SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Hercegovačko-neretvanski kanton

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 08/19 12.09.2019 SN HNK 04/16, SN HNK 09/12, SN HNK 07/11 ruadarstvo
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 12/17 28.12.2017 ugostiteljstvo,ugostiteljska djelatnost
Zakon o izmjenama Zakona o administrativnim taksama sa tarifom administrativnih taksi HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 12/16 23.12.2016 SN HNK 02/13 administrative takse,tarife
Zakon o izmjenama Zakona o poticaju razvoja male privrede i zastiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 01/16 02.08.2016 SN HNK 01/13, SN HNK 04/10 obrt,mala privreda,poticaj
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroenergetskoj inspekciji HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 07/16 29.07.2016 SN HNK 02/12 inspekcije,elektroenergetska inspekcija
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 07/16 29.07.2016 SN HNK 01/13 koncesije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 04/16 16.05.2016 SN HNK 08/19, SN HNK 09/12, SN HNK 07/11 rudarstvo
Zakon o komunalnim djelatnostima HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 04/16 16.05.2016
Zakon o tržišnoj inspekciji u HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 05/15 16.06.2015 inspekcija,tržište
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama sa tarifom HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 05/15 19.05.2015 SN HNK 02/13, SN HNK 04/09 sudkse takse,tarifa ( Službene novine HNK/Ž , broj : 5/15) Na osnovu člana 39.Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“ broj 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko - neretvanskog kantona je na sjednici održanoj dana 19.05.2015 godine, donijela Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA S TARIFOM Član 1. U Zakonu o sudskim taksama s tarifom (Službene novine HNK broj: 4/09 9 2/13), član 4 mijenja i glasi: „ Član 4. (plaćanje takse i preduzimanje radnji u postupku) (1) U slučaju da stranka sudu dostavi podnesak bez dokaza o plaćanoj taksi, su donosi rješenje iz člana 19. ovog Zakona. (2) Sud će postupiti na način utvrđen u stavu (1) ovog člana i u slučaju kad odbije zahtjev za oslobađanje od plaćanja takse. (3) Neplaćena sudska taksa ne zadržava tok postupka. „ Član 2. U članu 7. stav (2) mijenja se glasi: „(2) Propise o emitiranju i distribuciji sudskih taksenih maraka u visini do 50.00 KM (slovima: pedeset konvertibilnih maraka) za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona, na prijedlog Ministarstva finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona.“ Iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: „ (3) Rok za donošenje propisa iz stava (2) ovog člana je 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. “ Član 3. U članu 9. stav (1), iza tačke „i“)“ dodaje se nova tačka „i“ koja glasi: „ j) logoraši i žrtve teških kršenja međunarodnog prava i ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava u postupku ostvarenja prava na reparaciju. “ Član 4. Član 19. mijenja se i glasi: „ (1) Iznos takse koju je takseni obveznik dužan da plati , obračunava sudija, odnosno stručni saradnik koji vodi postupak donošenjem rješenja kojim se stranka obavezuje da taksu plati u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana dozvoljena je žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Izjavljena žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava (1) ovog člana. (4) Kontrolu naplate takse vrši sudija odnosno stručni saradnik koji vodi postupak .“ Član 5. Član 31. mijenja se i glasi: „ (1) Ako takseni obveznik ne plati taksu u roku iz člana 19. stav (1) ovog Zakona, taksa će se naplatiti u skladu s federalnim Zakonom o izvršnom postupku. (2) Postupak za naplatu neplaćene takse pokreće pred nadležnim sudom Kantonalno javno pravobranilaštvo na osnovu dostavljenog rješenja suda i obavještenja o neplaćenoj taksi. (3) Izuzetno, ako je takseni obveznik pravno lice i ako se utvrdi da je to efikasan način osiguranja naplate, sud će rješenje i obavještenje o neplaćenoj taksi dostaviti banci kod koje pravno lice ima račun, radi naplate takse .“ Član 6. Iza člana 31. dodaje se novi član 31. a koji glasi: „ Član 31. a (postupanje s neplaćenim sudskim taksama kod kojih nije nastupila zastarjelost) O svim neplaćenim sudskim taksama po službenim evidencijama suda, kod kojih nije nastupila zastarjelost, sud je dužan obavijestiti Kantonalno javno pravobraniteljstvo radi pokretanja postupka prinudne naplate. “ Član 7. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona . “ Član 8. U tarifi sudskih taksi DIO PETI UPIS U SUDSKI REGISTAR, Tarifni broj 19 (taksa za podneske) tačka (1) mijenja se i glasi: „ (1) Za prijavu u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 35,00 KM .“ Član 9. U tarifi sudskih taksi DIO PETI. UPIS U SUDSKI REGISAR, Tarifni broj 20 (taksa za upise u sudski registar)tačka (1), (2), (3), (4), (5) i (11) mijenjaju se i glasi: „ (1) Za rješenje o upisu osnivanja privatnog društva plaća se taksa u iznosu od 300,00 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih lica koji nisu navedeni u stavovima (1) i (2) ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 200,00 KM. (4) Za rješenje o upisu lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja vanjskotrgovinskog prometa, plaća se taksa u iznosu od 250,00 KM, pored iznosa iz stava (1) ovog Tarifnog broja. (11) Za žalbu na rješenje doneseno u postupku upisa u sudski registar, plaća se taksa u iznosu od 100,00 KM.“ Član 10. U tarifi sudskih taksi DIO SEDMI POSEBNI SLUČAJEVI, iza Tarifnog broja 27 ( taksa za prijepise) dodaje se novi Tarifni broj 27a, koji glasi: „ Tarifni broj 27a (taksa za izdavanje jedinstvenog pristupnog koda - JPK-a) (1) Za podnesak kojim se traži izdavanje jedinstvenog pristupnog koda za uvid u predmete plaća se taksa u iznosu od 4,50 KM. (2) Za izdati jedinstveni pristupni kod, plaća se taksa u iznosu od 5,00 KM.“ Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON SKUPŠTINA Broj : 02-01-VII-140/15 Mostar , 29.05.2015. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Šerif Špago , s.r.
Zakon o cestovnom prijevozu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 06/13 28.06.2013 cestovni prevoz 1 Na osnovu člana 39. Ustava Hercegovačko–neretvanskog kantona («Službene novine HNK» broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko–neretvanskog kantona, na sjednici održanoj 28.06.2013. godine, d o n o s i Z A K O N O CESTOVNOM PREVOZU NA PODRUČJU HERCEGOVAČKO NERETVANSKOG KANTONA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom bliže se uređuju uslovi, način i specifičnosti organizacije vršenja prevoza putnika i tereta na području Hercegovačko–neretvanskog kantona i to: uslovi, način i postupak organizacije i obavljanja linijskog i vanlinijskog prevoza putnika, uslovi, način i organizacija taksi prevoza, prevoza za vlastite potrebe, prevoz zaprežnim vozilima i ostalim vozilima na motorni pogon i drugi pogon, način izdavanja rješenja za pojedine vrste prevoza, način organizacije i broj vozila javnog gradskog prevoza koja će biti opremljena uređajima za olakšan ulaz ili izlaz lica sa invaliditetom, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe. Član 2. (Pojmovi i izrazi korišteni u Zakonu) U Zakonu su korišteni izrazi koji imaju isto značenje kao i u Zakonu o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH», broj: 28/06 i 2/10), Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na cestama u BiH («Službeni glasnik BiH», broj: 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 i 48/10) i Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima («Službene novine Federacije BiH», broj: 35/09), kao i sljedeći izrazi: a) «Vozna dokumentacija» predstavlja dokumente koji se koriste u vršenju prevoza (licenca za prevoznika, licenca za vozilo, iskaznica za vozača, karton preventivnih pregleda, putni nalog, cjenovnik ovjeren i potpisan od strane prevoznika usklađen sa redom vožnje za liniju koju obavlja, karte za putnike, red vožnje, itinerer linije, licence, iskaznice za vozače i Rješenja o tehničko eksploatacionim uslovima, tovarni list - otpremnica, radni nalog i drugi dokumenti iz oblasti prevoza u ovisnosti od vrste prevoza koji se obavlja); b) «Prtljaga» predstavljaju stvari koje putnik sa sobom unosi u vozilo prema uslovima propisanim zakonom; c) «Posada vozila» su vozač i suvozač ili vozač i lice koje vrši naplatu izdatih karata za ostvaren prevoz u ime i za račun poslodavca; d) „Podvozar„ je prevoznik kojeg angažuje drugi prevoznik, nosilac osnovnog ugovora o prevozu u vršenju ugovorenog prevoza; 2 e) «Ugovor o financijskom leasing-u» je ugovor koji je pravno ili fizičko lice zaključilo sa leasing kućom o kupovini vozila na leasing; f) „Gradsko područje za javni linijski prevoz„ u funkcionalnom smislu predstavlja ulice u općinskim centrima kojim prevoznici obavljaju registrovane redove vožnje po skici itinerera na oćinskim linijama u kantonu; g) „Udruženje taksi prevoznika„ je oblik dobrovoljnog udruživanja tri ili više taksi prevoznika (pravnih i/ili fizičkih lica), koje se osniva osnivačkim aktom u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama F BiH („Službene novine Federacije BiH”, broj: 45/02 i 85/07). h) „ Kočija„ je vozilo koje vuče jedna ili više upregnutih životinja. II. USLOVI I PROCEDURE IZDAVANJA DOKUMENATA IZ OBLASTI CESTOVNOG PREVOZA Član 3. (Način podnošenja zahtjeva i dokumenti potrebni za obavljanje djelatnosti iz oblasti prevoza) (1) Uz zahtjev za izdavanje dokumenata za vršenje djelatnosti iz oblasti prevoza putnika ili tereta prilaže se dokumentacija koja je propisana Zakonom o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima. (2) Zahtjev za izdavanje dokumenata iz stava 1. ovog člana podnosi se na posebnim obrascima čiji izgled i sadržaj pravilnikom propisuje Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona. Član 4. (Osnovni podaci koje mora sadržavati rješenje o obrtu) (1) U rješenje o obrtu iz oblasti prevoza, nadležni organ je obavezan unijeti podatke o svim vozilima kojima prevoznik namjerava vršiti prevoz uz upisivanje marke i tipa vozila, vrste vozila i broja šasije vozila. (2) Fizičko lice koje prvi put registrira obrt prevoza, mora prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o tehničko-eksploatacionim uslovima, kao dokaz priložiti potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje rješenja o obrtu. (3) Nadležni općinski organ je dužan na zahtjev lica iz stava 2. ovog člana izdati potvrdu o podnesenom zahtjevu za obrt, na osnovu kojeg će nadležni organ izdati rješenje o tehničko-eksploatacionim uslovima. 3 Član 5. (Prevoz zaprežnim kolima) (1) Prevoz lica ili stvari u smislu obrta može se vršiti i zaprežnim vozilima sa konjskom zapregom ili zaprežnim vozilom koje vuče rogata stoka na regionalnim i lokalnim putevima, kao i ulicama u naseljima i gradovima kantona, na osnovu rješenja nadležnog općinskog organa. (2) Prevoz lica zaprežnim vozilom može se vršiti kočijom sa jednim ili dva reda sjedišta koja su pričvršćena na ram vozila. (3) Prevoz stvari zaprežnim vozilom može se obavljati u tovarnom sanduku čije stranice moraju biti čvrsto vezane i da težište tovara ne prelazi visinu stranice tovarnog sanduka, ili na platformi s tim da tako prevožen teret mora biti čvrsto pričvršćen za platformu čija širina i visina tereta nije veća od 2,5m. (4) Na zadnjoj strani zaprežnog vozila moraju biti postavljena simetrično dva katadioptera crvene boje, koja nisu trokutastog oblika, minimalne reflektujuće površine 20 cm2. (5) Za vrijeme vožnje noću na zaprežnim vozilima mora biti postavljen najmanje jedan uređaj koji daje svijetlo bijele boje, (lampa/fenjer) na prednjoj strani vozila kao i najmanje jedan uređaj koji daje svijetlost crvene boje postavljen na zadnjoj strani vozila. (6) Kada se prevoz vrši zaprežnim vozilom lice koje upravlja zapregom mora kod sebe imati obrtnicu-odobrenje za rad. (7) Evidenciju o izdanim rješenjima iz stava 1. ovog člana općinski organi su dužni voditi u posebnom registru. III. JAVNI PREVOZ PUTNIKA Član 6. (Uslovi za obavljanje javnog prevoza) (1) Javni prevoz putnika na području kantona, može se vršiti kao prevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom prometu. (2) Javni linijski i vanlinijski prevoz putnika može vršiti pravno lice (u daljnjem tekstu: prevoznik) registrovan za obavljanje te djelatnosti. (3) Javni vanlinijski prevoz putnika, može obavljati fizičko lice koje ima rješenje za vršenje tog prevoza izdano od nadležnog općinskog organa na čijem području fizičko lice ima sjedište, odnosno prebivalište, u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima i drugim propisima. (4) Javni prevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju ne može se obavljati putničkim vozilom sa (1 + 1 ) i (1 + 8) sjedišta. (5) Pri vršenju javnog prevoza putnika rješenje iz stava 3. ovog člana mora se nalaziti u vozilu. 4 Član 7. (Autobusi za prevoz invalidnih lica) (1) Prevoznici koji vrše javni gradski linijski prevoz putnika moraju imati i autobuse koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz lica sa invaliditetom u skladu sa iskazanim potrebama od strane jedinice lokalne samouprave. (2) Bliže odredbe o načinu organizacije, linijama i pravcima na kojima trebaju prometovati autobusi sa platformom za invalidna lica i broju vozila koja vrše linijski prevoz na općinskim linijama kroz gradsko područje, a koja moraju biti opremljena uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima sa invaliditetom, propisuje se posebnim pravilnikom kojeg donosi ministar. Član 8. (Pravilnik kojim se propisuju prava i obaveze članova posade vozila) (1) Prevoznik je dužan svojim Pravilnikom urediti prava i obaveze članova posade motornih vozila, a naročito: a) dolazak na posao i način javljanja zbog nedolaska na posao i pravdanja izostanka sa posla; b) prava iz radnog odnosa (godišnji odmor, plata, prekovremeni rad i sl.); c) način odijevanja, ponašanja i urednost članova posade vozila; d) vođenje propisnih evidencija u toku rada i čuvanje vozne dokumentacije; e) obaveze vozača u slučaju dužeg kvara na vozilu; f) način rada vozača u smjenama; g) mjera zaštite na radu i h) primopredaja vozila i kontrola dnevne ispravnosti vozila. (2) Vozač i članovi posade vozila dužni su se pridržavati odredbi donesenog pravilnika iz stava 1. ovog člana. Član 9. (Uključivanje autobusa u saobraćaj) (1) Vozač autobusa dužan je sve eventualne kvarove i nedostatke prijaviti odgovornom licu radi otklanjanja istih. Odgovorno lice dužno je sve eventualno prijavljene kvarove i nedostatke na vozilu otkloniti, prije prijema vozila na upravljanje od strane vozača. Kada vozač autobusa primi autobus bez vidljivih nedostataka i voznu dokumentaciju, smatra se da je spreman za javni prevoz. Vozač je dužan: a) potpisati prijem autobusa u rubriku putnog naloga; b) preuzeti i popuniti putni nalog; c) pravilno popuniti tahograf traku, odnosno ako se radi o digitalnom tahografu ubaciti karticu vozača u tahograf; d) pregledati potrebnu voznu dokumentaciju nakon čega se može uključiti u javni saobraćaj. (2) Za ispravnost vozila u saobraćaju i voznu dokumentaciju iz stava 1. ovog člana, odgovorano je odgovorno lice u preduzeću i vozač koji trenutno upravlja vozilom. 5 Član 10. (Edukacija vozača) (1) Prevoznici su dužni organizovati ili omogućiti vozačima prisustvo na stručnim osposobljavanjima i usavršavanjima putem seminara, predavanja i drugih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad iz oblasti domaćeg zakonodavstva i međunarodnih konvencija vezanih za prevoz, o čemu prevoznici svake godine donose poseban plan edukacije vozača. (2) Vozač je dužan prisustvovati seminarima i drugim oblicima stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad koji organizuju stručne institucije u BiH, i utvrđenom Planu edukacije prevoznika, po ukazanoj potrebi, a najmanje jednom godišnje. Član 11. (Prevoz invalidnih i slijepih lica) (1) Lica sa invaliditetom, slijepa lica i njihovi pratioci, stari i bolesni putnici, trudnice i putnici sa malom djecom imaju pravo prvenstva pri ulasku i izlasku iz vozila i pravo prvenstva na mjestima predviđenim za sjedenje. (2) U svakom autobusu koji saobraća na općinskim i kantonalnim autobuskim linijama najmanje dva sjedišta moraju biti predviđena i označena za lica sa invaliditetom. Član 12. (Ručna prtljaga) U vozilima koja nemaju prostor za smještaj prtljaga, putnik može u vozilo unijeti ručni prtljag, sklopljena dječja i invalidska kolica, skije, sanke i ribarski pribor koji je uredno upakiran i svojom zapreminom ne zauzima prostor veći od prostora za jednog putnika. Član 13. (Razgovor sa vozačem u toku vožnje) Putnici ne smiju biti u prostoru predviđenom za vozača i za vrijeme vožnje razgovor sa vozačem nije dozvoljen, kao i na neki drugi način ometati vozača u vožnji. Član 14. (Autobuska stajališta) (1) Na području kantona utvrđuju se autobuska stajališta koja se koriste za međunarodni, međuentitetski, federalni, kantonalni, gradski i općinski saobraćaj. (2) Ministarstvo saobraćaja i veza HNK, (u daljem tekstu: Ministarstvo) će u suradnji sa gradskom - oćinskom upravom odrediti i odobriti korištenje stajališta, kao i rang linije koja ga može koristiti (općinska, gradska, kantonalna linija). (3) Autobuska stajališta koja će koristiti samo gradski prevoz određuje i odobrava njihovo korištenje gradska - općinska uprava. 6 Član 15. (Lokacija autobuskih stajališta i nadležnost za njihovo utvrđivanje) (1) Lokacije autobuskih stajališta na regionalnoj i lokalnoj mreži puteva na području Hercegovačko – neretvanskog kantona, određuju se u skladu sa potrebama lokaklnog stanovništva i bezbjednosti putnika, kao i drugim uslovima organizovanja saobraćaja, a u skladu sa urbanističkim planovima i drugom planskom dokumentacijom općine. (2) Postojeća autobuska stajališta kao i nova autobuska stajališta moraju se urediti u skladu sa važećim propisima u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 16. (Čistoća vozila) (1) Vozilo mora biti uredno obojeno, očišćeno i prozračeno, prije dnevnog stavljanja u saobraćaj kao i u toku saobraćanja. (2) Na vanjskom i unutarnjem dijelu vozila mogu se postavljati reklamne table i reklamni natpisi pod uslovom da ne sprečavaju preglednost putnicima i ne zaklanjaju obavezne oznake na vozilu propisane zakonom i podzakonskim propisima. Član 17. (Osvijetljavanje i zagrijavanje vozila) (1) Unutrašnjost vozila noću mora biti na propisani način osvijetljena, ulaz i izlaz iz vozila mora biti jasno i vidljivo označen sa unutrašnje i vanjske strane vozila. (2) Unutrašnjost vozila mora biti zagrijana minimalno na petnaest stepeni celzija (15 0 C), ukoliko vanjska temperatura zraka padne ispod sedam stepeni celzija (70 C). Član 18. (Označavanje praznih vozila) (1) Autobus koji se nalazi u pokretu, a ne vrši prevoz putnika, mora imati istaknutu odgovarajuću oznaku (probna vožnja, obuka vozača i sl.). (2) Izuzetno od stava 1.ovog člana su autobusi koji imaju praznu (nultu) vožnju do dolaska na polazno stajalište ili vraćanja u garažu, a što mora biti evidentirano u putnom nalogu. Član 19. (Prodaja karata, obaveze prevoznika i autobuskih stanica) (1) Ugovorom o korištenju usluga autobuskih stanica na kantonalnim i općinskim linijama može se odrediti i broj karata za prevoz koje će prevoznik povjeriti autobuskoj stanici, s tim da na polaznj autobuskoj stanici taj broj ne može biti manji od 30% kapaciteta autobusa na tom polasku, a kod prolaznih stanica 15% kapaciteta autobusa. (2) Izuzetno, karte za prevoz mogu se prodavati u autobusu na autobuskoj stanici, ako prodajno mjesto na autobuskoj stanici nije u funkciji i u slučaju kada vlasnik autobuske stanice ne izmiri obaveze proistekle iz ugovora o ustupanju i prodaji karata prema prevozniku. 7 (3) Prevoznik je obavezan dostaviti autobuskim stanicama ovjeren i potpisan cjenovnik usluga za sve registrovane autobuske linije, koje imaju upisanu autobusku stanicu u redu vožnje. Član 20. (Ugovor o kooperaciji) (1) Ugovorom o kooperaciji regulišu se prava i obaveze o režimu održavnja polazaka na autobuskoj liniji od strana kooperanata i isti su obavezni pridržavati se ugovorenog režima održavanja za navedene linije prevoznika. (2) Prevoznik koji prema ugovoru o kooperaciji mora održavati liniju odgovoran je za uredno održavanje reda vožnje u tom periodu, i isti će se brisati sa reda vožnje, ako se provedenim postupkom utvrdi da nije održavao liniju u tom periodu. (3) Svaka promjena režima održavanja iz ugovora o kooperaciji iz stava 1. ovog člana mora se dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 15 dana. Član 21. (Neuredno održavanje polazaka na kantonalnim i općinskim linijama) (1) Svako neopravdano kašnjenje u polasku odnosno u povratku na registriovanim kantonalnim i općinskim linijama više od 5 minuta, duže od osam dana uzastopno, ili u različitim vremenskim intervalima duže od petnaest dana u toku registrovanog perioda, smatra se neurednim održavanjem linija. (2) Neopravdano i neuredno održavanje reda vožnje iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana, utvrđuje kantonalni inspektor saobraćaja neposrednim uvidom u način održavanja reda vožnje ili iz izvještaja autobuske stanice, putnih naloga, tahograf trake ili iz nalaza digitalnog tahografa. (3) Rješenje o brisanju registrovanog polaska odnosno povratka ili reda vožnje iz stava 1. ovog člana, na osnovu nalaza i zapisnika kantonalnog inspektora, kao i na osnovu izvještaja sa autobusnih stanica, putnih naloga i tahograf traka ili nalaza iz digitalnog tahografa, i utvrđenog činjeničnog stanja, donijet će Ministarstvo za kantonalne linije, a za općinske i gradske linije nadležni općinski organ. Član 22. (Usklađivanje redova vožnje) (1) Postupak usklađivanja kantonalnih i općinskih redova vožnje vrši se u skladu sa federalnim propisima, putem nadležnih komisija, koje vrše pregled dokumentacije, vode postupak usklađivanja redova vožnje i u vezi s tim donose odgovarajuće zaključke i rješenja u prvostepenom postupku. (2) Komisija za usklađivanje redova vožnje se imenuje od stručnih lica iz oblasti cestovnog saobraćaja i ista ne može imati manje od tri člana. (3) Nakon okončanja postupka registrovanja općinskih redova vožnje i unošenja u registar registrirovanih redova vožnje, općinski organi su dužni u roku od 30 dana dostaviti Ministarstvu jedan komplet svih usklađenih, registrovanih i ovjerenih redova vožnje. 8 IV. VANLINIJSKI PREVOZ PUTNIKA Član 23. (Vanlinijski prevoz putnika) (1) Javni prevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prevozu je prevoz za koji se relacija, cijena prevoza, visina naknade za obavljanje usluge, način plaćanja i drugi uslovi prevoza utvrđuju pisanim ugovorom između prevoznika, odnosno fizičkog lica koje vrši javni prevoz i naručitelja prevoza, ukoliko drugim propisom nije drugačije uređeno. (2) Javni vanlinijski prevoz putnika u cestovnom prevozu može se obavljati kao: - kružna vožnja unaprijed organizirane grupe putnika koja počinje i završava u istom mjestu, pri čemu se ista skupina putnika prevozi istim vozilom na čitavom itinereru kretanja i vraća se u mjesto polaska, bez usputnog ulaska ili izlaska drugih putnika; - naizmjenična vožnja organizirana radi prevoza u više putovanja od istog polazišta do istog odredišta unaprijed organizirane grupe putnika, s tim što se svaka grupa koja je obavila putovanje u odlasku vraća u istom sastavu i to tako da se prva vožnja u povratku i poslijednja vožnja u odlasku u nizu naizmjeničnih vožnji obavlja praznim vozilom; - prevoz organizirane grupe putnika u odlasku i putovanje praznog vozila u povratku i obratno; - taksi prevoz. (3) Na vozilu kojim se obavlja prevoz iz stava (2). alineja 1, 2. i 3. ovog člana mora biti istaknuta ploča s oznakom „Vanlinijski prevoz“ koja se postavlja u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla. (4) Odredbe iz stava (3). ovog člana ne odnose se na vozila kojima se obavlja taksi prevoz. (5) Prilikom obavljanja vanlinijskog cestovnog prevoza iz stava (2). alineja 1, 2, i 3. ovog člana u motornom vozilu se mora nalaziti pisani ugovor o prevozu, te putni list s popisom putnika potpisan od prevoznika, odnosno fizičkog lica koje obavlja javni prevoz. (6) Prilikom vršenja vanlinijskog prevoza putnika kada prevoz vrši organizator putovanja koji je ujedno i prevoznik, umjesto ugovora o prevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aranžmana u kojem je sadržana i naknada za prevoz u odlasku i povratku na navedenoj relaciji. (7) Izuzetno naručitelj prevoza iz stava (1). ovog člana može biti organizacija i to za jednu vožnju, samo u slučaju iz stava (2). alineja 1. ovog člana, ako se radi o prevozu u vezi sa registrovanom djelatnosti te organizacije, ili građanin u cilju vršenja prevoza za posebne potrebe (vjenčanja, proslave, sahrane, izleti i sl.). Član 24. (Ugovoreni prevoz) (1) Ugovoreni prevoz je posebna vrsta vanlinijskog prevoza određene, tačno utvrđene, kategorije putnika, ako se takav prevoz obavlja s ciljem odlaska na posao ili u školu (fakultet) i obratno, na određenoj relaciji bez prijema drugih putnika. (2) U autobusu kojim se obavlja prevoz iz stava (1). ovog člana mora se nalaziti 9 kopija ugovora o prevozu koji je zaključen između organizacije – korisnika prevoza i prevoznika. (3) Organizacija iz stava (2). ovog člana, koja je obavezna primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, u ime korisnika prevoza potpisuje ugovor o prevozu, koji može biti: - za ugovoreni prevoz đaka u školu i studenata na fakultet: - kantonalno ministarstvo nadležno za obrazovanje; - osnivač škole - načelnik općine ili - udruženje građana, koje je registrovano sukladno Zakonu o udruženjima građana i fondacija (Službene novine F BiH, broj: 45/02). - za ugovoreni prevoz uposlenika: - pravno lice kod kojeg su uposleni ili - nadležni organ kod kojeg su uposleni. (4) Ugovorom iz stava (3). ovog člana definišu se uslovi obavljanja prevoza, cijena i način plaćanja usluge prevoza, koju u cijelosti ili djelimično plaća korisnik prevoza i on se predaje u nadležnoj Poreznoj upravi, koja potvrđuje prijem na primjerku ugovora koji ostaje kod prevoznika. (5) Izuzetno ukoliko ugovor iz stava (2). ovog člana potpisuje organizacija – korisnik prevoza koja izdvaja novčana sredstva za prevoz uposlenika, tada usluge ugovorenog prevoza plaća ta organizacija prevozniku, a ne korisnik prevoza. (6) Kod ugovorenog prevoza putnici koji se prevoze u autobusu moraju sa sobom imati identifikacijske iskaznice, ovjerene od prevoznika ili fizičkog lica koje obavlja prevoz, izdate na osnovu ugovora o prevozu. (7) U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za vrijeme obavljanja posebnog vanlinijskog prevoza mora se nalaziti ploča s oznakom „Ugovoreni prevoz“. (8) Prevoznik pri obavljanju ugovorenog prevoza ne može ustupiti prevoz drugom prevozniku (podvozaru). (9) Izuzetno od odredbe stava (8). ovog člana, ukoliko prevoznik pri obavljanju ugovorenog prevoza ima opravdan razlog za angažovanje podvozara, mora prethodno pribaviti pisanu saglasnost naručioca ( potpisnika ) ugovorenog prevoza za uključivanje podvozara. Podvozar se može angažovati u vremenskom periodu koji nije duži od 10 radnih dana. V. JAVNI PREVOZ TERETA Član 25. (Javni prevoz tereta) (1) Javni prevoz tereta mogu vršiti pravna i fizička lica registrovana za obavljanje te djelatnosti. (2) Javni prevoz tereta mogu vršiti fizička lica sa najviše dva skupa teretnih motornih vozila (dva vučna i dva priključna vozila). U slučaju da fizičko lice posjeduje dva skupa 10 teretnih motornih vozila mora imati uposlenog bar još jednog vozača koji ispunjava uslove iz člana 9. Zakona o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Izuzetno, javni prevoz tereta može se vršiti sa dva vučna i više različitih priključnih vozila koja služe u obavljanju prevoza, a koja su u vlasništvu prevoznika. Član 26. (Saglasnost za poseban obrt iz oblasti prevoza) (1) Rješenje o obavljanju posebnog obrta koje izdaje nadležni općinski organ postaje pravno valjano izdavanjem saglasnosti Ministarstva. (2) Prevoznik koji želi obavljati poseban obrt ne može dobiti licencu prevoznika bez pribavljanja saglasnosti iz stava 1. ovog člana. (3) Prevoznik može započeti obavljanje registrovanog obrta tek po pribavljanju cjelokupne dokumentacije propisane ovim i drugim zakonima koji regulišu ovu oblast. VI. PREVOZ ZA VLASTITE POTREBE Član 27. (Uslovi za obavljanje prevoza za vlastite potrebe) (1) Prevoz za vlastite potrebe pravno lice može obavljati na osnovu upisa djelatnosti u sudski registar. (2) Prevoz za vlastite potrebe fizičko lice može vršiti u okviru prethodno registrovane djelatnosti kod nadležnog općinskog organa u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima. (3) Prevoz za vlastite potrebe fizičko lice u poljoprivredi može vršiti samo u okviru prethodno registrovane poljoprivredne djelatnosti u skladu sa odredbama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima („Službene novine Federacije BiH, broj: 35/09) i Zakona o poljoprivredi („Službene novine Federacije BiH„ broj 88/07). (4) Rješenje za vršenje prevoza tereta za vlastite potrebe iz stava 3. ovog člana, izdaju nadležne općinske službe na čijem području fizičko lice ima prebivalište, na osnovu dokaza o posjedovanju poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Bosne i Hercegovine. (5) Prevoz za vlastite potrebe mogu vršiti i fizička lica sa više motornih vozila ukoliko su im ta prevozna sredstva neophodna za obavljanje registrovane djelatnosti. (6) U motornom vozilu kojim fizičko lice obavlja prevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rješenje za vršenje tog prevoza. Član 28. (Tovarni list) (1) U teretnom motornom vozilu kojim se vrši prevoz za vlastite potrebe, osim za poljoprivredu, mora se nalaziti uredno popunjen i ovjeren tovarni list-otpremnica u kojem, između ostalog, moraju biti sadržani slijedeći podaci: naziv prevoznika, poreski i identifikacijski broj, relacija, količina i vrsta robe koja se prevozi, te datum utovara tereta. 11 (2) Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, vozilom kojim se vrši prijevoz jedne vrste vlastite robe koja služi za obavljanje registrovane djelatnosti, u vozilu se umjesto tovarnog lista može nalaziti ovjerena otpremnica ili pisani radni nalog. VII. RENT - A - CAR PREVOZ Član 29. ( Rent-a-car prevoz) (1) Prevoz lica iznajmljenim motornim vozilima (rent-a-car) je prevoz koji se obavlja za vlastite potrebe temeljem ugovora zaključenog između korisnika i davatelja rent-a-car usluge po unaprijed utvrđenom cjeniku. (2) Pravno lice koje pruža rent-a-car usluge uz iznajmljivanje vozila s vozačem, može takav vid usluge pružiti samo s vozačima koji su s njim uspostavili radni odnos sukladno Zakonu o radu, na relacijama dužim od 25 km. (3) Pravno lice koje pruža rent-a-car usluge mora biti registrovano za obavljanje te djelatnosti. (4) U motornom vozilu za vrijeme obavljanja rent-a-car prevoza mora se nalaziti primjerak zaključenog ugovora iz stava (1). ovog člana, koji se zaključuje u prostorijama davatelja rent-a-car usluge sa korisnikom. (5) Ugovor o prevozu iz stava 1. ovog člana mora sadržavati: ime i prezime korisnika rent-a-cara usluge, adresu stanovanja, broj lične ili putne isprave, cijenu prevoza i vremenski period iznajmljivanja vozila. Član 30. (1) Vozila za rent-a-car usluge moraju ispunjavati uslove predviđene Pravilnikom iz člana 5. i Pravilnikom iz člana 8. Zakona o cestovnom prevozu Federacije BiH, („Službene novine F BiH“ broj: 28/06 i 2/10). (2) Korisnik rent-a-car vozila ne može obavljati javni prevoz iznajmljenim vozilom. (3) Za pružanje rent-a-car usluge može se koristiti putničko vozilo s brojem sjedišta (1 + 4) do (1 + 8), od kojih je u prvom redu uz prednje vjetrobransko staklo najviše 1 + 1 sjedišta. VIII. TAKSI PREVOZ Član 31. (Taksi prevoz) Taksi prevoz je javni prevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prevozu za koji se cijena prevoza za pređeni put utvrđuje taksimetrom po cjenovniku usluga. Član 32. (Uslovi za vozila kojima se obavlja taksi prevoz) (1) Taksi prevoz može se obavljati samo putničkim vozilom sa 5 sjedišta (1+4) , koje ima najmanje četvera vrata, a oblik karoserije je limuzina ili karavan (u daljnjem tekstu: taksi vozilo). 12 (2) Putničko vozilo iz stava 1 . ovog člana ne može imati priključno vozilo. (3) Putničko vozilo kojim se obavlja taksi prevoz lica mora imati oznaku sa imenom i prezimenom, prebivalištem taksi prevoznika i evidencijski broj taksi vozila, a za pravno lice naziv i sjedište pravnog lica umjesto imena i prezimena taksi prijevoznika. Oznaka na taksi vozilu ispisuje se na tabli dimenzija 12 x 7 cm koja se postavlja u donjem desnom dijelu prednjeg vjetrobranskog stakla u vozilu. Član 33. (Uslovi koje treba da ispunjavaju taksi prevoznici) (1) Taksi prevoz lica na području kantona mogu obavljati pravna lica upisana u sudski registar za obavljanje taksi djelatnosti. (2) Taksi prevoz lica na području kantona mogu obavljati fizička lica koja imaju rješenje (odobrenje) nadležne općinske službe i kojima je to osnovna djelatnost. Član 34. (Početak obavljanja taksi prevoza) (1) Pravna ili fizička lica mogu početi obavljati taksi prevoz ako prethodno pribave slijedeću dokumentaciju od nadležnog ministarstva: a) Rješenje o tehničko – eksploatacionim uslovima; b) Rješenje o dodjeli licence za obavljanje taksi prevoza; c) Licencu vozila; d) Iskaznicu za vozača motornih vozila; e) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za tekuću godinu i dopunsku taksi oznaku za vozilo u obliku naljepnice elipsastog oblika. (2) Izuzetno, taksi prevoznik koji prvi put registruje djelatnost taksi prevoza može dobiti rješenje o dodjeli licence, licencu vozila i iskaznicu za vozača i bez posjedovanja Rješenja o dodjeli dopunske taksi oznake, ukoliko za vozilo za koje traži licencu ispuni sve propisane uslove i posjeduje izdano rješenje nadležnog općinskog organa o dodjeli taksi stajališta za tekuću godinu. (3) Taksi prevoznik koji vrši zamjenu postojećeg taksi vozila za novo vozilo, može dobiti licencu za to vozilo, s tim da prethodno vrati licencu vozila sa kojim više ne obavlja taksi djelatnost, a za isto je već imao Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake. (4) Zahtjev za dodjelu dokumenata navedenih u stavu 1. ovog člana podnosi se sukladno sa članom 3. ovog Zakona. Član 35. (Dokumenti koje trebaju posjedovati taksi prevoznici u vozilu) (1) Za vrijeme obavljanja taksi prevoza, vozač u vozilu kojim obavlja prevoz mora imati originalne ili ovjerene kopije slijedećih dokumenata: a) Rješenje nadležnog organa o obavljanju taksi djelatnosti; b) Licencu «D» izdanu za vozilo; c) Iskaznicu za vozača koji upravlja taksi vozilom; d) Rješenje o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozilo; e) Rješenje o korištenju taksi stajališta za tekuću godinu; f) Rješenje o dodjeli licence «D« za prevoznika; 13 g) Potvrdu o baždarenju taksimetra; h) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku elipsastog oblika zalijepljenu na vozilu za tekuću godinu; i) Ovjeren cjenovnik taksi usluga; (2) Izuzetno od odredbi stava (1) tačke a), ovog člana pravna lica ne moraju u vozilu imati Rješenje nadležnog organa o obavljanju taksi djelatnosti. Član 36. (Način organizovanja taksi prevoza) Taksi prevoz organizuje se po općinama zavisno o prevoznim potrebama i planskom razvoju općina i kantona na sljedeći način: a) razmještanjem taksi stajališta po općinama, b) utvrđivanjem broja vozila na taksi stajalištima. Član 37. (Taksi stajališta) (1) Taksi stajališta su propisno uređene i označene javne površine u općoj upotrebi, namjenjene za parkiranje taksi vozila u cilju prijema putnika za prevoz i to po redu dolaska, kao i prijema narudžbi i prevoza putnika prema redoslijedu. (2) Izuzetno, ukoliko putnik ima posebne zahtjeve, u pogledu urednosti i komfora vozila ili uljudnosti vozača može zatražiti uslugu i od taksi prevoznika čije vozilo nije parkirano na prvom mjestu prijema taksi stajališta. (3) Taksi stajalište ne može biti u vlasništvu pravnih ili fizičkih lica. Član 38. (Kriteriji o broju taksi stajališta, taksi vozila i načinu uređenja stajališta) (1) Plan razmještaja i broj taksi stajališta, te broj stajališnih mjesta na taksi stajalištima koja se nalaze na javnim površinama, na kraju tekuće za narednu godinu predlaže nadležni općinski organ uz saglasnost sa općinskim udruženjima taksi prevoznika. (2) Nadležni općinski organ za poslove saobraćaja dužan je najkasnije do 31. oktobra tekuće godine dostaviti Plan razmještaja i broj taksi stajališta za narednu godinu na saglasnost Ministarstvu. (3) Nadležni općinski organ ne može izdati rješenje o taksi stajalištima ako prethodno nije pribavio saglasnost Ministarstva na plan razmještaja taksi stajališta za tekuću godinu i ako isto nije propisno uređeno i obilježeno. (4) Kriterij koji se mora koristiti pri određivanju broja taksi vozila na području jedne općine je jedno taksi vozilo na 700 stanovnika. (5) Izuzetno od stava 4. ovog člana jedinice lokalne samouprave na području Kantona u sastavu kojih se nalaze razvijena turistička središta, a na osnovu ukazane potrebe mogu povećati broj taksi vozila u odnosu na broj stanovnika, odlukom Predstavničkog tijela uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (6) Prije donošenja odluke iz stava 5. ovog člana nadležna općinska služba, ukoliko ocjeni da je potrebno, može zatražiti mišljenje od taksi udruge sa područja te općine. (7) Naprijed navedeni kriterij Ministarstvo može promijeniti ako dođe do poremećaja na tržištu prometnih usluga, izdavanjem određenog broja novih saglasnosti za taksi stajališta, licenci i dopunskih taksi oznaka. 14 Član 39. (Način korištenja, raspored, red i rad na taksi stajalištima i rad izvan matične općine) (1) Način korištenja, red i rad na taksi stajalištima uređuje nadležni općinski organ općine svojim propisom. (2) Raspored taksi vozila na taksi stajalištima i kriterije za red prvenstva u raspoređivanju taksi vozila na taksi stajalištima, usaglašava se sa udruženjima taksi prevoznika po objavljenom javnom pozivu najmanje jedanput godišnje, na koji prethodnu saglasnost daje nadležni organ općine. (3) Taksi stajališta na području općine mogu koristiti samo taksi prevoznici koji su registrovani na području te općine. (4) Prevoznik koji ima registrovanu taksi djelatnost i rješenje o taksi stajalištu u matičnoj općini, ne može vršiti taksi prevoz na području druge općine. (5) Izuzetno, ukoliko taksi prevoznik vrši taksi prevoz putnika sa područja općine u kojoj ima registrovanu djelatnost na područje druge općine, dužan je korisniku prevoza izdati račun za prevoz prije početka vožnje, skinutu taksi oznaku sa krova vozila ili prekriti istu prilikom napuštanja općine i ugasiti svjetleću krovnu taksi oznaku iz člana 63. stav 1. ovog Zakona. Član 40. (Prijem i ispuštanje putnika) (1) Taksi prevoznik, odnosno taksi vozač prima putnike na prevoz na taksi stajalištu gdje je raspoređen. (2) Putnici se mogu primati na prevoz i van taksi stajališta, ako se time ne krše odredbe Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, odnosno, ako se tom radnjom ne ometa normalno i bezbjedno odvijanje saobraćaja. (3) Zabranjen je prijem i ispuštanje putnika u tunelu, prevojima, na biciklističkoj stazi, na dijelu ceste gdje bi vozilo zaklonilo saobraćajni znak ili uređaj za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova, u zoni raskrsnice i to na deset metara ispred i deset metara iza raskrsnice, kao i zoni od najmanje 25 m udaljenosti sa bilo koje strane od susjednog taksi stajališta ili niza taksi stajališta. (4) Prilikom vršenja taksi prevoza taksi oznaka na krovu vozila mora svijetliti kad je to vozilo slobodno, odnosno bez putnika. Prilikom prijema putnika na prevoz taksi vozač je dužan ugasiti svjetleću taksi oznaku na krovu vozila. Član 41. (Broj vozila na jednom taksi stajalištu) (1) Na jedno stajališno mjesto taksi stajališta može se rasporediti jedno taksi vozilo. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana na jedno stajališno mjesto u okviru taksi stajališta može se rasporediti i dva taksi vozila, ukoliko je to predvidio nadležni općinski organ svojim propisom. Član 42. (Izgradnja i obilježavanje taksi stajališta) (1) Taksi stajališta moraju biti uređena sa asfaltnim zastorom i moraju se obilježiti propisanom vertikalnom i horizontalnom saobraćajnom signalizacijom. (2) Uslove koje moraju ispunjavati taksi stajališta propisuje Ministarstvo posebnim Pravilnikom. 15 (3) Sredstva prikupljena iz naknade za dobijanje taksi stajališta općine su dužne namjenski koristiti za izgradnju novih, uređenje i održavanje postojećih taksi stajališta, odnosno za unaprjeđenje taksi djelatnosti. Član 43. (Način prijema putnika u vozilo) Pri vršenju taksi prevoza, taksi vozač na može usputno uzimati druge putnike bez saglasnosti lica koja je/su prvo započelo/la vožnju. Član 44. (Cijena prevoza ukoliko se prevozi više lica) (1) Cijena taksi prijevoza utvrđena taksimetrom ne može se uvećavati bez obzira na broj lica koja se prevoze u vozilu. (2) Ukoliko se istim vozilom prevozi više lica, cijena prevoza se dijeli podjednako na sve korisnike taksi usluge. Član 45. (Cjenovnik taksi usluga) (1) Na prijedlog prevoznika i udruženja taksi prevoznika, cjenovnik taksi usluga utvrđuje nadležni općinski organ, a saglasnost i ovjeru vrši Ministarstvo i isti mora biti istaknut na vidnom mjestu u vozilu. (2) Cjenovnikom je propisana cijena koja se naplaćuje po taksimetru ili cjenovnikom radio taksi usluge: a) početak vožnje (start); b) vožnja po pređenom kilometru (asfalt, makadam); c) čekanja putnika; d) noćne vožnje, vožnje nedjeljom i praznikom; e) prevoz putničkog prtljaga. (3) Naknada za prevezeni put utvrđuje se taksimetrom po važećem cjenovniku za taksi usluge. (4) Cijena vožnje na relacijama preko 25 km može se ugovoriti slobodnom pogodbom prije početka prevoza, bez uključenja taksimetra s tim da cijena ne može biti veća od one koja bi se utvrdila taksimetrom. (5) Prije započinjanja prevoza iz stava 4. ovog člana, taksi vozač je dužan putniku izdati račun za ugovorenu uslugu na utvrđenoj relaciji. (6) Račun treba sadržavati: a) datum vožnje; b) polazište i odredište; c) novčani iznos naknade; d) pečat taksi prevoznika i potpis vozača, kao i e) elemente - uslove utvrđene drugim propisma koji regulišu način izdavanja računa za ostvarene usluge. (7) Cijena prevoza stvari koje ne spadaju u putničku prtljagu utvrđuje se slobodnom pogodbom prije početka vožnje. 16 Član 46. (Dopunska taksi oznaka) (1) Taksi vozilo mora posjedovati Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice elipsastog oblika, dimenzija 12,5 x 8,5 cm. (2) Rješenje o dodjeli taksi oznake izdaje Ministarstvo. (3) Uslovi koje taksi prevoznik mora ispunjavati za izdavanje rješenja iz stava 2. ovog člana su slijedeći: a) Licencu za vozilo kojim se obavlja taksi prevoz; b) Iskaznicu za vozača motornog vozola; c) Rješenje o ispunjavanju tehničko – eksploatacionih uslova; d) Rješenje o taksi štandu – stajalištu od općine za prethodnu godinu; e) Potvrdu o izmirenim poreskim obavezama; f) Uvjerenje o plaćenom penzionom osiguranju; g) Uvjerenje o plaćenom zdravstvenom osiguranju; h) Dokaz o plaćenoj upravnoj taksi. (4) Dopunska taksi oznaka sadrži: a) grb kantona, b) naziv kantona i ministarstva, c) naziv općine - grada u kome je sjedište taksi prevoznika, e) broj taksi stajališta, f) evidencijski broj taksi vozila i godinu za koju važi. (5 ) Na taksi vozilo se postavlja jedna dopunska taksi oznaka i to u desnom gornjem dijelu prednjeg vjetrobranskog stakla sa unutrašnje strane. (6) Osnovnu boju dopunske taksi oznake za svaku kalendarsku godinu određuje Ministarstvo. Član 47. (Nabavka i distribucija dopunskih oznaka) (1) Nabavku i distibuciju dopunskih taksi oznaka vrši Ministarstvo. (2) Dopunska taksi oznaka se dodjeljuje po načelu jedna oznaka za jedno vozilo za tekuću kalendarsku godinu. (3) Dopunske taksi oznake se izdaju uz naknadu koja je propisana Zakonom o kantonalnim administrativnim taksama. (4) Dopunske taksi oznake izdat će se samo za ona vozila za koja taksi prevoznik posjeduje rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake. (5) Preuzimanje taksi oznake prevoznik može izvršiti nakon što vrati dopunsku taksi oznaku iz prethodne godine. (6) Stav 5. ovog člana ne odnosi se na prevoznike koji tek započinju taksi djelatnost. Član 48. (Prestanak važenja rješenja o dodjeli dopunskih oznaka) (1) Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za vozilo kod taksi prevoznika-fizičkog lica, odnosno Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake za taksi vozila taksi prevoznika – pravnog lica, prestaju važiti i prije isteka vremena za koje su izdate i protiv volje prevoznika ako: (a) taksi prevoznik - pravno ili fizičko lice više ne ispunjava uslove za dodjelu licence »D»; 17 (b) je taksi prevozniku istekla važeća licenca vozila; (c) je taksi prevoznik zatečen od strane saobraćajne inspekcije da vrši taksi prevoz suprotno odredbama ovog zakona, i da je ustanovljeno da je u posljednje tri godine najmanje tri puta kažnjavan za iste ili slične prekršaje; (d) izuzetak iz tačke c, ovog člana su pravna lica koja su dokazala da su kazne proizišle zbog ličnog nemara vozača koji upravlja taksi vozilom. (2) Prestanak važenja Rješenja o dodjeli dopunske oznake utvrđuje Ministarstvo. (3) Dopunsku taksi oznaku, u vidu naljepnice koja je prestala važiti i koju je rješenjem oduzeo organ iz stava 2. ovog člana, taksi prevoznik je dužan vratiti po pravosnažnosti rješenja u roku od 30 dana. Član 49. (Vođenja evidencije izdanih i vraćenih dopunskih taksi oznaka i prestanak taksi djelatnosti) (1) U slučaju odjave taksi djelatnosti ili zabrane obavljanja taksi djelatnosti, ili prestanka važenja licence, taksi prijevoznik je dužan Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku oznaku vratiti Ministarstvu u roku od 30 dana. (2) Ministarstvo je dužno voditi urednu evidenciju izdanih i vraćenih dopunskih oznaka taksi prijevoznika. (3) Nadležna općinska služba ne može odjaviti djelatnost taksi prevoza bez priloženog rješenja Ministarstva o brisanju prevoznika iz evidencije i vraćanja licence vozila, iskaznice za vozača i dopunske taksi oznake, u koliko im valjanost nije istekla. (4) Ako se uvidom u bazu podataka izdanih licenci utvrdi da je taksi prevozniku istekla licenca «D« za obavljanje taksi prevoza više od 90 dana ili ukoliko se utvrdi da taksi prevoznik u roku od 90 dana od dana registrovanja taksi djelatnosti nije od strane nadležnog ministarstva pribavio licencu „D“ za obavljanje taksi prevoza, nadležno ministarstvo dužno je o tome obavijestiti općinu kod koje je prevoznik registrirao djelatnost. (5) Nadležna općinska služba po prijemu pisane obavijesti od strane ministarstva dužna je donijeti rješenje o prestanku taksi djelatnosti za taksi prevoznika navedenog u obavijesti iz stava (4) ovog člana. (6) Sve poreske i druge obaveze koje je taksi prevoznik stekao prije donošenja rješenja iz stava (5) ovog člana ostaju evidentirane kod nadležne poreske uprave, do njihovog izmirenja. Član 50. (Prava i dužnosti taksi vozača) (1) Vozač taksi vozila dužan je u potpunosti izvršiti uslugu prevoza prema licima koja su ga unaprijed i za određeno vrijeme angažovala. (2) Ukoliko nije u mogućnosti naručenu vožnju započeti ili započetu vožnju završiti, vozač taksi vozila obavezan je za najkraće vrijeme licima koja su naručila prevoz obezbjediti drugo vozilo i taksi vozača. (3) Eventualne troškove pretovara prtljage u slučaju započete, a nedovršene vožnje snosi taksi vozač koji je vožnju započeo. (4) Zaposlenik kod pravnog lica koje vrši taksi prevoz dužan je na zahtjev ovlaštenog lica predočiti svu zaduženu dokumentaciju i opremu na osnovu specifikacije ovjerene od strane poslodavca i radnika. 18 Član 51. (Način naručivanja usluge) (1) Taksi prevoznik dužan je pružiti uslugu svakom licu koje prijevoz naruči neposredno ili telefonom putem dispečerskog centra, bez obzira na dužinu vožnje, osim: a) ako je naručitelj vidno pod uticajem alkohola, ili drugih opojnih sredstava; b) ako su naručitelj i njegova prtljaga toliko prljavi da bi mogli uprljati unutrašnjost vozila ili drugih lica koja se prevoze; c) ako uslovi na cesti ne dozvoljavaju normalnu i bezbjednu vožnju; i d) u svim drugim slučajevima u kojima taksi prevoznik ocijeni da mu prijeti opasnost po život i imovinu od strane putnika ili njegove prtljage. (2) Taksi prevoznik ne smije prevoziti bez pratnje djecu mlađu od 7 godina. Član 52. (Veličina lične prtljage) Taksi prevoznik dužan je primiti prtljagu lica koje prevozi, te istu smjestiti u prostor za prtljagu ako njezina težina ne prelazi 50 kg, i uklapa se u gabarit prtljažnika. Član 53. (Naručivanje prevoza telefonski ili radio vezom) (1) Ako lice naruči prevoz unutar gradske zone gdje taksi prevoznik ima registrovanu djelatnost telefonskim pozivom preko radio - taksi centra ili određenog taksi stajališta, prima se na prevoz na mjestu koje odredi putnik. (2) Naknada za prevoz iz prethodnog stava računa se od mjesta prijema putnika. Član 54. (Odredište vožnje) Odredište vožnje određuje putnik. Taksi vozač dužan je prevoz obaviti najkraćim putem, odnosno putom kojeg mu odredi putnik ako uslovi na putu omogućavaju normalnu i bezbjednu vožnju. Član 55. (Naplata prevoza po završetku vožnje) (1) Po završetku vožnje, lica koja se prevoze obavezna su platiti ugovorenu ili taksimetrom utvrđenu cijenu prevoza. (2) Ukoliko taksi vozač ne uključi taksimetar, a cijena prevoza nije unaprijed ugovorena, lica koja se prevoze nisu obavezna platiti naknadu za izvršeni prevoz, osim cijene starta utvrđene cjenovnikom. Član 56. (Ponašanje vozača parkiranog taksi vozila) (1) Za vrijeme dok je taksi vozilo parkirano na taksi stajalištu vozač taksi vozila, zbog efikasnijeg pružanja usluga, dužan je biti u taksi vozilu ili pored taksi vozila. (2) Vozač taksi vozila ne mora biti u vozilu ili pored vozila, ukoliko pomaže 19 starijim licima, odnosno dostavlja prtljagu i lične stvari putnika, kao i drugim slučajevima opravdanog kratkotrajnog i neophodnog odsustva, te u vrijeme pauze za topli obrok u trajanju 30 minuta. Član 57. (Ometanje vozača u toku vožnje) (1) Na zahtjev lica koje se prevozi, vozač taksi vozila dužan je isključiti radio aparat. (2) Za vrijeme vožnje, lica koja se prevoze ne smiju taksi vozača ometati u vožnji niti praviti štetu na vozilu, te je u tim situacijama taksi prevoznik ovlašten poduzeti mjere samopomoći ili obavjestiti ovlašteno službeno lice o ometanju i šteti nanesenoj od strane putnika. Član 58. (Zabrana pušenja u vozilu) (1) U vrijeme obavljanja prevoza licu u taksi vozilu je zabranjeno pušenje. (2) Taksi prevoznik je obavezan u taksi vozilu na vidnom mjestu istaknuti natpis o zabrani pušenja. Član 59. (Zaboravljene stvari putnika) Po završetku vožnje taksi vozač je dužan pregledati vozilo, a nađene stvari odmah, a najkasnije u roku od 24 sata prijaviti najbližoj dispečerskoj taksi službi i policijskoj postaji. Član 60. (Poseban ispit za taksi vozača) Taksi vozač, koji prvi put počinje sa radom i nije u evidenciji Ministarstva, odnosno nije mu bila izdata iskaznica za taksi vozača, pored uslova propisanih Zakonom o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine, mora imati položen poseban ispit za taksi vozača. Član 61. (Imenovanje Komisija i način organizovanja posebnog ispita za taksi vozača) (1) Ispit za taksi vozača obuhvata poznavanje propisa koji regulišu oblast taksi prevoza, poznavanje saobraćajne psihologije, propisa o bezbjednosti saobraćaja, provjeravanje poznavanja kulturno - istorijskih, privrednih, sportskih, ugostiteljsko - turističkih i drugih znamenitosti kantona, grada i općina, te poznavanje prava i dužnosti taksi prevoznika, odnosno taksi vozača. (2) Ispit se polaže pred ispitnom komisijom koju imenuje Ministar. (3) O položenom ispitu izdaje se Uvjerenje. (4) Odredbe u vezi polaganja posebnog ispita za taksi vozača, obimu gradiva koje treba obraditi, način obuke vozača, rokova za polaganje ispita, sastavu komisije, načinu vođenja evidencije izdatih uvjerenja, bliže će se urediti pravilnikom koji donosi Ministar. 20 Član 62. (Odjevanje i ponašanje taksi vozača) Za vrijeme vršenja taksi prevoza, vozač taksi vozila ne smije pušiti u vozilu, mora biti uredno i pristojno odjeven (duge pantalone, košulja ili majica sa rukavima) i pristojno se odnositi prema putnicima. Član 63. (Način obilježavanja taksi vozila) (1) Taksi vozilo, pored uslova propisanih Zakonom o cestovnom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine, mora ispunjavati i sljedeće uslove: a) da na krovu vozila ima čvrsto pričvršćenu svijetleću taksi oznaku sa natpisom «TAXI» dimenzija 260 x160mm; b) da vozilo koje posjeduje radio-taksi, ima oznaku «RADIO-TAXI» dimenzija 500 x 120 mm, na kojoj mora biti ispisan identifikacijski broj licence Regulatorne agencije za komunikacije BiH za korištenje radio stanice koja se mora nalaziti u vozilu i (c) da su oznake simbola na taksi tablama na krovu vozila crne boje na žutoj podlozi. (2) Taksi vozilo može biti obilježeno drugim dodatnim oznakama osim oznaka iz prethodnog stava, ukoliko su dodatne oznake propisane ovim zakonom ili drugim propisom vezane za naziv pravna lica ili taksi udruženja. (3) Na krovu taksi vozila ne smiju biti postavljene reklame. (4) Sva putnička vozila koja posjeduju oznaku na krovu vozila koja svojim oblikom, izgledom, bojom, natpisom i slično asociraju na taksi oznaku, a nisu registrovana odnosno nemaju odobrenje za obavljanje taksi prevoza smatra se da taksi djelatnost obavljaju nelegalno. (5) Svako taksi vozilo koje nije obilježeno u skladu sa odredbama ovog člana, smatra se da obavlja nelegalno taksi prevoz i krši odredbe ovog Zakona. Član 64. (Oduzimanje dokumentacije za obavljanje taksi prevoza) (1) Taksi prevozniku – pravnom licu koje ne posjeduje Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice za tekuću godinu ili ne podnese kompletan zahtjev za njihovu dodjelu do kraja trećeg mjeseca za tekuću godinu, stavit će se van snage Rješenje o dodjeli licence prevoznika, oduzeti Licenca vozila i iskaznica za vozača motornih vozila. (2) Taksi prevozniku – fizičkom licu koje ne posjeduje Rješenje o dodjeli dopunske taksi oznake i dopunsku taksi oznaku u vidu naljepnice za tekuću godinu ili na vrijeme ne podnese kompletan zahtjev za njihovu dodjelu za tekuću godinu, stavit će se van snage Rješenje o dodjeli licence prevoznika, oduzeti Licenca vozila i iskaznica za vozača motornih vozila. (3) Taksi prevoznik je dužan po pravosnažnosti rješenja o stavljanju van snage dokumenata iz stava 1. i 2. ovog člana, vratiti Ministarstvu Rješenje o dodjeli licence prevoznika, Licence vozila, iskaznice za vozača i Rješenja o dodjeli dopunske taksi oznake sa pripadajućom dopunskom taksi oznakom u obliku naljepnice u roku od 30 dana. 21 IX. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 65. (Inspekcijski nadzor) (1) Poslove inspekcijskog nadzora nad sprovođenjem odredbi ovog Zakona vrše kantonalni ispektori za cestovni promet (u daljem tekstu: inspektor). (2) Poslove nadzora nad provođenjem odredbi ovog Zakona pored inspektora iz stava 1. ovog člana, a koji se odnose na taksi prevoz i javni prevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom saobraćaju putničkih vozila sa (1+1) i (1+8) sjedišta, vrše i policijski službenici koji vrše nadzor nad bezbjednosti cestovnog saobraćaja na području kantona. (3) U slučajevima za koji je ovim Zakonom predviđeno donošenje upravne mjere otklanjanja utvrđenih nedostataka, privremene zabrane obavljanja djelatnosti, isključenja vozila iz saobraćaja ili privremeno oduzimanja vozila, ovlašteni policijski službenik iz stava 2. ovog člana sastavlja službenu zabilješku koju na daljni postupak dostavlja kantonalnom inspektoru. Član 66. (1) Inspektor može biti lice koje je diplomirani inženjer saobraćaja cestovnog smjera i ima položen stručni ispit predviđen za rad u organima državne službe i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima iz svoje struke nakon završene visoke stručne spreme. (2) Kantonalni ministar može, po potrebi, rješenjem privremeno ovlastiti i drugo lice koje ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana, da izvrši određene poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovlaštenjima inspektora. Član 67. (1) Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima i poduzetim mjerama. (2) Sadržaj i način vođenja evidencije iz stava 1. ovog člana propisuje ovlašteni ministar sukladno Zakonu. Član 68. (1) Nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega inspektor obavlja u sjedištu i drugim poslovnim prostorijama pravnog ili fizičkog lica. (2) Postupak nadzora nad provođenjem odredbi ovog Zakona pokreće se po službenoj dužnosti ili na pisani zahtjev fizičkog ili pravnog lica. (3) Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora ovlašten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog zakona. (4) Zaustavljanje vozila u smislu prethodnog stava ovog člana, inspektor vrši isticanjem pločice koja je u obliku prometnog znaka „Zabranjen saobraćaj svim vozilima u oba smjera“ na kojoj je ispisano „STOP INSPEKCIJA“. (5) Vozač motornog vozila na znak iz prethodnog stava dužan je zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora. (6) Za obavljanje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu tehničku opremu i označena službena vozila. (7) Kantonalni ministar posebnim aktom odredit će način obilježavanja službenog vozila, te potrebnu tehničku opremu za vršenje inspekcijskog nadzora. 22 Član 69. (1) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati iskaznicu. (2) Oblik i sadržaj iskaznice propisuje ovlašteni ministar u skladu sa Zakonom. Član 70. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektori posebno nadziru: - ispunjavanje uslova za obavljanje djelatnosti javnog prevoza i prevoza za vlastite potrebe; - način obavljanja prevoza lica, tereta ili lica i tereta na području Hercegovačko- neretvanskog kantona; - ispunjavanje propisanih uslova za vozila kojima se obavlja prevoz na području Hercegovačko-neretvanskog kantona; - ispunjavanje propisanih uslova i načina rada i korištenja autobuskih i teretnih stanica; Član 71. (1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten: 1) pregledati: - poslovne i druge prostorije; - vozila, uređaje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i tereta; - poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u vezi s prevozničkom djelatnosti; - rješenje za rad stanici tehničkog pregleda kao i dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju tehnički pregled vozila, umjerenost opreme i primjenu jedinstvenog cjenovnika na stanici tehničkog pregleda; - dokumentaciju i evidencije, računarske baze podataka koje omogućavaju uvid u poslovanje i primjenu propisa u svezi s prevozničkom djelatnosti; 2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu: - ispunjavanja propisanih uslova za obavljanje određene vrste prevoza; - ispunjavanja uslova za rad autobuskih i teretnih stanica; - ispunjavanja propisanih tehničko-eksploatacionih uslova i svojstava predviđenih standardima za vozila; - propisnog vršenja tehničkog pregleda; - održavanja voznog reda; - propisnog obavljanja poslova vozača ili člana posade vozila; - kao i u svim drugim slučajevima neprimjenjivanja propisa nad kojima se obavlja nadzor; 3) privremeno zabraniti: - obavljanje javnog prevoza ili prevoza za vlastite potrebe suprotno odredbama ovog Zakona; - korištenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uslove prema odredbama ovog zakona; - obavljanje poslova vozača, odnosno člana posade motornog vozila ako utvrdi da vozač, odnosno član posade vozila nema iskaznicu za vozača, nije u radnom odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno vlasnika vozila, onemogući izvršenje inspekcijskog pregleda ili odbije izvršiti naređenje inspektora; - obavljanje taksi prevoza ako utvrdi da prevoznik ne ispunjava uslove propisane odredbama ovog zakona i drugih propisa; Mjera privremene zabrane iz tačke 3. ovog člana traje do otklanjanja nedostataka. 4 ) isključiti vozilo iz saobraćaja, ako utvrdi da: - prevoznik obavlja javni prevoz putnika u linijskom i vanlinijskom cestovnom prometu putničkim vozilima sa (1+1) do (1+8) sjedišta, - prevoznik ne posjeduje dopunsku taksi oznaku za tekuću godinu, 23 - taksi prevoznik vrši taksi prevoz sa područja općine u kojoj ima registriranu djelatnost na područje druge općine, a da nije korisniku prevoza izdao račun i ugasio svijetleću krovnu taksi oznaku za prevoz prije početka vožnje. Član 72. (1) Inspektor će donijeti rješenje i odmah primijeniti mjeru isključenja vozila iz saobraćaja, odnosno udaljiti vozača ili člana posade iz vozila ako utvrdi da: - vozilom se čine radnje za koje se može izreći mjera privremene zabrane iz člana 71. stav 1. tačka 3. alineje 1., 2. ili 4. ovog Zakona; - vozač ili član posade vozila obavlja poslove i zadaće i pored izrečene mjere privremene zabrane iz člana 71. stav 1. tačka 3. alineja 3. ovog zakona; - vozač je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, a u vozilu nema drugog vozača tog prevoznika koji je sposoban upravljati vozilom, - vrši se prevoz i vozilo koristi u okolnostima obavljanja djelatnosti prijevoza suprotno odredbama ovog Zakona pri čemu se ugrožava javni interes, interes trećih lica ili bezbjednost putnika u saobraćaju. (2) Prilikom isključenja vozila iz saobraćaja inspektor oduzima saobraćajnu dozvolu za vozilo i registarskih tablica i o tome izdaje odgovarajuću potvrdu. (3) Obavezu skidanja registarskih tablica izvršit će vozač i iste predati inspektoru. (4) Ukoliko vozač odbije da skine registarske tablice, vozilo se o trošku vlasnika ili vozača vozila upućuje na najbližu stanicu tehničkog pregleda ili najbližu automehaničarsku radionicu u kojoj će se obaviti skidanje registarskih tablica. (5) Mjera isključenja vozila iz stava 1. ovog člana izriče se do otklanjanja nedostataka koji su rješenjem utvrđeni i do izvršenja prekršajnog naloga koji je inspektor izdao za učinjeni prekršaj. (6) Sve posljedice i troškove nastale zbog isključenja ili oduzimanja vozila iz saobraćaja i zabrane vršenja poslova na radnom mjestu vozača, odnosno člana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili fizičko lice. Član 73. (1) Inspektor upućuje vozilo na izvanredni tehnički pregled izdavanjem naloga za izvanredni tehnički pregled. (2) Ukoliko se utvrdi neispravnost vozila na izvanrednom tehničkom pregledu, inspektor donosi rješenje o privremenom isključenju vozila iz saobraćaja i isključuje vozilo iz saobraćaja do otklanjanja utvrđenih nedostataka. (3) U slučaju utvrđene neispravnosti vozila na izvarednom tehničkom pregledu troškove obavljenog tehničkog pregleda snosi vlasnik vozila, a u slučaju ispravnosti vozila troškove izvanrednog tehničkog pregleda snosi institucija u kojoj radi ovlašteno službeno lice koje je uputilo vozilo na izvanredni tehnički pregled. Član 74. (1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor može oduzeti pravnom ili fizičkom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode iz računarskih baza podataka (ispis itd.) ako posumnja u njihovu ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju sukladno toj dokumentaciji, ispravama i evidencijom iz računarske baze podataka. (2) Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz računarske baze podataka se oduzimaju privremeno, odnosno na vrijeme potrebno za utvrđivanje njihove ispravnosti ili do donošenja konačnog rješenja pri čemu se nadziranom pravnom licu ili fizičkom licu izdaje potvrda. 24 Član 75. (1) O poduzimanju upravnih mjera kojim se naređuje otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti i poduzimanje drugih upravnih mjera i radnji, za koje je ovim zakonom i propisima donesenim temeljem njega ovlašten, inspektor donosi rješenje. (2) Protiv rješenja što ga donosi inspektor može se izjaviti žalba ministru u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Žalba protiv rješenja iz člana 71. stav 1. tačka 3. i članova 72. do 74. ovog zakona ne odgađa njegovo izvršenje. (4) Rješenje ministra donijeto po žalbi je konačno. Član 76. (1) Pravna ili fizička lica dužna su omogućiti inspektoru obavljanje poslova iz članova 71. do 75. ovog Zakona. (2) Pravna ili fizička lica, čije je poslovanje podvrgnuto nadzoru inspektora, dužna su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku dostaviti tačne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje poslova iz njegove mjerodavnosti. X. KAZNENE ODREDBE Člank 77. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši javni prevoz putnika bez registrovane djelatnosti, člana 6. stav (2) i stav (4) ovog Zakona; 2. taksi prevoznik vrši prevoz putnika na području druge općine i bez ugašene svijetleće krovne taksi oznake, suprotno odredbama člana 39. stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 3. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama iz člana 46. ovog Zakona; 4. onemogući ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije iz člana 66. stav (1), ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1). tačka 1. ovog člana pored novčane kazne izriče se i mjera oduzimajna imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1), tačka 2. ovog člana, pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri mjeseca do šest mjeseci. (4) Za prekršaje iz stava (1), ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (5) Za ponovljene prekršaje iz stava (1), tačka 1. i tačka 2. ovog člana, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je prekršaj napravljen. Član 78. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 25 1.vrši javni gradski linijski prevoz putnika bez autobusa koji su opremljeni uređajima za olakšan ulaz i izlaz licima se invaliditetom član 7, stav (1) ovog Zakona; 2. vrši taksi prevoz putnika vozilom koje ne ispunjava uslove iz člana 32. stav (1). ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 1. ovog člana pored novčane kazne izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (4) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1), tačka 2. ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je prekršaj napravljen. Član 79. (Kaznene odredbe za pravno i odgovorno lice) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. vrši prodaju karata bez ugovora o korištenju usluga autobuskih stanica iz člana 19. stav (1) ovog Zakona; 2. vrši vanlinijski prevoz putnika suprotno odredbama člana 23. ovog Zakona; 3. vrši ugovoreni prevoz putnika suprotno odredbama člana 24. ovog Zakona; 4. vrši javni prevoz tereta bez registrirane djelatnosti suprotno odredbama člana 25. stav (1), ovog Zakona; 5. vrši javni prevoz tereta bez uredno popunjenog i ovjerenog tovarnog lista – otpremnice, (član 28. stav (1). ovog Zakona); (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. Član 80. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) (1) Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. ne donese Pravilnik kojim se propisuju prava i obaveze članova posade vozila iz člana 8. stav (1) ovog Zakona; 2. ne postupi u skladu sa članom 9. stav (1) ovog Zakona; 3. vrši linijski prevoz putnika suprotno ugovoru o kooperaciji iz člana 20. stav (1) ovog Zakona; 4. vrši prevoz za vlastite potrebe bez upisane djelatnosti u sudski registar iz člana 27. stav (1) ovog Zakona; 5. vrši rent-a-car prevoz suprotno odredbama člana 29. ovog Zakona; 6. počne obavljati taksi prevoz bez prethodno pribavljenih dokumenata iz člana 34. stav (1), alineja od a), do e). ovog Zakona ); 7. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 40. stav (1) ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. Član 81. (Kaznene odredbe za pravna i odgovorna lica) 26 (1) Novčanom kaznom do 500,00 do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1. ne organizuje i ne omogući edukaciju vozača u skladu sa članom 10. stav (1) ovog Zakona; 2.vrši linijski prevoz putnika suprotno odredbama člana 16. stav (1) i stav (2) ovog Zakona; 3. vrši linijski prevoz putnika suprotno odredbama člana 17. ovog Zakona; 4. ne označi prazan autobus u skladu sa članom 18. ovog Zakona ); 5. neuredno održava liniju u skladu sa članom 21. ovog Zakona; 6. vrši rent-a-car prevoz suprotno odredbama člana 30. ovog Zakona; 7. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 32. stav (3) ovog Zakona. 8. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 33. stav (1) ovog Zakona. 9. taksi prevoznik ne posjeduje dokumente iz člana 35. stav (1) alineja od b). do i) ovog Zakona, 10. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 37. stav (1) ovog Zakona; 11. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 40. stav (2), stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 12. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 43. ovog Zakona; 13. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 44. ovog Zakona; 14. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 45. stav (3) i stav (5) ovog Zakona; 15. vrši taksi prevoz putnika poslije prestanka važenja dokumenata iz člana 48. ovog Zakona; 16. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 50. stav (1) i stav (2) ovog Zakona; 17. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 51. stav (1) i stav (2) ovog Zakona; 18. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 53. stav (1) ovog Zakona; 19. se ne pridržava odredbi o zabrani pušenja iz člana 58. ovog Zakona; 20. taksi vozilo nije obilježeno u skladu sa odredbama člana 63. ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 6. ovog člana pored novčane kazne izriče se i mjera oduzimajna imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 13. ovog člana pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri do šest mjeseci. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica. (5) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačka 6. ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je učinjen prekršaj. Član 82. (Kaznene odredbe za fizička lica - prevoznike) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice prevoznik ako: 1. vrši obrt iz oblasti prevoza suprotno odredbama člana 5. stav (1) ovog Zakona; 2. vrši javni prevoz putnika suprotno odredbama člana 6. stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 27 3. unutrašnjost vozila nije zagrijana u skladu sa članom 17. ovog Zakona; 4. ne označi prazan autobus u skladu sa članom 18. ovog Zakona ; 5. vrši izvanlinijski prevoz putnika suprotno odredbama člana 23. ovog Zakona; 6. vrši javni prevoz tereta suprotno odredbama člana 25. ovog Zakona. 7. vrši javni prevoz tereta bez saglasnosti, suprotno odredbama člana 26. ovog Zakona. 8. vrši prevoz tereta za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 27. stav (2) i stav (3) ovog Zakona, 9. vrši prevoz tereta za vlastite potrebe suprotno odredbama člana 28. stav (1) ovog Zakona; 10. vrši taksi prevoz putnika vozilom koje ne ispunjava uslovr iz člana 30. ovog Zakona; 11. vrši taksi prevoz putnika bez posjedovanja Rješenja za obavljanje taksi djelatnosti član 33. stav (2) ovog Zakona; 12. počeo da obavlja taksi prevoz bez prethodno pribavljenih dokumenata iz člana 34. stav (1) alineja od a). do e).ovog Zakona; 13. taksi prevoznik ne posjeduje dokumente iz člana 35. stav (1) alineja od a) do i). ovog Zakona; 14. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 37. stav (1) ovog Zakona; 15. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 39. stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 16. taksi prevoznik vrši prijem i ispuštanje putnika suprotno odredbama člana 40. ovog Zakona; 17. taksi prevoznik vrši usputni prijem drugih putnika bez suglasnosti putnika koji je prvi započeo vožnju suprotno odredbama člana 43. ovog Zakona; 18. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 44. ovog Zakona; 19. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 45. stav (3) i stav (5) ovog Zakona; 20. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 46. ovog Zakona; 21. vrši taksi prevoz putnika poslije prestanka važenja dokumenata iz člana 48. ovog Zakona; 22. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 50. stav (1) i stav (2) ovog Zakona; 23. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 51. ovog Zakona; 24. vrši taksi prevoz putnika suprotno odredbama člana 53. ovog Zakona; 25. naplati prevoz po završetku vožnje suprotno odredbama člana 55. stav (2) ovog Zakona; 26. taksi prevoznik se ponaša suprotno odredbama člana 56. ovog Zakona; 27. taksi prevoznik se ne pridržava odredbi o zabrani pušenja iz člana 58. ovog Zakona; 28. taksi vozilo nije obilježeno u skladu sa odredbama člana 63. ovog Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka 2. ovog člana pored novčane kazne izriče se i mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka 14. ovog člana pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izrečena kazna u trajanju od tri do šest mjeseci. (4) Za prekršaj iz stava (1) tačka 2., tačka 9. i tačka 14. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM i vlasnik vozila. (5) Za ponovljeni prekršaj iz stava (1) tačka 2., tačka 9. i tačka 14. ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja vozila kojim je učinjen prekršaj. 28 Član 83. (Kaznene odredbe za vozače, službena lica i putnike) (1) Novčanom kaznom u iznosu do 100,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač odnosno član posade vozila, ili službeno lice na autobusnom kolodvoru, ili lice u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi, ili lice koje upravlja zaprežnim vozilom ako: 1. vozač upravlja vozilom bez Rješenja za obavljanje javnog prevoza iz člana 6. stav (5) ovog Zakona; 2. vozač i članovi posade vozila ne postupe u skladu sa pravilnikom iz člana 8. stav (2) ovog Zakona; 3. vozač autobusa ne postupi u skladu sa odredbama člana 9. ovog Zakona; 4. vozač autobusa odbije da pristupi edukaciji iz člana 10. stav (2) ovog Zakona; 5. vozač autobusa ne postupi prema licima sa invaliditetom na način propisan članom 11. ovog Zakona; 6. vozač autobusa ne omogući unošenje ručnog prtljaga iz člana 12. ovog Zakona; 7. putnik u vozilu razgovara sa vozačem ili ga ometa u vožnji (član 13. ovog Zakona); 8. vozač ne zagrije unutrašnjost vozila u skladu sa članom 17. ovog Zakona; 9. vozač ne označi prazno vozilo u skladu sa članom 18. ovog Zakona ; 10. službeno lice na autobuskoj stanici postupi suprotno odredbama člana 19. stav (1) ovog Zakona; 11. odgovorno lice kod prevoznika ukoliko ne postupi u skladu sa odredbama iz člana 19. stav (3) ovog Zakona; 12. vozač neuredno održava polaske odnosno povratke suprotno članu 21. ovog Zakona; 13. vozač upravlja vozilom kojim se vrši javni prevoz tereta a da nije zaposlenik tog subjekta iz člana 25. stav (1) ovog Zakona; 14. vozač upravlja vozilom u kojem nema dokumentacije za obavljanje obrta javnog prevoza iz člana 26. stav (3) ovog Zakona; 15. vozač upravlja motornim vozilom za vlastite potrebe bez rješenja iz člana 27. stav (6) ovog Zakona; 16. vozač u vozilu nema tovarni list iz člana 28. ovog Zakona; 17. taksi vozač ne postupi na način propisan članom 37. stav (2) ovog Zakona; 18. taksi vozač vrši prijem i ispuštanje putnika suprotno odredbama člana 40. ovog Zakona; 19. taksi vozač primi drugog putnika bez saglasnosti putnika koji je prvi započeo vožnju (član 43. ovog Zakona); 20. taksi vozač naplati cijenu prevoza suprotno odgedbama člana 44. ovog Zakona; 21. taksi vozač naplati cijenu prevoza suprotno odgedbama člana 45. stav (2) ovog Zakona; 22. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 50. stav (3) i stav (4) ovog Zakona; 23. taksi vozač odbije pružiti uslugu prevoza iz člana 51. ovog Zakona; 24. taksi vozač odbije primiti prtljag lica koje prevozi ( član 52. ovog Zakona); 25. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 54. ovog Zakona; 26. naplati prevoz po završetku vožnje suprotno odredbama člana 55. stav (2) ovog Zakona; 27. taksi vozač postupi suprotno odredbama člana 56. ovog Zakona; 28. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 57. stav (1) ovog Zakona; 29. putnik u taksi vozilu postupa suprotno odredbama člana 57. stav (2) ovog Zakona; 30. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 59. ovog Zakona; 29 31. taksi vozač upravlja taksi vozilom bez položenog ispita iz člana 60. ovog Zakona; 32. taksi vozač ne postupi u skladu sa odredbama člana 62. ovog Zakona; (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana izdaje se prekršajni nalog ili podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. XI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 84. (Važenje ranije pribavljenih dokumenata) (1) Prevoznici koji su po ranijim propisima imali važeće dokumente za obavljanje javnog prevoza dužni su usuglasiti svoje poslovanje u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Dokumenti na osnovu kojih su prijevoznici obavljali javni prevoz, koji se ne usklade sa ovim Zakonom u roku iz stava (1) ovog člana, prestaju važiti. Član 85. (Rokovi za donošenje podzakonskih akata) Ministar će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti slijedeće akte: 1. Pravilnik o obrascima na kojima se podnose zahtjevi iz člana 3. stav (2) ovog Zakona. 2. Pravilnik o načinu organizacije i broju vozila javnog gradskog prevoza iz člana 7. stav (2) ovog Zakona. 3. Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati taksi stajališta iz člana 42. stav (2) ovog Zakona. 4. Pravilnik o polaganju posebnog ispita za taksi vozače, iz člana 61. stavka (4) ovog Zakona. Član 86. (Prestanak važenja ranije donesenih kantonalnih propisa) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o prevozu u unutarnjem cestovnom prometu na području HNK («Službene novine HNK», broj 5/2000), Pravilnik o organizaciji i načinu obavljanja taksi prevoza lica na području Hercegovačko – neretvanskog kantona («Službene novine HNK», broj 8/2007). Član 87. Za sva ostala pitanja koja nisu regulisana ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o cestovnom prevozu FBiH i podzakonskih akata donesenih na osnovu navedenog Zakona. Član 88. (Stupanje na snagu Zakona) 30 Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenim novinama Hercegovačko – neretvanskog kantona». Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegovačko – neretvanski kanton S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXV-233/13 Mostar, 28.06.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama sa tarifom HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 02/13 13.03.2013 SN HNK 05/15, SN HNK 04/09 sudske takse,tarifa („Službene novine HNK“ br. 2/13) Na osnovu člana 39. Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“, broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona je na sjednici održanoj dana 13.03.2013. godine, donijela Z A K O N O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM TAKSAMA S TARIFOM Član 1. U Zakonu o sudskim taksama s tarifom („Službene novine HNK“, broj: 4/09), u članu 3. stav (3), na kraju teksta tačka (.) se zamjenjuje zarezom (,) i dodaju riječi: „u skladu s odgovarajućim odredbama Zakona o parničnom postupku“. Član 2. Član 7. mijenja se i glasi: „(1) Takse predviđene Taksenom tarifom plaćaju se sudskim taksenim markama i u gotovom novcu. Plaćanje sudske takse u gotovom novcu vrši se uplatom na depozitni račun javnih prihoda Hercegovačko-neretvanskog kantona. (2) Vlada HNK može svojim propisom urediti emitiranje i distribuciju taksenih maraka za područje Kantona u visini do pedeset (50) KM (konvertibilnih maraka).“ Član 3. U članu 8. riječ: „pet (5) godina“ zamjenjuje se riječju: „dvije (2) godine“. Član 4. U članu 9. stav 1. iza tačke „h)“ dodaje se nova tačka „i“ koja glasi: „i) Privredna društva za zapošljavanje lica s invaliditetom i zaštitna radionica u postupcima registracije i izdavanja izvoda iz sudskog registra.“ Član 5. U članu 13. stav 2. mijenja se i glasi: „(2) Sud može u toku postupka ukinuti rješenje o oslobađanju od plaćanja takse, ako utvrdi da je takseni obveznik u mogućnosti da plati taksu.“ Član 6. U članu 19. stav 2. riječi: „službeno lice koje preduzima radnju u postupku“, zamjenjuju se riječima: „sudija koji vodi postupak“. Član 7. Član 22. briše se. Član 8. Član 24. briše se. Član 9. U TAKSENOJ TARIFI DIO PRVI. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK u Tarifnom broju 1. (taksa za podneske) u tački (5) riječ: „zbog“ zamjenjuje se riječju: „radi“. Član 10. U TAKSENOJ TARIFI DIO PRVI. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK u Tarifnom broju 1. (taksa za podneske) u tački (7) riječ: „tužbu“ zamjenjuje se riječju: „žalbu“. Član 11. U TAKSENOJ TARIFI DIO TREĆI, ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPAK, Tarifni broj 14. (taksa za upise podataka), mijenja se i glasi: „(1) Sudsku taksu snosi lice u čiju se korist vrši uknjižba, osim ako ugovorne strane ne utvrde drugačije. (2) Visina takse određuje se prema vrsti kako slijedi: a) Uknjižba vlasništva …………………………………………………………………………………. 50 KM b) Uknjižba hipoteke, zemljišnog duga ili doživotnog prava uživanja, trajnog prava korištenja, stvarnih služnosti i tereta, prava dugoročnog najma i zakupa, prava preče kupovine i realnih tereta …….…………………………….. 100,00 KM c) Uknjižba hipoteke za odobravanje kredita za privrednu djelatnost ………… 100,00 KM d) Uknjižba predbilježbe ili zabilježbe …………………………………………………….. 40,00 KM.“ Član 12. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXII-080/13 Mostar, 13.03.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r
Zakon o administrativnim taksama sa tarifom administrativnih taksi HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 02/13 13.03.2013 SN HNK 12/16 administrative takse,tarife 1 Na osnovu člana 39. stav (1) tačka f) Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“, broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona, na sjednici održanoj 13.03.2o013. godine donijela je ZAKON O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMASA TARIFOM ADMINISTRATIVNIH TAKSI HERCEGOVAČKO – NERETVANSKOG KANTONA POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim Zakonom uređuje se način plaćanja administrativnih taksi (u daljem tekstu: taksa) za spise i radnje kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija, kao i pravnih lica koje imaju javna ovlaštenja (u daljem tekstu: organi) na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Član 2. (1) Spisi i radnje za koje se plaća taksa, kao i visina takse za pojedine radnje utvrđuje se Tarifom administrativnih taksi (u daljem tekstu: Tarifa). (2) Tarifa se propisuje ovim zakonom. Član 3. (1) Takseni obaveznik je fizičko ili pravno lice po čijem je zahtjevu pokrenut postupak ili se vrše radnje predviđene Tarifom. (2) Ako za isti spis ili radnju postoje dva ili više taksenih obaveznika, njihova obaveza je solidarna. (3) Ako više lica podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna taksa. Član 4. (1) Taksena obaveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnošenja podneska, ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano. (2)Taksa se ne može naplatiti ako nije utvrđena Tarifom. Član 5. (1) Takse se plaćaju u trenutku nastanka taksene obaveze, ako za pojedine slučajeve nije propisano drukčije. (2) Taksena obaveza nastaje: a) za podneske – u trenutku kada se predaje, a za podneske date u zapisnik, kada se zapisnik sastavlja; b) za rješenja i druge isprave - u trenutku podnošenja zahtjeva za njihovo izdavanje; c) za pravne radnje - u trenutku podnošenja zahtjeva za te radnje. Član 6. (1) Ako je Tarifom propisano plaćanje takse prema vrijednosti predmeta, kao osnovica za utvrđivanje takse uzima se vrijednost naznačena u podnesku ili ispravi, ili vrijednost utvrđena na način propisan u Tarifi ili vrijednost utvrđena procjenom organa koji vodi postupak. (2) Kada se isprava za koju se plaća taksa, na zahtjev stranke, izdaje u dva ili više primjeraka, za drugi i svaki dalji primjerak, plaća se taksa u iznosu od 3,00 KM, ako u Tarifi nije drugačije određeno. (3) Taksa iz stava (2) ovog člana ne može biti veća od takse za prvi primjerak. 2 (4) Pri obračunavanju takse propisane u postotku, taksena osnovica će se zaokružiti na cijele desetice na način da se iznos od 5,00 KM zaokruži na nižu deseticu, a iznos iznad 5,00 KM na višu deseticu. POGLAVLJE II. PRIPADNOST PRIHODA OD TAKSI Član 7. Prihod ostvaren od uplate kantonalnih taksi je prihod Budžeta Kantona. Član 8. Za spise i radnje u postupku kod jedinica lokalne samouprave i njihovih službi za upravu, plaćaju se takse po propisima donesenim od jedinica lokalne samouprave i iste su prihod Budžeta jedinica lokalne samouprave. POGLAVLJE III. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA TAKSI Član 9. Od plaćanja općih taksi Tarifnog broja 1. do 5. oslobođeni su: a) Tijela kantonalnih vlasti; b) Jedinice lokalne samouprave i uprave i njihova tijela i pravna lica u obavljanju prenesenih ili povjerenih javnih ovlasti od strana Kantona; c) Javne ustanove predškolskog uzrasta, obrazovanja, nauke, kulture, zaštite kulturne i prirodne baštine, zdravstva, socijalne zaštite, humanitarne i dobrotvorne organizacije, u obavljanju svoje osnovne djelatnosti; d) Učenici i studenti za vrijeme svoga redovnog školovanja; e) Nevladine organizacije i savezi osnovani za zaštitu lica sa tjelesnim i psihičkim nedostacima i poremećajima u obavljanju svoje registrovane djelatnosti; f) Ratni vojni invalidi, invalidi rada, civilne žrtve rata i mirnodopski invalidi sa utvrđenim stepenom invalidnosti od najmanje 90 % tjelesnog oštećenja; g) Savezi i organizacije ratnih vojnih invalida, porodica poginulih boraca, demobilisanih boraca i dobitnika najvećih ratnih priznanja u obavljanju svoje registrovane djelatnosti; h) Lica kojima je rješenjem nadležnog organa priznato svojstvo člana porodice poginulih, umrlih ili nestalih boraca; i) Nezaposlena lica za zasnivanje radnog odnosa i spise i radnje u vezi ostvarivanja prava iz tog radnog odnosa; j) Korisnici socijalne zaštite; k) Nezaposlena lica u statusu prognanih ili izbjeglice; l) Penzioneri sa najnižom zagarantovanom penzijom prema posljednjem objavljenom podatku Zavoda PIO/MIO; Član 10. Takse se ne plaćaju za sljedeće spise i radnje: a) Predstavke i pritužbe, te prijedloge drugim kantonalnim javnim organima; b) Spise i radnje u postupku za povrat nepravilno naplaćenih obaveza; c) Spise i radnje u postupku za ispravljanje grešaka u rješenjima, ispravama, službenim evidencijama i zapisnicima; d) Spise i radnje u postupku usvajanja i postavljanja staratelja; e) Spise i radnje u postupku vraćanja, odnosno ostvarivanja prava na naknadu za oduzetu imovinu; f) Sve spise i radnje za ostvarivanje prava iz penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, te oblasti boračko-invalidske zaštite i socijalne zaštite; g) Sve spise i radnje u postupku koji je u vezi sa redovnim školovanjem učenika i studenata; 3 h) Sve spise i radnje u postupcima ostvarivanja prava i zaštite prava iz radnog odnosa; i) Sve spise i radnje privremeno nezaposlenih lica kada ostvaruju pravo iz osnove materijalnog osiguranja; j) Sve spise i radnje u vezi sa zaštitom spomenika kulture i prirode; k) Spise i radnje u postupku za ukop umrlih osoba; l) Spise i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak na djecu; m) Spise i radnje u vezi uvoza roba i usluga na osnovu donacija, programa i projekata rekonstrukcije i obnove Kantona; n) Spise i radnje pojedinih jedinica lokalne samouprave i pojedinih pravnih lica kod rješavanja u upravnim stvarima u okviru prenesenih ili povjerenih javnih ovlaštenja. o) Spise i radnje u postupku koji se vodi sukladno odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH. Član 11. U ispravama koje su oslobođene od plaćanja takse mora se naznačiti na osnovu kojih su odredbi ovog Zakona i drugih propisa oslobođeni od plaćanja takse. POGLAVLJE IV. PLAĆANJE TAKSE Član 12. (1) Naplatu takse vrši organ koji rješava zahtjeve ili poduzima radnje. (2) Takse se plaćaju u kantonalnim administrativnim markama (u daljem tekstu: kantonalna administrativna marka ili marka) ili u gotovom novcu. (3) Ako je iznos takse veći od 50,00 KM, takse se obavezno plaćaju u gotovom novcu. (4) U rješenju ili drugoj ispravi za koju je plaćena taksa naznačuje se da je taksa plaćena, u kojem iznosu, na koji način i prema kojem tarifnom broju. (5) Takse su prihod Kantona i plaćaju se na odgovarajuću vrstu prihoda depozitnog računa Budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona. (6) Potvrda o uplati takse prilaže se uz podnesak za koji je taksa plaćena. Član 13. (1) Kada se taksa plaća u markama, poništavanje marke koje se lijepe na podnesak obavlja organ nadležan za prijem podneska. (2) Marke se poništavaju štembiljom „PONIŠTENO“ ili na drugi odgovarajući način. (3) U ispravama koje se izdaju bez takse, mora se naznačiti na osnovu kojih su odredbi ovog Zakona i drugih propisa oslobođene od plaćanja takse. Član 14. (1) Podnesci i drugi spisi za koje taksa nije plaćena ili je nedovoljno uplaćena, ne smiju biti primljeni neposredno od stranke, osim ukoliko to stranka izričito ne zahtijeva o čemu se sačinjava službena zabilješka. (2) Ako podnesak za koji nije plaćena taksa ili je nedovoljno uplaćena stigne poštom, organ će pozvati taksenog obaveznika da u roku od osam (8) dana od dana prijema poziva za plaćanje takse plati redovnu taksu ili razliku nedovoljno uplaćene takse. (3) Ako takseni obaveznik u roku iz poziva ne uplati u pozivu naznačenu taksu, kao i u slučaju iz stava (1) ovoga člana, organ će pozvati taksenog obaveznika, opomenom, da u roku od osam (8) dana od dana prijema opomene plati redovnu taksu i taksu na opomenu. (4) Ako takseni obaveznik uplati taksu iz stava (2) i (3) ovog člana, smatrat će se da je taksa uredno plaćena od početka. (4) Organ će pokrenuti postupak i po podnescima za koje nije plaćena taksa ili je taksa plaćena u nedovoljnom iznosu. (5) Rješenje ili drugi akt ne može biti uručen stranci prije nego što plati redovnu taksu i taksu po opomeni. 4 Član 15. Ako je radnja za koju je organ morao naplatiti taksu, obavljena, a taksa nije naplaćena od taksenog obaveznika, taksa će se naplatiti prinudno prema odredbama o prinudnoj naplati poreza od fizičkih i pravnih osoba. POGLAVLJE V. POVRAT TAKSE Član 16. (1) Lice koje plati taksu koju nije bilo obavezno platiti ili ju je platilo u većem iznosu od propisanog ili je platilo za radnju koju organ nije obavio, ima pravo na povrat plaćene ili više plaćene takse. (2) Organ će obavijestiti taksenog obaveznika o mogućnosti ostvarivanja prava iz stava 1. u roku od 30 dana od dana saznanja o naplati takse u većem iznosu od propisanog ili takse koju lice nije bilo obavezna platiti. (3) Postupak za povrat takse pokreće se na zahtjev stranke. (4) Zahtjev za povrat takse rješava organ za čiji je rad naplaćena taksa. (5) Zahtjev za povrat takse od jedinica lokalne samouprave i pravnih lica s javnim ovlastima rješava organ s kojeg su zakonom prenesene ili povjerene javne ovlasti. POGLAVLJE VI. ZASTARA Član 17. (1) Pravo na naplatu takse zastarijeva dvije godine nakon isteka godine u kojoj se taksa trebala naplatiti, a pravo na povrat takse zastarijeva dvije godine nakon isteka godine u kojoj je taksa plaćena. (2) Vrijeme zastarijevanja prava na naplatu takse prekida se svakom službenom radnjom nadležnog organa izvršenom radi naplate, koja je stavljena do znanja taksenom obavezniku. (3) Vrijeme zastare prava na povrat takse prekida se svakom radnjom taksenog obaveznika poduzetom kod nadležnog organa radi povrata takse. (4) Apsolutna zastara za naplatu takse kao i zastara prava na povrat takse nastupa nakon isteka pet (5) godina od dana kada je prvi put počela teći. POGLAVLJE VII. NADZOR Član 18. (1) Primjenu propisa o taksama i njihovu naplatu, nadzire organ koji rješava spise i obavlja radnje za koje se plaća taksa. (2) Nadzor nad organom iz stava (1) ovoga člana u pogledu primjene ovog Zakona obavlja kantonalno Ministarstvo finansija. POGLAVLJE VIII. OVLAŠTENJE U PROVEDBI ZAKONA Član 19. Pravilnik o izgledu i sadržaju, izdavanju, raspoređivanju, povlačenju iz upotrebe i zamjeni kantonalnih administrativnih maraka, donosi ministar finansija Kantona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 20. (1) Maloprodaju kantonalnih administrativnih maraka mogu obavljati javni poštanski operatori i druga pravna lica. (2) Ovlaštenje za maloprodaju kantonalnih administrativnih maraka javnim poštanskim operatorima i pravnim licima iz stava (1) ovog člana izdaje Ministarstvo finansija Kantona. 5 (2) Ministar finansija određuje visinu premije koja pripada prodavaču kantonalnih administrativnih maraka. POGLAVLJE IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 21. Za spise i radnje za koje je taksena obaveza nastala do dana stupanja na snagu ovog Zakona naplatit će se taksa koja je bila propisana u trenutku nastanka taksene obaveze. Član 22. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Zakona o administrativnim taksama Hercegovačko-neretvanskog kantona sa Tarifom („ Službene novine HNK“ broj: 8/00, 4/04 i 7/07). Član 23. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama HNK“. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXII-079/13 Mostar, 13.03.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r Tarifa Kantonalnih administrativnih taksi POGLAVLJE I. OPĆE TAKSE Taksa na spise i radnje organa Hercegovačko-neretvanskog kantona propisane ovom Tarifom administrativnih taksi plaća se u konvertibilnim markama (KM). Tarifni broj 1. Na zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske, ako ovom Tarifom nije propisana druga taksa ……………………………………….3,00 KM. Napomena: Taksa po ovom Tarifnom broju ne plaća se za naknadne podneske kojima stranka zahtijeva samo brži postupak po ranije podnesenom zahtjevu. 6 Tarifni broj 2. Za sva rješenja za koja nije propisana posebna taksa ………………………………15,00 KM. Napomena: 1. kada se donosi jedno rješenje po zahtjevu više lica, taksa po ovom tarifnom broju plaća se onoliko puta koliko ima lica kojima se uručuje rješenje. 2. za rješenja donesena po žalbama ne plaća se taksa. Tarifni broj 3. Na žalbu protiv rješenja ……………………………………………………………10,00 KM. Tarifni broj 4. Za izdavanje uvjerenja, potvrda i drugih isprava ako nije drugačije propisano ……10,00 KM. Tarifni broj 5. Za opomenu kojom se neko poziva platiti dužnu taksu…… …………………………5,00 KM. POGLAVLJE II. TAKSE IZ OBLASTI UNUTRAŠNJIH POSLOVA Tarifni broj 6. (1) Za izdavanje isprave za vozilo, potvrde o upotrebi probne tablice, odobrenja za utiskivanje broja šasije i motora i odobrenja za održavanje sportskih ili drugih priredbi ili aktivnosti na cestama: a) za izdavanje isprave za vozilo na motorni pogon i priključno vozilo za svaku ispravu ……………………………………………………………………….……..…8,00 KM; b) za produženje važnosti isprave za vozilo ………………………….……………..4,00 KM; c) za potvrdu o upotrebi probne tablice…………………….………………………..4,00 KM; d) za odobrenje za utiskivanje broja šasije i motora vozila ………………………..10,00 KM; e) za izdavanje odobrenja za održavanje sportskih i drugih priredbi ili aktivnosti na cestama ……………………………………………………………………………….50,00 KM; (2) Za izdavanje novih isprava umjesto izgubljenih, uništenih ili oštećenih, prema stavu (1) tačke a), c) i d) ovog Tarifnog broja plaća se taksa u dvostrukom iznosu. Tarifni broj 7. (1) Za odobrenje za nabavku oružja i municije, izdavanje oružnog lista, odobrenje za držanje oružja, potvrde o prijavljenom oružju i dozvole za nošenje oružja, odobrenje za promet oružja i municije, popravku i prepravku oružja ili otvaranje civilnog strelišta, odobrenje za uvoz i prevoz oružja i municije, za saglasnost za davanje na poslugu lovačkog oružja i municije, te za izdavanje potvrde o osposobljenosti za pravilno rukovanje, držanje i nošenje kratkog vatrenog oružja: a) Za odobrenje za nabavku oružja po komadu ……………...……………………30,00 KM; b) Za odobrenje za nabavku streljiva ………………………………………………20,00 KM; c) Za izdavanje oružanog lista, odobrenja za držanje oružja, potvrde o prijavljenom oružju po komadu ili dozvole za nošenje oružja ………………………...…………10,00 KM; d) Za upis rezervnih cijevi i snajpera u oružni list, po komadu ……………………10,00 KM; e) Za odobrenje za obavljanje djelatnosti prometa oružja i municije, popravku i prepravku oružja ili otvaranje civilnog strelišta ………………………………………150,00 KM; f) Za odobrenje za uvoz i prevoz oružja i municije …………………...…………..30,00 KM; g) Za saglasnost za davanje na poslugu lovačkog oružja i municije…………..…..10,00 KM; h) Za potvrdu o osposobljenosti za pravilno rukovanje, držanje i nošenje kratkog vatrenog oružja………………………………………………………………………..50,00 KM; 7 (2) Za izdavanje novih isprava umjesto izgubljenih, uništenih ili oštećenih prema stavu (1) točki a) do c) ovog tarifnog broja, plaća se pristojba u dvostrukom iznosu. (3) Za odobrenje iz stava (1) tačke a) i b), za oružje i municiju koje nabavljaju streljačke i lovačke organizacije plaća se 50% od propisane takse. Tarifni broj 8. (1) Za izdavanje odobrenja za pohađanje obuke za sticanje certifikata za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite, za izdavanje saglasnosti za rad agencije, za izdavanje saglasnosti na akt o organizaciji vlastite unutrašnje službe za obavljanje poslova zaštite svoje imovine, objekata i prostora i odobrenja za rad, te za izdavanje službene iskaznice: a) za izdavanje odobrenja za pohađanje obuke ……………………………………...10,00 KM. b) za izdavanje odobrenja za rad agencije za zaštitu ljudi i imovine ………………150,00 KM. c) za izdavanje saglasnosti na akt o organizaciji vlastite unutrašnje službe za obavljanje poslova zaštite svoje imovine, objekata i prostora i odobrenja za rad ……………..150,00 KM. d) za izdavanje službene iskaznice ………………………………………………….10,00 KM. (2) Za izdavanje nove iskaznice umjesto uništene, izgubljene ili oštećene, plaća se taksa u dvostrukom iznosu. Tarifni broj 9. (1) Za primanje u državljanstvo i BiH i F BiH po prebivalištu, za državljanstvo F BiH državljana RS: a) za rješavanje zahtjeva za utvrđivanje državljanstva F BiH licima državljanima bivših republika SFRJ koji su na dan 6.4.1992. godine imali prebivalište na teritoriju BiH ……………………………………………………………………………………….30,00 KM. b) za rješavanje zahtjeva za primanje u državljanstvo F BiH lica rođenih na teritoriju RS ………………………………………………………………………………..……...10,00 KM. Tarifni broj 10. (1) Za izdavanje odobrenja ili dozvole: a) za izdavanje odobrenja mjesta za izgradnju naftovoda, plinovoda, produktovoda, koji prolazi preko područja više općina, te odobrenja mjesta za izgradnju objekta, odnosno držanje posuda koje su tehnološki vezane za nove naftovode, plinovode i produktovode koji se koriste za skladištenja i promet zapaljivih tečnosti i plinova ……………………………...100,00 KM. b) za izdavanje odobrenja mjesta za izgradnju mjesta naftovoda, plinovoda, produktovoda, spremnika i drugih objekata, te posuda, postrojenja i uređaja (objekti i posude), koji se koriste kod skladištenja i prometa …………………………………………………………100,00 KM. c) za odobrenje lokacija za izgradnju skladišta i priručnih skladišta odnosno postavljanje kontejnera za držanje eksplozivnih tvari ……………………………………………50,00 KM. d) za dozvolu za upotrebu kontejnera za držanje eksplozivnih tvari………………...50,00 KM. e) za odobrenja za bavljenje djelatnosti proizvodnje i stavljanje u promet eksplozivnih tvari uključujući i municiju………………………………………………………………300,00 KM. f) za odobrenje za obavljanje djelatnosti prometa eksplozivnih materija (osim municije za oružje) ……………………………………………………………………………...300,00 KM. g) za ispitivanje stabilnih instalacija, uređaja, opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara ……………………………………………………………………………………...200,00 KM. h) za stavljanje u promet uređaja opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara …..20,00 KM. i) za izdavanje i produženje odnosno upis nove kategorije ili proširenja na klase opasnih tvari ADR potvrde (certifikata) …………………………………………………………...10,00 KM. j) za upis promjena prebivališta ili boravišta u ADR potvrdi (certifikatu) …………...5,00 KM. k) za odobrenje za nabavku eksplozivnih materija …………………………………50,00 KM. l) za odobrenje za prevoz eksplozivnih materija ……………………………………30,00 KM. m) za odobrenje za stavljanje u promet uvezenih eksplozivnih materija .…………100,00 KM. 8 n) za odobrenje za prodaju eksplozivnih materija – pirotehničkih proizvoda razreda I.u maloprodaji ……………………………………………………………………… 100,00 KM. o) za odobrenje za prodaju eksplozivnih materija – pirotehničkih proizvoda – razreda II. u piro-šopu …………………………………………………………………………..200,00 KM. p) izdavanje dozvole za miniranje …………………………………………………..20,00 KM. r) izdavanje odobrenja za postavljanje rezervoara za skladištenje zapaljivih tečnosti i gasova, rešetkastog kontejnera za skladištenje plinskih boca ………………………………..50,00 KM. s) izdavanje odobrenja za korištenje rezervoara za skladištenje zapaljivih tečnosti i gasova, rešetkastog kontejnera za skladištenje plinskih boca ………………………………100,00 KM. t) izdavanje odobrenja za obavljanje poslova kontrole i servisiranja vatrogasnih aparata za gašenje početnog požara …………………………………………………………...100,00 KM. (2) Za izdavanje novih ADR potvrda (certifikata) iz stava (1) tačke i) ovog Tarifnog broja, umjesto izgubljenih, uništenih ili oštećenih plaća se taksa u dvostrukom iznosu. Tarifni broj 11. Za izdavanje potvrde da su u tehničkoj dokumentaciji predviđene, propisane ili pravilima tehničke prakse prihvaćene mjere zaštite od požara: a) za fizičke osobe …………………………………………………………………..20,00 KM. b) za pravne osobe …………………………………………………………………..50,00 KM. POGLAVLJE III. TAKSE IZ OBLASTI PRAVOSUĐA, UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE Tarifni broj 12. (1) Za upis u Registar udruženja ……………………………………………….…..200,00 KM. (2) Za upis promjena u Registar udruženja…………………………………….……50,00 KM. (3) Za izdavanje duplikata originalnog rješenja umjesto izgubljenog ili uništenog…15,00 KM. (4) Za izdavanje duplikata ovjerenog i uvezanog Statuta umjesto izgubljenog……..30,00 KM. POGLAVLJE IV. TAKSE IZ OBLASTI OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA Tarifni broj 13. (1) Za rješenja iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta .……………………...5,00 KM. (2) Na žalbe ili prigovore protiv rješenja iz tačke a) ovog tarifnog broja …………..10,00 KM. (3) Za uvjerenja iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta ..…………………….5,00 KM. (4) Za stručna mišljenja iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta ..………..…10,00 KM. (5) Za prepis rješenja i uvjerenja, te duplikate isprave iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta …..…………………………………………………………………………..…5,00 KM. POGLAVLJE V. TAKSE IZ OBLASTI ZDRAVSTVA, RADA I SOCIJALNE ZAŠTITE Tarifni broj 14. Za rješenje kojim se odobrava i utvrđuje prestanak obavljanja poslova zdravstvene zaštite samostalnim ličnim radom …………………………………………………………..50,00 KM. Tarifni broj 15. Za upis u Registar privatne prakse zdravstvenih uposlenika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalnim ličnim radom …………………………………………………..70,00 KM. Tarifni broj 16. 9 Na zahtjev za: utvrđivanje uslova za obavljanje zdravstvenih pregleda izvršnih uposlenika u željezničkom saobraćaju i lica na stručnom usavršavanju za izvršnog radnika ili uslova za obavljanje zdravstvenih pregleda vozača motornih vozila ili zdravstvenih pregleda i imunizacije članova posade plovila unutrašnje plovidbe …………………………...50,00 KM. Tarifni broj 17. (1) Za rješenje kojim se ustanovi socijalne zaštite utvrđuje ispunjavanje uslova u pogledu prostora, opreme, kao i stručnih uslova ……………………………………………200,00 KM. (2) Za izdavanje duplikata originalnog rješenja umjesto izgubljenog ili uništenog ...20,00 KM. Tarifni broj 18. (1) Za upis u Registar ustanova socijalne zaštite i izdavanje rješenja o upisu……..100,00 KM. (2) Za upis promjena u Registar ustanove socijalne zaštite ..……………………….50,00 KM. POGLAVLJE VI. SAOBRAĆAJNE TAKSE Tarifni broj 19. Za rješenje za ispunjavanje uslova za dodjelu licence za obavljanje javnog prevoza putnika i stvari u unutrašnjem cestovnom saobraćaju za preduzeće, drugo pravno lice, fizičko lice (samostalnog autoprevoznika, taksi prevoznika) i to: a) za licencu „A“ pravno lice (javni linijski prevoz putnika) ……………...………200,00 KM. b) za licencu „B“ za pravno lice (javni izvan linijski prevoz putnika) ...…………..150,00 KM. c) za licencu „B“ za fizičko lice (javni izvan linijski prevoz putnika) …...........……50,00 KM. d) za licencu „C“ za pravno lice (javni prevoz stvari) …………………...…...……150,00 KM. e) za licencu „C“ za fizičko lice (javni prevoz stvari) ……………………….….......50,00 KM. f) za licencu „D“ za pravno lice (taksi prevoz) ………..……………………...........100,00 KM. g) za licencu „D“ za fizičko lice (taksi prevoz) ………..……………………….…...50,00 KM. Tarifni broj 20. (1) Za dozvolu domaćem preduzeću drugom pravnom licu odnosno samostalnom zaposleniku za obavljanje ne izmjeničnih vožnji u slobodnom prevozu putnika na teritoriji Kantona po svakom polasku ……………………………………………………………………100,00 KM. (2) Za dozvolu domaćem preduzeću drugom pravnom licu odnosno samostalnom zaposleniku za obavljanje ostalih vrsta slobodnog prevoza putnika na teritoriji Kantona po svakom polasku..…………………………………………………………………………….100,00 KM. (3) Za dozvolu za ulazak na područje Kantona praznih autobusa za preuzimanje putnika po svakom ulasku ………………………………………………………………………50,00 KM. (4) Za dozvolu domaćem pravnom licu odnosno samostalnom zaposleniku za obavljanje prevoza stvari na teritoriji Kantona po liniji ……….………………………………100,00 KM. (5) Za rješenje po zahtjevu domaćeg pravnog lica odnosno samostalnog zaposlenika za obavljanje prevoza za potrebne namjene po zahtjevu: a) za jedno vučeno vozilo …………………………………………………………400,00 KM; b) za svako sljedeće vučeno vozilo po istom rješenju ……………………………..100,00 KM. (6) Naknada za usklađivanje novog prijedloga kantonalnog reda vožnje za linijski prevoz putnika po svakom polasku odnosno povratku unutar reda vožnje……………………………………………………………………………….200,00 KM. (7) Naknada za usklađivanje starog kantonalnog reda vožnje sa promjenom za linijski prevoz putnika po svakom polasku odnosno povratku unutar reda vožnje ……………………………………………………………………………………...100,00 KM. (8) Za produženje ovjere i registracije kantonalnog reda vožnje u linijskom prevozu putnika po svakom polasku odnosno povratku u redu vožnje………………….. …………...50,00 KM. 10 (9) Za izdavanje rješenja o odobrenju privremenog ili trajnog prekida prevoza putnika na kantonalnoj liniji po registrovanom redu vožnje po polasku, odnosno povratku ……………………………………………………………………………………….50,00 KM. (10) Za izdavanje rješenja da vozilo ispunjava propisane tehničko-eksploatacijske uslove za pojedine vrste prevoza ………………………………………………………………30,00 KM. (11) Za izdavanje dopunskog primjerka isprava ……………………………………20,00 KM. (12) Za rješenje prigovora od strane ministarstva kao prvostepenog organa ……...500,00 KM. (13) Za rješavanje prigovora na prijedloge redova vožnje te izdavanje rješenja po prigovoru ……………………………………………………………………………………...400,00 KM. (14) Za izdavanje obrasca licence za vozilo ………………………………………...10,00 KM. (15) Za izdavanje identifikacijske kartice iskaznice za vozača……………………...10,00 KM. (16) Za izdavanje dopunske oznake za taksi vozilo……..…………………………..10,00 KM. (17) Za izdavanje saglasnosti za obavljanje javnog prevoza putnika i stvari za fizička lica (taksi prevoznik, samostalni prevoznik) …………………………………………...... 5,00 KM. Tarifni broj 21. (1) Za zahtjeve i izdavanje certifikata za ispitivanje motornih i priključenih vozila odnosno dijelova uređaja i opreme za ta vozila koja se proizvode serijski ili pojedinačno u pogledu homologacije ………………………………………………………………………140,00 KM. (2) Za zahtjeve i izdavanje uvjerenja za ispitivanje motornih priključnih vozila koja se prvi put stavljaju u (uvozu) pregledu provjere vjerodostojnosti vrijedeće homologacije...30,00 KM. Tarifni broj 22. Za izdavanje dozvole stranom, pravnom, odnosno fizičkom licu za obavljanje linijskog prevoza stvari na teritoriji Kantona po linijama ………………………………….500,00 KM. Tarifni broj 23. Naknada za prekoračenje dopuštenih dimenzija vozila iznosi za domaći kao i za strani prevoz podjednako, i to: a) Za prekoračenje dopuštene dužine vozila: 1) za prekoračenje dužine do 20m ………………………………………………..0,40 KM/km; 2) za prekoračenje dužine preko 20m …………………………………………….0,80 KM/km. b) Za prekoračenje najveće dopuštene širine vozila od 2,50m naknada iznosi: 1) za širinu preko 2,5m do 3,0m ………………………………………………….0,40 KM/km; 2) za širinu preko 3,0m do 4,0m ………………………………………………….0,80 KM/km; 3) za širinu preko 4,0m …………………………………………………………...1,20 KM/km. c) Za prekoračenje najveće dopuštene visine vozila od 4,0m naknada iznosi: 1) za visinu preko 4,0m do 4,5m …………………………………………………0,80 KM/km; 2) za visinu preko 4,5m …………………………………………………………..1,60 KM/km. Tarifni broj 24. (1) Naknada za prekoračenje najveće dopuštene mase vozila od 40 tona iznosi za domaći kao i za strani prevoz podjednako, i to: a) za prekoračenje mase preko 40t do 60t, za svaku tonu preko 40 tona …….…0,45 KM/km; b) za prekoračenje mase preko 60t do 80t, za svaku tonu preko 40 tona …….... 0,85 KM/km; c) za prekoračenje mase preko 80t, za svaku tonu preko 40 tona …………….....3,21 Km/km. (2) Prekoračenje mase iz čije vrijednosti završava do 0,5 t, zaokružuju se na manju vrijednost, a prekoračenje mase čije vrijednosti završavaju iznad 0,5 t, zaokružuju se na veću vrijednost. Tarifni broj 25. 11 (1) Naknada za prekoračenje najvećeg dopuštenog osovinskog pritiska vozila iznosi, ako je vozilo u stanju mirovanja na horizontalnoj podlozi, na jednoj ili više jednostrukih osovina prekoračenja najveće dopušteno osovinsko opterećenje od 10 tona, za svaku od tih osovina, a u funkciji (zavisnosti) od prekoračenja izraženog u tonama i to za domaći kao i strani prevoz podjednako: a) za prekoračenje u tonama iznad 10 tona: 1 tona ……………………………………………………………………………..0,60 KM/km; 2 tona ……………………………………………………………………………..3,06 KM/km; 3 tona ……………………………………………………………………………. 5,70 KM/km; 4 tona ……………………………………………………………………………..9,13 KM/km; 5 tona ……………………………………………………………………………13,62 KM/km; 6 tona ……………………………………………………………………………19,08 KM/km; 7 tona ……………………………………………………………………………25,59 KM/km; 8 tona ……………………………………………………………………………33,27 KM/km; 9 tona ……………………………………………………………………………42,22 KM/km; 10 tona …………………………………………………………………………..51,97 KM/km; 11 tona …………………………………………………………………………..62,37 KM/km; 12 tona …………………………………………………………………………..74,83 KM/km. (2) Za vanredne terete s osovinskim opterećenjem većim od 10+4 tone rješenje o vanrednom prevozu usloviti vozilom s većim brojem osovina. Tarifni broj 26. (1) Za troškove postupka oko izdavanja dozvole za vanredni prevoz, po jednoj dozvoli ……………………………………………………………………………………..…55,00 KM (2) U slučaju da je potrebna stručna analiza u vezi s vanrednom upotrebom ceste (vanredni prevoz) u smislu vaganja i mjerenja vanrednog tereta, pregleda osovinskog pritiska, nosivosti i stanja objekata (mostova, propusta i tunela) utvrdit će se poseban troškovnik koji se plaća s troškovima iz prethodnog stava. Tarifni broj 27. (1) Vlasnik natpisa snosi posebnu naknadu za korištenje cestovnog pojasa. Ova naknada se uplaćuje unaprijed za godinu dana. (2) Visina naknade iz prethodnog stava zavisi od lokacije, površine i vrste natpisa (funkcionalni natpisi i komercijalne reklame). Naknada za postavljanje natpisa u zaštitnom pojasu cesta godišnje iznosi: a) Za tabelu natpisa (ukupne površina po m2) funkcionalnog karaktera ………84,00 KM/ m2; b) Za tabelu natpisa (ukupne površina po m2) komercijalnog karaktera ……..135,00 KM/ m2; c) Za svijetleći natpis (ukupne površina po m2) funkcionalnog karaktera ……117,00 KM/ m2; d) Za svijetleći natpis (ukupne površina po m2) komercijalnog karaktera …….165,00 KM/ m2. (3) Troškovi postupka oko izdavanja odobrenja (rješenja) za postavljanje natpisa na jednom cestovnom pravcu iznose ……………………………………………………………55,00 KM. (4) Posebno se naplaćuju troškovi vlasniku određenog natpisa, a koji je bespravno postavljen u zaštitnom pojasu regionalnog puta i koji se mora ukloniti na teret vlasnika tog natpisa, određenog prevoza i uopće čitav rad u vezi s tim, u iznosu od 150,00 KM po jednom komadu natpisa površine do 2 m2 , a za veće površine natpisa po svakom m2 površine veće od 2 m2 po 100,00 KM. POGLAVLJE VII. TAKSE IZ OBLASTI INDUSTRIJE, ENERGIJE, RUDARSTVA I GEOLOGIJE Tarifni broj 28. Ispunjavanje uslova za obavljanje djelatnosti: 12 a) Utvrđivanje uslova tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje djelatnosti prikupljanja i skladištenja otpadnih materija……………………………...…50,00 KM. b) Utvrđivanje uslova tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje djelatnosti prikupljanja, prerade otpadnih materija i proizvodnju sekundarnih sirovina..70,00 KM. c) Izdavanje saglasnosti za obavljanje djelatnosti rezanja drveta……………....50,00 KM. d) Izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti rezanja drveta……………….70,00 KM. e) Izdavanje ostalih saglasnosti i odobrenja za obavljanje djelatnosti i ispunjavanje uslova za rad…………………………………………………………………50,00 KM. Tarifni broj 29. Za rješenje kojim se odobrava: a) Izvođenje geoloških istraživanja ………………………………….…………….150,00 KM. b) Produženje odobrenja za izvođenje geoloških istraživanja ……………………...50,00 KM. c) Ustupanje rezultata istraživanja drugom privrednom subjektu …………………..50,00 KM. d) Eksploatacija mineralnih sirovina ……………………………………………....250,00 KM. e) Produženje dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina…………….………..…80,00 KM. f) Potpuna i trajna obustava eksploatacije mineralnih sirovina ……………………..50,00 KM. g) Izvođenje radova po rudarskom projektu …………………………………….…100,00 KM. h) upotreba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija …………….…….80,00 KM. i) Privremeno izvođenje rudarskih radova …………………………………………..80,00 KM. j) Konačna dozvola za izvođenje rudarskih radova …………………………………80,00 KM. Tarifni broj 30. (1) Za prijavu za otkrivanje mineralne sirovine i/ili jalovine prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova kojima nije svrha eksploatacija mineralnih sirovina…………………50,00 KM. (2) Za izdavanje saglasnosti za obavljeni tehnički pregled izvršenog iskopa odnosno osnovnog podgrađivanja kod izrade podzemnih objekata kojima nije namijenjena eksploatacija mineralne sirovine ………………………………………..…………………………50,00 KM. (3) Za izdavanje saglasnosti za novo građenje u granicama eksploatacijskog polja...50,00 KM. Tarifni broj 31. Za rješenje o verifikaciji mineralnih sirovina………………………………………250,00 KM. Tarifni broj 32. Za stručno mišljenje: a) Na godišnji plan rada rudarskog preduzeća………...……………………………50,00 KM. b) O primjeni kantonalnih propisa …………………………………………………20,00 KM. c) Druga stručna mišljenja na zahtjev stranke i ekspertize …………………………30,00 KM. Tarifni broj 33. Za rješenja o usklađenosti tehničke dokumentacije elektroenergetskog objekta i postrojenja sa zakonom ……………………………………………………………………………50,00 KM. Tarifni broj 34. (1) Za sva rješenja koja se odnose na odobrenja nove proizvodnje, izgradnju kotlovnice ili rješenja o ispitivanju boca za tehničke plinove za svako preduzeće navedeno u rješenju ……………………………………………………………………………………….25,00 KM. (2) Za rješenja kojima se potvrđuje tehnička ispravnost i sigurnost objekta i postrojenja …………………………………………………………………………………….…50,00 KM. (3) za rješenja koja se odnose na usklađenost tehničke dokumentacije termoenergetskog objekta i postrojenja sa zakonom ……………………………………………..……..50,00 KM. Tarifni broj 35. 13 Izdavanje koncesije za korištenje prirodnih bogatstava i obnovljivih izvora energije ……………………………………………………………………………………1.500,00 KM. POGLAVLJE VIII. TAKSE IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE Tarifni broj 36. (1) Rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uslova za sprečavanje pojave i suzbijanja biljnih bolesti i štetočina u skladištima i drugim prostorijama za smještaj bilja……………60,00 KM. (2) Rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uslova za obavljanje poslova dezinfekcije i dezinsekcije bilja i deratizacije u prostorijama za smještaj i čuvanje bilja…..…....60,00 KM. (3) Rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uslova za obavljanje poslova provođenja mjera za zaštitu bilja………………...…………………………………………………………60,00 KM. (4) Rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uslova za obavljanje prometa sredstava za zaštitu bilja na veliko………………………………………………………………...60,00 KM. Tarifni broj 37. (1) Saglasnost za upis u registar proizvođača poljoprivrednog sjemena odnosno registar proizvođača šumskog sjemena…………………………………………………..…..60,00 KM. (2) Saglasnost za upis u registar dorađivača poljoprivrednog i šumskog sjemena ………………………………………………………….……....60,00 KM. (3) Saglasnost za upis u registar proizvođača poljoprivrednog sadnog materijala, odnosno registar proizvođača šumskog sadnog materijala……………………………………60,00 KM. Tarifni broj 38. (1) Za izdavanje poljoprivredne saglasnosti za promjenu namjene zemljišta ………60,00 KM. (2) Saglasnost za privođenje pašnjaka drugoj kulturi u vlasništvu države…………..60,00 KM. (3) Saglasnost za projekte o rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta ……………….60,00 KM. Tarifni broj 39. (1) Za rješenja o upisu u registar proizvođača kvalitetne rasplodne stoke …………55,00 KM. (2) Za brisanje iz registra proizvođača kvalitetne rasplodne stoke …………………55,00 KM. Tarifni broj 40. (1) Za izdavanje uvjerenja o zdravstvenom stanju bilja, sjemena i sadnog materijala (fitocertifikata), prije otpremanja s mjesta proizvodnje …………………………….70,00 KM. (2) Za svaki dalji primjerak ……...…………………………………………………30,00 KM. Tarifni broj 41. Za rješenje kojim se: a) odobrava došećeravanje droždine (masulja) i mošta …………………………….40,00 KM b) dopušta stavljanje u promet svako godišnje proizvodnje vina sa zaštitom geografskog porijekla ……………………………………………………………………………..70,00 KM. Tarifni broj 42. (1) Za saglasnost kojom se utvrđuje: a) mišljenje za ribarsku osnovu za unaprjeđenje ribarstva …………………………60,00 KM. b) mišljenje za godišnji plan upravljanjem ribolovnim područjem …………..…….50,00 KM. c) dozvola za akva kulturu …………………………………………………………300,00 KM. Tarifni broj 43. 14 Za izdavanje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničko-tehnoloških uslova za obavljanje djelatnosti prerade žita u mlinovima………………………………………………...60,00 KM. Tarifni broj 44. Za izdavanje uvjerenja i potvrda koje izdaje poljoprivredna inspekcija na zahtjev stranke ……………………………………………………………………15,00 KM Tarifni broj 45. (1) Za rješenje kojim se utvrđuje da veterinarske stanice i druga pravna lica zadovoljavaju uslovima za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije …...…….170,00 KM. (2) Za rješenje kojim se odobrava obavljanje poslova zdravstvene zaštite životinja i veterinarske djelatnosti u veterinarskoj: stanici, klinici, ambulanti, apoteci, dijagnostičkom i analitičkom laboratoriju, objektu specijalizovane stočarske proizvodnje i drugim objektima za obavljanje zdravstvene zaštite životinja i veterinarske djelatnosti …………………….180,00 KM. (3) Za rješenje kojim se utvrđuje da klaonica u kojoj se obavlja klanje životinja i proizvodi meso i proizvodi animalnog porijekla namijenjeni za javnu potrošnju zadovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ………………………………………………190,00 KM. (4) Za rješenje kojim se utvrđuje da farme papkara, kopitara, peradi, kunića, riba, rakova, školjki, puževa, divljači, krznaša, te proizvodnje jaja i valionice pilića zadovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ………………………………….170,00 KM. (5) Za rješenje kojim se utvrđuje da objekti za uskladištenje proizvoda animalnog porijekla, hrane i sirovina za životinje zadovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ……………………………………………………………………………………...170,00 KM. (6) Za rješenje kojim se utvrđuje da ne postoje veterinarsko-zdravstvene smetnje za održavanje karantene za životinje iz uvoza ………………………………………..180,00 KM. (7) Za rješenje kojim se utvrđuje da objekti za skupljanje, konzerviranje, skladištenje i preradu sirove kože zadovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ……………………………………………………………………………………...170,00 KM. (8) Za rješenje kojim se utvrđuje da objekti za obavljanje prometa veterinarskim lijekovima, instrumentima, stočnom hranom odgovaraju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima ……………………………………………………………………………………..170,00 KM. (9) Saglasnost za izgradnju objekata za klanje životinja …………………………..190,00 KM. (10) Saglasnost za izgradnju farmi životinja ………………………………………..80,00 KM. (11) Izdavanje mišljenja da subjekti pod nadzorom veterinarske inspekcije posjeduju osigurane i pripremljene objekte za održavanje karantene životinja iz uvoza……....30,00 KM. (12) Izdavanje potvrda (za svako uslovno grlo) da u određenom epizotiološkom području nije bilo zaraznog oboljenja životinja…………………………………………………….15,00 KM. Tarifni broj 46. (1) Prethodna vodna saglasnost za: Zahvaćanje vode u količini do 10 litara u sekundi; ispuštanje otpadnih voda za naselja koja imaju do 2.000 stanovnika; vađenje materijala iz površinskih voda II kategorije; izgradnju hidroelektrane za proizvodnju električne energije kada je postrojenje locirano na površinskim vodama II kategorije, snage do 5 MW; formiranje akumulacije koja je locirana na površinskim vodama II kategorije i nalazi se na području kantona; izgradnju objekta za zaštitu od poplava na površinskim vodama II kategorije, ako te aktivnosti ne utiču na površinske vode I kategorije; izgradnju regionalnih i lokalnih saobraćajnica, uključujući i šumske puteve; izgradnju mostova ili drugih objekata iznad ili u površinskim vodama II kategorije; uređenje vodotoka na površinskim vodama II kategorije; ispuštanje otpadnih voda pojedinačnih objekata koje se vrši putem septičkih jama……………………..………………..….60,00 KM. (2) Vodna saglasnost za: 15 Zahvaćanje vode u količini do 10 litara u sekundi; ispuštanje otpadnih voda za naselja koja imaju do 2.000 stanovnika; vađenje materijala iz površinskih voda II kategorije; izgradnju hidroelektrane za proizvodnju električne energije kada je postrojenje locirano na površinskim vodama II kategorije, snage do 5 MW; formiranje akumulacije koja je locirana na površinskim vodama II kategorije i nalazi se na području kantona; izgradnju objekta za zaštitu od poplava na površinskim vodama II kategorije, ako te aktivnosti ne utiču na površinske vode I kategorije; izgradnju regionalnih i lokalnih saobraćajnica, uključujući i šumske puteve; izgradnju mostova ili drugih objekata iznad ili i površinskim vodama II kategorije; uređenje vodotoka na površinskim vodama II kategorije; ispuštanje otpadnih voda pojedinačnih objekata koje se vrši putem septičkih jama………………………..………………...80,00 KM. (3) Vodna dozvola za: Zahvaćanje vode u količini do 10 litara u sekundi; ispuštanje otpadnih voda za naselja koja imaju do 2.000 stanovnika; izgradnju hidroelektrane za proizvodnju električne energije kada je postrojenje locirano na površinskim vodama II kategorije, snage do 5 MW; formiranje akumulacije koja je locirana na površinskim vodama II kategorije i nalazi se na području kantona; izgradnju objekta za zaštitu od poplava na površinskim vodama II kategorije, ako te aktivnosti ne utiču na površinske vode I kategorije; izgradnju regionalnih i lokalnih saobraćajnica, uključujući i šumske puteve; izgradnju mostova ili drugih objekata iznad ili u površinskim vodama II kategorije; ispuštanje otpadnih voda pojedinačnih objekata koje se vrši putem septičkih jama……………………………………………………..........100,00 KM. (4) Za produženje važnosti vodne dozvole iz tačke 3. ovog tarifnog broja………...150,00 KM. (5) Za izdavanje koncesija za korištenje vodotoka i drugih voda kantona……..…..400,00 KM. (6) Za izdavanje koncesija za korištenje mora i pomorskog dobra….……………. 500,00 KM. (7) Za izdavanje koncesija za izgradnju hidro energetskih objekata snage manje od 5 MW…………………………………………………………...700,00 KM. (8) Za izdavanje koncesije korištenje i izgradnju ili korištenje hidro akumulacije kantona……………………………………………….………500,00 KM. (9) Za izdavanje koncesija za hidro melioracijski sistem i sistem za vođenje materijala iz vodotoka…………………………………………………..400,00 KM. POGLAVLJE IX. TAKSE IZ OBLASTI PROSTORNOG UREĐENJA I GRAĐENJA Tarifni broj 47. (1) Za izdavanje urbanističke saglasnosti ……………………………………….…800,00 KM. (2) Za izdavanje odobrenja za građenje ……………………………………………800,00 KM. (3) Za izdavanje upotrebne dozvole ……………………………..………………...800,00 KM. (4) Za izdavanje uvjerenja o urbanističko-tehničkim uslovima ………………...…200,00 KM. Tarifni broj 48. (1) Za izmjenu rješenja iz Tarifnog broja 47. ……………………………………...400,00 KM. (2) Za produženje važnosti rješenja iz Tarifnog broja 47. ……………………...…240,00 KM. POGLAVLJE X. TAKSE IZ PODRUČJA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA Tarifni broj 49. (1) Za rješenje kojim se utvrđuju minimalni uslovi i uslovi za kategorizaciju ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine „HOTELI“ , „KAMPOVI i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ i „Restorani“, koje čine: I. – skupina „HOTELI“ a) hotel, aparthotel, motel: 16 1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...1.000,00 KM. 2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………1.200,00 KM. b) turističko naselje, turistički apartmani 1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...1.200,00 KM. 2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………1.500,00 KM. II. – skupina „KAMPOVI I DRUGE VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ZA SMJEŠTAJ“ a) kamp 1. dvije zvjezdice …………………………………………………………………..500,00 KM. 2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………...800,00 KM. b) kamp naselje 1. dvije zvjezdice ……………………………………………………………...…1.000,00 KM. 2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………1.500,00 KM. c) druge vrste ugostiteljskih objekata c)1. sobe za iznajmljivanje 1.1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………..300,00 KM. 1.2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………350,00 KM. c) 2. apartman 2.1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...300,00 KM. 2.2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………350,00 KM. c) 3. studio apartman 3.1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...300,00 KM. 3.2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………350,00 KM. c) 4. kuća za odmor 4.1. dvije zvjezdice ………………………………………………………………...500,00 KM. 4.2. tri zvjezdice ……………………………………………………………………800,00 KM. d) minimalni uslovi za vrste: prenoćište, učenički ili studentski dom, odmaralište za djecu, hostel, lovački dom, planinarski dom ……………………500,00 KM, e) nespomenute vrste ugostiteljskih objekata za smještaj …...………………..……300,00 KM. III. – skupina „RESTORANI, BAROVI, CATERING OBJEKTI I OBJEKTI JEDNOSTAVNIH USLUGA“ a) restoran 1. srebrna kuharska kapa …………………………………………………………..600,00 KM, 2. bronzana kuharska kapa …………………………………………………………500,00 KM. (2) Za izdavanje iskaznice za turističke vodiče …………………………………….50,00 KM. POGLAVLJE XI. TAKSE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA Tarifni broj 50. (1) Za izdavanje: a) okolišne dozvole ……………………………………………………………...…200,00 KM, b) uslova zaštite prirode ……………………………………………………………100,00 KM, c) dozvole o držanju divljih životinja u zarobljeništvu……………………………..70,00 KM, d) saglasnosti iz oblasti održivog razvoja……………………………………………80,00 KM, e) ostalih uvjerenja iz oblasti zaštite prirode i okoliša……………………………….20,00 KM, f) dozvola za obavljanje djelatnosti tretmana otpada i njegovog odlaganja………..150,00 KM, g) rješenja o udovoljavanju propisanim uslovima o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora opreme i građevina za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje otpada……150,00 KM, 17 h) ostalih saglasnosti i mišljenja iz oblasti upravljanja otpadom………………......100,00 KM, i) rješenja o davanju saglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša: 1. izrada elaborata zaštite okoliša i izrada planova aktivnosti……………………..500,00 KM, 2. mjerenje buke……………………………………………………………………200,00 KM, 3. mjerenje emisija i imisija u zrak…………………………………………………200,00 KM, 4. mjerenje emisija i imisija u vodu………………………………………………...200,00 KM, 5. mjerenje emisija i imisija u tlo…………………………………………………..200,00 KM, l) odobrenja planova upravljanja medicinskim otpadom…………………………..150,00 KM. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXII-079/13 Mostar, 13.03.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r
Zakon o javno-privatnom partnerstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 02/13 13.03.2013 javno-privatno partnerstvo Na osnovu člana 15. i 39. Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“, broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona, na sjednici održanoj dana 13.03.2013 godine, utvrdila je ZAKON O JAVNO – PRIVATNOM PARTNERSTVU POGLAVLJE I – OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom se određuje pojam i predmet javno-privatnog partnerstva, definišu osnovne karakteristike, načela, osnovni pojmovi, modeli javno-privatnog partnerstva, ugovor o javno-privatnom partnerstvu, uređuju postupci planiranja, pripreme, predlaganja, odobravanja i provođenja projekata javno-privatnog partnerstva, nadležnost Agencije za privatizaciju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (u daljem tekstu: Agencija),nadzor nad provođenjem projekata, pravna zaštita, te druga pitanja od značaja za javno-privatno partnerstvo koja su u nadležnosti Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), Grada Mostara i općina na području Kantona. Član 2. (Pojam javno-privatnog partnerstva) Javno-privatno partnerstvo (u daljem tekstu: JPP), u smislu ovoga Zakona je dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera koji podrazumijeva oblik zadovoljavanja određenih javnih potreba putem projekata JPP-a. Član 3. (Predmet JPP-a) (1) Predmet JPP-a je izgradnja, rekonstrukcija, upravljanje i održavanje kapaciteta za zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima javnog partnera. (2) Predmet JPP-a ne može biti isključivo isporuka robe, niti isključivo koncesija za privredno korištenje općeg ili drugog dobra. Član 4. (Osnovne karakteristike JPP-a) JPP, u smislu ovoga Zakona, ima sljedeće osnove karakteristike: a) privatni partner od javnog partnera preuzima: 1) obavezu projektovanja, građenja i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture i/ili građevine od javnog interesa, uključujući građenje i/ili rekonstrukciju javnih informacijsko-komunikacijskih sistema, preuzimajući pri tome i jednu ili više obaveza kao što su finansiranje, upravljanje i održavanje, a u svrhu pružanja krajnjim korisnicima javne usluge iz okvira nadležnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduslova za pružanje javnih usluga iz okvira njegovih nadležnosti, ili 2) pružanje krajnjim korisnicima javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera, uključujući pružanje usluga upravljanja informacijsko-komunikacijskim sistemima od javnog interesa, odnosno pružanje javnih usluga krajnjim korisnicima na izgrađenim informacijsko-komunikacijskim sistemima, b) u zamjenu za preuzete obaveze, javni partner može na privatnog partnera prenijeti određena stvarna prava i/ili privatnom partneru dodijeliti koncesiju i/ili privatnom partneru plaćati naknadu u novcu, c) svaki od partnera preuzima odgovornost za upravljanje preuzetim rizicima kako je to predviđeno u ugovoru o JPP-u. Član 5. (Načela) (1) Osnovna načela u pripremi i provođenju projekata JPP-a su načela javne nabavke te načelo zaštite javnog interesa. (2)Načelo zaštite javnog interesa obuhvata obavezu javnog tijela da, pri ostvarenju prava privatnih lica, vodi računa da ostvarenje tih prava nije u suprotnosti sa zakonom definisanim javnim interesom. Član 6. (Osnovni pojmovi) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja: a) Projekat čini niz međusobno povezanih aktivnosti koje se odvijaju utvrđenim redoslijedom, radi postizanja jasnih ciljeva unutar određenog vremenskog perioda i određenih finansijskih sredstava. b) Prijedlog projekta JPP-a je dokumentacija koju javno tijelo dostavlja Agenciji na odobrenje. c) Projekat JPP-a je projekat koji se provodi po nekom od modela JPP-a, koji na osnovu procedure opisane u Poglavlju V ovoga Zakona koju provodi Agencija, odobravaju nadležna tijela utvrđena ovim Zakonom. d) Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se međusobni odnos javnog i privatnog partnera uređuje ugovorom o JPP-u. e) Komparator troškova javnog sektora (PSC, Public Sector Comparator) je usporedba sadašnje vrijednosti ukupnih životnih troškova u ugovorenom periodu projekta po tradicionalnom (budžetskom) modelu finansiranja u odnosu na istu vrstu troškova provedenog po modelu JPP-a. PSC uključuje i izračun naknade u novcu potrebne za namirenje ukupnih troškova, rashoda i odljeva projekta, alokaciju rizika između ugovornih strana te kvantifikaciju alociranih rizika. f) Koncesija podrazumijeva pravo obavljanja privrednih djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa u skladu s propisima kojima se uređuje područje koncesije. g) Ugovor o JPP-u je osnovni ugovor sklopljen između javnog i privatnog partnera, ili javnog partnera i privrednog društva posebne namjene (u daljem tekstu: DPN), kojim se, u svrhu provođenja projekata JPP-a, uređuju prava i obaveze ugovornih strana. h) Statusno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a zasnovan na suvlasničkom odnosu između javnog i privatnog partnera u zajedničkom privrednom društvu, koje je nosilac provođenja projekta JPP-a. i) DPN je privredno društvo koje može osnovati privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i/ili provođenja projekta JPP-a. j) Javno tijelo je Kanton, Grad Mostar i/ili općine na području Kantona (u daljem tekstu: jedinica lokalne samouprave), ustanove čiji je osnivač Kanton ili jedinica lokalne samouprave, kao i privredno društvo u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Kantona ili jedinice lokalne samouprave. k) Javni partner je: - jedno ili više javnih tijela koje sa privatnim partnerom ili DPN-om sklapa ugovor, ili - jedno ili više javnih tijela koje je sa privatnim partnerom suvlasnički povezano u zajedničkom privrednom društvu. l) Privatni partner je domaće ili strano privatno pravno lice, koje je odabrano na osnovu provedenog postupka javne nabavke ili postupka davanja koncesije i koji s javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u, ili u tu svrhu osniva DPN, ili s javnim partnerom zasniva suvlasnički odnos u zajedničkom privrednom društvu. m) Postupak izbora privatnog partnera je postupak javne nabavke određen propisima kojima se uređuje područje javne nabavke ili postupak davanja koncesije određen propisima kojima se uređuje područje koncesija. n) Konsultant je jedna i/ili više fizičkih i/ili pravnih lica koja posjeduju specijalistička znanja potrebna za pripremu, ugovaranje i provođenje projekata JPP-a. o) Rizik raspoloživosti predmeta JPP-a je preuzeti rizik držanja predmeta JPP-a u stanju funkcionalnosti u skladu sa ugovorenim standardima usluga. p) Rizik potražnje je preuzeti rizik ostvarivanja prihoda od krajnjeg korisnika usluga. POGLAVLJE II-MODELI JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA I UGOVOR O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU Član 7. (Modeli JPP-a) (1) Modeli JPP-a su: ugovorno javno-privatno partnerstvo i statusno javno-privatno partnerstvo. (2)Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se međusobni odnos javnog i privatnog partnera uređuje ugovorom o JPP-u. (3)Statusno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a koji se zasniva na suvlasničkom odnosu javnog i privatnog partnera u zajedničkom privrednom društvu koje je nosilac provođenja projekta JPP-a, pri čemu se taj odnos između javnog i privatnog partnera u zajedničkom društvu može zasnovati na osnivačkim ulozima u novoosnovanom društvu, ili na otkupu vlasničkog udjela u postojećem privrednom društvu. (4)Zajedničko privredno društvo kao nosilac provođenja projekta JPP-a iz stava (3) ovoga člana na nivou Kantona može se osnovati samo na osnovu prethodne saglasnosti Vlade Kantona, a na nivou jedinice lokalne samouprave samo na osnovu prethodne saglasnosti nadležnog općinskog odnosno gradskog vijeća (u daljem tekstu: Vijeće jedinice lokalne samouprave). (5)Na zajedničko privredno društvo iz stava (3) ovoga člana, međusobna prava i obaveze javnog i privatnog partnera, primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava i odredbe zakona o obligacijskim odnosima. Član 8. (Ugovor o JPP-u) (1)Ugovor o JPP-u sklapa se u pisanom obliku i na određeno vrijeme, s tim da taj period ne može biti kraći od pet, niti duži od trideset godina, uz mogućnost da se nakon isteka ugovornog perioda sklopi novi ugovor, uz izbor privatnog partnera, shodno odredbama člana 20. ovoga Zakona. (2)Osnovna prava i obaveze javnog partnera su utvrđivanje standarda usluga, plaćanje i/ili naplata naknade, te nadzor isporučenih usluga. (3)Osnovna prava i obaveze privatnog partnera, pored prava i obaveza utvrđenih članom 4. Zakona, su i upravljanje preuzetim rizicima vezanim uz finansiranje i proces gradnje, rizik raspoloživosti predmeta JPP-a i/ili rizik potražnje, te naplata i/ili plaćanje naknade. (4) Ugovor o JPP-u mora sadržavati najmanje odredbe kojima se uređuju: a) svrha i predmet ugovora, b) rok na koji je ugovor sklopljen, c) podjela rizika između ugovornih strana, d) finansiranje i refinansiranje, e) imovinska prava ugovornih strana i način njihova rješavanja, f) jamstva i police osiguranja e) plaćanja ugovornih strana, g) pravo nadzora od strane javnog partnera, h) ugovorne kazne, i) posljedice neispunjenja ugovornih obaveza, j) prestanak ugovora, k) viša sila, l) zaštita intelektualnog vlasništva, poslovne tajne i tajnost podataka, m) postupak i uslovi preuzimanja građevine, ako ugovor o JPP-u obuhvaća izgradnju građevine, n)postupak rješavanja sporova između ugovornih strana, o)druga prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana. (5) Ugovor o JPP-u mora minimalno sadržavati i dodatke koji se odnose na: a) standarde usluga, b) tablicu podjele rizika, c) jamstvo za izvršenje ugovora, d) jamstvo matičnog društva za društvo posebne namjene te e) finansijski model. (6)Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada), na prijedlog Agencije, donosi Uredbu o sadržaju ugovora o JPP-u kojom se detaljnije uređuje sadržaj Ugovora o JPP-u iz stava (1) ovoga člana. Član 9. (Društvo posebne namjene) (1) Društvo posebne namjene (u daljnjem tekstu: DPN) je privredno društvo koje osniva privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i provođenja projekta JPP-a. (2) DPN smije obavljati isključivo djelatnosti koje imaju za cilj provođenje projekta JPP-a za koji je osnovan. (3) DPN se osniva u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava. Član 10. (Ugovor o ortakluku) (1) Kada javno tijelo projekat JPP-a namjerava provesti po modelu statusnog JPP-a, primjenjuju se kriteriji u skladu odredbama člana 15., 22. i 24. ovoga Zakona. (2) Nakon provedenog postupka izbora privatnog partnera, javno tijelo i izabrani partner sklapaju ugovor o ortakluku, kojem je cilj uspostavljanje zajedničkog privrednog društva iz člana 7. stav (3) ovoga Zakona, a u svrhu provođenja projekta JPP-a. POGLAVLJE III – PLANIRANJE PROJEKATA JPP-a Član 11. (Planiranje projekata JPP-a) (1) Sva ministarstva Kantona i jedinice lokalne samouprave dužni su, ukoliko ocjene da postoji mogućnost da se određeni projekti realizuju kroz JPP-o, izraditi srednjoročni (trogodišnji) i godišnji plan predlaganja provođenja projekata JPP-a na način određen ovim Zakonom. (2) U izradi planova predlaganja provođenja projekata JPP-a iz stava (1) ovog člana, ministarstva i jedinice lokalne samouprave prethodno će se konsultovati sa poslovnim sektorom odnosno asocijacijama poslovnog sektora i svim zainteresiranim subjektima u oblasti za koju se izrađuju planovi projekata JPP-a. (3) Vlada Kantona, Gradonačelnik i Općinski načelnik, prije isteka tekuće kalendarske godine, utvrđuju listu projekata koji se u narednoj godini planiraju realizovati kroz oblike JPP-a, koja se objavljuje na njihovoj web-stranici. Član 12. (Srednjoročni (trogodišnji) i godišnji plan predlaganja provođenja projekata JPP-a) (1) U srednjoročnom planu provođenja projekata JPP-a navode se privredne i druge oblasti iz resora nadležnog ministarstva, odnosno jedinice lokalne samouprave u kojima se planiraju projekti JPP-a, naziv i kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, javni objekti koji će se graditi, odnosno javne djelatnosti koje će se obavljati na osnovu JPP-a, planirani rashodi za projekte JPP-a, procjena očekivane koristi od projekata JPP-a. (2) Sva ministarstva Kantona i jedinice lokalne samouprave dužni su prije isteka tekuće godine, ukoliko ocjene da postoji mogućnost da se određeni projekat realizuje kroz JPP-o, izraditi godišnji plan provođenja projekata JPP-a iz svoje nadležnosti, za narednu kalendarsku godinu, kao sastavni dio njihovog godišnjeg programa rada. (3) Godišnji plan mora biti u skladu sa srednjoročnim planom provođenja projekata JPP-a, a sadrži naročito: a. planirani broj provođenja projekata JPP-a, b. naziv i kratki opis projekta JPP-a, c. svrha i cilj projekta, d. pravni osnov i predloženi modeli JPP-a, e. rokove realizacije pojedinih JPP projekata, f. podjela prava i obaveza između javnog i privatnog partnera, uz procjenu očekivane koristi za konkretne projekte JPP-a. (4) U cilju utvrđivanja tržišnog interesa potencijalnih privatnih partnera za učestvovanjem u provođenju projekta putem JPP-a, nakon sačinjenog godišnjeg plana iz stava (3) ovog člana, javna tijela mogu objaviti Javni poziv za iskazivanjem interesa za realizaciju projekata iz godišnjeg plana , privatnih partnera koji će svojim sredstvima finansirati provođenje konkretnog projekta. Javni poziv za iskazivanje interesa za realizaciju određenog projekta putem JPP-a, objavljuje se putem sredstava javnog informisanja i na web-stranici javnog tijela. POGLAVLJE IV- PRIPREMANJE PROJEKATA JPP-a Član 13. (Pripremanje projekata JPP-a) (1) Nadležni organ javnog tijela, u svakom konkretnom slučaju, imajući u vidu pored ostalog i tržišni interes privatnih partnera utvrđen putem Javnog poziva iz člana 12. stav (4) utvrđuje opredijeljenost za uspostavljanje partnerstva sa privatnim sektorom. (2) Opredijeljenost za uspostavljanje JPP-a, javno tijelo utvrđuje na osnovu studije opravdanosti projekta. Studija opravdanosti projekta obavezno sadrži: a) kratak opis projekta, b) ekonomske i finansijske pokazatelje projekta, uključujući uporednu analizu troškova javnog sektora sa troškovima koje bi javni sektor imao u provođenju tog projekta u slučaju klasičnog budžetskog finansiranja u predviđenom vremenskom periodu, c) neophodna finansijska sredstva iz budžeta Kantona ili jedinice lokalne samouprave, odnosno neophodna finansijska sredstva koja treba da obezbijede ustanove ili preduzeća u njihovom vlasništvu, d) pravni status vlasništva projekta, e) rizike realizacije projekta, kao i f) druge potrebne elemente. Član 14. ( Međusobni odnosi dva ili više javnih tijela u projektima JPP-a) (1) Jedno ili više javnih tijela može ovlastiti drugo javno tijelo za pripremu prijedloga projekta JPP-a, predlaganje projekta JPP-a, provedbu postupka izbora privatnog partnera, sklapanje ugovora o JPP-u i provedbu projekta JPP-a. (2) Zavisno od ovlaštenja, javno tijelo može ovlastiti drugo javno tijelo za provođenje jedne , više ili svih aktivnosti iz stava (1) ovog člana. (3) Međusobna prava i obaveze, međusobna plaćanja, plaćanja prema privatnom partneru, način izvještavanja, kontrole i nadzor isporuke ugovorenog standarda javne usluge ili prostora, javna tijela iz ovog člana regulišu međusobnim ugovorom. Član 15. ( Izbor savjetnika) (1) Javno tijelo, odnosno javni partner može angažovati savjetnika za pružanje stručne podrške u pripremi prijedloga projekta JPP-a, ugovaranju projekta JPP-a te prilikom upravljanja ugovorom o JPP-u. (2) Za pruženu stručnu podršku iz stava (1) ovog člana savjetnik odgovara u skladu sa općim propisima, pravilima struke i odredbama ugovora sklopljenog s javnim tijelom, odnosno javnim partnerom. (3) Savjetnik ne smije u istom projektu biti savjetnik javnog tijela i savjetnik privrednog društva koje učestvuje u postupku odabira privatnog partnera. (4) Javno tijelo, postupak izbora konsultanta, provodi u skladu sa propisima kojima se uređuje područje javne nabavke. POGLAVLJE V - POSTUPAK PREDLAGANJA, ODOBRAVANJA I PROVOĐENJA PROJEKATA JPP-a Član 16. (Predlaganje projekata JPP-a) (1) Javna tijela iz ovoga Zakona dužna su, isključivo putem nadležnog resornog ministarstva Kantona (u daljem tekstu: resorno ministarstvo), odnosno putem nadležne službe jedinice lokalne samouprave, predlagati provođenje projekata JPP-a, na način utvrđen odredbama ovoga Zakona i podzakonskih akata zasnovanih na ovom Zakonu. (2) Ova odredba ne isključuje mogućnost da poslovni sektor i asocijacije poslovnog sektora, resornom ministarstvu, odnosno službi jedinice lokalne samouprave, podnose inicijativu za predlaganje konkretnih projekata JPP-a. (3) Resorno ministarstvo odnosno nadležna služba jedinice lokalne samouprave će inicijativu iz stava (2) ovog člana, ukoliko je ista dostavljena prije izrade godišnjeg plana predlaganja projekata JPP, uključiti u godišnji plan predlaganja projekata. (4) Izuzetno, ukoliko je inicijativa dostavljena nakon izrade godišnjeg plana, resorno ministarstvo odnosno služba jedinice lokalne samouprave će uz saglasnost Vlade odnosno Vijeća jedinice lokalne samouprave utvrditi opredijeljenost za uspostavljanje JPP-a, ukoliko je predloženi projekat JPP-a ocijenjen kao svrsishodan i ekonomski opravdan i isplativ. (5) Za projekte iz stava (4) ovog člana, provest će se procedura propisana u poglavlju IV i V ovog Zakona. Član 17. (Ocjenjivanje projekata JPP-a) (1) Vlada, na prijedlog Agencije, donosi Uredbu o kriterijima ocjene i odobravanja projekata JPP-a. (2) Agencija ocjenjuje sadržaj prijedloga projekta u skladu sa Uredbom iz stava (1) ovoga člana, kojom se utvrđuju stručni kriteriji ocjene i odobravanja projekata JPP-a, kao i popis dokumentacije koja se dostavlja uz prijedlog projekta. (3) Javno tijelo je dužno pripremiti i Agenciji dostaviti dvije kopije prijedloga projekta i popratnu dokumentaciju propisanu Uredbom iz stava (1) ovoga člana, ukoliko taj prijedlog projekta ima karakteristike JPP-a, opisanih u članu 4. ovoga Zakona. (4) Javno tijelo dužno je uz prijedlog projekta dostaviti i mišljenje resornog ministarstva o usklađenosti prijedloga projekta sa sektorskim razvojnim planovima i strategijama, odnosno propisima iz područja njegove nadležnosti, a od službe jedinice lokalne samouprave mišljenje o usklađenosti prijedloga projekta s planovima razvojne politike te jedinice lokalne samouprave. (5) Resorna ministarstva odnosno službe jedinice lokalne samouprave iz stava (4) ovog člana dužni su traženo mišljenje dostaviti u roku od 30 dana od dana kada im je dostavljen prijedlog projekta sa popratnom dokumentacijom. (6) Agencija je od ministarstva finansija, odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije, dužna zatražiti saglasnost u odnosu na usklađenost predviđenih neposrednih finansijskih obaveza javnog tijela sa budžetskim planovima i projekcijama, te uslovima i ograničenjima određenim posebnim propisima. (7) Neposredne finansijske obaveze iz stava (6) ovog člana znače naknade u novcu za koje je predviđeno da javno tijelo plaća u svrhu realizacije projekta po tradicionalnom (budžetskom) modelu. (8) Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije dužno se izjasniti o dostavljenom prijedlogu projekta u roku od 30 dana od dana kada im je dostavljen prijedlog projekta sa cjelokupnom popratnom dokumentacijom. (9) Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije može pored saglasnosti dati mišljenje i na ostale elemente prijedloga projekta JPP-a, posebno u odnosu na neposredne i posredne fiskalne uticaje i rizike. (10) Fiskalni uticaji i rizici iz stava (9) ovog člana podrazumijevaju sve one potencijalne događaje čijom realizacijom može nastati negativan uticaj na finansijski položaj javnog tijela ili tijela čija finansijska pozicija zavisi od javnog tijela,a koji su rezultat radnji vezanih za projekat JPP-a. Član 18. (Odobravanje provođenja predloženog projekta JPP-a) (1) U roku, koji ne može biti duži od 10 dana od dana zaprimanja saglasnosti ministarstva finansija odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije iz člana 17. stav (6), Agencija, na osnovu ocjene o ispunjenosti svih kriterija propisanih Uredbom iz člana 17. stav (1) ovoga Zakona, donosi Rješenje o odobravanju provođenja predloženog projekta po nekom od modela JPP-a. (2) Ako Agencija ocijeni da prijedlog projekta JPP-a ne ispunjava sve kriterije propisane Uredbom iz člana 17. stav (1) ovog Zakona, u roku od 10 dana od dana zaprimanja prijedloga projekta i cjelokupne popratne dokumentacije, donijeti će rješenje kojim se odbija prijedlog projekta JPP-a. (3) Ako se Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije svojim aktom izjasni da nije saglasno sa prijedlogom projekta JPP-a, Agencija će rješenjem odbiti prijedlog projekta JPP-a. (4) U slučaju iz stava (2) i (3) ovog člana, Agencija će u rješenju navesti razloge odbijanja prijedloga projekta JPP-a. (5) Na osnovu Rješenja Agencije iz stava (1) ovog člana, prijedlog projekta stiče status projekta JPP-a. (6) Javno tijelo, smije započeti postupak odabira privatnog partnera nakon što prijedlog projekta JPP-a stekne status projekta JPP-a. (7) Ugovor o JPP-u sklopljen bez odobrenja Agencije na prijedlog projekta JPP-a je ništav. (8) Ukoliko javno tijelo iz stava (6) ovoga člana, u roku od 90 dana od dana zaprimanja Rješenja iz stava (1) ovoga člana, ne pokrene postupak izbora privatnog partnera, Rješenje Agencije i saglasnost Ministarstva finansija odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije prestaju važiti, te se za isti prijedlog projekta mora ponovo pokrenuti postupak, u skladu sa odredbama člana 16. i 17. ovoga Zakona. (9) Agencija objavljuje popis odabranih projekata JPP-a. Član 19. (Promjene odobrenog projekta JPP-a) (1) Javno tijelo dužno je obavijestiti Agenciju o svim promjenama u odnosu na odobreni prijedlog projekta JPP-a. (2) U slučaju saznanja o bitnim promjenama u odnosu na odobreni projekt JPP-a Agencija će izdato odobrenje odmah ukinuti. (3) Bitne promjene odobrenog projekta JPP-a su promjene projekta JPP-a koje mijenjaju: a) svrhu i predmet odobrenog projekta JPP-a, b) obavljanje komercijalne djelatnosti u skladu sa svrhom projekta JPP-a, c) podjela rizika i /ili d) predviđeni ugovorni period projekta JPP-a. (4) Ništav je ugovor o JPP-u sklopljen nakon nastanka bitnih promjena u odnosu na odobreni projekat JPP-a. Član 20. (Postupak izbora privatnog partnera) (1) Javno tijelo, postupak izbora privatnog partnera provodi u skladu sa propisima i kriterijima kojima se uređuje područje javne nabavke, uz primjenu odgovarajućih odredbi člana 8., 9., 18. i 24. ovoga Zakona. Javni poziv za izbor privatnog partnera objavljuje se u Službenom glasniku BiH, a neizmijenjenog teksta objavljuje se u dnevnim novinama, kao i na službenoj web stranici javnog tijela. (2) Ukoliko provođenje projekta JPP-a podrazumijeva davanje koncesije, javno tijelo postupak izbora privatnog partnera provodi u skladu sa propisima kojima se uređuje postupak davanja koncesije, uz odgovarajuću primjenu člana 9. ovoga Zakona. Član 21. (Kriterij za odabir ponude) (1) Kriterij za odabir ponude privatnog partnera je isključivo ekonomski najpovoljnija ponuda. (2) Kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, koje javno tijelo mora koristiti u postupku odabira privatnog partnera, propisati će se Uredbom iz člana 17. stav (1) ovog Zakona. Član 22. (Sklapanje ugovora o JPP-u) (1) Nakon provedenog postupka izbora privatnog partnera, nacrt ugovora o JPP-u, sa prilozima koji čine njegov sastavni dio, saglasnost Ministarstva finansija, odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije iz člana 17. stav (6) i Rješenje Agencije iz člana 18. stav (1), Agencija dostavlja nadležnom pravobraniocu radi davanja pravnog mišljenja. (2) Nacrt ugovora sa dokumentacijom iz stava (1) ovog člana, Agencija dostavlja Vladi Kantona odnosno Vijeću jedinice lokalne samouprave, koji svojim aktom daju ovlaštenje predstavniku javnog partnera za sklapanje ugovora o JPP-u. Ovi akti objavljuju se u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona“, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. (3) Ugovor o JPP-u na nivou Kantona može biti sklopljen isključivo na osnovu naprijed navedenog ovlaštenja Vlade, a na nivou jedinice lokalne samouprave isključivo na osnovu naprijed navedenog ovlaštenja Vijeća jedinice lokalne samouprave. Član 23. (Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u) (1)Prije sklapanja izmjena i/ili dopuna ugovora o JPP-u javni partner prijedlog takvih izmjena i/ili dopuna dostavlja Agenciji na saglasnost. (2)Uz prijedlog izmjena i/ili dopuna javni partner Agenciji dostavlja obrazloženje i potrebnu dokumentaciju u vezi s predloženim izmjenama i/ili dopunama ugovora o JPP-u. (3)Agencija će od Ministarstva finansija odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije bez odgađanja zatražiti mišljenje na predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u, ako se one odnose na preuzimanje većih neposrednih finansijskih obaveza javnog tijela, u odnosu na one za koje je Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije izdala saglasnost. Ministarstvo finansija odnosno služba jedinice lokalne samouprave za finansije daje mišljenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva javnog partnera. (4)Prije izdavanja saglasnosti na predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u Agencija može tražiti izjašnjenja i od drugih državnih tijela. (5)Ako predložene izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u nisu bitne, Agencija javnom partneru izdaje saglasnost na izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u roku od 30 dana od dana zaprimanja cjelokupne dokumentacije iz stava (1) i (3) ovoga člana. (6)U slučaju iz stava (4) ovoga člana Agencija javnom partneru izdaje saglasnost u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja Ministarstva finansija odnosno službe jedinice lokalne samouprave za finansije. (7)Izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u za vrijeme njegova trajanja smatraju se novim ugovorom za koji je javni partner obvezan pokrenuti novi postupak predlaganja prijedloga projekta JPP-a ako su te izmjene i/ili dopune bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora o JPP-u i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora. (8)Bitne izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u u smislu stava (7) ovoga člana su izmjene i/ili dopune koje: a) uvode uslove koji bi, da su bili dio osnovnog postupka odabira privatnog partnera, omogućili podnošenje drugačijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili b) znatno proširuju predmet ugovora o JPP-u na radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili c) mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora o JPP-u u korist privatnog partnera na način koji nije bio predviđen u uslovima osnovnog ugovora o JPP-u. (9) O izdanoj saglasnosti Agencija obavještava Ministarstvo finansija odnosno službu jedinice lokalne samouprave za finansije. Član 24. (Izračunavanje neto sadašnje vrijednosti) (1) Za izbor privatnog partnera primjenjuju se kriteriji u skladu sa propisima kojima se uređuje područje javne nabavke. (2) U primjeni kriterija iz stava (1) ovoga člana pod cijenom se podrazumijeva neto sadašnja vrijednost (u daljem tekstu: NSV) koja se odnosi na diskontirani iznos novčanog toka u ugovorenom roku trajanja projekta JPP-a. (3) Za izračunavanje NSV-a projekta JPP-a primjenjuje se diskontna stopa. (4) Javno tijelo koje pokreće postupak javne nabavke za izbor privatnog partnera, u dokumentaciji za nadmetanje, određuje diskontnu stopu koju su ponuđači dužni koristiti kod izračunavanja NSV-a u tom postupku. Član 25. (Registar ugovora o JPP-u i upis sklopljenih ugovora o JPP-u) (1) Agencija uspostavlja i vodi Registar ugovora o JPP-u (u daljnjem tekstu: Registar). (2) Javni partner obavezan je dostaviti Agenciji dvije kopije sklopljenog ugovora o JPP-u, sa svim dodacima, kao i izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u i svih priloga, u roku od 30 dana od dana početka primjene ugovora, odnosno od dana nastanka promjene. (3) Sklopljeni ugovor o JPP-u, sa svim dodacima koji čine njegov sastavni dio, kao i sve izmjene i/ili dopune ugovora o JPP-u i njegovih dodataka, upisuju se u Registar. (4) Po prijemu ugovora o JPP-u, Agencija će jednu kopiju bez odgađanja dostaviti Ministarstvu financija, odnosno službi jedinice lokalne samouprave za finansije. (5) Agencija donosi Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra ugovora o JPP-u iz stava (1) ovoga člana, kojim će propisati pravila postupka upisa sklopljenih ugovora o JPP-u u Registar, kao i sadržaj i obim javnosti dostupnih elemenata sklopljenih ugovora o JPP-u, pridržavajući se pri tome propisa o zaštiti intelektualnog vlasništva, ličnih podataka, tajnosti podataka i poslovne tajne. (6) Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra objavljuje se u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona“. (7) Registar iz stava (1) ovoga člana je javan, te se izvod iz Registra objavljuje na internetskim stranicama Agencije. Član 26. (Nadzor nad provođenjem projekata JPP-a) (1) Agencija prati provođenje projekata JPP-a upisanih u Registar tokom njihova cijelog trajanja u skladu sa odredbama Uredbe o nadzoru provođenja projekata JPP-a, koju na prijedlog Agencije donosi Vlada. (2) Javni partner je dužan u roku od 6 mjeseci od dana upisa ugovora o JPP-u u Registar, Agenciji dostaviti prvi izvještaj o provođenju projekta JPP-a, te daljnje izvještaje svakih 6 mjeseci. (3) U svrhu primjene Uredbe o nadzoru provođenja projekata JPP-a iz stava (1) ovog člana, javni partner, privatni partner ili DPN su dužni, za vrijeme trajanja ugovornog odnosa, dostaviti Agenciji, na njen zahtjev, ovjerenu kopiju sljedećih dokumenata: a) ugovore koji uređuju finansijske odnose, b) akt o osnivanju DPN-a, c) ugovore o sticanju i prenošenju prava vlasništva, prava građenja i drugih stvarnih prava, d) ugovore o pružanju usluga (instalacija, implementacija, integracija i održavanje informacijsko-komunikacijskih sistema i druge usluge), e) ugovore o izvođenju radova (građenje, rekonstrukcija, proširenje i drugi srodni radovi), f) ugovore o pružanju usluga (savjetovanje, projektovanje, upravljanje, održavanje i druge usluge), g) ugovore o osiguranju od rizika (police osiguranja), h) druge ugovore i pravne akte po potrebi. (4) Prilikom praćenja provođenja projekata JPP-a, Agencija prati izvršenje ugovornih obaveza javnog i privatnog partnera. (5) Agencija prati provođenje projekata JPP-a na osnovu uvida u izvještaje iz stava (2) ovog člana, te uvidom u dokumentaciju u vezi s provođenjem projekta. (6) Ukoliko na osnovu provedenog nadzora, Agencija uoči nepravilnosti u provođenju projekata JPP-a, Agencija o tome pisanim putem obavještava javnog i privatnog partnera. (7) Agencija je dužna dostaviti javnom ili privatnom partneru, na njihov zahtjev, Izvještaje o provođenju nadzora nad provođenjem projekata JPP-a. (8) Uredbom iz stava (1) ovoga člana, propisuju se prava i obaveze Agencije, te javnog i privatnog partnera u postupku nadzora provođenja projekata JPP-a. POGLAVLJE VI – NADLEŽNOST AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOM KANTONU Član 27. (Nadležnosti Agencije) (1) Agencija obavlja sljedeće poslove: a) provodi postupak ocjene i odobravanja prijedloga projekata JPP-a, dokumentacije za nadmetanje, te nacrta ugovora, u skladu sa odredbama ovoga Zakona, b) objavljuje popis o odobrenim projektima JPP-a, c) donosi rješenja i priprema prijedloge rješenja u vezi s obavljanjem poslova iz nadležnosti Agencije, propisanih ovim Zakonom i podzakonskim propisima, donesenim na osnovu ovoga Zakona, d) uspostavlja i vodi Registar, e) priprema i daje stručna mišljenja o pojedinim pitanjima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga Zakona, f) vrši stručni uvid, prati i obavlja nadzor provođenja projekata JPP-a, u skladu sa članom 26. ovoga Zakona, g) predlaže ovlaštenim predlagačima izmjene i dopune ovoga Zakona i drugih propisa o javno-privatnom partnerstvu, h) u saradnji s drugim nadležnim tijelima, organizuje specijalističke programe edukacije za javna tijela i druge učesnike, u skladu sa Uredbom o edukaciji učesnika u postupcima pripreme i provođenja projekata JPP-a, i) sarađuje s domaćim naučnim i istraživačkim institucijama, socijalnim partnerima, privrednim i nevladinim udruženjima i drugim zainteresiranim stranama, u svrhu unapređivanja primjene modela JPP-a u Kantonu, j) dostavlja Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona polugodišnji i godišnji izvještaj o stanju u oblasti JPP-a na području Kantona, k) promoviše i izučava primjenu najbolje prakse JPP-a, te u svom domenu, sarađuje s inostranim nacionalnim tijelima i međunarodnim organizacijama i institucijama, ovlaštenim za primjenu modela JPP-a i provođenje projekata JPP-a, l) obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama ovoga Zakona. (2) Unutrašnja organizacija, ovlaštenja, način rada i odlučivanja Agencije, sredstva za rad Agencije, te druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanje Agencije, urediti će se u Zakonu o kantonalnoj Agenciji za privatizaciju. Član 28. (Izvještaj o stanju u oblasti JPP-a) (1) Izvještaj o stanju u oblasti JPP-a, posebno se odnosi na: a) podnesene prijedloge projekata JPP-a, b) podatke o prijedlozima projekata JPP-a, dokumentacije za nadmetanje i nacrta ugovora o JPP-u čiju je realizaciju ocijenila i odobrila Agencija, c) pregled zaključenih ugovora i izmjena i dopuna ugovora iz Registra ugovora o JPP-u, d) provođenje projekata JPP-a i e) druge podatke o radu Agencije. POGLAVLJE VII - PRAVNA ZAŠTITA Član 29. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera) Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera provodi se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH. Član 30. (Primjena odredaba Zakona o upravnom postupku) (1) Na postupke koje, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom, provodi Agencija i drugi nadležni organi, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. (2) Rješenja i drugi upravni akti Agencije, iz stava (1) ovoga člana, su konačni i protiv njih se može pokrenuti upravni spor. Član 31. (Način rješavanja sporova) (1) Za sporove između stranaka, koji nastaju na osnovu ugovora o JPP-u, stranke mogu ugovoriti arbitražno rješavanje sporova ili mirenje. (2) U postupku iz stava (1) ovog člana primjenjuje se pravo Bosne i Hercegovine. (3) Ako stranke nisu ugovorile arbitražno rješavanje sporova ili mirenje, stvarno i mjesno je nadležan sud, isključivo prema mjestu sjedišta javnog partnera. POGLAVLJE VIII – PREKRŠAJNE ODREDBE Član 32. (Pokretanje prekršajnog postupka) Ako Agencija ili drugo nadležno tijelo, utvrdi da je došlo do povrede odredaba ovoga Zakona od strane javnog, privatnog partnera ili DPN-a, podnosi sudu nadležnom za prekršaje prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka. Član 33. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom, od 1.500,00 do 15.000,00 KM, kaznit će se za prekršaj javni partner, privatni partner ili DPN: a) ako javni, privatni partner ili DPN ne dostave Agenciji zatraženu dokumentaciju (član 26.), c) ako javno tijelo postupi suprotno rješenjima Agencije (član 18. i 23.), d) ako javni partner, privatni partner ili DPN nisu Agenciji omogućili nadzor provođenja projekata JPP-a (član 26.) e) ako javni partner postupi suprotno odredbama člana 9. i 10. ovoga Zakona. (2) Novčanom kaznom, od 500,00 do 3.000,00 KM, kaznit će se odgovorna osoba javnog tijela, privatnog partnera ili DPN-a za prekršaje iz stava (1) ovoga člana. POGLAVLJE IX – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 34. (Donošenje podzakonskih i drugih pravnih akata) (1) Vlada će, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti Uredbu o sadržaju ugovora o JPP-u iz člana 8. stav (6), Uredbu o kriterijima ocjene i odobravanja projekata JPP-a iz člana 17. stav (1), Uredbu o nadzoru provođenja projekata JPP-a iz člana 26. stav (1) i Uredbu o edukaciji učesnika u postupcima pripreme i provođenja projekata JPP-a iz člana 27. tačka h) ovoga Zakona. (2) Agencija će, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra ugovora JPP-a iz člana 25. stav (5) ovoga Zakona. Član 35. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona“. Broj: 02-02-XXII-082/13 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Mostar, 13.03.2013. HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA Ramiz Jelovac, s.r.
Zakon o građenju HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 04/13 13.03.2013 građenje 1 / 30 SKUPŠTINA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA 157 Na osnovu člana 39. Ustava HNK (“Službene novine HNK”, broj 2/98) Skupština HNK je na sjednici održanoj dana 13.03.2013. godine d o n i j e l a ZAKON O GRAĐENJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. Predmet Zakona Ovim Zakonom uređuje se: izrada tehničke dokumentacije (u daljem tekstu: projektovanje), građenje, postupak izdavanja odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu, vršenje nadzora, održavanje građevine, te određuju tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljiti građevine na teritoriju Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Član 2. Pojašnjenje izraza u ovom Zakonu Izrazi korišteni u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje: 1) Građenjem, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući građevinsko-završne i građevinsko-instalacijske radove), kao i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, sanacije, promjene namjene, konzervacije, izgradnja privremenih građevina, ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija, uklanjanje građevina, te drugi zahvati u prostoru. 2) Građevinom, u smislu ovog Zakona, smatra se građevinski objekt povezan sa tlom koji se sastoji od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno čine tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom. 3) Građevinskim sklopom, iz prethodnoga stava u smislu ovoga Zakona, smatra se skup svrhovito povezanih građevinskih proizvoda, uključujući i instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnološkim procesom. 4) Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u nivou podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr,K,Pk) uključivo sa površinama lođe, balkona i terasa određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapeti i ograde. 5) Građevina s utjecajem na okolinu je svaka građevina za koju je prema propisima o zaštiti okoline obavezna procjena utjecaja na okolinu. 6) Privremenom građevinom, u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, kao i za organizaciju sajmova, javnih manifestacija i sl. 7) Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi na terenu unutar građevinske čestice. 8) Opremom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, mašine, procesne instalacije i drugi u građevinu ugrađeni proizvodi. 9) Pripremnim radovima, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje radova na uređenju zemljišta, kao i izvođenje drugih radova za potrebe organizacije gradilišta i omogućavanja primjene odgovarajuće tehologije građenja. 10) Radovi na zamjeni i/ili dopuni opreme, ako je to u skladu s namjenom građevine u smislu ovoga Zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju 2 / 30 građevine. 11) Otklanjanje arhitektonskih barijera, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva stvaranje uslova za samostalan i bezbjedan prilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za lica sa teškoćama u kretanju. 12) Održavanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se praćenje stanja građevine i poduzimanje građevinskih i drugih radova na održavanju građevine, kao i poduzimanje mjera nužnih za bezbjednost, pouzdanost i izgled građevine, te život i zdravlje ljudi. 13) Sanacijom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se građevinski i drugi radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja. 14) Radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine, koji se mogu smatrati radovima tekućega održavanja, podrazumijevaju radove koji ne utiču na konstrukciju građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, žbukanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ostakljivanje postojećih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, odnosno izmjena krovne konstrukcije za stambene objekte čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i katnosti P+3, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka, bojenje fasada i sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uslovi utvrđeni urbanističkom saglasnošću i odobrenjem za građenje. 15) Građevinskim proizvodima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se proizvedeni građevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije. 16) Rekonstrukcijom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost građevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine u znatnijoj mjeri ne mijenjajući vanjske gabarite građevine; mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu odobrenja za građenje, izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme kada se izvodi prema uslovima utvrđenim u odobrenju za građenje ne smatra se rekonstrukcijom. 17) Rekonstrukcijom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i radovi kojima se oštećena građevina, čije oštećenje prelazi 70%, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti građevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. 18) Konzervacijom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatraju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini. 19) Dogradnjom, u smislu ovoga Zakona, smatra se svako proširenje postojećeg objekta kojim se dodatno zauzima zemljište ili prostor u odnosu na taj objekat i ako dograđeni dio čini građevnu i funkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dograđuje, a kojom se mijenjaju uslovi iz urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje. 20) Nadogradnjom, u smislu ovoga Zakona, smatra se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta, odnosno potkrovlja na postojećim građevinama kojim se dobiva novi stambeni ili poslovni prostor. 21) Promjenom namjene građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno mijenja uslove korištenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje saobraćaja i uslove očuvanja okoline. 22) Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatraju se građevni i drugi radovi kojima se ruši i demontira građevina ili njen dio, uključujući i zbrinjavanje građevnog i drugog otpada i dovođenje građevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje građevine vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni. Član 3. 3 / 30 Projektovanje, građenje i održavanje građevine, u skladu sa uslovima i okvirima kantonalnog nivoa nadležnosti, obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, zakonom propisanih normi, kao i prema pravilima struke. II. TEHNIČKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAĐEVINU Član 4. Bezbjednost (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da se postigne bezbjednost građevine u cijelini, kao i u svakom njenom dijelu i elementu. (2) Bezbjednost, u smislu ovoga Zakona, jeste sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da sadrži sva bitna tehnička svojstva tokom predviđenog vremena trajanja, a to su: a) mehanička otpornost i stabilnost, b) bezbjednost u slučaju požara, c) zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi, d) pristupačnost, e) zaštita korisnika od ozljeda, f) zaštita od buke i vibracija, g) ušteda energije i toplotna zaštita, h) zaštita od štetnog djelovanja okoline i na okolinu. (3) Gradnjom i korištenjem građevine ne smije se ugroziti bezbjednost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr.. Član 5. Mehanička otpornost i stabilnost Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da tokom građenja i korištenja predvidiva djelovanja ne prouzroče: a) rušenje građevine ili njenog dijela, b) deformacije nedopuštenog stepena, c) oštećenja građevinskog dijela ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije, d) nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Član 6. Zaštita od požara i eksplozije (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena da se u slučaju požara: a) očuva nosivost konstrukcije tokom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom, b) spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, c) spriječi širenje vatre na susjedne objekte, d) omogući da lica mogu neozlijeđena napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje, e) omogući zaštita spasilaca. (2) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako, da u slučaju normalnog korištenja, ne može doći do eksplozije. Ovo se posebno odnosi na instalacije i opremu građevine. Član 7. Zaštita života i ljudi 4 / 30 Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da udovoljava uslovaima zaštite života i zdravlja građana i da ne ugrožava radnu i životnu okolinu, posebno uslijed: a) oslobađanja opasnih plinova, para i aerosola (zagađivanje zraka), b) opasnih zračenja, c) udara struje, d) atmosferskog pražnjenja, e) mehanički pokretne opreme i dijelova unutar i oko građevine, f) eksplozije, g) zagađivanja voda i tla, h) neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada. Član 8. Uklanjanje arhitektonskih barijera (1) Građevine sa više stambenih jedinica, javne ustanove, uslužni i privredni objekti, moraju biti projektovane i izgrađene na način koji trajno obezbjeđuje nesmetan pristup i kretanje licima sa teškoćama u kretanju, kao i da se tokom njihovog korištenja izbjegnu mogućnosti ozlijeda korisnika građevine. (2) Osnovni uslovi za obezbjeđenje nesmetanog pristupa i kretanja lica sa teškoćama u kretanju, bit će definisani Pravilnikom o uslovima za nesmetano kretanje lica sa teškoćama u kretanju, koji donosi ministarstvo nadležno za oblast građenja i prostornoga uređenja u roku utvrđenom iz stava 3. ovoga člana. (3) U građevinama iz stava 1. ovoga člana za koje je izdano odobrenje za građenje, odnosno izgrađenim prije donošenja ovoga Zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje licima sa teškoćama u kretanju bit će uklonjene u skladu s odgovarajućim odredbama ovoga Zakona i Pravilnikom iz stava 2. ovoga člana. (4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera daje nadležni organ, odnosno služba uprave nadležna za izdavanje odobrenja za građenje predmetne građevine na zahtjev lica sa teškoćama u kretanju ili njihovih staratelja, a za uklanjanje barijera, odnosno omogućavanje pristupa građevini i kretanju u građevini licima sa teškoćama u kretanju odgovara vlasnik građevine odnosno investitor. Član 9. Zaštita od ozljeda Građevine moraju biti projektovane i izgrađene tako da se tokom korištenja izbjegnu moguće ozlijede korisnika koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opekotina i udara struje. Član 10. Zaštita od buke i vibracija Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da nivo buke u građevini i njenoj okolini, kao i buka izvana ne prelazi, posebnim propisom određene, dopuštene vrijednosti za tu namjenu. Član 11. Ušteda energije i toplotna zaštita (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena u skladu sa tehničkim standardima za termičku obradu, odnosno toplotnu izolaciju ili toplotno opterećenje, na način da se obezbjedi ušteda energije i toplotna zaštita građevine, koji su usklađeni sa direktivama EU za ovu oblast. (2) Građevina i oprema za grijanje i hlađenje unutar građevine moraju biti projektovani i izvedeni na način da, u odnosu na klimatske prilike, potrošnja energije prilikom korištenja bude što niža, da se obezbjedi 5 / 30 zadovoljavajući nivo toplote unutar građevine, da se, u skladu s poznatim dostignućima struke, obezbjedi toplotna reciklaža, odnosno ušteda energije. Član 12. Zaštita okoline i zaštita od štetnog djelovanja okoline Građevina mora biti projektovana, izgrađena i održavana na način da se zaštiti od štetnog djelovanja okoline, odnosno da se obezbjedi željeni vijek trajanja građevine, kao i da štetno ne djeluje na okolinu. Član 13. Odstupanje od tehničkih svojstava građevine (1) U slučaju rekonstrukcije građevine, koju je kao spomenik kulturno-historijskog značaja utvrdilo nadležno tijelo, poslove rekonstrukcije nužno je vršiti u skladu sa propisanim mjerama zaštite I obnove objekata iz ove kategorije. Izuzetno, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovog poglavlja ukoliko takvo odstupanje ne utiče negativno na život i zdravlje ljudi. (2) Saglasnost za odstupanje, iz stava 1. ovoga člana, daje nadležno tijelo uprave u saradnji s nadležnim tijelom uprave za poslove kulture. III. GRAĐEVINSKI PROIZVODI I OPREMA Član 14. (1) Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati odnosno ugrađivati samo ako je njihov kvalitet dokazan ispravom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti sa utvrđenim posebnim propisima. (2) Nadležno Ministarstvo za oblast građenja propisuje koji građevinski proizvodi ili oprema moraju imati certifikat o usklađenosti, kao i koje ovlaštene institucije mogu izdavati certifikate. Član 15. Novi proizvodi (1) Građevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili poznata norma, mogu se upotrebljavati odnosno ugrađivati samo na osnovu odobrenja nadležnog ministarstva iz člana 14. ovoga Zakona. (2) Odobrenje iz stava 1. ovoga člana izdaje se na osnovu potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da građevinski proizvod, odnosno oprema unutar granica svoje namjene udovoljava zahtjevima u pogledu obezbjeđenja tehničkih svojstava bitnih za građevine prema poglavlju II ovoga Zakona. (3) Odobrenje iz stava 1. ovoga člana izdaje se i za građevinske proizvode, odnosno opremu koji imaju ispravu ili certifikat izdat u inozemstvu ukoliko su po zahtjevima i tehničkim svojstvima jednakovrijedni propisima ili normama donesenim na osnovu ovoga Zakona. IV. SUDIONICI U GRAĐENJU Član 16. Sudionici u građenju (1) Sudionici u građenju i njihova odgovorna lica su: a) investitor, b) projektant, c) revident, d) izvođač, e) nadzor. 6 / 30 (2) Odnosi između sudionika u građenju iz stava 1. ovoga člana uređuju se ugovorom. Član 17. Investitor (1) Investitor, prema ovome Zakonu, jeste pravno ili fizičko lice u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i vrše drugi zahvati u prostoru. (2) Projektovanje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor nad građenjem investitor mora povjeriti pravnim ili fizičkim licima registrovanim za obavljanje tih djelatnosti. (3) Investitor je dužan obezbjediti stalni nadzor nad građenjem (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo). (4) Izuzetno, fizičko lice koje je investitor individualnog stambenog ili stambeno-poslovnog objekta čija je građevinska (bruto) površina do 300 m2 i spratnosti do P+2, ili poljoprivredne građevine čija je građevinska (bruto) površina do 600 m2, može sama projektovati i obavljati stručni nadzor građenja u okviru svoje struke, ako je diplomirani inženjer ili inženjer odgovarajuće struke, ima najmanje tri godine iskustva u struci i položen stručni ispit, i ako gradi za svoje potrebe. (5) Investitor je dužan prijaviti početak građenja nadležnom tijelu uprave odnosno službi uprave najkasnije osam dana prije početka radova. (6) U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere obezbjeđenja građevine i susjednih građevina i površina. (7) Ako se u toku građenja promijeni investitor, novi investitor mora podnijeti zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje nadležnom tijelu uprave, odnosno službi uprave, koje je izdalo odobrenje, u roku od osam dana od dana nastale promjene. Član 18. Projektant (1) Projektant, prema ovome Zakonu, može biti pravno ili fizičko lice registrovano za obavljanje poslova projektovanja. (2) Projektovanjem građevina i drugih zahvata u prostoru može se baviti pravno lice, registrovano za tu djelatnost, ako pored općih uslova ispunjava i uslov da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog inženjera, sa položenim stručnim ispitom i pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, odgovarajuće struke za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, građevinski, mašinski, tehnološki, elektro itd.). (3) Pravno lice iz stava 2. ovoga člana, koje nema zaposlene projektante, za svaku vrstu projekta koji radi mora obezbjediti angažovanje projektanata, diplomiranih inženjera sa stručnim ispitom i odgovarajućim stažom iz prethodnog stava, sklapanjem poslovnih ugovora sa fizičkim ili pravnim licima registrovanim za obavljanje djelatnosti projektovanja (svi poslovni ugovori su obavezno u prilogu osnovnog ugovora o projektovanju). (4) Projektant, diplomirani inženjer sa položenim stručnim ispitom, koji je registrovao djelatnost projektovanja u svojstvu fizičkog lica za pružanje konsultantskih usluga može, po osnovu sklopljenih poslovnih ugovora sa pravnim licima registrovanim za projektovanje, obavljati poslove projektovanja iz oblasti za koju ima visoku stručnu spremu i položen stručni ispit. (5) Pravno lice koje projektuje imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni da projekti koje projektuju zadovoljavaju uslove iz ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, tehničke normative i pravila struke. (6) Ako u izradi glavnog projekta, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine sudjeluje više projektanata, pravno lice kojem je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja. 7 / 30 (7) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i međusobnu usklađenost projekta. (8) Projektant voditelj može biti istovremeno i projektant određene vrste projekta. (9) Ako u izradi projektne dokumentacije sudjeluju dva ili više pravnih lica investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti lice koje će imenovati tog koordinatora. (10) Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz stava 7. ovoga člana. (11) Projektant je dužan obezbjediti kontrolu projekta po svim tačkama predviđenim u članu 27. ovoga Zakona. (12) Ministarstvo će posebnim propisom definisati uslove koje moraju zadovoljiti projektanti za izradu projektno-tehničke dokumentacije za svaku granu građevinarstva i arhitekture, te njima kompatibilnih struka u oblasti projektovanja, odnosno za svaku vrstu objekata i zahvata od značaja za Kanton, kao i objekata i zahvata iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, da bi dobili odgovarajuću licencu za tu granu, odnosno za projektovanje te vrste objekata. Član 19. Izvođač (1) Građenjem, odnosno izvođenjem radova na građevini, prema ovome Zakonu, može se baviti pravno ili fizičko lice registrovano za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvođač). (2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača investitor je dužan imenovati glavnog izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova. (3) Izvođač je dužan: a) graditi u skladu sa odobrenjem za građenje i ovim Zakonom, b) radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovoga Zakona, c) ugraditi materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III ovoga Zakona, d) obezbjediti dokaze o kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta, e) preduzeti mjere za bezbjednost građevine, f) u toku građenja voditi građevinski dnevnik i građevinsku knjigu. (4) Izvođač iz stava 1. ovoga člana imenuje voditelja građenja, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tih radova. Voditelj građenja, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu stava 3. ovoga člana. (5) Voditelj građenja i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani inženjer građevine ili inženjer građevine s tri godine radnog iskustva na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom. (6) Iznimno od odredbi prethodnog stava, voditelj građenja za stambenu zgradu ili stambeno- poslovnu zgradu čija je građevinska (bruto) površina do 250 m2 i spratnosti do P+1, može biti lice sa srednjom stručnom spremom i deset godina radnog iskustva na poslovima građenja, te sa položenim stručnim ispitom, ako gradi za svoje potrebe. (7) Izvođač i nadzor ne mogu biti ista lica na istom objektu. (8) Ministarstvo nadležno za oblast građenja će posebnim propisom definisati uslove koje mora zadovoljiti izvođač za svaku granu građevinarstva i arhitekture, te njima kompatibilnih struka u oblasti izvođenja, odnosno građenje za pojedine vrste objekata i zahvata u prostoru od značaja za Kanton, kao i objekata i zahvata u prostoru iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, da bi dobili odgovarajuću licencu za tu granu, odnosno za izvođenje te vrste objekata. Član 20. 8 / 30 Nadzor nad građenjem (1) Nadzor nad građenjem u ime investitora, prema ovome Zakonu, može obavljati pravno lice registrovano za poslove građenja i projektovanja koje ima u radnom odnosu zaposleno najmanje po jednog diplomiranog inženjera sa pet godina radnog staža i položenim stručnim ispitom za svaku vrstu radova za koje obavlja nadzor (građevinski, mašinski, elektro itd.) ili fizičko lice sa odgovarajućom licencom. (2) Pravno lice iz stava 1. ovoga člana, koje nema zaposlene diplomirane inženjere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor, mora obezbjediti angažiranje diplomiranih inženjera sa pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom sklapanjem poslovnih ugovora sa pravnim ili fizičkim licima. (3) Ovisno o složenosti objekta pravno lice koje obavlja nadzor nad građenjem, u ime investitora, može formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inženjera i odgovoran je za usklađivanje rada tima i pojednih faza objekta ili dijelova objekta. (4) Fizičko lice koje je investitor stambene ili stambeno- poslovne zgrade čija je građevinska (bruto) površina do 300 m2 i spratnosti do P+2, za svoje potrebe može sama projektovati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položen stručni ispit. (5) U provođenju nadzora nadzorni inžinjer dužan je: a) utvrditi usklađenost iskolčenja građevine s elaboratom o iskolčenju građevine i projektom, b) provjeriti i utvrditi da se gradi u skladu sa odobrenjem za građenje, tehničkom dokumentacijom i ovim zakonom, c) provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima, d) potvrditi urednost izvođenja radova potpisivanjem građevinskog dnevnika, kontrolirati građevinsku knjigu i sve eventualne promjenjene okolnosti u odnosu na tehničku dokumentaciju upisati u građevinski dnevnik (6) Ministarstvo nadležno za oblast građenja će posebnim propisom definisati uslove koje moraju zadovoljiti lica iz stava 1. ovoga člana za svaku granu građevinarstva i arhitekture, te njima kompatibilnih struka u oblasti izvođenja, u nadzoru za pojedine vrste objekata i zahvata u prostoru od značaja za Kanton, kao i objekata i zahvata u prostoru iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave da bi dobili odgovarajuću licencu za tu granu, odnosno za nadzor te vrste objekata. Član 21. Revident projekta (1) Revident, prema ovome Zakonu je fizičko lice ovlašteno za kontrolu glavnoga projekta. (2) Kontrolu projekta može obavljati samo diplomirani inženjer s najmanje pet godina radnog iskustva u projektovanju u području koje je predmet kontrole projekta, koji je projektovao u svojstvu odgovornog lica, građevine naročite inžinjerske složenosti. (3) Ovlašćenje za obavljanje kontrole projekta, po prethodno pribavljenom mišljenju komisije, daje i oduzima ministar. Komisiju imenuje ministar nadležan za oblast građenja. (4) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično učestvovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnom licu u kojem je uposlen. (5) Odgovorni revident dužan je izvršiti kontrolu projekta sa stanovišta svih uslova predviđenih u članu 27. ovoga zakona. (6) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivan izvještaj, udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva. (7) Osim odredbe iz prethodnog stava, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta. 9 / 30 Član 22. Stručni ispit (1) Inženjeri raznih specijalnosti koji obavljaju poslove projektovanja, kontrole projekta, građenja, nadzora nad građenjem i održavanja građevine moraju imati položen stručni ispit. (2) Doktori nauka i magistri oslobađaju se stručnog dijela ispita za naučnu i stručnu oblast u koju spadaju njihovi magistarski i doktorski radovi. (3) Stručni ispit se polaže po pravilniku i programima koje donosi ovo Ministarstvo. (4) Za inžinjere sa položenim stručnim ispitom pred drugim tijelima nadležnim za oblast građenja na području BiH, isti se smatra važećim i za prostor Kantona. Član 23. Inženjerska komora (1) U cilju obezbjeđenja stručnog i naučnog pristupa projektovanju, izvođenju radova građenja i nadzorom nad građenjem, obrazovanju i usavršavanju kadrova, razmjeni iskustava, praćenju i primjeni svjetskih kretanja u oblasti projektovanja i građenja, te primjeni dogovorenih kriterija, stručni radnici koji obavljaju navedene poslove mogu osnivati strukovne komore. (2) Osnivanje i rad komore uređuje se posebnim propisom. (3) Komora je pravno lice i ima svoj statut kojim uređuje organizaciju, način obavljanja poslova, prava i obaveze članova. Na statut Komore saglasnost daje ministarstvo nadležno za oblast građenja. (4) Članovi komore su inženjeri građevinske struke, kao i drugih komplementarnih struka uključenih u planiranje, projektovanje, izgradnju i održavanje izgrađene okoline, koji imaju odgovarajuće stručno zvanje, koji su dobrovoljno pristupili u članstvo komore prema odredbama statuta, te koji ispunjavaju i druge propisane kriterije. V. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA Član 24. Glavni projekt (1) Glavni projekt, u smislu ovoga Zakona, jeste skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovome Zakonu i posebnih propisa te tehničkih pravilnika. (2) Glavni projekt treba biti izrađen u skladu sa urbanističkom saglasnošću, odnosno lokacijskom informacijom. (3) Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za građenje. (4) Glavni projekt, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, mora sadržavati : a) arhitektonski projekt, b) građevinski projekt, c) projekt instalacija, (vodovod i kanalizacija, elektro, mašinske, i dr.) d) predmjer i predračun svih radova, e) druge vrste projekata, f) podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima, gdje je potrebno, i ako su ovi istražni radovi obavezni po posebnim zakonima i propisima g) elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja, h) elaborat zaštite okoline, ako se radi o namjeni objekta koja je pravilnikom definisna kao djelatnost koja može ugroziti čovjekovu okolinu, i) elaborat zaštite od požara i eksplozija, 10 / 30 j) elaborat za eksproprijaciju zemljišta , ukoliko to pitanje nije prethodno riješeno (5) Arhitektonski projekt iz stava 4. alineja 1. ovoga člana, ovisno o vrsti građevine, sadrži: a) situacijsko rješenje izrađeno na važećoj kopiji katastarskog plana izdanoj od organa nadležnog za geodetske poslove, b) sve osnove objekta, c) minimalno dva presjeka (podužni i popriječni) d) fasade (sve), e) sheme stolarije i bravarije, f) tehnički opis, g) ostale potrebne nacrte. (6) Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat o usklađenosti sa posebnim propisima ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II i III ovog Zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati. (7) Glavni projekt na osnovu kog je izgrađena određena građevina može se koristiti za gradnju drugih građevina, ako su s tim saglasni investitor i projektant koji je izradio projekt, pod uslovom da se taj projekt prilagodi urbanističkim uslovima za tu građevinu i uz poštivanje autorskih prava regulisanih posebnim zakonom. (8) Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku mora sadržavati i prijevod na jedan od službenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine i mora biti usklađen sa važećim zakonima i propisima Federacije Bosne i Hercegovine, što se dokazuje ovjerom od pravnog lica registrovanog u Federaciji Bosne i Hercegovine za poslove projektovanja u skladu sa članom 28. ovoga Zakona. Član 25. Izvedbeni projekt (1) Izvedbeni projekt koristi se za građenje građevine, a njim se razrađuje tehničko rješenje dano glavnim projektom čime se građevina potpuno definiše za izvedbu. (2) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu sa glavnim projektom i uslovima za građenje danim u odobrenju za građenje. (3) Izvedbeni projekt ne mora raditi projektant glavnog projekta. U tom slučaju investitor je dužan projektantu glavnog projekta prije početka građenja dostaviti izvedbeni projekt radi ovjere usklađenosti izvedbenog projekta sa glavnim projektom i uslovima danim odobrenjem za građenje. Član 26. Označavanje i čuvanje projekta (1) Projekti odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati: oznaku pravnog lica registrovanog za poslove projektovanja koji je izradio projekt, naziv građevine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta odnosno njegovog dijela, stepen tehničke dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izrađen, datum izrade, ime i potpis projektanta, i/ili projektanta voditelja i ovjeru (pečat) pravnog lica. (2) Ovjerom projekta odnosno nacrta pravno lice koje je izradilo projekt potvrđuje da je projekt kompletan, njegovi dijelovi (faze) međusobno usklađeni, kao i da je usklađen sa odredbama ovog zakona, posebnih propisa i normi donesenih na osnovu zakona i pravilima struke. Ovjerom izvedbenog projekta potvrđuje se i da je izvedbeni projekt izrađen u skladu sa glavnim projektom i uslovima danim odobrenjem za građenja. (3) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na način da se onemogući zamjena sastavnih dijelova. (4) Uz projekt mora biti uvezan akt o važećoj registraciji pravnog lica koje je izradilo projekt, dokaz o položenom stručnom ispitu projektanta voditelja i projektanata pojedinih faza (vrsta) projekta, te zbirni 11 / 30 izvještaj o reviziji projekta, ukoliko projekt podliježe reviziji. (5) Glavni projekt, koji je prilog i sastavni dio odobrenja za građenje, dužni su trajno čuvati nadležni organ uprave koji je izdao dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik. (6) Izvedbeni projekt sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za vrijeme dok građevina postoji. Član 27. Kontrola projekta (1) Kontrola glavnog, odnosno izvedbenog projekta ovisno o vrsti građevine, obavezno se obavlja u pogledu: a) mehaničke otpornosti i stabilnosti, b) zaštite od buke i vibracija, c) uštede energije i toplotne zaštite, d) uticaja štetnog djelovanja okoline, kao i štetnog djelovanja na okolinu, e) zaštite od požara, f) zaštite na radu, g) eliminiranja arhitektonskih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. (2) Kontrolu glavnog projekta, investitor može povjeriti samo odgovornom revidentu iz člana 21. ovoga zakona. (3) Odgovorni revident koji je obavio kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisani zbirni izvještaj, koji je sastavni dio projektne dokumentacije. (4) U izvještaju o obavljenoj kontroli ovlašteni revident može zahtijevati od investitora da: a) prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove, b) obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja. (5) U slučaju iz prethodnog stava investitor je dužan revidentu omogućiti provođenje kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova koji revident potvrđuje upisom u građevinski dnevnik. (6) Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontrolisanog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je potrebna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom. Član 28. Nostrifikacija projekta (1) Utvrđivanje usklađenosti glavnog i/ili izvedbenog projekta, izrađenog prema inozemnim propisima, sa ovim Zakonom, posebnim zakonima, propisima i normativima donesnim na osnovu zakona i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti, bez obzira na vrstu i veličinu građevine. (2) Nostrifikaciju projekta provodi pravno lice registrovano u Federaciji Bosne i Hercegovine za poslove projektovanja, koja imenuje odgovornog revidenta u skladu sa članom 21. i revidente za svaku vrstu (fazu) projekta. (3) Pravno lice iz prethodnog stava dužno je izvršiti prijevod projekta na jedan od službenih jezika u Federaciji BiH. (4) Ovjerom projekta iz stava 1. ovoga člana pravno lice registrovano za projektovanje odgovara za izvršenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklađivanje projekta sa ovim zakonom, propisima i normativima donesnim na osnovu zakona i pravilima struke. VI. ODOBRENJE ZA GRAĐENJE 12 / 30 Član 29. Odobrenje za građenje (1) Građenju građevine može se pristupiti samo na osnovu izdatog odobrenja za građenje, osim u slučajevima iz člana 30. ovoga Zakona. (2) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijele građevine, odnosno dijela građevine koja čini tehničko-tehnološku cjelinu. Član 30. Izuzetno od odredbe prethodnog člana odobrenje za građenje nije potrebno za radove iz člana 2. stav 10. , 14. i 18. ovoga Zakona. Odobrenje za građenje nije potrebno ni za: • kabelske i zračne priključke na niskonaponsku i PTT mrežu, kao i priključke postojeće građevine na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin); • građenje grobnice u groblju; • ograđivanje parcele, osim s ulične strane; • uređenje okućnice za građevinu (kao što su staze, platoi, vanjske stepenice oslonjene cijelom površinom na tlo; potporni zidovi do visine 0,8m od nivoa tla; ograde koje su na granici građevinske parcele i ako su u skladu sa uslovima iz urbanističke saglasnosti); • staklenik za smještaj bilja tlocrtne (bruto) površine do 12 m2 i visine vijenca do 4m od nivoa okolnog tla; • bunar za vodu ili cisternu za vodu zapremine do 10m3; • septičku jamu zapremine do 10m3 koja se gradi na građevinskoj čestici građevine za koje je izdano odobrenje za građenje; • dječje igralište; • nadstrešnicu za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju; • reklamni pano oglasne površine do 12 m2 i vertikalne saobraćajne signalizacije u zemljišnom pojasu postojeće ceste; • sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet i slično); • radove na stepeništima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini licama sa teškoćama u kretanju osim ako su u pitanju radovi iz člana 2. stav 13,14,15,16,17,18, i 19. Za građevine iz stava 1. i 2. ovog člana u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti riješiće se imovinsko-pravni odnosi u skladu sa članom 34. ovog zakona. Član 31. Nadležna tijela za izdavanje odobrenja za građenje (1) Odobrenje za građenje izdaje nadležno tijelo, odnosno služba uprave jedinice lokalne samouprave, nadležna za poslove građenja, na čijem se području građevina gradi, ako ovim Zakonom ili drugim posebnim zakonom nije određen neki drugi organ, odnosno služba. (2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnosi investitor nadležnom tijelu, odnosno službi uprave nadležnoj za poslove građenja. Član 32. (1) Iznimno od odredbe člana 31. ovoga Zakona, kantonalno Ministarstvo nadležno za oblast građenja (u daljem tekstu: Ministarstvo) izdaje odobrenje za građenje za građevine od značaja za Kanton. (2) Vlada Kantona će, na prijedlog Ministarstva, donijeti posebnu Uredbu o objektima iz prethodnog stavka. Član 33. 13 / 30 Zahtjev za odobrenje za građenje (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnosi investitor nadležnom tijelu, odnosno službi uprave u pisanom obliku. (2) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za građenje prilaže se: a) urbanistička saglasnost, izdana u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju HNK b) kopija katastarskog plana s jasno definisanom katastarskom česticom na kojoj će biti izgrađena građevina, c) dokaz o pravu građenja, d) tri primjerka glavnog projekta, e) pisani konačni izvještaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članu 27. ovoga Zakona, f) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz člana 28. ovoga Zakona, g) elaborati o istražnim radovima, ako su podaci iz njih poslužili za izradu glavnog projekta, te tehnološki elaborat ako je potreban, h) drugi prilozi određeni posebnim zakonom. i) potvrdu, odnosno mišljenja o usklađenosti glavnog, odnosno idejnog projekta, s posebnim uslovima sadržanim u urbanističkoj saglasnosti ili s odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na osnovu toga zakona, koju pribavlja investitor, odnosno projektant, kada je posebnim zakonom izričito propisana ta obaveza. (3) Za individualnu stambenu gradnju do neto 200 m2, koja služi investitoru za vlastite potrebe uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje prilaže se: a) urbanistička saglasnost, izdana u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju HNK b) kopija katastarskog plana s jasno definisanom katastarskom česticom na kojoj će biti izgrađena građevina, c) dokaz o pravu građenja, d) tri primjerka glavnog projekta, e) drugi prilozi određeni posebnim zakonom. (4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za građenje može se, umjesto glavnog projekta (stav 2. tačka d. ovoga člana), priložiti izvedbeni projekt, koji mora sadržavati sve propisane dijelove glavnog projekta. Član 34. Dokaz o pravu građenja Dokazom o pravu građenja iz člana 33. stav 2. tačka c. ovoga Zakona smatra se: a) izvod iz zemljišne knjige, b) ugovor ili odluka nadležnih tijela na osnovu koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja ili pravo korištenja radi građenja, c) ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljišta i/ili nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje, d) ugovor o koncesiji kojim se stiče pravo građenja, e) pisana saglasnost vlasnika, odnosno svih suvlasnika nekretnine. Član 35. Postupak izdavanja odobrenja za građenje Stranka u postupku izdavanja odobrenja za građenje je Investitor. Član 36. Nadležno tijelo uprave dužno je u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrditi da li je glavni projekt izrađen u skladu sa urbanističkom saglasnosti. Član 37. 14 / 30 (1) Odobrenje za građenje je upravni akt koji izdaje nadležno tijelo uprave u skladu sa čl. 31. i 32. ovoga Zakona, ako utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom. (2) Nadležno tijelo uprave iz stava 1. ovoga člana dužno je u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva podnosioca pisano izvijestiti ako ne ispunjava propisane uslove za izdavanje odobrenja za građenje, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa traženim dokumentima. (3) Podnosilac zahtjeva dužan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti. (4) Nadležno tijelo uprave dužno je donijeti rješenje najkasnije u roku od 60 dana nakon dostavljene tražene dokumentacije. (5) Zahtjev za odobrenje za građenje odbit će se rješenjem ako: a) investitor u roku od 15 dana od zatražene dopune iz stava 3. ovoga člana ne upotpuni zahtjev, b) ako investitor ne ispunjava propisane uslove za izdavanje odobrenja za građenje, c) ako se u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrdi da glavni (izvedbeni) projekt nije usklađen sa urbanističkom saglasnošću, d) ako glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, kantonalnim zakonima i/ili posebnim propisima, e) ako se uviđajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na građevinskoj čestici ne podudara sa glavnim projektom. (6) U postupku izdavanja odobrenja za građenje primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovoga Zakona nije drugačije utvrđeno. (7) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za oblast građenja donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba Vladi Kantona u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja. (8) Rješenje Vlade Kantona doneseno po žalbi iz prethodnog stava ovoga člana je konačno. (9) Protiv rješenja nadležnog tijela odnosno službe uprave jedinice lokalne samouprave može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja. Rješenje Ministarstva je konačno. (10) Protiv konačnog rješenja ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda Mostar u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Član 38. Važenje odobrenja za građenje Odobrenje za građenje prestaje važiti ako radovi na građevini, za koju je izdano odobrenje za građenje, ne počnu u roku od 2 (dvije) godine od dana pravosnažnosti odobrenja za građenje. Važenje odobrenja za građenje može se, na zahtjev investitora, produžiti za još jednu godinu, a za složenu građevinu još dvije godine. Član 39. Izmjena i/ili dopuna odobrenja za građenje (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje ako tokom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od izdanoga odobrenja za građenje. (2) Na zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje shodno se primjenjuju odredbe iz člana 33. do člana 38. ovoga Zakona. (3) Zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje prilaže se samo ona dokumentacija i saglasnosti koje se odnose na namjeravanu izmjenu. Član 40. 15 / 30 (1) Ako tokom građenja dođe do promjene investitora, nadležno tijelo, odnosno služba uprave će po službenoj dužnosti riješiti po zahtjevu za izmjenom odobrenja za građenje u smislu ovoga člana. (2) Novi investitor dužan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje, u smislu stava (1) ovoga člana, priložiti: a) važeće odobrenje za građenje, b) dokaz prava građenja na određenoj nekretnini, odnosno da je na osnovu pravno valjanog dokumenta ili nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva na nedovršenu građevinu. (3) Nadležno tijelo, odnosno služba iz stava 1. ovoga člana će na osnovu dokaza iz prethodnog člana izvršiti izmjenu odobrenja za građenje, u smislu promjene imena investitora. VII. POSEBNI SLUČAJEVI GRAĐENJA Član 41. Građenje u slučaju neposredne opasnosti (1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja tokom tih događaja ili neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za građenje mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno uklanjanju štetnih posljedica. (2) Građevina iz stava 1. ovoga člana mora se ukloniti kad prestane potreba njenog korištenja. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna za nju se mora naknadno obezbjediti odobrenje za građenje. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja iz stava 1. ovoga člana građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez prethodnog izdavanja urbanističke saglasnosti. (4) Nadležno tijelo uprave izdat će odobrenje za građenje u skladu sa odobrenjem za građenje na osnovu kojega je građevina izgrađena. (5) Kada se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova građevine nadležno tijelo uprave može od investitora zahtijevati da priloži tehničku dokumentaciju za sanaciju građevine i ateste o izvršenim ispitivanjima konstrukcije građevine. (6) Odobrenje za građenje u slučajevima iz prethodnog stava utvrdit će se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane građevine. Član 42. Načelno odobrenje za građenje za složene građevine (1) Odobrenje za građenje za složenu građevinu (javni putevi, tvornice, i dr.) može se izdati i za jedan njen dio i to za jednu ili više građevina koje su sastavni dio složene građevine. (2) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje iz stava 1. ovoga člana investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu. (3) Načelnim odobrenjem za građenje, na zahtjev investitora, određuju se dijelovi složene građevine, funkcionalne i/ili tehnološke veze između dijelova složene građevine, kao i s tim povezani redoslijed izdavanja odobrenja za građenje. Glavni projekt dijela složene građevine, za koji se izdaje odobrenje za građenje, mora biti izrađen u skladu sa idejnim projektom cijele složene građevine, urbanističkom saglasnošću, odredbama ovoga zakona i posebnih zakona. (4) Na osnovu načelnog odobrenja za građenje može se pristupiti izvođenju pripremnih radova. (5) Zahtjevu za izdavanje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu prilaže se : a) urbanistička saglasnost za cijelu složenu građevinu, b) izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih objekata (za građevine koje se grade na većem području situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi dgovarajućeg mjerila), 16 / 30 c) tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine, d) popis dijelova složene građevine redoslijedom kako će se izdavati odobrenja za građenje, e) popis pripremnih radova koje treba izvesti, f) okolinska dozvola (ako složena građevina spada u građevine za koje je to propisano posebnim zakonom), g) drugi nacrti i podaci, ovisno o složenosti građevine, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. (6) Zahtjevu iz prethodnog stava ovoga člana može se umjesto idejnog priložiti glavni projekt cijele složene građevine. (7) Odobrenje za građenje iz stava 2. ovoga člana može se izdati i za izvođenje radova i građenje dijelova energetskih, vodoprivrednih, saobraćajnih i infrastrukturnih građevina, pod uslovom da takvi radovi, odnosno dijelovi građevine imaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju, idejni projekt i urbanističku saglasnost za cijelu građevinu, te da predstavljaju građevinsku i tehničku cjelinu, a da izgradnja cijele građevine traje više godina. (8) U postupku izdavanja načelnog odobrenja za građenje primjenjuju se odredbe člana 36., člana 37. st. od 2. do 4. i člana 39. ovoga zakona. (9) Načelno odobrenje za građenje za složeni objekat, na osnovu kojeg se izdaju odobrenja za građenje iz stava 1. ovoga člana, prestaje važiti u roku od pet godina od pravosnažnosti. (10) Važenje načelnog odobrenja za građenje, iz prethodnog stava ovoga člana, može se produžiti za još 2 (dvije) godine ako se nisu promijenili urbanistički uslovi i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdana upotrebna dozvola. Član 43. Odobrenje za građenje za pripremne radove (1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na osnovu odobrenja za građenje za građevinu. (2) Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, posebno odobrenje za građenje potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za građevine i radove koji mogu biti opasni po život i zdravlje ljudi, saobraćaj, okolinu i to za: a) asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koji će se koristiti za građenje više građevina kroz duže vremensko razdoblje, b) dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom, c) složenije radove koji mogu uticati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost. (3) Odobrenjem za građenje iz stava 2. ovoga člana mora se odrediti rok u kome se građevine izgrađene na osnovu odobrenja za građenje za pripremne radove moraju ukloniti. (4) Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera (prethodne studije, istraživanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rješenja, izrada investicionog programa, prikupljanje podataka za projektovanje i drugi radovi koji služe za izradu tehničke dokumentacije i za donošenje odluke o izgradnji investicionog objekta) izvode na osnovu urbanističke saglasnosti. Član 44. Odobrenje za građenje za privremene objekte (1) Za postavljanje građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odnosno za privremeno postavljanje montažnih objekata na određenoj lokaciji izdaje se odobrenje za građenje za privremene građevine. (2) Odobrenjem za građenje iz stava 1. ovoga člana investitoru se određuje rok u kome je dužan o svom trošku ukloniti privremenu građevinu, a najduže u roku od dvije godine od dana završetka istih. 17 / 30 (3) Odobrenje za građenje za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odnosno privremeno postavljanje montažnih objekata, ne može se izdati na poljoprivrednom zemljištu bez poljoprivredne saglasnosti za privremene namjene korištenja poljoprivrednog zemljišta, a sve u skladu sa članom 47. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine F BiH”, br. 52/09). Član 45. Građevine izgrađene bez pravomoćnog odobrenja za građenje (1) Posebnim kantonalnim propisom regulisat će se status građevina iz nadležnosti Kantona izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za građenje. (2) Jedinica lokalne samouprave će svojim propisom regulisat status građevina iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave, izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za građenje. (3) Jedinice lokalne samouprave iz stava 2 ovoga člana, ne mogu utvrditi obaveze investitora ove izgradnje po osnovu naknade za troškove uređenja građevinskog zemljišta, naknade za korištenje građevinskog zemljišta, naknade za pogodnosti (rente) i druge naknade koje snosi investitor, u iznosu manjem od iznosa odgovarajućih troškova koje je obavezan snositi investitor izgradnje objekta po redovitoj proceduri. (4) Za građevinu izgrađenu bez pravomoćnog odobrenja za građenje ne smije se dati priključak na javni vodovod, kanalizaciju, centralno grijanje i električnu energiju. (5) Na način i uslove postupka rješavanja statusa građevina iz ovoga člana analogno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovoga Zakona. Član 46. Prijava građenja (1) Investitor je dužan nadležnom tijelu uprave koji mu je izdao odobrenje za građenje pisano prijaviti početak građevinskih radova najkasnije u roku od osam dana prije početka radova. (2) Ukoliko je došlo do prekida radova za period duži od tri mjeseca, investitor je dužan pisano prijaviti prekid uz obrazloženje. (3) Nastavak radova prijavljuje se u svemu kao u stavu 1. ovoga člana. VIII. GRADILIŠTE Član 47. Uređenje gradilišta (1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontrolisanog pristupa ljudi na gradilište. (2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim saobraćajnim znakovima ili označeni na drugi način. (3) Uz javno-prometne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Na gradskim područjima može se odrediti poseban vanjski izgled ograde. (4) Gradilište mora imati na vidnom mjestu istaknutu ploču sa svim relevantnim podacima o građevini i sudionicima u građenju (naziv investitora, naziv izvođača radova, naziv projektanta, naziv i vrstu građevine koja se gradi, vrijeme početka i završetka radova). (5) Investitor ili izvođač dužan je za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta pribaviti saglasnost vlasnika ili korisnika tog zemljišta. (6) Za privremeno zauzimanje javnih saobraćajnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je pribaviti odobrenje nadležne općinske službe uprave, odnosno pravnog lica određenog posebnim zakonom. 18 / 30 (7) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uslovima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoline. (8) Prije izdavanja upotrebne dozvole sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta, kao i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje, u skladu sa uslovima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti i odobrenju za građenje. Član 48. Dokumentacija na gradilištu Izvođač na gradilištu mora imati: a) rješenje o upisu u sudski registar, b) akt o postavljanju voditelja građenja, odnosno voditelja pojedinih radova, c) odobrenje za građenje d) ovjerene glavne projekte i/ili izvedbene projekte, e) građevinski dnevnik, f) građevinska knjiga, g) dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugrađenih materijala, proizvoda i opreme u skladu sa čl. 14. i 15. ovoga Zakona, h) elaborat o iskoličenju građevine izrađen od fizičkog ili pravnog lica, registrovanog za obavljanje geodetske djelatnosti, i) nacrt organizacije gradilišta, izuzev za linijske infrastrukturne objekte, j) elaborate o zaštiti na radu i protupožarnoj zaštiti. IX. UPOTREBNA DOZVOLA Član 49. Upotrebna dozvola (1) Izgrađena građevina, odnosno određeni njen dio ukoliko predstavlja funkcionalnu cjelinu, smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon, tek nakon što nadležno tijelo, odnosno služba uprave izda dozvolu za njenu upotrebu (u daljnjem tekstu: upotrebna dozvola). (2) Upotreba se izdaje nakon izvršenog tehničkog pregleda. Član 50. Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole (1) Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole investitor podnosi nadležnom organu, odnosno službi uprave koja je izdala odobrenje za građenje građevine. (2) Zahtjev iz stava 1. ovoga člana mora sadržavati: a) odobrenje za građenje, b) geodetski snimak izvedenog stanja građevine i geodetski snimak objekata komunalne infrastrukture koji su izgrađeni pri izgradnji građevine, ovjeren od organa nadležnog za geodetske poslove c) pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uslovima za održavanje građevine, d) pisani izvještaj nadzora nad građenjem, u skladu sa članom 20. ovoga Zakona. 19 / 30 Član 51. Tehnički pregled (1) Tehnički pregled građevine mora se obaviti u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 50. ovoga Zakona. (2) Tehničkim pregledom se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu sa tehničkom dokumentacijom na osnovu koje je izdano odobrenje za građenje, tehničkim propisima i normativima, kao i propisima za odnosnu građevinu po posebnim zakonima. (3) Nadležno tijelo, odnosno služba uprave rješenjem imenuje stručnu komisiju za tehnički pregled i to predsjednika i članove komisije u roku od osam dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 50. ovoga Zakona. (4) Predsjednik i članovi komisije moraju ispunjavati uslove da su diplomirani inženjeri, sa pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položenim stručnim ispitom. Broj članova komisije za tehnički pregled ovisi o vrsti i složenosti objekta, odnosno komisija mora imati po jednog stručnog člana za svaku vrstu radova koje pregleda (arhitektonski/građevinski, mašinski, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.). (5) U sastav komisije imenuju se i ovlašteni predstavnici nadležnih tijela i pravnih lica koji prema propisima donesenim na osnovu zakona ili odredbama posebnih zakona treba da sudjeluju u radu komisije za tehnički pregled. (6) U radu komisije ne mogu sudjelovati službena lica koja su sudjelovale u postupku izdavanja odobrenja za građenje. (7) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda nadležno tijelo, odnosno služba uprave dužni su izvijestiti investitora, predsjednika i članove komisije najkasnije 10 dana prije dana zakazanog za tehnički pregled. Član 52. (1) Investitor je dužan tehničkom pregledu obezbjediti prisustvo sudionika u građenju. (2) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, komisiji za tehnički pregled dati na uvid: a) dokumentaciju iz čl. 50. ovoga Zakona, b) dokaze da su ispunjeni posebni uslovi utvrđeni urbanističkom saglasnošću na osnovu odobrenja za građenje. (3) Predsjednik i članovi komisije za tehnički pregled o izvršenom tehničkom pregledu građevine sastavljaju zapisnik u koji se unosi i mišljenje svakog člana može li se izgrađena građevina koristiti ili se moraju otkloniti nedostaci ili se ne može izdati upotrebna dozvola. (4) Zapisnik o izvršenom tehničkom pregledu komisija za tehnički pregled dužna je dostaviti nadležnom tijelu, odnosno službi uprave u roku od osam dana od obavljenog tehničkog pregleda. (5) Zapisnik iz prethodnog stava potpisuje predsjednik komisije i svi članovi. Član 53. (1) Ako su zapisnikom komisije za tehnički pregled utvrđeni nedostaci na građevini koje treba otkloniti, nadležno tijelo, odnosno služba uprave donijet će zaključak kojim se utvrđuje rok za otklanjanje nedostataka a najduže 90 dana. (2) Nadležno tijelo, odnosno služba uprave donijet će rješenje odnosno izdati upotrebnu dozvolu tek nakon što se nedostaci iz prethodnog stava uklone. 20 / 30 Član 54. Postupak izdavanja upotrebne dozvole (1) Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole odbit će se : a) ako je građevina izgrađena bez odobrenja za građenje, b) ako su u toku građenja izvršene izmjene i dopune na građevini za koje nije izdana izmjena ili dopuna odobrenja za građenje, c) ako se u roku od 90 dana ne otklone nedostaci koje je utvrdila komisija za tehnički pregled zapisnikom, d) ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za građenje, (2) U slučajevima iz stava (1) tačke a, b i d ovoga člana, nadležno tijelo, odnosno služba uprave nadležna za poslove građenja, neće imenovati stručnu komisiju za tehnički pregled. Član 55. Ako se prilikom tehničkog pregleda utvrdi da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost građevine, po život ili zdravlje ljudi, okolinu, saobraćaj ili susjedne objekte, nadležno tijelo, odnosno služba uprave koja je izdala odobrenje za građenje, donijet će rješenje o uklanjaju odnosno rušenju građevine na teret investitora. Član 56. Ukoliko je zapisnikom komisije za tehnički pregled dano mišljenje da se može izdati uporabna dozvola za predmetnu građevinu, nadležno tijelo, odnosno služba uprave dužni su u roku od 15 dana, od dana prijema zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu iz stava 4. člana 52. ovoga Zakona, izdati upotrebnu dozvolu. Član 57. (1) Nadležno tijelo, odnosno služba uprave može na osnovu mišljenja komisije za tehnički pregled za građevinu koja po svom tehnološkom procesu, s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i postrojenje zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uslovom da je komisija za tehnički pregled utvrdila da je građevina izgrađena u skladu sa izdanim odobrenjem za građenje i da puštanje građevine u probni rad ne ugrožava život i zdravlje ljudi, okoliinu i susjedne građevine. (3) U toku trajanja probnog rada građevine uspostavlja se i utvrđuje njena potpuna tehnička ispravnost. (4) Probni rad građevine iz stava 1. ovoga člana može trajati najduže 12 mjeseci, a izuzetno u posebno složenim tehnološkim procesima probni rad se može produžiti za još 12 mjeseci. Član 58. Upotrebna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije završetka cijele građevine i za dio građevine: a) kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (most za pristup gradlištu, trafostanica, dalekovod i sl.), b) kada je u pitanju složena građevina iz člana 42. ovoga zakona, c) ako se određeni dio može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine i ako isti predstavlja funkcionalnu cjelinu. Član 59. (1) Ministarstvo, odnosno jedinica lokalne samouprave, dužno je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv stručnim licima za izbor članova komisije (širi spisak). (2) Na osnovu spiska stručnih lica iz prethodnog stava nadležno tijelo iz prethodnog stava ovoga člana , u ovisnosti od vrste i složenosti građevine, imenuje odgovarajuća stručna lica u komisiju za tehnički pregled. 21 / 30 Član 60. Troškove vršenja tehničkog pregleda snosi investitor u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 61. (1) Upotrebna dozvola je upravni akt i u postupku njenog izdavanja primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. (2) Građevina za koju nisu izdani odgovarajući akti za građenje ne može se upisati u zemljišne knjige. Član 62. (1) Za građevine koje su izgrađene do 31.05.1974. godine i koje se još uvijek koriste za predviđene namjene, a za koje dosad nije dobiveno odobrenje za upotrebu, smatrat će se da imaju upotrebnu dozvolu. (2) Za građevine za koje je izdano pravomoćno odobrenje za građenje do aprila 1992. godine, i koje se još uvijek koriste za predviđene namjene, a za koje dosad nije dobiveno odobrenje za upotrebu, smatrat će se da imaju upotrebnu dozvolu, ako su iste izgrađene u skladu sa izdanim odobrenjem za građenje. (3) Za građevine iz stava (1) ovoga člana nadležno tijelo, odnosno služba uprave jedinice lokalne samouprave, nadležna za poslove građenja, na osnovu raspoložive dokumentacije, dokumentacije katastarskog ureda, odnosno kantonalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove ili na osnovu nalaza sudskog vještaka odgovarajuće struke i izjave vlasnika građevine o solidnosti iste, izdaje uvjerenje o vremenu izgradnje objekta. Sastavni dio uvjerenja je snimak postojećeg stanja građevine i kopija katastarskog plana sa ucrtanom građevinom ili geodetski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevinskoj čestici koji je podnosilac zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje takvog uvjerenja na građevinskoj parceli. (4) Za građevine iz stava (2) ovoga člana sastavni dio uvjerenja je građevinska dozvola i geodetski nacrt stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevinskoj parceli. X. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Član 63. (1) Građevina se može koristiti samo na način koji je u skladu sa njenom namjenom. (2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu trajanja očuvaju tehnička svojstva iz poglavlja II ovoga Zakona bitna za građevinu, odnosno da se ne naruše njena spomenička svojstva, ako je ta građevina uvrštena u spisak spomenika kulture odlukom nadležnog tijela za zaštitu spomenika kulture. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog čega je ugrožena stabilnost građevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi, vlasnik građevine dužan je preduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu kao opasnu do otklanjanja oštećenja. Član 64. Rekonstrukcija postojeće građevine (1) Investitor je dužan pribaviti odobrenje za građenje ako namjerava rekonstruisati postojeću građevinu. (2) Na rekonstrukciju postojeće građevine primjenjuju se shodno odredbe od člana 33. do člana 62. ovoga Zakona. (3) Uz zahtjev za rekonstrukciju postojeće građevine prilaže se : a) izvedbeni projekt, 22 / 30 b) tri primjerka glavnog projekta iz člana 24. ovoga Zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi, c) izvod iz katastra – katastarska čestica, d) dokaz prava građenja iz člana 34. ovoga Zakona, e) pisani izvještaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članu 27. ovoga Zakona, f) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz člana 28. ovoga Zakona, g) saglasnosti, odnosno mišljenja koja su potrebna za namjeravanu rekonstrukciju. (4) izvedbeni projekt mora sadržavati: a) snimak postojećeg stanja (sve osnove, presjek, krovište, fasade itd.), b) glavni projekt u skladu sa članom 24. ovog zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi. (5) Na izvedbeni projekt odnose se odredbe čl. od 26. do 29. ovoga Zakona. XI. ODOBRENJE ZA UKLANJANJE GRAĐEVINE Član 65. Odobrenje za uklanjanje građevine Uklanjanju građevine, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rješenja iz člana 75. ovoga Zakona, može se pristupiti samo na osnovu odobrenja za uklanjanje. Član 66. Postupak za izdavanje odobrenja za uklanjanje (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje građevine podnosi vlasnik građevine nadležnom tijelu uprave koji je izdao odobrenje za građenje. (2) Zahtjevu se prilažu: a) tri primjerka projekta za uklanjanje građevine, b) dokaz vlasništva nad građevinom po članu 34. ovoga Zakona, c) saglasnosti nadležnih tijela ili pravnih lica, ako se uklanjanjem građevine može ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i materijalna dobra. d) procjena uticaja na okolinu u skladu sa posebnim zakonom. (3) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje građevine iznimno od člana 35. ovoga Zakona, stranka u postupku jeste vlasnik nekretnine za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje. Stranka u postupku je i vlasnik na nekretnini koja neposredno graniči sa nekretninom za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utiče na njegova stvarna prava. (4) Odobrenje za uklanjanje građevine je upravni akt. Član 67. Projekt uklanjanja građevine (1) Projekt uklanjanja građevine iz tačke a., stava 2., člana 66. ovoga Zakona sadrži: a) nacrte, proračune, i/ili druge inženjerske dokaze da tokom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije čime bi se ugrozio život i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okolina, 23 / 30 b) tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevinskog otpada i uređenja građevinske parcele nakon uklanjanja građevine, c) proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina, ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utiče na stabilnost tog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih građevina. (2) Projekt uklanjanja iz stava 1. ovoga člana podliježe kontroli projekta iz člana 27. stav 1. tačka a) ovoga Zakona u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti za slučaj da način uklanjanja i uklanjanje građevine utiče na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih građevina. XII. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 68. (1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom Zakonu, obavlja se kontrola nad radom sudionika u građenju i održavanju građevine, te kvalitet proizvoda koji se ugrađuju u pogledu primjene ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona i propisa iz područja građevinskih normi i standarda, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno. (2) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Pravna i fizička lica mogu podnijeti prijavu nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor i odredi upravne i druge mjere iz njene nadležnosti. (3) Organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti i pravna lica koja obavljaju javnu službu dužni su obavijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a značajne su za rad inspekcije. Organi i institucije iz stava 1. ovoga člana dužni su inspekciji, uz obavijest, dostaviti i sve dokaze sa kojima raspolažu (npr. zapisnik iz svog postupka o saslušanju određenog lica, zapisnik o uviđaju, fotografije, i sl.) (4) Građevni inspektor dužan je izvršiti inspekcijski nadzor na zahtjev: a) Vlade HNK b) kantonalnog ministra iz upravne oblasti koja je u djelokrugu ministarstva c) načelnika, odnosno gradonačelnika, jedinice lokalne samouprave (5) Inspekcijski nadzor izvršit će se i na pisani zahtjev lica koje radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se iz nadležnosti inspekcije izvrši inspekcijski nadzor i odrede upravne mjere prema određenom licu koje mu svojom djelatnošću, odnosno radom ugrožava zakonita prava ili pravne interese. Ako je zahtjev iz ovoga stava osnovan, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor i o tome obavijestiti podnosioca zahtjeva. Član 69. (1) Inspekcijski nadzor, prema ovome Zakonu, nad građevinama u nadležnosti Ministarstva, odnosno građevinama za koje Ministarstvo izdaje urbanističke saglasnosti odnosno odobrenja za građenje provode građevinski inspektori u Ministarstvu (u daljnjem tekstu: kantonalni građevinski inspektor). (2) Inspekcijski nadzor, prema ovome Zakonu, nad građevinama iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, odnosno građevinama za koje nadležno tijelo odnosno služba jedinice lokalne samouprave izdaje urbanističku saglasnost odnosno odobrenje za građenje provode građevinski inspektori jedinica lokalne samouprave. (3) Za kantonalnog inspektora može se imenovati samo diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, a za inspektora jedinice lokalne samouprave može se imenovati samo diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. (4) Građevinski inspektor svoj identitet dokazuje službenom iskaznicom. 24 / 30 Član 70. (1) U slučaju kada nadležni prvostepeni organ ne rješava po zahtjevu stranke u inspekcijskom postupku, stranke imaju pravo podnijeti predstavku, žalbu, načelniku, odnosno gradonačelniku jedinice lokalne samouprave i Inspektoratu Ministarstva, a u slučaju kada nadležni inspektor Ministarstva kao nadležni prvostepeni organ ne rješava po zahtjevu stranke u inspekcijskom postupku, predstavka ili žalba podnosi se ministru nadležnoga Ministarstva. ( 2) Za slučaj iz stava 1. ovoga člana stranke se mogu istodobno obratiti i upravnoj inspekciji. Čan 71. (1) U slučaju da kantonalna inspekcija utvrdi da gradska, odnosno općinska inspekcija ne vrši ili nepravilno vrši inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti, obvezna je o tomu upoznati gradonačelnika, odnosno načelnika općine i tražiti poduzimanje mjera kako bi gradska, odnosno općinska inspekcija vršila inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti. (2) Do početka rada gradske, odnosno općinske inspekcije taj inspekcijski nadzor, po nalogu resornoga ministra, vršit će kantonalna inspekcija nadležna za oblast građenja. ( 3) Troškovi inspekcijskog postupka i administrativno izvršenje rješenja iz prethodnog stava pada na teret jedinice lokalne samouprave. Član 72. U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju rješenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu građenja i uklanjanje građevine, zabranu upotrebe građevine, zatvaranje gradilišta, zabranu uklanjanja građevine, te poduzimati druge radnje u svrhu spriječavanja građenja suprotno ovom Zakonu. Član 73. Otklanjanje nepravilnosti (1) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju kao i vlasniku građevine, rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi. (2) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće građevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tokom njenog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine, susjednih građevina, život i zdravlje ljudi, okolinu ili nesmetan pristup licama sa teškoćama u kretanju. (3) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost da rješenjem naredi obustavu upotrebe građevine ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, odnosno upotrebna dozvola ili je istekao rok odobrenju odnosno dozvoli iz čl. 56., 57. i 58. ovoga Zakona, kao i za slučajeve iz prethodnog stava ovoga člana. Član 74. Obustava građenja (1) Građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti da se obustavi daljnje građenje odnosno izvođenje pojedinih radova: a) ako se građenje vrši bez pravomoćnog odobrenja za građenje, b) ako se građenje vrši protivno odobrenju za građenje, te odrediti primjereni rok za usklađivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno za obezbjeđenje izmjene ili dopune odobrenja za građenje, c) ako je donesen zaključak kojim se dozvoljava postupak obnove odobrenja za građenje, d) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruira, a da u roku određenom rješenjem nisu otklonjeni uočeni nedostaci, 25 / 30 e) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu, propisana poglavljem II ovoga Zakona, te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka, f) ako utvrdi da se radovi izvode na način da se ugrožava stabilnost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr., te narediti hitne mjere zaštite ako je to potrebno, g) ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fizičko lice koje nije registrovano odnosno ovlašteno za izvođenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava ovim zakonom propisane posebne uslove. (2) U slučaju, iz stava 1. tač. a., b. i f. ovoga člana građevinski inspektor naredit će na licu mjesta i zatvaranje gradilišta. (3) U slučaju, iz stava 1. tač. a. i b. ovoga člana građevinski inspektor naredit će investitoru ishođenje odobrenja za građenje, (4) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine propisat će Ministarstvo posebnim propisom. (5) U slučajevima, iz stava 1. tačka g. ovoga člana građevinski inspektor ima pravo i dužnost da podnese zahtjev nadležnom sudu za brisanje pravnog lica iz sudskog registra ako to lice ne ispunjava posebne uslove propisane ovim Zakonom (čl. 18., 19. i 20.). Član 75. Uklanjanje građevine (1) Građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti investitoru da o svom trošku izvrši uklanjanje građevine ili njenog dijela ili posljedica izvedenih zahvata u prostoru i uspostavi prijašnje stanje: a) ako se građenje vrši bez odobrenja za građenje, a investitor nije predočio dokaz da je podnio zahtjev u skladu sa članom 74. stav 3., b) ako se građenje vrši protivno odobrenju za građenje, a u određenom roku nije izvršeno usklađivanje sa odobrenim projektom građevine, odnosno nije osigurana izmjena i dopuna odobrenja za građenje, a investitor nije predočio dokaz da je podnio zahtjev u skladu sa članom 74. stav 3., c) ako se tokom građenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina, ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okolina. Građevinski inspektor naredit će, kada je to potrebno, i hitne mjere obezbjeđenja do izvršenja naloga, d) ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili većih oštećnja neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njenog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti. Građevinski inspektor ujedno naređuje i hitne mjere obezbjeđenja do izvršenja naloga (npr. podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.), e) ako se u skladu s članom 47. stav 8. ovog zakona ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova, f) ako je građevina ili njen dio izgrađen za vrijeme obustave građenja po rješenju građevinskog inspektora. (2) Iznimno od stava (1) ovoga člana građevinski inspektor neće investitoru, odnosno vlasniku, narediti uklanjanje građevine ili njenog dijela (potporni zidovi, podzemne garaže u neposrednoj blizini drugih građevina, i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će investitoru, odnosno vlasniku građevine narediti izradu projekta sanacije od ovlaštenog lica. Investitor je takvu građevinu, odnosno njezin dio obavezan označiti opasnom i po izradi projekta sanacije od ovlaštenog lica ukloniti putem ovlaštenog izvođača u skladu sa projektom sanacije. (3) U slučaju, iz stava 1. tač. a. i b. ovog člana građevinski inspektor će prije donošenja rješenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilišta . (4) Ako se građevina iz stava 1. tačka d. ovog člana nalazi u zaštićenom području, rješenje o uklanjanju ne 26 / 30 može se izvršiti bez saglasnosti nadležnog tijela, odnosno službe, za poslove zaštite spomenika kulture. Postupak davanja saglasnosti nadležnog tijela, odnosno službe za poslove zaštite spomenika kulture je hitan. (5) Ako u slučaju iz stava 1. ovoga člana investitor ne postupi po rješenju građevinskog inspektora o uklanjanju građevine ili njenog dijela, rješenje će se izvršiti putem pravnog lica registrovanog za poslove građenja na trošak investitora. (6) Način izvršenja rješenja određuje građevinski inspektor. Član 76. Zabrana uklanjanja građevine (1) U provođenju inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku, zabranu daljnjeg uklanjanja građevine, ako se građevina uklanja bez konačnog, odnosno pravomoćnog odobrenja za uklanjanje u skladu sa članom 65. ovoga Zakona. (2) Građevinski inspektor prije donošenja rješenja iz stava 1. ovoga člana na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište. (3) Ako se građevina iz stava 1. ovoga člana nanalazi u zaštićenom području, inspektor će rješenje dostaviti i tijelu nadležnom za poslove zaštite spomenika kulture. Član 77. Inspekcijsko rješenje (1) Građevinski inspektor, izuzetno, može zapisnikom narediti izvršenje mjera iz člana 75. stav 1. tač. a.,b. i f. i člana 75. stav 1. tač. c. i d. ovoga Zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu. (2) Izvršenje naređenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika. (3) Građevinski inspektor je dužan izdati pisano rješenje o naređenim mjerama, iz stava 1. ovoga člana u roku od tri dana od dana kad je naređeno izvršenje mjera. (4) Na rješenje kantonalnog inspektora može se izjaviti žalba. (5) Žalba iz stava 4.ovoga člana izjavljuje se ministru u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. (6) U odlučivanju po žalbi iz stava 4. ovog člana ministar donosi rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda. (7) Protiv rješenja građevinskog inspektora jedinice lokalne samouprave može se izjaviti žalba kantonalnom inspektoru. (8) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja, osim u slučajevima iz člana 75. stav 1. tačke a), i e) Član 78. Akt o dozvoli izvršenja iz člana 75. ovoga Zakona donosi rukovodilac tijela uprave nadležne za oblast građenja. Član 79. (1) Građevinski inspektor je dužan odmah, a najkasnije u roku od dva dana, obavijestiti nadležno tijelo o svakom rješenju odnosno nalogu izdanom na osnovu člana 73., 74. i 75. ovoga Zakona, i predložiti druge mjere koje će nadležni organ provesti da bi se obezbjedilo efikasno i ažurno provođenje ovoga zakona. (2) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovoga zakona nije drugačije utvrđeno. 27 / 30 XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE Član 80. (1) Novčanom kaznom od 10 000 KM do 15 000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje ima svojstvo investitora ako bez odobrenja za građenja pristupi (član 29.): a) izgradnji nove građevine, b) dogradnji postojeće građevine, c) nadogradnji nove etaže na postojećoj građevini, d) vršenju zahvata kojima se može ugroziti život i zdravlje ljudi, susjedni objekti, bezbjednost saobraćaja i dr. e) nastavi sa gradnjom objekta nakon zatvaranja gradilišta, odnosno prije nego inspektor ukloni službeni znak o zatvaranju gradilišta (član 74. stav 2.) (2) Za prekršaj, iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice kod investitora novčanom kaznom od 1000 KM do 3 000 KM. (3) Za prekršaj, iz stava 1. ovoga člana kaznit će se fizičko lice koje ima svojstvo investitora novčanom kaznom od 100 KM do 1000 KM. Član 81. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice u svojstvu investitora ako: a) projektovanje, građenje ili provođenje nadzora povjeri licu koja nije registrovano za obavljanje tih djelatnosti, u skladu sa odredbama ovoga zakona (član 17. stav 2.), b) ne obezbjedi nadzor nad građenjem (član 17. stav 2. i 3.), c) ne prijavi početak građenja u propisanom roku (član 17. stav 5., član 46), d) u slučaju prekida radova ne obezbjedi građevinu koju gradi i okolinu (član 17. stav 6.), e) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (član 17. stav 7.), f) pristupi građenju bez odobrenja za građenje, ukoliko nije drugačije utvrđeno odredbama ovog zakona (član 29.), g) gradi protivno odobrenju za građenje, a nije obezbjedio izmjenu ili dopunu odobrenja za građenje (član 39.), h) po završetku građenja ne raščisti i uredi gradilište i neposrednu okolinu (član 47. stav 8.), i) koristi građevinu ili njezin dio bez upotrebne dozvole (član 49. stav 1.), j) u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (član 53.). k) ne napravi projekt sanacije (član 75. stav 2.) l) pristupi uklanjanju građevine bez pribavljenog odobrenja za uklanjanje (član 65.) (2) Za prekršaj, iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice kod investitora novčanom kaznom od 500,00 KM do 1500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se fizičko lice koje ima svojstvo investitora novčanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM. Član 82. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 6.000,00 KM kaznit će se za prekršaj investitor kao pravno lice ako nadzor ne povjeri drugom licu registrovanom za obavljanje nadzora, u skladu sa odredbama ovoga zakona (član 17. stav 3. i član. 19 stav 7.). (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. 28 / 30 (3) Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM kaznit će se za prekršaj investitor kao fizičko lice ako nadzor ne povjeri drugom licu registrovanom za obavljanje nadzora u skladu sa odredbama ovoga Zakona (član 17. stav 3. i član. 19 stav 7), osim za slučajeve iz člana 17. stav 4. ovoga Zakona. Član 83. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje provodi nadzor nad građenjem ako: a) ne preduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za građenje, odnosno projektom (član 24.), b) ne preduzme mjere da tehnička svojstva građevine ispune uslove iz poglavlja II ovoga Zakona, c) ne preduzme mjere da kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa odredbama iz poglavlja III ovoga Zakona. (2) Za prekršaj, iz stava 1. al. a). i b). ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. (3) Za prekršaj, iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i nadzorni inžinjer novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM . Član 84. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice kao vlasnik građevine ako: a) koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni (član 63. stav 1.), b) ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (član 63. stav 2.), (2) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu vlasnika građevine novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i fizičko lice kao vlasnik građevine novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. Član 85. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje projektuje ako: a) nije registrovano za projektovanje (član 18.), b) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (član 18.), c) ne označi i uveže projekt i njegove dijelove (član 26.). (2) Za prekršaj, iz stava 1. al. 1., 2. i 3. ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. (3) Za prekršaj, iz stava 1. alineja 3. ovoga člana kaznit će se projektant novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM . Član 86. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj izvođač kao pravno lice ako: 29 / 30 a) ne gradi u skladu s tehničkim propisima i normama s obaveznom primjenom (poglavlje II ovoga Zakona), b) nije registrovan za obavljanje djelatnosti, odnosno ne posjeduje licencu (član 19. stav 1. i 2.), c) ne gradi u skladu s odobrenjem za građenje (član 19. stav 3. alineja a), d) radove izvodi tako da tehnička svojstva građevine ne odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovog zakona (član 19. stav 3. alineja b), e) ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu sa poglavljem III ovog zakona (član 19. stav 3. alineja c) , f) ne dokaže kvalitet radova i ugrađenih proizvoda i opreme (član 19. stav 3. alineja d) , g) tokom građenja ne preduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja pouzdanosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog tla (član 4. stav 3) h) imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (član 19. stav 4. i 5.), i) pristupi građenju bez odobrenja za građenje ( član 29. stav 1.), j) ne ogradi gradilište u skladu s odredbama ovoga zakona (član 47. stav 1.-4.), k) ne raščisti i uredi gradilište i neposrednu okolinu po završetku građenja (član 47. stav 8.), l) na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (član 48.). (2) Za prekršaj, iz stava 1. al. a)., b)., c)., g). i l). ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 2000,00 KM . (3) Za prekršaj, iz stava 1. alineja a)., alineje od c). do f)., alineje od h). do k)., alineja l). ovoga člana kaznit će se i voditelj građenja, odnosno pojedinih radova, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava 1. alineja b)., c). i i). ovoga člana kaznit će se i fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM . Član 87. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorni revident ako: a) ne posjeduje licencu (član 21.) b) prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije uticati na tehnička svojstva građevine utvrđena poglavljem II ovoga zakona (član 21.). (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i pravno lice kod kojeg je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 KM do 4.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu kod koje je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 KM do 2000,00 KM . XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 88. (1) Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim tijelom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a do tog dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostepenom tijelu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovoga Zakona. Član 89. (2) Ministarstvo će donijeti podzakonske akte predviđene ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Član 90. (3) Danom stupanja na snagu ovog Zakona na području Hercegovačko-neretvanskog kantona prestaje 30 / 30 primjena Zakona o građenju (“Službene novine HNK”, br. 5/04), s tim da ostaju na snazi provedbeni propisi iz oblasti građenja koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom do donošenja provedbenih propisa po ovom zakonu. Član 91. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u službenom glasilu Kantona. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XXII-078/13 Mostar, 13.03.2013. godine P R E D S J E D A V A J U Ć I Ramiz Jelovac,s.r.
Zakon o koncesijama HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 01/13 22.02.2013 SN HNK 07/16 koncesije
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 01/13 22.02.2013 SN HNK 01/16, SN HNK 04/10 mala privreda,obrt,poticaji
Zakon o izmjenama Zakona o rudarstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 09/12 31.10.2012 SN HNK 08/19, SN HNK 04/16, SN HNK 07/11 rudarstvo
Zakon o elektroenergetskoj inspekciji HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 02/12 22.03.2012 SN HNK 07/16 inspekcija,elektroenergetska,elektroenergetska inspekcija
Zakon o rudarstvu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 07/11 23.12.2011 SN HNK 08/19, SN HNK 04/16, SN HNK 09/12 rudarstvo
Zakon o turističkoj djelatnosti HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 03/11 08.06.2011 turizam,turistička djelatnost
Zakon o poticaju razvoja male privrede i zastiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 04/10 16.08.2010 SN HNK 01/16, SN HNK 01/13 poticaj,mala privreda,obrt
Zakon o sudskim taksama sa tarifom HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 04/09 24.06.2009 SN HNK 05/15, SN HNK 02/13 sudksa taksa,tarifa Sl. Novine Hercegovačko-neretvanskog kantona 04/09 (24.06.2009) ZAKON O SUDSKIM TAKSAMA SA TARIFOM DIO PRVI. OPŠTE ODREDBE Član 1. (plaćanje sudske takse) (1) Ovim Zakonom uređuje se način plaćanja sudskih taksi u postupku pred sudovima u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. (2) Postupci u kojima se plaća sudska taksa i visina sudske takse za pojedine radnje utvrđeni su u Taksenoj tarifi koja se nalazi u prilogu ovog Zakona i čini njegov sastavni dio. Član 2. (obveznik plaćanja takse) (1) Takse propisane ovim Zakonom plaća lice po čijem zahtjevu ili u čijem interesu se poduzimaju radnje u postupku, za koje ovim Zakonom utvrđeno plaćanje takse (u daljem tekstu: takseni obveznik). (2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske taksu je dužno da plati lice koje podnosi podneske i lice na čiji zahtjev se sastavlja zapisnik, odnosno lice u čijem interesu se preduzimaju radnje. (3) Za odluku prvostepenog suda taksu je dužan da plati tužilac, odnosno predlagač, a za sudsku nagodbu taksu su dužne da plate obje strane, ukoliko u nagodbi nije drugačije ugovoreno. (4) Za odluku drugostepenog suda i za odluku po vanrednom pravnom sredstvu, taksu je dužan da plati podnosilac žalbe, odnosno lice u čijem interesu je pokrenut postupak po vanrednom pravnom sredstvu. (5) Kada su u skladu sa odredbama ovog Zakona taksu dužna da plate dva ili više lica zajedno, njihova obaveza je solidarna. Član 3. (obavezno dostavljanje dokaza o plaćenoj taksi) (1) Uz podnesak (tužba, prijedlog, pravni lijek i dr.) obavezno se dostavlja dokaz o plaćenoj taksi. (2) Ukoliko stranka smatra da ispunjava zakonom propisane uslove da bude oslobođena plaćanja takse, mora uz podnesak podnijeti i zahtjev za oslobađanje od plaćanja takse. (3) U vlasničkim sporovima o nekretninama, uz podnesak se obavezno prilaže i dokaz o utvrđenoj vrijednosti nekretnine. Član 4 (uzajamnost plaćanja takse i preduzimanja radnji u postupku) (1) Sud neće preduzimati nikakve radnje ako takseni obveznik nije platio taksu propisanu ovim Zakonom. U slučaju podnošenja podneska bez dokaza o plaćenoj taksi, sud će pozvati stranku, odnosno njenog punomoćnika, da se uplati taksa u roku od 8 dana, uz upozorenje da će joj podnesak biti vraćen. Ako stranka ne ispoštuje određeni rok, sud će podnesak vratiti uz obavijest da je vraćen zbog neplaćanja sudske takse. (2) Rokovi po Zakonu o parničnom postupku ne počinju teći dok taksa nije plaćena ili dok sud nije riješio zahtjev za oslobađanje od plaćanja takse. 2 (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ukoliko takseni obveznik ne postupi po pozivu suda i u ostavljenom roku ne uplati taksu na uloženi redovni ili vanredni pravni lijek, podnesak neće biti vraćen, već će se nastaviti postupak po uloženom pravnom lijeku, a prinudnoj naplati sudske takse pristupit će se u skladu sa odredbama ovog Zakona. Član 5. (vrijeme nastanka obaveze plaćanja takse) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, taksena obaveza nastaje: a) za sudske odluke – danom donošenja sudske odluke, a ukoliko jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi od dana dostavljanja pismene obavijesti o datumu donošenja odluke, odnosno danom dostavljanja odluke ako se dostava vrši u skladu sa zakonskim odredbama o dostavi; b) za sudske nagodbe – kada se zaključe; c) za paušalnu taksu u postupku raspravljanja zaostavštine – danom donošenja rješenja o nasljeđivanju; d) u postupku stečaja – danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku stečaja e) u postupku likvidacije: danom donošenja Rješenja o zaključenju likvidacionog postupka, f) za sudske prijepise – kada se zatraže od suda; g) za ostale radnje – kada se zatraži njihovo preduzimanje. Član 6. (izuzeci od obaveze plaćanja takse) (1) Izuzetno od obaveze iz člana 3. ovog Zakona, za podneske i odluke u upravnim sporovima u stvarima penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, dječjeg dodatka, starateljstva i socijalne pomoći, taksa se plaća samo ako tužba bude odbijena ili odbačena. (2) Taksena obaveza iz stava (1) ovog člana nastaje danom donošenja odluke. Član 7. (način plaćanja takse) (1) Takse predviđene Taksenom tarifom plaćaju se u gotovom novcu uplatom na depozitni račun javnih prihoda Hercegovačko-neretvanskog kantona. Član 8. (rok zastare naplate takse) Pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od pet (5) godina od dana nastanka taksene obaveze. DIO DRUGI. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA TAKSE Član 9. (oslobođeni od obaveze plaćanja takse) (1) Od plaćanja takse oslobođeni su: a) država Bosna i Hercegovina i njeni organi, b) entiteti i njihovi organi, c) Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, d) kantoni i njihovi organi, 3 e) jedinice lokalne samouprave, f) ustanove za socijalni rad, g) izdržavana lica u postupcima utvrđivanja i ostvarivanja prava po osnovu zakonskog izdržavanja. h) lice u sporu u vezi sa ostvarivanjem njegovih prava iz radnog odnosa; (2) Takse za podneske i radnje ne plaća lice koje poklanja svoju imovinu organima iz stava (1) ovog člana, socijalno-humanitarnim, naučnim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama. (3) Strano fizičko i pravno lice je oslobođeno plaćanja takse ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uslovom reciprociteta. U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, mišljenje daje Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. Član 10. (kada se po zakonu ne plaća sudska taksa) (1) U zemljišno-knjižnim postupcima ne plaća se taksa za: a) upis opravdanja predbilježbe b) potpuno ili djelimično brisanje nekog upisanog prava, c) službene radnje u postupku uređenja, zasnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivicom titulara prava, u postupku usklađivanja zemljišnih knjiga sa faktičkim stanjem, kao i u postupku za obnavljanje uništenih zemljišnih knjiga, ukoliko se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis bio prije proveden, d) upis sprovođenja odluke o diobi prava vlasništva ili prava služnosti korištenja ako su učesnici diobe bili upisani kao suvlasnici tih prava, e) za zabilježbu privremene uprave određene u toku postupka prinudne javne prodaje, kao i za zabilježbu prinudne uprave određene umjesto prinudne javne prodaje, f) naknadni upis supružnika kao suvlasnika na osnovu sudske odluke, ako je jedan od supružnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se označava idealni dio svakog supružnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu, g) upis u zemljišne knjige prava konstituisanih zakonom u korist građana, h) sve ostale radnje koje se poduzimaju po službenoj dužnosti. (2) Taksu za upis u zemljišno-knjižnim postupcima dužno je platiti lice u čiju se korist vrši upis. Ako upis traži lice čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo lice, to lice takođe solidarno jamči za plaćanje takse sa licima u čiju se korist vrši upis. (3) Taksa za upis u zemljišno-knjižnim postupcima plaća se i kad se upis vrši po službenoj dužnosti, ako se ne radi o upisu koji je oslobođen od takse. (4) Ako se u zemljišno-knjižnim postupcima, na osnovu jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jednog lica, taksa se plaća onoliko puta koliko se upisa traži. (5) Taksa za upis u zemljišno-knjižnim postupcima plaća se i kad se upis vrši u toku parničnog, vanparničnog ili izvršnog postupka. (6) Za davanje usmenih informacija i obavještenja u zemljišno-knjižnim postupcima se ne naplaćuje ni sudska taksa ni dodatni troškovi. (7) U postupku stečaja i likvidacije taksa se ne plaća za: a) podneske stečajnog ili likvidacionog upravnika, b) podneske kojima se prijavljuje upis stečajnog ili likvidacionog postupka, ili upis u sudski registar koji se vrši po službenoj dužnosti. 4 (8) Za upis odluke o otvaranju stečajnog postupka, odluke o pokretanju postupka likvidacije, kao i odluke o zabrani obavljanja određene djelatnosti, odnosno poslova pravnog lica, ne plaća se taksa. Član 11. (ko može biti oslobođen od obaveze plaćanja takse) (1) Sud može osloboditi obveznika od plaćanja takse ako bi plaćanjem takse, imajući u vidu visinu sredstva iz kojih se obveznik i članovi njegovog domaćinstva izdržavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugrožena njihova egzistencija. (2) Odluku iz stava (1) ovog člana donosi sud na pismeni zahtjev taksenog obveznika. Prije donošenja odluke, sud će cijeniti sve okolnosti, a naročito će uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu takse, ukupan prihod i imovinu taksenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, kao i broj lica koja takseni obveznik izdržava. (3) Pod domaćinstvom se u smislu ovog zakona podrazumijeva zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda. (4) Izdržavana lica, u smislu ovog zakona su: a) maloljetna djeca i usvojenici, b) djeca i usvojenici na redovnom školovanju ili na vanrednim studijama, ako su nezaposleni – do navršene 26 godine života, c) unuci bez roditelja ako žive u domaćinstvu sa taksenim obveznikom, d) bračni drug i e) roditelji, odnosno usvojitelji ako žive u zajedničkom domaćinstvu sa taksenim obveznikom i nemaju sopstvenih prihoda. Član 12. (dokazi za oslobađanje od obaveza za plaćanje takse) (1) Visina prihoda taksenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, dokazuje se na osnovu uvjerenja nadležnog organa uprave, odnosno drugih pismenih dokaza koje je takseni obveznik dužan da podnese o svom imovnom stanju. (2) Uvjerenje iz stava (1) ovog člana služi kao dokaz za oslobađanje od plaćanja takse samo ako od njegovog izdavanja do podnošenja zahtjeva za oslobađanje nije proteklo više od šest mjeseci. (3) Kada je to potrebno, sud može, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebne podatke i obavještenja o imovnom stanju taksenog obveznika i članova njegovog domaćinstva, a može o tome saslušati i protivnu stranku. (4) Protiv odluke suda u vezi sa zahtjevom za oslobađanje od plaćanja takse nije dozvoljena posebna žalba. Član 13 (rješenje o oslobađanju od obaveze plaćanja takse) (1) Rješenje o oslobađanju od obaveze plaćanja takse odnosi se na sve takse po odgovarajućem predmetu bez obzira kada je nastala taksena obaveza. (2) Sud može u toku postupka ukinuti rješenje o oslobađanju od plaćanja takse ako utvrdi da je takseni obveznik u stanju da plati taksu, a tom prilikom će odlučiti da li će takseni obveznik u potpunosti ili djelimično platiti taksu od koje je bio ranije oslobođen. Član 14. (važenje oslobađanja od obaveze plaćanja takse) 5 (1) Oslobađanje od obaveze plaćanja takse dato u parničnom i vanparničnom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima važi i u postupku izvršenja odluka donijetih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtjeva u roku od tri mjeseca po pravosnažnom okončanju postupka. (2) Oslobađanje od obaveze plaćanja takse u vanparničnom i izvršnom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane u toku i povodom vanparničnog i izvršnog postupka. Član 15. (lica koja nisu dužna plaćati taksu za drugog) (1) Staralac lica čije je boravište nepoznato, staralac imovine čiji je sopstvenik nepoznat, kao i privremeni zastupnik stranke koga sud postavi u postupku, nisu dužni da plaćaju takse za lice koje zastupaju. (2) Naplata takse u slučajevima iz stava (1) ovog člana vrši se iz imovine lica koja se zastupaju. (3) Neplaćenu taksu u slučajevima iz stava (1) ovog člana sud će unositi u popis taksi i po završetku postupka postupit će kao u slučaju iz člana 31. ovog Zakona kada lice ne prisustvuje sudskoj radnji za koju je dužno da plati taksu. Član 16. (lica na koje se odnosi oslobađanje od obaveze plaćanja takse) (1) Oslobađanje od obaveze plaćanja takse odnosi se samo na lice kome je to oslobađanje priznato. (2) Kada više lica zajednički predaju podnesak ili zajedno preduzmu radnju u postupku, a jedno ili više njih je oslobođeno od obaveze plaćanja takse, lice koje nije oslobođeno dužno je da plati taksu kao da nema oslobođenih od obaveze plaćanja takse. Član 17. (uspjeh u postupku i obaveza plaćanja takse) (1) Ako u parničnom i izvršnom postupku lice oslobođeno od obaveze plaćanja takse uspije u postupku, taksu koju bi ono bilo dužno da plati da nije bilo oslobođeno, platit će stranka koja ne uživa oslobađanje i to u srazmjeri u kojoj je oslobođena stranka uspjela u postupku. (2) Ako se između stranke oslobođene od obaveze plaćanja takse i stranke koja nije oslobođena zaključi sudska nagodba, taksu koju bi trebalo da plati oslobođena stranka platiti će stranka koja nije oslobođena, osim ako se stranke drugačije ne dogovore. Član 18. (popis takse za plaćanje) (1) Kada u postupku pred sudom učestvuju na jednoj strani lice koje je oslobođeno od obaveze plaćanja takse, a na drugoj lice koje nije oslobođeno, sud je dužan da vodi popis takse koju bi trebalo da plati oslobođeno lice. (2) Popis takse se zaključuje po završetku postupka. Ako se postupak završi na način predviđen članom 17. ovog Zakona sud će shodno članu 31. ovog Zakona izdati nalog za plaćanje takse. Član 19. (obračun i kontrola plaćanja takse) 6 (1) Iznos takse, koju je takseni obveznik dužan da plati, u skladu sa odredbama ovog Zakona, obračunava lice koje odredi predsjednik suda. (2) Kontrolu naplaćene takse vrši službeno lice koje preduzima radnju u postupku. DIO TREĆI. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA RADI NAPLATE TAKSE Član 20. (utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku) (1) U parničnom postupku taksa se plaća prema vrijednosti predmeta spora. (2) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, odredbe propisa o parničnom postupku na osnovu kojih se utvrđuje vrijednost spora primjenjuju se i prilikom određivanja vrijednosti spora radi naplate takse. Član 21. (utvrđivanje vrijednosti predmeta spora kod više tuženih) Ako tužilac jednom tužbom obuhvati dva ili više tuženih i traži da tužbeni zahtjev bude usvojen prema slijedećem tuženom, u slučaju da bude pravosnažno odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega, ili ako prema svakom od njih ističe isti zahtjev, ili ako prema pojedinim od njih ističe različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi, vrijednost predmeta spora radi naplate takse određuje se prema zahtjevu čija je vrijednost najveća. Član 22. (utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima u vezi sa zakonskim izdržavanjem) Ako je predmet spora pravo na zakonsko izdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog izdržavanja, vrijednost predmeta spora radi naplate takse računa se prema zbiru davanja za tri mjeseca, ako se izdržavanje ne traži za kraće vrijeme. Član 23. (utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u sporovima iz nasljednog prava) Ako je predmet spora nasljedno pravo na cijeloj zaostavštini, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost čiste zaostavštine, a ako je predmet spora samo jedan dio zaostavštine ili određena stvar iz zaostavštine, kao vrijednost predmeta spora uzima se čista vrijednost tog dijela, odnosno stvari. Član 24. (utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u vlasničko-pravnim sporovima) Vrijednost predmeta spora u vlasničko-pravnim sporovima o nekretninama, određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet spora, a koju, na zahtjev stranke, utvrđuje nadležna poreska uprava u Gradu odnosno općini na čijoj teritoriji se nekretnina nalazi. Član 25. (što se uzima kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse) (1) Kao vrijednost predmeta spora radi naplate takse uzima se: a) u diobnim parnicama – vrijednost dijela imovine koja se izdvaja iz zajedničke imovine koja je predmet diobe; 7 b) u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje ili trpljenje ili nečinjenje ili izjava volje ili utvrđenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos ili da se utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave – iznos koji je tužilac označio u tužbi s tim da taj iznos ne može biti manji od 500 KM; c) u parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži – iznos od 500 KM; d) u sporovima o stvarnim i ličnim službenostima i o doživotnom izdržavanju – iznos od 500 KM; e) u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva potraživanja u izvršnom postupku – visina potraživanja, a najviše 1000 KM. Član 26. (najniži iznos predmeta vrijednosti spora) Ako se po odredbama članova 20. do 26. ovog Zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, kao vrijednost se uzima iznos od 500 KM. Član 27. (utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u izvršnom postupku) (1) U izvršnom postupku plaća se taksa prema vrijednosti zahtjeva koji treba izvršiti ili obezbjediti. (2) Pri utvrđivanju vrijednosti zahtjeva u izvršnom postupku za naplatu takse shodno se primjenjuju odredbe članova 20. do 26. ovog Zakona. Član 28. (utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u upravnim sporovima) (1) U upravnim sporovima plaća se taksa prema vrijednosti predmeta spora, ako je predmet spora procjenjiv. (2) Vrijednost procjenjivog spora utvrđuje se shodno odredbama člana 20.do 26. ovog Zakona. (3) Ako predmet spora nije procjenjiv, plaća se taksa kao u tarifnom broju 23. Taksene tarife. Član 29. (utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u ostalim postupcima) Kada je u vanparničnom postupku, u zemljišno knjižnom postupku, u stečajnom postupku i u postupku likvidacije za plaćanje takse mjerodavna vrijednost zahtjeva, za njeno utvrđenje će se shodno primjenjivati odredbe člana 20.do 26. ovog Zakona, ako u Taksenoj tarifi nije drugačije određeno. Član 30. (promjena vrijednosti predmeta spora u toku postupka) (1) Prvobitno utvrđena vrijednost predmeta spora ostaje kao osnov za plaćanje takse, bez obzira da li se ta vrijednost promijenila u toku postupka. (2) Ako se pravnim lijekom, odnosno prigovorom protiv rješenja o izvršenju, odluka pobija samo u jednom dijelu, za plaćanje takse za pravni lijek, odnosno prigovor uzima se vrijednost samo pobijanog dijela. (3) Ako pravni lijek ulažu obje stranke, taksa za pravni lijek određuje se posebno za svaku stranku prema vrijednosti onog dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija. 8 (4) U statusnim sporovima, u sporovima za utvrđivanje i u sporovima u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, za plaćanje takse za pravni lijek, mjerodavna je vrijednost prema kojoj je plaćena taksa za tužbu. (5) Za pravni lijek koji se ulaže samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o sporednim potraživanjima, taksa se plaća samo prema iznosu troškova postupka ili iznosu sporednih potraživanja. DIO ČETVRTI. POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE TAKSE Član 31. (prinudna naplata neplaćene takse) (1) Takse čiji se iznos određuje na kraju postupka, takseni obveznik je dužan platiti u roku od 8 dana od prijema obavijesti o uplati takse. Ako takseni obveznik ne plati taksu u navedenom roku, sud će zatražiti od nadležnog poreskog organa na čijoj teritoriji se nalazi prebivalište odnosno sjedište taksenog obveznika da se naplata dužne takse izvrši prinudnim putem. (2) Po prijemu obavještenja u smislu stava (1) ovog člana nadležni poreski organ će donijeti rješenje kojim će taksenom obvezniku naložiti da u roku od 8 dana od dana prijema rješenja plati dugovanu taksu kao i iznos od 50% visine te takse na ime kaznene takse. Ako takseni obveznik u datom roku ne plati dugovanu i kaznenu taksu, pristupiti će se prinudnoj naplati. (3) Nadležni poreski organ će obavijestiti sud o rezultatima naplate sudske takse izvršene prinudnim putem dostavom dokaza o naplati takse. DIO PETI. POVRAT TAKSE Član 32. (pravo na povrat plaćene takse) (1) Lice koje je platilo taksu koju uopšte nije bilo dužno da plati ili je platilo taksu u iznosu većem od propisanog, kao i lice koje je platilo taksu za sudsku radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije izvršena, ima pravo na povrat takse. (2) Postupak za povrat takse pokreće se na zahtjev lica iz stava (1). Član 33. (rok za podnošenje zahtjeva za povrat plaćene takse) Zahtjev za povrat takse se podnosi na odlučivanje sudu u roku od 30 dana od dana kada je taksa plaćena, odnosno od dana saznanja da sudska radnja nije izvršena, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je taksa plaćena. Član 34. (zahtjev za povrat plaćene takse u slučaju medijacije) (1) Ako se stranke, u toku postupka, a najkasnije do zaključenja glavne rasprave, sporazumiju da će pristupiti rješavanju spora u postupku medijacije i u postupku medijacije postignu sporazum, imaju pravo na povrat naplaćene takse u punom iznosu. Član 35. (rješenje o usvajanju zahtjeva za povrat plaćene takse) Ukoliko usvoji zahtjev za povrat takse, sud će primjerak rješenja dostaviti i Ministarstvu finansija HNK radi izvršenja povrata. 9 Član 36. (kada se ne plaća taksa) U postupku povrata takse ne plaća se taksa. DIO ŠESTI. NAČIN KORIŠTENJA SREDSTAVA OD NAPLAĆENIH SUDSKIH TAKSI Član 37. (takse kao javni prihod) Sve naplaćene takse predstavljaju javni prihod Budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona. DIO SEDMI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 38. (plaćanje takse u prelaznom razdoblju) (1) Za podneske, radnje i isprave po kojima je taksena obaveza nastala do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a taksa nije plaćena, taksa će se platiti u skladu sa propisima i tarifom koji su važili do njegovog stupanja na snagu. (2) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona plaćena taksa za radnju, koja će se izvršiti poslije njegovog stupanja na snagu, neće se plaćati nova taksa po ovom Zakonu, niti će se vraćati više naplaćena taksa. (3) Ako je takseni obveznik oslobođen plaćanja takse u postupku, koji do stupanja na snagu ovog Zakona nije okončan, dato oslobađanje važi i poslije stupanja na snagu ovog Zakona. Član 39. (prestanak primjene ranijih propisa) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju se primjenjivati: Zakon o sudskim taksama s Tarifom («Sl. novine HNK» br.: 5/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o sudskim taksama s Tarifom («Sl. novine HNK» br.: 7/04) koji su se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona primjenjivali do tog dana. Član 40. (završne odredbe) Ovaj Zakon stupa na snagu i počet će se primjenjivati osmog dana od dana objavljivanja u «Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona». Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Predsjedavajući Broj:02-01-XIX-113/09 Mostar, 28.25.2009.godine Ramiz Jelovac, s.r. 10 TAKSENA TARIFA DIO PRVI. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. (taksa za podneske) (1) Za tužbu, protivtužbu, prijedlog za ponavljanje postupka, prijedlog da se prizna odluka stranog suda i odluka stranog arbitražnog suda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća taksa: a) do 1.500 KM - 45 KM; b) preko 1.500 do 3.000 KM - 90 KM; c) preko 3.000 do 10.000 KM - 180 KM; d) preko 10.000 do 50.000 KM - 450 KM; e) preko 50.000 do 100.000 KM - 900 KM; f) preko 100.000 KM - 0,9% na označenu vrijednost spora ali ne više od 9.000 KM; (2) Za tužbu za utvrđivanje i osporavanje očinstva, plaća se taksa u iznosu od 45 KM. (3) Za tužbu kojom se traži razvod braka, poništenje braka, utvrđivanje postojanja i nepostojanja braka i utvrđivanje da je brak zaključen plaća se taksa u iznosu od 180 KM. (4) Za tužbu zbog smetanja posjeda plaća se taksa u iznosu od 45 KM. (5) Za tužbu zbog iseljenja plaća se taksa u iznosu od 90 KM. (6) Za tužbu zbog otkaza ugovora o zajmu ili zakupu stvari, za tužbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija plaća se taksa u iznosu od 180 KM. (7) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeđenje ili izda privremena mjera, za prijedlog za povrat u prijašnje stanje, za prijedlog za obezbjeđenje dokaza prije pokretanja parnice, za prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja, za odgovor na tužbu ili reviziju, plaća se polovina takse propisana ovim tarifnim brojem. (8) Za prijedlog kojim se daje otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se taksa u iznosu od 90 KM. (9) Za prijedlog da se prizna odluka inostranog suda u statusnim stvarima plaća se taksa u iznosu od 180 KM, a za žalbu protiv donesenog rješenja – 270 KM. (10) Za žalbu ili reviziju protiv presude i za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se dvostruka taksa propisana stavom (1) ovog tarifnog broja. (11) Za žalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se polovina takse prema vrijednosti predmeta spora iz stava (1) ovog tarifnog broja, ali ne više od 180 KM. (12) Za žalbu ili reviziju protiv ostalih rješenja plaća se taksa propisana u stavu (1) ovog tarifnog broja. (13) Za podnesak primljen na zapisnik kod suda, kao i za podnesak primljen na zapisnik u toku rasprave, plaća se taksa za odnosni podnesak, propisana Tarifnim brojem 1. (14) Ne plaća se posebna taksa za prepisivanje iz tarifnog broja 27 ove Taksene tarife, ako je zapisnik trebalo sastaviti u više primjeraka. (15) Kad je u tužbi stavljen prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja ili kada se u žalbi stavi prijedlog za povrat u prijašnje stanje, plaća se, pored takse na tužbu, odnosno žalbu i taksa na prijedlog, propisana stavom (7) Tarifnog broja 1. (16) Za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeđenje ili da se odredi sudska mjera osiguranja, plaća se jedna taksa i kad se predloži istovremeno ili naknadno više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeđenja. 11 Tarifni broj 2. (taksa za odluke) (1) Za presudu prvostepenog suda i rješenje o priznavanju odluke stranog suda ili odluke stranog arbitražnog suda, plaća se taksa prema taksenoj osnovici, propisanoj Tarifnim brojem 1 ove Taksene tarife. (2) Za presudu zbog propuštanja, presudu zbog odricanja i za presudu na osnovu priznanja donesenu najkasnije na pripremnom ročištu, odnosno na ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održano, plaća se polovina takse propisane Tarifnim brojem 1 ove Taksene tarife. (3) Za rješenje o odbacivanju tužbe koje se shodno Zakonu o parničnom postupku donosi prije ili u toku prvostepenog postupka, plaća se polovina takse propisane Tarifnim brojem 1 ove Taksene tarife, ali ne više od 180 KM. (4) Za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili obezbjeđenja, kao i za rješenje o određivanju sudske mjere osiguranja, odnosno naredbe, plaća se polovina takse propisane Tarifnim brojem 1 ove Taksene tarife. (5) Taksa za konačnu odluku plaća se prema vrijednosti ostatka spornog predmeta koji nije obuhvaćen dopunskom presudom. (6) Za presudu prvostepenog suda koja je donesena u vezi sa protivtužbom plaća se taksa kao da je o protivtužbi posebno raspravljano. (7) Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja taksa za presudu plaća se posebno za svaku parnicu, kao da ne postoji spajanje više parnica. (8) Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati taksa ako je za odluku koja je dopunjena plaćena taksa prema punoj vrijednosti spora. Takođe se neće plaćati taksa za donošenje odluke kojom se vrši naknadna ispravka ranije donijete odluke. (9) Za rješenje o izvršenju ili obezbjeđenju, plaća se jedna taksa, bez obzira da li je odlučeno o više sredstava izvršenja, odnosno obezbjeđenja i bez obzira da li je odlučeno istovremeno ili naknadno. Tarifni broj 3. (taksa za sudsku nagodbu) Za sudsku nagodbu u toku prvostepenog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke poravnale, polovina takse propisane Tarifnim brojem 1. ove Taksene tarife. DIO DRUGI. VANPARNIČNI POSTUPAK Tarifni broj 4. (opšte odredbe) (1) Za prijedlog kojim se pokreće postupak u vanparničnoj stvari, izuzev kada se radi o postupcima koji su predviđeni u tarifnim brojevima 9 – 13 ove taksene tarife, plaća se taksa u iznosu od 54 KM. (2) Za prijedlog i odluku za proglašenje nestalog lica u ratu umrlim i dokazivanje smrti lica u ratu, ne plaća se taksa. (3) Taksa na nalog za iseljenje iz poslovnih prostorija uračunava se u taksu na odluku suda koja bude donijeta povodom prigovora protiv naloga. Ako je taksa na nalog veća od takse koja je plaćena na odluku povodom prijedloga za izdavanje naloga za iseljenje iz poslovnih prostorija, u tom slučaju će se naplatiti razlika. Tarifni broj 5. (taksa za odluku u vanparničnom postupku) 12 (1) Za odluku suda u vanparničnom postupku plaća se taksa u iznosu od 90 KM. (2) U svim vanparničnim postupcima primjenjivat će se shodno odredbe stava (8) iz Tarifnog broja 2 ove Taksene tarife. Tarifni broj 6. (taksa za sudsku nagodbu u vanparničnom postupku) Za sudsku nagodbu u svim vanparničnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 45 KM. Tarifni broj 7. (taksa za žalbu u vanparničnom postupku) Za žalbu protiv odluke prvostepenog suda u vanparničnom postupku, plaća se taksa u iznosu od 90 KM. Tarifni broj 8 (taksa za raspravljanje zaostavštine) (1) Za raspravljanje zaostavštine plaća se taksa prema vrijednosti čiste zaostavštine i to: a) do 5.000 KM - 45 KM, b) preko 5.000 KM do 20.000 KM - 90 KM, c) preko 20.000 KM do 50.000 KM - 135 KM, d) preko 50.000 KM do 100.000 KM - 180 KM e) preko 100.000 KM do 200.000 KM - 270 KM, g) preko 200.000 KM do 500.000 KM - 450 KM, f) preko 500.000 KM - 450 KM +0,9% na razliku iznad 450.000 KM, ali ne više od 4.500 KM. (2) Taksa se plaća samo ako je postupak za raspravljanje zaostavštine završen donošenjem rješenja o nasljeđivanju. Taksa na rješenje o naknadno pronađenoj imovini plaća se prema vrijednosti naknadno pronađene imovine, a u skladu sa stavom (1) ovog Tarifnog broja. (3) Taksu plaćaju nasljednici u srazmjeri nasljednih dijelova. (4) Prilikom utvrđivanja čiste vrijednosti zaostavštine odbiće se ostaviočevi dugovi, troškovi sahrane ostavioca, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi. (5) Ne plaća se posebna taksa za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predlože diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeđivanju. (6) Za zabilježbu prvenstvenog reda i uknjižbu ustupanja prvenstva kao i za ostale zabilježbe vezane za zaostavštinu plaća se taksa propisana Tarifnim brojem 14 ove Taksene tarife. Tarifni broj 9. (taksa za sastavljanje i čuvanje testamenta) Taksa u iznosu od 45 KM plaća se za: a) za prijedlog za sastavljanje sudskog testamenta b) za sastavljanje sudskog testamenta c) za prijedlog kojim se traži čuvanje testamenta u sudu d) za opoziv testamenta sastavljenog pred sudom e) za prijedlog za vraćanje testamenta koji se nalazi na čuvanju u sudu f) za vraćanje testamenta koji se zamjenjuje. 13 Tarifni broj 10 (taksa za prijedlog i odluku u postupku diobe zajedničke imovine) Za prijedlog i odluku da se provede dioba zajedničke imovine taksa se plaća prema vrijednosti imovine i to: a) do 5.000 KM - 45 KM, b) preko 5.000 KM do 20.000 KM - 90 KM, c) preko 20.000 KM do 50.000 KM - 135 KM, d) preko 50.000 KM do 100.000 KM - 180 KM e) preko 100.000 KM do 200.000 KM - 270 KM, g) preko 200.000 KM do 500.000 KM - 450 KM, f) preko 500.000 KM - 450 KM + 0,9% na razliku iznad 450.000 KM ali ne više od 4.500 KM. Tarifni broj 11. (taksa za prijedlog za uređenje međe) Za prijedlog za uređenje međe plaća se taksa u iznosu od 72 KM. Tarifni broj 12 (taksa za ovjeru potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda) (1) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa, rukopisa, prijepisa i prevoda plaća se taksa u iznosu od 9 KM. (2) Za ovjeru prijepisa plaća se taksa – za prvi polutabak 9 KM, a za svaki slijedeći polutabak iznos od 4,5 KM. (3) Za ovjeru rukopisa plaća se taksa za prvi polutabak 9 KM, a za svaki slijedeći novi polutabak iznos od 4,5 KM. (4) Za ovjeru potpisa sudskog tumača na prijevodima plaća se taksa u iznosu od 9 KM. (5) Za ovjeru potpisa na punomoći plaća se taksa u iznosu od 9 KM (6) Za ovjeru potpisa na ugovorima plaća se taksa u iznosu od 45 KM (7) Za podnesak, odnosno ovjeru produženja roka važenja ugovora plaća se 45% od iznosa takse iz stava (6) ovog tarifnog broja. (8) Potpis na ispravi koju izdaju državni organi, potpisi ovlaštenih lica za potpisivanje firmi ili pravnog lica smatraju se kao jedan potpis, ako su propisima ili pravilima za potpisivanje ovlaštena dva ili više lica. (9) Za podnesak kojim se traži ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi plaća se jedna taksa, bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. (10) Za ovjeru potpisa (rukoznaka) i pečata, plaća se jedna taksa. (11) Ako se jednim podneskom traži ovjera potpisa (rukoznaka) na više isprava plaća se taksa na podnesak. (12) Pod polutabakom podrazumjeva se list hartije od dvije strane formata A-4. Započeti polutabak računa se kao cijeli. Kada je vrijednost ugovora procjenjiva, ali nije u ugovoru označena, za ovjeru potpisa na ugovoru plaća se dvostruka taksa iz stava (6) ovog tarifnog broja. (13) Za ovjeru potpisa na punomoćju, odnosno ugovoru plaća se jedna taksa, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. DIO TREĆI. ZEMLJIŠNO KNJIŽNI POSTUPAK 14 Tarifni broj 13 (taksa za podneske) Za podnesak kojim se traži upis prava vlasništva, upis ili brisanje uknjižbe, zabilježbe ili predbilježbe kao i upis prava upravljanja ili prava korištenja na nekretninama, plaća se taksa u iznosu od 27 KM. Tarifni broj 14. (taksa za upise podataka) (1) Sudsku taksu snosi lice u čiju korist se vrši uknjižba, osim ako ugovorne strane ne utvrde drugačije. (2) Visina takse određuje se prema vrsti i vrijednosti predmeta pravnog posla, kako slijedi: a) Uknjižba vlasništva………………………………………………………………....0,18%; b) Uknjižba hipoteke, zemljišnog duga ili doživotnog prava uživanja, trajnog prava korištenja, stvarnih služnosti i tereta, pravo dugoročnog najma i zakupa, prava preče kupovine i realnih tereta………………………………………………………………………………...0,18%; c) Uknjižba hipoteke za odobravanje kredita za privrednu djelatnost…………………0,18%; d) Minimalni iznos sudske takse za uknjižbu………………………….…………….45 KM; e) Maksimalni iznos sudske takse za uknjižbu…………………….......................9.000 KM; f) Uknjižba predbilježbe ili zabilježbe naplaćuje se paušalno……………………….45 KM; Tarifni broj 15 (takse za prijepise i izvatke) (1) Za prijepise i izvatke plaća se slijedeća taksa: a) za izdavanje neovjerenog prijepisa ili izvatka 4,5 KM b) za izdavanje ovjerenog prijepisa ili službenog izvatka 9 KM c) za izdavanje uvjerenja i potvrda 4,5 KM (2) Za dopune i potvrde prijepisa i izvadaka naplaćuje se ista taksa kao i za njihovo izdavanje Tarifni broj 16 (taksa za žalbu ili prigovor) Za žalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno knjižnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 45 KM. DIO ČETVRTI. TAKSE U POSTUPKU STEČAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 17 (takse za podneske) (1) Za prijedlog da se otvori postupak stečaja ili likvidacije, plaća se taksa u iznosu od 90 KM. (2) Za prijavu povjerilaca u postupku stečaja ili likvidacije, plaća se taksa u iznosu od 0,9% od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 45 KM niti veća od 9.000 KM. (3) Za žalbu protiv odluke o stečajnom ili likvidacijskom postupku plaća se taksa u iznosu od 0,9% od vrijednosti potraživanja, s tim da ne može biti manja od 90 KM niti veća od 9.000 KM. 15 (4) Kao osnov za plaćanje takse na prijave povjerilaca uzima se iznos potraživanja koji povjerilac prijavljuje. Pri tome će se uzimati da uslovljena tražbina nije uslovljena. Ako jedan povjerilac prijavi više potraživanja taksa se plaća na ukupan iznos tih potraživanja. Tarifni broj 18 (taksa u stečajnom postupku) (1) U stečajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova stečajne mase, plaća se taksa u iznosu od 90 KM do 900 KM, u zavisnosti od složenosti postupka. (2) Taksu u stečajnom postupku određuje sud po okončanju postupka, a dužan je platiti stečajni upravnik iz stečajne mase nakon pravosnažnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. DIO PETI. UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 19 (taksa za podneske) (1) Za prijavu u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 45 KM. (2) Ako se jednom prijavom traži više upisa za isto pravno lice, plaća se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 20 (taksa za upise u sudski registar) (1) Za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva plaća se taksa u iznosu od 360 KM. (2) Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva, plaća se taksa u iznosu od 180 KM. (3) Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih lica koji nisu navedeni u stavovima (1) i (2) ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 270 KM. (4) Za rješenje o upisu lica ovlašćenog za postupanje pravnog lica plaća se taksa u iznosu od 135 KM. (5) Za rješenje o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa plaća se taksa u iznosu od 270 KM, pored iznosa iz stava 1 ovog tarifnog broja. (6) Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavovima ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 135 KM po jednom upisu. (7) Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se taksa u iznosu od 90 KM. (8) Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se taksa u iznosu od 90 KM. (9) Kada se više privrednih društava spajaju u jedno, pored takse za podnesak plaća se i taksa iz stava (6) ovog tarifnog broja, kao i taksa za upis novoosnovanog privrednog društva. (10) Ako se jednim podneskom traži više upisa, plaća se taksa za svaki upis posebno. (11) Za žalbu na rješenje donijeto u postupku upisa u sudski registar plaća se taksa u iznosu od 180 KM. Tarifni broj 21 (taksa za objavljivanje upisanih podataka) (1) Za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u službenom glasniku plaća se taksa u iznosu od 45 KM. (2) Za objavljivanje podataka čije je upisivanje traženo jednim podneskom, plaća se samo jedna taksa iz ovog tarifnog broja. DIO ŠESTI: UPRAVNI SPOR I POSTUPAK ZA SUDSKU ZAŠTITU 16 Tarifni broj 22 (taksa za tužbu u upravnim sporovima) (1) Za tužbu protiv upravnog akta plaća se taksa u iznosu od 72 KM. (2) Za tužbu u sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, dječijeg dodatka, starateljstva, usvojenja i socijalne pomoći plaća se taksa u iznosu od 18 KM. (3) Za tužbu za ponavljanje postupka plaća se taksa u iznosu od 90 KM. (4) Za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se taksa u dvostrukom iznosu od takse iz stavova (1) i (2) ovog tarifnog broja. (5) Ako je uz tužbu protiv upravnog akta stavljen i zahtjev za odlaganje od izvršenja upravnog akta, plaća se taksa u iznosu od 135 KM. Tarifni broj 23. (taksa za odluke) Za presudu u postupku u upravnom sporu plaća se: a) kada je predmet spora procjenjiv – 0,9% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne može biti manja od 90 KM ni veća od 4500 KM. b) kada je predmet spora neprocjenjiv – 90 KM. c) kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, starateljstva, dječijeg dodatka, usvajanja i socijalne pomoći taksa za presudu plaća se u iznosu od 18 KM. d) ako je predmet spora djelimično procjenjiv, taksa se plaća kao da je predmet procjenjiv. DIO SEDMI. POSEBNI SLUČAJEVI Tarifni broj 24 (taksa za sudska uvjerenja i potvrde) (1) Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja plaća se taksa u iznosu od 4,5 KM. (2) Za izdato uvjerenje se plaća taksa u iznosu od 9 KM. (3) Za potvrdu o pravosnažnosti ili izvršnosti koja se stavlja na sudski otpravak plaća se taksa u iznosu od 4,5 KM. (4) Ako se jednim uvjerenjem potvrđuje više činjenica, plaća se jedna taksa. (5) Plaćanju takse iz stava (1) ovog tarifnog broja podliježu i elektronski podnesci kao i svaki naknadni podnesak kojim se dopunjava ili mijenja prvobitni podnesak. Tarifni broj 25 (taksa za punomoć) (1) Za izdavanje usmene punomoći pred sudom, za usmeno opozivanje ili otkaz punomoći pred sudom plaća se taksa u iznosu od 9 KM. (2) Za sudsku obavijest o opozivu ili otkazu punomoći plaća se taksa u iznosu od 4,5 KM. (3) Ako više lica ovlaštenih za potpisivanje pravnog lica izdaju punomoć jednom zastupniku, plaća se taksa za jednu punomoć. (4) Za izdavanje usmene punomoći po stavu (1) ovog tarifnog broja, plaća se jedna taksa i kad više lica istovremeno izdaju punomoć jednom ili većem broju lica. Tarifni broj 26. (taksa za razmatranje spisa) Za pismeni podnesak za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se taksa u iznosu od 4,5 KM. 17 Tarifni broj 27 (takse za prijepise) (1) Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta, plaća se taksa u iznosu od 4,5 KM. (2) Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake započete stranice orginala taksa u iznosu od po 4,5 KM. (3) Za izdavanje prijepisa raspravnog zapisnika plaća se polovina takse iz stava (1) ovog Tarifnog broja. (4) Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se taksa od 2 KM po stranici. Kao cijela stranica smatra se svaka započeta stranica teksta u standardnom formatu. (5) Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se taksa u iznosu od 4,5 KM. (6) Ako se istovremeno sudski prijepis ovjerava plaća se posebna taksa za ovjeravanje u iznosu od 4,5 KM. (7) Za prijepis raspravnog zapisnika koji je izrađen istovremeno sa sastavljanjem originala plaća se polovina takse iz stava (1) ovog tarifnog broja. (8) Pod prepisom se ne podrazumijevaju: fotokopija ili kopija, koja je preslikani original ili matrica, uključujući uvećanje i umanjenje, mehaničkim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje original. Tarifni broj 28 (taksa za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) (1) Za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se taksa u iznosu od 4,5 KM po stranci. (2) Kada je izvod sastavila sama stranka i podnijela ga sudu na potvrdu plaća se polovina takse iz ovog tarifnog broja. Tarifni broj 29 (taksa za sudski depozit) (1) Za čuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se godišnje 0,9% vrijednosti, s tim da iznos takse ne može biti manji od 90 KM. (2) Taksa se plaća za svaku godinu unaprijed, a započeta godina računa se kao cijela. (3) Ako se vrijednost stvari ne može procijeniti po njihovoj prirodi, izvršit će se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 30 (taksa za protest isprava) (1) Za molbu za protest mjenice, čeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se taksa u iznosu od 4,5 KM. (2) Za protest isprave se plaća taksa prema vrijednosti, i to: a) do 50 KM - 4,5 KM, b) preko 50 KM do 500 KM - 22,5 KM, c) preko 500 KM - 45 KM. (3) Ako se jednom molbom traži više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna taksa za molbu, ali se u tom slučaju plaća posebna taksa za svaki protest, odnosno zamjenu protesta. 18 Tarifni broj 31 (taksa za ostale upise) Za podnesak koji stranka usmeno daje na zapisnik pred sudom plaća se taksa predviđena u tarifi za odnosni podnesak. Tarifni broj 32 (taksa za postupke pred arbitražom) (1) Za prijedlog stranke da sud postavi arbitra ili predsjednika arbitraže plaća se taksa u iznosu od 22,5 KM. (2) Za prijedlog o izuzeću arbitra plaća se taksa u iznosu od 45 KM. (3) Za sastavljanje potvrde o pravosnažnosti i izvršnosti presude arbitraže plaća se taksa u iznosu od 22,5 KM. Tarifni broj 33 (taksa za zahtjev za izuzeće) Za zahtjev za izuzeće plaća se taksa u iznosu od 27 KM. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Predsjedavajući Broj:02-01-XIX-113/09 Mostar,28.05.2009.godine Ramiz Jelovac, s.r.
Zakon o obrtu HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 06/08 29.04.2008 obrt SKUPŠTINA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA 100 Na osnovu člana 39. Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“, broj: 2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona, na sjednici održanoj dana 29.04.2008. godine, je donijela Z A K O N O OBRTU I - OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim Zakonom uređuju se uslovi, otvaranje obrta, registracija, poslovanje, zajedničko obavljanje, prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti (u daljem tekstu: obrta), obrazovanje, osposobljavanje za obavljanje obrta, organizovanje obrtnika i kontrola. Član 2. Obrt je samostalno, trajno i povremeno obavljanje dopuštenih i registrovanih privrednih i drugih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju, u skladu sa članom 5. ovoga Zakona. Cilj obrtničke djelatnosti je proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu, ostvariti dobit. Obrtom se, u smislu ovoga Zakona, ne smatra obavljanje trgovačke, ugostiteljske i turističke djelatnosti koje su regulisane posebnim propisima. Dopuštena je svaka privredna i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena. Obrtnik je fizičko lice, koji obavlja jednu ili više djelatnost iz stava 1.ovoga člana u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih lica.Obrtnik je s istima dužan zaključiti ugovor o radu, u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom. Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje s radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta. Član 3. Obrtom se smatra i obavljanje domaće radinosti. Domaća radinost, u smislu ovoga Zakona, jeste djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih prevladava ručni rad i usluge u domaćinstvu. Obrtnička djelatnost obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog domaćinstva. Članovima zajedničkog domaćinstva, u smislu ovoga Zakona, smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i lica koja je obrtnik dužan izdržavati. Spisak djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i uslove za njihovo obavljanje propisuje kantonalni ministar privrede. Član 4. Obrt se može obavljati sezonski, najduže šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Lica koja obavljaju obrt, iz stava 1. ovoga člana, u vrijeme sezonskog obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika. Sezonsko obavljanje obrta se upisuje u obrtni registar. Spisak djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti i uslove za njihovo obavljanje propisuje kantonalni ministar privrede. Član 5. Prema uslovima, u smislu ovoga Zakona,obrti su: slobodni, vezani i posebni. Slobodni obrti su obrti za čije se obavljanje ne traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit. Vezani obrti su obrti za čije se obavljanje traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit. Za obavljanje posebnih obrta, obrtnik mora ispunjavati uslove iz stava 3. ovoga člana, uz saglasnost za obavljanje posebnih obrta. Saglasnost izdaje nadležno Federalno ministastvo, zavisno od vrste obrta. Spisak posebnih obrta je regulisan Uredbom Federalnog ministra razvoja preduzetništva i obrta o vezanim i posebnim obrtima. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona će svojim aktima utvrditi spisak slobodnih i vezanih obrta. Član 6. U cilju očuvanja tradicije Vlada HNK će utvrditi spisak tradicionalnih i starih zanata koji se mogu obavljati pod uslovima određenim u članu 7. ovoga Zakona. Za stimulisanje obavljanja djelatnosti tradicionalnih i starih zanata Vlada Kantona će propisati olakšice, iz svoje nadležnosti. II - OBAVLJANJE OBRTA 1. Uslovi za obavljanje obrta Član 7. Fizičko lice može obavljati obrt kao osnovno zanimanje ako ispunjava slijedeće opće uslove: - da je državljanin Bosne i Hercegovine, - da je poslovno sposobno, - da udovoljava općim zdravstvenim uslovima, te posebnim zdravstvenim uslovima, ako je to propisano posebnim zakonom, - da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta i dok ta mjera traje, - da nema neizmirenih obaveza prema javnim prihodima, po bilo kojem osnovu. Fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje ako ispunjava uslove iz stava 1. ovoga člana, ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu, kao i penzioneri, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano. Obrt kao dopunsko zanimanje ne može se prenositi na druge. Član 8. Strani državljanin može obavljati obrt pod uslovima da ima radnu dozvolu, da ispunjava uslove iz člana 7. stav 1., alineja druga do peta i člana 9. ovoga Zakona i uz primjenu načela uzajamnosti. Član 9. Fizičko lice može obavljati vezani obrt, ako uz opće uslove iz člana 7. ovoga Zakona ispunjava poseban uslov stručne spreme, stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita. Fizičko lice koje ispunjava opće uslove iz člana 7. ovoga zakona, a ne ispunjava poseban uslov stručne spreme, stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima uposli uposlenika koji udovoljava tom uslovu. Vezane obrte mogu obavljati i lica s odgovarajućim višim ili visokim obrazovanjem u skladu sa odredbama iz člana 5. stav 3. ovoga Zakona. Inovatori koji posjeduju patent zaštićen kod za to ovlaštene institucije, na osnovu svojih patentnih prava, a ispunjavaju ostale uslove iz člana 7.ovoga Zakona, mogu obavljati vezani ili posebni obrt bez položenog majstorskog ispita, pod uslovom da se taj patent odnosi na obrtničku djelatnost za koju se podnosi zahtjev za odobrenje obavljanja obrtničke djelatnosti. Član 10. Obrtnik može obavljati obrt, za koji je potreban poslovni prostor, samo u poslovnom prostoru za koji ima dokaz o vlasništvu ili Ugovor o zakupu. Prostor iz stava 1. ovoga člana i oprema moraju udovoljavati propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekove okoline, zaštiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uslovima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene privredne djelatnosti. Određene vrste obrta, pod određenim uslovima, mogu se obavljati u stambenim prostorijama. Spisak djelatnosti koje se mogu obavljati u stambenim prostorijama i uslove za njihovo obavljanje, propisuje kantonalni ministar privrede. Vrste obrta, uslove i djelatnosti koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija, propisat će kantonalni ministar privrede. 2. Otvaranje obrta Član 11. Za obavljanje obrta obrtnik mora imati obrtnicu, koja prestavlja odobrenje za rad. Za obavljanje posebnih obrta, obrtnik mora imati saglasnost. Saglasnost za obavljanje posebnih obrta izdaje nadležno Federalno ministarstvo, zavisno od vrste obrta, u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Nadležni organ jedinice lokalne samouprave, na teritoriji na kojem će biti sjedište obrta,izdaje rješenje kojim se odobrava obavljanje djelatnosti,odnosno rješenje kojim se odbija zahtjev. Po pravomoćnosti rješenja iz stava 5. ovoga člana, kojim se odobrava obavljanje obrtničke djelatnosti, nadležni organ jedinice lokalne samouprave obrtniku izdaje obrtnicu i vrši upis u Obrtni registar. Nadležni organ jedinice lokalne samouprave donijet će Rješenje o otvaranju obrta, odnosno o odbijanju zahtjeva za otvaranje obrta, najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnešenog zahtjeva za izdavanje obrtnice. Obrtnica se izdaje u dvije veličine, od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta na vidnom mjestu. Saglasnosti za obavljanje obrta pribavlja podnosilac zahtjeva. Član 12. Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave ne donese rješenje kojim se odobava obavljanje obrtničke djelatnosti, odnosno rješenje kojim se zahtjev odbija u roku iz člana 11. ovoga Zakona, fizičko lice ako smatra da ispunjava uslove propisane ovim Zakonom, može započeti sa obavljanjem obrta. Fizičko lice je prethodno, pisanim putem, dužno izvjestii nadležni organ jedinice lokalne samouprave o početku obavljanja obrta. Član 13. Ukoliko su ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, nadležni organ jedinice lokalne samouprave, dužan je donijeti rješenje iz člana 11. stav 5. ovoga Zakona, fizičkom licu koje je započelo s obavljanjem obrta na osnovu člana 12. u roku od 30 dana od prijema obavještenja. Ako organ iz stava 1. ovoga člana utvrdi da nisu ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, a fizičko lice je započelo s radom na osnovu člana 12. ovoga Zakona, smatrat će se da se obrt obavlja protivno ovom Zakonu i o istom obavještava stranku. Ako nadležni organ jedinic lokalne samouprave propusti rok za donošenje Rješenja iz stava 1. ili obavještenja iz stava 2. ovoga člana, fizičko lice podnosi žalbu kantonalnom Ministarstvu privrede koje je dužno da u roku od 15 dana samo preuzme rješavanje po zahtjevu stranke. U slučajevima višestrukog ponavljanja situacija iz stava 3. ovoga člana, kantonalno Ministarstvo privrede će posebnom odlukom privremeno oduzeti pravo izdavanja rješenja za obavljanje obrtničkih djelatnosti nadležnim organima jedinica lokalne samouprave. Član 14. Obrt se upisuje u obrtni registar, koji vodi nadležan organ jedinice lokalne samouprave, nadležan za izdavanje obrtnice. Obrtni registar je javan. Član 15. Obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem obrta, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana upisa u obrtni registar. Obrtnik je dužan, najkasnije 8 dana prije početka obavljanja obrta, prijaviti obavljanje obrta nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, koji će o tome obavjestiti odgovarajuće inspekcije. Od dana upisa u obrtni registar, obrtniku počinju teći prava i obaveze u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. Nadležni organ dužan je sva rješenja u vezi s obavljanjem obrta dostaviti obrtniku, organu nadležnom za poreze, nadležnim inspekcijama, Ministarstvu privrede, Obrtničkoj komori kantona, nadležnom fondu zdravstvenog i penzionog osiguranja i Federalnom zavodu za statistiku. Član 16. Firma je ime pod kojim obrt posluje. Firma sadrži naziv obrta, ime obrta, ime i prezime obrtnika , sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Firma ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti s važećim propisima ili međunarodnim konvencijama. Na firmu obrta primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99; 45/00; 2/02 i 29/03 ), koje se odnose na firmu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Promjenu naziva i oznake obrta, promjenu ličnih podataka, obrtnik je dužan prijaviti nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, koji o tome donosi rješenje. Obrtnik, odnosno poslovođa ili privremeni poslovođa, dužan je istaknuti firmu na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja, ako se radi o obrtima za koje nije potreban poslovni prostor. Član 17. Sjedište obrta je mjesto naznačeno na obrtnici. Ako za obavljanje obrta nije potreban poslovni ili stambeni prostor, sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište. Promjenu sjedišta obrta na teritoriju iste jedinice lokalne samouprave, obrtnik prijavljuje organu nadležnom za izdavanje obrtnice. Ako obrtnik mijenja sjedište obrta i prenosi obrt na područje druge jedinice lokalne samouprave, dužan je da priloži rješenje o odjavi obrta nadležnog organa u ranijem sjedištu obrta. Ukoliko obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju drugog kantona, dužan je podnijeti prijavu nadležnom organu jedinice lokalne samouprave tog kantona, uz koju je obavezan priložiti obrtnicu. Nadležni organ koji je donio rješenje o promjeni sjedišta obrta, dužan je po konačnosti tog rješenja izdati obrtniku novu obrtnicu sa novim brojem i novim sjedištem obrta i o tome obavjestiti organ koji je prethodno izdao obrtnicu i nadležne organe iz člana 15. ovoga Zakona. Poslovanje obrta Član 18. Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju posebnih obrta samo one za koje je dobio saglasnost. Obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje dopunjavaju njegovu djelatnost ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom, te da u obimu ostvarenog prihoda učestvuju do 25%. Za obavljanje djelatnosti iz stava 2. ovoga člana ne mora se ispunjavati uslov stručne osposobljenosti ili položen majstorski ispit. Obrt kao dopunska djelatnost mora imati obrtnicu. Obrtnik može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje, sa samo 1/3 redovnog radnog vremena. Obrtnik koji obavlja obrt kao dopunsko zanimanje, je dužan na vidnom mjestu istaći radno vrijeme za obavljanje toga obrta. Član 19. Obrtnica se ne može prenijeti na drugo lice, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Posebni obrt se ne može prenijeti na drugo lice. Član 20. Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada zaposlenika koje upošljava. Član 21. Obrt se može obavljati u više izdvojenih prostora koji se nalaze izvan sjedišta obrta i koji moraju udovoljavati uslovima iz člana 10. ovoga Zakona. Pod izdvojenim prostorom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služe za obavljanje obrta, a nalaze se u sjedištu i van sjedišta obrta. Član 22. U svakom izdvojenom prostoru, obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i koji ispunjava uslove iz člana 7. ovoga Zakona. Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte, dužni su u svakom izdvojenom prostoru imenovati stručnog poslovođu, koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uslove iz člana 7. i 9. ovoga Zakona. Stručni poslovođa, iz stava 1. ovoga člana, dužan je u roku od 2 (dvije) godine od sticanja uslova iz člana 40. ovoga Zakona položiti majstorski ispit za odgovarajuće majstorsko zvanje. Član 23. Nadležni organ jedinice lokalne samouprave, na čijem se području nalazi izdvojeni prostor za obavljanje obrta, izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom prostoru.Po konačnosti rješenja isti će biti upisani u evidenciju izdvojenih poslovnih prostora. Ukoliko se radi o obavljanju posebnog obrta, organ iz stava 1. ovoga člana, primjerak rješenja dostaviti će Federalnom ministarstvu koje je izdalo saglasnost za obavljanje posebnog obrta. Član 24. Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovođe, koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uslove iz člana 7. i 9. ovoga Zakona. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika. Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe, obrtnik je dužan prijaviti nadležnom organu jedinice lokalne samouprave na teritoriju na kojem se nalazi sjedište obrta, koji rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem poslovođe i upisuje to u obrtni registar. Ako poslovođa postupi protivno odredbama ovoga Zakona, odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem. Član 25. Nakon smrti obrtnika, obrtnica za slobodne i vezane obrte se može prenijeti na njegove nasljednike. Lica iz stava 1. ovoga člana mogu nastaviti voditi obrt putem poslovođe, koji mora ispunjavati uslove iz člana 7. i člana 9. stav 1. ovoga Zakona. Član 26. Nakon smrti obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu člana 25. stav 1. ovoga Zakona, putem privremenog poslovođe koji mora ispunjavati uslove iz ovoga Zakona. Zahtjev za odobrenje za nastavak vođenja obrta putem privremenog poslovođe, podnosi se nadležnom organu jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana, od dana smrti obrtnika. Privremeni poslovođa se upisuje u obrtni registar. Privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog privrednika, za račun nasljednika umrlog obrtnika. Ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama ovoga Zakona, odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem. Član 27. Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu za slobodne i vezane obrte na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom organu jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od smrti nosioca obrtnice. Uz prijavu iz stava 1. ovoga člana mora se priložiti: 1. izvod iz matične knjige umrlih za obrtnika, 2. pravosnažna sudska odluka o nasljeđivanju, ili pismeni dogovor nasljednika ovjeren od strane nadležnog organa, 3. ime i prezime poslovođe,kao i dokaz da ispunjava uslove iz člana 7. i 9. stav 1. ovoga Zakona, 4. izjavu nasljednika o saglasnosti vođenja obrta putem poslovođe. Nadležni organ iz stava 1. ovoga člana donosi rješenje, te upisuje prenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem poslovođe u obrtni registar. Član 28. U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica za slobodne i vezane obrte se može prenijeti na njegovog supružnika, djecu, roditelje, braću , sestre i ostale naslijednike. Lica iz stava 1. ovoga člana mogu nastaviti vođenje obrta putem poslovođe, koji mora ispunjavati uslove iz člana 7. i 9. ovoga Zakona. Član 29. Lica iz člana 28. stav 1. i 2. ovoga Zakona ako žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, dužni su to prijaviti nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, u roku od 30 dana, od dana pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti. Uz prijavu iz stava 1. ovoga člana mora se priložiti: 1. pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika, 2. dokaz da ispunjava uslove iz člana 7. i člana 9. stav 1. ovoga Zakona. Nadležni organ iz stava 1. ovoga člana donosi rješenje, te upisuje prenos obrtnice i nastavak vođenja obrta u obrtni registar. Član 30. Ako lica iz člana 28. stav 1. ovoga Zakona propuste rok iz člana 27. stav 1. , člana 26. stav 2. i člana 29. ovoga Zakona, gube pravo na prenos obrtnice i nastavak vođenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona. Član 31. Raspored minimalnog dnevnog i sedmičnog radnog vremena obrtnika, kao i minimalno radno vrijeme obrtnika u dane državnih praznika i neradnih dana za pojedine obrte, utvrđuje se propisom jedinice lokalne samouprave. Nadležni organ jedinice lokalne samouprave, za pojedine obrte, može propisati raspored početka i završetka dnevnog i sedmičnog radnog vremena. Član 32. Obrtnik, poslovođa ili privremeni poslovođa dužan je da: 1. odobrenu djelatnost obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom, 2. na vidnom mjestu istakne ovjeren cjenovnik svojih proizvoda, odnosno usluga od strane nadležnog općinskog organa ili organa grada Mostara, na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se pridržava, 3. na vidnom mjestu istakne radno vrijeme i da ga se pridržava, 4. kupcu, odnosno korisniku usluga izda račun o prodanoj robi, odnosno izvršenim uslugama, a promet usluga evidentirati preko registar kase ili drugog elektroničkog računala, 5. garantuje kvalitetu proizvoda odnosno usluga i otkloni nedostatke, ili nadoknadi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga, u skladu sa važećim propisima i standardima, 6. vodi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti, u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima (knjiga ulaznih i izlaznih faktura, trgovačka knjiga na malo, knjiga usluga), 7. provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine, koje se odnose na obavljanje registrovane djelatnosti. 4. Zajedničko obavljanje obrta Član 33. Dva ili više fizičkih lica mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi i odgovornosti lica iz stava 1. ovoga člana uređuju se pisanim ugovorom, koji ugovorne strane dostavljaju organu nadležnom za izdavanje obrtnice prilikom upisa u obrtni registar. Na ugovor iz stava 2. ovoga člana primjenjuju se propisi kojima se uređuju obavezni odnosi u ortakluku. Obrt iz stava 1. ovoga člana posluje pod zajedničkom firmom. Član 34. Fizička lica mogu zajednički obavljati slobodni i vezani obrt, ako ispunjavaju uslove iz člana 7. ovoga Zakona, te da najmanje jedno lice ispunjava i uslov iz člana 9. stav 1. ovoga Zakona. Strani državljani moraju ispunjavati uslove iz člana 8. ovoga Zakona. Odgovarajuće odredbe ovoga Zakona, se primjenjuju na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih lica, kao i kada obrt obavlja samo jedno fizičko lice. Član 35. Istupanje fizičkog lica iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih lica, prijavljuje se nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, koje te promjene upisuje u obrtni registar. Zajedničko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivača svede na jednoga.U tom slučaju, mora se izvršiti novo registriranje u samostalno obavljanje obrta. 5. Prestanak obrta Član 36. Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Obrtnik je dužan odjaviti obavljanje obrta pisanim putem nadležnom organu jedinice lokalne samouprave prije prestanka rada. Prestanak obrta utvrđuje rješenjem nadležni organ jedinice lokalne samouprave,koji po konačnosti rješenja briše obrt iz obrtnog registra. Prestanak obavljanja obrta odjavom, utvrđuje se danom navedenim u odjavi, uz priložen dokaz da nema neizmirenih obaveza prema javnim prihodima, s tim da se obrt ne može odjaviti unazad. Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu obavljanja obrta. Član 37. Obrt prestaje po sili zakona: - smrću, odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi vođenje obrta od nasljednika, u skladu sa ovim Zakonom, - ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od šest mjeseci, od dana upisa u obrtni registar, - ako je pravomoćnim aktom obrtniku izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta i za vrijeme dok ta mjera traje, - ako obrtnik protivno odredbi člana 38. stav 1. ovoga Zakona obustavi obavljanje obrta duže od 30 dana, - ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana, nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, - danom stupanja na izdržavanje kazne ako bude osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, ukoliko nije uposlio uposlenika u skladu sa članom 9. stav 2. ili poslovođu u skladu sa članom 24. ovoga Zakona, - ako se utvrdi da obrtnik ne ispunjava uslove, iz članova; 5., 7., 8. i 9. ovoga Zakona, - ako obrtnik izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili ako strancu prestane važiti radna dozvola, - ako obrtnik ne uskladi poslovanje u roku iz člana 71. ovoga Zakona, - ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na osnovu lažnih isprava, - ako Sud časti Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanskog kantona donese odluku o prestanku obavljanja obrta. Član 38. Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, o čemu pisanim putem izvještava nadležni organ jedinice lokalne samoupave u roku od 30 dana od dana obustave. Obrtnik može obustaviti obavljanje obrta i duže od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile dok ta bolest traje, odnosno dok se ne otklone posljedice više sile. Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi porodiljni dopust do navršene treće godine djetetova života. Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i dužan je predati obrtnicu nadležnom organu jedinice lokalne samouprave. O ponovnom početku obavljanja obrta, obrtnik je dužan pisanim putem izvijestiti nadležni organ jedinice lokalne samouprave, najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obrta. Nadležni organ jedinice lokalne samouprave o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku obavljanja djelatnosti izvještava nadležne organe iz člana 15. ovoga Zakona. III- OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA Član 39. Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži odgovarajuća školska sprema, vrši se u odgovarajućim srednjim, višim i visokim školskim ustanovama. Praktični dio obuke se izvodi u odgovarajućim radionicama, a izvode ga obrtnici sa položenim majstorskim ispitom. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta u saradnji sa kantonalnom Obrtničkom komorom , izdaje dozvole (licence) za izvođenje obuke. Također, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta u saradnji sa kantonalnom Obrtničkom komorom Pravilnikom propisuje uslove pod kojim se izvodi praktični dio obuke, prava i obaveze obrtnika i učenika, te akte kojima se to reguliše. Član 40. Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost, polaže se ispit o stručnoj osposobljenosti, prema programu kojeg donosi Kantonalni ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta, a na prijedlog Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ispitu o stručnoj osposobljenosti može pristupiti lice s najmanje završenom osnovnom školom i praksom u trajanju od dvije godine. Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred komisijom, koju osniva Obrtnička komora Kantona u saradnji sa srednjom školom koja je verificikovana za te poslove. Komisija se sastoji od najmanje tri člana, od čega jedan član iz Ministarstva privrede HNK-a. Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvata praktično poznavanje struke, kao i znanje neophodno za samostalno obavljanje obrta. Obrtnička komora Kantona vodi evidenciju o završenom stručnom osposobljavanju i o tome obavještava Obrtničku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. O završenom stručnom osposobljavanju izdaje se uvjerenje. Član 41. Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži majstorki ispit, izvodi se prema Programu kojeg donosi kantonalni ministar nadležan za obrazovanje, a na prijedlog federalnog ministra obrazovanja i nauke. Majstorskom ispitu mogu pristupiti lica koja su završila odgovarajuću srednju školu i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u obrtu, za koji žele polagati majstorski ispit. Lica s neodgovarajućom srednjom školom, za polaganje majstorskog ispita, moraju imati najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit. Član 42. Majstorski ispit se polaže pred komisijom, koju osniva Obrtnička komora Kantona u saradnji sa srednjom školom koja je verifikovana za te poslove, u skladu sa važećim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja. Komisija se sastoji od najmanje pet članova, a moraju biti zastupljena najmanje tri majstora obrta za koji se polaže majstorski ispit. Nakon uspješno položenog majstorskog ispita, izdaje se diploma majstorskog zvanja. Sadržaj i izgled diplomeme propisuje se posebnim aktom. Obrtnička komora Kantona vodi evidenciju o položenim majstorskim ispitima. Obrtnička komora Kantona dužna je dostaviti obrtničkoj komori Federacije izvod iz evidencije o položenim majstorskim ispitima, u roku od 15 dana od dana polaganja majstorskog ispita. Kontrolu nad zakonitošću organizovanja i provođenja majstorskog ispita, provodit će nadležna ministarstva. Član 43. Troškove polaganja ispita, o stručnoj osposobljenosti i majstorskog ispita, snosi kandidat sam , fizičko ili pravno lice koje kandidata upućuje na ispit. Kantonalni ministar privrede, a na prijedlog Obrtničke komore Kantona, rješenjem utvrđuje cijenu polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti. Kontrolu nad zakonitosti organizovanja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti, provodit će kantonalno Ministarstvo privrede HNK. Član 44. Pravilnik o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti i pravilnik o polaganju majstorskog ispita, donosi federalni ministar razvoja, preduzetništva i obrta. IV - ORGANIZOVANJE OBRTNIKA Član 45. Radi unapređivanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa, obrtnici osnivaju udruženja na teritorijalnom ili strukovnom principu, na području jedne ili više općina kantona. Udruženje obrtnika je pravno lice, članstvo u njemu je na dobrovoljnoj osnovi. Udruženje obrtnika ima Statut, kojim se uređuje; sadržaj rada, organizacija, međusobna prava i obaveze članova. Statut donosi Skupština udruženja obrtnika. Član 46. Udruženja obrtnika po pravilu se udružuju u Obrtničku komoru Kantona, na čijem teritoriju su registrovana. Obrtnička komora iz stava 1. ovoga člana ima svojstvo pravnog lica. Obrtnici na području kantona, danom upisa u obrtni registar, postaju članovi Obrtničke komore Kantona, na principu dobrovoljnosti, te su dužni plaćati članarinu utvrđenu Statutom komore. Član 47. Obrtnička komora Kantona je samostalna, stručna, poslovna organizacija obrtnika, koja se osniva radi usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika. Obrtnička komora obavlja javne ovlasti koje su utvrđene ovim Zakonom. Naziv i sjedište Obrtničke komore Kantona određuje se njenim Statutom prema sjedištu ili nazivu Kantona. Evidencija članova Obrtničke komore je javna knjiga, na osnovu koje se izdaju odgovarajuća uvjerenja kao javne isprave. Član 48. Članovi udruženja obrtnika i Obrtničke komore Kantona, mogu biti obrtnici koji obavljaju obrt na području Kantona u skladu sa ovim Zakonom. Članom udruženja obrtnika i Obrtničke komore Kantona mogu postati trgovačka, privredna društva i druga pravna lica osnovana po drugim zakonima. Član 49. Zadaci Obrtničke komore Kantona su: 1.unapređenje obrta i obrtništva, 2.zastupanje intresa obrtnika pred državnim tijelima i oblikovanje privrednog sistema, 3.davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja propisa u oblasti obrtništva, 4.osnivanje komisije za polaganje ispita stručne osposobljenosti, 5.osnivanje komisije za polaganje majsorskog ispita, 6.osnivanje Suda časti obrtnika, 7.vođenje evidencije obrtnika, 8.vođenje evidencije o stručnoj osposobljenosti, 9.pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta, 10.obavljanje drugih zadataka određenih Zakonom i statutom Obrtničke komore kantona. Član 50. Obrtničkom komorom upravljaju članovi putem organa Komore. Organi obrtničke komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i predsjednik. Odluku o raspisivanju izbora za organe Komore, donosi Skupština Obrtničke komore. Član 51. Skupština Obrtničke komore Kantona je najviše tijelo upravljanja . Odluku o načinu izbora članova i zakazivanja prve osnivačke Skupštine Obrtničke komore Kantona donosi Vlada Kantona, na prijedlog obrtnika i udruženja obrtnika s teritorija Kantona. Skupština Obrtničke komore Kantona : -donosi Statut, -donosi poslovnik o radu, -imenuje i razrješava predsjednika Komore, -donosi finansijski proračun, -imenuje i razrješava Upravni i Nadzorni odbor, -odlučuje o raspisivanju izbora te provodi izbore, -donosi opšte akte, -donosi pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora, nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje Sud časti može izreći, -obavlja i druge poslove predviđene ovim Zakonom. Član 52. Statutom Obrtničke komore Kantona uređuju se, naročito: -ostvarivanje interesa članova Komore, -prava, obaveze i odgovornosti članova, -postupak donošenja i izmjene Statuta i drugih općih akata, -organi Komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja, razrješenja i trajanje mandata, -način odlučivanja u tijelima Komore, -organizovanje rada u Komori, posebno organizovanje i zadaci stručne službe, -zastupanje i predstavljanje Komore, -sadržaj i oblici ostvarivanja saradnje s komorama u zemlji, inostranstvu, tijelima vlasti i drugim organizacijama, -javnost rada i informisanje, -osiguranje sredstava rada Komore, -druga pitanja za rad Komore, Statut Obrtničke komore Kantona objavljuje se u ''Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona''. Usklađenost statuta Kantonalne obrtničke komore s ovim Zakonom utvrđuje kantonalno Ministarstvo privrede. Saglasnost na Statut Obrtničke komore daje Vlada Kantona. Član 53. Poslovi i zadaci udruženja obrtnika regulisati će se njihovim Statutom, u skladu sa odredbama ovoga Zakona i Statuta Obrtničke komore Kantona . Usklađenost Statuta udruženja obrtnika sa Statutom Obrtničke komore Kantona utvrđuje Obrtnička komora Kantona. Član 54. Upravni odbor Obrtničke komore Kantona : -provodi odluke i zaključke Skupštine, -utvrđuje prijedlog Statuta i drugih akata koje donosi Skupština, -predlaže odluke i stavove, te daje mišljenja o pitanjima o kojima raspravlja Skupština, -odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte u obavljanju javnih djelatnosti. Član 55. Nadzorni odbor nadzire provođenje Statuta i drugih općih akata Obrtničke komore Kantona, materijalno finansijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, te obavlja i druge poslove predviđene Statutom. Član 56. Broj članova Upravnog i Nadzornog odbora, njihov izbor, mandat i druga pitanja u vezi njihovog rada, uređuju se Statutom. Isto lice ne može istovremeno biti član Upravnog i Nadzornog odbora. Član 57. Predsjednika Obrtničke komore Kantona imenuje i razrješava Skupština. Predsjednik Obrtničke komore Kantona predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njenog rada. Predsjednik Obrtničke komore Kantona ne može biti član Nadzornog i Upravnog odbora Obrtničke komore Kantona, niti udruženja obrtnika. Član 58. U okviru Obrtničke komore Kantona djeluje Sud časti. Sud časti vodi postupak i odlučuje o povredama poslovnih običaja, ugovora, tržišnih pravila i drugih propisa. O žalbama protiv odluka Suda časti Obrtničke komore Kantona, rješava Sud časti Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine. Član 59. Sredstva za rad Obrtničke komore Kantona obezbjeđuju se iz članarina, kotizacija i drugih izvora u skladu sa Statutom i drugim aktima Obrtničke komore. Odluku o visini članarine donosi Skupština Obrtničke komore Kantona. Član 60. Obrtnička komora Kantona može imati Stručnu službu. Opće akte o organizaciji i radu Stručne službe donosi organ Obrtničke komore, određen Statutom. Član 61. Odluku o načinu izbora članova i zakazivanju osnivačke Skupštine Obrtničke komore Kantona, donosi Vlada Kantona na prijedlog obrtnika i udruženja obrtnika sa teritorija Kantona, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu federalnog Zakona o obrtu. V - KONTROLA Član 62. Upravni nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga Zakona vrši Kantonalno ministarstvo privrede. Inspekcijske poslove u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, vrše nadležna inspekcija za obrt i drugi inspekcijski organi u skladu sa ovlaštenjima utvrđenim posebnim zakonima. Član 63. Za kantonalnog inspektora za obrt može biti postavljeno lice koje pored općih uslova ispunjava i slijedeće posebne uslove: Da ima visoku stručnu spremu( ekonomskog, pravnog ili drugog društvenog smijera), najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen stručni upravni ispit. Član 64. Ako se obrt obavlja bez obrtnice, odnosno bez saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se obavlja suprotno obrtnici ili saglasnosti za obavljanje posebnog obrta, nadležna inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja obrta i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt. Ukoliko obrtnici i poslije zabrane nastave sa obavljanjem obrta, nakon što je rješenje o zabrani postalo izvršno, nadležni inspektor će donijeti zaključak o dozvoli izvršenja po službenoj dužnosti, te izvršiti pečaćenje objekta na propisan način. Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. Član 65. Pored ovlaštenja utvrđenih Zakonom o kantonalnoj upravi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (“Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona”, broj:11/99), kantonalni inspektor je nadležan da vrši kontrolu obavljanja posebnih obrta iz člana 5. stava 4. ovoga Zakona. Član 66. Ako prostor i oprema obrtnika ne udovoljava propisanim uslovima, nadležna inspekcija donijeti će rješenje kojim će odrediti rok do kojeg se nedostaci moraju otkloniti. Ako se nedostaci iz stava 1. ovoga člana ne otklone u određenom roku, nadležna inspekcija donijeti će rješenje o zabrani obavljanja određene djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani upotrebe uređaja i opreme. U slučaju povrede sanitarno-zdravstvenih i tehničkih uslova zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi, nadležna inspekcija donijet će rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti, dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. U slučaju iz stava 2. i 3. ovoga člana, žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. VI - KAZNENE ODREDBE Član 67. Novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.500,00 KM kazniti će se za prekršaj imalac radnje - obrtnik: - ako obavlja obrt u vremenu u kojem nije registrovan za sezonsko obavljanje obrta (član 4. stav 1.), - ako ne prijavi početak obavljanja obrta (član 15. stav 2.); - ako za vrijeme obavljanja sezonskog obrta ne uspostavi svojstvo osiguranika (član 4.stav 2.), - ako ne istakne firmu pod kojom će obrt poslovati (član 16. stav 6.); - ako ne izloži veću obrtnicu u sjedištu obrta na vidnom mjestu(član 11. st. 7.), - ako odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno, u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom (član 32. stav 1. tačka 1.), - ako na vidnom mjestu ne istakne ovjeren cjenovnik svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i njih se ne pridržava (član 32. stav 1. tačka 2.), - ako na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i njega se ne pridržava (član 32. stav 1. tačka 3. i član 18. stav 6.), - ako kupcu, odnosno korisniku usluga ne izda račun o prodatoj robi, odnosno izvršenim uslugama (član 32. stav 1. tačka 4.), - ako ne garantuje kvalitet proizvoda, odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne nadoknadi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga, u skladu sa važećim propisima i standardima (član 32. stav 1. tačka 5.), - ako ne vodi urednu evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa Zakonom i drugim propisima (član 32. stav 1. tačka 6.), - ako ne provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine, koje se odnose na obavljanje registrovane djelatnosti (član 32. stav 1. tačka 7.), - ako se ne pridržava uslova pod kojim se izvodi praktični dio obuke (član 39. st. 4.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniti će se poslovođa ili privremeni poslovđa novčanom kaznom od 20,00 KM do 300,00 KM (član 22.,24. i 26.). Član 68. Za prekršaje iz člana 66. stav 1. ovoga Zakona kaznit će se imalac radnje-obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM, a poslovođa ili privremeni poslovođa u iznosu od 50,00 KM ( član 22.,24. i 26.). Za propuste iz člana 13. stav 4. i člana 15.stav 4. novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM kazniti će se odgovorno lice nadležnog organa jedinice lokalne samouprave. Član 69. Novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM, kaznit će se za prekršaje imalac radnje-obrtnik: - ako ne prijavi promjenu naziva i oznake obrta (član 16. stav 5.), - ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (član 17. stav 2.), - ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koje nije dobio saglasnost za obavljanje posebnog obrta (član 18. stav 1.), - ako koristi rad drugih lica s kojima nije zaključio ugovor o radu( član 2.stav 4.), - ako ne prijavi djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti, koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene obrtnicom u manjem obimu (član 18. stav 2.), - ako obavlja obrt kao dopunsko zanimanje, preko, za to određenog radnog vremena (član 18. stav 5.), - ako obavlja obrt u izdvojenom prostoru bez rješenja nadležnog organa (član 23. stav 1.), - ako vodi slobodni ili vezani obrt ,putem poslovođe, bez rješenja nadležnog organa (član 24. stav 3.), - ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (član 38. stav 4.), - ako u predviđenom roku, ne obavijesti nadležni organ o ponovnom početku obavljanja obrta (član 38. stav 5.), Za ponovljene prekršaje iz stava 1. ovoga člana izreći će se obrtniku zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta u trajanju od tri mjeseca do šest mjeseci. Član 70. Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM, kaznit će se za prekršaj imalac radnje-obrtnik: - ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno, saglasnosti za obavljanje posebnog obrta (član 11. stav 1.,2., 3. ). - ako ne postupi po rješenju kantonalnog inspektora (član 64. i 66.). Za prekršaj iz stava 1., ovoga člana, izreći će se zaštitna mjera oduzimanja uređaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, kao i nezakonito ostvarena dobit. VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 71. Obrtnici kojima je obavljanje samostalne djelatnosti, odnosno obrta odobreno po ranijim propisima , uskladiti će poslovanje s odredbama ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona . Ukoliko obrtnici ne usklade poslovanje u roku iz stava 1. ovoga člana, obrt prestaje po sili zakona, o čemu će nadležni organ donijeti posebno rješenje. Član 72. Obrtnici koji su po prijašnjim propisima stekli odgovarajuću stručnu spremu ili osposobljenost, mogu obavljati vezane obrte utvrđene Zakonom o obrtu (“Službene novine Federacije BiH “, broj 52/02), ako s danom početka primjene ovoga Zakona imaju osnovanu radnju. Obrtnicima koji su majstorski ispit položili prema propisima koji su važili do dana početka primjene ovoga Zakona, isti se priznaje u cjelosti. Obrtnici koji su po prijašnjim propisma osnovali radnju, putem zaposlenog radnika odgovarajuće stručne spreme, mogu nastaviti s poslovanjem ako i dalje imaju zaposlenog radnika sa stručnom spremom, u skladu sa odredbama ovoga Zakona. Član 73. Prava što ih Zakon o obrtu (“Službene novine Federacije BiH”, broj:52/02) priznaje licima koji imaju majstorski ispit, priznaju se i licima koja na dan početka primjene toga Zakona imaju odgovarajuću stručnu spremu i najmanje 5 godina radnog iskustva u obavljanju djelatnosti za koji se traži majstorski ispit. Priznavanjem prava u skladu odredbi stava 1. ovoga člana, ne daje se i pravo na isticanje majstorskog zvanja. Ispit o stručnoj osposobljenosti priznaje se licima koja su do 30.06.2007. god. stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu. Pravo iz stava 3. ovoga člana priznaje se i licima koja su upisali srednju stručnu školu odgovarajućeg smjera do početka školske 2006/2007.godine. Član 74. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje primjena Zakona o obrtu (''Službene novine HNK'', broj: 02/05). Član 75. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Broj: 02-01-XIII-086/08 Mostar, 29.04.2008. godine PREDSJEDAVAJUĆI Ramiz Jelovac,s.r.
Zakon o upravljanju otpadom HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 06/06 31.08.2006 otpad
Zakon o zapaljivim tečnostima i gasovima HNK Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK 03/05 15.02.2005 gas,zapaljive tečnosti 0BZAKON 1BO ZAPALJIVIM TEČNOSTIMA I GASOVIMA 5BI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim Zakonom utvrđuju se uslovi za izgradnju građevina i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivih tečnosti i gasova, uslovi držanja, skladištenja i prometa zapaljivim tečnostima i gasovima, uslovi za obavljanje poslova skladištenja zapaljivih tečnosti i gasova, načela za provođenje mjera zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i upotrebi građevina i postrojenja i držanju, skladištenju i prometu zapaljivim tečnostima i gasovima te provođenje nadzora nad tim mjerama na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Član 2. Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju slijedeće značenje: - zapaljive tečnosti su materije koje imaju penetraciju veću od 300 jedinica penetracije (1/10 mm) određenu prema normi za ispitivanje bitumena i čiji je pritisak pare na 323,15 K (50oC) manji od 300 kPa (3 bara), a dijele se prema temperaturi plamišta na zapaljive (lahko zapaljive) tečnosti čija je temperatura plamišta jednaka ili manja 311,15 K (38oC) i zapaljive tečnosti čija je temperatura plamišta iznad 311,15 K (38oC) u skladu sa normama. Zapaljive (lahko zapaljive) tečnosti dodatno se dijele i prema temperaturi vrelišta u skladu sa međunarodnim normama, - zapaljivi gasovi su pod pritiskom, tečni ili pod pritiskom otopljeni gasovi koji imaju kritičnu temperaturu nižu od 323,15 K (50oC) ili na 323,15 K (50oC) pritisak pare više od 300 kPa (3 bara) i koji se u smjesi sa zrakom mogu zapaliti i/ili eksplodirati, - promet zapaljivih tečnosti i gasova je njihovo pretakanje, utovar ili istovar u saobraćajna sredstva ili iz njih, rukovanje prilikom dopreme, otpreme i smještaja u skladište i druge prostore, dopremu i otpremu pomoću naftovoda, gasovoda i produktovoda, prodaju, upotrebu i druge radnje sa zapaljivim tečnostima i gasovima, - skladište zapaljivih tečnosti i/ili gasova je građevina ili dio građevine i/ili prostor u kojima se obavlja skladištenje zapaljivih tečnosti i/ili gasova, - skladištenje je trajno ili povremeno, na propisan način, smještanje zapaljivih tečnosti ili gasova u posude i/ili spremnike čiji je ukupni obim više od 2.000 l zapaljivih tečnosti, odnosno 20 l zapaljivih (lahko zapaljivih) tečnosti ili više od 30 kg zapaljivih gasova, ako posebnim propisima nije određeno drugačije, - držanje zapaljivih tečnosti i/ili gasova je čuvanje i/ili odlaganje zapaljivih tečnosti i/ili gasova u građevinama, građevinskim dijelovima ili van njih u posudama čiji ukupni obim ne prelazi 2.000 l zapaljivih tečnosti odnosno 20 l zapaljivih (lahko zapaljivih) tečnosti i ne prelazi 30 kg zapaljivih gasova na način predviđen ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona, međunarodnim normama i uputstvom proizvođača, - građevine su građevinski objekti na određenoj lokaciji koji se sastoje od građevinskog dijela i ugrađene opreme što zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu kao što su naftovodi, gasovodi, produktovodi, spremnici, skladišta, pretakališta i druge građevine ili njeni dijelovi a namijenjeni su za skladištenje ili promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova, - spremnici su stabilni, polustabilni ili prenosni zatvoreni sudovi koji se postavljaju na posebno uređenu podlogu a u kojima se nalaze zapaljive tečnosti ili gasovi obima više od 250 l za zapaljive tečnosti, odnosno više od 50 kg za zapaljive gasove, izrađeni prema propisima i međunarodnim normama, - posude su zatvoreni sudovi koji sadrže zapaljive tečnosti ili gasove obima do 250 l za zapaljive tečnosti, odnosno do 50 kg za zapaljive gasove izrađene prema propisima i međunarodnim normama, - bočice su zatvoreni sudovi koji sadrže zapaljive tečnosti ili gasove obima manjeg ili jednakog 0,2 l (lakovi, alkohol, gas za upaljače, sprejevi punjeni butanom ili propanom i sl.), - prodavaonice zapaljivih tečnosti i/ili gasova su građevine, dijelovi građevine ili drugi prostori izgrađeni, odnosno prilagođeni prodaji zapaljivih tečnosti i/ili gasova u posudama i bočicama u skladu sa ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i međunarodnim normama, - postrojenje za zapaljive tečnosti i/ili gasove je sistem koji se sastoji od spremnika ili posuda te instalacija i uređaja za proizvodnju, preradu, prenos, pretakanje i/ili upotrebu zapaljivih tečnosti i/ili gasova, sistema za upravljanje i nadziranje bezbjednog odvijanja tehnološkog procesa, stabilnih sistema za dojavu i gašenje požara i drugih instalacija i uređaja što zajedno čine tehnološku cjelinu, - zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje, dijela građevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tečnosti i/ili gasovi, u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili gasova sa zrakom koja nakon paljenja izgara po čitavoj nepotrošenoj smjesi, određen i razvrstan u skladu sa propisima i međunarodnim normama, - bezbjedonosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje ili dijela građevine preko koje se u slučaju požara ili eksplozije u zavisnosti o vrsti, količini i načinu korištenja zapaljivih tečnosti i/ili gasova, tipa građevine i izvedenim mjerama zaštite, ne očekuje ugrožavanje susjednih dijelova građevine i drugih susjednih građevina i okoline, a koja se određuje na osnovu propisa i inostranih normi, odnosno pravila tehničke prakse, ako ne postoje propisi ili domaće norme u skladu sa propisima o normalizaciji, - zapaljive tečnosti općepoznatih karakteristika su goriva za saobraćajna sredstva koja se prodaju na benzinskim pumpama, ulje za loženje i tečnosti za prehranu, - zapaljivi gasovi općepoznatih karakteristika su zemni gas, propan-butan gas i gradski gas, - oksidirajuće materije su materije koje se u dodiru s drugim materijama razlažu i pritom mogu procesom oksidacije uzrokovati gorenje, - reaktivne materije su materije koje u dodiru s drugim materijama mogu spontano hemijski reagovati pri čemu može doći do razaranja drugih materija, povećanja temperature i sl., - samozapaljive materije su materije koje se u dodiru sa zrakom ili vodom mogu spontano zapaliti bez dovođenja izvora toplote (otvorena vatra, iskra ili visoka temperatura), - dobavljač gasa je pravno lice koje opskrbljuje gasom potrošača putem gasovoda ili na drugi način dostavlja gas u spremnik potrošača (npr. putem vagona, auto-cisterni i sl.). Član 3. Skladištenje, držanje i promet zapaljivih tečnosti i gasova mora se obavljati u skladu sa ovim Zakonom, propisima donijetim na osnovu zakona, tehničkim normativima i normama, a upotreba i prema uputstvu proizvođača. Prevoz zapaljivih tečnosti i gasova obavlja se u skladu sa propisima o prevozu opasnih materija. 2BII - ZAPALJIVE TEČNOSTI Član 4 Prije stavljanja zapaljivih tečnosti u promet, proizvođač, odnosno uvoznik obavezan je utvrditi grupu zapaljive tečnosti prema temperaturi plamišta, kategoriji i stepenu opasnosti od požara prema inostranim normama te izraditi uputstvo za sigurno skladištenje, držanje i prometovanje. Na posudama koje sadrže zapaljive tečnosti, kad se stavljaju u prodaju, moraju biti ispisani podaci o vrsti i količini zapaljive tečnosti na službenim jezicima, te podaci iz stava 1. ovog člana na kvalitetno odštampanoj i zalijepljenoj naljepnici ili odštampani na samoj posudi. Odredba stava 2. ovog člana ne odnosi se na posude koje sadrže zapaljive tečnosti namijenjene prehrani. Posude koje sadrže zapaljive tečnosti moraju biti izrađene od odgovarajućeg materijala i na način predviđen propisima i međunarodnim normama. Bočice koje sadrže zapaljive (lahko zapaljive) tečnosti moraju biti izrađene od materijala otpornog na tečnnost koju sadrže i označene jasnim znakovima opasnosti od požara i tekstom upozorenja za bezbjednu upotrebu i držanje na službenim jezicima. Kada se isporuka zapaljivih tečnosti ne obavlja u posudama ili bočicama isporučilac je dužan kupcu dati podatke i uputstva iz stava 1. ovog člana. Član 5. Pravna i fizička lica organi uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave koje obavljaju skladištenje, držanje i promet zapaljivih tečnosti moraju za sve zapaljive tečnosti koje skladište, drže ili kojima prometuju, a čije karakteristike nisu općepoznate, imati podatke o grupi zapaljive tečnosti prema temperaturi plamišta i o kategoriji i stepenu opasnosti od požara, u skladu sa međunarodnim normama. Skladištenje, držanje i prometovanje zapaljivih tečnosti obavlja se u skladu sa ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i normi, odnosno uputstvom proizvođača pri čemu se moraju sačuvati od oštečenja podaci i oznake na postrojenjima, posudama i bočicama koje sadrže zapaljive tečnosti sve do potpunog iskorištenja sadržaja, odnosno njihovog čišćenja od zapaljivih tečnosti. Uslove za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive tečnosti, uslove za skladištenje, držanje i promet zapaljivih tečnosti te provođenje mjera zaštite od požara i eksplozija pri gradnji, skladištenju, držanju i prometu zapaljivih tečnosti propisuje Ministar unutrašnjih poslova ( u daljem tekstu: ministar). 6BIII - ZAPALJIVI GASOVI Član 6. Prije stavljanja u promet zapaljivih gasova proizvođač, odnosno uvoznik obavezan je utvrditi kategoriju i stepen opasnosti od požara prema međunarodnim normama te izraditi uputstvo za sigurno skladištenje, držanje i promet. Pravna i fizička lica organi uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave koje obavljaju skladištenje, držanje i promet zapaljivih gasova moraju za sve zapaljive gasove koje skladište, drže ili kojima prometuju, osim za zapaljive gasove općepoznatih karakteristika, imati podatke o vrsti i stepenu opasnosti od požara u skladu sa međunarodnim normama. Prilikom prodaje zapaljivih gasova, proizvođač, odnosno pravno lice koje dobavlja gas (u daljem tekstu: dobavljač gasa) dužan je, uz svaku posudu ili spremnik, dati pismeno uputstvo za sigurno sladištenje, držanje i upotrebu s podacima o vrsti i količini, te o kategoriji i stepenu opasnosti od požara. Pravna i fizička lica, organi uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave obavezna su zapaljive gasove skladištiti, držati i koristiti u skladu sa propisima, odnosno uputstvima proizvođača. Propise o uslovima za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive gasove, skladištenju, držanju i prometu zapaljivih gasova te provođenju mjere zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i korištenju građevina i postrojenja, skladištenju, držanju i prometu zapaljivih gasova donosi ministar. Član 7. Spremnici i posude koje sadrže zapaljive gasove moraju biti označene, obojene i izrađene od materijala na način određen propisima i međunarodnim normama. Spremnici i posude koje sadrže zapaljive gasove moraju se, prije i tokom upotrebe, kontrolisati na način i u rokovima određenim propisima o ispitivanju i kontroli sudova pod pritiskom. Bočice koje sadrže zapaljive gasove moraju biti izrađene od materijala otpornog na zapaljivi gas što ga sadrže i označene znakovima opasnosti od požara i tekstom upozorenja za sigurnu upotrebu i držanje na službenim jezicima. Član 8. Ispravnost i nepropusnost novoizgrađene ili obnovljene (rekonstruirane) gasne instalacije u građevini ili dijelu građevine mora se, prije puštanja u rad, ispitati u skladu sa projektom gasne instalacije. Dobavljač gasa dužan je ispitati na ispravnost i nepropusnost gasnu instalaciju od uličnog priključka, odnosno spremnika gasa do trošila, te trošila u građevini ili dijelu građevine namijenjene za stanovanje, najmanje jednom u 5 godina prilikom promjene, odnosno umjeravanja gasomjera, ako drugim propisom nije određen kraći rok. Pravna i fizička lica, organi uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave koja koriste zapaljive gasove za zagrijavanje radnih prostora i/ili u tehnološkom procesu, dužne su ispitati ispravnost i nepropusnost svojih gasnih instalacija, od uličnog priključka, odnosno spremnika do trošila, te trošila tokom upotrebe najmanje jednom u 5 godina, ako drugim propisom nije određen kraći rok. Uz prethodnu najavu dobavljača gasa za obavljanje ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti gasne instalacije iz stava 1., 2. i 3. ovog člana, pravna i fizička lica te organi uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave dužna su omogućiti nesmetano ispitivanje gasne instalacije. Ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti gasnih instalacija iz stava 1., 2. i 3. ovog člana pored dobavljača gasa može obavljati i ovlašteno pravno ili fizičko lice, a o ispravnosti ispitane gasne instalacije izdaje se uvjerenje. Ovlaštenja za pravna i fizička lica iz stava 5. ovog člana za ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti gasnih instalacija daje Ministarstvo unutrašnjih poslova ( u daljem tekstu: Ministarstvo). Propise o uslovima za dobivanje ovlaštenja iz stava 6. ovog člana te postupak ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti gasnih instalacija iz stava 1., 2. i 3. ovog člana propisuje Ministarstvo. Visinu troškova ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti gasnih instalacija iz stava 1., 2. i 3. ovog člana propisuje Ministarstvo. Član 9. Gasna instalacija u građevini ili dijelu građevine mora biti izvedena u skladu sa projektom gasne instalacije izrađenom prema propisima i međunarodnim normama, odnosno pravilima tehničke prakse u skladu sa propisima o normizaciji, do donošenja propisa i domaćih normi. Kada se ispitivanjem gasnih instalacija iz člana 9. ovog Zakona utvrdi da instalacija nije ispravna ili propušta ili nije izvedena u skladu sa projektom, odnosno propisima i međunarodnim normama, dobavljač gasa dužan je uskratiti isporuku gasa potrošaču kod kojeg su utvrđeni nedostaci, do njihovog otklanjanja. 7BIV - USLOVI GRAĐENJA Član 10. Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova moraju se graditi na bezbjedonoj udaljenosti, u skladu sa posebnim uslovima građenja. Posebne uslove građenja u pogledu zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju ili obnovu (rekonstrukciju) građevine ili postrojenja u kojim se obavlja promet i skladištenje zapaljivih tečnosti i/ili gasova utvrđuje Ministarstvo. Uz zahtjev za utvrđivanje posebnih uslova građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije iz stava 2. ovog člana prilaže se: - situacijski nacrt u odgovarajućem omjeru a najviše u omjeru 1:500 s ucrtanim planiranim i postojećim građevinama i postrojenjima, saobraćajnicama, ogradama i sl. te predviđenim zonama opasnosti u tri dimenzije i bezbjednim udaljenostima; - popis vrsta i količina zapaljivih tečnosti, odnosno gasova koji se namjeravaju skladištiti ili sa kojima će se obavljati promet; - tehnički opis planirane građevine i tehnološkog procesa. Ako se, prema važećim propisima ili BAS normama, odnosno pravilima tehničke prakse, ne može odrediti bezbjedna udaljenost, uz zahtjev iz stava 4. ovog člana, prilaže se elaborat o određivanju bezbjedne udaljenosti koji sadrži potrebne proračune i dokaze. Kad se prema propisima o građenju ne izdaje građevinska dozvola, Ministarstvo će izdati odobrenje za skladištenje i korištenje postrojenja za zapaljive tečnosti i gasove kada utvrdi da su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana i provedene propisima utvrđene mjere zaštite od požara. Kada za skladištenje zapaljivih tečnosti i/ili gasova u spremnicima ili posudama odnosno za postavljanje postrojenja za zapaljive tečnosti i/ili gasove, prema posebnim propisima, nije potrebna lokacijska i građevinska dozvola, Ministarstvo će utvrditi , na način propisan ovim članom, posebne uslove skladištenja zapaljivih tečnosti i/ili gasova, odnosno postavljanja postrojenja za zapaljive tečnosti i/ili gasove u pogledu zaštite od požara i eksplozija. U slučaju iz stava 6. ovog člana, Ministarstvo će izdati odobrenje za skladištenje ili korištenje postrojenja za zapaljive tečnosti i/ili gasove kada utvrdi da su ispunjeni posebni uslovi i provedene propisima utvrđene mjere zaštite od požara i eksplozija pri skladištenju zapaljivih tečnosti i/ili gasova, odnosno postavljanju postrojenja za zapaljive tečnosti i/ili gasove. Član 11. Građevinska i upotrebna dozvola za građevinu ili postrojenje u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova izdaje se u skladu sa odredbama posebnog zakona i Zakona o zaštiti od požara. V - USLOVI ZA OBAVLJANJE POSLOVA SKLADIŠTENJA I PROMETA ZAPALJIVIH TEČNOSTI I GASOVA I ODRŽAVANJE I NADZIRANJE POSTROJENJA Član 12. Poslove skladištenja i prometa zapaljivih tečnosti i/ili gasova mogu obavljati fizička lica koja su osposobljene za obavljanje tih poslova i koje su upoznate s mjerama za spriječavanje nastanka i širenja požara i eksplozije te s postupcima za gašenje požara. Fizička lica koje neposredno obavljaju poslove iz stava 1. ovog člana dužna su u obavljanju tih poslova pridržavati se propisanih mjera zaštite od požara i eksplozija te uputstva za bezbjedan rad. U građevinama i na prostorima gdje se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova na vidnim mjestima moraju se postaviti oznake u vezi sa zaštitom od požara i eksplozija, uputstva za siguran rad i postupanje u slučaju požara i eksplozije. Član 13. Uslove i način osposobljavanja lica koja obavljaju poslove skladištenja i prometa zapaljivih tečnosti i/ili gasova propisuje ministar. Član 14. Održavanje i nadziranje ispravnosti postrojenja za zapaljive tečnosti i gasove obavlja se na način i u vremenskim razmacima određenim propisom, odnosno uputstvom proizvodača, o čemu mora postojati dokumentacija. Održavanje i nadziranje ispravnosti iz stava 1. ovog člana mogu obavljati samo osposobljena lica. 8BVI - OPĆE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJA Član 15. Tehnološki procesi u kojima se koriste zapaljive tečnosti i/ili gasovi moraju imati uređaje za upravljanje i nadziranje tehnološkog procesa te sprječavanje nastanka požara ili eksplozije, kao i sisteme za dojavu i gašenje požara prema domaćim propisima i međunarodnim normama u skladu sa propisima o normizaciji. Član 16. U zonama opasnosti zabranjeno je : 1. držanje i upotreba alata, uređaja i opreme koji pri upotrebi mogu iskriti, 2. pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku, 3. držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih materija, 4. odlaganje zapaljivih i drugih materija koje nisu namijenjene tehnološkom procesu, 5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti, 6. upotreba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu, 7. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom i upotreba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta. Član 17. Zabranjeno je skladištenje i promet zapaljivih tečnosti i gasova u građevinama, dijelovima građevine ili prostora koji nisu namijenjeni za skladištenje i/ili promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova. Zapaljive tečnosti i/ili gasovi mogu se držati u građevinama, dijelovima građevine ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje ili promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova samo pod posebno propisanim uslovima. Uslove iz stava 2. ovog člana propisuje ministar. U skladištima i postrojenjima za zapaljive tečnosti i/ili gasove zabranjeno je skladištenje i promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova u količinama većim od odobrenih kao i skladištenje i promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova, koji nisu odobreni. 3BVII - USLOVI ZA PRODAJU ZAPALJlVIH TEČNOSTI I GASOVA Član 18. Prodaja zapaljivih (lahko zapaljivih) tečnosti i/ili gasova u posudama dopuštena je samo u prodavaonicama zapaljivih tečnosti i/ili gasova. U prodavaonicama mogu se prodavati zapaljive (lahko zapaljive) tečnosti i/ili gasovi samo u originalnom i neoštećenom pakovanju. Član 19. Prodaja zapaljivih (lahko zapaljivih) tečnosti i/ili zapaljivih gasova u bočicama može se obavljati izvan prodavaonica zapaljivih tečnosti i/ili gasova, ako njihov ukupni obim ne prelazi 20 l. Prodaja, držanje i skladištenje zapaljivih (lahko zapaljivih) tečnosti i/ili zapaljivih gasova u bočicama kada ukupna količina prelazi 20 l mora se obavljati na način predviđen za posude koje sadrže zapaljive (lahko zapaljive) tečnosti, odnosno zapaljive gasove. Član 20. Snadbijevanje motornih vozila, plovila i drugih saobraćajnih sredstava zapaljivim tečnostima i/ili gasovima (gorivom) mora se obavljati samo u građevinama i otvorenim prostorima koji ispunjavaju propisane uslove. Uslove za izgradnju i provođenje mjera zaštite od požara i eksplozija za građevine i otvorene prostore za snadbijevanje motornih vozila gorivom propisuje ministar. 4BVIII - NADZOR Član 21. Upravni nadzor nad provođenjem ovog Zakona i propisa donijetih na osnovu njega obavlja Ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog Zakona i propisa donijetih na osnovu njega, provode inspektori zaštite od požara Ministarstva, (u daljem tekstu: inspektor) Ukoliko nađe da je povrijeđen Zakon inspektor ima pravo i obavezu, u skladu sa Zakonom i drugim propisima: 1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku, 2. narediti preduzimanje određenih pravnih radnji koje je fizičko ili pravno lice dužno preduzeti, 3. zabraniti preduzimanje radnji za koje smatra da su u suprotnosti sa zakonom i drugim propisom, 4. podnijeti prijavu mjerodavnom organu zbog krivičnog djela, odnosno prekršaja, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu, 5. preduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisom ovlašten. 9BIX - KAZNENE ODREDBE Član 22. Novčanom kaznom u iznosu od 3. 000 do 5.000 KM, kaznit će se za prekršaj pravno lice ili obrtnik: 1. ako zapaljive gasove ne skladišti ili ne drži ili ne koristi u skladu sa propisima, odnosno uputstvima proizvođača (član 6. stav 4.), 2. ako građevine ili postrojenja ne gradi na bezbjednoj udaljenosti (član 10. stav 1.), 3. ako održavanje i nadziranje ispravnosti postrojenja za zapaljive tečnosti i gasove ne obavlja na način i u vremenskim razmacima određenim propisom, odnosno uputstvom proizvođača ili o tome nema dokumentaciju (član 14. stav 1.), 4. ako skladišti ili prometuje zapaljivim tečnostima i/ili gasovima u građevinama, građevinskim dijelovima ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje i/ili promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova (član 17. stav 1.), 5. ako zapaljive tečnosti i/ili gasove drži u građevinama, dijelovima građevine ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje ili promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova suprotno posebno propisanim uslovima (član 17. stav 2.), 6. ako u skladištima i postrojenjima skladišti i prometuje zapaljivim tečnostima i/ili gasovima u količinama većim od odobrenih ili skladišti i prometuje zapaljivim tečnostima i/ili gasovima koji nisu odobreni (član 17. stav 4.), 7. ako prodaje zapaljive (lahko zapaljive) tečnosti i/ili gasove u posudama van prodavaonica zapaljivih tečnosti i/ili gasova (član 18. stav 1.), 8. ako snadbijevanje motornih vozila, plovila i drugih prometnih sredstava zapaljivim tečnostima i/ili gasovima (gorivom) obavlja u građevinama ili na prostorima koji ne ispunjavaju propisane uslove (član 20. stav 1.). Za prekršaje iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 300 do 600 KM i odgovorno lice u pravnom licu, organu uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave ili kod obrtnika. Zapaljive tečnosti i gasovi kao predmet prekršaja iz stava 1. ovog člana će se oduzeti. Član 23. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ili obrtnik: 1. ako u prodaju stavi posudu sa zapaljivom tečnošću bez ispisanih podataka na službenim jezicima, ili ne da propisane podatke i uputstva ili ako su ti podaci netačni (član 4. stav 2. i 6.), 2. ako u prodaju stavi posude sa zapaljivim tečnostima koje nisu izrađene od odgovarajućeg materijala i na način određen propisima i međunarodnim normama (član 4. stav 4.), 3. ako u prodaju stavi bočice koje sadrže zapaljive (lahko zapaljive) tečnosti od neodgovarajućeg materijala ili bez znakova opasnosti ili teksta upozorenja za bezbjednu upotrebu i držanje na hrvatskom ili bosanskom jeziku (član 4. stav 5.), 4. ako pri skladištenju, držanju ili prometu zapaljivih tečnosti ne posjeduje propisane podatke ili ako zapaljive tečnosti ne skladišti ili ne drži ili ne upotrebljava u skladu sa propisima, odnosno uputstvom proizvođača ili ako ošteti podatke na postrojenjima, posudama i bočicama, tako da one nisu više čitljive prije potpunog iskorištenja sadržaja, odnosno njihovog čišćenja od zapaljivih tečnosti (član 5. stav 1. i 2.), 5. ako stavi u promet zapaljive gasove bez podataka ili uputstva ili ako su ti podaci netačni (član 6. stav 1.), 6. ako pri skladištenju, držanju ili prometu zapaljivih gasova, osim gasova općepoznatih karakteristika, ne posjeduje propisane podatke (član 6. stav 2.), 7. ako kod prodaje ne da pismeno uputstvo s podacima o vrsti i količini te o kategoriji i stepenu opasnosti od požara (član 6. stav 3.), 8. ako spremnici i posude koje sadrže zapaljive gasove nisu označene, obojene i izrađene od materijala i na način određen propisima i međunarodnim normama, odnosno ako ne obavlja kontrolu u skladu sa posebnim propisima o sudovima pod pritiskom (član 7. stav 1. i 2.), 9. ako u prodaju stavi bočice koje sadrže zapaljive gasove od neodgovarajućeg materijala ili bez znakova opasnosti ili teksta upozorenja za bezbjednu upotrebu i držanje na službenim jezicima (član 7. stav 3.), 10. ako ne obavlja ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti gasnih instalacija u propisanim rokovima (član 8. stav 1., 2. i 3.), 11. ako ne omogući nesmetano ispitivanje gasnih instalacija (član 8. stav 4.), 12. ako ne uskrati isporuku gasa potrošaču kod kojeg su utvrđeni nedostaci (član 9. stav 2. ), 13. ako poslove skladištenja i prometa zapaljivih tečnosti i gasova povjeri fizičkoj osobi koja nije osposobljena ili nije upoznata s mjerama za sprječavanje nastanka i širenje požara, i postupcima za gašenje požara (član 12. stav 1.), 14. ako u građevinama i na prostorima gdje se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova na vidnim mjestima ne postavi oznake u vezi sa zaštitom od požara ili eksplozija ili uputstva za bezbjedan rad i postupanje u slučaju požara i eksplozije (član 12. stav 3.), 15. ako održavanje i nadziranje ispravnosti postrojenja za zapaljive tečnosti i gasove obavlja lice koje nije osposobljeno (član 14. stav 2.), 16. ako drži ili koristi alat, uređaje i opremu koju pri upotrebi mogu iskriti (član 16. tačka l.), 17. ako u zoni opasnosti puši ili koristi otvorenu vatru u bilo kojem obliku (član 16. tačka 2.), 18. ako u zoni opasnosti drži oksidirajuće, reaktivne ili samozapaljive materije (član 16. tačka 3.), 19. ako u zoni opasnosti odlaže zapaljive i druge materije koje nisu namijenjene tehnološkom procesu (član 16. tačka 4.), 20. ako u zoni opasnosti dozvoli pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti (član 16. tačka 5.), 21. ako u zoni opasnosti koristi električne uređaje koji nemaju protueksplozijsku zaštitu (član 16. tačka 6.), 22. ako u zoni opasnosti nosi odjeću i obuću koja se može nabiti statičkim elektricitetom ili koristi uređaje ili opremu koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektricileta (član 16. tačka 7.), 23. ako u prodavaonicama prodaje zapaljive (lahko zapaljive) tečnosti koje nisu u originalnom i neoštećenom pakovanju (član 18. stav 2.), 24. ako prodaju zapaljivih (lahko zapaljivih) tečnosti i/ili zapaljivih gasova u bočicama obavlja van prodavaonica zapaljivih tečnosti i/ili gasova a njihov ukupni obim prelazi 20 l (član 19. stav 1.), 25. ako prodaju, držanje ili skladištenje zapaljivih (lahko zapaljivih) tečnosti i/ili gasova u bočicama, kada ukupna količina prelazi 20 l, ne obavlja na način predviđen za posude koje sadrže zapaljive (lahko zapaljive) tečnosti, odnosno zapaljive gasove (član 19. stav 2.) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200 do 500 KM i odgovorno lice u pravnom licu, organa uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave ili kod obrtnika. Član 24. Novačnom kaznom u iznosu od 200 do 700 KM ili kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se za prekršaj fizičko lice: 1. ako pri skladištenju ili držanju ili prometu zapaljivih tečnosti ne posjeduje propisane podatke ili ako zapaljive tečnosti ne skladišti ili ne drži ili ne upotrebljava u skladu sa propisima, odnosno uputstvima proizvođača ili ako ošteti podatke na postrojenjima, posudama i bočicama, tako da one nisu više čitljive prije potpunog iskorištenja sadržaja, odnosno njihovog čišćenja od zapaljivih tečnosti (član 5. stav l. i 2.), 2. ako zapaljive gasove ne skladišti ili ne drži ili ne koristi u skladu sa propisima, odnosno uputstvom proizvođača (član 6. stav 4.), 3. ako ne omogući nesmetano ispitivanje gasnih instalacija (član 8. stav 4.), 4. ako građevine ili postrojenja ne gradi na bezbjednoj udaljenosti (član 10. stav 1.), 5. ako se prilikom obavljanja skladištenja i prometa zapaljivih tečnosti i/ili gasova ne pridržava propisanih mjera zaštite od požara i eksplozija te uputstva za bezbjedan rad (član 12. stav 2.), 6. ako u zoni opasnosti puši ili koristi otvorenu vatru u bilo kojem obliku (član 16. tačka 2.), 7. ako skladišti ili prometuje zapaljivim tečnostima ili gasovima u građevinama, građevinskim dijelovima ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje i/ili promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova (član 17. stav 1.), 8. ako zapaljive tečnosti i/ili gasove drži u građevinama, dijelovima građevine ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje ili promet zapaljivih tečnosti i/ili gasova suprotno propisanim uslovima (član 17. stav 2.), 9. ako prodaje zapaljive (lako zapaljive) tečnosti i/ili gasove u posudama van prodavaonica zapaljivih tečnosti i/ili gasova (član 18. stav 1.). Zapaljive tečnosti i gasovi kao predmet prekršaja iz stava 1. ovog člana će se oduzeti. 10BX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 25. Propise za čije je donošenje po ovom Zakonu ovlašten ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 26. Danom stupanja na snagu ovog Zakona na području Kantona prestaje važiti Zakon o prometu eksplozivnih materija, zapaljivih tečnosti i gasova (“Sl.list SR BiH”, br.39/89 i 36/90). Propisi donijeti radi provođenja Zakona iz stava 1. ovog člana ostaju na snazi do donošenja propisa za provođenje ovog Zakona ako nisu u suprotnosti sa njegovim odredbama. Član 27. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objaljivanja u “ Službenim novinama Hercegovačko – neretvanskog kantona ¨. 1B Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON S K U P Š T I N A Predsjedavajući Broj: 02-01-XIII-061/05 Omer Čevra,s.r. Mostar, 15. februar 2005. godine

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana