je ujedno i no-silac poljoprivrednog gazdinst-va. Ovlašteni zastupnik privre-dnog društva ili zadruge regis-trovane za obavljanje poljopriv-redne djelatnosti je nosilac polj-oprivrednog gazdinstva. e)„Korisnikom-klijentom“ se smat-raju fizička i pravna lica koja žele ostvariti pravo na podrške u po-ljoprivredi i ruralnom razvoju i koja se kao takva upisuju u Regi-star klijenata. Član 4. (Usklađenost sa propisima) Novčani podsticaji određeni ov-im Zakonom provode se u skladu sa ob-avezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Kantonalno Ministarstvo za priv-redu osigurava harmonizaciju mjera no-včanih podsticaja u saradnji sa Federal-nim ministarstvom poljoprivrede. Kantonalnim programom podsti-caja mogu se podsticati proizvodnje iz modela podsticaja proizvodnji Federacije BiH samo do minimalno propisanih kv-ota navedenih u Dodatku II. Zakona o Broj 4 – strana 528novčanim podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Službene novine FBiH“ br. 42/10). Općine su obavezne donositi sv-oje programe novčanih podsticaja u ko-ordinaciji sa kantonalnim Ministarstvom za privredu. II. IZVORI I VISINA NOVČANIH SREDSTAVA Član 5. (Izvori sredstava) Sredstva za realizaciju novčanih podsticaja iz člana 1. ovog Zakona obe-zbjeđuju se u Budžetu Bosansko-podri-njskog kantona Goražde (u daljem teks-tu: Budžet) za svaku kalendarsku godi-nu i iz drugih izvora. Član 6. (Visina novčanih sredstava) Visina novčanih sredstava iz čla-na 5. ovog Zakona koja se obezbjeđuju iz Budžeta ne mogu biti manja od 3% od poreznih i neporeznih prihoda u Budže-tu za tekuću godinu. U visinu novčanih sredstava iz prethodnog stava ubrajaju se sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj i druga sredstva Budžeta koja su planirana za projekte koji na direktan način utiču na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, a od interesa su za Kanton. 13.mart/ožujak 2013.Član 7. (Sredstva općina) Osim sredstava koja se izdvajaju iz člana 6. ovog Zakona, sredstva za novčane podsticaje mogu se izdvajati i u općinskim budžetima. Član 8. (Program) Iznos novčanih podsticaja, mini-malni uvjeti za početak proizvodnje, mi-nimalne površine za investiranje, rook-vi podnošenja zahtjeva i drugi uvjeti utvrđuju se Programom kantonalnih novčanih podsticaja u poljoprivredi (u daljem tekstu: Program), koji Vlada Bo-sansko-podrinjskog kantona Goražde (u daljem tekstu: Vlada) donosi za sva-ku kalendarsku godinu. Ministarstvo za privredu Bosans-ko-podrinjskog kantona Goražde (u da-ljem tekstu: Ministarstvo) u roku od 15 dana od dana usvajanja Budžeta izra-đuje prijedlog programa, organizuje jav-nu raspravu po prijedlogu programa, te nakon provedene rasprave isti dostavlja Vladi u roku od 30 dana od dana usva-janja Budžeta, na donošenje. Vlada donosi Program iz stava (1) ovog člana najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja Budžeta u “Službenim novinama Bosansko-podri-njskog kantona Goražde”. Nakon davanja saglasnosti na Pr-ogram od strane Vlade, ministar za pri- 13.mart/ožujak 2013.vredu propisuje Uputstvo za ostvarivanje novčanih podsticaja u primarnoj poljo-privrednoj proizvodnji u roku od tridest (30) dana. III MODELI PODSTICAJA Član 9. (Mjere novčanih podsticaja) Novčani podsticaji u smislu ovog Zakona obuhvataju podsticaje u sklopu mjera podsticanja proizvodnje i podsti-canja u sklopu mjera strukturne politike. Novčani podsticaji u sklopu mje-ra podsticaja proizvodnji provode se kr-oz model proizvodnji. Podsticanje u sklopu mjera stru-kturne politike provodi se kroz: a)model kapitalnih ulaganja, b)model ruralnog razvoja, c)model podrške zapošljavanju, d)model ostalih vrsta ulaganja. Član 10. (Raspodjela sredstava) Raspodjela raspoloživih novčan-ih sredstava za novčane podsticaje za budžetsku godinu vrši se tako da poje-dinim modelima pripadaju odgovara-jući udjeli u skladu sa raspoloživim sre-dstvima, koji će biti regulisani Programom.Član 11. (Podsticaj proizvodnji) U okviru modela proizvodnji no-včani podsticaji obuhvataju: Broj 4 – strana 529a)animalnu proizvodnju, b)biljnu proizvodnju, c)gljivarsku proizvodnju, d)organsku proizvodnju. Član 12. (Animalna proizvodnja) U okviru animalne proizvodnje podstiče se: -farme mliječnih krava (držanje mliječnih grla, zootehničke mjere i veterinarske usluge); -uzgoj priplodnih junica za rem-ont osnovnog stada mliječnih kr-ava; -farma za tov junadi (uzgoj tovne junadi, nabavka podmlatka i ve-terinarske usluge); -uzgoj priplodnih junica za proši-renje osnovnog stada mliječnih krava; -uzgoj priplodnih ženskih teladi, -farma ovaca i koza (uzgoj ovaca, ovnova, jagnjadi, jaradi i veterina-rske usluge); -farma za tov svinja (uzgoj krmača, nerastova, prasadi, nabavka pod-mlatka i veterinarske usluge); -farma za tov piladi - brojleri (uzg-oj brojlera, nabavka jednodnevn-ih pilića i veterinarske usluge); -inkubacijska proizvodnja jedno-dnevnih pilića; -farma koka nosilja (uzgoj koka nosilja, nabavka jednodnevnih ili osamnaestonedjeljnih pilenki i veterinarske usluge); -farma za tov ćurana (proizvodnja ćurećeg mesa); -pčelarstvo (držanje pčelinjih druš-tava, nabavka lijekova, opreme i veterinarske usluge); Broj 4 – strana 530-uzgoj matica pčela; -organizovani otkup svježeg mlije-ka; -vještačko osjemenjavanje krava; -proizvodnja sviježeg mlijeka (kra-vlje, ovčije i kozije); -uzgoj slatkovodne ribe; -držanje konja. Član 13. (Biljna proizvodnja) U okviru podsticanja biljne proiz-vodnje podstiče se: -U okviru ratarske proizvodnje pod-stiču se zasijane površine, provođe-nje agrotehničkih mjera, nabavka sj-emena i repro materijala za: 1)zasijane površine merkantilnim žitaricama (pšenica, tritikale, ječ-am, raž, zob i kukuruz), 2)zasijane površine heljdom; 3)zasijane površine ljekovitim, aro-matičnim i medonosnim biljem (kamilica, menta, neven, kantari-on, smilje, facelija i dr.), 4)zasijane površine krmnim kultu-rama za proizvodju silaže (trav-no-djetelinske smjese, djeteline, si-lažni kukuruz dr.) -U okviru povrtlarske proizvodnje podstiče se zasijavanje površine, pr-ovođenje agro-tehničkih mjera, nab-avka sjemena i repro materijala za: 1)zasijane površine merkantilnim krompirom; 2)zasijane površine sjemenskim kr-ompirom 3)zasijane površine ostalim povrt-nim kulturama. 13.mart/ožujak 2013.-U okviru plasteničke/stakleničke pr-oizvodnje podstiču se zasađene pov-ršine i prodaja povrtnih kultura (pa-radajz, paprika, salata, špinat, patli-džan, krastavac, luk), uzgoj jagode u zatvorenom prostoru i njihova pro-daja na tržištu. -U okviru voćarske proizvodnje pod-stiče se prodaja voća, proizvodnja sa-dnog materijala, provođenje agroteh-ničkih mjera i nabavka repro mate-rijala za: 1)zasnivanje novih zasada krošnjas-tog voća; 2)održavanje zasada krošnjastog voća (nakon zasnivanja od prve do pete godine po zasnivanju); 3)održavanje zasada autotohnog voća; 4)zasnivanje novih zasada jagodiča-stog voća; 5)realizacija proizvodnje krošnjast-og i jagodičastog voća. Član 14. (Gljivarska proizvodnja) U okviru gljivarske proizvodnje podstiče se proizvodnja gljiva u zatvo-renom prostoru. Član 15. (Organska proizvodnja) U okviru organske proizvodnje podstiče se certificiranje organske proi-zvodnje do dobijanja certifikata te dru-ge mjere za razvoj organske proizvod-nje u skladu sa Programom. 13.mart/ožujak 2013.Član 16. (Model kapitalnih ulaganja) U okviru modela kapitalnih ulag-anja podstiče se: -Plaćanje rente za uređenje građevin-skog zemljišta za poljoprivredne obj-ekte sa završenim grubim građevin-skim radovima preko 50% i to za: 1)štalske objekte za uzgoj goveda, ovaca, koza, peradi i svinja u okviru poljoprivrednog gazdins-tva; 2)objekte za skladištenje, hlađe-nje, sušenje, sortiranje i pakira-nje poljoprivrednih proizvoda u okviru poljoprivrednog gazdinst-va; 3)izgradnju ribnjaka. -Rekonstrukcija i izgradnja štalskih objekata za uzgoj goveda, ovaca, ko-za, peradi i svinja. -U okviru modela kapitalnih ulaganja podstiče se kupovina u tekućoj godi-ni: 1)poljoprivrednog zemljišta isklju-čivo za poljoprivrednu proizvo-dnju, a u cilju povećanja poljop-rivredne proizvodnje; 2)novog staklenika ili plastenika; 3)nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u biljnoj proizvodnji; 4)nove poljoprivredne mehanizacije i opreme za animalnu proizvo-dnju; 5)opreme za peradarstvo i to: novi kavezi, novi sistem za pojenje, sistem za hranjenje i ventilatori za rashlađivanje; 6)nabavka rasplodne stoke. Broj 4 – strana 531Ministarstvo može u Programu ograničiti mogućnost ostvarivanja pod-sticaja u okviru kapitalnih ulaganja kroz uspostavljanje procedure rangiranja pro-jekata i ograničenja po osnovu statusa ko-risnika podsticaja u evidenciji Službe za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog ka-ntona Goražde. Član 17. (Model ruralnog razvoja) Model ruralnog razvoja ima za cilj ekonomski, socijalni i kulturni napre-dak stanovništva u ruralnom području Bosansko-podinjskog kantona Goražde uz uvažavanje principa održivog razvoja. Novčani podsticaj za ruralni raz-voj ostvaruje se u oblasti konkurentnosti, zaštite i unapređenja ruralne okoline i diverzifikaciju ruralnih aktivnosti. Novčani podsticaj za ruralni raz-voj uvodi se radi unapređenja poljopri-vredne, odnosno razvoja biljne i animal-ne proizvodnje i sa njima povezanih ne-poljoprivrednih djelatnosti, te očuvanje autohtonih pasmina i zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolinskom stanju. Mjere ruralnog razvoja koje se fi-nansiraju sredstvima Budžeta utvrđuju se u Programu ruralnog razvoja. Član 18. (Novčani podsticaji za ruralni razvoj) U okviru konkurentnosti u rural-nom razvoju podstiče se: -investicije u poljoprivredna gazd-instva, -ruralna infrastruktura, -stručno osposobljavanje u poljo- Broj 4 – strana 532privredi, -tradicionalni proizvodi; U okviru zaštite okoline u rural-nom području podstiče se: -područja sa težim uvjetima priv-ređivanja u poljoprivredi, -uvođenje agroekoloških zona, -organska proizvodnja, -uređenje agro okoline, -očuvanje autohtonih životinjskih i biljnih vrsta. U okviru diverzifikacije ruralnih aktivnosti podstiče se: -usluge i dopunske aktivnosti, -očuvanje ruralnog nasleđa, -razvoj ruralnog turizma. Član 19. (Model podrške zapošljavanju) U okviru modela podsticaja zapo-šljavanju podstiče se: 1)sufinansiranje obaveza po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje u visini od 50% troškova za socijalno osiguranje, odnosno do 100 % za osobe starije od 60 godina; 2)Uvećani iznos novčanih podsticaja u modelu proizvodnje; 3)Uvećan iznos novčanih podsticaja u poljoprivrednim gazdinstvima u ko-jima su nosioci obrta žene; 4)Uvećan iznos novčanih podsticaja za kapitalna ulaganja. Član 20. (Ostale vrste podsticaja) Ostale vrste podsticaja obuhva- 13.mart/ožujak 2013.taju podsticaje provođenja određenih mjera strukturne politike te drugih mjera koje nisu obuhvaćene modelima kapi-talnih ulaganja i ruralnim razvojem: U okviru modela ostalih vrsta no-včanih podsticaja postiče se: 1)realizacija pojedinačnih projekata iz oblasti poljoprivrede, a koji se ocijene značajnim za razvoj poljo-privredne proizvodnje na područ-ju našeg kantona; 2)aktivnosti različitih zadruga, ud- ruženja ili asocijacija, a koje su u funkciji razvoja poljoprivrede na području Kantona; 3)sufinasiranje učešća poljoprivre-dnika na sajmovima i drugim manifestacijama iz oblasti poljo-privrede koji se organizuju na području Kantona, području Bo-sne i Hercegovine i van granica Bosne i Hercegovine; 4)regresiranje kamata po kreditima odobrenim za poljoprivrednu pr-oizvodnju i to za: kupovinu me-hanizacije i opreme i izgradnju objekata u poljoprivredi itd.; 5)podsticaj zdrastvenoj zaštiti živ-otinja; 6)podsticaj zdravstvenoj zaštiti bi-lja; 7)sufinansiranje osiguranja poljop-rivrednih proizvođača i imovine; 8)obaveze plaćanja prema članu 124. tačka 1. Zakona o veterinar-stvu. Ministarstvo može u Programu ograničiti mogućnost ostvarivanja ostalih vrsta podsticaja kroz uspostavljanja pro-cedure rangiranja projekata i ograničenja po osnovu statusa korisnika podsticaja u evidenciji Službe za zapošljavanje Bosa- 13.mart/ožujak 2013.nsko-podrinjskog kantona Goražde. Član 21. (Rezerve) U ukupno predviđenim sredstvi-ma za podsticaj u poljoprirednoj proizvo-dnji i ruralnom razvoju iznos rezervnih sredstava ne može biti veći od 5%. Rezervna sredstva se koriste u hitnim i nepredviđenim intervencijama i to: -neophodne intervencije u primer-noj poljoprivrednoj proizvodnji; -u slučaju elementarnih i drugih nepogoda (snijeg, grad, suša, vje -tar, poplava, požar, napad divljih životinja); -kao i druga plaćanja koja su neo-phodna u sektoru poljoprivrede, a nisu definisana u gore pomenu-tim modelima podsticaja. IV. KORISNICI –KLIJENTI Član 22. (Korisnici-klijenti) Korisnici-klijenti su pravna i fizi-čka lica koji ostvaruju novčane podsticaje u skladu sa odredbama ovog Zakona i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, te ispunjavaju opće i posebne uvjete propisane ovim Zako-nom, Programom i Upustvom, koji se do-nose na osnovu ovog Zakona. Član 23. (Namjensko korištenje sredstava) Korisnici - klijenti dužni su dobi- Broj 4 – strana 533jena sredstva namjenski koristiti. Ministarstvo za privredu - sektor za poljoprivredu, dokumentaciju na os-novu koje su korisnici-klijenti ostvarili novčani podsticaj dužno je čuvati u sk-ladu sa propisima kojim je regulisano ar-hiviranje i čuvanje završenih predmeta i akata u organima državne službe. V. OPĆI I POSEBNI UVJETI ZA OSTVARENJE NOVČANIH PODSTICAJA Član 24. (Opći uvjeti) Opći uvjeti za ostvarivanje pod-sticaja: 1.da su upisani u Registar poljopri-vrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenata (u daljem tekstu registri) u skladu sa Zakonom o poljorivredi (“Službene novine Federacije BiH”,br. 88/07 i 4/10); 2.da imaju proizvodnju na podru-čju Bosansko-podrinjskog kanto-na Goražde; 3.da je registracija pravnog lica na propisanom području. Član 25. (Upis u Registar) Korisnik-klijent koji želi ostvariti pravo na novčane podsticaje u skladu sa ovim Zakonom ima obavezu upisati se u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenta (u daljem tek-stu: registri) u skladu sa Zakonom o po-ljoprivredi (“Službene novine Federacije Broj 4 – strana 534BiH”, br. 88/07 i 4/10). Član 26. (Područje proizvodnje) Pravo na ostvarenje novčanih po-dsticaja može ostvariti korisnik-klijent koji ima proizvodnju na području Kan-tona. Član 27. (Registracija proizvodnje) Korisnik-klijent - pravno lice, koji želi ostvariti pravo na novčane po-dsticaje mora imati registraciju na podru-čju Kantona. Član 28. (Posebni uvjeti) Posebne uvjete i potrebnu doku-mentaciju kojom se dokazuje ispunjava-nje općih i posebnih uvjeta za ostvare-nje prava na novčani podsticaj propis-at će ministar za privredu Bosansko-po-drinjskog kantona Goražde (u daljem te-kstu: ministar) programom i uputstima za ostvarivanje prava na novčani podsti-caj u primarnoj poljoprivrednoj proizvo-dnji. VI. REALIZACIJA OSTVARENJA NOVČANIH PODSTICAJA Član 29. (Program podsticaja) Novčani podsticaj realizuje se na osnovu ovog Zakona, Programa podsti-caja kojim se utvrđuju opći i posebni ci- 13.mart/ožujak 2013.ljevi, ukupna vrijednost novčanih podsti-caja, vrsta podsticaja, visina podsticaja po jedinici proizvodnje, opći i posebni kri-teriji za otvarivanje podsticaja i način os-tvarivanja novčanih podsticaja. Program podsticaja za poljopriv-redu stavit će se na javnu raspravu prije što ga kantonalno Ministarstvo za priv-redu dostavi Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na raspravu i usvajanje. Član 30. (Uputstvo) Nakon davanja saglasnosti na Program podsticaja u poljoprivredi od strane Vlade Bosansko-podrinjskog kan-tona Goražde, ministar za privredu Bosa-nsko-podrinjskog kantona Goražde don-osi upustva o uvjetima koje moraju za-dovoljiti podnosioci zahtjeva za ostvari-vanje novčanih podsticaja u poljoprivre-dnoj proizvodnji. Član 31. (Javni poziv) Ministarstvo za privredu Bosans-ko-podrinjskog kantona Goražde, nakon donošenja uputstava, rapisuje javni poziv za sve vrste podsticaja u poljoprivrednoj proizvodnji definisane programom i ro-kovima za podnošenje zahtjeva. Član 32. (Dostavljanje zahtjeva) Korisnik-klijent na propisanom obrascu zahtjeva, sa propisanom doku-mentacijom dostavlja Ministarstvu za privredu u propisanom roku zahtjev
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/13 13.03.2013 SN BPK 05/05 buka,zaštita
Zakon o šumama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/13 13.03.2013 SN BPK 09/21, SN BPK 15/19, SN BPK 14/19, SN BPK 13/19, SN BPK 05/13 šume
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, nasljeđivanje i poklon BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 04/13 13.03.2013 SN BPK 15/14, SN BPK 07/09 porez,imovina,nasljeđe,poklon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 02/13 05.02.2013 SN BPK 13/20, SN BPK 04/14, SN BPK 12/13, SN BPK 07/08 socijalna zaštita Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI, ZAŠTITI CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITI PORODICE SA DJECOM Član 1. U Zakonu o socijalnoj zaštiti, za-štiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (“Službene novine Bosansko - podrinjskog kantona Goražde” broj: 10/00, 5/03, 5/05 i 3/08) u članu 4. u stavu 1. iza tačke 9), tačka se zamjenjuje zarezom i dodaje se nova tačka 10) koja glasi: „10) lica koja su žrtve porodičnog nasilja i nasilja u zajednici.” Član 2. Iza člana 4. dodaje se novi član 4.a, koji glasi: „Član 4.aDijete bez roditeljskog staranja, u smislu člana 4. stav 1. tačka 1) ovog Zak-ona, je dijete bez oba roditelja, nepozna-tih roditelja, napušteno od roditelja, ro-ditelja kojima je oduzeto roditeljsko star-anje i roditelja spriječenih da vrše rodi-teljsku dužnost. Odgojno zanemareno dijete, u smislu člana 4. stav 1. tačka 2) ovog Zak- 05. februar/veljača 2013ona, je dijete koje zbog nedovoljnog na-dzora i brige roditelja, te negativnog uti-caja sredine, narušava općeprihvaćene norme ponašanja. Odgojno zapušteno dijete, u smi-slu člana 4. stav 1. tačka 3) ovog Zakona, je dijete koje svojim ponašanjem naruša-va općeprihvaćene norme i vrši prekrša-je ili krivična djela. Dijete, čiji je razvoj ometen poro-dičnim prilikama, u smislu člana 4. stav 1. tačka 4) ovog Zakona, je dijete čiji ro-ditelji zbog nesređenih porodičnih odn-osa, materijalnih i drugih razloga nisu u mogućnosti da mu osiguraju normalne uvjete za pravilan odgoj, fizički i psihič-ki razvoj. Lica sa invaliditetom i lica omet-ena u fizičkom ili psihičkom razvoju, u smislu člana 4. stav 1. tačka 5) ovog Za-kona, su djeca i odrasla lica koja su: sli-jepa i slabovida, gluha i nagluha, sa po-remećajima u govoru i glasu, sa tjelesn-im oštećenjima i trajnim smetnjama u fi-zičkom razvoju, sa smetnjama u psihičk-om razvoju (lahkog, umjerenog, težeg i teškog stepena), sa kombinovanim smet-njama (višestruko ometena u razvoju). Materijalno neosigurano i za rad nesposobno lice, u smislu člana 4. stav 1. tačka 6) ovog Zakona, smatra se odraslo lice koje nema prijeko potrebnih sredsta-va za izdržavanje, nesposobno je za rad i ne može osigurati sredstva za život po nekom drugom osnovu. Starim licem bez porodičnog sta-ranja, u smislu člana 4. stav 1. tačka 7) ovog Zakona, smatra se lice starije od 65 godina (muškarac), odnosno 60 godina (žena), koje nema članove porodice ni srodnike koji su po zakonu obavezni da ga izdržavaju, ili ako ih ima da ta lica nisu u mogućnosti da izvršavaju obave-zu izdržavanja. 05. februar/veljača 2013Lice sa društveno negativnim po-našanjem, u smislu člana 4. stav 1. tačka 8) ovog Zakona, je lice koje se odaje bes-posličarenju, skitnji, prosjačenju, prosti-tuciji, alkoholizmu i drugim oblicima društveno negativnog ponašanja, a re-gistrovano je kao lice sa društveno nega-tivnim ponašanjem i kao takvo uključe-no u tretman socijalne rehabilitacije. Lice, odnosno porodica u stanju socijalne potrebe, kojima je usljed poseb-nih okolnosti potreban odgovarajući ob-lik socijalne zaštite u smislu člana 4. stav 1. tačka 9) ovog Zakona, smatra se lice, odnosno porodica koja se nađe u stanju socijalne potrebe zbog pretrpljene prisil-ne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili više članova porodice, povratka sa liječenja, otpušta-nja sa izdržavanja kazne zatvora ili izvr-šavanja odgojne mjere. Žrtva porodičnog nasilja i nasilja u zajednici, u smislu člana 4. stav 1. tač-ka 10. ovog Zakona, je lice kome je nane-sena fizička, psihička i seksualna patnja ili emocionalna šteta, kao i prijetnja tak-vim djelima ili propuštanje činjenja duž-ne pažnje, nebriga i nerješavanje osnov-nih potreba, što ga ozbiljno sputava da uživa u svojim pravima i slobodama.” Član 3. U članu 5. u stavu 1. iza tačke 6) tačka se zamjenjuje zarezom i dodaje se nova tačka 7) koja glasi: “7) privremeni smještaj i zbrinja-vanje u sigurnoj kući ili prihvatilištu.” Član 4. Član 8. se mijenja i glasi: „Član 8. Osnov za utvrđivanje novčanih i Broj 2 – strana 169drugih materijalnih davanja po osnovu socijalne zaštite i zaštite porodice sa dje-com, u skladu sa ovim Zakonom, je pro-sječna neto plaća u Kantonu ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini (u dalj-em tekstu: prosječna plaća u Kantonu) pomnožena sa odgovarajućim koeficije-ntom. Visinu koeficijenta za obračun koja služi kao osnov za utvrđivanje nov-čanih i drugih materijalnih davanja po ovom Zakonu, utvrđuje Vlada Kantona svojom odlukom. Na osnovu odluke iz stava 2. Ov-og člana, kantonalni ministar za social-nu politiku, zdravstvo, raseljena lica i iz-bjeglice izdaje naredbu o visini mjesečn-ih novčanih iznosa za sve korisnike pra-va po ovom Zakonu.” Član 5. U članu 14. stav 4. se mjenja i gl-asi: „Kod utvrđivanja prihoda doma-ćinstva, u smislu stava 1. ovog člana, ne uzimaju se u obzir prihodi ostvareni na ime novčane naknade, odnosno invalid-nine za tjelesno oštećenje, novčane nak-nade za pomoć i njegu od strane drugog lica, dodatka na djecu, nagrade, otprem-nine, alimentacije, stipendije i jednokrat-ne pomoći.” Iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: „Izuzetno, u prihod domaćinstva uzet će se u obzir i invalidnina za tjeles-no oštećenje za lica u postupku prizna-vanja prava na smještaj u ustanovu so-cijalne zaštite.” Član 6. U članu 16. riječi „60” zamjenjuju se riječima: „65”. Broj 2 – strana 170Iza stava 1. dodaju se novi stavo-vi 2. i 3. koji glase: „Postupci za ostvarivanje prava koji nisu završeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona okončat će se prema odredbama ovog Zakona. Korisnici koji su ostvarili pravo do dana stupanja na snagu ovog Zakona podliježu reviziji.” Član 7. U članu 112. stav 1. iza riječi „os-tvaruje se,” dodaje se zarez i riječi „u tr-ajanju od šest mjeseci”. Iza stava 2. dodaju se novi sta-vovi 3, 4. i 5. koji glase: „Pomoć iz prethodnog stava is-plaćuje se u periodu od 6 mjeseci od da-na rođenja djeteta do navršenih 6 mjese-ci života djeteta i pod uvjetima utvrđen-im ovim Zakonom. U postupku ostvarivanja prava na pomoć u prehrani djeteta do 6 mjese-ci i dodatnoj ishrani za majke dojilje, st-ranka podnosi zahtjev u roku od 60 da-na od dana rođenja djeteta. Ukoliko stranka podnese zahtjev po isteku ovog roka, pravo joj teče od prvog dana u mjesecu u kojem je zahtjev podnesen i traje dok postoje uvjeti za st-icanje i korištenje tog prava.”
Zakon o pružanje besplatne pravne pomoći BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 02/13 05.02.2013 pravna pomoć Broj 2 – strana 158 (2) Odobrena besplatna pravna pomoć može se ograničiti samo iz razlo-ga propisanih ovim Zakonom. (3) Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi, koje se ostvaruje u skladu sa propisima o taksama. (4) U cilju ostvarivanja prava iz stava (1) ovog člana, nadležni organi za pružanje besplatne pravne pomoći ost-varuju međusobnu saradnju. Član 3. (Značenja izraza) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: a)Pravo na besplatnu pravnu pomoćpre-dstavlja pravo fizičkog lica da uz is-punjenje određenih uvjeta, traži i do-bije od nadležnog organa za pruža-nje besplatne pravne pomoći bespla-tnu pravnu pomoć; b)Oblik ostvarivanja besplatne pravne po-moći predstavlja radnje i postupke kojima se korisniku besplatne prav-ne pomoći omogućava zaštita prava na pravično suđenje i jednak pristup pravdi; c)Korisnik besplatne pravne pomoći je fi-zičko lice kojem je odobrena besplat-na pravna pomoć na osnovu ovog Zakona; d)Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imo-vinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sre-dstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika te troškove po-stupka bez štete za nužno izdržava-nje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva; e)Članom porodičnog domaćinstva koris-nika besplatne pravne pomoći smatra se 05. februar/veljača 2013lice utvrđeno Porodičnim zakonom u Federaciji Bosne i Hercegovine; f)Nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći u Kantonu je Kanto-nalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći; g)Pravni zastupnik je državni službenik nadležnog organa za pružanje besp-latne pravne pomoći ovlašten da sa-mostalno obavlja poslove pružanja besplatne pravne pomoći; h)Subjektima pružanja besplatne pravne pomoći smatra se nadležni organ pro-pisan ovim zakonom, kao i advokati koji su članovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruženja re-gistrovana za pružanje besplatne pr-avne pomoći i drugi subjekti, u skla-du sa drugim zakonima; i)Međunarodnom konvencijom smatra se svaki međunarodni akt koji se odno-si na pravo pojedinca na pravično suđenje i jednak pristup pravdi, a koji je Bosna i Hercegovina ratifiko-vala. Član 4. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog Zakona se odnose podjednako na osobe muškog i ženskog spola, bez obzira na rod imenice upotre-bljene u tekstu Zakona. II. OBLICI OSTVARIVANJA BESPLA- TNE PRAVNE POMOĆI I POSTU- PCI U KOJIMA SE PRUŽA BESPL- ATNA PRAVNA POMOĆČlan 5. (Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć ost-varuje se kao pravo na: 05. februar/veljača 2013a)opće informacije o pravima i obave-zama, b)pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, c)pravne savjete, d)pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena, e)zastupanje pred organima uprave i drugim organima i institucijama, f)zastupanje na sudu, g)sačinjavanje apelacija, h)pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija). (2) Prava na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popu-njavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Zakonom. (3) Pravni savjet je detaljno infor-misanje o načinu i mogućnostima rješa-vanja određenog pravnog pitanja u kon-kretnoj pravnoj stvari. (4) Pravna pomoć iz stava (1) ov-og člana pruža se bez naknade, ako ov-im Zakonom nije drugačije propisano. Član 6. (Postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć pru-ža se korisnicima besplatne pravne po-moći u postupcima u kojima se ostvaru-ju i štite njihova prava i na zakonu zas-novani interesi. (2) Postupci iz stava (1) ovog čla-na su: 1.upravni postupak, 2.upravni spor, 3.prekršajni postupak, Broj 2 – strana 1594.parnični postupak, 5.vanparnični postupak, f)izvršni postupak, g)krivični postupak, u skladu sa Zako-nom o krivičnom postupku u Fede-raciji Bosne i Hercegovine. Član 7. (Postupci u kojima se ne pruža besplatna pravna pomoć) Besplatna pravna pomoć ne pru-ža se u sljedećim postupcima: a)postupak pred privrednim odjeljenj-ima nadležnih sudova, b)postupak upisa u registar privrednih subjekata, c)postupak registracije obrtničke djelatnosti, d)postupak registracije udruženja ili fondacija, e)postupak pred nadležnim poreznim organima, f)postupak pribavljanja urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole, g)sastavljanje privatnih isprava i ugovora. Član 8. (Evidencija) O pruženoj besplatnoj pravnoj pomoći nadležni organ za pružanje bes-platne pravne pomoći (u daljem tekstu: nadležni organ) vodi evidenciju u man-uelnoj i elektronskoj formi, a način vođ-enja i sadržaj evidencija propisuje minis-tar nadležan za pravosuđe. III. KORISNIK I ZABRANA DISKRI- MINACIJE KORISNIKA BESPLA- TNE PRAVNE POMOĆI Član 9. (Korisnik besplatne pravne pomoći) Korisnik besplatne pravne pom- Broj 2 – strana 160oći (u daljem tekstu: korisnik) je lice koj-em se na teritoriji Kantona pruža bespla-tna pravna pomoć prema uvjetima pro-pisanim zakonom, i to: a)državljanin Bosne i Hercegovine koji ima prebivalište ili boravište na teri-toriji Kantona i drugo fizičko lice ko-je ima boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine; b)fizičko lice koje se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine pod međunaro-dnom zaštitom u skladu s međuna-rodnim standardom, a naročito traž-ilac azila, izbjeglica, lice pod supsidi-jarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima, u skladu sa principima reciprociteta ili u skladu sa obavezama koje Bosna i Hercegovina ima prema međunaro-dnim konvencijama; c)lice čija su prava zaštićena odredba-ma Konvencije o građansko-pravn-im aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju ali-mentacionih zahtjeva u inostranstvu. Član 10. (Zabrana diskriminacije) Korisnik besplatne pravne pom-oći ima pravo na besplatnu pravnu po-moć, pod uvjetima propisanim ovim Za-konom, bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili dr-ugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, pol, polno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugro-žava priznavanje, uživanje ili ostvariva-nje na ravnopravnoj osnovi prava utvr-đenih ovim Zakonom. 05. februar/veljača 2013IV. UVJETI ZA OSTVARIVANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 11. (Uvjeti za ostvarivanje besplatne pravne pomoći) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje: a)dijete bez roditeljskog staranja, b)lice kojem je oduzeta poslovna spos-obnost i duševno oboljelo lice smješ-teno u zdravstvenu ustanovu, c)žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola, za vrijeme dok je smj-eštena u sigurnu kuću, d)korisnik stalne novčane (socijalne)pomoći ostvarene prema kantonaln-om propisu o socijalnoj zaštiti i e)uživalac najniže penzije pod uvjet-om da nema drugih članova porodi-čnog domaćinstva koji ostvaruju do-datna primanja. (2) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. (3) Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području Kantona, pod uvjetima propisanim zak-onom kojim se reguliše krivični postup-ak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 12. (Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja) (1) Licem lošeg imovinskog sta-nja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prih-odi po članu domaćinstva ne prelaze iz-nos od 35% prosječne isplaćene mjeseč-ne neto plaće zaposlenih u Federaciji Bo-sne i Hercegovine u prethodnoj kalen-darskoj godini, a nema nekretnine ili dr- 05. februar/veljača 2013ugu imovinu kojom može podmiriti tro-škove postupka. (2) Kod utvrđivanja lošeg imovi-nskog stanja lica iz stava (1) ovog člana, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a pro-tustranke su u postupku. (3) Pod prihodima, nekretninom ili drugom imovinom lica iz stava (1) ovog člana podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je Ka-ntonalnim Zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uvjet za ostvarivanje pra-va na stalnu novčanu pomoć. Član 13. (Djelimična naknada troškova postupka) Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postup-ka, a naročito troškova zastupanja, nad-ležni organ određuje koje troškove post-upka snosi podnosilac zahtjeva. Član 14. (Kriterij očigledne neosnovanosti) (1) Besplatna pravna pomoć neće se odobriti podnosiocu zahtjeva ili će se otkazati ukoliko je odobrena: a)ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtj-ev očigledno može zaključiti da je ta-kav zahtjev neosnovan; b)ako se radi o neopravdanom vođe-nju postupka; c)ako se radi o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć. (2) Smatrat će se da je riječ o neo-pravdanom vođenju postupka kada je Broj 2 – strana 161podnosilac zahtjeva u očiglednom nesr-azmjeru sa stvarnim izgledom na uspj-eh, kao i kada želi da vodi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna nače-lima poštenja i morala. (3) Smatrat će se da je riječ o zlo-upotrebi prava na besplatnu pravnu po-moć ako je podnosilac zahtjeva dao ne-tačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog Zakona ili ako u slučaju promije-njenih okolnosti u toku vođenja postup-ka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć nije nadležn-om organu prijavio te promijenjene oko-lnosti. (4) Pravna pomoć se neće odob-riti ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredlji-vo prema pružaocu pravne pomoći. V. POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 15. (Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći) (1) Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, uz priložene dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Za-konom, podnosi se nadležnom organu na obrascu koji propisuje ministar za pr-avosuđe. (2) Podnosilac zahtjeva prilaže uz zahtjev svoju ovjerenu pisanu izjavu i ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih čla-nova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju, kao i svoju ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljet-nih članova svog porodičnog domaćin-stva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima. (3) Za tačnost podataka navede-nih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva od-govara krivično i materijalno. Broj 2 – strana 162Član 16. (Provjera podataka) (1) Nadležni organ, prema vlasti-toj procjeni, provjerava činjenice nave-dene u izjavi o imovinskom stanju pod-nosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice pr-otiv kojeg se vodi postupak kao i lice ko-je ima pravni interes. (2) Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu ili vode evide-nciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva. Član 17. (Rješenje) (1) O zahtjevu za pružanje besp-latne pravne pomoći, o djelimičnoj nak-nadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći, odlučuje ru-kovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, od-nosno utvrđivanja uvjeta za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ov-og člana korisnik ima pravo uložiti žal-bu u roku od osam dana od dana prije-ma rješenja. (3) Žalba na rješenje iz stava (1) ovog člana, koje je donio rukovodilac nadležnog organa, podnosi se ministar-stvu nadležnom za oblasti pravosuđa i uprave Kantona, koje o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe. (4) Protiv rješenja donesenog po 05. februar/veljača 2013žalbi iz stava (3) ovog člana nezadovo-ljna stranka može pokrenuti upravni sp-or pred nadležnim sudom. Član 18. (Vremensko važenje rješenja) (1) Rješenje o odobrenoj besplat-noj pravnoj pomoći važi do pravosnaž-nog okončanja postupka za koji je bes-platna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otka-zana ili opozvana. (2) Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima i za postupke pred ustavnim sudovima Bosne i Hercegovi-ne i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, don-osi se posebno rješenje. (3) Na rješenje iz stava (3) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 17. ovog Zakona. Član 19. (Povrat troškova postupka) (1) Kada je korisnik potpuno ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni mu troškovi postupka, na zahtjev nadle-žnog organa, dužan je da vrati u Budžet Kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne po-moći, o čemu se donosi posebno rješe-nje. (2) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 17. ovog Zakona. Član 20. (Obaveza vraćanja sredstava) (1) Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava 05. februar/veljača 2013na besplatnu pravnu pomoć ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika ili članova njegovog porodičnog domaćin-stva bitno izmijenile, tako da je isti u mogućnosti potpuno ili djelimično vrati-ti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u Budžet Kan-tona sredstva utrošena na pružanje pra-vne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 17. ovog Zakona. Član 21. (Način obračuna troškova i utrošenih sredstava i pripadnost) Troškovi ostvareni po osnovu pr-užene pravne pomoći i sredstva utroše-na na pružanje pravne pomoći iz člano-va 19. i 20. ovog Zakona obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovara-juće dokumentacije, a prihod su Budžeta Kantona. Član 22. (Troškovi izgubljenog spora) Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna prav-na pomoć, nije dužan nadoknaditi trošk-ove pravne pomoći. VI - SUBJEKTI OVLAŠTENI ZA PRU- ŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 23. (Subjekti) (1) Besplatnu pravnu pomoć, u skladu s odredbama ovog Zakona, pru-ža nadležni organ utvrđen ovim Zakon-om. Broj 2 – strana 163(2) Besplatnu pravnu pomoć mo-gu pružati advokati koji su članovi adv-okatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruženja registrovana za pružanje bes-platne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima. Član 24. (Pravo zastupanja) Pravo zastupanja korisnika bes-platne pravne pomoći, u skladu sa pro-cesnim zakonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, imaju: a)službenici nadležnog organa, pod uv-jetima propisanim ovim Zakonom, b)službenici udruženja koja su regis-trovana za pružanje besplatne prav-ne pomoći, pod uvjetima propisanim procesnim odredbama u postupcima na koje se odnosi ovaj Zakon, c)advokati-članovi advokatskih komo-ra u Bosni i Hercegovini. VII. PRAVNI ZASTUPNIK Član 25. (Pravni zastupnik) (1) Pravni zastupnik nadležnog organa je direktor u nadležnom organu, ovlašten za samostalno pružanje bespla-tne pravne pomoći, koji, pored općih i posebnih uvjeta propisanih zakonom i provedbenim propisima koji se odnose na državne službenike, ima položen pr-avosudni ispit i propisane godine radn-og staža na pravnim poslovima, od čega najmanje tri godine nakon položenog pravosudnog ispita. Član 26. (Zastupanje) (1) Pravni zastupnik preduzima Broj 2 – strana 164sve radnje i učestvuje u svim fazama postupka do okončanja postupka. (2) Pravni zastupnik ne može za-stupati više od jedne stranke u jednom predmetu. Član 27. (Obaveza čuvanja službene tajne) (1) Pravni zastupnik je dužan da čuva kao službenu tajnu sve što je sazn-ao ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branitelja oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prećutn-og odobrenja korisnika, kao i u slučaje-vima kada je branitelj, a posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela ili kada se pokrene parnica radi namire-nja troškova i izdataka koje je korisnik prouzrokovao nadležnom organu lažno prikazujući svoje imovno stanje, a u cilju obezbjeđenja besplatnog zastupanja. (2) Službenu tajnu iz stava (2) ovog člana dužni su čuvati i drugi zapo-slenici koji rade ili su radili u nadležn-om organu. Član 28. (Razlozi za odbijanje zastupanja) Pravni zastupnik će odbiti odbr-anu i zastupanje u krivičnim stvarima i zastupanje u građanskom i upravnom postupku i upravnom sporu u slučaje-vima predviđenim zakonima kojima se reguliše krivični, parnični i upravni pos-tupak i upravni spor u Federaciji Bosne i Hercegovine.Član 29. (Otkazivanje punomoći) (1) Odmah po saznanju za posto-janje razloga i okolnosti iz člana 28. Ov-og Zakona, pravni zastupnik je dužan 05. februar/veljača 2013otkazati punomoć korisniku. (2) Po otkazivanju punomoći, pravni zastupnik je dužan u periodu od 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć, ako je to neophodno da se od korisnika otkloni kakva šteta, osim ako korisnik nije imenovao drugog zastupnika ili se preduzimanju tih radnji izričito protivi. (3) Pravni zastupnik nije dužan postupati u skladu sa stavom (2) ovog člana ako korisnik otkaže punomoć, ali je dužan u momentu otkazivanja puno-moći u pisanoj formi obavijestiti korisni-ka o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u konkretnom pr-edmetu. Član 30. (Dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja) (1) Pravni zastupnik kao branitelj tokom krivičnog postupka mora, zastu-pajući lice lišeno slobode, odnosno osu-mnjičenog ili optuženog, preduzimati sve neophodne radnje u cilju utvrđiva-nja činjenica i prikupljanja dokaza koji idu u korist lica koga brani, kao i zaštite njegovih prava. (2) Prava i dužnosti pravnog za-stupnika kao branitelja ne prestaju u sl-učaju opoziva, sve dok ga sudija, odnos-no sudsko vijeće, ne razriješi te dužnos-ti. Član 31. (Obaveza informisanja) Pravni zastupnik je dužan da in-formiše korisnika o preduzetim radnja-ma u postupku i o svim drugim činjeni-cama relevantnim za tok i ishod konkre-tnog postupka. 05. februar/veljača 2013Član 32. (Druga prava i obaveze pravnog zastupnika) Na prava, obaveze i odgovorno-sti pravnog zastupnika, koje nisu regu-lisane ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim su regulisana pr-ava, obaveze i odgovornosti rukovodila-ca organa uprave i upravnih organiza-cija i državnih službenika u Federaciji Bosne i Hercegovine i procesnih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 33. (Angažovanje drugih lica) (1) Pravni zastupnik može u poj-edinom postupku angažovati ili zatraži-ti angažovanje vještaka, sudskih tumača i drugih lica, kada ocijeni da je to neoph-odno za vršenje odbrane ili zastupanja, uz odobrenje direktora nadležnog orga-na. (2) Pravni zastupnik je dužan da predlaže ili angažuje lice iz stava (1) ov-og člana nepristrasno, rukovodeći se isk-ljučivo njegovom stručnošću i iskustv-om u obavljanju poslova za koje se ang-ažuje, vodeći računa o odredbama zako-na kojima je regulisan postupak pribav-ljanja usluga od trećih lica. VIII. FINANSIRANJE, SARADNJA I STRUČNO USAVRŠAVANJE Član 34. (Finansiranje) (1) Sredstva za organizovanje i pružanje besplatne pravne pomoći od strane nadležnog organa osiguravaju se u Budžetu Kantona i općina. (2) Sredstva za pružanje pravne Broj 2 – strana 165pomoći udruženjima koja su registrova-na za pružanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se na osnovu odobrenog pr-ojekta, u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 35. (Međusobna saradnja nadležnih organa) (1) Nadležni organi uspostavljaju saradnju s drugim organima osnovanim prema propisima o pružanju besplatne pravne pomoći, udruženjima registrova-nim za pružanje besplatne pravne pom-oći i drugim subjektima ovlaštenim za pružanje besplatne pravne pomoći, u ci-lju razmjene informacija i prakse u obla-sti besplatne pravne pomoći. (2) Nadležni organi sarađuju sa centrima za socijalni rad, nadležnim mi-nistarstvima, jedinicama lokalne samou-prave i drugim organima, u cilju praće-nja prakse primjene zakonskih odredbi u određenim oblastima i analize potrebe građana da svoja prava i obaveze defini-sane tim zakonima rješavaju uz pruža-nje besplatne pravne pomoći. (3) Nadležni organi sarađuju i podstiču saradnju sa obrazovnim insti-tucijama u cilju omogućavanja sticanja praktičnih znanja studenata kroz rad na-dležnog organa u oblastima kojima se bavi. IX. KANTONALNI ZAVOD ZA PRUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 36. (Status Kantonalnog zavo
Zakon o komunalnim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 16/11 31.12.2011 SN BPK 05/17, SN BPK 15/14 komunalne takse
Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 08/11 13.06.2011 SN BPK 11/10, SN BPK 05/05 zaštita okoliša,okoliš I S P R A V K A Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti okoliša Bosansko-podrinjskog kantona Goražde U objavljenom Zakonu u članku 17. stoji “Iza članka 45. Dodaje se novi članak 45., koji glasi:” treba da stoji: “Iza članka 45. Dodaje se novi članak 45a., koji glasi:”.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 11/10 08.06.2010 SN BPK 08/11, SN BPK 05/05 zaštita okoliša AKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Članak 1. U Zakonu o zaštiti okoliša (“Slu-žbene novine Bosansko-podrinjskog ka- Godina XIII–Broj 1106.avgust/kolovoz2010.GORAŽDEAkontacija za III kvartal 2010.godine uključujući i pretplatu za “Službene novine BPK-a Goražde”– 40 KM Broj 11 – strana 1036ntona Goražde”, broj:5/05) u članku 6. iza definicije: “uticaj na okoliš” – promje-ne u okolišu nastale korištenjem i opte-rećivanjem okoliša; dodaje se nova defi-nicija koja glasi: “strategijska procjena okoliša - sustavni pr-oces vrednovanja okolišnih posljedica predloženih planova, programa ili strat-egija kako bi se još u ranoj fazi donoše-nja odluka uz ekonomska i društvena uključila i okolišna razmatranja”, a iza definicije: procjena uticaja na okoliš – iden-tifikacija, opis i odgovarajuća procjena u odnosu na svaki pojedinačni slučaj, su-kladno odredbama ovog Zakona, direk-tan i indirektan uticaj nekog projekta na sljedeće elemente i čimbenike: - ljude, biljni i životinjski svijet; - zemljište, vodu, zrak, klimu i krajolike; - materijalna dobra i kulturno naslijeđe; - međudjelovanje čimbenika navedenih u podtočkama jedan, dva i tri”, dodaje se nova definicija koja glasi: “plan aktivnosti – plan prilagođavanja postojećih pogona i postrojenja koji sa-drži ciljeve, mjere i uvjete koji moraju zadovoljiti nove standarde zaštite svih segmenata okoliša sa utvrđenim sredst-vima u utvrđenom roku.” Članak 2. U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „Javnost ima pravo sudjelovati u postu-pcima koji se vode na zahtjev operatora sukladno ovom Zakonu ili drugim pro-pisima.“ Dosadašnji stavak 3. postaje sta-vak 4. 06. avgust/kolovoz 2010.Članak 3. U članku 20. u stavku 1. iza riječi „obuhvata“ dodaju se riječi: „zaštitu od“, a riječ „uporabu“ zamjenjuje se ri-ečju „uporabe.“ Članak 4. U članku 21. u stavku 1. i u član-ku 22. u stavku 1. iza riječi „obuhvata“ dodaju se riječi: „zaštitu od“, a riječi: „sve vrste“ zamjenjuju se riječima: „svih vrsta.“ Članak 5. U članku 22. dodaje se novi stav-ak 3. koji glasi: „Sva pitanja u vezi sa zaštitom od buke i vibracije uređena su posebnim zakon-om.“ Članak 6. U članku 23. iza riječi „obuhva-ta“ dodaju se riječi: “zaštitu od“, a riječi: „vještački proizvedenu i prirodnu joni-zaciju, nejonizirajuću radijaciju i ter-malnu radijaciju“ zamjenjuju se riječima: „proizvedene i prirodne jonizacije, nejo-nizirajuće radijacije i termalne radijacije svih vrsta.“ Članak 7. U članku 26. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „Gospodarska društva su dužna da iz-rade planove zaštite okoliša ukoliko je to propisano posebnim zakonom.“ Dosadašnji stavak 4. postaje sta-vak 5. 06. avgust/kolovoz 2010.Članak 8. U članku 36. iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6.,7.,8.i 9. koji glase: „Nadležni organ neće izdati urbanist-ičku suglasnost ili druge neophodne su-glasnosti za projekte za koje je neophod-na procjena uticaja na okoliš, ukoliko uz zahtjev nije dostavljena okolišna dozvo-la. Nadležno ministarstvo provodi postupak procjene uticaja na okoliš u koji će se uključiti nadležni organi na općinskoj i kantonalnoj razini. Procjena uticaja na okoliš može se vršiti u dvije faze: - prethodna procjena uticaja na okoliš i - studija o uticaju na okoliš. Ukoliko na temelju zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole i priloženih dokaza utvrdi da nije potrebna izrada studije o uticaju na okoliš, nadležno mi-nistarstvo donosi rješenje o izdavanju okolišne dozvole na temelju prethodne procjene uticaja na okoliš.” Članak 9. U članku 37. iza stavka 1. Doda-ju se novi stavci 2. i 3. koji glase: „Za pogone i postrojenja za koje je pot-rebna prethodna procjena uticaja na ok-oliš nadležno ministarstvo dostavlja za-htjev za izdavanje okolišne dozvole, za-jedno sa prilozima, nadležnim organima i zainteresiranim subjektima radi dava-nja mišljenja i sugestija. Rok za dostavljanje sugestija i Broj 11 – strana 1037primjedbi je petnaest dana od dana pri-jema zahtjeva.“ Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 4. i 5. Članak 10. U članku 38. iza stavka 1. Doda-ju se novi stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7. koji glase: „Nadležno ministarstvo, na temelju pre-thodne procjene uticaja na okoliš, dono-si zaključak o izradi studije o uticaju na okoliš u roku od petnaest dana od dana isticanja roka za dostavljanje sugestija i primjedaba. U zaključku iz stavka 2. ovog članka nadležno ministarstvo određuje sadržaj studije o uticaju na okoliš uzim-ajući u obzir uputstva za procjenu uti-caja na okoliš. Ocjenu studije o procjeni uticaja na okoliš vrši stručno povjerenstvo, koje imenuje nadležni ministar. Sastav, naknade kao i druga pit-anja vezana uz rad povjerenstva propi-sat će nadležni ministar provedbenim propisom. Naknada za ocjenu studije o uti-caju na okoliš obuhvata nadoknadu za rad pravnih i tehničkih stručnjaka iz nadležnog organa i sve ostale troškove koje mogu imati nadležni organi ili dru-gi učesnici u postupku procjene uticaja na okoliš. Naknadu i ostale troškove iz sta-vka 6. ovog članka snosi podnositelj za-htjeva.“ Broj 11 – strana 1038Dosadašnji stavak 2. postaje sta-vak 8. Članak 11. U članku 39. iza stavka 3. dodaje se novi stavak koji glasi: „Podnositelj zahtjeva dostavlja studiju o uticaju na okoliš nadležnom ministarst-vu u roku od 30 dana od dana prijema studije od nositelja izrade studije.“ Dosadašnji stavak 4. postaje sta-vak 5. Članak 12. U članku 40. stavak 1. mijenja se i glasi: „Nadležno ministarstvo će na temelju ocjene studije o procjeni uticaja na okoliš donijeti rješenje o okolišnoj dozvoli u roku od 30 dana od dana dostavljanja ocjene.“ Stavak 2. mijenja se i glasi: „Okolišna dozvola neće biti izdata uko-liko rezultati Studije o procjeni uticaja na okoliš pokažu da bi projekat mogao izazvati znatno zagađivanje okoliša ili u znatnoj mjeri ugroziti okoliš.“ Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: „Rješenje o okolišnoj dozvoli dostavlja se podnositelju zahtjeva i zainteresira-nim subjektima iz članka 37. stavak 2. ovog zakona.“ Dosadašnji stavak 3. postaje sta-vak 4. 06. avgust/kolovoz 2010.Dosadašnji stavak 4. se briše. Članak 13. Članak 42. mijenja se i glasi: „Pogoni i postrojenja moraju biti izgra-đeni i funkcionirati tako da se: -ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjera-nu smetnju za ljude koji žive na pod-ručju uticaja postrojenja ili za okoliš zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote, ili prometa, ili od postrojenja; -poduzmu sve odgovarajuće preven-tivne mjere da se spriječi zagađenje i da se ne prouzrokuje značajnije za-gađenje; -izbjegava produkcija otpada, a, uko-liko dolazi do stvaranja istog, količi-na će se svesti na najmanju moguću mjeru ili će se vršiti reciklaža ili, uk-oliko to nije tehnički ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlaže i pri to-me izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan uticaj na okoliš; -energetski i prirodni resursi efikasno koriste; -preduzmu neophodne mjere za spr-ečavanje nesreća i ograničavanje nji-hovih posljedica i -preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zagađe-nja i da bi se lokacija na kojoj se pos-trojenje nalazi vratila u zadovoljava-juće stanje. Zadovoljavajuće stanje znači da su ispunjeni svi standardi kvaliteta okoliša koji su relevantni za lokaciju postrojenja, naročito oni koji se tiču zemljišta i vode. 06. avgust/kolovoz 2010.Zahjevi dati u stavku 1. ovog članka predstavljaju opće obveze ope-ratora koje se trebaju ispuniti tjekom iz-gradnje, rada i prestanka rada pogona i postrojenja. Ovi se standardi moraju pri-mijeniti prilikom izdavanja okolišne do-zvole. Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolišne doz-vole nadležni organ će kod izdavanja urbanističke suglasnosti voditi računa o ispunjenju zahtjeva iz stavka 1. ovog članka. Za pogone i postrojenja čiji rad bi mogao znatno uticati na stanje okoliša susjednog kantona, entiteta ili države, kantonalno ministarstvo obavještava fe-deralno ministarstvo i nadležni organ susjednog kantona, entiteta ili države o navedenom u formi informacije.“ Članak 14. U članku 43. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase: „Za izdavanje okolišne dozvole podnosi se zahtjev za izdavanje okolišne dozvo-le. Okolišnu dozvolu izdaje nadlež-no ministarstvo u formi rješenja. Okolišna dozvola se izdaje: -donošenjem rješenja za izdavanje okolišne dozvole u slučajevima gdje nije potrebna prethodna procjena ut-icaja na okoliš, -donošenjem rješenja za izdavanje okolišne dozvole nakon provedene procedure prethodne procjene utica-ja na okoliš u slučajevima gdje je po- Broj 11 – strana 1039trebna samo prethodna procjena uti-caja na okoliš, -donošenjem rješenja za izdavanje okolišne dozvole nakon prihvaćene studije o uticaju na okoliš.“ Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6., 7., 8. i 9. Članak 15. Članak 44. mijenja se i glasi: „Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole sadrži: -ime i adresu operatora/investitora; -izvod iz planskog akta odnosnog po-dručja sa ucrtanom legendom o na-mjeni površina šireg područja i nam-jenama površine predmetne lokacije; -lokaciju pogona i postrojenja, kao i opis: -pogona i postrojenja i aktivnosti (pl-an, tehnički opis rada, itd.), -temeljnih i pomoćnih sirovina, osta-lih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje, -izvora emisija iz pogona i postroje-nja, -stanja lokacije pogona i postrojenja, -prirode i količine predviđenih emisi-ja iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo), kao i identifikaciju značajnih uticaja na okoliš, -predloženih mjera, tehnologija i dru-gih tehnika za sprečavanje ili, ukoli-ko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja, -mjera za spriječavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz ot-pada koji produkuje postrojenje, -ostalih mjera radi usklađivanja sa te- Broj 11 – strana 1040-meljnim obvezama operatora, osobi-to mjera nakon zatvaranja postroje-nja, -mjera planiranih za monitoring emi-sija unutar područja i/ili njihov uti-caj, -predviđenih alternativnih rješenja; -presliku zahtjeva za dobijanje drug-ih dozvola koje će biti izdate zajedno sa okolišnom dozvolom; -netehnički rezime i -plan upravljanja otpadom. Za pogone i postrojenja za koje je ob-avezna izrada studije o procjeni uticaja na okoliš, uz zahtjev za izdavanje oko-lišne dozvole umjesto podataka iz stav-ka 1. ovog članka podnosi se studija o uticaju na okoliš. Investitor je dužan studiju o procjeni uticaja na okoliš dostaviti na ocjenu nadležnom ministarstvu u roku od šest mjeseci od dana donošenja zaključka o izradi studije.“ Članak 16. U člancima 37., 38., 39., 40., 41., 44. i 45. iza riječi: „studija o“ dodaje se riječ „procjeni“ u odgovarajućem pade-žu. Članak 17. Iza članka 45. dodaje se novi čla-nak 45., koji glasi: “Protiv rješenja iz članka 45. dopuštena je žalba koja se izjavljuje Vladi Bosans-ko-podrinjskog kantona Goražde u roku 15 dana od dana dostavljanja rješenja.” Članak 18. U članku 46. u stavku 1. riječi: 06. avgust/kolovoz 2010.“2008. godine“ zamjenjuju se riječima: „31.12.2011.godine.“ Stavak 2. mijenja se i glasi: „Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za postojeće pogone i postrojenja obave-zno sadrži planove aktivnosti.“ Iza stavka 2. dodaje se novi sta-vak 3. koji glasi: „Rok za izdavanje okolišne dozvole je 60 dana od dana ocjene plana aktivnosti.“ Članak 19. U članku 47. iza riječi „ministars-tvo“ dodaju se riječi: „i inspektora“, a iza riječi „emisija“ dodaju se riječi: “suk-ladno okolišnoj dozvoli i provedbenom propisu.“ Članak 20. U članku 48. u stavku 1. iza riječi „ministarstvo“ dodaje se riječ „ponovo.“ U stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi: „- zagađenje koje stvara pogon i postro-jenje toliko značajno da prelazegranične vrijednosti utvrđene u okolišnoj dozvo-li;“. U stavku 2. iza riječi „zahtjev“ dodaju se riječi: „ nadležne inspekcije za okoliš i.“ Članak 21. U članku 68. u stavku 1. riječ „omogućiti“ zamjenjuje se riječju „nalo-žiti.“ U stavku 2. iza riječi „naseljeno- 06. avgust/kolovoz 2010.sti“ dodaju se riječi: „i intenziteta korišt-enja okoliša, kao periodični izvješće o st-anju okoliša“. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: “Kantonalni i općinski organi nadležni za oblast upravljanja vodama, meteoro-logiju, pedologiju, geologiju, zaštitu pri-rode, statistiku i druge upravne organi-zacije dužni su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje odgovarajućih podataka i informacija, osobito o koriš-tenju i opterećenju okoliša iz svoje nad-ležnosti i dostaviti ih ministarstvu, kao i drugim nadležnim organima na federal-noj i državnoj razini, te međunarodnim institucijama.” Dosadašnji stavak 3. postaje sta-vak 4. Članak 22. U članku 91. stavak 1. mijenja se i glasi: „Inspekcijski nadzor vrši nadlež-ni inspektor zaštite okoliša.“ U stavku 2. riječi: “kantonalno ti-jelo uprave“zamjenjuju se riječima: „Kantonalna uprava za inspekcijske po-slove.“ Članak 23. Članak 92. mijenja se i glasi: „Inspektor zaštite okoliša ima pravo pri-stupa svim prostorijama, radnim podru-čjima i postrojenjima radi provođenja in-spekcije na licu mjesta i može provjera-vati sve dokumente, podatke, uređaje i materijale koji se nalaze u pogonu i pos- Broj 11 – strana 1041trojenju, uzimati uzorke i provesti mje-renja. Operator i osoblje zaposleno u postrojenju moraju omogućiti i pomoći inspektoru tako što će osigurati sve neo-phodne informacije, podatke i dokum-ente.“ Članak 24. Članak 93. mijenja se i glasi: „Kantonalni inspektor zaštite okoliša vr-ši poslove inspekcijskog nadzora defini-rane kantonalnim zakonom o zaštiti ok-oliša, a naročito nad: 1.primjenom standarda kvaliteta oko-liša po sastavnim dijelovima, 2.primjenom tehničkih standarda zaš-tite okoliša, 3.provođenjem praćenja stanja okoliša, 4.provođenjem mjerenja emisije i imi-sije i vođenje evidencije o tome, 5.provođenjem mjera zaštite okoliša utvrđenih programom zaštite okoliša, 6.provođenjem mjera zaštite okoliša utvrđenih planom intervencija, 7.provođenjem mjera zaštite okoliša utvrđenih u postupku procjene uti-caja na okoliš, 8.provođenjem mjera zaštite okoliša u slučajevima kada se koriste ili skla-dište opasne supstance, 9.provođenjem programa sanacije i pr-aćenja njihovih učinaka, 10.načinom i uvjetima rada, tehničkom opremljenošću pravnih osoba regis-triranih ili ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite okoliša, 11.načinom vođenja evidencije o zaštiti okoliša, 12.korištenjem sredstava određenih za provedbu mjera zaštite okoliša.“ Broj 11 – strana 1042Članak 25. Članak 94. mijenja se i glasi: „Inspektor zaštite okoliša sačinjava zapi-snik o izvršenoj inspekciji koji obuhvata: -ime operatora i lokaciju, -datum i trajanje inspekcije, -opis izvršene inspekcije i svih rele-vantnih nalaza, osobito tehničkih podataka i uzoraka i -utvrđeno kršenje propisa i razloge i obrazloženja operatora/osoblja. Zapisnik se dostavlja operatoru i jav-nosti, ukoliko to zahtijeva.“ Članak 26. Članak 95. mijenja se i glasi: „Inspektor zaštite okoliša nakon izvrše-nog inspekcijskog pregleda i uočenih nepravilnosti donosi rješenje kojim nala-že: -rok za otklanjanje nepravilnosti, -provođenje neophodnih mjera, uklj-učujući zatvaranje pogona i postro-jenja, ukoliko nepravilnosti nisu otk-lonjene u ostavljenom roku i -preduzimanje sanacijskih mjera. U slučaju ponovljenog kršenja propisa ili u slučaju ozbiljne opasnosti po ljudsko zdravlje i okoliš, koja se ne može riješiti drugim mjerama, inspektor zaštite okoliša će zatražiti od nadležnog ministarstva da poništi izdatu okolišnu dozvolu.“ Članak 27. Članak 96. mijenja se i glasi: 06. avgust/kolovoz 2010.„Protiv rješenja inspektora zaštite okoli-ša dopuštena je žalba nadležnom minis-tarstvu u roku 15 dana od dana dostav-ljanja rješenja. Žalba ne odlaže izvršenje rješe-nja inspektora zaštite okoliša. Protiv rješenja donesenog po žal-bi iz stavka 1. ovog članka može se pok-renuti upravni spor kod kantonalnog suda.“ Članak 28. Članak 97. mijenja se i glasi: „Inspektor zaštite okoliša obvezan je rje-šenja donesena sukladno odredbama čl-anka 95. dostaviti nadležnom kantonal-nom ministarstvu.“ Članak 29. Članak 98. se briše. Dosadašnji članovi 99., 100., 101., 102. i 103. postaju novi članovi 98., 99., 100., 101. i 102. Članak 30. U dosadašnjemčlanku 99. u sta-vku 1. riječi: „od 1.000,00 do 10.000,00 KM“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 do 15.000,00 KM.“ U stavku 2. riječi: „od 500,00 do 2.000,00 KM“ zamjenjuju se riječima: „od 300,00 do 1.500,00 KM“, a iza riječi: „članka“ dodaju se riječi: „fizička osoba.“ Članak 31. U dosadašnjem članku 100. u 06. avgust/kolovoz 2010.stavku 1. riječi: „od 1.000,00 do 10.000,00 KM“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 do 15.000,00 KM.“ U stavku 2. riječi: „od 100,00 do 500,00 KM“ zamjenjuju se riječima: „od 200,00 KM do 700,00 KM.“ U stavku 3. riječi: „od 1.000,00 do 5.000,00 KM“ zamjenjuju se riječima: „od 1.500,00 KM do 7.000,00KM.“ Članak 32. Dosadašnji članak 103. mijenja se i glasi: „Za provedbene propise koji su spome-nuti u ovom Zakonu, Ministarstvo će pored već preuzetih federalnih proved-benih propisa najprije analizirati i od-lučiti koje od raspoloživih, odgovaraju-ćih federalnih propisa može preuzeti, a koje će pripremiti kao vlastite propise. Te nove provedbene propise Ministarst-vo će pripremiti u roku od 1 godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona i dostaviti nadležnim organima na usva-janje. Do tada, primjenjivat će se posto-jeći provedbeni propisi. Federalni provedbeni propisi, ko-ji su u ovom Zakonu preuzeti kao kan-tonalni propisi, u slučaju izmjene ili do-nošenja novih, isti će se primijenjivati kao kantonalni propisi.“
Zakon o sudskim taksama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 06/10 15.04.2010 SN BPK 10/18, SN BPK 12/15, SN BPK 03/14 sudske takse,takse,bpk,zakon Broj 6 – strna 628 dbama ovog Zakona donijet ce se u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Clan 74. Stupanje na snagu i pocetak primjene (1) Pored odredaba ovog Zakona shodno ce se primjenjivati i odredbe federalnog Zakona i podzakonskih propisa donešenih na osnovu federalnog Zakona. (2) Radi lakše primjene odredenih zakonskih rješenja nadležni kantonalni organi mogu donijeti podzakonske akte kojima ce detaljnije regulisati odredena pitanja. (3) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”. Broj:01-02-249/10 PREDSJEDAVAJUCI 1. aprila 2010.godine Alija Begovic,s.r. G o r a ž d e 365 Na osnovu clana 33a Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA Proglašava se Zakon o sudskim taksama koji je donijela Skupština Bosansko- podrinjskog kantona Goražde, na 34-toj redovnoj sjednici, održanoj 1. aprila 2010.godine. Broj:02-02-203/10 P R E M I J E R 1. aprila 2010.godine Nazif Uruci,s.r. G o r a ž d e 15.april/travanj 2010 366 Na osnovu Poglavlja IV Odjeljak A clana 23. stav 1. tacka b. Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde˝ broj:8/98, 10/00 i 5/03) i clana 106. Poslovnika Skupštine Bosne i Hercegovine, (“Službene novine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde”, broj: 10/08), Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na 34- toj redovnoj sjednici , održanoj 1. aprila 2010. godine, d o n o s i: Z A K O N o sudskim taksama DIO PRVI. OPCE ODREDBE Clan 1. (Placanje sudske takse) 1) Ovim zakonom utvrduje se nacin placanja sudskih taksi (u daljem tekstu: takse) u postupku pred Kantonalnim sudom u Goraždu i Opcinskim sudom u Goraždu (u daljem tekstu:sud). 2) Postupci u kojima se placa taksa i visina takse za pojedine radnje, utvrdeni su u Tarifi sudskih taksi, koja je sastavni dio ovog zakona. Clan 2. (Obveznik placanja takse) 1) Takse propisane ovim Zakonom placa lice po cijem zahtjevu ili u cijem interesu se preduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim Zakonom 15.april/travanj 2010 utvrdeno placanje takse (u daljem tekstu: takseni obveznik). 2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske taksu je dužno da plati lice koje podnosi podneske i lice na ciji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno lice u cijem interesu se preduzimaju radnje. 3) Za odluku prvostepenog suda taksu je dužan da plati tužilac, odnosno predlagac, a za sudsku nagodbu taksu su dužne da plate obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugacije ugovoreno. 4) Za odluku drugostepenog suda i za odluku po vanrednom pravnom sredstvu, taksu je dužan da plati podnosilac žalbe, odnosno lice u cijem interesu je pokrenut postupak po vanrednom pravnom sredstvu. 5) Kada su u skladu sa odredbama ovog Zakona taksu dužna da plate dva ili više lica zajedno, njihova obaveza je solidarna. Clan 3. (Obavezno dostavljanje dokaza o placenoj taksi) 1) Uz podnesak (tužba, prijedlog, pravni lijek i dr.) obavezno se dostavlja dokaz o placenoj taksi. 2) Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propisane uslove da bude oslobodena placanja takse, mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobadanje od placanja takse. 3) U vlasnickim sporovima o nekretni- Broj 6 – strana 629 nama, uz podnesak se obavezno prilaže i dokaz o utvrdenoj vrijednosti nekretnine. Clan 4. (Uzajamnost placanja takse i preduzimanja radnji u postupku) 1) Sud nece preduzimati nikakve radnje ako takseni obveznik nije platio taksu propisanu ovim zakonom. U slucaju podnošenja podneska bez dokaza o placenoj taksi, sud ce pozvati stranku, odnosno njenog punomocnika, da se uplati taksa u roku od 8 dana, uz upozorenje da ce joj podnesak biti vracen. Ako stranka ne ispoštuje odredeni rok, sud ce podnesak vratiti uz obavijest da je vracen zbog neplacanja sudske takse. 2) Rokovi po Zakonu o parnicnom postupku ne pocinju teci dok taksa nije placena ili dok sud nije riješio zahtjev za oslobadanje od placanja takse 3) Izuzetno od stava 1. ovog clana, ukoliko takseni obveznik ne postupi po pozivu suda i u ostavljenom roku ne uplati taksu na uloženi redovni ili vanredni pravni lijek, podnesak nece biti vracen, vec ce se nastaviti postupak po uloženom pravnom lijeku, a prinudnoj naplati sudske takse pristupice se u skladu sa odredbama ovog zakona. Clan 5. (Vrijeme nastanka obaveze placanja takse) Ako ovim Zakonom nije drugacije propisano, taksena obaveza nastaje: a) za sudske odluke - danom donoBroj 6 – strana 630 šenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava vrši u skladu sa zakonskim odredbama o dostavi; b) za sudske nagodbe - kada se zakljuce; c) za paušalnu taksu u postupku raspravljanja zaostavštine – danom donošenja rješenja o nasljedivanju; d) u postupku stecaja - danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku stecaja; e) u postupku likvidacije - danom donošenja rješenja o zakljucenju likvidacionog postupka; f) za sudske prepise - kada se zatraže od suda; g) za ostale radnje - kada se zatraži njihovo preduzimanje. Clan 6. (Izuzeci od obaveze placanja takse) 1) Izuzetno od obaveze iz clana 3. ovog Zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, djecijeg dodatka, starateljstva i socijalne pomoci, taksa se placa samo ako tužba bude odbijena ili odbacena. 2) Taksena obaveza iz stava 1. ovog cl- 15.april/travanj 2010 ana nastaje danom donošenja odluke. Clan 7. (Nacin placanja takse) 1) Takse predvidene Tarifom sudskih taksi su prihod Budžeta Kantona i placaju se u gotovom novcu uplatom na propisani racun javnih prihoda. 2) Takse se placaju u gotovom novcu ako je iznos takse veci od 50 KM. Clan 8. (Rok zastare naplate takse) Pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka taksene obaveze. DIO DRUGI. OSLOBADANJE OD PLACANJA TAKSE Clan 9. (Oslobodeni od obaveze placanja takse) 1) Od placanja takse oslobodeni su: a) država Bosna i Hercegovina i njeni organi; b) Federaciju Bosne i Hercegovine i njene organe; c) Bosansko-podrinjski kantona Goražde i njegovi organi; d) jedinice lokalne samouprave u sastavu Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde; e) ustanove za socijalnu zaštitu sa podrucija Bosansko-podrinjskom 15.april/travanj 2010 kantonu Goražde; f) Agencija za privatizaciju Bosansko- podrinjskog kantona Goražde; g) clanovi porodice šehida, poginulog, umrlog, nestalog branica i umrlog ratnog vojnog invalida, te i ratni vojni invalidi i nezaposleni demobilisani borci pripadnci Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine u postupcima za priznavanja statusa odnosno ostvarivanja prava iz boracko invalidske zaštite; h) osobe sa invaliditetom 60% i više invalidnosti u postupcima za ostvarivanje statusnih prava koja im pripadaju na temelju invalidnosti; i) civilne žrtve rata u postupcima za ostvarivanje statusnih prava odnosno prava koja im pripadaju kao civilnim žrtvama rata; j) izdržavana lica u postupcima utvrdivanja i ostvarivanja prava po osnovu zakonskog izdržavanja; k) lice u sporu u vezi s ostvarivanjem njegovih prava iz radnog odnosa; l) nasljednici prvog nasljednog reda za raspravljanjezaostavštine i za uknjižbu vlasništva odnosno suvlasništva na nasljedenim nekretninama; 2) Takse za podneske i radnje ne placa lice koje poklanja svoju imovinu kantonalnim organima, ustanovama ili Broj 6 – strana 631 fondacijama, socijalno-humanitarnim, naucnim ili kulturnim organizacijama. 3) Strano fizicko i pravno lice je oslobodeno placanja takse ako je to predvideno medunarodnim ugovorom ili pod uslovom reciprociteta. U slucaju sumnje o postojanju reciprociteta, prethodno se pribavlja mišljenje nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine. Clan 10. (Kada se po zakonu ne placa sudska taksa) 1) U zemljišno-knjižnim postupcima ne placa se taksa za: a) upis opravdanja predbilježbe; b) potpuno ili djelimicno brisanje nekog upisanog prava; c) službene radnje u postupku uredenja, zasnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom titulara prava, u postupku uskladivanja zemljišnih knjiga sa faktickim stanjem, kao i u postupku za obnavljanje uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis bio prije proveden; d) upis sprovodenja odluke o diobi prava vlasništva ili prava služnosti korištenja, ako su ucesnici diobe bili upisani kao suvlasnici tih prava; e) za zabilježbu privremene uprave odredene u toku postupka prinBroj 6 – strana 632 udne javne prodaje, kao i za zabilježbu prinudne uprave odredene umjesto prinudne javne prodaje; f) naknadni upis supružnika kao suvlasnika na osnovu sudske odluke, ako je jedan od supružnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se oznacava idealni dio svakog supružnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu; g) upis u zemljišne knjige prava konstituisanih zakonom u korist gradana; h) sve ostale radnje koje se poduzimaju po službenoj dužnosti. 2) Taksu za upis u zemljišno-knjižnim postupcima dužno je platiti lice u ciju se korist vrši upis. Ako upis traži lice cije se pravo ogranicava, opterecuje, ukida ili prenosi na drugo lice, to lice takode solidarno jamci za placanje takse sa licima u ciju se korist vrši upis. 3) Ako se u zemljišno-knjižnim postupcima, na osnovu jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jednog lica, taksa se placa onoliko puta koliko se upisa traži. 4) Taksa za upis u zemljišno-knjižnim postupcima placa se i kad se upis vrši u toku parnicnog, vanparnicnog ili izvršnog postupka. 5) Za davanje usmenih informacija i obavještenja u zemljišno-knjižnim postupcima se ne naplacuje ni sudska 15.april/travanj 2010 taksa ni dodatni troškovi. 6) U postupku stecaja i likvidacije taksa se ne placa za: a) podneske stecajnog ili likvidacionog upravnika, b) podneske kojima se prijavljuje upis stecajnog ili likvidacionog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po službenoj dužnosti. c) u postupcima koje u ime stecajnog dužnika pokrece i provodi stecajni upravnik radi ostvarenja stecajne mase. 8) Za upis odluke o otvaranju stecajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja odredene djelatnosti, odnosno poslova pravnog lica, ne placa se taksa. Clan 11. (Ko može biti osloboden od obaveze placanja takse) 1) Sud može osloboditi obveznika od placanja takse ako bi placanjem takse, imajuci u vidu visinu sredstava iz kojih se obveznik i clanovi njegovog domacinstva izdržavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugrožena njihova egzistencija. 2) Odluku iz stava 1. ovog clana donosi sud na pismeni zahtjev taksenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud ce cijeniti sve okolnosti, a narocito ce uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu takse, ukupan prihod i 15.april/travanj 2010 imovinu taksenog obveznika i clanova njegovog domacinstva, koje takseni obveznik izdržava. 3) Pod domacinstvom u smislu odredaba ovog zakona se podrazumijeva zajednica života, privredivanja i trošenja osvarenih prihoda. 4) Izdržavana lica, u smislu ovog Zakona su: a) maloljetna djeca i usvojenici; b) djeca i usvojenici na redovnom školovanju ili vanrednim studijama, ako su nezaposleni-do navršene 26. godine života; c) djeca bez roditelja ako žive u domacinstvu sa taksenim obveznikom; d) bracni drug; e) roditelji, odnosno usvojitelji ako žive u zajednickom domacinstvu sa taksenim obveznikom i nemaju sopstvenih prihoda, f) izdržavana lica po osnovu radne i poslovne nesposobnosti. Clan 12. (Dokazi za oslobadanje od obaveze za placanje takse) 1) Visina prihoda taksenog obveznika i clanova njegovog domacinstva, dokazuje se na osnovu uvjerenja nadležnog centra za socijalni rad, odnosno drugih pismenih dokaza koje je takseni obveznik dužan da podnese o svom imovnom stanju. Broj 6 – strana 633 2) Uvjerenje iz stava 1. ovog clana služi kao dokaz za oslobadanje od placanja takse samo ako od njegovog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobadanje nije proteklo više od mjesec dana. 3) Kada je to potrebno, sud može, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebne podatke i obavještenja o imovnom stanju taksenog obveznika i clanova njegovog domacinstva, a može o tome saslušati i protivnu stranku. 4) Protiv odluke suda kojom je usvojen prijedlog za oslobadanje od placanja takse nije dozvoljena posebna žalba. Clan 13. (Rješenje o oslobadanju od obaveze placanja takse) 1) Rješenje o oslobadanju od obaveze placanja takse odnosi se na sve takse po odgovarajucem predmetu, bez obzira kada je nastala taksena obaveza. 2) Sud može u toku postupka ukinuti rješenje o oslobadanju od placanja takse ako utvrdi da je takseni obveznik u stanju da plati taksu, a tom prilikom ce odluciti da li ce takseni obveznik u potpunosti ili djelimicno platiti taksu od koje je bio ranije osloboden. Clan 14. (Važenje oslobodanja od obaveze placanja takse) 1) Oslobadanje od obaveze placanja takse dato u parnicnom i vanparnicnom postupku, kao i u postupku u upBroj 6 – strana 634 ravnim sporovima važi i u postupku izvršenja odluka donijetih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravosnažnom okoncanju postupka. 2) Oslobadanje od obaveze placanja takse u vanparnicnom i izvršnom postupku važi i u parnicnom postupku koji nastane u toku i povodom vanparnicnog i izvršnog postupka. Clan 15. (Lica koja nisu dužna placati taksu za drugog) 1) Staralac lica cije je boravište nepoznato, staralac imovine ciji je sopstvenik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke koga sud postavi u postupku, nisu dužni da placaju takse za lice koje zastupaju. 2) Naplata takse u slucajevima iz stava 1. ovog clana vrši se iz imovine lica koja se zastupaju. 3) Neplacenu taksu u slucajevima iz stava 1. ovog clana sud ce unositi u popis taksi i po završetku postupka postupice u skladu sa odredbama clana 31. ovog zakona. Clan 16. (Lica na koje se odnosi oslobadanje od obaveze placanja takse) 1) Oslobadanje od obaveze placanja takse odnosi se samo na lice kome je to oslobadanje priznato. 2) Kada više lica zajednicki predaju podnesak ili zajedno preduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je 15.april/travanj 2010 oslobodeno od obaveze placanja takse, lice koje nije oslobodeno dužno je da plati dio takse koji se odnosi na njega kao da nema oslobodenih od obaveze placanja takse. Clan 17. (Uspjeh u postupku i obaveza placanja takse) 1) Ako u parnicnom i izvršnom postupku lice oslobodeno od obaveze placanja takse uspije u postupku, taksu koju bi ono bilo dužno da plati da nije bilo oslobodeno, platice stranka koja ne uživa oslobadanje i to u srazmjeri u kojoj je oslobodena stranka uspjela u postupku. 2) Ako se izmedu stranke oslobodene od obaveze placanja takse i stranke koja nije oslobodena zakljuci sudska nagodba, taksu koju bi trebalo da plati oslobodena stranka platice stranka koja nije oslobodena, osim ako se stranke drugacije ne dogovore. Clan 18. (Popis takse za placanje) 1) Kada u postupku pred sudom ucestvuju na jednoj strani lice koje je oslobodeno od obaveze placanja takse, a na drugoj lice koje nije oslobodeno, sud je dužan da vodi i popis takse koju bi trebalo da plati oslobodeno lice. 2) Popis takse se zakljucuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na nacin predviden clanom 17. ovog Zakona sud ce postupiti u skladu sa odredbama clana 31. ovog Zakona. 15.april/travanj 2010 Clan 19. (Obracun i kontrola placanja takse) 1) Iznos takse, koju je takseni obveznik dužan da plati, obracunava službeno lice koje preduzima radnju u postupku, rješenjem protiv koga je dozvoljena žalba u roku od 8 dana po prijemu rješenja. 2) Izjavljena žalba ne odlaže izvršenje rješenja. 3) Kontrolu naplate takse vrši službeno lice koje preduzima radnju u postupku. DIO TRECI. UTVRDIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE TAKSE Clan 20. (Utvrdivanje vrijednosti predmeta spora u parnicnom postupku) 1) U parnicnom postupku taksa se placa prema vrijednosti predmeta spora. 2) Ako ovim Zakonom nije drugacije odredeno, odredbe propisa o parnicnom postupku, na osnovu kojih se utvrduje vrijednost spora, primjenjuju se i prilikom odredivanja vrijednosti spora radi naplate takse. Clan 21. (Utvrdivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuženih) Ako tužilac jednom tužbom obuhvati dva ili više tuženih i traži da tužbeni zahtjev bude usvojen prema slijedecem tuženom, u slucaju da bude pravosnažno odbijen prema onome koji je u Broj 6 – strana 635 tužbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih istice isti zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih istice razlicite zahtjeve koji su u medusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate takse odreduje se prema zahtjevu cija je vrijednost najveca. Clan 22. (Utvrdivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u vezi sa zakonskim izdržavanjem) Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog izdržavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate takse racuna se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdržavanje ne traži za krace vrijeme. Clan 23. (Utvrdivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava) Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj zaostavštini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost ciste zaostavštine, a ako je predmet spora samo jedan dio zaostavštine ili odredena stvar iz zaostavštine, kao vrijednost predmeta spora uzima se cista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. Clan 24. (Šta se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse) 1) Kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse uzima se: a) u diobnim parnicama – vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajednicke imovine koja je predmet diobe; Broj 6 – strana 636 b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili necinjenje ili izjava volje ili utvrdenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave – iznos koji je tužilac oznacio u tužbi s tim da taj iznos ne može biti manji od 500 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži – iznos od 500 KM; d) u sporovima o stvarnim i licnim služnostima i o doživotnom izdržavanju – iznos od 500 KM; e) u sporovima o utvrdivanju reda prvenstva potraživanja u izvršnom postupku – visina potraživanja, a najviše 1000 KM. Clan 25. (Najniži iznos predmeta vrijednosti spora) Ako se po odredbama cl. 20. do 26. ovog zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500 KM. Clan 26. (Utvrdivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku) 1) U izvršnom postupku placa se taksa prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti. 2) Pri utvrdivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu takse shodno se primjenjuju odredbe 15.april/travanj 2010 cl. 20. do 26. ovog Zakona. Clan 27. (Utvrdivanje vrijednosti predmeta spora u upravnim sporovima) 1) U upravnim sporovima placa se taksa prema vrijednosti predmeta spora, ako je predmet spora procjenjiv. 2) Vrijednost procjenjivog spora utvrduje se shodno odredbama cl. 20. do 26. ovog Zakona. 3) Ako predmet spora nije procjenjiv, placa se taksa kao u tarifnom broju 23. Tarife sudskih taksi. Clan 28. (Utvrdivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima) Kada je u vanparnicnom postupku, u zemljišno-knjižnom postupku, u stecajnom postupku i postupku likvidacije za placanje takse mjerodavna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrdenje ce se shodno primjenjivati odredbe cl. 20. do 26. ovog zakona, ako u Tarifi sudskih taksi nije drugacije odredeno. Clan 29. (Promjena vrijednosti predmeta spora u toku postupka) 1) Prvobitno utvrdena vrijednost predmeta spora ostaje kao osnov za placanje takse, bez obzira da li se ta vrijednost promijenila u toku postupka. 2) Ako se pravnim lijekom, odnosno prigovorom protiv rješenja o izvršenju, odluka pobija samo u jednom dijelu, za placanje takse za pravni lijek, od15. april/travanj 2010 nosno prigovor uzima se vrijednost samo pobijanog dijela. 3) Ako pravni lijek ulažu obje stranke, taksa za pravni lijek odreduje se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. 4) U statusnim sporovima, u sporovima za utvrdivanje i u sporovima u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na novcani iznos, za placanje takse za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je placena taksa za tužbu. 5) Za pravni lijek koji se ulaže samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraživanjima, taksa se placa samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraživanja. DIO CETVRTI. POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLACENE TAKSE Clan 30. (Prinudna naplata neplacene takse) 1) Takse ciji se iznos odreduje na kraju postupka, takseni obveznik je dužan platiti u roku od osam dana od prijema rješenja iz clana 19. ovog Zakona. Ako takseni obveznik ne plati taksu u navedenom roku, sud ce zatražiti od nadležnog poreznog organa na cijoj teritoriji se nalazi prebivalište, odnosno sjedište taksenog obveznika, da se naplata dužne takse izvrši prinudnim putem. 2) Po prijemu rješenja i zahtjeva suda u Broj 6 – strana 637 smislu stava 1. ovog clana nadležni porezniorgan ce izdati nalog za placanje u skladu sa odredbama clana 41. i 42. Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (˝Službene novine Federacije BiH˝, broj 33/02 i 28/04), kojim ce se naložiti taksenom obvezniku da u odredenom roku plati dugovanu taksu, kao i iznos od 50% visine te takse na ime kaznene takse. Ako taksena obveza ostane neplacena u roku odredenom u nalogu za placanje, pristupit ce se provodenju procedere prinudne naplate prema odredbama poglavlja XI istog zakona. 3) Nadležni porezni organ ce obavijestiti sud o rezultatima naplate takse izvršene prinudnim putem dostavom dokaza o naplati takse. DIO PETI. POVRAT TAKSE Clan 31. (Pravo na povrat placene takse) 1) Lice koje je platilo taksu koju uopšte nije bilo dužno da plati ili je platilo taksu u iznosu vecem od propisanog, kao i lice koje je platilo taksu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije izvršena, ima pravo na povrat takse. 2) Postupak za povrat takse pokrece se na zahtjev lica iz stava 1. ovog clana. Clan 32. (Rok za podnošenje zahtjeva za povrat placene takse) Zahtjev za povrat takse se podnosi sudu u roku od 30 dana od dana kaBroj 6 – strana 638 da je taksa placena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je taksa placena. Clan 33. (Zahtjev za povrat placene takse u slucaju medijacije) Ako se stranke, u toku postupka, a najkasnije do zakljucenja glavne rasprave, sporazumiju da ce pristupiti rješavanju spora u postupku medijacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplacene takse u punom iznosu. Clan 34. (Rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat placene takse) Ukoliko usvoji zahtjev za povrat takse, sud ce primjerak rješenja dostaviti i nadležnom ministarstvu, radi izvršenja povrata. Clan 35. (Kada se ne placa taksa) U postupku povrata takse ne placa se taksa. DIO ŠESTI. NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA Clan 36. (Nadležan organ za vršenje nadzora) Nadzor nad provedbom odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo finansija Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. 15.april/travanj 2010 DIO SEDMI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Clan 37. (Placanje takse u prelaznom razdoblju) 1) Za podneske, radnje i isprave po kojima je taksena obaveza nastala do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a taksa nije placena, taksa ce se platiti u skladu sa propisima i tarifom koji su važili do njegovog stupanja na snagu. 2) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona placena taksa za radnju, koja ce se izvršiti poslije njegovog stupanja na snagu, nece se placati nova taksa po ovom Zakonu, niti ce se vracati više naplacena taksa. 3) Ako je takseni obveznik osloboden placanja takse u postupku, koji do stupanja na snagu ovog Zakona nije okoncan, dato oslobadanje važi i poslije stupanja na snagu ovog Zakona. Clan 38. (Prestanak primjene ranijih propisa) Danom pocetka primjene ovog Zakona prestaje da važi Zakon o sudskim taksama (˝Službene novine Bosansko -podrinjskog kantona Goražde˝, broj: 6/97). Clan 39. (Završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ˝Službenim novinama Bosansko-podrinjskog 15.april/travanj 2010 kantona Goražde˝, a primjenjivat ce se od 01.01.2011. godine. Broj:01-02-250/10 PREDSJEDAVAJUCI 1. aprila 2010.godine Alija Begovic,s.r. G o r a ž d e --------------- 366a) TARIFA SUDSKIH TAKSI DIO PRVI. PARNICNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. (Taksa za podneske) 1) Za tužbu, protivtužbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitražnog suda, placa se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeca taksa: a) do 500 KM 20 KM, b) preko 500 do 1.000KM 30 KM, c) preko 1.000 do1.500 KM 50 KM, d) preko 1.500 do 3.000 KM 100 KM, e) preko 3.000 do 5.000 KM 150 KM, f) preko 5.000 do 10.000 KM 200 KM, g) preko 10.000 do 25.000 KM 300 KM h) preko 25.000 do 50.000 KM 500 KM, i) preko 50.000 do 75.000 KM 750 KM, j) preko 75.000 do 100.000 KM 1.000 KM, k) preko 100.000 KM 1.000 + 0,5% na razliku preko 100.000 ali ne više od 5.000 KM; Broj 6 – strana 639 2) Za tužbu za utvrdivanje i osporavanje ocinstva, placa se taksa u iznosu od 50 KM. 3) Za tužbu kojom se traži razvod braka, poništenje braka, utvrdivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrdivanje da je brak zakljucen placa se taksa u iznosu od 200 KM. 4) Za tužbu zbog smetanja posjeda placa se taksa u iznosu od 50 KM. 5) Za tužbu zbog iseljenja placa se taksa u iznosu od 100 KM. 6) Za tužbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tužbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija placa se taksa u iznosu od 200 KM. 7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjedenje ili izda privremena mjera, za prijedlog za povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za obezbjedenje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za odredivanje sudske mjere osiguranja ili reviziju, placa se polovina takse propisana ovim tarifnim brojem, a ne više od 1.000 KM. 8) Izuzetno od stava 7. ovog tarifnog broja za prijedlog da se dozvoli izvršenje po osnovu vjerodostojne isprave (izvodi iz poslovnih knjiga), placa se taksa u iznosu od 10 KM. 9) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, placa se taksa u iznosu od 100 KM. 10) Za prijedlog da se prizna odluka inostranog suda u statusnim stvarima Broj 6 – strana 640 placa se taksa u iznosu od 100 KM, a za žalbu protiv donesenog rješenja – 200 KM. 11) Za žalbu ili reviziju protiv presude i za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, placa se dvostruka taksa propisana stavom 1. ovog tarifnog broja. 12) Za žalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje placa se polovina takse prema vrijednosti predmeta spora iz stava 1. ovog tarifnog broja, ali ne više od 200 KM. 13) Za žalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja placa se taksa propisana u stavu 1. ovog tarifnog broja. 14) Ne placa se posebna taksa za prepisivanje iz tarifnog broja 27. ove Tarife, ako je zapisnik trebalo sastaviti u više primjeraka. 15) Za podnesak primljen na zapisnik kod suda, kao i za podnesak primljen na zapisnik u toku rasprave, placa se taksa za odnosni podnesak, propisana ovim tarifnim brojem. 16) Kad je u tužbi stavljen prijedlog za odredivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u žalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, placa se, pored takse na tužbu, odnosno žalbu i taksa na prijedlog propisana stavom 7. ovog tarifnog broja. 17) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjedenje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, placa se jedna taksa i kad se predloži istovremeno 15.april/travanj 2010 ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno obezbjedenja. Tarifni broj 2. (Taksa za odluke) 1) Za presudu prvostepenog suda i rješenje o priznavanju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitražnog suda, placa se taksa prema taksenoj osnovici, propisanoj tarifnim brojem 1. ove Tarife. 2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na osnovu priznanja donesenu najkasnije na pripremnom rocištu, odnosno na rocištu za glavnu raspravu, ako pripremno rocište nije održano, placa se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove Tarife, a ne više od 100 KM. 3) Za rješenje o odbacivanju tužbe, koje se shodno Zakonu o parnicnom postupku donosi prije ili u toku prvostepenog postupka, placa se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove Tarife, a ne više od 100 KM. 4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili obezbjedenja, kao i za rješenje o odredivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, placa se polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove Tarife, a ne više od 1.000 KM. 5) Taksa za konacnu odluku placa se prema vrijednosti ostatka spornog predmeta koji nije obuhvacen dopunskom presudom. 6) Za presudu prvostepenog suda koja je donesena u vezi sa protivtužbom 15.april/travanj 2010 placa se taksa kao da je o protivtužbi posebno raspravljano. 7) Ako je više parnica spojeno radi zajednickog raspravljanja, taksa za presudu placa se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. 8) Za dopunsku presudu ili rješenje nece se placati taksa ako je za odluku koja je dopunjena placena taksa prema punoj vrijednosti spora. Takode se nece placati taksa za donošenje odluke kojom se vrši naknadna ispravka ranije donijete odluke. 9) Za rješenje o izvršenju ili obezbjedenju, placa se jedna taksa, bez obzira da li je odluceno o više sredstava izvršenja, odnosno obezbjedenja i bez obzira da li je odluceno istovremeno ili naknadno. Tarifni broj 3. (Taksa za sudsku nagodbu) Za sudsku nagodbu u toku prvostepenog postupka placa se prema vrijednosti na koju su se stranke poravnale, polovina takse propisane tarifnim brojem 1. ove Tarife. DIO DRUGI. VANPARNICNI POSTUPAK Tarifni broj 4. (Opšte odredbe) 1) Za prijedlog kojim se pokrece postupak u vanparnicnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predvideni u tarifnim brojevima 8. do 12. ove Tarife, placa se taksa u izno- Broj 6 – strana 641 su od 60 KM. 2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestalog lica u ratu umrlim i dokazivanje smrti lica u ratu, ne placa se taksa. 3) Taksa na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uracunava se u taksu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je taksa na nalog veca od takse koja je placena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom slucaju ce se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. (Taksa za odluku u vanparnicnom postupku) 1) Za odluku suda u vanparnicnom postupku placa se taksa u iznosu od 100 KM. 2) U svim vanparnicnim postupcima primjenjivace se shodno odredbe stava 8. iz tarifnog broja 2. ove Tarife. Tarifni broj 6. (Taksa za sudsku nagodbu u vanparnicnom postupku) Za sudsku nagodbu u svim vanparnicnim postupcima placa se taksa u iznosu od 50 KM. Tarifni broj 7. (Taksa za žalbu u vanparnicnom postupku) Za žalbu protiv odluke prvostepenog suda u vanparnicnom postupku, placa se taksa u iznosu od 100 KM. Broj 6 – strana 642 Tarifni broj 8. (Taksa za raspravljanje zaostavštine) 1) Za raspravljanje zaostavštine placa se taksa prema vrijednosti ciste zaostavštine i to: a) do 5.000 KM 50 KM, b) preko 5.000 do 10.000 KM 75 KM, c) preko 10.000 do 20.000 KM 100 KM, d) preko 20.000 do 50.000 KM 150 KM, e) preko 50.000 do 100.000 KM 200 KM, f) preko 100.000 do 150.000 KM 250 KM, g) preko 150.000 do 200.000 KM 300 KM, h) preko 200.000 do 300.000 KM 400 KM, i) preko 300.000 do 500.000 KM 500 KM j) preko 500.000 KM 500 KM + 0,5% na razliku iznad 500.000 KM ali ne više od 3.000 KM. 2) Taksa se placa samo ako je postupak za raspravljanje zaostavštine završen donošenjem rješenja o nasljedivanju. Taksa na rješenje o naknadno pronadenoj imovini placa se prema vrijednosti naknadno pronadene imovine, a u skladu sa stavom 1. ovog tarifnog broja. 3) Taksu placaju nasljednici u srazmjeri nasljednih dijelova. 4) Taksu ne placaju nasljednici prvog nasljednog reda i bracni drugovi iz drugog nasljednog reda. 5) Prilikom utvrdivanja ciste vrijednosti zaostavštine odbice se ostaviocevi 15.april/travanj 2010 6) dugovi, troškovi sahrane ostavioca, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi. 6) Ne placa se posebna taksa za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predlože diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljedivanju. 7) Za zabilježbu prvenstvenog reda i uknjižbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabilježbe vezane za zaostavštinu placa se taksa propisana tarifnim brojem 14. ove Tarife. Tarifni broj 9. (Taksa za sastavljanje i cuvanje testamenta) Taksa u iznos od d50 KM placa se za: a) prijedlog za sastavljanje sudskog testamenta, b) sastavljanje sudskog testamenta, c) prijedlog kojim se traži cuvanje testamenta u sudu, d) opoziv testamenta sastavljenog pred sudom, e) prijedlog za vracanje testamenta koji se nalazi na cuvanju u sudu, f) vracanje testamenta koji se zamjenjuje. Tarifni broj 10. (Taksa za prijedlog i odluku u ostupku diobe zajednicke imovine) Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajednicke imovine taksa se 15.april/travanj 2010 placa prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000 KM 50 KM, b) preko 5.000 do 10.000 KM 75 KM, c) preko 10.000 do 20.000 KM 100 KM, d) preko 20.000 do 50.000 KM 150 KM, e) preko 50.000 do 100.000 KM 200 KM, f) preko 100.000 do 150.000 KM 250 KM, g) preko 150.000 do 200.000 KM 300 KM, h) preko 200.000 do 300.000 KM 400 KM, i) preko 300.000 do 500.000 KM 500 KM j) preko 500.000 KM 500 KM + 0,5% na razliku iznad 500.000 KM ali ne više od 3.000 KM Tarifni broj 11. (Taksa za prijedlog za uredenje mede) Za prijedlog za uredenje mede placa se taksa u iznosu od 100 KM. Tarifni broj 12. (Taksa za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda) 1) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda placa se taksa u iznosu od 10 KM. 2) Za ovjeru prepisa placa se taksa za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeci polutabak iznos od 5 KM. 3) Za ovjeru rukopisa placa se taksa za prvi polutabak 10 KM, a za svaki slijedeci novi polutabak iznos od 5 KM. 4) Za ovjeru potpisa sudskog tumaca na prijevodima placa se taksa u izn- Broj 6 – strana 643 osu od 10 KM. 5) Za ovjeru potpisa na punomoci placa se taksa u iznosu od 10 KM. 6) Potpis na ispravi koju izdaju državni organi, potpisi ovlašcenih lica za potpisivanje firmi ili pravnog lica smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlašcena dva ili više lica. 7) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi placa se jedna taksa, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. 8) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i pecata, placa se jedna taksa. 9) Ako se jednim podneskom traži ovjera potpisa (rukoznaka) na više isprava placa se taksa na podnesak. 10) Pod polutabakom podrazumjeva se list hartije od dvije strane formata A- 4. Zapoceti polutabak racuna se kao cijeli. Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru oznacena, za ovjeru potpisa na ugovoru placa se dvostruka taksa iz stava 6. ovog tarifnog broja. 11) Za ovjeru potpisa na punomocju, odnosno ugovoru placa se jedna taksa, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. DIO TRECI. ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI POSTUPAK Tarifni broj 13. (Taksa za podneske) Za podnesak kojim se traži upis Broj 6 – strana 644 prava vlasništva, upis ili brisanje uknjižbe, zabilježbe ili predbilježbe kao i upis prava upravljanja ili prava korišcenja na nekretninama, placa se taksa u iznosu od 10 KM. Tarifni broj 14. (Taksa za upise podataka) 1) Sudsku taksu snosi lice u ciju korist se vrši uknjižba, osim ako ugovorne strane ne utvrde drugacije. 2) Visina takse odreduje se prema vrsti i vrijednosti predmeta pravnog posla, kako slijedi: a) uknjižba vlasništva 0,1 %, b) uknjižba hipoteke, zemljišnog duga ili doživotnog prava uživanja, trajnog prava korištenja, stvarnih služnosti i tereta, pravo dugorocnog najma i zakupa, prava prece kupovine i realnih tereta 50 KM, c) minimalan iznos sudske takse za uknjižbu 10 KM d) maksimalni iznos sudske takse za uknjižbu 50.000 KM, e) uknjižba predbilježbe ili zabilježbe naplacuje se paušalno 10 KM. 3) Od placanja takse iz tacke 2. ovog tarifnog broja oslobodeni su privredni subjekti (privredna društva). Tarifni broj 15. (Takse za prijepise i izvatke) 1) Za prijepise i izvatke placa se slijedeca taksa: a) za izdavanje neovjerenog prije- 15.april/travanj 2010 pisa ili izvatka 5 KM, b) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili službenog izvatka 10 KM, c) za izdavanje uvjerenja i potvrda 5 KM. 2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplacuje se ista taksa kao i za njihovo izdavanje. Tarifni broj 16. (Taksa za žalbu ili prigovor) Za žalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno-knjižnim postupcima placa se taksa u iznosu od 10 KM. DIO CETVRTI. TAKSE U POSTUPKU STECAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17. (Takse za podneske) 1) Za prijedlog da se otvori postupak stecaja ili likvidacije, placa se taksa u iznosu od 100 KM. 2) Za prijavu povjerilaca u postupku stecaja ili likvidacije, placa se taksa u iznosu od 1% od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 20 KM, niti veca od 10.000 KM. 3) Na žalbu protiv odluke u stecajnom ili likvidacijskom postupku povjerioca koji ulaže žalbu, placa se taksa u iznosu od 1% od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 100 KM, niti veca od 10.000 KM. 4) Kao osnov za placanje takse na prijave povjerilaca uzima se iznos pot15. april/travanj 2010 raživanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome ce se uzimati da uslovljena tražbina nije uslovljena. Ako jedan povjerilac prijavi više potraživanja taksa se placa na ukupan iznos tih potraživanja. Tarifni broj 18. (Taksa u stecajnom postupku) 1) U stecajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova stecajne mase, placa se taksa u iznosu od 100 KM do 1.000 KM, u zavisnosti od složenosti postupka. 2) Taksu u stecajnom postupku odreduje sud po okoncanju postupka, a dužan je platiti stecajni upravnik iz stecajne mase nakon pravosnažnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. PETI DIO. UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 19. (Taksa za podneske) 1) Za prijavu u sudski registar placa se taksa u iznosu od 10 KM. 2) Ako se jednom prijavom traži više upisa za isto pravno lice, placa se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 20. (Taksa za upise u sudski registar) 1) Za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva placa se taksa u iznosu od 100 KM. 2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelo- Broj 6 – strana 645 va privrednog društva, placa se taksa u iznosu od 50 KM. 3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih lica koji nisu navedeni u stavu 1. i 2. ovog tarifnog broja placa se taksa u iznosu od 100 KM. 4) Za rješenje o upisu lica ovlašcenog za zastupanje pravnog lica placa se taksa u iznosu od 50 KM. 5) Za rješenje o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa placa se taksa u iznosu od 200 KM, pored iznosa iz stava 1. ovog tarifnog broja. 6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaceni prethodnim stavovima ovog tarifnog broja placa se taksa u iznosu od 100 KM po jednom upisu. 7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra placa se taksa u iznosu od 50 KM. 8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, placa se taksa u iznosu od 50 KM. 9) Kada se više privrednih društava spajaju u jedno, pored takse za podnesak placa se i taksa iz stava (6) ovog tarifnog broja, kao i taksa za upis novoosnovanog privrednog društva. 10) Ako se jednim podneskom traži više upisa, placa se taksa za svaki upis posebno. 11) Za žalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sudski registar placa se taksa u iznosu od 100 KM. Broj 6 – strana 646 Tarifni broj 21. (Taksa za objavljivanje upisnih podataka) 1) Za dostavljanje upisnih podataka radi objavljivanja u ˝Službenom glasniku Bosne i Hercegovine˝ placa se taksa u iznosu od 10 KM. 2) Za objavljivanje podataka cije je upisivanje traženo jednim podneskom, placa se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. DIO ŠESTI. UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU Tarifni broj 22. (Taksa za tužbu u upravnim sporovima) 1) Za tužbu protiv upravnog akta placa se taksa u iznosu od 100 KM. 2) Za odbijenu ili odbacenu tužbu u sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, djecijeg dodatka, starateljstva, usvojenja i socijalne pomoci placa se taksa u iznosu od 20 KM. 3) Za tužbu za ponavljanje postupka placa se taksa u iznosu od 100 KM. 4) Za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu placa se taksa u dvostrukom iznosu od takse iz stavu 1. i 2. ovog tarifnog broja. Ako je uz tužbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, placa se taksa u iznosu od 150 KM. 15.april/travanj 2010 Tarifni broj 23. (Taksa za odluke) Za presudu u postupku u upravnom sporu placa se taksa: a) kada je predmet spora procjenjiv 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne može biti manja od 100 KM ni veca od 5.000 KM; b) kada je predmet spora neprocjenjiv 100 KM; c) kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, starateljstva, djecijeg dohotka, usvajanja i socijalne pomoci taksa za presudu placa se u iznosu od 20 KM; d) ako je predmet spora djelimicno procjenjiv, taksa se placa kao da je predmet procjenjiv. DIO SEDMI. POSEBNI SLUCAJEVI Tarifni broj 24. (Taksa za sudska uvjerenja i potvrde) 1) Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja placa se taksa u iznosu od 5 KM. 2) Za izdato uvjerenje se placa taksa u iznosu od 10 KM. 3) Ako se jednim uvjerenjem potvrduje više cinjenica, placa se jedna taksa. 4) Placanju takse iz stava 1. ovog tarifnog broja podliježu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. 15.april/travanj 2010 Tarifni broj 25. (Taksa za punomoc) 1) Za izdavanje usmene punomoci pred sudom, za usmeno opozivanje ili otkaz punomoci pred sudom placa se taksa u iznosu od 10 KM. 2) Za sudsku obavijest o opozivu ili otkazu punomoci placa se taksa u iznosu od 5 KM. 3) Ako više lica ovlašcenih za potpisivanje pravnog lica izdaju punomoc jednom zastupniku, placa se taksa za jednu punomoc. 4) Za izdavanje usmene punomoci po stavu 1. ovog tarifnog broja, placa se jedna taksa i kad više lica istovremeno izdaju punomoc jednom ili vecem broju lica. Tarifni broj 26. (Taksa za razmatranje spisa) Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa placa se taksa u iznosu od 5 KM. Tarifni broj 27. (Takse za prijepise) 1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, placa se taksa u iznosu od 5 KM. 2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, placa se od svake zapocete stranice originala taksa u iznosu od po 5 KM. 3) Za izdavanje prijepisa raspravnog Broj 6 – strana 647 zapisnika placa se polovina takse iz stava 1. ovog tarifnog broja. 4) Za izdavanje transkripta audio zapisa placa se taksa od 2 KM po stranici. Kao cijela stranica smatra se svaka zapoceta stranica teksta u standardnom formatu. 5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u placa se taksa u iznosu od 5 KM. 6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava placa se posebna taksa za ovjeravanje u iznosu od 5 KM. 7) Za prijepis raspravnog zapisnika koji je izraden istvoremeno sa sastavljanjem originala placa se polovina takse iz stava 1. ovog tarifnog broja. 8) Pod prepisom se ne podrazumijevaju: fotokopija ili kopija, koja je preslikani original ili matrica, ukljucujuci uvecanje i umanjenje, mehanickim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje original. Tarifni broj 28. (Taksa za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) 1) Za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, placa se taksa u iznosu od 10 KM po stranici. 2) Kada je izvod sastavila sama stranka i podnijela ga sudu na potvrdu placa se polovina takse iz ovog tarifnog broja. Broj 6 – strana 648 Tarifni broj 29. (Taksa za sudski depozit) 1) Za cuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, placa se godišnje 1% vrijednosti, s tim da iznos takse ne može biti manji od 100 KM. 2) Taksa se placa za svaku godinu unaprijed, a zapoceta godina racuna se kao cijela. 3) Ako se vrijednost stvari ne može procjeniti po njihovoj prirodi, izvršice se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 30. (Taksa za protest isprava) 1) Za molbu za protest mjenice, ceka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, placa se taksa u iznosu od 5 KM. 2) Za protest isprave se placa taksa prema vrijednosti, i to: a) do 50 KM 5 KM, b) preko 50 do 500 KM 25 KM, c) preko 500 KM 50 KM. 3) Ako se jednom molbom traži više protesta odnosno zamjena protesta, placa se jedna taksa za molbu, ali se u tom slucaju placa posebna taksa za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. Tarifni broj 31. (Taksa za ostale upise) Za podnesak koji stranka usme- 15.april/travanj 2010 no daje na zapisnik pred sudom placa se taksa predvidena u ovoj Tarifi za odnosni podnesak. Tarifni broj 32. (Taksa za postupke pred arbitražom) 1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsjednika arbitraže placa se taksa u iznosu od 10 KM. 2) Za prijedlog o izuzecu arbitra placa se taksa u iznosu od 10 KM. 3) Za sastavljanje potvrde o pravosnažnosti i izvršnosti presude arbitraže placa se taksa u iznosu od 10 KM. Tarifni broj 33. (Taksa za zahtjev za izuzece) Za zahtjev za izuzece placa se taksa u iznosu od 10 KM. 367 Na osnovu clana 33a Ustava Bosansko- podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj:8/98, 10/00 i 5/03), d o n o s i m: U K A Z O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AGENCIJI ZA PRIVATIZACIJU U BOSANSKOPODRINJSKOM KANTONU GORAŽDE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za privatizaciju u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, koji je donijela Sku
Zakon o vodama BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 06/10 15.04.2010 voda Broj 6 – strana 606I OSNOVNE ODREDBE Član 1. Predmet Zakona (1)Ovim Zakonom uređuje se način up-ravljanja vodama na području Bosa-nsko-podrinjskog kantona Goražde (u daljem tekstu:Kanton), organiza-cija i način obavljanja poslova u vezi sa upravljanjem vodama iz nadlež-nosti Kantona. (2)Upravljanje vodama obuhvata zašti-tu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda. (3)Ovim Zakonom uređuje se vodno do-bro i javno vodno dobro, vodni obje-kti, ovlaštenja i dužnosti kantonaln-ih i općinskih organa uprave, pravn-ih i fizičkih lica nadležnih za uprav-ljanje vodama i druga pitanja u vezi sa vodama na području Kantona. Član 2. Svrha Zakona Svrha ovog Zakona je osiguranje upravljanja vodama s ciljem: a)smanjenja zagađenja voda, posti-zanja dobrog stanja voda i spreč-avanja degradacije voda, b)postizanja održivog korištenja voda, c)osiguranja pravičnog pristupa vodama, d)poticanja društvenog i privredn-og razvoja, e)zaštite ekosistema, f)smanjenja rizika od poplava i dr-ugih negativnih uticaja voda, g)osiguranja sudjelovanja javnosti u donošenju odluka koje se odn-ose na vode, 15.april/travanj 2010h)sprečavanja i rješavanja sukoba u pogledu zaštite i korištenja voda i i)izgradnje, zaštite, korištenja, odr-žavanja i upravljanja vodnim ob-jektima i druga pitanja iz nadlež-nosti Kantona. II OPĆA NAČELA I DEFINICIJE Član 3. Opća načela i definicije (1)Vode su opće dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem teks-tu: Federacija), Kantona i općina. (2)Načela, izrazi i definicije izraza upo-trijebljeni u ovom Zakonu imaju isto značenje, kao što imaju osnovna na-čela i definicije upotrijebljene u član-ovima 3. i 4. Zakona o vodama (“Sl-užbene novine Federacije Bosne i He-rcegovine“, broj:70/06, u daljem tek-stu: federalni Zakon). (3)Za izraze koji nisu definisani u članu 4. federalnog Zakona primjenjivaće se nazivi izraza i definicije tih izraza regulisane u članu 2. Direktive 2000 /60/EC Evropskog parlamenta i Vij-eća (u daljem tekstu: Okvirna direk-tiva o vodama). III POVRŠINSKE VODE, VODNO DOBRO I JAVNO VODNO DOBRO Član 4. Površinske vode i vodno dobro (1)Površinske vode i vodno dobro u na-dležnosti Kantona su površinske vo-de koje su federalnim Zakonom svr-stane u vode II kategorije i vodno do-bro uz te vode. 15.april/travanj 2010(2)Vode I kategorije na području Kan-tona su vode rijeke Drine, a sve osta-le vode na području Kantona su vo-de II kategorije. (3)Vodno dobro, u smislu člana 7. Fede-ralnog Zakona, može biti u vla-sništvu Federacije, Kantona, općine, pravnog ili fizičkog lica. (4)Određivanje granice vodnog dobra za površinske vode II kategorije org-anizuje nadležna općinska služba u skladu sa Pravilnikom o načinu odr-eđivanja granice vodnog dobra i o po-stupku utvrđivanja pripadnosti zem-ljišne čestice javnom vodnom dobru. (5)Definisanje granice vodnog dobra na terenu vrši se po prethodno urađen-om Elaboratu o utvrđivanju granica vodnog dobra odgovarajuće površi-nske vode za pripadajuće područje općine. (6)Do izrade Elaborata i definisanja gr-anice vodnog dobra na terenu, post-upak određivanja granice vodnog do-bra i utvrđivanja pripadnosti zem-ljišne čestice javnom vodnom dobru, provodiće se po pojedinačnim zaht-jevima. (7)Rješenje o određivanju granice vod-nog dobra za površinske vode II ka-tegorije donosi kantonalno minister-stvo nadležno za vode ( u daljem te-kstu: ministarstvo) na prijedlog nad-ležne općinske službe iz stava (4) ov-og člana. (8)Granice vodnog dobra upisuju se u katastarsko-knjižne i zemljišno-knji-žne evidencije.Član 5. Javno vodno dobro (1)Javno vodno dobro za površinske vode II kategorije je dobro od općeg Broj 6 – strana 607interesa i u vlasništvu je općine. (2)Upravljanje javnim vodnim dobrom iz stava (1) ovog člana vrše nadležni organi i pravna lica, u obimu i na na-čin propisan ovim Zakonom ili dru-gim aktima nadležnog organa koji-ma je preneseno pravo upravljanja javnim vodnim dobrom. (3)Rješenjem kantonalnog ministra na-dležnog za vode utvrđuje se pripad-nost vodnog dobra javnom vodnom dobru za površinske vode II katego-rije, u skladu sa Pravilnikom o nači-nu određivanja granice vodnog dob-ra i o postupku utvrđivanja pripad-nosti zemljišne čestice javnom vod-nom dobru. (4)Javno vodno dobro ne može biti pre-dmet prometa, ali može, pod poseb-nim uslovima utvrđenim Pravilnik-om o načinu i uslovima ograničenog prava korištenja javnog vodnog dob-ra, biti predmet ograničenog prava korištenja u formi zakupa. (5)Zemljišna čestica prestaje biti dijel-om javnog vodnog dobra pod slijed-ećim uslovima: a)ukoliko se rješenjem ministra iz stava (3) ovog člana utvrdi da ta čestica prestaje ispunjavati uslo-ve vodnog dobra iz člana 7. stav (1) federalnog Zakona; b)donošenjem odluke Vlade Kan-tona kojom je, na drugi način, za posebne opće potrebe i namjene, određena upotreba tog javnog vodnog dobra. (6)Status javnog vodnog dobra prestaje datumom upisa promjene statusa u zemljišne knjige na osnovu donese-nog rješenja ili odluke iz stava (5) ovog člana. (7)Javno vodno dobro utvrđeno rješenj- Broj 6 – strana 608em iz stava (3) ovog člana unosi se u katastarsko-knjižne i zemljišno-knji-žne evidencije. Član 6. Zahvati na vodnom dobru za površinske vode II kategorije(1)Na vodnom dobru za površinske vo-de II kategorije nije dozvoljeno izvo-diti zahvate, osim: a)gradnje objekata javne infrastru-kture (putevi, željeznice, mosto-vi, plinovodi i sl.), b)gradnje zaštitnih vodnih objekata, c)zahvata koji se odnose na pobo-ljšanje hidromorfoloških i biološ-kih svojstava površinskih voda, d)zahvata koji se odnose na zaštitu prirode, e)gradnje objekata potrebnih za ko-rištenje voda (objekti za zahvat i akumuliranje vode) i objekata za osiguranje plovidbe i zaštitu od ut-apanja na prirodnim kupalištima, f)gradnje objekata namijenjenih za-štiti voda od zagađenja, g)gradnje objekata namijenjenih za potrebe rada državnih organa, za-štitu i spašavanje ljudi, životinja ili imovine od prirodnih i drugih nesreća, te provođenje zadataka policije. (2)Zahvati iz stava (1) ovog člana podl-iježu uslovima propisanim zakonom. IV VRSTE VODNIH OBJEKATA I VLASNIŠTVO NAD VODNIM OBJEKTIMA Član 7. Vodni objekti Vodni objekti su objekti ili sku- 15.april/travanj 2010povi objekata koji zajedno s pripadaju-ćim uređajima, čine tehničku odnosno tehnološku cjelinu i služe za zaštitu od štetnog djelovanja voda, zahvatanje vo-da radi njihovog namjenskog korištenja i zaštitu voda od zagađivanja. Član 8. Zaštitni vodni objekti (1)Zaštitni vodni objekti su: nasipi, ob-aloutvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni (lateralni) ka-nali za zaštitu od vanjskih voda, od-vodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retenzije i drugi pripadajući objekti, kao i objekti za zaštitu od er-ozija i bujica. (2)Vodni objekti iz stava (1) ovog člana na vodotocima koji pripadaju površ-inskim vodama II kategorije i uređe-na korita u urbanim područjima na površinskim vodotocima koji su fed-eralnim Zakonom svrstani u površi-nske vode I kategorije su u vlasništ-vu općine. (3)Općina može pravo upravljanja i ko-rištenja vodnih objekata iz stava (2) ovog člana prenijeti u nadležnost dr-ugih organa ili pravnih lica, u obimu i na način propisan ovim Zakonom ili aktima općine. (4)Općina je dužna da obezbijedi mate-rijalne i organizacione uslove za odr-žavanje objekata iz stava (2) ovog čl-ana u funkcionalnom stanju i da se oni koriste u skladu sa njihovom pri-rodom i namjenom, kao i čuvanje od uništenja, oštećenja, odnosno nena-mjenskog korištenja. (5)Općina donosi odluku o načinu kori-štenja i drugim pitanjima od značaja za održavanje i čuvanje objekata iz stava (2) ovog člana. 15.april/travanj 2010Član 9. Vodni objekti za odvodnjavanje (1)Vodni objekti za odvodnjavanje su: osnovna i detaljna odvodna kanals-ka mreža, crpne stanice za odvodnj-avanje i drugi pripadajući objekti. (2)Vodni objekti iz stava (1) ovog člana, koji su izgrađeni državnim sredstvi-ma, u vlasništvu su Kantona. (3)Pravo upravljanja i korištenja vodn-ih objekata iz stava (2) ovog člana Kanton može prenijeti na pravna lica. (4)Vodni objekti iz stava (1) ovog člana, koje su za svoje potrebe izgradila pr-avna ili fizička lica, u njihovom su vla-sništvu i ona brinu o upravljanju tim objektima. Član 10. Vodni objekti za iskorištavanje voda (1)Vodni objekti za iskorišavanje voda su objekti za: a)vodosnabdijevanje (izuzev za op-ću upotrebu voda) – brane i aku-mulacije, vodozahvati, bunari, ka-ptaže s odgovarajućom oprem-om, postrojenja za prečišćavanje vode za piće, rezervoari i cjevov-odi i drugi pripadajući objekti, b)snabdijevanje vodom privrednih subjekata – brane i akumulacije, vodozahvati, bunari, kaptaže s odgovarajućom opremom i cjev-ovodi i drugi pripadajući objekti, c)navodnjavanje – brane i akumu-lacije, dovodni kanali i tuneli, vo-dozahvatne građevine, crpne sta-nice, ustave, dovodna i razvodna mreža i drugi pripadajući objekti, d)korištenje vodnih snaga – brane i akumulacije, vodozahvati, dovo-dni i odvodni objekti i drugi pri- Broj 6 – strana 609padajući objekti i oprema, e)ostale namjene – objekti za uzgoj riba, rekreacioni bazeni, jezera i dr. (2)Vodni objekti iz stava (1) tačke b), c) i e) ovog člana, koji su izgrađeni drž-avnim sredstvima, u vlasništvu su Kantona. (3)Pravo upravljanja i korištenja vodn-ih objekata iz stava (2) ovog člana, Kanton može prenijeti na pravna lica. (4)Vodni objekti iz stava (1) tačke b), c) i e) ovog člana, koje su za svoje pot-rebe izgradila pravna ili fizička lica, u njihovom su vlasništvu i ona brinu o upravljanju tim objektima. Član 11. Kantonalni vodovodi (1)Vodni objekti iz člana 10. stav (1) ta-čka a) koji služe za snabdijevanje vo-dom potrošača na području dvije ili više općina na području Kantona (u daljem tekstu: kantonalni vodovod) su u vlasništvu Kantona, ako nisu u vlasništvu drugih pravnih lica koja su te objekte izgradili za svoje potrebe. (2)Pod objektima kantonalnog vodovo-da u smislu ovog Zakona, smatraju se samo dijelovi tih objekata koji ob-uhvataju: brane i akumulacije, vod-ozahvate, bunare, kaptaže sa odgo-varajućom opremom, postrojenja za prečišćavanje vode za piće i glavne transportne cjevovode do distribuci-onih rezervoara općinskih vodovoda i drugi pripadajući objekti. (3)Vodnim objektima iz stava (1) ovog člana upravlja pravno lice u skladu sa propisima o komunalnoj djelatno-sti, kome je Kanton prenio na uprav-ljanje objekte kantonalnog vodovoda. Broj 6 – strana 610(4)Korisnici voda iz vodnih objekata iz stava (2) ovog člana su pravna lica iz člana 12. stav (2). (5)Cijena vode koja se isporučuje iz vo-dnih objekata kantonalnog vodovo-da ne može biti određena ispod izn-osa iz kojeg se obezbjeđuju troškovi održavanja i funkcionisanja takvog vodovoda, amortizacija i otplata an-uiteta za kredite koji će se obezbije-diti za izgradnju tog vodovoda. (6)Cijena vode koja se potrošačima isp-oručuje iz vodnih objekata kantonal-nog vodovoda će se utvrditi posebn-im propisima odnosno aktima kantona. Član 12. Općinski i mjesni vodovodi (1)Vodni objekti iz člana 10. stav (1) ta-čka a) za vodosnabdijevanje potroša-ča na području jedne općine su u vl-asništvu općine. (2)Vodne objekte iz stava (1) ovog čla-na za vodosnabdijevanje potrošača u općinskim centrima (u daljem teks-tu: općinski vodovodi) općina svoj-om odlukom povjerava na upravlja-nje i korištenje pravnom licu u skla-du sa propisima o komunalnoj djela-tnosti. (3)Vodne objekte iz stava (1) ovog čla-na za snabdijevanje vodom za piće naselja izvan općinskih centara (u daljem tekstu: mjesni vodovodi), op-ćina svojom odlukom povjerava na upravljanje i korištenje pravnom licu u skladu sa propisima o komunalnoj djelatnosti. (4)Izuzetno od stava (3) ovog člana, mj-esne vodovode koji služe za snabdi-jevanje vodom za piće manje od 500 stanovnika, općina svojom odlukom može povjeriti na upravljanje i kori- 15.april/travanj 2010štenje mjesnoj zajednici. (5)Općina je dužna da obezbijedi da se iz cijene vode iz vodnih objekata iz st-ava (1) ovog člana i iz drugih izvora finansiranja, obezbjeđuju troškovi te-kućeg i investicionog održavanja vo-dnih objekata, izdvajanje sredstava za amortizaciju i otplata anuiteta za kredite koji će se koristiti za izgrad-nju, rekonstrukciju i sanaciju vodov-oda, troškove propisanih pregleda zdravstvene ispravnosti vode za pi-će, te izvršavaju druge obaveze utvr-đene ovim Zakonom radi očuvanja života i zdravlja potrošača. (6)Cijena vode koja se isporučuje potro-šačima iz općinskog i mjesnog vodo-voda biće utvrđena posebnim propi-sima odnosno aktima općine. Član 13. Vodni objekti iz člana 10. stav (1) tačka a) koje su za svoje potrebe izgradi-la pravna ili fizička lica, u njihovom su vlasništvu i ona brinu o upravljanju tim objektima kao i o zdravstvenoj ispravn-osti vode za piće. Član 14. Vodni objekti za korištenje vodnih snaga Vodni objekti iz člana 10. stav (1) tačka d) u vlasništvu su pravnih ili fizič-kih lica koja su izgradila te objekte i koja upravljaju tim objektima, ukoliko drug-im zakonom nije drugačije određeno. Član 15. Vodni objekti za zaštitu voda od zagađivanja(1)Vodni objekti za zaštitu voda od za- 15.april/travanj 2010(2)gađivanja (u daljnjem tekstu: vodni objekti za zaštitu voda) su: kolektori za prijem i transport otpadnih voda, postrojenja za prečišćavanje otpad-nih voda, ispusti u prijemnik i drugi pripadajući objekti i oprema. (3)Vodni objekti iz stava (1) ovog člana u čije objekte ispuštaju otpadne vode privredni subjekti i građani iz dva ili više općinskih centara (u daljem tek-stu: međuopćinski vodni objekti za zaštitu voda), su u vlasništvu opći-na, odnosno drugih lica, koja su ih iz-gradila za svoje potrebe u srazmjeri sa visinom sredstava sa kojima je sv-aka općina, odnosno drugo lice učes-tvovalo u izgradnji tih objekata. (4)Vlasnici vodnih objekata iz stava (2) ovog člana brinu se za njihovu funk-cionalnost i tehničku ispravnost. (5)Općine svojim odlukama povjerava-ju na upravljanje i korištenje dio ob-jekata međuopćinskog vodnog obje-kta za zaštitu voda (postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa prip-adajućim objektima i opremom) pra-vnom licu koje su za te potrebe osn-ovale općine u skladu sa propisima o komunalnoj djelatnosti. (6)Općine su dužne da iz cijene prečišć-avanja otpadnih voda međuopćinsk-og vodnog objekta za zaštitu voda, odnosno iz cijene korištenja kanaliz-acije koja dovodi otpadne vode na postrojenje za prečišćavanje otpadn-ih voda i iz drugih izvora finansira-nja, obezbijede troškove održavanja međuopćinskog vodnog objekta za zaštitu voda iz stava (2) ovog člana, izdvajanje sredstava potrebnih za amortizaciju tog objekta i otplatu an-uiteta za kredite koji će se koristiti za izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju tog objekta. Broj 6 – strana 611(7)Cijene prečišćavanja otpadnih voda međuopćinskog vodnog objekta za zaštitu voda, odnosno cijene korište-nja kanalizacije koja dovodi otpadne vode na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, će se utvrditi poseb-nim propisima odnosno aktima op-ćina.Član 16. Općinski i mjesni objekti za zaštitu voda (1)Vodni objekti iz člana 15. stav (1) u čije objekte ispuštaju otpadne vode privredni subjekti i građani na pod-ručju jedne općine su u vlasništvu općine. (2)Vodni objekti iz stava (1) ovog člana u čije objekte ispuštaju otpadne vode privredni subjekti i građani u općins-kim centrima su općinski vodni obj-ekti za zaštitu voda. (3)Općine svojom odlukom povjerava-ju na korištenje i upravljanje sve ili dio objekata općinskog vodnog obje-kta za zaštitu voda iz stava (2) ovog člana, pravnom licu osnovanom za odvođenje otpadnih voda u skladu sa propisima o komunalnoj djelatno-sti, ako pravo upravljanja dijelom tih objekata (postrojenje za prečišćava-nje otpadnih voda sa pripadajućim objektima i opremom) nije prenijelo drugom pravnom licu. (4)Vodne objekte iz stava (1) ovog čla-na u čije objekte ispuštaju otpadne vode privredni subjekti i građani iz-van općinskih centara (u daljem tek-stu: mjesni vodni objekti za zaštitu voda), općina svojom odlukom povj-erava na upravljanje i korištenje pra-vnom licu u skladu sa propisima o komunalnoj djelatnosti. Broj 6 – strana 612(5)Izuzetno od stava (4) ovog člana, mj-esne vodne objekte za zaštitu voda za manje od 500 stanovnika, općina sv-ojom odlukom može povjeriti na up-ravljanje i korištenje mjesnoj zajednici.(6)Općine su dužne obezbijediti da se iz cijene korištenja kanalizacije i pre-čišćavanja otpadnih voda iz vodnog objekta za zaštitu voda iz stava (1) ov-og člana i iz drugih izvora finansira-nja, osiguraju troškovi tekućeg i inv-esticionog održavanja tog objekta, iz-dvajanje potrebnih sredstava za am-ortizaciju tog objekta i otplata anuit-eta za kredite koji će se koristiti za iz-gradnju, rekonstrukciju i sanaciju tog objekta. (7)Cijene prečišćavanja otpadnih voda općinskog i mjesnog vodnog objekta za zaštitu voda, odnosno cijene kori-štenja kanalizacije koja dovodi otpa-dne vode na postrojenje za prečišća-vanje otpadnih voda, će se utvrditi posebnim propisima odnosno akti-ma općine.Član 17. Vodni objekti iz člana 15. stav (1) ko-je su za svoje potrebe izgradila pravna ili fizička lica, u njihovom su vlasništvu i ona upravljaju tim objektima. Član 18. Višenamjenski vodni objekti Vodni objekti iz člana 8. stav (1), čla-na 10. stav (1) i člana 15. stav (1) ovog Zakona mogu imati istovremeno i više namjena – višenamjenski vodni objekti. Član 19. Višenamjenske akumulacije (1)Višenamjenske akumulacije čija je 15.april/travanj 2010pretežna namjena snabdijevanje vo-dom privrede i stanovništva su u vl-asništvu Kantona. (2)Na vodama i obalama vještačkih ak-umulacija koje su u cjelini ili djelimi-čno u vlasništvu Kantona, zabranje-no je: a)korištenje plovila na pogon naft-om i naftnim derivatima, b)građenje turističkih naselja i ka-mpova, c)građenje luka, pristaništa i vezo-va za čamce, d)postavljanje plutajućih objekata u vode višenamjenske akumula-cije, e)izgradnja objekata za sportske i rekreativne namjene, f)građenje privrednih i drugih sli-čnih objekata, g)građenje stambenih i vikend obj-ekata, h)kafezni uzgoj riba, i)transport tečnosti koje su po sv-om sastavu opasne za kvalitet vo-da višenamjenske akumulacije (na-fta i naftni derivati, kiselina i dr.), bez odobrenja i pratnje policije, j)svaka druga aktivnost koja može negativno uticati na promjene re-žima voda u višenamjenskoj ak-umulaciji. (3)Upravljanje i korištenje objekata viš-enamjenske akumulacije i voda u ak-umulaciji, kao i obalno zemljište uz višenamjensku akumulaciju, povjer-ava se pravnom licu registrovanom za obavljanje te djelatnosti, u skladu sa Zakonom. Član 20. Obala višenamjenske akumulacije (1)Pod obalom višenamjenske akumu- 15.april/travanj 2010lacije iz člana 19. ovog Zakona smat-ra se pojas zemljišta uz vještačku akumulaciju u širini od 10 metara od linije dopiranja velikih stogodišnjih vo-da pri koti normalnog radnog nivoa u višenamjenskoj akumulaciji. (2)Obala vještačke akumulacije služi za održavanje korita višenamjenske ak-umulacije, pristupa za preduzimanje mjera za saniranje posljedica hava-rijskog zagađenja voda višenamjens-ke akumulacije, onemogućavanja pr-istupa motornih vozila radi sprečav-anja zagađenja voda višenamjenske akumulacije i onemogućavanje prist-upa građana za korištenje voda više-namjenske akumulacije u skladu sa propisom iz člana 19. stav (4) ovog Zakona. (3)Obala višenamjenske akumulacije ne može biti predmet prometa i deeks-proprijacije. Član 21. Obaveze i odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika vodnih objekata (1)Vlasnici, odnosno korisnici vodnih ob-jekata iz članova 8. do 20. ovog Zak-ona dužni su objekte održavati u fu-nkcionalnom stanju i koristiti ih u skl-adu sa njihovomprirodom i namjenom.(2)Vlasnik, odnosno korisnik vodnog ob-jekta iz stava (1) ovog člana dužan je u slučaju prestanka upotrebe tog ob-jekta, postupiti u skladu sa vodnim aktom, odnosno objekat održavati u stanju koje neće prouzrokovati štete režimu voda i trećim licima. (3)Ako vlasnik, odnosno korisnik ne od-ržava vodni objekat u funkcionaln-om stanju i ne koristi ga na način od-ređen u stavovima (1) i (2) ovog čla- na, kantonalna vodna inspekcija rje- Broj 6 – strana 613šenjem nalaže potrebne mjere. (4)Vlasnik, odnosno korisnik vodnog ob-jekta iz stava (1) ovog člana dužan je vodni objekat održavati i koristiti u skladu sa općim aktom o održavanju,korištenju i osmatranju vodnog obje-kta i postupanju u slučaju kvara ili havarije na objektu. (5)Vlasnik, odnosno korisnik vodnog obje-kta dužan je brinuti o čuvanju vodnih objekata i uređaja na njima od slučajnog ili namjernog oštećenja ili uništenja. (6)Korisnik vodnih objekata iz člana 8. stav (1) ovog Zakona nije odgovoran za štete trećim licima koje su nastale zbog neizgrađenosti ili nedovoljne os-posobljenosti vodnih objekata. V UPRAVLJANJE VODAMA Član 22. Upravljanje vodama (1)Upravljanje vodama čini skup odlu-ka, aktivnosti i mjera čija je svrha od-ržavanje, poboljšanje i ostvarivanje potrebnog i održivog režima voda na određenom prostoru u skladu sa prirodnim uslovima, planom, potre-bama i mogućnostima. (2)Upravljanje vodama iz stava (1) ov-og člana ostvaruje se osobito osigur-anjem potrebnih količina voda odgo-varajućeg kvaliteta za različite namj-ene, zaštitom voda od zagađivanja, uređenjem voda i vodotoka i zaštit-om od štetnog djelovanja voda. (3)Upravljanje vodama na području Ka-ntona provodi se u skladu sa zakon-om i drugim propisima. Član 23. Teritorijalne osnove upravljanja vodama (1)Osnovna teritorijal
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 02/10 28.01.2010 SN BPK 18/01 zakon,bpk,porez,izmjene i dopune
Zakon o prostornom uređenju i građenju BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 15/09 29.12.2009 SN BPK 09/19, SN BPK 07/17, SN BPK 06/15, SN BPK 16/13, SN BPK 04/13, SN BPK 08/10, SN BPK 04/10, SN BPK 04/10 prostorno uređenje,građenje,bpk Broj 15 – strana 1464 kantona Goražde, na 31-voj redovnoj sjednici održanoj 24. decembra 2009.godine, d o n o s i: Z A K O N O PROSTORNOM UREDENJU I GRADENJU BOSANSKO– PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE OPCE ODREDBE Clan 1. (1) Zakonom o prostornom uredenju i gradenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (u daljem tekstu: zakon) ureduju se: (a) nacela za plansko uredenje prostora, organizacija sistema prostornog uredenja, vrste i sadržaj, nacin izrade i postupak usvajanja dokumenata prostornog uredenja, planove i pravila provodenja dokumenata prostornog uredenja ukljucujuci lokacijsku informaciju o uvjetima korištenja zemljišta- prostora odnosno urbanisticku saglasnost, vršenje inspekcijskog nadzora nad provodenjem ovog zakona; (b) uvjeti projektovanja, gradenja, upotrebe i održavanja gradevine, tehnicka svojstva i drugi uvjeti koje moraju zadovoljavati gradevine, gradevinski materijali, proizvodi i oprema koji se grade ili ugraduju za izgradnju objekata na podrucju Kantona, te sadržaj investiciono tehnicke dokumentacije, uvjeti za obavljanje poslova izgradnje, nadzora, te postupci izdavanja odobrenja za gradenje i za upotrebu, kao i obaveze i nadležnosti urbanisticko- gradevinske inspekcije, te kaznene odredbe. 29. decembar/prosinac 2009. (2) Oblast planiranja korištenja zemljištaprostora i prostorno uredenje je u zajednickoj nadležnosti Federacije BiH i kantona a oblast korištenja zemljištaprostora za svrhu gradenja i vršenja drugih zahvata u prostoru je u iskljucivoj nadležnosti Kantona. Clan 2. (Znacenje pojedinih izraza) (1) Izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sljedeca znacenja: 1. Prostor je sastav fizickih struktura na površini zemlje, odnosno na, iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske djelatnosti. 2. Prostorni razvoj je mijenjanje prirodnog i izgradenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti. 3. Prostorno uredenje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na odredenom podrucju. 4. Plansko prostorno uredenje podrazumijeva gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom u cilju održivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. 5. Održivi razvoj je obezbjedenje takvog korištenja prostora, koji uz ocuvanje životne sredine, prirode i trajnog korištenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturnog nasljeda i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja potreba buducih generacija. 6. Prostorno planiranje je interdisciplinarna djelatnost kojom se uz uvažavanje razvojnih mogucnosti, planira namjensko korištenje prostora, odreduju uvjeti za razvoj djelatnosti u prostoru i njihov razmještaj, te odreduju mjere za poboljšanje postojecih uvjeta 29. decembar/prosinac 2009. korištenja prostora i definišu uvjeti za smještaj planiranih objekata i njihovo gradenje. 7. Naselje je nastanjen, izgraden, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. 8. Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više naselja, sa podrucjem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera. 9. Grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnika, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u cijem užem urbanom podrucju živi najmanje 10.000 stanovnika. Sjedište kantona je takoder grad i ako ne ispunjava uvjet iz prethodnog stava. (clan 5. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, „Sl. novine FbiH“, br 49/06). 10. Opcina je jedinica lokalne samouprave koja je, na osnovi ispunjavanja propisanih kriterija, uspostavljena zakonom. (clan 5. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, „Sl. novine FbiH“, br 49/06). 11. Selo je naselje cije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom djelatnosti i koje nije sjedište jedinici lokalne samouprave. 12. Gradevinsko zemljište je neizgradeno i izgradeno zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i urbanistickim planovima namijenjeno za izgradnju gradevina i druge zahvate u prostoru, u skladu sa odredbama ovog zakona. 13. Uredeno gradevinsko zemljište je zemljište na kome su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljišta pr- Broj 15 – strana 1465 ema planu prostornog uredenja i programu uredenja gradevinskog zemljišta. 14. Gradenje je materijalizacija neke gradevinsko- tehnicke zamisli u prostoru a obuhvata izvodenje pripremnih radova, gradevinskih radova (ukljucujuci gradevinsko-završne i gradevinsko- instalaterske radove), ugradnja i montaža opreme, gotovih gradevinskih elemenata i konstrukcija, te drugi zahvati u prostoru. Gradenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadzidivanja/nadgradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih gradevina i uklanjanje gradevina. 15. Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilišta, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvodenje radova i gradenje pomocnih gradevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilišta i primjene odgovarajuce tehnologije gradenja, pripremu odgovarajuceg prostora za skladištenje gradevinskog materijala, te organizovanje saobracajne komunikacije unutar gradilišta i pristupnih puteva, izrada gradilišnih instalacija i njihovih prikljucaka. 16. Rekonstrukcijom se smatra izvodenje radova na postojecoj gradevini, kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost gradevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije ili ugraduje nova oprema u gradevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled gradevine, te mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovu gradevinske dozvole, izgradena gradevina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi na zamjeni, dopuni, popuni opreme ako je Broj 15 – strana 1466 to u skladu sa namjenom gradevine, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrdeni kao održavanje gradevine. Rekonstrukcijom gradevine smatraju se i radovi kojima se oštecena gradevina, cije oštecenje prelazi 70%, dovodi u stanje prije oštecenja, ako je oštecenje nastalo kao posljedica starosti gradevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa. 17. Rehabilitacija/ojacanje je gradevinsko- tehnicki postupak kojim se poboljšavaju strukturne i funkcionalne karakteristike nekog važnog gradevinskog sklopa koji je narocito izložen uticajima- upotrebi, pa se postupak mora više puta provoditi u toku eksploatacijskog vijeka gradevine. 18. Sanacijom se smatra izvodenje radova na otklanjanju vecih kvarova i njihovih uzroka radi ocuvanja bitnih svojstava gradevine u toku njenog trajanja, kojima se ne mijenjaju uvjeti u skladu s kojim je izgradena. 19. Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa teškocama u kretanju. 20. Održavanjem gradevine smatra se pracenje stanja gradevine i izvodenje radova nužnih za funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost gradevine, život i zdravlje ljudi, te za ocuvanje bitnih tehnickih svojstava i drugih uvjeta propisanih za predmetnu gradevinu. Održavanje po pravilu vrše specijalizirane gradevinske firme. 21. Konzervacijom gradevine smatra se izvodenje radova kojima se oštecena ili nedovršena gradevina zašticuje od daljeg propadanja, a do sticanja uvje- 29. decembar/prosinac 2009. ta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj gradevini. 22. Dogradnjom se smatra svako proširenje postojece gradevine kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu gradevinu, ako dogradeni dio cini gradevinsku i funkcionalnu cjelinu sa gradevinom uz koju se dograduje. 23. Nadzidivanjem/Nadgradnjom se smatra izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuredenje krovišta, odnosno potkrovlja na postojecim gradevinama, kojim se dobija novi stambeni ili poslovni prostor. 24. Zaštita objekata u zavisnosti od vrste i lokacije gradevine, podrazumijeva: - konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva ocuvanje fizickih ostataka spomenika i njegovog okruženja uz zabranu bilo kakve gradnje nove gradevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zaštitu od uništenja nalaza i preuredenja koji bi ugrozili autenticnost spomenika; - restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju gradevine uz potpuno ocuvanje raritetne, autenticne vrijednosti gradevine sa svim njenim estetskim, umjetnickim i istorijskim vrijednostima uz upotrebu tradicionalnih gradevinskih materijala i radove izvodene na osnovu postojece originalne dokumentacije; - iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruženju radi ugradnje sistema elektricne rasvjete, koje ni na koji nacin nece ugroziti njegovu vrijednost. 25. Promjenom namjene gradevine smatra se promjena stambenog u poslo 29. decembar/prosinac 2009. vni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena uslovljava bitnu izmjenu konstruktivnih elemenata gradevine ili bitno mijenja uvjete upotrebe te gradevine, okolnih gradevina i prostora, te odvijanja saobracaja i uvjete ocuvanja okoliša. 26. Uklanjanjem gradevine smatra se rušenje ili demontaža gradevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog rušenjem, zatecenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovodenje gradevinske parcele ili njenog djela u uredno stanje. Uklanjanje gradevine vrši se zbog fizicke dotrajalosti ili vecih oštecenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa. 27. Gradevina podrazumijeva objekat na odredenoj lokaciji trajno povezan sa tlom, a koji se sastoji od gradevinskog dijela i ugradene opreme koji zajedno cine tehnicko-tehnološku cjelinu. Gradevinom se smatraju i nasipi, iskopi i odlagališta, tj. svi objekti povezani s tlom kojima se mijenja nacin korištenja prostora, ako i nisu nastali gradenjem. 28. Gradevinski dio iz prethodnog stava smatra se dio gradevine izgraden od gradevinskih materijala i proizvoda, ukljucujuci gradevinske instalacije, gradevinsko- završne radove i opremu koji skupa cine jednu svrhovitu cjelinu. 29. Opremom se smatraju postrojenja, uredaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa ugradeni u gradevinski dio/strukturu. 30. Gradevinski proizvodi su proizvedeni gradevinski materijali, prefabrik- Broj 15 – strana 1467 ati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za gradenje. 31. Privremena gradevina je gradevina montažno demontažne izvedbe ili izvedena od lakih materijala sa jasno definiranim ogranicenim rokom upotrebe, postavljena na odredenoj lokaciji za potrebe gradilišta za primjenu odgovarajuce tehnologije gradenja, za vršenje drugih privrednih djelatnosti, za organizovanje sajmova, javnih manifestacija i zadovoljavanja drugih potreba. 32. Individualni stambeni objekat je gradevina stambene namjene na posebnoj gradevinskoj parceli sa najviše tri stana, koja nema više od podruma, prizemlja i dvije nadzemne etaže namjenjene stanovanju i cija korisna površina ne prelazi 400 m2. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namjenjena za stanovanje. 33. Individualni stambeno-poslovni objekat je gradevina stambene i poslovne namjene na posebnoj gradevinskoj parceli, maksimalne korisne površine do 400 m2 ukljucujuci podrum i tavansku etažu ako je namjenjena za stanovanje, sa prizemljem i maksimalno dvije etaže, od kojih se jedna etaža koristi za poslovne djelatnosti, a dvije za stanovanje, pri cemu uticaji na okoliš od poslovne djelatnosti moraju ostati u dopuštenim granicama za stambena naselja. 34. Izvodenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na površini tla, te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeci uslovi korištenja prostora kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog Broj 15 – strana 1468 materijala, deponija inertnog materijala, odbrambeni nasipi i sl. 35. Iskolcavanje podrazumijeva preuzimanje koorinata karakteristicnih tacaka buduce gradevine iz plana i privremeno obilježavanje na terenu radi pravilnog smještaja gradevine u prostoru tokom izgradnje. 36. Gradevinska parcela je zemljište koje ima pristup na saobracajnicu na kojem se nalazi gradevina i uredene površine koje služe toj gradevini, ili zemljište na kojem je predvidena gradnja gradevine i uredenje površina koje ce služiti toj gradevini u skladu sa uvjetima iz prostorno planske dokumentacije. 37. Regulaciona linija je planska linija definirana graficki i numericki planom kojim se utvrduju pojedinacne gradevinske parcele ili koja odvaja zemljište planirano za javne površine ili javne objekte od zemljišta planiranog za druge namjene. 38. Gradevinska linija je planska linija koja se utvrduje graficki i numericki detaljnim planom uredenja, a ona oznacava liniju prema kojoj se gradi, odnosno iskolcava gradevina, ili liniju koju gradevina ili gabarit gradevine ne smije preci. 39. Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili zracni prostori, koji su definisani planom ili na osnovu plana numericki i graficki i namijenjeni za zaštitu života i zdravlja ljudi, bezbjednost i funkciju gradevina, površina ili prostora, u skladu sa odredbama posebnih propisa. 40. Javne površine su zemljišne ili vodne površine koje su planom ili na osnovu plana numericki i graficki, ili samo graficki, definisane i namijenjene 29. decembar/prosinac 2009. za obavljanje javnih funkcija, djelatnosti i aktivnosti, i koje su, kao takve, dostupne neodredenom broju individualno neodredenih fizickih ili pravnih lica. 41. Zelene i rekreacione površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park-šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobracajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprjecava neplanirano širenje naselja i koje imaju razlicite rekreacione i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botanicki i zoološki vrtovi i sl.); površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.); zelene površine uz obale rijeka i jezera. 42. Investitor je pravno ili fizicko lice u cije ime i na ciji racun se gradi gradevina i vrše drugi zahvati u prostoru. 43. Projektant je pravno ili fizicko lice koje je registrirano i ima licencu/ovlaštenje za obavljanje djelatnosti arhitektonsko- inženjerskog projektovanja (K/74.2 Arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehnicko savjetovanje). 44. Izvodac je pravno ili fizicko lice koje je registrirano i ima licencu/ovlaštenje za obavljanje djelatnosti pripreme gradilišta, izvodenja gradevinskih i drugih radova, montaže i demontaže mašinskih instalacija i instalacije slabe i jake struje i druge opreme, izvodenja završnih radova u gradevinarstvu, radova demontaže i rušenja i radova održavanja.(F/45.1 Pripremni radovi na gradilištu; F/45.2 Visokogradnja i niskogradnja, izgradnja kompletnih objekata ili njihovih dijelova; 29. decembar/prosinac 2009. F/45.3 Instalacioni radovi; F/45.4 Završni gradevinski radovi).; 45. Nadzorni organ je pravno ili fizicko lice koje zadovoljava propisane kriterije za izradu tehnicke dokumentacije ili gradenje i koje obavlja nadzor nad svim radovima u gradevinarstvu. 46. Revident je pravno ili fizicko lice koje zadovoljava propisane kriterije za izradu tehnicke dokumentacije i koje obavlja pregled i tehnicku kontrolu projektne dokumentacije. 47. Projektovanje je izrada projekata potrebnih za izdavanje dozvole kao i ostalih projekata cija je obaveza izrade propisana ovim zakonom. 48. Gradilištem se smatra zemljište, ukljucujuci i privremeno zauzeto zemljište, kao i zemljište potrebno za omogucavanje primjene odgovarajuce tehnologije gradenja, zajedno s objektom koji se gradi. 49. Javni interes je kvalifikacija kojom se neko opce dobro u formi prirodne ili stvorene supstance ili kao nematerijalna kategorija obilježava s ciljem davanja posebnog statusa koji omogucuje pristup, upotrebu i konzumiranje od strane svih pripadnika zajednice na njihovu dobrobit. 1. dio SISTEM PLANIRANJA I UREDENJA PROSTORA I. OSNOVNI PRINCIPI PROSTORNOG PLANIRANJA Clan 3. Cjelovit pristup prostornom planiranju obuhvata: - istraživanje, provjeru i ocjenu mogucnosti održivog razvoja na prostoru u Broj 15 – strana 1469 obuhvatu plana; - korištenje prostora, zaštitne mjere i nacin upravljanja prostorom; - izradu dokumenata prostornog uredenja; - provodenje i kontrolu provodenja dokumenata prostornog uredenja. Clan 4. Prostorno planiranje temelji se na principima: - zajednicke zakonodavne nadležnosti nad ovom oblašcu izmedu Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona, - ravnomjernog privrednog, društvenog i kulturnog razvoja Kantona uz poštovanje i razvijanje regionalnih prostornih specificnosti, - održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, - zaštite i uredenja okoliša, - zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeda, - uskladivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton, - uskladivanja privatnog i javnog interesa, - uskladivanja prostornog uredenja jedinica lokalne samouprave medusobno i sa prostornim uredenjem Kantona, - uskladivanja prostornog uredenja Kantona sa prostornim uredenjem susjednih kantona i Federacije, kao i sa prostornim uredenjem Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji granice sa Kantonom; - javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima važnim za prostorno uredenje, - uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Kantona. Broj 15 – strana 1470 Clan 5. (1) S ciljem planske izgradnje, stvaranja povoljnih uvjeta za život, rad i zdravlje covjeka, zaštite i dugorocnog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvrduje: - gradevinsko zemljište, - poljoprivredno zemljište, - šumsko zemljište, - vodne površine, - zašticena i rekreacijska podrucja - infrastrukturni sistemi, - eksploatacijska polja, - neplodno zemljište i ostala zemljišta. (2) Površine zemljišta iz prethodnog stava utvrduju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog uredenja. Clan 6. (Urbano i uže urbano podrucje) (1) Radi usmjeravanja gradenja, odgovarajucim dokumentom prostornog uredenja utvrduju se granice urbanog i užeg urbanog podrucja. (2) Urbano podrucje utvrduje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili za prostorno funkcionalnu medusobno povezanu cjelinu, a koja na temelju planskih pretpostavki ima uvjete za dalji razvoj. (3) Urbano podrucje obuhvata izgradene i neizgradene površine namijenjene za stanovanje, rad, odmor i rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te površine za posebnu namjenu i zelene površine, kao i površine rezervisane za buduci razvoj. Osim gradevinskog zemljišta, granicama urbanog podrucja mogu biti obuhvacena i druga zemljišta. 29. decembar/prosinac 2009. (4) Ako postoji potreba utvrdivanja posebnih uvjeta gradnje u centrima ili intenzivno izgradenim dijelovima urbanih podrucja, utvrduje se uže urbano podrucje. (5) Uže urbano podrucje obuhvata dio naselja koji je intenzivno izgraden ili je planom predvideno da tako bude izgraden i obrazuje se u svrhu utvrdivanja posebnih uvjeta pri izdavanju gradevinske dozvole. Clan 7. (1) Gradnja naselja vrši se na temelju provedbene planske dokumentacije urbanisticke cjeline ili na temelju urbanistickog ili prostornog plana, u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Rekonstrukcija postojecih dijelova naselja vrši se iskljucivo na temelju usvojene provedbene dokumentacije. Clan 8. Intenzitet i karakter gradnje na pojedinim podrucjima odreduje se prema utvrdenom javnom interesu, potrebama i mogucnostima korisnika i drugim lokalnim ogranicenjima, tako da se kroz dokumente prostornog uredenja mogu uvesti slijedeci režimi gradnje: - režim zabrane gradnje - na podrucjima od znacaja za buduci razvoj na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekuceg održavanja i gradevinskih zahvata s ciljem osiguranja temeljnih higijenskih uvjeta, promjene namjene unutar postrojecih gabarita gradevina, a samo iznimno se dozvoljava podizanje novih gradevina i uredaja koji podržavaju postojecu funkciju tih podrucja (infrastruktura, opskrba naselja); 29. decembar/prosinac 2009. - režim gradnje I. stupnja – na urbanom podrucju na kojem se planira gradnja, rekonstrukcija ili sanacija; na dijelovima podrucja sa zašticenim kulturno- historijskim i prirodnim naslijedem, turistickim naseljima, sportskim, rekreacijskim i zdravstvenim podrucjima na kojima se planira gradnja; na privrednim zonama vecim od 5 ha za koje se uvjeti za odobravanje gradenja utvrduju na temelju zoning plana, regulacionog plana, odnosno urbanistickog projekta, te na manjim dijelovima užeg urbanog podrucja koje je vec gradeno i na kome ne predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili sanacija za koje se uvjeti za odobravanje gradenja utvrduju na temelju urbanistickog projekta izgradenog na osnovu projektnog programa bez prethodno donesenog regulacionog plana; - režim gradnje II. stupnja – na podrucjima za koje se donosi urbanisticki plan a za koja se uvjeti za odobravanje gradenja utvrduju na temelju urbanistickog plana, odluke o provodenju urbanistickog plana i plana parcelacije. Za podrucja za koja je predvidena izrada zoning plana, uvjeti za odobravanje gradenja se donose na osnovu zoning plana i odluke o njegovom provodenju; - režim gradnje III. stupnja – za ruralna naselja i za gradevinsko zemljište izvan urbanog podrucja za koja se uvjeti za odobravanje gradenja utvrduju na temelju prostornog plana, odluke o provodenju prostornog plana i plana parcelacije; - režim gradnje IV. stupnja – na urbanim i drugim podrucjima za koja nije Broj 15 – strana 1471 utvrdena obaveza donošenja plana parcelacije a za koja se uvjeti za odobravanje gradnje vrše po postupku koji je utvrden zakonom. Clan 9. (1) Gradnja naselja i gradevina može se odvijati samo na gradevinskom zemljištu. (2) Izuzetno od odredbe prethodnog stava, izvan granica urbanog podrucja, odnosno gradevinskog zemljišta, može se vršiti gradenje ako je predvideno važecim aktom prostornog uredenja i koje s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore van urbanog podrucja, odnosno gradevinskog zemljišta, a narocito: - gradevinske magistralne infrastrukture (saobracajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr); - zdravstvene, rekreacijske i sportske gradevine; - gradevine za potrebe odbrane i vojske: - poljoprivredne gospodarske gradevine, ukljucujuci melioracione sisteme i sisteme navodnjavanja; - istraživanje, iskorištavanje i uredivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr); - komunalne gradevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen obilježja i sl.); - rekonstrukcija postojecih objekata izgradenih van granica gradevinskog zemljišta. Clan 10. (Naselja za privremeni smještaj) (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i slicnih Broj 15 – strana 1472 gradevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smještaj. (2) Naselje u smislu stava 1. ovog clana, planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od cetiri mjeseca, a prostor doveden u prvobitno stanje od strane organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara buducem razvoju tog podrucja u skladu s važecim planom. Clan 11. (Groblja) (1) Površine namjenjene za sahranjivanje utvrduju se prostornim ili urbanistickim planom. Izgradnja i uredenje grobalja vrši se na osnovu usvojenog detaljnog plana. (2) Održavanje i korišcenje grobalja ureduje se posebnim propisom Kantona. Clan 12. (Zone buduceg razvoja) (1) Razvojnim dokumentima prostornog uredenja utvrduju se površine i koridori rezervirani za buduci razvoj, na kojima nije dozvoljena gradnja do izrade odgovarajuceg provedbenog plana. (2) Na utvrdenim površinama iz stava 1. ovog clana, mogu se odobriti sljedece privremene namjene: zelene i rekreacione površine, igrališta, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, površine za parkiranje i dr., a u skladu sa odlukom o provodenju razvojnih dokumenta prostornog uredenja. 29. decembar/prosinac 2009. Clan 13. (1) Izgradnja infrastrukturnih sistema i gradevina vodne, saobracajne, energetske i komunalne infrastrukture vrši se u skladu sa dokumentima prostornog uredenja Kantona, odnosno Federacije i planovima odgovarajucih institucija i javnih preduzeca, te u skladu s planskom dokumentacijom propisanom drugim zakonima (o vodama, cestama i dr.). Clan 14. (Zaštitni pojasevi) (1) S ciljem obezbjedenja infrastrukturnih sistema i gradevina za funkciju kojoj su namijenjeni, obrazuju se i ureduju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž trasa infrastrukturnih gradevina. Zaštitni infrastrukturni pojasevi su: - zaštitni putni pojas, - zaštitni pružni pojas, - zaštitni aerodromski pojas, - zaštitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas, - zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze, - zaštitna zona izvorišta vode i vodoprivrednih gradevina, - zaštitni pojas za bolnicke i obrazovne komplekse. (2) Za puteve i druge gradevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade dokumenta prostornog uredenja nisu izgradeni, kao i za postojece takve gradevine za koje se dokumentom prostornog uredenja planira rekonstrukcija, mora se odrediti dovoljan prostor (koridor) za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. Širina 29. decembar/prosinac 2009. koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga ogranicenja na terenu i na zahtjevane tehnicke karakteristike planirane infrastrukturne gradevine, ta gradevina može izgraditi, odnosno rekonstruisati, sa svim njenim dijelovima i elementima. (3) U slucaju iz stava (2) propisani zaštitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz obje njegove granice. (4) Posebnim zakonima, provedbenim propisima i opcim aktima nadležnih organa (o putevima, željeznici, vodama i drugo) bliže se odreduju odgovarajuci zaštitini pojasevi. Širina pojaseva utvrdenih dokumentom prostornog uredenja ne može biti manja od širine pojaseva utvrdenih posebnim zakonom, provedbenim propisima i opcim aktima nadležnih organa. (5) Na prostoru obuhvacenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi gradevine ili vršiti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas. (6) Gradnja u zaštitnim pojasevima infrastrukturnih sistema i drugim zaštitnim pojasevima mora se regulisati provedbenom planskom dokumentacijom, uz poštovanje odredbi relevantnih zakona koji se odnose na zaštitne pojaseve. (7) Nadležnost za pitanja dopuštene gradnje i zahvata u prostoru unutar zaštitnih pojaseva iz stava (1) zadržavaju organi prostornog uredenja i gradenja, uz punu koordinaciju sa organima u ciju nadležnost spada pomenuta infrastruktura, te uz pridržavanje odredbi relevantnih zakona Broj 15 – strana 1473 (zakona o cestama, zakona o željeznicama, zakona o vodama, zakona o poljoprivrednom zemljištu itd.) Clan 15. (Zaštita poljoprivrednog zemljišta) (1) Na poljoprivrednom zemljištu I i II katastarskog, odnosno bonitetnog razreda može se planirati samo gradenje gradevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje. (2) Na poljoprivrednom zemljištu III katastarskog, odnosno bonitetnog razreda može se planirati gradenje stambenih i privrednih gradevina koje su u funkciji poljoprivredne djelatnosti, objekti infrastrukture i gradevine za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina, uz zadovoljavanje posebnih okolinskih uvjeta. (3) Pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u gradevinsko može se vršiti nad zemljištem koje važecom odlukom o gradevinskom zemljištu nije definisano kao gradevinsko. Mogucnost i uvjeti pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u gradevinsko bice tretirani odredbama zakona o poljoprivrednom zemljištu. (4) Površinski sloj plodnog i potencijalno plodnog tla u podrucjima gradevinskog zemljišta, i to na površinama koje ce biti trajno zauzete – okupirane dopuštenim gradevinskim objektima ili zahvatima u prostoru, skida se i odvozi na posebnu lokaciju gdje se predaje operatoru banke-deponije plodnog zemljišta, uz naknadu. Bliže odredbe o banki plodnog zemljišta propisuje posebni zakon. (5) Za privremeno zauzimanje zemljišne površine, plodni i potencijalno Broj 15 – strana 1474 plodni sloj zemljišta može se skinuti i zaštititi na privremenoj deponiji, pa nakon okoncanja privremenog korištenja zemljišta, vratiti na isto mjesto radi rekultivacije, uz ocuvanje njegovog prirodnog sastava, strukture i fizickog stanja. Clan 16. (Zaštita šumskog zemljišta) (1) U šumi i na šumskom zemljištu mogu se graditi samo gradevine (objekti) koji su u funkciji gospodarenja šumama. Ostale gradevine mogu se graditi ili izvoditi zahvati na šumskom zemljištu ako su planirani važecim aktima prostornog uredenja, uz prvenstveno poštivanje zakona o šumama po pitanju prevodenja šume i šumskog zemljišta drugoj namjeni („krcenje šume“) ili izdvajanje iz šumsko- gospodarskog podrucja, radi korištenja u druge svrhe. (2) Na šumskom zemljištu mogu se graditi i gradevine sa posebnom namjenom za turizam, sport i rekreaciju i pripadajuca infrastruktura, na osnovi prethodnog odobrenja nadležnog federalnog Ministarstva, sukladno zakonu o šumama, uz zadovoljavanje posebnih okolinskih uvjeta. (3) Posebno, na šumskom zemljištu mogu se vršiti radovi istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina, te izgradnja gradevina i infrastrukture za te svrhe, pod uvjetom prethodne izrade cjelovite studije opravdanosti, ukljucujuci i studiju uticaja na okoliš, kojima se potvrduje opravdanost. Nadležno federalno Ministarstvo daje prethodno odobrenje kao uvjet za odobravanje navedenih radova. (4) Investitor dopuštene gradevine ili za- 29. decembar/prosinac 2009. hvata u prostoru na šumskom zemljištu koje ce zbog toga biti trajno posjednuto ili cija ce vegetacija biti uništena, dužan je da izvrši zamjensku sadnju drveca i druge vegetacije na dijelu šumskog zemljišta koji odredi nadležna šumska uprava. Clan 17. (Zašticena podrucja) (1) Dokumenti prostornog uredenja izraduju se uz puno uvažavanje podrucja koji predstavljaju vrijedno prirodno i graditeljsko nasljede, tj. Podrucja koja su proglašena zašticenim zonama. (2) Dijelovi prirodnog i izgradenog podrucja koji se, u smislu ovog Zakona, stavljaju pod posebnu zaštitu su: - podrucja i pojedinacne vrijednosti nepokretnog prirodnog nasljeda, - podrucja, cjeline i pojedinacne vrijednosti graditeljskog nasljeda, - ambijentalne cjeline. (3) Ako prirodno ili graditeljsko nasljede iz stava 2. ovog clana posjeduje nesumnjive vrijednosti, zašticuje se, u smislu ovog zakona, i ako nije evidentirano i zašticeno prema odredbama zakona o zaštiti tog nasljeda. Clan 18. (Zaštita od elementarnih i drugih nepogoda) (1) Radi zaštite od elementarnih i prirodnih nepogoda, te ratnih dejstava, dokumentom prostornog uredenja utvrduju se mjere zaštite ljudi i materijalnih dobara, a narocito: - procjena opasnosti i stepena ugroženosti pojedinih dijelova prostora 29. decembar/prosinac 2009. za koji se utvrduju zaštitne mjere; - planiranje izgradnje zaštitnih gradevina; - poseban razmještaj gradevina od vitalnog znacaja; - razmještaj mreže infrastrukturnih gradevina: saobracajnice, gradevine vodoopskrbe i zaštite, objekti energetskih izvora i sl., - plan alternativnog saobracaja, vodoopskrbe, snabdijevanja energijom i sl., - razmještaj industrijskih zona i njihovu odvojenost od stambenih cjelina; - položaj najvažnijih zdravstvenih objekata; - nacin i uvjeti za zaštitu stanovništva, kulturno-istorijskih graditeljskih vrijednosti, materijalnih dobara; (2) Mjere iz stava (1) moraju se uskladiti sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreca („Sl. novine Federacije BiH“, br. 39/03) i Zakonom o izmjeni Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreca („Sl. novine Federacije BiH“, br. 25/06) i podzakonskim propisima nadležnih organa koji se odnose na ovu oblast, odnosno uzimaju u obzir sadržaj tih propisa. II. ORGANIZACIJA SISTEMA PROSTORNOG PLANIRANJA I UREDENJA Clan 19. (1) Djelotvornost prostornog planiranja i uredenje prostora Kantona osiguravaju Skupština Kantona i Vlada Kantona, te nadležni organi jedinica lokalne samouprave donošenjem dokume- Broj 15 – strana 1475 nata prostornog uredenja i drugih dokumenata odredenih ovim zakonom. (2) Strucnu osnovanost dokumenata iz prethodnog stava osigurava kantonalno Ministarstvo za urbanizam, prostorno uredenje i zaštitu okoline Bosansko- podrinjskog kantona Goražde (u daljem tekstu Ministarstvo), upravno -strucne organizacije Kantona i jedinica lokalne samouprave, osnovane radi obavljanja strucnih poslova prostornog uredenja, te pravna lica registrovana za izradu tih dokumenata. Clan 20. (1) Strucne usluge izrade dokumenata prostornog uredenja obavljaju kantonalni organi uprave, odnosno nadležni organi jedinice lokalne samouprave, preko pravnih lica registrovanih za obavljanje tih poslova, a na osnovu javnog natjecaja, osim ako nosilac izrade planskog dokumenta nije strucno -upravna organizacija kojoj su odlukom o osnivanju povjereni poslovi izrade dokumenta. (2) Strucne poslove prostornog planiranja, izrade dokumenata prostornog uredenja i strucnih podloga za njihovu izradu mogu obavljati pravna lica registrirana za tu djelatnost. Pravna lica upisat ce se u sudski registar u skladu sa Uredbom o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati privredna društva i druga pravna lica da bi se mogla registrovati za obavljanje strucnih poslova izrade planskih dokumenata („Sl. novine FBiH“, broj 71/08). (3) Inženjeri raznih specijalnosti koji obavljaju strucne poslove prostornog uredenja moraju imati položen strucni ispit na nacin i pod uvjetima propisaBroj 15 – strana 1476 nim važecim propisima o polaganju strucnih ispita i posjedovati licencu odgovarajuce strukovne komore. Clan 21. (Nadležnosti) (1) Ministarstvo je nadležno za pripremu dokumenata prostornog uredenja od znacaja za Kanton, kao i za njihovo provodenje, dok su službe jedinstvenog organa uprave za prostorno uredenje jedinica lokalne samouprave nadležne za pripremu i provodenje dokumenata prostornog uredenja od znacaja za tu jedinicu lokalne samouprave. (2) Ako jedinica lokalne samouprave ne izvršava svoje obaveze na izradi, usvajanju i provodenju planova u svojoj nadležnosti i ako bi usljed toga mogle nastupiti štetne posljedice za sredinu i prostor, te biti ugrožen život i zdravlje ljudi, Ministarstvo je dužno preuzeti obavezu pripreme i usvajanja potrebnih planova i utvrditi mjere za ostvarivanje tih planova. (3) Prije preuzimanja aktivnosti iz prethodnog stava ovog clana, Ministarstvo je dužno pismeno zahtijevati od nadležnog organa jedinice lokalne samouprave da u propisanom roku preuzme sve neophodne radnje na prevenciji ugrožavanja sredine i prostora, kao i zdravlja i života ljudi. (4) Ukoliko nadležni organ jednice lokalne samouprave ne preduzme sve aktivnosti zahtjevane u prethodnom stavu, Vlada Kantona donosi odluku kojom Ministarstvo privremeno preuzima poslove uredenja prostora iz nadležnosti te jedinice, a svi se troškovi pokrivaju iz budžeta jedinice lokalne samouprave. 29. decembar/prosinac 2009. (5) Izuzetno od prethodnog stava, u posebno utvrdenim slucajevima, Vlada Kantona donosi odluku kojom Ministarstvo postaje nadležno za poslove uredenja prostora, a sredstva se obezbjeduju iz budžeta Kantona namjenjenog za ovu svrhu. (6) Ministarstvo ce posebnim propisom definisati slucajeve kada je prelazak nadležnosti neophodan, kao i proceduru, rokove, period preuzimanja nadležnosti. III. DOKUMENTI PROSTORNOG UREDENJA Clan 22. (1) Dokumentima prostornog uredenja odreduje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora, te kriteriji i smjernice za uredenje i zaštitu prostora Kantona i opcina. (2) Za potrebe pracenja stanja u prostoru, izrade i pracenja provedbe dokumenata prostornog uredenja, te drugih dokumenata organi uprave Kantona i opcina nadležni za prostorno planiranje vode dokumentaciju prostora. (3) stanju prostora na podrucju Kantona i opcina izraduje se cetverogodišnji izvještaj. Izvještaj o stanju u prostoru sadrži analizu provodenja dokumenata prostornog uredenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove efikasnosti na racionalno upravljanje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor za koji se izraduje. Clan 23. (1) Dokumenti prostornog uredenja su: 29. decembar/prosinac 2009. A) Razvojni planovi: - Prostorni plan Kantona, - Prostorni plan podrucja posebnih obilježja Kantona, - Prostorni plan jedinica lokalne samouprave – opcina (Grada), - Urbanisticki plan, B) Provedbeni planovi: - Zoning plan, - Regulacioni plan, - Urbanisticki projekat, C) Drugi dokumenti prostornog uredenja: - Plan parcelacije za posebne uvjete. (2) Razvojni planovi su strateški dugorocni planski dokumenti kojima se definiraju osnovna nacela planskog uredenja prostora, ciljevi prostornog razvoja uredenja, kao i zaštita, korištenje i namjena prostora. Rade se za vremenski period od 10 do 20 godina. (3) Provedbeni planovi su tehnicko-regulativni planski dokumenti kojima se regulira korištenje zemljišta, izgradnja i uredenje prostora. Rade se za kraci vremenski period, do 5 godina. Po pravilu provedbeni plan prestaje važiti njegovim provodenjem. (4) Period za koji se donosi dokument prostornog uredenja definirat ce se odlukom iz clana 38. ovog zakona. Clan 24. (1) Obavezna je izrada i donošenje slijedecih razvojnih planova - dokumenata prostornog uredenja: a) za teritoriju kantona – prostorni plan Kantona, b) za podrucja od znacaja za Kanton – prostorni plan podrucja posebnih obilježja, Broj 15 – strana 1477 za podrucja jedinica lokalne samouprave - opcina – prostorni plan opcine, d) za urbano podrucje grada sjedišta Kantona – urbanisticki plan, e) za urbano podrucje grada sjedišta jedinice lokalne samouprave - opcine – urbanisticki plan, ako je takva obaveza utvrdena prostornim planom opcine, f) za naselje gradskog tipa unutar podrucja posebnih obilježja – urbanisticki plan, ako je takva obaveza utvrdena prostornim planom podrucja posebnih obilježja. (5) U slucaju da opcine nemaju mogucnost da same rade prostorni plan opcine odnosno urbanisticki plan sjedišta, onda mogu odluciti da rade zajednicki prostorni plan za dvije ili više opcina ili u cijelosti prenijeti nadležnost izrade prostornog plana i pripadajucih urbanistickih planova na Kanton, uz solidarno finansiranje i saradnju na njihovoj izradi. Clan 25. Po pravilu, provedbeni planovi – dokumenti prostornog uredenja se izraduju na osnovi obaveze utvrdene razvojnim planovima i to: a) zoning plan, za ostala urbana podrucja opcine - na osnovi prostornog plana opcine, b) zoning plan, za posebne dijelove gradske teritorije uglavnom namijenjene za razvoj - na osnovi urbanistickog plana, c) regulacioni plan, za dijelove gradske teritorije kojima predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili urbana sanacija - na osnovi urbaBroj 15 – strana 1478 nistickog plana ili prostornog plana, d) regulacioni plan, za druga, vanurbana podrucja koje treba zaštititi, uredivati, odnosno gdje se ocekuje intenzivna gradnja – na osnovi prostornog plana opcine, prostornog plana podrucja posebnih obilježja Kantona ili prostornog plana Kantona, e) urbanisticki projekat, za posebno znacajne cjeline u urbanim podrucjima koje traže kreativna rješenja uredenja prostora – na osnovi urbanistickog ili regulacionog plana. Clan 26. (1) Dokumenti prostornog uredenja baziraju se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture, planovima odbrane i ostalim planovima i programima od znacaja za planiranje razvoja prostora. (2) Dokumenti prostornog uredenja se rade na osnovu posebne Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uredenja Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br. 63/04 i 50/07). (3) Dokumenti prostornog uredenja se medusobno uskladuju. Dokument prostornog uredenja užeg podrucja mora poštovati premise dokumenta prostornog uredenja šireg podrucja, a ako to nije slucaj, primjenjuje se dokument prostornog uredenja šireg podrucja. (4) Izuzetno od stava (3), dokument prostornog uredenja užeg podrucja primjenjivat ce se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uredenja i dokumenta prostornog 29. decembar/prosinac 2009. uredenja šireg podrucja, te uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. (5) Sastavni dijelovi planova prostornog uredenja su i odluka o provodenju plana i odluka o usvajanju plana. Clan 27. (Zajednicki dokumenti prostornog uredenja) (1) Za podrucje dva ili više kantona može se donijeti zajednicki prostorni plan, na osnovu sporazumne odluke ovih kantona. Sporazumom se ureduju pitanja znacajna za postupak izrade i proces donošenja tog plana. (2) Takode, opcine u sastavu Kantona mogu donijeti odluku da, obzirom na velicinu teritorije, nece donositi prostorne planove opcina, te da ce se Prostorni plana Kantona, tacnije njegovi dijelovi koji pokrivaju podrucja opcina u sastavu Kantona, primjenjivati kao prostorni planovi opcina. (3) Zajednicki provedbeni plan može se donijeti u slucajevima da se na podrucju dvije ili više jedinica lokalne samouprave planira korištenje zajednickih prirodnih resursa, gradenje infrastrukturnih objekata od znacaja za sve jedinice ili drugi prostorni zahvati za koje su te jedinice utvrdile zajednicki interes na osnovu sporazumne odluke jedinica lokalne samouprave. (4) Zajednicki plan se izraduje prema sadržaju i postupku koji je odreden za odgovarajuci prostorni i provedbeni plan, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno, a javna rasprava i donošenje plana se mora obaviti u svim jedinicama koje su ukljucene u izradu tog plana. 29. decembar/prosinac 2009. Clan 28. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostorni plan Kantona preuzima, prilagodava, razraduje i kreativno dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije, koja se odnose na prostor Kantona. Uz potpuno uvažavanje kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti, prostorni plan Kantona utvrduje osnovna nacela prostornog uredenja, ciljeve prostornog razvoja, te strukturalnu podjelu, zaštitu, upotrebu i namjenu prostora, a narocito: - osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, gradevinsko zemljište, vodne i druge površine), - sistem naselja i urbana podrucja, - razvoj naselja i povezivanje sa centrom Kantona, - osnovu prostornog razvoja vanurbanih podrucja (poljoprivreda, stocarstvo, šumarstvo, industrijske zone, turizam), - zone komunalne infrastrukture od znacaja za Kanton (saobracajne veze unutar Kantona, energetika, telekomunikacije, vodosnabdjevanje dvije ili više opština), - objekte društvene infrastrukture od znacaja za Kanton (zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport, itd.), - nacin i obim iskorištavanja mineralnih sirovina, - mjere zaštite okoliša, - planove upravljanja vodama i programe mjera predvidene zakonom o vodama, - mjere zaštite kulturno-istorijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeda, - mjere za sanaciju devastiranog prostora, - mjere zaštite stanovnika i materija- Broj 15 – strana 1479 lnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, - obaveze prilikom izrade planova užeg podrucja, - uvjeti gradenja za vanurbana podrucja za koja se ne donose urbanisticki planovi (velicina gradevinskih parcela za individualnu stambenu izgradnju, odstojanje objekata od susjednih, uslovi izgradnje pristupa javnim objektima i saobracajnicama i drugi urbanisticko-tehnicki uslovi). (2) Izvod iz prostornog plana Federacije, program mjera i aktivnosti za provodenje plana i odluka o provodenju prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana. Clan 29. (Prostorni plan podrucja posebnih obilježja Kantona) (1) Prostorni plan podrucja posebnih obilježja Kantona donosi se za podrucja od posebnog znacaja za Kanton, ako se ta obaveza utvrdi prostornim planom Kantona. (2) Podrucja posebnog obilježja utvrduju se za: - podrucja od graditeljskog, prirodnog i kulturno-istorijskog znacaja, - podrucja hidroenergetskih gradevina kapaciteta do 30 MW, - slivno podrucje hidro-akumulacije za snabdjevanje dvije ili više opština, - regionalne (meduopštinske) ceste, hidromelioracione i agrarne sisteme do 2000 ha, - ugrožena podrucja na teritoriji dvije ili više opština (plavna podrucja, goleti, klizišta), Broj 15 – strana 1480 - ugrožena podrucja: poplavna, erozivna i druga podrucja, s obzirom na odredbe zakona o vodama, - podrucja ekspolatacije mineralnih sirovina na podrucjima dvije ili više opština, - rekreativne površine i banje na teritoriji dvije ili više opština. (3) Prostornim planom iz stava (1) utvrduje se, s obzirom na zajednicka prirodna, kulturna, istorijska, privredna i druga obilježja, osnovna strukturalna podjela prostora, mjere upotrebe, uredenja i zaštite tog podrucja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapredenje i zaštitu okoliša, a po potrebi se odreduje obaveza izrade provedbenih planova uredenja za uža podrucja unutar prostornog plana podrucja sa posebnim obilježjima. Clan 30. (1) Prostorne planove iz clanova 28. i 29. ovog zakona donosi Skupština Kantona. (2) nacrtu Prostornih planova provodi se javna rasprava. (3) nacrtu Prostornih planova iz stava (1) ovog clana pribavlja se mišljenje Federalnog ministarstva prostornog uredenja i mišljenje opcinskih vijeca. (4) Organi iz stava (3) ovog clana dužna su dostaviti mišljenje u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga prostornog plana, u protivnom ce se smatrati da je dato pozitivno mišljenje. (5) Prijedloge Prostornih planova, te pribavljena mišljenja iz stava (3) ovog clana razmatra Savjet. (6) Prostorni planovi iz stava (1) ovog clana objavljuju se u službenom glasilu Kantona. (7) Sredstva za pripremu, izradu i prac- 29. decembar/prosinac 2009. enje provodenja prostornog plana Kantona i prostornog plana podrucja posebnih obilježja Kantona obezbjeduju se iz budžeta Kantona, na posebnoj, stalnoj budžetskoj poziciji koja cini 1% od budžeta. Clan 31. (Prostorni plan jedinice lokalne samouprave – opcine) (1) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave – opcine preuzima, prilagodava, razraduje i kreativno dopunjava planska opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, koja se odnose na prostor opcine. Prostorni plan opcine utvrduje osnovna nacela prostornog uredenja, ciljeve prostornog razvoja, te strukturalnu podjelu, zaštitu, upotrebu i namjenu prostora, a narocito: - osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, gradevinsko zemljište, vodne i druge površine), - sistem naselja i urbana podrucja, - razvoj naselja i povezivanje sa centrom opcine, - osnovu prostornog razvoja vanurbanih podrucja (poljoprivreda, stocarstvo, šumarstvo, industrijske zone, turizam), - zone komunalne infrastrukture od znacaja za opcine (saobracajne veze unutar opcine, energetika, telekomunikacije, vodosnabdjevanje), - objekte društvene infrastrukture od znacaja za opcinu (zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport, itd.), - nacin i obim iskorištavanja mineralnih sirovina, - mjere zaštite okoliša, - planove upravljanja vodama i programe mjera predvidene zakonom 29. decembar/prosinac 2009. o vodama, - mjere zaštite kulturno-istorijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeda, - mjere za sanaciju devastiranog prostora, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, - obaveze prilikom izrade planova užeg podrucja, - uvjeti gradenja za vanurbana podrucja za koja se ne donose urbanisticki planovi (velicina gradevinskih parcela za individualnu stambenu izgradnju, odstojanje objekata od susjednih, uslovi izgradnje pristupa javnim objektima i saobracajnicama i drugi urbanisticko-tehnicki uslovi). (2) Izvod iz prostornog plana Kantona, program mjera i aktivnosti za provodenje plana i odluka o provodenju prostornog plana jedinice lokalne samouprave – opcine sastavni su dijelovi plana. Clan 32. (Urbanisticki plan) (1) Urbanisticki planovi se donose za urbana podrucja, kako je definirano u clanu 24. tacka 1.d) i 1.e) ovog Zakona. Granice podrucja za koje se izraduju urbanisticki planovi definiraju se prostornim planom Kantona odnosno opcine. (2) Urbanistickim planovima detaljnije se razraduju opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, odnosno opcine a narocito: - temeljna strukturalna podjela prostora, Broj 15 – strana 1481 - granice gradevinskog zemljišta, - granice urbanog i užeg urbanog podrucja, - namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma, te posebne namjene, - uvjeti uredenja gradevinskog zemljišta u urbanom podrucju, - uvjeti korištenja zemljišta u zaštitnim zonama, - uvjeti izgradnje na poljoprivrednom, šumskom i drugom zemljištu za objekte sa dozvoljenim, specijalnim namjenama, - zone saobracajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, - objekti društvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka i dr.), - zaštita graditeljskog i prirodnog nasljeda, - mjere za zaštitu okoliša, - mjere zaštite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, - mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda. (3) Sastavni dijelovi urbanistickog plana su izvod iz plana šireg podrucja, program mjera i aktivnosti za provodenje plana i odluka o provodenju urbanistickog plana. Clan 33. (Zoning plan) (1) Zoning plan je parametarski fleksibilan provedbeni plan koji se donosi za ostala urbana podrucja opcine – na osnovi prostornog plana opcine, te za pojedine dijelove gradske teritorije uglavnom namijenjene za razvoj - na osnovi urbanistickog plana, prema clanu 25. tacke a) i b) ovog zakona. (2) Zoning plan definiše namjene pojediBroj 15 – strana 1482 nih površina i propisuje uvjete projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojecih gradevina. Ovim planom se odreduju lokacijski i urbanisticko-tehnicki uvjeti putem dozvoljenih granica odgovarajucih parametara urbanistickog standarda, što služi za pripremu glavnog projekta za sticanje gradevinske dozvole. (3) Zoning plan mora sadržavati: - definicije pojedinih termina; - zoning kartu (sa granicama zona odredene namjene i gradevinskim parcelama unutra tih zona); - službenu kartu (oznaceni javni objekti i infrastruktura, granice infrastrukturnih sistema sa ukljucenim zaštitnim zonama ili pojasevima); - listu nacina korištenja zemljišta – namjena sa popisom zona u kojima je svaka od tih namjena dozvoljena ili uvjetno dozvoljena; - urbanisticke standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgradenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalna velicina parcele, maksimalna visina/spratnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uvjeti uredenja vanjskih površina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog zaštite okoliša (buka, vibracije, izduvni gasovi, režimi rada, skladištenje otpadnog materijala i sl.), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specificnosti zone); - jasno definisane procedure i krite- 29. decembar/prosinac 2009. - rije odobravanja zahtjeva za uvjetno dozvoljene namjene u nadležnim organima jedinice lokalne samouprave; - jasno oznacena podrucja (zone specijalne namjene) za koja se mora uraditi detaljni plan; - jasno definisane procedure i razloge- kriterije zbog kojih se može odobriti proces izmjene zoning plana; - jasno definirane zabrane i ogranicenja namjena na poplavnom podrucju, u skladu sa zakonom o vodama; - ekonomsku valorizaciju plana. (4) Lista dozvoljenih i uvjetno dozvoljenih namjena u svim definisanim zonama zoning plana mora ukljuciti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog podrucja jedinice lokalne samouprave. (5) Zona odredene namjene ne može se formirati na jednoj gradevinskoj parceli. (6) Uvjetno dozvoljene namjene mogu biti odobrene jedino ako uvjetno dozvoljena namjena ne ugrožava susjedne gradevine i susjedno zemljište. (7) Postojece gradevine legalno izgradene prije usvajanja zoning plana se nastavljaju koristiti i po usvajanju plana, cak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojece gradevine, primjenjivace se odredbe zoning plana. (8) Na podrucima za koja se planira izrada detaljnog plana odredbe zoninga ostaju na snazi, te se detaljnim planom dodaju nove odredbe koja moraju biti u saglasnosti sa zoning planom. (9) Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uredenja propisace nacin izrade zoning plana. 29. decembar/prosinac 2009. Clan 34. (Detaljni provedbeni planovi) (1) Detaljni provedbeni planovi su regulacioni plan i urbanisticki projekat. (2) Detaljnim provedbenim planom se u skladu sa urbanistickim (izuzetno prostornim planom) detaljnije planiraju pojedina prostorna uredenja, prema clanu 25. c), d) i e) ovog Zakona. Ovim planom se odreduju lokacijski uvjeti za pripremu glavnog projekta za sticanje gradevinske dozvole, koji definišu namjenu, položaj, funkciju, velicinu i oblikovanje gradevina. (3) Radi što kvalitetnijeg uredenja posebnih urbanih (zone specijalne namjene) i drugih prostornih – urbaniziranih cjelina sa narocitim znacajem, detaljni plan-urbanisticki projekat može da se radi na osnovu najboljeg rješenja odabranog kroz instituciju javnog konkursa. U tom slucaju, program za konkurs mora biti saglasan sa odredbama urbanistickog, zoning, odnosno regulacionog plana. (4) Detaljni plan može da se priprema za odredena podrucja i zahvate u prostoru za koja su poznati investitori, kao što su: - planiranje infrastrukturnih objekata za obezbjedenje djelovanja javnih i komunalnih preduzeca, - uredenje podrucja koja su predvidena za sanaciju i obnovu, te za širenje postojecih naselja, - uredenje devastiranih podrucja. (5) Detaljni plan narocito sadrži: - tacan obim podrucja za koji se radi detaljni plan, - prikaz povezanosti i uticaja buduce gradevine ili zahvata u prostoru na susjedni prostor i postojece gra- Broj 15 – strana 1483 devine, - plan parcelacije, - nacrt projektnih rješenja saobracajne, energetske, vodovodne i druge komunalne infrastrukture podrucja sa uvjetima i obavezama prikljucivanja na nju, - rješenja i mjere za zaštitu okoliša, ocuvanje prirode i kulturnog nasljeda, - rješenja i mjere za zaštitu stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i drugih nesreca, - rješenja i mjere za nesmetan pristup osobama sa poteškocama u kretanju, - ekonomsku valorizaciju plana. (4) Detaljnim se planom može odrediti obaveza raspisivanja javnog konkursa za usvajanje projektnih rješenja za pojedine planirane gradevine. (5) Posebno, plan parcelacije u okviru detaljnog plana podrazumijeva prikaz parcela i lokacija sa vlasnicima gradevinskog zemljišta te regulacionu liniju. Clan 35. (1) Prostorni plan opcine (Grada), urbanisticke planove, zoning planove i detaljne planove donosi predstavnicki organ jedinica lokalne samouprave. (2) Prostorni planovi opcina (gradova), urbanisticki, zoning i detaljni planovi objavljuju se u službenom glasniku jedinice lokalne samouprave, odnosno Kantona. (3) Sredstva za pripremu, izradu i pracenje provodenja urbanistickih i provedbenih planova obezbjeduju se iz budžeta jedinica lokalne samouprave na posebnoj, stalnoj budžetskoj poziciji koja cini 2% od budžeta. (4) Izuzetno od prethodnog stava, invesBroj 15 – strana 1484 titor koji ima poseban interes za izradu detaljnog plana za odredeno podrucje, može svojim sredstvima finansirati izradu detaljnog plana, bez prava nametanja zahtjeva i rješenja koji nisu saglasni sa zoning, odnosno urbanistickim planom. Iznos finansijskog ulaganja bice uzet u obzir kod utvrdivanja naknade za uredenje zemljišta. Clan 36. (Plan parcelacije za posebne uvjete) (1) Za prostorne cjeline za koje nije propisano donošenje ili se kasni s izradom provedbenog plana a potrebe zahtijevaju hitnost rješavanja, plan parcelacije se donosi kao pomocni planski dokument namijenjen za definiranje pojedinacnih gradevinskih parcela, u skladu sa prostornim ili urbanistickim planom. (2) Plan parcelacije izraduje se na ažuriranim geodetsko-katastarskim planovima jedinice lokalne samouprave, a nosilac izrade je definiran clanom 20. stav (1). (3) Plan parcelacije mora sadržavati osnovne elemente za strukturalnu podjelu i uredenje prostora: kompozicija prostora, plan saobracaja, plan energetske, hidrotehnicke i telekomunikacione infrastrukture, plan regulacionih i gradevinskih linija, velicina, oblik i položaj parcela, pristup parcelama i podatke o vlasnicima zemljišta po gradevinskim parcelama. (4) Velicine i položaj parcela definišu se na osnovu odredaba urbanistickog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i riješene prikljucke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (5) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi 29. decembar/prosinac 2009. za prostornu cijelinu na kojoj se vrši gradnja. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omoguci obrazovanje drugih gradevinskih parcela. (6) Plan parcelacije usvaja predstavnicki organ jedinice lokalne samouprave. IV. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREDENJA Clan 37. (1) Priprema, izrada i donošenje dokumenata prostornog uredenja vrši se u skladu sa ovim zakonom. Clan 38. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uredenja) (1) Skupština Kantona ili predstavnicko tijelo jedinice lokalne samouprave, zavisno od nadležnosti nad prostorom koje pokriva dokument prostornog uredenja, donosi odluku o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni dokumenta prostornog uredenja, na prijedlog ovlaštenog nosioca pripreme. (2) Odluka iz prethodnog stava sadrži: - vrstu dokumenta prostornog uredenja cijoj se izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni pristupa, - granice podrucja za koji se dokumenat radi, odnosno mijenja, - vrstu dokumenta prostornog uredenja (definisan važeci prostornoplanski akt) višeg reda (nivoa) na osnovi kojeg se donosi kantonalni prostorni plan ili drugi dokument 29. decembar/prosinac 2009. prostornog uredenja jedinice lokalne samouprave, - vremenski period za koji se dokument prostornog uredenja donosi, - smjernice za izradu, izmjenu i/ili dopunu dokumenta, - optimalni rok izrade, - obavezne elemente - sadržaj dokumenta, - odredbe o sudjelovanju javnosti - ja-vnoj raspravi i javnom uvidu, - nacin osiguranja sredstava za izradu, izmjenu ili dopunu dokumenta, - nosioca pripreme za izradu, izmjenu i/ili dopunu dokumenta prostornog uredenja, - nosioca izrade, izmjene i/ili dopune dokumenta prostornog uredenja, - druge elemente u ovisnosti od specificnosti podrucja za koje se dokumenat radi. (3) Odlukom o pristupanju izradi detaljnog plana, može se utvrditi režim zabrane gradenja za novu izgradnju na prostoru ili dijelu prostora za koji se radi provedbeni detaljni plan, do donošenja istog, a najduže dvije godine. (4) Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni dokumenta prostornog uredenja objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, odnosno Kantona, a službeno se dostavlja nadležnom urbanistickogradevinskom inspektoru. (5) Postupak izmjene i dopune dokumenta prostornog uredenja bice definiran uredbom o jedinstvenoj metodologiji izrade dokumenata prostornog uredenja. Clan 39. (Nosilac pripreme dokumenta prostornog uredenja) (1) Nosilac pripreme za izradu dokume- Broj 15 – strana 1485 nta prostornog uredenja (u daljem tekstu: nosilac pripreme) za cije donošenje je nadležna Skupština Kantona je Ministarstvo, a za dokumente prostornog uredenja za cije donošenje je nadležno predstavnicko tijelo jedinice lokalne samouprave nosilac pripreme je služba za poslove prostornog uredenja te jedinice lokalne samouprave. (2) Ako su za donošenje dokumenta prostornog uredenja nadležne dvije ili više jedinica lokalne samouprave, nosioca pripreme dokumenta one utvrduju sporazumno. (3) Nosilac pripreme pokrece inicijativu za izradu dokumenta prostornog uredenja, na osnovu svog programa rada za mandatni period, odnosno za svaku godinu – baziranog na Izvještaju o stanju u prostoru, shodno clanovima 53. i 54. ovog zakona - a koji, na prijedlog izvršnog organa vlasti, usvaja Skupština Kantona, odnosno predstavnicko tijelo jedinice lokalne samouprave. Usvojene programe rada za izradu dokumenata prostornog uredenja nosilac pripreme odmah dostavlja svim zainteresiranim stranama u procesu planiranja. (4) Posebno, kad nadležni organ iz clana 38. stav (1) ovog Zakona donese odluku o pristupanju izradi odnosno izmjeni i/ili dopuni dokumenta prostornog uredenja, nosilac pripreme je dužan da istu odmah dostavi svim zainteresiranim stranama u procesu planiranja. (5) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta, nosilac pripreme može posebnom odlukom formirati Savjet plana radi definiranja opcih ciljeva i koncepcije plana, strucnog pracenja izrade dokumenta prostornog uredenja, praBroj 15 – strana 1486 cenja javne rasprave i usaglašavanja stavova i interesa. Savjet plana sacinjavaju istaknuti strucnjaci iz oblasti prostornog planiranja, urbanizma, saobracaja, energetike, ekonomije, okoliša i drugih relevantnih oblasti, a formirat ce se u roku od 30 dana od stupanja Odluke o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni dokumenta. Clan 40. (Obaveze nosioca pripreme) (1) Nosilac pripreme dužan je odmah po donošenju odluke o izradi dokumen - ta prostornog uredenja, a najkasnije u roku od 30 dana, dostaviti nosiocu izrade svu raspoloživu dokumentaciju, neophodnu za izradu plana, a narocito: - planski dokument višeg reda ili šireg podrucja, - važecu provedbenu plansku dokumentaciju, ukljucujuci izmjene, dopune i korekcije, te strucna mišljenja strucne komisije izdana po zahtjevu investitora (ako nije bilo provedbenog plana), - vodoprivredne osnove glavnog slivnog podrucja, - šumskoprivredne osnove, - strategiju zaštite okoliša, - planove razvoja privrede i poljoprivrede, - podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima, - katastarske podloge i raspoložive geodetske podloge. (2) Nosilac pripreme dužan je podsticati saradnju i koordinirati aktivnost svih zainteresiranih strana u procesu prostornog planiranja, kao što su vlasnici 29. decembar/prosinac 2009. nekretnina, zakoniti korisnici prostora i sudionici u njegovoj izgradnji i uredivanju, te organi uprave, upravno- strucne organizacije i agencije nosioci javnih ovlaštenja nadležni za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobracaj, energetiku, telekomunikacije, turizam, rudarstvo, zdravstvo, školstvo, kulturu, zaštitu okoliša, sanitarno-zdravstvenu zaštitu, zaštitu na radu, zaštitu od požara, civilnu zaštitu, zaštitu kulturno-istorijskih i prirodnih dobara, organi nadležni za odbranu, organi unutrašnjih poslova na svim nivoima vlasti koji su nadležni za izradu odgovarajucih dokumenata prostornog uredenja. Nosilac pripreme narocitu važnost posvecuje osiguranju koncepcije i planova razvoja nadležnih operatora infrastrukturnih sistema na podrucju u obuhvatu plana: - snabdjevanje vodom, odvodenje i tretman otpadnih voda, - snabdjevanje elektricnom i toplotnom energijom, - telefonski saobracaj, - javni cestovni promet u naselju i van naselja. (3) Zainteresirane strane: organi uprave, upravne i strucno-upravne organizacije, agencije nosioci javnih ovlaštenja, javna komunalna preduzeca, operatori infrastrukturnih sistema iz prethodnog stava dužne su i snose odgovornost da u roku od 30 dana po dobivanju odluke iz clana 39. stav (4) dostave tražene podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije za odredena planska rješenja na cijelom podrucju obuhvacenom planom. Vlasnici zemljišta i objekata na njima dužni su da u istom 29. decembar/prosinac 2009 roku dostave svoje prijedloge i sugestije za planska rješenja koja se ticu njihove imovine. (4) Ako organ, organizacija ili drugo pravno ili fizicko lice iz stava (2) ne dostavi tražene podatke, informacije i svoje sugestije ili prijedloge u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, smatrace se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva i da bezuvjetno prenose svoja prava na kreativnu participaciju u planiranju na nosioca izrade. (5) Nosilac pripreme plana dužan je da odmah proslijedi dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stava (3) nosiocu izrade dokumenta prostornog uredenja. Clan 41. (Nosilac izrade dokumenta prostornog uredenja) (1) S ciljem racionalnog organiziranja kvalitetne, sistematske i kontinuirane aktivnosti prostornog i urbanistickog planiranja za cijelo podrucje Kantona, te izrade dokumenata prostornog uredenja za koje su nadležni Kanton i sve jedinice lokalne samouprave, Skupština kantona može osnovati strucno- upravnu organizaciju – zavod za prostorno i urbanisticko planiranje (ili preuzima osnivacka prava postojeceg zavoda). Odlukom o osnivanju (preuzimanju osnivackih prava) i statutom upravne organizacije bliže ce se odrediti njeno ustrojstvo, zadace, odgovornosti i finansiranje. Nosilac pripreme prvenstveno povjerava poslove izrade dokumenata prostornog uredenja toj strucno-upravnoj organizaciji (u daljem tekstu nosilac izrade). (2) U slucaju da nije formiran zavod iz prethodnog clana, onda se nosilac iz- Broj 15 – strana 1487. rade bira putem javnog natjecaja u skladu s Zakonom o javnim nabavkama, iz reda pravnih lica koja su registrirana za djelatnost izrade dokumenata prostornog uredenja i koje ispunjavaju ostale uvjete, prema clanu 20. ovog zakona. (3) Samo u slucaju navedenom u clanu 34. stav (3) ovog zakona izbor nosioca izrade urbanistickog projekta obavice se – nakon pretkvalifikacije shodno Zakonu o javnim nabavkama - na osnovu provedenog konkursa za izbor najboljeg idejnog rješenja. (4) Nosilac izrade je dužan da prednacrt, kao i svaku sljedecu fazu izrade dokumenta, uradi u skladu sa ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i odlukom o pristupanju izradi dokumenta prostornog uredenja, kao i svim dokumentima dostavljenim od strane nosioca pripreme. (5) Nosilac izrade mora narocito osigurati uskladenost dokumenta prostornog uredenja koji izraduje sa dokumentom prostornog uredenja šireg podrucja. Clan 42. (Prednacrt i nacrt dokumenta prostornog uredenja) (1) Nosilac izrade obavezan je nosiocu pripreme predati potpun prednacrt dokumenta prostornog uredenja, sa svim dijelovima koje odgovarajuci dokument prostornog uredenja treba da sadrži. (2) Prije utvrdivanja nacrta, prednacrt dokumenta prostornog uredenja se razmatra na sjednici Savjeta plana, ako je Savjet formiran prema clanu 39. stav (5) ovog zakona ili na sjednici koju Broj 15 – strana 1488 organizira nosilac pripreme. U oba slucaja na sjednicu se obavezno pozivaju ovlašteni strucni predstavnici organa i organizacija iz clana 40. stav (2) ovog Zakona. (3) Poziv za sjednicu organizacijama iz stava (2) ovog clana dostavlja se najmanje tri dana prije sjednice, sa izvodima iz prednacrta koji se odnose na pitanja iz njihovog djelokruga. Na ovoj sjednici se razmatraju eventualne primjedbe od strane nosioca pripreme, clanova Savjeta ili predstavnika pozvanih organizacija, zauzima stav i formuliraju zakljucci sa preporukama koji se dostavljaju nosiocu izrade. (4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, mišljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra boljim rješenjima, ugraduje u nacrt dokumenta prostornog uredenja i dostavlja ga nosiocu pripreme, uz odgovarajuce obrazloženje. (5) Nacrt dokumenta prostornog uredenja sadrži graficki i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i sjednicama izabranih predstavnickih organa vlasti, posebno se izraduje skraceni nacrt sa najvažnijim grafickim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni. Clan 43. (Javna rasprava) (1) Nosilac izrade je dužan da predstavi nacrt dokumenta prostornog uredenja nosiocu pripreme i Savjetu plana (ako je formiran) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata zakljuckom nosica pripreme, kojim se utvrduju i mjesto, vrijeme i nacin izlaganja nacrta dokumenta prostornog uredenja na javni uvid. U suprotnom, nacrt se vr- 29. decembar/prosinac 2009 aca nosiocu izrade sa primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon cega se ponavlja prethodna procedura. (2) O mjestu, vremenu i nacinu izlaganja nacrta dokumenta prostornog uredenja na javni uvid, javnost se obavještava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije pocetka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred pocetak javnog uvida. (3) Obavijest iz prethodnog stava sadrži mjesto, datum, pocetak i trajanje javnog uvida u dokumenat prostornog uredenja, mjesto i datum jednog ili više prezentacija i rasprava na javnim skupovima, te na sjednicama izabranih predstavnickih organa vlasti, te rok do kojeg se mogu poslati pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta. (4) Dužina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definisana je odlukom iz clana 38. ovog zakona. Javne rasprave za dokumenta iz nadležnosti Kantona ne može trajati krace od 60 niti duže od 90 dana. Javne raspave u nadležnosti jedinica lokalne samouprave za prostorni plan i urbanisticke planove traju najmanje 30, a najviše 60 dana, dok javne rasprave za zoning plan i detaljne planove traju do 30 dana. (5) Nacrt dokumenta prostornog uredenja izlaže se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan nacin u odgovarajucim prostorijama po lokalnim centrima i uz dežurstvo strucnih lica koja mogu dati odredena obavještenja, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljišta i zakonitim korisnicima 29. decembar/prosinac 2009 prostora u tom lokalnom podrucju obuhvacenom planom, dok se skraceni nacrt službeno dostavlja ostalim zainteresiranim stranama – organima i organizacijama iz clana 40. stav (2) ovog zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt dokumenta prostornog uredenja u elektronskoj formi treba uporedo postaviti i na web stranici nadležnog organa – nosioca pripreme. Organizacija javnog uvida i javne rasprave te prateca tehnicka pitanja su obaveza i odgovornost nosioca pripreme. (6) O nacrtu prostornog plana Kantona, kao i nacrtu prostornog plana podrucja posebnih obilježja Kantona pribavlja se mišljenje Federalnog Ministarstva prostornog uredenja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) o uskladenosti plana sa važecom planskom dokumentacijom na nivou Federacije. (7) Federalno ministarstvo dužno je poslati mišljenje iz prethodnog stava u roku od 60 dana od dana dobivanja nacrta dokumenta prostornog uredenja u integralnoj formi. Ako se mišljenje ne dostavi u roku, smatra se da Federalno Ministarstvo nema nikakvih primjedbi ni komentara na uskladenost nacrta sa planom šireg podrucja. (8) Mišljenje, odnosno saglasnost na nacrt prostornog plana Kantona daju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i nadležni kantonalni organ uprave mjerodavan za poslove poljoprivrede. (9) Javne rasprave za nacrte dokumenata prostornog uredenja od važnosti za Kanton organizuju se u svim centrima - sjedištima jedinstvenih organa uprave jedinica lokalne samouprave Broj 15 – strana 1489 u sastavu Kantona. (10) Pored rasprave na javnim skupovima i predstavnicki organi jedinica lokalne samouprave dužni su dati svoje mišljenje o nacrtu dokumenata prostornog uredenja Kantona u roku od 60 dana od dana dostave materijala. U slucaju da mišljenje nije dostavljeno u propisanom roku smatrat ce se da je ono dato, odnosno da nema primjedbi na nacrt. (11) O nacrtu prostornog plana Kantona neophodno je upoznati nadležna Ministarstva susjednih kantona, kao i nadležno Ministarstvo za prostorno uredenje Republike Srpske, kako bi se na vrijeme mogli uskladiti interesi i namjene prostora u rubnim podrucjima Kantona. (12) Kada se na javni uvid stavlja nacrt prostornog plana jedinice lokalne samouprave i urbanistickog plana, njegovo izlaganje se vrši u prostorijama mjesnih zajednica i u sjedištu jedinstvenog organa uprave jedinice lokalne samouprave koje taj plan obuhvata. (13) Nacrt prostornog plana jedinice lokalne samouprave i urbanistickog plana dostavlja se Ministarstvu na mišljenje, koje mora biti poslato u roku od 30 dana od dana dostave plana. Ako Ministarstvo ne dostavi svoje mišljenje o usaglašenosti dostavljenih planova sa prostornim planom Kantona, smatrace se da nema primjedbi. (14) Posebno, nacrt provedbenog plana se izlaže na fizicki pristupacan, tehnicki i informativno adekvatan nacin, uz dežurstvo strucnog lica: - u prostorijama nosioca pripreme jedinice lokalne samouprave na koju se plan odnosi, - u prostorijama nosioca izrade plana, Broj 15 – strana 1490 - prostorijama u kojima se održavaju sjednice izabranih predstavnickih organa vlasti ili drugim prostorima (domovi kulture, predvorja javnih ustanova i sl.), - u prostorijama odgovarajucih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi. Obavezno se organiziraju javni skupovi sa raspravom o nacrtu provedbenog plana u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne zajednice) obuhvacenim planom. (15) Nosilac pripreme provedbenog plana dužan je blagovremeno, u skladu sa clanom 43. stav (2) ovog Zakona, obavijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na podrucju za koje se donosi provedbeni plan i pozvati ih da izvrše uvid u nacrt provedbenog plana, te da se ukljuce u javnu raspravu sudjelovanjem na javnim skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. Ukoliko se pozvani ni na koji nacin ne odazovu na javnu raspravu u predvidenom roku, smatrace se da su saglasni sa danim nacrtom provedbenog plana i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja gradenja i drugih zahvata u prostoru koji su saglasni sa provedbenim planom i opcim urbanistickim pravilima. (16) Nosilac pripreme plana obavezan je da na svakom mjestu na kojem je izložen nacrt dokumenta prostornog uredenja, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomoc u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosica pripreme i nosioca izrade ili kod dežurnog strucnog lica na mjestu izlaganja. 29. decembar/prosinac 2009 (17) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu dokumenta prostornog uredenja upisuju se u svesku sa numerisanim stranama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se dostavljaju poštom u pisanom obliku nosiocu pripreme. Nosilac pripreme je dužan da otvori mogucnost dostavljanja primjedbi na nacrt putem elektronske pošte. (18) O nacrtu dokumenta prostornog uredenja raspravljaju i nadležno predstavnicko tijelo vlasti, neposredno nadredeni nosiocu pripreme – vijece jedinice lokalne samouprave o nacrtima prostornog, urbanistickih i provedbenih planova, a Skupština Kantona o nacrtima prostornih planova. Svoje mišljenje nadležni organi dostavljaju nosiocu pripreme. Clan 44. (Strucna rasprava) (1) Nakon što nosilac pripreme prikupi iz javne rasprave sva mišljenja, primjedbe, sugestije i prijedloge na nacrt dokumenta prostornog uredenja, onda ih najprije razmatra zajedno sa Savjetom plana (ako je formiran) i formulira vlastite preporuke koje dostavlja nosiocu izrade, skupa sa svim mišljenjima, primjedbama, sugestijama i prijedlozima. Nosilac izrade obavezan je da razmotri sve primjedbe, prijedloge i mišljenja koji su sakupljeni tokom javne rasprave i da prije utvrdivanja prijedloga dokumenta prostornog uredenja o njima formuliše svoj obrazložen stav, te da taj stav u pisanoj formi dostavi nosiocu pripreme plana u roku od 30 dana od zatvaranja javnog uvida. (2) Stav nosioca izrade o primjedbama, 29. decembar/prosinac 2009 prijedlozima i mišljenjima iz javne rasprave razmatra se na strucnoj raspravi u organizaciji nosioca pripreme, na koju se obavezno službeno pozivaju predstavnici nosioca izrade i organa i organizacija - sudionika planiranja iz clana 40. stav (2) ovog Zakona, te clanovi Savjeta plana, ako je bio imenovan. (3) Ako sjednici iz stava (2) ne prisustvuju ovlašteni strucni predstavnici organa i organizacija – sudionika planiranja iz clana 40. stav (2) ovog Zakona, smatra se da su odgovarajuce organizacije prihvatile da se prijedlog dokumenta prostornog uredenja utvrdi na osnovu nacrta i stava o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima koji je zauzeo nosilac izrade. (4) Strucna rasprava iz stava (2) ovog clana mora se organizovati u roku od 45 dana od dana zatvaranja javnog uvida. (5) Nosilac pripreme objavljuje i javni poziv za strucnu raspravu u dnevnim novinama tri dana prije i na dan održavanja rasprave, na kojoj pored subjekata navedenih u stavu (2) mogu prisustvovati sva zainteresovana lica. Clan 45. (Ponovna javna rasprava) (1) Ako se izmijenjeni nacrt dokumenta prostornog uredenja na osnovu prihvacenih prijedloga, mišljenja i primjedbi dobivenih u toku javne rasprave znacajno razlikuje od nacrta dokumenta, nosilac pripreme dužan je organizovati ponovnu javnu raspravu u roku od 30 dana od zatvaranja prve javne rasprave. Nosilac pripreme je ovlašten da cijeni znacajnost razlika u Broj 15 – strana 1491. fazi definiranoj clanom 44. stav (1) ovog zakona. (2) Znacajne razlike iz prethodnog stava podrazumijevaju nova rješenja koja nisu u skladu sa smjernicama za izradu, odnosno izmjenu i/ili dopunu dokumenta iz odluke prema clanu 38. ovog zakona, ili kada se promijeni granica gradevinskog podrucja ili kada dode do bitnih promjena vlasnickih odnosa. (3) Ako se ponovna javna rasprava odnosi na promjene predložene u prvoj javnoj raspravi, trajanje javnog uvida može biti krace od rokova iz clana 43. stav (4) ovog zakona, ali ne krace od osam dana. (4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na nacin odreden clanom 43. ovog Zakona. (5) Novi prijedlozi, mišljenja i primjedbe na izmijenjen nacrt dokumenta prostornog uredenja mogu se podnositi samo na one izmjene nacrta uradene na osnovu primjedaba i mišljenja sa prve javne rasprave. (6) Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše dva puta, nakon cega se – ako je izmijenjeni nacrt prihvatljiv - ide u proceduru strucne rasprave radi izrade prijedloga, a u suprotnom, postupak se obustavlja i donosi nova odluka o ponovnoj izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni dokumenta prostornog uredenja. Clan 46. (Prijedlog dokumenta prostornog uredenja) (1) Prijedlog dokumenta prostornog uredenja utvrduje se na osnovu nacrta koji je uspješno prošao fazu javnog uvida i na osnovu stava nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i miBroj 15 – strana 1492 šljenjima na taj nacrt. U prijedlogu dokumenta prostornog uredenja ne mogu se mijenjati planska rješenja iz nacrta plana, osim onih na koji je bila stavljena osnovana i prihvacena primjedba, prijedlog ili mišljenje. Po održanoj strucnoj raspravi iz clana 44. ovog Zakona, nosilac izrade završava prijedlog dokumenta prostornog uredenja i uz odgovarajuce obrazloženje dostavlja ga nosiocu pripreme. (2) Nosilac pripreme i Savjet plana, ako je formiran, utvrduju prijedlog dokumenta prostornog uredenja, kao i informaciju o provedenoj javnoj i strucnoj raspravi, izmjenama koje su usljed toga nastale i o primjedbama koje nisu mogle biti prihvacene. Kompletan materijal nosilac pripreme dostavlja nadležnom izabranom predstavnickom organu vlasti, njegovim radnim tijelima i komisijama radi prethodnog razmatranja. (3) Prijedlog dokumenta prostornog uredenja razmatra i ukoliko nema znacajnih primjedbi usvaja Skupština Kantona, odnosno predstavnicko tijelo jedinice lokalne samouprave. U krajnjem slucaju, prijedlog dokumenta prostornog uredenja može biti odbijen od strane Skupštine odnosno predstavnickog tijela jedinice lokalne samouprave, cime se postupak vraca na pocetak. (4) Usvojeni dokument prostornog uredenja je javni dokument, ima karakter zakonskog akta velikog znacaja za zajednicu i zato se obavezno izlaže u integralnoj formi na stalni javni uvid kod organa – službe nadležne za poslove prostornog uredenja. Kompletan dokument prostornog uredenja službeno se dostavlja nadležnom urbanisti- 29. decembar/prosinac 2009 cko-gradevinskom inspektoru. Pored toga, skraceni sadržaj usvojenog dokumenta prostornog uredenja sa najvažnijim grafickim i tekstualno-brojcanim prikazima treba biti stalno pristupacan i u svim mjesnim zajednicama. (5) Posebno, radi efikasnog pristupa i informiranja zainteresiranih strana i javnosti, elektronska verzija usvojenog dokumenta prostornog uredenja treba da se postavi na web-stranicu Kantona ili jedinice lokalne samouprave. Clan 47. (Skraceni postupak donošenja planova) (1) S ciljem stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju naselja za neodložno zbrinjavanje stanovništva sa razrušenog, poplavljenog i drugog podrucja, detaljni plan se može raditi i donositi i po skracenom postupku, na nacin koji ce se propisati posebnim pravilnikom, kojeg donosi nadležni organ, u skladu s ovim zakonom. Clan 48. (Revizija dokumenata prostornog uredenja) (1) Reviziju dokumenta prostornog uredenja pokrece nosilac pripreme plana. (2) Revizija prostornih i urbanistickih planova vrši se u skladu sa programom mjera iz clana 53. ovog Zakona u sklopu dvogodišnje analize i ocjene stanja u prostoru. (3) Obavezna revizija provedbenih planova vrši se najkasnije godinu dana prije isteka vremenskog perioda definiranog odlukom iz clana 38. ovog Zakona. (4) Revizija plana vrši se prema posebn29. decembar/prosinac 2009 im propisima koje ce donijeti Ministarstvo. Clan 49. (Inicijativa za izmjenu ili dopunu dokumenata prostornog uredenja) (1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu dokumenta prostornog uredenja može pokrenuti: - predstavnicko tijelo koje je donijelo dokument, odnosno nosilac pripreme, - nadležni državni organi, upravnostrucne organizacije, agencije i javna preduzeca, - privredne i strukovne komore - savjet mjesne zajednice, - vlasnici zemljišta i objekata na njemu, - potencijalni investitori u razvojne projekte, - nevladine organizacije i udruženja gradana. (2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu dokumenta prostornog uredenja mora biti strucno i detaljno obrazložena. Subjekti navedeni u stavu (1) ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepažnju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donošenja tog dokumenta, što je uredeno clanovima 43. do 46. ovog zakona. (3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu dokumenta prostornog uredenja je godina dana od dana stupanja na snagu tog dokumenta. (4) Inicijativa se upucuje nadležnom Ministarstvu odnosno službi uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave, koji dalje postupaju po proceduri kao kod donošenja novog dokumenta. Broj 15 – strana 1493 V. SISTEM INFORMACIJA O STANJU U PROSTORU Clan 50. (Jedinstveni prostorni informacioni sistem) (1) S ciljem prikupljanja, racionalnog korištenja i obrade podataka od znacaja za planiranje, uredenje, korištenje i zaštitu prostora, kantonalno Ministarstvo uspostavlja i održava jedinstveni prostorni informacioni sistem. (2) Jedinstveni prostorno-informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koje imaju racunarsku podršku na cijelom prostoru Kantona, što znaci da se unutar svake jedinice lokalne samouprave razvija odgovarajuci podsistem koji je uvezan u internu mrežu. (3) Svi subjekti informacionog sistema na kantonalnom i nivou jedinica lokalne samouprave moraju raditi u skladu sa Uredbom o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije („Sl. novine FBiH“, br. 33/07). (4) Sredstva za održavanje jedinstvenog prostornog informacionog sistema obezbjeduju se iz budžeta Kantona i budžeta jedinica lokalne samouprave. Clan 51. (Obuhvat informacionog sistema) (1) U okviru jedinstvenog prostorno informacionog sistema vodi se i održava jedinstvena elektronska baza podataka koja obuhvata: - podatke o prostornim planovima Kantona; - podatke o prostornim i urbanisticBroj 15 – strana 1494 kim planovima jedinica lokalne samouprave; - podatke o provedbenim planovima jedinica lokalne samouprave; - katastarske podatke o zemljištu; - satelitske snimke Kantona i aerofotogrametrijske snimke; - statisticke, kartografske, analiticke i planske podatke; - podatke o infrastrukturi; - podatke o privrednim resursima; - podatke o gradevinskom zemljištu; - podatke o graditeljskom i prirodnom nasljedu; - podatke o bespravnoj gradnji; - podatke o ugroženim podrucjima (klizišta, plavna podrucja); - podatke o ugrožavanju okoline; - podatke o kadrovima i ustanovama iz oblasti prostornog planiranja; - druge podatke koji su od znacaja za prostorno uredenje Kantona i za vodenje i održavanje jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema. Clan 52. (1) Službe uprave za poslove prostornog uredenja jedinice lokalne samouprave vode jedinstvenu evidenciju podataka i informacija o stanju prostora u odgovarajucim bazama i dužne su svake godine do 15. janura tekuce godine dostaviti Ministarstvu godišnji izvještaj o stanju prostora, kao i o provodenju planova na nivou jedninice lokalne samouprave za proteklu godinu. (2) Nadležni organi uprave, upravno-strucne organizacije, agencije nosioci javnih ovlaštenja i operatori infrastrukturnih sistema iz clana 40. stav (2) ovog zakona koji posjeduju, prikupljaju, izraduju ili obraduju podatke potreb- 29. decembar/prosinac 2009 ne za formiranje jedinstvene evidencije iz clana 51. ovog Zakona dužni su podatke i dokumentaciju redovno, a najkasnije do 10. januara tekuce godine za proteklu godinu, dostavljati službi uprave za poslove prostornog uredenja jedinice lokalne samouprave iz stava (1) ovog clana. (3) Na zahtjev službe uprave za poslove prostornog uredenja jedinice lokalne samouprave iz stava (1) ovog clana, investitori, pravna lica i druge organizacije su dužne da dostavljaju podatke iz clana 51. ovog zakona. Clan 53. (Izvještaj o stanju prostora u Kantonu) (1) Na osnovu izvještaja subjekata iz clana 52. stav (2) i (3), Ministarstvo i službe uprave za poslove prostornog uredenja jedinica lokalne samouprave izraduju godišnji izvještaj o stanju u prostoru (u daljem tekstu: Izvještaj). (2) Izvještaj sadrži analizu provodenja dokumenata prostornog uredenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove djelotvornosti na održivo gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od znacaja za prostor. (3) Izvještaj se priprema i podnosi na razmatranje Skupštini Kantona odnosno predstavnickom tijelu jedinice lokalne samouprave najkasnije do kraja februara tekuce godine. Clan 54. (Program mjera i aktivnosti za unapredenje stanja u prostoru) (1) Skupština Kantona, odnosno predstavnicko tijelo jedinice lokalne samoup29. decembar/prosinac 2009 rave, na osnovu Izvještaja donosi godišnji Program mjera i aktivnosti za unapredenje stanja u prostoru (u daljem tekstu: Program mjera), nakasnije do kraja marta tekuce godine za tu godinu. (2) Program mjera sadrži ocjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojecih dokumenata prostornog uredenja, potrebu pribavljanja podataka i strucnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti važne za izradu i donošenje tih dokumenata. (3) Programom mjera može se utvrditi potreba uredenja zemljišta od važnosti za Kanton odnosno za jedinicu lokalne samouprave, finansiranje njegovog uredenja, te rok u kojem je odredeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu. (4) Programom mjera utvrduju se i druge mjere za provodenje politike i dokumenata prostornog uredenja, ukljucujuci materijalno i tehnicko unapredenje organa, službi i organizacija prostornog uredenja. VI. UREDENJE GRADEVINSKOG ZEMLJIŠTA U URBANIM PODRUCJIMA Clan 55. (1) Pripremanje i opremanje gradevinskog zemljišta u urbanim podrucjima (u daljem tekstu: uredenje gradevinskog zemljišta) obuhvata izgradnju komunalne infrastrukture koja je potrebna da se prostorno uredenje, odnosno gradevine i zahvati u prostoru koji su planirani u planskoj dokumentaciji izgrade i koriste. Sve faze aktivnosti u oblasti uredenja gradevinskog zem- Broj 15 – strana 1495. ljišta izvode se u skladu sa ovim Zakonom, kao i svi drugi gradevinski radovi. (2) Izgradnja gradevina vrši se po pravilu na uredenom gradevinskom zemljištu. (3) Izuzetno od prethodnog stava, izgradnja gradevina može se vršiti i na neuredenom gradevinskom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo uredenje izvrši u toku gradnje gradevine, a najkasnije do tehnickog prijema završene gradevine. (4) Uredenje gradevinskog zemljišta je obaveza jedinica lokalne samouprave. Na nivou jedinice lokalne samouprave vrši se prikupljanje sredstava, finansiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektiranja gradevinsko-tehnickih sistema i izvodenje uredenja gradevinskog zemljišta. Neke od navedenih faza aktivnosti jedinica lokalne samouprave može povjeriti javnim komunalnim preduzecima koje je osnovala za te poslove, ili ustupiti putem tendera drugim organizacijama. Ulogu investitora u ime jedinice lokalne samouprave vrši služba za prostorno uredenje i komunalne poslove jedinstvenog organa uprave. (5) Izuzetno od prethodnog stava, u slucaju da gradevinsko zemljište nije uredeno u momentu podnošenja zahtjeva za gradevinsku dozvolu, investitor gradevinskog objekta ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji može uložiti svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom planu i projektima, a to ulaganje ce mu biti priznato prilikom odredivanja naknade za uredenje gradevinskog zemljišta. (6) U slucaju iz prethodnog stava invesBroj 15 – strana 1496 titor i nadležni organ za prostorno uredenje i komunalne poslove Kantona, odnosno jedinice lokalne samouprave ugovorom definiraju obim radova, potrebna finansijska sredstva, te obaveze i medusobne odnose izmedu investitora, nadležnog organa i javnog preduzeca nadležnog za odredenu infrastrukturu. Clan 56. (Pripremanje gradevinskog zemljišta) (1) Pripremanje gradevinskog zemljišta za gradnju obuhvata: - rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina; - parcelaciju zemljišta; - uklanjanje postojecih gradevina, premještanje nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa planom prostornog uredenja, te odvoženje materijala; - sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenaže, regulaciju vodotoka i sl.); - izradu dokumentacije i obavljanje radova na zaštiti graditeljskog i prirodnog nasljeda koji bi mogli biti ugroženi radovima na pripremanju zemljišta; - sve druge radnje u skladu sa planom prostornog uredenja. (2) Ministarstvo ce posebnim propisom utvrditi postupak urbane komasacije, utvrdivanja gradevinske parcele i upis u katastarski operat. Clan 57. (Opremanje gradevinskog zemljišta) (1) Opremanje gradevinskog zemljišta obuhvata: - gradenje saobracajnica ukljucujuci 29. decembar/prosinac 2009 kolovoze, plocnike, pješacke staze, trgove, javna parkirališta, garaže i dr.; - izgradnju pristupa gradevinama javnog karaktera kojim se obezbjeduje nesmetano kretanje lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; - instalacija javne rasvjete, vertikalne saobracajne signalizacije i semafora; - uredenje javnih zelenih površina, rekreativnih terena, parkova, igrališta, pješackih staza, nasada, travnjaka, terena za djecija igrališta, objekata javne higijene i grobalja; - izgradnju uredaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te uredaja i postrojenja za njihovo precišcavanje; - izgradnju gradevina za potrebe snabdjevanja vodom, distribuciju elektricne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i uredaje; - uredenje sanitarnih deponija i gradenje gradevina za preradu i uništavanje otpada; - regulaciju vodotoka i uredenje obala voda i vodnih površina. (2) Minimum uredenja gradevinskog zemljišta treba da osigura: - snabdjevanje pitkom vodom i rješenje otpadnih voda; - kolski prilaz gradevinskoj parceli; - snabdjevanje elektricnom energijom. Clan 58. (Program uredenja gradevinskog zemljišta) (1) Uredenje gradevinskog zemljišta vrši se na osnovu programa uredenja zemljišta, kojim se uskladuje izgradnja gradevina i komunalne infrastruktu29. decembar/prosinac 2009 re, detaljnije se odreduju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrduju uvjeti za prikljucenje na istu i drugo. (2) Program uredenja zemljišta priprema i provodi služba uprave za prostorno uredenje i komunalne poslove jedinice lokalne samouprave, a na temelju godišnjeg Programa mjera i aktivnosti za unapredenje stanja u prostoru, shodno clanu 54. ovog zakona. (3) Prilikom uredenja pojedinih dijelova gradevinskog zemljišta ili gradenja novih gradevina mora se voditi racuna o redosljedu uredenja, tako da se omoguci uskladenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sistema, o cemu se brine nadležna služba za prostorno uredenje i komunalne poslove. (4) Nove gradevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni novi dijelovi ne mogu biti prikljuceni na postojece gradevine i uredaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebama novih gradevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (5) Javna i komunalna preduzeca nadležna za održavanje, rad i pružanje servisa pojedinih komunalnih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usaglašavati svoje planove i strategije sa nadležnom službom uprave za prostorno uredenje i komunalne poslove jedinice lokalne samouprave. Clan 59. (Finansiranje uredenja gradevinskog zemljišta) (1) Uredenje gradevinskog zemljišta finansira se iz budžeta jedinice lokalne Broj 15 – strana 1497 samouprave, naknada za uredenje, korištenje i pogodnost gradevinskog zemljišta - u skladu sa zakonom o gradevinskom zemljištu, iz poreza na nekretnine i iz drugih izvora. (2) Prikupljena sredstva iz prethodnog stava mogu da se udružuju u jedinstveni Fond za uredenje gradevinskog zemljišta na nivou Kantona, odnosno jedinica lokalne samouprave, a njihov utrošak kontrolira nadležni organ za prostorno uredenje Kantona ili nadležna služba uprave za prostorno uredenje i komunalne poslove jedinice lokalne samouprave prema usvojenom programu uredenja. (3) Pravila i djelovanje Fonda za uredenje gradevinskog zemljišta uredice se posebnim kantonalnim, odnosno propisom jedinice lokalne samouprave. (4) Organ Kantona, odnosno služba uprave za prostorno uredenje i komunalne poslove jedinice lokalne samouprave, u funkciji nosioca odgovornosti za uredenje gradevinskog zemljišta i izvršioca finansijskog plana podnosi nadležnoj skupštini odnosno predstavnickom tijelu jedinice lokalne samouprave godišnji izvještaj o stanju realizacije programa uredenja gradevinskog zemljišta i njegovim finansijskim efektima. Clan 60. (Naknada za uredenje gradevinskog zemljišta) (1) Naknada za troškove uredenja gradevinskog zemljišta regulirana je Zakonom o gradevinskom zemljištu i po pravilu se obracunava na temelju stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje gradevinskog zemljišta u skladu sa odgovarajucim dokuBroj 15 – strana 1498 mentom prostornog uredenja i programom uredenja gradevinskog zemljišta. (2) Iznos naknade troškova uredenja gradevinskog zemljišta za svaki pojedinacan slucaj utvrduje se posebnim upravnim aktom koji donosi nadležni organ Kantona ili nadležna služba jedinice lokalne samouprave na temelju tarife iz odluke predstavnickog tijela jedinice lokalne samouprave o gradevinskom zemljištu bazirane na zakonu o gradevinskom zemljištu. (3) Iznos iz prethodnog stava investitor uplacuje nakon što je utvrdeno da ispunjava sve druge uvjete za odobrenje za gradenje, o cemu ga službeno obavještava nadležni organ Kantona ili služba jedinice lokalne samouprave. Izuzetno, nadležni organ Kantona ili služba jedinice lokalne samouprave i investitor mogu ugovorom regulirati placanje iznosa u ratama, pri cemu cjelokupna suma mora biti uplacena prije izdavanje odobrenja za upotrebu i pocetka korištenja objekta. Clan 61. (1) Investitor nece snositi troškove uredenja zemljišta za radove koje sam finansira na uredenju gradevinskog zemljišta u skladu sa clanom 55. stav (5) ovog zakona. Iznos iz clana 60. stav (2) ovog Zakona umanjuje se za vrijednost izvedenih radova. (2) Za namjeravanu gradnju za koju nadležni organi ocjene da se odobravanje može provesti jedino na temelju detaljnog plana koji još nije izraden, investitor može radi podsticanja da snosi troškove izrade toga plana, koji ce biti priznati kao dio troškova uredenja gradevinskog zemljišta. Novca- 29. decembar/prosinac 2009 na sredstva uložena u ove svrhe ne mogu biti razlog za bilo kakvu preferenciju specificnih interesa investitora. (3) Investitoru koji je uložio vlastita sredstva za uredenje gradevinskog zemljišta na odredenoj lokaciji na kojoj je naknadno predvideno gradenje za potrebe drugih investitora, priznat ce se pravo na povrat uloženih sredstava. (4) Iznos povrata uloženih sredstava iz prethodnog stava bice umanjen za iznos koji se racuna za izgradenu korisnu površinu objekta. Povrat ovih sredstava obavice se kroz umanjenje ili oslobadanje od obaveze uplate naknade za korištenje gradevinskog zemljišta za odredeni vremenski period. 2. dio PROVODENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREDENJA I. NACELA Clan 62. (1) Sve promjene u prostoru izazvane gradevinskim radovima i drugim intervencijama koje podrazumijevaju odredeno korištenje zemljišta-prostora moraju biti saglasne opcim principima prostornog uredenja i odredbama važecih dokumenata prostornog uredenja. Provedba prednjeg pravila postiže se propisivanjem/nametanjem preduvjeta za odobravanje tih promjena koje njihovi nosioci-investitori moraju ispuniti. (2) U ravnopravnoj su upotrebi, saglasno ovom zakonu, dva postupka odredivanja preduvjeta za odobravanje promjena u prostoru: - predefinirani postupak neposredne izrade lokacijske informacije o preduvjetima za odobravanje na temelju 29. decembar/prosinac 2009 odredbi važecih provedbenih planova, - naknadni postupak sa formuliranjem urbanisticke saglasnosti u slucaju nepostojanja provedbenih planova i u uslovima dodatnih neodredenosti. (3) Zainteresirano lice – stranka (potencijalni investitor) je dužno da podnese nadležnom organu, Ministarstvu ili službi uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave, odgovarajuci zahtjev za definiranje preduvjeta za odobravanje planirane promjene u prostoru na odredenoj lokaciji. (4) Nadležni organ je dužan da zahtjev riješi, postupajuci izricito po službenoj dužnosti, u roku od 7 dana za lokacijsku informaciju, odnosno za maksimalno 45 dana za urbanisticku saglasnost, racunajuci od dana podnošenja kompletnog-urednog zahtjeva. (5) Prije podnošenja zahtjeva, zainteresirano lice – stranka (potencijalni investitor) može provjeriti koji su dokumenti prostornog uredenja usvojeni za predmetnu lokaciju. Nadležni organ je dužan da svakom zainteresiranom licu omoguci uvid u važecu plansku dokumentaciju, radi prethodnog informiranja o uvjetima korištenja zemljišta na predmetnoj lokaciji i ocjene ostvarivosti njegovih zamisli. (6) Svaki organ nadležan za poslove odobravanja gradenja dužan je da uspostavi jedinstveni informativno-savjetodavni punkt s odgovarajucim strucnim osobljem, kompetentnim za sva pitanja prostornog uredenja i gradenja, koji ce biti na raspolaganju zainteresiranim licima – strankama za prethodno informiranje o uvjetima korištenja zemljišta, gradenja i korištenja objekata i davati odgovarajuce strucne savjete, neovisno od ostalih služb- Broj 15 – strana 1499 enika u organu koji rješavaju konkretne zahtjeve. Ovaj punkt može biti organiziran kao ured s slobodnim pristupom klijentima ili kao odgovarajuci interaktivni web-akcesibilni sajt, opremljen svim podacima, informacijama, uputstvima i planovima – ili imati oba spomenuta segmenta. Usluge ovog punkta ne placaju se direktno, nego ulaze u strukturu administrativne takse za odgovarajuca odobrenja. Clan 63. (Organi nadležni za odredivanje preduvjeta za odobravanje planirane promjene u prostoru) (1) Preduvjete za odobravanje planirane promjene u prostoru utvrduje služba uprave za prostorno planiranje jedinice lokalne samouprave na cijem se podrucju zahtijeva gradnja ili drugi zahvat u prostoru, osim za objekte i zahvate u prostoru koje je Vlada Federacije BiH svojom uredbom prenijela u nadležnost Federalnog ministarstva prostornog uredenja. (2) Izuzetno od prethodnog stava Ministarstvo, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, utvrduje preduvjete za odobravanje planirane promjene u prostoru u slucajevima: a. izgradnje gradevina i izvodenja zahvata u prostoru koji ce se odvijati na podrucju dvije ili više jedinica lokalne samouprave; b. izgradnje gradevina, obavljanja djelatnosti i izvodenja zahvata u prostoru koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, zdravlje ljudi u Kantonu i šire; c. izgradnje gradevina i izvodenje zahvata na podrucjima za koje Broj 15 – strana 1500 se radi prostorni plan podrucja posebnih obilježja Kantona, prema clanu 29. ovog zakona; d. izgradnje gradevina i izvodenja zahvata koji su od posebnog znacaja za Kanton. (3) Vlada Kantona ce posebnom uredbom definirati gradevine i zahvate obuhvacene tackama b., c. i d. stava (2) za koje preduvjete za odobravanje utvrduje Ministarstvo. Clan 64. (Urbanisticko-tehnicki uvjeti) (1) Urbanisticko-tehnicki uvjeti predstavljaju kljucni set preduvjeta za odobravanje planirane promjene u prostoru, a u zavisnosti od vrste gradevine, odnosno zahvata u prostoru, obuhvataju: - namjenu gradevine, odnosno zahvata u prostoru; - uvjete za oblikovanje gradevine; - rimjena materijala i arhitektonskih odrednica; - velicinu i oblik parcele; - regulaciona i gradevinska linija; - koeficijent izgradenosti parcele; - nivelacijske kote; - uvjete za uredenje gradevinske parcele, posebno zelenih površina i parkirališta; - uvjete prikljucenja na komunalnu infrastrukturu; - uvjete prikljucenja na javni put; - obaveze koje se moraju ispoštovati u odnosu na susjedne objekte; - uvjete vezane za zaštitu okoliša; - uvjete za omogucavanje slobodnog pristupa osobama sa poteškocama u kretanju; - uvjete za zaštitu od elementarnih i drugih nepogoda; 29. decembar/prosinac 2009 - obim i metode neophodnih geotehnickih ispitivanja tla; - druge elemente i uvjete važne za gradevinu, odnosno zahvat u prostoru prema posebnim propisima. Clan 65. (Posebni uvjeti zaštite okoliša) (1) U slucaju kada namjena gradevine ili drugi zahvat u prostoru može imati znacajan uticaj na okolinu i kada se nalazi na spisku objekata za koju je potrebno dobiti okolinsku dozvolu od nadležnog kantonalnog ili Federalnog ministarstva na osnovu odgovarajuceg propisa, pri definiranju preduvjeta za odobravanje promjene u prostoru zainteresirano lice - stranka (potencijalni investitor) se obavještava da je dužan podnijeti zahtjev za okolinsku dozvolu nadležnom Ministarstvu i priložiti dokumentaciju definiranu posebnim zakonom koji tretira zaštitu okoline. (2) Okolinska dozvola se stice u postupku izrade i revizije glavnog projekta, a prilaže uz zahtjev za odobrenje za gradenje. II. LOKACIJSKA INFORMACIJA Clan 66. (1) Lokacijska informacija je tehnicki strucni pisani akt kojim se investitoru daju urbanisticko-tehnicki uvjeti za projektiranje, kao i drugi preduvjeti za odobravanje buduce promjene u prostoru na nekoj lokaciji, a koji se utvrduju na osnovu važecih provedbenih dokumenata prostornog uredenja, ovog zakona i posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. 29. decembar/prosinac 2009 (2) Kao osnove za izdavanje lokacijske informacije koriste se usvojeni provedbeni planovi: zoning plan, regulacioni plan i urbanisticki projekat. (3) Zainteresirano lice – stranka (potencijalni investitor) uz zahtjev za lokacijsku informaciju prilaže: - kopiju ažurnog katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, - opis namjene i funkcije gradevine ili drugog zahvata u prostoru, sa osnovnim tehnickim pokazateljima, - opis predvidene tehnologije rada – ako se radi o proizvodnom objektu ili specificnom zahvatu u prostoru, - druge podatke ili dokumente koje nadležni organ ili služba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu lokacijske informacije, shodno clanu 62. stav (5), - dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse za troškove za pripremu i izdavanje lokacijske informacije. (4) Naknada iz prethodnog stava obuhvata samo stvarne troškove izrade lokacijske informacije, ali ne može preci apsolutni iznos od 100 KM. (5) Propis o iznosima i uplati naknade, kao i nacin korištenja tih sredstava donosi Skupština Kantona, odnosno predstavnicko tijelo jedinice lokalne samouprave. Clan 67. (Sadržaj lokacijske informacije) (1) U slucaju da je podrucje buduce izgradnje pokriveno detaljnim planom (regulacionim ili urbanistickim planom), lokacijska informacija se sastoji od ovjerenog izvoda iz detaljnog pla- Broj 15 – strana 1501 na, opisa lokacije, urbanisticko-tehnickih uvjeta i drugih podataka koji se odnose na mogucnosti prikljucenja na infrastrukturne sisteme. (2) Ako je podrucje buduce gradnje pokriveno zoning planom, lokacijska informacija sadrži izvještaj o uskladenosti gabarita i položaja planirane gradevine i njene namjene sa odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanisticko- tehnickih uvjeta), kao i dodatne uvjete koje treba zadovoljiti u procesu projektiranja, te podatke o mogucnostima prikljucenja na infrastrukturne sisteme. (3) Ministarstvo, odnosno služba uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave, u postupku utvrdivanja ostalih preduvjeta, po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje sa svim potrebnim podacima i tehnickim specifikacijama relevantnim za zainteresiranu stranku - potencijalnog korisnika lokacije, od svih nadležnih operatora infrastrukturnih sistema, javnih komunalnih preduzeca, agencija nosilaca javnih ovlaštenja, kao i nadležnog organa za javne puteve (4) Lokacijska informacija sadrži i obavještenje o roku njenog važenja, te mogucnosti njene izmjene u slucaju izmjene postojeceg ili izrade novog provedbenog plana. (5) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu gradevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju gradevine ili drugi zahvat u prostoru. (6) Ukoliko nadležni organ u postupku konsultiranja podataka i uvjeta za konkretnu lokaciju utvrdi da predložena zamisao o korištenju zemljišta nije saglasna ili namjena nije dozvoljena, lokacijska informacija bice negativna i organ ce dati odgovarajuce obrazBroj 15 – strana 1502 loženje. (7) Ministarstvo ce izraditi upustvo o formi, sadržaju i nacinu izrade lokacijske informacije. Clan 68. (Važenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija važi do izmjene važeceg ili donošenja provedbenog plana, ako je njegovo donošenje predvideno planom šireg podrucja. (2) Ako zainteresirano lice – stranka (potencijalni investitor) nije podnio zahtjev za odobrenje za gradenje u roku od godinu dana od dana prijema lokacijske informacije, dužan je pismeno tražiti uvjerenje od nadležnog organa da izdana lokacijska informacija nije promijenjena, prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za gradenje, bez obzira kad to namjerava uraditi. III. URBANISTICKA SAGLASNOST Clan 69. (1) Urbanisticka saglasnost je upravni akt kojim se definiraju preduvjeti za projektiranje i odobravanje buduce promjene u prostoru kada ne postoji adekvatan provedbeni plan za to podrucje, pri cemu mogu da se javljaju i dodatne neodredenosti. (2) Postupak utvrdivanja preduvjeta u urbanistickoj saglasnosti se provodi po Zakonu o upravnom postupku, a vrši ga ovlašteno lice nadležnog organa ili službe iskljucivo po službenoj dužnosti. Stranka u postupku je zainteresirano lice – potencijalni investitor. (3) Osnova za definiranje preduvjeta u urbanistickoj saglasnosti su: prostorni plan Kantona, prostorni plan po- 29. decembar/prosinac 2009 drucja posebnih obilježja Kantona, prostorni plan opcina i urbanisticki plan, te iznimno plan parcelacije. (4) Urbanisticko-tehnicke i druge uvjete koji nisu utvrdeni dokumentima prostornog uredenja iz prethodnog stava ili odlukom o njihovom provodenju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona, utvrduje Ministarstvo, odnosno služba uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave. (5) Ministarstvo, odnosno služba uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave, u postupku utvrdivanja ostalih preduvjeta iz urbanisticke saglasnosti, po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje sa svim potrebnim podacima i tehnickim specifikacijama relevantnim za zainteresiranu stranku - potencijalnog korisnika lokacije, od svih nadležnih operatora infrastrukturnih sistema, javnih komunalnih preduzeca, agencija nosilaca javnih ovlaštenja kao i nadležnog organa za javne puteve - ako je potrebno definirati prikljucenje i prilaz na javni put (u kojem slucaju se traži posebno odobrenje), te uvjeti uredenja prostora i gradenja objekata u zaštitnom putnom pojasu. (6) Nadležni operatori infrastrukturnih sistema, javna komunalna preduzeca, agencije nosiloci javnih ovlaštenja kao i nadležni organi za javne puteve, obavezni su da dostave organu koji provodi postupak utvrdivanja urbanisticke saglasnosti traženo mišljenje, podatke i specifikacije u roku maksimalno 30 dana od dana prijema službenog zahtjeva. (7) Subjekti iz prethodnog stava, nakon što daju traženo mišljenje sa potrebnim podacima i specifikacijama, nema29. decembar/prosinac 2009 ju prava postavljati nikakve naknadne uvjete za izgradnju i prikljucak na infrastrukturu kojom gazduju ili uvjete za ostvarivanje prava kojima upravljaju. (8) Posebno, nadležni organ koji vodi postupak utvrdivanja urbanisticke saglasnosti treba da izade na lice mjesta i da neposredno provjeri da li su prava susjeda, utemeljena na vlasništvu parcela koje neposredno granice sa predmetnom parcelom - a koja se ticu važecih urbanih standarda - zašticena s obzirom na planiranu gradnju ili zahvat u prostoru. O nalazu se sacinjava službena zabilješka i prilaže u spis. Clan 70. (Poseban slucaj utvrdivanja urbanisticke saglasnosti) (1) Ako dokumenti iz clana 69. stav (3) ovog zakona, propisani kao temelj za definiranje preduvjeta u urbanistickoj saglasnosti, nisu doneseni ili su objektivno prevazideni (zastarjeli), Ministarstvo, odnosno služba uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave utvrdice preduvjete u urbanistickoj saglasnosti na temelju strucne ocjene komisije, koju imenuje Skupština Kantona, odnosno predstavnicko tijelo jedinice lokalne samouprave ili strucne ocjene ovlaštene strucno- upravne organizacije Kantona ili jedinice lokalne samouprave osnovane za potrebe prostornog planiranja, te na temelju dodatnih podataka koje prikuplja po službenoj dužnosti, shodno clanu 69. tacke (5) i (8) ovog Zakona. (2) Strucna ocjena iz prethodnog stava sadrži sve neophodne elemente za Broj 15 – strana 1503 definiranje urbanisticko-tehnickih i drugih uvjeta za planiranu promjenu u prostoru. (3) Ministarstvo ce donijeti pravilnik o sastavu, kriteriju i nacinu izbora clanova, te nadležnosti i nacinu rada i finansiranja komisije, na osnovu kojeg Kanton i jedinice lokalne samouprave donose odluke o formiranju komisije. Clan 71. (Nacelna urbanisticka saglasnost) (1) Za parcelu gradskog zemljišta u državnoj svojini koja se namjerava dodijeliti na korištenje radi gradenja na osnovu javnog konkursa, odnosno putem neposredne pogodbe, prethodno se donosi nacelna urbanisticka saglasnost, po službenoj dužnosti. (2) Urbanistickom saglasnošcu iz prethodnog stava utvrduju se osnovni preduvjeti za odobravanje gradnje na predmetnom zemljištu. Zainteresirano lice – stranka (potencijalni investitor) koja je stekla pravo korištenja radi gradenja putem javnog konkursa ili neposredne pogodbe, zatražit ce dopunu rješenja o urbanistickoj saglasnosti sa svim potrebnim podacima koji su relevantni za odobravanje gradenja. Clan 72. (Prilozi uz zahtjev za izdavanje urbanisticke saglasnosti) (1) Zainteresirano lice – stranka (potencijalni investitor) uz zahtjev za izdavanje urbanisticke saglasnosti treba da priloži: - kopiju ažurnog katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, Broj 15 – strana 1504 - idejni projekat gradevine ili zahvata u prostoru (sve faze idejnog projekta), - tehnicki opis sa glavnim tehnickoeksploatacijskim parametrima, - opis predvidene tehnologije rada, ako se radi o proizvodnom objektu ili specificnom zahvatu u prostoru, - preliminarnu procjenu uticaja na okoliš, ako se radi o projektu koji podliježe odobravanju prema posebnim propisima o zaštiti okoliša, - druge podatke ili dokumente koje nadležni organ ili služba utvrdi kao relevantne za pripremu i izradu urbanisticke saglasnosti, shodno clanu 62. stav (5), - dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse za troškove za pripremu i izdavanje urbanisticke saglasnosti. (2) Naknada iz prethodnog stava obuhvata stvarne troškove utvrdivanja urbanisticke saglasnosti, ukljucujuci i naknade za sudionike tog procesa shodno clanu 69. stav (5) ovog zakona koji daju mišljenja, tehnicke uvjete i specifikacije za prikljucke, ali ne može preci apsolutni iznos od 300 KM. (3) Propis o iznosima i uplati naknade, kao i nacin korištenja tih sredstava donosi Skupština Kantona, odnosno predstavnicko tijelo jedinice lokalne samouprave. Clan 73. (Sadržaj urbanisticke saglasnosti) (1) Rješenje o urbanistickoj saglasnosti po pravilu treba da sadrži: - granice pripadajuceg zemljišta – gradevinske parcele, - podatke o namjeni, položaju i obli- 29. decembar/prosinac 2009 kovanju gradevine, odnosno zahvata u prostoru, - izvod iz plana shodno clanu 69. stav (3), odnosno iz strucne ocjene shodno clanu 70. stav (2) ovog Zakona, na temelju kojih se utvrduje urbanisticka saglasnost, - urbanisticko-tehnicke uvjete, shodno clanu 64. ovog zakona, - mišljenja s podacima i specifikacijama (tzv. saglasnosti) nadležnih operatora infrastrukturnih sistema, javnih komunalnih preduzeca, agencija nosilaca javnih ovlaštenja i organa za javne puteve, shodno clanu 69. stav (5) ovog Zakona, - posebni uvjeti i obaveze u vezi sa zaštitom okoliša, ukoliko se radi o gradevinama, zahvatima i pogonima koje imaju izražen uticaj na okoliš, shodno clanu 65. ovog Zakona, - obaveze u pogledu ispitivanja inženjersko- geoloških i geomehanickih uvjeta tla, - uvjete u vezi s zaštitom prava susjeda s obzirom na važece urbane standarde, shodno clanu 69. stav (8) ovog zakona, - uvjete u vezi sa uredenjem gradevinskog zemljišta, - druge podatke i uvjete od znacaja za odobravanje promjene u prostoru. (2) Urbanisticka saglasnost se izdaje za pripadajucu gradevinsku parcelu namijenjenu gradenju ili drugom zahvatu u prostoru. (3) Ukoliko nadležni organ u postupku prikupljanja podataka i uvjeta za konkretnu lokaciju utvrdi da predložena zamisao o korištenju zemljišta nije u skladu s planskom dokumentacijom, ili nije dobiveno pozitivno mišljenje nadležnih sudionika u procesu 29. decembar/prosinac 2009 utvrdivanja urbanisticke saglasnosti, rješenje o urbanistickoj saglasnosti bice negativno i organ ce dati odgovarajuce obrazloženje. Clan 74. (Važenje urbanisticke saglasnosti) (1) Urbanisticka saglasnost važi godinu dana od datuma njene pravosnažnosti i u tom se periodu može podnijeti zahtjev za odobrenje gradenja. (2) U iznimnim slucajevima, na zahtjev i uz opravdane razloge zainteresiranog lica – stranke (potencijalnog investitora), važnost rješenja o urbanistickoj saglasnosti se može produžiti za još jednu godinu. Clan 75. (Žalba na rješenje o urbanistickoj saglasnosti) (1) Protiv rješenja nadležne službe uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave o urbanistickoj saglasnosti stranka u postupku može izjaviti žalbu Ministarstvu. (2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja urbanisticke saglasnosti može se izjaviti žalba Komisiji za drugostepeno rješavanje Vlade Kantona. (3) Rok za podnošenje žalbi je 15 dana od dana dostave rješenja stranci. (4) Protiv rješenja donesenih u drugostepenom postupku od strane Ministarstva ili Komisije Vlade Kantona ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. (5) Zainteresirana strana (susjed, sudionik procesa utvrdivanja urbanisticke saglasnosti) može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. Broj 15 – strana 1505 Clan 76. (Urbanisticka saglasnost za privremene i jednostavne gradevine i zahvate u prostoru) (1) Urbanisticka saglasnost za privremene i jednostavne gradevine i zahvate u prostoru ili za privremene namjene na gradevinskom zemljištu koje nije privedeno konacnoj namjeni, utvrdenoj u dokumentu prostornog uredenja, izdaje se samo iznimno i s organicenim rokom važenja, odnosno, najdalje do privodenja odnosnog zemljišta konacnoj namjeni. (2) Urbanisticka saglasnost mora sadržavati obavezu investitora da, po isteku roka iz prethodnog stava, privremenu gradevinu mora ukloniti, odnosno okoncati zahvat u prostoru ili privremenu namjenu, a zemljište mora dovesti u prethodno stanje, ili stanje kako je definirano urbanistickom saglasnošcu, o svom trošku i bez prava na naknadu. (3) Ukoliko investitor na izvrši obavezu iz prethodnog stava, nadležni urbanisticko- gradevinski inspektor naredit ce uklanjanje privremene gradevine, odnosno okoncanja privremene namjene, te dovodenje zemljišta u prvobitno stanje ili stanje kako je definirano urbanistickom saglasnošcu, na teret investitora. (4) U slucaju da zbog ranijeg privodenja zemljišta trajnoj namjeni, nastane potreba da se privremeni objekat ukloni prije isteka roka utvrdenog u urbanistickoj saglasnosti shodno stavu (1), organ nadležan za izdavanje urbanisticke saglasnosti u vezi sa trajnom namjenom lokacije, dužan je po izdavanju urbanisticke saglasnosti za trajnu gradevinu pravovremeno obavijestiti Broj 15 – strana 1506. investitora privremene gradevine o potrebi i novom roku njenog uklanjanja. Clan 77. (Urbanisticka saglasnost za neurbanizirana naselja) (1) Za izgradnju gradevina i vršenje drugih zahvata u prostoru u naseljima mješovitog i seoskog tipa za koje se ne radi urbanisticki plan, urbanisticka saglasnost se utvrduje na osnovu uvjeta iz prostornog plana jedinice lokalne samouprave. (2) Pored uvjeta iz prethodnog stava urbanisticka saglasnost se utvrduje i na bazi uvida na terenu strucnog lica ispred službe uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave. Clan 78. (Urbanisticka saglasnost za gradnju i zahvate na negradevinskom zemljištu) (1) Za gradevine i zahvate u prostoru na negradevinskom zemljištu (vodno, poljoprivredno i šumsko zemljište), shodno clanu 9. stav (2), clanu 15. stav (2) i clanu 16. stav (2) ovog Zakona, urbanisticka saglasnost se izdaje na osnovu prostornog plana i uvida na terenu strucnog lica ispred službe uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave, te uz konsultaciju sa nadležnim organima – upravama za vodno, poljoprivredno i šumsko zemljište i na osnovu njihove saglasnosti. (2) U slucajevima da se gradnja ili zahvat u prostoru predvidaju na poljoprivrednom zemljištu 5. i 6. katastarskog odnosno bonitetnog razreda, nadležno Ministarstvo mora prethodno 29. decembar/prosinac 2009 izdati rješenje o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta. (3) U slucajevima da se gradnja ili zahvat u prostoru predvidaju na poljoprivrednom zemljištu 7. i 8. katastarskog odnosno bonitetnog razreda, mora se prethodno tražiti saglasnost kantonalnog organa nadležnog za poljoprivredno zemljište. Clan 79. (Urbanisticka saglasnost za gradnju u zaštitnom pojasu) (1) Za slucaj dopuštene gradnje ili zahvata u prostoru planirane u zaštitnom pojasu, shodno clanu 14. ovog zakona, urbanisticka saglasnost se izdaje na bazi važecih dokumenata prostornog uredenja, odnosno strucnih mišljenja i saglasnosti organa nadležnih za upravljanje tim zaštitnim pojasevima. (2) Posebno, za planiranu gradnju na gradevinskoj liniji javne ceste (izuzev autoputa), urbanisticka saglasnost, odnosno lokacijska informacija može biti izdata jedino ako je to prethodno utvrdeno u važecoj provedbenoj planskoj dokumentaciji. 3. dio PROJEKTIRANJE I GRADENJE I VRŠENJE DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU I. NACELA Clan 80. (1) Pravno uredenje korištenja zemljišta- prostora u svrhu izgradnje gradevina i vršenja drugih zahvata u prostoru je u iskljucivoj nadležnosti Kantona, a bazira se na politici korište 29. decembar/prosinac 2009 nja zemljišta definiranoj Prostornim planom Federacije BiH. (2) Plansko uredenje prostora obuhvata: - gradenje i uredivanje naselja i okolnog prostora, - upotrebu i zaštitu prirodnih i izgradenih resursa, - obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa dokumentima prostornog uredenja i drugim propisanim uvjetima iz ovog zakona. - II. OBAVEZNA TEHNICKA SVOJSTVA GRADEVINA Clan 81. (Bitne osobine gradevina) (1) Sve gradevine moraju biti projektovane i izgradene u skladu sa prostorno- planskom dokumentacijom, sigurne i evidentirane. (2) Obezbjedenje uskladenosti gradevine sa prostornim dokumentima, sigurnost i evidentiranost gradevina je u javnom interesu. (3) Uskladenost gradevine sa prostornim dokumentima obezbjeduje se projektovanjem u skladu sa urbanisticko- tehnickim uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanisticke saglasnosti, u postupku izdavanja odobrenja za gradenje, izvodenjem radova, u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, te pravilnim korištenjem i održavanjem gradevine. (4) Gradevina mora biti projektovana i izgradena na nacin da se postigne sigurnost gradevine u cjelini, kao i u svakom njenom elementu. (5) Sigurnost, u smislu ovog Zakona, je sposobnost gradevine da izdrži sva predvidena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da za- Broj 15 – strana 1507 drži sva bitna tehnicka svojstva tokom predvidenog vremena trajanja, a to su: - mehanicka otpornost i stabilnost; - bezbjednost u slucaju požara; - zaštita života i zdravlja; - pristupacnost; - zaštita korisnika od ozljeda; - zaštita od buke i vibracija; - ušteda energije i toplinska zaštita; - otpornost na vanjske uticaje i zaštita od djelovanja na okoliš. (6) Gradenjem i korištenjem gradevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih gradevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobracajne površine, komunalne i druge instalacije i dr. (7) Evidentiranost gradevina obezbjeduje se u postupku izdavanja gradevinskih i upotrebnih dozvola, odnosno uvjerenja o završetku objekta, te upisivanjem izgradenih gradevina u službene evidencije. Clan 82. (Mehanicka otpornost i stabilnost) Gradevina mora biti projektovana i izgradena tako da, tokom gradenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzrokuju: - rušenje gradevine ili njenog dijela; - deformacije nedopuštenog stepena; - oštecenja gradevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije; - nesrazmjerno velika oštecenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Clan 83. (Zaštita od požara) Gradevina mora biti projektovana i izgradena tako da se u slucaju požara: Broj 15 – strana 1508 - ocuva nosivost konstrukcije tokom odredenog vremena utvrdenog posebnim propisom; - sprijeci širenje vatre i dima unutar gradevine; - sprijeci širenje vatre na susjedne objekte; - omoguci bezbjedno izmještanje korisnika; - omoguci odgovarajucu zaštitu spasitelja. Clan 84. (Zaštita života i zdravlja) (1) Gradevina mora biti projektovana i izgradena tako da udovoljava uvjetima zaštite života i zdravlja ljudi, te da ne ugrožava radni i životni okoliš, posebno zbog: - oslobadanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (zagadivanje zraka); - opasnih zracenja; - udara struje; - eksplozija; - zagadivanja voda i tla; - neodgovarajuceg zbrinjavanja krutog otpada; - neodgovarajuce odvodnje otpadnih voda, drugog tekuceg otpada ili dima; - sakupljanja vlage u dijelovima gradevine ili na unutarnjim površinama; - mehanicki pokretne opreme i dijelova unutar i oko gradevine. (2) Gradevina, zavisno od djelatnosti za koju je namijenjena, mora biti projektovana i izgradena tako da u pogledu tehnoloških procesa proizvodnje udovoljava bližim uslovima koji su propisani odgovarajucim podzakonskim aktima nadležnih organa. 29. decembar/prosinac 2009 Clan 85. (Zaštita od ozljeda) Gradevina mora biti projektovana i izgradena tako da se tokom njenog korištenja izbjegnu moguce ozljede korisnika gradevine koje mogu nastati od pokliznuca, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije. Clan 86. (Uklanjanje arhitektonskih barijera) (1) Gradevine sa više stambenih jedinica, javne ustanove, te uslužni i privredni objekti, moraju biti projektovani i izgradeni tako da je osobama smanjene pokretljivosti trajno osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uvjeti iz stava 1. ovog clana definisani su Uredbom o prostornim standardima, urbanisticko-tehnickim uvjetima i normativima za sprjecavanje stvaranja svih barijera za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima („Sl. novine FBiH“, broj 10/04). (3) U gradevinama iz stava (1) za koje je izdata gradevinska dozvola ili koje su izgradene prije donošenja ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemogucavaju pristup i kretanje osobama sa poteškocama u kretanju uklonit ce se u roku od 5 godina od usvajanja ovog zakona. (4) Gradevine stambene i stambeno-poslovne namjene sa deset i više stanova moraju biti projektovane i izgradene tako da je moguce njihovo prilagodavanje za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova. (5) Nalog za uklanjanje arhitektonskih 29. decembar/prosinac 2009 barijera daje organ, nadležan za izdavanje gradevinske dozvole, na zahtjev lica sa teškocama u kretanju ili njegovog staratelja, odnosno udruženja. Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omogucavanje slobodnog pristupa gradevini i kretanja u gradevini licima sa teškocama u kretanju, odgovoran je vlasnik gradevine, odnosno investitor. Clan 87. (Zaštita od buke i vibracija) Gradevina mora biti projektovana i izgradena tako da nivoi buke u gradevini i njenoj okolini ne prelaze dopuštene vrijednosti za njenu namjenu, odredene posebnim propisom. Clan 88. (Ušteda energije i toplinska zaštita) (1) Gradevina i njezini uredaji za grijanje, hladenje i provjetravanje moraju biti projektovani i izgradeni u skladu sa tehnickim standardima, a na nacin da, u odnosu na lokalne klimatske prilike, potrošnja energije bude optimalna, odnosno ispod propisanog nivoa. Pri tom u gradevini moraju biti osigurani zadovoljavajuci toplinski uvjeti. (2) Kao kantonalni propisi primjenjivace se odgovarajuca tehnicka regulativa o toplinskoj zaštiti zgrada, racionalnoj upotrebi energije i energijskoj efikasnosti, koja je donijeta na nivou Bosne i Hercegovine (BAS standardi) ili Federacije Bosne i Hercegovine (Federalno ministarstvo prostornog uredenja). Broj 15 – strana 1509 Clan 89. (Otpornost na vanjske utjecaje i zaštita od djelovanja na okoliš) (1) Gradevina mora biti projektovana, izgradena i održavana tako da se zaštiti od destruktrivnog djelovanja vanjskih utjecaja (klimatsko-meteorološki, antropogeni i sl.), odnosno da se osigura željeni vijek trajanja gradevine. (2) Zaštita od djelovanja na okoliš podrazumijeva da su pri projektovanju gradevine primijenjena najbolja raspoloživa tehnika i saznanja koji osiguravaju da ce pri izgradnji i upotrebi gradevine uticaj na okoliš biti u skladu sa propisanim kriterijima. Clan 90. (Odstupanje od tehnickih svojstava gradevine) (1) U slucaju rekonstrukcije ili sanacije gradevine koja je spomenik kulture, može se odstupiti od nekog od tehnickih svojstava iz ovog poglavlja, ukoliko takvo odstupanje ne utice negativno na život i zdravlje ljudi. (2) Saglasnost za odstupanje, na zahtjev investitora, daje Ministarstvo uz prethodnu suglasnost kantonalnog organa nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine. (3) Saglasnost iz stava (2) nece se izdati ako tehnickim rješenjem ili drugom mjerom nije nadomješteno odstupanje od bitnih tehnickih svojstava za gradevinu. Clan 91. (Posebni propisi) (1) Tehnicka svojstva bitna za gradevinu propisuju se detaljnije pravilnici Broj 15 – strana 1510 ma i drugim tehnickim propisima utemeljenim na BAS standardima i uz uvažavanje evropskih standarda, a u skladu sa medunarodnim nacelima harmonizacije tehnickog zakonodavstva. (2) Pravilnici i tehnicki propisi o tehnickim svojstvima bitnim za gradevinu, koje donosi Federalni ministar prostornog uredenja, preuzimaju se automatski i primjenjuju kao kantonalni propisi. Clan 92. (Gradevinski proizvodi i oprema) (1) Gradevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugradivati samo ako je njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvodaca ili certifikatom o uskladenosti s utvrdenim posebnim propisima, normativima i standardima. (2) Gradevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajuci propis ili norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugradivati samo na osnovu odobrenja Ministarstva nadležnog za poslove gradevinarstva. (3) Odobrenje iz prethodnog stava izdaje se na osnovu potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da gradevinski proizvod ili oprema unutar granica svoje namjene zadovoljava zahtjevima u pogledu osiguranja tehnickih svojstava bitnih za gradevinu, kako je definirano ovim zakonom. (4) Gradevinski proizvodi i oprema koja imaju ispravu ili certifikat izdan u inostranstvu trebaju imati odobrenje iz stava (2), osim ako se radi o proizvodima i opremi koji bitnije ne uticu na svojstva gradevine definisana ov- 29. decembar/prosinac 2009 im zakonom. (5) Odobrenje iz stava (2) izdaje se na odredeni rok koji ne može biti duži od pet godina. Ako se u tom roku ne donese norma ili odgovarajuci propis, odobrenje se može produžiti za daljih pet godina. (6) Odobrenje iz stava (2) ovoga clana može se ukinuti prije isteka roka važnosti ako se utvrdi da novi proizvod više ne odgovara zahtjevima iz stava (3) ovoga clana. III. SUDIONICI U PROJEKTIRANJU I GRADENJU Clan 93. (1) Sudionici u projektiranju i gradenju su investitor, projektant, revident, izvodac i nadzor. (2) Odnosi izmedu investitora i drugih sudionika u projektiranju i gradenju iz prethodnog stava ureduju se ugovorima. Clan 94. (Investitor) (1) Investitor je pravna ili fizicka osoba u cije ime i za ciji racun se gradi gradevina u skladu sa odredbama ovog zakona i on je osnovni pravni subjekt faze izgradnje objekta. (2) Projektiranje, kontrolu - reviziju projekata, gradenje i strucni nadzor nad gradenjem investitor po pravilu mora povjeriti pravnim ili fizickim licima registrovanim za obavljanje tih djelatnosti. (3) Investitor je dužan osigurati stalni nadzor nad gradenjem najkasnije od dana otpocinjanja pripremnih radova. (4) Investitor koji gradi u svoje ime a za 29. decembar/prosinac 2009 racun nepoznatog kupca (stanovi i dr. gradevine za tržište), može biti projektant i izvodac, dok nadzor mora povjeriti drugom neovisnom pravnom licu registrovanom za poslove projektiranja i nadzora. (5) Kada je investitor fizicko lice koje gradi za svoje potrebe stambeni ili stambeno-poslovni objekat korisne površine do 200 m², može sam projektirati, graditi i provoditi nadzor u dijelu za koji je strucno osposobljen, uz uvjet da ima najmanje srednju strucnu tehnicku spremu arhitektonsko- gradevinske, mašinske, elektro i tehnološke struke sa 3 godine radnog iskustva na poslovima projektiranja, izgradnje ili nadzora. (6) Kada je investitor fizicko lice koje gradi za svoje potrebe stambeni ili stambeno-poslovni objekat, može sam graditi uz uvjet da osigura projekat i strucni nadzor za sve faze gradenja. (7) Investitor je dužan najkasnije 8 dana prije pocetka radova pribaviti elaborat iskolcenja gradevine, te izvršiti iskolcenje na terenu. Investitor je dužan pozvati nadležnu urbanistickogradevinsku inspekciju da izvrši obavezni pregled iskolcenja i da zapisnicki konstatira ispunjenost ostalih uvjeta za pocetak radova. Tek nakon toga, upisom u gradevinski dnevnik, dopušta se izvodenje gradevinskih radova. (8) Investitor je dužan nadležnom organu Kantona ili službi jedinice lokalne samouprave koji su mu izdali odobrenje za gradenje, najkasnije 8 dana prije planiranog pocetka radova prijaviti pocetak gradenja. (9) U slucaju prekida radova investitor je dužan preduzeti mjere osiguranja Broj 15 – strana 1511 gradevine i susjednih gradevina i površina. Ako prekid radova traje duže od 3 mjeseca investitor je dužan ponovo prijaviti pocetak radova 8 dana prije pocetka. (10) Ako se u toku gradenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti nadležni organ u roku od 8 dana od nastale promjene. (11) Pored poziva nadležne inspekcije da izvrši pregled iskolcenja, investitor je dužan da pozove inspekciju da izvrši obavezni pregled prilikom izvodenja konstruktivne (suštinske) faze gradevine te nakon okoncanja objekta, a prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za upotrebu. Clan 95. (Projektant) (1) Projektovati, prema ovom Zakonu, može pravno lice registrovano za obavljanje poslova projektovanja ili fizicko lice registrovano za obavljanje poslova projektovanja u odredenoj struci, u pravilu kao osnovno zanimanje a i kao dopunsko zanimanje pod uvjetom da ne uzrokuje sukob interesa. Ministarstvo ce posebnim propisom definisati minimalne i specificne kadrovske i materijalnotehnicke uvjete koje moraju zadovoljavati projektanti za svaku granu gradevinarstva i arhitekture (te njima kompatibilnih struka u oblasti projektovanja), odnosno za svaku vrstu objekta i zahvata u prostoru, da bi dobili odgovarajucu licencu za tu granu, odnosno za projektovanje te vrste objekata. (2) Izuzetno, ukoliko pravno lice nema uposlene projektante za svaku vrstu Broj 15 – strana 1512 projekta, može na osnovu ugovora angažovati projektanta (pravno lice registrovano za poslove projektovanja i koje ima licencu ili fizicko lice koje ispunjava potrebne uvjete za poslove projektovanja i koje ima licencu) za odredenu vrstu i fazu projekta. (3) Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projekat ili dio projekta za ciju je izradu imenovan, zadovoljava uvjete iz ovoga zakona, posebnih zakona, propisa donesenih na temelju zakona, tehnickih normi i standarda, te da je izvedbeni projekat u skladu s glavnim projektom. (4) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja gradevine ucestvuje više projektanata, pravno lice kojem je povjerena izrada projekta, imenuje glavnog projektanta. Glavni projektant može istodobno biti i projektant odredene vrste projekta. (5) Glavni projektant odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i medusobnu uskladenost projekata, što potvrduje svojim potpisom i odgovarajucom potvrdom. (6) Ako u izradi projekta ucestvuju dva ili više pravnih lica, investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja ce imenovati tog koordinatora. (7) Projektant, glavni projektant i koordinator projekta može biti samo osoba s odgovarajucom visokom strucnom spremom, položenim strucnim ispitom i tri godine radnog iskustva i sa licencom za projektovanje u toj struci. 29. decembar/prosinac 2009 Clan 96. (Izvodac) (1) Gradenjem, odnosno izvodenjem radova na gradevini, prema ovom Zakonu može se baviti pravno ili fizicko lice registrovano za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvodac). (2) Gradenjem gradevina i drugih zahvata u prostoru mogu se baviti pravna lica registrovana za obavljanje te djelatnosti, uz uvjet da imaju licencu. Ministarstvo ce posebnim propisom odrediti minimalne kadrovske i materijalno-tehnicke uvjete koje moraju zadovoljavati izvodaci za svaku granu gradevinarstva, odnosno za svaku vrstu objekta i zahvata u prostoru, da bi dobili odgovarajucu licencu za tu granu, odnosno za gradenje te vrste objekata. (3) Fizicka lica koja su u smislu profesionalne djelatnosti – osnovnog zanimanja - registrovana za obavljanje odredenih vrsta zanatskih radova u okviru djelatnosti gradenja, mogu sudjelovati u gradenju samostalno ili kao podugovaraci pravnog lica registrovanog za poslove gradenja samo ako imaju licencu za doticne vrste zanatskih radova. Ministarstvo ce posebnim propisom definirati poslove i uvjete za svaku vrstu zanatskih radova koje mogu vršiti takvi izvodaci, te propisati minimalne kvalifikaciono- strucne, iskustvene i materijalno- tehnicke uvjete koje moraju ispunjavati takvi izvodaci da bi dobili odgovarajucu licencu. (4) Ako u gradenju sudjeluju dva ili više izvodaca, investitor je dužan imenovati glavnog izvodaca odgovornog za medusobno uskladivanje radova. 29. decembar/prosinac 2009 Clan 97. (1) Izvodac je dužan: - prouciti glavni projekat / projekat za izvodenje i provjeriti sumnjive postavke i rješenja; - poštovati uvjete i graditi gradevinu u skladu s gradevinskom dozvolom; - radove izvoditi tako da tehnicka svojstva gradevine odgovaraju zahtjevima iz ovog zakona; - ugradivati materijale, opremu i proizvode u skladu sa odredbama ovog zakona; - osiguravati dokaze o projektovanom kvalitetu radova i ugradenih materijala proizvoda i opreme u skladu sa odredbama ovoga Zakona, važecim tehnickim propisima i standardima, te iste predati investitoru; - blagovremeno poduzeti mjere za sigurnost gradevine, radova, opreme i materijala, za bezbjednost radnika, ucesnika u saobracaju, sigurnost susjednih gradevina; - urediti, opremiti i stalno održavati gradilište u skladu sa propisima; - u toku gradenja voditi gradevinski dnevnik i gradevinsku knjigu. (2) Izvodac imenuje voditelja gradenja, a u slucaju da izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tih radova. Voditelj gradenja odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu uvjeta iz prethodnog stava. (3) Voditelj gradenja i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani inženjer odgovarajuceg gradevinskog ili arhitektonskog usmjerenja sa najmanje 3 godine radnog iskustva ili inženjer sa najmanje 5 godine radnog iskustva na poslovima gradenja, te sa polože- Broj 15 – strana 1513 nim strucnim ispitom. (4) Iznimno od odredbi prethodnog stava, voditelj gradenja za stambenu zgradu ili stambeno-poslovnu zgradu korisne površine do 250 m2, može biti i lice sa višom ili srednjom strucnom spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima gradenja ili nadzora, te sa položenim strucnim ispitom. Clan 98. (Nadzor) (1) Nadzor nad gradenjem u ime investitora, prema ovom Zakonu može obavljati samo pravno lice registrovano za poslove gradenja ili za poslove projektovanja, koje ispunjava sve uvjete, saglasno clanu 95. stavovi (2) i (3) i clanu 96. stav (2), uz dopunski uvjet da za svaku fazu-vrstu radova na konkretnom objektu ima u radnom odnosu zaposlenog najmanje po jednog diplomiranog inženjera sa najmanje 3 godine radnog skustva i položenim strucnim ispitom i sa licencom, u funkciji nadzornog inženjera. (2) Izuzetno od prethodnog stava pravno lice može, na osnovu poslovnog ugovora, angažovati nadzornog inženjera odgovarajuce struke i iskustva i koji posjeduje licencu, ukoliko nema zaposlene diplomirane inženjere za sve faze-vrste radova. (3) Pravno lice koja provodi strucni nadzor svojim aktom imenuje nadzorne inženjere za konkretni projekat. (4) Ovisno o složenosti objekta pravno lice koja obavlja nadzor nad gradenjem u ime investitora, može formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inženjera i odgovorBroj 15 – strana 1514 an je za uskladivanje rada tima i pojedinih etapa objekta ili dijelova objekta. (5) Za obavljanje faze gradevinsko-arhitektonskog nadzora kod gradenja stambenih ili stambeno-poslovnih objekata, privremenih i pomocnih objekata, može biti imenovana fizicka osoba odgovarajuce srednje strucne spreme s najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima gradenja ili nadzora i položenim strucnim ispitom. (6) Nadzor nad gradenjem investitor ne može provjeriti istom pravnom licu kojem je povjerio gradenje svoje gradevine. Clan 99. (1) U provodenju nadzora nadzorni inženjer dužan je: - utvrditi uskladenost iskolcenja gradevine s eleboratom o iskolcenju gradevine i projektom; - provjeriti i utvrditi gradi li se u skladu sa gradevinskom dozvolom, tehnickom dokumentacijom i ovim zakonom; - provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugradenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, uvjetima propisanim ovim Zakonom, posebnim zakonima i propisima, važecim tehnickim propisima i standardima te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima; - biti prisutan u svim fazama testianja kvaliteta ugradenog materijala, kao i u svim fazama testiranja nosivog sklopa gradevine; - potvrditi izvodenje radova potpisivanjem gradevinskog dnevnika, te kontrolisati gradevinsku knjigu 29. decembar/prosinac 2009 i sve izmjene u tehnickoj dokumentaciji; - napisati izvještaj investitoru o obavljenom nadzoru nad gradenjem gradevine. (2) U slucaju da rezultati ispitivanja ugradenog materijala, kao i u svim drugim zakonom odredenim pitanjima, nisu u skladu sa propisima, nadzorni inženjer ce obavijestiti pismenim putem nadležnu urbanistickogradevinsku inspekciju i nadležni organ za licenciranje izvodackih firmi – Ministarstvo, odnosno za licenciranje individualnih inženjera voditelja gradenja - inženjersku komoru. Clan 100. (Revident) (1) Reviziju odredene faze – dijela projekta može obavljati samo diplomirani inženjer odgovarajuce struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim strucnim ispitom i sa licencom, zaposlen kod pravnog lica koje je registrovano za obavljanje poslova projektovanja i koje ima licencu (u daljnjem tekstu: revident). Angažovanje pojedinacnih revidenata je moguce na osnovu ugovora, s tim da investitor jednom od njih povjeri ulogu vodeceg revidenta koji koordinira njihov rad. (2) U slucaju kada je za reviziju cijelog projekta ugovorom angažovano pravno lice, onda je ono dužno imenovati vodeceg revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih faza ili dijelova glavnog odnosno izvedbenog projekta. (3) Vodeci revident iz stava (1) i (2) organizuje izradu završnog izvještaja o kontroli ukupne projektne doku 29. decembar/prosinac 2009 mentacije, na osnovu pojedinacnih izvještaja o kontroli pojedinih faza ili dijelova projekta, koji se prilažu uz završni izvještaj. (4) Ukoliko je nalaz revizije negativan, u izvještaju se nalaže projektantu da otkloni sve uocene nedostakte i greške, te da ponovo podnese projekat na reviziju u odredenom roku. Takav izvještaj dostavlja se urbanistickogradevinakoj inspekciji i nadležnom organu za licenciranje projektantskih firmi - Ministarstvu, odnosno za licenciranje individualnih projektanata - inženjerskoj komori. (5) U izvještaju o obavljenoj reviziji, revident može zahtijevati od investitora da: - prije pocetka izvodenja odredenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove; - obavi pregled izvedenih radova u odredenoj fazi gradenja. Investitor je dužan da ispoštuje zahtjeve revidenta, što se posebno registrira u gradevinskom dnevniku. (6) Reviziji projekta podliježu svi glavni odnosno izvedbeni projekti: stambenih objekata sa više od 3 stambene jedinice, javnih objekata, uslužnih i privrednih objekata, kao i projekti za koje gradevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo. (7) Revident ne može biti lice koje je u cjelosti ili djelimicno ucestvovalo u izradi projekta ili ako je taj projekat u cjelosti ili djelimicno izraden ili nostrificiran kod pravnog lica u kojem je zaposlen. Clan 101. (Strucni ispiti) (1) Inženjeri i tehnicari raznih specijal- Broj 15 – strana 1515 nosti, koji obavljaju poslove projektovanja, revizije projekata, gradenja, nadzora nad gradenjem i održavanja gradevine moraju imati položen strucni ispit. (2) Strucni ispit iz stava (1) organizira se prema odgovarajucim propisima za polaganje strucnog ispita kojeg utvrduje Federalno ministarstvo prostornog uredenja. (3) Doktori znanosti i magistri oslobadaju se strucnog dijela ispita za naucnu i strucnu oblast u koju se ubrajaju njihovi magistarski i doktorski radovi (clan 20. stav 2.). IV. INŽENJERSKA KOMORA Clan 102. (1) Radi unapredenja uvjeta za obavljanje strucnih poslova u oblasti prostornog uredenja, projektovanja, izgradnje i drugih relevantnih oblasti, radi zaštite opceg – javnog interesa pri obavljanju poslova i pružanju usluga u tim oblastima, a ujedno i zaštite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih strucnih potreba, te organizovanog nastupa pripadnika profesije prema državnim tijelima i organima, udruženjima, tržištu i ukupnom društvenom okruženju, može da se osnuje Inženjerska komora Bosansko-podrinjskog kantona (u daljem tekstu: Komora). (2) Komora je pravno lice i ima svoj statut kojim ureduje organizaciju, nacin obavljanja poslova, prava i obaveze clanova. Na statut Komore saglasnost daje Ministarstvo. (3) Clanovi komore su inženjeri arhitektonske i gradevinske struke, kao i drugih komplementarnih struka ukBroj 15 –strana 1516 ljucenih u planiranje, projektovanje, izgradnju i održavanje izgradene okoline, koji imaju odgovarajuce strucno zvanje, koji su dobrovoljno pristupili u clanstvo komore prema odredbama statuta, te koji ispunjavaju i druge propisane kriterije. Clan 103. Komora obavlja slijedece poslove: 1. Utvrduje profesionalna prava i dužnosti i eticke norme ponašanja clanova u obavljanju poslova izrade planova, projektovanja, nadzora, revizije i izvodenja radova; 2. Organizuje sudove casti za utvrdivanje povreda profesionalnih standarda; 3. Brine o trajnom strucnom uzdizanju svojih clanova i kandidata za clanove Komore, te s tim u vezi uspostavlja i unapreduje razne oblike strucne i naucne suradnje s odgovarajucim organima, institucijama i asocijacijama; 4. Analizira stanje regulative u oblasti prostornog planiranja i gradenja, predlaže izmjene i razvoj integralne regulative – gradevinskog koda; 5. Organizira sistem informiranja clanstva i ukupne javnosti o stanju i problemima, te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapredenja prostornog uredenja i graditeljstva; 6. Daje strucne savjete iz svog djelokruga pojedincima i organizacijama; 7. Ostvaruje saradnju sa drugim inženjerskim komorama i njihovim medunarodnim asocijacijama; 8. Afirmira materijalne i druge interese ovlaštenih planera, projektanata i izvodaca. Clan 104. (1) Organi Komore su: skupština, upra- 29. decembar/prosinac 2009 vni odbor, nadzorni odbor i predsjednik. (2) Komora ja organizovana po maticnim grupama za prostorne planere i urbaniste, projektante i izvodace radova, odnosno na pojedine sekcije (subspecijalnosti) unutar tih glavnih grupa. (3) Radom maticne sekcije upravlja izvršni odbor grupe, odnosno sekcije. (4) Ostala pitanja bliže se odreduju statutom Komore. Clan 105. (1) Komora stice sredstva za rad od clanarine, sponzorstva, donacija, poklona i drugih izvora u skladu sa zakonom. (2) Nadzor nad zakonitošcu rada komore vrši Ministarstvo. (3) Ministarstvo ce pružiti strucnu podršku i pomoc inicijativnoj grupi, sastavljenoj od najmanje deset zainteresiranih lica, za formiranje Inžinjerske komore. V. PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ZA GRADENJE GRADEVINA I VRŠENJE ZAHVATA U PROSTORU Clan 106. (1) Gradenje gradevina i vršenje zahvata u prostoru vrši se na osnovu projektne dokumentacije. (2) Prema vrsti i nivou razrade projektna dokumentacija se razvrstava na: - idejni projekat, - glavni projekat, - izvedbeni projekat - projekat izvedenog stanja; (3) Ministarstvo ce svojim propisom utvrditi listu gradevina za koje je pot29. decembar/prosinac 2009 rebno izraditi izvedbeni projekat. Clan 107. Izrada, sadržaj, oznacavanje i cuvanje, revizija i nostrifikacija projektne dokumentacije vrši se u skladu sa Uredbom o vrsti, sadržaju, oznacavanju, cuvanju, kontroli i nostrifkaciji investicionotehnicke dokumentacije („Službene novine Federacije BiH“ broj 88/07 i 51/08). VI. ODOBRENJE ZA GRADENJE – KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA / PROSTORA Clan 108. (1) Gradenju nove i rekonstrukciji postojece gradevine može se pristupiti samo na osnovu pravosnažnog odobrenja za gradenje – korištenje zemljišta/ prostora (u daljem tekstu: odobrenje za gradenje), osim u slucajevima iz clana 109. ovog zakona. (2) Odobrenje za gradenje se izdaje za gradenje cijele gradevine, odnosno dijela gradevine koja cini tehnickotehnološku cjelinu. Clan 109. (1) Odobrenje za gradenje nije potrebno za: - radove na održavanju i rehabilitaciji postojece gradevine, koji se prema ovom zakonu ne smatraju rekonstrukcijom; - gradenje individualne ili porodicne grobnice, u skladu s propisanim lokalnim standardima; - objekte kod kojih se zbog promjene djelatnosti, koja bitno ne utice na uvjete upotrebe objekta, ne zah- Broj 15 – strana 1517 tijevaju znacajnije promjene konstruktivnih elemenata gradevine; - uredenje okucnice individualnog stambenog objekta za koji je izdata gradevinska dozvola što podrazumijeva gradenje: ograda, staza ili platoa, potpornih zidova visine do 1.0 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka površine do 20 m2, vrtnog ognjišta površine do 1,5 m2 i visine do 3 m, - pomocnih gradevina namijenjenih redovnoj upotrebi individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za koju je izdata gradevinska dozvola, što podrazumijeva: individualne garaže, spremišta, drvarnice bruto površine do 40 m2 i visine sljemena do 4 m, nadstrešnicu ili staklenik za bilje bruto površine do 12 m2 i visine vijenca do 4 m, cisternu za vodu zapremine do 10 m3, septicku jamu zapremine do 10 m3; - postavljanje plastenika namijenjenih iskljucivo poljoprivrednoj proizvodnji bruto tlocrtne površine do 12m2 i visine vijenca do 4 m od okolnog tla; - privremenih gradevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po posebnom propisu s najdužim rokom trajana do 90 dana, nakon cega se gradevina mora ukloniti; - montažnih objekata i kioska gotove konstrukcije do 12 m2; - jednostavnog djecijeg igrališta i temelja stabilnih djecjih igracaka; - nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom saobracaju; - reklamnog panoa površine do 12 m2; - kablovskih i zracnih prikljucaka Broj 15 – strana 1518 na niskonaponsku, PTT i CATV mrežu, kao i prikljucaka postojece gradevine na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin); - sportskih terena bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet, i slicno); - radova na stubištima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa gradevini i unutar gradevine radi omogucavanja nesmetanog pristupa i kretanja u gradevini osobama s teškocama u kretanju. (2) Radovi iz prethodnog stava mogu se izvoditi bez odobrenja za gradenje jedino ako su prethodno riješeni imovinsko-pravni odnosi o cemu postoji valjan dokaz, uredno zatražena i dobivena lokacijska informacija, odnosno urbanisticka saglasnost, napravljen odgovarajuci projekat za izvodenje sa elaboratom o iskolcavanju objekta i drugog zahvata u prostoru, te izvršeno njegovo iskolcavanje od strane ovlaštenog organa. Obavezu i odgovornost za ispunjenje prednjih uvjeta ima investitor takvih radova. (3) Prije pocetka radova, na poziv investitora vrši se inspekcijski pregled potrebnih dokumenata i kontrola iskolcavanja/ zasnivanja gradevine ili zahvata u prostoru o cemu se sastavlja zapisnik. (4) Radovi iz stava (1) ovog clana podliježu tehnickom pregledu od strane nadležne službe za upravu jedinice lokalne samouprave, na osnovu cega se izdaje uvjerenje o završenom objektu. Clan 110. (Posebni slucajevi gradenja) (1) U slucaju neposredne opasnosti od 29. decembar/prosinac 2009 velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih dogadaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za gradenje mogu se graditi one gradevine koje služe sprecavanju ili zaštiti od djelovanja tih pojava, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. (2) Gradevine iz prethodnog stava moraju se ukloniti kada prestane potreba njihovog korištenja. Ako je potrebno da ta gradevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno dobiti gradevinska dozvola u roku od 6 mjeseci po prestanku potrebe njenog korištenja. (3) Kod obnove oštecenih gradevina, stepen oštecenja svih gradevina utvrduje strucna komisija za procjenu štete koju cine strucna lica gradevinske, arhitektonske, elektro i po potrebi mašinske struke, koju imenuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave ili se koristi nalaz vještaka odgovarajuce struke. (4) Izlaskom na lokaciju oštecene gradevine, strucna komisija iz prethodnog stava utvrduje strucnim nalazom i mišljenjem stepen oštecenja gradevine, kao i potrebne radnje koje treba izvršiti prije sanacije objekta, ukljucujuci i izradu tehnicke dokumentacije. (5) U slucaju da konstruktivni elementi gradevine zbog djelovanja iz stava (1) nisu ošteceni, gradevina se može vratiti u prvobitno stanje u skladu sa odobrenjem za gradenje na osnovu kojeg je izgradena. (6) Ukoliko strucna komisija utvrdi da se radi o vecim oštecenjima konstruktivnih dijelova gradevine, nadležni organ ce od investitora zahtijevati da priloži tehnicku dokumentaciju 29. decembar/prosinac 2009 za sanaciju gradevine i ateste o izvršenim ispitivanjima konstrukcije gradevine. U tom slucaju nadležni organ na temelju priložene dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju, koje mora biti uskladeno sa odobrenjem za gradenje na temelju kojeg je gradevina izgradena. (7) U slucaju iz prethodnog stava odobrenjem za gradenje utvrdit ce se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane gradevine. (8) Kada se radi o objektima koji su potpuno uništeni, ponovno gradenje istog objekta na istom lokalitetu može otpoceti po pribavljanju novog odobrenja za gradenje, koje se izdaje na osnovu dokaza o vlasništvu uništenog objekta, prvobitno izdanog odobrenja za gradenje i glavnog projekta novog objekta. Clan 111. (Odobrenje za rekonstrukciju gradevine) Investitor je dužan pribaviti odobrenje za gradenje ako namjerava rekonstruirati postojecu gradevinu, shodno definiciji iz clana 2. tacka 16. ovog Zakona. Postupak odobravanja rekonstrukcije u svemu odgovara postupku kao kod novogradnje, izuzev što se uz zahtjev za lokacijsku informaciju, odnosno urbanisticku saglasnost prilaže odobrenje za gradenje (ili odobrenje za upotrebu) postojece gradevine, ukoliko je ona izgradena poslije 1974. godine. Clan 112. (Organi nadležni za izdavanje odobrenja za gradenje) (1) Odobrenje za gradenje izdaje organ odnosno služba koja je izdala lokaci- Broj 15 – strana 1519. jsku informaciju, odnosno urbanisticku saglasnost, kako je to definirano clanom 63. ovog Zakona. (2) Izuzetno kod rekonstrukcije postojece gradevine, zahtjev se podnosi putem lokalno nadležne službe jedinice lokalne samouprave, a ona odlucuje o stvarnoj nadležnosti za rješavanje po tom zahtjevu. Clan 113. (Zahtjev za odobrenje za gradenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za gradenje podnosi investitor nadležnom organu iz clana 112. ovog Zakona. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gradenje prilaže se po pravilu: 1. kopija lokacijske informacije, odnosno urbanisticke saglasnosti, 2. dokaz o pravu gradenja na predmetnoj lokaciji, 3. ažurni geodetski snimak – plan s ucrtanom situacijom cijele gradevine sa podacima i kotama potrebnim za iskolcenje gradevine, 4. izvod iz zemljišne knjige sa identifikacijom vlasnika predmetne parcele, 5. dva primjerka glavnog projekta za individualne stambene i stambeno-poslovne objekte, odnosno tri primjerka glavnog projekta za ostale objekte. Glavni projekat mora biti prethodno pregledan od strane svih relevantnih vanjskih sudionika planiranja, odnosno odobravanja gradenja prema clanu 40. stav (2) ovog Zakona. koji su službenim aktom potvrdili da je projekat uraden u skladu sa relevantnim uvjetima datim u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistickoj saglasnosti (projekti mogu biti u analognoj formi – na papiru, ili digitalnoj formi – na Broj 15 – strana 1520 nekom od elektronskih medija). 6. pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta sa pozitivnim zakljuckom, shodno clanu 107. ovog Zakona, ako je potrebna, 7. pisani izvještaj o izvršenoj nostrifikaciji i potvrdu o usaglašenosti u slucajevima iz clana 107 ovog Zakona, ako je potrebna, 8. okolinska dozvola prema clanu 65. stav (2), ukoliko je potrebna, 9. odgovarajuci vodni akt (vodna saglasnost, vodna dozvola) nadležnog organa, ukoliko to tip projekta zahtijeva, 10. dokaz da je investitor platio naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, ako se radi o takvom slucaju koji se u svemu tretira kao prethodno pitanje, 11. tehnicko rješenje rekultivacije zemljišta koje je prethodno revidirano od strane strucne institucije za podrucje poljoprivrede, za slucajeve gradnje privremenih gradevina i privremene upotrebe zemljišta za druge namjene, kao i za gradnju prilikom koje dolazi do oštecenja okolnog poljoprivrednog zemljišta, 12. dokaz o uplati administrativne takse za troškove postupka, 13. drugi prilozi odredeni posebnim zakonom. (3) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za gradenje može se umjesto glavnog projekta priložiti izvedbeni projekat koji u tom slucaju mora sadržavati sve propisane dijelove glavnog projekta. Clan 114. (Dokaz o pravu gradenja) (1) Dokazom o pravu gradenja iz clana 113. stav (2) ovog Zakona smatra se: 29. decembar/prosinac 2009 izvod iz zemljišne knjige koji glasi na investitora i koji utvrduje njegovo puno vlasništvo nad predmetnom lokacijom, - ugovor o kupoprodaji na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva, ili odluka nadležnih organa na osnovu koje je investitor stekao pravo gradenja ili pravo korištenja, - ugovor o partnerstvu sklopljen s vlasnikom zemljišta i/ili nekretnine, ciji je cilj zajednicko gradenje, - ugovor o koncesiji sklopljen sa nadležnom državnom agencijom kojim koncesionar-investitor stice pravo gradenja, - pisana saglasnost ovjerena od nadležnog organa za planiranu izgradnju svih suvlasnika nekretnine, - ugovor o prenosu prava gradenja sa stvarnog nosioca na drugog investitora, kao vid partnerstva. (2) Ugovori i saglasnosti prethodnog stava moraju biti ovjereni kod nadležnog organa u skladu sa posebnim propisima. Clan 115. (Postupak izdavanja odobrenja za gradenje) (1) U postupku izdavanja odobrenja za gradenje primjenjuje se Zakon o upravnom postupku, a sve faze rada obavlja službeno lice nadležnog organa po službenoj dužnosti. Stranka u postupku je investitor, a pod zainteresovanim stranama u postupku smatraju se jedinica lokalne samouprave na cijem je podrucju nekretnina za koju se izdaje odobrenje za gradenje, subjekti naznaceni u clanu 40. stav (2), te vlasnici i nosioci dru29. decembar/prosinac 2009 gih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno granice s nekretninom za koju se izdaje gradevinska dozvola. (2) Odobrenje za gradenje je upravni akt koji izdaje nadležni organ u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom, te uvjeti iz lokacijske informacije, odnosno iz urbanisticke saglasnosti. (3) Kada nadležni organ utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gradenje, dužan je o tome investitora pismeno izvijestiti, najkasnije u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (4) Ukoliko investitor u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pismene obavijesti ne ispuni sve uvjete ili pismeno ne obavijesti nadležni organ o nemogucnosti ispunjavanja potrebnih uvjeta u zadanom roku, nadležni organ ce zakljuckom odbaciti zahtjev. (5) Revizija glavnog projekta nije obavezna za individualne stambene i stambeno- poslovne objekte korisne površine do 400 m² i u takvoj situaciji nadležni organ koji izdaje odobrenje za gradenje dužan je utvrditi da je projekat kompletan, da je uraden u skladu sa urbanisticko-tehnickim uvjetima i da je uraden od strane pravnog lica registrovanog za poslove projektovanja. (6) Prije izdavanja gradevinske dozvole, nadležni organ je dužan da izvrši uvidaj na licu mjesta kojom prilikom se provjerava saglasnost tehnickih elemenata definisanih u glavnom projektu sa konkretnim uvjetima lo- Broj 15 – strana 1521 kacije, te utvrduje da li su prava zainteresovanih strana u postupku povrijedena s obzirom na pravila urbanog uredenja. (7) U postupku izdavanja odobrenja za gradenje, nadležni organ kao prethodno pitanje rješava naknadu za uredenje gradevinskog zemljišta, te naknadu za pogodnost i korištenje gradevinskog zemljišta. Odmah po prijemu kompletnog zahtjeva, organ je dužan da utvrdi iznose spomenutih naknada i da izda rješenje investitoru u roku od 10 dana o obavezi i uvjetima placanja tih naknada. Investitor je dužan da u roku od 10 dana po prijemu rješenja dostavi dokaze da su placeni troškovi uredenja gradevinskog zemljišta, naknada za pogodnost i naknada za korištenje gradevinskog zemljišta ili kopiju ugovora sa jedinicom lokalne samouprave o placanju iznosa na rate do završetka gradnje gradevine, ukoliko postoji takva mogucnost. (8) Administrativna taksa za troškove postupka iz clana 113. tacka 11. ovog zakona obuhvata stvarne troškove, ukljucujuci i naknade za sudionike tog procesa shodno clanu 69. stav (5) koji daju konacne saglasnosti na glavni projekat. (9) Propis o iznosima i uplati naknade, kao i nacin korištenja tih sredstava donosi Skupština Kantona, odnosno predstavnicko tijelo jedinice lokalne samouprave. Clan 116. (Sadržaj odobrenja za gradenje) (1) Rješenje o odobrenju za gradenje sadrži: - podatke o investitoru kojem se izBroj 15 – strana 1522 daje odobrenje (naziv, odnosno ime sa sjedištem odnosno adresom); - podatke o gradevini za koje se izdaje odobrenje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu, ukupnoj korisnoj površini i spratnosti gradevine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele); - naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekat; - izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja; - vremenski period za koji odobrenje važi; - obavezu investitora da prijavi pocetak izvodenja radova organu koji izaje odobrenje i nadležnoj gradevinskoj inspekciji osam dana prije otpocinjanja radova; - druge podatke od znacaja za specificnu lokaciju i gradevinu. (2) Nadležni organ dužan je poslati kopiju pravosnažnog odobrenja za gradenje nadležnoj gradevinskoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za gradenje, dužno je kopiju odobrenja dostaviti nadležnom organu jedinice lokalne samouprave na cijoj se teritoriji gradi objekat. (4) Glavni projekat je sastavni dio odobrenja za gradenje, što na projektu mora biti naznaceno i ovjereno potpisom službenika i pecatom nadležne službe za upravu koja je tu dozvolu izdala. Clan 117. (Odbijanje izdavanja odobrenja za gradenje) Zahtjev za odobrenje za gradenje ce se odbiti: 29. decembar/prosinac 2009 - ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje gradevinske dozvole; - ako se u postupku izdavanja gradevinske dozvole utvrdi da glavni projekat nije uskladen sa lokacijskom informacijom, odnosno urbanistickom saglasnošcu; - ako se uvidajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na gradevinskoj parceli ne podudara sa glavnim projektom. Clan 118. (Sudjelovanje zainteresiranih strana u postupku) (1) Prije izdavanja odobrenja za gradenje nadležni organ dužan je zainteresovanim stranama u postupku omoguciti uvid u glavni projekat radi upoznavanja sa ispunjenjem specificnih uvjeta koji se odnose na pravila urbanog uredenja, saglasno clanu 67. stav (3), odnosno clanu 69. stavovi (5) i (8), te drugih preduvjeta za izdavanje odobrenja za gradenje iz lokacijske informacije, odnosno urbanisticke saglasnosti. Ova aktivnost se tretira kao rješavanje prethodnog pitanja u upravnom postupku za odobravanje gradenja. (2) Nadležni organ dostavlja službeni poziv za sudjelovanje zainteresovanih strana u postupku, sa naznakom mjesta i vremenskog perioda u trajanju od 15 dana uvida u glavni projekat, naziv investitora, vrstu i lokaciju gradevine. Poziv se dostavlja najmanje 8 dana prije otvaranja uvida u projekt. (3) Ako zainteresirana strana u postupku ne pristupi uvidu u projekat u roku iz prethodnog stava, smatrat ce se da je strani pružena mogucnost 29. decembar/prosinac 2009 uvida u glavni projekt. (4) Zainteresirana strana u postupku može svoje pravo uvida u projekat koristiti na licu mjesta, prilikom službene posjete predstavnika organa nadležnog za izdavanje odobrenja za gradenje lokaciji na kojoj je predvidena gradnja, a o stavu zinteresovane strane se sastavlja službena zabilješka i ulaže u spis. (5) Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gradenje priložio pismeno izjašnjenje-izjavu pojedinih zainteresovanih strana u postupku, nadležni organ te subjekte nece pozivati na javni uvid i sudjelovanje u postupku. (6) Investitor u troškovima postupka za odobrenje za gradenje snosi i troškove za pozivanje zainteresovanih strana radi sudjelovanja u postupku. Clan 119. (Žalbeni postupak) (1) Protiv rješenja nadležne službe uprave za prostorno uredenje jedinice lokalne samouprave u postupku izdavanja odobrenja za gradenje, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana. (2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja odobrenja za gradenje stranka može izjaviti žalbu Komisiji za drugostepeno rješavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana. (3) Protiv rješenja donesenih u drugostepenom postupku od strane Ministarstva ili Komisije Vlade Kantona ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana. (4) Zainteresovana strana u postupku Broj 15 – strana 1523. utvrdivanja odobrenja za gradenje može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. (5) Pravosnažnost rješenja o odobrenju gradenja nastupa ukoliko u roku koji je predviden za žalbe, odnosno za pokretanje upravnog spora, ne bude podnesena nijedna žalba, odnosno tužba kod nadležnih organa. Clan 120. (Izmjena i/ili dopuna odobrenja za gradenje) (1) Investitor je dužan da podnese zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradenje ako tokom gradenja namjerava da ucini takve izmjene na gradevini kojima se tehnicki znacajno odstupa od rješenja u glavnom projektu, na temelju kojeg je izdano odobrenje za gradenje, ali koje su još uvijek u okvirima uvjeta datih u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistickoj saglasnosti. (2) Ukoliko planirane izmjene izlaze iz okvira uvjeta iz prednjeg stava, slucaj ce se tretirati kao novogradnja, što podrazumijeva obnovu postupka za utvrdivanje preduvjeta za odobravanje gradenja putem lokacijske informacije ili urbanisticke saglasnosti, prema clanu 62. ovog zakona. (3) Izmjene izvedbenih detalja do kojih nastupi tokom izvodenja ne podliježu izmjeni odobrenja za gradenje. (4) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradenje obavezno se podnosi prije poduzimanja bilo kakvih radova i zahvata na samom objektu /gradilištu. U suprotnom, zahtjev ce se odbaciti a izvedeni radovi i zahvati tretirat ce se kao bespravni i u skladu s tim bice poduzete mjere Broj 15 – strana 1524 uklanjanja i vracanja u prvobitno stanje na teret investitora i bice utvrdena njegova odgovornost prema ovom zakonu. (5) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradenje sadrži kopiju ranije izdatog odobrenja za gradenje, projekat izmjene ili dopune na gradevini, te odgovarajuce saglasnosti sudionika procesa odobravanja koje su relevantne za planiranu izmjenu ili dopunu. (6) Odredbe stavova (1) do (3) odnose se na izmjene i/ili dopune u toku gradenja. Slucajevi izmjena i dopuna nakon izgradnje gradevine tretirat ce se kao rekonstrukcija, dogradnja i nadzidivanje, i postupace se kao u slucaju novogradnje, prema ovom Zakonu. (7) Ako se u toku gradenja promijeni investitor, novi investitor dužan je u roku od 30 dana podnijeti nadležnom organu zahtjev za izmjenu odobrenja za gradenje u vezi s promjenom investitora. (8) Novi investitor dužan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za gradenje priložiti: - važece odobrenje za gradenje, - dokaz prava gradenja na navedenoj nekretnini, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasništva - na gradevinu koja je predmet izmjene odobrenja za gradenje. Clan 121. (Nacelno odobrenje za složenu gradevinu i odobrenje za gradenje za dijelove te gradevine) (1) Odobrenje za gradenje izdaje se po pravilu za gradenje cijele gradevine. (2) Izuzetno od odredbe stava (1), na za- 29. decembar/prosinac 2009 htjev investitora odobrenje za gradenje može se izdati i za dijelove gradevine koji predstavljaju funkcionalni ili tehnološki dio složene gradevine. (3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradenje prema odredbi stava (2), investitor je dužan dobiti nacelno odobrenje za cijelu gradevinu. (4) Nacelnim odobrenjem, po zahtjevu investitora, odreduju se dijelovi gradevine za koje ce se izdavati pojedinacna odobrenja za gradenje, te redoslijed njihovog izdavanja. (5) Uz zahtjev za izdavanje nacelnog odobrenja za složenu gradevinu prilaže se: - kopija lokacijske informacije ili urbanisticke saglasnosti za cijelu složenu gradevinu; - dokaz o pravu gradenja na predmetnoj lokaciji; - ažurni geodetski snimak – plan s ucrtanom situacijom cijele složene gradevine; - izvod iz zemljišne knjige sa identifikacijom vlasnika predmetne i svih susjednih parcela; - tri primjerka idejnog projekta cijele složene gradevine (projekti mogu biti u analognoj formi – na papiru, ili digitalnoj formi – na nekom od elektronskih medija); - popis dijelova gradevine za koje ce se izdavati pojedinacna odobrenja za gradenje i redoslijed podnošenja zahtjeva; - idejno rješenje pripremnih radova, s tehnickim opisom, predmjerom radova i osnovnim grafickim prikazima; - okolinska dozvola, ako složena gradevina spada u gradevine i proc29. decembar/prosinac 2009 ese za koje je to propisano posebnom uredbom; - dokaz o uplati administrativne takse za troškova postupka; - drugi nacrti i podaci u zavisnosti od složenosti gradevine. (6) Idejni projekat cijele složene gradevine iz prethodnog stava treba da sadrži i šemu tehnološkog procesa s naznakom opreme i njenim karakteristikama. (7) Idejni projekat iz prethodnog stava sastavni je dio nacelnog odobrenja što na njemu mora biti naznaceno i ovjereno potpisom službenika i pecatom nadležnog organa. (8) Na postupak izdavanja nacelnog odobrenja primjenjuju se odredbe ovoga zakona propisane za postupak izdavanja odobrenja za gradenje. (9) Nacelno odobrenje za složeni objekat na osnovu koje se izdaju odobrenja za gradenje za dijelove gradevine prestaje važiti u roku od 5 godina od njegove pravosnažnosti. (10) Odobrenje za gradenje za dijelove složene gradevine se izdaje na zahtjev investitora, uz koji se prilaže slijedece: - kopija nacelnog odobrenja za gradenje složene gradevine; - ažurni geodetski snimak – plan s ucrtanom situacijom cijele složene gradevine i naznakom dijela složene gradevine za koju se traži odobrenje za gradenje; - tri primjerka glavnog projekta dijela složene gradevine koji je prethodno pregledan od strane svih relevantnih vanjskih sudionika planiranja, odnosno odobravanja gradenja, prema clanu 40. stav (2) ovog zakona, koji su službenim akt- Broj 15 – strana 1525 om potvrdili da je projekat uraden u skladu sa relevantnim uvjetima danim u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistickoj saglasnosti (projekti mogu biti u analognoj formi – na papiru, ili digitalnoj formi – na nekom od elektronskih medija); - pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta sa pozitivnim zakljuckom, ako je potrebna; - pisani izvještaj o izvršenoj nostrifikaciji i potvrdu o usaglašenosti, ako je potrebna; - dokaz o uplati administrativne takse za troškove postupka. (11) Postupak izdavanja nacelnog odobrenja za gradenje složenog objekta, kao i odobrenja za gradenje dijela složenog objekta, u svemu odgovara standardnom postupku izdavanja odobrenja za gradenje, kako je definirano u clanu 115. ovog zakona. Clan 122. (Odobrenje za pripremne radove) (1) U slucaju kompleksnih i dugotrajnih projekata izgradnje koji zahtijevaju obimne i složene pripreme, kao i u slucaju posebnih prostornih uvjeta i ogranicenja, investitor može podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pripremne radove za potrebe tehnickog uredenja gradilišta prije nego što dobije pravosnažnu gradevinsku dozvolu, za šta postoje sve potrebne pretpostavke i velika vjerovatnoca. (2) Investitor ne smije otpoceti nikakve radove (niti prethodne ni glavne) vezane za samu gradevinu prije posjedovanja pravosnažnog odobrenja za gradenje. (3) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja Broj 15 – strana 1526. za pripremne radove, investitor je dužan priložiti sljedece: - kopiju lokacijske informacije, odnosno pravosnažne urbanisticke saglasnosti; - dokaz o pravu gradenja prema clanu 114. ovog zakona; - projekat tehnologije i organizacije gradenja; - potrebne saglasnosti nadležnih institucija za privremene gradilišne prikljucke na komunalnu infrastrukturu i javni put; - odobrenje nadležnog organa za privremeno zauzimanje i korištenje javne površine, ukoliko se radi o takvom slucaju. (4) Postupak za izdavanje odobrenja za pripremne radove se vodi po službenoj dužnosti, saglasno Zakonu o upravnom postupku. Nadležni organ za izdavanje odobrenja organizira zajednicki izlazak na teren sa nadležnim inspekcijama (urbanisticko-gradevinskom, inspekcijom zaštite na radu, inspekcijom za okoliš, komunalnom, vodoprivrednom, poljoprivrednom, šumarskom, itd.). Komisija sastavljena od predstavnika spomenutih organa na bazi Projekta tehnologije i organizacije gradenja vrši uvid na licu mjesta i ocjenjuje valjanost projektnih postavki, pa se prema njenom nalazu i zakljucku izdaje odgovarajuce rješenje. (5) Rok za izdavanje odobrenja za pripremne radove na gradilištu je 30 dana od prijema potpunog zahtjeva. (6) Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera (prethodne studije, geološka, geomehanicka istraživanja, prikupljanje podataka za projektovanje i sl.) izvode se na osnovu lokacijske informacije i dokaza o pravu 29. decembar/prosinac 2009 gradenja iz clana 114. ovog zakona. Clan 123. (Odobrenje za gradenje za privremene objekte) (1) Gradevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremeni montažni objekti koji ce se koristiti duže od 90 dana od njihovog postavljanja, mogu se postavljati samo na temelju odobrenja za gradenje za privremene gradevine. Zahtjev za odobrenje, prilozi i postupak izdavanja su isti kao kod trajnih gradevina (2) Odobrenjem za gradenje iz prethodnog stava mora se investitoru odrediti rok u kojem je dužan o svom trošku ukloniti privremenu gradevinu zbog privodenja gradevinskog zemljišta trajnoj namjeni. (3) Jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluku o nacinu i uvjetima za izdavanje odobrenja za netipicne zahvate u prostoru kao: sjecu stabala, uredenje fasada, zamjenu postojecih krovova, polaganje-vodenje kablovskih instalacija, postavljanje reklamnih panoa, bilborda, video- skrinova, antena, korištenje zemljišta za postavljanje objekata u svrhu logorovanja i rekreacije i dr. (4) Ako investitor po isteku roka ne izvrši obavezu iz clana 76. stav (4), organ nadležan za izdavanje lokacijske informacije naredice uklanjanje privremene gradevine i dovodenje zemljišta u prvobitno stanje na teret investitora. Clan 124. (Prestanak važenja odobrenja za gradenje) (1) Odobrenje za gradenje prestaje važ29. decembar/prosinac 2009 iti ako se sa radovima na gradevini za koju je izdato odobrenje za gradenje ne zapocne u roku od jedne godine od dana njegove pravosnažnosti. (2) Važenje odobrenja za gradenje može se posebnim rješenjem, po zahtjevu investitora, produžiti za još jednu godinu ako se nisu promijenili uvjeti prema kojima je izdato ranije odobrenje za gradenje. (3) Zahtjev iz prethodnog stava investitor mora podnijeti nadležnom organu koji je izdao ranije odobrenje za gradenje, najmanje 15 dana prije prestanka važenja tog odobrenja. VII. GRADILIŠTE Clan 125. (Prijava gradnje) (1) Investitor je dužan da organu koji mu je izdao odobrenje za gradenje, kao i nadležnom inspekcijskom organu, pismeno prijavi pocetak radova na gradilištu, najkasnije u roku od osam dana prije stvarnog pocetka radova. (2) Nadležni inspekcijski organ je dužan da planira i da izvrši prvi inspekcijski pregled na gradilištu u roku od 10 dana, kako bi provjerio ispunjavanje tehnickih i sigurnosnih uvjeta za rad. Clan 126. (Iskolcavanje) (1) Prije pocetka gradenja vrši se iskolcavanje gradevine u skladu sa uvjetima datim u odobrenju za gradenje i na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta, odnosno posebnog projekta iskolcenja. Broj 15 – strana 1527 (2) Iskolcavanje gradevine vrši organ nadležan za katastar samostalno, po potrebi uz prisustvo predstavnika opcinske službe za urbanizam ili te poslove povjerava pravnom licu registrovanom za izvodenje tih poslova. Postupak iskolcavanja prati nadzor i to evidentira u gradevinskom dnevniku. O iskolcavanju se sacinjava elaborat, a kopije se dostavljaju investitoru, nadležnom organu i nadležnoj urbanisticko-gradevinskoj inspekciji. (3) Za štetu proisteklu iz pogrešnog iskolcavanja odgovara lice koje je izvršilo iskolcavanje po zakonu o obaveznim odnosima. (4) Nadležna urbanisticko-gradevinska inspekcija je dužna odmah, na poziv investitora, provjeriti da li je stvarni položaj gradevine u prostoru u skladu sa elaboratom o iskolcavanju i odobriti nastavak radova. Clan 127. (Uredenje gradilišta) (1) Uredenje gradilišta, bez obzira na znacaj i trajanje, mora biti saglasno s principima Uredbe o obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u gradenju („Sl. novine FBiH“, br. 48/09), koja se primjenjuje kao kantonalni propis. (2) Konkretna rješenja tehnickog uredanja i opremanja gradilišta obraduju se u sklopu projekta tehnologije i organizacije gradenja odnosnog objekta- gradevine. (3) Sve privremene gradevine izgradene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni gradevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni odmah po zavrBroj 15 – strana 1528 šetku gradenja, a zemljište na podrucju gradilišta kao i na prilazu gradilištu, dovedeno u uredno stanje, u skladu sa uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanisticke saglasnosti i odobrenja za gradenja, a najkasnije na dan izdavanja odobrenja za upotrebu. Clan 128. (Dokumentacija na gradilištu) (1) Saglasno ovom zakonu i Uredbi Vlade Federacije BiH iz clana 127. stav 1. Zakona izvodac na gradilištu, po pravilu, mora imati: - ugovor o izvodenju radova, - rješenje o upisu u sudski registar te licencu za obavljanje djelatnosti, - akt ovlaštenog lica izvodaca o postavljenju voditelja gradenja i voditelja pojedinih radova, - licencu za voditelja gradenja, - akt investitora o imenovanju i licencu za nadzornog organa, - odobrenje za gradenje, - projekte na osnovu kojih je izdato odobrenje za gradenje, - izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama, - gradevinski dnevnik, - dokumentaciju o ispitivanju ugradenog materijala, proizvoda i opreme prema planu iz projekta kontrole, - elaborat o iskolcenju gradevine izraden od fizickog ili pravnog lica registrovanog za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu ili nadležne službe za poslove katastra, - zapisnik o kontroli uvjeta temeljenja, - gradevinsku knjigu, - projekat tehnologije i organizacije 29. decembar/prosinac 2009 gradenja. (2) Za objekte manjeg znacaja i mala gradilišta izvodac ne mora imati sve dokumente navedene u prethodnom stavu. Vlada kantona ce na prijedlog Ministarstva svojom uredbom definirati minimalan obim potrebne dokumentacije na gradilištu. VIII. ODOBRENJE ZA UPOTREBU – UVJERENJE O ZAVRŠETKU OBJEKTA Clan 129. (1) Svaka izgradena gradevina za koju se izdaje odobrenje za gradenje smije se poceti koristiti odnosno staviti u pogon nakon što nadležni organ izda dozvolu za njenu upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu), na osnovu prethodno izvršenog tehnickog pregleda gradevine i završnog pregleda urbanisticko-gradevinske inspekcije. (2) Izuzetno od prethodnog stava, za individualne stambene i stambeno-poslovne objekte, te zahvate u prostoru definirane clanom 109. ovog Zakona, izdaje se uvjerenje o završetku objekta nakon izvršenog tehnickog pregleda i završnog pregleda urbanisticko- gradevinske inspekcije. (3) Odobrenje za upotrebu može se na zahtjev investitora izdati i za dio gradevine prije dovršetka gradenja cijele gradevine: - kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (npr. Korištenja mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i dr.); - kada je u pitanju složena gradevina shodno clanu 121. ovog Zakona; 29. decembar/prosinac 2009 - kada se odredeni dio gradevine može privesti svojoj namjeni prije dovršenja cijele gradevine. (4) U slucaju složene gradevine, pojedina odobrenja za upotrebu dijelova gradevine se izdaju prema uvjetima odredenim nacelnim odobrenjem, glavnim projektom i odobrenjem za gradenje za taj dio gradevine. Nakon završetka složene gradevine izdaje se jedinstveno odobrenje za upotrebu za cijelu gradevinu bez obzira na prethodno izdato jedno ili više pojedinacnih odobrenja za upotrebu za dijelove složene gradevine. (5) Procedura izdavanja odobrenja za upotrebu, odnosno uvjerenja o završetku objekta se provodi prema Zakonu o upravnom postupku, a stranka u postupku je investitor. Clan 130. (Zahtjev za odobrenje, odnosno uvjerenje) (1) Investitor je dužan da prethodno pozove nadležnu urbanisticko-gradevinsku inspekciju da izvrši završni inspekcijski pregled gradevine ili zahvata u prostoru, prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za upotrebu, odnosno uvjerenja o završetku objekta. Tim inspekcijskim pregledom se provjeravaju sve faze, elementi i detalji koji se ticu zakonitog gradenja, o cemu inspektor sastavlja izvještaj i utvrduje prijedlog nadležnom organu za izdavanje odobrenja za upotrebu. Inspektor svoj izvještaj dostavlja i investitoru. U slucaju nezakonitosti, inspektor poduzima potrebne upravne mjere. (2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, odnosno uvjerenja o zavr- Broj 15 – strana 1529 šetku objekta, investitor podnosi nadležnom organu koji je izdao odobrenje za gradenje. (3) Uz zahtjev iz prethodnog stava investitor prilaže: - kopiju pravosnažnog odobrenja za gradenje, ukljucujuci i eventualne izmjene i dopune, a za gradevine i zahvate u prostoru iz clana 109. ovog zakona zapisnik o inspekcijskom pregledu prije pocetka gradenja; - kopiju katastarskog plana s ucrtanim položajem gradevine ili elaborat geodetskog snimanja izvedenog stanja izgradenog objekta, odobren od strane nadležnog organa; - pisani izvještaj nadzora nad gradenjem, sa potvrdom o kompletnosti radova, - pisani izvještaj urbanisticko-gradevinske inspekcije o završnom pregledu, shodno stavu (1). (4) Ako je gradevina ili zahvat u prostoru takvog karaktera da podliježe obavezi dobivanja vodne dozvole prema Zakonu o vodama („Sl. novine FBiH“, br. 70/06), onda se uz zahtjev za odobrenje za upotrebu prilaže i odgovarajuca vodna dozvola, izdata od nadležnog organa. Clan 131. (Tehnicki pregled) (1) Tehnicki pregled u biti predstavlja prethodno pitanje u postupku odobravanja upotrebe gradevine.On obuhvata kontrolu uskladenosti izvedenih radova sa odobrenjem za gradenje i tehnickom dokumentacijom na osnovu koje se objekat gradio, kao i sa tehnickim propisima i standardima koji se odnose na pojedine vrste Broj 15 – strana 1530 radova, materijala, opreme i instalacija. (2) Tehnicki pregled vrši se po završetku izgradnje objekta, odnosno nakon izvršenja svih radova predvidenih odobrenjem za gradenje i glavnim, odnosno izvedbenim projektom. Postupak tehnickog pregleda se provodi prema federalnom Pravilniku o tehnickom pregledu gradevina („Sl. novine FBiH“, br.21/06 i 23/08), koji se primjenjuje kao kantonalni propis. (3) Ukoliko je u toku gradenja došlo do manjih odstupanja koja ne podliježu izmjeni i/ili dopuni odobrenja za gradenje, investitor je dužan da za tehnicki pregled pripremi i projekat izvedenog stanja, odnosno projekat izmjena i/ili dopuna. (4) Tehnicki pregled mora se obaviti u roku od najviše 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva za odobrenje, odnosno uvjerenje, ili najviše 20 dana od dana imenovanja komisije za tehnicki pregled. (5) Nadležni organ najkasnije 8 dana prije tehnickog pregleda obavještava o mjestu i terminu tehnickog pregleda investitora, predsjednika i clanove komisije, nadležnu urbanisticko- gradevinsku inspekciju, tijela i preduzeca koja su izdavala odredene saglasnosti u postupku izdavanja gradevinske dozvole ili koja po odredbama posebnih propisa trebaju sudjelovati u tehnickom pregledu. (6) Nadležna tijela i preduzeca iz prethodnog stava dužna su pismeno obavijestiti nadležni organ o svojim predstavnicima pri tehnickom pregledu. Njihovi predstavnici nisu clanovi komisije, ali ucestvuju, u skladu sa svojim nadležnostima i posebnim 29. decembar/prosinac 2009 propisima pri tehnickom pregledu. (7) Ukoliko ovlašteni predstavnici tijela i preduzeca iz prethodnog stava nisu bili prisutni tokom tehnickog pregleda, niti dostavili pismeni izvještaj u roku od osam dana nakon tehnickog pregleda, smatrati ce se da je mišljenje tog tijela ili preduzeca takvo da nema primjedbi i da se može izdati upotrebna dozvola. (8) Nadležni gradevinski inspektori po pravilu prisustvuju tehnickom pregledu gradevine i mogu u zapisnik komisije unijeti svoje mišljenje i prijedloge vezane za tehnicku ispravnost gradevine. (9) Tehnicki pregled po pravilu zapocinje okupljanjem svih pozvanih na licu mjesta, kojom prilikom se održava radni sastanak komisije za tehnicki pregled, daju potrebne informacije i dogovora metod rada. (10) Predsjednik i clanovi komisije za tehnicki pregled o izvršenom tehnickom pregledu sastavljaju zapisnik u koji se unosi i mišljenje svakog clana može li se izgradena gradevina koristiti ili se moraju otkloniti nedostaci ili se ne može izdati odobrenje za upotrebu. Zapisnik potpisuje predsjednik i svi clanovi komisije. (11) Troškove obavljanja tehnickog pregleda snosi investitor. Iznos troškova utvrduje se za svaki konkretan slucaj na osnovu kriterija iz posebnog propisa koji donosi organ uprave koji izdaje odobrenje za upotrebu. Obracun i placanje troškova tehnickog pregleda tretira se kao prethodno pitanje u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, a mora se obaviti u roku od 7 dana od dana prijema zapisnika o tehnickom pregledu sa konacnim stavom komisije 29. decembar/prosinac 2009 u vezi sa izdavanjem odobrenja za upotrebu. Clan 132. (Komisija za tehnicki pregled) (1) Tehnicki pregled obavlja komisija iz reda kvalificiranih strucnjaka, koju rješenjem u roku od 10 dana od dana prijema potpunog zahtjeva za upotrebnu dozvolu obrazuje nadležni organ koji je izdao gradevinsku dozvolu. (2) Broj clanova komisije zavisi od vrste i složenosti objekta i od vrsta radova koje komisija pregleda, odnosno komisija mora imati po jednog strucnog clana za svaku vrstu radova koje pregleda. Jedan od clanova komisije je predsjednik komisije i on koordinira rad. (3) Izuzetno od prethodnog stava, komisiju za tehnicki pregled individualnog stambenog i stambeno-poslovnog objekta, te zahvate u prostoru definirane clanom 109. ovog Zakona, sacinjavaju dva lica tehnicke struke arhitektonskog ili gradevinskog smjera zaposlena u organu koji je izdao odobrenje za gradenje, izuzev lica koja su ucestvovala u postupku donošenja tog odobrenja. Ovu komisiju imenuje odgovorno lice organa koji vodi postupak. (4) Clanovi komisije mogu biti diplomirani inženjeri odgovarajuce struke sa 5 godina radnog iskustva, položenim strucnim ispitom, licencom i iskustvom u projektovanju ili izvodenju gradevina slicnih izgradenoj gradevini. (5) U radu komisije ne mogu sudjelovati službena lica koja su ucestovavala ili su zaposlena kod lica koje je izra- Broj 15 – strana 1531 dilo tehnicku dokumentaciju, vršila reviziju glavnog ili izvedbenog projekta ili bilo izvodac. (6) Nadležni organ koji imenuje komisiju za tehnicki pregled dužan je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni oglas strucnim licima da dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta za ucešce u komisijama. Javni oglas mora biti objavljen u službenom glasilu Kantona i u najmanje dva dnevna lista. (7) Provjeru ispunjavanja uvjeta iz oglasa iz prethodnog stava vrši strucna komisija koju imenuje odgovorno lice nadležnog organa, i sastavlja listu kvalificiranih strucnjaka. Clan 133. (Dužnost investitora u postupku tehnickog pregleda) (1) Investitor je dužan obezbijediti prisustvo ugovorom vezanih ucesnika u gradenju, prilikom tehnickog pregleda osigurati uslove za rad, te slobodan i neometan pristup svim dijelovima gradevine, uz potrebnu strucnu asistenciju nadzora i izvodaca. (2) Investitor je dužan, najkasnije dan uoci tehnickog prijema, komisiji za tehnicki pregled dostaviti na uvid i raspolaganje tokom njenog rada slijedecu dokumentaciju: - glavni, odnosno izvedbeni, ili projekat izvedenog stanja, - dokaze o postignutoj kvaliteti radova, gradevinskih proizvoda i opreme, - dokumentaciju o izvršenim ispitivanjima i rezultatima testiranja nosivosti konstrukcije, ako se posebnim propisima testiranje zahtijeva, - gradevinski dnevnik i gradevinsBroj 15 – strana 1532 ku knjigu, - ostalu dokumentaciju definisanu posebnim propisima u zavisnosti od vrste gradevine, (3) izvještaj urbanisticko-gradevinske inspekcije o završnom inspekcijskom pregledu. Dokumentaciju iz prednjeg stava komisija za tehnicki pregled mora uredno vratiti investitoru po okoncanju svog rada. Clan 134. (Izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Odobrenje za upotrebu se izdaje u formi rješenja prema Zakonu o upravnom postupku, na osnovu pozitivnog izvještaja i prijedloga nadležne urbanisticko-gradevinske inspekcije i na osnovu pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehnicki pregled. (2) Predsjednik komisije za tehnicki pregled dužan je da nakon obavljenog tehnickog pregleda, zapisnik o izvršenom tehnickom pregledu dostavi nadležnom organu, najkasnije u roku od 8 dana po izvršenom tehnickom pregledu. (3) Ukoliko je na osnovu zapisnika iz prethodnog stava utvrdeno da nema nedostataka ili da su uoceni nedostaci otklonjeni, nadležni organ dužan je u roku od 7 dana od dana prijema zapisnika izdati odobrenje za upotrebu. (4) Ako su zapisnikom o tehnickom pregledu utvrdeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne uticu na tehnicke karakteristike bitne za gradevinu prema odredbama ovog zakona, nadležni organ može izdati privremeno odobrenje za upotrebu i odrediti rok u kojem se uoceni nedostaci moraju otkloniti. Rok i vr- 29. decembar/prosinac 2009 ijeme trajanja privremenog odobrenja za upotrebu ne mogu biti duži od 90 dana. (5) Po uklanjanju nedostataka iz prethodnog stava, investitor je dužan obavijestiti nadležni organ, podnijeti dokaze o otklanjanju nedostataka i zahtijevati ponovni tehnicki pregled. (6) U ponovnom tehnickom pregledu, koji može obaviti i jedan clan komisije, pregledaju se samo oni radovi koje je trebalo popraviti ili doraditi, o cemu se priprema zapisnik. Ako su svi nedostaci otklonjeni, nadležni organ izdaje rješenje o odobrenju za upotrebu u roku od 7 dana od dostave zapisnika o ponovnom tehnickom pregledu. (7) Ukoliko se prilikom ponovnog tehnickog pregleda utvrdi i zapisnicki konstatira da nedostaci nisu otklonjeni, nadležni organ u pismenoj formi obavještava investitora o novom roku za otklanjanje nedostataka i postupak se ponavlja. Ukoliko nedostaci nisu ponovo otklonjeni, nadležni organ izdaje rješenje o odbijanju izdavanja odobrenja za upotrebu i o tome obavještava nadležnu urbanisticko-gradevinsku inspekciju. (8) Ako se tehnickim pregledom utvrdi i zapisnicki konstatira da se nedostaci na gradevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost gradevine, život ili zdravlje ljudi, okolinu, saobracaj ili susjedne objekte, nadležni organ ce odbiti zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole i preporucit ce nadležnoj urbanisticko-gradevinskoj inspekciji da donese rješenje o uklanjanju gradevine. (9) Gradevina za koju nije izdato odobrenje za upotrebu, odnosno uvjerenje 29. decembar/prosinac 2009 (10) o završenom objektu, ne može se upisati u zemljišne knjige. (11) Upisom u zemljišne knjige, investitor postaje vlasnik gradevine, ako to drugacije nije uredeno drugim zakonima. Clan 135. (1) Izuzetno od odredbi clana 134. stav (9), gradevine upisane u nadležnom katastru do 01.09.1975.godine u Opcini Goražde, do 01.01.1983. godine u Opcini Foca – Ustikolina i do 10. 11.2000. godine u Opcini Pale – Praca, mogu se upisati u zemljišne knjige na osnovu potvrde izdate od nadležne opcinske službe za katastar. (2) Izuzetno od stava (1) ovog clana, gradevine upisane u nadležnom katastru nakon datuma navedenih u stavu (1) ovog clana, a do stupanja na snagu ovog Zakona, mogu se upisati u zemljišne knjige ukoliko posjeduju odobrenje za gradenje. (3) Za gradevine kod kojih je došlo do odstupanja (nadogradnja, proširenje i sl.) kod izgradnje u odnosu na odobrenje za gradenje, potrebno je od strane nadležnog organa za prostorno uredenje provesti postupak u skladu sa ovim zakonom. Clan 136. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbit ce se: 1. ako je gradevina izgradena bez valjanog odobrenja za gradenje, 2. ako su tokom gradenja izvršene izmjene i/ili dopune na gradevini koje podliježu izmjeni i/ili dopuni odobrenja za gradenje, a da prethodno nije Broj 15 – strana 1533 zatražena izmjena i/ili dopuna odobrenja kod nadležnog organa, 3. ako zahtjev podnese lice koje je razlicito od lica na kojeg glasi odobrenje za gradenje, a da prethodno nije izvršena izmjena odobrenja za gradenje u smislu promjene subjekta - imena investitora. 4. ako se po zapisniku o tehnickom pregledu u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitno uticu na stabilnost i sigurnost gradevine, 5. ako se po zapisniku o tehnickom pregledu utvrdi da se nedostaci na gradevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost gradevine, život ili zdravlje ljudi, okolinu, saobracaj ili susjedne objekte. Clan 137. (Uvjerenje o završetku objekta) (1) Uvjerenje o završetku individualnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata, privremenih i pomocnih objekata, te zahvata u prostoru prema clanu 119. ovog Zakona, izdaje se u formi rješenja prema Zakonu o upravnom postupku, na osnovu pozitivnog izvještaja i prijedloga nadležne urbanisticko-gradevinske inspekcije i na osnovu pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehnicki pregled, formirane u skladu sa clanom 132. stav (3) ovog zakona. (2) Za izdavanje uvjerenja o završetku objekta shodno se primjenjuju clanovi 129. - 136. ovog Zakona, s tim da se predmet odobravanja ogranicava na individualne stambene i stambeno- poslovne objekte, te na objekte prema clanu 109. ovog Zakona, i da se prema tome prilagodavaju formulacije primjenjenih clanova. Broj 15 – strana 1534 Clan 138. (Odobrenje za probni rad) (1) Nadležni organ može na osnovu mišljenja komisije za tehnicki pregled, za gradevinu koja po svom tehnološkom procesu s obzirom na ugradene instalacije, opremu i postrojenje zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uslovom da je komisija za tehnicki pregled utvrdila da je gradevina sagradena u skladu sa izdatim odobrenjem za gradenje i da puštanje gradevine u probni rad ne ugrožava život i zdravlje ljudi, životnu sredinu i susjedne gradevine, te da je imenovan strucni nadzorni organ za probni rad. (3) Probni rad gradevine iz stava 1. ovog clana može trajati najduže 12 mjeseci, a izuzetno u posebno složenim tehnološkim procesima probni rad se može produžiti za još 12 mjeseci. Clan 139. (Odobrenje za upotrebu kod promjene namjene objekta) (1) Prije pocetka korištenja objekta kod promjene namjene potrebno je pribaviti odobrenje za upotrebu za novu namjenu. Za izdavanje odobrenja za upotrebu kod promjene namjene objekta shodno se primjenjuju clanovi 129. - 136. ovog Zakona, s tim da se predmet odobravanja ogranicava na radove koji su u neposrednoj vezi s promjenom namjene postojeceg objekta, a koji spadaju u klasu rekonstrukcije, i da se prema tome prilagodavaju formulacije primjenjenih clanova. (2) Kod promjene djelatnosti/namjene u postojecem objektu za koji je ranije 29. decembar/prosinac 2009 dobiveno odobrenje za upotrebu, treba podnijeti novi zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu zbog promjene djelatnosti/namjene. (3) Zahtjev iz prethodnog stava mora sadržavati: - kopiju pravosnažnog odobrenja za gradenje koje obuhvata radove u vezi s promjenom namjene; - kopiju ranijeg odobrenja za upotrebu; - izvještaj nadzora nad gradenjem, sa potvrdom o kompletnosti radova u vezi sa promjenom namjene; - izvještaj urbanisticko-gradevinske inspekcije o završnom pregledu radova u vezi sa promjenom namjene. Clan 140. (Žalbeni postupak) (1) Na rješenje organa nadležnog za izdavanje upotrebne dozvole, odnosno uvjerenja o završetku objekta, dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Drugostepeni organ je Ministarstvo, ukoliko rješenje izdaje služba za upravu jedinice lokalne samouprave, odnosno Komisija za drugostepeno rješavanje Vlade Kantona, ukoliko rješenje izdaje Ministarstvo. (2) Po rješenju drugostepenog organa nije dopuštena žalba, a može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana. (3) Nadležni organ je dužan poslati kopiju pravosnažnog odobrenja za upotrebu inspekciji nadležnoj za izgradenu okolinu. Clan 141. (Naknadno izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Za poslovne objekte koji su izgrade29. decembar/prosinac 2009 ni prije 1974. godine i koji se još uvijek koriste za predvidene namjene, a za koje do sada nije dobiveno odobrenje za upotrebu, daje se mogucnost za naknadno izdavanje odobrenja za upotrebu. Taj se postupak provodi po Zakonu o upravnom postupku, a stranka u postupku je zakoniti korisnik objekta. (2) Zakoniti korisnici takvih objekata dužni su da podnesu nadležnom organu zahtjev za naknadno izdavanje odobrenja za upotrebu, uz koji prilažu: - sve raspoložive dokaze o pravu korištenja ili vlasništva na objektu i pripadajucem zemljištu, - tehnicku dokumentaciju i odobrenje za gradenje, ukoliko postoji. (3) Nadležni organ ce po službenoj dužnosti provjeriti da li postoji druga dokumentacija i dokazi o pravnom statusu takvih objekata, te formirati strucnu komisiju za tehnicki pregled objekta, u skladu sa clanom 132. ovog Zakona i dati joj na raspolaganje sve dokumente i dokaze. (4) Strucna komisija vrši tehnicki pregled objekta na bazi raspoložive dokumentacije u stanju kakvom on jest, pri cemu može nadležnom organu predložiti angažiranje specijalizirane institucije za izvršenje nužnih tehnickih ispitivanja s ciljem provjere stabilnost i sigurnosti objekta, njegove preostale pouzdanosti i funkcionlne sposobnosti. (5) Korisnici objekata su dužni omoguciti slobodan pristup strucnoj komisiji i pratecim tehnickim ekipama svim dijelovima objekta radi njegovog pregleda i ispitivanja. (6) radu strucne komisije se vodi zapisnik, a njemu se prilažu i svi nalazi strucnih ispitivanja. Zapisnik obave- Broj 15 – strana 1535 zno mora sadržavati ocjenu stabilnosti i sigurnosti objekta, njegove preostale pouzdanosti i funkcionalne sposobnosti, sa zakljuckom o tome da li se objekat može i dalje koristiti za svrhe kojima je namijenjen bez posebnih ogranicenja, ili se moraju poduzeti odredeni sanacioni radovi, odnosno rekonstrukcija, ili se objekat ne može dalje koristiti. (7) Na osnovi mjerodavnog nalaza strucne komisije, nadležni organ izdaje odgovarajuce rješenje: a) za slucaj da se objekat može koristiti bez posebnih ogranicenja, izdaje se odobrenje za upotrebu u roku od 7 dana od dostavljanja zapisnika strucne komisije; b) za slucaj da je na objektu neophodna sanacija ili rekonstrukcija, zakljuckom nadležnog organa obustavlja se postupak, definiraju se potrebni radovi sanacije ili rekonstrukcije i daje rok u kojem korisnici mogu podnijeti zahtjev za odobrenje za gradenje – izvodenje sanacije ili rekonstrukcije objekta, a dalji tok postupka se nastavlja nakon izvršenja radova; c) za slucaj da se objekat ne može dalje koristiti, rješenjem se odbija zahtjev za odobrenje za upotrebu, a preporucuje se nadležnoj inspekciji da izda rješenje za uklanjanje-rušenje objekta. (8) Na sve ostale faze postupka za naknadno izdavanje odobrenja za upotrebu objekata iz stava (1), shodno se primjenjuju clanovi 131. i 140. ovog Zakona. 4. dio UPOTREBA I ODRŽAVANJE GRADEVINE Clan 142. (1) Gradevina se može upotrebljavati saBroj 15 – strana 1536 mo na nacin koji je u skladu sa njenom namjenom i prema projektu korištenja i održavanja. (2) Vlasnik gradevine dužan je održavati gradevinu na nacin da se u predvidenom vremenu njenog trajanja ocuvaju tehnicka svojstva bitna za gradevinu definisana ovim Zakonom, odnosno da se ne dozvoli narušavanje njenih spomenickih svojstava, ako je ta gradevina uvrštena u popis gradevina kulturno-istorijske baštine. (3) U slucaju takvog oštecenja gradevine, koje ugrožava stabilnost same gradevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne gradevine ili ljudsko zdravlje, vlasnik gradevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaciti gradevinu kao opasnu do otklanjanja oštecenja. (4) promjenama na gradevini tokom upotrebe i o mjerama održavanja vodi se knjiga održavanja gradevine. Knjigu održavanja vodi vlasnik ili lice kome je on povjerio održavanje. Nadležna gradevinska inspekcija dužna je da kontrolira knjigu održavanja. (5) Bliže odredbe o projektu korištenja i održavanja, te knjizi održavanja propisace Ministarstvo posebnim pravilnikom. Clan 143. (Uklanjanje gradevine) (1) Vlasnik gradevine može pristupiti uklanjanju gradevine ili njenog dijela, ako se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rješenja, samo na osnovu pravosnažnog odobrenja za uklanjanje. 29. decembar/prosinac 2009 (2) Odobrenje za uklanjanje izdaje organ uprave nadležan za poslove gradenja u jedinici lokalne samouprave, a za gradevine iz clana 63. stav (2) ovog Zakona odobrenje za uklanjanje gradevine izdaje Ministarstvo, na zahtjev vlasnika gradevine. (3) Uz zahtjev za uklanjanje gradevine vlasnik prilaže: - kopiju ažurnog katastarskog plana sa podacima o korisnicima predmetne i susjednih parcela; - dokaz o pravu vlasništva gradevine; - 3 primjerka projekta uklanjanja gradevine; - saglasnosti za uklanjanje nadležnih tijela ili drugih pravnih lica ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.), materijalna dobra, život i zdravlje ljudi, okolina; - procjena uticaja na okoliš u skladu sa posebnim zakonom ili odgovarajuca okolinska dozvola utemeljena na preliminarnoj procjeni uticaja na okoliš; - dokaz o uplati administrativne takse. (4) Projekat uklanjanja gradevine sadrži: - tehnicki opis nacina uklanjanja gradevine, postupka s gradevinskim otpadom i opis konacnog uredenja parcele, - sve potrebne nacrte gradevine, ukljucujuci planove i šeme za uklanjanje po fazama, - proracune stabilnosti konstrukcije ili njenih dijelova tokom uklanjanja, odnosno demontaže, - tehnicka rješenja osiguranja stabilnosti okolnih objekata i zemljišta, - elaborat zaštite na radu prilikom uklanjanja gradevine, 29. decembar/prosinac 2009 - elaborat o mjerama za otklanjanje i smanjenje uticaja na okoliš prilikom rušenja. (5) Projekat uklanjanja mogu da rade samo lica ovlaštena za izradu tehnicke dokumentacije, prema clanu 95. ovog Zakona. (6) Poslove uklanjanja može da radi samo pravno lice koje pored opcih uvjeta za izvodaca odgovarajucih gradevinskih radova, shodno clanu 96. ovog Zakona, treba da ima i poseban certifikat o sposobnosti za uklanjanje gradevina, kojeg prema nalazu strucne komisije izdaje Ministarstvo. (7) Kod uklanjanja gradevine ili njenog dijela, strucni nadzor za te radove je obavezan. (8) Uklanjanje gradevine, u smislu izvršenja odredenih radova i zahvata u prostoru, u svemu treba zadovoljiti odredbe clanova 125., 127. i 128. ovog Zakona. Clan 144. (Postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje) (1) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje gradevine primjenjuje se Zakon o upravnom postupku, a sve faze rada obavlja službeno lice nadležnog organa po službenoj dužnosti. Stranka u postupku je vlasnik gradevine a zainteresovana strana, pored jedinice lokalne samouprave, može biti i vlasnik ili zakupac nekretnine koja neposredno granici s gradevinom (tj. parcelom) za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje. (2) Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji izdaje nadležni organ u roku od 30 dana od dana prijema ure- Broj 15 – strana 1537 dnog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom. (3) Kada nadležni organ utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje, dužan je o tome pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva, najkasnije u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (4) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pismene obavijesti, ne ispuni sve uvjete ili pismeno ne obavijesti nadležni organ o nemogucnosti ispunjavanja potrebnih uvjeta u zadatom roku, nadležni organ ce zakljuckom odbaciti zahtjev. (5) Prije izdavanja odobrenja, nadležni organ je dužan da izvrši uvid na licu mjesta, zajedno s urbanisticko-gradevinskim inspektorom nadležnim za konkretno podrucje i da provjeri saglasnost postavki iz projekta za uklanjanje sa stvarnim stanjem, da utvrdi eventualne rizike koji bi se mogli pojaviti prilikom uklanjanja, te da ustanovi moguci uticaj na zainteresovane strane. O svim zapažanjima se pravi službena zabilješka i ulaže u spis. (6) Administrativna taksa za troškove postupka iz clana 143. stav (3) ovog zakona obuhvata stvarne troškove. (7) Propis o iznosima i uplati naknade, kao i nacin korištenja tih sredstava, donosi Skupština Kantona, odnosno predstavnicko tijelo jedinice lokalne samouprave. Clan 145. (Sadržaj odobrenja za uklanjanje) (1) Rješenje o odobrenju za uklanjanje Broj 15 – strana 1538 gradevine sadrži: - podatke o stranci kojoj se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime sa sjedištem, odnosno adresom), - podatke o gradevini za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje, sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti gradevine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele), - naziv projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo projekat uklanjanja, - izjavu da je projekat uklanjanja sastavni dio odobrenja, - vremenski period za koji odobrenje važi, - obavezu stranke da prijavi pocetak izvodenja radova organu koji izdaje odobrenje i nadležnoj gradevinskoj inspekciji osam dana prije otpocinjanja radova, - druge podatke od znacaja za specificnu lokaciju i gradevinu. (2) Nadležni organ dužan je poslati kopiju pravosnažnog odobrenja za uklanjanje nadležnoj gradevinskoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za uklanjanje, dužno je kopiju odobrenja dostaviti nadležnom organu jedinice lokalne samouprave na cijoj se teritoriji uklanja objekat. (4) Projekat uklanjanja je sastavni dio odobrenja za uklanjanje, što na projektu mora biti naznaceno i ovjereno potpisom službenika i pecatom nadležne službe za upravu koja je izdala to odobrenje. Clan 146. (Žalbeni postupak) (1) Protiv rješenja nadležne službe uprave za prostorno uredenje jedinice lo- 29. decembar/prosinac 2009 kalne samouprave u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana. (2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje stranka može izjaviti žalbu Komisiji za drugostepeno rješavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana. (3) Protiv rješenja donesenih u drugostepenom postupku od strane Ministarstva ili Komisije Vlade Kantona ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana. (4) Zainteresovana strana u postupku utvrdivanja odobrenja za uklanjanje može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. (5) Pravosnažnost rješenja o odobrenju za uklanjanje nastupa ukoliko u roku koji je predviden za žalbe, odnosno za pokretanje upravnog spora, ne bude podnesena nijedna žalba, odnosno tužba kod nadležnih organa. Clan 147. (Uklanjanje gradevine zbog fizicke dotrajalosti ili oštecenja) (1) Organ uprave nadležan za poslove gradenja po službenoj dužnosti, a na prijedlog nadležnog urbanisticko-gradevinskog inspektora, rješenjem odreduje uklanjanje gradevine ili dijela gradevine za koju se utvrdi da zbog fizicke dotrajalosti, elementarnih nepogoda ili ratnih dejstava i vecih oštecenja, ne može dalje da služi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobracaj, kao i uslove i mjere koje je potrebno sprovesti, odnosno 29. decembar/prosinac 2009 obezbijediti pri uklanjanju gradevine ili dijela gradevine. (2) Ovaj postupak se provodi po Zakonu o upravnom postupku, a ima karakter hitnosti. Stranka u postupku je vlasnik gradevine iz prethodnog stava, a zainteresovana strana je nadležni urbanisticko-gradevinski inspektor. (3) Žalba protiv rješenja iz prethodnog stava ne odlaže izvršenje rješenja. Žalbu podnosi vlasnik ili drugi zakoniti korisnik gradevine Ministarstvu. Po rješenju Ministarstva može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. (4) Organizacija uklanjanja i pripadajuci troškovi su u obavezi vlasnika gradevine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili odsutan, onda organizaciju i troškove preuzima nadležni organ. Vlasnici takvih objekata nemaju pravo na naknadu – obeštecenje zbog uklanjanja. (5) Ako se u postupku donošenja rješenja o uklanjanju gradevine ili dijela gradevine utvrdi da se opasnost po život ili zdravlje ljudi, okolne gradevine i saobracaj može ukloniti i rekonstrukcijom gradevine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika može se prema odredbama ovog Zakona odobriti rekonstrukcija gradevine ili njenog dijela, pod uvjetom da se izvede u roku koji odredi nadležni organ uprave. 5. dio NADZOR Clan 148. (1) Nadzor nad provodenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrši Ministarstvo. Broj 15 – strana 1539 Clan 149. (1) Inspekcijski nadzor nad provodenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrši kantonalni urbanisticko-gradevinski inspektor. I. INSPEKCIJSKI NADZOR Clan 150. (Obuhvat, sadržaj i forme inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom Zakonu, obavlja se nadzor nad izradom i provodenjem dokumenata prostornog uredenja, gradenja gradevina i izvodenjem drugih zahvata u prostoru, radom ucesnika u gradenju, upotrebi i održavanju gradevine, nad kvalitetom gradevinskih proizvoda, nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona kao i propisa iz podrucja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije drugacije odredeno, kao i nad izvodenjem radova za koje nije potrebno odobrenje za gradenje. (2) Svoju ulogu inspekcija vrši kroz preventivno djelovanje i inspekcijske preglede: obavezne, slucajne i vanredne, u skladu sa posebnim zakonom o inspekcijama. Clan 151. (1) Poslovi inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog uredenja i gradenja u prvom stepenu obavljaju se i poduzimaju mjere utvrdene ovim Zakonom putem kantonalnog urbanisticko- gradevinskog inspektora. Clan 152. (1) Za kantonalnog urbanisticko-gradeBroj 15 – strana 1540 vinskog inspektora (u daljem tekstu: inspektor) može se imenovati samo diplomirani inženjer gradevinske ili arhitektonske struke , koji ispunjava uslove iz Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br.35/05), Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hecegovine („Službene novine Federacije BiH“ br.69/05) i Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH br: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06). (2) Inspektor svoj identitet dokazuje službenom iskaznicom, ciji nacin izdavanja, sadržaj i oblik trebaju biti uskladeni sa posebnim kantonalnim propisom. II. NADLEŽNOSTI, PRAVA I DUŽNOSTI URBANISTICKOGRADEVINSKE INSPEKCIJE Clan 153. (Nadležnosti inspektora) (1) Kantonalni inspektor obavlja nadzor nad: - izradom dokumenata prostornog uredenja koje donosi Skupština Kantona i izradom dokumenata prostornog uredenja za koje saglasnost daje Ministarstvo, - ostvarivanjem i provodenjem dokumenata prostornog uredenja koje donosi Skupština Kantona, - gradenjem gradevina za koje odobrenje za gradenje izdaje Ministarstvo ili opcinski organ uprave nadležan za poslove gradenja, - provodenjem ovog Zakona na podrucjima od posebnog znacaja za 29. decembar/prosinac 2009 Kanton. Clan 154. (Prava i dužnosti inspektora) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog uredenja i gradenja kantonalni inspektor ima pravo i dužnost: - narediti obustavu izrade i donošenja dokumenata prostornog uredenja, ako se obavlja protivno odredbama ovog Zakona i kantonalnih propisa za njegovu izradu i donošenje, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti, - zabraniti primjenu dokumenta prostornog uredenja koji nije izraden, odnosno donesen, u skladu sa odredbama ovog Zakona i kantonalnih propisa za njegovu izradu i donošenje, ili je njegovo donošenje bilo u suprotnosti sa ovim Zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana, - narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja protivno propisima o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeda, te izgradene okoline, - obustaviti gradenje ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kome se gradi i samim gradenjem mogu ugroziti ili pogoršati uslovi na odredenom podrucju, - narediti reviziju dokumenta prostornog uredenja ako utvrdi da se promjenom namjene zemljišta u skladu s tim dokumentom ugrožavaju ili pogoršavaju uslovi na odredenom podrucju. (2) Kantonalni inspektor je dužan da zatraži od nadležnog organa da oglasi 29. decembar/prosinac 2009 ništavim odobrenje za gradenje i odobrenje za upotrebu gradevine, ako utvrdi da je isto doneseno u suprotnosti sa odredbama ovoga Zakona i važecim dokumentima prostornog uredenja. (3) U provodenju nadzora u fazi gradenja i upotrebe gradevine, kantonalni inspektor ima pravo i dužnost ucesnicima u gradenju narediti: - otklanjanje nepravilnosti, - obustavu gradenja, - uklanjanje gradevine, - zabranu upotrebe gradevine, - izricati upravne mjere. Clan 155. (Otklanjanje nepravilnosti u postupku gradenja) (1) U provodenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dužnost ucesnicima u gradenju narediti da se utvrdene nepravilnosti u primjeni odredenih odredaba ovog Zakona i drugih propisa donesenih na temelju ovog Zakona otklone u primjerenom roku. (2) Ako inspektor u provodenju nadzora nad kvalitetom gradenja i ugradenih gradevinskih materijala utvrdi nepravilnosti, dužan je donijeti rješenje o uklanjanju utvrdenih nepravilnosti. (3) Ako inspektor utvrdi da ugradeni gradevinski proizvodi i gradevinski materijali ne odgovaraju propisima, te da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi i okoliš, donijet ce rješenje o zabrani ugradnje takvog proizvoda, odnosno materijala. (4) Ako inspektor utvrdi da kvalitet gradenja ne odgovara propisima, te da zbog toga postoji opasnost za život i Broj 15 – strana 1541 zdravlje ljudi i okoliš donijet ce rješenje o zabrani gradenja i otklanjanju utvrdenih nedostataka. (5) Ako inspektor utvrdi da se koriste mineralne sirovine za koje nema dokaza da su iz legalnog iskopa, odnosno za koje nema odgovarajuceg dokaza o kvaliteti i sastavu mineralnih sirovina, dužan je donijeti rješenje o zabrani korištenja takve mineralne sirovine. (6) U provodenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost narediti vlasniku postojece gradevine odnosno upravitelju stambene zgrade otklanjanje nedostataka na gradevini koji su nastali ili su uoceni u toku njenog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost gradevine ili susjednih gradevina ili život i zdravlje ljudi. Inspektor može ujedno narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloženog kada ocijeni da je to potrebno. Clan 156. (Obustava gradenja) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti obustavu daljeg gradenja, odnosno izvodenja pojedinih radova: - ako se gradevina gradi, odnosno rekonstruiše bez odobrenja za gradenje, - ako se gradevina gradi, odnosno rekonstruiše protivno odobrenju za gradenje, odnosno projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato odobrenje za gradenje, te odrediti primjeren rok za uskladivanje izvedenog stanja sa odobrenim glavnim projektom gradevine, odnosno za pribavljanje izmjene ili dopune odobrenja za gradenje, Broj 15 – strana 1542 - ako je u toku postupak obnove izdanog odobrenja za gadenje, - ako se gradevina gradi, odnosno rekonstruiše, a da u roku odredenom rješenjem nisu otklonjeni utvrdeni nedostaci, - ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u glavnom projektu i u izvodenju radova koji mogu ugroziti tehnicka svojstva bitna za gradevinu, propisanu u trecem dijelu Zakona – Projektiranje i gradenje i vršenje drugih zahvata u prostoru, te odrediti primjeren rok za otklanjanje tih nedostataka, - ako utvrdi da se radovi izvode na nacin da se ugrožava stabilnost susjednih gradevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobracajne površine, komunalne i druge instalacije i dr., te narediti hitne mjere zaštite ako je to potrebno, - ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravna ili fizicka osoba koja nije registrovana, odnosno ovlaštena za izvodenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava posebne uslove propisane ovim Zakonom. (2) U slucajevima iz stava 1. ovog clana inspektor ce zapisnikom na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta. Rok zatvaranja gradilišta pocinje teci urucenjem zapisnika odgovornom licu na gradilištu a najduže do godinu dana. Po isteku roka, ukoliko se ne otklone razlozi zatvaranja gradilišta inspektor ce narediti uklanjanje gradevine ili njenog dijela. (3) Ukoliko se odgovorno lice ne nalazi na gradilištu ili odbije prijem zapisnika, inspektor ce zapisnik okaciti na vidno mjesto na gradilištu cime se isti smatra urucenim. 29. decembar/prosinac 2009 (4) Nacin zatvaranja i oznacavanja zatvorenog gradilišta, odnosno gradevine propisan je federalnim Pravilnikom o nacinu zatvaranja i oznacavanja zatvorenog gradilišta, odnosno gradevine („Službene novine Federacije BiH“ br.83/07), koji se primjenjuje kao kantonalni propis. Clan 157. (Uklanjanje gradevine) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti da se gradevina ili njen dio ukloni, odnosno uspostavi prijašnje stanje: - ako se gradevina gradi, odnosno rekonstruiše ili je izgradena bez odobrenja za gradenje, - aki se gradevina gradi protivno odobrenju za gradenje, a u odredenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim glavnim projektom, odnosno nije pribavila izmjena ili dopuna odobrenja za gradenje, - ako se tokom gradenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugrožena stabilnost gradevine ili stabilnost okolnih gradevina, ili su na drugi nacin ugroženi životi ljudi ili okoliš. Inspektor ce narediti, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga, - ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili vecih oštecenja neposredno ugrožena stabilnost gradevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne gradevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi nacin otkloniti. Inspektor ujedno nareduje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (npr. 29. decembar/prosinac 2009 Podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.), - ako se u skladu sa ovim Zakonom ne uklone privremene gradevine izgradene na gradilištu u okviru pripremnih radova. (2) U slucajevima stava 1. alineja 1. i 2. ovog clana, inspektor ce prije donošenja rješenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilišta posebnom oznakom u skladu sa propisom iz clana 166. stav 4. ovog Zakona. (3) Ako se gradevina iz stava 1. alineje 4. ovoga clana nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registru spomenika kulture, ili je gradevina spomenik kulture ili se nalazi na zašticenom dijelu prirode, rješenje o uklanjanju ne može se donijeti bez saglasnosti kantonalnog organa nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Postupak davanja saglasnosti organa uprave nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne ba-štine je hitan. (4) Ako u slucaju iz stava 1. ovog clana investitor ne postupi po rješenju inspektora o uklanjanju gradevine ili njenog dijela, rješenje ce se izvršiti prinudnim putem preko treceg lica na trošak investitora, uz obaveznu asistenciju policije. (5) Nacin izvršenja rješenja odreduje inspektor. Clan 158. (Mjere naredene zapisnikom) (1) Inspektor može, izuzetno, zapisnikom narediti izvršenje potrebnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu. (2) Rok za izvršenje naredenih mjera Broj 15 – strana 1543 pocinje teci po urucenju zapisnika. (3) Inspektor je dužan izdati pismeno rješenje o naredenim mjerama u roku od tri dana kada je zapisnikom naredeno izvršenje mjera. Clan 159. (Preventivno djelovanje inspekcije) (1) S ciljem smanjivanja i suzbijanja nelegalnog gradenja, nadležna urbanisticko- gradevinska inspekcija je dužna da preventivno djeluje na terenu na cijelom podrucju kantona, me-du potencijalnim nelegalnim graditeljima. (2) U saradnji sa lokalnim organima (mjesne zajednice, služba civilne zaštite) planirat ce se redovne javne tribine sa ciljem pojašnjavanja procesa zakonitog gradenja, davanja konkretnih savjeta i podsticanja na poštivanje propisa. Uz inspektore,na takve skupove treba da dolaze pravni strucnjaci i strucni službenici nadležnih organa za prostorno uredenje i gradenje. Za ove svrhe mogu se koristiti i lokalna sredstva javnog informisanja. (3) Pored toga, nadležni organ za inspekcijske poslove ce organizirati stalnu službu pracenja stanja na terenu o najvažnijim promjenama, ostvarivati neposredni telefonski kontakt sa stanovništvom i organima, s ciljem razmjene informacija. Clan 160. (Nepoznat investitor) (1) Ako je investitor koji gradi protiv propisa i zakona nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište, inspektor ce odgovarajuce rješenje i zakljucak o dozvoli izvršenja oglasiti na oglasnBroj 15 – strana 1544 oj ploci i izvještaj o tome staviti na gradevinu koja se gradi. (2) Rok izvršenja mjera sadržanih u dokumentima iz stava 1. ovog clana, kao i rok za žalbu pocinje teci od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj ploci nadležnog organa za inspekcijske poslove. (3) Inspektor može investitoru koji je nepznat ili nepoznatog boravišta ostaviti pismeni poziv za saslušanje na gradevini koja se radi. (4) Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz stava 1., 2. i 3. ne može stupiti u kontakt sa nepoznatim investitorom, a to bitno utice na dalji razvoj nezakonitog gradenja, inspektor je ovlašten da zatvori gradilište na odgovarajuci nacin, saglasno propisu iz clana 156. stav 3. ovog Zakona. Clan 161. Provjeriti tacke (1) U slucaju rekonstrukcije bez odobrenja za gradenje gradevine koja je registrovana kao spomenik kulture, inspektor ima pravo i dužnost na licu mjesta rješenjem narediti obustavu daljeg gradenja, odnosno izvodenja pojedinih radova, te narediti uspostavu prijašnjeg stanja odnosno popravak gradevine. Inspektor ujedno nareduje zatvaranje gradilišta posebnom oznakom, kao i hitne mjere osiguranja ukoliko je to potrebno. (2) Rješenjem iz stava 1. ovog clana ujedno se nareduje investitoru da u roku od tri dana od organa nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine zatraži odredivanje nacina uspostave prijašnjeg stanja odnosno popravak gradevine. (3) slucaju iz stava 1. ovog clana inspektor je dužan obavijestiti organ nad- 29. decembar/prosinac 2009 ležan za zaštitu kulturne i prirodne baštine i nadležnu policijsku upravu. (4) Organ nadležan za zaštitu kulturne i prirodne baštine dužan je nalaz i mišljenje o uspostavi prijašnjeg stanja, odnosno popravku spomenika kulture dostaviti i nadležnom inspektoru. Clan 162. (Zabrana upotrebe) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti zabranu upotrebe gradevine ili njenog dijela u slucaju: - da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za gradevinu ili njen dio, osim za gradevine iz clana 135. stav 1. i 2. ovog Zakona, - ukoliko je upotreba gradevine opasna po život i zdravlje ljudi. (2) U slucaju iz stava 1. ovog clana inspektor ce posebnom oznakom obilježiti gradevinu. (3) Pravilnik o obilježavanju i zabrani upotrebe gradevine donijet ce Ministarstvo. Clan 163. (Žalba na rješenje inspektora) (1) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. (2) poduzimanju mjera i aktivnosti u skladu sa ovim Zakonom, inspektor donosi rješenje. (3) Na rješenje iz stava 2. ovog clana može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od prijema rješenja. (4) Žalba iz stava 3. ovog clana ne odgada izvršenje rješenja. (5) Žalba iz stava 3. ovog clana se izjavljuje Ministru Ministarstva putem 29. decembar/prosinac 2009 prvostepenog organa. (6) Na rješenje koje je donio Ministar u drugostepenom upravnom postupku ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom u Goraždu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. 6. dio KAZNENE ODREDBE I. KRIVICNA DJELA Clan 164. (1) Svako lice koje pri gradenju objekta ili izvodenju drugog zahvata u prostoru postupa suprotno odredbama ovog Zakona, tehnickim pravilima i drugim propisima i time izaziva opasnost po život i zdravlje ljudi, ugrožava okoliš i imovinu veceg obima, cini kažnjivo djelo prema odredbama Krivicnog zakona Federacije BiH. (2) Kažnjivo djelo prema odredbama Krivicnog zakona predstavlja i nastavak gradnje, odnosno izvodenje pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta i oznacavanja posebnom službenom oznakom. (3) Inspektori i druga lica koja vrše nadzor nad provodenjem ovog Zakona dužni su da odmah po saznanju, prijave nadležnom organu svaku radnju koja ima obilježje krivicnog djela. II. PREKRŠAJI Clan 165. (1) Novcanom kaznom za prekršaj u iznosu od 10.000 do 15.000 KM kaznice se privredno društvo, drugo pravno lice, odnosno strucno upravna organizacija ako: Broj 15 – strana 1545 izraduje dokument prostornog uredenja a nije registrovano za te poslove, - obavi ovjeru dokumenta prostornog uredenja koji nije izraden unutar doticne organizacije, - pristupi izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uredenja protivno ovom Zakonu, propisima donesenih na osnovu ovog Zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uredenja i ne osigura uskladenost sa dokumentom prostornog uredenja šireg podrucja, - ne pridržava se propisa iz ovog zakona i posebnih propisa koji utvrduju mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeda, odnosno zaštite okoliša, - u zaštitnoj zoni ili zaštitnom pojasu planira namjenu koja nije u skladu sa potrebama radi kojih je uspostavljena zaštitna zona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog clana kazniti ce se i odgovorno lice u privrednom društvu, drugom pravnom licu, odnosno strucno upravnoj organizaciji, novacnom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Clan 166. (1) Novcanom kaznom od 2.500 do 5.000 KM kaznice se za prekršaj odgovorno lice u kantonalnom organu, odnosno službi jedinice lokalne samouprave nadležnim za poslove prostornog planiranja i uredenja ako: - ne izradi program mjera i aktivnosti na uredenju prostora na nacin i u roku predvidenom ovim Zakonom; - ne izvršava svoje obaveze na izradi, usvajanju i provodenju planova Broj 15 – strana 1546 u svojoj nadležnosti i ako bi usljed toga mogle nastupiti štetne posljedice za sredinu i prostor, te biti ugrožen život i zdravlje ljudi; - ne dostavi na vrijeme program aktivnosti i odluku o pristupanju izradi dokumenta prostornog uredenja, ne koordinira rad svih sudionika u procesu planiranja prema clanu 40. stav (2) i (3) ovog Zakona, odnosno istim ne dostavlja potrebne informacije; - poslove izrade dokumenata prostornog uredenja povjeri licu protivno odluci o izradi tih dokumenata; - pristupi izradi, odnosno izmjeni dokumenta prostornog uredenja, a da prethodno nije donesena odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni dokumenta prostornog uredenja; - izradu dokumenta prostornog uredenja povjeri privrednom društvu ili drugom pravnom licu koje nije uredno registrovano za obavljanje tih poslova; - nosiocu izrade dokumenta prostornog uredenja na njegov zahtjev ne dostavi podatke kojim raspolaže, a koji su neophodni za izradu dokumenta prostornog uredenja; - ne omoguci sudjelovanje zainteresovanih strana, odnosno ne organizira kvalitetno javnu raspravu, odnosno strucnu raspravu u vezi sa donošenjem dokumenta prostornog uredenja; - ne ostvaruje propisanu saradnju s drugim nadležnim organom u procesu traženja/davanja mišljenja, odnosno saglasnosti na nacrt i prijedlog dokumenta prostornog uredenja, ili u postupku izdavanja urbanisticke saglasnosti i odobrenja 29. decembar/prosinac 2009 za gradenje, u skladu sa ovim Zakonom; - ako provodi dokument prostornog uredenja koji nije usaglašen s odgovarajucim dokumentom šireg podrucja; - ako ne omoguci slobodan pristup u svom sjedištu i ne daje informacije o usvojenim dokumentima prostornog uredenja, odnosno, ako ne izloži važeci dokument prostornog uredenja u lokalnim centrima na koji se plan odnosi, ili ako to ne izloži na web-stranici; - izda lokacijsku informaciju odnosno urbanisticku saglasnost, odobrenje za gradenje, odobrenje za upotrebu i uvjerenje o završetku objekta suprotno odredbama ovog Zakona; odnosno izda te akte, a da organ ili služba kojim rukovodi nije nadležan za takve slucajeve; - bez opravdanog razloga ne izda lokacijsku informaciju odnosno urbanisticku saglasnost, odobrenje za gradenje ili upotrebu ili uvjerenje o završetku objekta u propisanim rokovima; - potrebne podatke i dokumentaciju ne dostavlja odgovarajucoj službi za informacioni sistem; - ne pripremi u planiranom roku Program uredenja gradevinskog zemljišta; - ne cuva tehnicku dokumentaciju. (2) Odgovornim licem u smislu ovog clana zakona smatra se rukovodilac nadležnog organa, odnosno službe za upravu, kao i službenik neposredno odgovoran za izvršenje odredenih poslova. Clan 167. Novcanom kaznom od 2.000 do 4.000 KM kaznice se za prekršaj odgovo29. decembar/prosinac 2009 rno lice ovlaštenog nosioca izrade dokumenta prostornog uredenja ako: - ne poštuje rokove izrade, utvrdene u programu aktivnosti, odnosno odluci o izradi dokumenta prostornog uredenja, - se ne pridržava zakona i propisa iz oblasti zaštite okoliša, - ne osigura usaglašenost s dokumentom prostornog uredenja šireg podrucja, - ne postupi po nalogu, odnosno ne dostavi tražene podatke ili dokumente na zahtjev nosioca pripreme. Clan 168. Novcanom kaznom od 2.000 do 4.000 KM kaznice se za prekršaj odgovorno lice organizacije, ustanove ili agencije - sudionika planiranja, prema clanu 40. stav (2) i (3) ovog Zakona, kojoj su povjerena odredena javna ovlaštenja i odgovornosti ako: - ne poštuje rokove izrade, utvrdene u programu aktivnosti, odnosno odluci o izradi dokumenta prostornog uredenja, - ne dostavi tražene podatke ili dokumente na zahtjev ovlaštenog nosioca pripreme, - ne dostavi u predvidenom roku službeno traženu saglasnost u postupku izdavanja urbanisticke saglasnosti, odnosno odobrenja za gradenje, - ne izradi vlastiti plan razvoja u skladu sa usvojenim programom aktivnosti. Clan 169. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM za fizicka lica, a Broj 15 – strana 1547 5.000 do 15.000 KM za pravna lica kaznit ce se za prekršaj investitor ako: - projektovanje, reviziju projekta, nadzor ili gradenje povjeri pravnom ili fizickom licu koje nije uredno registrovano za obavljanje tih djelatnosti, - ne osigura strucni nadzor nad gradenjem, - ne pribavi elaborat iskolcenja gradevine u propisanom roku, - ne prijavi pocetak gradenja u propisanom roku, - u slucaju prekida radova ne osigura gradevinu koju gradi i okolinu, - ne prijavi namjeravanu promjenu investitora u propisanom roku, - za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjanog pravnog osnova, - zauzme za potrebe gradilišta javnu saobracajnu površinu bez valjanog pravnog osnova, - gradi bez odobrenja za gradenje, - gradi protivno odobrenju za gradenje a nije dobio izmjenu ili dopunu tog odobrenja, - samovoljno izvrši prikljucenje gradevine koja se gradi ili je izgradena bez odobrenja za gradenje na instalacije komunalne infrastrukture, - po završetku gradenja ne rašcisti i uredi gradilište i neposredni okoliš, - ne omoguci slobodan pristup svim dijelovima gradevine i ne stavi na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju komisiji za tehnicki pregled, - u odredenom roku ne otkloni nedostatke utvrdene tehnickim pregledom, - ukloni gradevinu bez dozvole za uklanjanje, Broj 15 – strana 1548 - ne ukloni privremenu gradevinu u odredenom roku, - koristi gradevinu ili njen dio bez odobrenja za upotrebu, odnosno uvjerenja o završetku objekta, - kao vlasnik ne održava gradevinu prema projektu održavanja, - nastavi koristiti gradevinu i nakon donošenja rješenja o zabrani upotrebe, - ne postupi na nacin i u zadatom roku prema rješenju nadležne urbanisticko- gradevinske inspekcije. (2) Za prekršaje iz prethodnog stava kaznit ce se i odgovorno lice investitora kao pravnog lica novcanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Clan 170. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit ce se za prekršaj pravno lice koje gradi za nepoznatog kupca ako strucni nadzor ne povjeri drugom pravnom licu registrovanom za obavljanje strucnog nadzora. (2) Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit ce se i odgovorno lice u pravnom licu novcanom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM. Clan 171. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 KM kaznit ce se za prekršaj pravno lice koje projektuje ako: - nije uredno registrovano za projektovanje, - imenuje projektanta, glavnog projektanta ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uvjete, - se tokom gradenja utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvareno neko 29. decembar/prosinac 2009 od tehnickih svojstava gradevine projektu ili zbog neuskladenosti pojedinih projekata, - glavni projekat nije uskladen sa uvjetima danim u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistickoj saglasnosti, - ne postupi po nalazu revizije tehnicke dokumentacije, - izvedbeni projekt nije izraden u skladu s glavnim projektom. (2) Za prekršaje iz prethodnog stava kaznit ce se i odgovorno lice u pravnom licu novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM. (3) Za prekršaje iz alineja 2., 3., 4. i 5. stav (1) kaznit ce se projektant, glavni projektant i koordinator projekta novcanom kaznom u iznosu od 500 do 1.000 KM. Clan 172. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 2.500 KM kaznit ce se za prekršaj revident - fizicko lice ako: - prilikom revizije projekta propusti uociti nedostatke koji mogu znatnije uticati na tehnicka svojstva gradevine utvrdena ovom zakonom, - prilikom revizije propusti uociti da projekat nije uraden u skladu sa lokacijskom informacijom, odnosno urbanistickom saglasnošcu, - obavi reviziju projekta koji je u cjelosti ili njegov dio uradilo pravno lice u kojem je zaposlen. (2) Za prekršaje iz prethodnog stava kaznit ce se i pravno lice kod koga je revident zaposlen novcanom kaznom u iznosu od 500 do 1.000 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) kaznit ce se i odgovorno lice u pravnom licu kod koga je odgovorni revident zaposlen 29. decembar/prosinac 2009 novcanom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM. Clan 173. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit ce se za prekršaj pravno lice koje provodi nadzor nad gradenjem ako: - nije uredno registrovano za obavljanje poslova nadzora, odnosno projektovanja i gradenja, prema ovom Zakonu, - imenuje nadzornog inženjera koji ne ispunjava uvjete prema odredbama ovoga zakona, - ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s odobrenjem za gradenje, odnosno sa glavnim projektom, - ne poduzme mjere da kvalitet materijala i radova, ugradenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima glavnog projekta i odredbama ovog Zakona i drugih relevantnih propisa i da bude dokazana odgovarajucim ispitivanjima i dokumentima, - ne obavijesti nadležnu inspekciju o dobivenim rezultatima mjerenja i testiranja opreme ili materijala koji su ispod propisanih vrijednosti. (2) Za prekršaje iz alineja 1. i 2. stav (1) kaznit ce se i odgovorno lice u pravnom licu novcanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. (3) Za prekršaje iz alineja 3., 4. i 5. stav (1) kaznit ce se i nadzorni inženjer novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM. Clan 174. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM kaznice se za prekršaj Broj 15 – strana 1549 fizicko lice koje provodi nadzor nad gradenjem, prema clanu 98. stav (2) i (5) ovog zakona, ako: - ne preduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za gradenje, odnosno sa glavnim projektom, - ne preduzme mjere da kvalitet materijala i radova, ugradenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i odredbama propisa donesenih na osnovu ovog Zakona i da bude dokazana odgovarajucim ispitivanjima i dokumentima, - ne obavijesti nadležnu inspekciju o dobivenim rezultatima mjerenje i testiranja opreme ili materijala koji su ispod propisanih velicina. Clan 175. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM kaznit ce se za prekršaj investitor fizicko lice koje provodi nadzor nad gradenjem gradevine za svoje potrebe, u skladu sa ovim Zakonom ako: - ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za gradenje, odnosno sa glavnim projektom; - ne poduzme mjere da kvalitet materijala i radova, ugradenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i da bude dokazana odgovarajucim ispitivanjima i dokumentima. Clan 176. (1) Novcanom kaznom kaznit ce se za prekršaj izvodac, u iznosu od 1.000 do 3.000 KM za fizicko lice koje obBroj 15 – strana 1550 avlja profesionalnu djelatnost i 5.000 do 15.000 KM za pravno lice, ako: - nije uredno registrovano za obavljanje djelatnosti gradenja i vršenja drugih zahvata u prostoru, - ne gradi u skladu s odobrenjem za gradenje, - radove ne izvodi tako da tehnicka svojstva gradevine odgovaraju zahtjevima ovog Zakona; - ne obavijesti nadležni organ zaštite kada u toku gradenja ili izvodenja drugih zahvata u prostoru naide na gradevine koje mogu imati obilježje prirodnog ili kulturno-istorijskog nasljeda i ne preuzme posebne mjere zaštite nalazišta, - ne ugraduje proizvode i opremu u skladu s odredbama ovog Zakona, - ne gradi u skladu s tehnickim propisima i standardima s obaveznom primjenom, - tokom gradenja ne poduzme mjere radi sprecavanja ugrožavanja stabilnosti okolnih gradevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog zemljišta, - ne dokaže kvalitet radova i ugradenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona i zahtjevima iz projekta, - koristi mineralne sirovine iz nelegalnih iskopa, izuzimajuci podrucje gradilišta, - ne obezbjedi mjerenje i geodetsko osmatranje ponašanja tla i okolnih objekata u toku gradenja, - ne uredi gradilište u skladu sa propisima i Projektom tehnickog uredenja. (2) Za prekršaje iz stava (1) kaznit ce se i odgovorno lice u pravnom licu novcanom kaznom od 1.000 do 2.000 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) kaznit ce se 29. decembar/prosinac 2009 i voditelj gradenja, odnosno pojedinih radova novcanom kaznom u iznosu od 500 do 1.000 KM. (4) Ukoliko izvodac kao fizicko lice, a da mu to nije profesionalna djelatnost, gradi objekat ili izvodi radove bez odobrenja za gradenje ili suprotno uslovima iz odobrenja za gradenje, kaznit ce se prekršajno novcanom kaznom u iznosu 2.000 do 5.000 KM. Clan 177. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 500 do 1.000 KM za fizicko lice i 1.000 do 5.000 KM za pravno lice, kaznit ce se za prekršaj izvodac ako: - imenuje voditelja gradenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uvjete, odnosno ne imenuje voditelja gradenja ili voditelja pojedinih radova, - koristi susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjanog pravnog osnova, - koristi javnu saobracajnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog organa ili preduzeca, - ne rašcisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku gradenja, - na gradilištu nema propisanu dokumentaciju, - ne vodi gradevinski dnevnik. (2) Za prekršaje iz prethodnog stava kaznit ce se i odgovorno lice u pravnom licu novcanom kaznom od 300 do 500 KM. (3) Za prekršaje iz alineja 2. do 6. stav (1) kaznit ce se i voditelj gradenja, odnosno pojedinih radova novcanom kaznom u iznosu od 300 do 500 KM. Clan 178. Novcanom kaznom u iznosu od 29. decembar/prosinac 2009 10.000 do 15.000 KM kaznit ce se za prekršaj svaki od sudionika: i investitor i izvodac ako se nastavi gradnja, odnosno izvodenje pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta, odnosno objekta od strane nadležne inspekcije, u skladu sa clanom 156. stav (4) ovog zakona. Clan 179. Novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM kaznice se za prekršaj fizicko lice ako kao clan komisije za tehnicki pregled, koju imenuje nadležni organ, obavi tehnicki pregled suprotno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog /akona. Clan 180. (1) Novacnom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 KM kaznice se za prekršaj preduzece ili drugo pravno lice ako dozvoli prikljucenje gradevine na instalacije komunalne i druge infrastrukture, koja se gradi ili je izgradena bez odobrenja za gradenje, nakon stupanja na snagu ovog Zakona, te ako samovoljno prikljuci takvu gradevinu na instalacije komunalne i druge infrastrukture. (2) Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit ce se i odgovorno lice u preduzecu ili drugom pravnom licu novcanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. Clan 181. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 500 do 1. 000 KM za fizicko lice i 1.000 do 5.000 KM za pravno lice, kaznit ce se za prekršaj vlasnik gradevine ako: - koristi gradevinu suprotno njenoj namjeni; Broj 15 – strana 1551 - ne održava gradevinu, njenu konstrukciju ili opremu u skladu s projektom održavanja i ako ne vodi knjigu održavanja; - pristupi uklanjanju ili ukloni gradevinu ili njen dio bez dozvole nadležnog organa za uklanjanje. (2) Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit ce se i odgovorno lice pravnog lica koje je vlasnik gradevine novcanom kaznom od 100 do 500 KM. Clan 182. (1) Novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 2.000 KM za fizicko lice i 5.000 do 10.000 KM za pravno lice, ustanovu, agenciju, odnosno upravno- strucnu organizaciju, kaznit ce se za prekršaj subjekt inspekcijskog nadzora, investitor ili izvodac (ili obojica) ako urbanisticko-gradevinskom inspektoru onemoguci provodenje nadzora ili mu ne da na uvid svu traženu dokumentaciju ili mu onemoguci pregled gradevine i proizvoda, kao i obavljanje drugih radnji u vezi sa nadzorom. (2) Za prekršaje iz prethodnog stava kaznit ce se i odgovorno lice u pravnom licu novcanom kaznom u iznosu 1.000 do 2.000 KM. 7. dio PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE I. IZRADA NOVIH I USKLADIVANJE VAŽECIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREDENJA Clan 183. (1) Dokumenti prostornog uredenja doneseni do dana stupanja na snagu Broj 15 – strana 1552 ovog Zakona a da im nije istekla važnost, smatraju se dokumentima prostornog uredenja u smislu ovog Zakona, do isteka njihove važnosti, ili do donošenja dokumenata prostornog uredenja prema ovom Zakonu . (2) Postupak izrade i donošenja dokumenta prostornog uredenja zapocet, ali ne i okoncan prema odredbama ranije važecih propisa, nastavit ce se prema odredbama ovog Zakona. (3) Uvjeti uredenja prostora utvrdeni u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi do njihove izmjene, odnosno donošenja novih propisa, a najduže dvije godine od dana donošenja ovog Zakona. Clan 184. (1) Kanton je dužan donijeti prostorni plan Kantona u roku od jednu godinu od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Do donošenja prostornog plana iz prethodnog stava primjenjuje se Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 2000.godine („Službeni list Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine“, broj 15/89, i „Službeni list Republike Bosne i Hercegovine“, broj 20/93), u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavom F BiH, a koji se odnosi na podrucje Kantona. (3) Kanton je dužan donijeti prostorne planove podrucja posebnih obilježja, koji su definisani prostornim planom Kantona, u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Clan 185. (1) Jedinice lokalne samouprave dužne 29. decembar/prosinac 2009 su donijeti svoje prostorne planove u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a prethodno ih uskladiti sa prostornim planom Kantona najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana usvajanja Prostornog plana Kantona. U slucajevima definisanim clanom 24. stav (2) i clanom 27. stav (2), opcinska vijeca moraju donijeti odgovarajucu odluku o prenošenju nadležnosti za izradu svojih prostornih planova na Kanton u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Jedinica lokalne samouprave je dužna donijeti urbanisticki plan za sva podrucja definisana svojim prostornim planom u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Clan 186. (1) Jedinice lokalne samouprave dužne su utvrditi vremenski plan izrade provedbenih planova - zoning i regulacionih planova - za podrucja definisana svojim prostornim, odnosno urbanistickim planom, za period u trajanju od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona, i shodno tome alocirati sredstva i resurse. (2) Posebno, za podrucja u kojima se ocekuje intenzivna gradnja odnosno urbana obnova, izrada provedbenih planova mora uslijediti u najkracem mogucem roku nakon definisanja prostorne osnove relevantnih razvojnih planova. II. OSTALA PROCEDURALNA PITANJA Clan 187. Ako je upravni postupak pokre29. decembar/prosinac 2009 nut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje bilo poništeno i vraceno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak ce se nastaviti prema odredbama ovog zakona. Clan 188. (1) Za nelegalno izgradene objekte, ciji vlasnici do dana donošenja ovog Zakona nisu podnijeli zahtjev za odobravanje gradenja prema ranijem zakonu (ili nisu podnijeli zahtjev za tzv. legalizaciju, saglasno odlukama nadležnih organa jedinica lokalne samouprave), daje se rok od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, u kojem mogu pokrenuti naknadni postupak za odobravanje gradenja u skladu s ovim Zakonom. (2) Svi objekti izgradeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a ciji vlasnici ne podnesu zahtjev za pokretanje naknadnog postupka odobravanja gradenja u roku predvidenom u prethodnom stavu, kao i svi drugi objekti cija gradnja zapocne nakon dana stupanja na snagu ovog Zakona, smatrace se nelegalnim i, prema ovom Zakonu, nadležna inspekcija ce izdati nalog za uklanjanje istih. Clan 189. (3) Odluku o imenovanju strucne komisije ili odluku o davanju ovlaštenja upravnoj strucnoj organizaciji za davanje strucnog mišljenja iz clana 70. stav (3) ovog Zakona, Skupština Kantona, odnosno vijece jedinice lokalne samouprave donijece najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupa- Broj 15 – strana 1553 nja na snagu ovog Zakona. (2) Nadležni organ iz prethodnog stava imenovat ce nove komisije sa mandatom od dvije godine, ako ovlaštenja nisu povjerena ovlaštenoj organizaciji za davanje strucnog mišljenja. (3) Postojece komisije za davanje strucnog mišljenja prestaju sa radom imenovanjem novih komisija ili ako se ovlaštenja daju ovlaštenoj organizaciji za davanje strucnog mišljenja. (4) Ministarstvo je dužno da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donese Pravilnik iz clana 70. stav (3) kojim ce se regulisati metodologija rada komisije iz clana 70. stav (1) ovog Zakona. Clan 190. (1) Kantonalno ministarstvo za urbanizam, prostorno uredenje i zaštitu okoline ce permanentno putem nadležnih kantonalnih i opcinskih inspektora vršiti provjeru ispunjavanja utvrdenih uvjeta za obavljanje poslova svih sudionika u gradenju. Kantonalno ministarstvo i nadležni opcinski organi ce, odmah po stupanju na snagu ovog zakona, u saradnji sa gradevinskom inspekcijom saciniti evidenciju i registar svih prisutnih i aktivnih sudionika u gradenju i u roku 6 (šest) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona naložiti ispunjavanje svih utvrdenih uvjeta. (2) Svim sudionicima u gradenju (pravnim i fizickim licima), koji u utvrdenom roku ne budu ispunjavali utvrdene uvjete za obavljanje registrovane djelatnosti, Kantonalno ministarstvo ce na prijedlog inspektora dostaviti rješenje o zabrani obavljanja registrovane djelatnosti. Broj 15 – strana 1554 Clan 191. Svi ucesnici u gradenju registrovani u Bosni i Hercegovini a izvan podrucja Kantona, koji namjeravaju ucestvovati u pružanju svojih usluga na podrucju Kantona, moraju prethodno Ministarstvu podnijeti zahtjev i dostaviti izvod iz registracijskog suda, eventualne lokalne licence, certfikate i sva druga dokumenta na osnovu kojih ce se moci izvršiti provjera njihove osposobljenosti i usaglašenosti sa posebnim uvjetima za obavljanje registrovane djelatnosti koji su utvrdeni ovim Zakonom, za zahvate u prostoru za koje urbanisticku saglasnost i odobrenje za gradenje izdaje Kantonalno ministarstvo, odnosno nadležne službe jedinica lokalne samouprave. Clan 192. (1) Za provedbene propise koji su spomenuti u ovom Zakonu, Ministarstvo ce pored vec preuzetih federalnih provedbenih propisa najprije analizirati i odluciti koje od raspoloživih, odgovarajucih federalnih propisa može preuzeti, a koje ce nanovo pripremiti kao vlastite propise. Te nove provedbene propise Ministarstvo ce pripremiti u roku od 1 godinu od dana stupanja na snagu ovog Zakona i dostaviti nadležnim organima na usvajanje. Do tada, primjenjivat ce se postojeci provedbeni propisi. (2) Takode, federalni provedbeni propisi koji su u ovom Zakonu preuzeti kao kantonalni propisi, u slucaju izmjene ili donošenja novih, isti ce se primjenjivati kao kantonalni propisi. (3) Predstavnicka tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno Skupština Kantona ce donijeti odluku o obavezn- 29. decembar/prosinac 2009 oj koordinaciji rada svih sudionika procesa prostornog planiranja i provodenja dokumenata prostornog uredenja, u sferi nadležnosti jedinice lokalne samouprave odnosno Kantona, u skladu s ovim Zakonom. Na osnovu te odluke bice sacinjen protokol o obavezama i odgovornostima, koji ce potpisati svi sudionici. Rok za izvršenje ove obaveze je 120 dana od dana usvajanja ovog Zakona. Clan 193. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o prostornom uredenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/04) i Zakon o gradenju Bosanskopodrinjskog kantona Goražde („Službene novinenovine Bosasnsko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/04). Clan 194. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde". Broj:01-02-1159/09 PREDSJEDAVAJUCI 24.12.2009.godine Alija Begovic,s.r. G o r a ž d e 1332 Na osnovu Poglavlja IV.Odjeljak A clana 23. Ustava Bosansko–podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj:8/98, 10/00 i 5/03), clana 39. Zakona o izvršenju Budžeta Bosansko–podrinjskog kantona Goražde za 2009.godinu („Službene novine Bosansko–pod
Zakon o koncesijama SBK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 08/09 18.08.2009 SN SBK 07/20, SN SBK 09/15, SN SBK 06/13 koncesije
Zakon o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 07/09 24.06.2009 SN BPK 15/14, SN BPK 04/13 porez,imovina,nasljeđe,poklon
Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom BPK (prečišćeni tekst) Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 07/08 05.09.2008 SN BPK 13/20, SN BPK 04/14, SN BPK 12/13, SN BPK 02/13 socijalna zaštita
Zakon o upravljanju privrednim društvima u BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 08/05 01.07.2005 privredna društva Z A K O N O UPRAVLJANJU GOSPODARSKIM DRUŠTVIMA U NADLEŽNOSTI BOSANSKO – PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE I – OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom se uređuju ovla-štenjaiobvezeBosansko–podrinjskog kantona Goražde (u daljnjem tekstu: Ka-nton) i upravljanju gospodarskim dru-štvima (u daljnjem tekstu: društva) u kojima je u cijelosti ili djelomično utvr-đen kapital u državnoj svojini. Članak 2. Društvima u kojima je u cijelosti ili djelimično utvrđen kapital u državn- 01. juli/srpanj 2005.oj svojini smatraju se gospodarska dru-štva koja je utemeljio Kanton ili koja su u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Fede-racija) prenesena na upravljanje Kanto-nu. Vlada Kantona osobitom odlu-kom utvrđuje listu društava kojima up-ravlja ili u čijem upravljanju učestvuje Kanton. II – UPRAVLJAČKA TIJELA DRUŠTVA Članak 3. U društvima u kojima postoje udjeli ili dionice čiji je vlasnik Kanton imenuju se upravljačka tijela sukladno Zakonu o gospodarskim društvima, Za-konu o javnim poduzećima u Federaciji BiH i ovom Zakonu. Upravljačka tijela iz predbježnog stavka su: -Skupština društva -Nadzorni odbor društva, -Uprava (menadžment), -Odbor za reviziju Članak 4. Kanton sukladno ovom Zakonu imenuje svoje predstavnike u Skupštinu društva u kojima je vlasniku cijelosti ili manjeg dijela, udjela ili dionica i u koji-ma je provedeno usklađivanje organiza-cije po Zakonu o gospodarskim društvi-ma i Zakonu o javnim poduzećima u Federaciji BiH. Članak 5. Kanton sukladno sa ovom Zako-nu imenuje svoje predstavnike u nadzo- 01. juli/srpanj 2005.rnim odborima društva u kojima je ve-ćinski vlasnik udjela, odnosno dionica, i koja podliježu privatizaciji u skladu sa Zakonom o privatizaciji srazmjerno uče-šću vlasništva Kantona u ukupnom ka-pitalu društva. Nadzorni odbori iz stavka 1. ov-og članka sastavljeni su od najmanje tri, a najviše pet članova, ovisno o visini os-novnog kapitala društva i broja uposle-nih radnika. Broj članova Nadzornog odbora utvrđuje se statutom društva. Predstavnike Kantona u nadzor-nim odborima iz stavka 1.ovog članka imenuje i razrješava Vlada Kantona na prijedlog resornog ministra, a sukladno važećim zakonskim propisima. Rješenj-em o imenovanju se određuje i predsjed-nik Nadzornog odbora. Članak 6. Nadzorni odbor predlaže Skupš-tini sastav odbora za reviziju. Odjel za internu reviziju formira se u javnim poduzećima koja zapošlja-vaju više od 50 radnika, a u poduzećima koja zapošljavaju manje od 50 radnika formira se odbor za reviziju i angažira neovisni revizor. Članak 7. Kodimenovanjapredstavnika Ka-ntona predlagači i resorni ministar su dužni voditi računa da budu imenovani istaknuti stručnjaci iz istih ili srodnih djelatnosti kojima se društvo bavi. U upravljačka tijela društva u kojima Kanton ima udjele ili dionice ne mogu biti imenovane: Broj 8 – strana 649-osobe koje imaju sukob interesa su-kladno Zakonu o sukobu interesa. -Osobe koje po Zakonu ne mogu biti imenovanea na ovakve ili slične pozi-cije Jedna osoba može biti imenova-na u najviše dva upravljačka tijela. Članak 8. Predstavnici Kantona u upravlj-ačkim tijelima društva imaju pravo i ob-vezu da obavljaju sve dužnosti i funkcije koje su zakonom predviđene za uprav-ljačka tijela. Pored zakonom propisanih pra-va i obveza, predstavnici Kantona u up-ravljačkim tijelima društva imaju sljede-ća prava i obveze: da kod donošenja odluka i drugih akata u društvu kojima se utiče na vrijednost kapitala i kojima se raspo-laže imovinom odnosno kapitalom društva prethodno zatraže mišljenje i suglasnost Vlade Kantona, odnosno resornog ministarstva; da aktivno učestvuje u pripremi stra-tegije razvoja društva i donošenju pl-anova i programa društva, te da o is-tim obave neophodne konsultacije u resornom ministarstvu; da najmanje jednom u tri mjeseca dostavljajuresornom ministarstvu in-formaciju o stanju društva; da dobiju naknadu za rad u upravlja-čkom tijelu; da poduzimaju i druge mjere koje im budu naloženeodstraneresornog mi-nistarstva, odnosno Vlade Kantona. Članak 9. Predstavnici Kantona imenova- Broj 8 – strana 650ni u upravljačka tijela društva imaju pr- avo na naknadu za svoj rad. Pravo na naknadu predstavnici Kantona ostvaruju u društvu u čijem upravljačkom tijelu učestvuju sukladno Statutu društva i ugovorima koje zak-ljuče sa društvom. Iznimno,ukolikodruštvone mo-že osigurati isplatu naknade predstavn-icima u upravljačkim tijelima, a radi se o društvu u kojem je Kanton većinski vla-snik udjela odnosno dionica, naknada će se po zahtjevu predsjednika upravljačk-og tijela isplatiti na teret Kantona, ali ne u trajanju dužem od šest mjeseci. Odlu-ku o visini i načinu isplate naknade u smislu ovog stavka onosi Vlada Kanto-na na prijedlog resornog ministra. Članak 10. Predstavnici u upravljačkim tije-lima društva će biti razriješeni prije iste-ka vremena na koje su imanovani: ukoliko ne izvršavaju svoje obveze iz članka 7.ovog Zakona; ako podnesu ostavku; ako se utvrdi da je neizvršavanjem njihovih dužnosti došlo do štete po društvo ili do lošeg poslovanja društ-va; budu krivično odgovorni. III – NEPOSREDNI NADZOR Članak 11. Resorna ministarstva su obvezna vršiti neposredni nadzor nad radom i poslovanjem društva u kojima Kanton ima udjele odnosno dionice. 01. juli/srpanj 2005.Neposredni nadzor se vrši redo-vnim dostavljanjem informacija o stanju i poslovanju društava, njihovom obrad-om i poduzimanjem mjera na otklanja-nju negativnih pojava i trendova u po-slovanju društava. Članak 12. U okviru mjera izravnog nadzo-ra nad radom društva resorni minister je ovlašten: Zatražiti od Vlade Kantona da smije-ni predstavnike Kantona upravljačk-im tijelima društva; Zatražiti od drugih vlasnika udjela odnosno dionica društva da smjene svoje predstavnike u upravljačkim ti-jelima društva; Izvršiti reviziju cjelokupnog rada i oslovanja društva radi utvrđivanja razloga lošeg poslovanja ruštva kao i načina raspolaganja redstvima druš-tva; Zatražiti od Vlade Kantona da mije-ni direktora društva, ukoliko o preth- odno nije učinilo upravljačko tijelo po njegovom zahtjevu; Da prati pripremu društava za priva-tizaciju u dijelu utvrđivanja komplet-nog stanja društva, pripreme rogra-ma privatizacije te predlaganja meto-da privatizacije; Da u postupku pripreme društva za rivatizaciju prati i utvrđuje potrebu restrukturiranja društva radi lakšeg rovođenja prodaje, te da nadležnim tijelima društva daje prijedloge za re-struktuiranje; Da predlaže ulaganja neophodna da bi se proces prodaje društva završio na najbrži mogući način; Uvesti privremene mjere za sanaciju stanja u društvu isključivanjem rada 01. juli/srpanj 2005.upravljačkih tijela i postavljanjem pr-ivremenog upravitelja; Predložiti ladi Kantona da se pokrene stečaj društva, ako se ocijeni da ono ne može na rugi način izvršiti restruktu-iranje i sanaciju poslovanja. Članak 13. Radi stručnog praćenja stanja u ruštvima u kojima Kanton ima udjele odnosno dionice te vršenja oslova prav-ljanja i restruktuiranja lada Kantona mo-že utemeljiti posebnu genciju za restru-ktuiranje i upravljanje. Odlukom o utemeljenju Agenci-je Vlada uređuje njene zadatke, način ra-da i organiziranja te izvore za financira-nje njenih aktivnosti. IV – STATUSNE PROMJENE I ZAJEDNIČKA ULAGANJA Članak 14. Društva u kojima Kanton ima ud- jele odnosno dionice mogu sukladno Za-konu vršiti statusne promjene te samos-talno ili zajedno sa drugim pravnim ili fi-zičkim osobama iz zemlje i inozemstva utemeljivati druga gospodarska društva, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom. Članak 15. Društvo u kojem je Kanton veći-nski vlasnik udjela, odnosno dionica, a koje radi pokretanja novih poslova ili ra-di poboljšanja organizacije i fikasnosti u izvršavanju svojih ostojećih ili novih dj-elatnosti želi izvršiti podjelu na više dr- uštava, spojiti sa drugim društvom, pri- Broj 8 – strana 651pojiti se drugom društvu li promijeniti oblik organiziranja (u aljnjem tekstu: st-atusne promjene), dužno je pripremiti i svojiti poseban elaborat o opravdanosti statusne promjene te isti ostaviti resor-nom ministarstvu radi davanja mišlje-nja i suglasnosti. Suglasnost za statusnu promjenu daje Vlada Kantona. O davanju suglasnosti za tatus-nu promjenu mora se odlučiti u roku od najviše 60 dana od dana dostavljanja zahtjeva. Ukoliko u tom roku nadležno tijelo ne donese odluku o suglasnosti, a prethodno nije zatražilo dodatne radnje u pripremi elaborata i drugih dokumen-ata potrebnih za davanje suglasnosti sm-atrat će se da je suglasnost data i društ-vo može nastaviti sa radnjama na statu-snoj promjeni. Članak 16. Društvo u kojem je Kanton veći-nski vlasnik udjela, odnosno dionica, a koje radi proširenja ostojećih ili pokreta- nja novih poslova te radi oboljšanja or-ganizacije i efikasnosti u izvršavanju sv-ojih postojećih ili novih djelatnosti, želi sa drugom pravnom ili fizičkom sobom utemeljiti novo društvo zajedničkim ula-ganjem stvari, novčanih sredsava ili pra-va, dužno je pripremiti i usvojiti poseb-an elaborat o opravdanosti zajedničkog ulaganja te isti dostaviti resornom min-istarstvu radi davanja mišljenja i sugla-snosti. Uz elaborat o opravdanosti zaje-dničkog ulaganja ruštvo je obvezno ost-aviti i govor o zajedničkom ulaganju parafiran od svih partnera. U slučaju da društvo kao svoj ulog u zajedničko društvo želi unijeti st- Broj 8 – strana 652vari koje su u njegovom vlasništvu nep-okretnosti, oprema i slično), dužno je pr-ije parafiranja ugovora o zajedničkom ulaganju i utemeljenju zajedničkog dru-štva izvršiti procjenu tih stvari putem ovlaštenog sudskog vještaka ili na drugi način kako je to ugovorom predviđeno. Izvršena procjena mora biti sačinjena po jedinstvenoj metodologiji za procjenu stvari i prava u gospodarskim društvi-ma koju utvrđuje Vlada Kantona. Resorno ministarstvo je dužno donijeti rješenje o suglasnosti najkasn-ije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. Ukoliko u tom roku rješenje o suglasnosti ne bude doneseno, a preth-odno nisu zatražene dodatne radnje u pripremi elaborata i drugih dokumenata potrebnim za davanjem suglasnosti, sm-atrat će se da je suglasnost data i društvo može nastaviti sa radnjama na utemelje-nju zajedničkog poduzeća. Članak 17. Društvo u kojem je Kanton veći-nski vlasnik udjela odnosno dionica, a koje radi proširenja postojećih ili okreta-nja novih poslova te radi poboljšanja or-ganizacije i efikasnosti u izvršavanju sv-ojih postojećih ili novih djelatnosti, želi povećati svoj temeljni kapital upisom novih udjela odnosno dionica, dužno je pripremiti i usvojiti poseban elaborat o opravdanosti povećanja temeljnog kapi-tala te isti dostaviti resornom ministar-stvu radi davanja mišljenja i suglasnosti. Povećanje temeljnog kapitala dr-uštva vrši se u pravilu prikupljanjem novihudjela,odnosnoemitovanjem nov-ih dionica. Nove udjele, odnosno dioni-ce mogu upisivati sve domaće i strane pravne i fizičke osobe sukladno zakonu. 01. juli/srpanj 2005.Suglasnost na povećanje temeljn-og kapitala društva daje Vlada Kanto-na. Vlada je dužna odlučiti o suglasnosti u roku od najviše 60 dana od dana pod-nošenja zahtjeva. Ukolikou tom roku odluka o su-glasnosti ne bude donesena, a prethod-no nisu zatražene dodatne radnje u pri-premi elaborata i drugih dokumenata potrebnih za davanje suglasnosti, smat-at će se da je suglasnost data i društvo može nastaviti sa radnjama na poveća-nju temeljnog kapitala. V – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 18. Upravljanje društvima uskladit će se sa odredbama ovog Zakona najka-snije u roku od 30 dana od dana njegov-og stupanja na snagu. Članak 19. Resorni ministri su ovlašteni po potrebi donositi posebne pravilnike i uputstva za provedbu ovog Zakona. Članak 20. Odredbe ovog Zakona primjenj-uju se na Općine u sastavu Bosansko–podrinjskog Kantona Goražde koje ima-ju u vlasništvu u jelosti ili djelimično kapital u gospodarskim društvima. Članak 21. Stupanjem na snagu ovog Zako-na prestaje važiti Zakon o pravljanju dr-žavnom imovinom na području Bosans- 01. juli/srpanj 2005.ko–podrinjskog Kantona Goražde (“Slu-žbene novine Bosansko–podrinjskog ka-ntona Goražde” broj: 8/97 i 11/99 ).
Zakon o zaštiti okoliša BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/05 14.05.2005 SN BPK 04/13, SN BPK 08/11 zaštita okolišta,okolište
Zakon o zaštiti od buke BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 05/05 14.05.2005 SN BPK 04/13 buka,zaštita
Zakon o porezu na promet nepokretnosti prava BPK Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPK 18/01 28.11.2001 SN BPK 02/10 zakon,porez na promet nepokretnosti prava,porez

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana