SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Bosna i Hercegovina

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 46/21 27.07.2021 SG BiH 35/18, SG BiH 40/15, SG BiH 22/15, SG BiH 47/14, SG BiH 08/10, SG BiH 55/06, SG BiH 53/06, SG BiH 30/05, SG BiH 61/04, SG BiH 54/04, SG BiH 37/03 krivični zakon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 68/18 21.09.2018 SG BiH 72/13, SG BiH 12/09, SG BiH 16/09, SG BiH 93/09, SG BiH 58/08, SG BiH 53/07, SG BiH 29/07, SG BiH 46/06, SG BiH 13/05, SG BiH 48/05, SG BiH 63/04, SG BiH 26/04, SG BiH 36/03 krivični postupak ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KRIVIČNOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09 i 72/13) član 84. mijenja se i glasi: "Član 84. (Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja) (1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja kada je vjerovatno da će ga odgovor na ta pitanja izložiti krivičnom gonjenju. (2) Svjedok koji koristi pravo iz stava (1) ovog člana odgovorit će na ta pitanja ako glavni tužilac pismeno izjavi da neće preduzeti krivično gonjenje svjedoka za radnje koje svjedok navede u svom iskazu. Primjerak pismene izjave glavnog tužioca bit će uručen svjedoku. (3) Izjavu iz stava (2) ovog člana glavni tužilac može dati pod uslovom da je iskaz svjedoka važan za dokazivanje da je drugo lice počinilo krivično djelo iz stava (4) ovog člana. (4) Izjavu iz stava (2) ovog člana glavni tužilac može dati u postupku koji se vodi zbog: a) krivičnih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, b) krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, c) krivičnih djela terorizma, d) krivičnih djela: izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti; protupravnog lišenja slobode; neovlaštenog prisluškivanja i zvučnog ili optičkog snimanja; povrede slobode opredjeljenja birača; krivotvorenja novca; krivotvorenja vrijednosnih papira; pranja novca; utaje poreza ili prevare; krijumčarenja; organiziranja grupe ljudi ili udruženja za krijumčarenje ili rasturanje neocarinjene robe; carinske prevare; primanja dara i drugih oblika koristi; davanja dara i drugih oblika koristi; primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem; davanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem; zloupotrebe položaja ili ovlaštenja; protuzakonitog oslobođenja lica lišenog slobode; pomoći počiniocu poslije učinjenog krivičnog djela; pomoći licu koje je optužio međunarodni krivični sud; sprečavanja dokazivanja; otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka; ometanja pravde; udruživanja radi činjenja krivičnih djela; organiziranog kriminala, e) drugih krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna. (5) U izjavi iz stava (2) ovog člana konkretno će se navesti da se odnosi samo na krivično djelo koje je počinio svjedok za koje je zaprijećena kazna iste težine ili manja kazna od one utvrđene za krivično djelo u vezi s kojim se svjedoči ili za koje se vodi postupak i da se ne može odnositi na krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje deset godina. (6) Sud će rješenjem utvrditi da li je izjava glavnog tužioca iz stava (2) ovog člana u skladu sa st. (4) i (5) ovog člana i odrediti advokata za savjetnika svjedoku za vrijeme saslušanja. (7) Nakon što Sud donese rješenje iz stava (6) ovog člana, glavni tužilac pozvat će svjedoka da dâ svoj iskaz. Prije saslušanja svjedok će dati pismenu izjavu da će kao svjedok u krivičnom postupku dati istinit iskaz i da neće prešutjeti ništa što mu je poznato o krivičnom djelu o kojem daje iskaz i njegovom počiniocu. Broj 65 - Stranica 6 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 21. 9. 2018. (8) Nakon što svjedok dâ iskaz, glavni tužilac donijet će rješenje o imunitetu svjedoka za krivično djelo koje proizlazi iz iskaza svjedoka datog u skladu sa stavom (2) ovog člana. U rješenju će biti naveden činjenični opis i pravna kvalifikacija krivičnog djela za koje se neće preduzeti krivično gonjenje svjedoka. (9) Ako svjedok u toku krivičnog postupka ne postupi u skladu sa stavom (7) ovog člana, glavni tužilac donijet će rješenje s obrazloženjem, kojim se svjedoku uskraćuje davanje imuniteta za krivično djelo na koje se odnosio iskaz svjedoka iz stava (2) ovog člana. Tužilac će uskratiti imunitet i u slučaju da se radnje koje je svjedok naveo u svom iskazu odnose na krivična djela za koja se ne može dati imunitet u smislu st. (4) i (5) ovog člana. U tim slučajevima iskaz svjedoka s odgovorima na pitanja iz stava (1) ovog člana izdvojit će se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka. (10) U slučaju da glavni tužilac ne donese rješenje iz stava (8) ovog člana, iskaz svjedoka s odgovorima na pitanja iz stava (1) ovog člana izdvojit će se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka. (11) Protiv svjedoka iz stava (2) ovog člana može se preduzeti krivično gonjenje za krivično djelo davanja lažnog iskaza." Član 2. U članu 117. tačka d) mijenja se i glasi: "d) izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti; protupravno lišenje slobode; neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje; povreda slobode opredjeljenja birača; krivotvorenje novca; krivotvorenje vrijednosnih papira; pranje novca; utaja poreza ili prevara; krijumčarenje; organiziranje grupe ljudi ili udruženja za krijumčarenje ili rasturanje neocarinjene robe; carinska prevara; primanje dara i drugih oblika koristi; davanje dara i drugih oblika koristi; primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem; davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem; zloupotreba položaja ili ovlaštenja; protuzakonito oslobođenje lica lišenog slobode; pomoć počiniocu poslije učinjenog krivičnog djela; pomoć licu koje je optužio međunarodni krivični sud; sprečavanje dokazivanja; otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka; ometanje pravde; udruživanje radi činjenja krivičnih djela; organizirani kriminal;". Iza tačke d) dodaje se tačka e) koja glasi: "e) druga krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna." Član 3. U članu 118. stav (3) mijenja se i glasi: "(3) Istražne radnje iz člana 116. stav (2) tač. od a) do d) i tačka g) ovog zakona mogu trajati najduže do mjesec dana, a ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi s njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz tač. od a) do c) mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže četiri mjeseca. Mjere iz tač. d) i g) mogu trajati ukupno najduže tri mjeseca za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže dva mjeseca. Izuzetno u odnosu na krivično djelo organiziranog kriminala i krivična djela terorizma istražne radnje iz člana 116. stav (2) tač. od a) do d) i tačka g) ovog zakona, ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi s njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti još do tri mjeseca. Prijedlog za radnju iz člana 116. stav (2) tačka f) ovog zakona može se odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv istog lica mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu." Član 4. U članu 224. (Obustava istrage) u stavu (1) iza tačke d) briše se interpunkcijski znak tačka, stavlja zarez i dodaje nova tačka e), koja glasi: "e) postoje druge okolnosti za obustavu istrage iz člana 225. stav (5), odnosno člana 226. stav (3) ovog zakona." U stavu (3) iza riječi: "tačke c)" dodaju se riječi: "i tačke e)"." Član 5. Član 225. mijenja se i glasi: "Član 225. (Okončanje istrage) (1) Tužilac okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu. (2) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o provođenju istrage, tužilac će obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužilac odredit će u roku od 30 dana novi rok za okončanje istrage koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža kazna, te naložiti preduzimanje potrebnih mjera da bi se istraga okončala. (3) Ako istragu nije bilo moguće završiti u roku iz stava (2) ovog člana, tužilac će o razlozima zbog kojih istraga nije završena u roku od osam dana obavijestiti glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog. (4) Osumnjičeni i oštećeni u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavještenja iz stava (3) ovog člana mogu podnijeti pritužbu glavnom tužiocu zbog trajanja postupka. Ako glavni tužilac utvrdi da je pritužba osnovana, u roku od 30 dana odredit će novi rok u kojem se, ako postoje procesne pretpostavke, istraga mora okončati, a koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju 10 godina ili teža kazna, te naložiti preduzimanje potrebnih mjera za okončanje istrage, o čemu će obavijestiti podnosioca pritužbe u roku od 15 dana. (5) Ako istraga ne bude okončana u roku iz stava (4) ovog člana, a postoje procesne pretpostavke, smatrat će se da je istraga obustavljena o čemu tužilac donosi naredbu i u roku od 15 dana o tome obavještava glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog. (6) Optužnica se ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan." Član 6. Član 226. mijenja se i glasi: "Član 226. (Podizanje optužnice) (1) Kad u toku istrage tužilac nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni počinio krivično djelo, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu. Petak, 21. 9. 2018. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 65 - Stranica 7 (2) Ako tužilac ne uputi optužnicu u roku iz stava (1) ovog člana, dužan je u roku od osam dana o razlozima nepodizanja optužnice obavijestiti glavnog tužioca koji će preduzeti mjere da tužilac u roku koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu. O određivanju dodatnog roka obavijestit će se osumnjičeni i oštećeni. (3) Ako tužilac u roku iz stava (2) ovog člana ne podigne optužnicu, obavijestit će o tome glavnog tužioca, te osumnjičenog i oštećenog koji imaju pravo u roku od osam dana od isteka tog roka podnijeti pritužbu glavnom tužiocu. Glavni tužilac će u roku od 30 dana izdati tužiocu obavezujuće uputstvo da u roku od 30 dana podigne optužnicu. Ako tužilac i nakon obavezujućeg uputstva glavnog tužioca ne podigne optužnicu, smatrat će se da je istraga obustavljena, o čemu tužilac donosi naredbu i u roku od 15 dana o tome obavještava glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog. (4) Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni, odnosno optuženi i branilac, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze. (5) Nakon podizanja optužnice, stranke ili branilac mogu predložiti sudiji za prethodno saslušanje preduzimanje radnji u skladu s članom 223. ovog zakona." Član 7. U predmetima u kojima je donesena naredba o provođenju istrage do stupanja na snagu ovog zakona, postupak će se nastaviti po odredbama Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09 i 72/13).". Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-1028/18 17. septembra 2018. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić, s. r.PREDSJEDNIŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE 898 Temeljem članka 17. stavak (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 8/18), i članka 4. stavak (1) i (2) Pravilnika o dodjeli sredstava interventne tekuće pričuve broj 01-50-541-8/18 od 15. veljače 2018. godine, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine donosi ODLUKU O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRIČUVE Članak 1. (Predmet Odluke) Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u iznosu od 5.000,00 KM, Hrvatskom leksikografskom institutu Bosne i Hercegovine, Mostar za financijsku potporu organiziranju Svečane akademije. Članak 2. (Nadležnost za realizaciju) Za realiziranje ove odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro- račun Hrvatskog leksikografskog instituta, Mostar. Članak 3. (Izvješće o namjenskom utrošku sredstava) Obvezuje se Hrvatski leksikografski institut, Mostar da dostavi izvješće o namjenskom utrošku dodijeljenih sredsta
Zakon o izmjeni i dopunama krivičnog zakona BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 35/18 29.05.2018 SG BiH 46/21, SG BiH 40/15, SG BiH 22/15, SG BiH 47/14, SG BiH 08/10, SG BiH 55/06, SG BiH 53/06, SG BiH 30/05, SG BiH 61/04, SG BiH 54/04, SG BiH 37/03 krivični zakon ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15 i 40/15) u članu 42a. (Zamjena kazne zatvora) iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Odredbe iz st. (1), (2) i (3) ovog člana ne primjenjuju se na počinioce krivičnih djela iz GLAVE XVI. (Krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercego-vine), člana 201. (Terorizam), člana 202. (Finansi-ranje terorističkih aktivnosti), člana 202a. (Javno podsticanje na terorističke aktivnosti), člana 202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti), člana 202c. (Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti) i člana 202d. (Organiziranje terorističke grupe) ovog zakona." Član 2. U članu 44. (Uslovni otpust) iza stava (4) dodaje se stav (5) koji glasi: "(5) Osuđeni na kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog djela iz GLAVE XVI. (Krivična djela protiv integri-teta Bosne i Hercegovine), člana 201. (Terorizam), člana 202. (Finansiranje terorističkih aktivnosti), člana 202a. (Javno podsticanje na terorističke aktivnosti), člana 202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti), člana 202c. (Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti) i člana 202d. (Organiziranje terorističke grupe) ovog zakona ne može biti uslovno otpušten." Član 3. U članu 162b. u stavu (1) riječ: "pet", zamjenjuje se rječju: "osam"."
Zakon o izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 09/18 06.02.2018 SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 saobraćaj,putevi,sigurnost Број 9 - Страна 2 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Уторак, 6. 2. 2018. Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 5. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 22. prosinca 2017. godine, i na 56. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 31. siječnja 2018. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA Članak 1. U članku 9. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 25/09) dodaje se novi stavak (6), koji glasi: "(6) Zabranjeno je stavljanje na tržište, uvoz ili izvoz krzna pasa i mačaka ili proizvoda koji sadrže ovakvo krzno". Dosadašnji stavak (6) postaje stavak (7). Članak 2. U članku 43. u stavku (5) broj "2018" zamjenjuje se brojem "2028". Članak 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-814/17 31. siječnja 2018. godine Sarajevo Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, v. r. 132 На основу члана IV 4а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 5. хитној сједници Дома народа, одржаној 22. децембра 2017. године, и на 56. сједници Представничког дома, одржаној 31. јануара 2018. године, усвојила је ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ОСНОВАМА БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ Члан 1. У Закону о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", бр. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 и 8/17), у члану 1296. став (1) брише се. Досадашњи ст. (2) и (3) постају ст. (1) и (2). Члан 2. У члану 184. став (2) тач. 3, 4. и 5. мијењају се и гласе: "3. 21 годину за категорије Ц и ЦЕ; 4. 21 годину за поткатегорије Д1 и Д1Е; 5. 24 године за категорије Д и ДЕ." У члану 184. у ставу (3) ријечи: "изузев возача којима је то основно занимање за вријеме обављања дјелатности" бришу се. Члан 3. У члану 184а. став (7) мијења се и гласи: "(7) Возачку дозволу за категорију Д могу добити само они возачи који већ имају возачку дозволу за категорије Б или Ц или Д1 најмање двије године." Члан 4. У члану 238. став (1) тачка 24) брише се. Члан 5. У члану 239. став (1) тачка 21а) брише се. Члан 6. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-02-1-1374/17 31. јануара 2018. године Сарајево Предсједавајућа Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Борјана Кришто, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Мр Огњен Тадић, с. р. Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 5. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 22. decembra 2017. godine, i na 56. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 31. januara 2018. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17), u članu 129b. stav (1) briše se. Dosadašnji st. (2) i (3) postaju st. (1) i (2). Član 2. U članu 184. stav (2) tač. 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase: "3. 21 godinu za kategorije C i CE; 4. 21 godinu za potkategorije D1 i D1E; 5. 24 godine za kategorije D i DE." U članu 184. u stavu (3) riječi: "izuzev vozača kojima je to osnovno zanimanje za vrijeme obavljanja djelatnosti" brišu se. Član 3. U članu 184a. stav (7) mijenja se i glasi: "(7) Vozačku dozvolu za kategoriju D mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategorije B ili C ili D1 najmanje dvije godine." Član 4. U članu 238. stav (1) tačka 24) briše se. Član 5. U članu 239. stav (1) tačka 21a) briše se. Član 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-1374/17 31. januara 2018. godine Sarajevo Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s. r.
Zakon o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 91/17 26.12.2017 SG BiH 32/13, SG BiH 49/09, SG BiH 04/08, SG BiH 34/07, SG BiH 52/04, SG BiH 44/03 zakon,porez,oporezivanje ZAKON O IZMJENI ZAKONA O SISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08, 49/09 i 32/13) u članu 21. stav 3. mijenja se i glasi: "Naplaćeni prihodi od putarine u iznosu 0,25 KM za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva koji se vode na posebnom podračunu kod Centralne banke raspodjeljuju se po metodologiji koju propisuje Upravni odbor posebnim aktom." Član 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon njegovog stupanja na snagu. Broj 01,02-02-1-2810/17 15. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 91/17 26.12.2017 SG BiH 60/14, SG BiH 49/14, SG BiH 49/09 zakon,akcize Godina XXI Utorak, 26. decembra/prosinca 2017. godine Broj/Број 91 Година XXI Уторак, 26. децембра 2017. годинe ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 1325 Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 34. sjednici Doma naroda, održanoj 7. decembra 2017. godine, i na 54. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 14. i 15. decembra 2017. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 49/09, 49/14 i 60/14) u članu 2. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Naplaćeni prihodi od putarine u iznosu 0,25 KM za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva vode se na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, a ti prihodi bit će raspodjeljivani u skladu sa Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.". Član 2. U članu 4. u stavu (2) u tački f) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka-zarez i dodaje se nova tačka g), koja glasi: "g) biogoriva i biotečnosti.". Član 3. U članu 5. u stavu (1) iza tačke d) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka-zarez i dodaje se nova tačka e), koja glasi: "e) tečni naftni plin za pogon motornih vozila.". Član 4. U članu 12. u stavu (1) iza tačke d) veznik "i" zamjenjuje se interpunkcijskim znakom zarez, a iza tačke e) dodaju se riječi: "i g)". Član 5. U članu 17. u stavu (1) u tački e) broj "0,30" zamjenjuje se brojem "0,45", a iza tačke e) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka-zarez i dodaju se nove tač. f) i g), koje glase: "f) tečni naftni plin za pogon motornih vozila 0,00 KM; g) biogoriva i biotečnosti 0,30 KM". Član 6. U članu 32. u stavu (2) broj "0,30" zamjenjuje se brojem "0,45". U stavu (4) broj "0,30" zamjenjuje se brojem "0,45". Član 7. Član 35. mijenja se i glasi: "Član 35. (Osnovica i iznos) (1) Putarina kao vrsta indirektnog poreza plaća se na biogoriva i biotečnosti iz člana 4. stav (1) tačka g) ovog zakona i na naftne derivate iz člana 5. stav (1) tač. a), b) i e) ovog zakona. (2) Putarina iz stava (1) ovog člana plaća se u iznosu: a) 0,15 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog plina za puteve i b) 0,25 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog plina za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, od čega se 0,20 KM odnosi na izgradnju autoputeva, a 0,05 za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva." Broj 91 - Strana 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 26. 12. 2017. Član 8. U članu 41. u stavu (1) tačka j) mijenja se i glasi: j) ne plati u propisanom roku akcizu ili putarinu;" U tački m) iza broja "45." dodaju se riječi: "i 45a." Član 9. Poslije člana 45. dodaje se novi član 45a., koji glasi: "Član 45a. (Popis zaliha i rokovi) (1) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom biogoriva i biotečnosti i naftnih derivata dužni su popisati zalihe akciznih proizvoda čijim se prometom bave na dan početka primjene ovog zakona i popisne liste dostaviti Upravi u roku sedam dana. (2) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom biogoriva i biotečnosti i naftnih derivata dužni su da na zatečene zalihe utvrđene popisnim listama iz stava (1) ovog člana izvrše obračun akcize i putarine prema odredbama ovog zakona, te da u roku deset dana od dana izvršenog popisa iz stava (1) ovog člana uplate na propisane račune razliku između obračunate i već uplaćene akcize i/ili razliku između obračunate i već uplaćene putarine." Član 10. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon njegovog stupanja na snagu. Broj 01,02-02-1-2808/17 15. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s. r. Na temelju članka IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 34. sjednici Doma naroda, održanoj 7. prosinca 2017. godine, i na 54. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 14. i 15. prosinca 2017. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 1. U Zakonu o trošarinama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 49/09, 49/14 i 60/14) u članku 2. stavak (2) se mijenja i glasi: "(2) Naplaćeni prihodi od cestarine u iznosu od 0,25 KM za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta vode se na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, a ti prihodi bit će raspodjeljivani sukladno Zakonu o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.". Članak 2. U članku 4. u stavku (2) u točki f) interpunkcijski znak točka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom točka-zarez i dodaje se nova točka g), koja glasi: "g) biogoriva i biotekućine.". Članak 3. U članku 5. u stavku (1) iza točke d) interpunkcijski znak točka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom točka-zarez i dodaje se nova točka e), koja glasi: "e) tekući naftni plin za pogon motornih vozila.". Članak 4. U članku 12. u stavku (1) iza točke d) veznik "i" zamjenjuje se interpunkcijskim znakom zarez, a iza točke e) dodaju se riječi: "i g)". Članak 5. U članku 17. u stavku (1) u točki e) broj: "0,30" zamjenjuje se brojem: "0,45", a iza točke e) interpunkcijski znak točka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom točka-zarez i dodaju se nove toč. f) i g) koje glase: "f) tekući naftni plin za pogon motornih vozila 0,00 KM; g) biogoriva i biotekućine 0,30 KM". Članak 6. U članku 32. u stavku (2) broj: "0,30" zamjenjuje se brojem: "0,45". U stavku (4) broj: "0,30" zamjenjuje se brojem: "0,45". Članak 7. Članak 35. mijenja se i glasi: "Članak 35. (Osnovica i iznos) (1) Cestarina kao vrsta neizravnog poreza plaća se na biogoriva i biotekućine iz članka 4. stavka (1) točke g) ovoga Zakona i na naftne derivate iz članka 5. stavka (1) toč. a), b) i e) ovoga Zakona. (2) Cestarina iz stavka (1) ovog članka plaća se u iznosu: a) 0,15 KM po litri proizvoda, odnosno kilogramu tekućeg naftnog plina za ceste i b) 0,25 KM po litri proizvoda, odnosno kilogramu tekućeg naftnog plina za izgradnju autocesta i za izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, od čega se 0,20 KM odnosi na izgradnju autocesta, a 0,05 za izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta." Članak 8. U članku 41. u stavku (1) točka j) mijenja se i glasi: j) ne plati u propisanom roku trošarinu ili cestarinu;". U točki m) iza broja: "45." dodaju se riječi: "i 45.a" Članak 9. Iza članka 45. dodaje se novi članak 45.a, koji glasi: "Članak 45.a (Popis zaliha i rokovi) (1) Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom biogoriva i biotekućina i naftnih derivata dužni su popisati zalihe trošarinskih proizvoda čijim se prometom bave na dan početka primjene ovoga Zakona i popisne liste dostaviti Upravi u roku od sedam dana. (2) Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom biogoriva i biotekućina i naftnih derivata dužni su na zatečene zalihe utvrđene popisnim listama iz stavka (1) ovoga članka obračunati trošarine i cestarine prema odredbama ovoga Zakona te, u roku od deset dana od dana obavljanja popisa iz stavka (1) ovoga članka, uplatiti na propisane račune razliku između obračunate i već uplaćene trošarine i/ili razliku između obračunate i već uplaćene cestarine."
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 89/17 15.12.2017 SG BiH 09/18, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 sigurnost saobraćaja,putevi Broj 89 - Stranica 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 15. 12. 2017. Članak 6. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-687/17 7. prosinca 2017. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, v. r. На основу члана IV4 а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 50. сједници Представничког дома, одржаној 26. јула 2017. године, и на 34. сједници Дома народа, одржаној 7. де- цембра 2017. године, усвојила је ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ОСНОВАМА БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ Члан 1. У Закону о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", бр. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 и 8/17) у члану 125. став (3) иза ријечи: "осим у односу на" додају се ријечи: "возила службе хитне помоћи и ватрогасна возила, када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове и". Члан 2. У члану 126. став (1) мијења се и гласи: "(1) Возила службе хитне помоћи и ватрогасна возила, када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове, имају право првенства пролаза у односу на сва друга возила (члан 49), осим у односу на возила која се крећу раскрсницом на којој је саобраћај регулисан свјетлосним саобраћајним знаковима или знаковима овлашћеног лица, и на њих се не примјењују одредбе о ограничењу брзине (чл. 44. и 46), забрани претицања и обилажења колоне возила (члан 61. став (1) тачка 1)) и забрани пресијецања колоне пјешака (члан 80), под условом да не угрожавају безбједност других учесника у саобраћају." У истом члану додаје се нови став (2) који гласи: "(2) Возила полиције и судске полиције, затворске полиције - страже, војна возила и возила Граничне полиције Босне и Херцеговине, када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове, имају право првенства пролаза у односу на сва друга возила (члан 49), осим у односу на возила из става (1) овог члана, возила под пратњом (члан 125) и возила која се крећу раскрсницом на којој је саобраћај регулисан свјетлосним саобраћајним знаковима или знаковима овлашћеног лица, и на њих се не примјењују одредбе о ограничењу брзине (чл. 44. и 46), забрани претицања и обилажења колоне возила (члан 61. став (1) тачка 1)) и забрани пресијецања колоне пјешака (члан 80), под условом да не угрожавају безбједност других учесника у саобраћају." Досадашњи ст. (2), (3), (4) и (5) постају ст. (3), (4), (5) и (6). У ставу (2), који постаје став (3), иза броја "(1)" додају се ријечи: "и (2)". У ставу (4), који постаје став (5), иза броја "(1)" додају се ријечи: "и (2)". У ставу (5), који постаје став (6), иза броја "(1)" додају се ријечи: "и (2)". Члан 3. У члану 233. став (1), у тачки 4) број "(5)" замјењује се бројем "(6)". Члан 4. У члану 235. став (1), у тачки 21) број "(5)" замјењује се бројем "(6)". Члан 5. У члану 236. став (1), у тачки 19) број "(4)" замјенује се бројем "(5)". Члан 6. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-02-1-687/17 7. децембра 2017. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Шефик Џаферовић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Мр Огњен Тадић, с. р. Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 50. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 26. jula 2017. godine, i na 34. sjednici Doma naroda, održanoj 7. decembra 2017. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17) u članu 125. stav (3) iza riječi: "osim u odnosu na" dodaju se riječi: "vozila službe hitne pomoći i vatrogasna vozila kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove i". Član 2. U članu 126. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Vozila službe hitne pomoći i vatrogasna vozila, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (član 49.), osim u odnosu na vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj reguliran svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograničenju brzine (čl. 44. i 46.), zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila (član 61. stav (1) tačka 1)) i zabrani presijecanja kolone pješaka (član 80.), pod uslovom da ne ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju." U istom članu dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Vozila policije i sudske policije, zatvorske policije - straže, vojna vozila i vozila Granične policije Bosne i Hercegovine, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (član 49.), osim u odnosu na vozila iz stava (1) ovog člana, vozila pod pratnjom (član 125.) i vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj Petak, 15. 12. 2017. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 89 - Stranica 3 reguliran svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograničenju brzine (čl. 44. i 46.), zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila (član 61. stav (1) tačka 1)) i zabrani presijecanja kolone pješaka (član 80.), pod uslovom da ne ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju." Dosadašnji st. (2), (3), (4) i (5) postaju st. (3), (4), (5) i (6). U stavu (2), koji postaje stav (3), iza broja "(1)" dodaju se riječi: "i (2)". U stavu (4), koji postaje stav (5), iza broja "(1)" dodaju se riječi: "i (2)". U stavu (5), koji postaje stav (6), iza broja "(1)" dodaju se riječi: "i (2)". Član 3. U članu 233. stav (1) u tački 4) broj "(5)" zamjenjuje se brojem "(6)". Član 4. U članu 235. stav (1) u tački 21) broj "(5)" zamjenjuje se brojem "(6)". Član 5. U članu 236. stav (1) u tački 19) broj "(4)" zamjenjuje se brojem "(5)". Član 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-687/17 7. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s. r. K A Z A L O PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 1309 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini (hrvatski jezik) 1 Закон о измјенама и допунама Закона о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини (српски језик) 2 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik) 2
Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 33/17 05.09.2017 SG BiH 100/08, SG BiH 35/05, SG BiH 09/05 PDV,zakon Službeni glasnik BiH, broj 33/17 Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 44. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 20. aprila 2017. godine, i na 28. sjednici Doma naroda, održanoj 4. maja 2017. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST Član 1. U Zakonu o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", br. 9/05, 35/05 i 100/08), u članu 26. tačka 2. mijenja se i glasi: "2. konačni uvoz dobara koja su oslobođena plaćanja carine, osim ako nije drugačije propisano Zakonom o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 58/15). Oslobađanje se ne primjenjuje na dobra oslobođena plaćanja carine prema članu 207. tačka a) alineje od 1) do 6) Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se danom početka primjene propisa iz člana 208. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini.
Zakon o izmjenenama i dopununama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 08/17 07.02.2017 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 putevi,saobraćaj O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13) u članu 9. tačka 3) mijenja se i glasi: "3) bicikl je vozilo opremljeno pedalama, koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće snagom vozača, a može biti dodatno opremljeno pomoćnim elektromotorom čija najveća trajna nominalna snaga nije veća od 0,25 kW i maksimalne brzine kretanja do 25 km/h; Iza tačke 22) dodaje se nova tačka 22a) koja glasi: "22a) put s makadamskim zastorom je put koji je izgrađen od dva sloja tucanika u uvaljanom stanju." Tačka 32) mijenja se i glasi: "32) naselje je izgrađen, nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta u kom su javni putevi izgrađeni s uređenim trotoarom i ivičnjakom pored kojeg je najmanje s jedne strane red kuća ili grupa zgrada i čije su granice obilježene saobraćajnim znakom za obilježavanje naselja;". Iza tačke 32) dodaje se nova tačka 32a) koja glasi: "32a) naseljeno mjesto je prostorna jedinica u Bosni i Hercegovini koja obuhvata jedno ili više naselja s područjem koje pripada tom naseljenom mjestu, čiji se naziv i teritorija uređuju posebnim zakonima i čija je teritorija označena saobraćajnim znakom za obilježavanje naseljenih mjesta;". Iza tačke 39) dodaje se nova tačka 39a) koja glasi: "39a) pčelarsko vozilo je motorno ili priključno vozilo namijenjeno ili konstrukcijski prilagođeno isključivo za prijevoz pčelinjih zajednica (košnica), te se na njemu ne smije prevoziti nikakav drugi teret;". Iza tačke 57) dodaju se nove tač. 57a) i 57b) koje glase: "57a) saobraćajna signalizacija je sistem sredstava, uređaja i oznaka za reguliranje i vođenje saobraćaja; 57b) saobraćajni znak je znak kojim se upotrebom grafičkih ili svjetlosnih ili brojčanih ili slovnih oznaka ili drugih simbola učesnici u saobraćaju upozoravaju na opasnosti na putu, stavljaju im se do znanja ograničenja, zabrane i obaveze, odnosno daju obavještenja potrebna za sigurnost kretanje po putu;". Tačka 78. mijenja se i glasi: "78) ulica je javni put u naselju koji saobraćajno povezuje dijelove naselja;". Član 2. Član 20. mijenja se i glasi: "Član 20. (1) Preduzeća i drugi subjekti koji izvode radove na javnom putu dužni su prije početka izvođenja radova postaviti privremenu saobraćajnu signalizaciju i osigurati mjesto na kojem se radovi izvode, održavati saobraćajnu signalizaciju tokom izvođenja radova, za vrijeme trajanja radova organizirati siguran saobraćaj na mjestu izvođenja radova, te poslije završetka radova ukloniti s javnog puta ostatke materijala, sredstva za rad, privremenu saobraćajnu signalizaciju i druge predmete koje su postavili za vrijeme izvođenja radova. (2) Saobraćajna signalizacija i oprema puta postavlja se na osnovu Elaborata saobraćajne signalizacije i opreme puta, ako je riječ o saobraćajnoj signalizaciji i opremi puta namijenjenoj označavanju radova na putu." Član 3. Član 21. mijenja se i glasi: "Član 21. (1) Nadležni organi koji upravljaju putevima dužni su, u skladu s važećim propisima, analizirati i preduzimati mjere radi otklanjanja određenih nedostataka na putu na lokacijama na kojima se učestalo događaju saobraćajne nesreće. (2) Organi nadležni za unutrašnje poslove dužni su omogućiti pristup informacijama o saobraćajnim nesrećama institucijama iz stava (1) ovog člana, za potrebe analize uzroka događanja saobraćajnih nesreća." Član 4. Član 22. mijenja se i glasi: "Član 22. (1) U slučaju prekida ili ugrožavanja saobraćaja na javnom putu zbog nanosa, odrona ili klizanja terena ili drugih uzroka, kao i u slučaju oštećenja kolovoza koja u većoj mjeri ugrožavaju sigurnost saobraćaja, nadležna institucija koja upravlja putevima odmah po saznanju na uočenoj lokaciji organizira postavljanje privremene saobraćajne signalizacije, te preduzima mjere za otklanjanje smetnji i uspostavljanje sigurnog saobraćaja. (2) U slučaju događaja iz stava (1) ovog člana, saobraćajna signalizacija postavlja se u skladu s Pravilnikom o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na putevima, načinu obilježavanja radova i prepreka na putu i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlašteno lice, ako ne postoje uslovi u pogledu vremena izrade Elaborata saobraćajne signalizacije i opreme puta." Član 5. Član 25. mijenja se i glasi: "Član 25. (1) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu s propisima o pravilima saobraćaja, saobraćajnoj signalizaciji i naredbama koje daje ovlašteno lice. (2) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu sa saobraćajnom signalizacijom i kada se time odstupa od pravila saobraćaja. (3) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu sa svjetlosnim saobraćajnim znakom i kada se značenje tog znaka razlikuje od značenja ostalih saobraćajnih znakova ili pravila saobraćaja. (4) Međusobno prvenstvo prolaza učesnika u saobraćaju, koji na raskrsnici svjetlosnim saobraćajnim znakovima istovremeno dobivaju pravo prolaza, regulira se pravilima saobraćaja. (5) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati prema znacima ili naredbama koje daju ovlaštena lica i kad se time odstupa od svjetlosnog saobraćajnog znaka ili drugog saobraćajnog znaka ili pravila saobraćaja." Član 6. U članu 33. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Za vrijeme kretanja vozila u saobraćaju na javnom putu vozač ne smije koristiti mobilni telefon odnosno druge uređaje za komuniciranje ako nema odnosno ne koristi opremu koja omogućava komuniciranje bez angažiranja ruku za vrijeme vožnje. Vozač ne smije koristiti audio odnosno videouređaje tako da ne čuje zvučne signale drugih učesnika u saobraćaju niti preduzimati druge radnje koje ometaju njegovu pažnju prilikom upravljanja vozilom." Iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: "(3) Odredbe stava (1) ovog člana koje se odnose na druge uređaje za komuniciranje ne primjenjuju se na vozače vozila policije, sudske policije, vojnih vozila i vozila Granične policije Bosne i Hercegovine, hitne pomoći i vatrogasne službe, dok upravljaju vozilom prilikom izvršavanja poslova u vezi sa službenom dužnošću, odnosno djelatnošću, kao i vozače taksi prijevoza u obavljanju službene dužnosti.". Član 7. Iza člana 33. dodaje se novi član 33a. koji glasi: "Član 33a. (1) U vozilu u sabraćaju na putu ne smije se koristiti niti nalaziti uređaj odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja. (2) Zabranjeno je stavljati na tržište i reklamirati uređaje i sredstva iz stava (1) ovog člana." Član 8. U članu 36. stav (1) iza riječi: "radnju vozilom na putu" dodaju se riječi: "ili vozilo uključiti u saobraćaj". Član 9. U članu 45. st. (1), (2) i (3) mijenjaju se i glase: "(1) Brzina kretanja motornih vozila na putu pod normalnim uslovima saobraćaja ne smije se ograničiti saobraćajnim znakom ispod 40 km/h. (2) Brzina kretanja vozila utvrđuje se na jedan od sljedećih načina: 1) pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, 2) tahografskim zapisom, 3) neposrednim praćenjem vozilom uz videonadzor. (3) Fotografija i videozapis s podacima o utvrđenoj brzini kretanja vozila, tahografski zapis i zapisnik o očitanju na radaru služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila." Član 10. U članu 49. stav (5) iza riječi: "zemljani putevi" dodaju se riječi: "ili putevi s makadamskim zastorom". Član 11. U članu 50. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Prilikom reguliranja saobraćaja u raskrsnici s kružnim tokom, potrebno je saobraćaj regulirati tako da vozila u kružnom toku imaju prvenstvo prolaza." Član 12. U članu 73. iza tačke 12) dodaje se tačka 13) koja glasi: "13) na trotoaru odnosno na pješačkoj stazi, ako to nije izričito regulirano saobraćajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz ivicu kolovoza." Član 13. U članu 74. tačka 5) briše se. Dosadašnja tačka 6) postaje tačka 5). Član 14. U članu 76. stav (5) mijenja se i glasi: "(5) Premještanje vozila na drugo mjesto i nadoknadu troškova za premještanje i čuvanje vozila uređuje organ nadležan za unutrašnje poslove entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine posebnim propisom." Član 15. U članu 90. stav (1) iza riječi "kratka" dodaju se riječi: "ili dnevna". Član 16. U članu 95. stav (2) briše se. Dosadašnji stav (3) postaje stav (2). Član 17. Član 100. mijenja se i glasi: "Član 100. Vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi učesnici u saobraćaju, a naročito ne smije: 1) ispuštati upravljač iz ruku, osim kad najavljuje promjenu smjera kretanja, 2) sklanjati noge s pedala, 3) pridržavati se za drugo vozilo, 4) voditi, vući ili potiskivati druga vozila, odnosno životinje, osim vući priključno vozilo za bicikl, 5) dopustiti da vozilo kojim upravlja bude vučeno ili potiskivano, 6) prevoziti predmete koji ga mogu ometati tokom upravljanja, 7) upotrebljavati na oba uha slušalice za audiouređaje, 8) upotrebljavati mobilni telefon." Član 18. Član 102. mijenja se i glasi: "Član 102. (1) Vozač mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četvorocikla ili četverocikla, kao i lica koja se prevoze tim vozilima moraju za vrijeme vožnje nositi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu. (2) Vozač bicikla u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, mora koristiti svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću retroreflektirajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla. (3) Vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla ne smije prevoziti lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima. (4) Vozač bicikla stariji od 18 godina može na javnom putu biciklom prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno uzrastu djeteta i čvrsto spojeno s biciklom, te ako dijete na glavi nosi zakopčanu zaštitnu kacigu." Član 19. U članu 108. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Za vrijeme kretanja kolovozom pješak ne smije koristiti mobilni telefon niti imati slušalice u oba uha." Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 20. U članu 112. stav (2) riječi: "naseljenom mjestu" zamjenjuju se riječju "naselju". Član 21. U članu 128. stav (6) mijenja se i glasi: "(6) Teret u rasutom stanju koji po svojim karakteristikama i granulaciji nije na odgovarajući način zaštićen od rasipanja, kada se prevozi u otvorenom tovarnom prostoru na javnom putu, mora biti prekriven na odgovarajući način, tako da se spriječi rasipanje tereta." Član 22. U članu 129a. stav (1) iza riječi "prevoziti" dodaje se riječ "najviše". Član 23. Naziv Poglavlja IV: "Saobraćajni znakovi" mijenja se i glasi: "Saobraćajna i turistička signalizacija, oprema puta i znakovi ovlaštenih lica". Član 24. U članu 130. stav (1) riječi: "propisanim saobraćajnim znakovima" zamjenjuju se riječima: "propisanom saobraćajnom signalizacijom". U stavu (2) riječi: "Saobraćajnim znakovima" zamjenjuju se riječima: "Saobraćajnom signalizacijom". Stavovi (3) i (4) mijenjaju se i glase: "(3) Saobraćajnu signalizaciju čine saobraćajni znakovi (znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavještenja i dopunske table koje su sastavni dio saobraćajnog znaka i koje bliže određuju značenje saobraćajnog znaka ako su postavljene), svjetlosni saobraćajni znakovi, oznake na kolovozu i trotoaru, te svjetlosne i druge oznake na putu. (4) Učesnici u saobraćaju dužni su pridržavati se ograničenja, zabrana i obaveza izraženih saobraćajnom signalizacijom i postupiti u skladu s njihovim značenjem." Član 25. Član 131. mijenja se i glasi: "Član 131. (1) Saobraćajnu signalizaciju i opremu puta postavljaju i održavaju institucije koje upravljaju putevima u skladu s važećim propisima. (2) Saobraćajna signalizacija postavlja se i održava tako da je učesnici u saobraćaju mogu na vrijeme i lako uočiti danju i noću i blagovremeno postupiti u skladu s njenim značenjem. (3) Saobraćajna signalizacija mora se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njeno značenje ne odgovara izmijenjenim uslovima saobraćaja na putu ili zahtjevima sigurnosti saobraćaja. (4) Sadržaj, oblik, boja i veličina saobraćajne signalizacije mora biti ista u svim vremenskim uslovima, pri dnevnom svijetlu i pri osvjetljavanju farovima. (5) Saobraćajna signalizacija mora biti osvijetljena ili izrađena od svjetloodbojnih materijala." Član 26. Član 132. mijenja se i glasi: "Član 132. (1) Na saobraćajnu signalizaciju i na njenom nosaču zabranjeno je postavljanje bilo čega što nije u vezi sa značenjem same signalizacije. (2) Zabranjeno je neovlašteno postavljanje, uklanjanje, oštećivanje i izmjena značenja saobraćajne signalizacije kao i opreme puta." Član 27. Član 133. mijenja se i glasi: "Član 133. Na putu i njegovom zaštitnom pojasu ne smiju se postavljati table, znakovi, svjetla, stubovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili umanjuje uočljivost postavljene saobraćajne signalizacije ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podražavaju ili liče na saobraćajnu signalizaciju ili zasljepljuju učesnike u saobraćaju ili odvraćaju njihovu pažnju u mjeri koja može biti opasna za sigurnost saobraćaja." Član 28. U Poglavlju IV. tačka 2. naziv: "Znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi i znakovi obavještenja" mijenja se i glasi: "Saobraćajni znakovi". Član 29. U članu 134. dodaje se novi stav (1) koji glasi: "(1) Saobraćajni znakovi su znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavještenja. Uz saobraćajni znak može biti postavljena dopunska tabla koja je sastavni dio saobraćajnog znaka i koja bliže određuje njegovo značenje." Dosadašnji st. (1), (2) i (3) postaju st. (2), (3) i (4). Član 30. U članu 135. riječi: "naseljenim mjestima" zamjenjuju se riječju "naselju". Član 31. U članu 137. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Prilikom projektiranja nove ili reprogramiranja postojeće svjetlosne saobraćajne signalizacije, obavezno treba ugraditi zeleno trepćuće svjetlo, kao najavu prestanka slobodnog prolaza." Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Prilikom projektiranja nove ili reprogramiranja postojeće svjetlosne saobraćajne signalizacije, obavezno treba ugraditi dodatni signal u vidu strelice, u slučaju zaštićene zelene faze, za vozila koja skreću. Član 32. U članu 139. stav (1) iza riječi: "za davanje" dodaje se riječ "svjetlosnih". Član 33. Član 145. mijenja se i glasi: "Član 145. Na dijelu puta ispred prijelaza puta preko željezničke pruge u istom nivou mora biti postavljena odgovarajuća saobraćajna signalizacija." Član 34. U članu 151. iza stava (3) dodaju se st. (4) i (5) koji glase: "(4) Prilikom izvođenja radova na putu ili obavljanja drugih poslova na putu, na dijelu koji nije zatvoren za saobraćaj, lica koja izvode radove i koja su na putu moraju na sebi imati svjetloodbojni prsluk. (5) Učesnik u saobraćaju ne smije ometati radnika koji obavlja radove na putu ili pored puta i dužan je ukloniti svoje vozilo na zahtjev izvođača radova. Zahtjev izvođača radova može biti dat i kao javni poziv." Član 35. U članu 157. stav (2) riječi: "mjesni nadležni organ za izdavanje vozačke dozvole" zamjenjuju se riječima: "nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji". Član 36. Iza člana 157. dodaje se novi član 157a. koji glasi: "Član 157a. (1) Ako je zdravstvena ustanova primila lice na liječenje koje zbog svog zdravstvenog stanja nije sposobno za samostalno upravljanje motornim vozilom, a otpušta se iz zdravstvene ustanove na kućno liječenje, dužna je o tome odmah obavijestiti organ nadležan za unutrašnje poslove radi provjere važenja vozačke dozvole. (2) Nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji dužan je da u roku od tri dana, vozača koji prema informaciji zdravstvene ustanove nije sposoban da zbog svog stanja sigurno upravlja vozilom, pozove i privremeno oduzme vozačku dozvolu, te da ga uputi na vanredni ljekarski pregled ako on nije saglasan s privremenim oduzimanjem vozačke dozvole. (3) U slučaju vanrednog ljekarskog pregleda iz stava (2) ovog člana, pregled se obavlja na trošak lica upućenog na vanredni ljekarski pregled." Član 37. U članu 174. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Smatrat će se da je vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta." Član 38. U članu 175. stav (3) riječi: "saobraćajna pravila" zamjenjuju se riječima: "pravila saobraćaja". Iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Osposobljavanje za vozača tramvaja pravilnikom propisuje nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji s organom nadležnim za obrazovanje ako je, u sklopu javnog prijevoza, organiziran saobraćaj tramvaja." Član 39. U članu 177. stav (11) iza riječi "zdravstvo" dodaju se riječi: "i organom nadležnim za obrazovanje." Iza stava (11) dodaju se st. (12) i (13) koji glase: "(12) Odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz pružanja prve pomoći donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, usaglašen s Crvenim križom u Bosni i Hercegovini. (13) Odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teoretskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, usaglašen s organom nadležnim za obrazovanje." Član 40. U članu 183. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Organi iz stava (1) ovog člana mogu poslove iz stava (1) ovog člana povjeriti i drugim organima entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ili odgovarajućoj strukovnoj ili stručnoj organizaciji u skladu s važećim zakonodavstvom." Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Bliže odredbe s programom usavršavanja za lica iz stava (1) ovog člana donosi ministar u saradnji s organima nadležnim za obrazovanje." Član 41. U članu 184. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Osim uslova iz stava (1) ovog člana, pravo da upravlja motornim vozilom za pojedine kategorije, odnosno potkategorije stiče lice koje navrši: 1. 16 godina za potkategorije A1 i B1, traktor i radnu mašinu; 2. 18 godina za kategorije A, B, BE i potkategorije C1 i C1E; 3. 21 godinu za kategorije C i CE pod uslovom da ima vozačku dozvolu za potkategorije C1 ili C1E najmanje jednu godinu; 4. 21 godinu za potkategorije D1 i D1E pod uslovom da ima vozačku dozvolu za B kategoriju najmanje dvije godine; 5. 24 godine za kategorije D i DE pod uslovom da ima vozačku dozvolu za potkategorije D1 ili D1E najmanje dvije godine." Iza stava (2) dodaju se novi st. (3), (4) i (5) i koji glase: (3) Licu koje prvi put stekne pravo upravljanja motornim vozilom kategorije B, izuzev vozača kojima je to osnovno zanimanje za vrijeme obavljanja djelatnosti, koje u toku dvije godine od dana sticanja prava upravljanja motornim vozilom kategorije B sakupi četiri kaznena boda, nadležni organ za izdavanje vozačke dozvole oduzet će dozvolu i poništiti je, čime on gubi pravo upravljanja motornim vozilom. (4) Rješenje o oduzimanju i poništavanju vozačke dozvole donosi organ kod kojeg se vozač vodi u evidenciji. (5) Lice kojem je vozačka dozvola oduzeta i poništena u skladu s odredbama ovog člana, smatrat će se da nema položen vozački ispit za upravljanje motornim vozilom kategorije B." Član 42. Iza člana 184. dodaje se novi član 184a. koji glasi: "Član 184a. (1) Vozačku dozvolu za kategoriju BE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B. (2) Vozačku dozvolu za kategoriju C1E mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju C1. (3) Vozačku dozvolu za kategoriju CE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju C. (4) Vozačku dozvolu za kategoriju D1E mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D1. (5) Vozačku dozvolu za kategoriju DE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D. (6) Vozačku dozvolu za kategorije C i C1 mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B. (7) Vozačku dozvolu za kategoriju D mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D1 najmanje dvije godine. (8) Vozačku dozvolu za kategoriju D1 mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B najmanje dvije godine." Član 43. U članu 185. stav (18) mijenja se i glasi: "(18) Vozač kojem je izdata vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo da upravlja motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i D1, a vozač kojem je izdata vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo da upravlja i motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i C1." U stavu (20) iza riječi: "upravljanja vozilima" dodaje se riječ "odgovarajućih". Član 44. Član 188. mijenja se i glasi: "Član 188. Stranac koji privremeno boravi u Bosni i Hercegovini ili državljanin Bosne i Hercegovine koji prebiva u inozemstvu za vrijeme privremenog boravka u Bosni i Hercegovini može upravljati vozilom na teritoriji Bosne i Hercegovine, na osnovu važeće strane vozačke dozvole ili međunarodne vozačke dozvole, izdate u skladu s odredbama Bečke konvencije o drumskom saobraćaju, koju je izdao nadležni organ strane države." Član 45. U članu 190. stav (2) riječi: "člana 188." zamjenjuje se riječima: "člana 186." U stavu (4) riječi: "člana 189." zamjenjuje se riječima: "člana 186". Iza stava (5) dodaje se stav (6) koji glasi: "(6) Učestvovanje vozača međunarodnih oružanih snaga stacioniranih u Bosni i Hercegovini u saobraćaju na putevima u Bosni i Hercegovini može se regulirati posebnim međunarodnim ugovorom." Član 46. Nаziv оdјеlјkа 6. "Тrајаnjе uprаvlјаnjа mоtоrnim vоzilоm" brišе sе. Članovi 199., 200. i 202. brišu se. Član 47. U članu 208. stav (5) tačka 1) alineja 2. iza riječi "traktor," dodaju se riječi: "priključno vozilo za traktor". Član 48. U članu 209. stav (1) iza tačke 6) briše se riječ "i" i dodaje intepunkcijski znak tačka-zarez. Iza tačke 7) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se riječju "i" i dodaje se nova tačka 8) koja glasi: "8) prenosive tablice." Član 49. U članu 213. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana ova vozila mogu učestvovati u saobraćaju iako su registrirana u inozemstvu, a najduže tri mjeseca od dana ulaska na teritoriju Bosne i Hercegovine. Rok za vozila koja su vlasništvo stranaca kojima je izdato odobrenje za privremeni boravak duži od šest mjeseci ili za stalni boravak počinje teći nakon dobivanja ovog statusa." Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 50. U članu 215. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Bliže odredbe o postupku i načinu registracije oldtajmera pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim za unutrašnje poslove." Član 51. Iza člana 215. dodaje se novi član 215a. koji glasi: "Član 215a. (1) Prenosive tablice koriste se isključivo na teritoriji Bosne i Hercegovine za vozila koja se kreću do mjesta carinjenja, homologacije, servisiranja, prodajnog i izložbenog mjesta, mjesta atestiranja, mjesta skladištenja/čuvanja, mjesta nadogradnje i za vozila kojima se obavlja eksperimentalna vožnja. (2) Prenosive tablice izdaju se najduže na rok od jedne godine. (3) Za prenosive tablice izdaje se potvrda o registraciji vozila. Potvrda o registraciji vozila izdaje se na rok od jedne godine, uz uslov da su plaćene propisane obaveze. (4) Kad upravlja vozilom koje je označeno prenosivim tablicama vozač mora kod sebe imati važeću potvrdu o registraciji vozila. (5) O izdatim prenosivim tablicama vodi se evidencija. (6) Prenosive tablice izdaju se na ime pravnog ili fizičkog lica preduzetnika koji se bavi proizvodnjom, nadogradnjom, servisiranjem, prijevozom ili prodajom vozila na malo. Izdavanje prenosivih tablica odobrava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, a izdaje ih policijska stanica prema sjedištu pravnog ili fizičkog lica preduzetnika. (7) Ako policijska stanica utvrdi da se prenosive tablice koriste protivno propisima i rješenju kojim je odobreno izdavanje prenosivih tablica, ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove rješenjem će pravnom ili fizičkom licu iz stava (6) ovog člana oduzeti prenosive tablice, odnosno odbiti zahtjev za odobrenje prenosivih tablica. Ponovni zahtjev za odobrenje iz stava (6) ovog člana može se podnijeti nakon isteka dvije godine od dana izvršnosti rješenja." Član 52. U članu 217. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Tehnički pregled vozila može biti redovni, preventivni i vanredni." Član 53. Član 218. mijenja se i glasi: "Član 218. (1) Novoproizvedena motorna i priključna vozila, nakon obaveznog identificiranja vozila prije prve registracije, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu u toku mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prve registracije vozila, te u toku mjeseca u kojem ističe rok od 48 mjeseci od dana prve registracije vozila. (2) Vozila stara četiri i više godina vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu tokom svakog 12. mjeseca, od posljednjeg redovnog tehničkog pregleda. (3) Vozila koja se uvoze u Bosnu i Hercegovinu, a nisu novoproizvedena, prije prve registracije vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu." Član 54. U članu 219. stav (1) iza riječi "godišnje" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka, a ostatak teksta se briše. Iza stava (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase: "(2) Preventivni tehnički pregled vozila obavlja se nakon proteka šest mjeseci od redovnog tehničkog pregleda vozila. (3) Preventivnom tehničkom pregledu vozila iz stava (2) ovog člana dužna su se podvrgnuti vozila koja se daju u najam (rent a car vozila), vozila kojima se obavlja osposobljavanje kandidata za vozače, vozila kojima se obavlja taksi prijevoz, autobusi, teretna i priključna vozila za prijevoz opasnih materija, teretna i priključna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg. (4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog člana, preventivnim tehničkim pregledima ne podliježu vozila za stanovanje ili kampiranje, pčelarska vozila, teretna i priključna vatrogasna vozila, teretna i priključna vozila za zabavne radnje i priključna vozila za traktore." Dosadašnji st. (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (5), (6), (7), (8) i (9). U dosadašnjem stavu (4), koji postaje stav (7), riječi: "Organi iz stava (2)" zamjenjuju se riječima: "Organi iz stava (5)". U dosadašnjem stavu (5), koji postaje stav (8), riječi: "Organi iz stava (2)" zamjenjuju se riječima: "Organi iz stava (5)". U dosadašnjem stavu (6), koji postaje stav (9), iza riječi "poslove" dodaju se riječi: "i organima iz stava (5) ovog člana." Član 55. Član 221. briše se. Član 56. U članu 224. stav (2) na kraju teksta interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom zarez i dodaju se riječi: "a vozača kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi preko 1.5 g/kg ili koji odbije testiranje, a pokazuje znakove poremećenosti izazvane dejstvom alkohola, zadržati do otrežnjenja, a najduže 12 sati." Stav (5) briše se. Dosadašnji st. (6), (7), (8) i (9) postaju st. (5), (6), (7) i (8). U dosadašnjem stavu (7), koji postaje stav (6), iza riječi "(4)" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se riječju "i", a riječi: "i (6)" briše se. U dosadašnjem stavu (9), koji postaje stav (8), iza riječi "(4)" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se riječju "i", a riječi "i (6)" brišu se. Član 57. U članu 227. riječi: "člana 221." zamjenjuju se riječima: "člana 45.". Član 58. U članu 230. stav (1) iza riječi "tablice" stavlja se interpunkcijski znak zarez i briše se riječ "ili", a iza riječi "naljepnicu" dodaju se riječi: "ili koje nije podvrgnuto vanrednom tehničkom pregledu na koji ga je uputilo ovlašteno lice nadležnog organa." Član 59. U članu 231. st. (1) i (2) mijenjaju se i glase: "(1) Ovlašteno lice nadležnog organa pismenim će nalogom, na vanredni tehnički pregled uputiti motorno i priključno vozilo za koje postoje osnovi sumnje u tehničku neispravnost uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje, vozilo koje je u saobraćajnoj nesreći toliko oštećeno da se opravdano može zaključiti da su na njemu oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni za sigurnost saobraćaja, vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za pogon na tečni plin, vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila, vozilo koje ispušnim plinovima ili na drugi način prekomjerno zagađuje okoliš, kao i vozilo koje proizvodi prekomjernu buku. (2) Ako vozač iz stava (1) ovog člana odbije da vozilo podvrgne vanrednom tehničkom pregledu ili se na vanrednom tehničkom pregledu potvrdi neispravnost zbog koje je vozilo upućeno na vanredni tehnički pregled ili se ustanovi druga neispravnost za koju je propisano isključivanje iz saobraćaja, nadležni organ koji je uputio vozilo na vanredni tehnički pregled isključit će vozilo iz saobraćaja, privremeno oduzeti i zadržati potvrdu o registraciji vozila dok se navedene neispravnosti ne otklone i ispravnost vozila potvrdi na novom tehničkom pregledu, o čemu izdaje potvrdu u skladu s članom 230. stav (4) ovog zakona." Član 60. U članu 232. stav (1) tačka 5) briše se. Član 61. U članu 233. stav (1) tačka 18) briše se. U tački 19) iza riječi: "priključnog vozila" brišu se interpunkcijski znak zarez i riječ "tahograf". Član 62. U članu 234. stav (1) tačka 3) mijenja se i glasi: "3) ne preduzima praktične mjere radi otklanjanja određenih nedostataka na putu na lokacijama na kojima se učestalo događaju saobraćajne nesreće (član 21. stav (1));". Iza tačke 7) dodaje se tačka 7a) koja glasi: "7a) postupi suprotno odredbama člana 33a. stav (2);". Tačka 12) mijenja se i glasi: "12) ako ukloni ili ošteti saobraćajnu signalizaciju ili opremu puta ili izmijeni značenje saobraćajnog znaka ili opreme puta (član 132. stav (2));". Tačka 21) briše se. U tаčki 22) izа riјеči: "priklјučnоg vоzilа" brišu sе zаrеz i riјеč "tаhоgrаf". Član 63. U članu 234a. stav (1) iza tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi: "3a) vozač koji na sjedištu suvozača prevozi dijete mlađe od 12 godina (član 34. stav (3));". U tački 4) riječi: "preko 2 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 1.5 g/kg". U tački 5) riječi: "u naselju" brišu se, a riječi: "50 km" zamjenjuju se riječima: "30 km". Iza tačke 5) dodaju se tač. 6), 7), 8), 9) 10) i 11) koje glase: "6) lice koje je učestvovalo u saobraćajnoj nesreći ako postupi protivno odredbama člana 154. stav (1); 7) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom (član 184.); 8) vozač koji učestvuje u saobraćaju vozilom koje je neregistrirano ili čija je potvrda o registraciji vozila istekla za duže od 30 dana (član 207., član 211. stav (1)); 9) vozač koji na vozilu koristi registarske tablice koje nisu izdate za to vozilo (član 209. stav (1)); 10) vozač ili instruktor vožnje koji odbija da se obavi ispitivanje pomoću odgovarajućih sredstava i aparata ili stručni pregled radi provjeravanja da li ima alkohola u organizmu ili da li pokazuje znake poremećenosti izazvane dejstvom alkohola, odnosno da li je pod dejstvom opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje (član 220. st. (1) i (2)); 11) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom protivno odredbi člana 227.". U stavu (2) riječi: "tač. 4) i 5)" zamjenjuju se riječima: "tač. 4), 5), 8), 9), 10) i 11)". Član 64. U članu 235. stav (1) iza tačke 1) dodaju se tač. 1a), 1b) i 1c) koje glase: "1a) vozač koji prilikom upravljanja vozilom koristi mobilni telefon ili drugi uređaj protivno odredbama člana 33.; 1b) vozač koji u sabraćaju na putu koristi uređaj odnosno sredstvo, kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja (član 33a. stav (1)); 1c) vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže sigurnosnim pojasom (član 34. stav (1))". Tačka 3) mijenja se i glasi: "3) vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 20 km do 30 km na sat veća od dozvoljene brzine (član 44. i član 46. st. (1) i (2));". Tačka 22) mijenja se i glasi: "22) lice koje ukloni ili ošteti saobraćajnu signalizaciju ili opremu puta, ili izmijeni značenje saobraćajne signalizacije (član 132. stav (2));". U tački 24a) riječi: "stav (4)" zamjenjuju se riječima: "stav (6)". Iza tačke 24a) dodaje se tačka 24b) koja glasi: "24b) vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom koji postupi u suprotnosti s članom 172. stav (5);". U tački 26) riječi: "od 1 g/kg do 2 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 0.8 g/kg do 1.5 g/kg". Tačka 27) briše se. Tačke 29), 30), 31) i 32) mijenjaju se i glase: "29) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja vozilom koje ne ispunjava propisane uslove u pogledu dimenzija, ukupne mase ili osovinskog opterećenja, ili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila i pneumatike (član 203. stav (1)); 30) vozač koji kod sebe nema važeću potvrdu o registraciji za vozilo kojim upravlja ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica (član 211. stav (1)), a pri tome stiker naljepnica ne dokazuje da je vozilo registrirano (član 208. stav (3) i član 215. stav (1); 31) vozač koji upravlja motornim i priključnim vozilom ako stiker naljepnica nije postavljena na propisan način ili nije čitljiva (član 208. stav (3) i član 215. stav (1)); 32) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim ili priključnim vozilom poslije isteka važenja potvrde o korištenju probnih ili prenosivih tablica (član 211. stav (2) i član 215a. stav (4));". Iza tačke 32) dodaju se tač. 32a) i 32b) koje glase: "32a) vozač motornog i priključnog vozila registriranog u stranoj zemlji ako nema međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja važi na području Bosne i Hercegovine i ne pokaže je na zahtjev policijskog službenika ili drugog ovlaštenog lica (član 211. stav (1); 32b) vozač motornog i priključnog vozila ako nema važeću potvrdu o registraciji vozila i registarske oznake koje je izdao nadležni organ zemlje u kojoj je vozilo registrirano (član 212.); Tačka 33) briše se. Iza tačke 34) dodaje se nova tačka 34a) koja glasi: "34a) vozač koji u saobraćaju na putu učestvuje motornim ili priključnim vozilom koje je upućeno na tehnički pregled, a nije podvrgnuto tom pregledu (član 231.)." U stavu (2) riječi: "i 33)" brišu se. U stavu (4) riječi: "izuzev vozača iz stava (1) tačke 27) ovog člana" brišu se. Član 65. U članu 236. stav (1) iza tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi: "3a) vozač kod koga se u vozilu u sabraćaju na putu nađe uređaj odnosno sredstvo kojim se može otkrivati ili ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za otkrivanje i dokumentiranje prekršaja (član 33a. stav (1))". Iza tačke 7) dodaje se tačka 7a) koja glasi: "7a) vozač koji prilikom pokretanja vozila iz mjesta naglo poveća brzinu kretanja na način da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i škripe (član 43. stav (3));". U tački 8) riječi: "(član 50. stav (2))" zamjenjuju se riječima: "član 50. st. (2) i (4)". Tačka 22) briše se. U tački 27) riječi: "od 0,3 g/kg do 1 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 0,3 g/kg do 0.8 g/kg". U tački 29) riječi: "član 208. stav (5)" zamjenjuju se riječima: "član 208. stav (6));", U tački 30) riječi: "član 208. stav (6)" zamjenjuju se riječima: "član 208. stav (7));", Tačka 31) briše se. Član 66. U članu 237. stav (1) tačka 3) mijenja se i glasi: "3) vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km do 20 km na sat veća od dozvoljene brzine (čl. 44. i 46. st. (1) i (2));". U tački 13) riječ "rastojanje" zamjenjuje se riječju "odstojanje". Tačka 15) mijenja se i glasi: "15) vozač mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla, kao i lica koja se prevoze tim vozilima, koji za vrijeme vožnje ne nosi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu (član 102. stav (1));" Iza tačke 15. dodaju se tač. 15a), 15b) i 15c) koje glase: "15a) vozač bicikla koji u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti ne koristi svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću retroreflektirajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla (član 102. stav (2)); 15b) vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla koji prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima (član 102. stav (3)); 15c) vozač bicikla stariji od 18 godina koji na javnom putu biciklom prevozi dijete do osam godina starosti, ako na biciklu nije ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno uzrastu djeteta i čvrsto spojeno s biciklom, te ako dijete na glavi ne nosi zakopčanu zaštitnu kacigu (član 102. stav (4)); Tačke 28) i 29) brišu se. Član 67. U članu 238. stav (1) iza tačke 1) dodaje se nova tačka 1a) koja glasi: "1a) vozač koji u putničkom automobilu na prednjem sjedištu prevozi lice koje je očigledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava (član 34. stav (2));". Dosadašnja tačka 1a) postaje tačka 1b). Tačke 4), 7), 7a) i 10a) brišu se. Tačka 24) mijenja se i glasi: "24) vozač lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla, četverocikla i mopeda i lica koja se prevoze tim vozilom ako u saobraćaju na putu ne nose zakopčanu zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje, a u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, vozač bicikla ne nosi i svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla (član 102.);". Iza tačke 28) dodaje se nova tačka 28a) koja glasi: "28a) pješak koji za vrijeme kretanja kolovozom koristi mobilni telefon ili ima slušalice u ušima (član 108. stav (2));". U tački 39) riječi: "važeću saobraćajnu dozvolu, registarske tablice i" brišu se. Član 68. U članu 239. stav (1) tač. 2) i 7) brišu se. U tački 21) iza riječi "kratkog" dodaju se riječi: "ili dnevnog". Iza tačke 21) dodaje se tačka 21a) koja glasi: "21a) vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla, koji prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci, ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima;". Tačka 33) mijenja se i glasi: "33) vozač koji kod sebe nema polisu obaveznog osiguranja ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica (član 211. stav (1))." Član 69. U članu 239a. st. (1), (2) i (3) mijenjaju se i glase: "(1) Kada nadležni organ iz člana 177. stav (7) ovog zakona u obavljanju nadzora nad radom autoškola i Crvenog križa utvrdi da se autoškola ili organizaciona jedinica Crvenog križa u obavljanju svoje djelatnosti ne pridržava Zakona ili da ne ispunjava propisane uslove, organ nadležan za obrazovanje rješenjem će odrediti da se utvrđeni nedostaci otklone, a ako je to potrebno u pogledu prirode nedostataka zabranit će obavljanje jednog dijela osposobljavanja ili cjelokupnog osposobljavanja u periodu do dva mjeseca ili dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. (2) Organ nadležan za obrazovanje može rješenjem zabraniti osposobljavanje kandidata za vozača motornih vozila autoškoli ili odjeljenju autoškole ili organizacionoj jedinici Crvenog križa u trajanju do dva mjeseca ako se nadležnom organu iz stava (1) ovog člana onemogući ili se ometa vršenje kontrole. (3) Organ nadležan za obrazovanje može predavaču teoretske nastave koji obavlja osposobljavanje kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti saobraćaja ili instruktoru vožnje koji obavlja osposobljavanje kandidata za vozača motornih vozila u praktičnom upravljanju vozilom, ako osposobljavanje ne obavlja u skladu s važećim propisima, privremeno zabraniti osposobljavanje kandidata na period do šest mjeseci." U stavu (5) riječi: "stav (2)" zamjenjuje se riječima: "stav (5)". U stavu (6) riječi: "stav (2)" zamjenjuju se riječima: "stav (5)". Član 70. U članu 252. tačka 4) mijenja se i glasi: "4) obilježavanju vozila kojim upravlja lice sa oštećenim ekstremitetima i vozila u kojima su u vrijeme prevoženja lica sa stepenom invaliditeta 100% (član 29.);" Iza tačke 21) dodaje se nova tačka 21a) koja glasi: "21a) postupku i načinu registracije oldtajmera (član 215. stav (4));". Član 71. U članu 254. stav (1) tačka 4) mijenja se i glasi: "4) vozačima koji imaju pravo da upravljaju vozilom kategorije D bit će izdata vozačka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B i D i potkategorija B1 i D1". Član 72. Prečišćeni tekst ovog zakona priprema Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Član 73. (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". (2) Ovaj zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 94/16 23.12.2016 SG BiH 76/11, SG BiH 63/08, SG BiH 42/03, SG BiH 32/01 zakon,udruženja,fondacije,bih,izmjene i dopune Petak, 23. 12. 2016. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 94 - Strana 317 подношења захтјева за мирно рјешење спора неком другом органу." Члан 2. У члану 34. став (1) иза тачке 8) додаје се тачка 9), која гласи: "9) да је тужба поднесена против Босне и Херцего- вине прије доношења одлуке Правобранилаштва по поднесеном захтјеву за мирно рјешавање спора или је поднесена прије истека рока од три мјесеца од његовог подношења." Члан 3. Изa члaнa 369. дoдaje сe нoви члaн 369a, кojи глaси: "Члaн 369a. Прeлaзнe oдрeдбe Примjeнa чл. 20a, 20б, 20ц. и 34. стaв (1) тaчкa 9) овог закона ће почети ступањем на снагу Правилника о критеријумима и поступку, којим ће се уредити правила за мирно рјешавање спорова и закључивање нагодбе прије подношење тужбе Суду." Члан 4. Ступање на снагу Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-02-1-609/16 15. децембра 2016. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Младен Босић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Сафет Софтић, с. р. 1348 Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 39. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 14. decembra 2016. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, održanoj 15. decembra 2016. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UDRUŽENJIMA I FONDACIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/01, 42/03, 63/08 i 76/11), član 1. mijenja se i glasi: "Član 1. (1) Ovim zakonom uređuju se: osnivanje, organi i pravni položaj udruženja i fondacija, registracija, imovina, prestanak rada i brisanje iz Registra, statusne promjene i druga pitanja značajna za rad udruženja i fondacija koji izaberu da se registriraju u skladu s ovim zakonom na nivou Bosne i Hercegovine. (2) Ovim zakonom uređuje se i registracija ureda, predstavništava ili drugih organizacionih oblika stranih ili međunarodnih udruženja ili fondacija koje izaberu da se registriraju u skladu s ovim zakonom na nivou Bosne i Hercegovine. (3) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na registraciju sportskih saveza Bosne i Hercegovine, ako drugim zakonom nije drugačije propisano." Član 2. U članu 5. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Ciljevi i djelatnosti udruženja i fondacija ne mogu biti usmjereni na rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, kršenje zagarantiranih ljudskih prava ili izazivanje i poticanje neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti zasnovane na rasnoj, nacionalnoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti ili opredjeljenju. Iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Udruženje i fondacija dužni su dostaviti finansijski izvještaj iz stava (4) ovog člana nadležnom organu prema sjedištu udruženja ili fondacije i Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine radi objave na internetskoj stranici Ministarstva, a najkasnije do 30. aprila tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu." Član 3. Član 6. mijenja se i glasi: "Član 6. Rad registriranog udruženja ili fondacije je javan i transparentan." Član 4. U članu 7. stav (5) mijenja se i glasi: "(5) Naziv udruženja ili fondacije može biti na stranom jeziku, koji u tom slučaju mora biti pisan latiničnim ili ćiriličnim pismom." Iza stava (5) dodaju se novi st. (6) i (7) koji glase: "(6) U naziv udruženja ili fondacije može se unijeti ime ili dio imena nekog fizičkog lica, uz njegovu saglasnost, a ako je to lice umrlo, uz saglasnost nasljednika. U naziv udruženja ili fondacije može se unijeti ime ili dio imena neke historijske ili značajne ličnosti, uz njenu saglasnost, a ako je ta osoba umrla, samo ako se ime koristi na prikladan način i uz saglasnost nasljednika, ako ih ima. (7) U slučaju da je naziv udruženja ili fondacije na stranom jeziku, u skladu sa stavom (5) ovog člana, u Registar se upisuje službeni prijevod naziva na jezicima u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini." Dosadašnji st. (6) i (7) postaju st. (8) i (9). Član 5. Iza člana 7. dodaje se novi član 7a. koji glasi: "Član 7a. Izrazi napisani samo u jednom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod." Član 6. U članu 9. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Udruženje mogu osnovati najmanje tri osnivača. Osnivači udruženja mogu biti fizička lica koja su državljani Bosne i Hercegovine i stranci koji u Bosni i Hercegovini imaju boravište ili pravna lica koja su u Bosni i Hercegovini registrirana. Udruženje mogu osnovati međusobno fizička i pravna lica, ali broj osnivača ne može biti manji od tri." Član 7. Član 11. mijenja se i glasi: "Član 11. (1) Osnivački akt udruženja sadrži: a) imena i prezimena, odnosno nazive osnivača i njihova prebivališta, odnosno sjedišta; b) naziv udruženja; c) sjedište i adresu udruženja; Broj 94 - Strana 318 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 23. 12. 2016. d) ciljeve i djelatnosti udruženja; e) ime i prezime i adresu lica ovlaštenog za obavljanje poslova upisa u Registar; f) ime, prezime i potpise osnivača; g) broj i datum osnivačkog akta. (2) Kada je osnivač udruženja pravno lice, osnivački akt udruženja potpisuje njegov zastupnik tako što uz puni naziv pravnog lica dodaje svoj potpis i pečat pravnog lica." Član 8. U članu 12. stav (1) tačka h) iza riječi "pečata" dodaju se riječi: "i znaka udruženja;". Član 9. Član 13. mijenja se i glasi: "Član 13. (1) Udruženje koje je upisano u Registar može provoditi programe i projekte od javnog interesa. (2) Programima ili projektima od javnog interesa koje donose institucije Bosne i Hercegovine smatraju se zaokružene i tematski jasno određene aktivnosti čije provođenje dugoročno ili u ograničenom roku djelovanja daje prepoznatljivu dodatnu društvenu vrijednost kojom se podiže kvalitet života pojedinaca, odnosno unapređuje razvoj društvene zajednice. (3) Institucije Bosne i Hercegovine na osnovu provedenog javnog poziva, odnosno konkursa, zaključuju ugovore s udruženjima o provođenju programa ili projekata od javnog interesa. (4) Aktivnostima od javnog interesa udruženja smatraju se posebno aktivnosti udruženja koje doprinose promociji: ljudskih prava, prava lica s invaliditetom, zaštite djece s teškoćama u razvoju, prava nacionalnih manjina, jednakosti i ravnopravnosti u borbi protiv diskriminacije, zaštite od nasilja, aktivnosti djece i mladih, borbe protiv različitih oblika ovisnosti, razvijanje volonterizma, humanitarnih aktivnosti, socijalne zaštite, zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite zdravlja ljudi, umjetnosti, obrazovanja, kulture i svih drugih aktivnosti koje se po svojoj prirodi mogu smatrati djelovanjem od javnog interesa. (5) Udruženje koje je dobilo sredstva za provođenje programa ili projekata od javnog interesa podnosi izvještaj davaocu tih sredstava i informira javnost putem svoje internetske stranice. (6) Udruženje koje je dobilo sredstva za provođenje programa ili projekata od javnog interesa u provođenju programa ili projekta može ostvariti poreske, carinske i druge olakšice, u skladu s posebnim propisima. (7) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će, na prijedlog Ministarstva, donijeti podzakonski akt kojim će se urediti kriteriji za izradu i provođenje programa i projekata od javnog interesa koje mogu provoditi udruženja." Član 10. U članu 15. stav (2) na kraju teksta dodaju se nove riječi: "Popis članova udruženјa vodi se elektronski ili na drugi odgovarajući način i sadrži: a) ime, prezime, odnosno naziv člana, s adresom prebivališta, odnosno sjedišta; b) datum pristupanja i broj pristupnice udruženja; c) vrstu članstva udruženja, u skladu sa statutom; d) datum prestanka članstva u udruženju." Iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: "(3) Popis članova udruženja mora biti dostupan na uvid nadležnim organima na njihov zahtjev." Dosadašnji stav (3) postaje stav (4). Član 11. U članu 18. tačka b) mijenja se i glasi: "b) odlučivanje o spajanju, podjeli i prestanku rada, osnivanju drugih pravnih lica, kao i drugim statusnim promjenama udruženja;" Član 12. Član 21. mijenja se i glasi: "Član 21. (1) Fondacija koja je upisana u Registar može provoditi programe i projekte od javnog interesa. (2) Programima ili projektima od javnog interesa smatraju se zaokružene i tematski jasno određene aktivnosti čije provođenje dugoročno ili u ograničenom roku djelovanja daje prepoznatljivu dodatnu društvenu vrijednost kojom se podiže kvalitet života pojedinaca, odnosno unapređuje razvoj društvene zajednice. Aktivnostima od javnog interesa fondacija smatraju se posebno aktivnosti fondacije koje doprinose promociji: ljudskih prava, prava lica s invaliditetom, zaštite djece s teškoćama u razvoju, prava nacionalnih manjina, jednakosti i ravnopravnosti u borbi protiv diskriminacije, zaštite od nasilja, aktivnosti djece i mladih, borbe protiv različitih oblika ovisnosti, razvoja volonterizma, humanitarnih aktivnosti, socijalne zaštite, zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite zdravlja ljudi, umjetnosti, obrazovanja, kulture i svih drugih aktivnosti koje se po svojoj prirodi mogu smatrati djelovanjem od javnog interesa. (3) Institucije Bosne i Hercegovine na osnovu provedenog javnog poziva, odnosno konkursa, zaključuju ugovore s fondacijama o provođenju programa ili projekata od javnog interesa. (4) Fondacija koja je dobila sredstva za provođenje programa ili projekata iz stava (2) ovog člana podnosi izvještaj davaocu sredstava i informira javnost putem svoje internetske stranice. Fondacija koja je dobila sredstva za provođenje programa ili projekata iz stava (2) ovog člana u provođenju programa ili projekta može ostvariti poreske, carinske i druge olakšice u skladu s posebnim propisima. (5) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će, na prijedlog Ministarstva, donijeti podzakonski akt kojim će urediti kriterije za izradu i provođenje programa i projekata od javnog interesa koje mogu provoditi fondacije. (6) Registrirana fondacija može se spojiti ili podijeliti u drugu fondaciju. Spajanje je osnivanje nove fondacije na koju prelazi cjelokupna imovina fondacija koje se spajaju. Spajanjem, fondacija prestaje postojati, a na postupak spajanja fondacija primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju fondacija. Fondacija se može podijeliti na dvije ili više fondacija. Podijeljena fondacija prestaje postojati, a na postupak upisa novonastalih fondacija primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju fondacija. (7) Fondacija može osnovati svoje urede, predstavništva i filijale u skladu s odredbama statuta." Član 13. U članu 22. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Fondaciju može osnovati jedno ili više fizičkih ili pravnih lica (u daljnjem tekstu: osnivači), s tim da udruženje mogu osnovati međusobno fizička i pravna lica. Osnivači ne moraju biti državljani ili pravna lica iz Bosne i Hercegovine." Petak, 23. 12. 2016. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 94 - Strana 319 Član 14. Član 23. mijenja se i glasi: "Član 23. (1) Osnivački akt fondacije sadrži: a) ime i prezime, odnosno naziv osnivača i njegovo prebivalište, odnosno sjedište; b) naziv fondacije; c) sjedište i adresu fondacije; d) ciljeve i djelatnosti fondacije; e) iznos novčanih sredstava ili drugih vidova imovine koju osnivač ulaže, a koji ne može biti manji od dvije hiljade konvertibilnih maraka; f) ime i prezime i adresu lica ovlaštenog za obavljanje poslova upisa u Registar; g) ime, prezime i potpis osnivača; h) broj i datum osnivačkog akta. (2) Kada je osnivač fondacije pravno lice, osnivački akt fondacije potpisuje njen zastupnik tako što uz puni naziv pravnog lica dodaje svoj potpis i pečat pravnog lica." Član 15. U članu 24. stav (1) tačka c) mijenja se i glasi: "c) organi fondacije, način na koji se biraju, ovlaštenja koja imaju, kvorum i pravila glasanja, trajanje mandata, lice ovlašteno da sazove upravni odbor, uslovi i način raspuštanja, odnosno prestanak rada." U tački f) riječi: "pripajanje, razdvajanje, transformaciju" zamjenjuju se riječima: "spajanje i podjelu". U tački h) iza riječi "pečata" dodaju se riječi: "i znaka". Član 16. U članu 26. stav (4) iza riječi "biti" riječi: "osnivač fondacije" brišu se. Član 17. U članu 28. stav (5) iza riječi "stava" broj "3" zamjenjuje se brojem "4". Iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6) Izuzetno od odredbi stava (5) ovog člana, kopije ličnih dokumenata (lična karta, pasoš i sl.) osnivača i članova organa udruženja ili fondacije nisu dostupne javnosti." Član 18. U članu 31. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za upis u Registar udruženja ili fondacija podnosi lice ovlašteno za podnošenje zahtjeva za upis u Registar, imenovano osnivačkim aktom udruženja ili fondacije i sadrži: a) zapisnik sa osnivačke skupštine udruženja; b) osnivački akt; c) spisak osnivača; d) ovjerene kopije ličnih karti ili pasoša osnivača ili izvod iz Registra za osnivače pravna lica; e) statut u dva primjerka; f) izjavu kojom podnosilac zahtjeva pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljuje da udruženje ili fondacija nije registrirano pod istim nazivom kod drugog registarskog organa u Bosni i Hercegovini; g) odluku o imenovanju organa udruženja ili fondacije; h) ime i prezime i adresu lica ovlaštenog za zastupanje udruženja ili fondacije; i) primjerak znaka udruženja ili fondacije, ako postoji; j) saglasnost iz člana 7. stav (6) ovog zakona; k) dokaz iz člana 23. stav (1) tačka e), ako je riječ o fondaciji; l) druge dokaze u skladu sa statutom udruženja ili fondacije." Član 19. U članu 33. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Rješenje o upisu udruženja ili fondacije sadrži: a) broj i datum; b) registarski broj; c) naziv i skraćeni naziv, ako postoji; d) adresu sjedišta; e) opis znaka udruženja ili fondacije, ako postoji; f) ciljeve i djelatnosti; g) imena i prezimena lica ovlaštenih za zastupanje udruženja ili fondacije u pravnom prometu; h) sticanje svojstva pravnog lica." Član 20. U članu 44. na kraju teksta umjesto tačke stavlja se zarez i dodaju se riječi: "i na internetskoj stranici Ministarstva". Član 21. U članu 46. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Ako su osnivači udruženja ili fondacije javno-pravni organi, oni ne mogu učestvovati u javnim konkursima sa svojim programima i projektima za dodjelu javnih sredstava, već se finansiraju iz drugih izvora, u skladu s odredbama ovog zakona." Član 22. Član 47. mijenja se i glasi: "Član 47. (1) Udruženјa i fondacije dužni su voditi poslovne knjige i podnositi finansijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo neprofitnih organizacija. Udruženje i fondacija podnose godišnji finansijski izvještaj skupštini, odnosno upravnom odboru, na način utvrđen statutom. (2) Finansijski izvještaj iz stava (1) ovog člana udruženjе ili fondacija dužni su čuvati najmanje pet godina, osim ako posebnim propisom nije utvrđen duži period čuvanja. (3) Udruženje ili fondacija mora učiniti dostupnim javnosti sve informacije koje se tiču rada i djelovanja udruženja ili fondacije, u skladu s pozitivnim zakonodavstvom. (4) Udruženje ili fondacija za svoje obaveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom. (5) Nad imovinom udruženja ili fondacije može se provesti stečaj. Stečajni postupak provodi nadležan sud na čijem je području sjedište udruženja ili fondacije, u skladu s posebnim zakonima. (6) Članovi udruženja ili nadležni organ udruženja utvrđen statutom nadziru rad udruženja. Ako se utvrde nepravilnosti u provođenju statuta udruženja, član udruženja ili nadležni organ dužan je na to upozoriti skupštinu. Ako se upozo-renje ne razmotri na sjednici skupštine u roku od 30 dana od dana dostavljenog pismenog upozorenja i nepravilnosti ne otklone, može se podnijeti tužba nadležnom sudu, u skladu s članom 15. stav (3) ovog zakona. (7) Nadležni organi fondacije utvrđeni statutom nadziru rad fondacije. Ako se utvrde nepravilnosti u provođenju statuta fondacije, nadležni organ fondacije dužan je na to upozoriti upravni odbor fondacije. Ako se upozorenje ne razmotri na sjednici upravnog odbora u roku od 30 dana od dana dostavljenog pismenog upozorenja i nepravilnosti ne otklone, može se podnijeti tužba nadležnom sudu. Broj 94 - Strana 320 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 23. 12. 2016. (8) Nad radom udruženja i fondacija registriranih u skladu s ovim zakonom Upravna inspekcija Ministarstva može provesti inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na pitanja: a) prijavljuje li udruženje ili fondacija izmjene i dopune statuta, ciljeva i djelatnosti, naziva, adrese sjedišta, lica ovlaštenih za zastupanje i prestanak rada udruženja ili fondacije; b) koristi li udruženje ili fondacija u pravnom prometu podatke koji nisu upisani u Registar; c) koristi li udruženje ili fondacija naziv pod kojim su upisani u Registar; d) održavaju li sjednice skupštine udruženja ili upravnog odbora fondacije; e) dostavljaju li udruženja ili fondacije finansijske izvještaje Ministarstvu iz člana 5. stav (5) ovog zakona; f) vode li udruženja spisak članova udruženja na način propisan ovim zakonom, te g) jesu li udruženja ili fondacije prestali djelovati u skladu s članom 51a. ovog zakona. (9) U postupku provođenja inspekcijskog nadzora nad radom udruženja i fondacije inspektor je ovlašten da preduzme sljedeće mjere: a) naredi otklanjanje utvrđenih nedostataka ili nepravilnosti u određenom roku; b) izda obavezni prekršajni nalog; c) obavijesti Državnu agenciju za istrage i zaštitu u slučaju sumnje u krivično djelo pranja novca ili finansiranja terorizma. (10) O preduzetim mjerama iz stava (9) ovog člana inspektor je dužan odmah obavijestiti i registracijski organ, radi upisa zabilješke u Registru. (11) Nadzor nad zakonitošću rada udruženja ili fondacije, koji se odnosi na djelatnost udruženja ili fondacije, vrše organi onog nivoa vlasti koji su nadležni za praćenje stanja u toj djelatnosti, a prema registriranom sjedištu udruženja ili fondacije." Član 23. U članu 51a. stav (1) tačka a) riječi: "pripajanju, razdvajanju ili transformaciji" zamjenjuju se riječima: "spajanju i podjeli". Stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Smatrat će se da su udruženje ili fondacija prestali djelovati kada: a) je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom udruženja ili fondacije za održavanje skupštine udruženja, odnosno upravnog odbora fondacije, a skupština, odnosno upravni odbor, nije održan; b) se broj članova udruženja smanji ispod broja tri, a nadležni organ udruženja u roku od tri mjeseca od nastupanja ove okolnosti ne donese odluku o prijemu novih članova udruženja; c) se broj članova upravnog odbora fondacije smanji ispod broja tri; d) nije moguće promijeniti statut fondacije. Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Lice ovlašteno za zastupanje udruženja ili fondacije dužno je u roku od 30 dana od dana kada je udruženje ili fondacija prestalo djelovati u skladu sa stavom (2) ovog člana dostaviti Ministarstvu zahtjev s dokazima o prestanku rada udruženja ili fondacije." Dosadašnji stav (3) postaje stav (4). Član 24. U članu 52. stav (2) se briše. Član 25. Iza člana 56. dodaje se novi član 56a. koji glasi: "Član 56a. (1) Ministarstvo je dužno u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona pozvati udruženja i fondacije koji su stekli status udruženja ili fondacije od javnog interesa da, u skladu s odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine, usklade svoje akte s odredbama ovog zakona. (2) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će, na prijedlog Ministarstva, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonski akt kojim će urediti kriterije i uslove za izradu i realizaciju programa i projekata od javnog interesa koje mogu provoditi udruženja i fondacije." Član 26. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-2194/16 15. decembra 2016. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić, s. r. Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 39. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 14. prosinca 2016. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, održanoj 15. prosinca 2016. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UDRUGAMA I ZAKLADAMA BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Zakonu o udrugama i zakladama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/01, 42/03, 63/08 i 76/11), članak 1. mijenja se i glasi: "Članak 1. (1) Ovim se zakonom uređuju osnivanje, tijela i pravni položaj udruga i zaklada, registracija, imovina, prestanak rada i brisanje iz Registra, statusne promjene i druga pitanja značajna za rad udruga i zaklada koje se izaberu registrirati u skladu s ovim zakonom na razini Bosne i Hercegovine. (2) Ovim se zakonom uređuje i registracija ureda, predstavništava ili drugih organizacijskih oblika stranih ili međunarodnih udruga ili zaklada koje se izaberu registrirati u skladu s ovim zakonom na razini Bosne i Hercegovine. (3) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na registraciju sportskih saveza Bosne i Hercegovine, ako drugim zakonom nije drukčije propisano." Članak 2. U članku 5. stavak (2) mijenja se i glasi: "2. Ciljevi i djelatnosti udruga i zaklada ne mogu biti usmjereni na rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, povredu zajamčenih ljudskih prava ili izazivanje i poticanje neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti utemeljene na rasnoj, nacionalnoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti ili opredjeljenju.
Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 94/16 23.12.2016 SG BiH 09/13, SG BiH 84/07, SG BiH 26/04 parnički postupak,zakon Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 94/16 Početna Dokumenti Službeni glasnik BiH Dokumenti pregled Službeni glasnik BiH, broj 94/16 Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 38. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 30. novembra 2016. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, održanoj 15. decembra 2016. godine, usvojila je ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 36/04, 84/07 i 58/13) iza člana 20. dodaju se novi čl. 20a., 20b. i 20c. koji glase: "Član 20a. (1) Lice koje namjerava Sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud) podnijeti tužbu protiv Bosne i Hercegovine može prije podnošenja tužbe obratiti se zahtjevom za mirno rješavanje spora Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Pravobranilaštvo). (2) Zahtjev za mirno rješavanje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. (3) Podnošenjem zahtjeva iz stava (1) ovog člana zastarijevanje zastaje. (4) Nagodba postignuta između Pravobranilaštva i podnosioca zahtjeva za mirno rješavanje spora može biti potpuna i djelimična. (5) Kod djelimične nagodbe podnosilac zahtjeva može podnijeti tužbu Sudu za dio tužbenog zahtjeva koji nije obuhvaćen nagodbom. (6) Ako zahtjev za mirno rješavanje spora bude odbijen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegovog podnošenja, podnosilac zahtjeva može podnijeti tužbu Sudu, uz dokaz da je zahtjev odbijen u cijelosti ili djelimično ili o njemu nije odlučeno u ostavljenom roku. (7) Odredbe ovog člana na odgovarajući način će se primjenjivati i u slučajevima u kojima Bosna i Hercegovina namjerava tužiti neko lice s prebivalištem ili boravištem u Bosni i Hercegovini. Član 20b. Nagodba zaključena u postupku rješavanja po zahtjevu za mirno rješavanje spora iz člana 20a. ovog zakona ima snagu izvršne isprave. Član 20c. Odredbe čl. 20a. i 20b. ovog zakona ne primjenjuju se u slučajevima kada je posebnim zakonom propisan postupak podnošenja zahtjeva za mirno rješavanje spora nekom drugom organu." Član 2. U članu 34. stav (1) iza tačke 8) dodaje se tačka 9) koja glasi: "9) da je tužba podnesena protiv Bosne i Hercegovine prije donošenja odluke Pravobranilaštva po podnesenom zahtjevu za mirno rješavanje spora ili je podnesena prije isteka roka od tri mjeseca od njegovog podnošenja." Član 3. Iza člana 369. dodaje se novi član 369a. koji glasi: "Član 369a. Prijelazne odredbe Primjena čl. 20a., 20b., 20c. i 34. stav (1) tačka 9) ovog zakona počet će stupanjem na snagu Pravilnika o kriterijima i postupku, kojim će se urediti pravila za mirno rješavanje sporova i zaključivanje nagodbe prije podnošenja tužbe Sudu." Član 4. Stupanje na snagu Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-609/16 15. decembra 2016. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić, s. r. Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom. O nama Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija SLUŽBENI LIST BOSNE I HERCEGOVINE. Sva prava pridržana. 2014 Adresa Džemala Bijedića 39/III
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 83/16 04.11.2016 pravna pomoć,zakon ZAKON O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom propisuju se: oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, subjekti za pružanje i korisnici besplatne pravne pomoći, uslovi i način za ostvarivanje, finansiranje i kontrolu pružanja besplatne pravne pomoći pred organima i institucijama Bosne i Hercegovine, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona. Član 2. (Cilj Zakona) (1) Cilj ovog zakona je da se svakom fizičkom licu osigura djelotvoran i jednak pristup pravdi u postupku pred organima i institucijama Bosne i Hercegovine pred kojima se ostvaruju ili štite pojedinačna prava, obaveze i interesi. (2) Cilj Zakona iz stava (1) ovog člana provodi se uspostavljanjem efikasnog i održivog sistema besplatne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini. (3) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i tumače u skladu s ciljem iz stava (1) ovog člana. Član 3. (Besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud), organima uprave i drugim organima Bosne i Hercegovine, a čiji troškovi u cijelosti ili djelimično padaju na teret budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. (2) Odobrena besplatna pravna pomoć može se ukinuti ili ograničiti samo iz razloga propisanih ovim zakonom. (3) Ostvareno pravo na besplatnu pravnu pomoć je pretpostavka za oslobađanje od taksi, o čemu odlučuje nadležni organ u skladu s posebnim zakonom. Član 4. (Značenja izraza) (1) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) pravo na besplatnu pravnu pomoć predstavlja pravo fizičkog lica da uz ispunjenje određenih uslova traži i ostvari besplatnu pravnu pomoć u skladu s ovim zakonom, b) korisnik besplatne pravne pomoći je fizičko lice koje koristi neki od oblika besplatne pravne pomoći, u skladu s ovim zakonom, c) pružalac besplatne pravne pomoći je fizičko lice ovim zakonom ovlašteno da za odobreni oblik besplatne pravne pomoći korisniku pruži stručnu pravnu pomoć i koje je odgovorno za nestručno ili nesavjesno pruženu pravnu pomoć, d) subjekti pružanja besplatne pravne pomoći su: nadležni organ propisan ovim zakonom, advokati koji su članovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini i udruženja i fondacije registrirani za pružanje besplatne pravne pomoći, u skladu s ovim i drugim zakonima kojima je uređena ova oblast, e) nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći je Ured Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, koji je ovim zakonom ustanovljen kao organ za pružanje besplatne pravne pomoći korisnicima, u obimu i oblicima utvrđenim ovim zakonom, f) oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći su radnje i postupci kojima se korisniku besplatne pravne pomoći omogućuje zaštita prava na pravično suđenje i jednak pristup pravdi, g) lice lošeg imovinskog stanja je lice koje, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati opunomoćenika i/ili radnje opunomoćenika, te troškove postupka, bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice, h) članovi porodičnog domaćinstva korisnika besplatne pravne pomoći su lica koja su kao takva predvidjeli porodični zakoni Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, i) međunarodne konvencije su svi međunarodni akti koji se odnose na pravo pojedinca na pravično suđenje i jednak pristup pravdi, a koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, j) prekogranični sporovi su sporovi koje vode korisnici pravne pomoći u pravnim sistemima van Bosne i Hercegovine, a koji su stekli pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu ovog zakona i u skladu sa ustanovljenim međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine za pružanje pravne pomoći van njenog pravnog sistema. (2) Izrazi koji su, radi preglednosti, dati u jednom gramatičkom rodu u ovom zakonu, bez diskriminacije odnose se i na muškarce i na žene. Član 5. (Osnovni principi sistema besplatne pravne pomoći) Sistem besplatne pravne pomoći zasniva se na: a) jednakoj dostupnosti prava na besplatnu pravnu pomoć svim licima, u skladu s ovim zakonom i zakonom o zabrani diskriminacije, bez obzira na lično svojstvo pružalaca i korisnika usluga, b) profesionalnom postupanju pružaoca i poštivanju dostojanstva korisnika, c) usmjerenosti k potrebama korisnika usluga besplatne pravne pomoći i organiziranju sistema besplatne pravne pomoći, u skladu s utvrđenim prioritetnim potrebama, d) podsticanju općeg pravnog informiranja i savjetovanja u sistemu besplatne pravne pomoći, e) podsticanju mirnog rješavanja sporova, f) efikasnosti, ekonomičnosti i održivosti sistema besplatne pravne pomoći, g) unapređivanju i korištenju svih društvenih kapaciteta u pružanju besplatne pravne pomoći, h) podsticanju partnerstva i koordinacije u radu pružalaca besplatne pravne pomoći, i) javnosti svih oblika rada (upravljanje, rukovođenje, odlučivanje) u sistemu besplatne pravne pomoći, j) stalnom praćenju potreba korisnika, k) kontroli i unapređivanju kvaliteta usluga besplatne pravne pomoći, l) podsticanju i usavršavanju pružalaca besplatne pravne pomoći. Član 6. (Minimum prava) Prava utvrđena ovim zakonom predstavljaju minimum prava koja se drugim zakonima i propisima ne mogu umanjivati. DIO DRUGI – URED ZA PRUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI PRED ORGANIMA I INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE Član 7. (Ured za pružanje besplatne pravne pomoći) (1) Nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći pred organima i institucijama Bosne i Hercegovine je, u skladu s ovim zakonom, Ured za pružanje besplatne pravne pomoći Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured). (2) Ured je unutrašnja organizaciona jedinica u sastavu Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde). Član 8. (Rukovođenje) (1) Ministar pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar pravde) odgovoran je za rukovođenje Uredom. (2) Ministar pravde osigurava zakonito vršenje poslova Ureda. (3) Za organizaciju rada, pravilno i efikasno obavljanje poslova iz nadležnosti Ureda zadužen je državni službenik koji za svoj rad i rad Ureda odgovara ministru pravde. Član 9. (Unutrašnje uređenje) Broj zaposlenih i unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta u Uredu utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar pravde, uz saglasnost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 10. (Sredstva za rad) Sredstva za rad Ureda osiguravaju se u budžetu Ministarstva pravde. DIO TREĆI - OBLICI OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 11. (Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na: a) opće informacije o pravima i obavezama, b) pomoć u popunjavanju obrazaca, c) pravne savjete, d) pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta podnesaka, e) zastupanje pred organima uprave i upravnim organizacijama i institucijama Bosne i Hercegovine, f) zastupanje pred Sudom, g) sastavljanje apelacija, h) pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija), i) sastavljanje podnesaka koji se dostavljaju međunarodnim organima za zaštitu ljudskih prava. (2) Pravo na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na to da li ispunjavaju uslove propisane članom 15. ovog zakona. Član 12. (Postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć pruža se korisnicima besplatne pravne pomoći u postupcima u kojima se ostvaruju i štite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi. (2) Postupci iz stava (1) ovog člana su: a) upravni postupak, b) upravni spor, c) parnični postupak, d) izvršni postupak, e) krivični postupak u skladu sa zakonima o krivičnom postupku. (3) U skladu s odredbama ovog zakona, korisnici besplatne pravne pomoći ostvaruju pravo i u postupcima po vanrednim pravnim lijekovima, postupcima pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i Evropskim sudom za ljudska prava, kao i postupcima pred drugim međunarodnim organima za zaštitu ljudskih prava, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije regulirano. DIO ČETVRTI – KORISNICI BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 13. (Korisnik besplatne pravne pomoći) Korisnik besplatne pravne pomoći može biti: a) državljanin Bosne i Hercegovine i drugo fizičko lice koje ima boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine, b) fizičko lice koje je na teritoriji Bosne i Hercegovine pod međunarodnom zaštitom, u skladu s međunarodnim standardom, a posebno tražioci azila, izbjeglice, lice pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, lice u postupku protjerivanja, apatridi, žrtve trgovine ljudima, u skladu s obavezama koje Bosna i Hercegovina ima prema međunarodnim konvencijama; c) lice čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece, Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inozemstvu, Konvencije o građanskom i sudskom postupku i Konvencije o olakšanju pristupa sudovima. Član 14. (Zabrana diskriminacije) Pravo na besplatnu pravnu pomoć pod uslovima propisanim ovim zakonom imaju sva lica bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije. DIO PETI - USLOVI I NAČIN OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 15. (Uslovi za ostvarivanje besplatne pravne pomoći) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje: a) lice koje prima socijalnu pomoć, b) dijete u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, c) lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice, d) uživalac penzije koja je niža od prosječne plaće ostvarene na nivou Bosne i Hercegovine, e) lice koje je nezaposleno i nema drugih redovnih primanja i prihoda, f) žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola, g) tražilac azila, lice pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, lice u postupku protjerivanja, apatrid i žrtva trgovine ljudima. (2) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći. Član 16. (Utvrđivanje statusa lica) Status lica iz člana 15. stav (1) ovog zakona dokazuje se odgovarajućim dokumentima nadležnih organa. Član 17. (Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja) (1) Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice čija ukupna mjesečna redovna primanja i prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u prethodnoj fiskalnoj godini na nivou Bosne i Hercegovine. (2) Prilikom utvrđivanja lošeg imovinskog stanja uzet će se u obzir svi prihodi i primanja koja se ne smatraju prihodom, kao i primanja na koja podnosilac zahtjeva i članovi njegovog porodičnog domaćinstva ne plaćaju porez i imovina koja je u vlasništvu podnosioca zahtjeva i članova njegovog porodičnog domaćinstva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (3) Prilikom utvrđivanja podobnosti za besplatnu pravnu pomoć zbog lošeg imovinskog stanja neće se uzimati u obzir prihod i imovina onih članova porodičnog domaćinstva koji su u postupku za koji je podnesen zahtjev za besplatnu pravnu pomoć protustranka podnosiocu zahtjeva. Član 18. (Primanja koja se smatraju prihodom) (1) Primanja koja se smatraju prihodom su primanja propisana zakonima o porezu na dohodak i zakonima o porezu na dobit, koje podnosilac zahtjeva i članovi njegovog porodičnog domaćinstva primaju u periodu od šest mjeseci prije mjeseca u kojem je zahtjev podnesen. (2) Prihodima iz stava (1) ovog člana smatraju se i vanredni prihodi i imovina koja uključuje nasljedstvo, darove, otpremnine, nagrade i druge prihode koje je primio podnosilac zahtjeva ili član njegovog porodičnog domaćinstva barem jednom u periodu od šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva. Član 19. (Djelimična naknada troškova postupka) Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti tokom postupka, ali nisu dovoljna za plaćanje troškova postupka, a posebno troškova zastupanja, nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći odredit će koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva. Član 20. (Kriterij očigledne neosnovanosti) (1) Besplatna pravna pomoć neće se odobriti podnosiocu zahtjeva ili će se otkazati ukoliko je odobrena u sljedećim slučajevima: a) ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan, b) ako je riječ o neopravdanom vođenju postupka, c) ako je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć. (2) Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna principima poštenja i morala. (3) Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka to nije prijavio nadležnom organu za pružanje besplatne pravne pomoći. Član 21. (Zahtjev za besplatnu pravnu pomoć) (1) Zahtjev za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć u postupku koji se vodi pred organima i institucijama Bosne i Hercegovine podnosi se na propisanom obrascu Ureda. (2) Ured je dužan pružiti pravnu pomoć svakom licu koje je steklo pravo na besplatnu pravnu pomoć po zahtjevu podnesenom u skladu sa stavom (1) ovog člana. Član 22. (Kompletiranje zahtjeva) (1) Uz zahtjev za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć podnosilac prilaže dokaz o ispunjenosti uslova, u skladu s ovim zakonom. (2) Podnosilac zahtjeva obavezno prilaže ovjerenu pisanu izjavu i izjavu punoljetnih članova njegovog domaćinstva o imovinskom stanju, te izjave o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i dohotku. (3) Za tačnost podataka navedenih u zahtjevu i izjavama podnosilac odgovara materijalno i krivično. (4) Lica pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, izbjeglice, apatridi i žrtve trgovine ljudima uz zahtjev prilažu odgovarajuće dokumente nadležnog organa kojim potvrđuju svoj status. Član 23. (Provjera podataka) (1) Ured će prema vlastitoj procjeni provjeriti činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva, a obavezno kada na to ukažu Sud, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i drugi organi gonjenja, organi uprave na državnom nivou, lice koje vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes. (2) Na zahtjev Ureda nadležni organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu ili činjenice o kojima vode evidenciju, navedene u izjavi o statusu ili imovinskom stanju podnosioca zahtjeva. Član 24. (Odobravanje pravne pomoći) (1) Ured odlučuje o pravu na besplatnu pravnu pomoć po odredbama ovog zakona i podnosiocu zahtjeva izdaje rješenje o odobrenoj pravnoj pomoći. (2) Ako Ured utvrdi da podnosilac zahtjeva ne ispunjava uslove za odobravanje prava na besplatnu pravnu pomoć, donosi rješenje kojim se zahtjev odbija. (3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana podnosilac zahtjeva može u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja podnijeti žalbu ministru pravde, koji će po žalbi odlučiti najkasnije u roku od osam dana od dana prijema žalbe. (4) Protiv rješenja ministra pravde kojim je žalba odbijena može se pokrenuti upravni spor pred Sudom. (5) Odbijanje zahtjeva za pravnu pomoć, postupak po žalbi i odluka u upravnom sporu ne odgađaju rokove koji teku po drugim postupcima niti mogu biti osnova za tužbu za naknadu štete zbog nepružanja pravne pomoći. (6) Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima pred domaćim organima, za postupke pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, postupke pred Evropskim sudom za ljudska prava i pred drugim međunarodnim organima za zaštitu ljudskih prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje. Član 25. (Oblici pružanja pravne pomoći) (1) Državni službenici Ureda imaju pravo, u skladu s odredbama ovog zakona, pružiti svaki oblik pravne pomoći, osim zastupanja u krivičnim postupcima pred Sudom i u prekograničnim sporovima. (2) Pravo zastupanja u krivičnim postupcima pred Sudom i u prekograničnim sporovima imaju članovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini koji su na listi pružalaca besplatne pravne pomoći. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, državni službenici Ureda te udruženja i fondacije, koji su registrirani za pružanje besplatne pravne pomoći, imaju pravo da zastupaju u krivičnom postupku lica oštećena krivičnim djelom isključivo s ciljem ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva. (4) Način prijave, vođenje i ažuriranje liste iz stava (2) ovog člana uređuju se pravilnikom koji donosi ministar pravde. (5) Pravo zastupanja u krivičnim postupcima vrši se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine. Član 26. (Nalog) (1) Nakon što odobri besplatnu pravnu pomoć iz člana 25. stav (2) ovog zakona, Ured izdaje nalog kojim se određuju vrsta i oblik pravne pomoći koja se odobrava i u kojem navodi ime advokata koji će pružiti pravnu pomoć. (2) Advokat je dužan nakon pružene pravne pomoći Uredu vratiti popunjen nalog, uz koji prilaže račune i dokaze za nastale troškove, te kopiju sudske odluke, na osnovu kojih će Ured izvršiti kontrolu i obračun troškova. (3) Ukupni troškovi isplatit će se nakon odobrenja ministra pravde. (4) Troškovi se obračunavaju po tarifi, koju na prijedlog ministra pravde donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Član 27. (Angažiranje drugih lica) Pružaoci besplatne pravne pomoći mogu u pojedinom postupku angažirati ili zatražiti angažiranje vještaka, sudskih tumača i drugih lica, kada je to neophodno, samo na osnovu prethodnog odobrenja Ureda. Član 28. (Rok važenja priznatog prava) (1) Pravo na odobrenu besplatnu pravnu pomoć važi do pravosnažnog okončanja postupka, ako odobrena pravna pomoć ranije nije otkazana ili opozvana. (2) Pravo na odobrenu besplatnu pravnu pomoć prestaje: a) smrću korisnika, b) izvršenjem usluge, c) kada nadležni organ utvrdi da je korisnik dao netačne podatke na osnovu kojih je priznato pravo, d) kada se promijene okolnosti u vezi sa uslovima za priznavanje prava. (3) O prestanku prava na odobrenu besplatnu pravnu pomoć iz tač. a), c) i d) ovog člana Ured donosi rješenje. Član 29. (Povrat troškova postupka) Kada je korisnik prava na besplatnu pravnu pomoć potpuno ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni mu troškovi postupka, dužan je na zahtjev Ureda vratiti u budžet iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. Član 30. (Povrat troškova za pruženu pravnu pomoć) Kada se u toku postupka utvrdi da su se finansijske prilike korisnika ili članova njegovog porodičnog domaćinstva bitno izmijenile, i to u slučajevima nasljedstva, dara, promjene posla, dobitka na igrama na sreću ili sličnim slučajevima, tako da je on u mogućnosti potpuno ili djelimično vratiti nastale troškove, korisnik je dužan platiti troškove pružene pravne pomoći, o čemu Ured donosi posebno rješenje. DIO ŠESTI - PRUŽAOCI BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 31. (Pružaoci besplatne pravne pomoći) (1) Pružaoci besplatne pravne pomoći su, u skladu s ovim zakonom, državni službenici Ureda, advokati koji su na listi pružalaca besplatne pravne pomoći i ovlašteni zaposlenici u udruženjima i fondacijama koje su registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći. (2) Pružaoci besplatne pravne pomoći iz stava (1) ovog člana preduzimaju radnje u postupku u kojem se pruža pravna pomoć i obavezni su pravnu pomoć pružiti pravovremeno, kvalitetno i u skladu s pravilima struke i profesije. Član 32. (Uslovi zastupanja) (1) Pravo zastupanja korisnika besplatne pravne pomoći, u skladu s ovim zakonom i procesnim zakonima u Bosni i Hercegovini, imaju državni službenici Ureda pod uslovom da su diplomirani pravnici koji imaju položen pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. (2) Pravo zastupanja, u skladu s ovim zakonom, imaju advokati koji su na listi pružalaca besplatne pravne pomoći i ovlašteni zaposlenici u udruženjima i fondacijama koje su registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći, u skladu s procesnim zakonima u Bosni i Hercegovini. (3) Pravni zastupnici iz st. (1) i (2) ovog člana dužni su informirati stranku o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka. Član 33. (Stručna obuka za pružaoce besplatne pravne pomoći) Pružaoci besplatne pravne pomoći obavezni su usavršavati se i pohađati odgovarajuće programe edukacije, u skladu s opisom posla, potrebama i uslovima radnog mjesta na koje su raspoređeni. DIO SEDMI - FINANSIRANJE PRUŽANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I EVIDENCIJA Član 34. (Finansiranje) (1) Sredstva za organiziranje i pružanje besplatne pravne pomoći putem Ureda osiguravaju se u budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. (2) Udruženjа i fondacije koji su registrirani za pružanje besplatne pravne pomoći finansiraju se u skladu sa zakonima o udruženjima i fondacijama u Bosni i Hercegovini na osnovu odobrenih projekata. Član 35. (Evidencija) (1) O pruženoj besplatnoj pravnoj pomoći Ured je dužan voditi evidenciju. (2) Ministar pravde donijet će odgovarajuće akte kojima će se detaljno regulirati način vođenja i sadržaj evidencija iz stava (1) ovog člana. DIO OSMI – KONTROLA KVALITETA Član 36. (Nadzor nad savjesnim i stručnim pružanjem besplatne pravne pomoći) (1) Nadzor nad savjesnim i stručnim pružanjem besplatne pravne pomoći obavlja, po službenoj dužnosti, organ pred kojim se vodi postupak u kojem stranka ostvaruje pravo na pravnu pomoć. (2) Kada organ pred kojim se vodi postupak utvrdi da je pravna pomoć pružena nesavjesno ili nestručno, sastavit će o tome bilješku u spisu i upozorit će korisnika pravne pomoći na te okolnosti, te će upoznati ministra pravde. Član 37. (Nesavjesno i nestručno pružanje pravne pomoći) (1) Pod nesavjesnim i nestručnim pružanjem besplatne pravne pomoći smatra se: a) propuštanje određenih radnji ili rokova, preduzimanje radnji suprotno općim pravilima struke i profesije, usljed kojih korisnik nije ostvario svoje pravo ili interes u kojem je pružena besplatna pravna pomoć, b) naplaćivanje naknade za pruženu pravnu pomoć neposredno od korisnika ili ugovaranje plaćanja naknade s korisnikom. (2) Nesavjesno i nestručno pružanje pravne pomoći utvrđuje se kontrolom kvaliteta pružanja pravne pomoći, u vrijeme dok se pravna pomoć pruža ili na osnovu efekata pružene pravne pomoći po odredbama ovog zakona. Član 38. (Pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti pružalaca) (1) Ministarstvo pravde odredit će komisiju koja će utvrditi okolnosti usljed kojih je došlo do nesavjesnog, odnosno nestručnog pružanja pravne pomoći. (2) Komisija može od pružaoca i korisnika besplatne pravne pomoći zatražiti potrebna objašnjenja i dodatne informacije, a kada ocijeni da je potrebno, može pozvati pružaoca ili korisnika da daju izjavu o bitnim činjenicama. (3) Postupak kontrole pružanja besplatne pravne pomoći provodi se po pravilima kojim je uređen upravni postupak. Član 39. (Pravne posljedice stručnog nadzora) (1) U slučaju utvrđivanja odgovornosti za nesavjesno ili nestručno pružanje pravne pomoći, komisija podnosi izvještaj ministru pravde. (2) Ako se na osnovu izvještaja komisije utvrdi da je pravna pomoć pružena nestručno i nesavjesno, a ako za korisnika nije nastupila šteta, ministar pravde upozorit će pružaoca besplatne pravne pomoći. (3) Ako je utvrđeno nesavjesno ili nestručno pružanje pravne pomoći, usljed kojeg je nastala šteta za korisnika, ministar pravde pokrenut će postupak utvrđivanja odgovornosti. Član 40. (Pravne posljedice stručnog nadzora prema advokatima) (1) Kada je besplatnu pravnu pomoć pružao advokat, ministar pravde će o nestručnom ili nesavjesnom pružanju pravne pomoći obavijestiti advokatsku komoru u koju je advokat upisan. (2) Odgovornosti pružaoca iz stava (1) ovog člana za nesavjesno ili nestručno pružanje besplatne pravne pomoći mogu se utvrđivati u postupku pred organima nadležne advokatske komore u skladu s aktima komore. (3) Ministar pravde će za pružaoca besplatne pravne pomoći, bez obzira na odluku organa nadležne advokatske komore, nakon dva upozorenja o nesavjesno ili nestručno pruženoj pravnoj pomoći advokata, donijeti rješenje kojim će ga brisati s liste pružalaca pravne pomoći. (4) Advokat pravne pomoći koji je zbog nesavjesno ili nestručno pružene pravne pomoći brisan s liste pružalaca pravne pomoći nema pravo na obračun troškova za preduzete pravne radnje pružanja pravne pomoći. Član 41. (Pravo na žalbu) (1) Na rješenje ministra pravde o izrečenoj mjeri i rješenje o brisanju s liste pružalaca besplatne pravne pomoći pružalac može izjaviti žalbu Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine u roku od osam dana od dana prijema rešenja. (2) Rješenje Žalbenog vijeća je konačno u upravnom postupku, a protiv njega može se pokrenuti upravni spor pred Sudom. Član 42. (Određivanje drugog pružaoca) Kada je rješenjem ministra pravde utvrđeno nesavjesno ili nestručno pružanje besplatne pravne pomoći pružaoca, korisnik ima pravo na određivanje drugog pružaoca pravne pomoći, bez odgađanja, u skladu s ovim zakonom. Član 43. (Nadzor nad provođenjem Zakona) Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo pravde. Član 44. (Izvještaj o radu) (1) Ured je dužan ministru pravde dva puta godišnje dostaviti izvještaj o radu. (2) Ministar pravde podnosi Vijeću ministara Bosne i Hercegovine godišnji izvještaj o broju i vrsti zaprimljenih predmeta, broju i vrsti predmeta u kojima je pružena pravna pomoć u prethodnoj godini, trajanju pojedinih postupaka, o broju nezavršenih predmeta, te obračunatim i isplaćenim sredstvima za pravnu pomoć. Član 45. (Međusobna saradnja) S ciljem praćenja kvaliteta i transparentnosti ostvarivanja besplatne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini, međusobno će sarađivati nadležni organ ustanovljen ovim zakonom i nadležni organi ustanovljeni zakonima entiteta, Brčko Distrikta i kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. DIO DEVETI – DODJELJIVANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI U PREKOGRANIČNIM SPOROVIMA Član 46. (Besplatna pravna pomoć u prekograničnim sporovima) (1) Na korisnike iz člana 13. ovog zakona prilikom dodjeljivanja besplatne pravne pomoći u prekograničnim sporovima primjenjivat će se odredbe ovog zakona, a u skladu s međunarodnim propisima i obavezama Bosne i Hercegovine. (2) Ured ima isključivu nadležnost da odlučuje o dodjeli besplatne pravne pomoći iz stava (1) ovog člana. (3) U rješenju kojim odlučuje o zahtjevu za besplatnu pravnu pomoć u prekograničnim sporovima Ured će odrediti pružaoca pravne pomoći s verificirane liste pružalaca iz člana 25. st. (2) i (3) ovog zakona, te način plaćanja nastalih troškova. DIO DESETI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 47. (Rok za donošenje podzakonskih akata) (1) Pravilnik o obrascima koji se upotrebljavaju u postupku odobravanja i pružanja besplatne pravne pomoći, i to: obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na pravnu pomoć, obrazac izjave o imovinskom stanju, obrazac izjave o dopuštanju uvida u podatke o imovini, obrazac naloga i obrazac liste pružalaca pravne pomoći propisuje ministar pravde u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ministar pravde će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona pripremiti i dostaviti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na usvajanje tarifu za obračun troškova zastupanja, pravilnik o načinu prijave, vođenju i ažuriranju liste pružalaca besplatne pravne pomoći i pravilnik o načinu vođenja evidencije o izdatim nalozima.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 53/16 22.07.2016 SG BiH 41/13, SG BiH 93/09, SG BiH 88/07, SG BiH 12/04, SG BiH 29/02 uprani postupak ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU Članak 1. U Zakonu o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13) iza članka 19. dodaje se novi članak 19a. koji glasi: "Članak 19a. 20. Upravna stvar(1) Upravna stvar je svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje. (2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga članka, upravna stvar je ona stvar koja je nekim zakonom izrijekom određena kao takva." Članak 2. U članku 78. stavak (2) mijenja se i glasi: "(2) Ako je prebivalište ili mjesto boravka osobe kojoj se ima izvršiti dostavljanje nepoznato ili ako dostavljač utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti ili ako je utvrđeno da osoba kojoj se ima obaviti dostava ne stanuje na adresi svoga posljednjeg poznatog boravišta ili prebivališta, a dostavljač ne može utvrditi njegovo sadašnje boravište ili radno mjesto, tijelo koje je izdalo pismeno javno će pozvati stranku da preuzme pismeno objavom poziva na svojoj oglasnoj ploči i službenoj internetskoj stranici institucije, a kada se radi o pismenu koje se dostavlja u skladu s člankom 76. ovoga Zakona, poziv će biti objavljen na oglasnoj ploči i službenoj internetskoj stranici institucije." Iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3), koji glasi: "(3) Dostava se smatra izvršenom po isteku osam dana od dana objave pismena na oglasnoj ploči i službenoj internetskoj stranici institucije." Članak 3. U članku 116. iza stavka (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3) Ukoliko tijelo utvrdi da je stranka podnijela zahtjev koji se zasniva na istom pravnom i istom ili sličnom činjeničnom temelju povodom kojeg je postupak po zahtjevu iste stranke u tijeku pred tim tijelom ili po čijem zahtjevu je ranije riješeno, upravno tijelo će zaključkom odbaciti zahtjev. (4) Protiv zaključka iz stavka (3) ovoga članka dopuštena je posebna žalba." Članak 4. U članku 209. iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4), koji glasi: "(4) Iznimno od odredbe stavka (3) ovoga članka, nije dopuštena posebna žalba na zaključak o ispravku rješenja koje je donijelo drugostupanjsko tijelo, s tim što nezadovoljna stranka može pobijati ovakav zaključak u upravnom sporu." Članak 5. U članku 235. iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3), koji glasi: "(3) Postupak po žalbi obustavlja se zaključkom ako do donošenja rješenja po žalbi prvostupanjsko tijelo dostavi dokaz drugostupanjskom tijelu da je postupio po zahtjevu stranke." Članak 6. U članku 253. u stavku (1) riječi: "Ako nema drugostupanjskog tijela, rješenje može poništiti ili ukinuti Vijeće ministara" brišu se. Članak 7. U članku 255. u stavku (2) iza riječi: "drugostupanjsko tijelo", interpunkcijski znak "," zamjenjuje se interpunkcijskim znakom ".", a ostatak teksta se briše. Članak 8. U članku 257. u stavku (3) iza riječi "tijelo" interpunkcijski znak "," zamjenjuје se interpunkcijskim znakom ".", a riječi: "a ako drugostupanjskog tijela nema - odgovarajuće tijelo iz stavka (1) članka 253. ovoga Zakona." brišu se. Broj 53 - Stranica 40 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. 7. 2016. Članak 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-929/16 14. srpnja 2016. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić, v.
Zakon o strancima BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 88/15 17.11.2015 stranci,stranac Broj 88 - Strana 24 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 17. 11. 2015. e) ako ima zabranu ulaska i boravka u BiH, ili f) ako je boravak odobren po osnovu spajanja porodice sa strancem čiji je boravak prestao ili je otkazan u skladu s ovim zakonom. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, strancu prestaje privremeni boravak odobrenjem stalnog boravka u BiH. (3) Nadležni organi kod kojih se vodi evidencija o činjenicama iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana dužni su o ovim činjenicama odmah obavijestiti Službu, a najkasnije u roku od sedam dana od dana nastanka ovih činjenica. (4) Na zahtjev stranca, Služba donosi rješenje o prestanku boravka iz stava (1) tačke a) ovog člana, protiv kojeg se može podnijeti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja. (5) Služba, po službenoj dužnosti, donosi rješenje o prestanku boravka iz stava (1) tač. b), d), e) i f) ovog člana, protiv kojeg se može podnijeti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Član 94. (Lična karta za stranca) (1) Strancu kojem je odobren stalni boravak nadležni organ u mjestu u kojem ima prebivalište izdaje ličnu kartu za stranca. (2) Stranac je dužan podnijeti zahtjev za izdavanje lične karte za stranca nadležnom organu u roku od osam dana od dana prijema odluke o određenom jedinstvenom matičnom broju (JMB), odnosno zahtjev za zamjenu lične karte za strance prije isteka roka važenja. (3) Lična karta za stranca izdaje se s rokom važenja od pet godina, ako drugačije nije određeno posebnim propisom. (4) Stranac ne smije ustupiti svoju ličnu kartu za stranca drugom licu, niti smije koristiti ličnu kartu drugog lica kao svoju. U protivnom, službeno lice će, odmah po saznanju, prijaviti krivično djelo u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast krivičnog postupka u BiH. (5) Stranac kojem je otkazan stalni boravak ili mu je boravak prestao u skladu s članom 93. (Prestanak boravka) stav (1) tač. a), b), d), e) i f) ovog zakona dužan je organu iz stava (1) ovog člana odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja navedenih okolnosti, vratiti ličnu kartu za stranca. Organ iz stava (1) ovog člana dužan je odmah po prijemu vraćene lične karte za stranca, a najkasnije tokom istog dana, o tome obavijestiti nadležnu organizacionu jedinicu Službe. (6) Stranac je dužan odmah po saznanju prijaviti gubitak, uništenje ili drugačiji nestanak lične karte za stranca mjesno nadležnoj organizacionoj jedinici Službe ili policiji prema mjestu prebivališta, a ako se ta činjenica dogodila van BiH, najbližem DKP-u BiH. (7) Organ kojem je prijavljena činjenica iz stava (6) ovog člana izdaje strancu potvrdu o prijavi gubitka, uništenja ili drugačijeg nestanka lične karte za stranca. Ako je stranac prijavio tu činjenicu policiji, odnosno DKP-u BiH, policija odnosno DKPBiH dužni su istog dana obavijestiti organizacionu jedinicu Službe na čijem području stranac ima prijavljeno prebivalište. (8) Stranac je dužan ličnu kartu za stranca, koja je izgubljena, uništena ili je na drugačiji način nestala, oglasiti nevažećom u "Službenom glasniku BiH" o svom trošku. Član 95. (Obaveza nošenja lične karte za strance ili dozvole boravka) Stranac je dužan nositi i na zahtjev ovlaštenog lica Ministarstva, Službe, Granične policije, policije ili drugog nadležnog organa, kad je drugi nadležni organ na to zakonom ovlašten, dati na uvid ličnu kartu za stranca ili dozvolu boravka u BiH. Odjeljak G. Otkaz boravkaČlan 96. (Razlozi za otkaz boravka) (1) Boravak stranca u BiH otkazuje se ako: a) stranac ne poštuje javni poredak BiH iz člana 10. (Obaveza poštivanja javnog poretka BiH) ili preduzme aktivnost narušavanja sigurnosti BiH ili je član organizacije koja preduzme takvu aktivnost; b) stranac ugrozi interese BiH tako što na bilo koji način učestvuje u krijumčarenju naoružanja ili vojne opreme, radioaktivne ili druge opasne materije ili opojne droge, ili u nedozvoljenom prijevozu ili trgovini materijalom za proizvodnju naoružanja ili drugog sredstva za masovno uništenje, ili u proizvodnji ili posjedovanju opojne droge radi prodaje, ili je član organizacije koja na bilo koji način učestvuje u takvoj aktivnosti; c) organizira ili je u vezi s organiziranjem nezakonitog ulaska, boravka ili izlaska pojedinca ili grupe u ili iz BiH, ili ako organizira ili na bilo koji način učestvuje u trgovini ljudima; d) Služba utvrdi da je sklopljen brak iz koristi ili zasnovana vanbračna zajednica iz koristi ili da je zasnovano usvojenje iz koristi isključivo radi ulaska, odnosno boravka u BiH; e) Služba utvrdi da stranac koji je izdao pozivno pismo nije ispunio svoje obaveze iz pozivnog pisma, a ponovo je izdao pozivno pismo, ili pozivna pisma izdaje u neistinitu svrhu ili ih drugačije zloupotrebljava; f) je stranac dao pogrešne ili lažne podatke ili prikrio okolnosti važne za izdavanje odobrenja boravka; g) stranac odbija da provede konačnu, odnosno pravosnažnu odluku nadležnog organa u BiH; h) stranac u BiH boravi protivno svrsi na osnovu koje je odobren boravak; i) je ulazak ili boravak stranac ostvario na osnovu dokaza koji su pribavljeni prevarom, krivotvoreni ili protuzakonito mijenjani; j) stranac u BiH obavlja djelatnost za koju je potrebna radna dozvola, a nema radnu dozvolu u BiH, ili radi na radnom mjestu ili vrsti poslova različitima od onih za koje ima radnu dozvolu ili ako obavlja djelatnost bez izdate potvrde o prijavi rada ili obavlja određenu djelatnost bez odobrenja nadležnog organa u BiH; k) je prekršio ili pokušao prekršiti propise kojima se regulira prelazak državne granice BiH, bez obzira na to da li je povreda propisa nastala pri ulasku ili izlasku iz BiH; l) su se uslovi na osnovu kojih je izdato odobrenje boravka izmijenili u takvoj mjeri da bi isključili svaku mogućnost izdavanja odobrenja; m) je stranac pravosnažno osuđen za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od jedne godine ili teža kazna; n) prisustvo stranca u BiH predstavlja prijetnju javnom poretku ili sigurnosti BiH; o) stranac ostane bez sredstava za izdržavanje; p) stranac neprekidno izbiva iz BiH duže od 180 dana za vrijeme odobrenog privremenog boravka, bez pret-hodnog javljanja i dostavljanja dokaza o opravdanosti izbivanja nadležnoj organizacionoj jedinici Službe ili Utorak, 17. 11. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 88 - Strana 25 se na osnovu okolnosti nedvosmisleno može utvrditi da nema namjeru povratka u BiH; r) je ostao da boravi u BiH nakon isteka važnosti putne isprave; ili s) Služba raspolaže informacijama nadležnih organa i službi sigurnosti u BiH da stranac na bilo koji način učestvuje u kriminalnoj aktivnosti, a posebno organiziranom, prekograničnom ili transnacionalnom kriminalu ili je član organizacije koja planira ili na bilo koji način učestvuje u takvoj aktivnosti ili drugoj aktivnosti koja može ugroziti javnu sigurnost ili javni poredak BiH. (2) Ako stranac ima odobren stalni boravak, on se može otkazati iz razloga propisanih u stavu (1) tač. a), b), c), d), f), i) ili n) ovog člana. Ako se strancu otkazuje stalni boravak iz razloga propisanih stavom (1) tačka n) ovog člana, može mu se uz otkaz boravka izreći i mjera protjerivanja sa zabranom ulaska u BiH. (3) Ako je stranac zbog razloga iz stava (1) ovog člana lišen slobode ili osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, a nije mu izrečena mjera protjerivanja, otkaz boravka počinje mu teći od trenutka prestanka razloga za lišavanje slobode ili izdržane, odnosno oproštene ili zastarjele kazne. (4) Ako se strancu otkazuje bezvizni ili privremeni boravak iz razloga propisanih stavom (1) tač. a), b), c), d), f), h), i), j), m), n) ili r) ovog člana, može mu se uz otkaz boravka izreći i mjera protjerivanja sa zabranom ulaska u BiH. (5) Osnovi za utvrđivanje razloga za otkaz boravka iz ovog člana mogu biti dokazi ili saznanja kojima raspolaže Služba u skladu sa svojim nadležnostima, postojanje međunarodne potjernice, pravosnažne sudske odluke ili obavještenja ili informacije nadležnih organa i službi sigurnosti u BiH. (6) U odluci kojom se otkazuje boravak utvrđuje se rok u kojem stranac može dobrovoljno napustiti BiH, a koji ne može biti duži od 30 dana od dana dostavljanja konačne odluke. (7) Prilikom određivanja roka iz stava (6) ovog člana organ koji je izdao rješenje mora uzeti u obzir vrijeme u kojem je stranac u mogućnosti da napusti BiH. Član 97. (Poseban razlog za otkaz stalnog boravka) (1) Strancu koji ima odobren stalni boravak u BiH daljnji boravak otkazuje se ako: a) se utvrdi da stranac duže od jedne godine nije nastanjen u BiH; ili b) stranac izbiva iz BiH kraće od jedne godine, ali se na osnovu okolnosti nedvosmisleno može utvrditi da nema namjeru povratka i stalnog boravka u BiH. (2) Strancu koji ima odobren stalni boravak u BiH kao bivši nosilac plave karte stalni boravak otkazuje se ako se utvrdi da duže od dvije godine nije nastanjen u BiH. Član 98. (Postupak otkaza boravka) (1) Rješenje o otkazu boravka donosi Služba po službenoj dužnosti ili na obrazloženi prijedlog druge organizacione jedinice ili upravne organizacije u sastavu Ministarstva, sigurnosne agencije, policije ili drugog organa. (2) Podnosilac prijedloga iz stava (1) ovog člana mora uz prijedlog dostaviti i sve podatke i dokumentaciju relevantnu za donošenje odluke o otkazu boravka. (3) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana žalba se može podnijeti Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. (4) Žalba odgađa izvršenje rješenja. (5) Do dana napuštanja teritorije BiH, strancu se uz potvrdu privremeno oduzimaju sve putne isprave koje može koristiti za prelazak državne granice BiH, osim ako pristane dobrovoljno napustiti BiH. Član 99. (Izvršenje rješenja o otkazu boravka) (1) Nakon što rješenje o otkazu boravka postane konačno, dozvolu boravka poništava nadležna organizaciona jedinica Službe. U pasoš stranca unosi se rok do kojeg stranac može dobrovoljno napustiti BiH. (2) Nakon što rješenje o otkazu bezviznog boravka postane konačno, otkaz boravka upisuje se u pasoš stranca kao i rok do kojeg stranac može dobrovoljno napustiti BiH. Ako stranac nema pasoš, sačinjava se službena zabilješka. (3) Granična policija dužna je činjenicu da je stranac napustio teritoriju BiH odmah evidentirati u Centralnu bazu podatka o strancima ili o tome na drugi način obavijestiti Službu. Odjeljak H. Prijava boravka stranacaČlan 100. (Boravište i prebivalište stranca) (1) Boravište stranca je mjesto u kojem stranac boravi po osnovu vize, bezviznog boravka ili privremenog boravka. (2) Prebivalište stranca je mjesto u kojem se stranac s odobrenim stalnim boravkom u BiH nastanio s namjerom da u njemu stalno živi. Član 101. (Obaveza prijave boravišta i prebivališta stranca) (1) Stranac kojem je odobren privremeni boravak dužan je prijaviti i odjaviti boravište, kao i promjenu adrese stanovanja, a stranac kojem je odobren stalni boravak i prebivalište. (2) Prijave i odjave iz stava (1) ovog člana podnose se nadležnim organizacionim jedinicama Službe ili policiji. (3) Kada je prijava ili odjava iz stava (1) ovog člana ili iz člana 103. (Ostala lica obavezna da prijave boravište stranca)stav (1) ovog zakona podnesena policiji, policija je dužna kopiju prijave dostaviti nadležnoj organizacionoj jedinici Službe u roku od 24 sata od prijema prijave. Član 102. (Rokovi za prijavu i odjavu boravišta i prebivališta stranca) (1) Stranac kojem je odobren stalni boravak dužan je prijaviti svoje prebivalište i promjenu adrese stanovanja u mjestu prebivališta u roku od osam dana od dana prijema odluke o odobrenju stalnog boravka, odnosno od dana dolaska u mjesto prebivališta, odnosno od dana promjene adrese stanovanja. (2) Stranac kojem je odobren privremeni boravak dužan je prijaviti svoje boravište i promjenu adrese stanovanja u roku od 48 sati od dana prijema dozvole boravka, odnosno od dana dolaska u mjesto boravka, odnosno od dana promjene adrese stanovanja, osim kad je ovim zakonom propisan duži rok za određene kategorije stranaca. (3) Stranac iz st. (1) i (2) ovog člana, koji dobrovoljno napušta BiH bez namjere povratka, dužan je odjaviti svoje prebivalište, odnosno boravište. Član 103. (Ostala lica obavezna da prijave boravište stranca) (1) Pravna i fizička lica koja pružaju usluge smještaja dužna su nadležnoj organizacionoj jedinici Službe ili policije prijaviti boravište stranca najkasnije u roku od 12 sati od trenutka pružanja usluge smještaja strancu. (2) Pravna i fizička lica iz stava (1) ovog člana dužna su voditi evidenciju o strancima (u daljnjem tekstu: knjiga stranaca) kojima pružaju uslugu smještaja. Ta lica obavezna su čuvati Broj 88 - Strana 26 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 17. 11. 2015. knjige stranaca najmanje tri godine od dana zaključenja knjige i ovlaštenom službenom licu Službe ili policije dati na uvid knjigu stranaca. Knjiga stranaca ovjerava se u nadležnoj organizacionoj jedinici Službe ili u policiji po mjestu prebivališta, odnosno poslovnog sjedišta davaoca usluge smještaja strancima. (3) Stranac koji ne koristi usluge smještaja pravnih i fizičkih lica iz stava (1) ovog člana ili fizičko lice kod kojeg je stranac u posjeti dužni su nadležnoj organizacionoj jedinici Službe ili policije prijaviti boravak stranca u BiH u roku od 48 sati od ulaska stranca u BiH ako će stranac u BiH boraviti duže od tri dana. Član 104. (Podzakonski propisi o tehničkim pitanjima odobrenja boravka te boravišta i prebivališta stranaca) (1) Ministarstvo, nakon pribavljenog mišljenja Službe, donosi podzakonski propis kojim se propisuju dokazi koji se dostavljaju uz zahtjev za odobrenje boravka, detaljnije uređuje izgled i sadržaj zahtjeva za izdavanje dozvole boravka, izgled i sadržaj potvrde o podnesenom zahtjevu za boravak, postupanje prilikom odobrenja boravka i izdavanja dozvole boravka, forma, izgled i sadržaj dozvole boravka, forma, izgled, sadržaj, rok važenja, postupanje prilikom izdavanja potvrde o identitetu, izgled i sadržaj potvrde o prijavi rada, postupanje prilikom izdavanja potvrde o prijavi rada, forma, izgled i sadržaj lične karte za stranca i postupanje prilikom izdavanja lične karte za stranca, postupanje prilikom otkaza boravka, prilikom prijava i odjava boravišta i prebivališta, izgled, sadržaj knjige stranaca i postupanje prilikom ovjere knjige stranaca, kao i druga pitanja značajna za boravak i kretanje stranaca u BiH. (2) Ministarstvo, nakon pribavljenog mišljenja Službe, donosi podzakonski propis kojim se uređuju pravila i standardi u postupanju, kao i druga pitanja u vezi s prihvatom žrtava trgovine ljudima, njihovog oporavka i povratka. (3) Vijeće ministara, na prijedlog MCP-a, donosi podzakonski propis kojim se utvrđuje godišnja kvota radnih dozvola, najkasnije do 31. oktobra tekuće godine za sljedeću godinu. (4) Ministarstvo, nakon pribavljenog mišljenja Službe, po sticanju tehničkih uslova, donosi podzakonski propis kojim se uređuje izgled i sadržaj zahtjeva za izdavanje dozvole boravka, postupanje prilikom odobrenja boravka i izdavanja dozvole boravka, forma, izgled i sadržaj dozvole boravka s biometrijskim podacima stranca. (5) Ministarstvo, nakon pribavljenog mišljenja Službe, po sticanju tehničkih uslova, donosi odluku kojom će se naljepnica o odobrenju boravka zamijeniti boravišnom dozvolom kao posebnim dokumentom s biometrijskim podacima stranca. (6) Ako se pokaže potrebnim, MCP može, nakon pribavljenog mišljenja Ministarstva, donijeti podzakonski propis kojim se uređuje izrada i ažuriranje spiska naučnoistraživačkih organizacija u BiH i način njegove dostupnosti. POGLAVLJE V. UDALJENJE STRANCA IZ BiHOdjeljak A. ProtjerivanjeČlan 105. (Mjera protjerivanja) (1) Protjerivanje je mjera kojom se strancu nalaže izlazak iz BiH i zabranjuje ulazak i boravak u BiH u određenom vremenskom periodu koji ne može biti kraći od jedne ni duži od pet godina. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, period zabrane ulaska i boravka u BiH može biti duži od pet godina kada to zahtijevaju razlozi zaštite sigurnosti BiH, javnog poretka, javnog reda i mira. (3) Period zabrane ulaska i boravka iz stava (1) ovog člana može, na zahtjev stranca, biti skraćen ili zabrana ulaska ukinuta u slučaju kada su ispunjeni sljedeći uslovi: a) kada je strancu mjera protjerivanja izrečena prvi put i b) kada je stranac dobrovoljno napustio BiH i snosio sve troškove vezane za proceduru povratka u državu uobičajenog mjesta boravka. (4) Period zabrane ulaska i boravka iz st. (1) i (2) može se produžiti ako: a) je stranac prethodno već bio protjeran iz BiH; b) je stranac ušao u BiH tokom trajanja zabrane ulaska; ili c) stranac u trenutku prestanka zabrane ulaska u BiH još uvijek predstavlja prijetnju javnom poretku ili sigurnosti ili međunarodnim odnosima BiH. (5) Period zabrane ulaska računa se od dana napuštanja BiH. (6) Rješenje o protjerivanju stranca iz BiH, sa zabranom ulaska i boravka u BiH, donosi Služba po službenoj dužnosti ili na obrazloženi prijedlog druge organizacione jedinice Ministarstva, organa za provođenje zakona ili drugog organa. (7) Protiv rješenja Službe o protjerivanju i rješenja o produženju perioda zabrane ulaska žalba se može podnijeti Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. Ako je rješenje o protjerivanju doneseno iz razloga propisanog u članu 106. (Razlozi za izricanje mjere protjerivanja) stav (1) tačka k) ovog zakona, rok za žalbu je 24 sata od dostavljanja rješenja. (8) Žalba odgađa izvršenje rješenja. (9) Ministarstvo donosi rješenje po žalbi u roku od 15 dana od dana prijema žalbe. (10) Strancu se do okončanja postupka, uz potvrdu, privremeno oduzimaju putne isprave koje može koristiti za prelazak državne granice BiH, osim ako pristane dobrovoljno napustiti BiH prije okončanja postupka. (11) Zabranjeno je kolektivno protjerivanje stranaca. Mjera protjerivanja može se izreći samo u pojedinačnom slučaju. (12) Ako se u postupku utvrđivanja identiteta utvrdi da je stvarni identitet stranca drugačiji od navoda o identitetu koje je stranac dao u postupku donošenja rješenja o protjerivanju, Služba po službenoj dužnosti mijenja rješenje o protjerivanju u dijelu koji se odnosi na identitet stranca. Protiv ovog rješenja žalba se može podnijeti Ministarstvu u roku od osam dana od dostavljanja rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (13) Odluku o zahtjevu za skraćenje ili ukidanje perioda zabrane ulaska iz stava (3) ovog člana donosi Služba na zahtjev stranca. Protiv ove odluke žalba se može podnijeti Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja. (14) Ako je prisustvo stranca u BiH neophodno radi vođenja istražnog ili sudskog postupka, strancu se može odobriti ulazak i boravak u BiH za vrijeme trajanja zabrane ulaska i boravka uz odobrenje Službe. Član 106. (Razlozi za izricanje mjere protjerivanja) (1) Strancu može biti izrečena mjera protjerivanja iz BiH ako: a) je u BiH ušao nezakonito; b) je ostao u BiH nakon isteka roka važenja vize ili dozvole boravka ili nakon isteka važenja bezviznog boravka, ili ako mu je zahtjev za odobrenje boravka odbijen, a nije napustio BiH u roku određenom za dobrovoljno napuštanje; c) je pokušao prekršiti ili prekršio propise o prelasku državne granice pri izlasku iz BiH; Utorak, 17. 11. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 88 - Strana 27 d) je viza poništena ili ukinuta, a stranac u roku određenom za dobrovoljno napuštanje nije napustio BiH u skladu s ovim zakonom; e) mu je otkazan boravak, a u roku određenom za dobrovoljno napuštanje nije napustio BiH u skladu s ovim zakonom; f) je u BiH ostao nakon prestanka važenja izbjegličkog statusa, supsidijarne zaštite ili privremene zaštite ili nakon što je zahtjev za azil odbijen izvršnom odlukom, a nije ostvario pravo na boravak u skladu s ovim zakonom; g) je odluka o oduzimanju ili otpustu iz državljanstva BiH ili poništenju upisa u knjigu državljana postala pravosnažna, a nije ostvario pravo na boravak u skladu s ovim zakonom; h) je pravosnažno osuđen za krivično djelo s obilježjem trgovine opojnom drogom, oružjem, ljudima, krijum-čarenja ljudi, terorizma, pranja novca, ili bilo kojeg oblika organiziranog, prekograničnog ili transnacio-nalnog kriminala; i) je pravosnažno osuđen za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od jedne godine ili teža kazna; j) prisustvo stranca predstavlja prijetnju javnom poretku ili sigurnosti BiH; k) je prihvaćen po osnovu međunarodnog sporazuma o saradnji u predaji i prihvatu lica čiji je boravak nezakonit, a nema odobren boravak u BiH; l) je ostao da boravi u BiH nakon isteka važenja putne isprave; m) je registriran kao višestruki počinilac prekršaja na teritoriji BiH, ili n) se njegov identitet ne može utvrditi i ne može dokazati zakonitost svog boravka u BiH. (2) Prilikom odlučivanja da li će strancu izreći mjeru protjerivanja iz BiH, kao i prilikom donošenja odluke o dužini trajanja zabrane ulaska, Služba je dužna s naročitom pažnjom ocijeniti sve dokaze i utvrditi sve okolnosti i činjenice bitne za donošenje odluke, kao i stepen integriranosti u BiH, a u skladu s principima zakona kojim se uređuje oblast upravnog postupka BiH. (3) U slučaju ostanka stranca u BiH duže od perioda važenja putne isprave, vize, bezviznog ili odobrenog boravka ili iz humanitarnih razloga, Služba može, umjesto izricanja mjere protjerivanja, izdati nalog za dobrovoljno napuštanje teritorije BiH. (4) Nalog iz stava (3) ovog člana izdaje se u svrhu prelaska državne granice, uz prethodno pribavljenu izjavu stranca kojom potvrđuje namjeru dobrovoljnog napuštanja BiH i dokaze kojima stranac potvrđuje izjavu. (5) U nalogu iz stava (3) ovog člana navodi se rok za dobrovoljno napuštanje BiH koji ne može biti kraći od sedam ni duži od 30 dana. Izuzetno, ako postoje ozbiljni razlozi humanitarne prirode, rok za dobrovoljno napuštanje BiH može biti duži od 30 dana. (6) Nalog za dobrovoljno napuštanje teritorije BiH iz stava (3) ovog člana neće se izdati strancu ako postoji opasnost od bijega ili stranac predstavlja opasnost za javni poredak, javni red i mir ili sigurnost BiH. (7) Strancu koji u roku određenom u nalogu za dobrovoljno napuštanje teritorije BiH iz stava (5) ovog člana ne napusti BiH donosi se rješenje o protjerivanju u skladu s članom 105. (Mjera protjerivanja) ovog zakona. (8) Protiv naloga iz stava (3) ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pobijati u žalbi na rješenje o protjerivanju koje se donosi u skladu sa stavom (7) ovog člana. Član 107. (Dobrovoljno izvršenje rješenja o protjerivanju) (1) Rješenjem o protjerivanju može se odrediti rok za dobrovoljno izvršenje rješenja koji ne može biti kraći od sedam ni duži od 30 dana. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako postoje naročito opravdani razlozi, rok za dobrovoljno izvršenje rješenja može se produžiti, prema posebnim okolnostima svakog pojedinog slučaja kao što su dužina boravka, djeca koja pohađaju školu i postojanje porodičnih i društvenih veza. (3) Rok za dobrovoljno izvršenje rješenja iz stava (1) ovog člana ne mora biti određen ili može biti kraći od sedam dana ako postoji opasnost od bijega ili stranac predstavlja opasnost za javni poredak, javni red i mir ili sigurnost BiH. (4) Stranac kojem je izrečena mjera protjerivanja dužan se prilikom napuštanja BiH prijaviti službenom licu Granične policije. (5) Granična policija dužna je činjenicu napuštanja BiH unijeti u pasoš stranca otiskivanjem izlaznog štambilja. Ako stranac nema pasoš, o toj se činjenici sačinjava službena zabilješka, a strancu se izdaje potvrda da je napustio BiH. (6) Granična policija dužna je činjenicu da je stranac napustio BiH odmah evidentirati u Centralnu bazu podatka o strancima ili o tome na drugi način obavijestiti Službu i Ministarstvo. (7) U slučaju da stranac dobrovoljno ne napusti BiH u roku za dobrovoljno izvršenje rješenja, konačno rješenje o protjerivanju izvršava Služba preduzimanjem mjera za prisilno udaljenje stranca iz BiH, po potrebi uz saradnju drugih organizacionih jedinica Ministarstva, Granične policije ili policije. Druge organizacione jedinice Ministarstva, Granična policija i policija dužni su Službi pružiti pomoć na njen zahtjev. Član 108. (Posebni slučajevi protjerivanja) (1) Vijeće ministara može izuzetno, na obrazloženi prijedlog Ministarstva, Službe, druge organizacione jedinice Ministarstva ili policije, rješavajući u pojedinačnom slučaju, donijeti odluku o protjerivanju stranca iz BiH s trajnom zabranom ulaska u BiH, ako ocijeni da je protjerivanje nužno u interesu javnog poretka ili se zasniva na razlozima sigurnosti BiH, u skladu s članom 1. stav 2. Protokola broj 7 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda izmijenjenog Protokolom broj 11. (2) Odluka iz stava (1) ovog člana ne može se izvršiti suprotno odredbama člana 109. (Princip zabrane vraćanja) stava (2) ovog zakona. Odjeljak B. Zaštita stranacaČlan 109. (Princip zabrane vraćanja) (1) Stranac neće biti prisilno udaljen ili vraćen u zemlju gdje bi mu život ili sloboda bili ugroženi zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja. Stranac neće biti prisilno udaljen ili vraćen u zemlju u kojoj nije zaštićen od slanja na takvu teritoriju. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, stranac koji se iz opravdanih razloga smatra opasnim za sigurnost BiH ili je pravosnažno osuđen za teško krivično djelo i predstavlja opasnost za BiH može se prisilno udaljiti ili vratiti u drugu državu, izuzev ako bi time bio izložen stvarnom riziku da bude podvrgnut smrtnoj kazni ili pogubljenju, mučenju, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Stranac neće biti prisilno udaljen ili vraćen u zemlju u kojoj nije zaštićen od slanja na takvu teritoriju. Broj 88 - Strana 28 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 17. 11. 2015. Član 110. (Postupanje u slučaju pozivanja na zaštitu) (1)Kada se stranac pozove na razloge iz člana 109. (Princip zabrane vraćanja) ovog zakona, organ pred kojim je izjava data upućuje stranca Službi u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast azila u BiH, radi iskazivanja namjere podnošenja zahtjeva za azil. (2) Služba izdaje strancu potvrdu o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil i određuje pravac kretanja i rok koji je potreban da bi stranac lično podnio zahtjev za azil Ministarstvu u sjedištu. Ta potvrda smatra se pravom na ostanak za rok određen potvrdom. (3) Služba bez odgađanja dostavlja organu nadležnom za poslove azila primjerak potvrde o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil s dokumentacijom koja je propisana zakonom kojim se uređuje oblast azila u BiH. (4) Rješenje o protjerivanju može se izvršiti tek kad negativna odluka po zahtjevu za azil postane izvršna. (5) Strancu čiji je zahtjev za azil pravosnažno odbijen ili mu je ukinut dodijeljeni izbjeglički status, odnosno status supsidijarne zaštite, a za koga se u postupku utvrdi da ne može biti udaljen iz razloga propisanih principom zabrane vraćanja iz člana 109. (Princip zabrane vraćanja) stav (2) ovog zakona, Služba, na zahtjev stranca, a na osnovu preporuke organa nadležnog za poslove azila, izdaje potvrdu o ostanku kojom se strancu dozvoljava ostanak u BiH dok se ne osiguraju uslovi za povratak i služi mu kao identifikacioni dokument. (6) Potvrda iz stava (5) ovog člana izdaje se na period najduže do jedne godine i može se produžavati na zahtjev stranca pod uslovima pod kojima je izdata i uz preporuku organa nadležnog za poslove azila. (7) Protiv potvrde iz st. (5) i (6) ovog člana nije dozvoljena žalba niti se može pokrenuti upravni spor. (8) Strancu iz stava (5) ovog člana, za kojeg je utvrđeno da predstavlja prijetnju za javni poredak, javni red i mir ili sigurnost BiH, Služba može odrediti stavljanje pod nadzor u skladu s ovim zakonom. (9) Služba, u saradnji s Ministarstvom, drugim ministarstvima i Vijećem ministara, preduzima sve neophodne radnje u skladu sa zakonom, ostalim propisima BiH i međunarodnim pravom u vezi s rješavanjem konačnog statusa stranca iz stava (5) ovog člana. (10) Potvrda iz st. (5) i (6) ovog člana prestaje da važi osigura-njem uslova za povratak. Član 111. (Isključenje primjene sankcija za nezakonit ulazak u BiH) Prema podnosiocu zahtjeva za azil koji dolazi direktno s teritorije na kojoj mu je bio ugrožen život ili sloboda ne primjenjuju se sankcije zbog nezakonitog ulaska ili prisustva u BiH, pod uslovom da se bez odgađanja prijavi nadležnom organu i iskaže namjeru podnošenja zahtjeva za azil i izloži valjane razloge za nezakonit ulazak ili prisustvo u BiH. Odjeljak C. Prisilno udaljenje stranca iz BiHČlan 112. (Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja o protjerivanju) (1) Stranac se može prisilno udaljiti iz BiH. (2) Služba izvršava prisilno udaljenje stranca iz BiH po službenoj dužnosti, na osnovu zaključka o dozvoli izvršenja. (3) Kad rješenje o protjerivanju postane izvršno, Služba donosi zaključak o dozvoli izvršenja bez odgađanja, a najkasnije u roku od sedam dana od dana kada su osigurani uslovi za prisilno udaljenje stranca iz BiH. (4) Zaključkom o dozvoli izvršenja utvrđuje se da je rješenje o protjerivanju postalo izvršno i određuje način i vrijeme izvršenja, te država u koju se stranac vraća. (5) Protiv zaključka o dozvoli izvršenja žalba se može podnijeti Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka. (6) Žalba ne odgađa započeto izvršenje. (7) Na zahtjev Službe, policija i drugi organi za provođenje zakona u BiH dužni su Službi pružiti pomoć u izvršenju zaključka o dozvoli izvršenja. Član 113. (Neizvršavanje prisilnog udaljenja) (1) Ako je protiv stranca pokrenut sudski postupak, rješenje o protjerivanju ne može se izvršiti prije nego što se predmet pravosnažno okonča. (2) Ako je stranac pravosnažno osuđen na kaznu zatvora, rješenje o protjerivanju ne može se izvršiti prije nego što stranac izdrži kaznu zatvora, osim ako mu je izrečena uslovna osuda ili je kazna zastarjela, ili je na uslovnom otpustu. (3) Iako postoje uslovi za prisilno udaljenje stranca propisani ovim zakonom, prisilno udaljenje ne mora se izvršiti ako je to u interesu provođenja sudskog postupka, pogotovo ako se u postupku pojavljuje kao žrtva trgovine ljudima, ili drugog oblika organiziranog, prekograničnog ili transnacionalnog kriminala i sarađuje s organima vlasti u pogledu otkrivanja krivičnog djela ili počinioca. (4) Prisilnom udaljenju stranca iz BiH neće se pristupiti ako stranac odluči napustiti BiH u roku određenom za dobrovoljno napuštanje, samostalno ili uz pomoćmeđunarodnih vladinih ili nevladinih organizacija, i za to pruži odgovarajuću garanciju. (5) Ako postoje opravdani razlozi, Služba može odobriti odgađanje izvršenja mjere protjerivanja zbog: a) nemogućnosti prijevoza lica zbog naročito teškog fizičkog ili mentalnog stanja u kojem se nalazi; b) tehničkih razloga, kao što su nedostatak odgovarajućeg prijevoznog sredstva ili zbog nedostatka identifikacionih podataka ili drugih teškoća koje onemogućavaju udaljenje stranca na human način; c) nedostatka garancije da će maloljetnik bez pratnje imati osiguran prijem od člana porodice, zakonskog staratelja ili drugog ovlaštenog lica u zemlji u koju se vraća; ili d) iz drugih opravdanih razloga koje u svakom pojedinačnom slučaju cijeni Služba. (6) Strancu iz stava (5) ovog člana Služba izdaje potvrdu kojom se odobrava odgađanje izvršenja rješenja o protjerivanju. (7) Odgađanje izvršenja mjere protjerivanja prestaje važiti čim prestanu postojati razlozi zbog kojih je odgađanje odobreno. Član 114. (Država vraćanja) (1)Ako izvršenje odluke ne podliježe ograničenjima iz člana 109. (Princip zabrane vraćanja) ovog zakona, stranac koji se prisilno udaljuje upućuje se u državu porijekla, odnosno uobičajenog boravka ili u državu iz koje je došao u BiH ili u državu koja ga prihvata. (2) Strancu se saopćava u koju državu se upućuje. Član 115. (Plaćanje troškova vraćanja i stavljanja stranca pod nadzor) (1) Stranac je dužan platiti troškove svog vraćanja do mjesta u koje se upućuje
Zakon o dopuni Zakona o zaštiti potrošača BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 88/15 17.11.2015 SG BiH 25/06 zakon,zaštita potrošača,potrošači ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) iza člana 52. dodaje se novi član 52a. koji glasi: "Član 52a. Ugovori o kreditu iz člana 52. ovog zakona ne smiju sadržavati odredbu o indeksiranoj valutnoj klauzuli u stranoj valuti, osim u eurima." Član 2. U članu 127. u stavu (1) iza tačke m) dodaje se nova tačka n) koja glasi: "n) zaključi s potrošačem ugovor o kreditu koji sadrži odredbu o indeksiranoj valutnoj klauzuli u stranoj valuti, osim u eurima (član 52a. ovog zakona);"
Zakon o dopunama Zakona o prekršajima BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 81/15 19.10.2015 SG BiH 36/14, SG BiH 18/12, SG BiH 41/07 zakon,prekršaj,bih AKON O DOPUNAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA Član 1. U Zakonu o prekršajima ("Službeni glasnik BiH", br. 41/07, 18/12 i 36/14), u članu 27. stav (2) iza riječi "trajanju" briše se zarez i dodaju riječi: "ili zaštitnu mjeru oduzimanje predmeta". Član 2. U članu 28. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Prekršajni nalog sadrži pouku da, ako lice protiv kojeg je izdat prekršajni nalog prihvati odgovornost i najkasnije u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga plati polovinu izrečene novčane kazne, oslobađa se plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne." Dosadašnji st. (4), (5), (6) i (7) postaju st. (5), (6), (7) i (8). Član 3. U članu 30. iza stava (1) dodaje se stav (2) koji glasi: "(2) Ako lice prihvati odgovornost za prekršaj i u roku od osam dana оd dаnа priјеmа prеkršајnоg nаlоgа plati polovinu od punog iznosa izrečene novčane kazne utvrđene prekršajnim nalogom, oslobađa se plаćаnjа drugе pоlоvinе izrеčеnеnоvčаnе kаznе." Član 4. U članu 42. iza stava (5) dodaje se stav (6) koji glasi: "(6) Ako se utvrdi da za prekršaj indirektnih poreza kažnjeni izbjegava da plati novčanu kaznu ili mjeru naplate protuvrijednosti robe izrečene rješenjem suda, sud će od Uprave za indirektno oporezivanje zatražiti da provede postupak prinudne naplate po Zakonu o postupku prinudne naplate indirektnih poreza ("Službeni glasnik BiH", br. 89/05 i 62/11)." Član 5. U članu 44. stav (2) iza riječi "predmeta" dodaju se riječi: "kao i sredstva od naplate protuvrijednosti robe". Član 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-9/15 14. oktobra 2015. godine Sarajevo Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak, s. r.Na temelju članka IV.4. točke a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 17. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 16. rujna 2015. godine, i na 10. sjednici Doma naroda, održanoj 14. listopada 2015. godine, usvojila je ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA Članak 1. U Zakonu o prekršajima ("Službeni glasnik BiH", br. 41/07, 18/12 i 36/14), u članku 27. stavku (2) iza riječi "trajanju" briše se zarez i dodaju riječi: "ili zaštitnu mjeru oduzimanje predmeta". Članak 2. U članku 28. iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4), koji glasi: "(4) Prekršajni nalog sadrži pouku o tome da ako osoba protiv koje je izdan prekršajni nalog prihvati odgovornost i najkasnije u roku od osam dana od dana primitka prekršajnog naloga plati polovicu izrečene novčane kazne, oslobađa se plaćanja druge polovice izrečene novčane kazne." Dosadašnji stavci (4), (5), (6) i (7) postaju stavci (5), (6), (7) i (8). Članak 3. U članku 30. iza stavka (1) dodaje se stavak (2), koji glasi: "(2) Ako osoba prihvati odgovornost za prekršaj i u roku od osam dana оd dаnа primitkа prеkršајnоg nаlоgа plati polovicu punog iznosa izrečene novčane kazne utvrđene prekršajnim nalogom, oslobađa se plаćаnjа drugе pоlоvicеizrеčеnе nоvčаnе kаznе." Članak 4. U članku 42. iza stavka (5) dodaje se stavak (6), koji glasi: "(6) Ako se utvrdi da za prekršaj neizravnih poreza kažnjenik izbjegava platiti novčanu kaznu ili rješenjem suda izrečenu mjeru naplate protuvrijednosti robe, sud će od Uprave za neizravno oporezivanje zatražiti provođenje postupka prisilne naplate prema Zakonu o postupku prisilne naplate neizravnih poreza ("Službeni glasnik BiH", br. 89/05 i 62/11)." Članak 5. U članku 44. stavku (2) iza riječi "predmeta" dodaju se riječi: "kao i sredstva od naplate protuvrijednosti robe". Članak 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-9/15 14. listopada 2015. godine Sarajevo Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, v. r.Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak, v.
Ispravka Zakona o igrama na sreću FBiH Bosna i Hercegovina Službene novine FBiH 60/15 05.08.2015 SN FBiH 48/15 igre na sreću
Zakon o carinskoj politici u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 58/15 21.07.2015 carina,zakon V BOSNE I HERCEGOVINE W BOCHE H XEPUErOBMHE Izdanje na bosanskom, hrvalskom i srpskom jeziku Hsdame ua 6ocqhckom, xpeauiCKOM u cpucKOM je3UKy Godina XIX Utorak, 21. jula/srpnja 2015. godine Broj/Epoj 58 TogHHa XIX yropaK, 21. jyaa 2015. rogHHe ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 532 Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 14. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 30. juna 2015. godine, i na 7. sjednici Doma naroda, održanoj 15. jula 2015. godine, usvojila je ZAKON O CARINSKOJ POLITICI U BOSNI I HERCEGOVINI DIO PRVI - OPĆE ODREDBE POGLAVLJE I PREDMET I OSNOVNE DEFINICIJE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuju se osnovni elementi carinske politike, te opća pravila i postupci koji se primjenjuju na robu koja se unosi u i iznosi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. Član 2. (Primjena Zakona) (1) Ovaj zakon i propisi doneseni na osnovu ovog zakona primjenjuju se jednoobrazno na cijelom carinskom području Bosne i Hercegovine, ne dovodeći u pitanje primjenu međunarodnog prava i međunarodnog sporazuma. (2) Određene odredbe carinskih propisa mogu se primjenjivati i izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, u skladu s propisima kojima se reguliraju određene oblasti ili na osnovu međunarodnog sporazuma. Član 3. (Carinsko područje Bosne i Hercegovine) (1) Carinsko područje Bosne i Hercegovine je jedinstveno. (2) Carinsko područje Bosne i Hercegovine obuhvata teritoriju Bosne i Hercegovine, uključujući teritorijalne vode, unutrašnje vode i zračni prostor Bosne i Hercegovine. (3) Carinsko područje Bosne i Hercegovine ograničeno je carinskom linijom koja je identična granici Bosne i Hercegovine. (4) Carinski granični pojas na kopnu obuhvata onaj dio carinskog područja Bosne i Hercegovine čija se širina proteže pet kilometara od carinske linije u dubinu područja Bosne i Hercegovine. (5) Odredba stava (4) ovog člana primjenjuje se i kada se carinska linija proteže duž graničnih rijeka. (6) Carinski granični pojas na moru obuhvata onaj dio carinskog područja Bosne i Hercegovine čija se širina proteže tri kilometra u dubinu kopna od obale i područje od obale do vanjskih granica teritorijalnih voda. Član 4. (Definicije) U smislu ovog zakona, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: a) "lice" je: 1) fizičko lice, 2) pravno lice, 3) udruženje lica koje nema zakonski status pravnog lica, ali mu je prema važećim propisima priznata sposobnost preduzimanja određenih pravnih radnji (u daljnjem tekstu: udruženje lica), b) "lice s prebivalištem ili sjedištem u Bosni i Hercegovini" je: 1) fizičko lice koje u Bosni i Hercegovini ima prebivalište, 2) pravno lice ili udruženje lica koje u Bosni i Hercegovini ima registrirano sjedište, glavnu upravu ili stalnu poslovnu jedinicu, c) "carinski propisi" obuhvataju ovaj zakon, propise donesene na osnovu ovog zakona za njegovo provođenje i druge propise donesene u okviru carinsko-tarifne politike na nivou Bosne i Broj 58 - Strana 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Hercegovine koji se odnose na unos u i iznos robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine i međunarodni sporazum koji sadrži odredbe o carini ako se primjenjuje u Bosni i Hercegovini, d) "provedbeni propis" je propis kojim se regulira provođenje odredbi ovog zakona, osim odredbi člana 32. stav (3), člana 207., člana 269. stav (3) i člana 271., e) "međunarodni sporazum" je međunarodna konvencija koju je ratificirala ili preuzela Bosna i Hercegovina, međunarodni sporazum ili ugovor koji je Bosna i Hercegovina zaključila s drugim državama ili teritorijama, koji se primjenjuju i u Bosni i Hercegovini, f) "carinski organ" je Uprava za indirektno oporezivanje, što uključuje i njene organizacione jedinice, g) "carinski ured" je svaki ured Uprave za indirektno oporezivanje u kojem se mogu obaviti sve ili neke od carinskih formalnosti propisanih carinskim propisima, h) "ulazni carinski ured" je carinski ured koji određuje Uprava za indirektno oporezivanje, kojem se bez odgađanja, u skladu s carinskim propisima, mora predočiti roba koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine i u kojem se obavljaju odgovarajuće ulazne kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, i) "izlazni carinski ured" je carinski ured koji određuje Uprava za indirektno oporezivanje, kojem se, u skladu s carinskim propisima, mora predočiti roba prije nego što napusti carinsko područje Bosne i Hercegovine i u kojem se obavljaju carinske kontrole u pogledu ispunjavanja izvoznih carinskih formalnosti i odgovarajuće kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, j) "uvozni carinski ured" je carinski ured koji određuje Uprava za indirektno oporezivanje, u kojem se, u skladu s carinskim propisima, moraju obaviti carinske formalnosti, uključujući odgovarajuće kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, za odobravanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe za robu koja je unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine, k) "izvozni carinski ured" je carinski ured koji određuje Uprava za indirektno oporezivanje, u kojem se, u skladu s carinskim propisima, moraju obaviti carinske formalnosti, uključujući odgovarajuće kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, za odobravanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine, l) "odluka" je svaka službena radnja carinskog organa koja se odnosi na carinske propise kojom se odlučuje o pojedinom slučaju, te koja ima pravno dejstvo na jedno ili više određenih ili odredivih lica. Pojam odluka podrazumijeva i obavezujuću informaciju, u smislu člana 16. ovog zakona, m) "carinski status" je određenje statusa robe, u smislu carinskih propisa, kao domaće ili strane robe, n) "domaća roba" je: 1) roba koja je u potpunosti dobivena ili proizvedena u carinskom području Bosne i Hercegovine pod uslovima iz člana 28. ovog zakona, a koja ne sadrži robu uvezenu iz drugih država ili teritorija. Za robu dobivenu iz robe koja je stavljena u carinski postupak s odgođenim plaćanjem ne smatra se da ima status domaće robe, 2) roba uvezena iz drugih država ili teritorija, a koja je puštena u slobodan promet, 3) roba dobivena ili proizvedena u carinskom području Bosne i Hercegovine, bilo isključivo od robe iz alineje 2) ili od robe iz alineja 1) i 2) ove tačke, o) "strana roba" je sva roba koja nema status domaće robe, kao i roba koja je izgubila status domaće robe. Ne dovodeći u pitanje primjenu čl. 112. i 113. ovog zakona, domaća roba gubi taj status kada stvarno istupi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, p) "carinski dug" je obaveza određenog lica da za određenu robu plati prema propisima utvrđeni iznos uvoznih dažbina (uvozni carinski dug) ili izvoznih dažbina (izvozni carinski dug), r) "uvozne dažbine" su: 1) carina i druge dažbine s jednakim efektom kao i carina, 2) uvozne dažbine koje su utvrđene u okviru mjera poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje se primjenjuju na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda, s) "izvozne dažbine" su: 1) carina i druge dažbine s jednakim efektom kao i carina, 2) izvozne dažbine koje su utvrđene u okviru mjera poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje se primjenjuju na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda, t) "dužnik" je lice koje je dužno platiti carinski dug, u) "carinski nadzor" su radnje koje preduzima carinski organ, s ciljem da osigura pravilnu primjenu carinskih propisa i, po potrebi, drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja podliježe carinskom nadzoru, v) "carinska kontrola" su posebne radnje koje carinski organ preduzima, s ciljem da osigura pravilnu primjenu carinskih propisa i, po potrebi, drugih propisa koji se odnose na unos, iznos, provoz, prijenos i posebnu upotrebu robe koja se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, kao i robe koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, te na prisustvo robe koja nema status domaće robe. Takve radnje uključuju pregled robe, provjeru podataka u carinskoj deklaraciji, provjeru postojanja i vjerodostojnosti dokumenata podnesenih u elektronskom ili pisanom obliku, pregled poslovnih knjiga, drugih dokumenata i evidencija o poslovanju, pregled prijevoznih sredstava, pregled prtljaga i ostalih stvari koje putnik nosi sa sobom ili na sebi, te provođenje službenih ispitivanja i drugih potrebnih radnji, z) "carinski odobreno postupanje ili upotreba robe" je: 1) stavljanje robe u carinski postupak, 2) unos robe u slobodnu zonu, 3) ponovni izvoz robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, 4) uništenje robe, 5) ustupanje robe u korist države Bosne i Hercegovine, aa) "carinski postupak" je: 1) puštanje robe u slobodan promet, 2) provoz, 3) carinsko skladištenje, 4) unutrašnja obrada, Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 3 5) obrada pod carinskom kontrolom, 6) privremeni uvoz, 7) vanjska obrada, 8) izvoz, ab) "carinske formalnosti" su radnje koje preduzimaju lica i carinski organ, s ciljem primjene carinskih propisa, ac) "carinska deklaracija" je zahtjev ili radnja kojom lice, u propisanom obliku i na propisani način, zahtijeva stavljanje robe u određeni carinski postupak, ad) "deklaracija za privremeni smještaj" znači radnju kojom lice, u propisanom obliku i na propisani način, navodi da je roba u privremenom smještaju, ae) "ulazna sažeta deklaracija" je radnja kojom lice, u propisanom obliku i na propisani način, u određenom roku, obavještava carinski organ da će se roba unijeti u carinsko područje Bosne i Hercegovine, af) "izlazna sažeta deklaracija" je radnja kojom lice, u propisanom obliku i na propisani način, u određenom roku, obavještava carinski organ da će se roba iznijeti iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, ag) "deklarant" je lice koje podnosi carinsku deklaraciju, deklaraciju za privremeni smještaj, ulaznu sažetu deklaraciju ili izlaznu sažetu deklaraciju u svoje ime ili lice u čije ime se podnosi carinska deklaracija, ah) "predočenje robe carini (u daljnjem tekstu: predočenje robe)" je na propisani način obavještavanje carinskog organa o prispijeću robe u carinski ured ili u bilo koje drugo mjesto koje je odredio ili odobrio carinski organ, ai) "puštanje robe" je radnja carinskog organa kojom robu stavlja na raspolaganje uz uslove i u svrhe određene carinskim postupkom u koji je roba stavljena, aj) "korisnik postupka" je lice u čije ime je podnesena carinska deklaracija ili lice na koje su prenesena prava i obaveze tog lica u vezi s carinskim postupkom, ak) "imalac odobrenja" je lice kojem je, u skladu s carinskim propisima, izdato odgovarajuće odobrenje, al) "rizik" je vjerovatnost nekog događaja koji bi mogao nastati u vezi s unosom, iznosom, provozom, prijenosom i posebnom upotrebom robe koja se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, kao i u vezi s prisustvom robe koja nema status domaće robe, i može za posljedicu imati sprečavanje pravilne primjene carinskih i drugih propisa ili ugrožavanje finansijskih interesa Bosne i Hercegovine ili predstavljati prijetnju sigurnosti Bosne i Hercegovine, javnom moralu, zaštiti zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka, očuvanju okoliša, zaštiti prirodnih rijetkosti, kulturnog naslijeđa, umjetničke, historijske, arheološke ili tehnološke vrijednosti, zaštiti intelektualnog vlasništva, zaštiti prava potrošača i drugog, am) "upravljanje rizikom" je prepoznavanje rizika i provođenje svih mjera neophodnih za ograničavanje izloženosti riziku. To obuhvata i radnje kao što su: prikupljanje podataka i informacija o riziku, analiza i ocjena rizika, propisivanje i preduzimanje mjera i redovno praćenje i reviziju tog procesa i njegovih rezultata, na osnovu izvora i strategije carinskog organa i drugih organa u Bosni i Hercegovini, kao i na osnovu međunarodnog izvora i strategije, an) "imalac robe" je lice koje je vlasnik robe ili lice koje ima pravo da je koristi ili upotrebljava ili lice u čijem je fizičkom posjedu roba, ao) "unos robe" je radnja unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine, od bilo kojeg lica i na bilo koji način, nezavisno u koje će carinski odobreno postupanje ili upotrebu biti stavljena nakon unosa, ap) "iznos robe" je radnja iznošenja robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, od bilo kojeg lica i na bilo koji način, nezavisno u koje će carinski odobreno postupanje ili upotrebu biti stavljena pri iznošenju, ar) "Upravni odbor" je odbor uspostavljen Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. POGLAVLJE II OPĆE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PRAVA I OBAVEZE LICA U ODNOSU NA CARINSKE PROPISE ODJELJAK A ZASTUPANJE Član 5. (Zastupanje) Lice o čijim se pravima i obavezama rješava može, pod uslovima propisanim članom 76. st. (2) i (3) ovog zakona, imenovati zastupnika za preduzimanje svih ili samo nekih carinskih formalnosti, u skladu s carinskim propisima u postupku pred carinskim organom. Član 6. (Vrste zastupanja) (1) Zastupanje može biti: a) neposredno, kada zastupnik postupa u ime i za račun drugog lica, ili b) posredno, kada zastupnik postupa u svoje ime, a za račun drugog lica. (2) Zastupnik mora biti registriran u Bosni i Hercegovini i upisan u registar koji vodi carinski organ, osim u slučaju iz člana 76. st. (3) i (4) ovog zakona. (3) Zastupnik se mora izjasniti koje lice zastupa, da li je zastupanje neposredno ili posredno i imati ovlaštenje za zastupanje. (4) Od svakog lica koje se izjasni da postupa u ime ili za račun drugog lica carinski organ može zahtijevati da dostavi vjerodostojan dokaz o ovlaštenju za zastupanje pred carinskim organom. (5) Za lice koje se ne izjasni da postupa u ime ili za račun drugog lica ili koje se izjasni da postupa u ime i za račun drugog lica, ali ne može carinskom organu o tome podnijeti vjerodostojan dokaz, smatra se da postupa u svoje ime i za svoj račun. ODJELJAK B. OVLAŠTENI PRIVREDNISUBJEKAT Član 7. (Ovlašteni privredni subjekat) Carinski organ, u saradnji s drugim nadležnim organima, po potrebi, prema kriterijima iz člana 8. ovog zakona, odobrava status "ovlaštenog privrednog subjekta" privrednom subjektu koji ima sjedište u carinskom području Bosne i Hercegovine. Ovlašteni privredni subjekat može koristiti olakšice u pogledu carinskih kontrola koje se odnose na sigurnosno relevantne provjere i/ili od pojednostavljenja koja su predviđena carinskim propisima. Ovlašteni privredni subjekat dužan je obavijestiti carinski organ o svim statusnim i drugim promjenama koje nastanu nakon što mu je odobren taj status, a koje mogu uticati na daljnje postojanje ili sadržaj tog statusa. (1) (2) (3) Broj 58 - Strana 4 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 8. (Kriteriji za odobravanje statusa ovlaštenog privrednog subjekta) (1) Kriteriji za odobravanje statusa ovlaštenog privrednog subjekta uključuju: a) pridržavanje carinskih i poreskih propisa u prethodnom periodu, b) zadovoljavajući sistem vođenja poslovnih evidencija i, po potrebi, evidencije o prijevozu robe koji omogućava odgovarajuću carinsku kontrolu, c) po potrebi, dokazana finansijska likvidnost, d) po potrebi, odgovarajuće standarde zaštite i sigurnosti. (2) Provedbenim propisom, radi primjene kriterija iz stava (1) ovog člana, propisuju se: a) uslovi za odobravanje statusa ovlaštenog privrednog subjekta, b) uslovi za učestalost preispitivanja statusa ovlaštenog privrednog subjekta, c) uslovi za izdavanje odobrenja za korištenje pojednostavljenih postupaka, d) vrsta i obim olakšica koje se mogu odobriti u vezi s carinskim kontrolama koje se odnose na zaštitu i sigurnost, uzimajući u obzir propise za upravljanje rizikom, te e) uslovi i postupak prema kojima se status ovlaštenog privrednog subjekta može ukinuti. ODJELJAK C. ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA PRIMJENU CARTNSKTH PROPISA Član 9. (Donošenje odluke) (1) Na postupak pred carinskim organom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje upravni postupak, osim ako nije drugačije regulirano ovim zakonom. (2) Lice koje od carinskog organa zahtijeva donošenje odluke koja se odnosi na primjenu carinskih propisa mora navesti sve činjenice i okolnosti, te podnijeti dokumente i druge dokaze potrebne za donošenje odluke. (3) Odluka po usmenom zahtjevu donosi se i o njoj se obavještava podnosilac zahtjeva u najkraćem mogućem roku. (4) Kada se zahtjev za donošenje odluke podnosi u pisanoj formi, odluka se donosi i o njoj se pismeno obavještava podnosilac zahtjeva u roku određenom važećim propisima, koji teče od dana zaprimanja zahtjeva. (5) Rok iz stava (4) ovog člana može se produžiti ako ga carinski organ ne može ispoštovati. U tom slučaju, carinski organ o tome obavještava podnosioca zahtjeva prije isteka tog roka, uz navođenje razloga koji opravdavaju produženje i naredni period koji smatra da je potreban za donošenje odluke po zahtjevu. (6) Odluka koju donosi carinski organ u pisanoj formi, a kojom se odbija zahtjev podnosioca ili je nepovoljna po lice na koje se odnosi, mora sadržavati razloge na osnovu kojih je donesena i pouku o pravu na žalbu iz člana 10. ovog zakona. Član 10. (Žalba na odluku) (1) Pravo žalbe na odluku carinskog organa koja se odnosi na primjenu carinskih propisa ima lice na koje se ta odluka odnosi. (2) Pravo žalbe ima i lice koje je carinskom organu podnijelo zahtjev za donošenje odluke koja se odnosi na primjenu carinskih propisa, a odluka po zahtjevu nije mu dostavljena u roku iz člana 9. stav (4) ovog zakona. Član 11. (Izvršenje odluke) Podnošenje žalbe na odluku carinskog organa ne odgađa izvršenje odluke. Član 12. (Odgađanje izvršenja odluke) (1) Izuzetno od člana 11. ovog zakona, carinski organ može, u cjelini ili djelimično, odgoditi primjenu osporene odluke ako ima valjane razloge da vjeruje da osporena odluka nije u skladu s carinskim propisima ili da bi za lice na koje se odnosi mogla nastati nepopravljiva šteta. (2) Kada se osporena odluka odnosi na plaćanje uvoznih ili izvoznih dažbina, odgađanje izvršenja te odluke može biti odobreno samo ako se položi osiguranje za njihovo plaćanje. Izuzetno, polaganje osiguranja neće se zahtijevati ako se, na osnovu dokumenata o procjeni situacije u kojoj se nalazi dužnik, utvrdi da bi takvo osiguranje vjerovatno dovelo dužnika u ozbiljne ekonomske ili socijalne poteškoće. Član 13. (Poništenje odluke) (1) Odluka koja je povoljna za lice na koje se odnosi poništava se ako je donesena na osnovu netačnih ili nepotpunih informacija i ako: a) je podnosilac zahtjeva znao ili je mogao znati da su informacije netačne ili nepotpune i b) takva odluka ne bi mogla biti donesena na osnovu tačnih i potpunih informacija. (2) Odluka iz stava (1) ovog člana dostavlja se bez odgađanja licu na koje se odnosi. (3) Poništenje ima pravno dejstvo od dana donošenja poništene odluke. Član 14. (Ukidanje ili izmjena odluke) (1) Odluka koja je povoljna za lice na koje se odnosi ukida se ili mijenja u slučajevima drugačijim od onih iz člana 13. ovog zakona, kada jedan ili više uslova propisanih za njeno donošenje nije bio ispunjen ili više nije ispunjen. (2) Odluka koja je povoljna za lice na koje se odnosi može se ukinuti ako lice ne ispunjava obavezu koja mu je odlukom određena. (3) Odluka iz st. (1) i (2) ovog člana dostavlja se bez odgađanja licu na koje se odnosi. (4) Odluka iz st. (1) i (2) ovog člana ima pravno dejstvo od dana dostavljanja licu na koje se odnosi. U izuzetnim slučajevima, kada to zahtijevaju opravdani interesi lica na koje se odluka odnosi, carinski organ može odgoditi dan od kada donesena odluka o ukidanju ili izmjeni ima pravno dejstvo. ODJELJAK D. TNFORMACIJE O PRTMJENI CARTNSKTH PROPISA Član 15. (Informacije o primjeni carinskih propisa) (1) Svako zainteresirano lice može od carinskog organa zatražiti informacije o primjeni carinskih propisa. Takav zahtjev može se odbiti ako se ne odnosi na stvarno namjeravan uvoz ili izvoz. (2) Informacije iz stava (1) ovog člana carinski organ daje bez naknade. Naknada se može zahtijevati za posebne troškove koji nastanu, naročito zbog provođenja analiza i drugih ispitivanja ili vještačenja o robi na koju se odnosi zahtjev za davanje informacije, te za troškove povrata robe podnosiocu zahtjeva. Član 16. (Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe i o preferencijalnom porijeklu robe) (1) Na pisani zahtjev zainteresiranog lica, carinski organ, u skladu s provedbenim propisom, izdaje: a) obavezujuću informaciju o tarifnom svrstavanju robe po Carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, b) obavezujuću informaciju o preferencijalnom porijeklu robe. (2) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe ili obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe obavezuje carinski organ u odnosu na lice kojem je izdata samo u pogledu tarifnog svrstavanja robe, odnosno utvrđivanja preferencijalnog porijekla robe. (3) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe ili obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe obavezuje carinski organ u odnosu na lice kojem je izdata samo za robu za koju se carinske formalnosti provode nakon datuma stupanja na snagu obavezujuće informacije. U stvarima koje se tiču preferencijalnog porijekla robe te formalnosti odnose se na primjenu člana 33. ovog zakona. (4) Radi primjene obavezujuće informacije u carinskom postupku, lice kojem je izdata obavezujuća informacija mora dokazati da: a) u slučaju obavezujuće informacije o tarifnom svrstavanju robe, predočena roba u potpunosti odgovara robi navedenoj u informaciji, b) u slučaju obavezujuće informacije o preferencijalnom porijeklu robe, predočena roba i okolnosti na osnovu kojih se stiče preferencijalno porijeklo robe u potpunosti odgovaraju robi i okolnostima navedenim u obavezujućoj informaciji. (5) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe i obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe važi tri godine od dana njenog stupanja na snagu. (6) Obavezujuća informacija poništava se, u skladu s članom 13. ovog zakona, ako je zasnovana na netačnim ili nepotpunim informacijama koje je dao podnosilac zahtjeva. (7) Obavezujuća informacija ukida se, u skladu s članom 14. ovog zakona. (8) Obavezujuća informacija ne može biti izmijenjena. (9) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe prestaje važiti kada: a) zbog izmjene propisa više nije u skladu s važećim propisima, b) više nije u skladu s tumačenjem Carinske tarife Bosne i Hercegovine zbog izmjena u komentarima Kombinirane nomenklature i/ili Harmoniziranog sistema ili zbog odluke nadležnog organa u Bosni i Hercegovini, c) je ukinuta u skladu s članom 14. ovog zakona, pod uslovom da je odluka o njenom ukidanju dostavljena licu kojem je izdata. (10) Obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe prestaje važiti kada: a) zbog izmjene propisa ili zaključivanja međunarodnog sporazuma više nije u skladu s važećim propisima, odnosno međunarodnim sporazumom, b) više nije u skladu: 1) s tumačenjem u pogledu preferencijalnog porijekla robe zbog odluke nadležnog organa u Bosni i Hercegovini, 2) na međunarodnom nivou, sa Sporazumom o pravilima preferencijalnog porijekla Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ili s mišljenjem o preferencijalnom porijeklu donesenom radi Utorak, 21. 7. 2015._____________ Broj 58 - Strana 5 tumačenja objašnjenja tog sporazuma od nadležnog tijela WTO-a, c) je ukinuta u skladu s članom 14. ovog zakona, pod uslovom da je odluka o njenom ukidanju dostavljena licu kojem je izdata. (11) U slučajevima iz stava (9) tač. a) i b) i stava (10) tač. a) i b) ovog člana, izdata obavezujuća informacija prestaje važiti danom početka primjene donesene mjere koja je u pitanju, o čemu se imalac informacije obavještava u pisanoj formi. (12) Lice kojem je izdata obavezujuća informacija koja je prestala važiti u skladu sa stavom (9) tač. b) ili c), odnosno stavom (10) tač. b) ili c) ovog člana može koristiti tu informaciju još šest mjeseci od dana prestanka njene važnosti, pod uslovom ako je na osnovu te informacije, a prije prestanka njene važnosti, zaključilo obavezujući kupoprodajni ugovor za predmetnu robu. U slučaju uvoza ili izvoza robe za koju se prilikom obavljanja carinskih formalnosti podnose potvrde koje su bile izdate na osnovu tih obavezujućih informacija, obavezujuće informacije važe u roku važenja potvrde. (13) U slučaju iz stava (9) tačka a) i stava (10) tačka a) ovog člana, propisom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim sporazumom može se odrediti rok u kojem se može koristiti obavezujuća informacija, shodno stavu (12) ovog člana. (14) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe, odnosno o preferencijalnom porijeklu robe, može se, pod uslovima predviđenim u st. (12) i (13) ovog člana, koristiti isključivo s ciljem: a) utvrđivanja iznosa uvoznih ili izvoznih dažbina, b) utvrđivanja izvoznih naknada, odnosno drugih davanja za uvoz ili izvoz u vezi s provođenjem poljoprivredne politike, c) korištenja potvrda za uvoz ili izvoz koje se podnose prilikom obavljanja carinskih formalnosti radi prihvatanja carinske deklaracije za predmetnu robu, pod uslovom da su te potvrde bile izdate na osnovu tih informacija. (15) Provedbenim propisom propisuju se uslovi za izdavanje obavezujuće informacije. ODJELJAK E. OSTALE ODREDBE Član 17. (Carinska kontrola, analiza rizika, saradnja organa) (1) Carinski organ, u skladu sa uslovima predviđenim važećim propisima, preduzima sve radnje carinske kontrole koje smatra potrebnim radi pravilne primjene carinskih i, po potrebi, drugih propisa koji se odnose na unos, iznos, provoz, prijenos i posebnu upotrebu robe koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, te na prisustvo robe koja nema status domaće robe. Carinska kontrola, za potrebe pravilne primjene propisa, može se obaviti i u drugom carinskom području, ako je to predviđeno međunarodnim sporazumom. (2) Carinska kontrola, osim kontrole na licu mjesta, uglavnom se zasniva na analizi rizika uz upotrebu elektronske obrade podataka, s ciljem utvrđivanja i procjene stepena rizika i razvoja neophodnih mjera za procjenu rizika na osnovu kriterija razvijenih u Bosni i Hercegovini i, gdje je to moguće, na međunarodnom nivou. (3) Carinski organ uspostavlja okvire za procjenu rizika i prioritetne oblasti kontrole. Za upravljanje rizikom može se uspostaviti elektronski sistem. (4) Kada drugi organ, a ne carinski organ, provodi kontrolu, takva kontrola se, u saradnji s carinskim organom, obavlja, gdje god je to moguće, istovremeno i na istom mjestu. S L U Z B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 6 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (5) U okviru kontrole iz ovog člana, carinski organ i drugi nadležni organ mogu međusobno razmjenjivati podatke u vezi s unosom, iznosom, provozom, prijenosom i posebnom upotrebom robe koja se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, robom koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, te prisustva robe koja nema status domaće robe. (6) Povjerljivi podaci dostavljaju se carinskoj upravi i drugim tijelima u drugoj državi prema međunarodnom sporazumu i uz uslove iz člana 20. ovog zakona. Član 18. (Vanredne situacije) (1) U slučaju vanrednih situacija zbog zastoja saobraćaja preko graničnog prijelaza ili zastoja u obavljanju carinskog postupka u unutrašnjosti carinskog područja Bosne i Hercegovine, carinski organ može privremeno odrediti pojednostavljenje u provođenju mjera carinskog nadzora i kontrole, odnosno carinskog postupka. (2) Carinski organ propisuje kriterije i postupak za provođenje iz stava (1) ovog člana. Član 19. (Obaveza podnošenja dokumenata) U svrhu primjene carinskih propisa, svako lice koje je neposredno ili posredno uključeno u radnje u vezi s trgovinom robom, dužno je carinskom organu, na njegov zahtjev i u određenom roku, staviti na raspolaganje sve potrebne dokumente i podatke, bez obzira u kom obliku se nalaze, i pružiti svaku drugu pomoć. Član 20. (Tajnost podataka) Carinski organ sa svim podacima do kojih dođe, a koji su označeni ili ih treba označiti određenim stepenom tajnosti, dužan je postupati i može ih saopćavati na način propisan posebnim propisima. Član 21. (Čuvanje dokumenata i podataka) (1) U svrhu provođenja kontrole od strane carinskog organa, lice koje učestvuje u prometu robom dužno je čuvati dokumente i podatke iz člana 19. ovog zakona, u roku utvrđenom propisima, a najmanje pet kalendarskih godina, bez obzira na nosač podataka koji se koristi za njihovo čuvanje. Taj rok počinje teći: a) u slučaju robe koja je puštena u slobodan promet, osim robe iz tačke b) ovog stava, kao i za robu za koju je podnesena izvozna carinska deklaracija, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je prihvaćena carinska deklaracija za puštanje robe u slobodan promet ili izvozna carinska deklaracija, b) u slučaju robe koja je puštena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi carine na račun njene upotrebe u posebne svrhe, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je okončan carinski nadzor nad tom robom, c) u slučaju robe koja je stavljena u drugi carinski postupak, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je završen taj carinski postupak, d) u slučaju robe koja je smještena u slobodnu zonu, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj roba napusti slobodnu zonu. (2) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 246. stav (4) druga rečenica ovog zakona, kada se pri carinskoj kontroli utvrdi da se određeni unos podataka o carinskom dugu u knjigovodstvenoj evidenciji mora ispraviti, rok iz stava (1) ovog člana produžava se za vrijeme koje je potrebno da se ispravka unese i ponovo provjeri. Član 22. (Period, datum i rok) Kada je carinskim propisima utvrđen period, datum ili rok primjene, period i rok ne mogu se produžiti, a datum promijeniti, osim ako je tim propisima to izričito predviđeno. Član 23. (Pojednostavljenje primjene ovog zakona) Provedbenim propisom propisuje se u kojim se slučajevima i pod kojim uslovima se može pojednostaviti primjena ovog zakona. Član 24. (Obaveza drugih organa u vezi sa stranom robom) (1) Organi uprave i pravosudni organi moraju najbližem carinskom uredu prijaviti svu robu i prijevozna sredstva koja su privremeno zadržali ili konačno oduzeli, ako je riječ o stranoj robi nad kojom nije proveden carinski postupak prema odredbama ovog zakona. (2) Konačno oduzeta strana roba iz stava (1) ovog člana može se predati drugom licu samo ako je carinski organ odobrio neko od carinski odobrenih postupanja ili upotrebe, odnosno ako je za tu robu plaćen potraživani carinski dug. DIO DRUGI - ELEMENTI ZA OBRAČUN UVOZNIH I IZVOZNIH DAŽBINA I PRIMJENU DRUGIH MJERA PROPISANIH U TRGOVINIROBOM POGLAVLJE I CARINSKA TARIFA I TARIFNO SVRSTAVANJE ROBE Član 25. (Carinska tarifa i tarifno svrstavanje robe) (1) Dažbine koje se zakonski potražuju prilikom nastanka carinskog duga zasnivaju se na Carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi. (2) Carinska tarifa Bosne i Hercegovine obuhvata: a) nomenklaturu robe koja je u skladu s Harmoniziranim sistemom i s Kombiniranom nomenklaturom koju koristi Evropska unija, oznake za posebne zahtjeve države Bosne i Hercegovine i dodatne šifarske oznake, b) konvencionalne carinske stope (najpovlaštenija nacija - MFN) koje se primjenjuju na robu obuhvaćenu nomenklaturom, c) preferencijalne carinske stope u skladu s međunarodnim sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila s određenim državama ili grupama država, d) privremene suspenzije i privremena smanjenja stopa, mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, antidampinške i kompenzatorne mjere i privremene tarifne kvote, e) ostale mjere predviđene propisima Bosne i Hercegovine, f) Opća pravila od 1. do 6. o svrstavanju robe u Carinsku tarifu, g) pravila o jedinstvenoj carinskoj stopi. (3) Mjere iz stava (2) tač. c) i d) ovog člana primjenjuju se, na zahtjev deklaranta, umjesto mjere iz tačke b) istog stava, ako predmetna roba ispunjava uslove predviđene tim mjerama. Zahtjev za primjenu tih mjera može se podnijeti i naknadno, pod uslovom da se poštuju propisani rokovi i uslovi. (4) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, propisuje uslove, postupak i način primjene mjera iz stava (2) tačka d) ovog člana. Za mjere koje se odnose na privremene suspenzije, privremena smanjenja stopa i privremene tarifne kvote potrebno je pribaviti mišljenje Upravnog odbora. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 7 (5) Kada je primjena mjera iz stava (2) tač. c), d) i e) ovog člana ograničena na određeni obim uvoza, njena primjena prestaje: a) u slučaju tarifnih kvota, čim se dostigne predviđeni obim uvoza b) u slučaju gornjeg tarifnog limita, u skladu s propisom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojim je taj limit utvrđen. (6) Tarifno svrstavanje robe u Carinsku tarifu Bosne i Hercegovine podrazumijeva utvrđivanje podbroja Carinske tarife Bosne i Hercegovine u koji se roba svrstava na osnovu općih pravila za tumačenje Harmoniziranog sistema i u skladu sa oznakama za posebne državne zahtjeve ili u posebnim slučajevima za primjenu posebnih mjera. Član 26. (Povoljno tarifno postupanje) (1) Provedbenim propisom propisuju se uslovi prema kojima se odobrava povoljno tarifno postupanje koje određena roba može imati zbog svoje vrste ili upotrebe u posebne svrhe. Kada je potrebno odobrenje, primjenjuju se čl. 100. i 101. ovog zakona. (2) "Povoljno tarifno postupanje", u smislu stava (1) ovog člana, znači smanjenu ili nultu stopu carine, pa i u okviru tarifnih kvota. POGLAVLJE II PORIJEKLO ROBE ODJELJAK A NEPREFERENCIJALNO PORIJEKLO ROBE Član 27. (Nepreferencijalno porijeklo robe) Odredbama čl. od 28. do 32. ovog zakona propisuje se nepreferencijalno porijeklo robe u svrhu: a) primjene Carinske tarife Bosne i Hercegovine, s izuzetkom mjera navedenih u članu 25. stav (2) tačka c) ovog zakona, b) primjene netarifnih mjera utvrđenih propisima Bosne i Hercegovine kojima se reguliraju određene oblasti u okviru trgovine robom, c) izdavanja dokumenta o porijeklu robe. Član 28. (Roba u potpunosti dobivena ili proizvedena) (1) Roba porijeklom iz jedne države je roba koja je u potpunosti dobivena ili proizvedena u toj državi. (2) "Roba u potpunosti dobivena u jednoj državi" obuhvata: a) mineralne proizvode izvađene u toj državi, b) biljne proizvode dobivene u toj državi (ubrani, požnjeveni, izvađeni i drugo), c) žive životinje okoćene, izležene i uzgojene u toj državi, d) proizvode dobivene od živih životinja uzgojenih u toj državi, e) proizvode dobivene lovom ili ribolovom u toj državi, f) proizvode morskog ribolova i druge proizvode izvađene iz mora izvan teritorijalnih voda neke države plovilom koje je registrirano ili upisano u registar u toj državi i koje plovi pod zastavom te države, g) proizvode dobivene ili proizvedene na brodu fabrici od proizvoda iz tačke f) ovog stava porijeklom iz te države, pod uslovom da je brod fabrika registriran ili upisan u registar u toj državi i plovi pod zastavom te države, h) proizvode izvađene s morskog dna ili iz sloja zemlje ispod tog morskog dna, izvan teritorijalnih voda, ako ta država ima isključiva prava na eksploataciju tog morskog dna ili iz sloja zemlje ispod tog morskog dna, i) otpatke i ostatke proizvoda dobivenih kao rezultat proizvodnih procesa u toj državi ili od već upotrebljavanih predmeta ako su u njoj sakupljeni i ako se mogu koristiti samo za ponovno dobivanje sirovina, j) robu proizvedenu na teritoriji te države isključivo od proizvoda navedenih u tač. od a) do i) ovog stava ili od njihovih derivata (sekundarnih proizvoda) u bilo kojoj fazi proizvodnje. (3) Pojam "država", u svrhu primjene stava (2) ovog člana, obuhvata i teritorijalne vode te države. Član 29. (Posljednja bitna prerada ili obrada) Roba, u čijoj su proizvodnji učestvovale dvije ili više država, smatra se da je porijeklom iz one države u kojoj je obavljena posljednja bitna, ekonomski opravdana prerada ili obrada u preduzeću opremljenom za tu preradu ili obradu koja je dovela do novog proizvoda ili koja predstavlja bitnu fazu proizvodnje. Član 30. (Nedovoljna prerada ili obrada) Svaka prerada ili obrada robe za koju se utvrdi ili za koju se osnovano sumnja da joj je jedini cilj bio izbjegavanje primjene propisa koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju na robu iz određenih država, ne može se ni u kom slučaju smatrati dovoljnom preradom ili obradom na osnovu koje bi dobiveni proizvod, u smislu člana 29. ovog zakona, stekao status proizvoda porijeklom iz države u kojoj je ta prerada ili obrada obavljena. Član 31. (Dokaz o nepreferencijalnom porijeklu robe i dodatni dokazi) (1) Propisom iz člana 32. stav (3) ovog zakona može se predvidjeti obaveza podnošenja dokumenta kojim se dokazuje nepreferencijalno porijeklo robe. (2) Carinski organ može, u slučaju opravdane sumnje, iako je dokaz o nepreferencijalnom porijeklu robe podnesen, zahtijevati dodatne dokaze da bi se na nedvosmislen način potvrdilo da je navedeno porijeklo robe u skladu s pravilima utvrđenim propisom iz stava (1) ovog člana. Član 32. (Uslovi i izdavanje dokaza o nepreferencijalnom porijeklu) (1) Dokaz o nepreferencijalnom porijeklu robe izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine. (2) Propisom koji donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, propisuju se uslovi za sticanje nepreferencijalnog porijekla robe, postupak za izdavanje dokaza o nepreferencijalnom porijeklu robe, način dokazivanja i dokumentacija kojom se potkrepljuje, metode administrativne saradnje, kao i postupak kontrole i nadzora. (3) Kontrolu i nadzor svih radnji propisanih propisom iz stava (2) ovog člana vrši Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. ODJELJAK B. PREFERENCIJALNO PORIJEKLO ROBE Član 33. (Preferencijalno porijeklo robe prema međunarodnom sporazumu) (1) Pravilima o preferencijalnom porijeklu robe utvrđuju se uslovi za sticanje porijekla koje roba mora ispuniti radi ostvarivanja pogodnosti iz člana 25. stav (2) tačka c) ovog zakona. Broj 58 - Strana 8 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (2) Pravila iz stava (1) ovog člana su pravila utvrđena u međunarodnom sporazumu iz člana 25. stav (2) tačka c) ovog zakona za robu koja je obuhvaćena tim sporazumom. Član 34. (Pravila o porijeklu robe na osnovu jednostrane odluke Bosne i Hercegovine) Pravila o porijeklu za robu iz država na koju Bosna i Hercegovina, na osnovu svoje jednostrane odluke, primjenjuje preferencijalne tarifne mjere propisuju se provedbenim propisom. Član 35. (Pravila o porijeklu robe na osnovu jednostrane odluke druge države) (1) Dokaz o preferencijalnom porijeklu robe na osnovu jednostrane odluke druge države izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine. (2) Kontrolu i nadzor svih radnji propisanih odlukom iz stava (1) ovog člana vrši Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Postupak kontrole i nadzora propisuje se propisom iz člana 32. stav (2) ovog zakona. POGLAVLJE III. CARINSKA VRIJEDNOST ROBE Član 36. (Svrha određivanja carinske vrijednosti) Odredbama ovog poglavlja uređuje se način utvrđivanja carinske vrijednosti robe radi primjene carinskih propisa, uključujući i Carinsku tarifu Bosne i Hercegovine, kao i netarifnih mjera utvrđenih propisima Bosne i Hercegovine kojima se uređuje trgovina robom. Član 37. (Transakcijska vrijednost) (1) Carinska vrijednost uvezene robe je njena transakcijska vrijednost, odnosno stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti za robu prodatu za izvoz u Bosnu i Hercegovinu, a po potrebi, usklađena prema odredbama čl. 40. i 41. ovog zakona, pod uslovom da: a) nema ograničenja za kupca u pogledu raspolaganja robom ili njenom upotrebom, osim ograničenja: 1) koja su uvedena ili se zahtijevaju na osnovu Zakona ili koja zahtijevaju državni organi Bosne i Hercegovine, 2) kojima se ograničava geografsko područje na kojem se roba može ponovo prodati ili 3) koja bitno ne utiču na vrijednost robe, b) prodaja ili cijena ne podliježu nekom uslovu ili ograničenju čija se vrijednost ne može utvrditi u odnosu na vrijednost robe koja se vrednuje, c) nikakav prihod od naknadne preprodaje, drugog raspolaganja ili njene upotrebe od strane kupca neće pripasti neposredno ili posredno prodavaču, osim ako se može izvršiti odgovarajuće prilagođavanje, u skladu s članom 40. ovog zakona, d) kupac i prodavač nisu povezani ili, ako su povezani, da je transakcijska vrijednost prihvatljiva za carinske svrhe, u smislu stava (2) ovog člana. (2) Radi procjene uslova iz stava (1) tačka d) ovog člana, primjenjuju se odredbe st. od (3) do (6) ovog člana. (3) Prilikom utvrđivanja da li se transakcijska vrijednost može prihvatiti prema stavu (1) ovog člana, činjenica da su kupac i prodavač povezani sama po sebi ne predstavlja dovoljan razlog da se transakcijska vrijednost smatra neprihvatljivom. U takvom slučaju treba ispitati okolnosti pod kojima je izvršena prodaja, a transakcijska vrijednost prihvata se pod uslovom da ta povezanost nije uticala na cijenu. Ako, na osnovu podataka dobivenih od deklaranta ili na osnovu drugih podataka, carinski organ ima razloga smatrati da je ta povezanost uticala na cijenu, o tim razlozima obavještava deklaranta i daje mu razuman rok za odgovor. Na zahtjev deklaranta, carinski organ o razlozima i o roku za odgovor obavještava deklaranta i u pisanoj formi. (4) Prilikom kupoprodaje između povezanih lica, prihvata se transakcijska vrijednost i vrijednost robe utvrđuje se u skladu sa stavom (1) ovog člana uvijek kada deklarant dokaže daje ta vrijednost približno jednaka jednoj od sljedećih vrijednosti u isto ili približno isto vrijeme: a) transakcijskoj vrijednosti identične ili slične robe radi izvoza u Bosnu i Hercegovinu, prilikom prodaje između kupca i prodavača koji nisu povezani, b) carinskoj vrijednosti identične ili slične robe utvrđene prema članu 38. stav (2) tačka c) ovog zakona, c) carinskoj vrijednosti identične ili slične robe utvrđene prema članu 38. stav (2) tačka d) ovog zakona. (5) Prilikom primjene provjera iz stava (4) ovog člana, dužna pažnja posvećuje se prikazanim razlikama na komercijalnom i količinskom nivou, elementima navedenim u članu 40. ovog zakona i troškovima koje snosi prodavač u kupoprodaji u kojoj prodavač i kupac nisu povezani, a kada takve troškove ne snosi prodavač prilikom kupoprodaje u kojoj su on i kupac povezani. (6) Provjere navedene u stavu (4) ovog člana primjenjuju se na zahtjev deklaranta, i to samo radi poređenja. Zamjenske vrijednosti ne mogu se utvrđivati prema stavu (4) ovog člana. (7) Pod stvarno plaćenom cijenom ili cijenom koju treba platiti podrazumijevaju se sva plaćanja koja je izvršio ili treba izvršiti kupac prodavaču ili u korist prodavača za uvezenu robu i obuhvata sva plaćanja koja je kupac izvršio ili koja treba izvršiti, kao uslov za prodaju uvezene robe, prodavaču ili trećem licu kako bi se ispunila obaveza prodavača. Nije neophodno da oblik plaćanja bude prijenos novčanih sredstava. Plaćanje se može vršiti i akreditivima i vrijednosnim papirima ili drugim instrumentima plaćanja i može biti neposredno ili posredno. (8) Radnje koje preduzima kupac za svoj račun, uključujući i tržišne radnje, osim onih propisanih u članu 40. ovog zakona za koje je potrebno uskladiti vrijednost, ne smatraju se posrednim plaćanjem prodavaču, čak i ako se mogu smatrati da su u korist prodavača ili da su preduzete u dogovoru s prodavačem, i njihova cijena neće se dodati stvarno plaćenoj cijeni ili cijeni koju treba platiti prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti uvezene robe. Član 38. (Identična ili slična roba, jedinična cijena i obračunata vrijednost) (1) Ako se carinska vrijednost ne može utvrditi u skladu s članom 37. ovog zakona, ona se utvrđuje drugim metodama iz stava (2) ovog člana, i to prema sljedećem redoslijedu, tač. a), b), c) i d) iz stava (2) ovog člana sve dok se ne dođe do prve tačke (metode) prema kojoj se ona može utvrditi, s tim da se redoslijed primjene tač. c) i d) može zamijeniti na zahtjev deklaranta. Samo onda kada se carinska vrijednost robe ne može utvrditi prema metodi iz određene tačke stava (2) ovog člana, mogu se primijeniti metode iz sljedeće tačke i to prema redoslijedu utvrđenom u stavu (2) ovog člana. (2) Carinska vrijednost utvrđena u skladu sa stavom (1) ovog člana je: a) transakcijska vrijednost identične robe prodate za izvoz u Bosnu i Hercegovinu i izvezene u isto ili u približno isto vrijeme kada i roba čija se vrijednost utvrđuje, Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 9 b) transakcijska vrijednost slične robe prodate za izvoz u Bosnu i Hercegovinu i izvezene u isto ili u približno isto vrijeme kada i roba čija se vrijednost utvrđuje, c) vrijednost zasnovana na jediničnoj cijeni po kojoj se uvezena roba ili identična ili slična uvezena roba prodaje u Bosni i Hercegovini u najvećoj ukupnoj količini licima koja nisu povezana s prodavačima, d) obračunata vrijednost, koja se sastoji od zbira: 1) troškova ili vrijednosti materijala i proizvodnje ili druge vrste prerade primijenjene u proizvodnji uvezene robe, 2) iznosa dobiti i općih troškova koji je jednak onom koji obično odgovara iznosu koji se ostvaruje pri prodaji robe iste vrste ili kvaliteta kao što je roba čija se vrijednost utvrđuje i koju je proizveo proizvođač u državi izvoza za izvoz u Bosnu i Hercegovinu, 3) vrijednosti svih troškova iz člana 40. stav (1) tač. e) i f) ovog zakona. (3) Dodatni uslovi i pojedinosti za primjenu stava (2) ovog člana propisuju se provedbenim propisom. Član 39. (Utvrđivanje carinske vrijednosti na drugi odgovarajući način) (1) Ako se carinska vrijednost uvezene robe ne može utvrditi u skladu s čl. 37. ili 38. ovog zakona, carinska vrijednost utvrđuje se na osnovu raspoloživih podataka u Bosni i Hercegovini, uz primjenu prihvatljivih metoda koje su u skladu s principima i općim odredbama: a) Sporazuma o primjeni člana VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. godine, b) člana VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. godine (GATT) i c) odredbama ovog poglavlja. (2) Nikakva carinska vrijednost, u smislu stava 1. ovog člana, ne utvrđuje se prema: a) prodajnoj cijeni u Bosni i Hercegovini robe proizvedene u Bosni i Hercegovini, b) sistemu koji omogućava da se u carinske svrhe prihvati viša od dvije moguće vrijednosti, c) cijeni robe na domaćem tržištu države izvoznice, d) troškovima proizvodnje, osim obračunate vrijednosti koja se utvrđuje za identičnu ili sličnu robu, u skladu s članom 38. stav (2) tačka d) ovog zakona, e) cijeni robe namijenjene izvozu u drugu državu, a ne u Bosnu i Hercegovinu, f) minimalnim carinskim vrijednostima, g) proizvoljnim ili nepostojećim vrijednostima. Član 40. (Troškovi i izdaci koji ulaze u carinsku vrijednost) (1) Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti, u skladu s članom 37. ovog zakona, cijeni koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti za uvezenu robu, dodaju se: a) sljedeće stavke, do iznosa koji snosi kupac, a koje nisu uključene u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti za robu: 1) provizije i naknade posredovanja, osim provizije pri kupovini, 2) troškovi ambalaže koja se, za carinske svrhe, smatra jedinstvenim dijelom predmetne robe, 3) troškovi pakovanja, bilo za rad ili za materijale, b) odgovarajući dio vrijednosti sljedeće robe i usluga koje je kupac isporučio neposredno ili posredno, bez naplate ili po sniženoj cijeni, a radi upotrebe u proizvodnji i prodaji za izvoz uvezene robe, u mjeri do koje ta vrijednost nije obuhvaćena stvarno plaćenom cijenom ili cijenom koju treba platiti: 1) materijala, komponenti, dijelova i sličnih elemenata sadržanih u uvezenoj robi, 2) alata, matrica, kalupa i sličnih predmeta korištenih u proizvodnji uvezene robe, 3) materijala utrošenih u proizvodnji uvezene robe, 4) usluga projektiranja, razvoja, umjetničkog ili oblikovnog rada, te planova i crteža urađenih izvan Bosne i Hercegovine, a neophodni su za proizvodnju uvezene robe, c) naknade za korištenje autorskih prava i licence za uvezenu robu čija se vrijednost utvrđuje, a koje kupac mora platiti, bilo neposredno ili posredno, kao uslov za prodaju robe čija se vrijednost utvrđuje, ako te naknade nisu uključene u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti, d) dio iznosa ostvaren daljnjom prodajom, raspolaganjem ili korištenjem uvezene robe, koji se neposredno ili posredno plaća prodavaču, e) troškovi prijevoza i osiguranja uvezene robe do mjesta ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, i f) troškovi utovara, istovara i troškovi rukovanja povezani s prijevozom uvezene robe do mjesta ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine. (2) Dodavanja na stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti vrše se u skladu s odredbama ovog člana, isključivo na osnovu objektivnih i mjerljivih podataka. (3) Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti, u cijenu koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti ne uračunavaju se nikakvi dodaci, osim onih koji su propisani ovim članom. (4) U smislu ove glave, pojam "provizija pri kupovini" znači naknadu koju uvoznik plaća svom zastupniku za usluge njegovog zastupanja u drugoj državi prilikom kupovine robe čija se vrijednost utvrđuje. (5) Izuzetno od stava (1) tačka c) ovog člana, u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti za uvezenu robu prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti ne uračunavaju se: a) troškovi za dobivanje prava reprodukcije (umnožavanja) robe uvezene u Bosnu i Hercegovinu, b) plaćanja koja je izvršio kupac na ime prava distribucije ili daljnje prodaje uvezene robe, ako ta plaćanja nisu uslov prodaje robe za izvoz u Bosnu i Hercegovinu. Član 41. (Troškovi i izdaci koji ne ulaze u carinsku vrijednost) (1) Pod uslovom da su iskazani odvojeno od stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti, u carinsku vrijednost ne uračunavaju se: a) troškovi prijevoza robe nakon njenog ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, b) troškovi izgradnje, montaže, sklapanja, održavanja i tehničke pomoći, nastali nakon uvoza industrijskog postrojenja, mašine ili opreme, c) troškovi na ime kamate proistekle iz finansijskog aranžmana koji je zaključio kupac u vezi s kupovinom uvezene robe, bez obzira na to da li je finansiranje osigurao prodavač ili neko drugo lice, ako je takav finansijski aranžman sačinjen u pisanoj formi i ako kupac može, ako se zahtijeva, dokazati da: 1) je roba stvarno prodata po cijeni koja je prijavljena kao stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti, 2) kamatna stopa ne prelazi uobičajenu visinu za takve transakcije u trenutku i u državi u kojoj je osigurano finansiranje, Broj 58 - Strana 10 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. d) troškovi za dobivanje prava reprodukcije robe uvezene u Bosnu i Hercegovinu, e) provizije pri kupovini, f) uvozne dažbine i druge naknade koje se plaćaju u Bosni i Hercegovini pri uvozu ili prodaji robe. (2) Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti uvezene robe prihvataju se ugovorena umanjenja cijene, kao i gotovinski popusti uobičajeni za identičnu ili sličnu uvezenu robu. Član 42. (Carinska vrijednost nosača podataka) Provedbenim propisom mogu se propisati posebna pravila za utvrđivanje carinske vrijednosti nosača podataka koji se koriste u opremi za obradu podataka i sadrže podatke ili upute. Član 43. (Preračunavanje strane valute) Kada je za utvrđivanje carinske vrijednosti neophodno da se iznos u stranoj valuti preračuna u valutu Bosne i Hercegovine, strana valuta se preračunava u valutu Bosne i Hercegovine prema važećem srednjem i dnevnom kursu koji objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine. Član 44. (Posebna pravila) Odredbe čl. od 37. do 43. ovog zakona neće se primijeniti na utvrđivanje carinske vrijednosti robe koja je prije puštanja u slobodan promet bila predmet drugog carinski odobrenog postupanja ili upotrebe ako je odredbama ovog zakona i provedbenog propisa, kojima se uređuje odnosni postupak, propisan drugačiji način utvrđivanja carinske vrijednosti robe koja se pušta u slobodan promet. DIO TREĆI - ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU UNESENU U CARINSKO PODRUČJE BOSNE I HERCEGOVINE DOK JOJ SE NE ODREDI CARINSKI ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA POGLAVLJE I ULAZNA SAŽETA DEKLARACIJA Član 45. (Podnošenje ulazne sažete deklaracije) (1) Za robu koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine podnosi se ulazna sažeta deklaracija. (2) Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se na robu koja se prevozi prijevoznim sredstvom koje samo prolazi kroz teritorijalne vode ili zračni prostor carinskog područja Bosne i Hercegovine, bez zaustavljanja na tom području. (3) Ulazna sažeta deklaracija podnosi se ulaznom carinskom uredu. Uz odobrenje carinskog organa, ulazna sažeta deklaracija može se podnijeti drugom carinskom uredu, koji podatke sadržane u toj deklaraciji elektronskom razmjenom podataka (u daljnjem tekstu: elektronskim putem) odmah dostavlja ili stavlja na raspolaganje ulaznom carinskom uredu. (4) Pod uslovom da je nadležnom carinskom uredu omogućen pristup podacima iz ulazne sažete deklaracije u kompjuterskom sistemu privrednog subjekta, taj ured umjesto obaveze podnošenja uvozne prethodne deklaracije može prihvatiti podnošenje obavještenja. (5) Ulazna sažeta deklaracija podnosi se prije unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine. (6) Uz uvažavanje posebnih okolnosti, za određene vrste prometa robe, vrste prijevoza ili za određene privredne subjekte, ili ako su međunarodnim sporazumom predviđeni posebni sigurnosni postupci, provedbenim propisom propisuju se: a) rokovi u kojima se, prije unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine, podnosi ulazna sažeta deklaracija, b) uslovi pod kojima se može primijeniti izuzeće od propisanih rokova iz tačke a) ovog stava, c) uslovi pod kojima se može primijeniti izuzeće od obaveze podnošenja ulazne sažete deklaracije. Član 46. (Sadržaj i oblik ulazne sažete deklaracije, podnosilac, izmjene i dopune) (1) Ulazna sažeta deklaracija podnosi se elektronskim putem. Podaci iz trgovinskih, lučkih i transportnih dokumenata mogu se koristiti u svrhu podnošenja ulazne sažete deklaracije pod uslovom da sadrže sve neophodne pojedinosti. (2) Carinski organ može, izuzetno, prihvatiti ulaznu sažetu deklaraciju u pisanoj formi, ako može primijeniti isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju ulazne sažete deklaracije podnesene elektronskim putem i ako se takvi podaci mogu razmjenjivati s drugim carinskim uredima. (3) Ulaznu sažetu deklaraciju podnosi lice koje unosi robu u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje preuzme odgovornost za prijevoz robe u to područje. (4) Bez obzira na obaveze lica iz stava (3) ovog člana, umjesto tog lica, ulaznu sažetu deklaraciju može podnijeti jedno od sljedećih lica: a) lice u čije ime postupa lice iz stava (3) ovog člana, b) svako lice koje nadležnom carinskom uredu može predočiti ili osigurati predočenje robe, c) zastupnik jednog od lica navedenog u stavu (3) ovog člana ili lica iz tač. a) i b) ovog stava. (5) Licu koje podnosi ulaznu sažetu deklaraciju, na njegov zahtjev, carinski ured može odobriti izmjenu ili dopunu jednog ili više podataka u ulaznoj sažetoj deklaraciji, nakon njenog podnošenja. Izmjena, odnosno dopuna neće se odobriti nakon što carinski ured: a) obavijesti lice koje je podnijelo ulaznu sažetu deklaraciju da namjerava pregledati robu, ili b) utvrdi da su podaci navedeni u ulaznoj sažetoj deklaraciji netačni, ili c) odobri daljnje kretanje robe. (6) Provedbenim propisom propisuju se uslovi pod kojima se primjenjuju odredbe o podnošenju ulazne sažete deklaracije, oblik i sadržaj ulazne sažete deklaracije koja obuhvata podatke neophodne za analizu rizika i pravilno provođenje carinske kontrole, prije svega u svrhu zaštite i sigurnosti, uzimajući u obzir, gdje je to moguće, primjenjive međunarodne standarde i trgovinsku praksu. Član 47. (Carinska deklaracija sa statusom ulazne sažete deklaracije) (1) Ulazni carinski ured može odustati od zahtjeva za podnošenje ulazne sažete deklaracije za robu za koju je, prije isteka roka iz člana 45. st. (5) i (6) ovog zakona, podnesena carinska deklaracija koja sadrži najmanje one podatke koji su potrebni za prethodnu deklaraciju. U tom slučaju, carinska deklaracija, sve dok se ne prihvati u skladu s članom 75. ovog zakona, ima status ulazne sažete deklaracije. (2) Uz odobrenje carinskog organa, carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana može se podnijeti uvoznom carinskom uredu različitom od ulaznog carinskog ureda. U tom slučaju, uvozni carinski ured dužan je sve potrebne podatke sadržane u carinskoj deklaraciji odmah elektronskim putem dostaviti ili staviti na raspolaganje ulaznom carinskom uredu. (3) Ako se carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana podnosi na neki drugi način osim elektronskim putem, nadležni Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 11 carinski ured primjenjuje isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju carinske deklaracije podnesene elektronskim putem. POGLAVLJE II ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRUČJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 48. (Carinski nadzor i kontrola) (1) Roba koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine podliježe carinskom nadzoru od trenutka njenog unošenja i carinski organ može obaviti njenu kontrolu u skladu s važećim propisima. (2) Roba ostaje pod carinskim nadzorom sve dok je to potrebno radi utvrđivanja njenog carinskog statusa. U slučaju strane robe i ne dovodeći u pitanje primjenu člana 96. stav (1) ovog zakona, roba ostaje pod carinskim nadzorom sve dok se njen carinski status ne promijeni, odnosno sve dok se ne unese u slobodnu zonu, ponovo izveze ili uništi, u skladu s čl. 200. i 201. ovog zakona. Član 49. (Prijevoz robe od carinske linije do mjesta predočenja) (1) Lice koje je unijelo robu u carinsko područje Bosne i Hercegovine dužno je unesenu robu odmah prevesti, putem i na način koji odredi carinski organ: a) do carinskog ureda koji odredi carinski organ ili do bilo kojeg drugog mjesta koje taj organ odredi ili odobri ili b) u slobodnu zonu, ako se roba unosi u slobodnu zonu neposredno: 1) plovnim ili zračnim putem, 2) kopnom bez prolaska kroz neki drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, ako je slobodna zona uz kopnenu granicu između Bosne i Hercegovine i druge države. (2) Lice koje preuzme odgovornost za prijevoz robe nakon njenog unosa u carinsko područje Bosne i Hercegovine, između ostalog i zbog pretovara robe, odgovorno je za ispunjenje obaveza iz stava (1) ovog člana. (3) Roba koja je još uvijek izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine može se podvrgnuti carinskoj kontroli, u skladu s važećim propisima, kao rezultat, između ostalog, sporazuma zaključenog između Bosne i Hercegovine i druge države i s njom se postupa na isti način kao s robom unesenom u carinsko područje Bosne i Hercegovine. (4) Odredba stava (1) tačka a) ovog člana ne isključuje primjenu propisa iz oblasti putničkog, pograničnog, poštanskog ili saobraćaja od neznatnog ekonomskog značaja, ako se primjenom tih propisa ne ugrožava mogućnost carinskog nadzora i kontrole. (5) Odredbe st. od (1) do (4) ovog člana, odredbe čl. od 45. do 47. i čl. od 50. do 64. ovog zakona ne primjenjuju se na robu koja je privremeno napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine krećući se plovnim ili zračnim putem između dvije tačke tog područja pod uslovom da se prijevoz obavlja direktno u redovnom linijskom zračnom ili brodskom saobraćaju bez zaustavljanja izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine. (6) Odredbe stava (1) ovog člana ne primjenjuju se na robu koja se nalazi na plovnom objektu ili u zrakoplovu koji prelazi teritorijalne vode ili zračni prostor Bosne i Hercegovine, a kojem kao odredišno mjesto nije predviđena brodska ili zračna luka u Bosni i Hercegovini. Član 50. (Nepredviđene okolnosti ili viša sila) (1) Kada se, zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile, obaveze propisane članom 49. stav (1) ovog zakona ne mogu ispuniti, lice koje je te obaveze dužno ispuniti ili drugo lice koje je preuzelo odgovornost za ispunjenje tih obaveza, dužno je, bez odgađanja, obavijestiti najbliži carinski ured o nastaloj situaciji. Ako, zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile, nije došlo do potpunog gubitka robe, carinski organ, također, mora biti obaviješten o mjestu gdje se roba nalazi. (2) Kada je, zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile, plovni objekat ili zrakoplov iz člana 49. stav (6) ovog zakona prinuđen da privremeno pristane ili sleti u carinskom području Bosne i Hercegovine, a da pri tome nije moguće ispuniti obaveze predviđene članom 49. stav (1) ovog zakona, lice koje je uvelo plovni objekat ili zrakoplov u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje je preuzelo njegove obaveze dužno je o tome odmah obavijestiti carinski organ. (3) Carinski organ određuje koje mjere treba preduzeti kako bi se omogućio carinski nadzor nad robom iz stava (1) ovog člana, kao i nad robom koja se nalazi na plovnom objektu ili u zrakoplovu, pod uslovima navedenim u stavu (2) ovog člana, i da bi se osiguralo, ako je to potrebno, da roba bude naknadno dopremljena carinskom organu ili prevezena na neko drugo mjesto koje odredi ili odobri carinski organ. POGLAVLJE III. PREDOČENJE ROBE Član 51. (Predočenje robe) (1) Robu koja, u skladu s članom 49. stav (1) tačka a) ovog zakona, stigne do carinskog ureda ili do drugog mjesta koje je carinski organ odredio ili odobrio, carinskom uredu odmah predočava lice koje je unijelo robu u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje je preuzelo odgovornost za prijevoz robe nakon njenog unošenja. (2) Kada se primjenjuju odredbe čl. od 45. do 47. ovog zakona, robu koja je, u skladu s članom 49. stav (1) tačka a) ovog zakona, stigla do carinskog ureda ili do drugog mjesta koje je carinski organ odredio ili odobrio, osim robe koja se nalazi na prijevoznom sredstvu koje samo prolazi teritorijalnim morem ili zračnim prostorom Bosne i Hercegovine bez zaustavljanja u carinskom području Bosne i Hercegovine, carinskom uredu predočava lice koje je robu unijelo u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje je preuzelo odgovornost za prijevoz robe nakon njenog unošenja. (3) Prilikom predočenja robe carinskom uredu, lice koje predočava robu poziva se na ulaznu sažetu deklaraciju ili carinsku deklaraciju koja je za tu robu prethodno podnesena prije njenog unošenja. Član 52. (Primjena propisa) Odredbe člana 51. ovog zakona ne isključuju primjenu propisa koji se odnose na robu: a) koju unose putnici, b) koja je stavljena u carinski postupak bez obaveze predočenja carinskom uredu. Član 53. (Prethodni pregled robe) Roba se, nakon predočenja carinskom organu, na zahtjev lica koje je ovlašteno da robi odredi carinski odobreno postupanje ili upotrebu, a uz odobrenje i pod nadzorom carinskog organa, može pregledati ili se mogu uzeti uzorci s ciljem određivanja robi carinski odobrenog postupanja ili upotrebe. Broj 58 - Strana 12 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. POGLAVLJE IV. DEKLARACIJA ZA PRIVREMENI SMJEŠTAJ I ISTOVAR PREDOČENE ROBE Član 54. (Podnošenje deklaracije za privremeni smještaj) (1) Za svu robu predočenu carinskom organu, u skladu s članom 51. ovog zakona, osim robe iz člana 56. ovog zakona, podnosi se deklaracija za privremeni smještaj. Deklaracija za privremeni smještaj ne podnosi se ako je robi odmah po predočenju određeno carinski odobreno postupanje ili upotreba. (2) Deklaracija za privremeni smještaj podnosi se carinskom organu prilikom predočenja robe. Carinski organ može produžiti rok za podnošenje deklaracije za privremeni smještaj, a najduže do isteka prvog radnog dana poslije predočenja robe. Član 55. (Oblik i sadržaj deklaracije za privremeni smještaj i podnosilac) (1) Deklaracija za privremeni smještaj sadrži podatke neophodne za identifikaciju robe i podnosi se na propisanom obrascu. Carinski organ može odobriti da se kao deklaracija za privremeni smještaj upotrijebi trgovinski ili službeni dokument koji sadrži podatke neophodne za identifikaciju robe. (2) Deklaraciju za privremeni smještaj podnosi: a) lice koje je robu unijelo u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje je preuzelo odgovornost za prijevoz te robe nakon unosa ili b) lice u čije ime postupa lice iz tačke a) ovog stava. Član 56. (Poštanski i putnički saobraćaj) Uzimajući u obzir propise koji se odnose na poštanski i putnički saobraćaj, deklaracija za privremeni smještaj ne podnosi se za robu koju unose putnici i za robu u poštanskom saobraćaju, ako se time ne sprečava provođenje mjera carinske kontrole ili ako je robi određeno carinski odobreno postupanje ili upotreba prije isteka roka iz člana 54. ovog zakona. Član 57. (Istovar ili pretovar robe) (1) Roba se može istovariti ili pretovariti iz prijevoznog sredstva kojim se prevozi samo na osnovu odobrenja carinskog organa, i to na mjestu koje odredi ili odobri carinski organ. (2) Odobrenje iz stava (1) ovog člana nije potrebno u slučaju neposredne opasnosti zbog koje je potreban hitan istovar sve ili dijela robe. U takvom slučaju carinski organ mora biti obaviješten bez odgađanja. (3) Carinski organ može, radi pregleda robe ili prijevoznog sredstva kojim se roba prevozi, u svakom trenutku zahtijevati da se roba istovari i raspakuje. Član 58. (Premještanje robe) Bez odobrenja carinskog organa, roba se ne smije premještati s mjesta gdje je prvobitno bila smještena. POGLAVLJE V. OBAVEZA DA SE PREDOČENOJ ROBI ODREDI CARINSKI ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA Član 59. (Određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe) Za stranu robu predočenu carinskom organu mora se odrediti carinski odobreno postupanje ili upotreba, dopušteno za takvu robu. Član 60. (Rokovi za određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe) (1) Ako je za robu predočenu carinskom organu podnesena deklaracija za privremeni smještaj, carinske formalnosti koje su potrebne da se toj robi odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba moraju se provesti u roku od 20 dana od dana podnošenja deklaracije za privremeni smještaj. (2) Kada to okolnosti zahtijevaju, carinski organ može odrediti kraći rok ili odobriti produženje roka iz stava (1) ovog člana, koji ne može biti duži od stvarno potrebnog vremena, u skladu s tim okolnostima. POGLAVLJE VI PRIVREMENISMJEŠTAJ ROBE Član 61. (Privremeni smještaj predočene robe) Roba predočena carinskom organu, bez obzira na to da li je za nju podnesena deklaracija za privremeni smještaj ili nije, od trenutka predočenja pa sve dok joj se ne odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba, ima status robe u privremenom smještaju (u daljnjem tekstu: roba u privremenom smještaju). Član 62. (Uslovi privremenog smještaja) (1) Roba u privremenom smještaju može biti smještena samo na mjestu i pod uslovima koje odobri carinski organ. (2) Carinski organ može zahtijevati da imalac robe položi osiguranje za naplatu carinskog duga koji bi mogao nastati u skladu s čl. 227. i 228. ovog zakona. Član 63. (Postupanje s robom u privremenom smještaju) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 53. ovog zakona, roba u privremenom smještaju može biti predmet samo onih oblika postupanja koji su potrebni da bi se ona očuvala u nepromijenjenom stanju, bez mijenjanja njenog izgleda ili tehničkih karakteristika. Član 64. (Postupanje s robom u privremenom smještaju u slučaju prekoračenja roka) (1) Ako u roku, određenom u skladu s članom 60. ovog zakona, nisu preduzete carinske formalnosti potrebne za određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe robe u privremenom smještaju, carinski organ, bez odgađanja, radi reguliranja situacije u vezi s tom robom, preduzima sve potrebne mjere, uključujući zapljenu i prodaju robe. (2) Robu iz stava (1) ovog člana carinski organ može, na rizik i o trošku imaoca robe, premjestiti na drugo mjesto koje je pod njegovim nadzorom, do okončanja postupka s robom. POGLAVLJE VII. ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA STRANU ROBU KOJA SE PREVOZI U POSTUPKU PROVOZA Član 65. (Izuzeća za stranu robu u postupku provoza) Odredbe člana 49., osim stava (1) tačka a), kao ni odredbe čl. od 50. do 64. ovog zakona, ne primjenjuju se na stranu robu koja je pri unošenju u carinsko područje Bosne i Hercegovine već u postupku provoza. Član 66. (Odredbe koje se primjenjuju na stranu robu po završetku postupka provoza) Kada strana roba, koja se prevozi uz primjenu provoznog postupka, stigne na odredište u carinskom području Bosne i Hercegovine i bude predočena odredišnom carinskom uredu, u skladu s propisima o postupku provoza, primjenjuju se odredbe čl. od 53. do 64. ovog zakona. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 13 POGLAVLJE VIIL OSTALE ODREDBE Član 67. (Uništenje predočene robe) Carinski organ može, kada to okolnosti zahtijevaju, odrediti da se predočena roba uništi. Carinski organ o tome obavještava imaoca robe, koji snosi troškove uništenja. Član 68. (Postupanje prilikom nezakonitog unosa robe) (1) Kada carinski organ utvrdi da je roba nezakonito unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili da je nad njom onemogućen carinski nadzor i kontrola, preduzima neophodne mjere radi reguliranja situacije u vezi s tom robom, uključujući zapljenu i prodaju robe. (2) Troškove preduzetih mjera, uključujući i troškove uništenja robe, snosi imalac robe. DIO ČETVRTI - CARINSKI ODOBRENO POSTUPANJE TLT UPOTREBA ROBE POGLAVLJE I OPĆE ODREDBE Član 69. (Određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe) Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, robi se može, bez obzira na njenu vrstu, količinu, porijeklo, način otpreme ili odredište, u svakom trenutku odrediti bilo koje carinski odobreno postupanje ili upotreba prema propisanim uslovima. Član 70. (Izuzeće od određivanja carinski odobrenog postupanja ili upotrebe) Član 69. ovog zakona ne primjenjuje se ako je to u suprotnosti s mjerama utvrđenim radi zaštite javne sigurnosti i morala, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka, očuvanja okoliša, zaštite prirodnih rijetkosti, kulturnog naslijeđa, umjetničke, historijske, arheološke ili tehnološke vrijednosti, zaštite intelektualnog vlasništva i drugog. POGLAVLJE II. CARTNSKT POSTUPCI ODJELJAK A. STAVLJANJE ROBE U CARINSKI POSTUPAK Član 71. (Obaveza podnošenja carinske deklaracije i carinski nadzor) (1) Za robu koja se namjerava staviti u neki carinski postupak mora biti podnesena carinska deklaracija za taj carinski postupak. (2) Domaća roba prijavljena za postupak izvoza, vanjsku obradu, provoz ili carinsko skladištenje pod carinskim je nadzorom od trenutka prihvatanja carinske deklaracije do trenutka napuštanja carinskog područja Bosne i Hercegovine, uništenja robe ili poništenja carinske deklaracije. Član 72. (Ovlaštenje carinskog organa za određivanje nadležnosti) Uzimajući u obzir vrstu robe i carinski postupak u koji će roba biti stavljena, u slučajevima gdje je to moguće, carinski organ može odrediti nadležnost pojedinih carinskih ureda. Član 73. (Podnošenje carinske deklaracije) Carinska deklaracija podnosi se: a) u pisanoj formi, ili b) elektronskom razmjenom podataka (u daljnjem tekstu: elektronskim putem), ako to dopuštaju tehničke mogućnosti i ako upotrebu elektronskih sredstava odobri carinski organ, ili c) usmeno ili drugom radnjom kojom imalac robe zahtijeva stavljanje robe u carinski postupak, ako je takva mogućnost predviđena provedbenim propisom. 1. Carinska deklaracija u pisanoj formi 1.1. Redovni postupak Član 74. (Popunjavanje carinske deklaracije) (1) Carinska deklaracija u pisanoj formi podnosi se na obrascu propisanom provedbenim propisom. Deklaracija mora sadržavati sve podatke neophodne za primjenu propisa kojima je uređen carinski postupak za koji se roba prijavljuje i biti potpisana od njenog podnosioca. (2) Deklarant je dužan uz carinsku deklaraciju priložiti sve dokumente koji su potrebni radi primjene propisa kojima je uređen carinski postupak za koji se roba prijavljuje. Član 75. (Prihvatanje carinske deklaracije) Carinski organ odmah prihvata carinsku deklaraciju koja je podnesena u skladu s odredbama člana 74. ovog zakona, pod uslovom da je roba za koju se podnosi deklaracija predočena carinskom uredu. Član 76. (Deklarant) (1) Carinsku deklaraciju može podnijeti svako lice koje je u mogućnosti carinskom uredu predočiti robu i sve dokumente koji su potrebni radi primjene propisa kojima je uređen carinski postupak za koji je roba prijavljena ili lice koje on ovlasti, u skladu s čl. 5. i 6. ovog zakona. (2) Kada prihvatanje carinske deklaracije nameće posebne obaveze za određeno lice, deklaraciju mora podnijeti to lice ili drugo lice za njegov račun. (3) Deklarant mora imati sjedište ili prebivalište u Bosni i Hercegovini, osim lica koje: a) prijavljuje robu za provoz ili privremeni uvoz, b) samo povremeno prijavljuje robu, ako carinski organ to smatra opravdanim. (4) Odredbe stava (3) ovog člana ne isključuju primjenu bilateralnog sporazuma koji je Bosna i Hercegovina zaključila s drugom državom, odnosno uobičajene prakse sa sličnim dejstvom, prema kojima državljanin te države može podnijeti carinsku deklaraciju na području Bosne i Hercegovine na osnovu reciprociteta. Član 77. (Izmjena i dopuna carinske deklaracije) (1) Deklarantu, na njegov zahtjev, carinski organ može odobriti izmjenu ili dopunu jednog ili više podataka u carinskoj deklaraciji koju je već prihvatio. Izmjena i dopuna u carinskoj deklaraciji ne smije imati za posljedicu da se deklaracija odnosi na neku drugu robu, a ne na robu koja je tom deklaracijom bila prvobitno prijavljena. (2) Carinski organ neće odobriti izmjenu ili dopunu carinske deklaracije ako je zahtjev za izmjenu, odnosno dopunu podnesen nakon što carinski organ: a) obavijesti deklaranta da namjerava pregledati robu, ili b) utvrdi da su podaci čija se izmjena traži netačni, ili c) pusti robu deklarantu. Član 78. (Poništenje carinske deklaracije) (1) Carinski organ, na zahtjev deklaranta, poništava već prihvaćenu carinsku deklaraciju ako deklarant dostavi dokaz da je roba greškom prijavljena za carinski postupak obuhvaćen tom deklaracijom, ili da, usljed posebnih okolnosti, stavljanje robe u carinski postupak za koji je bila prijavljena više nije opravdano, s tim da robu odmah prijavi za neko drugo carinski odobreno postupanje ili upotrebu, ako je to potrebno. Broj 58 - Strana 14 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (2) Kada je carinski organ već obavijestio deklaranta o svojoj namjeri da izvrši pregled robe, zahtjev za poništenje carinske deklaracije neće se prihvatiti dok se ne izvrši pregled robe. (3) Carinska deklaracija ne može se poništiti poslije puštanja robe deklarantu, osim u slučajevima utvrđenim provedbenim propisom. (4) Poništenje carinske deklaracije ne isključuje primjenu važećih kaznenih odredbi. Član 79. (Dan primjene propisa) U provođenju carinskog postupka za koji je roba prijavljena primjenjuju se propisi koji važe na dan prihvatanja carinske deklaracije, ako nije drugačije propisano. Član 80. (Provjera carinske deklaracije) Carinski ured može, radi provjere prihvaćene carinske deklaracije: a) pregledati deklaraciju i dokumente obuhvaćene deklaracijom, kao i dokumente koji su priloženi uz deklaraciju i od deklaranta zahtijevati da dostavi i druge dokumente kako bi utvrdio tačnost podataka u deklaraciji, b) pregledati robu i uzeti uzorke radi analize ili drugog odgovarajućeg ispitivanja. Član 81. (Pregled robe i uzimanje uzoraka) (1) Prijevoz robe do mjesta pregleda ili uzimanja uzoraka, kao i svako rukovanje s robom neophodno da se izvrši pregled ili uzimanje uzoraka, obavlja deklarant ili se obavlja na njegovu odgovornost. Troškove koji iz toga nastanu snosi deklarant. (2) Deklarant ima pravo prisustvovati pregledu robe i uzimanju uzoraka. Carinski organ može, ako to smatra potrebnim, zahtijevati da deklarant ili njegov zastupnik prisustvuje pregledu robe ili uzimanju uzoraka radi pružanja neophodne pomoći, s ciljem olakšanja takvog pregleda ili uzimanja uzoraka. (3) Kada su uzorci uzeti u skladu s propisima, carinski organ nije dužan platiti bilo kakvu naknadu za uzete uzorke, ali snosi troškove analize ili ispitivanja. (4) Provedbenim propisom propisuju se uslovi i način uzimanja uzoraka. Član 82. (Djelimični pregled robe) (1) Kada je pregledan samo dio robe koja je obuhvaćena carinskom deklaracijom, rezultati tog djelimičnog pregleda primjenjuju se na svu robu obuhvaćenu tom deklaracijom. (2) Deklarant može zatražiti da se nastavi s pregledom robe ako smatra da rezultati djelimičnog pregleda ne odgovaraju preostaloj robi obuhvaćenoj carinskom deklaracijom. (3) Radi primjene stava (1) ovog člana, ako carinska deklaracija obuhvata dva ili više naimenovanja, smatra se da podaci koji se odnose na svako pojedino naimenovanje predstavljaju posebnu carinsku deklaraciju. Član 83. (Rezultati provjere carinske deklaracije) (1) Rezultati provjere carinske deklaracije koriste se u svrhu primjene propisa kojima je uređen carinski postupak u koji je roba stavljena. (2) Ako carinska deklaracija nije provjeravana, radi primjene propisa iz stava (1) ovog člana, prihvataju se podaci koje je deklarant naveo u deklaraciji. Član 84. (Mjere za osiguranje identifikacije robe) (1) Carinski organ dužan je preduzeti potrebne mjere kako bi se osigurala identifikacija robe, ako je identifikacija robe neophodna da bi se ispunili uslovi za carinski postupak za koji je predmetna roba prijavljena. (2) Carinska obilježja stavljena na robu ili prijevozno sredstvo može ukloniti ili uništiti samo carinski organ, a drugo lice samo uz odobrenje carinskog organa, osim kada je usljed nepredviđenih okolnosti ili dejstva više sile njihovo uklanjanje ili uništenje neophodno da bi se zaštitila roba ili prijevozno sredstvo. Član 85. (Puštanje robe) (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 86. ovog zakona, ako su ispunjeni uslovi za stavljanje robe u zahtijevani carinski postupak i pod uslovom da roba ne podliježe nikakvim mjerama zabrane ili ograničenja, carinski organ pušta robu deklarantu čim podatke u carinskoj deklaraciji provjeri i prihvati ili ih prihvati bez provjere. Na isti način postupa se i u slučaju kada se carinska deklaracija ne može provjeriti u primjerenom roku, a više nije neophodno prisustvo robe radi provjere deklaracije. (2) Sva roba obuhvaćena jednom carinskom deklaracijom pušta se u isto vrijeme. (3) U svrhu primjene stava (2) ovog člana, ako carinska deklaracija obuhvata dva ili više naimenovanja, smatra se da podaci koji se odnose na svako pojedino naimenovanje predstavljaju posebnu carinsku deklaraciju. Član 86. (Osiguranje carinskog duga prije puštanja robe) (1) Kada prihvatanjem carinske deklaracije nastaje carinski dug, roba obuhvaćena tom deklaracijom ne pušta se deklarantu sve dok se carinski dug ne plati ili ne položi osiguranje za njegovo plaćanje. (2) U postupku privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, roba obuhvaćena carinskom deklaracijom ne pušta se deklarantu dok se ne položi osiguranje za plaćanje carinskog duga. (3) Kada carinski organ, u skladu s propisima kojima je uređen carinski postupak za koji je roba prijavljena, zahtijeva polaganje osiguranja za plaćanje carinskog duga koji bi mogao nastati, predmetna roba ne pušta se u carinski postupak dok se ne položi to osiguranje. Član 87. (Posebne mjere) Carinski organ preduzima sve potrebne mjere, uključujući i zapljenu robe i njenu prodaju: a) ako roba ne može biti puštena deklarantu zato što: 1) nije bilo moguće početi pregled robe ili nastaviti s pregledom robe u roku koji je odredio carinski organ, iz razloga koje je prouzrokovao deklarant, 2) nisu bili podneseni dokumenti koji su potrebni da bi se roba stavila u zahtijevani carinski postupak, 3) carinski dug nije plaćen ili nije položeno osiguranje za plaćanje tog duga u propisanom roku, 4) roba podliježe zabranama ili ograničenjima, b) ako roba nije preuzeta u odgovarajućem roku nakon što je puštena deklarantu. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 15 1.2. Pojednostavljeni postupci Član 88. (Pojednostavljene carinske deklaracije) (1) Radi pojednostavljenja carinskih formalnosti i postupka, a da se istovremeno osigura pravilno provođenje postupka, carinski organ može, u slučajevima i na način propisan provedbenim propisom, odobriti: a) da carinska deklaracija ne sadrži neke od podataka ili da deklaraciji nisu priloženi neki dokumenti kako je to propisano članom 74. ovog zakona, b) da neki od trgovinskih ili službenih dokumenata priloženih uz zahtjev za stavljanje robe u carinski postupak zamijeni carinsku deklaraciju iz člana 74. ovog zakona, c) da se roba stavi u zahtijevani carinski postupak na osnovu knjigovodstvenog upisa; u tom slučaju carinski organ može deklaranta osloboditi obaveze predočenja robe. (2) Pojednostavljena carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana mora sadržavati podatke neophodne za identifikaciju robe, a knjigovodstveni upis i datum knjiženja. (3) Osim u slučaju utvrđenom provedbenim propisom, deklarant je dužan, u odobrenom roku, podnijeti dopunsku carinsku deklaraciju koja može biti opća, periodična ili zbirna. (4) Dopunska deklaracija i pojednostavljena carinska deklara- cija iz stava (1) tač. a), b) i c) ovog člana čine jedinstvenu i nedjeljivu pravnu cjelinu na koju se primjenjuju propisi koji važe na dan prihvatanja pojednostavljene deklaracije. Prihvatanje knjigovodstvenog upisa iz stava (1) tačka c) ovog člana ima isto pravno dejstvo kao i prihvatanje carinske deklaracije iz člana 74. ovog zakona. Član 89. (Pojednostavljeni postupak provoza) Provedbenim propisom propisuju se posebni pojednostav- ljeni postupci provoza. 2. Druge carinske deklaracije Član 90. (Primjena odredbi kod drugih carinskih deklaracija) Kada se carinska deklaracija podnosi elektronskim putem, u smislu člana 73. tačka b) ovog zakona, usmeno ili nekom drugom radnjom, u smislu člana 73. tačka c) ovog zakona, odredbe čl. od 74. do 89. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način. Član 91. (Obaveza čuvanja dokumenata) Kada se carinska deklaracija podnosi elektronskim putem, carinski organ može odobriti da se uz deklaraciju ne podnose dokumenti iz člana 74. stav (2) ovog zakona. U tom slučaju, dokumenti se moraju čuvati i biti na raspolaganju carinskom organu u roku iz člana 21. ovog zakona. 3. Naknadna provjera carinske deklaracije Član 92. (Naknadna provjera carinske deklaracije) (1) Carinski organ može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev deklaranta, izmijeniti ili dopuniti carinsku deklaraciju nakon što je roba puštena deklarantu. (2) Carinski organ nakon puštanja robe, a radi kontrole ispravnosti podataka sadržanih u carinskoj deklaraciji, može naknadno provjeriti knjigovodstvene, trgovinske i druge dokumente i podatke koji se odnose na uvozne ili izvozne radnje u vezi s tom robom ili na naknadne trgovinske radnje u koje je ta roba uključena. Ta provjera može se obaviti u prostorijama deklaranta, u prostorijama bilo kog drugog lica koje je neposredno ili posredno poslovno uključeno u navedene radnje ili u prostorijama bilo kog drugog lica koje ima navedene dokumente i podatke. Carinski organ može, također, obaviti pregled robe i uzeti uzorke robe ako je ona još uvijek dostupna. (3) Kada se naknadnom provjerom carinske deklaracije ili pregledom nakon carinjenja utvrdi da su propisi kojima je uređen odnosni carinski postupak bili primijenjeni na osnovu netačnih ili nepotpunih podataka, carinski organ, u skladu s važećim propisima, preduzima mjere neophodne za reguliranje nastale situacije, uzimajući u obzir nove informacije koje su mu na raspolaganju. ODJELJAK B. PUŠTANJE ROBE U SLOBODAN PROMET Član 93. (Puštanje robe u slobodan promet) (1) Puštanje robe u slobodan promet podrazumijeva primjenu mjera trgovinske politike, ispunjavanje ostalih carinskih formalnosti u vezi s uvozom robe i plaćanje svih propisanih uvoznih dažbina, poreza, akciza i drugih dažbina, u skladu s carinskim i drugim propisima. (2) Puštanjem robe u slobodan promet, strana roba stiče carinski status domaće robe. Član 94. (Niža stopa carine) (1) Izuzetno od člana 79. ovog zakona, deklarant može zahtijevati primjenu niže stope carine ako nakon datuma prihvatanja carinske deklaracije kojom se roba pušta u slobodan promet, ali prije puštanja robe deklarantu, dođe do smanjenja dažbina iz člana 4. tačka r) alineja 1) ovog zakona. (2) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se ako se roba nije mogla pustiti iz razloga koje je prouzrokovao deklarant. Član 95. (Zajednička stopa carine) Kada pošiljka sadrži robu koja se svrstava u različite tarifne oznake, pri čemu bi svrstavanje svake robe pojedinačno, radi sačinjavanja carinske deklaracije, iziskivalo rad i troškove nesrazmjerne obračunatoj carini, carinski organ može, na zahtjev deklaranta, odobriti da se carina za cijelu pošiljku obračuna na osnovu svrstavanja u tarifnu oznaku one robe koja podliježe plaćanju najviše stope carine. Član 96. (Carinski nadzor nad robom puštenom uz smanjenu ili nultu stopu carine radi upotrebe u posebne svrhe) (1) Roba koja je puštena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi carine zbog njene upotrebe u posebne svrhe, ostaje pod carinskim nadzorom. Carinski nadzor nad tom robom prestaje kada se prestanu primjenjivati uslovi utvrđeni za odobravanje smanjene ili nulte stope carine, kada se roba izveze ili uništi ili kada se dozvoli upotreba robe u drugačije svrhe od onih koje su propisane za primjenu smanjene ili nulte stope carine, uz uslov da je plaćen potraživani carinski dug. (2) Na robu iz stava (1) ovog člana odredbe čl. 102. i 104. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način. Član 97. (Gubitak carinskog statusa domaće robe) Roba puštena u slobodan promet gubi carinski status domaće robe: a) kada je carinska deklaracija za puštanje robe u slobodan promet poništena nakon puštanja robe deklarantu, b) kada je iznos uvoznih dažbina koji se za robu plaća vraćen ili je otpušten: Broj 58 - Strana 16 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. 1) u postupku unutrašnje obrade po sistemu povrata, 2) zato što roba ima nedostatke ili ne odgovara uslovima iz ugovora, pod uslovima iz člana 264. ovog zakona ili 3) u slučajevima navedenim u članu 265. ovog zakona, kada je povrat ili otpust dažbina uslovljen izvozom ili ponovnim izvozom ili stavljanjem robe u neko drugo ekvivalentno carinski odobreno postupanje ili upotrebu. ODJELJAK C. CARINSKI POSTUPCI S ODGOĐENIM PLAĆANJEM I CARINSKI POSTUPCI S EKONOMSKIM DEJSTVOM 1. Zajedničke odredbe za nekoliko postupaka Član 98. (Carinski postupci s odgođenim plaćanjem i carinski postupci s ekonomskim dejstvom) (1) Izrazi upotrijebljeni u čl. od 99. do 104. ovog zakona, u slučaju strane robe, odnose se: a) kod "carinskog postupka s odgođenim plaćanjem", na postupke: 1) vanjski provoz, 2) carinsko skladištenje, 3) unutrašnja obrada po sistemu odgođenog plaćanja, 4) obrada pod carinskom kontrolom, 5) privremeni uvoz; b) kod "carinskog postupka s ekonomskim dejstvom", na postupke: 1) carinsko skladištenje, 2) unutrašnja obrada, 3) obrada pod carinskom kontrolom, 4) privremeni uvoz, 5) vanjska obrada. (2) "Uvozna roba" je roba stavljena u carinski postupak s odgođenim plaćanjem, te roba nad kojom je, postupkom unutrašnje obrade po sistemu povrata, proveden postupak puštanja u slobodan promet, uz ispunjenje carinskih formalnosti predviđenih članom 144. ovog zakona. (3) "Roba u nepromijenjenom stanju" je naziv za uvoznu robu koja u postupku unutrašnje obrade ili u postupku obrade pod carinskom kontrolom nije bila predmet ni jednog oblika obrade ili prerade. Član 99. (Odobrenje) Carinski postupak s ekonomskim dejstvom može se koristiti samo na osnovu odobrenja koje izdaje carinski organ. Član 100. (Uslovi) Ne dovodeći u pitanje dodatne posebne uslove kojima se regulira određeni carinski postupak, odobrenje iz čl. 99. i 117. stav (1) ovog zakona izdaje se samo: a) licu koje pruži sve potrebne garancije da će pravilno provoditi postupak, b) ako carinski organ ima mogućnost nadzora i kontrole nad odobrenim postupkom, bez potrebe za uvođenjem administrativnih mjera nesrazmjernih ekonomskim potrebama koje su u pitanju. Član 101. (Sadržaj odobrenja, obaveza imaoca odobrenja) (1) U odobrenju za carinski postupak s ekonomskim dejstvom moraju biti navedeni uslovi pod kojima se provodi taj postupak. (2) Imalac odobrenja obavještava carinski organ o svim činjenicama koje nastanu nakon izdavanja odobrenja i utiču na njegovu daljnju primjenu ili sadržaj. (3) Za sve proizvode i robu dobivenu od robe stavljene u carinski postupak s odgođenim plaćanjem smatra se da su stavljeni u isti postupak. Član 102. (Polaganje osiguranja) (1) Carinski organ može zahtijevati da imalac odobrenja položi odgovarajuće osiguranje za plaćanje carinskog duga koji bi mogao nastati u vezi s robom stavljenom u carinski postupak s odgođenim plaćanjem. (2) Upravni odbor može propisati način polaganja i visinu osiguranja, odnosno oslobađanje od obaveze polaganja osiguranja za pojedine carinske postupke s odgođenim plaćanjem. Član 103. (Završetak carinskog postupka s ekonomskim dejstvom) (1) Carinski postupak s ekonomskim dejstvom završava se kada se za robu koja je bila stavljena u taj postupak, ili za dobivene ili obrađene proizvode, odredi novo carinski odobreno postupanje ili upotreba. (2) Carinski organ preduzima sve neophodne mjere radi reguliranja situacije u vezi s robom nad kojom postupak nije završen u skladu s propisanim uslovima. Član 104. (Prijenos prava i obaveza) Prava i obaveze korisnika carinskog postupka s ekonomskim dejstvom mogu se, pod uslovima koje odredi carinski organ, prenijeti na drugo lice koje ispunjava sve uslove za taj postupak. 2. Provoz 2. 1. Vanjski provoz - opće odredbe Član 105. (Vanjski provoz) (1) Postupak vanjskog provoza omogućava kretanje robe od jednog do drugog mjesta u carinskom području Bosne i Hercegovine, i to: a) strane robe, a da ta roba ne podliježe naplati uvoznih i drugih dažbina i primjeni mjera trgovinske politike, b) domaće robe, u slučaju i pod uslovima utvrđenim provedbenim propisom, kako bi se spriječilo da se, u pogledu proizvoda koji su obuhvaćeni izvoznim mjerama ili koji od njih imaju pogodnosti, vrši izbjegavanje ili neopravdano sticanje koristi od takvih mjera. (2) Kretanje robe iz stava (1) ovog člana odvija se: a) u okviru postupka vanjskog provoza u Bosni i Hercegovini, b) na osnovu TIR karneta (u skladu s Konvencijom TIR), pod uslovom da to kretanje: 1) počinje ili se završava izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, ili 2) odnosi se na pošiljke robe koja mora biti istovarena u carinskom području Bosne i Hercegovine, a koja se transportuje s robom koju treba istovariti u drugoj državi, ili 3) obavlja se između dva mjesta u carinskom području Bosne i Hercegovine preko teritorije druge države, c) na osnovu ATA karneta (u skladu s Konvencijom o privremenom uvozu) koji se koristi kao provozni dokument, Utorak, 21. 7. 2015. d) na osnovu svakog drugog dokumenta predviđenog međunarodnim sporazumom koji je prihvatila Bosna i Hercegovina, e) u okviru poštanskog saobraćaja (uključujući pakete). (3) Postupak vanjskog provoza primjenjuje se i na kretanje robe stavljene u carinski postupak s ekonomskim dejstvom, ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje se primjenjuju na taj postupak. Član 106. (Završetak i zaključenje postupka vanjskog provoza) (1) Postupak vanjskog provoza završava se i obaveze korisnika su ispunjene kada se roba stavljena u postupak i potrebni dokumenti predoče odredišnom carinskom uredu, u skladu s propisima kojima je uređen taj postupak. (2) Odredišni carinski ured zaključuje postupak provoza kada, na osnovu poređenja podataka kojima raspolaže i podataka dostupnih polaznom carinskom uredu, utvrdi da je postupak završen na propisan način. 2.2. Vanjski provoz - posebne odredbe Član 107. (Postupak vanjskog provoza na području druge države) (1) Postupak vanjskog provoza primjenjuje se na robu koja prolazi kroz područje druge države samo ako: a) je takva mogućnost predviđena međunarodnim sporazumom ili b) se prijevoz kroz tu državu vrši na osnovu jedinstvenog prijevoznog dokumenta izdatog u carinskom području Bosne i Hercegovine. (2) U slučaju iz stava (1) tačka b) ovog člana, postupak provoza smatra se prekinutim dok je roba na teritoriji druge države. Član 108. (Polaganje osiguranja u postupku provoza) (1) Glavni obveznik dužan je položiti osiguranje za plaćanje carinskog duga i drugih dažbina iz člana 213. stav (1) ovog zakona koje bi mogle nastati u vezi s robom, osim ako ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona nije drugačije propisano. (2) Osiguranje može biti: a) poj edinačno o siguranje za jedan provozni po stupak ili b) sveobuhvatno osiguranje za više provoznih postupaka, uz odobrenje carinskog organa za korištenje takvog osiguranja. (3) Odobrenje iz stava (2) tačka b) ovog člana daje se samo licu koje: a) je registrirano u Bosni i Hercegovini, b) redovno koristi postupak provoza i koje carinskom organu dokaže da je nesumnjivo pouzdano lice i da je u mogućnosti ispuniti svoje obaveze u vezi s postupkom provoza i c) nije teže kršilo ili nije ponavljalo kršenje carinskih ili poreskih propisa. (4) Licu koje ispunjava dodatne kriterije pouzdanosti može se odobriti korištenje sveobuhvatnog osiguranja u umanjenom iznosu ili oslobađanje od obaveze polaganja osiguranja. Dodatni kriteriji za dobivanje ovog odobrenja uključuju: a) pravilno korištenje postupka provoza u prethodnom periodu, b) saradnju s carinskim organom i c) u slučaju oslobađanja od obaveze polaganja osiguranja, dobro finansijsko stanje koje je dovoljno za ispunjenje obaveza navedenog lica. (5) Dodatni uslovi i postupak za izdavanje odobrenja iz st. (3) i (4) ovog člana propisuju se provedbenim propisom. (6) Oslobađanje od polaganja osiguranja, odobreno u skladu sa stavom (4) ovog člana, ne može se koristiti za provoz robe Broj 58 - Strana 17 koja se, u slučaju utvrđenom provedbenim propisom, smatra robom visokog rizika. (7) U slučaju nastanka okolnosti koje su suprotne uslovima ili dodatnim kriterijima za izdavanje odobrenja iz stava (4) ovog člana, dato odobrenje može se privremeno ukinuti na način utvrđen provedbenim propisom, kao izuzetna mjera u posebnim okolnostima. (8) U slučaju nastanka oklonosti koje su suprotne uslovima za izdavanje odobrenja iz stava (3) ovog člana, dato odobrenje može se privremeno ukinuti, na način utvrđen provedbenim propisom, za robu za koju se utvrdi da je bila predmet velike prevare. Član 109. (Slučajevi u kojima se ne polaže osiguranje) (1) Osiguranje za plaćanje carinskog duga, osim u slučajevima koje, po potrebi, utvrdi Upravni odbor, ne polaže se za: a) prijevoz zračnim saobraćajem, b) prijenos cjevovodom ili dalekovodom, c) prijevoz koji vrše željeznička preduzeća u Bosni i Hercegovini, d) prijevoz rijekom. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana, prijevoznik je glavni obveznik. Član 110. (Odgovornost glavnog obveznika) (1) Glavni obveznik je korisnik postupka provoza i odgovoran je za: a) predočenje robe odredišnom carinskom uredu u nepromijenjenom stanju, u propisanom roku i uz pridržavanje mjera koje je odredio carinski organ radi osiguranja identičnosti robe, b) pridržavanje odredbi koje se odnose na postupak provoza. (2) Bez obzira na obaveze glavnog obveznika iz stava (1) ovog člana, prijevoznik ili lice koje zaprimi robu znajući da je roba u postupku provoza također je odgovorno za predočenje robe odredišnom carinskom uredu u nepromijenjenom stanju, u propisanom roku i uz pridržavanje mjera koje je odredio carinski organ radi osiguranja identičnosti robe. Član 111. (Provedbeni propis) Provođenje postupka vanjskog provoza propisuje se provedbenim propisom. 2.3. Unutrašnji provoz Član 112. (Unutrašnji provoz) (1) Postupak unutrašnjeg provoza prema uslovima utvrđenim u st. od (2) do (4) ovog člana je kretanje domaće robe od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja Bosne i Hercegovine bez promjene njenog carinskog statusa pri prolazu preko teritorije druge države. Ova odredba ne utiče na primjenu člana 105. stav (1) tačka b) ovog zakona. (2) Kretanje robe iz stava (1) ovog člana može biti: a) u okviru postupka unutrašnjeg provoza u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je takva mogućnost predviđena međunarodnim sporazumom, b) pod pokrićem TIR karneta (u skladu s Konvencijom TIR), c) na osnovu ATA karneta (u skladu s Konvencijom o privremenom uvozu) koji se koristi kao provozni dokument, S L U Z B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 18 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. d) na osnovu svakog drugog dokumenta predviđenog međunarodnim sporazumom koji je prihvatila Bosna i Hercegovina, e) u okviru poštanskog saobraćaja (uključujući pakete). (3) U slučaju iz stava (2) tačka a) ovog člana, odredbe člana 106. i čl. od 108. do 111. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način. (4) U slučaju iz stava (2) tač. od b) do e) ovog člana, roba zadržava svoj carinski status samo ako je taj status utvrđen pod uslovima i na način propisan provedbenim propisom. Član 113. (Propisivanje uslova pod kojima se može kretati domaća roba) Uslovi za provoz domaće robe, bez provođenja carinskog postupka, iz jednog u drugo mjesto u carinskom području Bosne i Hercegovine s prelaskom preko teritorije druge države, bez promjene njenog carinskog statusa, propisuju se provedbenim propisom. Član 114. (Primjena postupka unutrašnjeg provoza) Postupak unutrašnjeg provoza primjenjuje se kada je carinskim propisima izričito predviđena njegova primjena. 3. Postupak carinskog skladištenja Član 115. (Roba koja se smješta u carinsko skladište) (1) Postupak carinskog skladištenja je smještaj u carinsko skladište: a) strane robe, koja u tom slučaju ne podliježe plaćanju uvoznih dažbina i mjerama trgovinske politike, b) domaće robe namijenjene izvozu, koja smještajem u carinsko skladište podliježe primjeni mjera koje se, u skladu s posebnim propisima, primjenjuju za izvoz takve robe. (2) Carinsko skladište je svako mjesto gdje se roba može smjestiti u skladu s propisanim uslovima, koje odobri carinski organ i koje je pod carinskim nadzorom. (3) Bescarinska prodavnica može se otvoriti u dijelu međunarodnog aerodroma koji je određen za tranzit ili odlazak putnika u međunarodnom saobraćaju. Otvaranje bescarinske prodavnice odobrava se kao carinsko skladište iz stava (2) ovog člana. (4) Slučajevi u kojima se roba iz stava (1) ovog člana može staviti u postupak carinskog skladištenja, bez smještanja u carinsko skladište, propisuju se provedbenim propisom. Član 116. (Vrste carinskih skladišta, držalac i korisnik skladišta) (1) Carinsko skladište može biti javno skladište ili vlastito skladište. (2) Javno skladište je carinsko skladište u kojem svako lice može skladištiti robu. (3) Vlastito skladište je carinsko skladište namijenjeno skladištenju robe držaoca skladišta. (4) Držalac carinskog skladišta je lice kojem je carinski organ odobrio vođenje carinskog skladišta. Carinsko skladište može držati i carinski organ. (5) Korisnik carinskog skladišta je lice koje je prema carinskoj deklaraciji obavezno da stavi robu u postupak carinskog skladištenja ili lice na koje su prenesena prava i obaveze tog lica. Član 117. (Odobrenje) (1) Za držanje carinskog skladišta potrebno je odobrenje carinskog organa, osim u slučaju kada carinski organ drži carinsko skladište. (2) Lice koje namjerava držati carinsko skladište mora carinskom organu podnijeti pisani zahtjev koji sadrži podatke potrebne za dobivanje odobrenja, a naročito one koji pokazuju da postoji ekonomska potreba za skladištenje robe. Odobrenje sadrži uslove za držanje carinskog skladišta, u skladu s propisima. (3) Odobrenje za držanje carinskog skladišta može se izdati samo licu registriranom u Bosni i Hercegovini. Član 118. (Odgovornost držaoca carinskog skladišta) Držalac carinskog skladišta odgovoran je: a) da se roba smještena u carinskom skladištu ne izuzima ispod carinskog nadzora dok se nalazi u carinskom skladištu, b) za ispunjenje obaveza koje proizlaze iz skladištenja robe koja je obuhvaćena postupkom carinskog skladištenja i c) za ispunjenje posebnih uslova sadržanih u odobrenju za držanje carinskog skladišta. Član 119. (Obaveze korisnika carinskog skladišta) (1) Izuzetno od člana 118. ovog zakona, u odobrenju za držanje javnog carinskog skladišta može se odrediti da je za obaveze iz člana 118. tačka a) i/ili tačka b) ovog zakona odgovoran isključivo korisnik carinskog skladišta. (2) Korisnik carinskog skladišta je u svakom trenutku odgovoran za ispunjenje obaveza koje proizlaze iz stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja. Član 120. (Prijenos prava i obaveza držaoca carinskog skladišta) Prava i obaveze držaoca carinskog skladišta mogu se, uz saglasnost carinskog organa, prenijeti na drugo lice. Član 121. (Polaganje osiguranja) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 102. ovog zakona, carinski organ može zahtijevati da držalac carinskog skladišta položi osiguranje u vezi s obavezama iz člana 118. ovog zakona. Član 122. (Vođenje evidencije) (1) Držalac carinskog skladišta dužan je voditi evidenciju o robi koja se nalazi u postupku carinskog skladištenja na način koji odobri carinski organ. (2) Roba stavljena u postupak carinskog skladištenja mora se upisati u evidenciju iz stava (1) ovog člana čim se unese u carinsko skladište. (3) Uz primjenu člana 100. ovog zakona, carinski organ može osloboditi držaoca carinskog skladišta obaveze vođenja evidencije iz stava (1) ovog člana kada je za ispunjenje obaveza iz člana 118. tačka a) i/ili tačka b) ovog zakona isključivo odgovoran korisnik carinskog skladišta, a roba je smještena u carinsko skladište na osnovu pisane carinske deklaracije u redovnom postupku ili pojednostavljene carinske deklaracije iz člana 88. stav (1) tačka b) ovog zakona. Član 123. (Smještaj u carinsko skladište robe koja nije predmet postupka carinskog skladištenja) (1) Kad postoji ekonomska potreba, a nema smetnji za provođenje carinskog nadzora, carinski organ može odobriti: a) da se u prostoru carinskog skladišta, osim robe navedene u članu 115. stav (1) tačka b) ovog zakona, smjesti domaća roba, Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 19 b) preradu strane robe u prostoru carinskog skladišta u okviru postupka unutrašnje obrade, u skladu sa uslovima za provođenje tog postupka. Carinske formalnosti i postupci od kojih se može odustati u carinskom skladištu propisuju se provedbenim propisom, c) preradu strane robe u prostoru carinskog skladišta u okviru postupka obrade pod carinskom kontrolom, u skladu sa uslovima za provođenje tog postupka. Carinske formalnosti i postupci od kojih se može odustati u carinskom skladištu propisuju se provedbenim propisom. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana roba ne podliježe postupku carinskog skladištenja. (3) Carinski organ može zahtijevati da se o robi iz stava (1) ovog člana vodi evidencija, u skladu s članom 122. ovog zakona. Član 124. (Rok držanja robe u carinskom skladištu) (1) Držanje robe u postupku carinskog skladištenja nije vremenski ograničeno. (2) U izuzetnim slučajevima, carinski organ može odrediti rok u kojem korisnik carinskog skladišta mora robi odrediti novo carinski odobreno postupanje ili upotrebu. (3) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može propisati rok držanja u postupku carinskog skladištenja za domaću robu iz člana 115. stav (1) tačka b) ovog zakona na koju se primjenjuju mjere poljoprivredne politike. Član 125. (Uobičajeni oblici postupanja) (1) Uvozna roba može biti predmet uobičajenih oblika postupanja koji se obavljaju radi očuvanja robe, poboljšanja njenog izgleda ili tržišnog kvaliteta ili pripreme za tržište ili daljnju prodaju. (2) Domaća roba iz člana 115. stav (1) tačka b) ovog zakona stavljena u postupak carinskog skladištenja na koju se primjenjuju mjere poljoprivredne politike može biti predmet samo onih oblika postupanja koji su izričito predviđeni za tu robu. (3) Uobičajene oblike postupanja iz st. (1) i (2) ovog člana mora prethodno odobriti carinski organ koji utvrđuje uslove pod kojima se ti oblici mogu obavljati. (4) Lista uobičajenih oblika postupanja iz stava (1) ovog člana propisuje se provedbenim propisom. Član 126. (Privremeno iznošenje robe) (1) Kada to okolnosti pojedinog slučaja zahtijevaju, roba stavljena u postupak carinskog skladištenja može se privremeno iznijeti iz carinskog skladišta, uz prethodno odobrenje carinskog organa i pod uslovima koje taj organ odredi. (2) Za vrijeme dok nije u carinskom skladištu, roba može biti predmet uobičajenih oblika postupanja iz člana 125. ovog zakona pod uslovima koji su u njemu navedeni. Član 127. (Premještaj robe) Carinski organ može odobriti premještaj robe stavljene u postupak carinskog skladištenja iz jednog carinskog skladišta u drugo carinsko skladište. Član 128. (Carinska vrijednost uskladištene robe) (1) Kada je za uvoznu robu u postupku carinskog skladištenja nastao carinski dug, a carinska vrijednost te robe zasniva se na stvarno plaćenoj cijeni ili cijeni koju treba platiti koja uključuje troškove skladištenja i održavanja robe dok se ona nalazi u carinskom skladištu, ti se troškovi ne uračunavaju u carinsku vrijednost robe pod uslovom da su prikazani odvojeno od stvarno plaćene cijene, odnosno cijene koju treba platiti za tu robu. (2) Ako je uvozna roba bila predmet uobičajenih oblika postupanja, u smislu člana 125. ovog zakona, kod utvrđivanja iznosa uvoznih dažbina, na zahtjev deklaranta, prihvatit će se vrsta, carinska vrijednost i količina robe kakva je bila u trenutku iz člana 239. ovog zakona, kao da roba nije bila predmet uobičajenih oblika postupanja. (3) Odstupanje od stava (2) ovog člana može se propisati provedbenim propisom. Član 129. (Carinska vrijednost uskladištene robe u drugim situacijama) (1) Kada se uvozna roba pušta u slobodan promet, u skladu s članom 88. stav (1) tačka c) ovog zakona, za primjenu člana 239. ovog zakona, prihvatit će se vrsta, carinska vrijednost i količina robe kakva je bila u trenutku stavljanja u postupak carinskog skladištenja. (2) Stav (1) ovog člana primjenjuje se ako je kao carinska vrijednost prihvaćena vrijednost robe u trenutku stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja, osim ako deklarant zahtijeva da se prihvati carinska vrijednost utvrđena u trenutku nastanka carinskog duga. (3) Stav (1) ovog člana primjenjuje se ne dovodeći u pitanje naknadnu provjeru carinske deklaracije, u smislu člana 92. ovog zakona. Član 130. (Domaća roba zaštićena mjerama poljoprivredne politike) Domaća roba iz člana 115. stav (1) tačka b) ovog zakona na koju se primjenjuju mjere poljoprivredne politike, a stavljena je u postupak carinskog skladištenja, mora se izvesti ili se za nju mora odrediti neki drugi postupak ili upotreba koja je za tu robu predviđena posebnim propisom. 4. Postupak unutrašnje obrade 4.1. Opće odredbe Član 131. (Postupak unutrašnje obrade) (1) Postupak unutrašnje obrade u carinskom području Bosne i Hercegovine, uz primjenu jedne ili više faza procesa obrade, ne dovodeći u pitanje primjenu člana 132. ovog zakona, može se odobriti za: a) stranu robu namijenjenu za ponovni izvoz iz carinskog područja Bosne i Hercegovine u obliku dobivenih proizvoda, a da ta roba ne podliježe plaćanju uvoznih dažbina niti mjerama trgovinske politike (sistem odgođenog plaćanja), b) robu koja je puštena u slobodan promet uz plaćanje uvoznih dažbina, za koju se može odobriti povrat ili otpust uvoznih dažbina, ako se roba izveze iz carinskog područja Bosne i Hercegovine u obliku dobivenih proizvoda (sistem povrata). (2) Pojmovi koji se koriste u čl. od 131. do 147. ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) proces obrade: 1) obrada robe, uključujući njenu montažu ili sklapanje ili ugradnju u drugu robu, 2) prerada i dorada robe, 3) popravak robe, uključujući njeno obnavljanje i dovođenje u ispravno stanje, 4) upotreba određene robe koja je propisana provedbenim propisom, koja nije sadržana u dobivenim proizvodima, ali koja omogućava ili Broj 58 - Strana 20 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. olakšava proizvodnju tih proizvoda, čak i ako se u potpunosti ili djelimično utroši u proizvodnji, b) dobiveni proizvodi: svi proizvodi nastali iz procesa obrade, c) ekvivalentna roba: domaća roba koja se koristi umjesto uvozne robe u proizvodnji dobivenih proizvoda, d) normativ: količina ili procenat dobivenih proizvoda koji se dobiju obradom određene količine uvozne robe. Član 132. (Upotreba ekvivalentne robe) (1) Kada su ispunjeni uslovi iz stava (2) ovog člana, carinski organ, u skladu sa stavom (4) ovog člana, može odobriti: a) da se dobiveni proizvodi proizvedu iz ekvivalentne robe, b) da se dobiveni proizvodi proizvedeni iz ekvivalentne robe mogu izvesti iz Bosne i Hercegovine prije uvoza uvozne robe. (2) Ekvivalentna roba mora biti istog kvaliteta i istih svojstava i iste osmocifrene tarifne oznake kao i uvozna roba. Provedbenim propisom mogu se odrediti slučajevi u kojima carinski organ može odobriti da ekvivalentna roba bude na višem stepenu obrade nego uvozna roba. (3) U slučaju iz stava (1) ovog člana, uvozna roba se, za carinske svrhe, smatra ekvivalentnom robom, a ekvivalentna roba uvoznom robom. (4) Provedbenim propisom mogu se propisati mjere kojima se zabranjuje, određuju dodatni uslovi ili se olakšava primjena stava (1) ovog člana. (5) Ako se dobiveni proizvodi proizvedeni od ekvivalentne robe izvoze iz Bosne i Hercegovine prije uvoza uvozne robe, prema stavu (1) tačka b) ovog člana, a takvi proizvodi bi podlijegali plaćanju izvoznih dažbina ako ne bi bili izvezeni ili ponovo izvezeni u okviru postupka unutrašnje obrade, imalac odobrenja dužan je položiti osiguranje za plaćanje izvoznih dažbina ako se uvozna roba ne uveze u propisanom roku. Član 133. (Primjena postupka unutrašnje obrade) Postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja također se primjenjuje kako bi dobiveni proizvodi mogli ispuniti uslove za oslobađanje od plaćanja izvoznih dažbina kojima bi podlijegali identični proizvodi dobiveni od domaće robe umjesto od strane robe. 4.2. Izdavanje odobrenja Član 134. (Odobrenje) Postupak unutrašnje obrade carinski organ može odobriti na pisani zahtjev lica koje obavlja procese obrade ili lica koje organizira njihovo obavljanje. Član 135. (Uslovi za izdavanje odobrenja) Odobrenje iz člana 134. ovog zakona može se dati samo: a) licu registriranom u Bosni i Hercegovini, a licu koje je registrirano izvan Bosne i Hercegovine ako uvozi nekomercijalnu robu, b) ako se uvozna roba može prepoznati u dobivenim proizvodima, osim u slučaju upotrebe određene robe iz člana 131. stav (2) tačka a) alineja 4) ovog zakona, ili u slučaju upotrebe ekvivalentne robe, u skladu sa uslovima iz člana 132. ovog zakona, c) ako se postupkom unutrašnje obrade postižu povoljniji uslovi za izvoz ili ponovni izvoz dobivenih proizvoda, pod uslovom da nisu ugroženi osnovni interesi proizvođača u Bosni i Hercegovini (ekonomski uslovi). Slučajevi u kojima se ekonomski uslovi smatraju ispunjenim mogu se propisati provedbenim propisom. 4.3. Provođenje postupka Član 136. (Rok za izvoz ili ponovni izvoz, objedinjavanje rokova, posebni rokovi) (1) Carinski organ određuje rok u kojem se dobiveni proizvodi moraju izvesti ili ponovo izvesti ili u kojem im se mora odrediti drugo carinski odobreno postupanje ili upotreba. Prilikom određivanja tog roka mora se uzeti u obzir vrijeme potrebno za vršenje procesa obrade i otpremanja dobivenih proizvoda. (2) Rok iz stava (1) ovog člana počinje teći od dana stavljanja strane robe u postupak unutrašnje obrade. Carinski organ može odobriti produženje tog roka na osnovu blagovremenog i opravdanog zahtjeva imaoca odobrenja. Radi pojednostavljenja, carinski organ može odobriti da se rok koji počinje u toku kalendarskog mjeseca ili kvartala završava posljednjeg dana narednog kalendarskog mjeseca ili kvartala. (3) Kada se primjenjuje član 132. stav (1) tačka b) ovog zakona, carinski organ određuje rok u kojem strana roba mora biti prijavljena za postupak. Taj rok teče od dana prihvatanja izvozne carinske deklaracije za dobivene proizvode koji su dobiveni iz odgovarajuće ekvivalentne robe. (4) Provedbenim propisom mogu se propisati posebni rokovi za određene procese obrade ili za određenu uvoznu robu. Član 137. (Normativ) (1) Carinski organ određuje ili prihvata normativ proizvodnje korisnika postupka ili, po potrebi, metod određivanja normativa. Normativ se određuje na osnovu stvarnih okolnosti u kojima se proces obrade obavlja ili se treba obaviti. (2) Kada to okolnosti dozvoljavaju, a posebno kada se proces obrade uobičajeno obavlja pod jasno određenim tehničkim uslovima s robom istih svojstava, a dobiveni proizvodi su ujednačenog kvaliteta, carinski organ može prihvatiti standardne normative utvrđene na osnovu prethodno utvrđenih stvarnih podataka. Član 138. (Provedbeni propis) Provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi u kojima i uslovi pod kojima se smatra da su roba u nepromijenjenom stanju ili dobiveni proizvodi pušteni u slobodan promet. Član 139. (Opće pravilo obračuna carinskog duga) (1) Uz poštivanje člana 140. ovog zakona, ako za robu za koju je odobren postupak unutrašnje obrade nastane carinski dug, iznos tog duga određuje se na osnovu elemenata za određivanje visine uvoznih dažbina koji su važili za uvoznu robu u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije za stavljanje te robe u postupak unutrašnje obrade. (2) Ako je uvozna roba u vrijeme navedeno u stavu (1) ovog člana ispunjavala uslove za primjenu preferencijalne carinske stope u okviru tarifnih kvota ili gornjeg tarifnog limita, ta roba ispunjava uslove za svaku preferencijalnu carinsku stopu koja važi za identičnu robu u vrijeme Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 21 prihvatanja carinske deklaracije za puštanje te robe u slobodan promet. Član 140. (Posebno pravilo obračuna carinskog duga) Izuzetno od člana 139. ovog zakona, dobiveni proizvodi: a) podliježu plaćanju uvoznih dažbina koje se na njih primjenjuju kada: 1) se puštaju u slobodan promet i nalaze se na listi robe utvrđenoj provedbenim propisom, i to srazmjerno izvezenom dijelu dobivenih proizvoda koji nisu obuhvaćeni tom listom. Izuzetno, imalac odobrenja može zahtijevati da se iznos uvoznih dažbina za te proizvode utvrdi na način iz člana 139. ovog zakona, 2) podliježu dažbinama utvrđenim u okviru poljoprivredne politike, u skladu s posebnim propisom, b) podliježu plaćanju uvoznih dažbina koje se obračunavaju u skladu s pravilima koja su propisana za odnosni carinski postupak ili slobodnu zonu, ako su ti proizvodi bili stavljeni u postupak s odgođenim plaćanjem ili smješteni u slobodnu zonu. Izuzetno: 1) imalac odobrenja može zahtijevati da se dažbine utvrde u skladu s članom 139. ovog zakona, 2) u slučajevima kada je za dobivene proizvode određen neki od naprijed navedenih carinski odobrenih postupanja ili upotrebe, osim obrade pod carinskom kontrolom, obračunati iznos uvoznih dažbina mora biti najmanje jednak iznosu koji je obračunat u skladu s članom 139. ovog zakona, c) mogu podlijegati pravilima o obračunu dažbina koja su propisana za postupak obrade pod carinskom kontrolom, ako je uvozna roba mogla biti stavljena u taj postupak, d) podliježu povoljnom tarifnom postupanju zbog upotrebe u posebne svrhe, ako je takvo postupanje predviđeno za identičnu uvoznu robu, e) ne podliježu plaćanju uvoznih dažbina, ako je takvo oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, u skladu s članom 207. ovog zakona, predviđeno za uvoz identične robe. 4.4. Postupak obrade izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine Član 141. (Roba u postupku vanjske obrade izvan carinskog područja) Dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju, djelimično ili u cjelini, mogu se privremeno izvesti radi daljnje obrade izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, uz odobrenje carinskog organa, u skladu sa uslovima propisanim za postupak vanjske obrade. Član 142. (Obračun carinskog duga) Kada u vezi s ponovo uvezenim proizvodima nastane carinski dug, naplatit će se: a) uvozne dažbine za dobivene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju iz člana 141. ovog zakona, obračunate u skladu s odredbama čl. 139. i 140. ovog zakona, te b) uvozne dažbine za proizvode ponovo uvezene nakon obrade izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, čiji se iznos obračunava u skladu s odredbama kojima se uređuje postupak vanjske obrade, pod istim uslovima koji bi bili primijenjeni da su proizvodi izvezeni u skladu s tim postupkom bili pušteni u slobodan promet prije tog izvoza. 4.5. Posebne odredbe za sistem povrata Član 143. (Sistem povrata) (1) Sistem povrata dažbina može se primijeniti na svu robu, osim ako je u trenutku prihvatanja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet: a) uvozna roba predmet količinskih uvoznih ograničenja, b) uvozna roba predmet tarifnih kvota, c) za uvoznu robu u okviru mjera poljoprivredne politike propisano podnošenje uvozne ili izvozne dozvole ili certifikata, d) za dobivene proizvode određena izvozna naknada ili druga naknada pri izvozu. (2) Povrat uvoznih dažbina u okviru sistema povrata nije moguć ako u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije za dobivene proizvode ti proizvodi podliježu podnošenju uvozne ili izvozne dozvole ili potvrde u skladu s mjerama poljoprivredne politike ili je za njih određena izvozna naknada ili druga naknada. (3) Provedbenim propisom i propisima za primjenu odredbi koje se odnose na mjere trgovinske ili poljoprivredne politike može se odrediti roba na koju se ne primjenjuju st. (1) i (2) ovog člana. Član 144. (Popunjavanje carinske deklaracije) (1) U carinskoj deklaraciji za puštanje robe u slobodan promet unosi se napomena da se primjenjuje sistem povrata i podaci o odobrenju. (2) Carinski organ može zahtijevati da odobrenje bude priloženo uz carinsku deklaraciju za puštanje u slobodan promet. Član 145. (Odredbe koje se ne primjenjuju) U okviru sistema povrata dažbina ne primjenjuje se član 132. stav (1) tačka b), st. (3) i (5), član 133., član 136. stav (3), čl. 138. i 139. i član 140. tačka a) alineja 2) i tačka c) ovog zakona. Član 146. (Privremeni izvoz koji se ne smatra izvozom) Privremeni izvoz dobivenih proizvoda, koji je obavljen u skladu s članom 141. ovog zakona, ne smatra se izvozom u smislu člana 147. ovog zakona, osim ako u roku koji je odredio carinski organ ti proizvodi ne budu ponovo uvezeni u Bosnu i Hercegovinu. Član 147. (Uslovi i način povrata ili otpusta uvoznih dažbina) (1) Pod uslovom da su ispunjeni svi ostali uslovi za upotrebu postupka, imalac odobrenja može zahtijevati povrat ili otpust uvoznih dažbina ako carinskom organu dokaže da je uvozna roba, koja je bila puštena u slobodan promet po sistemu povrata, u obliku dobivenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju: a) izvezena ili b) stavljena, u namjeri da se naknadno ponovo izveze, u postupak provoza, postupak carinskog skladištenja, postupak privremenog uvoza ili postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja, ili smještena u slobodnu zonu. (2) Radi određivanja carinski odobrenog postupanja ili upotrebe iz stava (1) tačka b) ovog člana, dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju smatraju se stranom robom. Broj 58 - Strana 22 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (3) Provedbenim propisom propisuje se rok u kojem se može podnijeti zahtjev za povrat uvoznih dažbina. (4) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 140. tačka b) ovog zakona, ako se dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju, koji su bili stavljeni u carinski postupak ili smješteni u slobodnu zonu, u skladu sa stavom (1) ovog člana, puštaju u slobodan promet, iznos uvoznih dažbina koji je vraćen ili otpušten smatra se iznosom carinskog duga. (5) Prilikom utvrđivanja iznosa uvoznih dažbina koje podliježu vraćanju ili otpustu, član 140. tačka a) alineja 1) ovog zakona primjenjuje se na odgovarajući način. 5. Postupak obrade pod carinskom kontrolom Član 148. (Postupak obrade pod carinskom kontrolom) U postupku obrade pod carinskom kontrolom odobrava se upotreba strane robe u carinskom području Bosne i Hercegovine radi obrade kojom se mijenja njena vrsta ili stanje, bez njenog podlijeganja plaćanju uvoznih dažbina ili primjeni mjera trgovinske politike, a proizvodi dobiveni u tom postupku puštaju se u slobodan promet uz obračun uvoznih dažbina po stopi koja je za njih propisana. Takvi proizvodi nazivaju se obrađeni proizvodi. Član 149. (Provedbeni propisi) Slučajevi i uslovi pod kojima se može odobriti postupak obrade pod carinskom kontrolom propisuju se provedbenim propisom. Član 150. (Odobrenje) Postupak obrade pod carinskom kontrolom carinski organ može odobriti na pisani zahtjev lica koje obavlja obradu ili je organizira. Član 151. (Uslovi za izdavanje odobrenja) Odobrenje za postupak obrade pod carinskom kontrolom izdaje se samo: a) licu registriranom u Bosni i Hercegovini, b) ako se uvozna roba može prepoznati u obrađenim proizvodima, c) ako nije ekonomski opravdano da se obrađeni proizvodi vrate u prvobitno stanje, d) ako se upotrebom tog postupka ne izbjegava primjena pravila o porijeklu robe i količinska ograničenja koja se odnose na uvoznu robu i e) ako upotreba tog postupka pomaže stvaranju ili održavanju proizvodne djelatnosti u Bosni i Hercegovini, a ne narušava suštinske interese proizvođača slične ili iste robe u Bosni i Hercegovini (ekonomski uslovi). Provedbenim propisom mogu se utvrditi slučajevi u kojima se ekonomski uslovi smatraju ispunjenim. Član 152. (Primjena drugih odredbi) Odredbe člana 136. st. (1), (2) i (4) i člana 137. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način u postupku obrade pod carinskom kontrolom. Član 153. (Utvrđivanje carinskog duga) Kada u postupku obrade pod carinskom kontrolom nastane carinski dug u vezi s robom u nepromijenjenom stanju ili u vezi s proizvodima čija obrada nije dostigla stepen obrade predviđen u odobrenju, iznos tog duga utvrđuje se na osnovu propisa za određivanje uvoznih dažbina koji su važili za uvoznu robu u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije kojom je roba stavljena u postupak obrade pod carinskom kontrolom. Član 154. (Preferencijalna carinska stopa) (1) Ako je, u vrijeme kada je stavljena u postupak obrade pod carinskom kontrolom, uvozna roba ispunjavala uslove za preferencijalnu carinsku stopu, a takva preferencijalna carinska stopa se može primijeniti i za proizvode identične obrađenim proizvodima puštenim u slobodan promet, uvozne dažbine kojima podliježu obrađeni proizvodi obračunavaju se po stopi carine koja važi u okviru takvog preferencijalnog tretmana. (2) Ako preferencijalna carinska stopa iz stava (1) ovog člana u vezi s uvoznom robom podliježe primjeni tarifnih kvota ili gornjeg tarifnog limita, primjena stope carine iz stava (1) ovog člana u vezi s obrađenim proizvodima, također, podliježe uslovu da se navedena preferencijalna stopa carine primjenjuje na uvoznu robu u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet. U tom slučaju, količina uvozne robe koja je stvarno upotrijebljena u proizvodnji obrađenih proizvoda puštenih u slobodan promet otpisuje se od tarifnih kvota ili gornjeg tarifnog limita koji su na snazi u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet, a ne otpisuju se količine od tarifnih kvota ili gornjeg tarifnog limita otvorenih za proizvode koji su identični obrađenim proizvodima. 6. Postupak privremenog uvoza Član 155. (Postupak privremenog uvoza) Postupkom privremenog uvoza odobrava se upotreba u carinskom području Bosne i Hercegovine strane robe, uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i bez primjene mjera trgovinske politike, koja je namijenjena ponovnom izvozu u nepromijenjenom stanju, osim uobičajenog smanjenja vrijednosti zbog upotrebe. Član 156. (Odobrenje) Postupak privremenog uvoza carinski organ odobrava na zahtjev lica koje upotrebljava robu ili lica koje organizira njenu upotrebu. Član 157. (Identifikacija robe) (1) Carinski organ ne odobrava postupak privremenog uvoza ako nije moguće osigurati identifikaciju uvozne robe. (2) Carinski organ može odobriti postupak privremenog uvoza i u slučaju da nije moguće osigurati identifikaciju uvozne robe ako s obzirom na vrstu robe ili njenu predviđenu upotrebu nisu moguće zloupotrebe postupka. Član 158. (Rok) (1) Carinski organ određuje rok u kojem se privremeno uvezena roba mora ponovo izvesti ili odrediti novo carinski odobreno postupanje ili upotreba te robe. Rok mora biti dovoljan za postizanje svrhe privremenog uvoza. (2) Ne dovodeći u pitanje posebne rokove utvrđene u skladu s članom 159. ovog zakona, roba može ostati u postupku privremenog uvoza najduže 24 mjeseca. Carinski organ može, u skladu s okolnostima i u dogovoru s imaocem odobrenja, odrediti i kraći rok. (3) U izuzetnom slučaju, carinski organ može, na zahtjev imaoca odobrenja, radi postizanja svrhe privremenog uvoza, u razumnim granicama, produžiti rok iz st. (1) i (2) ovog člana. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 23 Član 159. (Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina) Slučajevi i posebni uslovi i rokovi za primjenu postupka privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina propisuju se provedbenim propisom. Član 160. (Djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina) (1) Postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se za robu koja nije obuhvaćena odredbama provedbenog propisa ili je obuhvaćena tim odredbama, ali ta roba ne ispunjava sve u njima propisane uslove za odobravanje privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje. (2) Provedbenim propisom propisuju se uslovi za provođenje postupka iz stava (1) ovog člana, kao i roba za koju se ne može odobriti postupak privremenog uvoza. Član 161. (Obračun uvoznih dažbina u slučaju djelimičnog oslobađanja) (1) Iznos uvoznih dažbina koje se plaćaju za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina određuje se, za svaki mjesec ili za dio mjeseca u kojem se roba nalazila u tom postupku, u visini od 3% od iznosa uvoznih dažbina koje bi trebalo platiti za robu da je bila puštena u slobodan promet na dan prihvatanja carinske deklaracije za stavljanje te robe u postupak privremenog uvoza. (2) Iznos uvoznih dažbina koje se naplaćaju ne može biti veći od iznosa koji bi trebalo platiti da je roba bila puštena u slobodan promet na dan kada je stavljena u postupak privremenog uvoza, s tim da u taj iznos ne ulaze pripadajuće kamate. (3) Prijenos prava i obaveza koje proističu iz postupka privremenog uvoza prema članu 104. ovog zakona ne znači da se isto oslobađanje mora primijeniti za svaki period upotrebe privremeno uvezene robe. (4) Ako je prijenos prava i obaveza iz stava (3) ovog člana izvršen uz djelimično oslobađanje za oba lica koja imaju odobrenje za korištenje postupka tokom istog mjeseca, prvi imalac odobrenja mora platiti iznos dospjelih uvoznih dažbina za cijeli taj mjesec. Član 162. (Pravila za obračun carinskog duga) (1) Kada nastane carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza, iznos duga utvrđuje se na osnovu elemenata za obračun koji se primjenjuju na tu robu na dan prihvatanja carinske deklaracije za stavljanje robe u postupak privremenog uvoza, osim ako je, provedbenim propisom donesenim na osnovu člana 159. ovog zakona, predviđeno da se iznos duga za robu utvrđuje na osnovu elemenata za obračun koji se primjenjuju na dan određen u skladu s članom 239. ovog zakona. (2) Ako carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina nastane iz nekih drugih razloga, a ne zbog stavljanja robe u taj postupak, iznos duga jednak je razlici između iznosa uvoznih dažbina obračunatog u skladu sa stavom (1) ovog člana i iznosa koji se plaća u skladu s članom 161. ovog zakona. 7. Vanjska obrada 7.1. Opće odredbe Član 163. (Postupak vanjske obrade) (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu čl. 141. i 142. i čl. od 172. do 177. ovog zakona, postupak vanjske obrade može se odobriti za domaću robu koja se privremeno izvozi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine radi procesa obrade. Proizvodi koji se dobiju u postupku vanjske obrade mogu se pustiti u slobodan promet uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. (2) Na privremeni izvoz domaće robe primjenjuju se izvozne dažbine, mjere trgovinske politike i druge carinske formalnosti predviđene za izvoz domaće robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (3) Izrazi upotrijebljeni u čl. od 163. do 177. ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) privremeno izvezena roba: je roba stavljena u postupak vanjske obrade, b) proces obrade: proces iz člana 131. stav (2) tačka a) alineje od 1) do 3) ovog zakona, c) dobiveni proizvodi: su svi proizvodi nastali u takvim procesima obrade, d) normativ proizvodnje: količina ili procenat dobivenih proizvoda koji se dobiju obradom određene količine privremeno izvezene robe. Član 164. (Ograničenja) (1) Postupak vanjske obrade nije dozvoljen za domaću robu: a) čijim izvozom se stiče pravo na povrat ili otpust uvoznih dažbina, b) koja je prije izvoza bila puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog svoje upotrebe u posebne svrhe, sve dok se primjenjuju uslovi za primjenu smanjene ili nulte stope carina, osim ako se proces obrade odnosi na popravku, c) čiji izvoz daje pravo na odobravanje izvozne naknade ili za koju se zbog izvoza, osim naknade, odobrava neka druga finansijska pogodnost u okviru mjera poljoprivredne politike. (2) Provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi u kojima se ne primjenjuje stav (1) tačka b) ovog člana. 7.2. Izdavanje odobrenja Član 165. (Odobrenje) (1) Odobrenje za postupak vanjske obrade izdaje carinski organ na zahtjev lica koje organizira vanjsku obradu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, odobrenje za postupak vanjske obrade može se izdati i licu koje ne organizira izvođenje procesa obrade ako je riječ o robi bh. porijekla, u smislu pravila o nepreferencijalnom porijeklu robe iz čl. od 27. do 32. ovog zakona i ako se proces obrade sastoji od ugrađivanja te robe u stranu robu koja će se u Bosnu i Hercegovinu uvesti kao dobiveni proizvodi, pod uslovom da vanjska obrada doprinosi boljoj prodaji robe za izvoz i da uvoz dobivenih proizvoda ne ugrožava osnovne interese proizvođača iz Bosne i Hercegovine takvih proizvoda ili proizvoda sličnih uvezenim dobivenim proizvodima. (3) Provedbenim propisom propisuju se slučajevi i postupak u kojima se primjenjuje stav (2) ovog člana. Član 166. (Uslovi za izdavanje odobrenja) (1) Odobrenje se može izdati samo: a) licu registriranom u Bosni i Hercegovini, b) ako je moguće utvrditi da su dobiveni proizvodi proizvedeni od privremeno izvezene robe, i c) ako izdavanje odobrenja za postupak vanjske obrade ne ugrožava osnovne interese proizvođača iz Bosne i Hercegovine (ekonomski uslovi). Broj 58 - Strana 24 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (2) Provedbenim propisom može se propisati u kojim slučajevima se može odstupiti od uslova iz stava (1) tačka b) ovog člana. 7.3. Provođenje postupka Član 167. (Rok i normativ) (1) Carinski organ određuje rok u kojem se dobiveni proizvodi moraju ponovo uvesti u carinsko područje Bosne i Hercegovine. Taj rok može se produžiti na osnovu blagovremenog i opravdanog zahtjeva imaoca odobrenja. (2) Carinski organ određuje ili prihvata normativ proizvodnje korisnika postupka ili, po potrebi, metod određivanja normativa, za izvoz i uvoz robe u postupku vanjske obrade. Član 168. (Uslovi za odobravanje potpunog ili djelimičnog oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina) (1) Potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, u skladu s članom 169. stav (1) ovog zakona, odobrava se samo kada se dobiveni proizvodi prijavljuju za puštanje u slobodan promet u ime ili za račun: a) imaoca odobrenja ili b) drugog lica registriranog u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da to lice ima saglasnost imaoca odobrenja i da su ispunjeni uslovi iz odobrenja. (2) Potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina iz člana 169. ovog zakona neće se odobriti ako nije ispunjen neki od uslova ili neka od obaveza u vezi s postupkom vanjske obrade, osim ako se utvrdi da ti propusti bitno ne utiču na pravilno provođenje navedenog postupka. Član 169. (Način utvrđivanja potpunog ili djelimičnog oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina) (1) Potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, propisano članom 163. stav (1) ovog zakona, utvrđuje se tako što se od iznosa uvoznih dažbina obračunatih za dobivene proizvode koji se puštaju u slobodan promet odbije iznos uvoznih dažbina koje bi bile obračunate na isti dan za privremeno izvezenu robu ako bi se ona uvozila u carinsko područje Bosne i Hercegovine iz države u kojoj je bila predmet procesa obrade ili iz države u kojoj je bila u posljednjoj fazi obrade. (2) Iznos koji se odbija u skladu sa stavom (1) ovog člana izračunava se na osnovu količine i vrste predmetne robe na dan prihvatanja carinske deklaracije za njeno stavljanje u postupak vanjske obrade i na osnovu ostalih elemenata za obračun koji važe za tu robu na dan prihvatanja carinske deklaracije za puštanje dobivenih proizvoda u slobodan promet. (3) Vrijednost privremeno izvezene robe je vrijednost koja se prihvati za tu robu prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti dobivenih proizvoda u skladu s članom 40. stav (1) tačka b) alineja 1) ovog zakona ili, ako se vrijednost ne može utvrditi na taj način, vrijednost koja odgovara razlici između carinske vrijednosti dobivenih proizvoda i proizvodnih troškova utvrđenih na objektivan način. (4) Izuzetno od st. (2) i (3) ovog člana: a) određeni troškovi ne uzimaju se u obzir prilikom utvrđivanja iznosa koji se odbija, ako je to predviđeno provedbenim propisom, b) ako je privremeno izvezena roba prije stavljanja u postupak vanjske obrade bila puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog njene upotrebe u posebne svrhe, sve dok važe uslovi za primjenu smanjene ili nulte stope carine, iznos koji se odbija jednak je iznosu uvoznih dažbina koji je stvarno naplaćen kad je roba puštena u slobodan promet. (5) Ako bi privremeno izvezena roba prilikom puštanja u slobodan promet ispunjavala uslove za smanjenu ili nultu stopu carine zbog njene upotrebe u posebne svrhe, ta stopa će se primijeniti za dobivene proizvode, pod uslovom da je roba u državi u kojoj se odvijao proces obrade ili posljednja faza obrade bila predmet radnji koje su u skladu s takvom posebnom upotrebom. (6) Ako dobiveni proizvodi ispunjavaju uslove za primjenu preferencijalne carinske stope iz člana 25. stav (2) tačka c) ovog zakona i ako je ta stopa predviđena i za robu čija je tarifna oznaka ista kao i tarifna oznaka za privremeno izvezenu robu, stopa uvozne carine koja se uzima u obzir pri utvrđivanju iznosa koji se odbija u skladu sa stavom (1) ovog člana je stopa koja bi bila primijenjena na privremeno izvezenu robu ako bi ta roba ispunjavala uslove za primjenu preferencijalne carinske stope. (7) Ako je međunarodnim sporazumom koji obavezuje Bosnu i Hercegovinu propisano oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za određene dobivene proizvode, odredbe ovog člana neće se primijeniti. Član 170. (Popravka bez plaćanja) (1) Ako je postupak vanjske obrade odobren radi popravke privremeno izvezene robe, ta roba se pušta u slobodan promet uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina ako se carinskom organu na prihvatljiv način dokaže da je roba popravljena besplatno zbog ugovorene ili zbog zakonom propisane garantne obaveze ili zbog proizvodne greške. (2) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se ako je proizvodna greška uzeta u obzir u vrijeme prvog puštanja predmetne robe u slobodan promet. Član 171. (Popravka uz plaćanje) (1) Ako je postupak vanjske obrade odobren radi popravke privremeno izvezene robe uz plaćanje popravke, roba se može djelimično osloboditi od plaćanja uvoznih dažbina, u smislu člana 163. ovog zakona. Iznos uvoznih dažbina utvrđuje se na osnovu elemenata za obračun koji važe za dobivene proizvode na dan prihvatanja carinske deklaracije za njihovo puštanje u slobodan promet, pri čemu se kao carinska vrijednost uzima iznos koji je jednak visini troškova popravke, pod uslovom da ti troškovi predstavljaju jedinu naknadu koju plaća imalac odobrenja i danato plaćanje ne utiče bilo koji oblik povezanosti imaoca odobrenja i lica koje je izvršilo popravku. (2) Izuzetno od člana 169. ovog zakona, provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi i posebni uslovi pod kojima se troškovi procesa obrade primjenjuju kao osnovica za obračun carinskog duga pri puštanju robe u slobodan promet nakon postupka vanjske obrade. 7.4. Vanjska obrada uz korištenje sistema standardne zamjene Član 172. (Sistem standardne zamjene) (1) U postupku vanjske obrade, u skladu s prethodnim odredbama o vanjskoj obradi i odredbama čl. od 172. do 177. ovog zakona, sistem standardne zamjene omogućava da dobiveni proizvod bude zamijenjen uvoznim proizvodom (u daljnjem tekstu: zamjenski proizvod). (2) Carinski organ može odobriti primjenu sistema standardne zamjene ako se proces obrade odnosi na popravku domaće robe koja nije predmet posebnih propisa donesenih u okviru Utorak, 21. 7. 2015. poljoprivredne politike ili posebnih propisa koji važe za određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda. (3) Odredbe koje se primjenjuju na dobivene proizvode primjenjuju se i na zamjenski proizvod, ne dovodeći u pitanje primjenu člana 177. ovog zakona. (4) Carinski organ može odobriti da se pod propisanim uslovima zamjenski proizvod uveze prije izvoza robe za koju je odobren postupak (prethodni uvoz). U tom slučaju mora se položiti osiguranje u visini iznosa uvoznih dažbina za zamjenski proizvod. Član 173. (Zamjenski proizvod) (1) Zamjenski proizvod mora imati istu osmocifrenu tarifnu oznaku, isti komercijalni kvalitet i iste tehničke karakteristike kao privremeno izvezena roba kada bi na njoj bila obavljena popravka. (2) Ako je privremeno izvezena roba bila korištena prije izvoza, zamjenski proizvod mora biti korišten, a ne novi proizvod. (3) Carinski organ može dozvoliti izuzetak od primjene stava (2) ovog člana ako se zamjenski proizvod isporučuje besplatno, na osnovu ugovorene ili zbog zakonom propisane garantne obaveze ili zbog proizvodne greške. Član 174. (Odobravanje sistema standardne zamjene) Sistem standardne zamjene može se odobriti samo kada je moguće provjeriti da li zamjenski proizvod ispunjava uslove iz člana 173. ovog zakona. Član 175. (Rok za izvoz u slučaju prethodnog uvoza) (1) U slučaju prethodnog uvoza, roba za privremeni izvoz mora se izvesti u roku od dva mjeseca od dana kada je carinski organ prihvatio carinsku deklaraciju za puštanje zamjenskog proizvoda u slobodan promet. (2) Ako to nalažu izuzetne okolnosti, carinski organ može, na osnovu blagovremenog zahtjeva imaoca odobrenja, produžiti rok iz stava (1) ovog člana u razumnim granicama. Član 176. (Iznos koji se odbija u slučaju prethodnog uvoza) U slučaju prethodnog uvoza i uz primjenu člana 169. ovog zakona, iznos koji se odbija utvrđuje se na osnovu elemenata za obračun koji za robu za privremeni izvoz važe na dan prihvatanja carinske deklaracije kojom se roba stavlja u postupak vanjske obrade. Član 177. (Odredbe koje se ne primjenjuju) Odredbe člana 165. st. (2) i (3) i člana 166. stav (1) tačka b) i stav (2) ovog zakona ne primjenjuju se u okviru sistema standardne zamjene. 7.5. Ostale odredbe Član 178. (Mjere trgovinske politike) U postupcima predviđenim u okviru vanjske obrade primjenjuju se mjere trgovinske politike. ODJELJAK D. POSTUPAK IZVOZA Član 179. (Postupak izvoza) (1) Postupkom izvoza odobrava se iznošenje domaće robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. U postupku izvoza primjenjuju se izvozne carinske formalnosti, Broj 58 - Strana 25 uključujući primjenu trgovinskih mjera i obračunava se izvozna carina ako je propisana. (2) Domaća roba namijenjena za iznošenje iz carinskog područja Bosne i Hercegovine stavlja se u izvozni postupak, osim u slučaju robe stavljene u postupak vanjske obrade ili u unutrašnji provozni postupak, u skladu s članom 112. ovog zakona. (3) Izvozna carinska deklaracija podnosi se carinskom uredu nadležnom prema sjedištu ili prebivalištu izvoznika ili prema mjestu u kojem se roba pakuje, odnosno utovara za izvoz. Izuzeci od ovoga mogu se propisati provedbenim propisom. (4) Slučajevi i uslovi pod kojima se ne podnosi izvozna carinska deklaracija za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine propisuju se provedbenim propisom. Član 180. (Uslovi prilikom izvoza robe) Puštanje robe za izvoz odobrava se pod uslovom da se roba izveze iz carinskog područja Bosne i Hercegovine u istom stanju u kakvom je bila u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije. Član 181. (Privremeni izvoz) (1) Kada se domaća roba privremeno izvozi s namjerom da se ponovo uveze u nepromijenjenom stanju, odredbe čl. 179. i 180. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način. (2) Odredbe čl. 209. i 210. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način kod ponovnog uvoza robe iz stava (1) ovog člana. POGLAVLJE III. DRUGI OBLICI CARINSKI ODOBRENOG POSTUPANJA ILI UPOTREBE ROBE ODJELJAK A. SLOBODNE ZONE 1. Opće odredbe Član 182. (Osnivanje, upravljanje i rad slobodnih zona) Uslovi za osnivanje slobodnih zona, postupak za određivanje slobodnih zona, rad i upravljanje slobodnim zonama, te uslovi za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama i prestanak rada slobodnih zona propisuju se posebnim zakonom. Član 183. (Slobodne zone) Slobodne zone su dijelovi carinskog područja Bosne i Hercegovine ili prostori koji se nalaze u tom području i odvojeni su od ostalog dijela carinskog područja, a u kojima se: a) u svrhu naplate uvoznih dažbina i primjene uvoznih mjera trgovinske politike, za stranu robu smatra da se ne nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, pod uslovom da nije puštena u slobodan promet ili da nije stavljena u drugi carinski postupak ili upotrebu ili da nije korištena ili trošena u slobodnoj zoni pod drugačijim uslovima od uslova utvrđenih carinskim propisima, b) na domaću robu namijenjenu izvozu, koja smještajem u slobodnu zonu ispunjava uslove predviđene posebnim propisima, primjenjuju mjere koje bi se primijenile pri izvozu takve robe. Član 184. (Carinski nadzor nad izgradnjom objekta u slobodnoj zoni) (1) Slobodne zone moraju biti posebno ograđene i označene, sa izuzetkom onih koje su određene u skladu s članom 186. ovog zakona. Carinski organ određuje mjesto ulaza i izlaza za svaku slobodnu zonu. S L U Z B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 26 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (2) Za izgradnju objekta u slobodnoj zoni potrebno je prethodno odobrenje carinskog organa radi carinskog nadzora. Član 185. (Carinski nadzor) (1) Područje, mjesto ulaza u i izlaza iz slobodne zone, sa izuzetkom slobodnih zona određenih u skladu s članom 186. ovog zakona, pod carinskim je nadzorom. (2) Lica i prijevozna sredstva koja ulaze u ili izlaze iz slobodne zone mogu biti podvrgnuti carinskoj kontroli. (3) Ulazak u slobodnu zonu može se zabraniti licima za koje postoji sumnja da se neće pridržavati odredbi ovog zakona i drugih propisa. (4) Carinski organ može obaviti provjeru robe i provesti druge mjere carinskog nadzora nad robom koja se unosi, iznosi ili ostaje u slobodnoj zoni. (5) Radi omogućavanja provođenja provjera iz stava (4) ovog člana, potrebno je carinskom organu predati kopiju dokumenta, koji mora pratiti robu prilikom njenog unosa ili iznosa ili mora biti na raspolaganju kod lica koje je u tu svrhu odredio carinski organ. Kada se traži provjera, roba se mora predočiti carinskom organu. Član 186. (Slobodne zone na koje se primjenjuju propisi o carinskom skladištu) (1) Carinski organ može odrediti slobodnu zonu u kojoj se obavljaju carinske formalnosti i primjenjuju odredbe koje se odnose na carinski dug, u skladu sa uslovima postupka carinskog skladištenja. Na tako određenu slobodnu zonu ne primjenjuju se odredbe čl. 188., 194. i 198. ovog zakona. (2) Na slobodnu zonu iz stava (1) ovog člana ne primjenjuju se odredbe koje se odnose na slobodnu zonu iz čl. 48., 49. i 229. ovog zakona. 2. Smještaj robe u slobodnu zonu Član 187. (Smještaj robe u slobodnu zonu) (1) U slobodnu zonu može se smjestiti domaća i strana roba. (2) Roba koja je neposredno unesena u slobodnu zonu, kako je to navedeno u članu 49. stav (1) tačka b) ovog zakona, prijavljuje se carinskom organu na osnovu prijevoznog dokumenta. (3) Roba za koju se unosom u slobodnu zonu završava neki drugi carinski postupak smješta se u slobodnu zonu na osnovu dokumenta kojim se završava prethodni postupak. (4) Domaća roba smješta se u slobodnu zonu na osnovu fakture ili drugog dokumenta koji sadrži sve podatke potrebne za evidenciju o robi u slobodnoj zoni. (5) Carinski organ može zahtijevati da se opasna roba ili roba zbog koje se može pokvariti druga roba ili za koju je, iz nekih drugih razloga, potrebno osigurati posebne uslove, smjesti u prostorije koje su posebno opremljene za smještaj takve robe. Član 188. (Predočenje robe i potvrda carinskog statusa robe) (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 185. st. (4) i (5) ovog zakona, roba koja se unosi u slobodnu zonu ne mora se predočiti carinskom organu niti je potrebno za nju podnositi carinsku deklaraciju. (2) Roba se predočava carinskom organu i podliježe carinskim formalnostima samo kada: a) je stavljena u carinski postupak koji se završava smještajem robe u slobodnu zonu. Ako navedeni carinski postupak dozvoljava izuzeće od obaveze predočenja robe, takvo se predočenje ne zahtijeva, b) je smještena u slobodnu zonu na osnovu odluke o odobravanju povrata ili otpusta uvoznih dažbina, c) ispunjava uslove za primjenu mjera iz člana 183. tačka b) ovog zakona, d) se smješta u slobodnu zonu direktno iz područja izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine. (3) Carinski organ može zahtijevati da bude obaviješten o robi koja podliježe plaćanju izvoznih dažbina ili na koju se primjenjuju drugi propisi kojima se regulira izvoz. (4) Na zahtjev zainteresiranog lica, carinski organ potvrđuje da li roba smještena u slobodnoj zoni ima carinski status domaće ili strane robe. 3. Rad slobodnih zona Član 189. (Rok za smještaj robe) (1) Smještaj robe u slobodnoj zoni nije vremenski ograničen. (2) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može propisati posebne rokove smještaja u slobodnu zonu za robu iz člana 183. tačka b) ovog zakona na koju se primjenjuju mjere poljoprivredne politike. Član 190. (Privredne djelatnosti u slobodnoj zoni) (1) U slobodnoj zoni privredne djelatnosti obavljaju se pod carinskim nadzorom, pod uslovima koji su propisani ovim zakonom. Carinski organ mora biti unaprijed obaviješten o obavljanju privrednih djelatnosti u slobodnoj zoni. (2) Carinski organ može uvesti mjere zabrane ili ograničenja u vezi s obavljanjem privredne djelatnosti u slobodnoj zoni iz stava (1) ovog člana, zavisno od vrste predmetne robe ili zahtjeva carinskog nadzora. (3) Carinski organ može zabraniti obavljanje privredne djelatnosti u slobodnoj zoni licu koje ne pruži neophodne garancije da će ih obavljati u skladu s odredbama ovog zakona i drugim propisima. Član 191. (Djelatnosti u slobodnoj zoni) (1) Strana roba, a koja je smještena u slobodnu zonu, dok se nalazi u slobodnoj zoni, može se: a) pustiti u slobodan promet pod uslovima propisanim za taj postupak i uz primjenu člana 196. ovog zakona, b) podvrgnuti uobičajenim oblicima postupanja iz člana 125. stav (1) ovog zakona, bez odobrenja carinskog organa, c) staviti u postupak unutrašnje obrade pod uslovima propisanim za taj postupak, d) staviti u postupak obrade pod carinskom kontrolom pod uslovima propisanim za taj postupak, e) staviti u postupak privremenog uvoza pod uslovima propisanim za taj postupak, f) ustupiti u korist države u skladu s čl. 200. i 201. ovog zakona, g) uništiti, pod uslovom da zainteresirano lice dostavi carinskom organu sve podatke koje taj organ smatra potrebnim. (2) Kada je roba stavljena u jedan od postupaka iz stava (1) tač. c), d) ili e) ovog člana, carinski organ može, imajuću u vidu uslove za rad i provođenje carinskog nadzora u slobodnoj zoni, ako je potrebno, tim uslovima prilagoditi mjere kontrole. Član 192. (Domaća roba obuhvaćena mjerama poljoprivredne politike) Domaća roba iz člana 183. tačka b) ovog zakona koja je obuhvaćena mjerama poljoprivredne politike može se u slobodnoj zoni podvrgnuti samo onim oblicima postupanja koji Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 27 su za tu robu izričito dozvoljeni, u skladu s članom 125. stav (2) ovog zakona. Ta postupanja mogu se preduzimati bez odobrenja carinskog organa. Član 193. (Posebni uslovi) Strana i domaća roba iz člana 183. tačka b) ovog zakona ne može se koristiti ili trošiti u slobodnoj zoni, osim u slučajevima iz čl. 191. i 192. ovog zakona. Član 194. (Evidencija o robi) (1) Lice koje u slobodnoj zoni obavlja djelatnost skladištenja, dorade ili prerade ili prodaje ili kupovine robe, dužno je voditi evidenciju o robi na način koji odobri carinski organ. Podaci o robi unose se u evidenciju čim se roba dopremi u prostorije tog lica. Evidencija o robi mora carinskom organu omogućiti identifikaciju robe i mora sadržavati podatke o kretanju robe. (2) Ako se pretovar robe obavlja unutar slobodne zone, dokumenti u vezi s tom radnjom moraju se dati na uvid carinskom organu. Kratkotrajno smještanje robe, zbog pretovara, smatrat će se sastavnim dijelom pretovara. U skladu s čl. od 45. do 47. i čl. od 203. do 206. ovog zakona, podnosi se ulazna ili izlazna sažeta deklaracija za robu koja se u slobodnu zonu direktno unosi iz dijelova izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine ili se iznosi iz slobodne zone direktno napuštajući carinsko područje Bosne i Hercegovine. (3) Evidencija iz stava (1) ovog člana vodi se hronološki, prema podacima iz dokumenata koji pri izvozu ili uvozu prate robu, te na osnovu normativa utroška materijala i proizvodnje robe. (4) Provedbenim propisom propisuje se način vođenja evidencije iz stava (1) ovog člana i način provođenja mjera carinskog nadzora u slobodnoj zoni. 4. Iznošenje robe iz slobodne zone Član 195. (Iznošenje robe iz slobodne zone) (1) Roba koja se iznosi iz slobodne zone može se: a) izvesti ili ponovo izvesti iz carinskog područja Bosne i Hercegovine ili b) unijeti u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Odredbe čl. od 45. do 68. ovog zakona, osim čl. od 59. do 64. ovog zakona ako je riječ o domaćoj robi, primjenjuju se i pri iznošenju robe u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, osim za robu koja slobodnu zonu napušta zračnim ili morskim putem bez stavljanja u postupak provoza ili neki drugi carinski postupak. Član 196. (Carinska vrijednost i obračun carinskog duga) (1) Kada nastane carinski dug za stranu robu koja se iz slobodne zone unosi u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, a carinska vrijednost utvrđuje se na osnovu stvarno plaćene cijene, odnosno cijene koju za tu robu treba platiti, koja uključuje troškove skladištenja i održavanja robe dok ostaje u slobodnoj zoni, ti troškovi ne uračunavaju se u carinsku vrijednost ako su iskazani odvojeno od stvarno plaćene cijene, odnosno cijene koju za robu treba platiti. (2) Kada unosom u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine nastane carinski dug za proizvod koji je u slobodnoj zoni dobiven u postupku unutrašnje obrade, iznos duga utvrđuje se na osnovu vrijednosti uvozne robe sadržane u dobivenim proizvodima. (3) Ako je roba bila predmet uobičajenih oblika postupanja iz člana 125. stav (1) ovog zakona, deklarant može zahtijevati, ako je takvo postupanje carinski organ odobrio u skladu s članom 125. stav (3) ovog zakona, da se iznos uvoznih dažbina utvrdi na osnovu vrste robe, carinske vrijednosti i količine robe, na osnovu koje bi se iznos utvrdio u vrijeme nastanka carinskog duga određeno u skladu s članom 239. ovog zakona da roba nije bila predmet takvog postupanja. (4) Provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi u kojima se neće primijeniti odredba stava (3) ovog člana. Član 197. (Postupanje s domaćom robom koja podliježe mjerama poljoprivredne politike) (1) Za domaću robu iz člana 183. tačka b) ovog zakona koja podliježe mjerama poljoprivredne politike i koja je unesena u slobodnu zonu određuje se neko od postupanja ili upotrebe predviđenih propisima prema kojem ta roba, po osnovu njenog smještaja u slobodnu zonu, ispunjava uslove za primjenu mjera koje se primjenjuju prilikom izvoza takve robe. (2) Ako se roba iz stava (1) ovog člana vrati u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, ili ako joj u roku propisanom u skladu s članom 189. stav (2) ovog zakona nije odobreno neko od postupanja ili upotrebe iz stava (1) ovog člana, carinski organ preduzima mjere predviđene odgovarajućim propisima kojima se uređuju posebna područja, a koje se odnose na nepoštivanje navedenog postupanja ili upotrebe. Član 198. (Dokaz o carinskom statusu robe) (1) U slučaju unosa ili ponovnog unosa robe s područja slobodne zone u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine ili ako se roba stavlja u carinski postupak, potvrda carinskog organa iz člana 188. stav (4) ovog zakona može se upotrijebiti kao dokaz carinskog statusa te robe kao domaće ili strane robe. (2) Kada se potvrdom ili na drugi način ne može dokazati da roba ima carinski status domaće ili strane robe, roba se smatra: a) domaćom robom, u svrhu plaćanja izvoznih dažbina, dobivanja izvoznih dozvola (certifikata) i primjene propisanih trgovinskih mjera prilikom izvoza, b) stranom robom, u svim ostalim slučajevima. Član 199. (Primjena propisa) Kada roba napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine iz slobodne zone, carinski organ kontrolira primjenu odredbi koje se odnose na izvoz, vanjsku obradu, ponovni izvoz, postupke s odgođenim plaćanjem ili postupak unutrašnjeg provoza, kao i primjenu odredbi čl. od 202. do 206. ovog zakona. ODJELJAK B. PONOVNI IZVOZ, UNIŠTENJE I USTUPANJE ROBE Član 200. (Ponovni izvoz, uništenje i ustupanje robe) Strana roba može se: a) ponovo izvesti iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, b) uništiti, c) ustupiti u korist države. Broj 58 - Strana 28 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 201. (Carinske formalnosti za ponovni izvoz, uništenje i ustupanje robe) (1) Na ponovni izvoz, kada je to potrebno, primjenjuju se na odgovarajući način carinske formalnosti propisane za izvoz robe, uključujući i primjenu trgovinskih mjera. (2) Provedbenim propisom propisuju se slučajevi u kojima se za stranu robu stavljenu u postupak s odgođenim plaćanjem neće primjenjivati trgovinske mjere pri izvozu iz Bosne i Hercegovine. (3) O namjeri ponovnog izvoza ili uništenja robe prethodno se mora obavijestiti carinski organ. Carinski organ zabranit će ponovni izvoz robe ako je to propisano ili predviđeno mjerama iz st. (1) i (2) ovog člana. Ako se roba koja je stavljena u postupak s ekonomskim dejstvom ponovo izvozi, za tu robu podnosi se carinska deklaracija, u skladu s čl. od 71. do 92. ovog zakona. U tim slučajevima primjenjuje se član 179. st. (3) i (4) ovog zakona. (4) Roba se ustupa u korist države u skladu s odredbama provedbenog propisa. (5) Uništenjem ili ustupanjem robe ne mogu nastati troškovi na teret države. (6) Za otpad i ostatke nastale uništenjem određuje se carinski odobreno postupanje ili upotreba propisana za stranu robu, a do tog momenta su pod carinskim nadzorom. DIO PETI - ROBA KOJA NAPUŠTA CARINSKO PODRUČJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 202. (Roba koja napušta carinsko područje) Roba koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine podliježe carinskom nadzoru. Ona može biti predmet kontrole carinskog organa, u skladu s važećim propisima. Roba napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine putem i na način koji, ako je to potrebno, odredi carinski organ. Član 203. (Podnošenje carinske deklaracije i izlazne sažete deklaracije) (1) Roba koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine, osim robe koja se prevozi prijevoznim sredstvom koje samo prolazi kroz teritorijalne vode ili zračni prostor carinskog područja Bosne i Hercegovine, bez zaustavljanja na tom području, mora imati carinsku deklaraciju ili, ako se ne zahtijeva carinska deklaracija, izlaznu sažetu deklaraciju. (2) Uz uvažavanje posebnih okolnosti, za određene vrste prometa robe, oblike transporta ili za određene privredne subjekte, ili ako su međunarodnim sporazumom predviđeni posebni sigurnosni postupci, provedbenim propisom propisuju se: a) rokovi do kojih carinska deklaracija ili izlazna sažeta deklaracija mora biti podnesena izlaznom carinskom uredu prije iznošenja robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, b) izuzeća od primjene propisanih rokova iz tačke a) ovog stava, c) uslovi pod kojima se može primijeniti izuzeće od obaveze podnošenja izlazne sažete deklaracije za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine i d) slučajevi u kojima i uslovi pod kojima se za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine ne podnosi ni carinska deklaracija ni izlazna sažeta deklaracija. Član 204. (Carinska deklaracija za robu koja napušta carinsko područje) (1) Kada se, shodno carinskim propisima, zahtijeva podnošenje carinske deklaracije za određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe robe koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine, ta deklaracija mora biti podnesena izvoznom carinskom uredu prije iznošenja robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Kada se izvozni i izlazni carinski ured razlikuju, podatke sadržane u carinskoj deklaraciji iz stava (1) ovog člana izvozni carinski ured odmah elektronskim putem dostavlja ili stavlja na raspolaganje izlaznom carinskom uredu. (3) Carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana mora sadržavati najmanje one podatke koji su neophodni za izlaznu sažetu deklaraciju propisanu članom 206. stav (5) ovog zakona. (4) Ako se carinska deklaracija podnosi na neki drugi način osim elektronskim putem, nadležni carinski ured primjenjuje isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju carinske deklaracije podnesene elektronskim putem. Član 205. (Izlazna sažeta deklaracija za robu koja napušta carinsko područje) (1) Ako za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine nije određeno carinski odobreno postupanje ili upotreba za koju se zahtijeva podnošenje carinske deklaracije, izlazna sažeta deklaracija mora biti podnesena izlaznom carinskom uredu prije iznošenja robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Carinski organ može odobriti da izlazna sažeta deklaracija iz stava (1) ovog člana bude podnesena i nekom drugom carinskom uredu, pod uslovom da taj carinski ured, podatke sadržane u toj deklaraciji odmah elektronskim putem dostavi ili učini dostupnim izlaznom carinskom uredu. (3) Pod uslovom da je nadležnom carinskom uredu omogućen pristup podacima iz izlazne sažete deklaracije u kompjuterskom sistemu privrednog subjekta, taj ured umjesto obaveze podnošenja izlazne sažete deklaracije može prihvatiti podnošenje obavještenja. Član 206. (Sadržaj i oblik izlazne sažete deklaracije i podnosilac) (1) Izlazna sažeta deklaracija podnosi se elektronskim putem. Podaci iz trgovinskih, lučkih i transportnih dokumenata mogu se koristiti u svrhu podnošenja izlazne sažete deklaracije pod uslovom da sadrže sve neophodne pojedinosti. (2) Carinski organ može, izuzetno, prihvatiti izlaznu sažetu deklaraciju u pisanoj formi, ako može primijeniti isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju izlazne sažete deklaracije podnesene elektronskim putem i ako se takvi podaci mogu razmjenjivati s drugim carinskim uredima. (3) Izlaznu sažetu deklaraciju podnosi: a) lice koje iznosi robu ili koje preuzima odgovornost za prijevoz robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine ili b) lice koje nadležnom carinskom uredu može predočiti ili osigurati predočenje robe ili c) zastupnik jednog od lica navedenog u tač. a) i b) ovog stava. (4) Carinski organ, na zahtjev lica iz stava (3) ovog člana, može odobriti izmjenu ili dopunu jednog ili više podataka u izlaznoj sažetoj deklaraciji, nakon njenog podnošenja. Izmjena, odnosno dopuna neće se odobriti nakon što carinski organ: a) obavijesti lice koje je podnijelo izlaznu sažetu deklaraciju da namjerava pregledati robu, ili b) utvrdi da su podaci navedeni u izlaznoj sažetoj deklaraciji netačni, ili c) odobri daljnje kretanje robe. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 29 (5) Provedbenim propisom propisuju se uslovi pod kojima se primjenjuju odredbe o podnošenju izlazne sažete deklara- cije, oblik i sadržaj izlazne sažete deklaracije koja obuhvata podatke neophodne za analizu rizika i pravilno provođenje carinske kontrole, prije svega u svrhe zaštite i sigurnosti, uzimajući u obzir, gdje je to moguće, primjenjive međunarodne standarde i trgovinsku praksu. DIO ŠESTI - POVLAŠTENI POSTUPCI POGLAVLJE I OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA UVOZNIH DAŽBINA Član 207. (Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina) Od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa se: a) pri uvozu i puštanju u slobodan promet: 1) oprema koja predstavlja ulog stranog lica, osim putničkih vozila, automata za zabavu i igru na sreću, 2) oprema za proizvodnju koja se ne proizvodi u Bosni i Hercegovini, koja se uvozi za novu ili proširenje postojeće proizvodnje, modernizaciju proizvodnje, uvođenje nove odnosno osavreme- njenje postojeće proizvodne tehnologije, a ko- jom se obavlja neposredna proizvodna djelat- nost, 3) roba za vojne i policijske snage i kazneno- popravne ustanove koju u potpunosti finansira donator, 4) roba za deminiranje, 5) roba za projekte obnove i rekonstrukcije Bosne i Hercegovine, ako je projekat usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,i u potpunosti ga finansiraju donatori ili međunarodne banke za razvoj ili ga većim dijelom finansiraju strani donatori ili međunarodne banke za razvoj, a manjim dijelom se finansira iz budžeta, 6) oprema za organe civilne zaštite i vatrogastva namijenjena zaštiti i spašavanju civilnog stanovništva, 7) lična imovina fizičkog lica koje prenosi svoje uobičajeno prebivalište iz druge države u Bosnu i Hercegovinu, 8) roba koja se uvozi povodom sklapanja braka - svadbena oprema, predmeti domaćinstva i pokloni, novi ili korišteni, koji pripadaju fizičkom licu koje se radi sklapanja braka preseljava iz druge države u Bosnu i Hercegovinu, 9) lična imovina koju državljanin Bosne i Hercegovine i strani državljanin stalno nastanjen u Bosni i Hercegovni naslijedi u drugoj državi, 10) školska oprema, obrazovni materijali i s tim povezani predmeti domaćinstva koji pripadaju učeniku ili studentu koji boravi u carinskom području Bosne i Hercegovine u svrhu školovanja ili studiranja i koji su namijenjeni za ličnu upotrebu za vrijeme trajanja njegovog školovanja ili studija, 11) roba zanemarive vrijednosti sadržana u pošiljci poslanoj direktno iz druge države primaocu u Bosni i Hercegovini, 12) roba nekomercijalnog karaktera sadržana u pošiljci koju besplatno šalje fizičko lice iz druge države fizičkom licu u Bosni i Hercegovini, 13) proizvodna sredstva i druga oprema koja pripada preduzeću koje definitivno prekida svoju djelatnost u drugoj državi i premješta se u carinsko područje Bosne i Hercegovine radi obavljanja slične djelatnosti, 14) poljoprivredni, stočarski, pčelarski, hortikulturni i šumski proizvodi dobiveni s posjeda koji se nalazi u pograničnom području susjedne države i koje je u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz pograničnog područja Bosne i Hercegovine, kao i priplod i ostali proizvodi dobiveni od stoke porijeklom iz Bosne i Hercegovine koja se zbog poljskih radova, ispaše ili zimovanja nalazi na tim posjedima; 15) sjeme, đubrivo i proizvodi za obrađivanje zemlje i usjevi namijenjeni za korištenje na posjedu koji se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine i graniči s drugom državom i koje je u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača koje svoje glavno gazdinstvo imaju u drugoj državi koje graniči s carinskim područjem Bosne i Hercegovine, 16) lični prtljag putnika, te roba nekomercijalnog karaktera koju putnici unose sa sobom iz druge države u propisanoj vrsti, količini i vrijednosti, 17) obrazovni, naučni i kulturološki materijali, naučni instrumenti i uređaji namijenjeni obrazovnim, naučnim ili kulturološkim ustanovama ili organizacijama, 18) životinje posebno pripremljene za laboratorijsku upotrebu za naučna istraživanja; biološke ili hemijske materije namijenjene isključivo naučnom istraživanju, a koje se ne proizvode u Bosni i Hercegovini i uvoze se isključivo u nekomercijalne svrhe, 19) terapeutske supstance ljudskog porijekla, reagensi za određivanje krvne grupe i reagensi za određivanje vrste tkiva, namijenjeni za upotrebu isključivo u nekomercijalne medicinske ili naučne svrhe, 20) instrumenti i uređaji namijenjeni za medicinsko istraživanje, medicinsko dijagnosticiranje ili liječenje koje dobrotvorne ili neprofitne organizacije ili fizička lica doniraju zdravstvenim ustanovama, bolničkim odjelima ili ustanovama za medicinsko istraživanje ili koje su te zdravstvene ustanove, bolnice ili ustanove za medicinsko istraživanje kupile sredstvima koje je u cijelosti osigurala dobrotvorna ili humanitarna organizacija ili uz pomoć dobrovoljnih priloga, kao i na njihove rezervne dijelove i komponente ili pribor i alate koji se koriste za njihovo održavanje, provjeru, kalibraciju ili popravak, 21) uzorci referentnih supstanci koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija za kontrolu kvaliteta materijala koji se koriste u proizvodnji medicinskih proizvoda, 22) farmaceutski proizvodi za ljudsku ili veterinarsku medicinsku upotrebu za ljude ili životinje koji dolaze iz drugih država radi učešća na međunarodnim sportskim događajima organiziranim u carinskom području Bosne i Hercegovine, 23) roba koja zadovoljava osnovne potrebe ljudi (hrana, lijekovi, odjeća, obuća, higijenska sredstva i posteljina) koju radi besplatne podjele u humanitarne svrhe uvoze registrirane Broj 58 - Strana 30 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. humanitarne organizacije, te oprema i kancelarijski materijali koje lica ili organizacije registrirane izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, bez ikakve komercijalne namjere pošiljaoca, besplatno šalju registriranim humanitarnim organizacijama isključivo za obavljanje njihove djelatnosti, 24) roba koja je posebno izrađena za obrazovanje, naučni ili kulturni razvoj slijepih lica, a koju uvoze slijepa lica za ličnu upotrebu, ili ustanove ili organizacije ili udruženje slijepih lica koje se bavi obrazovanjem slijepih lica ili pružanjem pomoći slijepim licima, 25) roba koja je posebno izrađena i prilagođena za obrazovanje, naučni ili kulturni razvoj fizički i mentalno hendikepiranih lica, koju uvozi hendikepirano lice za ličnu upotrebu ili ustanove, organizacije ili udruženja koja se bave obrazovanjem hendikepiranih lica ili pružanjem pomoći hendikepiranim licima, 26) roba za žrtve nesreće, 27) putnički automobil, koji jednom u pet godina, u svrhu lične upotrebe, uvoze sljedeća invalidna lica: ratni vojni invalid s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, kao i s utvrđenim stepenom invalidnosti od 50% i više, ako je riječ o amputacijama i težim oštećenjima ekstremiteta koja uslovljavaju upotrebu vozila prilagođenih invalidnim licima, ostala invalidna lica s tjelesnim oštećenjem od najmanje 80%, posebno organa za kretanje (donji ekstremiteti, karlica, kičma) ili organa vida, te invalidno lice kojem je utvrđen teži oblik retardiranosti ili paralize, 28) odlikovanja i priznanja dobivena u okviru međunarodnih događaja, koja po svojoj vrsti, pojedinačnoj vrijednosti i drugim obilježjima ne smiju biti takva da ukazuju da je riječ o uvozu iz komercijalnih razloga, 29) pokloni primljeni u okviru međunarodnih odnosa, 30) roba namijenjena monarsima ili šefovima države, 31) roba uvezena u promotivne svrhe: uzorci robe zanemarljive vrijednosti, štampani i reklamni materijal i proizvodi koji se koriste ili konzumiraju na trgovačkom sajmu ili sličnom događaju, 32) roba namijenjena ispitivanju, analizi ili testiranju, u svrhu utvrđivanja i provjere njenog sastava, svojstava, kvaliteta ili drugih tehničkih karakteristika, radi dobivanja podataka bitnih za industrijska ili komercijalna istraživanja, 33) uzorak robe koja predstavlja robnu marku (žig), patent, model (industrijski dizajn) i njihove prateće isprave, kao i obrasci koji se dostavljaju organu nadležnom za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, 34) turistička informativna literatura, 35) razni dokumenti i predmeti, 36) pomoćni materijali za utovar i zaštitu robe tokom prijevoza, 37) slama, krma i hrana za životinje tokom prijevoza, 38) gorivo i mazivo sadržano u standardnim rezervoarima drumskih motornih vozila ili motocikala i u posebnim rezervoarima, 39) roba namijenjena gradnji, održavanju ili ukrašavanju groblja i grobova, te spomen-ploča za žrtve rata drugih država koje su pokopane u carinskom području Bosne i Hercegovine, 40) kovčezi s tijelima i urne s pepelom umrlog lica i ukrasni pogrebni predmeti, 41) roba za koju je međunarodnim sporazumom koji obavezuje Bosnu i Hercegovinu predviđeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, b) odredbe tačke a) ovog člana primjenjuju se na odgovarajući način na oslobađanje pri izvozu, ako su za izvoz predmetne robe propisane izvozne dažbine. Član 208. (Uslovi i postupak za ostvarivanje oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Upravnog odbora, propisuje uslove i postupak za ostvarivanje prava na oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina propisana odredbama člana 207. ovog zakona, te ograničenja u pogledu raspolaganja robom koja je oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina, kao i za oslobađanja od plaćanja izvoznih dažbina pri izvozu. POGLAVLJE II VRAĆANJE IZVEZENE ROBE Član 209. (Vraćanje domaće robe) (1) Domaća roba koja se, nakon izvoza iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, vraća u to područje i pušta u slobodan promet u roku od tri godine, na zahtjev deklaranta, oslobađa se od plaćanja uvoznih dažbina. (2) Rok od tri godine carinski organ može produžiti, na zahtjev deklaranta, ako za to postoje opravdani razlozi. Ako je vraćena roba, prije nego što je izvezena iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, bila puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog njene upotrebe u posebne svrhe, izuzeće od uvoznih dažbina iz ovog člana odobrava se jedino ako se roba ponovo uvozi u istu svrhu. (3) Ako se roba ne uvozi ponovo u istu svrhu, iznos uvoznih dažbina koji bi se obračunao za tu robu umanjuje se za iznos uvoznih dažbina koji je plaćen prilikom prvog puštanja te robe u slobodan promet. Ako je iznos prethodno plaćenih uvoznih dažbina veći od iznosa koji bi se trebao platiti pri ponovnom uvozu, povrat uvoznih dažbina se ne odobrava. (4) Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina prema stavu (1) ovog člana ne odobrava se u slučaju: a) robe izvezene iz carinskog područja Bosne i Hercegovine prema postupku vanjske obrade, osim ako je roba ostala u istom stanju u kakvom je izvezena, b) robe koja je podlijegala mjeri koja je uslovljavala njen izvoz u drugu državu. Okolnosti u kojima i uslovi pod kojima se može odstupiti od ove odredbe određuju se provedbenim propisom. Član 210. (Uslov uvoza robe u istom stanju i odstupanje) Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, prema članu 209. ovog zakona, odobrava se samo ako se roba ponovo uvozi u istom stanju u kojem je bila izvezena. Okolnosti u kojima i uslovi pod kojima se može odstupiti od ove odredbe određuju se provedbenim propisom. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 31 Član 211. (Roba iz postupka unutrašnje obrade) (1) Odredbe čl. 209. i 210. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na dobivene proizvode koji su bili prvobitno izvezeni ili ponovo izvezeni nakon postupka unutrašnje obrade. (2) Iznos uvoznih dažbina za robu iz stava (1) ovog člana utvrđuje se na osnovu propisa koji se primjenjuju za postupak unutrašnje obrade, s tim da se datum ponovnog izvoza smatra datumom puštanja u slobodan promet. POGLAVLJE III. PROIZVODIMORSKOG RIBOLOVA I DRUGIPROIZVODI IZVAĐENI IZ MORA Član 212. (Proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi izvađeni iz mora) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 28. stav (2) tačka f) ovog zakona, sljedeći proizvodi oslobođaju se od plaćanja uvoznih dažbina kada se puštaju u slobodan promet: a) proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi izvađeni iz teritorijalnog mora drugih država brodovima registriranim ili upisanim u odgovarajući registar Bosne i Hercegovine i koji plove pod zastavom Bosne i Hercegovine, b) proizvodi dobiveni iz proizvoda iz tačke a) ovog člana na brodu fabrici koji ispunjavaju uslove iz te tačke. DIO SEDMI - CARINSKIDUG POGLAVLJE I OSIGURANJE ZA NAPLATU CARINSKOG DUGA Član 213. (Polaganje osiguranja za naplatu carinskog duga) (1) Kada carinski organ, u skladu s carinskim propisima, zahtijeva polaganje osiguranja za plaćanje carinskog duga, to osiguranje dužan je položiti dužnik ili lice koje može postati dužnik. Osiguranje za plaćanje carinskog duga uključuje osiguranje plaćanja svih propisanih uvoznih dažbina, poreza, akciza i drugih dažbina koje je carinski organ, u skladu s carinskim i drugim propisima, dužan naplaćivati prilikom uvoza i izvoza robe. (2) Carinski organ zahtijeva polaganje jednog osiguranja za plaćanje jednog carinskog duga. Osiguranje položeno za određenu carinsku deklaraciju vrijedi za svu robu obuhvaćenu ili puštenu prema toj deklaraciji. (3) Carinski organ može odobriti da drugo lice položi osiguranje za plaćanje carinskog duga umjesto dužnika. (4) Ako je lice koje je dužnik ili koje može postati dužnik pravosudni organ ili organ uprave, polaganje osiguranja se ne zahtijeva. (5) Carinski organ može odustati od zahtjeva za polaganje osiguranja za plaćanje carinskog duga koji ne prelazi iznos od 1.000,00 konvertibilnih maraka. (6) Provedbenim propisom mogu se propisati i drugi slučajevi u kojima se neće zahtijevati polaganje osiguranja ili u kojima se može odobriti polaganje osiguranja u smanjenom iznosu. Član 214. (Drugi slučajevi polaganja osiguranja) (1) Kada prema carinskim propisima polaganje osiguranja nije obavezno, carinski organ može zahtijevati polaganje osiguranja ako ocijeni da nije sigurno da će plaćanje nastalog carinskog duga ili carinskog duga koji bi mogao nastati biti izvršeno u propisanom roku. (2) Umjesto osiguranja iz stava (1) ovog člana, carinski organ može od lica iz člana 213. stav (1) ovog zakona zahtijevati podnošenje pisane izjave u vezi s plaćanjem njegovih obaveza prema ovom zakonu. (3) Osiguranje iz stava (1) ovog člana može se zahtijevati: a) u trenutku primjene propisa kojima se zahtijeva polaganje osiguranja ili b) naknadno, u svakom trenutku ako carinski organ utvrdi da carinski dug koji je nastao ili bi mogao nastati neće biti izmiren u propisanom roku. Član 215. (Sveobuhvatno osiguranje) (1) Na zahtjev lica iz člana 213. st. (1) ili (3) ovog zakona, carinski organ može odobriti da se za dva ili više postupaka u vezi s kojima je carinski dug nastao ili bi mogao nastati položi sveobuhvatno osiguranje. (2) Provedbenim propisom propisuju se uslovi i postupak polaganja osiguranja iz stava (1) ovog člana. Član 216. (Iznos osiguranja) (1) Kada je polaganje osiguranja prema carinskim propisima obavezno, uz primjenu posebnih odredbi koje se odnose na postupak provoza, carinski organ utvrđuje iznos osiguranja u visini koja odgovara: a) tačnom iznosu carinskog duga ili dugova za koje se osiguranje daje, ako se taj iznos u trenutku kada se polaganje osiguranja zahtijeva može sa sigurnošću utvrditi, b) u drugim slučajevima, najvišem iznosu carinskog duga ili dugova koji su nastali ili koji bi mogli nastati. (2) U slučaju sveobuhvatnog osiguranja za više carinskih dugova čija visina tokom osiguranog perioda podliježe promjenama, osiguranje se utvrđuje u iznosu koji osigurava naplatu carinskih dugova u svakom trenutku. (3) Ako carinski organ zahtijeva polaganje osiguranja kada prema carinskim propisima polaganje osiguranja za naplatu carinskog duga nije obavezno, iznos osiguranja ne smije biti veći od iznosa utvrđenog primjenom stava (1) ovog člana. (4) Okolnosti u kojima i uslovi pod kojima se može položiti pojedinačno osiguranje utvrđuju se provedbenim propisom. Član 217. (Oblici osiguranja) Osiguranje za plaćanje carinskog duga može se dati: a) u obliku gotovinskog depozita ili b) jemstvom. Član 218. (Gotovinski depozit i druga sredstva plaćanja) (1) Gotovinski depozit polaže se u valuti Bosne i Hercegovine. (2) S gotovinskim depozitom izjednačava se polaganje bilo kojeg drugog instrumenta koji se s obzirom na izdavaoca, uslove i način njegove naplate prihvata kao sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini. (3) Osiguranje u vidu gotovinskog depozita ili plaćanje koje se izjednačava s gotovinskim depozitom polaže se u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini. Član 219. (Jemac) (1) Jemac se u pisanoj formi obavezuje da će solidarno s dužnikom platiti iznos osiguranog carinskog duga dospjelog za plaćanje, uključujući kamate i troškove nastale u postupku naplate neplaćenog carinskog duga. (2) Jemac mora biti treće lice registrirano u Bosni i Hercegovini. (3) Carinski organ može odbiti jemca ili predloženi oblik osiguranja ako ocijeni da ne osigurava sigurnu naplatu carinskog duga u propisanom roku. Broj 58 - Strana 32 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 220. (Izbor oblika osiguranja i odbijanje osiguranja) (1) Lice koje ima obavezu polaganja osiguranja slobodno je pri izboru oblika osiguranja propisanog članom 217. ovog zakona. (2) Carinski organ može odbiti predloženi oblik osiguranja ako ocijeni da takvo osiguranje ne omogućava pravilno funkcioniranje predmetnog carinskog postupka. Isto se primjenjuje i u pogledu predloženog osiguranja. Carinski organ može zahtijevati da izabrani oblik osiguranja važi u određenom periodu. Član 221. (Drugi oblici osiguranja i odbijanje osiguranja) (1) Provedbenim propisom mogu se propisati i drugi oblici osiguranja osim onih iz člana 217. ovog zakona. (2) Kada je to predviđeno propisom iz stava (1) ovog člana, carinski organ može prihvatiti i drugi oblik osiguranja ako se njime na isti način osigurava plaćanje carinskog duga. (3) Carinski organ odbit će osiguranje koje predloži dužnik ako ocijeni da se takvim oblikom ne osigurava plaćanje carinskog duga na isti način. (4) Bez odstupanja od stava (3) ovog člana, carinski organ može prihvatiti polaganje gotovinskog depozita bez ispunjavanja uslova propisanih članom 218. st. (1) i (2) ovog zakona. Član 222. (Dodatno ili novo osiguranje) Ako carinski organ utvrdi da položeno osiguranje ne osigurava ili više nije sigurno da će osigurati naplatu carinskog duga u potpunosti u propisanom roku, on zahtijeva od lica iz člana 213. stav (1) ovog zakona da položi dodatno osiguranje ili da prethodno položeno osiguranje zamijeni novim. Član 223. (Razduživanje osiguranja) (1) Osiguranje za naplatu carinskog duga ne razdužuje se sve dok se carinski dug za koji je položeno osiguranje ne ugasi ili dok ne nastupe okolnosti zbog kojih carinski dug više ne može nastati. Kada se carinski dug ugasi ili nastupe okolnosti zbog kojih carinski dug više ne može nastati, osiguranje za naplatu tog carinskog duga odmah se razdužuje. (2) Ako se carinski dug djelimično ugasi ili ako može nastati samo u odnosu na dio iznosa za koji je položeno osiguranje, dio osiguranja se razdužuje na zahtjev podnosioca osiguranja, osim ako je riječ o iznosu koji ne opravdava provođenje takvog postupka. Član 224. (Propisivanje odstupanja) Provedbenim propisom može se propisati odstupanje od pojedinih odredbi čl. od 213. do 223. ovog zakona, kada je to potrebno radi ispunjavanja obaveza preuzetih međunarodnim sporazumom. POGLAVLJE II NASTANAK CARINSKOG DUGA Član 225. (Nastanak carinskog duga) (1) Carinski dug prilikom uvoza nastaje: a) puštanjem u slobodan promet robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina ili b) stavljanjem takve robe u postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. (2) Carinski dug nastaje u trenutku prihvatanja predmetne carinske deklaracije. (3) Dužnik je deklarant. U slučaju posrednog zastupanja, dužnik je i lice za čiji je račun podnesena carinska deklaracija. (4) Ako su u carinskoj deklaraciji za jedan od postupaka iz stava (1) ovog člana prikazani netačni podaci koji su doveli do toga da propisane uvozne dažbine nisu obračunate i naplaćene, djelimično ili u cijelosti, dužnikom se smatra i lice koje je dalo podatke navedene u deklaraciji, a koje je znalo ili moglo znati da podaci nisu tačni. Član 226. (Carinski dug prilikom nezakonitog unošenja robe) (1) Carinski dug prilikom uvoza nastaje: a) nezakonitim unošenjem u carinsko područje Bosne i Hercegovine robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina, b) nezakonitim unošenjem robe iz tačke a) ovog stava iz slobodne zone u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Nezakonitim unošenjem robe, u smislu ovog člana, smatra se unošenje robe suprotno odredbama čl. od 49. do 52. i člana 195. stav (1) tačka b) ovog zakona. (3) Carinski dug nastaje u trenutku nezakonitog unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine. (4) Ako se iznos carinskog duga ne može tačno odrediti, carinski organ odredit će ga na osnovu tarifne oznake robe čija je carina najveća u odgovarajućem tarifnom broju. (5) Dužnik je: a) lice koje je nezakonito unijelo robu, b) svako drugo lice koje je učestvovalo u nezakonitom unošenju robe, a znalo je ili je moglo znati da je takvo unošenje nezakonito, c) svako drugo lice koje je steklo vlasništvo ili posjed nad robom iz stava (1) ovog člana i koje je u trenutku sticanja ili zaprimanja robe znalo ili je moglo znati da je roba nezakonito unesena. Član 227. (Carinski dug prilikom izuzimanja robe ispod carinskog nadzora) (1) Carinski dug prilikom uvoza nastaje nezakonitim izuzimanjem ispod carinskog nadzora robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina. (2) Carinski dug nastaje u trenutku izuzimanja robe ispod carinskog nadzora. (3) Ako se iznos carinskog duga ne može tačno odrediti, carinski organ odredit će ga na osnovu tarifne oznake robe čija je carina najveća u odgovarajućem tarifnom broju. (4) Dužnik je: a) lice koje je izuzelo robu ispod carinskog nadzora, b) svako drugo lice koje je učestvovalo u izuzimanju robe ispod carinskog nadzora iako je znalo ili je moglo znati da je roba izuzeta ispod carinskog nadzora, c) svako drugo lice koje je steklo ili zaprimilo u posjed robu izuzetu ispod carinskog nadzora, ako je u trenutku sticanja odnosno prijema robe znalo ili je moglo znati da je riječ o takvoj robi, d) lice koje je bilo dužno da se pridržava obaveza koje proizlaze iz privremenog smještaja robe ili carinskog postupka u koji je roba bila stavljena. Član 228. (Carinski dug zbog neispunjavanja obaveza ili uslova) (1) Carinski dug pri uvozu nastaje: a) zbog neispunjavanja jedne od obaveza koja za robu koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina proizlazi iz njenog privremenog smještaja ili upotrebe carinskog postupka u koji je roba bila stavljena ili Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 33 b) zbog neispunjavanja jednog od uslova za stavljanje robe u određeni carinski postupak ili za odobravanje smanjene ili nulte stope carine radi upotrebe robe u posebne svrhe. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, carinski dug ne nastaje ako se utvrdi da učinjeni propusti nisu bitno uticali na pravilno provođenje privremenog smještaja ili carinskog postupka koji je u pitanju. (3) Carinski dug nastaje u trenutku kada prestane ispunjavanje obaveze zbog čijeg neispunjenja nastaje carinski dug ili u trenutku kad je roba bila stavljena u određeni carinski postupak ako se naknadno utvrdi da nije bio ispunjen jedan od propisanih uslova za njeno stavljanje u taj postupak ili za odobravanje smanjene ili nulte stope carine radi upotrebe robe u posebne svrhe. (4) Dužnik je lice koje je, prema datim okolnostima, moralo ispuniti propisane obaveze koje proizlaze iz privremenog smještaja robe ili stavljanja robe u odgovarajući carinski postupak ili koje je moralo ispuniti uslove za stavljanje robe u takav postupak. Član 229. (Carinski dug zbog nepravilnog postupanja ili upotrebe robe u slobodnoj zoni) (1) Carinski dug pri uvozu nastaje trošenjem ili upotrebom robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina u slobodnoj zoni na način i pod uslovima drugačijim od onih koji su propisani važećim propisima. Ako roba nestane u slobodnoj zoni i carinski organ ocijeni da dokazi u vezi s njenim nestankom nisu prihvatljivi, smatra se da je takva roba potrošena ili upotrijebljena u slobodnoj zoni suprotno propisima. (2) Carinski dug nastaje u trenutku kad se roba potroši ili prvi put upotrijebi pod uslovima koji nisu u skladu s propisima. (3) Dužnik je lice koje je potrošilo ili upotrijebilo robu, kao i lice koje je u potrošnji ili upotrebi robe učestvovalo, ako je znalo ili je moglo znati da se roba troši ili koristi pod uslovima koji nisu u skladu s propisima. (4) Ako carinski organ smatra da je roba koja je nestala, potrošena ili upotrijebljena u slobodnoj zoni, a nije moguće odrediti dužnika u smislu stava (3) ovog člana, lice koje je prema saznanju carinskog organa posljednje bilo u posjedu robe obavezno je platiti carinski dug. Član 230. (Kada carinski dug ne nastaje) (1) Izuzetno od čl. 226. i 228. stav (1) tačka a) ovog zakona, carinski dug za određenu robu ne nastaje ako lice dokaže da obaveze koje proizlaze iz: a) čl. od 49. do 52. i člana 195. stav (1) tačka b) ovog zakona, ili b) privremenog smještaja te robe, ili c) korištenja carinskog postupka u koji je ta roba bila stavljena, nisu ispunjene zbog potpunog uništenja ili nepovratnog gubitka robe kao posljedice same prirode robe, nepredviđenih okolnosti, nastupanja više sile ili uz odobrenje carinskog organa. (2) U smislu stava (1) ovog člana, roba se smatra nepovratno izgubljenom ako je neupotrebljiva za bilo koje lice. (3) Smatra se da carinski dug nije nastao za robu koja je pod uslovom upotrebe u posebne svrhe puštena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi carine, ako je ta roba uz odobrenje carinskog organa izvezena ili ponovo izvezena. Član 231. (Pravila za ostatke i otpatke u postupku upotrebe robe u posebne svrhe) Ako, u skladu s članom 230. stav (1) ovog zakona, nije nastao carinski dug za robu koja je pod uslovom upotrebe u posebne svrhe puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine, ostaci i otpaci koji nastanu pri uništenju takve robe smatraju se stranom robom. Član 232. (Carinski dug za robu u postupku upotrebe u posebne svrhe) (1) Ako je, u skladu s čl. 227. ili 228. ovog zakona carinski dug nastao u vezi s robom koja je radi upotrebe u posebne svrhe bila puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine, iznos plaćen prilikom njenog puštanja u slobodan promet odbija se od iznosa nastalog carinskog duga. (2) Odredba stava (1) ovog člana primjenjuje se na odgovarajući način u slučaju kada carinski dug nastane u vezi s ostacima i otpacima koji nastanu pri uništenju takve robe. Član 233. (Nastanak carinskog duga pri izvozu kada je podnesena carinska deklaracija) (1) Carinski dug pri izvozu nastaje za robu koja podliježe izvoznim dažbinama, a koja se, na osnovu carinske deklaracije, izvozi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Carinski dug nastaje u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije za tu robu. (3) Dužnik je deklarant. U slučaju posrednog zastupanja, dužnikom se smatra i lice za čiji je račun podnesena izvozna carinska deklaracija. Član 234. (Nastanak carinskog duga pri izvozu kada nije podnesena carinska deklaracija) (1) Carinski dug pri izvozu nastaje iznošenjem iz carinskog područja Bosne i Hercegovine robe koja podliježe izvoznim dažbinama, iako za nju nije podnesena carinska deklaracija. (2) Carinski dug nastaje u trenutku kada takva roba stvarno napusti carinsko područje Bosne i Hercegovine. (3) Dužnik je lice koje je: a) iznijelo robu, b) učestvovalo u iznošenju takve robe, a znalo je ili je moglo znati da carinska deklaracija, iako je morala biti, nije podnesena. Član 235. (Drugi slučajevi nastanka carinskog duga pri izvozu) (1) Carinski dug pri izvozu nastaje zbog neispunjavanja uslova pod kojima je odobreno da roba napusti carinsko područje Bosne i Hercegovine uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja izvoznih dažbina. (2) Carinski dug nastaje u trenutku kada roba stigne u neko drugo odredište različito od onog koje je bilo određeno kada je dozvoljeno da roba istupi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja izvoznih dažbina ili, ako carinski organ ne može da utvrdi taj trenutak, istekom roka za podnošenje dokaza o ispunjenosti uslova pod kojima je oslobađanje odobreno. (3) Dužnik je deklarant. U slučaju posrednog zastupanja, dužnikom se smatra i lice za čiji je račun podnesena izvozna carinska deklaracija. Broj 58 - Strana 34 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 236. (Carinski dug za robu koja podliježe mjerama zabrane ili ograničenja) (1) Carinski dug iz čl. od 225. do 229. i čl. od 233. do 235. ovog zakona nastaje i za robu koja podliježe mjerama bilo koje vrste zabrane ili ograničenja prilikom uvoza ili izvoza. (2) Nikakav carinski dug ne nastaje ako se u carinsko područje Bosne i Hercegovine nezakonito unese falsificirani novac, droga i psihotropne supstance koje ne ulaze u privredne tokove a koje zbog svoje upotrebe u medicinske i naučne svrhe podliježu strogom nadzoru i kontroli nadležnih organa. (3) U svrhu krivičnih i prekršajnih propisa za radnje koje su u suprotnosti s carinskim propisima, smatra se da je carinski dug nastao u slučajevima kada je krivičnim i prekršajnim propisima predviđeno da su uvozne ili izvozne dažbine osnov za određivanje kazne ili da je postojanje carinskog duga osnov za pokretanje krivičnog postupka. Član 237. (Carinski dug za robu za koju je propisano povoljno tarifno postupanje ili oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina) Kada je, u skladu s čl. 26., 96., 163. ili čl. od 207. do 211. ovog zakona, carinskim propisima predviđeno da se za robu zbog njene vrste ili upotrebe u posebne svrhe može odobriti povoljno tarifno postupanje, ili potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih ili izvoznih dažbina, takvo povoljno tarifno postupanje ili potpuno ili djelimično oslobađanje primijenit će se i kada, shodno čl. od 226. do 229., čl. 234. ili 235. ovog zakona, nastane carinski dug, pod uslovom da zainteresirano lice nije postupalo namjerno ili s grubom nepažnjom i ako podnese dokaze da su ispunjeni svi drugi uslovi za povoljno tarifno postupanje ili za potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja dažbina. Član 238. (Solidarna odgovornost) Ako je više lica u obavezi da plate isti carinski dug, ona su solidarno odgovorna za plaćanje takvog duga. Član 239. (Vrijeme nastanka carinskog duga) (1) Ako ovim zakonom nije drugačije određeno i ne dovodeći u pitanje stav (2) ovog člana, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina za određenu robu obračunava se prema propisima za određivanje visine duga koji su za tu robu važili na dan nastanka carinskog duga. (2) Ako nije moguće tačno odrediti kada je carinski dug nastao, smatrat će se da je dug nastao u vrijeme kad carinski organ utvrdi da se roba nalazi u okolnostima koje uslovljavaju nastanak carinskog duga. (3) Ako na osnovu raspoloživih podataka carinski organ može utvrditi da je carinski dug nastao prije vremena iz stava (2) ovog člana, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina za predmetnu robu utvrđuje se na osnovu propisa koji su važili za tu robu u najranijem trenutku u kojem se, na osnovu raspoloživih podataka, može utvrditi postojanje carinskog duga. (4) Pod uslovima i okolnostima utvrđenim provedbenim propisom, na iznos carinskog duga naplaćuje se kompenzatorna kamata radi sprečavanja nezakonitog sticanja fmansijske koristi zbog pomjeranja dana nastanka ili obračuna carinskog duga. Član 240. (Mjesto nastanka carinskog duga) (1) Carinski dug nastaje: a) u mjestu u kojem se obavljala radnja zbog koje je dug nastao, b) ako nije moguće utvrditi mjesto iz tačke a) ovog stava, smatra se da je carinski dug nastao u mjestu gdje carinski organ zaključi da se roba nalazi u okolnostima u kojima nastaje carinski dug, c) ako je roba stavljena u carinski postupak koji nije završen, a mjesto nastanka carinskog duga se ne može utvrditi u skladu s tač. a) i b) ovog stava u utvrđenom roku, carinski dug nastaje u mjestu gde je roba bila stavljena u carinski postupak koji je u pitanju ili u mjestu u kojem je unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine po tom postupku. (2) Ako na osnovu raspoloživih podataka carinski organ može utvrditi da je carinski dug nastao ranije dok se roba nalazila na nekom drugom mjestu, smatra se da je carinski dug nastao u mjestu gdje je utvrđeno da se roba ranije nalazila, i to u najranijem trenutku u kojem se može utvrditi postojanje carinskog duga. Član 241. (Zabrana povrata ili izuzeća od carine) (1) Ako je međunarodnim sporazumima zaključenim između Bosne i Hercegovine i drugih država predviđeno odobravanje preferencijalne tarifne stope pri uvozu robe porijeklom iz Bosne i Hercegovine u te države, u skladu s tim sporazumima, ako je roba dobivena u postupku unutrašnje obrade, roba koja nije porijeklom iz Bosne i Hercegovine ili države s kojom je zaključen sporazum, a sadržana je u toj robi s porijeklom, podliježe plaćanju odgovarajućih uvoznih dažbina. Uvozni carinski dug nastaje ovjerom dokumenta potrebnog za dobivanje takve preferencijalne tarifne stope u drugoj državi. (2) Carinski dug iz stava (1) ovog člana nastaje u momentu prihvatanja izvozne carinske deklaracije za predmetnu robu. (3) Dužnik je deklarant. U slučaju posrednog zastupanja, dužnikom se smatra i lice za čiji račun je podnesena izvozna carinska deklaracija. (4) Visina uvoznih dažbina koja odgovara carinskom dugu utvrđuje se na isti način kao da je riječ o carinskom dugu koji bi nastao da je u tom momentu prihvaćena carinska deklaracija za puštanje strane robe u slobodan promet u svrhu završetka postupka unutrašnje obrade. POGLAVLJE III. OBRAČUN I NAPLATA CARINSKOG DUGA ODJELJAK A. KNJIŽENJE I OBAVJEŠTAVANJE DUŽNIKA O IZNOSU DAŽBINA Član 242. (Knjiženje duga) (1) Svaki iznos uvoznih ili izvoznih dažbina proizašlih iz carinskog duga (u daljnjem tekstu: iznos dažbina) carinski organ mora odmah čim dobije potrebne podatke obračunati i unijeti u knjigovodstvenu ili drugu odgovarajuću evidenciju (knjiženje). (2) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se kada je: a) uvedena privremena antidampinška ili kompenzatorna dažbina, b) zakonski dugovani iznos dažbina veći od iznosa utvrđenog na osnovu obavezujuće informacije, c) iznos dažbina manji od iznosa dažbina propisanog shodno stavu (5) ovog člana. (3) Carinski organ ne mora knjižiti iznos dažbina o kojem, u skladu s članom 246. stav (4) ovog zakona, više ne može obavijestiti dužnika. (4) Carinski organ propisuje način knjiženja iznosa dažbina. Knjiženja se mogu razlikovati u zavisnosti od toga da li je carinski organ, na osnovu okolnosti u kojima je carinski dug nastao, uvjeren da će ti iznosi biti plaćeni. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 35 (5) Provedbenim propisom može se propisati iznos dažbina koji se neće knjižiti. Član 243. (Rokovi knjiženja duga) (1) Ako je carinski dug nastao zbog prihvatanja carinske deklaracije za robu stavljenu u neki carinski postupak, osim u postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, ili izvršenjem neke druge radnje sa istim dejstvom, kao i prihvatanje carinske deklaracije, iznos takvog carinskog duga proknjižit će se čim se završi njegov obračun, a najkasnije idući radni dan nakon puštanja robe. (2) Pod uslovom da je plaćanje osigurano, ukupan iznos carinskog duga za svu robu puštenu jednom istom licu u roku koji odredi carinski organ, a koji ne može biti duži od 31 dana, može se proknjižiti jednim knjiženjem na kraju tog perioda. Knjiženje se mora izvršiti u roku od pet dana nakon isteka odobrenog perioda. (3) Kada je propisano da se roba može pustiti prije nego su uslovi za određivanje iznosa nastalog carinskog duga ili obaveze za plaćanje carinskog duga ispunjeni, tada se dug knjiži najkasnije dva dana nakon što se iznos carinskog duga obračuna ili obaveza njegovog plaćanja konačno utvrdi. (4) Kada se carinski dug odnosi na privremenu antidampinšku ili kompenzatornu dažbinu, ta dažbina se knjiži najkasnije dva mjeseca nakon objavljivanja odluke o uvođenju konačne antidampinške ili kompenzatorne dažbine. (5) Ako je carinski dug nastao pod uslovima drugačijim od onih iz st. (1) i (2) ovog člana, iznos duga se knjiži u roku od dva dana od dana kad je carinski organ u mogućnosti: a) obračunati iznos dažbina i b) utvrditi ko je dužnik. Član 244. (Produženje rokova knjiženja) (1) Rokovi za knjiženje propisani članom 243. ovog zakona mogu se produžiti iz razloga koji se odnose na administrativnu organizaciju carinskog organa, a naročito kada je knjigovodstvo centralizirano, ili ako posebne okolnosti sprečavaju carinski organ da knjiženje provede u propisanom roku. Produženi rok ne može biti duži od 14 dana. (2) Rokovi iz stava (1) ovog člana ne primenjuju se u slučaju nepredviđenih okolnosti ili više sile. Član 245. (Naknadno knjiženje) (1) Ako iznos dažbina proizašlih iz carinskog duga nije proknjižen u skladu s čl. 243. i 244. ovog zakona ili je proknjižen u iznosu manjem od onog koji se zakonski potražuje, iznos duga ili njegov preostali dio proknjižit će se u roku od dva dana od dana kada carinski organ to utvrdi i bude u mogućnosti izračunati zakonski potraživani iznos duga i utvrditi dužnika (naknadno knjiženje). Ti rokovi mogu se produžiti u skladu s članom 244. ovog zakona. (2) Osim u slučajevima iz člana 242. st. (2), (3) i (5) ovog zakona, naknadno knjiženje ne vrši se ako: a) je prvobitna odluka da se dažbine ne knjiže ili da se knjiže ali u manjem iznosu od iznosa dažbina koji se zakonski potražuje donesena na osnovu propisa koji su naknadno poništeni sudskom odlukom, b) iznos dažbine koji se potražuje nije bio knjižen zbog greške carinskog organa koju lice koje je dužno izvršiti plaćanje, postupajući u dobroj vjeri i u skladu s propisima u pogledu carinske deklaracije, nije moglo otkriti. (3) Kada se preferencijalni status robe utvrđuje u okviru sistema administrativne saradnje koji uključuje organe druge države, izdavanje uvjerenja tih organa, ako se pokaže netačnim, predstavlja grešku koja se nije mogla otkriti, u smislu stava (2) tačka b) ovog člana. (4) Izdavanje netačnog uvjerenja ne predstavlja grešku kada se uvjerenje zasniva na tome da izvoznik nije tačno prikazao činjenice, osim kada je očigledno da je organ koji ga je izdao znao ili mogao znati da roba ne zadovoljava propisane uslove za preferencijalni status. (5) Lice koje je dužno platiti carinski dug može se pozvati na dobru vjeru ako može dokazati da je u obavljanju odnosnog trgovinskog posla vodilo računa o tome da svi uslovi za preferencijalni status budu ispunjeni. (6) Lice koje je dužno platiti carinski dug ne može se pozvati na dobru vjeru ako je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" objavilo obavještenje o postojanju sumnje u vezi s pravilnom primjenom preferencijala u državi korisnici preferencijala. (7) Provedbenim propisom propisuje se do kog se iznosa dažbina ne vrši naknadno knjiženje carinskog duga. Član 246. (Obavještavanje dužnika o dugu i rokovi obavještavanja) (1) Nakon što se iznos dažbina proknjiži, dužnik se na primjeren način o njemu obavještava. (2) Ako je iznos dažbina koji treba platiti jednak iznosu navedenom u carinskoj deklaraciji, carinski organ dužnika posebno ne obavještava o iznosu duga i smatra se da je puštanjem robe dužnik obaviješten. Ako se iznos dažbina naveden u carinskoj deklaraciji ne podudara sa iznosom koji je obračunao carinski organ, carinski organ na primjeren način obavještava dužnika o iznosu duga. (3) U slučaju primjene člana 243. stav (2) ovog zakona, puštanje robe smatra se obavještavanjem dužnika o proknjiženom iznosu carinskog duga. (4) Dužnik se ne obavještava o carinskom dugu nakon isteka roka od tri godine od dana kada je dug nastao. U slučaju podnošenja žalbe, u smislu člana 10. ovog zakona, navedeni rok produžava se za vrijeme trajanja žalbenog postupka. (5) Ako je carinski dug posljedica radnje koja je u trenutku kada je bila izvršena podlijegala krivičnom postupku, rok od tri godine iz stava (4) ovog člana produžava se na rok od deset godina. (6) Rok iz stava (4) ovog člana prekida se svakom službenom radnjom carinskog organa i drugog nadležnog organa koja se preduzima radi utvrđivanja ili naplate carinskog duga, o kojoj je dužnik upoznat, kao i svakom radnjom preduzetom radi utvrđivanja krivične i prekršajne odgovornosti. U tom slučaju rok počinje teći iznova. ODJELJAK B. ROK I POSTUPAK ZA PLAĆANJE IZNOSA DAŽBINA Član 247. (Rokovi za plaćanje duga, produženje rokova, obustava naplate) (1) Dužnik, koji je o iznosu duga obaviješten u skladu s članom 246. ovog zakona, carinski dug plaća u sljedećim rokovima: a) ako nema pravo ni na jednu od pogodnosti za plaćanje propisanih čl. od 249. do 254. ovog zakona, plaćanje se vrši u roku koji ne prelazi deset dana od dana obavještavanja dužnika o iznosu duga koji se potražuje, osim u slučaju iz člana 12. stav (1) ovog zakona. U slučaju objedinjavanja knjiženja pod uslovima propisanim članom 243. stav (2) ovog zakona, rok se utvrđuje tako da se dužniku ne odobri duži rok za plaćanje od onog koji bi dobio da mu je Broj 58 - Strana 36 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. bilo odobreno odgođeno plaćanje. Duži rok za plaćanje odobrava se po službenoj dužnosti ako se utvrdi da je dužnik dobio obavještenje prekasno da bi mogao izvršiti plaćanje u propisanom roku. Carinski organ, na zahtjev dužnika, može odobriti produženje roka kada je iznos dažbina koji treba platiti nastao kao posljedica postupka naknadne naplate, i to, bez odstupanja od člana 254. tačka a) ovog zakona, za period koji nije duži od roka koji je dužniku potreban da preduzme odgovarajuće radnje radi izmirivanja te obaveze, b) ako ima pravo na neku od pogodnosti za plaćanje propisanih čl. od 249. do 254. ovog zakona, plaćanje se vrši najkasnije do isteka roka ili rokova utvrđenih u okviru tih pogodnosti. (2) Provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi i uslovi pod kojima se obustavlja obaveza dužnika za plaćanje duga, ako je: a) podnesen zahtjev za otpust duga, u skladu s čl. 262., 264. ili 265. ovog zakona, ili b) roba zadržana s namjerom da se zaplijeni ili oduzme, u skladu s članom 259. stav (1) tačka d) alineja 2) ili tačka e) ovog zakona, ili c) carinski dug nastao u skladu s članom 227. ovog zakona i ima više dužnika. Član 248. (Način plaćanja) Plaćanje se vrši u gotovini ili na drugi način, u skladu s propisima kojima se uređuje način plaćanja. Plaćanje se može izvršiti i poravnanjem potraživanja kada to dozvoljavaju važeći propisi. Član 249. (Odgođeno plaćanje) Carinski organ, na zahtjev zainteresiranog lica, ako se iznos carinskog duga koji mora platiti odnosi na robu prijavljenu za neki carinski postupak koji za sobom povlači obavezu plaćanja tog duga, može odobriti odgođeno plaćanje tog iznosa pod uslovima propisanim čl. 250., 251. i 252. ovog zakona. Član 250. (Polaganje osiguranja i obaveza izmirenja troškova) (1) Odobravanje odgođenog plaćanja uslovljava se polaganjem osiguranja podnosioca zahtjeva. (2) Ako u postupku odobravanja odgođenog plaćanja za carinski organ nastanu dodatni troškovi, te troškove snosi podnosilac zahtjeva. Član 251. (Postupci prilikom odgođenog plaćanja) Carinski organ odlučuje koji se od sljedećih postupaka mora koristiti prilikom odobravanja odgođenog plaćanja: a) pojedinačno za svaki iznos dažbina proknjižen pod uslovima propisanim članom 243. stav (1) ili članom 245. stav (1) ovog zakona, ili b) zbirno, za sve iznose dažbina proknjižene pod uslovima propisanim članom 243. stav (1) ovog zakona u roku koji utvrdi carinski organ, a koji ne prelazi 31 dan, ili c) zbirno, za sve iznose dažbina koji čine jedno knjiženje, u skladu s članom 243. stav (2) ovog zakona. Član 252. (Računanje rokova prilikom odgođenog plaćanja) (1) Rok u kojem se plaćanje odgađa je 30 dana, a računa se na sljedeći način: a) ako se plaćanje odgađa u skladu s članom 251. tačka a) ovog zakona, rok se računa od narednog dana od dana kada carinski organ uknjiži iznos dažbina. Kada se primjenjuje član 244. ovog zakona, rok od 30 dana izračunat na navedeni način skraćuje se za broj dana koji prelaze rok od dva dana potrebna za knjiženje iznosa, b) ako se plaćanje odgađa u skladu s članom 251. tačka b) ovog zakona, rok se računa od narednog dana od dana kada ističe zbirni rok. Skraćuje se za onaj broj dana koji odgovara polovini broja dana zbirnog roka, c) ako se plaćanje odgađa u skladu s članom 251. tačka c) ovog zakona, rok se računa od narednog dana od dana isteka roka u kojem je predmetna roba puštena. Skraćuje se za onaj broj dana koji odgovara polovini broja dana u okviru predmetnog roka. (2) Ako je broj dana roka iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana neparan broj, broj dana koji se oduzima od roka od 30 dana, u skladu sa stavom (1) tač. b) i c) ovog člana, jednak je polovini sljedećeg nižeg parnog broja. (3) Ako rokovi iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana predstavljaju kalendarsku sedmicu ili kalendarski mjesec, carinski organ, radi pojednostavljenja, može odobriti da se iznos dažbina, u vezi s kojim je odobreno odgođeno plaćanje, plati na sljedeći način: a) ako je rok kalendarska sedmica, u petak četvrte sedmice nakon te kalendarske sedmice, b) ako je rok kalendarski mjesec, do 16. u mjesecu koji slijedi nakon tog kalendarskog mjeseca. Član 253. (Posebni slučajevi odgođenog plaćanja) (1) Carinski organ ne može odobriti odgođeno plaćanje za iznos dažbina koji se, iako povezan s robom koja je prijavljena za carinski postupak koji za sobom povlači obavezu plaćanja tih dažbina, knjiži u skladu s propisima koji se odnose na prihvatanje nepotpune carinske deklaracije, jer do isteka određenog roka deklarant nije dostavio potrebne podatke za konačno utvrđivanje carinske vrijednosti robe ili nije dostavio podatke ili dokumente koji su nedostajali prilikom prihvatanja nepotpune deklaracije. (2) Carinski organ može odobriti odgođeno plaćanje u slučaju iz stava (1) ovog člana kada se iznos dažbina koji treba platiti knjiži prije isteka roka od 30 dana od dana kada je bio knjižen prvobitni iznos za naplatu ili, ako nije bio proknjižen, od dana prihvatanja carinske deklaracije za predmetnu robu. Odgođeno plaćanje odobreno u takvim okolnostima ne smije trajati duže od dana isteka roka koji je, u skladu s članom 252. ovog zakona, bio odobren u vezi s prvobitno utvrđenim iznosom dažbina ili koji bi bio odobren da je zakonski potraživani iznos dažbina bio knjižen kada je predmetna roba prijavljena. Član 254. (Uslovi za druge pogodnosti plaćanja) Carinski organ može dužniku, osim odgođenog plaćanja, odobriti i druge pogodnosti plaćanja, pod sljedećim uslovima: a) odobravanje pogodnosti zavisi od polaganja osiguranja, s tim da se može odustati od zahtjeva za osiguranjem ako bi takav zahtjev, zbog situacije u kojoj se nalazi dužnik, prouzrokovao ozbiljne ekonomske i socijalne poteškoće, b) na iznos dažbina za koji je odobrena pogodnost obračunava se kamata. Za obračun kamate primjenjuje se referentna stopa Evropske centralne banke koja je važeća na dan plaćanja iznosa dažbina, plus jedan procentni poen. Carinski organ može Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 37 odustati od naplate kamate kada bi to, zbog situacije u kojoj se nalazi dužnik, prouzrokovalo ozbiljne ekonomske i socijalne poteškoće. Član 255. (Plaćanje dažbina prije isteka roka) Bez obzira na to kakva je pogodnost plaćanja odobrena dužniku, dužnik može u svakom slučaju platiti cjelokupan iznos dažbina ili dio iznosa dažbina prije isteka roka koji mu je odobren za odgođeno plaćanje. Član 256. (Treće lice) Iznos dažbina može umjesto dužnika platiti treće lice. Član 257. (Prinudna naplata carinskog duga i zatezna kamata) (1) Ako dospjeli iznos carinskog duga nije plaćen u propisanom roku: a) carinski organ preduzima sve zakonom propisane mjere za naplatu duga, uključujući i prinudnu naplatu radi plaćanja tog iznosa. Provedbenim propisom mogu se propisati posebne odredbe za jemca u okviru postupka provoza, b) carinski organ na iznos duga obračunava zateznu kamatu po stopi propisanoj za indirektne poreze, počev od dana isteka roka propisanog za plaćanje. (2) Carinski organ može odustati od naplate zatezne kamate: a) ako bi takav zahtjev, na osnovu dokumenata o procjeni situacije u kojoj se nalazi dužnik, mogao prouzrokovati ozbiljne ekonomske i socijalne poteškoće, b) kada iznos zatezne kamate ne prelazi visinu propisanu provedbenim propisom za koji se ne vrši naplata, ili c) ako se carinski dug plati u roku od pet dana od isteka roka propisanog za plaćanje. (3) Provedbenim propisom može se propisati: a) minimalni period za koji se ne vrši obračun zatezne kamate, b) mimimalni iznos zatezne kamate koji se neće naplaćivati. Član 258. (Obračun zatezne kamate u postupku naknadne provjere carinske deklaracije) (1) Kada carinski organ u postupku naknadne provjere carinske deklaracije, u skladu s članom 92. ovog zakona, utvrdi da je iznos carinskog duga plaćen u iznosu manjem od zakonski potraživanog iznosa, obračunava se i naplaćuje zatezna kamata. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, zatezna kamata obračunava se po stopi zatezne kamate za indirektne poreze koja je važila u periodu za koji se vrši obračun i naplata kamate. Zatezna kamata obračunava se od isteka roka za plaćanje carinskog duga po carinskoj deklaraciji koja je u pitanju do dana naplate obračunatog manje plaćenog carinskog duga. Za vrijeme paricionog roka za dobrovoljno izvršenje odluke o navedenom dugu ne obračunava se zatezna kamata. (3) Zatezna kamata iz stava (1), a po stopi iz stava (2) ovog člana, primjenjuje se i na druge dažbine obračunate u postupku naknadne provjere carinske deklaracije. POGLAVLJE IV. GAŠENJE CARINSKOG DUGA Član 259. (Način gašenja carinskog duga) (1) Carinski dug gasi se: a) plaćanjem iznosa duga, b) otpustom iznosa duga, c) nastupanjem zastarjelosti potraživanja duga i u slučajevima sudski utvrđene nesposobnosti plaćanja dužnika, d) kada je za robu prijavljenu za carinski postupak za koji nastaje obaveza plaćanja uvoznih dažbina: 1) carinska deklaracija poništena, 2) roba, prije puštanja bila zadržana i istovremeno ili naknadno zaplijenjena ili oduzeta, uništena po nalogu carinskog organa, uništena ili ustupljena u korist države, u skladu s čl. 200. i 201. ovog zakona, ili uništena ili nepovratno izgubljena zbog njene vrste ili nepredviđenih okolnosti ili zbog više sile, e) ako je roba za koju je carinski dug nastao prema članu 226. ovog zakona zadržana zbog nezakonitog unošenja i istovremeno ili naknadno oduzeta. (2) U slučaju zapljene i oduzimanja robe, smatra se da carinski dug nije ugašen ako je on osnov za utvrđivanje prekršajne ili krivične kazne ili ako je postojanje carinskog duga osnov za pokretanje krivičnog ili prekršajnog postupka. (3) Carinski dug nastao u skladu s članom 241. ovog zakona gasi se kada se ponište sve carinske formalnosti obavljene radi sticanja prava na preferencijalnu carinsku stopu, kako je to navedeno u članu 241. ovog zakona. Član 260. (Zastara naplate carinskog duga) Pravo na naplatu carinskog duga u svakom slučaju zastarijeva nakon isteka deset godina, računajući od dana kada je dug nastao. POGLAVLJE V. POVRAT I OTPUST DAŽBINA Član 261. (Definicije) Izrazi koji se koriste u odredbama ovog poglavlja znače: a) "povrat": je potpuni ili djelimični povrat plaćenih uvoznih ili izvoznih dažbina, b) "otpust": je odluka o odustajanju od naplate cijelog carinskog duga ili dijela duga ili odluka kojom se utvrđuje neosnovanost knjiženja cijelog carinskog duga koji nije plaćen ili njegovog dijela. Član 262. (Uslovi i način povrata i otpusta) (1) Uvozne ili izvozne dažbine vraćaju se ako se utvrdi da u trenutku njihovog plaćanja iznos takvih dažbina nije bio zakonski potraživan ili ako je taj iznos bio knjižen suprotno odredbama člana 245. stav (2) ovog zakona. (2) Uvozne ili izvozne dažbine otpustit će se ako se utvrdi da u trenutku njihovog knjiženja iznos tih dažbina nije bio zakonski potraživan ili ako je taj iznos bio knjižen suprotno odredbama člana 245. stav (2) ovog zakona. (3) Nikakav povrat ili otpust od naplate uvoznih ili izvoznih dažbina ne odobrava se kada su činjenice koje su dovele do plaćanja ili knjiženja iznosa koji nije bio zakonski potraživan nastale kao posljedica namjernog postupanja zainteresiranog lica. (4) Uvozne ili izvozne dažbine vraćaju se ili otpuštaju na osnovu zahtjeva podnesenog carinskom organu prije isteka roka od tri godine. Rok od tri godine računa se od dana kada je dužnik bio obaviješten o iznosu tih dažbina. (5) Rok iz stava (4) ovog člana produžava se ako zainteresirano lice pruži dokaze da je bilo spriječeno da podnese zahtjev u navedenom roku zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile. (6) Carinski organ po službenoj dužnosti odobrava povrat ili otpust dažbina ako sam, u roku iz stava (4) ovog člana, utvrdi nepravilnosti iz st. (1) i (2) ovog člana. Broj 58 - Strana 38 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 263. (Povrat dažbina prilikom poništenja carinske deklaracije) Uvozne ili izvozne dažbine na zahtjev lica, koji je podnesen u rokovima propisanim za podnošenje zahtjeva za poništenje carinske deklaracije, vratit će se ako se carinska deklaracija poništi, a dažbine plate. Član 264. (Povrat ili otpust za robu s nedostatkom) (1) Uvozne dažbine vraćaju se ili otpuštaju ako se utvrdi da se iznos uvoznih dažbina koji je proknjižen odnosi na robu koja je stavljena u određeni carinski postupak, a koju uvoznik nije prihvatio, jer je u trenutku prihvatanja carinske deklaracije bila s nedostacima ili nije ispunjavala uslove ugovora na osnovu kojeg je uvezena. (2) Robom s nedostacima, u smislu stava (1) ovog člana, smatra se i roba koja je bila oštećena prije njenog puštanja deklarantu. (3) Povrat ili otpust uvoznih dažbina odobrava se pod uslovom: a) da roba nije upotrebljavana, osim ako je početna upotreba bila nužna da bi se utvrdili nedostaci robe ili njena neusklađenost s odredbama ugovora i b) da je roba izvezena iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (4) Carinski organ, na zahtjev zainteresiranog lica, odobrit će da se roba uništi ili da se, radi ponovnog izvoza, stavi u postupak vanjskog provoza, postupak carinskog skladištenja ili u slobodnu zonu, umjesto da bude izvezena. U svrhu stavljanja robe u jedan od navedenih carinski odobrenih postupanja ili upotrebe, smatra se da ta roba ima status strane robe. (5) Povrat ili otpust dažbina ne vrši se za robu koja je prije nego što je puštena u slobodan promet bila privremeno uvezena radi ispitivanja, osim ako se utvrdi da takvim ispitivanjem nije bilo moguće ustanoviti činjenicu da roba ima nedostatke ili da ne odgovara uslovima iz ugovora. (6) Povrat ili otpust dažbina odobrit će se iz razloga navedenih u stavu (1) ovog člana ako se zahtjev podnese carinskom organu u roku od 12 mjeseci od dana kad je o iznosu tog duga obaviješten dužnik. (7) Carinski organ može odobriti produženje roka iz stava (6) ovog člana u izuzetno opravdanim slučajevima. Član 265. (Drugi slučajevi povrata ili otpusta) (1) Osim u slučajevima iz čl. 262., 263. i 264. ovog zakona, provedbenim propisom mogu se propisati i drugi slučajevi povrata ili otpusta dažbina, koji nisu nastali kao posljedica prevare ili grube nepažnje dužnika ili drugih učesnika u carinskom postupku. Provedbenim propisom mogu se propisati posebni uslovi i postupak za ostvarivanje povrata ili otpusta dažbina. (2) Povrat ili otpust dažbina u slučajevima iz stava (1) ovog člana odobrava se na zahtjev podnesen carinskom organu u roku od 12 mjeseci od dana kada je dužnik obaviješten o iznosu dažbina. Carinski organ može odobriti produženje tog roka u izuzetno opravdanim slučajevima. Član 266. (Iznos dažbina za koji se ne vrši povrat ili otpust) Uvozne ili izvozne dažbine vratit će se ili otpustiti pod uslovima utvrđenim u odredbama ovog poglavlja samo ako je iznos koji se treba vratiti ili otpustiti veći od iznosa propisanog u skladu s članom 242. stav (5) ovog zakona. Član 267. (Kamata prilikom povrata dažbina) (1) Na iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koje su vraćene na osnovu člana 262. stav (1) ovog zakona, uključujući i iznos kamate koji je plaćen prilikom plaćanja tih dažbina, obračunava se i isplaćuje zatezna kamata od dana plaćanja tih dažbina do dana izvršenja povrata. (2) Zatezna kamata iz stava (1) ovog člana ne isplaćuje se kada se vraćene uvozne ili izvozne dažbine odnose na carinsku deklaraciju koja je prihvaćena bez provjere carinskog organa, u skladu s članom 83. stav (2) ovog zakona. (3) Zatezna kamata obračunava se i isplaćuje i u slučaju kada odluka kojom je odobren zahtjev za povrat nije izvršena u roku od tri mjeseca od dana donošenja te odluke. Zatezna kamata obračunava se od dana izvršnosti odluke do dana izvršenja povrata. (4) Zatezna kamata iz st. (1) i (3) ovog člana obračunava se po stopi zatezne kamate za indirektne poreze koja je važila u periodu za koji se vrši obračun i isplata zatezne kamate. Član 268. (Obaveze plaćanja prvobitno utvrđenog carinskog duga i vraćanje kamate) Ako je carinski dug nezakonito ili greškom vraćen ili otpušten, dužnik je obavezan platiti prvobitno utvrđeni dug. Dužnik je obavezan carinskom organu vratiti i kamatu eventualno plaćenu prema članu 267. ovog zakona. DIO OSMI - PRODAJA ROBE Član 269. (Prodaja robe) (1) Strana roba koju carinski organ zaplijeni ili je ustupljena u korist države, u skladu s odredbama ovog zakona, kao i roba oduzeta u prekršajnom postupku, a koju sud ustupi carinskom organu na raspolaganje, izložit će se prodaji. (2) Životinje, hranu i drugu lako kvarljivu robu iz stava (1) ovog člana carinski organ može odmah i neposredno prodati. (3) Upravni odbor propisuje uslove i način prodaje robe iz stava (1) ovog člana. Član 270. (Drugi načini raspolaganja robom) (1) Roba iz člana 269. ovog zakona koja se ne može prodati, odnosno upotrijebiti iz zdravstvenih, veterinarskih, fitosanitarnih, sigurnosnih ili drugih razloga propisanih posebnim propisima, uništava se pod carinskim nadzorom. (2) Troškove uništenja snosi vlasnik ili uvoznik robe, a ako su oni nepoznati ili nedostupni, troškove uništenja snosi carinski organ. Član 271. (Posebni propis o drugom načinu raspolaganja robom) Robu iz člana 269. ovog zakona Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Upravnog odbora, može posebnom odlukom besplatno ustupiti ili njom raspolagati na drugi način, uz uslove propisane tom odlukom. DIO DEVETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 272. (Jezik koji se koristi u službenim carinskim dokumentima) Carinski službeni dokumenti u carinskom postupku popunjavaju se na jednom od službenih jezika u upotrebi u Bosni i Hercegovini. Član 273. (Carinske povlastice i druge pogodnosti) Prava i obaveze iz rješenja i drugih pojedinačnih upravnih akata, u vezi s oslobađanjem od plaćanja uvoznih dažbina ili drugim carinskim pogodnostima koja nisu ili nisu u cijelosti iskorištena ili izvršena do dana početka primjene ovog zakona, iskoristit će se, odnosno izvršit će se u rokovima naznačenim u tim aktima. Utorak, 21.7. 2015. SL UŽ BE NI G LA SN I K BiH Broj 58 - Strana 39 Član 274. (Carinski postupci) Carinski upravni postupci koji su započeti prije dana početka primjene ovog zakona okončat će se u skladu s propisima koji su važili do dana početka primjene ovog zakona. Član275. (Odobrenja) Odobrenja za carinska skladišta i odobrenja za pojednostavljene carinske postupke, izdata prije početka primjene ovog zakona, ostaju na snazi najduže šest mjeseci od dana početka primjene ovog zakona. Član 276. (Donošenje propisa) (1) Provedbeni propis iz člana 4. tačka d) ovog zakona donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Upravnog odbora, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Propis iz člana 32. stav (3) i člana 208. ovog zakona donosi se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 277. (Propis koji prestaje važiti) Danom početka primjene ovog zakona prestaje važiti Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11). Član 278. (Odnos prema drugim zakonima) U slučaju da su pitanja koja se odnose na carinski odobrena postupanja ili upotrebu i oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina drugačije regulirana drugim zakonom, primjenjuju se odredbe ovog zakona. Član 279. (Stupanje na snagu i početak primjene) (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", a primjenjuje se od dana početka primjene provedbenog propisa iz člana 276. stav (1) ovog zakona. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana: a) odredbe čl. od 45. do 47. i čl. od 203. do 206. ovog zakona primjenjuju se od dana uspostavljanja informacionog sistema za elektronsko podnošenje ulazne i izlazne sažete deklaracije i elektronsku razmjenu podataka, o čemu će Uprava za indirektno oporezivanje donijeti posebnu odluku koju će objaviti u "Službenom glasniku BiH", b) odredbe člana 207. ovog zakona primjenjuju se od dana početka primjene propisa iz člana 208. ovog zakona. Broj 01,02-02-1-35/14 15. jula2015. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentame skupštine BiH Sefik Džaferović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentame skupštine BiH Bariša Colak, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama krivičnog zakona BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 40/15 19.05.2015 SG BiH 46/21, SG BiH 35/18, SG BiH 22/15, SG BiH 47/14, SG BiH 08/10, SG BiH 55/06, SG BiH 53/06, SG BiH 30/05, SG BiH 61/04, SG BiH 54/04, SG BiH 37/03 krivični zakon ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINEČlan 1.U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14 i 22/15) u članu 1. stav (7) riječi: "na službi u Bosni i Hercegovini, koje radi za naknadu ili bez naknade" brišu se.Iza stava (8) dodaju se novi st. (9) i (10), koji glase:"(9)Sudija porotnikje lice koje je član kolegijalnog tijela koje ima odgovornost odlučivanjao krivici optuženog lica u postupku suđenja.(10)Arbitarje lice koje je, na osnovu sporazuma o arbitraži, pozvano da donese pravno obavezujuću odluku u sporu koji mu podnesu stranke sporazuma."Iza stava (23) dodaju se novi st. (24) i (25), koji glase:"(24)Imovinska koristje svako ekonomsko dobro koje je direktno ili indirektno proisteklo iz krivičnog djela, a sastoji se od bilo koje imovine.(25)Imovinaobuhvata imovinu svake vrste, bilo da se sastoji u stvarima ili pravima, bilo materijalnu ili nematerijalnu, pokretnu ili nepokretnu, te pravne dokumente ili instrumente kojima se dokazuje pravo na imovinu ili interes u odnosu na takvu imovinu."Dosadašnji st. (9) do (39) postaju st. (11) do (43).Član 2.U članu 15. stav (1) dodaje se nova rečenica, koja glasi:"Zastarijevanje krivičnog gonjenja za krivična djela trajnog karaktera počinje teći u trenutku prestanka protupravnog stanja."Član 3.U članu 42a. stav (1) riječ "može" zamjenjuje se riječju "će".Član 4.U članu 42b. stav (5) riječi: "amnestija i pomilovanje mogu se" zamjenjuju se riječima: "pomilovanje se može".Član 5.Član 74. mijenja se i glasi: Broj40-Strana308S L U Ž B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 19. 5. 2015."Oduzimanje predmetaČlan 74.(1)Predmeti koji su na bilo koji način, u cjelini ili djelimično, upotrijebljeni ili su bili namijenjeni da budu upotrijebljeni za počinjenje krivičnog djela ili koji su nastali počinjenjem krivičnog djela bit će oduzeti ako su vlasništvo počinioca.(2)Predmeti iz stava (1) ovog člana bit će oduzeti i kad nisu vlasništvo počinioca, ali time se ne dira u prava trećih lica na naknadu štete od počinilaca."Član 6.U članu 110. stav (1) iza riječi "korist" dodaju se zarez i riječi: "prihod, profit ili drugu korist iz imovinske koristi".U stavu (2) riječ "korist" zamjenjuje se riječima: "Imovinska korist, prihod,profit ili druga korist iz imovinske koristi".Član 7.U članu 110a. stav (1) iza riječi: "imovinsku korist" dodaju se riječi: "prihod, profit ili drugu korist iz imovinske koristi", a iza riječi: "imovinska korist" dodaju se riječi: "prihod, profit ili druga korist iz imovinske koristi".Iza stava (1) dodaje se stav (2), koji glasi:"(2)U slučaju kada nisu ispunjeni zakonom utvrđeni uslovi za oduzimanje imovinske koristi, prihoda, profita ili druge koristi iz imovinske koristi stečene krivičnim djelom ukrivičnom postupku, zahtjev za njeno oduzimanje može se podnijeti u parničnom postupku."Član 8.U članu 111. stav (1) riječi: "može se oduzeti" zamjenjuju se riječima: "oduzet će se".U stavu (2) riječ "može" zamjenjuje se riječju "će".U stavu (3) riječi: "mogu biti" zamjenjuju se riječju "su".Član 9.U članu 172. stav (1) tačka g) riječi: "upotrebom sile ili prijetnje direktnim napadom na njen život ili tijelo ili na život ili tijelo njoj bliske osobe" brišu se.Član 10.U članu 173. stav (1) tačka e) riječi: "upotrebom sile ili prijetnje direktnim napadom na njen život ili tijelo ili na život ili tijelo njoj bliske osobe" brišu se.Član 11.Član 186. mijenja se i glasi:"Međunarodna trgovina ljudimaČlan 186.(1)Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili drugim oblicima prinude, otmicom, prevarom ili obmanom, zloupotrebom ovlasti ili uticaja ili položaja bespomoćnosti ili davanjem ili primanjem isplata ili drugih koristi, kako bi privolio lice koje ima kontrolu nad drugim licem, vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi lice u svrhu iskorištavanja tog lica u državi u kojoj to lice nema prebivalište ili čiji nije državljaninkaznit će se kaznom zatvora od najmanje pet godina.(2)Ko vrbuje, navodi, preveze, preda, sakrije ili primi lice koje nije navršilo 18 godina života u svrhu iskorištavanja prostitucijom ili drugim oblikom seksualnog iskorištavanja, prisilnim radom ili uslugama, ropstvom ili njemu sličnim odnosom, služenjem, odstranjivanjem dijelova ljudskog tijela ili u svrhu kakvog drugog iskorištavanja u državi u kojoj to lice nema prebivalište ili čiji nije državljaninkaznit će se kaznom zatvora od najmanje deset godina.(3)Ako je krivično djelo iz st. (1) i (2) ovog člana izvršilo službeno lice prilikom vršenja službene dužnosti, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje deset godina.(4)Ko krivotvori, pribavi ili izda putnu ili ličnu ispravu ili koristi, zadržava, oduzima, mijenja, oštećuje, uništava putnu ili ličnu ispravu drugog lica u svrhu omogućavanja međunarodne trgovine ljudimakaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do pet godina.(5)Ko koristi usluge žrtve međunarodne trgovine ljudimakaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.(6)Ako su izvršenjem krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana prouzrokovani teže narušavanje zdravlja, teška tjelesna povreda ili smrt lica iz st. (1) i (2) ovog člana, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.(7)Iskorištavanje u smislu stava (1) ovog člana podrazumijeva: prostituciju drugog lica ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili njemu sličan odnos, služenje, odstranjivanje dijelova ljudskog tijela ili kakvo drugo iskorištavanje.(8)Predmeti, prijevozna sredstva i objekti upotrijebljeni za izvršenje djela bit će oduzeti.(9)Na postojanje krivičnog djela međunarodne trgovine ljudima bez uticaja je okolnost da li je lice koje je žrtva međunarodne trgovine ljudima pristalo na iskorištavanje.(10)Protiv žrtve međunarodne trgovine ljudima koju je počinilac krivičnog djela prisilio da učestvuje u izvršenju drugog krivičnog djela neće se voditi krivični postupak ako je takvo njeno postupanje bilo neposredna posljedica njenog statusa žrtve međunarodne trgovineljudima."Član 12.Iza člana 186. dodaje se član 186a., koji glasi:"Organizirana međunarodna trgovina ljudimaČlan 186a.(1)Ko organizira ili rukovodi grupom ili drugim udruženjem koje zajedničkim djelovanjem počini krivično djelo iz člana 186. ovog zakona (Međunarodna trgovina ljudima)kaznit će se kaznom zatvora od najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.(2)Ko počini krivično djelo u okviru grupe ili drugog udruženja iz stava (1) ovog člana ili na drugi način pomaže grupu ili udruženjekaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje deset godina.(3)Na pripadnika organizirane grupe ili drugog udruženja iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 250. st. (4) i (5) ovog zakona (Organizirani kriminal)."Član 13.Član 187. mijenja se i glasi:"Međunarodno navođenje na prostitucijuČlan 187.(1)Ko radi zarade ili druge koristi navodi, podstiče ili namamljuje drugog na pružanje seksualnih usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga ili na bilo koji način učestvuje u organiziranju ili vođenju pružanja seksualnih usluga u državi u kojoj to lice nema prebivalište ili čiji nije državljaninkaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.(2)Činjenica da se lice koje se navodi, podstiče ili namamljuje već bavilo prostitucijom ne utiče na postojanje krivičnog djela."Član 14.Naziv člana 189a. mijenja se i glasi: "Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela ‘krijumčarenje migranata’". Utorak, 19. 5. 2015.S L U Ž B E N I G L A S N I K B i HBroj 40 -Strana 309Stav (1) mijenja se i glasi:"(1)Ko organizira grupu ili drugo udruženje za izvršenje krivičnog djela iz člana 189. ovog zakona (Krijumčarenje ljudi)kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine."Član 15.Član 190. mijenja se i glasi:"Mučenje i drugi oblici surovog i nečovječnog postupanjaČlan 190.(1)Službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili bilo koje drugo lice koje djeluje u svojstvu službenog lica u institucijama Bosne i Hercegovine, po naredbi, na podsticaj ili s izričitim ili prešutnim pristankom službenog lica u institucijama Bosne i Hercegovine ili bilo kojeg drugog lica koje djeluje u svojstvu službenog lica u institucijama Bosne i Hercegovine, koje nanese drugome fizičku ili duševnu bol ili tešku fizičku ili duševnu patnju, s ciljem da od njega ili trećeg lica dobije informaciju ili priznanje ili s ciljem da se kazni za krivično djelo koje je počinio ili se sumnja da je počinio on ili treće lice ili koje ga zastrašuje ili prisiljava iz bilo kojeg drugog razloga zasnovanog na bilo kojoj vrsti diskriminacije,kaznit će se kaznom zatvora od najmanje šest godina.(2)Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili bilo koje drugo lice koje djeluje u svojstvu službenog lica u institucijama Bosne i Hercegovine koje je naredilo ili podsticalo na počinjenje krivičnog djela ili dalo izričit pristanak ili znalo i prešutno se saglasilo s počinjenjem krivičnog djela iz stava (1) ovog člana."Član 16.Iza člana 190. dodaje se član 190a., koji glasi:"Prisilni nestanakČlan 190a.(1)Službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili bilo koje drugo lice koje djeluje u svojstvu službenog lica u institucijama Bosne i Hercegovine ili po naređenju ili na podsticaj ili s izričitim ili prešutnim pristankom službenoglica u institucijama Bosne i Hercegovine, koje drugo lice zatvori, drži zatvoreno ili ga na drugi način liši slobode kretanja i pri tome odbije da prizna da ga je lišilo slobode ili skriva informacije o sudbini ili lokaciji tog lica, stavljajući ga tako izvan zaštite zakona,kaznit će se kaznom zatvora od najmanje osam godina.(2)Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje je naredilo ili podsticalo ili dalo izričit pristanak ili znalo i prešutno sesaglasilo s počinjenjem krivičnog djela iz stava (1) ovog člana.(3)Ko je kao pretpostavljeni znao ili je svjesno zanemario informaciju da je njemu podređeni počinilac počinio krivično djelo iz stava (1) ovog člana ili da se nalazi pred počinjenjem krivičnog djela, a bio je odgovoran i imao kontrolu nad postupcima koji su se odnosili na počinjenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana, pa nije preduzeo sve potrebne i razumne mjere u njegovoj moći da spriječi ili onemogući izvršenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana ili da to pitanje preda državnim vlastima radi istrage i krivičnog gonjenja,kaznit će se kaznom zatvora od najmanje osam godina.(4)Činjenica da je neko lice postupalo po naređenju vlade ili nekog njemu nadređenog lica ne oslobađa ga krivice, ali može uticati na ublažavanje kazne ako sud smatra da to interesi pravičnosti zahtijevaju. Lice koje odbije izvršiti takvo naređenje neće biti kažnjeno."Član 17.U članu 209. stav (1) mijenja se i glasi:"(1)Ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni počinjenjem krivičnog djela primi, zamijeni, drži, raspolaže njima, koristi u privrednom ili drugom poslovanju, vrši konverziju ili njihov prijenos ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti njihovu prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kretanje, vlasništvo ili drugo pravo, a takav novac ili imovinska korist su pribavljeni počinjenjem krivičnog djela:a)u inozemstvu ili na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine ili na teritoriji dva entiteta ili na teritoriji jednog entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ilib)koje je propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine ili drugim zakonom na državnom nivou,kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina."U stavu (2) riječ "imovina" zamjenjuje se riječima: "imovinska korist".Stav (5) mijenja se i glasi:"(5)Novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist iz imovinske koristi ostvarene krivičnim djelom iz st. (1) do (4) ovog člana oduzet će se."Iza stava (5) dodaje se stav (6), koji glasi:"(6) Znanje, namjera ili svrha kao elementi radnje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana mogu se cijeniti na osnovu objektivnih činjeničnih okolnosti."Član 18.U članu 217. st. (1) i (2) iza riječi "službenika" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika", riječi: "svojeg ovlaštenja" zamjenjuju se riječima "svoje funkcije", a iza riječi: "morala izvršiti" dodaju se riječi: "ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog ili odgovornog lica".U stavu (3) iza riječi "službenika" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika".Član 19.U članu 218. st. (1) i (2) iza riječi "službenika" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika", iza riječi "korist" dodaju se riječi: "za njega ili drugo lice", a riječi: "svojeg ovlaštenja" zamjenjuju se riječima: "svoje funkcije".U stavu (3) iza riječi "službenika" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika".U stavu (4) zarez i riječi: "a u slučaju iz stava (3) ovog člana može se vratiti licu koje je dalo mito" brišu se.Član 20.Član 219. mijenja se i glasi:"Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajemČlan 219.(1)Ko posredno ili neposredno zahtijeva ili zaprimi ili prihvati nagradu ili kakvu drugu korist ili obećanje nagrade ili kakve druge koristi, za sebe ili drugoga, da korištenjem svog stvarnog ili pretpostavljenog službenog ili društvenog ili uticajnog položaja ili drugog statusa posreduje da službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili strano službeno lice ili međunarodni službenik ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnjukaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.(2)Ko posreduje, koristeći svoj službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status, da službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili strano službeno lice ili međunarodni službenik ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnjukaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina. Broj40-Strana310S L U Ž B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 19. 5. 2015.(3)Ako je počinilac za počinjenje krivičnog djela iz stava (2) ovog člana zahtijevao ili primio ili prihvatio nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugoga,kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina.(4)Primljena nagrada ili kakva druga korist bit će oduzeta."Član 21.Iza člana 219. dodaje se član 219a., koji glasi:"Davanje nagrade ili drugog oblika koristiza trgovinu uticajemČlan 219a.(1)Ko posredno ili neposredno licu koje ima službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status učini ili ponudi ili obeća nagradu ili kakvu drugu korist da posreduje da službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili strano službeno lice ili međunarodni službenik ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnjukaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.(2)Ko posredno ili neposredno, na zahtjev lica koje ima službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status, počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana i prijavikrivično djelo prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno može se osloboditi kazne.(3)Primljena nagrada ili kakva druga korist bit će oduzeta, a u slučaju iz stava (2) ovog člana može se vratiti licu koje je dalo nagradu ili kakvu drugu korist."Član 22.Zadužuju se Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da utvrde prečišćeni tekst Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u roku 90 dana od dana objavljivanja ovog zakona u "Službenom glasniku BiH
Zakon o izmjeni krivičnom zakona BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 22/15 16.03.2015 SG BiH 46/21, SG BiH 35/18, SG BiH 40/15, SG BiH 47/14, SG BiH 08/10, SG BiH 55/06, SG BiH 53/06, SG BiH 30/05, SG BiH 61/04, SG BiH 54/04, SG BiH 37/03 krivični zakon ZAKON O IZMJENI KRIVIČNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10) član 202. mijenja se i glasi: "Finansiranje terorističkih aktivnosti Član 202. (1) Ko na bilo koji način, neposredno ili posredno, dâ, prikupi ili na drugi način osigura sredstva s ciljem njihove upotrebe ili znajući da će biti upotrijebljena, u cjelini ili djelimično, za izvršenje nekog od krivičnih djela iz čl. 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje lica pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194.a (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica aviona ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202.a (Javno podsticanje na terorističke aktivnosti), 202.b (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti), 202.c ovog zakona (Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti) ili svakog drugog krivičnog djela koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu povredu civila ili lica koje aktivno ne učestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, kada je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili kontekstu, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti Bosne i Hercegovine ili drugih vlasti ili međunarodne organizacije da nešto učini ili ne učini, bez obzira na to da li su terorističke aktivnosti izvršene i da li su sredstva korištena za izvršavanje terorističkih aktivnosti, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine. (2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko na bilo koji način, neposredno ili posredno, dâ ili prikupi ili na drugi način osigura sredstva: a) s ciljem da se ona, u potpunosti ili djelimično, upotrijebe u bilo koju svrhu od terorističkih organizacija ili pojedinačnih terorista, ili b) znajući da će, u potpunosti ili djelimično, biti upotrijebljena za izvršenje krivičnih djela iz stava (1) ovog člana od terorističkih organizacija ili pojedinačnih terorista. (3) Prikupljena sredstva namijenjena za izvršenje ili nastala izvršenjem krivičnog djela iz stava (1) ovog člana bit će oduzeta. (4) Sredstvima iz st. (1) i (2) ovog člana smatraju se sredstva svake vrste, bilo da se sastoje u stvarima ili pravima, bilo materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, bez obzira na to kako su stečena te pravni dokumenti ili instrumenti u svakom obliku, uključujući i elektronske ili digitalne, koji dokazuju vlasništvo ili pravo vlasništva nad imovinom, uključujući, ali ne ograničavajući se na bankarske kredite, putničke čekove, bankarske čekove, novčane naloge, udjele, vrijednosne papire, obveznice, mjenice i kreditna pisma." Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 22/15 16.03.2015 SG BiH 48/10, SG BiH 13/03, SG BiH 17/98 zakon,strana ulaganja ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLITICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 17/98, 13/03 i 48/10), u članu 2., u izrazu "Rezident Bosne i Hercegovine", iza riječi "entiteta" dodaju se riječi: "ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". Izraz "Javno informiranje" zamjenjuje se izrazom "Medijski poslovi""i glasi: "Medijski poslovi" su poslovi emitiranja radijskog programa i emitiranja televizijskog programa putem zemaljske radiodifuzije." Poslije izraza "Medijski poslovi" dodaje se novi izraz "Poslovni subjekat" i glasi: "Poslovni subjekat" je bilo koje domaće privredno društvo ili ustanova u koju je strani ulagač izvršio direktno strano ulaganje, uključujući i proširenje dijela ili cjeline domaćeg privrednog društva ili ustanove." Član 2. U članu 3. iza riječi: "Bosne i Hercegovine" brišu se riječi: "i to", a iza riječi "entiteta" dodaju se riječi: "i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". Član 3. U članu 4. stav (a) mijenja se i glasi: "(a) Bez obzira na politiku slobodnih direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini utvrđenih u članu 3. ovog zakona, strani ulog u osnovnom kapitalu nekog poslovnog subjekta koji se bavi proizvodnjom i prodajom oružja, municije, eksploziva za vojnu upotrebu, vojne opreme i medijskim poslovima neće preći 49% osnovnog kapitala u tom poslovnom subjektu." U stavu (b) riječ "saglasnost" zamjenjuje se riječju "odobrenje". Stav (f) mijenja se i glasi: "(f) Vlada entiteta može donijeti odluku, ukoliko ocijeni opravdanim, da ulog stranog lica kod određenih privrednih društava iz stava (a) ovog člana, ne podliježe restrikciji navedenoj u stavu (a) ovog člana, a sve u skladu s propisima kojim su regulirane ove oblasti." Član 4. U članu 8. stav (a) riječi: " i sa zakonima entiteta" zamjenjuju se riječima: "te sa zakonima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". U stavu (b) riječi: "Bosna i Hercegovina i entiteti" zamjenjuju se riječima: "Bosna i Hercegovina, entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine". Član 5. U članu 9. stav (a) mijenja se i glasi: "(a) Oporezivanje poslovnih subjekata iz ovog zakona obavljat će se u skladu s poreskim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.". Stavovi (b) i (c) brišu se. Član 6. Član 10. mijenja se i glasi: "Član 10. Direktno strano ulaganje bit će izuzeto od plaćanja carina i carinskih obaveza, ukoliko drugačije nije predviđeno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine. ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11)." Član 7. U članu 11. stav (d) mijenja se i glasi: "(d) Transakcije iz st. (a), (b) i (c) ovog člana u inozemstvo vrše se putem komercijalnih banaka po ispunjenju svih poreskih i drugih zakonom propisanih obaveza po osnovu javnih prihoda u Bosni i Hercegovini." Član 8. U članu 17. riječi: "dogovore o nekoj drugoj proceduri" zamjenjuju se riječima: "ugovore neku drugu proceduru". Član 9. U članu 19. stav (b) briše se. Član 10. U članu 22. iza riječi "entiteti" dodaju se riječi: "i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine". Član 11. U članu 23. riječi: "Bosna i Hercegovina i entiteti" zamjenjuju se riječima: "Bosna i Hercegovina, entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine". Član 12. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 36/14 05.12.2014 SG BiH 81/15, SG BiH 18/12, SG BiH 41/07 prekršaj,zakon,bih ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA Članak 1. U Zakonu o prekršajima ("Službeni glasnik BiH", br. 41/07 i 18/12) u članku 3. stavku (1) točka g) mijenja se i glasi: "g) Uručenje poziva poštom je uručenje putem preporučene pošte na adresu fizičke osobe koja se nalazi u evidenciji prebivališta i boravišta građana Bosne i Hercegovine, koju iz svoje nadležnosti vodi Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, ili na registriranu adresu domaće pravne osobe ili predstavništva strane osobe u Bosni i Hercegovini." Broj 36 - Strana 16 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 12. 5. 2014. Članak 2. U članku 6. stavku (4) broj "24" zamjenjuje se brojem "72". Članak 3. U članku 12. riječi: "pravna osoba ima sjedište" zamjenjuju se riječima: "je sjedište domaće pravne osobe ili predstavništva strane osobe u Bosni i Hercegovini". Članak 4. Iza članka 15. dodaju se novi članci 15.a, 15.b, 15.c i 15.d koji glase: "Članak 15.a (Prekršajna odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama) (1) Ovim se zakonom uređuje prekršajna odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama. (2) Prekršajna odgovornost pravne osobe prestaje prestankom njezina postojanja, a u slučaju postojanja njezina pravnoga sljednika, za prekršaj odgovara njezin sveukupni pravni sljednik. Ako je više sljednika, sud će utvrditi koji od njih, s obzirom na narav sljedništva, odgovara za prekršaj. (3) Odredbe ovoga zakona, kao i drugih propisa koji se odnose na prekršajnu odgovornost pravne osobe i u njoj odgovornih osoba, primjenjuju se i na s njima izjednačene subjekte: predstavništva i poslovne jedinice domaćih i stranih osoba, druge subjekte koji nemaju pravnu sposobnost, ali samostalno nastupaju u pravnom prometu, te na odgovorne osobe u tim subjektima. Članak 15.b (Osnova odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi) (1) Pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršajno su odgovorne za povrede propisa o prekršaju. (2) Propisom o prekršaju može se za prekršaj propisati prekršajna odgovornost samo pravne osobe. (3) Sud će utvrditi prekršajno odgovornom pravnu osobu i u slučaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe ili se ne može utvrditi tko je odgovorna osoba. Članak 15.c (Odgovorna osoba) (1) Odgovorna osoba u smislu ovoga zakona je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. (2) Propisom o prekršaju može se propisati koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za određeni prekršaj. (3) Odgovorna osoba prekršajno odgovara za počinjeni prekršaj i u slučaju ako nakon počinjenja prekršaja prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon počinjenja prekršaja pravna osoba prestala postojati. Članak 15.d (Isključenje i ograničenje odgovornosti pravnih osoba) (1) Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine i kanton ne mogu prekršajno odgovarati. (2) Jedinice lokalne samouprave odgovaraju za prekršaje koji su počinjeni radnjama koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlasti. (3) Isključenje odgovornosti Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave prema st. (1) i (2) ovoga članka ne isključuje mogućnost prekršajne odgovornosti odgovorne osobe za taj prekršaj u tijelima iz st. (1) i (2) ovoga članka." Članak 5. U članku 19. stavak (2) mijenja se i glasi: "(2) Fizičkoj osobi može se propisati novčana kazna u najmanjem iznosu od 30,00 KM, odgovornoj osobi u pravnoj osobi u najmanjem iznosu od 50,00 KM, a pravnoj osobi u najmanjem iznosu od 500,00 KM." Članak 6. U članku 28. stavku (1) točki h) iza riječi "broj" dodaju se riječi: "za domaće pravne osobe, a za strane osobe naziv, sjedište i broj registra ili druge evidencije u državi sjedišta strane osobe, a ako strana osoba ima predstavništvo u Bosni i Hercegovini, broj upisa u Registar predstavništava stranih osoba u Bosni i Hercegovini". Članak 7. Naziv članka 42. mijenja se i glasi: "Provođenje prekršajnih sankcija i postupak prisilne naplate". Iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3) koji glasi: "(3) Ako pravna osoba prestane postojati nakon pravomoćnosti odluke o prekršaju, prekršajne sankcije provest će se u odnosu na pravnog sljednika. O provođenju prekršajne sankcije protiv pravnog sljednika sud će donijeti posebno rješenje, protiv kojega je dopuštena žalba. Uložena žalba odgađa izvršenje rješenja." U dosadašnjem stavku (3), kојi postaje stavak (4), riječi: "poreznoj upravi" zamjenjuju se riječima: "poreznim upravama". Dosadašnji stavak (4) postaje stavak (5). Članak 8. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-54/13 29. travnja 2014. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, v. r.Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v.
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 60/14 04.08.2014 SG BiH 91/17, SG BiH 49/14, SG BiH 49/09 zakon,akcize ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O AKCIZAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 49/09 i 49/14) član 18. mijenja se i glasi: "Član 18. (Iznosi akcize za bezalkoholna pića, pivo i vina) (1) Za sljedeće akcizne proizvode akciza se plaća po litru, i to: a) bezalkoholna pića 0,10 KMb) pivo 0,25 KMc) vino 0,25 KM.(2) Izuzetno, od stava (1) tačka b) ovog člana proizvođač piva čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hl, akcizu plaća 0,20 KM/l. (3) Pravo iz stava (2) ovog člana može ostvariti i uvoznik pod uslovom da ima dokaz da je pivo nabavio od proizvođača čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hl. (4) Bliže odredbe za ostvarivanje prava korištenja niže stope iz st. (2) i (3) ovog člana, propisat će Upravni odbor pravilnikom." Član 2. U članu 41. stav (1) iza tačke m) dodaje se nova tačka n) koja glasi: "n) da netačne podatke u cilju primjene niže stope iz člana 18. stav (2) ovog zakona." Član 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH" a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon stupanja na snagu ovog zakona. Broj 01,02-02-1-44/13 25. jula 2014. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, s. r.Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, s. r.Temeljem članka IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 70. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 24. srpnja 2014. godine, i na 40. sjednici Doma naroda, održanoj 25. srpnja 2014. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O TROŠARINAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 1. U Zakonu o trošarinama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" br. 49/09 i 49/14) članak 18. mijenja se i glasi: "Članak 18. (Iznosi trošarine za bezalkoholna pića, pivo i vina) (1) Za sljedeće trošarinske proizvode trošarina se plaća po litru, i to: a) bezalkoholna pića 0,10 KMb) pivo 0,25 KMc) vino 0,25 KM(2) Izuzetno, od stavka (1) točka b) ovoga članka proizvođačpiva čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hl, trošarinu plaća 0,20 KM/l. (3) Pravo iz stavka (2) ovoga članka može ostvariti i uvoznik pod uvjetom da ima dokaz da je pivo nabavio od proizvođača čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hl. (4) Bliže odredbe za ostvarivanje prava korištenja niže stope iz st. (2) i (3) ovoga članka, pravilnikom će propisati Upravni odbor." Članak 2. U članku 41. u stavku (1) iza točke m) dodaje se nova točka n) koja glasi: "n) dade netočne podatke u cilju primjene niže stope iz članka 18. stavak (2) ovoga Zakona." Članak 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH" a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Broj 01,02-02-1-44/13 25. srpnja 2014. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, v. r.Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v. r
Zakon o elektronskom dokumentu BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 58/14 28.07.2014 elektronski dokument Godina XVIII Ponedjeljak, 28. srpnja/jula 2014. godine Broj/Број 58 Година XVIII Понедјељак, 28. јула 2014. годинe ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik ISSN 1512-7486 - bosanski jezik PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 941 Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 69. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 3. srpnja 2014. godine, i na 39. sjednici Doma naroda, održanoj 10. srpnja 2014. godine, donijela je ZAKON O ELEKTRONIČKOM DOKUMENTU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom utvrđuje se pravna valjanost elektroničkog dokumenta koji se koristi u postupcima koji se vode pred tijelima uprave Bosne i Hercegovine, drugim institucijama Bosne i Hercegovine kojim je povjereno obavljanje upravnih poslova i institucijama s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo), uređuje način postupanja s elektroničkim dokumentom i druga pitanja u vezi s tim. Članak 2. (Djelokrug primjene) Ovaj Zakon primjenjuju nadležna tijela i druge pravne osobe, samostalni poduzetnici i fizičke osobe (u daljnjem tekstu: pravne i fizičke osobe) kada sudjeluju u radnjama i postupcima koji se vode pred nadležnim tijelima, uz korištenje opreme i programa za izradu, prijenos, pohranu i čuvanje informacijskih sadržaja u elektroničkom obliku. Članak 3. (Izuzetci od primjene) Ovaj Zakon ne primjenjuje se kada je drugim zakonom ili međunarodnim sporazumom čija je Bosna i Hercegovina potpisnica izričito propisana uporaba dokumenta na papiru. Članak 4. (Značenje pojmova) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje: a) elektronički dokument jest logički i funkcionalno povezan cjelovit skup podataka koji su elektronički kreirani, poslani, primljeni ili pohranjeni na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju i koji sadrži svojstva pomoću kojih se identificira izvor, utvrđuje vjerodostojnost sadržaja i dokazuje postojanost sadržaja u vremenu, a uključuje sve oblike pisanog teksta, podatke, slike, crteže, karte, zvuk, glazbu, govor i sl.; b) dokumentacijsko svojstvo je obvezni skup podataka, kao što su elektronički potpis, vrijeme izrade, naziv stvaratelja i drugi podatci koji se ugrađuju u elektronički dokument u svrhu zadržavanja vjerodostojnosti, cjelovitosti i ispravnosti u vremenskom razdoblju utvrđenom zakonom i drugim propisima; c) informacijsko-komunikacijske tehnologije su skup informacijsko-komunikacijskih programa, informatičkih i komunikacijskih uređaja, metoda i postupaka koji se primjenjuju u postupku izrade, slanja, primanja, provjere i čuvanja elektroničkog dokumenta (u daljnjem tekstu: IKT); d) napredni elektronički potpis podrazumijeva podatke u elektroničkom obliku koji prate druge podatke u elektroničkom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika i koji ispunjava sljedeće uvjete: 1) jedinstveno je povezan s potpisnikom, 2) u mogućnosti je identificirati potpisnika, 3) kreiran je uz pomoć podataka za kreiranje elektroničkog potpisa koji potpisnik može, uz Broj 58 - Stranica 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 28. 7. 2014. visok stupanj povjerenja, koristiti pod vlastitom kontrolom, 4) povezan je s podatcima na koje se odnosi na način da svaka naknadna izmjena bude otkrivena, 5) zasnovan je na kvalificiranoj potvrdi i formiran primjenom tehničkih sredstava i postupaka koji su usklađeni sa sigurnosnim zahtjevima propisanim Zakonom o elektroničkom potpisu ("Službeni glasnik BiH", broj 91/06); e) napredni elektronički vremenski pečat podrazumijeva podatke u elektroničkom obliku koji se prilažu uz drugi elektronički podatak ili se logički s njim povezuje kako bi se osigurali podrijetlo i integritet povezanih podataka i koji ispunjava sljedeće uvjete: 1) jedinstveno je povezan sa stvarateljem pečata, 2) može identificirati stvaratelja pečata, 3) kreiran je pomoću podataka za kreiranje elektroničkog vremenskog pečata čiji je stvaratelj u mogućnosti koristiti ih za kreiranje elektroničkog vremenskog pečata uz visok stupanj povjerenja pod njegovom odgovornošću i 4) povezan je s podatkom za koji je vezan na način da svaka naknadna izmjena bude otkrivena; f) stvaratelj je nadležno tijelo, fizička ili pravna osoba koja primjenom elektroničkih sredstava izrađuje, oblikuje i potpisuje elektronički dokument svojim elektroničkim potpisom; g) pošiljatelj je nadležno tijelo, fizička ili pravna osoba koja šalje ili u čije ime se primatelju šalje elektronički dokument bez informacijskog posrednika; h) primatelj je nadležno tijelo, fizička ili pravna osoba koja prima upućeni elektronički dokument bez informacijskog posrednika; i) dokumentacijski ciklus je promet elektroničkog dokumenta od trenutka izrade do arhiviranja, uključujući izradu, slanje, primanje, skladištenje i čuvanje, postupke unošenja i ovjere podataka kojima se potvrđuju stvaratelj, pošiljatelj, primatelj, vrijeme otpreme, vrijeme primitka, vjerodostojnost, cjelovitost i ispravnost elektroničkog dokumenta; j) informacijski sustav je skup programa, informacijskih i telekomunikacijskih uređaja, metoda i postupaka primijenjenih u postupcima izrade, slanja, primanja, provjere i čuvanja elektroničkih dokumenata; k) informacijski posrednik je nadležno tijelo, fizička ili pravna osoba koju je ovlaštila druga osoba za otpremu, prijam, prijenos i skladištenje elektroničkog dokumenata; l) elektronička arhiva je skup elektroničkih dokumenata uređenih u dokumentacijske cjeline sukladno zakonu i drugim propisima kojim se uređuje postupak čuvanja i arhiviranja dokumenata; m) kvalificirani certifikat je skup podataka u elektroničkom obliku koji predstavlja elektronički identitet u raznim elektroničkim interakcijama, te sigurnu i povjerljivu komunikaciju internetom i sadrži podatke iz članka 6. Zakona o elektroničkom potpisu, a koji je izdao ovjeritelj koji zadovoljava odredbe članka 8. Zakona o elektroničkom potpisu. II. ELEKTRONIČKI DOKUMENT Članak 5. (Pravna valjanost elektroničkog dokumenta) (1) Elektronički dokument ima istu pravnu snagu kao i dokument na papiru i može se koristiti kao akt u upravnom postupku ako su njegova uporaba i promet sukladni odredbama ovoga Zakona. (2) Elektronički dokument koji nosi napredni elektronički potpis ili napredni elektronički vremenski pečat nadležnog tijela, fizičke ili pravne osobe koja je nadležna za izdavanje relevantnog dokumenta ima pravnu presumpciju vjerodostojnosti i cjelovitosti, pod uvjetom da dokument ne sadrži nikakve dinamičke karakteristike koje automatski mogu izmijeniti dokument. (3) Elektronički dokument ima istu pravnu valjanost kao dokument na papiru kada su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) da je izrađen, otpremljen, primljen, pohranjen i skladišten primjenom dostupnih IKT-a; b) da u cijelosti ispunjava zahtjeve sadržane u članku 7. ovoga Zakona; c) da sadrži temeljnu strukturu iz članka 8. ovoga Zakona. Članak 6. (Prihvaćanje uporabe i prometa elektroničkog dokumenta) (1) Uporaba i promet elektroničkog dokumenta za potrebe nadležnog tijela, fizičke ili pravne osobe može se odvijati samo na temelju izričito i slobodno izražene volje o prihvaćanju uporabe elektroničkog dokumenta. (2) U smislu stavka (1) ovoga članka, nadležno tijelo, fizička ili pravna osoba ne može odbiti elektronički dokument samo zbog toga što je izrađen, korišten i stavljen u promet u elektroničkom obliku. Članak 7. (Zahtjevi za elektronički dokument) Elektronički dokument mora u svim radnjama uključenim u dokumentacijski ciklus biti jedinstveno obilježen, kako bi se mogao nedvosmisleno identificirati pojedinačni elektronički dokument i pojedinačni stvaratelj elektroničkog dokumenta, osigurati informacijska cjelovitost, integritet elektroničkog dokumenta, trajan pristup sadržaju elektroničkog dokumenta za vrijeme trajanja dokumentacijskog ciklusa i odgovarajući oblik zapisa koji čitatelju omogućuje jednostavno čitanje sadržaja. Članak 8. (Struktura elektroničkog dokumenta) Elektronički dokument čine dva neodvojiva dijela: a) opći dio - koji čini predmetni sadržaj dokumenta, uključujući i naziv primatelja ako je elektronički dokument namijenjen otpremi imenovanom primatelju, i b) posebni dio - koji čine jedan ili više ugrađenih naprednih elektroničkih potpisa, podataka o vremenu nastajanja i završetka izrade elektroničkog dokumenta, kao i druga dokumentacijska svojstva. Članak 9. (Izvornik elektroničkog dokumenta) (1) Svaki pojedinačni primjerak elektroničkog dokumenta koji je potpisan naprednim elektroničkim potpisom smatra se izvornikom. (2) Ako ista osoba izradi dva i više dokumenata istog sadržaja, od kojih je jedan primjerak u elektroničkom obliku a drugi tiskan na papiru, ti se dokumenti smatraju neovisnim. (3) U slučaju iz stavka (2) ovoga članka, dokument na papiru ne smatra se preslikom elektroničkog dokumenta. Ponedjeljak, 28. 7. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Stranica 3 Članak 10. (Preslika elektroničkog dokumenta) (1) Preslika elektroničkog dokumenta izrađuje se ovjerom ispisa elektroničkog dokumenta na papiru uz primjenu postupaka predviđenih zakonom i drugim propisima. (2) Ovjeru ispisa elektroničkog dokumenta na papiru u postupku koji vodi nadležno tijelo obavlja ovlaštena osoba u tome tijelu. Ovjeru ispisa elektroničkog dokumenta na papiru može obavljati i notar. (3) Ispis na papiru koji se ovjerava kao preslika elektroničkog dokumenta obvezno mora sadržavati oznaku da se radi o preslici odgovarajućeg elektroničkog dokumenta. (4) Preslika elektroničkog dokumenta sadržana na magnetnom, optičkom ili drugom mediju, a ne na papiru, i koja nije prethodno ovjerena sukladno stavku (2) ovoga članka nema pravnu valjanost i ne može se koristiti u pravnom i poslovnom prometu. (5) U slučaju da korisnik servisa zahtijeva ovjeru preslike elektroničkog dokumenta,, nakon što se dokument potpiše naprednim elektroničkim potpisom, potrebno ga je ovjeriti u tome trenutku i naprednim elektroničkim vremenskim pečatom kojim se nesporno definira vrijeme kada je dokument potpisan i njegov sadržaj. (6) Napredni elektronički vremenski pečat izdaje nadležno tijelo uspostavljeno Zakonom o elektroničkom potpisu. Članak 11. (Pravna valjanost preslike elektroničkog dokumenta) (1) Preslika elektroničkog dokumenta na papiru, izrađena sukladno članku 10. ovoga Zakona, ima istu pravnu snagu i može se ravnopravno koristiti u svim radnjama za koje je takav dokument potreban. (2) Za sve radnje u kojima se zakonom ili drugim propisima izričito traži notarska ovjera dokumenta na papiru, ne može se dostavljati elektronički dokument ili njegova preslika na papiru. (3) Ako se u knjigovodstvenim poslovima primjenjuju elektronički dokumenti sukladno odredbama ovoga Zakona, poslovi knjigovodstva i revizije mogu se u cijelosti zasnovati na uporabi elektroničkih dokumenata, ako posebitim propisima nije drukčije određeno. Članak 12. (Elektronički dokument kao dokazno sredstvo) (1) Elektronički dokument izrađen sukladno odredbama ovoga Zakona prihvaća se kao dokaz u postupcima koji se vode pred nadležnim tijelom. (2) Ako se nadležnom tijelu dostavi dokaz jedino u obliku elektroničkog dokumenta ili preslika sukladno članku 10. ovoga Zakona, to ne može biti razlog njegovog odbijanja odnosno osporavanja. (3) Pri ocjeni ispravnosti elektroničkog dokumenta moraju se uzeti u obzir pojedinosti o njegovoj izradi, skladištenju, prijenosu, čuvanju, vjerodostojnosti i nepromjenjivosti. III. UPORABA I PROMET ELEKTRONIČKOG DOKUMENTA Članak 13. (Načela uporabe i prometa elektroničkog dokumenta) (1) Uporaba elektroničkih dokumenata obavlja se sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Uporaba elektroničkog dokumenta ne može ni jednoj strani uključenoj u poslove razmjene elektroničkog dokumenta ograničiti poslovanje ili je dovesti u neravnopravan položaj. (3) U radnjama pri uporabi i prometu elektroničkog dokumenta može se koristiti bilo koji dostupan i primjenjiv IKT, ako zakonom ili drugim propisom nije propisana tehnologija koja se mora primjenjivati. (4) U svim radnjama s elektroničkim dokumentom mora postojati mogućnost provjere njegove vjerodostojnosti, izvornosti i nepromjenjivosti. (5) Provjeru iz stavka (4) ovoga članka obavlja nadležno tijelo uspostavljeno Zakonom o elektroničkom potpisu. Članak 14. (Jedinstvena oznaka radnje) (1) Svaka radnja s elektroničkim dokumentom unutar dokumentacijskog ciklusa označuje se jedinstvenom oznakom i dokumentacijskim svojstvima koji se ugrađuju u elektronički dokument. (2) Radnja iz stavka (1) ovoga članka mora osigurati izravnu povezanost prethodne i naredne radnje s elektroničkim dokumentom. Članak 15. (Izrada elektroničkog dokumenta) (1) Elektronički dokument izrađuje se u elektroničkom sustavu za pripremu, oblikovanje i skladištenje informacijskih sadržaja u elektronički zapis. (2) U fazi izrade elektroničkog dokumenta koji je pripremljen za otpremu i čuvanje, potrebno je da ga potpiše njegovog stvaratelj ili informacijski posrednik. Članak 16. (Slanje elektroničkog dokumenta) Elektronički dokument smatra se poslanim kada je osobno poslan od pošiljatelja, ili poslan od informacijskog posrednika pošiljatelja, ili poslan od informacijskog sustava koji je pošiljatelj programirao za automatsko slanje, odnosno informacijskog sustava informacijskog posrednika pošiljatelja. Članak 17. (Primitak elektroničkog dokumenta) (1) Elektronički dokument smatra se primljenim kada je: a) osobno primljen od primatelja, b) primljen od informacijskog posrednika ili c) primljen od informacijskog sustava primatelja, odnosno informacijskog sustava informacijskog posrednika. (2) Primatelj mora potvrditi primitak sukladno zahtjevu i vremenskom roku koji odredi pošiljatelj. (3) Potvrdu primitka primatelj može obaviti bilo kojom radnjom koja nedvosmisleno potvrđuje primitak elektroničkog dokumenta, uključujući i automatizirane sustave potvrđivanja primitka. (4) Elektronički dokument ne smatra se primljenim sve dok pošiljatelj ne zaprimi potvrdu o njegovom primitku. (5) Ako u vremenskom roku koji odredi pošiljatelj nije zaprimljena potvrda primitka poslanog elektroničkog dokumenta, pošiljatelj je dužan obavijestiti primatelja da nije zaprimio potvrdu primitka poslanog elektroničkog dokumenta. (6) Ako ni po isteku vremenskog roka utvrđenog u stavku (5) ovoga članka pošiljatelj ne primi potvrdu primitka poslanog elektroničkog dokumenta od primatelja, smatra se da takav elektronički dokument nije poslan. (7) Odredbe ovoga članka odnose se isključivo na radnje slanja i primitka elektroničkog dokumenta, a ne na sadržaj elektroničkog dokumenta i druge okolnosti koje mogu nastati u postupku slanja i primitka elektroničkog dokumenta. Članak 18. (Vrijeme slanja i primitka elektroničkog dokumenta) (1) Vrijeme slanja elektroničkog dokumenta jest vrijeme kada je elektronički dokument izašao iz informacijskog sustava pošiljatelja i ušao u informacijski sustav koji nije pod Broj 58 - Stranica 4 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 28. 7. 2014. nadzorom pošiljatelja ili informacijskog posrednika pošiljatelja. (2) Vrijeme primitka elektroničkog dokumenta jest vrijeme kada je elektronički dokument ušao u informacijski sustav primatelja kojega je pošiljatelj jedinstveno odredio kao prijamni informacijski sustav. (3) Ako se traži potvrda primitka elektroničkog dokumenta, vrijeme primitka elektroničkog dokumenta jest vrijeme kada je primatelj poslao potvrdu o primitku elektroničkog dokumenta. (4) Vrijeme slanja i primitka upisuje se u poseban dio elektroničkog dokumenta i nije dozvoljeno mijenjati stvarno vrijeme slanja i primitka elektroničkog dokumenta. Članak 19. (Čuvanje elektroničkog dokumenta) (1) Nadležno tijelo, fizička ili pravna osoba dužna je čuvati elektronički dokument u elektroničkoj arhivi, odnosno izravno u informacijskom sustavu ili na medijima koji omogućuju trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja. (2) Elektronička arhiva iz stavka (1) ovoga članka mora osigurati: a) čuvanje informacija, odnosno sadržaja dokumenta u obliku u kojem je izrađen, poslan, primljen i pohranjen ili u obliku koji materijalno ne mijenja informaciju, odnosno sadržaj dokumenta; b) čitljivost elektroničkog dokumenta za sve vrijeme čuvanja i dostupnost samo ovlaštenim osobama koje imaju pravo pristupa tome dokumentu; c) čuvanje podataka o naprednim elektroničkim potpisima kojima je elektronički dokument potpisan, kao i podataka za ovjeru tih naprednih elektroničkih potpisa; d) čuvanje elektroničkog dokumenta u takvome obliku i pomoću takve tehnologije i postupaka koji uz ugrađene napredne elektroničke potpise garantiraju njihovu vjerodostojnost i cjelovitost tijekom razdoblja čuvanja; e) za svaki elektronički dokument mogućnost vjerodostojnog utvrđivanja podrijetla, autorstva, vremena, načina i oblika u kojem je zaprimljen u elektroničku arhivu; f) čuvanje elektroničkog dokumenta u takvome obliku i pomoću takve tehnologije i postupaka kojima se garantira da ne može biti mijenjan i da se ne može neovlašteno brisati; g) da postupci ažuriranja i zamjene medija za čuvanje elektroničkog dokumenta ne narušavaju integritet elektroničkog dokumenta; h) da se elektronički dokument može sigurno, pouzdano i vjerodostojno zadržati u razdoblju koje je utvrđeno zakonom ili drugim propisima kojima se uređuje obveza čuvanja odgovarajućeg dokumenta na papiru. Članak 20. (Informacijski posrednik) (1) Nadležno tijelo, fizička ili pravna osoba može povjeriti informacijskom posredniku obavljanje svih radnji u dokumentacijskom ciklusu pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (2) Informacijski posrednik nije odgovoran za sadržaj elektroničkog dokumenta za koji, po ovlaštenju nadležnog tijela, fizičke ili pravne osobe koje sudjeluju u uporabi i prometu elektroničkog dokumenta, provodi radnje vezane za promet i čuvanje elektroničkog dokumenta. (3) Informacijski posrednik odgovoran je za očuvanje izvornoga oblika elektroničkog dokumenta u svim radnjama u dokumentacijskom ciklusu. Članak 21. (Zaštita elektroničkog dokumenta) Za sve radnje s elektroničkim dokumentom informacijski posrednik dužan je koristiti odgovarajući IKT koji osigurava zaštitu dokumentacijskog ciklusa elektroničkog dokumenta. IV. ELEKTRONIČKI DOKUMENT KOJI SADRŽI TAJNE PODATKE Članak 22. (Elektronički dokument s tajnim podatcima) (1) Elektronički dokument koji sadrži podatke koji se smatraju tajnom predmetom je posebnog postupanja sukladno zakonu kojim se uređuje postupanje s tajnim podatcima. (2) Nadležno tijelo, fizička ili pravna osoba dužna je pri uporabi i prometu elektroničkog dokumenta iz stavka (1) ovoga članka postupati na način koji osigurava zaštitu takvoga dokumenta. (3) Nadležno tijelo, fizička ili pravna osoba koja izravno razmjenjuje elektronički dokument koji sadrži tajne podatke dužna je osigurati organizacijski postupak i IKT opremu kojom se štiti pristup sadržajima toga dokumenta, kao i njegova fizička zaštita. Članak 23. (Certifikacija opreme za uporabu elektroničkog dokumenta s tajnim podatcima u nadležnim tijelima) (1) IKT oprema koja služi za zaštitu elektroničkog dokumenta koju koristi nadležno tijelo i ima oznaku tajnosti obvezno se certificira. (2) Nadležno tijelo dužno je pri uporabi i prometu elektroničkog dokumenta iz stavka (1) ovoga članka postupati na način koji osigurava fizičku-tehničku zaštitu IKT opreme koja se koristi za uporabu dokumenta koji ima oznaku tajnosti. V. UPRAVNI NADZOR I PREKRŠAJNE ODREDBE Članak 24. (Upravni nadzor) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi inspektorat Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine. Članak 25. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj nadležno tijelo i pravna osoba koja: a) odbije uporabu ili promet elektroničkog dokumenta i pored prethodno svojevoljno iskazanog prihvaćanja uporabe i prometa elektroničkog dokumenta (članak 6. stavak (2)), b) onemogući ili spriječi provjeru vjerodostojnosti, izvornosti i nepromjenjivosti elektroničkog dokumenta (članak 13. stavak (4)), c) ne potvrdi primitak elektroničkog dokumenta suglasno prethodnom zahtjevu pošiljatelja o slanju obavijesti o primitku (članak 17. stavak (2)), d) mijenja stvarno vrijeme slanja elektroničkog dokumenta (članak 18.stavak (4)), e) mijenja stvarno vrijeme primitka elektroničkog dokumenta (članak 18. stavak (4)), f) pri čuvanju elektroničkog dokumenta ne postupa sukladno članku 19. (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u nadležnom tijelu, pravnoj osobi i Ponedjeljak, 28. 7. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Stranica 5 samostalni poduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga člana kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM. Članak 26. (Zaštitna mjera) U slučaju ponavljanja povreda iz članka 25. stavka (1) ovoga Zakona, pravnim osobama i samostalnim poduzetnicima može se izreći zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 27. (Stupanje na snagu i primjena) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se uspostavom Ureda za nadzor i akreditaciju ovjeritelja osnovanoga Zakonom o elektroničkom potpisu ("Službeni glasnik BiH", broj 91/06). Broj 01,02-02-1-5/14 10. srpnja 2014. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v. r. На основу члана IV 4. а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 69. сједници Представничког дома, одржаној 3. јула 2014. године, и на 39. сједници Дома народа, одржаној 10. јула 2014. године, донијела је ЗАКОН О ЕЛЕКТРОНСКОМ ДОКУМЕНТУ I - ОПШТЕ ОДРЕДБЕ Члан 1. (Предмет Закона) Овим законом утврђује се правна ваљаност електронског документа који се користи у поступцима који се воде пред органима управе Босне и Херцеговине, другим институцијама Босне и Херцеговине којима је повјерено обављање послова управе и институцијама с јавним овлашћењима (у даљем тексту: надлежни органи), уређује начин поступања са електронским документом и друга питања у вези с тим. Члан 2. (Дјелокруг примјене) Овај закон примјењују надлежни органи и друга правна лица, самостални предузетници и физичка лица (у даљем тексту: правна и физичка лица), када учествују у радњама и поступцима који се воде пред надлежним органима, уз коришћење опреме и програма за израду, пренос, похрану и чување информационих садржаја у електронској форми. Члан 3. (Изузеци од примјене) Овај закон се не примјењује када други закон или међународни споразум чија је Босна и Херцеговина потписница изричито прописује употребу документа на папиру. Члан 4. (Значење појмова) Поједини појмови који се користе у овом закону имају сљедеће значење: a) електронски документ представља логички и функционално повезан цјеловит скуп података који су електронски креирани, послани, примљени или сачувани на електронском, магнетном, оптичком или другом медију, и који садржи својства помоћу којих се идентификује извор, утврђује вјеродостојност садржаја и доказује постојаност садржаја у времену, а укључује све форме писаног текста, податке, слике, цртеже, карте, звук, музику, говор и сл.; б) документационо својство је обавезни скуп података, као што су електронски потпис, вријеме израде, назив ствараоца и други подаци који се уграђују у електронски документ у сврху задржавања вјеродостојности, цјеловитости и исправности у временском периоду утврђених законом и другим прописима; ц) информационо-комуникационе технологије су скуп информационо- комуникационих програма, информатичких и комуникационих уређаја, метода и поступака који се примјењују у поступку израде, слања, примања, провјере и чувања електронског документа (у даљем тексту: ИКТ); д) напредни електронски потпис представља податке у електронској форми који прате друге податке у електронској форми или су с њима логички повезани и омогућавају утврђивање идентитета потписника и који испуњава сљедеће услове: 1) јединствено је повезан са потписником, 2) у могућности је да идентификује потписника, 3) креиран је уз помоћ података за креирање електронског потписа који потписник може, уз висок степен повјерења, користити под сопственом контролом, 4) повезан је са подацима на које се односи на начин да свака накнадна измјена буде откривена, и 5) заснован је на квалификованој потврди и формиран употребом техничких средстава и поступака који су усклађени са безбједнос- ним захтјевима прописаним Законом о електронском потпису ("Службени гласник БиХ", број 91/06); е) напредни електронски временски печат пред- ставља податке у електронској форми који се прилажу уз други електронски податак или се логички с њим повезује како би се обезбиједило поријекло и интегритет повезаних података и који испуњава сљедеће услове: 1) јединствено је повезан са ствараоцем печата, 2) може идентификовати ствараоца печата, 3) креиран је помоћу података за креирање електронског временског печата чији је ства- ралац у могућности да их користи за креи- рање електронског временског печата уз ви- сок степен повјерења под његовом одговор- ношћу, и 4) повезан је са податком за који је везан на начин да свака накнадна измјена буде откривена; ф) стваралац је надлежни орган, физичко или прав- но лице које примјеном електронских средстава израђује, обликује и потписује електронски документ својим електронским потписом;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 49/14 24.06.2014 SG BiH 91/17, SG BiH 60/14, SG BiH 49/09 zakon,akcize Broj 49 - Stranica 4 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 24. 6. 2014. Члан 21д. (Акциза на дуван за пушење) (1) Акциза на дуван за пушење утврђује се у висини од најмање 80% минималне акцизе на цигарете из члана 21б. овог закона исказане за 1.000 цигарета. (2) Акцизу на дуван за пушење утврђује Управни одбор најкасније до 30. октобра текуће године за наредну годину, а одлука Управног одбора о минималној акцизи примјењује се од 1. јануара наредне године. (3) Изузетно од ст. (1) и (2) овог члана, акциза на дуван за пушење за 2014. годину износиће 78 КМ/кг." Члан 5. У члану 41. иза става (4) додаје се нови став (5) који гласи: "(5) Новчаном казном у износу од 1.000 КМ до 3.000 КМ казниће се физичко лице које стави у промет дуванске прерађевине, алкохолна пића, воћне природне ракије, вина и/или кафу, а да акцизни производи нису на прописан начин означени акцизном маркицом и/или без вјеродостојне документације." Члан 6. У члану 42. став (1) мијења се и гласи: "(1) Уз новчану казну правном лицу и предузетнику изрећи ће се заштитна мјера одузимања акцизних производа којим је учињен прекршај из члана 41. став (1) тач. х) и и) овог закона, као и физичком лицу за учињени прекршај из члана 41. став (5) овог закона." Члан 7. Члан 45. мијења се и гласи: "Члан 45. (Попис залиха, обрачун и уплата) (1) Порески обвезници и другa лица која се баве прометом дуванских прерађевина из члана 1. став (1) тач. б) и ц) овог закона дужни су да на дан почетка примјене овог закона попишу залихе ових прерађевина и пописне листе доставе УИО у року од седам дана. (2) Порески обвезници и друга лица која се баве прометом дуванских прерађевина из члана 1. став (1) тач. б) и ц) овог закона дужни су да пријаве нове малопродајне цијене УИО у року од седам дана од дана извршеног пописа и на нову основицу обрачунају и уплате разлику акцизе у року од 10 дана од дана достављања пописних листи. (3) Порески обвезници и друга лица која се баве прометом дуванских прерађевина дужни су да попишу залихе дуванских прерађевина при свакој промјени малопродајних цијена које пријављују УИО у року од седам дана од дана извршеног пописа и на нову основицу обрачунају и уплате разлику акцизе у року од 10 дана од дана достављања пописних листи. (4) Изузетно за 2014. годину, обрачун специфичне и минималне акцизе на цигарете врши се у складу са Одлуком о утврђивању посебне и минималне акцизе на цигарете за 2014. годину ("Службени гласник БиХ", број 88/13). (5) Обрачун акцизе на дуванске прерађевине које нису обухваћене Одлуком из става (4) овог члана вршиће се у складу са одредбама овог закона." Члан 8. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ" а примјењиваће се од првог радног дана мјесеца који слиједи након његовог ступања на снагу. Број 01,02-02-1-17/14 6. јуна 2014. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Др Милорад Живковић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Др Драган Човић, с. р. Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 65. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 15. aprila 2014. godine, i na 38. sjednici Doma naroda, održanoj 6. juna 2014. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 49/09) član 6. mijenja se i glasi: "Član 6. (Duhanske prerađevine) (1) Duhanskim prerađevinama u smislu člana 4. stav (2) tačka b) ovog zakona smatraju se: a) cigarete b) cigare i cigarilosi c) duhan za pušenje 1) rezani duhan za motanje cigareta 2) ostali duhan za pušenje. (2) Cigaretama se smatraju: a) smotuljci duhana prikladni za pušenje, obavijeni omotom koji nije od prirodnog duhana; b) proizvodi slični cigaretama koji se sastoje od smotuljaka duhana obavijeni jednostrukim i dvostrukim omotačem. Vanjski omotač izrađen je od materijala koji nije list prirodnog duhana i postavljen je u pravoj liniji uzdužno; c) duhanski štapići koji su jednostavnim neindustrijskim postupkom stavljaju u papirni omot za cigarete ili se umotavaju u papirne listiće; d) duhanski proizvodi stavljeni u promet pod nazivom cigarete. (3) Cigare i cigarilosi su smotuljci duhana koji su obavijeni vanjskim zaštitnim listom od duhana. (4) Duhan za pušenje obuhvata: a) rezani ili na drugi način usitnjeni, pleteni ili u blokove presovani duhan koji je prikladan za pušenje bez daljnje industrijske obrade; b) ostali duhan za pušenje koji je prikladan za pušenje i stavljen u maloprodaju, a koji ne potpada pod st. (2) i (3) ovog člana. Ostalim duhanom za pušenje smatraju se i ostaci listova duhana i nusproizvodi nastali preradom duhana ili proizvodnjom duhanskih prerađevina." Utorak, 24. 6. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 49 - Stranica 5 Član 2. U članu 12. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Proizvođačem duhanskih prerađevina u smislu ovog zakona smatra se svako fizičko lice, poduzetnik ili pravno lice nastanjeno/sa sjedištem u Bosni i Hercegovini koje duhan prerađuje u duhanske proizvode namijenjene za maloprodaju." Član 3. Član 21. mijenja se i glasi: "Član 21. (Akciza na duhanske prerađevine) "(1) Na cigarete se plaća proporcionalna akciza u procentu na maloprodajnu cijenu i specifična akciza na 1.000 cigareta, odnosno za pakovanje od 20 komada. (2) Na cigare i cigarilose plaća se proporcionalna akciza u procentu na maloprodajnu cijenu. (3) Na duhan za pušenje plaća se akciza po kilogramu." Član 4. Iza člana 21. dodaju se čl. 21a., 21b., 21c. i 21d. koji glase: "Član 21a. (Akciza na cigarete) (1) Na cigarete se plaća akciza, i to: a) proporcionalna, po stopi od 42% na osnovicu utvrđenu u skladu s članom 15. stav (1) tačka b) ovog zakona i b) specifična akciza utvrđena od Upravnog odbora, kako bi se osigurala dinamika usklađivanja stopa akciza s relevantnim evropskim direktivama. (2) Upravni odbor će najkasnije do 30. oktobra tekuće godine utvrditi iznos specifične akcize za narednu godinu iz stava (1) tačka (b) ovog člana, sve dok ukupno akcizno opterećenje cigareta s najnižom maloprodajnom cijenom ne dostigne iznos od 176,00 KM za 1.000 komada. Godišnje povećanje specifične akcize ne može biti manje od 7,50 KM za 1.000 komada, odnosno 0,15 KM za pakovanje od 20 komada. (3) Odluka Upravnog odbora o specifičnoj akcizi iz stava (2) ovog člana primjenjuje se od 1. januara naredne godine. (4) Specifična akciza za pakovanja različita od pakovanja koje sadrži 20 cigareta plaća se srazmjerno broju komada u pakovanju. Član 21b. (Minimalna akciza na cigarete) (1) Ako je obračunata akciza na cigarete prema članu 21a. stav (1) ovog zakona manja od minimalne akcize utvrđene ovim zakonom, plaća se minimalna akciza. (2) Minimalna akciza iz stava (1) ovog člana podrazumijeva ukupnu akcizu (proporcionalnu i specifičnu) za 1.000 komada, odnosno za pakovanje od 20 komada. (3) Minimalna akciza na cigarete iznosi najmanje 60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta za period od 1. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine. (4) Prosječna ponderirana maloprodajna cijena cigareta iz stava (3) ovog člana izračunava se na osnovu podataka UIO o izdatim akciznim markicama za period od 1. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine. Prosječna ponderirana maloprodajna cijena izračunava se na način da se ukupna vrijednost cigareta, sa svim uključenim porezima, za koje su izdate akcizne markice za period od 1. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine, podijeli s ukupnom količinom cigareta za koje su izdate akcizne markice za isti period. (5) Minimalnu akcizu na cigarete iz stava (3) ovog člana, izračunatu na osnovu metodologije iz stava (4) ovog člana, utvrđuje Upravni odbor najkasnije do 30. oktobra tekuće godine za narednu godinu, a odluka Upravnog odbora o minimalnoj akcizi se primjenjuje od 1. januara naredne godine. Član 21c. (Akciza na cigare i cigarilose) Na cigare i cigarilose plaća se proporcionalna akciza po stopi od 42% na osnovicu utvrđenu u skladu s članom 15. stav (1) tačka b) ovog zakona. Član 21d. (Akciza na duhan za pušenje) (1) Akciza na duhan za pušenje utvrđuje se u visini od najmanje 80% minimalne akcize na cigarete iz člana 21b. ovog zakona iskazane za 1.000 cigareta. (2) Akcizu na duhan za pušenje utvrđuje Upravni odbor najkasnije do 30. oktobra tekuće godine za narednu godinu, a odluka Upravnog odbora o minimalnoj akcizi primjenjuje se od 1. januara naredne godine. (3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog člana, akciza na duhan za pušenje za 2014. godinu iznosit će 78 KM/kg." Član 5. U članu 41. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM kaznit će se fizičko lice koje stavi u promet duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćne prirodne rakije, vina i/ili kafu, a da akcizni proizvodi nisu na propisan način označeni akciznom markicom i/ili bez vjerodostojne dokumentacije." Član 6. U članu 42. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz novčanu kaznu pravnom licu i poduzetniku izreći će se zaštitna mjera oduzimanja akciznih proizvoda kojim je učinjen prekršaj iz člana 41. stav (1) tačke h) i i) ovog zakona, kao i fizičkom licu za učinjeni prekršaj iz člana 41. stav (5) ovog zakona." Član 7. Član 45. mijenja se i glasi: "Član 45. (Popis zaliha, obračun i uplata) (1) Poreski obveznici i druga lica koji se bave prometom duhanskih prerađevina iz člana 1. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona dužni su na dan početka primjene ovog zakona popisati zalihe ovih prerađevina i popisne liste dostaviti UIO u roku od sedam dana. (2) Poreski obveznici i druga lica koji se bave prometom duhanskih prerađevina iz člana 1. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona dužni su prijaviti nove maloprodajne cijene UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa i na novu osnovicu obračunati i uplatiti razliku akcizе u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista. (3) Poreski obveznici i druga lica koji se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su popisati zalihe duhanskih prerađevina pri svakoj promjeni maloprodajnih cijena koje prijavljuju UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa i na novu osnovicu obračunatu i uplatiti razliku akcize u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista. (4) Izuzetno za 2014. godinu obračun specifične i minimalne akcize na cigarete vrši se u skladu s Odlukom o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete za 2014. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 88/13). Broj 49 - Stranica 6 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 24. 6. 2014. (5) Obračun akcize na duhanske prerađevine koje nisu obuhvaćene Odlukom iz stava (4) ovog člana vršit će se u skladu s odredbama ovog zakona." Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH" a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon stupanja na snagu ovog zakona. Broj 01,02-02-1-17/14 6. juna 2014. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, s. r. 786 Temeljem članka 49. stavak (7) Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 58. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 5. prosinca 2013. godine, i na 38. sjednici Doma naroda, održanoj 6. lipnja 2014. godine, donijela je ODLUKU O IMENOVANJU ČLANOVA UREDA ZA RAZMATRANJE ŽALBI I. Za članove Ureda za razmatranje žalbi iz reda priznatih stručnjaka upravnog prava iz Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1. Magdalena Papić, 2. Ilma Mehić - Jusufbašić. II. Za članove Ureda za razmatranje žalbi iz reda stručnjaka iz oblasti javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja iz Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1. Nikolina Silak, 2. Vildan Đurović. III. Za člana Ureda za razmatranje žalbi iz reda stručnjaka iz oblasti javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja iz Republike Srpske imenuje se: 1. Dragan Vukajlović. IV. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-34-1-670/14 6. lipnja 2014. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Denis Bećirović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v. r. На основу члана 49. став (7) Закона о јавним набавкама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 и 87/13), Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 58. сједници Представничког дома, одржаној 5. децембра 2013. године, и на 38. сједници Дома народа, одржаној 6. јуна 2014. године, донијела је ОДЛУКУ О ИМЕНОВАЊУ ЧЛАНОВА УРЕДА ЗА РАЗМАТРАЊЕ ЖАЛБИ I За чланове Уреда за разматрање жалби из реда признатих стручњака управног права из Федерације Босне и Херцеговине именују се: 1. Магдалена Папић, 2. Илма Мехић - Јусуфбашић. II За чланове Уреда за разматрање жалби из реда стручњака из области јавних набавки, транспорта и стратешког пословног управљања из Федерације Босне и Херцеговине именују се: 1. Николина Силак, 2. Вилдан Ђуровић. III За члана Уреда за разматрање жалби из реда стручњака из области јавних набавки, транспорта и стратешког пословног управљања из Републике Српске именује се: 1. Драган Вукајловић. IV Ова одлука ступа на снагу даном објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-34-1-670/14 6. јуна 2014. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Др Денис Бећировић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Др Драган Човић, с. р. Na osnovu člana 49. stav (7) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 58. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 5. decembra 2013. godine, i na 38. sjednici Doma naroda, održanoj 6. juna 2014. godine, donijela je ODLUKU O IMENOVANJU ČLANOVA UREDA ZA RAZMATRANJE ŽALBI I. Za članove Ureda za razmatranje žalbi iz reda priznatih stručnjaka upravnog prava na mandat od pet godina iz Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1. Magdalena Papić, 2. Ilma Mehić - Jusufbašić. II. Za članove Ureda za razmatranje žalbi iz reda stručnjaka iz oblasti javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja na mandat od pet godina iz Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1. Nikolina Silak, 2. Vildan Đurović. III. Za člana Ureda za razmatranje žalbi iz reda stručnjaka iz oblasti javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja na mandat od pet godina iz Republike Srpske imenuje se: 1. Dragan Vukajlović.
Zakon o dopuni krivičnom zakona BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 47/14 17.06.2014 SG BiH 46/21, SG BiH 35/18, SG BiH 40/15, SG BiH 22/15, SG BiH 08/10, SG BiH 55/06, SG BiH 53/06, SG BiH 30/05, SG BiH 61/04, SG BiH 54/04, SG BiH 37/03 krivični zakon ZAKON O DOPUNI KRIVIČNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10) iza člana 162a. dodaje se novi član 162b. koji glasi: "Član 162b. (Protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama) (1) Ko protivno Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje pet godina. (2) Ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, obučenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj u smislu stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine. (3) Ko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara s drugima ili vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uslovi za direktno počinjenje ovog krivičnog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina. (4) Ko javno, putem sredstava informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi način uputi poruku javnosti, koja ima za cilj podsticanje drugog na izvršenje ovog krivičnog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. (5) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) ovog člana koji otkrivanjem grupe spriječi počinjenje krivičnog djela ili otkrije grupu prije počinjenja krivičnog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do tri godine, a može se i osloboditi od kazne. (6) Odredbe ovog člana neće se primjenjivati na lica koja su na zakonit način stekla državljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine u čijoj vojsci ili vojnoj formaciji služe, ili služe vojnim formacijama pod kontrolom međunarodnopriznatih vlada od strane Ujedinjenih naroda, formiranim na osnovu zakona."
Zakon o javnim nabavkama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 39/14 19.05.2014 zakon,zakon o javnim nabavkama,javne nabavke Godina XVIII Ponedjeljak, 19. maja/svibnja 2014. godine Broj/Број 39 Година XVIII Понедјељак, 19. маја 2014. годинe ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 614 Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 13. marta 2014. godine, i na 37. sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 2014. godine, donijela je ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom uređuje se sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, utvrđuju pravila za postupke javnih nabavki, i to na način da se definiraju prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke, te nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: URŽ). (2) Postupak javne nabavke odnosi se na postupke nabavke robe, usluga ili radova koje provodi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ iz čl. 4. i 5. ovog zakona, u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskih akata. Član 2. (Definicije pojmova) (1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) ugovor o javnoj nabavci je ugovor s finansijskim interesom koji se zaključuje u pisanoj formi između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih organa i ima za cilj nabavku robe, usluga ili izvođenja radova u okviru značenja ovog zakona, i to: 1) ugovor o javnoj nabavci robe je ugovor o javnoj nabavci čiji je predmet kupovina, najam i zakup robe ili lizing sa ili bez opcije kupovine robe, kao i ugovor koji kao usputnu stvar uključuje i ugradnju i/ili postavljanje i/ili montažu uz robu; 2) ugovor o javnoj nabavci usluga je ugovor o javnoj nabavci čiji je predmet nabavka usluga iz Aneksa II. dio A i B, koji su sastavni dio ovog zakona. Usluge koje su izuzete od ovog zakona navedene su u Aneksu II. Dio C, koji je sastavni dio ovog zakona. Ugovorom o javnoj nabavci usluga smatra se: - ugovor o javnoj nabavci, čiji su predmet i roba i usluge, ugovor je o javnoj nabavci usluga, ako vrijednost predmetnih usluga prelazi vrijednost robe obuhvaćene tim ugovorom ili - ugovor o javnoj nabavci, čiji su predmet usluge i radovi, ugovor je o javnoj nabavci usluga, ako on uključuje i radove u smislu Aneksa I. koji je sastavni dio ovog zakona, a koji su sporedni u odnosu na glavni predmet ugovora; 3) ugovor o javnoj nabavci radova je ugovor čiji je predmet projektovanje i izvođenje radova ili izvođenje radova koji se odnose na jednu ili više djelatnosti utvrđenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog zakona, ili radova ili izvođenje radova, bilo kojim sredstvima, koji odgovaraju zahtjevima koje je naveo ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ. Pojam "radovi" podrazumijeva rezultat gradnje ili građevinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehničke funkcije. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. b) ugovorni organ u smislu ovog zakona je: 1) ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona koji provodi postupak javne nabavke robe, usluga i/ili radova; 2) sektorski ugovorni organ iz člana 5. ovog zakona koji obavlja djelatnost u oblasti vodosnabdijevanja ili energetike ili prometa ili poštanskih usluga i koji provodi postupak javne nabavke robe, usluga i/ili radova; c) privredni subjekat je pravno ili fizičko lice, ili grupa takvih lica, koji na tržištu nude robe, usluge i/ili radove, a registrirani su za obavljanje predmetne djelatnosti, te mogu učestvovati u postupku javne nabavke, kao: 1) ponuđač koji je dostavio ponudu; 2) kandidat koji je dostavio zahtjev za učešće u ograničenom, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu; 3) grupa kandidata/ponuđača (dva ili više kandidata/ponuđača) koji su dostavili zajednički zahtjev za učešće ili zajedničku ponudu; 4) dobavljač kojem je nakon postupka javne nabavke dodijeljen ugovor o javnoj nabavci. d) tenderska dokumentacija je dokumentacija koja sadrži minimum jasnih i odgovarajućih informacija u odnosu na izabrani postupak dodjele ugovora, a objavljuje je ili kandidatima/ponuđačima predstavlja ugovorni organ; ova dokumentacija uključuje obavještenje o nabavci, poziv za dostavu zahtjeva za učešće/ponuda (početnih i konačnih), tehničke specifikacije, kriterije za kvalifikaciju i izbor najpovoljnije ponude, nacrt ili osnovne elemente ugovora i druge relevantne dokumente i objašnjenja; e) otvoreni postupak je postupak u kojem svaki zainteresirani ponuđač može dostaviti ponudu; f) zahtjev za učešće je pisani dokument koji privredni subjekat podnosi u prvoj fazi u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu; g) pretkvalifikacija je faza postupka u kojoj ugovorni organ, na osnovu kvalifikacionih kriterija definiranih u tenderskoj dokumentaciji, vrši izbor kvalificiranih kandidata koji će se pozvati da dostave ponude u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu; h) ograničeni postupak je postupak u kojem privredni subjekat može zahtijevati učešće i u kojem ugovorni organ nakon obavljene kvalifikacije poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponude; i) pregovarački postupak je postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora s jednim ili više pozvanih ponuđača. Ovaj postupak može se provoditi sa ili bez prethodnog objavljivanja obavještenja o nabavci, isključivo prema uslovima utvrđenim u ovom zakonu; j) takmičarski dijalog je postupak u kojem svaki zainteresirani privredni subjekat može zatražiti da učestvuje u postupku, pri čemu ugovorni organ s učesnicima pozvanim u taj postupak vodi dijalog s ciljem razvijanja jednog ili više odgovarajućih rješenja koja mogu ispuniti njegove zahtjeve, i na osnovu kojih su izabrani ponuđači pozvani da podnesu ponude; k) konkurs za izradu idejnog rješenja je postupak koji ugovornom organu omogućava da osigura, u oblastima prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i građenja ili obrade podataka, plan ili rješenje koje bira konkursna komisija u postupku javnog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada; l) ponuda je dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti: 1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom; 2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom. m) alternativna ponuda je ponuda u kojoj se nude drugačije karakteristike predmeta ugovora u odnosu na one koje su navedene u tenderskoj dokumentaciji, pri čemu ta ponuda mora zadovoljiti minimalne uslove koje je postavio ugovorni organ; n) okvirni sporazum je sporazum između jednog ili više ugovornih organa i više dobavljača, zaključen u pisanom obliku, kojim se definiraju uslovi pod kojim se mogu dodijeliti ugovori tokom određenog perioda, u skladu s predviđenom cijenom i, gdje je moguće, predviđenim količinama; o) ekskluzivno ili isključivo pravo je pravo na obavljanje djelatnosti iz člana 5. ovog zakona, koje nadležni organ u Bosni i Hercegovini posebnim zakonom, drugim propisom, ili odgovarajućim ugovorom dodijeli jednom ili više pravnih subjekata, što značajno utiče na mogućnost drugih subjekata da obavljaju te djelatnosti. Nosilac tog ekskluzivnog ili isključivog prava dužan je prilikom nabavke robe, usluga ili radova neophodnih za obavljanje tih djelatnosti, koje su dodijeljene kao ekskluzivno ili isključivo pravo, primjenjivati odredbe ovog zakona; p) Jedinstveni rječnik javne nabavke (Common Procurement Vocabulary) referentna je nomenklatura koja se primjenjuje u postupku javne nabavke, a istovremeno osigurava usklađenost sa ostalim postojećim nomenklaturama; r) elektronsko sredstvo odnosi se na korištenje elektronske opreme za obradu i arhiviranje podataka koji se šalju, prenose i primaju žičanom ili radiovezom, optičkim ili drugim elektromagnetnim sredstvima; s) pisani ili u pisanoj formi podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu pročitati, umnožiti i naknadno saopćiti, a također i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomoć elektronskih sredstava, pod uslovom da je sadržaj osiguran i da se potpis može identificirati; t) lot (grupa) je dio predmeta nabavke nastao kao rezultat dijeljenja predmeta nabavke u posebne, srodne cjeline, koje se kao takve označavaju u tenderskoj dokumentaciji. Član 3. (Opći principi) (1) Ugovorni organ dužan je da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima/ponu-đačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom. (2) Opći principi obavezno se primjenjuju i poštuju i u postupku pravne zaštite. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 3 Član 4. (Ugovorni organ) (1) Ugovorni organ, u smislu ovog zakona, je: a) Svaka institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, entitetima, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, na nivou kantona, grada ili općine (u daljnjem tekstu: institucija vlasti na državnom, entitetskom ili lokalnom nivou); b) Pravno lice koje je osnovano za određenu svrhu s ciljem zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter i ispunjava najmanje jedan od sljedećih uslova: 1) finansirano je, najvećim dijelom, iz javnih sredstava, ili 2) nadzor nad upravljanjem vrši ugovorni organ definiran u tač. a) i b) ovog stavа, ili 3) više od polovine članova skupštine, upravnog ili nadzornog odbora su imenovani ili izabrani predstavnici ugovornih organa iz tač. a) i b) ovog stava; c) Asocijacija koju su formirali jedna ili više institucija vlasti ili pravna lica definirani u tač. a) i b) ovog stava. (2) Ugovorni organi mogu donijeti odluku da zajednički provode postupak javne nabavke ili osnovati centralni nabavni organ. Pravila provođenja zajedničke nabavke i osnivanja centralnog nabavnog organa propisuje podzakonskim aktom Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH). (3) Agencija donosi pravilnik koji sadrži listu ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati ovaj zakon. Svi ugovorni organi, koji su uvršteni u definiciju iz ovog člana, dužni su primjenjivati ovaj zakon i u slučaju kada nisu navedeni na listi ugovornih organa. Član 5. (Sektorski ugovorni organ) (1) Sektorski ugovorni organ je obveznik primjene ovog zakona ako obavlja djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga, i to: a) ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona; b) privredno društvo u kojem ugovorni organ ili više ugovornih organa ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući uticaj na osnovu vlasništva, finansijskog udjela ili na osnovu propisa koji vrijede za društvo i koje obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona, kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti. Preovladavajući uticaj u smislu ove tačke postoji u slučaju kada ugovorni organ direktno ili indirektno: 1) ima natpolovičnu većinu osnovnog kapitala tog privrednog društva; ili 2) ima natpolovičnu većinu glasova koji su povezani s ulozima u tom privrednom društvu; ili 3) može imenovati više od polovine članova uprave, upravnog ili nadzornog odbora tog privrednog društva. (2) Privredno društvo koje na osnovu posebnog ili isključivog prava obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona i kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nije ugovorni organ u smislu ovog zakona ili privredno društvo u smislu stava (1) tačka b) ovog člana, obveznik je primjene ovog zakona. (3) U slučaju da neku od djelatnosti definiranih u ovom članu obavlja više privrednih društava koja nisu obuhvaćena st. (1) i (2) ovog člana, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na zahtjev Agencije, a po zahtjevu odnosnog ugovornog organa, ocijenit će da li je relevantno tržište za datu djelatnost otvoreno za konkurenciju. U slučaju da je odlukom Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine to relevantno tržište proglašeno otvorenim za konkurenciju, privredno društvo koje obavlja konkretnu djelatnost nije obavezno primjenjivati ovaj zakon za obavljanje te djelatnosti. Član 6. (Ugovori koji su predmet ovog zakona) Ugovorni organ dužan je dodjeljivati ugovore o javnoj nabavci robe, usluga i radova primjenjujući postupke definirane ovim zakonom i podzakonskim aktima. Član 7. (Subvencionirani ugovori) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorni organ direktno subvencionira s više od 50% ako: a) ti ugovori uključuju radove u smislu Aneksa I. ovog zakona; b) ti ugovori uključuju radove na bolnicama, objektima namijenjenim za sport, rekreaciju i odmor, školskim i univerzitetskim zgradama i zgradama koje se koriste u administrativne svrhe. (2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorni organ direktno subvencionira s više od 50% za ugovore za pružanje usluga koje su u vezi s radovima u smislu stava (1) ovog člana. (3) Ugovorni organ koji daje takve subvencije dužan je osigurati poštivanje odredbi ovog zakona u slučajevima kada subvencionirani ugovor dodjeljuje neko drugo fizičko ili pravno lice, odnosno dužan je i sam poštivati odredbe ovog zakona u slučajevima kada dodjeljuje subvencionirani ugovor za ili u ime tih fizičkih ili pravnih lica. Član 8. (Ugovori na čiju dodjelu se primjenjuje poseban režim) (1) Na dodjelu ugovora koji za predmet javne nabavke ima usluge iz Aneksa II. Dio B, koji je sastavni dio ovog zakona, primjenjuju se odredbe ovog zakona, i to: odredbe koje se odnose na opće principe, pripremu tehničke specifikacije, period na koji se zaključuje ugovor, pravnu zaštitu, objavu obavještenja o dodjeli ugovora i dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti. (2) Postupak dodjele ugovora iz stava (1) ovog člana bit će uređen pravilnikom koji donosi Vijeće ministara BiH. (3) Postupci, uslovi, zahtjevi, definicije pojmova, izuzeća i ostala bitna pitanja u vezi s dodjelom ugovora u oblasti odbrane i sigurnosti bit će uređena pravilnikom koji donosi Vijeće ministara BiH na prijedlog Agencije. (4) Ugovori u oblasti odbrane i sigurnosti iz stava (3) ovog člana odnose se na nabavku: а) vojne opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; b) sigurnosno osjetljive opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; c) radova, robe i usluga direktno povezanih s opremom iz tač.a) i b) ovog stava za bilo koji i za sve elemente njenog trajanja; d) radova i usluga za izričito vojne namjene; e) sigurnosno osjetljivih radova i sigurnosno osjetljivih usluga. (5) Ugovori koje dodjeljuju diplomatsko-konzularna predstavništva i misije Bosne i Hercegovine, a čija je http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 4 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. vrijednost manja od vrijednosnih razreda iz člana 14. st. (2) i (3) ovog zakona, bit će uređeni posebnim pravilnikom koji će donijeti Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i uz prethodnu saglasnost Agencije. Član 9. (Rezervirani ugovori) (1) Ugovorni organ može u planu nabavki definirati postupke javne nabavke rezervirane samo za kandidate, odnosno ponuđače koji zapošljavaju, u odnosu na ukupan broj zaposlenih, više od 50% lica s invaliditetom, a koji ne mogu obavljati poslove u normalnim uslovima. (2) U obavještenju o javnoj nabavci ugovorni organ mora naznačiti da je postupak javne nabavke rezerviran isključivo za privredne subjekte iz stava (1) ovog člana. Član 10. (Izuzeća od primjene odredbi ovog zakona) (1) Od primjene ovog zakona izuzimaju se: a) ugovor o javnoj nabavci koji je zakonima u Bosni i Hercegovini proglašen državnom tajnom; b) ugovor o javnoj nabavci čije izvršenje zahtijeva posebne mjere sigurnosti, u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini; c) ugovor koji se dodjeljuje u skladu s međunarodnim sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih aranžmana ili ugovor o javnoj nabavci koji je zaključen u skladu s posebnim pravilima definiranim međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i jedne ili više država za projekte koje će ugovorne strane zajednički izvoditi ili koristiti, ili na osnovu međunarodnih sporazuma o stacioniranju trupa koje zaključi Bosna i Hercegovina; d) ugovor o javnoj nabavci prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavku vode, električne energije, plina, toplotne energije i drugih usluga, do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju; e) ugovor o kupovini ili zakupu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proističu, bilo kojim finansijskim sredstvima, uz obavezu ugovornog organa da osigura transparentnost te procedure, s tim što nabavka finansijskih usluga za kupovinu ili zakup postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proističu, istovremeno, prije ili nakon ugovora o kupovini ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježe provođenju jednog od postupaka definiranih ovim zakonom; f) ugovor koji za predmet ima usluge iz Aneksa II. Dio C ovog zakona. (2) Koncesioni ugovori dodjeljuju se u skladu sa zakonima o koncesijama u Bosni i Hercegovini. (3) Ugovori o javno-privatnom partnerstvu dodjeljuju se u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu. Član 11. (Povjerljivost) (1) Povjerljivim podacima ne mogu se smatrati: a) ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi; b) predmet nabavke, odnosno ponuđena roba, usluga ili rad, od koje zavisi poređenje s tehničkom specifikacijom i ocjena da li je određeni ponuđač ponudio robu, usluge ili rad u skladu s tehničkom specifikacijom; c) potvrde, uvjerenja od kojih zavisi kvalifikacija vezana za ličnu situaciju kandidata/ ponuđača. (2) Ako kandidat/ponuđač kao povjerljive označi podatke koji, prema odredbama stava (1) ovog člana, ne mogu biti proglašeni povjerljivim podacima, oni se neće smatrati povjerljivim. (3) Nakon javnog otvaranja ponuda nijedna informacija u vezi sa ispitivanjem, pojašnjenjem ili ocjenom ponuda ne smije se otkrivati nijednom učesniku u postupku ili trećem licu prije nego što se odluka o rezultatu postupka ne saopći učesnicima u postupku. (4) Učesnici u postupku javne nabavke ni na koji način ne smiju neovlašteno prisvajati, koristiti za vlastite potrebe niti proslijediti trećim licima podatke, rješenja ili dokumentaciju (informacije, planove, crteže, nacrte, modele, uzorke, kompjuterske programe i dr.) koji su im stavljeni na raspolaganje ili do kojih su došli na bilo koji način u toku postupka javne nabavke. (5) Nakon prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluke o poništenju postupka nabavke, a najkasnije do isteka roka za žalbu, ugovorni organ će po prijemu zahtjeva ponuđača, a najkasnije u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva, omogućiti uvid u svaku ponudu, uključujući dokumente podnesene u skladu s članom 45. stav (2) ovog zakona, kao i pojašnjenja originalnih dokumenata u skladu s članom 68. stav (3) ovog zakona, sa izuzetkom informacija ponuđača označenih kao povjerljive u skladu s ovim članom. Član 12. (Upotreba jezika) (1) Ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju u vezi s postupcima javne nabavke na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (2) Ugovorni organ može dodatno pripremiti tendersku dokumentaciju i na engleskom ili drugom stranom jeziku, s tim da je dužan sačuvati cjelovitost sadržaja informacija iz tenderske dokumentacije pripremljene na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (3) Ponuđač podnosi ponudu na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Štampana literatura, brošure, katalozi ili slično prilažu se bez prijevoda, izuzev ako ugovorni organ tenderskom dokumentacijom ne zahtijeva da se i ti dijelovi prevedu. Član 13. (Komisija za nabavke) (1) Za provođenje otvorenog postupka, ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i bez objave obavještenja, konkursa za izradu idejnog rješenja, takmičarskog dijaloga i konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda ugovorni organ obavezan je imenovati komisiju za nabavke. (2) Uspostavljanje i rad komisije za nabavke regulira se podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH. DIO DRUGI - TOK POSTUPKA JAVNE NABAVKE POGLAVLJE I. POČETAK, VRSTE I IZBOR POSTUPKA JAVNE NABAVKE Odjeljak A. Početak postupka javne nabavke Član 14. (Vrijednosni razredi) (1) Za nabavke vrijednosti manje od 50.000,00 KM, u slučaju robe i usluga, ili 80.000,00 KM, u slučaju radova, ugovorni organ može primijeniti jedan od postupaka utvrđenih ovim zakonom, izuzev direktnog sporazuma, uz obavezu ispunjenja propisanih uslova za svaki postupak. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 5 (2) Primjena otvorenog ili ograničenog postupka, ili pregovaračkog postupka s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkursa za izradu idejnog rješenja, ili takmičarskog dijaloga obavezna je u slučaju kada je vrijednost nabavke za robe i usluge jednaka ili veća od: a) 250.000,00 KM, za ugovorne organe iz člana 4. stav (1) tač. a) i c) ovog zakona; b) 400.000,00 KM, za ugovorne organe iz člana 4. stav (1) tačka b) ovog zakona; c) 800.000,00 KM, za sektorske ugovorne organe iz člana 5. ovog zakona. (3) Kada je vrijednost nabavke, u slučaju radova, jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM, ugovorni organ dužan je provesti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog. (4) Kada je vrijednost nabavke robe, usluga i radova jednaka ili veća od vrijednosti iz stava (1) ovog člana, a manja od vrijednosti iz st. (2) i (3) ovog člana, ugovorni organ obavezan je primijeniti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog. (5) Kada je vrijednost javne nabavke jednaka ili veća od vrijednosnih razreda iz st. (2) i (3) ovog člana, ugovorni organ dužan je dodatno oglasiti i sažetak obavještenja na engleskom jeziku na portalu Agencije i URŽ-a (u daljnjem tekstu: portal javnih nabavki). (6) Inicijativu za izmjenu i dopunu ovog zakona po hitnom postupku, u pogledu promjene iznosa vrijednosnih razreda, pokreće Agencija, uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije, u slučajevima značajnih promjena, i to: a) stope inflacije; i/ili b) ekonomskih uslova u BiH; i/ili c) zakonodavstva u EU o javnim nabavkama. Član 15. (Procijenjena vrijednost javne nabavke) (1) Ugovorni organ zasniva računanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavci na ukupnom iznosu koji će platiti, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV). (2) Određivanje procijenjene vrijednosti javne nabavke vrši se na sljedeći način: a) Procijenjena vrijednost nabavke robe, usluga ili radova jednaka je novčanom iznosu koji ugovorni organ plaća, bez obračunatog poreza na dodatu vrijednost. Ova vrijednost, u slučaju ugovora o radovima, uključuje i objekte potrebne za izvršenje takvog ugovora, a koje je ugovorni organ dužan osigurati ili ustupiti izvođaču radova; b) Procijenjenu vrijednost robe, usluga ili radova čini njihova procijenjena tržišna vrijednost u vrijeme objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci ili, u slučajevima kada takvo obavještenje nije potrebno, u trenutku kada ugovorni organ započinje postupak javne nabavke; c) U određivanju procijenjene vrijednosti javne nabavke robe, usluga ili radova ugovorni organ dužan je uključiti sve elemente cijene koju plaća za nabavku te robe, usluge ili radova; d) Ako je javna nabavka robe, usluga ili radova podijeljena u nekoliko lotova, procijenjena vrijednost predstavlja zbir svih takvih lotova i ona se koristi za određivanje vrijednosnog razreda te nabavke; e) U određivanju procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma, ugovorni organ uzet će u obzir maksimalnu procijenjenu vrijednost, bez obračunatog poreza na dodatu vrijednost, svih predviđenih ugovora za cijeli period trajanja okvirnog sporazuma. (3) U slučaju ugovora o lizingu, najmu, zakupu ili unajmljivanju na otplatu razne robe, vrijednost koja treba da se uzme kao osnova za izračunavanje procijenjene vrijednosti nabavke je: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci na određeni rok, ako je rok kraći od 12 mjeseci, ili je 12 mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za ugovor ili, ako je rok ugovora duži od 12 mjeseci, ukupna vrijednost uključujući procijenjenu preostalu vrijednost; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavci bez određenih rokova ili za koje se rokovi ne mogu definirati, mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (4) U slučaju ugovora o javnoj nabavci robe ili usluga koji su po prirodi redovni ili koji se namjeravaju obnoviti u okviru datog vremena, kalkulacija procijenjene vrijednosti ugovora bit će izračunata na osnovu sljedećeg: a) ili ukupna stvarna vrijednost uzastopnih ugovora iste vrste koji su dodijeljeni tokom prethodnih 12 mjeseci ili, ako je moguće, tokom finansijske godine kako bi se uzele u obzir izmjene u iznosu ili vrijednosti koje bi se mogle pojaviti tokom 12 mjeseci nakon zaključivanja osnovnog ugovora; b) ili ukupna procijenjena vrijednost uzastopnih ugovora dodijeljenih tokom 12 mjeseci koji su uslijedili nakon prve isporuke, ili tokom finansijske godine, ako je to duže od 12 mjeseci. (5) U slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga, vrijednost koja treba da se uzme kao osnova za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora će, ako je potrebno, biti procijenjena kako slijedi: a) za sljedeće vrste usluga: 1) usluge osiguranja: plaćanje premija i druge forme plaćanja, 2) bankarstvo i druge finansijske usluge: naknade, provizije, kamate i druge forme plaćanja, 3) ugovori za izradu idejnog rješenja: isplata naknada, provizija i druge forme plaćanja; b) za ugovore o uslugama pri čemu nije naznačena ukupna cijena: 1) u slučaju ugovora s određenim rokom, ako je rok jednak ili manji od 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihov puni rok, 2) u slučaju ugovora bez određenog roka ili s rokom dužim od 48 mjeseci, mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (6) Ugovornom organu nije dozvoljeno dijeljenje predmeta nabavke s namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka definiranog ovim zakonom. (7) Ako predloženi ugovor sadrži alternativnu ponudu, osnov za utvrđivanje procijenjene vrijednosti ugovora je maksimalni mogući ukupni iznos javne nabavke. Član 16. (Podjela predmeta nabavke na lotove) (1) Ako ugovorni organ podijeli predmet nabavke na lotove, svi lotovi moraju biti naznačeni u tenderskoj dokumentaciji na način da se ponuđačima može omogućiti da dostave ponude za jedan lot ili više lotova ili sve lotove. (2) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definira uslove i način dostavljanja ponuda za lotove. (3) Ugovor o javnoj nabavci zaključuje se posebno za svaki lot. Ako je jedan ponuđač najuspješniji za dva ili više lotova, može se zaključiti jedan ugovor. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 6 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Član 17. (Uslovi za početak postupka javne nabavke) (1) Ugovorni organ može započeti postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke. (2) Ugovorni organ mora objaviti plan nabavki čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđenih u članu 14. stav (1) ovog zakona na svojoj internetskoj stranici, i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja budžeta, odnosno finansijskog plana. (3) Ako se ugovor dodjeljuje na period duži od jedne godine, obaveze koje dospijevaju u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta ili finansijskog plana za svaku godinu posebno. Član 18. (Odluka o pokretanju postupka javne nabavke) (1) Ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obavezno sadrži: a) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke; b) predmet javne nabavke; c) procijenjenu vrijednost javne nabavke; d) podatke o izvoru – načinu finansiranja; e) vrstu postupka javne nabavke. (2) U slučaju izuzeća od primjene iz člana 10. ovog zakona ili za dodjelu ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B, ugovorni organ dužan je donijeti odluku koja, osim zakonske osnove za izuzeće od primjene ovog zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana. Odjeljak B. Postupci nabavke Član 19. (Postupci javne nabavke) (1) Ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona za dodjelu ugovora o javnoj nabavci primjenjuje otvoreni ili ograničeni postupak, kao osnovne i redovne postupke. Pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, kao i takmičarski dijalog mogu se primijeniti kao izuzetak samo ako su za to ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom. (2) Sektorski ugovorni organ iz člana 5. ovog zakona primjenjuje otvoreni ili ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavještenja na ravnopravnom osnovu. Pregovarački postupak bez objave obavještenja, kao i takmičarski dijalog mogu se primijeniti kao izuzetak samo ako su za to ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom. (3) Ugovorni organ može dodijeliti ugovor nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja, za poslove prostornog planiranja, arhitekture, građenja, obrade podataka, izrade plana ili dizajna. Član 20. (Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka s objavom obavještenja) (1) Ugovor o javnoj nabavci robe, usluga ili radova može se dodijeliti u pregovaračkom postupku s objavom obavještenja: a) ako u otvorenom ili ograničenom postupku ili u postupku takmičarskog dijaloga dobije sve ponude koje ne ispunjavaju uslove kvalifikacije, a osnovni uslovi za dodjelu ugovora se nisu bitno promijenili, ugovorni organ nije obavezan ponovo objaviti obavještenje o nabavci, pod uslovom da pozove sve ponuđače, odnosno kandidate da otklone nedostatke u svojim ponudama, te svoje ponude učine prihvatljivim; b) u izuzetnim slučajevima, kada zbog prirode robe, usluga ili radova ili zbog rizika povezanih sa izvršavanjem predmeta nabavke nije moguće prethodno određivanje ukupne cijene. (2) Ugovor o javnoj nabavci usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavještenja ako su predmet nabavke intelektualne usluge, kao što je usluga projektovanja, i usluge iz Aneksa II. Dio A kategorije 6 ovog zakona čiji se opis predmeta nabavke ne može odrediti s dovoljnom preciznošću pa ugovor nije moguće zaključiti izborom najpovoljnije ponude u otvorenom ili ograničenom postupku nabavke. (3) Ugovor o javnoj nabavci radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavještenja ako su predmet nabavke radovi koji se izvode isključivo u istraživačke, testne ili razvojne svrhe, a ne s ciljem sticanja dobiti ili povrata troškova istraživanja i razvoja. Član 21. (Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja) Ugovorni organ izuzetno može ugovor o nabavci dodjeljivati putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci u sljedećim slučajevima: a) kada nijedna ponuda ili nijedna prihvatljiva ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku i kada uslovi za ugovor nisu bitno promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka; b) kada nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio učešće u ograničenom postupku i kada uslovi za ugovor nisu bitno promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka; c) kada se iz suštinskih, dokazivih tehničkih ili umjetničkih razloga, ili iz razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava, ugovor može dodijeliti samo određenom dobavljaču; d) kada izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti, prouzrokovane događajima nepredvidivim za ugovorni organ, ne mogu ispoštovati ovim zakonom utvrđeni minimalni rokovi za otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavještenja. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ni u kom slučaju ne smiju se dovesti u vezu s ugovornim organom. Član 22. (Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za nabavku robe) Ugovor o javnoj nabavci robe može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u sljedećim slučajevima: a) kada je roba koja se nabavlja proizvedena isključivo u svrhe: istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na serijsku proizvodnju, s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja; b) za dodatne isporuke od dobavljača iz osnovnog ugovora, koje su namijenjene ili kao djelimična zamjena redovnih isporuka ili ugradnje, ili kao proširenje postojećih isporuka ili ugradnje, ako bi promjena dobavljača obavezala ugovorni organ da nabavi robu koja ima drugačije tehničke http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 7 karakteristike, što bi rezultiralo neskladom i nesrazmjerom, i dovelo do značajnih tehničkih poteškoća u funkcioniranju i održavanju, pod uslovom da vrijeme trajanja osnovnog ugovora kao i ugovora koji se ponavljaju ne smije biti duže od jedne godine i ne može preći 10% od vrijednosti osnovnog ugovora; c) za robe koje se prodaju i kupuju na berzovnom tržištu; d) za robe pod izuzetno povoljnim uslovima kada se nabavljaju ili od privrednog subjekta koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti ili od stečajnog povjerioca ili stečajnog upravnika u postupku stečaja ili od povjerioca po osnovu poslovnog aranžmana ili u sličnim postupcima. Član 23. (Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za nabavku usluga) Ugovor o javnoj nabavci usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga, kada postupak dodjele ugovora slijedi nakon postupka konkursa za izradu idejnog rješenja, provedenog u skladu s odredbama čl. 33. i 34. ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u slučaju više pobjednika, svi pobjednici konkursa pozivaju se na učešće u pregovorima; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga za dodatne usluge koje nisu uključene u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koje usljed nepredviđenih okolnosti postanu neophodne za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga, i kada se takve dodatne usluge ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ne može preći 30% od vrijednosti osnovnog ugovora; c) za nove usluge koje predstavljaju ponavljanje sličnih usluga povjerenih dobavljaču kojem je ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen osnovni ugovor, nakon provedenog otvorenog ili ograničenog postupka. Na mogućnost provođenja ovog postupka ugovorni organ dužan je ukazati pri provođenju otvorenog ili ograničenog postupka za osnovni projekat, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ugovorni organ uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabavke. Ovaj postupak može se primijeniti samo u periodu od tri godine od dana zaključivanja osnovnog ugovora. Član 24. (Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za nabavku radova) Ugovor o javnoj nabavci radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci radova za dodatne radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koji usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih radova, i kada se takvi dodatni radovi ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne radove ne može preći 20% od vrijednosti osnovnog ugovora; b) za nove radove koji predstavljaju ponavljanje sličnih radova povjerenih dobavljaču kojem je ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takvi radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen osnovni ugovor, nakon provedenog otvorenog ili ograničenog postupka. Na mogućnost provođenja ovog postupka ugovorni organ dužan je ukazati pri provođenju otvorenog ili ograničenog postupka za osnovni ugovor, a ukupne procijenjene troškove novih radova ugovorni organ uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabavke. Ovaj postupak može se primijeniti samo u periodu od tri godine od dana zaključivanja osnovnog ugovora. Odjeljak C. Vrste postupaka Član 25. (Otvoreni postupak) U provođenju otvorenog postupka ugovorni organ dužan je: a) pripremiti tendersku dokumentaciju; b) objaviti obavještenje o javnoj nabavci; c) privrednim subjektima staviti na raspolaganje tendersku dokumentaciju; d) provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; e) izvršiti provjeru kvalifikacija ponuđača prema uslovima učešća u tenderskoj dokumentaciji i ocijeniti ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora; f) obavijestiti ponuđače o ishodu postupka javne nabavke; g) ponuditi ugovor najuspješnijem ponuđaču; h) objaviti obavještenje i dostaviti izvještaj Agenciji u skladu s članom 75. ovog zakona. Član 26. (Ograničeni postupak) (1) U provođenju ograničenog postupka ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju. Tenderska dokumentacija priprema se i dostavlja u dva dijela, i to: a) u fazi pretkvalifikacije i b) u fazi poziva za dostavljanje ponuda koji obavezno sadrži i kriterije za dodjelu ugovora. (2) Ograničeni postupak provodi se na sljedeći način: a) objavljuje se obavještenje o nabavci, kojim ugovorni organ poziva sve zainteresirane kandidate da zatraže dokumentaciju za fazu pretkvalifikacije; b) kandidatima se ustupi ili učini dostupnom dokumentacija za fazu pretkvalifikacije; c) izvrši se provjera kvalifikacija kandidata; d) obavijeste se kandidati koji se nisu kvalificirali; e) dostavi se tenderska dokumentacija s pozivom za dostavljanje ponuda svim kvalificiranim kandidatima istovremeno; f) provede se javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; g) ocijene se ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; h) obavijeste se ponuđači o ishodu postupka javne nabavke; i) ponudi se ugovor najuspješnijem ponuđaču; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 8 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. j) objavi se obavještenje i dostavi izvještaj Agenciji u skladu s članom 75. ovog zakona. Član 27. (Pregovarački postupak s objavom obavještenja o nabavci) U provođenju pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci ugovorni organ dužan je: a) objaviti obavještenje o nabavci; b) kandidatima ustupiti pretkvalifikacionu dokumentaciju; c) izvršiti provjeru kvalifikacija kandidata i o rezultatima kvalifikacija obavijestiti učesnike u postupku; d) istovremeno uputiti poziv izabranim kandidatima da učestvuju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora; e) pregovarati sa svakim kandidatom/ponuđačem posebno. Svim kandidatima/ponuđačima postaviti iste zahtjeve i dati im iste informacije. Ugovorni organ dužan je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuđačem koji će potpisati obje strane nakon okončanih pregovora. Nijedna informacija koja se dobije od kandidata/ponuđača niti informacije o rješenjima koja su predložili kandidati/ponuđači ne mogu se otkriti trećim licima bez prethodne saglasnosti tog kandidata/ponuđača; f) na osnovu rezultata obavljenih pregovora, dostaviti tendersku dokumentaciju za konačnu ponudu i pozivati ponuđače da podnesu svoje konačne ponude; g) provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; h) izabrati najuspješnijeg ponuđača, u skladu s kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; i) objaviti obavještenje i dostaviti izvještaj Agenciji u skladu s članom 75. ovog zakona. Član 28. (Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci) (1) Ako je na osnovu uslova za izbor pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci propisanih u čl. 21. do 24. ovog zakona moguće, postupak se vodi s jednim ponuđačem uz poštivanje principa ovog zakona, izuzev u slučajevima iz člana 21. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona kada se postupak može voditi s više ponuđača. (2) U pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci, uslovi za kvalifikaciju moraju se unaprijed utvrditi. Nakon provjere kvalificiranosti kandidata, u daljnjem toku postupka mogu učestvovati samo kvalificirani kandidati. O ishodu kvalificiranosti kandidata sastavlja se zapisnik u koji se unose sve bitne činjenice i dostavlja se onim kandidatima koji se nisu kvalificirali. (3) Za slučajeve iz člana 21. stav (1) tačka d) i člana 22. stav (1) tačka d) ovog zakona ugovorni organ nije obavezan tražiti dokumentaciju koja se odnosi na provjeru lične sposobnosti kandidata iz člana 45. stav (1) tač. b), c) i d) ovog zakona. (4) Ugovorni organ objavljuje na svojoj internetskoj stranici informacije o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci koji namjerava provoditi na način da će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom za sve zainteresirane kandidate/ponuđače. (5) Kvalificirani kandidati pozivaju se da dostave početne ponude. Dostavljanje početnih ponuda je osnov za pregovaranje. Ugovorni organ dužan je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuđačem koji će potpisati obje strane nakon okončanih pregovora. Konačnu ponudu mogu dostaviti samo jedan ili više pozvanih ponuđača. Ugovorni organ bira ponudu prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (6) U slučaju da su pozvana dva ili više ponuđača da dostave konačne ponude, ugovorni organ dužan je izvršiti javno otvaranje konačnih ponuda. (7) Ugovorni organ može nakon izbora ponude objaviti dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti u kojem obrazlaže ispunjenje uslova utvrđenih ovim zakonom koji opravdavaju primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i izražava svoju namjeru o zaključenju ugovora s najuspješnijim ponuđačem. Ako objavi dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti, ugovorni organ ne može potpisati ugovor o javnoj nabavci u roku 15 dana od dana objavljivanja obavještenja. (8) Nakon okončanog postupka, ugovorni organ dužan je: a) zaključiti ugovor s najuspješnijim ponuđačem ili poništiti postupak javne nabavke; b) objaviti obavještenje o ishodu postupka; c) dostaviti izvještaj Agenciji, u skladu s članom 75. ovog zakona, a po zahtjevu Agencije i detaljno obrazloženje. Član 29. (Takmičarski dijalog) (1) Ugovorni organ obavezan je u pozivu za dostavljanje ponuda putem takmičarskog dijaloga i/ili u opisnoj dokumentaciji navesti svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predmetnom nabavkom. (2) Kandidatima koji su na osnovu objave blagovremeno dostavili zahtjeve za učešće i koji su, u skladu s ovim zakonom, dokazali svoju sposobnost dostavlja se poziv za učešće kao ponuđaču u postupku takmičarskog dijaloga. (3) O ocjeni sposobnosti kandidata sastavlja se zapisnik u koji se unose sve okolnosti bitne za ocjenu zahtjeva za učešće. Zapisnik mora biti sastavljen tako da kandidatu omogućava uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za učešće. (4) Kandidatima koji neće biti pozvani na učešće u takmičarskom dijalogu ugovorni organ obavezan je dostaviti odluku o nedopustivosti učešća najkasnije sedam dana od dana donošenja. Odluka o nedopustivosti učešća mora sadržavati razloge nedopustivosti učešća. (5) Ugovorni organ obavezan je izabranim kandidatima istovremeno poslati pisani poziv za učešće u takmičarskom dijalogu. Pozivu se mora priložiti opisna dokumentacija i moguća dodatna dokumentacija ili poziv treba da sadrži obavještenje da se opisna dokumentacija stavlja na raspolaganje elektronskim putem. (6) Poziv za učešće u takmičarskom dijalogu mora sadržavati podatke o: a) objavi na osnovu koje se upućuje poziv za učešće u dostavi ponuda, odnosno u takmičarskom dijalogu; b) dodatnim dokumentima koje treba predati; c) rangiranju ili redoslijedu značaja kriterija za dodjelu ugovora – od najvažnijeg prema manje važnom, ako nisu sadržani u objavi; d) datumu i mjestu početka faze dijaloga, te o jeziku ili jezicima koji se koriste. (7) Ugovorni organ vodi dijalog s kandidatima s ciljem pronalaženja jednog ili više rješenja koja udovoljavaju potrebama i zahtjevima ugovornog organa. U dijalogu s kandidatima ugovorni organ može raspraviti sve aspekte ugovora o javnoj nabavci. (8) Ugovorni organ ne smije dostavljati podatke na diskriminirajući način kojim bi se u postupku dijaloga moglo pogodovati određenim kandidatima. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 9 (9) Tokom dijaloga ugovorni organ raspravlja sa svakim kandidatom samo o njegovom rješenju ili rješenjima koja je dostavio. O rješenju ili rješenjima drugih kandidata smije se raspravljati samo ako je ispunjen uslov iz stava (10) ovog člana. (10) Ugovorni organ smije, samo uz saglasnost kandidata, njegova rješenja ili dijelove rješenja ili povjerljive informacije proslijediti drugim kandidatima. (11) Ako ugovorni organ koristi mogućnost odvijanja postupka takmičarskog dijaloga u više faza koje slijede jedna za drugom, tada se broj rješenja o kojima se raspravlja u pojedinoj fazi može smanjiti na osnovu kriterija za dodjelu ugovora, a koji su navedeni u objavi ili u opisnoj dokumentaciji. Ugovorni organ će u objavi ili u opisnoj dokumentaciji predvidjeti tu mogućnost. Ugovorni organ obavezan je odluku kojom se ne uvažava neko rješenje u fazi dijaloga, uz navođenje razloga, dostaviti kandidatu preporučenom poštom ili elektronskim putem uz obavezu da je takav način dostave dokaziv, najkasnije u roku od sedam dana od dana završetka navedene faze. (12) Ugovorni organ može nastaviti dijalog sve dok ne pronađe rješenje ili rješenja najprimjerenija za ispunjavanje njegovih potreba i zahtjeva. Na kraju faze dijaloga mora postojati još toliko rješenja da je osigurano tržišno takmičenje. (13) Odluku o zaključenju faze dijaloga, s navodom osnovnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja ugovorni organ obavezan je bez odgađanja dostaviti svim kandidatima u dijalogu, preporučenom poštom ili elektronskim putem, uz obavezu da je takav način dostave dokaziv. (14) Nakon završetka dijaloga pozivom na predaju konačne ponude, ugovorni organ obavezan je pozvati preostalog kandidata ili kandidate da na osnovu osnovnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja u fazi dijaloga dostave svoju konačnu ponudu. U tom pozivu ugovorni organ obavezan je navesti krajnji rok za prijem ponuda, adresu na koju se ponude moraju poslati i jezik ili jezike na kojima ponude moraju biti sastavljene. (15) Ponuda mora sadržavati sve potrebne elemente u skladu s potrebama i zahtjevima predmeta nabavke ugovornog organa. (16) Na zahtjev ugovornog organa ponuđač može svoju ponudu objasniti, precizirati i nadopuniti ako se time ne mijenjaju osnovni elementi ponude, ali ne na način koji bi mogao biti suprotan principima tržišnog takmičenja ili koji bi mogao imati diskriminirajući efekat. (17) Ugovorni organ obavezan je prema kriterijima za dodjelu ugovora, koji su određeni u pozivu za učešće ili opisnoj dokumentaciji i koji su tokom poziva za učešće u takmičarskom dijalogu nadopunjeni ili prilagođeni, odabrati ekonomski najpovoljniju ponudu. Član 30. (Uslovi za primjenu takmičarskog dijaloga) (1) Izbor takmičarskog dijaloga dopušten je ako je riječ o naročito složenom predmetu nabavke i ako zaključivanje ugovora nije moguće putem otvorenog ili ograničenog postupka javne nabavke. (2) Predmet nabavke se, u smislu odredbe stava (1) ovog člana, smatra naročito složenim ako ugovorni organ objektivno nije u mogućnosti navesti: a) tehničke specifikacije (tehničke opise predmeta nabavke) kojima može zadovoljiti svoje potrebe i zahtjeve i/ili b) pravne i/ili finansijske uslove ugovora. (3) Pri zaključivanju ugovora na osnovu takmičarskog dijaloga odluka o izboru donosi se isključivo prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. Član 31. (Učesnici u takmičarskom dijalogu) (1) Broj kandidata kojima će se dostaviti poziv za učešće u takmičarskom dijalogu ugovorni organ mora navesti u objavi, a određuje se u skladu s predmetom nabavke i ne smije biti manji od tri. Pravila moraju biti objektivna i nediskriminirajuća i moraju se objaviti. (2) Ako ugovorni organ utvrdi da je broj sposobnih kandidata veći od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za učešće u takmičarskom dijalogu, može ih pozvati sve ili između sposobnih kandidata odabrati najbolje kandidate, u skladu s brojem i pravilima navedenim u objavi. Razlozi za izbor navode se u zapisniku. (3) Ugovorni organ može nastaviti postupak pozivanjem jednog ili više sposobnih kandidata ako utvrdi da je broj sposobnih kandidata manji od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za učešće u takmičarskom dijalogu, a ako nema nijednog sposobnog kandidata, ugovorni organ mora poništiti postupak. Član 32. (Okvirni sporazum) (1) Okvirni sporazum može se zaključiti nakon provedenog otvorenog, ograničenog, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Izuzetno, okvirni sporazum može se zaključiti i nakon pregovaračkog postupka bez objave obavještenja nakon poništenog otvorenog ili ograničenog postupka zbog toga što nije zaprimljena nijedna ili nijedna prihvatljiva ponuda. Jedan ili više ponuđača s kojima će biti zaključen okvirni sporazum biraju se u skladu s kriterijima za dodjelu utvrđenim u članu 64. ovog zakona. (2) Nakon zaključenja okvirnog sporazuma, njegove odredbe ne mogu se mijenjati. (3) Trajanje okvirnog sporazuma ne može biti duže od četiri godine, osim ako postoje opravdani razlozi, posebno u vezi s predmetom nabavke okvirnog sporazuma. (4) Okvirni sporazum zaključuje se s više ponuđača za isti predmet nabavke, te broj ponuđača s kojima se zaključuje okvirni sporazum ne može biti manji od tri, pod uslovom da postoji dovoljan broj ponuđača. Okvirni sporazum može se zaključiti i s dva ponuđača u slučaju ponavljanja postupka zbog nedovoljnog broja primljenih ponuda. (5) Ugovori koji se zaključuju s ponuđačima s kojima je zaključen okvirni sporazum mogu se dodijeliti: a) primjenom uslova utvrđenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog zahtjeva za dostavu ponude, gdje se ugovor dodjeljuje najpovoljnijem ponuđaču, izuzev u slučaju da najpovoljniji ponuđač nije u mogućnosti isporučiti robu ili uslugu ili izvesti radove, ugovor se može dodijeliti narednom najpovoljnijem ponuđaču s kojim je zaključen okvirni sporazum ili b) ako svi uslovi nisu utvrđeni u okvirnom sporazumu i kada se ponuđači pozivaju da ponovo dostave ponude na osnovu istih ili preciznije definiranih uslova u okviru uslova iz okvirnog sporazuma, postupak se provodi u skladu sa sljedećim: 1) za svaki ugovor ugovorni organ pismeno se obraća svim ponuđačima s kojima ima zaključen okvirni sporazum; 2) ugovorni organ određuje rok za podnošenje ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabavke i vrijeme potrebno za dostavu ponuda; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 10 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. 3) ponude se podnose u pismenom obliku, a njihov sadržaj ostaje tajan sve do isteka roka predviđenog za dostavu ponuda; 4) ugovorni organ javno otvara ponude i dostavlja zapisnik s otvaranja ponuda svim ponuđačima koji su dostavili ponude; 5) ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuđaču koji je dostavio najpovoljniju ponudu, u skladu sa uslovima iz okvirnog sporazuma, odnosno u skladu s precizno definiranim uslovima, u okviru uslova iz okvirnog sporazuma. (6) Ugovorni organ može predvidjeti zaključivanje okvirnog sporazuma u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Odjeljak D. Konkurs za izradu idejnog rješenja Član 33. (Provođenje konkursa za izradu idejnog rješenja) (1) Konkurs za izradu idejnog rješenja (u daljnjem tekstu: konkurs) provodi se kako bi ugovorni organ izabrao učesnika ili učesnike koji su ponudili najbolje rješenje, odnosno idejno rješenje s ciljem da se: a) dodijeli ugovor o javnoj nabavci usluga pobjedniku konkursa ili jednom od pobjednika konkursa za izradu idejnog rješenja ili b) dodijeli nagrada pobjedniku ili pobjednicima konkursa za izradu idejnog rješenja. (2) U slučaju iz stava (1) tačka a) ovog člana, ugovorni organ nakon uspješno provedenog konkursa provodi pregovarački postupak bez objave obavještenja, u skladu s članom 23. stav (1) tačka a) ovog zakona, tako što poziva pobjednika ili sve pobjednike konkursa na pregovore o uslovima ugovora. (3) Ugovorni organ u odluci o pokretanju postupka i u obavještenju o nabavci utvrđuje cilj konkursa za izradu idejnog rješenja. (4) Konkurs se provodi na osnovu konkursne dokumentacije koja obavezno sadrži podatke o: a) predmetu konkursa/opisu projekta; b) krijeterijima za ocjenjivanje prema redoslijedu njihovog značaja; c) rokovima; d) broju pobjednika konkursa (jedan ili više); e) pravu primjene i korištenja konkursnih radova; f) novčanim nagradama, ako se dodjeljuju; g) vraćanju dokumentacije; h) načinu rada konkursne komisije. (5) Na konkurs za izradu idejnog rješenja mogu se prijaviti sva zainteresirana i pravna i fizička lica, u smislu člana 2. stav (3) ovog zakona, kao i fizička lica koja nisu registrirana kao privredni subjekti. (6) Ugovorni organ može se odlučiti na provođenje pretkvalifikacionog izbora kandidata koje će pozvati da dostave svoja idejna rješenja. U tom slučaju, ugovorni organ određuje nediskriminatorne kvalifikacione uslove kojima se osigurava stvarna konkurencija, te ih navodi u tenderskoj dokumentaciji. Član 34. (Konkursna komisija) (1) Konkursna komisija provodi postupak i donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja u skladu s odgovarajućim ovlaštenjem koje je ugovorni organ dužan blagovremeno osigurati. (2) Konkursnu komisiju imenuje ugovorni organ. U njen sastav ulaze isključivo fizička lica priznate stručne reputacije. U sastav konkursne komisije ne mogu se birati članovi čiji privatni interes utiče ili može uticati na nepristrasnost njihovog rada u komisiji. Ako se od učesnika konkursa zahtijeva određena profesionalna kvalifikacija, onda većina članova konkursne komisije mora imati istu ili jednako vrijednu kvalifikaciju. (3) Sadržaj prispjelih konkursnih radova ne smije se otvarati prije isteka roka za njihovu dostavu, uz obavezno osiguranje anonimnosti, i to sve do donošenja odluke. (4) Konkursna komisija je potpuno nezavisna pri izboru jednog ili više pobjednika između konkursnih radova, koji se predaju anonimno. Imena učesnika u konkursu konkursna komisija može saznati isključivo nakon donošenja odluke o izboru. (5) Blagovremeno prispjeli radovi ocjenjuju se i rangiraju u skladu s kriterijima za ocjenjivanje utvrđenim u konkursnoj dokumentaciji. Ovi kriteriji ne moraju obavezno podrazumijevati najnižu cijenu ili ekonomski najpovoljnije ponuđeno rješenje. (6) Konkursna komisija obavezna je o radu na svojim sastancima voditi zapisnike, koje potpisuju svi prisutni članovi i koji su sastavni dio njenog konačnog izvještaja o postupku. (7) Odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja konkursna komisija donosi u izvještaju o postupku koji, također, potpisuju svi njeni članovi i koju komisija po okončanju postupka dostavlja ugovornom organu na daljnje postupanje. Odjeljak E. Obavještenje o nabavci i rokovi u postupku javne nabavke Član 35. (Obavještenje o nabavci) (1) Ugovorni organ objavljuje obavještenje o nabavci za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom obavještenja, konkurs za izradu idejnog rješenja, takmičarski dijalog i konkurentski zahtjev za dostavu ponuda. (2) Obavještenje o nabavci svim zainteresiranim privrednim subjektima treba pružiti dovoljno informacija koje će im omogućiti da ocijene da li imaju interes da učestvuju u postupku javne nabavke i dostave zahtjev za učešće, odnosno ponudu. (3) Obavještenje o nabavci sadrži kratke informacije, u skladu s bitnim elementima iz tenderske dokumentacije. (4) Sažetak koji se objavljuje na engleskom jeziku sadrži samo minimum podataka iz obavještenja o nabavci iz stava (3) ovog člana. Član 36. (Objavljivanje obavještenja) (1) Sva obavještenja o nabavci, dodjeli ugovora, poništenju postupka javne nabavke, dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti i prethodno informacijsko obavještenje kao i sažetak obavještenja o nabavci na engleskom jeziku, ugovorni organ objavljuje na portalu javnih nabavki. Sažetak svih obavještenja objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". (2) Obavještenja iz stava (1) ovog člana pripremaju se i šalju na objavljivanje elektronski, u formi, na način i u rokovima koji se definiraju podzakonskim aktom koji donosi Agencija. (3) Obavještenja iz stava (1) ovog člana ugovorni organ može dodatno objaviti i u drugim publikacijama ili na drugoj internetskoj stranici, pod uslovom da se ta obavještenja ne smiju objaviti prije dana njihovog objavljivanja na portalu javnih nabavki. Takva dodatno objavljena obavještenja ne smiju sadržavati druge informacije, osim onih objavljenih na portalu javnih nabavki. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 11 (4) U slučaju postupka javne nabavke čija je vrijednost definirana u članu 14. stav (5) ovog zakona, sažetak obavještenja o nabavci na engleskom jeziku obavezno se objavljuje na portalu javnih nabavki. (5) Dodatno objavljivanje iz stava (4) ovog člana ugovorni organ može koristiti i u slučaju kada je vrijednost javne nabavke manja od iznosa iz člana 14. stav (5) ovog zakona. Član 37. (Prethodno informacijsko obavještenje) (1) Ugovorni organ može u prethodnom informacijskom obavještenju objaviti: a) prilikom nabavke robe - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po grupama proizvoda koje ugovorni organ namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci. Grupe proizvoda ugovorni organ utvrđuje u skladu sa oznakama iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke; b) prilikom nabavke usluga - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija iz Aneksa II. Dio A koje ugovorni organ namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci; c) kod nabavke radova - bitna obilježja ugovora ili okvirnih sporazuma koje ugovorni organ namjerava dodijeliti. (2) Obavještenje iz stava (1) tač. a) i b) ovog člana objavljuje se na početku kalendarske godine. (3) Obavještenje navedeno u stavu (1) tačka c) ovog člana objavljuje se odmah nakon donošenja odluke kojom se odobravaju planirani ugovori o radovima ili okvirni sporazumi koje ugovorni organ namjerava dodijeliti. Član 38. (Korištenje Jedinstvenog rječnika javne nabavke – JRJN-a) (1) Ugovorni organ obavezan je u obavještenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji, prilikom opisa predmeta nabavke, pozvati se na oznake i nazive iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke (u daljnjem tekstu: JRJN). (2) JRJN i uslove njegove primjene, na prijedlog Agencije, propisuje Vijeće ministara BiH posebnom odlukom. Odjeljak F. Rokovi Član 39. (Način određivanja rokova) (1) Ugovorni organ dužan je odrediti rokove za prijem zahtjeva za učešće i ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabavke i vrijeme potrebno za pripremu zahtjeva za učešće i ponuda koji ne mogu biti kraći od rokova utvrđenih ovim zakonom. (2) Rok za prijem ponuda u otvorenom postupku, odnosno zahtjeva za učešće u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu računa se od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. Rok za prijem ponuda u ograničenom i pregovaračkom postupku sa i bez objave obavještenja računa se od dana upućivanja poziva za dostavu ponuda kvalificiranim kandidatima. (3) U slučaju ispravke ili izmjene obavještenja o nabavci, odnosno tenderske dokumentacije, rok za prijem ponuda, odnosno zahtjeva za učešće računa se od dana slanja na objavu ispravke na portal javnih nabavki, odnosno upućivanja ispravke tenderske dokumentacije svim ponuđačima koji su do tog datuma preuzeli tendersku dokumentaciju. Član 40. (Redovni rokovi za podnošenje zahtjeva za učešće i ponuda) (1) Ugovorni organ dužan je u otvorenom postupku za vrijednosni razred iz člana 14. st. (2) i (3) ovog zakona utvrditi minimalni rok za prijem ponuda od 45 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. (2) U slučaju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci i takmičarskog dijaloga za vrijednosne razrede iz člana 14. st. (2) i (3) ovog zakona ugovorni organ dužan je utvrditi: a) minimalni rok za prijem zahtjeva za učešće ne kraći od 30 dana od dana slanja na objavu obavještenja na portal javnih nabavki i b) u slučaju ograničenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne kraći od 35 dana od dana upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda. (3) U otvorenom postupku nabavke za vrijednosni razred iz člana 14. stav (4) ovog zakona, rok za prijem ponuda ne može biti kraći od 20 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. (4) U ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu, za vrijednosni razred iz člana 14. stav (4) ovog zakona, rok za prijem zahtjeva za učešće ne može biti kraći od 15 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki, a rok za prijem ponuda u ograničenom postupku ne može biti kraći od 15 dana od dana upućivanja zahtjeva za dostavu ponuda. Član 41. (Skraćeni rokovi za podnošenje ponuda) (1) Ako je ugovorni organ objavio prethodno informacijsko obavještenje, može utvrditi: a) rok za prijem ponuda iz člana 40. stav (1) i stav (2) tačka b) ovog zakona koji nije kraći od 25 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku i b) rok za prijem ponuda iz člana 40. st. (3) i (4) ovog zakona koji nije kraći od 13 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku. (2) Ugovorni organ smije koristiti skraćene rokove iz stava (1) ovog člana pod uslovom: a) da su u prethodnom informacijskom obavještenju bile sadržane sve informacije koje treba da budu sadržane u obavještenju o nabavci, ako su te informacije bile poznate u trenutku objavljivanja prethodnog informacijskog obavještenja i b) da je prethodno informacijsko obavještenje poslano na objavljivanje najmanje 52 dana, ali najviše 12 mjeseci prije dana slanja obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. (3) Rokovi za prijem ponuda iz člana 40. stav (1), stav (2) tačka b) i st. (3) i (4) ovog zakona mogu se skratiti za pet dana ako ugovorni organ omogući neograničen i direktan pristup tenderskoj dokumentaciji i drugim dodatnim dokumentima putem elektronskog sredstva, ne zahtijevajući naknadu, i to od dana objave obavještenja na portalu javnih nabavki. U obavještenju o nabavci ugovorni organ mora navesti internetsku adresu na kojoj je dostupna ova dokumentacija. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 12 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Član 42. (Ostali rokovi) Ostale rokove u pregovaračkom postupku sa i bez objave obavještenja, takmičarskom dijalogu i u konkursu za izradu idejnog rješenja definira ugovorni organ na način da kandidati/ponuđači na koje se ti rokovi odnose imaju dovoljno vremena za preduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda, u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke. Član 43. (Računanje rokova) Na rokove koji nisu posebno definirani ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. POGLAVLJE II. PROVOĐENJE POSTUPKA JAVNE NABAVKE Odjeljak A. Kvalifikacija kandidata i ponuđača Član 44. (Provjera kvalifikacija kandidata ili ponuđača) (1) Ugovorni organ provjerava i ocjenjuje da li je kandidat/ponuđač pouzdan i sposoban da izvrši ugovor, u skladu sa uslovima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (2) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji definira uslove za kvalifikaciju na način da utvrdi minimum zahtjeva za kvalifikaciju kandidata/ponuđača u pogledu njihove lične sposobnosti, ekonomskog i finansijskog stanja, te njihove tehničke i/ili profesionalne sposobnosti. (3) Minimum kvalifikacionih uslova koje ugovorni organ odredi za kandidate/ponuđače, kao i dokumenti koji su potrebni za njihovo dokazivanje obavezno treba da budu srazmjerni predmetu javne nabavke i u skladu s njim. Postavljeni uslovi ne smiju imati ograničavajući karakter na konkurenciju i moraju biti jasni i precizni. (4) Ugovorni organ od kandidata/ponuđača zahtijeva samo one dokaze koji su neophodni da bi se utvrdilo da li kandidat/ponuđač zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. (5) Ugovornom organu nije dopušteno da odbije zahtjev za učešće ili ponudu isključivo na osnovu toga što su ih podnijeli ili pravno ili fizičko lice iz člana 2. stav (1) tačka c) ovog zakona ili grupa kandidata/ponuđača. (6) Samo onim kandidatima/ponuđačima čije kvalifikacije zadovoljavaju uslove utvrđene u tenderskoj dokumentaciji dopušteno je da nastave postupak javne nabavke. Član 45. (Lična sposobnost) (1) Ugovorni organ, izuzev u slučajevima iz člana 21. stav (1) tačka d) i člana 22. stav (1) tačka d) ovog zakona, dužan je odbaciti zahtjev za učešće ili ponudu ako: a) je kandidat/ponuđač u krivičnom postupku osuđen pravosnažnom presudom za krivična djela organiziranog kriminala, korupciju, prevaru ili pranje novca, u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; b) je kandidat/ponuđač pod stečajem ili je predmet stečajnog postupka, osim u slučaju postojanja važeće odluke o potvrdi stečajnog plana ili je predmet postupka likvidacije, odnosno u postupku je obustavljanja poslovne djelatnosti, u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; c) kandidat/ponuđač nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem penzionog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili propisima zemlje u kojoj je registriran; d) kandidat/ponuđač nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem direktnih i indirektnih poreza, u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran. (2) Kandidat/ponuđač kojem bude dodijeljen ugovor obavezan je dostaviti sljedeće dokumente kojima će potvrditi da se slučajevi navedeni u stavu (1) ovog člana ne odnose na njega: a) uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca; b) uvjerenje nadležnog suda ili organa uprave kod kojeg je registriran kandidat/ponuđač kojim se potvrđuje da nije pod stečajem niti je predmet stečajnog postupka, da nije predmet postupka likvidacije, odnosno da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; c) uvjerenja nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je kandidat/ponuđač izmirio dospjele obaveze, a koje se odnose na doprinose za penziono i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje; d) uvjerenja nadležnih institucija da je kandidat/ponuđač izmirio dospjele obaveze u vezi s plaćanjem direktnih i indirektnih poreza. (3) Kao dokaz za ispunjavanje uslova iz stava (2) tač. c) i d) ovog člana, prihvata se i sporazum ponuđača s nadležnim poreskim institucijama o reprogramiranom, odnosno odgođenom plaćanju obaveza ponuđača po osnovu poreza i doprinosa i indirektnih poreza, uz potvrdu poreskih organa da ponuđač u predviđenoj dinamici izmiruje svoje reprogramirane obaveze. (4) Kandidat/ponuđač u svrhu dokaza o ispunjavanju uslova iz stava (1) ovog člana dužan je dostaviti izjavu ovjerenu kod nadležnog organa, u formi i na način koji propisuje Agencija podzakonskim aktom. (5) Zahtjev za učešće ili ponuda odbija se ako je kandidat/ponuđač bio kriv za težak profesionalni propust počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način, posebno, značajni i/ili nedostaci koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara privrednog subjekta određene težine. (6) Ako ugovorni organ ima sumnje o postojanju okolnosti navedenih u st. (1) i (4) ovog člana, može se obratiti nadležnim organima s ciljem pribavljanja potrebnih informacija u predmetnom postupku. (7) Ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji definirati dokumente koje zahtijeva od kandidata/ponuđača koji ih, kao fizičko lice registrirano za obavljanje predmetne djelatnosti, dostavlja uz ponudu, a koji su dokazi o ispunjavanju uslova iz ovog člana. (8) Za kandidate/ponuđače čije je sjedište izvan Bosne i Hercegovine ne traži se posebna nadovjera dokumenata koji se zahtijevaju u stavu (2) ovog člana. (9) U postupku konkursa za izradu idejnog rješenja od fizičkih lica traži se samo uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca. Član 46. (Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može od kandidata/ponuđača zahtijevati da dokažu svoju registraciju http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 13 u odgovarajućim profesionalnim ili drugim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog organa kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju profesionalnu djelatnost, koja je u vezi s predmetom nabavke. (2) Dokumenti iz stava (1) ovog člana priznaju se na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na kojem nivou vlasti su izdati. Član 47. (Ekonomska i finansijska sposobnost) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može utvrditi minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti kandidata/ponuđača, kao i dokaze koji se zahtijevaju, a koji mogu biti: a) odgovarajući dokument koji izdaje banka ili druga finansijska institucija, a kojim se dokazuje ekonomsko-finansijska sposobnost u pogledu činjenica koje se mogu dokazati iz dokumenata koje izdaje banka ili druga finansijska institucija u skladu s pozitivnim propisima; b) garancija za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora iz oblasti njegove registrovane djelatnosti; c) poslovni bilansi ili izvodi iz poslovnih bilansa, za period ne duži od tri posljednje finansijske godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je ponuđač odnosno kandidat registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine, ako je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuđač registriran; u slučaju kada ne postoji zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuđač registriran, dužan je dostaviti izjavu ovjerenu od nadležnog organa; d) izjavu o ukupnom prometu kandidata/ponuđača i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne duži od tri posljednje finansijske godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja,ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine; izjava koja se prilaže ovjerava se kod nadležnog organa. (2) Ako zahtijeva jedan ili više dokumenata iz stava (1) ovog člana, ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definirati dokaze koje je kandidat/ponuđač dužan dostaviti u svrhu dokazivanja ekonomske i finansijske sposobnosti. (3) Kandidat/ponuđač može, gdje je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom organu da će na raspolaganju imati potrebne resurse. Pod istim uslovima grupa kandidata/ponuđača može se osloniti na kapacitete učesnika grupe ili drugih privrednih subjekata. (4) Dokumenti navedeni u stavu (1) ovog člana dostavljaju se kao obične kopije zajedno sa izjavom koju ovjerava kandidat/ponuđač, u formi i na način koji propisuje Agencija podzakonskim aktom. Član 48. (Opći uslovi za tehničku i profesionalnu sposobnost) (1) Ugovorni organ može, zavisno od vrste, količine ili obima, ili namjene predmeta nabavke, zahtijevati dokaze koji se odnose na tehničku i profesionalnu sposobnost. (2) Ako ugovorni organ zahtijeva dokaz o uredno izvršenim ugovorima, taj dokaz podnosi se u formi spiska izvršenih ugovora uz potvrdu koju daje druga ugovorna strana o njihovoj realizaciji. U slučaju da se takva potvrda iz objektivnih razloga ne može dobiti od ugovorne strane koja nije ugovorni organ, vrijedi izjava privrednog subjekta o uredno izvršenim ugovorima, uz predočavanje dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde osiguraju. (3) Potvrda o uredno izvršenim ugovorima mora sadržavati sljedeće podatke: a) naziv i sjedište ugovornih strana ili privrednih subjekata; b) predmet ugovora; c) vrijednost ugovora; d) vrijeme i mjesto izvršenja ugovora; e) navode o uredno izvršenim ugovorima. (4) Kandidat/ponuđač može, gdje je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom organu da će na raspolaganju imati potrebne resurse. Pod istim uslovima grupa ponuđača može se osloniti na kapacitete učesnika grupe ili drugih privrednih subjekata. (5) Ugovorni organ može tražiti od kandidata/ponuđača da pismeno pojasne dostavljene reference. (6) Ako se u tenderskoj dokumentaciji zahtijeva osiguranje certifikata koje izdaju nezavisna tijela, a kojima se potvrđuje da kandidat/ponuđač zadovoljava određene standarde osiguranja kvaliteta, ugovorni organ dužan je pozvati se na sisteme osiguranja kvaliteta koji se zasnivaju na odgovarajućim evropskim serijama standarda koje su potvrdila tijela koja su u skladu s evropskim serijama standarda koje se tiču izdavanja certifikata. Ugovorni organ dužan je prihvatiti i druge dokaze o ekvivalentnim mjerama osiguranja kvaliteta od kandidata/ponuđača koji nemaju pristupa takvim certifikatima. (7) Ako zahtijeva jedan ili više dokumenata kojim kandidat/ponuđač dokazuje tehničku i profesionalnu sposobnost, ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definirati te zahtjeve. Član 49. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke robe) U postupku javne nabavke robe ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača, i to: a) spisak izvršenih ugovora u skladu s članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavkom, za period ne duži od tri godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine; b) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti kandidata/ponuđača, mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja; c) navode o angažiranom tehničkom osoblju i tehničkim organima, za poslove postavljanja i instalacije robe koja se nabavlja, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) uzorke, opise i/ili fotografije robe koja je predmet isporuke, a čiju je vjerodostojnost kandidat/ponuđač obavezan potvrditi ako to ugovorni organ zahtijeva; e) uvjerenje koje izdaje nadležna institucija ili agencija za kontrolu kvaliteta, a kojim se potvrđuje da na http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 14 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. odgovarajući način tačno označena roba odgovara određenim specifikacijama ili normama; f) potvrdu kandidata/ponuđača o prihvatanju postupka kontrole robe složenije vrste ili robe koja izuzetno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležni organ zemlje sjedišta privrednog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete privrednog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvaliteta koje koristi privredni subjekat. Član 50. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke usluga) U postupku javne nabavke usluga ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača, i to: a) spisak izvršenih ugovora u skladu s članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavkom, za period ne duži od tri godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije pružaoca usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, i naročito kvalifikacije licâ koja su odgovorna za pružanje konkretnih usluga; c) izjavu o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) izjavu pružaoca usluga o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i o broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) izjavu o tehničkoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolaže pružalac usluga za izvršenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta; f) potvrdu kandidata/ponuđača o prihvatanju postupka kontrole usluga složenije vrste ili usluge koja izuzetno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležni organ zemlje sjedišta privrednog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete privrednog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvaliteta koje koristi privredni subjekat; g) izjavu kandidata/ponuđača da prihvata preduzimanje mjera za upravljanje zaštitom okoline i mjera energetske efikasnosti koje će privredni subjekat primjenjivati prilikom pružanja usluga. Član 51. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke radova) U postupku javne nabavke radova ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača, i to: a) spisak izvršenih ugovora u skladu s članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavkom, za period ne duži od pet godina ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od pet godina; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvođača radova i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, i naročito kvalifikacije licâ koja su odgovorna za izvođenje konkretnih radova; c) izjavu o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, naročito onom osoblju koje je angažirano za poslove nadzora i kontrole kvaliteta, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) izjavu izvođača radova o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) potvrdu o građevinskim mašinama i tehničkoj opremi kojom izvođač raspolaže u svrhu izvršenja ugovora; f) izjavu kandidata/ponuđača da prihvata preduzimanje mjera upravljanja zaštitom okoline i mjera energetske efikasnosti koje će privredni subjekat primjenjivati prilikom izvođenja radova. Član 52. (Diskvalifikacija po osnovu sukoba interesa ili korupcije) (1) U skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini, ugovorni organ dužan je odbiti zahtjev za učešće u postupku javne nabavke ili ponudu ako je kandidat/ponuđač sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito u obliku novčanih sredstava ili u bilo kojem nenovčanom obliku, s ciljem ostvarivanja uticaja na radnju, odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ informira u pisanoj formi ponuđača i Agenciju o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude te o razlozima odbijanja. (2) Svaki kandidat/ponuđač dužan je uz ponudu dostaviti i posebnu pismenu izjavu da nije nudio mito niti učestvovao u bilo kakvim radnjama koje za cilj imaju korupciju u predmetnoj javnoj nabavci. (3) U slučaju da zahtjev ili ponuda koju ugovorni organ primi u toku postupka javne nabavke prouzrokuje ili može prouzrokovati sukob interesa u skladu s važećim propisima o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini, ugovorni organ dužan je postupiti u skladu s propisima u Bosni i Hercegovini. (4) Ugovorni organ ne smije zaključivati ugovore o javnoj nabavci s privrednim subjektom, ako rukovodilac ugovornog organa ili član upravnog ili nadzornog odbora tog ugovornog organa istovremeno: a) obavlja upravljačke poslove u tom privrednom subjektu ili b) je vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na osnovu kojih učestvuje u upravljanju, odnosno u kapitalu tog privrednog subjekta s više od 20%. (5) Ako je određeni privredni subjekat direktno ili indirektno učestvovao u tehničkim konsultacijama u pripremi postupka javne nabavke, ugovorni organ mora preduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao da konkurencija ne bude narušena učestvovanjem tog privrednog subjekta kao kandidata/ponuđača u postupku javne nabavke u odnosu na ostale kandidate/ponuđače. Takve mjere uključuju davanje svih informacija ostalim kandidatima/ponuđačima koje su saopćene za vrijeme tehničkih konsultacija ili su nastale kao rezultat tehničkih konsultacija i određivanje adekvatnih vremenskih rokova za prijem zahtjeva za učešće i ponuda. Mjere koje su preduzete ugovorni organ navodi u zapisniku o ocjeni ponuda iz člana 65. ovog zakona. (6) Privredni subjekat iz stava (5) ovog člana ne može učestvovati u tom postupku javne nabavke kao kandidat/ponuđač samo ako ne postoji drugi način da se osigura poštivanje principa jednakog tretmana. (7) Prije odbacivanja zahtjeva za učešće, odnosno njegove ponude, kandidat/ponuđač mora imati priliku da dokaže da http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 15 njegovo učestvovanje u tehničkim konsultacijama ne ograničava konkurenciju. Odjeljak B. Tenderska dokumentacija Član 53. (Neophodne informacije) (1) Ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima. U tenderskoj dokumentaciji ugovorni organ daje potpune informacije o uslovima ugovora i postupku dodjele ugovora, a koji su kandidatima/ponuđačima dovoljni za pripremu zahtjeva za učešće, odnosno ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. (2) Obavještenje o nabavci pripremljeno u skladu s članom 35. ovog zakona čini sastavni dio tenderske dokumentacije. (3) Tenderska dokumentacija sadrži minimalno sljedeće informacije: a) naziv i adresu ugovornog organa, te lice za kontakt od kojeg kandidati/ponuđači mogu tražiti informacije ili pojašnjenje; b) izabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma; c) opis robe, usluga ili radova, te navođenje oznake i naziva iz JRJN-a; d) količinske specifikacije za robu ili opis posla ili zadatka za usluge i radove i tehničke specifikacije; e) mjesto isporuke robe ili izvršenja usluge ili izvođenja radova; f) naznaku mogućnosti za podnošenje ponuda po lotovima; g) rokove za isporuke robe; izvršenje usluga; izvođenje radova; h) navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda i minimalne zahtjeve koji moraju biti ispunjeni u slučaju alternativnih ponuda; i) minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata, odnosno ponuđača, kao i dokaze na osnovu kojih se vrši ocjena; j) kriterij za dodjelu ugovora utvrđen kao "ekonomski najpovoljnija ponuda" s potkriterijima ili "najniža cijena"; k) period važenja ponuda; l) garanciju za ozbiljnost ponude, garanciju za dobro izvršenje posla i svako drugo traženo osiguranje za privremena plaćanja; m) mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za učešće, odnosno ponuda; n) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; o) informaciju o kalkulaciji cijene, ako je primjenjivo; p) zahtjev u pogledu upotrebe jezika; r) nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora. (4) Tenderska dokumentacija priprema se u skladu s modelima standardne tenderske dokumentacije koje propisuje Agencija. (5) Prilikom pripreme tenderske dokumentacije, ugovorni organ dužan je poštovati principe jednakog tretmana i nediskriminacije kandidata/ponuđača. Ugovorni organ ne smije koristiti savjete bilo kojeg lica koje može imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora, ako je vjerovatno da to može uticati na stvarnu konkurenciju za predmetni ugovor. (6) Ugovorni organ može napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one dostave zainteresiranim kandidatima/ponuđačima istog dana, a najkasnije pet dana prije isteka utvrđenog roka za prijem zahtjeva za učešće ili ponuda. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta nabavke, ugovorni organ produžit će rok za prijem zahtjeva za učešće ili ponuda u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke. Rok za produženje ne može biti kraći od sedam dana. Član 54. (Tehničke specifikacije) (1) Tehničke specifikacije moraju svim kandidatima/ponuđačima omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju. Tehničke specifikacije uključivat će, kad god je to moguće, kriterij pristupačnosti za ljude s invaliditetom ili kriterij dizajna za sve korisnike. (2) Tehničke specifikacije, uz poštivanje obaveznih bosanskohercegovačkih tehničkih pravila, određuju se: a) pozivanjem na tehničke specifikacije i, uz uvažavanje sljedećeg redoslijeda, na bosanskohercegovačke standarde kojima se preuzimaju evropski standardi, evropska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodni standardi, druge tehničke referentne sisteme koje su utemeljila evropska tijela za standardizaciju ili, ako oni ne postoje, na bosanskohercegovačke standarde, bosanskohercegovačka tehnička odobrenja ili bosanskohercegovačke tehničke specifikacije koje se odnose na projektovanje, izračun i izvođenje radova te upotrebu proizvoda, pri čemu se svaka uputa mora označiti riječima "ili ekvivalent"; ili b) u formi izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva koji mogu uključivati ekološke elemente i elemente energetske efikasnosti; ili c) u formi izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva iz stava (2) tačka b) ovog člana, uz poziv na tehničke specifikacije iz stava (2) tačka a) ovog člana kao sredstvo za pretpostavku usklađenosti sa izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima; ili d) pozivanjem na tehničke specifikacije iz stava (2) tačka a) ovog člana u pogledu određenih obilježja i pozivanjem na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve iz stava (2) tačka b) ovog člana u pogledu drugih obilježja. (3) Ako se tehničke specifikacije odrede u skladu sa stavom (2) tačka a) ovog člana, ugovorni organ ne smije ponudu odbiti s obrazloženjem da ponuđena roba i usluge ne odgovaraju specifikacijama koje je on naveo, ako ponuđač odgovarajućim sredstvima (tehnički dosje, izvještaj o izvršenom testiranju od ovlaštenog organa i drugi slični dokumenti izdati od nadležnih institucija) u svojoj ponudi dokaže da rješenja koja je on u ponudi predložio u jednakoj mjeri odgovaraju tehničkim specifikacijama na koje se poziva. (4) Ako se tehničke specifikacije odrede u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, u skladu sa stavom (2) tačka b) ovog člana, ugovorni organ ne smije odbiti ponudu koja odgovara bosanskohercegovačkom standardu kojim se preuzima evropski standard ili evropskom tehničkom odobrenju, zajedničkoj tehničkoj specifikaciji, međunarodnom standardu ili tehničkom sistemu standarda koji je izradilo evropsko tijelo za standardizaciju, ako se te specifikacije odnose na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje ugovorni organ zahtijeva. Ponuđač mora u svojoj ponudi odgovarajućim sredstvima dokazati da ponuđena roba, usluge ili radovi koji odgovaraju standardu odgovaraju izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima ugovornog organa. (5) Ovlašteni organ za ocjenjivanje usklađenosti u smislu ovog člana je nezavisni laboratorij, tijelo koje će potvrditi usklađenosti, nadzorni ili drugo tijelo koje učestvuje u postupku ocjenjivanja usklađenosti, koje je od organa http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 16 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. državne uprave ovlašteno da provodi postupke ocjenjivanja usklađenosti prema odgovarajućim standardima kojima se preuzimaju evropski standardi. Ugovorni organ prihvatit će certifikate koje su izdali ovlašteni organi u drugim državama, ako su izdati u skladu s međunarodnim ugovorima koje je zaključila Bosna i Hercegovina. (6) Odgovarajućim sredstvom, u smislu ovog člana, smatraju se tehnički dosjei koje izrađuje proizvođač ili izvještaj o ispitivanju koje sastavlja ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti. (7) Ako su ekološki zahtjevi za predmet nabavke određeni u formi izvedbenih zahtjeva ili funkcionalnih zahtjeva u skladu sa stavom (2) tačka b) ovog člana, ugovorni organ može se u svrhu opisa predmeta nabavke pozivati na tehničke specifikacije ili njihove dijelove određene evropskim, bosanskohercegovačkim, multinacionalnim ili drugim ekološkim oznakama kvaliteta: a) ako su specifikacije prikladne za definiciju obilježja robe ili usluga koje su predmet ugovora o javnoj nabavci; b) ako se zahtjevi postavljeni za ekološku oznaku kvaliteta zasnivaju na informacijama s naučnom podlogom; c) ako su ekološke oznake kvaliteta izrađene i donesene u okviru postupka u kojem mogu učestvovati svi zainteresirani kao što su: potrošači, proizvođači, trgovci i organizacije za zaštitu okoline te d) ako je ekološka oznaka kvaliteta dostupna i stoji na raspolaganju svim zainteresiranim. (8) Ugovorni organ može u tenderskoj dokumentaciji navesti pretpostavku da roba i usluge označene određenom ekološkom oznakom kvaliteta odgovaraju tehničkim specifikacijama utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (9) Osim ako nije opravdano predmetom nabavke, u tehničkoj specifikaciji ne smije se uputiti na određenog proizvođača, na porijeklo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ako bi se time pogodovalo ili bi se isključili određeni privredni subjekti ili određeni proizvodi. Takve napomene dopuštene su samo ako se predmet nabavke ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, ali se bez izuzetka moraju označiti s dodatkom "ili ekvivalent". Nepoznavanje predmeta nabavke ne oslobađa ugovorni organ obaveze za definiranje predmeta nabavke na stvarno konkurentskoj osnovi. (10) Ako se izuzetno objavi poziv za određeni proizvod s dodatkom "ili ekvivalent", ponuđač mora na za to predviđenim praznim mjestima, prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Kriteriji mjerodavni za ocjenjivanje ekvivalentnosti navode se u opisu predmeta nabavke. Dokaz ekvivalentnosti u smislu ispunjavanja zahtjeva u vezi s predmetom nabavke dužan je osigurati ponuđač, u skladu sa zahtjevima definiranim u tenderskoj dokumentaciji. Proizvodi koji su u tenderskoj dokumentaciji navedeni kao primjeri smatraju se ponuđenima ako ponuđač ne navede nikakve druge proizvode na predviđenom mjestu. (11) Ugovorni organ može utvrditi posebne uslove u vezi sa izvršenjem ugovora, pod uslovom da su oni u skladu s relevantnim propisima u Bosni i Hercegovini i da su navedeni u objavi ili u tehničkim specifikacijama. Uslovi kojima se uređuje izvršenje ugovora mogu se posebno ticati socijalnih i ekoloških pitanja. Član 55. (Preuzimanje tenderske dokumentacije) (1) Ugovorni organ, izuzev u slučaju iz tačke d) ovog stava, kandidatima/ponuđačima mora tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom, na način za koji se opredijeli kandidat/ponuđač, i to: a) lično preuzimanje u prostorijama ugovornog organa; b) na pismeni zahtjev kandidata/ponuđača; c) zajedno s pozivom za dostavu ponuda; d) objavljivanjem tenderske dokumentacije na portalu javnih nabavki na što će ukazati u obavještenju o nabavci, u skladu s podzakonskim aktom koji donosi Agencija. (2) Kada kandidat/ponuđač uputi zahtjev za dostavu tenderske dokumentacije, ugovorni organ otprema tendersku dokumentaciju odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva. Ako je ugovorni organ odredio skraćene rokove za dostavu ponuda, odnosno zahtjeva za učešće, u skladu s ovim zakonom, krajnji rok za otpremu tenderske dokumentacije je dva dana. (3) Ugovorni organ ne može učiniti dostupnom tendersku dokumentaciju nijednom kandidatu/ponuđaču prije objave obavještenja o nabavci. (4) Ugovorni organ za sve kandidate/ponuđače može odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju. U tom slučaju, novčana naknada uključuje samo stvarne troškove za papir, ispis, umnožavanje, za nosač podataka, kao i naknadu mogućih poštanskih troškova. Ako je određena novčana naknada za tendersku dokumentaciju, tada je kandidat/ponuđač dužan, uz zahtjev za učešće, odnosno ponudu dostaviti i dokaz o uplati tenderske dokumentacije, izuzev u slučajevima iz stava (1) tač. c) i d) ovog člana. (5) Svi zainteresirani kandidati/ponuđači imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije otkupa, izuzev u slučaju iz stava (1) tačka d) ovog člana. Ugovorni organ dužan je, na pismeni zahtjev privrednog subjekta, omogućiti uvid u tendersku dokumentaciju na način za koji se opredijeli kandidat/ponuđač, i to: a) u prostorijama ugovornog organa; ili b) dostavljanjem poštom preporučeno s povratnicom zainteresiranom kandidatu/ponuđaču; ili c) dostavljanjem elektronskom poštom u zaštićenom nepromjenjivom obliku zainteresiranom kandidatu/ ponuđaču. Član 56. (Pojašnjenja tenderske dokumentacije) (1) Zainteresirani kandidati/ponuđači mogu, u pisanoj formi, tražiti od ugovornog organa pojašnjenja tenderske dokumentacije blagovremeno, ali najkasnije deset dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda. (2) Ugovorni organ dužan je odgovoriti u pisanoj formi, a odgovor s pojašnjenjem dostavlja svim kandidatima/ ponuđačima koji su otkupili tendersku dokumentaciju ili za koje ima saznanja da su je preuzeli na jedan od načina iz člana 55. ovog zakona, u roku od tri dana, a najkasnije pet dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda. (3) Ako odgovor ugovornog organa dovodi do izmjena tenderske dokumentacije i te izmjene od kandidata/ ponuđača zahtijevaju da izvrše znatne izmjene i/ili da prilagode njihove ponude, ugovorni organ dužan je produžiti rok za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda najmanje za sedam dana. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 17 (4) Ako se nakon osiguranja tenderske dokumentacije pokaže da se ponude mogu pripremiti samo nakon posjete mjestu izvođenja usluga ili radova, ili nakon pregleda dokumenata na osnovu kojih je pripremljena tenderska dokumentacija, rokovi za prijem ponuda produžavaju se za najmanje sedam dana, kako bi se omogućilo da se svi ponuđači upoznaju sa svim informacijama koje su neophodne za pripremu ponuda. (5) U slučaju da je tenderska dokumentacija objavljena na portalu javnih nabavki, pojašnjenja tenderske dokumentacije iz ovog člana definirat će se podzakonskim aktom iz člana 55. stav (1) tačka d) ovog zakona. Odjeljak C. Ponuda Član 57. (Priprema ponude) (1) U postupku javne nabavke kandidat/ponuđač pridržava se zahtjeva i uslova iz tenderske dokumentacije. (2) Ponuđač može prije isteka roka za dostavu ponuda svoju ponudu izmijeniti, dopuniti ili od nje odustati. Ako zbog izmjene ili dopune dođe do promjene ukupne cijene ponude, nova cijena mora se obavezno navesti. Izmjena ili dopuna ponude dostavlja se na isti način kao i ponuda, i to u roku koji je naznačen u obavještenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji. U slučaju povlačenja ponude, prije isteka roka za dostavu ponuda, ponuđač može pismeno zahtijevati povrat svoje neotvorene ponude. (3) Svaki ponuđač može podnijeti samo jednu ponudu. Član 58. (Sadržaj ponude) (1) Svaka ponuda obavezno sadrži sljedeće elemente: a) ime i sjedište ponuđača, a za grupu ponuđača podatke o svakom članu grupe ponuđača, kao i jasno određenje člana grupe koji je ovlašteni predstavnik grupe ponuđača za učešće u postupku javne nabavke, za komunikaciju i za zaključivanje ugovora; b) dokaz o garanciji, ako se traži; c) cijenu sa svim elementima koji je čine, kao i potrebnim objašnjenjima, na način kako je definirano u tenderskoj dokumentaciji; d) dokaze o ličnoj, poslovnoj, finansijskoj, tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti, osim u fazi dostavljanja ponuda u ograničenom, pregovaračkom postupku sa ili bez objave obavještenja i takmičarskom dijalogu, prema zahtjevima iz tenderske dokumentacije; e) navode da je riječ o alternativnoj ponudi, ako je ona dozvoljena; f) datum ponude; g) potpis podnosioca ponude ili ovlaštenog lica na osnovu punomoći koja u tom slučaju mora biti priložena u originalu ili ovjerenoj kopiji; h) ponuda mora biti ovjerena pečatom podnosioca ponude, ako po zakonu države u kojoj je sjedište podnosioca ponude podnosilac ponude ima pečat ili dokaz da po zakonu države u kojoj je sjedište podnosioca ponude podnosilac ponude nema pečat; i) popis dokumentacije priložene uz ponudu. (2) Ponuda mora biti čvrsto uvezana i sve strane ponude numerirane (izuzev dokaza o garanciji iz stava (1) tačka b) ovog člana, te štampane literature, brošura, kataloga i sl.). Član 59. (Alternativna ponuda) (1) Alternativna ponuda je ponuda kojom ponuđač daje alternativni prijedlog za predmet javne nabavke. Ugovorni organ obavezan je u tenderskoj dokumentaciji naznačiti da li odobrava alternativnu ponudu. Alternativna ponuda dopuštena je samo onda kada je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. Ako tenderska dokumentacija ne sadrži odredbu kojom se dopušta dostava alternativnih ponuda, onda one nisu dopuštene i kao takve se odbacuju. (2) Ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji navesti minimum zahtjeva koje alternativna ponuda obavezno treba ispunjavati, kao i ostale zahtjeve za njeno podnošenje. Ugovorni organ razmatra samo one alternativne ponude koje ispunjavaju minimum postavljenih zahtjeva i osiguravaju realizaciju odgovarajućeg predmeta nabavke. (3) Ponuđač je dužan dostaviti dokaz da alternativna ponuda u svim elementima zadovoljava minimum postavljenih zahtjeva iz tenderske dokumentacije. (4) Ugovorni organ koji daje mogućnost podnošenja alternativnih ponuda ne može odbiti alternativnu ponudu samo na osnovu činjenice da bi ona vodila ka promjeni vrste i karaktera ugovora. Član 60. (Period važenja ponude) (1) Period važenja ponude određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Period važenja ne može biti kraći od roka navedenog u tenderskoj dokumentaciji, ali ugovorni organ ne može utvrdi rok kraći od 30 dana. Ako ponuđač u ponudi ne navede period njenog važenja, smatra se da ponuda važi za period naznačen u tenderskoj dokumentaciji. (2) U periodu važenja ponude, ugovorni organ može zahtijevati od ponuđača, u pisanoj formi, da produži period važenja do određenog roka. Svaki ponuđač ima pravo odbiti takav zahtjev i u tom slučaju ne gubi pravo na povrat garancije za ozbiljnost ponude. (3) Ako ponuđač ne odgovori na pismeni zahtjev ugovornog organa u pogledu produženja perioda važenja ponude ili ne pristane produžiti rok važenja ponude ili ne osigura produženje garancije za ozbiljnost ponude, smatra se da je ponuđač odbio zahtjev ugovornog organa, te se njegova ponuda ne razmatra u daljnjem toku postupka. (4) Ponuđač koji pristane produžiti period važenja ponude, i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produžava period važenja ponude i dužan je osigurati produženje garancije za ozbiljnost ponude. U periodu produženja važenja ponude ponuda se ne može mijenjati. Član 61. (Garancije uz ponudu) (1) Vrste garancija su: a) garancija za ozbiljnost ponude je garancija u slučaju da ponuđač odustane od svoje ponude u roku važenja ponude; b) garancija za uredno izvršenje ugovora je garancija u slučaju da ponuđač kojem je dodijeljen ugovor ne izvršava svoje obaveze iz ugovora ili ih neuredno izvršava. (2) Ugovorni organ može zahtijevati da se ponuda garantira odgovarajućom garancijom za ozbiljnost ponude. Garancija za ozbiljnost ponude ne može se zahtijevati ako je vrijednost nabavke manja od 100.000,00 KM. (3) U slučaju kada je vrijednost nabavke jednaka ili veća od vrijednosti iz stava (2) ovog člana, garancija za ozbiljnost ponude neće preći 1,5% procijenjene vrijednosti ugovora. Grupa ponuđača dostavlja garanciju koja odgovara traženom iznosu bez obzira da li je dostavlja jedan član, više ili svi članovi grupe ponuđača. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 18 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (4) Ugovorni organ može zahtijevati da se izvršenje ugovora garantira odgovarajućom garancijom za izvršenje ugovora. Garancija za izvršenje ne može se zahtijevati u iznosu većem od 10% od vrijednosti ugovora. Grupa ponuđača dostavlja garanciju koja odgovara traženom iznosu bez obzira da li je dostavlja jedan član, više ili svi članovi grupe ponuđača. (5) Ugovorni organ ne može odbaciti garanciju za ozbiljnost ponude ili garanciju za uredno izvršenje ugovora na osnovu činjenice da garancija nije izdata u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da garancija za ozbiljnost ponude i garancija za uredno izvršenje ugovora ispunjavaju uslove postavljene u tenderskoj dokumentaciji. (6) Forme garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora definirat će se podzakonskim aktom koji donosi Agencija. Član 62. (Grupa kandidata/ponuđača) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira dokumente koje dostavlja grupa kandidata/ponuđača, odnosno svaki član grupe. (2) Ugovorni organ ne može zahtijevati da grupa kandidata/ponuđača osnuje novo pravno lice kako bi dostavila zahtjev ili ponudu, ali može nakon izbora od grupe ponuđača zahtijevati određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to potrebno za zadovoljavajuće izvršenje ugovora. Grupa kandidata/ponuđača dužna je dostaviti podatke koje ugovorni organ zahtijeva u tenderskoj dokumentaciji. (3) Kandidat/ponuđač koji je samostalno podnio zahtjev za učešće, odnosno ponudu, ne može biti član grupe kandidata/ponuđača u istom postupku javne nabavke. Član grupe kandidata/ponuđača ne može biti član druge grupe kandidata/ponuđača u istom postupku javne nabavke. (4) Grupa kandidata/ponuđača solidarno odgovara za sve obaveze. POGLAVLJE III. POSTUPANJE UGOVORNOG ORGANA Odjeljak A. Evaluacija ponuda Član 63. (Otvaranje ponuda) (1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda, neposredno nakon isteka roka za prijem ponuda. Ponude primljene nakon isteka roka određenog za prijem ponuda neotvorene se vraćaju ponuđačima. (2) Ponude se otvaraju na sjednici komisije za nabavke na dan i vrijeme koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi ponuđači koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sva druga zainteresirana lica imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda uticat će na promjenu datuma otvaranja ponuda. (3) Koverte otvara predsjedavajući komisije za nabavke na otvorenoj sjednici ili drugi član komisije, bez obzira na to da li sastanku prisustvuju ponuđači ili njihovi ovlašteni predstavnici. (4) Prilikom otvaranja ponuda prisutnim ponuđačima saopćava se: a) naziv ponuđača; b) ukupna cijena navedena u ponudi; c) popust naveden u ponudi koji mora biti posebno iskazan; ako popust nije posebno iskazan, smatra se da nije ni ponuđen; d) potkriteriji koji se vrednuju u okviru kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. (5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik koji obavezno sadrži sve elemente iz stava (4) ovog člana. Formu zapisnika propisuje Agencija podzakonskim aktom. (6) Kopija zapisnika o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuđačima odmah ili najkasnije u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda. (7) Postupak provjere kvalifikacije kandidata, odnosno ponuđača i ocjena ponuda provode se na zatvorenim sjednicama komisije za nabavke. Član 64. (Kriteriji za dodjelu ugovora) (1) Ugovorni organ dodjeljuje ugovor na osnovu jednog od sljedećih kriterija: a) ekonomski najpovoljnija ponuda ili b) najniža cijena. (2) Ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji razraditi kriterij ekonomski najpovoljnije ponude na način da definira i detaljno razradi potkriterije za ocjenu, u skladu s prirodom i svrhom konkretnog predmeta nabavke. Potkriteriji mogu biti: kvalitet predmeta nabavke, cijena, tehnička sposobnost predmeta nabavke, funkcionalne i ekološke karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, rok isporuke ili rok za izvršenje i sl., uz obavezu da se u tenderskoj dokumentaciji utvrdi precizna metodologija vrednovanja svakog potkriterija. (3) Uslovi za kvalifikaciju kandidata, odnosno ponuđača iz čl. 45. do 51. ovog zakona ne mogu biti potkriteriji za ocjenu ponuda. Član 65. (Ocjena ponuda) (1) Ugovorni organ ocjenjuje ponude koje su podnijeli kvalificirani ponuđači, primjenjujući kriterij za dodjelu ugovora utvrđen u tenderskoj dokumentaciji. (2) Nakon ocjene ponuda, ugovorni organ dužan je sačiniti zapisnik o ocjeni ponuda koji sadrži najmanje sljedeće podatke: a) naziv ugovornog organa; b) predmet javne nabavke; c) naziv ponuđača čije su ponude odbijene i razloge za njihovo odbijanje; d) dodjelu bodova po potkriterijima za ocjenu ponuda, ako je kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda, prema metodologiji utvrđenoj u tenderskoj dokumentaciji; e) rang-listu ocijenjenih ponuda, počev od najuspješnije ka najmanje uspješnoj; f) naziv ponuđača čija je ponuda ocijenjena najpovoljnijom; g) vrijednost ugovora ili okvirnog sporazuma. (3) U otvorenom i ograničenom postupku, pregovori između ugovornog organa i ponuđača nisu dopušteni. Član 66. (Neprirodno niska ponuđena cijena) (1) Ako ugovorni organ ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska, pismeno će od ponuđača zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano obrazloženje, koje može, između ostalog, sadržavati i poređenje s cijenama na tržištu, ugovorni organ odbacit će ponudu. (2) Ponuđač je dužan pismeno dostaviti detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene, odnosno razloge ponuđene cijene. Ugovorni organ razmatra objašnjenja koja se na primjeren način mogu odnositi na: a) ekonomičnost proizvodnog procesa, pruženih usluga ili građevinske metode; http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 19 b) izabrana tehnička rješenja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponuđač ima za dostavu robe ili usluga ili za izvođenje radova; c) originalnost robe, usluga ili radova koje je ponuđač ponudio; d) usklađenost s važećim odredbama koje se odnose na radnu zaštitu i uslove rada na mjestu gdje se isporučuje roba, pruža usluga ili izvodi rad; e) mogućnost da ponuđač prima državnu pomoć. (3) Ako ugovorni organ utvrdi da je ponuda neprirodno niska zato što ponuđač prima državnu pomoć, ponuda može biti odbačena samo ako ponuđač nije u mogućnosti dokazati, u razumnom roku koji je odredio ugovorni organ, da je državna pomoć dodijeljena u skladu s važećim zakonom. Član 67. (Preferencijalni tretman domaćeg) Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg definira se posebnim podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 68. (Razlozi za odbacivanje zahtjeva za učešće ili ponude) (1) Ugovorni organ odbacuje zahtjev za učešće ili ponudu ako kandidat/ponuđač nije dostavio tražene dokaze ili je dostavio nepotpune dokaze ili je lažno predstavio informacije koje su dokaz ispunjavanja uslova iz čl. 45. do 51. ovog zakona; (2) Zahtjev za učešće, odnosno ponuda kandidata/ponuđača ili grupe kandidata/ponuđača koji su direktno ili indirektno učestvovali u pripremi postupka javne nabavke bit će odbačena u slučaju iz člana 52. stav (7) ovog zakona. (3) Ugovorni organ može pozvati kandidate/ponuđače da u roku od tri dana pojasne dokumente koje su dostavili u skladu s čl. 45. do 51. ovog zakona ili da dostave originalne dokumente radi poređenja s kopijom koja je dostavljena uz ponudu, a s ciljem otklanjanja formalnog nedostatka dokumenata. (4) Ugovorni organ dužan je odbaciti zahtjev za učešće ili ponudu i u sljedećim slučajevima kad: a) ponuđač u svojoj ponudi ne navede cijenu, nego samo navede da će ponuditi cijenu koja je za određeni postotak ili vrijednost niža od ponude s najnižom cijenom, ili ponudu u kojoj cijena nije iskazana u ukupnom iznosu, u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije; b) se uz ponudu zahtijeva garancija za ozbiljnost ponude, a ona nije dostavljena uz ponudu; c) nije otklonjen nedostatak iz stava (3) ovog člana; d) se ponuda odnosi na više lotova nego što je ugovorni organ dopustio tenderskom dokumentacijom i obavještenjem o nabavci; e) je u ponudi data alternativna ponuda, a ona nije dopuštena; f) u ponudi pisanim objašnjenjem ponuđača nije otklonjen nedostatak ili nejasnoća; g) za ponudu ponuđač nije pisanim putem prihvatio ispravku računske greške; i) ponuda nije potpuna i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije; j) i u drugim opravdanim slučajevima. Odjeljak B. Ishod postupka javne nabavke Član 69. (Prestanak postupka javne nabavke) (1) Postupak javne nabavke može se okončati: a) zaključenjem ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma ili b) poništenjem postupka javne nabavke. (2) Ugovorni organ obavezan je poništiti postupak javne nabavke u slučaju da: a) nije dostavljena nijedna ponuda u određenom krajnjem roku; b) nije dostavljen nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku, u pregovaračkom postupku sa ili bez objave obavještenja ili u takmičarskom dijalogu; c) nije dostavljen broj ponuda određen u članu 32. stav (4) ovog zakona, ako je bilo predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma; d) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; e) cijene svih prihvatljivih ponuda znatno su veće od osiguranih sredstava za predmetnu nabavku. (3) Ugovorni organ može otkazati postupak javne nabavke samo zbog dokazanih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke. Član 70. (Odluka o izboru i odluka o poništenju) (1) Ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponuda, u skladu s članom 60. stav (2) ovog zakona. (2) Odluke iz ovog člana dostavljaju se kandidatima/ ponuđačima u roku od tri dana, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, i to: elektronskim sredstvom ili putem pošte ili neposredno. (3) Odluka o izboru sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, broj zaprimljenih ponuda, naziv i podatke o izabranom ponuđaču, detaljno obrazloženje razloga za izbor, pouka o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa. (4) Odluka o poništenju postupka nabavke sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, zakonski osnov za poništenje postupka nabavke, detaljno obrazloženje poništenja, pouka o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa. (5) Odluku o rezultatu pretkvalifikacije kandidata u postupku koji se sastoji od dvije ili više faza ugovorni organ donosi nakon okončanja faze pretkvalifikacije. Ova odluka sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, broj zaprimljenih zahtjeva za učešće, naziv i podatke o kvalificiranim kandidatima, podatke i obrazloženje o nekvalificiranim kandidatima, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa. (6) Odluke iz st. (3) i (4) ovog člana ugovorni organ objavljuje na svojoj internetskoj strani, ako je ima, i to istovremeno s upućivanjem odluka ponuđačima koji su učestvovali u postupku javne nabavke. Član 71. (Obavještavanje kandidata i ponuđača o rezultatima) (1) Ugovorni organ dužan je istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, pismeno obavijestiti kandidate/ponuđače koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili poništenja postupka. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 20 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (2) Ugovorni organ dužan je uz obavještenje o rezultatima postupka dostaviti i odgovarajuću odluku iz člana 70. ovog zakona i zapisnik o ocjeni ponuda iz člana 65. stav (2) ovog zakona. Član 72. (Ugovori) (1) Ugovorni organ dostavlja na potpis izabranom ponuđaču prijedlog ugovora, i to nakon isteka roka od 15 dana, računajući od dana kada su svi ponuđači obaviješteni o izboru najpovoljnije ponude. Izabrani ponuđač prihvata prijedlog ugovora i zaključuje ugovor. (2) Ugovor o javnoj nabavci zaključuje se u skladu sa zakonima o obligacionim odnosima u Bosni i Hercegovini. Ugovori koji se dodjeljuju u otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku sa objavom ili bez objave obavještenja, konkursu za izradu idejnog rješenja ili takmičarskom dijalogu, izuzev ugovora iz člana 21. stav (1) tačka d) ovog zakona, ne mogu se zaključiti u periodu od 15 dana od dana kada su ponuđači obaviješteni o ishodu postupka nabavke. (3) Ugovorni organ dostavlja prijedlog ugovora onom ponuđaču čija je ponuda po rang- listi odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača, u slučaju da najuspješniji ponuđač: a) propusti dostaviti originale ili ovjerene kopije dokumentacije iz čl. 45. i 47. ovog zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponude ili zahtjeva za učešće, u roku koji odredi ugovorni organ; ili b) propusti dostaviti dokumentaciju koja je bila uslov za potpisivanje ugovora, a koju je bio dužan pribaviti u skladu s propisima u Bosni i Hercegovini; ili c) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora; ili d) propusti dostaviti garanciju za izvršenje ugovora u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije i u roku koji mu je odredio ugovorni organ; ili e) propusti potpisati ugovor o nabavci u roku koji mu je odredio ugovorni organ; ili f) odbije zaključiti ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji i ponudi koju je dostavio. (4) Ako izabrani ponuđač ne dostavi garanciju za izvršenje ugovora u ostavljenom roku, nakon zaključivanja ugovora, zaključeni ugovor smatra se apsolutno ništavim. (5) Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Izuzetno, ako se u tenderskoj dokumentaciji predviđa odredba o promjenjivosti cijena s objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva odredba unosi se u ugovor o javnoj nabavci. (6) Ugovorni organ u ugovoru obavezno postavlja uslov da ponuđač kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci nema pravo zapošljavati, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička ili pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica koje je angažirala Komisija za nabavke, najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora, odnosno od početka realizacije ugovora. Član 73. (Podugovaranje) (1) Ugovorni organ ne može zabraniti podugovaranje, ali može tražiti od kandidata/ponuđača da se izjasni da li namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane. (2) Ako se kandidat/ponuđač izjasni da namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane, ugovorni organ dužan je u ugovor o javnoj nabavci unijeti tu odredbu kao osnov za zaključivanje podugovora između izabranog ponuđača i podugovarača. (3) Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopćavaju ugovornom organu blagovremeno, prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ može izvršiti provjeru kvalifikacija podugovarača u skladu s članom 44. ovog zakona i obavijestiti dobavljača o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o podugovaraču. U slučaju odbijanja podugovarača, ugovorni organ dužan je navesti objektivne razloge odbijanja. (4) Nakon što ugovorni organ odobri podugovaranje, u skladu sa stavom (3) ovog člana, dobavljač kojem je dodijeljen ugovor dužan je prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom organu podugovor zaključen s podugovaračem, kao osnov za neposredno plaćanje podugovaraču, i koji kao obavezne elemente mora sadržavati sljedeće: a) robu, usluge ili radove koje će isporučiti, pružiti ili izvesti podugovarač; b) predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, pružanja usluga ili izvođenja radova; c) podatke o podugovaraču, i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcijskog računa i naziv banke kod koje se vodi. (5) Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Odjeljak C. Obaveze ugovornog organa po završenom postupku Član 74. (Obavještenje o dodjeli ugovora) (1) Ugovorni organ dužan je za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom ili bez objave obavještenja, konkurs za izradu idejnog rješenja ili takmičarski dijalog objaviti obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata postupka dodjele ugovora, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora ili okvirnog sporazuma. (2) U slučaju dodjele ugovora iz člana 8. ovog zakona i zaključenih okvirnih sporazuma, ugovorni organ objavljuje obavještenje o dodjeli svih ugovora u toku jedne godine, i to najkasnije 30 dana od isteka kalendarske godine. (3) Obavještenje o dodjeli ugovora iz st. (1) i (2) ovog člana sadrži informacije koje utvrđuje Agencija podzakonskim aktom. Član 75. (Izvještaj o postupku javne nabavke) (1) Ugovorni organ obavezan je Agenciji dostavljati izvještaje o otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom ili bez objave obavještenja, konkursu za izradu idejnog rješenja, takmičarskom dijalogu, konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda i direktnom sporazumu, kao i u slučaju dodjele ugovora iz čl. 8. i 10. ovog zakona, u formi, na način i u rokovima koje utvrđuje Agencija podzakonskim aktom. (2) Nakon što ugovorni organ dostavi izvještaj Agenciji, dužan je na svojoj internetskoj stranici, ako je ima, objaviti osnovne elemente ugovora za sve postupke javne nabavke, kao i sve izmjene ugovora do kojih dođe u toku realizacije ugovora, na način i u formi koji će podzakonskim aktom propisati Vijeće ministara BiH. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 21 Član 76. (Arhiviranje) Zaključeni ugovori o nabavci, zahtjevi, ponude, tenderska dokumentacija i dokumenti koji se odnose na ispitivanje i ocjenjivanje zahtjeva i ponuda, kao i drugi dokumenti u vezi s nabavkom čuvaju se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje. POGLAVLJE IV. POSEBNE ODREDBE ZA SEKTORSKE UGOVORNE ORGANE KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST U OBLASTI VODOSNABDIJEVANJA, ENERGETIKE, PROMETA I POŠTANSKIH USLUGA Odjeljak A. Opće odredbe Član 77. (Oblast primjene) (1) Ovo poglavlje Zakona sadrži posebne odredbe koje primjenjuje sektorski ugovorni organ koji obavlja djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, transporta i poštanskih usluga, te sektorski ugovorni organ kada zaključuje ugovore za potrebe djelatnosti u navedenim oblastima. (2) Ovo poglavlje Zakona ne primjenjuje se na ugovore koje sektorski ugovorni organ zaključi u svrhe koje ne uključuju obavljanje njihovih djelatnosti opisanih u čl. 78. do 84. ovog zakona ili radi obavljanja takvih djelatnosti u drugoj zemlji u uslovima koji ne uključuju fizičku upotrebu mreže ili geografskog područja unutar Bosne i Hercegovine. Član 78. (Vodosnabdijevanje) (1) Djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, u smislu ovog zakona, su: a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javno snabdijevanje u vezi s proizvodnjom, prijevozom (transportom) ili distribucijom pitke vode; b) snabdijevanje (napajanje) tih mreža pitkom vodom. (2) Sektorski ugovorni organ primjenjuje odredbe ovog zakona za javne nabavke ili konkurse za projekte koje provodi, odnosno organizira za obavljanje djelatnosti iz stava (1) ovog člana i koji je: a) povezan s projektima vodogradnje, te s projektima navodnjavanja ili odvodnjavanja (isušivanja) pod uslovom da količina vode koja će se koristiti za snabdijevanje pitkom vodom iznosi više od 20% od ukupne količine vode stavljene na raspolaganje takvim projektima, ili instalacijama za navodnjavanje ili odvodnjavanje (isušivanje); ili b) povezan s odvodnjom ili pročišćavanjem otpadnih voda. (3) Sektorski ugovorni organ obavezan je primijeniti odredbe ovog zakona, kada obavlja djelatnosti koje se odnose na snabdijevanje (napajanje) mreža pitkom vodom u svrhu javnog snabdijevanja od subjekta koji nije ugovorni organ i ne smatra se djelatnošću u smislu stava (1) ovog člana ako: a) taj subjekat proizvodi pitku vodu, jer mu je ona potrebna za obavljanje neke djelatnosti koja nije djelatnost iz čl. 78. do 84. ovog zakona te b) napajanje (snabdijevanje) javne mreže zavisi samo od vlastite potrošnje tog subjekta i ne iznosi više od 30% ukupne proizvodnje pitke vode, u odnosu na prosjek prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. Član 79. (Plin, toplotna i električna energija) (1) Djelatnosti u oblasti plina i toplotne energije na koje se primjenjuju odredbe ovog zakona su: a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom plina i toplotne energije; b) snabdijevanje (napajanje) te mreže plinom ili toplotnom energijom. (2) Ako snabdijevanje (napajanje) mreža plinom ili toplotnom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekat koji nije ugovorni organ, to se ne smatra djelatnošću u smislu stava (1) ovog člana ako: a) proizvodnja plina ili toplotne energije od strane tog subjekata nastaje kao neizbježna posljedica obavljanja djelatnosti koja ne spada u djelatnosti iz st. (1) ili (3) ovog člana ili iz čl. 78. do 84. ovog zakona; b) je snabdijevanje javne mreže posljedica privrednog iskorištavanja napajanja i ako u odnosu na prosjek posljednje tri godine, uključujući i tekuću godinu, ne čini više od 20% prihoda subjekta. (3) Sektorski ugovorni organ obavezan je primijeniti odredbe ovog zakona, kada obavlja djelatnosti iz oblasti električne energije, i to ako: a) stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije; b) snabdijeva (napaja) tu mrežu električnom energijom. (4) Ako snabdijevanje (napajanje) mreža električnom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekat koji nije ugovorni organ, to se ne smatra djelatnošću u smislu odredbe stava (3) ovog člana ako: a) subjekat proizvodi električnu energiju zbog toga što je njena potrošnja potrebna u svrhu obavljanja neke djelatnosti koja nije djelatnost iz st. (1) ili (3) ovog člana ili iz čl. 78. do 84. ovog zakona; i b) napajanje (snabdijevanje) javne mreže zavisi samo od vlastite potrošnje tog subjekta i ne iznosi više od 30% ukupne proizvodnje energije, u odnosu na prosjek prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. Član 80. (Istraživanje i vađenje nafte, plina, uglja i ostalih čvrstih goriva) Sektorski ugovorni organ obavezan je primjenjivati odredbe ovog zakona kada obavlja djelatnosti istraživanja i vađenja nafte, plina, uglja i ostalih čvrstih goriva, i to kada se obavljanje te djelatnosti odnosi na iskorištavanje geografskog područja u svrhu istraživanja ili vađenja nafte, plina, uglja ili drugih čvrstih goriva. Član 81. (Transportne usluge) (1) Djelatnosti u oblasti transporta, u smislu ovog zakona, su: a) kada se stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje mrežom za usluge javnog prometa željeznicom, automatiziranim sistemima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarama; b) mreža na području transporta postoji ako se usluge u prometu obavljaju u skladu s uslovima, npr. za linije, transportne kapacitete, redove vožnje i slično, a koje je utvrdio nadležni organ. (2) Pružanje javnih usluga autobuskog prijevoza nije djelatnost, u smislu odredbi ovog člana, ako i drugi subjekti mogu pružati te usluge općenito ili na određenom geografskom području pod istim uslovom kao i sektorski ugovorni organ. Član 82. (Zračne, pomorske i riječne luke) Sektorski ugovorni organ koji obavlja djelatnosti zračnih, pomorskih i riječnih luka i koje se odnose na iskorištavanje geografskog područja u svrhu stavljanja na raspolaganje zračnih http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 22 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. luka, pomorskih luka, riječnih luka ili drugih prometnih terminala, prijevoznicima u zračnom, pomorskom ili riječnom prijevozu, obavezan je primjenjivati ovaj zakon. Član 83. (Poštanske usluge) (1) Poštanske usluge ili druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge su djelatnosti koje se obavljaju pod uslovima određenim ovim članom. (2) Poštanske usluge, u smislu stava (1) ovog člana, jesu usluge prijema, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljki. Te usluge obuhvataju: a) rezervirane poštanske usluge, a to su poštanske usluge koje u skladu sa zakonima o pošti obavlja jedino javni operater; b) poštanske usluge koje se obavljaju na slobodnom tržištu, u skladu s odredbama zakona o pošti. (3) Poštanska pošiljka je pismovna pošiljka, poštanska i telegrafska uputnica i paket koji sadrži robu sa ili bez komercijalne vrijednosti, bez obzira na težinu, adresirana na određenog primaoca kojem pošiljku treba uručiti. Poštanska pošiljka, u smislu stava (2) ovog člana, odnosi se i na knjige, kataloge i štampu. (4) Druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge jesu usluge koje se obavljaju u sljedećim oblastima, pod uslovom da te usluge obavlja subjekat koji obavlja poštanske usluge u smislu stava (2) ovog člana i pod uslovom da te usluge nisu direktno izložene tržišnoj konkurenciji, a to su: a) usluge upravljanja poštanskom službom (usluge i prije i poslije otpreme, kao što su usluge upravljanja urudžbenim uredom); b) usluge dodate vrijednosti u vezi s elektronskim sredstvima i koje se u cijelosti pružaju putem elektronskih sredstava (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektronskim sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje preporučene elektronske pošte); c) usluge koje se odnose na pošiljke drugačije od onih pošiljki naznačenih u stavu (3) ovog člana (npr. neadresirane pošiljke, reklamne pošiljke, promotivne pošiljke i sl.); d) finansijske usluge prema definiciji iz Aneksa II. Dio A kategorije 6 ovog zakona; e) filatelističke usluge; f) logističke usluge koje su kombinacija fizičke dostave i/ili skladištenja i drugih nepoštanskih djelatnosti. Član 84. (Nabavka koja se odnosi na više djelatnosti) (1) Na predmet nabavke koji se odnosi na obavljanje više djelatnosti iz ovog poglavlja primjenjuju se odredbe ovog dijela zakona za onu djelatnost koja je glavni dio predmeta nabavke. (2) Ako se na dio predmeta nabavke planiranog za obavljanje jedne od djelatnosti primjenjuju odredbe ovog poglavlja zakona, a na drugi dio predmeta nabavke se ne primjenjuju odredbe ni ovog poglavlja ni poglavlja II. i III. ovog zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežni dio predmeta nabavke, onda se postupak javne nabavke provodi u skladu s odredbama ovog dijela zakona. (3) Ako dio predmeta nabavke planiran za obavljanje jedne od djelatnosti podliježe odredbama ovog poglavlja zakona, a drugi dio predmeta nabavke podliježe odredbama poglavlja II. i III. ovog zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežni dio predmeta nabavke, onda se postupak javne nabavke provodi u skladu s odredbama poglavlja II. i III. ovog zakona. Odjeljak B. Posebne odredbe Član 85. (Sistem kvalifikacije) (1) Sektorski ugovorni organ može uspostaviti i voditi sistem kvalifikacije kandidata/ponuđača. Sektorski ugovorni organ koji uspostavi ili vodi sistem kvalifikacije obavezan je u objavi navesti svrhu sistema kvalifikacije i način kako se mogu zatražiti pravila kvalifikacije, te osigurati da privredni subjekat u svakom trenutku može zahtijevati kvalifikaciju. Ako sistem kvalifikacije traje duže od tri godine, uspostavljanje sistema kvalifikacije objavljuje se svake godine. Pri kraćem trajanju sistema kvalifikacije dovoljna je objava na početku postupka. (2) Sistem kvalifikacije, u skladu sa stavom (1) ovog člana, može obuhvatati različite stepene, a vodi se na osnovu objektivnih kvalifikacijskih kriterija i kvalifikacijskih pravila koje postavlja sektorski ugovorni organ. Kvalifikacijski kriteriji i pravila mogu se po potrebi ažurirati. (3) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, u skladu sa stavom (2) ovog člana, mogu obuhvatati uslove o finansijskoj i ekonomskoj i/ili tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti. Sektorski ugovorni organ obavezan je predvidjeti kriterije i pravila kvalifikacije, kao i razloge isključenja. (4) Ako kvalifikacijski kriteriji i pravila sadrže uslove finansijske i ekonomske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, privredni subjekt se u svrhu dokaza zahtijevane sposobnosti može u datom slučaju osloniti na resurse drugih privrednih subjekata, nezavisno od pravnog odnosa između njega i tog privrednog subjekta. U tom slučaju on mora dokazati da tim resursima zaista i raspolaže sve vrijeme trajanja sistema kvalifikacije. (5) Pod istim pretpostavkama kao i u stavu (4) ovog člana, i grupe ponuđača mogu se osloniti na resurse svojih članova ili drugih privrednih subjekata. (6) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, u skladu s odredbom stava (2) ovog člana, stavljaju se na raspolaganje zainteresiranim privrednim subjektima na njihov zahtjev. Sektorski ugovorni organ obavještava svaki zainteresirani privredni subjekat o izmjeni i dopuni kvalifikacijskih kriterija i pravila. Ako sektorski ugovorni organ smatra da sistem kvalifikacije drugih sektorskih ugovornih organa odgovara zahtjevima i uslovima ponuđača, odnosno kandidata koji su kvalificirani, učinit će dostupnim nazive tih drugih sektorskih ugovornih organa kvalificiranim kandidatima. (7) Sektorski ugovorni organ dužan je podnosioce zahtjeva u primjerenom roku obavijestiti o odluci koju je donio o kvalifikaciji podnosioca zahtjeva. Ako se odluka ne može donijeti u roku od četiri mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju, sektorski ugovorni organ dužan je podnosioca zahtjeva najkasnije dva mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju obavijestiti o razlozima produženja obrade i navesti kada će biti donesena odluka o prihvatanju ili odbijanju njegovog zahtjeva. Podnosilac zahtjeva obavještava se o odluci o zahtjevu za kvalifikaciju najkasnije u roku šest mjeseci nakon prijema zahtjeva za kvalifikaciju. (8) O negativnim odlukama o kvalifikaciji, uz navođenje razloga, podnosilac zahtjeva obavještava se bez odgađanja, a najkasnije 15 dana nakon donošenja odluke. Razlozi se moraju zasnivati na kvalifikacijskim kriterijima koje je uspostavio sektorski ugovorni organ u skladu sa stavom (3) ovog člana. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 23 (9) Uspješni podnosioci zahtjeva uvrštavaju se u spisak, pri čemu je moguća daljnja podjela prema predmetu nabavke, za koji su pojedini podnosioci zahtjeva kvalificirani. (10) Sektorski ugovorni organ može privrednom subjektu osporiti priznanje kvalifikacije samo iz razloga koji se zasnivaju na kriterijima koje je utvrdio sektorski ugovorni organ u skladu sa stavom (3) ovog člana. Sektorski ugovorni organ osporava priznatu kvalifikaciju privrednom subjektu, o čemu ga obavještava u pismenoj formi, uz navođenje razloga, i to u roku ne kraćem od 15 dana od dana kada osporava kvalifikaciju. (11) Ako se poziv na nadmetanje objavljuje uspostavljanjem sistema kvalifikacije, ponuđači, odnosno kandidati biraju se u ograničenom postupku javne nabavke ili u pregovaračkom postupku javne nabavke između privrednih subjekata koji su se kvalificirali u okviru sistema kvalifikacije. (12) Uspostavljanje sistema kvalifikacije objavljuje se u skladu s članom 36. ovog zakona, u formi koja će biti definirana podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH. Član 86. (Izuzeća za sektorske ugovorne organe) (1) Sektorski ugovorni organ, osim izuzeća iz člana 10. ovog zakona, izuzet je od primjene ovog zakona, i kada dodjeljuje: a) ugovor za nabavku robe ili usluga za daljnju prodaju ili davanje u zakup trećim licima, pod uslovom da sektorskom ugovornom organu ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju ili davanje u zakup predmeta takvih ugovora, te da i drugi subjekti mogu slobodno prodavati ili davati pod zakup pod istim uslovima kao i sektorski ugovorni organ ili sektorski ugovorni organi; b) ugovor koji zaključi sektorski ugovorni organ u svrhe koje ne uključuju obavljanje djelatnosti definiranih čl. 78.-84. ovog zakona. (2) Sektorski ugovorni organ koji obavlja djelatnosti definirane zakonom izuzet je od primjene odredbi ovog zakona za ugovore koje dodjeljuje povezanom preduzeću, poslovnom partnerstvu ili sektorskom ugovornom organu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva. Uslovi i način na koji se dodjeljuju ovi ugovori bit će definirani uputstvom koje donosi Vijeće ministara BiH, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. POGLAVLJE V. OSTALI POSTUPCI JAVNE NABAVKE Odjeljak A. Dodjela ugovora male vrijednosti Član 87. (Vrste postupka za dodjelu ugovora male vrijednosti) (1) Postupci javne nabavke za dodjelu ugovora male vrijednosti su: a) konkurentski zahtjev za dostavu ponuda; i b) direktni sporazum. (2) Ugovorni organ provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju da je procijenjena vrijednost nabavke robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM, odnosno kada je za nabavku radova procijenjena vrijednost manja od iznosa od 80.000,00 KM. (3) Ugovorni organ provodi postupak direktnog sporazuma za nabavku robe, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM. (4) Ugovorni organ može za vrijednosti nabavke iz st. (2) i (3) ovog člana provesti jedan od postupaka iz čl. 25.-35. ovog zakona. Član 88. (Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda) (1) Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda je postupak u kojem ugovorni organ upućuje zahtjev za dostavu ponuda za nabavku robe, usluga ili radova određenom broju ponuđača, pri čemu taj broj ne može biti manji od tri i obavezno objavljuje dodatno obavještenje o nabavci na portalu javnih nabavki. (2) Prilikom pripreme ove vrste postupka, ugovorni organ dužan je donijeti odluku o pokretanju postupka i koristiti model konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda koji propisuje Agencija. (3) Zahtjev za dostavu ponuda obuhvata adekvatne i dovoljne informacije na osnovu kojih ponuđači mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentnoj osnovi. Ugovorni organ dužan je u zahtjevu navesti: precizan rok i mjesto prijema ponuda, minimum dokumenata kojima se dokazuje kvalificirnost ponuđača (ako ih zahtijeva) i sl. (4) Ugovorni organ dužan je predvidjeti javno otvaranje ponuda. Član 89. (Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva) (1) Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda zasniva se na kriteriju najniže cijene ili kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, u skladu s odredbama člana 64. ovog zakona. (2) Svaki ponuđač može ponuditi samo jednu cijenu, i to ukupnu cijenu, koju ne može mijenjati nakon isteka roka za dostavu ponuda. Ugovorni organ ne može pregovarati o ponudi, kao ni o cijeni. (3) Kada ugovorni organ primi jednu prihvatljivu ponudu, dodjeljuje ugovor tom ponuđaču i to najkasnije u roku od deset dana od dana okončanja postupka javne nabavke. Član 90. (Direktni sporazum) Direktni sporazum je postupak u kojem ugovorni organ nakon ispitivanja tržišta traži pismeno prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više ponuđača i pregovara ili prihvata tu cijenu, kao uslov za konačni sporazum. Ugovorni organ dužan je donijeti interni pravilnik o postupku direktnog sporazuma, koji treba biti usaglašen s modelom pravilnika o postupku direktnog sporazuma koji propisuje Agencija. POGLAVLJE VI. INSTITUCIJE ZA PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA Član 91. (Institucije) Agencija i URŽ su institucije nadležne za praćenje primjene ovog zakona i podzakonskih akata. Član 92. (Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine) (1) Agencija je samostalna upravna organizacija sa statusom pravnog lica. Agencija ima sjedište u Sarajevu i pečat u skladu sa Zakonom o pečatu institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o pečatu institucija BiH). (2) Agencija ima dvije filijale sa sjedištem u Banjoj Luci i Mostaru. Filijale nemaju status pravnih lica. Filijale imaju pečate identične pečatu Agencije, koji dodatno sadrže naziv i sjedište filijale. (3) Uloga Agencije je da osigura pravilno provođenje ovog zakona. Za ostvarivanje uloge Agencije utvrđene su sljedeće nadležnosti: http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 24 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. a) priprema i izrada nacrta zakona, nacrta izmjena i dopuna zakona i pratećih podzakonskih akata, u svrhu osiguranja njihove djelotvornosti i svrsishodnosti; b) unapređenje informiranosti ugovornih organa i ponuđača o propisima o javnim nabavkama i njihovim ciljevima, postupcima i metodama; c) objavljivanje priručnika i uputstava, kao i izrada i ažuriranje standardnih obrazaca i modela u skladu s odredbama ovog zakona; d) pružanje tehničke pomoći i savjetodavnih mišljenja ugovornim organima i ponuđačima u vezi s pravilnom primjenom ovog zakona i podzakonskih akata; e) uspostavljanje sistema praćenja postupaka koje provode ugovorni organi za nabavku robe, usluga i radova, s ciljem edukacije i otklanjanja uočenih nepravilnosti u pojedinačnim postupcima javnih nabavki; f) prikupljanje podataka, izrada analize i objavljivanje informacija u vezi s postupcima javnih nabavki i dodijeljenim ugovorima o javnim nabavkama; g) razvijanje i uspostava elektronskih informacionih sistema u oblasti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini; h) pokretanje, podržavanje i stvaranje pretpostavki za razvoj prakse elektronskih nabavki i komunikacija u oblasti javnih nabavki; i) organiziranje i održavanje obuka za ovlaštene predavače i službenike za javne nabavke, objavljivanje informacija u vezi s obukama, te priprema priručnika i drugih pratećih materijala za profesionalni razvoj u oblasti javnih nabavki u skladu s podzakonskim aktom koje donosi Vijeće ministara BiH; j) praćenje rada ovlaštenih predavača i vođenje evidencije o akreditiranim predavačima iz oblasti javnih nabavki i službenicima za javne nabavke; k) izrada godišnjih izvještaja za Vijeće ministara BiH. (4) Agencija ima direktora i Odbor Agencije. (5) Direktor Agencije ima status sekretara s posebnim zadatkom. Izbor i imenovanje direktora Agencije, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja, kao i razrješenje s dužnosti je u nadležnosti Vijeća ministara BiH, u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. (6) Direktor Agencije predstavlja i zastupa Agenciju, rukovodi radom Agencije, organizira i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije, donosi podzakonske i druge akte kojim se osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova i odgovoran je za rad Agencije. (7) Odbor Agencije nadležan je da razmatra pitanja u vezi s funkcioniranjem i unapređenjem sistema javnih nabavki, te daje prethodnu saglasnost na akte, kojim se uređuje sistem javnih nabavki, koje donosi Vijeće ministara BiH ili direktor Agencije. (8) Odbor Agencije ima pet članova. Članovi Odbora Agencije su predstavnici Ministarstva finansija i trezora BiH, entitetskih ministarstava finansija, Direkcije za evropske integracije, i predstavnik Vlade Brčko Distrikta BiH. Posmatrači u Odboru Agencije su predstavnici: Vanjskotrgovinske komore BiH, Udruženja poslodavaca BiH i entiteta, te nevladinog sektora, direktor Agencije i predsjedavajući URŽ-a. Vijeće ministara BiH imenuje članove Odbora Agencije i to na mandat od pet godina. Odbor Agencije donosi poslovnik o radu u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke o imenovanju u "Službenom glasniku BiH". (9) Članovi Odbora Agencije, većinom glasova, između sebe biraju predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg, na period od dvije godine. Odbor Agencije održava sjednice najmanje dva puta godišnje. Za rad članova Odbora Agencije isplaćuje se naknada u skladu s odlukom Vijeća ministara BiH. (10) Odbor Agencije na sjednicama vodi zapisnike, te priprema informacije i inicijative koje, preko Agencije, upućuje Vijeću ministara BiH na usvajanje. (11) Svi ugovorni organi u Bosni i Hercegovini dužni su sarađivati s Agencijom i Odborom Agencije kada oni obavljaju svoje aktivnosti koje proističu iz nadležnosti utvrđenih ovim zakonom i podzakonskim aktima. Član 93. (Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine) (1) URŽ je samostalna, nezavisna institucija sa statusom pravnog lica, sa sjedištem u Sarajevu. URŽ ima pečat u skladu sa Zakonom o pečatu institucija BiH. (2) URŽ ima sedam članova, od čega po dva iz reda naroda u BiH, jedan iz reda ostalih, pri čemu su dva člana iz reda naroda u BiH iz Republike Srpske, četiri iz reda naroda iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedan iz reda ostalih alternativno se bira iz jednog ili drugog entiteta. (3) Tri člana URŽ-a, između kojih se bira predsjedavajući, moraju imati univerzitetsko obrazovanje pravnog smjera i položen pravosudni ispit. Ostala tri člana URŽ-a su stručnjaci s visokom stručnom spremom u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta ili strateškog poslovnog upravljanja. (4) URŽ će imati dvije filijale, sa sjedištima u Banjoj Luci i Mostaru. Filijale neće imati status pravnih lica. Filijale će imati pečate identične pečatu URŽ-a, koji će kao jedinu dopuštenu razliku sadržavati naziv i lokaciju filijale. (5) Filijale u Banjoj Luci i Mostaru imaju po pet članova, od kojih su tri člana priznati stručnjaci upravnog prava i/ili upravnog postupka, a dva člana su stručnjaci u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja i biraju se putem javnog oglasa. (6) URŽ sa sjedištem u Sarajevu nadležan je za donošenje odluka po žalbama za vrijednosti nabavke u iznosu većem od 800.000,00 KM, kao i za sve nabavke institucija Bosne i Hercegovine i institucija Brčko Distrikta BiH, i drugih ugovornih organa Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta BiH. (7) Filijale URŽ-a u Banjoj Luci i Mostaru nadležne su za donošenje odluka po žalbama za vrijednosti nabavke do 800.000,00 KM. Nadležnost filijale određuje se prema entitetskom sjedištu ugovornog organa. (8) URŽ rješava po žalbama u postupcima javne nabavke. (9) Članovi URŽ-a su u izvršavanju svoje funkcije nezavisni, jednaki i vezani isključivo za Ustav BiH i zakone u Bosni i Hercegovini. (10) Članove URŽ-a imenuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: PSBiH). PSBiH donosi odluku o pokretanju i provođenju procedure izbora i imenovanja, imenovanju ad hoc komisije za izbor i imenovanje članova URŽ-a. Ad hoc komisija sačinjava listu uspješnijih kandidata i dostavlja je PSBiH koja imenuje na dužnost i razrješava dužnosti članove URŽ-a. (11) Mandat članova URŽ-a je pet godina, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja. U slučaju prijevremenog razrješenja jednog od članova URŽ-a, novi član URŽ-a imenuje se za ostatak mandata. (12) Ako PSBiH ne imenuje blagovremeno članove URŽ-a, članovima URŽ-a produžava se mandat do imenovanja novih članova, ne duže od osam mjeseci. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 25 (13) Funkcija članova URŽ-a nespojiva je s bilo kojom drugom posrednom ili neposrednom, stalnom ili povremenom dužnosti, sa izuzetkom akademskih, naučnih ili publicističkih aktivnosti. (14) PSBiH može člana URŽ-a prijevremeno razriješiti dužnosti samo u slučajevima ako član URŽ-a: a) podnese ostavku PSBiH; b) je pravosnažno osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci; c) trajno izgubi radnu sposobnost za obavljanje svoje funkcije. (15) URŽ ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, koji se usvaja na općoj sjednici URŽ-a i za koji glasa natpolovična većina svih članova URŽ-a. (16) URŽ ima poslovnik o radu URŽ-a, koji usvaja na općoj sjednici URŽ-a i za koji glasa natpolovična većina svih članova URŽ-a. (17) Članovi URŽ-a i svi zaposleni u URŽ-u dužni su u svom radu čuvati tajnost podataka u skladu sa zakonom. (18) URŽ podnosi PSBiH godišnji izvještaj o radu, nakon što ga usvoji natpolovična većina svih članova URŽ-a. DIO TREĆI – PRAVNA ZAŠTITA POGLAVLJE I. POSTUPAK PRAVNE ZAŠTITE Odjeljak A. Opće odredbe Član 94. (Stranke u postupku) (1) Stranke u postupku pravne zaštite su: žalilac, ugovorni organ i odabrani ponuđač, a svojstvo stranke mogu imati i drugi privredni subjekti, koji imaju pravni interes u predmetnom postupku javne nabavke. (2) O vođenju postupka po žalbi URŽ obavještava odabranog ponuđača po službenoj dužnosti, dok se ostala lica u svojstvu stranke mogu prijaviti za učešće u postupku po žalbi. (3) Svaka stranka ima pravo izjasniti se o zahtjevima i navodima druge strane i predložiti dokaze. URŽ svakoj stranci u postupku dostavlja podneske koje zaprimi u predmetu, o kojima se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove činjenice i dokazi. (4) Svaka stranka ovlaštena je razgledati spis predmeta, osim onog dijela ponude i dokumentacije, koji je u skladu sa zakonom utvrđen tajnim ili povjerljivim. (5) Ugovorni organ dužan je u postupku po žalbi, na zahtjev URŽ-a, dostaviti dokumentaciju u roku koji odredi URŽ. Član 95. (Dostavljanje pismena u inozemstvo) Stranci koja učestvuje u postupku po žalbi pred URŽ-om, a čije je sjedište, prebivalište ili boravište izvan BiH, URŽ može poštom dostaviti pismeno. Član 96. (Jezik postupka) Postupak pravne zaštite vodi se na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i uz upotrebu latiničnog ili ćirilinog pisma. Član 97. (Aktivna legitimacija) Žalbu može podnijeti svaki privredni subjekat koji ima ili je imao interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavci i koji učini vjerovatnim da je u konkretnom postupku javne nabavke bila ili je mogla biti prouzrokovana šteta zbog postupanja ugovornog organa, a koje se u žalbi navodi kao povreda ovog zakona i podzakonskih akata od strane ugovornog organa u postupku javne nabavke. Član 98. (Zabrana zaključenja ugovora) (1) Ugovorni organ ne može potpisati ugovor o javnoj nabavci u roku 15 dana od dana kada su ponuđači obaviješteni o izboru najpovoljnijeg ponuđača. (2) Zabrana potpisivanja ugovora iz stava (1) ovog člana ne primjenjuje se: a) ako je samo jedan ponuđač učestvovao u otvorenom postupku, pregovaračkom postupku bez objave obavještenja i u postupku dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B i njegova ponuda je izabrana; b) ako je samo jedan ponuđač učestvovao u drugoj fazi ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i takmičarskog dijaloga i njegova ponuda je izabrana; c) u slučaju dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine. (3) Zabrana potpisivanja ugovora iz stava (2) tačka a) ovog člana ne primjenjuje se u slučaju kada ugovorni organ objavi dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja i u postupku dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B. (4) Izjavljena žalba ne sprečava potpisivanje ugovora o javnoj nabavci za lotove na koje nije izjavljena žalba. (5) U slučaju da na odluku o dodjeli ugovora u postupku nabavke male vrijednosti nema žalbe, ugovorni organ dužan je zaključiti ugovor u roku od deset dana od dana obavještavanja učesnika postupka o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Odjeljak B. Izjavljivanje žalbe Član 99. (Način izjavljivanja žalbe) (1) Žalba se izjavljuje ugovornom organu u pisanoj formi direktno, elektronskim putem, ako je elektronsko sredstvo definirano kao način komunikacije u tenderskoj dokumentaciji, ili preporučenom poštanskom pošiljkom. (2) Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka, a koji ne može biti manji od tri, kako bi mogla biti uručena kvalificiranom kandidatu ili izabranom ponuđaču, kao i drugim strankama u postupku. (3) Datum zaprimanja žalbe direktno kod ugovornog organa, odnosno datum zaprimanja žalbe elektronskim putem uz osiguranje dokaza o upućivanju, odnosno zaprimanju žalbe, ili datum predaje na poštu preporučene poštanske pošiljke smatra se danom uručivanja žalbe. (4) U slučaju direktne predaje žalbe, ugovorni organ dužan je izdati žaliocu potvrdu o vremenu prijema žalbe. (5) Ako ugovorni organ odbije izdati potvrdu o vremenu zaprimanja, smatrat će se da je žalba podnesena u roku, osim ako ugovorni organ ne dokaže suprotno. Član 100. (Postupak ugovornog organa po žalbi) (1) Ugovorni organ dužan je u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe utvrditi blagovremenost, dopuštenost i da li je žalba izjavljena od ovlaštenog lica. (2) Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba neblagovremena, nedopuštena ili izjavljena od neovlaštenog lica, odbacit će je zaključkom. Protiv ovog zaključka žalilac ima mogućnost podnošenja žalbe URŽ-u i to u roku od 10 dana od dana prijema zaključka. (3) Ako je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, ugovorni organ, razmatrajući žalbu, može utvrditi da je ona djelimično ili u cijelosti osnovana i svojim http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 26 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. rješenjem ispraviti radnju, preduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti van snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabavke, te o tome obavijestiti učesnike u postupku javne nabavke na način određen ovim zakonom, u roku od pet dana od dana prijema žalbe. (4) Protiv rješenja ugovornog organa iz stava (3) ovog člana može se izjaviti žalba URŽ-u, putem ugovornog organa, u roku od pet dana od dana prijema rješenja. (5) Ako ugovorni organ postupajući po žalbi utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, ali je neosnovana, dužan je u roku od pet dana od datuma zaprimanja žalbu proslijediti URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navode žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom u vezi s postupkom protiv kojeg je izjavljena žalba. Član 101. (Rokovi izjavljivanja žalbe ugovornom organu) (1) Žalba se može izjaviti: a) najkasnije sedam dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda u odnosu na podatke iz objavještenja; b) najkasnije 10 dana od dana preuzimanja tenderske dokumentacije; c) najkasnije 10 dana po prijemu zapisnika o otvaranju ponuda, u odnosu na radnje, postupanje, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda; d) najkasnije 10 dana po prijemu odluke kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne nabavke u odnosu na postupak pregleda i ocjene sposobnosti, te postupak pregleda, ocjene i izbora najpovoljnijeg ponuđača; e) najkasnije 10 dana po isteku roka za donošenje odluke o pojedinačnim pravima iz javne nabavke iz tačke d) ovog stava. (2) Žalba se izjavljuje najkasnije 30 dana po saznanju da je ugovor zaključen bez provedenog postupka javne nabavke u suprotnosti s ovim zakonom, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zaključenja ugovora u tom postupku. (3) U slučaju dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma iz člana 32. stav (5) ovog zakona ili u okviru dinamičkog sistema kupovine iz člana 123. ovog zakona, žalba se izjavljuje najkasnije 30 dana ako ugovorni organ obavijesti ponuđače da je ugovor na osnovu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine zaključen u odnosu na postupak dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine. (4) U slučaju pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i postupka dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B, žalba se izjavljuje najkasnije: a) 10 dana od dana objave dobrovoljnog ex ante obavještenja o transparentnosti, ako je ovo obavještenje objavljeno; b) 30 dana od dana objave obavještenja o dodjeli ugovora, ako dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti nije objavljeno. (5) U postupcima nabavke male vrijednosti iz člana 88. stav (1) tačka a) ovog zakona žalba se izjavljuje u roku od pet dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. (6) Žalilac koji je propustio izjaviti žalbu prema odredbama st. (1) do (5) ovog člana gubi pravo tražiti ispitivanje zakonitosti po istom osnovu, u kasnijoj fazi postupka. Odjeljak C. Pravna zaštita pred URŽ-om Član 102. (Dokazivanje u postupku po žalbi) (1) Stranke u postupku dužne su iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve ili odluke, postupke, radnje ili nečinjenja, te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. (2) U postupku pravne zaštite ugovorni organ dužan je dokazati postojanje činjenica i okolnosti na osnovu kojih je donio odluku o pravima, preduzeo radnje ili propuštanja te proveo postupke, koji su predmet postupka po žalbi. (3) U postupku pravne zaštite žalilac je dužan dokazati ili bar učiniti vjerovatnim postojanje činjenica i razloga koji se tiču pravnog interesa na podnošenje žalbe, povreda postupka ili povreda primjene materijalnog prava, koje su istaknute u žalbi, za koje zna ili bi trebalo da zna. Član 103. (Bitne povrede zakona) (1) U postupcima javne nabavke apsolutno bitne povrede zakona su one povrede o kojima URŽ vodi računa po službenoj dužnosti, i koje mogu dovesti do poništenja postupka u potpunosti ili djelimično, i to: a) neusklađenost tenderske dokumentacije s ovim zakonom ili podzakonskim aktima, koja je dovela do nemogućnosti utvrđivanja osnovanosti žalbenih navoda ili koja je dovela do narušavanja osnovnih principa ovog zakona, odnosno nezakonite dodjele ugovora; b) provođenje postupka javne nabavke bez donošenja odluke o početku postupka javne nabavke, sa sadržajem određenim članom 18. ovog zakona; c) objave obavještenja o postupku javne nabavke koje nisu u skladu s ovim zakonom ili podzakonskim aktima i tenderskom dokumentacijom; d) povrede postupka prilikom otvaranja ponuda, odnosno propuštanje roka za ocjenu zahtjeva za učešće. (2) Relativno bitne povrede zakona su povrede koje mogu dovesti do poništenja postupka javne nabavke, ako se uspostavi direktna veza između povrede i ishoda postupka. Član 104. (Ovlaštenja URŽ-a) (1) URŽ u postupku pravne zaštite postupa u granicama zahtjeva iz žalbe, a po službenoj dužnosti u odnosu na povrede opisane u članu 103. stav (1) ovog zakona. (2) URŽ nije dužan kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmet prethodne žalbe u istom postupku javne nabavke. Odjeljak D. Žalba Član 105. (Sadržaj žalbe) Žalba sadrži: a) ime ili naziv žalioca, prebivalište ili sjedište žalioca, ime zastupnika ili opunomoćenika žalioca ako ga ima; b) naziv ugovornog organa protiv kojeg se podnosi žalba; c) broj i datum postupka javne nabavke i podatke o objavljivanju obavještenja o javnoj nabavci, ako je obavještenje objavljeno; d) broj i datum odluke o izboru ponude, poništenju postupka ili druge odluke ugovornog organa; e) druge podatke o radnji, propuštanju radnje ili postupcima ugovornog organa koji su predmet postupka ili o predmetu nabavke; f) opis činjeničnog stanja; http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 27 g) opis povreda ovog zakona i podzakonskih akata i obrazloženje; h) prijedlog dokaza; i) dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi na žalbu, u iznosu propisanom članom 108. ovog zakona; j) potpis žalioca ili potpis ovlaštenog lica odnosno opunomoćenika (ako ga žalilac ima) i pečat (ako ga žalilac ima). Član 106. (Postupak s neurednom žalbom) (1) Ako dostavljena žalba ne sadrži podatke iz člana 105. stav (1) tač. a), b), c), d) e), h) i j) ovog zakona, URŽ poziva žalioca da upotpuni žalbu i određuje rok koji ne može biti duži od tri dana od dana prijema zahtjeva za dopunu. (2) Ako žalilac ne postupi po zahtjevu URŽ-a u skladu sa stavom (1) ovog člana, žalba će biti odbačena kao neuredna, osim ako bi se iz njenog sadržaja moglo postupati i ako žalba ima postavljen žalbeni zahtjev i dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi na žalbu. Član 107. (Izjavljivanje žalbe URŽ-u) Žalilac izjavljuje žalbu URŽ-u putem ugovornog organa, u rokovima i na način propisan ovim zakonom. Član 108. (Naknada na žalbu) (1) Žalilac je obavezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: a) 500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke do 50.000,00 KM; b) 800,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 50.001,00 KM do 80.000,00 KM; c) 2.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 80.001,00 KM do 250.000,00 KM; d) 3.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 250.001,00 KM do 400.000,00 KM; e) 5.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 400.001,00 KM do 800.000,00 KM; f) 7.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 800.001,00 KM do 9.000.000,00 KM; g) 10.000,00 KM kada je vrijednost nabavke jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM. (2) Žalilac uplaćuje odgovarajući iznos naknade iz stava (1) ovog člana na osnovu podataka o procijenjenoj vrijednosti nabavke iz tenderske dokumentacije. (3) Prije razmatranja žalbi, URŽ je dužan utvrditi da li je žalilac uplatio naknadu u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana. (4) Ako procijenjena vrijednost nabavke nije poznata u trenutku izjavljivanja žalbe URŽ-u ili nije objavljena, naknada za pokretanje žalbenog postupka plaća se u iznosu od 2.000,00 KM. URŽ će pozvati žalioca na plaćanje razlike naknade u određenom roku ako se tokom žalbenog postupka utvrdi da je naknada plaćena u nedovoljnom iznosu. (5) Kada se žalba izjavljuje na odluku o izboru ili poništenju, a ne odnosi se na nabavku u cjelini, nego na jedan ili više lotova nabavke, naknada iznosi trećinu iznosa iz stava (1) ovog člana. (6) Naknada se uplaćuje u korist budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine i ona je nepovratna u slučaju neosnovane žalbe. (7) Ministarstvo finansija i trezora BiH donijet će instrukciju o načinu uplate, kontrole i povrata taksi propisanih ovim članom. Član 109. (Postupanje URŽ-a po žalbi) (1) URŽ po zaprimanju žalbe utvrđuje blagovremenost, dopuštenost te da li je žalba izjavljena od ovlaštenog lica. (2) Kada URŽ utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, nastavit će razmatrati žalbene navode. Član 110. (Suspenzivno djelovanje žalbe) Izjavljena žalba odgađa nastavak postupka javne nabavke, zaključenje i/ili izvršenje ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma do donošenja odluke URŽ-a. Odjeljak E. Odlučivanje po žalbi Član 111. (Odluke po žalbi) (1) U postupku pravne zaštite URŽ može: a) obustaviti postupak po žalbi zbog odustajanja od žalbe; b) odbaciti žalbu zaključkom zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, neblagovremenosti i zbog toga što je izjavljena od lica koje nema aktivnu legitimaciju; c) odbiti žalbu zbog neosnovanosti; d) poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojem je povrijeđen zakon ili podzakonski akti; e) odlučiti o zahtjevu ugovornog organa za nastavak postupka javne nabavke; f) poništiti ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum u okolnostima iz stava (2) ovog člana. (2) URŽ će poništiti ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum ako je ugovorni organ: a) primijenio pregovarački postupak bez objavjavljivanja obavještenja ili je postupak dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B u suprotnosti s odredbama ovog zakona; b) propustio objaviti obavještenje o nabavci na portalu javnih nabavki ako se to zahtijeva ovim zakonom; c) zaključio ugovor ili okvirni sporazum u suprotnosti s članom 98. ovog zakona ako to sprečava URŽ da razmotri žalbu prije zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma; d) zaključio ugovor ili okvirni sporazum bez primjene postupka javne nabavke, osim u slučajevima kada to ovaj zakon dopušta. (3) Ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum neće biti predmet poništenja, ako je, u slučajevima iz stava (2) tač. a), b) i d) ovog člana, ugovorni organ imao opravdane razloge da smatra da postupa u skladu s ovim zakonom, ako je objavio dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti i ugovor ili okvirni sporazum nije zaključen prije isteka perioda od 15 dana nakon objave tog obavještenja. (4) U opravdanim slučajevima navedenim u stavu (5) ovog člana, URŽ može ostaviti na snazi ugovor ili okvirni sporazum koji je predmet poništenja, u obimu u kojem je ugovor ili okvirni sporazum već izvršen. U tom slučaju URŽ će ugovornom organu odrediti novčanu kaznu u iznosu naznačenom u stavu (8) ovog člana. (5) URŽ neće poništiti ugovor ili okvirni sporazum ako, nakon što je razmotrio sve relevantne okolnosti, utvrdi da prevladavajući razlozi u vezi s općim interesom zahtijevaju da ugovor treba ostati na snazi. (6) Opći interes u smislu stava (5) ovog člana ne odnosi se na ekonomski interes u direktnoj vezi s ugovorom ili okvirnim sporazumom, što obuhvata posebno troškove koji mogu http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 28 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. nastati zbog zakašnjenja u izvršenju ugovora ili okvirnog sporazuma, troškove koji proizilaze iz provođenja novog postupka javne nabavke, troškove koji mogu nastati zbog promjene privrednog subjekta koji izvršava ugovor ili okvirni sporazum i troškove pravnih obaveza koje su rezultat poništenja ugovora ili okvirnog sporazuma. Ekonomski interes da ugovor ostane na snazi može se smatrati važnim općim interesom samo kada bi poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma dovelo do nesrazmjernih posljedica. (7) Poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma ima učinak od momenta zaključenja ugovora. (8) Novčane kazne iz stava (4) ovog člana nameću se ugovornom organu u iznosu do 5% vrijednosti ugovora, uzimajući u obzir vrstu i obim povrede kao i okolnosti pod kojima je povreda počinjena. (9) Kazna određena prema odredbama ovog člana uplaćuje se u korist budžeta državnog, entitetskog ili lokalnog nivoa u kojem ugovorni organ ima sjedište. (10) URŽ o glavnoj stvari odlučuje rješenjem, a u ostalim slučajevima zaključkom. (11) URŽ je dužan donijeti zaključak ili rješenje po žalbi u roku od 15 dana od dana kada ugovorni organ kompletira žalbu, ali ne kasnije od 30 dana od dana kada primi žalbu od ugovornog organa. (12) U izuzetno složenim slučajevima predsjedavajući URŽ-a zaključkom može produžiti rok iz stava (3) ovog člana, ali ne duže od 30 dana. Ovaj zaključak dostavlja se svim strankama u postupku. (13) Rješenje ili zaključak URŽ-a iz ovog člana je konačno i izvršno. Član 112. (Spajanje postupaka) (1) Ako postoji više žalbi, koje se odnose na isti postupak javne nabavke, predsjedavajući URŽ-a može donijeti zaključak o spajanju postupaka, bez utvrđivanja postojanja bilo kakvih drugih uslova za spajanje postupaka. U tom slučaju donosi se jedno rješenje po žalbama u tom postupku javne nabavke. Rokovi se računaju od datuma prijema posljednje žalbe. (2) Protiv zaključka URŽ-a iz stava (1) ovog člana nije dopušteno izjaviti pravni lijek u skladu s ovim zakonom. Član 113. (Odlučivanje URŽ-a) (1) URŽ u postupcima po žalbi odlučuje u vijećima sastavljenim od predsjednika vijeća i dva člana vijeća. (2) U složenim slučajevima i slučajevima međunarodnih vrijednosnih razreda predsjedavajući vijeća predlaže da se slučaj rješava na plenarnoj sjednici. (3) U plenumu se zasijeda u slučajevima kada se donosi novi stav u odnosu na ranije zauzete stavove. (4) U slučajevima iz st. (2) i (3) ovog člana predsjedavajući vijeća donosi poseban zaključak. (5) Članovi URŽ-a ne mogu se suzdržati od glasanja. (6) Rješenje, odnosno zaključak iz člana 112. stav (2) ovog zakona potpisuje predsjednik vijeća i akt se ovjerava pečatom URŽ-a. (7) Sastav vijeća za odlučivanje po žalbi utvrđuje predsjedavajući URŽ-a posebnim rješenjem. Predsjedavajući URŽ-a može predsjedavati vijećem za odlučivanje po žalbi. (8) Zaključci i rješenja URŽ-a, te presude Suda Bosne i Hercegovine po njima, javno se objavljuju na portalu javnih nabavki. Član 114. (Izuzeće zbog sukoba interesa) (1) Član URŽ-a ili drugo lice koje je uključeno u postupanje u određenom predmetu ne može donositi odluku o njemu ili biti uključeno u postupak odlučivanja ako je s ponuđačem ili ugovornim organom, pravnim predstavnikom ili licem koje su ovlastili ponuđač, ugovorni organ ili njihovi pravni predstavnici, članovi uprave ili odgovorni predstavnici: u poslovnoj vezi, u direktnoj ili indirektnoj (uključujući rodbinsku vezu zaključno sa četvrtim stepenom) rodbinskoj vezi, u bračnoj (čak i ako je došlo do razvoda braka) ili vanbračnoj zajednici ili u tazbinskoj vezi zaključno s trećim stepenom. (2) Član URŽ-a, odnosno drugo lice koje je bilo u radnom odnosu, tj. zaposleno kod ponuđača ili ugovornog organa, a od prestanka radnog odnosa nisu protekle dvije godine u skladu sa stavom (1) ovog člana, ne može donositi odluke o određenom predmetu, niti biti uključen u postupak rješavanja istog predmeta URŽ-a. (3) U slučaju postojanja razloga iz st. (1) i (2) ovog člana kao i drugih razloga za izuzeće, član URŽ-a mora bez odgađanja obavijestiti predsjedavajućeg URŽ-a, koji je dužan donijeti odluku o izuzeću člana URŽ-a. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba u skladu s ovim zakonom. Odredbe ovog stava primjenjuju se i na drugo lice koje je uključeno u rješavanje određenog predmeta, ako po odredbama ovog člana ne može biti uključeno u postupak njegovog rješavanja. (4) U slučaju da kod predsjedavjućeg URŽ-a postoje razlozi iz st. (1) i (2) ovog člana, predsjedavajući URŽ-a dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti ostale članove URŽ-a, koji donose odluku o izuzeću. (5) Protiv odluke iz st. (3) i (4) ovog člana nije dopušteno posebno izjavljivanje pravnog lijeka u skladu s ovim zakonom. POGLAVLJE II. PRAVNA ZAŠTITA PROTIV ODLUKA URŽ-a Odjeljak A. Sudska zaštita Član 115. (Upravni spor) (1) Protiv odluke URŽ-a ugovorni organ i učesnici u postupku mogu pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) u roku od 30 dana od dana prijema odluke. (2) Upravni spor po tužbi koju podnesu stranke u postupku javne nabavke vodi se po hitnom postupku. (3) Ugovorni organ ili učesnik u postupku može podnijeti i zahtjev za odgađanje konačnog rješenja ili zaključka URŽa, zajedno s tužbom kojom se pokreće upravni spor u roku iz stava (1) ovog člana. (4) Cijeneći javni interes i štetu koju bi odgađanje konačne odluke URŽ-a moglo izazvati, o zahtjevu iz stava (3) ovog člana rješava Sud BiH posebnim rješenjem, kojim odgađa izvršenje konačne odluke URŽ-a na određeno vrijeme ili do donošenja odluke suda po tužbi u upravnom sporu. Član 116. (Prekršajne odredbe) (1) URŽ podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi da je bilo povreda postupka javne nabavke koje predstavljaju prekršaj u smislu odredbi ovog zakona. U slučajevima kada nije bilo postupka po žalbi, Agencija podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi povrede ovog zakona koje su u njenoj nadležnosti. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 29 (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ugovorni organ: a) ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupaka javne nabavke propisanih ovim zakonom osim u slučajevima kada to zakon dopušta; b) ako ne zaštiti podatke koje mu proslijedi privredni subjekat, označivši ih kao povjerljive, a koji prema odredbama ovog zakona mogu biti proglašeni povjerljivim; c) ako se ne pridržava uslova i načina javne nabavke prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabavke s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke; d) ako primijeni pregovarački postupak bez objave obavještenja suprotno odredbama čl. 21., 22., 23., 24. i 28. ovog zakona; e) ako ne stavi na raspolaganje tendersku dokumentaciju svim privrednim subjektima koji su je tražili, u skladu s obavještenjem o javnoj nabavci, odnosno ne omogući uvid u dokumentaciju; f) ako ne poštuje rokove za prijem zahtjeva za učešće i ponuda; g) ako pri pripremi tehničke specifikacije ne poštuje vazeće tehničke standarde, propise ili norme; h) ako ne dostavi odluke za koje je ovim zakonom propisana obaveza dostavljanja ponuđačima u postupku javne nabavke; i) ako ne završi postupak javne nabavke zaključivanjem ugovora o javnoj nabavci ili odlukom o poništenju; j) ako zaključi ugovor o javnoj nabavci koji nije u skladu s odabranom ponudom i uslovima određenima u tenderskoj dokumentaciji; k) ako ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavci, u skladu s propisima o arhiviranju dokumenata; l) ako ustupi postupak nabavke ili za provođenje nabavke ovlasti treće lice ili lice koje nije ugovorni organ u smislu ovog zakona da bi na taj način izbjegao njegovu primjenu; m) ako na zahtjev URŽ-a ne dostavi traženu dokumentaciju ili onemogući uvid u dokumentaciju; n) ako ne izvrši rješenje URŽ-a; o) ako predmet ugovora, konkursne uslove, tehničke specifikacije ili druge elemente javnog poziva prilagodi konkretnom ponuđaču, ili ako dodijeli ugovor ponuđaču koji je učestvovao u pripremi konkursne dokumentacije ili nekog njenog dijela, a nije u postupku dokazao da nije bio u povoljnijem položaju; p) ako ne dostavi izvještaj o dodijeljenom ugovoru; r) ako ne donese plan nabavki i ne objavi ga na vebstranici ugovornog organa. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice u ugovornom organu za prekršaj iz stava (2) ovog člana. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ponuđač ako je dao netačne podatke u dokumentima kojima dokazuje ličnu, poslovnu, finansijsku, tehničku i profesionalnu sposobnost. (5) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice ponuđača za prekršaj iz stava (4) ovog člana; (6) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka URŽ podnosi nadležnom sudu prema sjedištu ugovornog organa. (7) URŽ, rješavajući u postupku po žalbi, a na osnovu stanja u spisu, može podnijeti krivičnu prijavu. Odjeljak B. Supsidijarna primjena Član 117. (Supsidijarna primjena pravila upravnog postupka) Na postupak pred URŽ-om koji nije uređen odredbama ovog zakona primijenit će se odredbe Zakona o upravnom postupku. Član 118. (Odnos prema ostalim propisima) Na odgovornost ugovornih strana za ispunjavanje obaveza iz ugovora o javnoj nabavci primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona o obligacionim odnosima. Odjeljak C. Naknada troškova postupka Član 119. (Pravo na naknadu troškova u postupku javne nabavke) (1) Ako ugovorni organ povrijedi odredbe ovog zakona ili podzakonskih akata, privredni subjekat ima pravo od ugovornog organa zahtijevati naknadu troškova za pripremu ponude i troškova učešća u postupku javne nabavke. (2) Pravo iz odredbe stava (1) ovog člana ne postoji ako je, nakon donošenja odluke o izboru ili nakon odluke o poništenju postupka javne nabavke, URŽ utvrdio da kandidat/ponuđač čija ponuda nije razmatrana, ni uz poštivanje odredbi ovog zakona i podzakonskih akata, ne bi imao realne izglede za izbor njegove ponude, ili čija je žalba odbijena. Član 120. (Nadležnost u postupku naknade troškova) (1) Za rješavanje zahtjeva za naknadu troškova u postupku javne nabavke iz člana 119. stava (1) ovog zakona nadležan je URŽ. (2) Zahtjev za naknadu troškova dopušten je samo ako je URŽ utvrdio da: a) zbog postupanja suprotno odredbama ovog zakona ili podzakonskih akata, odluka nije donesena prema navodima iz obavještenja o nabavci za ponudu s najnižom cijenom ili za ekonomski najpovoljniju ponudu; ili b) je izbor postupka javne nabavke bez objave obavještenja bio suprotan ovom zakonu; ili c) je odluka o poništenju postupka javne nabavke bila suprotna odredbama ovog zakona ili podzakonskih akata; ili d) je odluka o izboru, koja je u korist jednog privrednog subjekta donesena bez učešća drugih subjekata u postupku, na osnovu odredbi ovog zakona ili podzakonskih akata bila nedopustiva; ili e) ugovorni organ, nakon znatnog prekoračenja roka za donošenje odluke i suprotno zahtjevu ponuđača da se nastavi postupak javne nabavke, postupak nije nastavio, niti ga je okončao odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača, odnosno odlukom o poništenju. Član 121. (Naknada štete) Svaki od učesnika postupka javne nabavke koji je pretrpio štetu zbog povrede ovog zakona ima mogućnost pokrenuti postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete zbog izmakle dobiti pred nadležnim sudom, prema općim propisima o naknadi štete. DIO ČETVRTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 122. (Prijelazne odredbe) (1) Postupci javne nabavke pokrenuti do početka primjene ovog zakona u kojima nisu zaključeni ugovori o javnoj http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 30 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. nabavci bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavkama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke. (2) Ako se protiv odluke ugovornog organa koja je donesena u skladu sa stavom (1) ovog člana vodi postupak po žalbi, odluka URŽ-a je konačna i izvršna. Protiv odluke URŽ-a može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod Suda BiH. (3) Postupci za naknadu štete pokrenuti prije početka primjene ovog zakona bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavkama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke. (4) U slučaju da se različitim propisima u Bosni i Hercegovini uređuju ista pitanja kao ovim zakonom, primjena ovog zakona imat će prednost u odnosu na ostale propise. (5) Ako ovim zakonom nisu posebno definirani rokovi za podzakonske akte koje donosi Vijeće ministara BiH i Agencija, oni će biti doneseni u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. (6) Direktor Agencije čiji je mandat u toku ostaje na mjestu direktora do isteka mandata od pet godina, računajući od dana kada je imenovan. Članovi Odbora Agencije čiji je mandat u toku ostaju na mjestu člana Odbora Agencije do isteka mandata od pet godina, računajući od dana kada su imenovani. (7) Članovi URŽ-a koji su imenovani i čiji je mandat u toku ostaju na mjestu člana URŽ-a do isteka mandata od pet godina, računajući od dana kada su imenovani. Ako je protekao rok od pet godina od imenovanja, članovi URŽ-a dužni su da obavljaju poslove iz nadležnosti URŽ-a do izbora novih članova. PSBiH će raspisati konkurs najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (8) Do uspostavljanja i početka rada filijala sve žalbe rješava sjedište URŽ-a u Sarajevu. Vijeće ministara BiH dužno je osigurati finansijska sredstva i uslove za početak rada filijala najkasnije u roku od tri mjeseca od dana primjene ovog zakona. Član 123. (Elektronske nabavke, elektronske aukcije i dinamički sistem kupovine) (1) Način objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki propisan je Uputstvom o načinu objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki. (2) Elektronske nabavke, elektronska aukcija i dinamički sistem kupovine, način, rokovi i početak primjene bit će definirani podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH, najkasnije u roku od jedne godine od početka primjene ovog zakona. Član 124. (Prestanak važenja) (1) Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13). (2) Danom početka primjene ovog zakona prestaju da važe podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona iz stava (1) ovog člana, i to: a) Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/05 i 24/09); b) Uputstvo o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda ("Službeni glasnik BiH", br. 17/05 i 27/08); c) Lista ugovornih organa, po kategorijama, koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/05 i 86/06); d) Pravilnik o postupku direktnog sporazuma ("Službeni glasnik BiH", br. 53/06 i 20/09); e) Uputstvo o primjeni i korištenju modela standardne tenderske dokumentacije za postupke javne nabavke za robe, usluge i radove ("Službeni glasnik BiH", broj 56/07). Član 125. (Završne odredbe) (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se istekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ovaj zakon objavit će se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Broj 01,02-02-1-59/13 29. aprila 2014. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, s. r. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 31 ANEKS I. LISTA RADOVA NA KOJE SE PRIMJENJUJE ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA Ovi radovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju postojećih objekata kao i uobičajene popravke i redovno održavanje: Grupa Klasa Predmet Opis radova 1 Priprema gradilišta 11 Rušenje zgrada, odvoz zemlje, demontaža objekata Ova klasa uključuje: - rušenje zgrada i drugih građevina; - raščišćavanje gradilišta; - izmještanje i prebacivanje zemlje: a) kopanje zemlje, b) punjenje zemljom, c) poravnanje i gradiranje gradilišta, d) kopanje rovova, kanala, e) razbijanje i uklanjanje stijena, f) rušenje eksplozivima itd. - priprema gradilišta za miniranje: a) uklanjanje viška tereta, naslaga minerala b) ostali radovi na razvoju i pripremi lokacije za izvođenje. - drenažu gradilišta; - drenaža poljoprivrednog i šumskog zemljišta. 12 Bušenje i burgijanje Ova klasa uključuje: - probno bušenje, probno burgijanje, uzimanje uzoraka jezgre u svrhu gradnje, te u geofizičke, geološke ili slične svrhe. Ova klasa isključuje: - bušenje izvora sirove nafte ili plina za proizvodnju (vidjeti klasu 25); - bušenje izvorišta vode (vidjeti klasu 25); - potapanje jama i okna; - kopanje okomitih rovova; - iskorištavanje naftnih i plinskih polja, geofizičko, geološko i seizmičko mjerenje. 2 Izgradnja cijele građevine ili njenih dijelova, građevinarstvo 21 Izgradnja zgrada i građevinski radovi Ova klasa uključuje: - gradnju svih tipova zgrada; - gradnju građevina u građevinarstvu i to: a) mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka, b) vijadukte, c) tunele i metroe, d) dugačke cjevovode, e) komunikacijske i elektrovodove, f) gradske cjevovode, g) gradske kumunikacijske i elektrovodove; - pomoćne gradske radove; - montažu i podizanje montažnih građevina na gradilištu; Ova klasa isključuje: - uslužne aktivnosti vezane za vađenje nafte i plina; - građevinske radove, osim zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, golf terene i druge sportske objekte (vidjeti klasu 23); - instalacije u zgradama (vidjeti grupu 3); - završavanje zgrada (vidjeti grupu 4); - arhitektonske i inženjerske usluge za građenje; - vođenje građevinskog projekta. 22 Podizanje krovnih pokrova i okvira Ova klasa uključuje: - podizanje krovova; - pokrivanje krovova; - hidroizolaciju. 23 Gradnja autoputeva, cesta, aerodroma i sportskih objekata Ova klasa uključuje: - gradnju autoputeva, cesta, svih puteva za vozila i pješake, ulica; - gradnju željeznica; - gradnju aerodromskih pista; - građevinske radove, izuzev zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, golf terene i druge sportske objekte; - bojenje oznaka na autoputevima, cestama, ulicama, na površini i na parking prostorima. Ova klasa isključuje prethodne zemljane radove. 24 Gradnja vodoprivrednih objekata Ova klasa uključuje gradnju: - vodenih puteva; - luka i riječnih radova; - marina; - gatova; - brana i nasipa; - bagerovanje; - radove ispod površine. 25 Drugi građevinski radovi koji uključuju posebne zanatske radove Ova klasa uključuje specifične građevinske poslove koji su zajednički za različite vrste objekata, a koje zahtijevaju posebne vještine ili opremu: - izgradnju temelja, uključujući i odvoz zemlje; - bušenje i gradnju vodenih izvorišta, potapanje jama i okna; - podizanje gotovih čeličnih elemenata; - savijanje čelika; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 32 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. - polaganje cigle i kamena ili drugih materijala; - podizanje i skidanje skela i radnih platformi, uključujući najam skela i radnih platformi; - podizanje dimnjaka i industrijskih peći; Ova klasa isključuje najam skele bez podizanja i demontaže (skidanja). 3 Građevinske instalacije 31 Instaliranje električnih instalacija i priključaka (sklopova) Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim objektima i projektima: - električnih žica i sklopova; - telekomunikacijskih sistema; - električnih grijnih sistema; - rezidencijalnih antena; - protupožarnih sistema i alarma; - alarmnih protuprovalnih sistema; - liftova i eskalatora; - gromobrana i sl. 32 Aktivnosti izolacionih radova Ova klasa uključuje: - toplotne instalacije; - zvučne ili vibracione izolacije u zgradama i drugim građevinskim projektima. Ova klasa isključuje hidroizolaciju (vidjeti klasu 22.). 33 Vodovodne instalacije Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim projektima: - vodovodne instalacije i sanitarnu opremu; - plinske instalacije i priključke; - opremu za grijanje, ventilaciju, hlađenje ili klimu; - sisteme za prskanje. Ova klasa isključuje instalaciju električnih sistema za grijanje (vidjeti klasu 31.) 34 Druge instalacije u zgradama Ova klasa uključuje: - instalaciju rasvjete i signalnih sistema na cestama, željeznicama, aerodromima i lukama; - instalaciju u zgradama ili drugim građevinskim projektima ostalih instalacija, kablova i vodova. 4 Završni građevinski radovi 41 Gipsani radovi Ova klasa uključuje: - postavljanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima unutrašnjeg ili vanjskog gipsa ili štukature, malterisanje uključujući slične materijale. 42 Vrata i prozore (stolariju) Ova klasa uključuje: - montažu gotovih vrata, prozora, te okvira za vrata i prozore, ugradbene kuhinje, stepenice, opremu za prodavnice i prodajne objekte, kao i slične elemente od drveta ili drugih materijala; - unutrašnje završne radove (npr. stropove, oblaganje površina lamperijom, montažu pokretnih pregrada i dr.). Ova klasa isključuje postavljanje parketa i drugih drvenih podloga (vidjeti klasu 43.). 43 Podne i zidne obloge Ova klasa uključuje: - postavljanje, polaganje, vješanje ili uklapanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima; - zidova ili podnih ploča od keramike ili rezanog kamena; - parketa ili drugih drvenih podnih podloga; - tepiha ili linoleumskih podnih obloga, uključujući i gumene i plastične obloge; - teraco, mramorne, granitne ili škriljčane podne ili zidne obloge; - tapete. 44 Bojenje i ustakljivanje Ova klasa uključuje: - unutrašnje ili vanjsko bojenje zgrada; - bojenje građevina; - montaža stakla, ogledala i drugih staklenih površina; Ova klasa isključuje montažu prozora (vidjeti klasu 42.). 45 Ostali radovi za dovršetak gradnje Ova klasa uključuje: - instalaciju privatnih bazena; - instalaciju parnih praonica; - razbijanje pijeska i slične aktivnosti za gradnju eksterijera; - druge radove završavanja gradnje i završne radove. Ova klasa isključuje čišćenje zgrada i drugih građevina. 5 Najam opreme 50 Najam opreme za gradnju ili rušenje s radnikom koji upravlja opremom Ova klasa isključuje najam mašina i opreme za gradnju ili rušenje bez radnika koji upravljaju opremom. ANEKS II. Ova lista usluga odnosi se na kategorije usluga koje su vezane za postupke javnih nabavki, i to: DIO A - koji za predmet javne nabavke ima usluge koje se dodjeljuju u skladu s postupcima javnih nabavki, izuzev ugovora iz člana 7. ovog zakona, definiranim u Poglavlju I. i Poglavlju IV. ovog zakona. Kategorija Predmet javne nabavke 1 Usluge održavanja i popravki 2 Usluge prijevoza kopnom putnika i robe, uključujući usluge blindiranih vozila, i usluge dostave, osim usluga prijevoza pošte 3 Usluge aviotransporta putnika i tereta, osim prijevoza pošte 4 Usluge prijevoza pošte kopnom i zrakom, osim usluga željezničkog transporta 5 Telekomunikacijske usluge 6 Finansijske usluge i to: a) usluge osiguranja, b) bankarske i investicijske usluge. Finansijske usluge koje su isključene su: - izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica kao i drugih finansijskih instrumenata; - usluge Centralne banke. 7 Kompjuterske i uz njih vezane usluge 8 Istraživačke i razvojne usluge, osim usluga gdje je dobrobit od njihovog korištenja pri obavljanju svojih aktivnosti koristi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ, uz uslov da naknadu za osiguranje tih usluga u cjelini plaća ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ. 9 Računovodstvene usluge, revizorske i knjigovodstvene usluge 10 Usluge istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mijenja http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 33 11 Usluge konsaltinga u menadžmentu i uz njih vezane usluge, osim usluga arbitraže i mirenja 12 Arhitektonske usluge: a) inženjerske usluge i integralne inženjerske usluge, b) usluge prostornog planiranja i uređenja pejzaža, c) slične naučne i tehničke konsultantske usluge, d) usluge tehničkog ispitivanja i analiza. 13 Reklamne usluge i usluge marketinga 14 Usluge čišćenja zgrada i upravljanje imovinom 15 Usluge izdavaštva i štampanja na bazi tarife ili ugovora 16 Usluge odlaganja otpada, kanalizacione usluge i druge sanitarne usluge. DIO B - koji za predmet javne nabavke ima usluge koje se dodjeljuju u skladu s članom 8. ovog zakona: Kategorija Predmet javne nabavke 1 Hotelske i ugostiteljske usluge 2 Usluge željezničkog transporta 3 Usluge vodenog transporta 4 Pomoćne transportne usluge i usluge podrške 5 Pravne usluge 6 Usluge zapošljavanja i osiguranja osoblja, osim ugovora o radu i rješenja o imenovanju 7 Usluge istrage i osiguranja, osim usluga oklopnih vozila 8 Obrazovne usluge i usluge stručnog usavršavanja 9 Zdravstvene i socijalne usluge 10 Rekreacione usluge, kulturne i sportske usluge 11 Ostale usluge DIO C - koji za predmet ugovora ima usluge koje su izuzete od primjene postupaka definiranih ovim zakonom. Kategorija Predmet javne nabavke 1 Ugovori o radu i rješenja o imenovanju 2 Ugovori o finansijskim uslugama koji za predmet imaju: a) izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica kao i drugih finansijskih instrumenata; b) usluge Centralne banke. 3 Ugovori o arbitraži i pomirenju 4 Ugovori o pribavljanju, razvoju, produkciji ili kooprodukciji programa za radio i TV emitiranje 5 Ugovori o pružanju usluga istraživanja i razvoja, osim onih od kojih korist ima isključivo ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ za svoju upotrebu pri obavljanju svojih aktivnosti i za koje naknadu u cjelini plaća ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ. Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 64. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 13. ožujka 2014. godine, i na 37. sjednici Doma naroda, održanoj 29. travnja 2014. godine, donijela je ZAKON O JAVNIM NABAVAMA DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom uređuje se sustav javnih nabava u Bosni i Hercegovini, utvrđuju pravila za postupke javnih nabava, i to tako što se određuju prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita sudionika postupka javne nabave, te nadležnosti Agencije za javne nabave Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: URŽ). (2) Postupak javne nabave odnosi se na postupke nabave roba, usluga ili radova koje provodi ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo iz čl. 4. i 5. ovoga Zakona, sukladno odredbama ovoga Zakona i podzakonskih akata. Članak 2. (Definicije pojmova) (1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovome Zakonu imaju sljedeća značenja: a) ugovor o javnoj nabavi je ugovor s financijskim interesom koji se zaključuje u pisanom obliku između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih tijela i ima za cilj nabavu roba, usluga ili izvođenja radova u značenju ovoga Zakona, i to: 1) ugovor o javnoj nabavi roba je ugovor o javnoj nabavi čiji je predmet kupnja, najam i zakup robe ili leasing s ili bez opcije kupnje robe, kao i ugovor koji kao usputno pitanje uključuje i ugradnju i/ili postavljanje i/ili montažu uz robu; 2) ugovor o javnoj nabavi usluga je ugovor o javnoj nabavi čiji je predmet nabava usluga iz Aneksa II. dijelova A. i B. koji su sastavni dio ovoga Zakona. Usluge koje su izuzete iz ovoga Zakona navedene su u Aneksu II. Dijelu C., koji je sastavni dio ovoga Zakona. Ugovorom o javnoj nabavi usluga smatra se: - ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet i robe i usluge je ugovor o javnoj nabavi usluga ako vrijednost predmetnih usluga premašuje vrijednost roba obuhvaćenih tim ugovorom ili - ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet usluge i radovi je ugovor o javnoj nabavi usluga ako uključuje i radove u smislu Aneksa I., koji je sastavni dio ovoga Zakona, a koji su sporedni u odnosu na glavni predmet ugovora; 3) ugovor o javnoj nabavi radova je ugovor čiji je predmet projektiranje i izvođenje radova ili izvođenje radova koji se odnose na jednu ili više djelatnosti utvrđenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovoga Zakona, ili radova ili izvođenje radova bilo kojim sredstvima koja odgovaraju zahtjevima što ih je navelo ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo. Pojam "radovi" podrazumijeva rezultat gradnje ili građevinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehničke funkcije; b) ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona je: 1) ugovorno tijelo iz članka 4. ovoga Zakona koje provodi postupak javne nabave roba, usluga i/ili radova, http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 34 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. 2) sektorsko ugovorno tijelo iz članka 5. ovoga Zakona koje obavlja djelatnost iz područja vodoopskrbe ili energetike ili prometa ili poštanskih usluga i koje provodi postupak javne nabave roba, usluga i/ili radova; c) gospodarski subjekt je pravna ili fizička osoba ili skupina takvih osoba koja na tržištu nudi robe, usluge i/ili radove, a registrirana je za obavljanje predmetne djelatnosti, te može biti sudionik u postupku javne nabave kao: 1) ponuditelj koji je dostavio ponudu; 2) kandidat koji je dostavio zahtjev za sudjelovanje u ograničenom, pregovaračkom postupku ili natjecateljskom dijalogu, 3) skupina kandidata/ponuditelja (dva ili više kandidata/ponuditelja) koji su dostavili zajednički zahtjev za sudjelovanje ili zajedničku ponudu, 4) dobavljač kojemu je nakon postupka javne nabave dodijeljen ugovor o javnoj nabavi; d) tenderska dokumentacija jest dokumentacija koja sadrži minimum jasnih i odgovarajućih informacija u odnosu na izabrani postupak dodjele ugovora, a objavljuje je ili kandidatima/ponuditeljima predočava ugovorno tijelo; ova dokumentacija uključuje obavijest o nabavi, poziv za dostavu zahtjeva za sudjelovanje/ponuda (početnih i konačnih), tehničke specifikacije, kriterije za kvalifikaciju i izbor najpovoljnije ponude, nacrt ili osnovne elemente ugovora i druge mjerodavne dokumente i objašnjenja; e) otvoreni postupak je postupak u kojemu svaki zainteresirani ponuditelj može dostaviti ponudu; f) zahtjev za sudjelovanje je pisani dokument koji gospodarski subjekt podnosi u prvoj fazi ograničenog postupka, pregovaračkog postupka ili natjecateljskog dijaloga; g) pretkvalifikacija je faza postupka u kojoj ugovorno tijelo, na temelju kvalifikacijskih kriterija određenih u tenderskoj dokumentaciji, odabire kvalificirane kandidate koje će pozvati da dostave ponude u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku ili natjecateljskom dijalogu; h) ograničeni postupak je postupak u kojemu gospodarski subjekt može zahtijevati sudjelovanje i u kojemu ugovorno tijelo nakon obavljene kvalifikacije poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponude; i) pregovarački postupak je postupak u kojemu ugovorno tijelo pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više pozvanih ponuditelja. Ovaj se postupak može provoditi s ili bez prethodne objave obavijesti o nabavi, isključivo prema uvjetima utvrđenim u ovom Zakonu; j) natjecateljski dijalog je postupak u kojemu svaki zainteresirani gospodarski subjekt može zatražiti sudjelovanje u postupku, pri čemu ugovorno tijelo vodi dijalog sa sudionicima pozvanima u taj postupak s ciljem razvijanja jednog ili više odgovarajućih rješenja koja mogu udovoljiti njegovim zahtjevima i na temelju kojih su izabrani ponuditelji pozvani da podnesu ponude; k) natječaj za izradu idejnog rješenja je postupak koji ugovornom tijelu omogućuje da iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i gradnje ili obrade podataka osigura plan ili rješenje koje odabire natječajno povjerenstvo u postupku javnog nadmetanja s ili bez dodjele nagrada; l) ponuda je dokument koji podnosi ponuditelj, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uvjetima koje određuje ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti: 1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uvjete koji se traže tenderskom dokumentacijom, 2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uvjete koji se traže tenderskom dokumentacijom; m) alternativna ponuda je ponuda u kojoj se nude drukčije značajke predmeta ugovora u odnosu na one koje su navedene u tenderskoj dokumentaciji, pri čemu ta ponuda mora ispuniti minimalne uvjete što ih je postavilo ugovorno tijelo; n) okvirni sporazum je sporazum između jednog ili više ugovornih tijela i više dobavljača, zaključen u pisanom obliku, kojim se utvđuju uvjeti pod kojima se mogu dodijeliti ugovori tijekom određenog vremena, sukladno predviđenoj cijeni i, kad je moguće, predviđenim količinama; o) ekskluzivno ili isključivo pravo je pravo na obavljanje djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona koje nadležno tijelo u Bosni i Hercegovini posebnim zakonom, drugim propisom, ili odgovarajućim ugovorom dodijeli jednom ili više pravnih subjekata, što znatno utječe na mogućnost drugih subjekata da obavljaju te djelatnosti. Nositelj tog ekskluzivnog ili isključivog prava dužan je pri nabavi roba, usluga ili radova nužnih za obavljanje tih djelatnosti, koje su dodjeljene kao ekskluzivno ili isključivo pravo, primjenjivati odredbe ovoga Zakona; p) Jedinstveni rječnik javne nabave (Common Procurement Vocabulary) je referentna nomenklatura koja se primjenjuje u postupku javne nabave, a istodobno osigurava usklađenost s ostalim postojećim nomenklaturama; r) elektroničko sredstvo odnosi se na korištenje elektroničke opreme za obradu i arhiviranje podataka koji se šalju, prenose i primaju žičanom ili radiovezom, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima; s) pisani ili u pisanom obliku podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu pročitati, umnožiti i naknadno priopćiti, a također i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomoć elektroničkih sredstava, pod uvjetom da je sadržaj osiguran i da se potpis može identificirati; t) lot (grupa) je dio predmeta nabave nastao kao rezultat dijeljenja predmeta nabave u posebne, srodne cjeline, koje se kao takve označuju u tenderskoj dokumentaciji. Članak 3. (Opća načela) (1) Ugovorno tijelo dužno je postupati transparentno, u postupku javne nabave ponašati se prema kandidatima/ponuditeljima jednako i nediskriminirajuće na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, u cilju najučinkovitijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabave i njegovom svrhom. (2) Opća načela obvezno se primjenjuju i poštuju i u postupku pravne zaštite. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 35 Članak 4. (Ugovorno tijelo) (1) Ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona je: a) svaka institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, entitetima, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, na razini kantona, grada ili općine (u daljnjem tekstu: institucija vlasti na državnoj, entitetskoj ili lokalnoj razini); b) pravna osoba koja je osnovana za određenu svrhu u cilju zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koja nema industrijski ili komercijalni karakter i ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta: 1) financirana je, najvećim dijelom, iz javnih sredstava ili 2) nadzor nad upravljanjem provodi ugovorno tijelo utvrđeno u toč. a) i b) ovoga stavka ili 3) više od polovine članova skupštine, upravnog ili nadzornog odbora čine imenovani ili izabrani predstavnici ugovornih tijela iz toč. a) i b) ovoga stavka; c) udruga koju je formirala jedna ili više institucija vlasti ili pravnih osoba koje su utvrđene u toč. a) i b) ovoga stavka. (2) Ugovorna tijela mogu donijeti odluku da zajednički provode postupak javne nabave ili osnovati središnje nabavno tijelo. Pravila provedbe zajedničke nabave i osnivanja središnjeg nabavnog tijela podzakonskim aktom propisuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH). (3) Agencija donosi pravilnik koji sadrži popis ugovornih tijela po kategorijama koja su obvezna primjenjivati ovaj Zakon. Sva ugovorna tijela uvrštena u definiciju iz ovoga članka dužna su primjenjivati ovaj Zakon i u slučaju kada nisu navedena na popisu ugovornih tijela. Članak 5. (Sektorsko ugovorno tijelo) (1) Sektorsko ugovorno tijelo je obveznik primjene ovoga Zakona ako obavlja djelatnosti iz područja vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga, i to: a) ugovorno tijelo iz članka 4. ovoga Zakona kada nabavlja robe, usluge ili radove za potrebe obavljanja djelatnosti navedenih u čl. 78. - 83. ovoga Zakona; b) gospodarsko društvo u kojemu ugovorno tijelo ili više ugovornih tijela ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući utjecaj na temelju vlasništva, financijskog udjela ili na temelju propisa koji vrijede za društvo i koje obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. - 83. ovoga Zakona kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti. Prevladavajući utjecaj u smislu ove točke postoji u slučaju kada ugovorno tijelo izravno ili neizravno: 1) ima natpolovičnu većinu osnovnog kapitala tog gospodarskog društva ili 2) ima natpolovičnu većinu glasova koji su povezani s ulozima u tom gospodarskom društvu ili 3) može imenovati više od polovine članova uprave, upravnog ili nadzornog odbora tog gospodarskog društva. (2) Gospodarsko društvo koje na temelju posebnog ili isključivog prava obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. – 83. ovoga Zakona i kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nije ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona ili gospodarsko društvo u smislu stavka (1) točke b) ovoga članka, obveznik je primjene ovoga Zakona. (3) U slučaju da neku od djelatnosti utvrđenih u ovom članku obavlja više gospodarskih društava koja nisu obuhvaćena st. (1) i (2) ovoga članka, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na zahtjev Agencije, a po zahtjevu dotičnog ugovornog tijela, ocjenit će je li relevantno tržište za danu djelatnost otvoreno za konkurenciju. U slučaju da je odlukom Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine to relevantno tržište proglašeno otvorenim za konkurenciju, gospodarsko društvo koje obavlja konkretnu djelatnost nije obvezno primjenjivati ovaj Zakon za obavljanje te djelatnosti. Članak 6. (Ugovori koji su predmetom ovoga Zakona) Ugovorno tijelo dužno je dodjeljivati ugovore o javnoj nabavi roba, usluga i radova primjenjujući postupke utvrđene ovim Zakonom i podzakonskim aktima. Članak 7. (Subvencionirani ugovori) (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorno tijelo izravno subvencionira s više od 50%: a) ako ti ugovori uključuju radove u smislu Aneksa I. ovoga Zakona; b) ako ti ugovori uključuju radove na bolnicama, objektima namijenjenim za sport, rekreaciju i odmor, školskim i sveučilišnim zgradama i zgradama koje se koriste u administrativne svrhe. (2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorno tijelo izravno subvencionira s više od 50% u slučaju pružanja usluga koje su vezane uz radove u smislu stavka (1) ovog članka. (3) Ugovorno tijelo koje daje takve subvencije dužno je osigurati poštivanje odredaba ovoga Zakona u slučajevima kada subvencionirani ugovor dodjeljuje neka druga fizička ili pravna osoba, odnosno dužno je i samo poštivati odredbe ovoga Zakona u slučajevima kada dodjeljuje subvencionirani ugovor za ili u ime tih fizičkih ili pravnih osoba. Članak 8. (Ugovori na čiju se dodjelu primjenjuje poseban režim) (1) Na dodjelu ugovora koji za predmet javne nabave ima usluge iz Aneksa II. Dijela B., koji je sastavni dio ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, i to: odredbe koje se odnose na opća načela, pripremu tehničke specifikacije, razdoblje na koje se zaključuje ugovor, pravnu zaštitu, objavu obavijesti o dodjeli ugovora i dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti. (2) Postupak dodjele ugovora iz stavka (1) ovoga članka uredit će se pravilnikom, koji donosi Vijeće ministara BiH. (3) Postupci, uvjeti, zahtjevi, definicije pojmova, izuzeća i ostala bitna pitanja u vezi s dodjelom ugovora iz područja obrane i sigurnosti uredit će se pravilnikom, koji donosi Vijeće ministara BiH na prijedlog Agencije. (4) Ugovori iz područja obrane i sigurnosti iz stavka (3) ovoga članka odnose se na nabavu: a) vojne opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; b) sigurnosno osjetljive opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; c) radova, roba i usluga izravno povezanih s opremom iz toč. a) i b) ovoga stavka za bilo koji i za sve elemente njenog trajanja; d) radova i usluga za izričito vojne namjene; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 36 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. e) sigurnosno osjetljivih radova i sigurnosno osjetljivih usluga. (5) Ugovori koje dodjeljuju diplomatsko-konzularna predstavništva i misije Bosne i Hercegovine, a čija je vrijednost manja od vrijednosnih razreda iz članka 14. st. (2) i (3) ovoga Zakona, uredit će se posebnim pravilnikom koji će donijeti Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i uz prethodnu suglasnost Agencije. Članak 9. (Rezervirani ugovori) (1) Ugovorno tijelo može u planu nabava odrediti postupke javne nabave rezervirane samo za kandidate odnosno ponuditelje koji zapošljavaju, u odnosu na ukupan broj zaposlenika, više od 50% osoba s invaliditetom, a koji ne mogu obavljati poslove u normalnim uvjetima. (2) U obavijesti o javnoj nabavi ugovorno tijelo mora naznačiti da je postupak javne nabave rezerviran isključivo za gospodarske subjekte iz stavka (1) ovoga članka. Članak 10. (Izuzeća od primjene odredaba ovoga Zakona) (1) Od primjene ovoga Zakona izuzimaju se: a) ugovor o javnoj nabavi koji je zakonima u Bosni i Hercegovini proglašen državnom tajnom; b) ugovor o javnoj nabavi čija provedba zahtijeva posebne mjere sigurnosti sukladno zakonima u Bosni i Hercegovini; c) ugovor koji se dodjeljuje sukladno međunarodnom sporazumu prema kojemu se primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih aranžmana ili ugovor o javnoj nabavi koji je zaključen sukladno posebnim pravilima utvrđenim međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i jedne ili više zemalja za projekte koje će ugovorne stranke zajednički izvoditi ili koristiti, ili na temelju međunarodnih sporazuma o stacioniranju postrojbi koje zaključi Bosna i Hercegovina; d) ugovor o javnoj nabavi prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavu vode, električne energije, plina, toplinske energije i drugih usluga do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju; e) ugovor o kupnji ili zakupu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proizlaze bilo kojim financijskim sredstvima, uz obvezu ugovornog tijela da osigura transparentnost te procedure, s tim što nabava financijskih usluga za kupnju ili zakup postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proizlaze istodobno, prije ili nakon ugovora o kupnji ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježe provedbi jednog od postupaka utvrđenih ovim Zakonom; f) ugovor koji za predmet ima usluge iz Aneksa II. Dijela C. ovoga Zakona. (2) Koncesijski ugovori dodjeljuju se sukladno zakonima o koncesijama u Bosni i Hercegovini. (3) Ugovori o javno-privatnom partnerstvu dodjeljuju se sukladno zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu. Članak 11. (Povjerljivost) (1) Povjerljivim podatcima ne mogu se smatrati: a) ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi; b) predmet nabave odnosno ponuđena roba, usluga ili rad, o kojem ovisi poredba s tehničkom specifikacijom i ocjena je li određeni ponuditelj ponudio robu, usluge ili rad sukladno s tehničkom specifikacijom; c) potvrde, uvjerenja o kojima ovisi kvalifikacija vezana uz osobno stanje kandidata/ ponuditelja. (2) Ako kandidat/ponuditelj označi povjerljivim podatke koji, prema odredbama stavka (1) ovoga članka, ne mogu biti proglašeni povjerljivim podatcima, oni se neće smatrati povjerljivima. (3) Nakon javnog otvaranja ponuda ni jedna informacija vezana uz ispitivanje, pojašnjenje ili ocjenu ponuda ne smije se otkrivati nijednom sudioniku postupka ili trećoj osobi prije nego što se odluka o rezultatu postupka ne priopći sudionicima postupka. (4) Sudionici u postupku javne nabave ni na koji način ne smiju neovlašteno prisvajati, koristiti za vlastite potrebe niti proslijediti trećim osobama podatke, rješenja ili dokumentaciju (informacije, planove, crteže, nacrte, modele, uzorke, računalne programe i dr.) koji su im stavljeni na raspolaganje ili do kojih su došli na bilo koji način tijekom postupka javne nabave. (5) Nakon zaprimanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja ili odluke o poništenju postupka nabave, a najkasnije do isteka roka za žalbu, ugovorno tijelo će po primitku zahtjeva ponuditelja, a najkasnije u roku od dva dana od dana zaprimanja zahtjeva, omogućiti uvid u svaku ponudu, uključujući dokumente podnesene sukladno članku 45. stavku (2) ovoga Zakona, kao i pojašnjenja izvornika dokumenata sukladno članku 68. stavku (3) ovoga Zakona, s iznimkom informacija koje je ponuditelj označio kao povjerljive sukladno ovome članku. Članak 12. (Uporaba jezika) (1) Ugovorno tijelo dužno je pripremiti tendersku dokumentaciju u vezi s postupcima javne nabave na jednom od jezika u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini. (2) Ugovorno tijelo može dodatno pripremiti tendersku dokumentaciju i na engleskom ili drugom stranom jeziku, s tim što je dužno sačuvati cjelovitost sadržaja informacija iz tenderske dokumentacije pripremljene na jednom od jezika u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini. (3) Ponuditelj podnosi ponudu na jednom od jezika u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini. Tiskana literatura, brošure, katalozi ili slično prilažu se bez prijevoda, osim ako ugovorno tijelo tenderskom dokumentacijom ne zahtjeva prijevod i tih dijelova. Članak 13. (Povjerenstvo za nabave) (1) Za provedbu otvorenog postupka, ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti i bez objave obavijesti, natječaja za izradu idejnog rješenja, natjecateljskog dijaloga i konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda ugovorno tijelo obvezno je imenovati povjerenstvo za nabave. (2) Uspostava i rad povjerenstva za nabave uredit će se podzakonkim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH. DIO DRUGI - TIJEK POSTUPKA JAVNE NABAVE POGLAVLJE I. POČETAK, VRSTE I IZBOR POSTUPKA JAVNE NABAVE Odjeljak A. Početak postupka javne nabave Članak 14. (Vrijednosni razredi) (1) Za nabave čija je vrijednost manja od 50.000,00 KM u slučaju roba i usluga ili 80.000,00 KM u slučaju radova, ugovorno tijelo može primijeniti jedan od postupaka http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 37 utvrđenih ovim Zakonom, izuzev izravnog sporazuma, uz obvezu ispunjenja propisanih uvjeta za svaki postupak. (2) Obvezna je primjena otvorenog ili ograničenog postupka, ili pregovaračkog postupka s objavom obavijesti ili bez objave obavijesti, ili natječaja za izradu idejnog rješenja, ili natjecateljskog dijaloga u slučaju kada je vrijednost nabave za robe i usluge jednaka ili veća od: a) 250.000,00 KM za ugovorna tijela iz članka 4. stavka (1) toč. a) i c) ovoga Zakona; b) 400.000,00 KM za ugovorna tijela iz članka 4. stavka (1) točke b) ovoga Zakona; c) 800.000,00 KM za sektorska ugovorna tijela iz članka 5. ovoga Zakona. (3) Kada je u slučaju radova vrijednost nabave jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM, ugovorno tijelo dužno je provesti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavijesti ili bez objave obavijesti, ili natječaj za izradu idejnog rješenja, ili natjecateljski dijalog. (4) Kada je vrijednost nabave roba, usluga i radova jednaka ili veća od vrijednosti iz stavka (1) ovoga članka, a manja od vrijednosti iz st. (2) i (3) ovog članka, ugovorno tijelo obvezno je primijeniti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavijesti ili bez objave obavijesti, ili natječaj za izradu idejnog rješenja, ili natjecateljski dijalog. (5) Kada je vrijednost javne nabave jednaka ili veća od vrijednosnih razreda iz st. (2) i (3) ovoga članka, ugovorno tijelo dužno je dodatno oglasiti i sažetak obavijesti na engleskom jeziku na portalu Agencije i URŽ-a (u daljnjem tekstu: portal javnih nabava). (6) Inicijativu za izmjenu i dopunu ovoga Zakona po žurnom postupku, u pogledu promjene iznosa vrijednosnih razreda, pokreće Agencija uz prethodnu suglasnost Odbora Agencije u slučajevima znatnih promjena, i to: a) inflacijske stope i/ili b) ekonomskih uvjeta u BiH i/ili c) zakonodavstva u EU o javnim nabavama. Članak 15. (Procijenjena vrijednost javne nabave) (1) Ugovorno tijelo temelji računanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi na ukupnome iznosu koji će platiti, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV). (2) Određivanje procijenjene vrijednosti javne nabave obavlja se na sljedeći način: a) procijenjena vrijednost nabave roba, usluga ili radova jednaka je novčanom iznosu koje ugovorno tijelo plaća, bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost. Ova vrijednost, u slučaju ugovora o radovima, uključuje i objekte potrebne za provedbu takvog ugovora, a koje je ugovorno tijelo dužno osigurati ili ustupiti izvođaču radova; b) procijenjenu vrijednost roba, usluga ili radova čini njihova procijenjena tržišna vrijednost u vrijeme objave obavijesti o javnoj nabavi ili u slučajevima kada takva obavijest nije potrebna, a u trenutku kada ugovorno tijelo započinje postupak javne nabave; c) u određivanje procijenjene vrijednosti javne nabave roba, usluga ili radova ugovorno tijelo dužno je uključiti sve elemente cijene koju plaća za nabavu te robe, usluge ili radova; d) ako je javna nabava roba, usluga ili radova podijeljena u nekoliko lotova, procijenjenu vrijednost čini zbroj svih takvih lotova i ona se koristi za određivanje vrijednosnog razreda te nabave; e) pri određivanju procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma ugovorno tijelo uzet će u obzir maksimalnu procijenjenu vrijednost, bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost, svih predviđenih ugovora za cijelo razdoblje trajanja okvirnog sporazuma. (3) U slučaju ugovora o leasingu, najmu, zakupu ili unajmljivanju na otplatu raznih roba, vrijednost koju treba uzeti kao osnovu za izračun procijenjene vrijednosti nabave je: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavi na određeni rok, ako je rok kraći od 12 mjeseci ili je 12 mjeseci - ukupna procijenjena vrijednost za ugovor, ili ako je rok ugovora dulji od 12 mjeseci - ukupna vrijednost, uključujući procijenjenu preostalu vrijednost; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavi bez određenih rokova ili u kojima se rokovi ne mogu utvrditi - mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (4) U slučaju ugovora o javnoj nabavi roba ili usluga koji su po prirodi redoviti ili koji se namjeravaju obnoviti unutar danog vremena, kalkulacija procijenjene vrijednosti ugovora bit će izračunata na osnovi sljedećeg: a) ili ukupne stvarne vrijednosti uzastopnih ugovora iste vrste koji su dodijeljeni tijekom prethodnih 12 mjeseci ili, ako je moguće, tijekom financijske godine kako bi se uzele u obzir izmjene u iznosu ili vrijednosti koje bi se mogle pojaviti tijekom 12 mjeseci nakon zaključivanja temeljnog ugovora; b) ili ukupne procijenjene vrijednosti uzastopnih ugovora dodijeljenih tijekom 12 mjeseci koji su uslijedili nakon prve isporuke, ili tijekom financijske godine ako je to dulje od 12 mjeseci. (5) U slučaju ugovora o javnoj nabavi usluga, vrijednost koju treba uzeti kao osnovu za izračun procijenjene vrijednosti ugovora će, ako je potrebno, biti procijenjena kako slijedi: a) za sljedeće vrste usluga: 1) usluge osiguranja: plaćanje premija i drugi oblici plaćanja, 2) bankarstvo i druge financijske usluge: naknade, provizije, kamate i drugi oblici plaćanja, 3) ugovori o izradi idejnog rješenja: isplata naknada, provizija i drugi oblici plaćanja; b) za ugovore o uslugama, pri čemu nije naznačena ukupna cijena: 1) u slučaju ugovora s određenim rokom, ako je rok jednak ili kraći od 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihov puni rok, 2) u slučaju ugovora bez određenog roka ili s rokom duljim od 48 mjeseci: mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (6) Ugovorno tijelo ne smije dijeliti predmet nabave s namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka utvđenog ovim Zakonom. (7) Ako predloženi ugovor sadrži alternativnu ponudu, osnova za utvrđivanje procijenjene vrijednosti ugovora je maksimalni mogući ukupni iznos javne nabave. Članak 16. (Podjela predmeta nabave na lotove) (1) Ako ugovorno tijelo podijeli predmet nabave na lotove, onda svi lotovi moraju biti naznačeni u tenderskoj dokumentaciji na način kojim se ponuditeljima može omogućiti da dostave ponude za jedan lot ili više lotova ili za sve lotove. (2) U tenderskoj dokumentaciji ugovorno tijelo jasno i precizno određuje uvjete i način dostave ponuda za lotove. (3) Ugovor o javnoj nabavi zaključuje se posebno za svaki lot. Ako je jedan ponuditelj najuspješniji za dva ili više lotova, može se zaključiti jedan ugovor. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 38 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Članak 17. (Uvjeti za početak postupka javne nabave) (1) Ugovorno tijelo može započeti postupak javne nabave ako je nabava predviđena planom nabava ili kada ugovorno tijelo donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabave. (2) Ugovorno tijelo mora objaviti plan nabava čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđenih u članku 14. stavku (1) ovoga Zakona na svojoj internetskoj stranici, i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja proračuna odnosno financijskog plana. (3) Ako se ugovor dodjeljuje na razdoblje dulje od jedne godine, obveze koje dospijevaju u slijedećim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje proračuna ili financijskog plana za svaku godinu posebno. Članak 18. (Odluka o pokretanju postupka javne nabave) (1) Ugovorno tijelo pokreće postupak javne nabave donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obvezno sadrži: a) zakonsku osnovu za provedbu postupka javne nabave; b) predmet javne nabave; c) procijenjenu vrijednost javne nabave; d) podatke o izvoru – načinu financiranja; e) vrstu postupka javne nabave. (2) U slučaju izuzeća od primjene iz članka 10. ovoga Zakona ili dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B., ugovorno tijelo dužno je donijeti odluku koja, uz zakonsku osnovu za izuzeće od primjene ovoga Zakona, sadrži osnovne elemente iz stavka (1) toč. b), c) i d) ovoga članka. Odjeljak B. Postupci nabave Članak 19. (Postupci javne nabave) (1) Ugovorno tijelo iz članka 4. ovoga Zakona primjenjuje otvoreni ili ograničeni postupak za dodjelu ugovora o javnoj nabavi kao temeljne i redovite postupke. Pregovarački postupak s objavom obavijesti ili bez objave obavijesti, kao i natjecateljski dijalog, mogu se primijeniti kao iznimka samo ako su za to ispunjeni uvjeti utvrđeni ovim Zakonom. (2) Sektorsko ugovorno tijelo iz članka 5. ovoga Zakona primjenjuje otvoreni ili ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavijesti na ravnopravnoj osnovi. Pregovarački postupak bez objave obavijesti, kao i natjecateljski dijalog mogu se primijeniti kao iznimka samo ako su za to ispunjeni uvjeti utvrđeni ovim Zakonom. (3) Ugovorno tijelo može dodijeliti ugovor nakon provođenja natječaja za izradu idejnog rješenja za poslove prostornog planiranja, arhitekture, građenja, obrade podataka, izrade plana ili dizajna. Članak 20. (Uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka s objavom obavijesti) (1) Ugovor o javnoj nabavi roba, usluga ili radova može se dodijeliti u pregovaračkom postupku s objavom obavijesti: a) ako u otvorenom ili ograničenom postupku ili u postupku natjecateljskog dijaloga dobije sve ponude koje ne ispunjavaju uvjete kvalifikacije, a osnovni uvjeti za dodjelu ugovora nisu se bitno promjenili, ugovorno tijelo nije obvezno ponovno objaviti obavijest o nabavi, pod uvjetom da pozove sve ponuditelje odnosno kandidate da otklone nedostatke u svojim ponudama te svoje ponude učine prihvatljivim; b) u iznimnim slučajevima, kada zbog prirode roba, usluga ili radova ili zbog rizika povezanih s izvršavanjem predmeta nabave nije moguće prethodno odrediti ukupnu cijenu. (2) Ugovor o javnoj nabavi usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavijesti ako su predmet nabave intelektualne usluge, kao što je usluga projektiranja, i usluge iz Aneksa II. Dijela A. kategorije 6 ovoga Zakona čiji se opis predmeta nabave ne može odrediti s dovoljnom preciznošću, pa ugovor nije moguće zaključiti izborom najpovoljnije ponude u otvorenom ili ograničenom postupku nabave. (3) Ugovor o javnoj nabavi radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavijesti ako su predmetom nabave radovi koji se izvode isključivo u istraživačke, testne ili razvojne svrhe, a ne s ciljem stjecanja dobiti ili povrata troškova istraživanja i razvoja. Članak 21. (Uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti) Ugovorno tijelo iznimno može dodjeljivati ugovor o nabavi putem pregovaračkog postupka bez objave obavijesti o nabavi u sljedećim slučajevima: a) kada nije dostavljena nijedna ponuda ili nijedna prihvatljiva ponuda u otvorenom ili ograničenom postupku i kada uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni u odnosu na uvjete iz prethodnog postupka; b) kada nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanje u ograničenom postupku ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio sudjelovanje u ograničenom postupku i kada uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni u odnosu na uvjete iz prethodnog postupka; c) kada se, zbog suštinskih, dokazivih tehničkih ili umjetničkih razloga ili iz razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava, ugovor može dodijeliti samo određenom dobavljaču; d) kada se iznimno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti prouzrokovane događajima nepredvidivim za ugovorno tijelo, ne mogu ispoštovati ovim Zakonom utvrđeni minimalni rokovi za otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavijesti. Okolnosti kojima se opravdava iznimna hitnost postupka ni u kojem se slučaju ne smiju dovesti u vezu s ugovornim tijelom. Članak 22. (Posebni uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti za nabavu roba) Ugovor o javnoj nabavi roba može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti u sljedećim slučajevima: a) kada je roba koja se nabavlja proizvedena isključivo za svrhe: istraživanja, eksperimenata, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na serijsku proizvodnju s ciljem ostvarivanja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja; b) za dodatne isporuke od dobavljača iz temeljnog ugovora koje su namijenjene ili za djelomičnu zamjenu redovnih isporuka ili ugradnje ili za proširenje postojećih isporuka ili ugradnje, ako bi promjena dobavljača obvezala ugovorno tijelo da nabavi robu koja ima drukčije tehničke osobine, što bi rezultiralo neskladom i nesrazmjerom i dovelo do značajnih tehničkih poteškoća u funkcioniranju i http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 39 održavanju, pod uvjetom da vrijeme trajanja temeljnog ugovora, kao i ugovora koji se ponavljaju, ne smije biti dulje od jedne godine i ne može premašiti 10% od vrijednosti temeljnog ugovora; c) za robe koje se prodaju i kupuju na burzovnom tržištu; d) za robe pod iznimno povoljnim uvjetima kada se nabavljaju ili od gospodarskog subjekta koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti ili od stečajnog vjerovnika ili stečajnog upravitelja u postupku stečaja, ili od vjerovnika na temelju poslovnog aranžmana ili u sličnim postupcima. Članak 23. (Posebni uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti za nabavu usluga) Ugovor o javnoj nabavi usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavi usluga kada postupak dodjele ugovora slijedi nakon postupka natječaja za izradu idejnog rješenja, provedenog sukladno odredbama čl. 33. i 34. ovoga Zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku odnosno jednom od pobjednika natječaja, a u slučaju više pobjednika, svi pobjednici natječaja pozivaju se na sudjelovanje u pregovorima; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavi usluga za dodatne usluge koje nisu uključene u prvotno razmatrani projekt ili u prvotno zaključeni ugovor, ali koji uslijed nepredviđenih okolnosti postanu nužne za obavljanje ili izvođenje u njima opisanih usluga, i kada se takve dodatne usluge ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od temeljnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojemu je dodijeljen temeljni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ne može premašiti 30% od vrijednosti temeljnog ugovora; c) za nove usluge koje su ponavljanje sličnih usluga povjerenih dobavljaču kojemu je ugovorno tijelo dodijelilo raniji ugovor, uz uvjet da su takve usluge sukladne osnovnom projektu za koji je bio dodijeljen temeljni ugovor, nakon provođenja otvorenog ili ograničenog postupka. Ugovorno tijelo dužno je ukazati na mogućnost provedbe ovoga postupka pri provedbi otvorenog ili ograničenog postupka za osnovni projekt, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ugovorno tijelo uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabave. Ovaj postupak može se primjeniti samo u razdoblju od tri godine od dana zaključivanja temeljnog ugovora. Članak 24. (Posebni uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti za nabavu radova) Ugovor o javnoj nabavi radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavi radova za dodatne radove koji nisu uključeni u prvotno razmatrani projekt ili u prvotno zaključeni ugovor, ali koji, uslijed nepredviđenih okolnosti, postanu nužni za obavljanje ili izvođenje u njima opisanih radova i kada se takvi dodatni radovi ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od temeljnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojemu je dodijeljen temeljni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne radove ne može premašiti 20% od vrijednosti temeljnog ugovora; b) za nove radove koji su ponavljanje sličnih radova povjerenih dobavljaču kojemu je ugovorno tijelo dodijelilo raniji ugovor, uz uvjet da su takvi radovi sukladni s osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen temeljni ugovor nakon provođenja otvorenog ili ograničenog postupka. Ugovorno tijelo dužno je ukazati na mogućnost provedbe ovog postupka pri provedbi otvorenog ili ograničenog postupka za temeljni ugovor, a ukupne procijenjene troškove novih radova ugovorno tijelo uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabave. Ovaj postupak može se primijeniti samo u razdoblju od tri godine od dana zaključivanja temeljnog ugovora. Odjeljak C. Vrste postupaka Članak 25. (Otvoreni postupak) U provedbi otvorenog postupka ugovorno tijelo dužno je: a) pripremiti tendersku dokumentaciju; b) objaviti obavijest o javnoj nabavi; c) staviti na raspolaganje gospodarskim subjektima tendersku dokumentaciju; d) provesti javno otvaranje pravovremeno primljenih ponuda; e) provjeriti kvalifikacije ponuditelja prema uvjetima sudjelovanja u tenderskoj dokumentaciji i ocijeniti ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora; f) obavijestiti ponuditelje o rezultatu postupka javne nabave; g) ponuditi ugovor najuspješnijem ponuditelju; h) objaviti obavijest i dostaviti izvješće Agenciji sukladno članku 75. ovoga Zakona. Članak 26. (Ograničeni postupak) (1) U provedbi ograničenog postupka ugovorno tijelo dužno je pripremiti tendersku dokumentaciju. Tenderska dokumentacija priprema se i dostavlja u dva dijela, i to: a) u fazi pretkvalifikacije i b) u fazi poziva za dostavu ponuda, koja obvezno sadrži i kriterije za dodjelu ugovora. (2) Ograničeni postupak provodi se na sljedeći način: a) objavljuje se obavijest o nabavi, kojom ugovorno tijelo poziva sve zainteresirane kandidate da zatraže dokumentaciju za fazu pretkvalifikacije; b) kandidatima se ustupi ili učini dostupnom dokumentacija za fazu pretkvalifikacije; c) obavlja se provjera kvalifikacija kandidata; d) obavještavaju se kandidati koji se nisu kvalificirali; e) istodobno se dostavlja tenderska dokumentacija s pozivom za dostavu ponuda svim kvalificiranim kandidatima; f) provodi se javno otvaranje pravovremeno primljenih ponuda; g) ocjenjuju se ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; h) obavještavaju se ponuditelji o rezultatu postupka javne nabave; i) ponudi se ugovor najuspješnijem ponuditelju; j) objavljuje se obavijest i dostavlja izvješće Agenciji sukladno članku 75. ovoga Zakona. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 40 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Članak 27. (Pregovarački postupak s objavom obavijesti o nabavi) U provedbi pregovaračkog postupka s objavom obavijesti o nabavi ugovorno tijelo dužno je: a) objaviti obavijest o nabavi; b) kandidatima ustupiti pretkvalifikacijsku dokumentaciju; c) obaviti provjeru kvalifikacija kandidata i obavijestiti sudionike u postupku o rezultatima kvalifikacija; d) istodobno uputiti poziv izabranim kandidatima da sudjeluju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora; e) pregovarati sa svakim kandidatom/ponuditeljem posebno. Svim kandidatima/ponuditeljima postaviti iste zahtjeve i dati im iste informacije. Ugovorno tijelo dužno je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuditeljem, a koji će potpisati obje stranke nakon okončanja pregovora. Nijedna informacija koja se dobije od kandidata/ponuditelja niti informacije o rješenjima koja su predložili kandidati/ponuditelji ne mogu se otkriti trećim osobama bez prethodne suglasnosti tog kandidata/ponuditelja; f) na temelju rezultata obavljenih pregovora dostaviti tendersku dokumentaciju za konačnu ponudu i pozivati ponuditelje da podnesu svoje konačne ponude; g) provesti javno otvaranje pravovremeno primljenih ponuda; h) provesti izbor najuspješnijeg ponuditelja sukladno kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; i) objaviti obavijest i dostaviti izvješće Agenciji sukladno članku 75. ovoga Zakona. Članak 28. (Pregovarački postupak bez objave obavijesti o nabavi) (1) Ako je na temelju uvjeta za izbor pregovaračkog postupka bez objave obavijesti o nabavi propisanim u čl. 21. – 24. ovoga Zakona moguće, postupak se vodi s jednim ponuditeljem uz poštivanje načela ovoga Zakona, izuzev u slučajevima iz članka 21. stavka (1) toč. a) i b) ovoga Zakona kada se postupak može voditi s više ponuditelja. (2) U pregovaračkom postupku bez objave obavijesti o nabavi moraju se unaprijed utvrditi uvjeti za kvalifikaciju. Nakon provjere kvalificiranosti kandidata, u daljnjem tijeku postupka mogu sudjelovati samo kvalificirani kandidati. O rezultatu kvalificiranosti kandidata sastavlja se zapisnik, u koji se unose sve bitne činjenice, a on se dostavlja onim kandidatima koji se nisu kvalificirali. (3) Za slučajeve iz članka 21. stavka (1) točke d) i članka 22. stavka (1) točke d) ovoga Zakona ugovorno tijelo nije obvezno tražiti dokumentaciju koja se odnosi na provjeru osobne sposobnosti kandidata iz članka 45. stavka (1) toč. b), c) i d) ovoga Zakona. (4) Ugovorno tijelo objavljuje na svojoj internetskoj stranici informacije o pregovaračkom postupku bez objave obavijesti o nabavi koji namjerava provoditi na način što će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom svim zainteresiranim kandidatima/ponuditeljima. (5) Kvalificirani kandidati pozivaju se da dostave početne ponude. Dostavljanje početnih ponuda je osnova za pregovore. Ugovorno tijelo dužno je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuditeljem, a koji će potpisati obje stranke nakon okončanja pregovora. Konačnu ponudu mogu dostaviti samo jedan ili više pozvanih ponuditelja. Ugovorno tijelo odabire ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (6) U slučaju da je pozvano dva ili više ponuditelja da dostave konačne ponude, ugovorno tijelo dužno je provesti javno otvaranje konačnih ponuda. (7) Ugovorno tijelo može, nakon izbora ponude, objaviti dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti u kojoj obrazlaže ispunjenost uvjeta utvrđenih ovim Zakonom koji opravdavaju primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti i izražava svoju namjeru o zaključenju ugovora s najuspješnijim ponuditeljem. Ako objavi dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti, ugovorno tijelo ne može potpisati ugovor o javnoj nabavi u roku 15 dana od dana objave obavijesti. (8) Nakon okončanja postupka ugovorno tijelo dužno je: a) zaključiti ugovor s najuspješnijim ponuditeljem ili poništiti postupak javne nabave; b) objaviti obavijest o rezultatu postupka; c) dostaviti izvješće Agenciji sukladno članku 75. ovoga Zakona, a po zahtjevu Agencije i detaljno obrazloženje. Članak 29. (Natjecateljski dijalog) (1) Ugovorno tijelo obvezno je u pozivu za dostavu ponuda putem natjecateljskog dijaloga i/ili u opisnoj dokumentaciji navesti svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predmetnom nabavom. (2) Kandidatima koji su na temelju objave pravovremeno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i koji su sukladno ovome Zakonu dokazali svoju sposobnost, dostavlja se poziv na sudjelovanje kao ponuditelju u postupku natjecateljskog dijaloga. (3) O ocjeni sposobnosti kandidata sastavlja se zapisnik, u koji se unose sve okolnosti bitne za ocjenu zahtjeva za sudjelovanje. Zapisnik mora biti sastavljen tako da kandidatu omogućuje uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za sudjelovanje. (4) Kandidatima koji neće biti pozvani na sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu ugovorno tijelo obvezno je dostaviti odluku o nedopuštenosti sudjelovanja najkasnije sedam dana od dana donošenja. Odluka o nedopuštenosti sudjelovanja mora sadržavati razloge za nedopuštenost sudjelovanja. (5) Ugovorno tijelo obvezno je izabranim kandidatima istodobno poslati pisani poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu. Pozivu se mora priložiti opisna dokumentacija i moguća dodatna dokumentacija, ili poziv treba sadržavati obavijest da se opisna dokumentacija stavlja na raspolaganje elektroničkim putem. (6) Poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu mora sadržavati podatke o: a) objavi na temelju koje se upućuje poziv za sudjelovanje u dostavi ponuda odnosno u natjecateljskom dijalogu; b) dodatnim dokumentima koje treba predati; c) rangiranju ili redoslijedu značaja kriterija za dodjelu ugovora – od najvažnijeg prema manje važnom, ako nisu sadržani u objavi; d) datumu i mjestu početka faze dijaloga, te o jeziku ili jezicima koji se koriste. (7) Ugovorno tijelo vodi dijalog s kandidatima s ciljem pronalaženja jednog ili više rješenja koja udovoljavaju potrebama i zahtjevima ugovornog tijela. U dijalogu s kandidatima ugovorno tijelo može raspraviti sve aspekte ugovora o javnoj nabavi. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 41 (8) Ugovorno tijelo ne smije dostavljati podatke na diskriminirajući način kojim bi se u postupku dijaloga moglo pogodovati određenim kandidatima. (9) Tijekom dijaloga ugovorno tijelo raspravlja sa svakim kandidatom samo o njegovom rješenju ili rješenjima koja je dostavio. O rješenju ili rješenjima drugih kandidata smije se raspravljati samo ako je ispunjen uvjet iz stavka (10) ovoga članka. (10) Ugovorno tijelo smije, samo uz suglasnost kandidata, njegova rješenja ili dijelove rješenja ili povjerljive informacije proslijediti drugim kandidatima. (11) Ako ugovorno tijelo koristi mogućnost odvijanja postupka natjecateljskog dijaloga u više faza koje slijede jedna za drugom, tada se broj rješenja o kojima se raspravlja u pojedinoj fazi može smanjiti na temelju kriterija za dodjelu ugovora, a koji su navedeni u objavi ili u opisnoj dokumentaciji. Ugovorno tijelo predvidjet će tu mogućnost u objavi ili u opisnoj dokumentaciji. Ugovorno tijelo obvezno je odluku kojom se ne uvažava neko rješenje u fazi dijaloga, uz navođenje razloga, dostaviti kandidatu preporučenom poštom ili elektroničkim putem, uz obvezu da je takav način dostave dokaziv, najkasnije u roku sedam dana od dana završetka navedene faze. (12) Ugovorno tijelo može nastaviti dijalog sve dok ne pronađe rješenje ili rješenja najprimjerenija za ispunjavanje njegovih potreba i zahtjeva. Na kraju faze dijaloga mora postojati još toliko rješenja da je osigurano tržišno natjecanje. (13) Odluku o zaključenju faze dijaloga, uz navođenje temeljnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja, ugovorno tijelo obvezno je bez odgode dostaviti svim kandidatima u dijalogu preporučenom poštom ili elektroničkim putem, uz obvezu da je takav način dostave dokaziv. (14) Nakon završetka dijaloga pozivom na predaju konačne ponude, ugovorno tijelo obvezno je pozvati preostalog kandidata ili kandidate da na osnovi temeljnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja u fazi dijaloga dostave svoju konačnu ponudu. U tom pozivu ugovorno tijelo obvezno je navesti krajnji rok za primanje ponuda, adresu na koju se ponude moraju poslati i jezik ili jezike na kojima ponude moraju biti sastavljene. (15) Ponuda mora sadržavati sve potrebne elemente sukladno potrebama i zahtjevima predmeta nabave ugovornog tijela. (16) Na zahtjev ugovornog tijela ponuditelj može svoju ponudu objasniti, precizirati i nadopuniti ako se time ne mijenjaju osnovni elementi ponude, ali ne na način koji bi mogao biti suprotan načelima tržišnog natjecanja ili koji bi mogao imati diskriminirajući učinak. (17) Ugovorno tijelo obvezno je prema kriterijima za dodjelu ugovora, koji su određeni u pozivu za sudjelovanje ili opisnoj dokumentaciji i koji su tijekom poziva za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu nadopunjeni ili prilagođeni, odabrati ekonomski najpovoljniju ponudu. Članak 30. (Uvjeti za primjenu natjecateljskog dijaloga) (1) Izbor natjecateljskog dijaloga dopušten je ako je riječ o naročito složenom predmetu nabave i ako nije moguće zaključiti ugovor putem otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave. (2) Predmet nabave se, u smislu odredbe stavka (1) ovoga članka, smatra naročito složenim ako ugovorno tijelo objektivno nije u mogućnosti navesti: a) tehničke specifikacije (tehničke opise predmeta nabave) kojima može zadovoljiti svoje potrebe i zahtjeve i/ili b) pravne i/ili financijske uvjete ugovora. (3) Prilikom zaključivanju ugovora na temelju natjecateljskog dijaloga, odluka o izboru donosi se isključivo prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. Članak 31. (Sudionici u natjecateljskom dijalogu) (1) Ugovorno tijelo mora navesti u objavi broj kandidata kojima će se dostaviti poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu, a određuje se sukladno predmetu nabave i ne smije biti manji od tri. Pravila moraju biti objektivna i nediskriminirajuća i moraju se objaviti. (2) Ako ugovorno tijelo utvrdi da je broj sposobnih kandidata veći od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu, može ih sve pozvati ili između sposobnih kandidata odabrati najbolje kandidate u skladu s brojem i pravilima navedenima u objavi. Razlozi za izbor navode se u zapisniku. (3) Ugovorno tijelo može nastaviti postupak pozivanjem jednog ili više sposobnih kandidata ako utvrdi da je broj sposobnih kandidata manji od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu, a ako nema niti jednog sposobnog kandidata, ugovorno tijelo mora poništiti postupak. Članak 32. (Okvirni sporazum) (1) Okvirni sporazum može se zaključiti nakon provođenja otvorenog, ograničenog, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti i konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Iznimno, okvirni sporazum može se zaključiti i nakon pregovaračkog postupka bez objave obavijesti nakon poništenja otvorenog ili ograničenog postupka zbog toga što nije zaprimljena nijedna ili nijedna prihvatljiva ponuda. Jedan ili više ponuditelja s kojima će biti zaključen okvirni sporazum biraju se sukladno kriterijima za dodjelu utvrđenim u članku 64. ovoga Zakona. (2) Nakon što se zaključi okvirni sporazum, njegove odredbe ne mogu se mijenjati. (3) Trajanje okvirnog sporazuma ne može biti dulje od četiri godine, osim, ako postoje opravdani razlozi, posebice u vezi s predmetom nabave iz okvirnog sporazuma. (4) Okvirni sporazum zaključuje se s više ponuditelja za isti predmet nabave i broj ponuditelja s kojima se zaključuje okvirni sporazum ne može biti manji od tri, pod uvjetom da postoji dovoljan broj ponuditelja. Okvirni sporazum može se zaključiti i s dva ponuditelja u slučaju ponavljanja postupka zbog nedovoljnog broja primljenih ponuda. (5) Ugovori koji se zaključuju s ponuditeljima s kojima je zaključen okvirni sporazum mogu se dodijeliti: a) primjenom uvjeta utvrđenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog zahtjeva za dostavu ponude, pri čemu se ugovor dodjeljuje najpovoljnijem ponuditelju, osim u slučaju kada najpovoljniji ponuditelj nije u mogućnosti isporučiti robu ili usluge ili izvesti radove, ugovor se može dodijeliti sljedećem najpovoljnijem ponuditelju s kojim je zaključen okvirni sporazum ili b) ako nisu utvrđeni svi uvjeti u okvirnom sporazumu i kada se ponuditelji pozivaju da ponovno dostave ponude na temelju istih ili preciznije definiranih uvjeta unutar uvjeta iz okvirnog sporazuma, postupak se provodi sukladno sljedećem: 1) za svaki se ugovor ugovorno tijelo u pisanom obliku obraća svim ponuditeljima s kojim ima zaključen okvirni sporazum, http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 42 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. 2) ugovorno tijelo određuje rok za podnošenje ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za dostavu ponuda, 3) ponude se podnose u pisanom obliku, a njihov sadržaj ostaje tajan sve do isteka roka predviđenog za dostavu ponuda, 4) ugovorno tijelo javno otvara ponude i dostavlja zapisnik s otvaranja ponuda svim ponuditeljima koji su dostavili ponude, 5) ugovorno tijelo dodjeljuje ugovor ponuditelju koji je dostavio najpovoljniju ponudu sukladno uvjetima iz okvirnog sporazuma, odnosno sukladno precizno utvrđenim uvjetima unutar uvjeta iz okvirnog sporazuma. (6) Ugovorno tijelo može predvidjeti zaključivanje okvirnog sporazuma u postupku konkuretskog zahtjeva za dostavu ponuda. Odjeljak D. Natječaj za izradu idejnog rješenja Članak 33. (Provedba natječaja za izradu idejnog rješenja) (1) Natječaj za izradu idejnog rješenja (u daljnjem tekstu: natječaj) provodi se kako bi ugovorno tijelo izabralo sudionika ili sudionike koji su ponudili najbolje rješenje odnosno idejno rješenje s ciljem: a) dodjele ugovora o javnoj nabavi usluga pobjedniku natječaja ili jednom od pobjednika natječaja za izradu idejnog rješenja ili b) dodjele nagrade pobjedniku ili pobjednicima natječaja za izradu idejnog rješenja. (2) U slučaju iz stavka (1) točke a) ovoga članka, ugovorno tijelo nakon uspješne provedbe natječaja provodi pregovarački postupak bez objave obavijesti, sukladno članku 23. stavku (1) točki a) ovoga Zakona, tako što poziva pobjednika ili sve pobjednike natječaja na pregovore o uvjetima ugovora. (3) Ugovorno tijelo u odluci o pokretanju postupka i u obavijesti o nabavi utvrđuje cilj natječaja za izradu idejnog rješenja. (4) Natječaj se provodi na temelju natječajne dokumentacije koja obvezno sadrži podatke o: a) predmetu natječaja/opisu projekta; b) krijeterijima za ocjenjivanje prema redoslijedu njihovog značaja; c) rokovima; d) broju pobjednika natječaja (jedan ili više); e) pravu primjene i korištenja natječajnih radova; f) novčanim nagradama, ako se dodjeljuju; g) vraćanju dokumentacije; h) načinu rada natječajnog povjerenstva. (5) Na natječaj za izradu idejnog rješenja mogu se prijaviti sve zainteresirane i pravne i fizičke osobe u smislu članka 2. stavka (3) ovoga Zakona, kao i fizičke osobe koje nisu registrirane kao gospodarski subjekti. (6) Ugovorno tijelo može se odlučiti za provedbu pretkvalifikacijskog izbora kandidata, koje će pozvati da dostave svoja idejna rješenja. U tom slučaju, ugovorno tijelo određuje nediskriminatorne kvalifikacijske uvjete kojima se osigurava stvarna konkurencija, te ih navodi u tenderskoj dokumentaciji. Članak 34. (Natječajno povjerenstvo) (1) Natječajno povjerenstvo provodi postupak i donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja sukladno odgovarajućoj ovlasti koju je ugovorno tijelo dužno pravovremeno osigurati. (2) Ugovorno tijelo imenuje članove natječajnog povjerenstva. U njegov sastav ulaze isključivo fizičke osobe priznate stručne reputacije. U sastav povjerenstva za natječaj ne mogu se birati članovi čiji privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost njihova rada u povjerenstvu. Ako se od sudionika u natječaju zahtijeva određena profesionalna kvalifikacija, onda većina članova natječajnog povjerenstva mora imati istu ili jednako vrijednu kvalifikaciju. (3) Sadržaj prispjelih natječajnih radova ne smije se otvarati prije isteka roka za njihovu dostavu, uz obvezno osiguranje anonimnosti, i to sve do donošenja odluke. (4) Natječajno povjerenstvo potpuno je neovisno pri izboru jednog ili više pobjednika između natječajnih radova, koji se predaju anonimno. Natječajno povjerenstvo može saznati imena sudionika u natječaju isključivo nakon donošenja odluke o izboru. (5) Pravovremeno prispjeli radovi ocjenjuju se i rangiraju sukladno kriterijima za ocjenjivanje utvrđenim u natječajnoj dokumentaciji. Ti kriteriji ne moraju obvezno podrazumijevati najnižu cijenu ili ekonomski najpovoljnije ponuđeno rješenje. (6) Natječajno povjerenstvo obvezno je voditi zapisnike o radu na svojim sastancima, koje potpisuju svi nazočni članovi i koji su sastavni dio njegovog konačnog izvješća o postupku. (7) Natječajno povjerenstvo donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja u izvješću o postupku, koje također potpisuju svi njegovi članovi i koju povjerenstvo po okončanju postupka dostavlja ugovornom tijelu na daljnje postupanje. Odjeljak E. Obavijest o nabavi i rokovi u postupku javne nabave Članak 35. (Obavijest o nabavi) (1) Ugovorno tijelo objavljuje obavijest o nabavi za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom obavijesti, natječaj za izradu idejnog rješenja, natjecateljski dijalog i konkurentski zahtjev za dostavu ponuda. (2) Obavijest o nabavi svim zainteresiranim gospodarskim subjektima treba pružiti dovoljno informacija koje će im omogućiti da ocijene imaju li interes za sudjelovanje u postupku javne nabave i dostave zahtjev za sudjelovanje odnosno ponudu. (3) Obavijest o nabavi sadrži kraće informacije sukladne bitnim elementima iz tenderske dokumentacije. (4) Sažetak koji se objavljuje na engleskom jeziku sadrži samo minimum podataka iz obavijesti o nabavi iz stavka (3) ovoga članka. Članak 36. (Objava obavijesti) (1) Sve obavijesti o nabavi, o dodjeli ugovora, o poništenju postupka javne nabave, dobrovoljna ex ante obavijest o transparentnosti i prethodna informacijska obavijest, kao i sažetak obavijesti o nabavi na engleskom jeziku, ugovorno tijelo objavljuje na portalu javnih nabava. Sažetak svih obavijesti objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". (2) Obavijesti iz stavka (1) ovoga članka pripremaju se i šalju na objavu elektronički, u obliku, na način i u rokovima utvrđenim podzakonskim aktom, koji donosi Agencija. (3) Obavijesti iz stavka (1) ovoga članka ugovorno tijelo može dodatno objaviti i u drugim publikacijama ili na drugoj internetskoj stranici, pod uvjetom da te obavijesti ne smiju biti objavljene prije dana njihove objave na portalu javnih http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 43 nabava. Takve dodatno objavljene obavijesti ne smiju sadržavati druge informacije, osim onih objavljenih na portalu javnih nabava. (4) U slučaju postupka javne nabave čija je vrijednost određena u članku 14. stavku (5) ovoga Zakona, sažetak obavijesti o nabavi na engleskom jeziku obvezno se objavljuje na portalu javnih nabava. (5) Ugovorno tijelo može koristiti dodatnu objavu iz stavka (4) ovoga članka i u slučaju kada je vrijednost javne nabave manja od iznosa iz članka 14. stavak (5) ovoga Zakona. Članak 37. (Prethodna informacijska obavijest) (1) Ugovorno tijelo može u prethodnoj informacijskoj obavijesti objaviti: a) pri nabavi roba - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po grupama proizvoda koje ugovorno tijelo namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci. Ugovorno tijelo utvrđuje grupe proizvoda sukladno oznakama iz Jedinstvenog rječnika javne nabave; b) pri nabavi usluga - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija iz Aneksa II. Dijela A. koje ugovorno tijelo namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci; c) pri nabavi radova - bitna obilježja ugovora ili okvirnih sporazuma koje ugovorno tijelo namjerava dodijeliti. (2) Obavijest iz stavka (1) toč. a) i b) ovoga članka objavljuje se na početku kalendarske godine. (3) Obavijest navedena u stavku (1) točki c) ovoga članka objavljuje se odmah nakon donošenja odluke kojom se odobravaju planirani ugovori o radovima ili okvirni sporazumi koje ugovorno tijelo namjerava dodijeliti. Članak 38. (Korištenje Jedinstvenog rječnika javne nabave – JRJN) (1) Ugovorno tijelo obvezno je u obavijesti o nabavi i tenderskoj dokumentaciji, u dijelu opisa predmeta nabave, pozvati se na oznake i nazive iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (u daljnjem tekstu: JRJN). (2) Vijeće ministara BiH posebnom odlukom propisuje JRJN i uvjete njegove primjene, na prijedlog Agencije. Odjeljak F. Rokovi Članak 39. (Način određivanja rokova) (1) Ugovorno tijelo dužno je odrediti rokove za primanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za pripremu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, koji ne mogu biti kraći od rokova utvrđenih ovim Zakonom. (2) Rok za primanje ponuda u otvorenom postupku odnosno zahtjeva za sudjelovanje u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavijesti i natjecateljskom dijalogu računa se od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava. Rok za primanje ponuda u ograničenom i pregovaračkom postupku s i bez objave obavijesti računa se od dana upućivanja poziva za dostavu ponuda kvalificiranim kandidatima. (3) U slučaju ispravka ili izmjene obavijesti o nabavi odnosno tenderske dokumentacije, rok za primanje ponuda odnosno zahtjeva za sudjelovanje računa se od dana slanja na objavu ispravka na portalu javnih nabava, odnosno upućivanja ispravka tenderske dokumentacije svim ponuditeljima koji su do tog dana preuzeli tendersku dokumentaciju. Članak 40. (Redoviti rokovi za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda) (1) Ugovorno tijelo dužno je u otvorenom postupku za vrijednosni razred iz članka 14. st. (2) i (3) ovoga Zakona utvrditi minimalni rok za primanje ponuda od 45 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava. (2) U slučaju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti o nabavi i natjecateljskog dijaloga za vrijednosne razrede iz članka 14. st. (2) i (3) ovoga Zakona, ugovorno tijelo je dužno utvrditi: a) minimalni rok za primanje zahtjeva za sudjelovanje ne kraći od 30 dana od dana slanja na objavu obavijesti na portalu javnih nabava i b) u slučaju ograničenog postupka, minimalni rok za primanje ponuda ne kraći od 35 dana od dana upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda. (3) U otvorenom postupku nabave za vrijednosni razred iz članka 14. stavka (4) ovoga Zakona, rok za primanje ponuda ne može biti kraći od 20 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava. (4) U ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavijesti i natjecateljskom dijalogu za vrijednosni razred iz članka 14. stavak (4) ovoga Zakona, rok za primanje zahtjeva za sudjelovanje ne može biti kraći od 15 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portal javnih nabava, a rok za primanje ponuda u ograničenom postupku ne može biti kraći od 15 dana od dana upućivanja zahtjeva za dostavu ponuda. Članak 41. (Skraćeni rokovi za podnošenje ponuda) (1) Ako je ugovorno tijelo objavilo prethodnu informacijsku obavijest, može utvrditi: a) rok za primanje ponuda iz članka 40. stavka (1) i stavka (2) točke b) ovoga Zakona koji nije kraći od 25 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku i b) rok za primanje ponuda iz članka 40. st. (3) i (4) ovoga Zakona koji nije kraći od 13 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku. (2) Ugovorno tijelo smije koristiti skraćene rokove iz stavka (1) ovoga članka pod uvjetom: a) da su u prethodnoj informacijskoj obavijesti bile sadržane sve informacije koje trebaju biti sadržane u obavijesti o nabavi, ako su te informacije bile poznate u trenutku objave prethodne informacijske obavijesti i b) da je prethodna informacijska obavijest poslana na objavu najkraće 52 dana, ali najdulje 12 mjeseci prije dana slanja obavijesti o nabavi portalu javnih nabava. (3) Rokovi za primanje ponuda iz članka 40. stavka (1) i stavka (2) točke b) i st. (3) i (4) ovoga Zakona mogu se skratiti za pet dana ako ugovorno tijelo omogući neograničen i izravan pristup tenderskoj dokumentaciji i drugim dodatnim dokumentima putem elektroničkog sredstva, ne zahtijevajući naknadu, i to od dana objave obavijesti na portalu javnih nabava. U obavijesti o nabavi ugovorno tijelo mora navesti internetsku adresu na kojoj je dostupna ova dokumentacija. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 44 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Članak 42. (Ostali rokovi) Ostale rokove u pregovaračkom postupku s i bez objave obavijesti, natjecateljskom dijalogu i u natječaju za izradu idejnog rješenja određuje ugovorno tijelo tako da kandidati/ponuditelji na koje se ti rokovi odnose imaju dovoljno vremena za poduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda, ovisno o složenosti predmeta nabave. Članak 43. (Računanje rokova) Na rokove koji nisu posebno određeni ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. POGLAVLJE II. PROVEDBA POSTUPKA JAVNE NABAVE Odjeljak A. Kvalifikacija kandidata i ponuditelja Članak 44. (Provjera kvalifikacija kandidata ili ponuditelja) (1) Ugovorno tijelo provjerava i ocjenjuje je li kandidat/ponuditelj pouzdan i sposoban provesti ugovor sukladno uvjetima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (2) Ugovorno tijelo određuje u tenderskoj dokumentaciji uvjete za kvalifikaciju tako što utvrdi minimum zahtjeva za kvalifikaciju kandidata/ponuditelja u pogledu njihove osobne sposobnosti, ekonomskog i financijskog stanja, te njihove tehničke i/ili profesionalne sposobnosti. (3) Minimum kvalifikacijskih uvjeta koje ugovorno tijelo odredi za kandidate/ ponuditelje, kao i dokumenti koji su im potrebni za dokazivanje toga, obvezno trebaju biti razmjerni predmetu javne nabave i sukladni s njim. Postavljeni uvjeti ne smiju biti ograničavajući za konkurenciju i moraju biti jasni i precizni. (4) Ugovorno tijelo zahtijeva od kandidata/ponuditelja samo one dokaze koji su nužni da bi se utvrdilo ispunjava li kandidat/ponuditelj kvalifikacijske uvjete koje je postavilo ugovorno tijelo. (5) Ugovornom tijelu nije dozvoljeno odbiti zahtjev za sudjelovanje ili ponudu isključivo na temelju toga što su podneseni ili od pravne ili od fizičke osobe iz članka 2. stavka (1) točke c) ovoga Zakona ili skupine kandidata/ponuditelja. (6) Samo onim kandidatima/ponuditeljima čije kvalifikacije ispunjavaju uvjete utvrđene u tenderskoj dokumentaciji dopušteno je nastaviti postupak javne nabave. Članak 45. (Osobna sposobnost) (1) Ugovorno tijelo, osim u slučajevima iz članka 21. stavka (1) točke d) i članka 22. stavka (1) točke d) ovoga Zakona, dužno je odbaciti zahtjev za sudjelovanje ili ponudu ako kandidat/ponuditelj: a) u kaznenom postupku je osuđen pravomoćnom presudom za kaznena djela organiziranog kriminala, korupciju, prijevaru ili pranje novca, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; b) pod stečajem je ili je predmetom stečajnog postupka, osim u slučaju postojanja važeće odluke o potvrdi stečajnog plana ili je predmetom likvidacijskog postupka, odnosno u postupku je obustavljanja poslovne djelatnosti, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; c) nije ispunio obveze u vezi s plaćanjem mirovinskog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili propisima zemlje u kojoj je registriran; d) nije ispunio obveze u vezi s plaćanjem izravnih i neizravnih poreza, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran. (2) Kandidat/ponuditelj kojemu bude dodijeljen ugovor obvezan je dostaviti sljedeće dokumente kojima će potvrditi da se slučajevi navedeni u stavku (1) ovoga članka ne odnose na njega: a) uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u kaznenom postupku nije izrečena pravomoćna presuda kojom je osuđen za kazneno djelo sudjelovanja u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prijevaru ili pranje novca; b) uvjerenje nadležnog suda ili tijela uprave kod kojeg je registriran kandidat/ponuditelj kojim se potvrđuje da nije pod stečajem niti je predmetom stečajnog postupka, da nije predmet likvidacijskog postupka, odnosno da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; c) uvjerenja nadležnih institucija kojima se potvrđuje da je kandidat/ponuditelj izmirio dospjele obveze, a koje se odnose na doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje; d) uvjerenja od nadležnih institucija da je kandidat/ponuditelj izmirio dospjele obveze u vezi s plaćanjem izravnih i neizravnih poreza. (3) Kao dokaz za ispunjavanje uvjeta iz stavka (2) toč. c) i d) ovoga članka prihvaća se i sporazum ponuditelja s nadležnim poreznim institucijama o reprogramiranom, odnosno odgođenom plaćanju obveza ponuditelja po osnovi poreza i doprinosa i neizravnih poreza, uz potvrdu poreznih tijela da ponuditelj izmiruje svoje reprogramirane obveze po predviđenoj dinamici. (4) Kandidat/ponuditelj u svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta iz stavka (1) ovoga članka dužan je dostaviti izjavu ovjerenu kod nadležnog tijela, u obliku i na način koji podzakonskim aktom propisuje Agencija. (5) Zahtjev za sudjelovanje ili ponuda odbija se ako je kandidat/ponuditelj bio kriv za težak profesionalni propust počinjen u razdoblju od tri godine prije početka postupka, koji ugovorno tijelo može dokazati na bilo koji način, naročito značajni i/ili nedostatci koji se ponavljaju u provođenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara gospodarskog subjekta određene težine. (6) Ako ugovorno tijelo ima sumnje o postojanju okolnosti koje su navedene u st. (1) i (4) ovoga članka, može se obratiti nadležnim tijelima u cilju pribavljanja potrebnih informacija u predmetnom postupku. (7) Ugovorno tijelo dužno je u tenderskoj dokumentaciji odrediti dokumente koje zahtijeva od kandidata/ponuditelja koje on, kao fizička osoba registrirana za obavljanje predmetne djelatnosti, dostavlja uz ponudu, a koji su dokazi o ispunjavanju uvjeta iz ovoga članka. (8) Za kandidate/ponuditelje čije je sjedište izvan Bosne i Hercegovine ne traži se posebna nadovjera dokumenata koji se zahtjevaju u stavku (2) ovoga članka. (9) U postupku natječaja za izradu idejnog rješenja, od fizičkih osoba traži se samo uvjerenje nadležnog suda kojim se dokazuje da u kaznenom postupku nije izrečena pravomoćna presuda kojom je osuđen za kazneno djelo sudjelovanja u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prijevaru ili pranje novca. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 45 Članak 46. (Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti) (1) Ugovorno tijelo može zahtijevati u tenderskoj dokumentaciji od kandidata/ ponuditelja da dokažu svoju registraciju u odgovarajućim profesionalnim ili drugim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog tijela kojom se dokazuje njihovo pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti koja je u vezi s predmetom nabave. (2) Dokumenti iz stavka (1) ovoga članka priznaju se na teritoriju Bosne i Hercegovine, bez obzira na to koja razina vlasti ih je izdala. Članak 47. (Ekonomska i financijska sposobnost) (1) Ugovorno tijelo može utvrditi u tenderskoj dokumentaciji minimalne uvjete u pogledu ekonomske i financijske sposobnosti kandidata/ponuditelja, kao i dokaze koji se zahtijevaju, a koji mogu biti: a) odgovarajući dokument koji izdaje banka ili druga financijska institucija, a kojim se dokazuje ekonomsko-financijska sposobnost u pogledu činjenica koje se mogu dokazati iz dokumenata koje izdaje banka ili druga financijska institucija sukladno pozitivnim propisima; b) jamstvo za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora iz područja njegove registrirane djelatnosti; c) poslovne bilance ili izvode iz poslovnih bilanca za razdoblje ne dulje od posljednje tri financijske godine ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je ponuditelj odnosno kandidat registriran, odnosno počeo raditi prije manje od tri godine, ukoliko je objava poslovne bilance zakonska obveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuditelj registriran; u slučaju kada ne postoji zakonska obveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuditelj registriran, dužan je dostaviti izjavu ovjerenu od nadležnog tijela; d) izjavu o ukupnom prometu kandidata/ponuditelja i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmetom ugovora za razdoblje ne dulje od posljednje tri financijske godine ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuditelj registriran, odnosno počeo raditi prije manje od tri godine; izjava koja se prilaže ovjerava se kod nadležnog tijela. (2) Ako ugovorno tijelo zahtijeva jedan ili više dokumenata iz stavka (1) ovoga članka, dužno je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno odrediti dokaze koje je kandidat/ponuditelj dužan dostaviti u svrhu dokazivanja ekonomske i financijske sposobnosti. (3) Kandidat/ponuditelj može, kad je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom tijelu da će imati na raspolaganju potrebne resurse. Pod jednakim uvjetima, skupina kandidata/ponuditelja može se osloniti na kapacitete sudionika skupine ili drugih gospodarskih subjekata. (4) Dokumenti navedeni u stavku (1) ovoga članka dostavljaju se kao obične preslike zajedno s izjavom, koju ovjerava kandidat/ponuditelj, u obliku i na način koji podzakonskim aktom propisuje Agencija. Članak 48. (Opći uvjeti za tehničku i profesionalnu sposobnost) (1) Ugovorno tijelo može, ovisno o vrsti, količini ili opsegu ili namjeni predmeta nabave, zahtijevati dokaze koji se odnose na tehničku i profesionalnu sposobnost. (2) Ako ugovorno tijelo zahtijeva dokaz o uredno provedenim ugovorima, taj se dokaz podnosi u obliku popisa provedenih ugovora uz potvrdu koju daje druga ugovorna stranka o njihovoj realizaciji. U slučaju da takvu potvrdu iz objektivnih razloga ne može dobiti od ugovorne stranke koja nije ugovorno tijelo, vrijedi izjava gospodarskog subjekta o uredno provedenim ugovorima uz predočavanje dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde osiguraju. (3) Potvrda o uredno provedenim ugovorima mora sadržavati sljedeće podatke: a) naziv i sjedište ugovornih stranaka ili gospodarskih subjekata; b) predmet ugovora; c) vrijednost ugovora; d) vrijeme i mjesto provedbe ugovora; e) navode o uredno provedenim ugovorima. (4) Kandidat/ponuditelj može, kad je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom tijelu da će imati na raspolaganju potrebne resurse. Pod jednakim uvjetima, skupina ponuditelja može se osloniti na kapacitete sudionika skupine ili drugih gospodarskih subjekata. (5) Ugovorno tijelo može tražiti od kandidata/ponuditelja da u pisanom obliku pojasne dostavljene referencije. (6) Ako se u tenderskoj dokumentaciji zahtijeva osiguranje certifikata koje izdaju neovisna tijela, a kojima se potvrđuje da kandidat/ponuditelj ispunjava određene standarde osiguranja kvalitete, ugovorno tijelo dužno je pozvati se na sustave osiguranja kvalitete koji se temelje na odgovarajućim europskim serijama standarda što su ih potvrdila tijela koja su sukladna s europskim serijama standarda koje se tiču izdavanja certifikata. Ugovorno tijelo dužno je prihvatiti i druge dokaze o istovrijednim mjerama osiguranja kvalitete od kandidata/ponuditelja koji nemaju pristupa takvim certifikatima. (7) Ako ugovorno tijelo zahtijeva jedan ili više dokumenata kojima kandidat/ponuditelj dokazuje tehničku i profesionalnu sposobnost, dužno je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno utvrditi te zahtjeve. Članak 49. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabave roba) U postupku javne nabave roba ugovorno tijelo može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuditelja, i to: a) popis provedenih ugovora sukladno članku 48. stavku (2) ovoga Zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavom, za razdoblje ne dulje od tri godine ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuditelj registriran, odnosno počeo raditi prije manje od tri godine; b) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti kandidata/ponuditelja, mjere za osiguranje kvalitete i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja; c) navode o angažiranom tehničkom osoblju i tehničkim tijelima za poslove postavljanja i instalacije robe koja se nabavlja, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuditelja; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 46 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. d) uzorke, opise i/ili fotografije roba koje su predmetom isporuke, a čiju je vjerodostojnost kandidat/ponuditelj obvezan potvrditi ako to zahtijeva ugovorno tijelo; e) uvjerenje koje izdaje nadležna institucija ili agencija za kontrolu kvalitete, a kojim se potvrđuje da na odgovarajući način točno označena roba odgovara određenim specifikacijama ili normama; f) potvrdu kandidata/ponuditelja o prihvaćanju postupka kontrole robe složenije vrste ili robe koja iznimno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorno tijelo ili u njegovo ime nadležno tijelo zemlje sjedišta gospodarskog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete gospodarskog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvalitete koje primjenjuje gospodarski subjekt. Članak 50. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabave usluga) U postupku javne nabave usluga ugovorno tijelo može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuditelja, i to: a) popis provedenih ugovora sukladno članku 48. stavku (2) ovoga Zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavom, za razdoblje ne dulje od tri godine ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuditelj registriran, odnosno počeo raditi prije manje od tri godine; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije pružatelja usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, a naročito kvalifikacije osobâ koje su odgovorne za obavljanje konkretnih usluga; c) izjavu o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim tijelima, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuditelja; d) izjavu pružatelja usluga o prosječnom godišnjem broju zaposlenika i o broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) izjavu o tehničkoj opremljenosti i osposobljenosti te mjerama kojima raspolaže pružatelj usluga za obavljanje konkretnih usluga i osiguranje kvalitete; f) potvrdu kandidata/ponuditelja o prihvaćanju postupka kontrole usluga složenije vrste ili usluge koja iznimno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorno tijelo ili u njegovo ime nadležno tijelo zemlje sjedišta gospodarskog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete gospodarskog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvalitete koje primjenjuje gospodarski subjekt; g) izjavu kandidata/ponuditelja da prihvaća poduzimanje mjera za upravljanje zaštitom okoliša i mjera energetske učinkovitosti koje će gospodarski subjekt primjenjivati prilikom obavljanja usluga. Članak 51. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabave radova) U postupku javne nabave radova ugovorno tijelo može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuditelja, i to: a) popis provedenih ugovora sukladno članku 48. stavku (2) ovoga Zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavom, za razdoblje ne dulje od pet godina ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuditelj registriran, odnosno počeo raditi prije manje od pet godina; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvođača radova i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, a naročito kvalifikacije osobâ koje su odgovorne za izvođenje konkretnih radova; c) izjavu o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim tijelima, naročito onom osoblju koje je angažirano na poslovima nadzora i kontrole kvalitete, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuditelja; d) izjavu izvođača radova o prosječnom godišnjem broju zaposlenika i broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) potvrdu o građevinskim strojevima i tehničkoj opremi kojom izvođač raspolaže u svrhu provođenja ugovora; f) izjavu kandidata/ponuditelja da prihvaća poduzimanje mjera za upravljanje zaštitom okoliša i mjera energetske učinkovitosti koje će gospodarski subjekt primjenjivati prilikom izvođenja radova. Članak 52. (Diskvalifikacija na temelju sukoba interesa ili korupcije) (1) Sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini, ugovorno tijelo dužno je odbiti zahtjev za sudjelovanje u postupku javne nabave ili ponudu ako je kandidat/ponuditelj sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog tijela dao ili je spreman dati mito, u obliku novčanih sredstava ili u bilo kojem nenovčanom obliku, s ciljem ostvarivanja utjecaja na radnju, odluku ili tijek postupka javne nabave. Ugovorno tijelo u pisanom obliku informira ponuditelja i Agenciju o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja. (2) Svaki kandidat/ponuditelj dužan je uz ponudu dostaviti i posebnu pisanu izjavu da nije nudio mito niti sudjelovao u bilo kakvim radnjama koje imaju za cilj korupciju u predmetnoj javnoj nabavi. (3) U slučaju da zahtjev ili ponuda koju ugovorno tijelo primi tijekom postupka javne nabave prouzroči ili može prouzročiti sukob interesa sukladno važećim propisima o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini, ugovorno tijelo dužno je postupiti sukladno propisima u Bosni i Hercegovini. (4) Ugovorno tijelo ne smije zaključivati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektom ako rukovoditelj ugovornog tijela ili član upravnog ili nadzornog odbora tog ugovornog tijela istodobno: a) obavlja upravljačke poslove u tom gospodaskom subjektu ili b) je vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 20%. (5) Ako je određeni gospodarski subjekt izravno ili neizravno sudjelovao u tehničkim konzultacijama za vrijeme pripreme postupka javne nabave, ugovorno tijelo mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osiguralo da konkurencija ne bude narušena sudjelovanjem tog gospodarskog subjekta kao kandidata/ponuditelja u postupku javne nabave u odnosu na ostale kandidate/ponuditelje. Takve mjere uključuju davanje svih informacija ostalim kandidatima/ponuditeljima koje su priopćene za vrijeme tehničkih konzultacija ili su nastale kao rezultat tehničkih konzultacija i određivanje primjerenih rokova za primanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Ugovorno tijelo navodi mjere koje su poduzete u Zapisniku o ocjeni ponuda iz članka 65. ovoga Zakona. (6) Gospodarski subjekt iz stavka (5) ovoga članka ne može sudjelovati u tom postupku javne nabave kao http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 47 kandidat/ponuditelj samo ako ne postoji drugi način osiguranja poštivanja načela jednakog tretmana. (7) Prije odbacivanja zahtjeva za sudjelovanje odnosno njegove ponude, kandidat/ponuditelj mora imati priliku dokazati da njegovo sudjelovanje u tehničkim konzultacijama ne ograničava konkurenciju. Odjeljak B. Tenderska dokumentacija Članak 53. (Nužne informacije) (1) Ugovorno tijelo dužno je pripremiti tendersku dokumentaciju sukladno odredbama ovoga Zakona i podzakonskim aktima. Ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji daje potpune informacije o uvjetima ugovora i postupku dodjele ugovora, a koji su kandidatima/ponuditeljima dovoljni za pripremu zahtjeva za sudjelovanje odnosno ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. (2) Obavijest o nabavi pripremljena sukladno članku 35. ovoga Zakona čini sastavni dio tenderske dokumentacije. (3) Tenderska dokumentacija sadrži minimalno sljedeće informacije: a) naziv i adresu ugovornog tijela, te osobu za kontaktiranje od koje kandidati/ponuditelji mogu tražiti informacije ili pojašnjenje; b) izabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome predviđa li se zaključivanje okvirnog sporazuma; c) opis roba, usluga ili radova te navođenje oznake i naziva iz JRJN-a; d) količinske specifikacije za robe ili opis posla ili zadatka za usluge i radove te tehničke specifikacije; e) mjesto isporuke robe ili obavljanja usluge ili izvođenja radova; f) naznaku mogućnosti za podnošenje ponuda po lotovima; g) rokove za isporuke roba, obavljanje usluga, izvođenje radova; h) navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda i minimalne zahtjeve koji moraju biti ispunjeni u slučaju alternativnih ponuda; i) minimalne uvjete za kvalifikaciju kandidata odnosno ponuditelja, kao i dokaze na temelju kojih se obavlja ocjena; j) kriterij za dodjelu ugovora utvrđen kao "ekonomski najpovoljnija ponuda" s potkriterijima ili "najniža cijena"; k) razdoblje važenja ponuda; l) jamstvo za ozbiljnost ponude, jamstvo za dobro obavljanje posla i svako drugo traženo osiguranje za privremena plaćanja; m) mjesto, datum i vrijeme primanja zahtjeva za sudjelovanje odnosno ponuda; n) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; o) informaciju o kalkulaciji cijene, ako je primjenjivo; p) zahtjev u pogledu uporabe jezika; r) nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora. (4) Tenderska dokumentacija priprema se sukladno modelima standardne tenderske dokumentacije, koje propisuje Agencija. (5) Prilikom pripreme tenderske dokumentacije, ugovorno tijelo dužno je poštivati načela jednakog tretmana i nediskriminacije kandidata/ponuditelja. Ugovorno tijelo ne smije koristiti savjete bilo koje osobe koja može imati bilo kakav izravni ili neizravni interes za rezultat postupka dodjele ugovora, ako je vjerovatno da to može utjecati na stvarnu konkurenciju za predmetni ugovor. (6) Ugovorno tijelo može izraditi izmjene i dopunite tenderske dokumentacije pod uvjetom da se one dostave zainteresiranim kandidatima/ponuditeljima istoga dana, a najkasnije pet dana prije isteka utvrđenog roka za primanje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta nabave, ugovorno tijelo produljit će rok za primanje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda ovisno o složenosti predmeta nabave. Rok za produljenje ne može biti kraći od sedam dana. Članak 54. (Tehničke specifikacije) (1) Tehničke specifikacije moraju omogućiti svim kandidatima/ponuditeljima jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju. Tehničke specifikacije će uključivati, kad god je to moguće, kriterij pristupačnosti za osobe s invaliditetom ili kriterij dizajna za sve korisnike. (2) Tehničke specifikacije, uz poštivanje obveznih bosanskohercegovačkih tehničkih pravila, određuju se: a) pozivanjem na tehničke specifikacije i, uz uvažavanje sljedećeg redoslijeda, na bosanskohercegovačke standarde kojima se preuzimaju europski standardi, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodni standardi, drugi tehnički referentni sustavi koje su utemeljila europska tijela za standardizaciju ili, ako oni ne postoje, na bosanskohercegovačke standarde, bosanskohercegovačka tehnička odobrenja ili bosanskohercegovačke tehničke specifikacije koje se odnose na projektiranje, izračun i izvođenje radova te upotrebu proizvoda, pri čemu se svaka uputa mora označiti riječima "ili ekvivalent" ili b) u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva koji mogu uključivati ekološke elemente i elemente energetske učinkovitosti ili c) u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva iz stavka (2) točke b) ovoga članka, uz poziv na tehničke specifikacije iz stavka (2) točke a) ovoga članka kao sredstvo za pretpostavku usklađenosti s izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima ili d) pozivanjem na tehničke specifikacije iz stavka (2) točke a) ovoga članka u pogledu određenih obilježja i pozivanjem na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve iz stavka (2) točke b) ovoga članka u pogledu drugih obilježja. (3) Ako se tehničke specifikacije odrede sukladno stavku (2) točki a) ovoga članka, ugovorno tijelo ne smije odbiti ponudu uz obrazloženje da ponuđena roba i usluge ne odgovaraju specifikacijama koje je ono navelo ako ponuditelj odgovarajućim sredstvima (tehnički dosje, izvješće ovlaštenog tijela o provedenom testiranju i drugi slični dokumenti izdani od nadležnih institucija) u svojoj ponudi dokaže da rješenja koja je on u ponudi predložio u jednakoj mjeri odgovaraju tehničkim specifikacijama na koje se poziva. (4) Ako se tehničke specifikacije odrede u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva sukladno stavku (2) točki b) ovoga članka, ugovorno tijelo ne smije odbiti ponudu koja odgovara bosanskohercegovačkom standardu kojim se preuzima europski standard ili europskom tehničkom odobrenju, zajedničkoj tehničkoj specifikaciji, međunarodnom standardu ili tehničkom sustavu standarda koji je izradilo europsko tijelo za standardizaciju ako se te specifikacije odnose na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje ugovorno tijelo zahtijeva. Ponuditelj mora u svojoj ponudi odgovarajućim sredstvima dokazati da ponuđena roba, usluge ili radovi koji odgovaraju standardu, http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 48 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. odgovaraju izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima ugovornog tijela. (5) Ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti u smislu ovoga članka je neovisni laboratorij, tijelo koji će potvrditi usklađenosti, nadzorno ili drugo tijelo koje sudjeluje u postupku ocjenjivanja usklađenosti, koje je tijelo državne uprave ovlastilo za provođenje postupaka ocjenjivanja usklađenosti prema odgovarajućim standardima kojima se preuzimaju europski standardi. Ugovorno tijelo prihvatit će certifikate koje su izdala ovlaštena tijela u drugim zemljama, ako su izdani sukladno međunarodnim ugovorima koje je zaključila Bosna i Hercegovina. (6) Odgovarajućim sredstvom, u smislu ovoga članka, smatraju se tehnički dosjei koje izrađuje proizvođač ili izvješće o ispitivanju koje sastavlja ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti. (7) Ako su ekološki zahtjevi za predmet nabave određeni u obliku izvedbenih zahtjeva ili funkcionalnih zahtjeva sukladno stavku (2) točki b) ovoga članka, ugovorno tijelo može se pozivati, u svrhu opisa predmeta nabave, na tehničke specifikacije ili njihove dijelove određene europskim, bosanskohercegovačkim, multinacionalnim ili drugim ekološkim oznakama kvalitete: a) ako su specifikacije prikladne za definiciju obilježja robe ili usluga koje su predmetom ugovora o javnoj nabavi; b) ako se zahtjevi postavljeni za ekološku oznaku kvalitete temelje na informacijama sa znanstvenom podlogom; c) ako su ekološke oznake kvalitete izrađene i donesene u postupku u kojemu mogu sudjelovati svi zainteresirani kao što su potrošači, proizvođači, trgovci i organizacije za zaštitu okoliša te d) ako je ekološka oznaka kvalitete dostupna i stoji na raspolaganju svim zainteresiranima. (8) Ugovorno tijelo može navesti u tenderskoj dokumentaciji pretpostavku da roba i usluge označene određenom ekološkom oznakom kvalitete odgovaraju tehničkim specifikacijama utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (9) Osim ako nije opravdano predmetom nabave, u tehničkoj specifikaciji ne smije se uputiti na određenog proizvođača, na podrijetlo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno podrijetlo ako bi se time pogodovalo ili isključili određeni gospodarski subjekti ili određeni proizvodi. Takve napomene iznimno su dopuštene ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, ali se bez iznimke moraju označiti dodatkom "ili ekvivalent". Nepoznavanje predmeta nabave ne oslobađa ugovorno tijelo obveze definiranja predmeta nabave na stvarno konkurentskoj osnovi. (10) Ako se iznimno objavi poziv za određeni proizvod s dodatkom "ili ekvivalent", ponuditelj mora na za to predviđenim praznim mjestima, prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Kriteriji mjerodavni za ocjenjivanje ekvivalentnosti navode se u opisu predmeta nabave. Dokaz o ekvivalentnosti, u smislu ispunjenja zahtjeva vezanih uz predmet nabave, dužan je osigurati ponuditelj sukladno zahtjevima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. Proizvodi koji su u tenderskoj dokumentaciji navedeni kao primjeri smatraju se ponuđenima ako ponuditelj ne navede nikakve druge proizvode na predviđenom mjestu. (11) Ugovorno tijelo može utvrditi posebne uvjete vezane uz izvršenje ugovora, pod uvjetom da su oni sukladni s mjerodavnim propisima u Bosni i Hercegovini i da su navedeni u objavi ili u tehničkim specifikacijama. Uvjeti kojima se uređuje provođenje ugovora mogu se posebno ticati socijalnih i ekoloških pitanja. Članak 55. (Preuzimanje tenderske dokumentacije) (1) Ugovorno tijelo, osim u slučaju iz točke d) ovoga stavka, mora učiniti dostupnom tendersku dokumentaciju kandidatima/ponuditeljima na način za koji se opredijeli kandidat/ponuditelj, i to: a) osobno preuzimanje u prostorijama ugovornog tijela; b) na pisani zahtjev kandidata/ponuditelja; c) zajedno s pozivom za dostavu ponuda; d) objavom tenderske dokumentacije na portalu javnih nabava, na što će ukazati u obavijesti o nabavi sukladno podzakonskom aktu koji donosi Agencija. (2) Kada kandidat/ponuditelj uputi zahtjev za dostavu tenderske dokumentacije, ugovorno tijelo otprema tendersku dokumentaciju odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ako je ugovorno tijelo odredilo skraćene rokove za dostavu ponuda odnosno zahtjeva za sudjelovanje sukladno ovome Zakonu, krajnji rok za otpremu tenderske dokumentacije je dva dana. (3) Ugovorno tijelo ne može učiniti dostupnom tendersku dokumentaciju nijednom kandidatu/ponuditelju prije objave obavijesti o nabavi. (4) Ugovorno tijelo za sve kandidate/ponuditelje može odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju. U tom slučaju novčana naknada uključuje samo stvarne troškove za papir, ispis, umnožavanje, za nosač podataka, kao i naknadu mogućih poštanskih troškova. Ukoliko je određena novčana naknada za tendersku dokumentaciju, tada je kandidat/ponuditelj dužan uz zahtjev za sudjelovanje, odnosno ponudu dostaviti i dokaz o uplati tenderske dokumentacije, osim u slučajevima iz stavka (1) toč. c) i d) ovoga članka. (5) Svi zainteresirani kandidati/ponuditelji imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije otkupa, osim u slučaju iz stavka (1) točke d) ovoga članka. Ugovorno tijelo dužno je, na pisani zahtjev gospodarskog subjekta, omogućiti uvid u tendersku dokumentaciju na način za koji se opredijeli kandidat/ponuditelj, i to: a) u prostorijama ugovornog tijela ili b) dostavljanjem poštom preporučeno s povratnicom zainteresiranom kandidatu/ponuditelju ili c) dostavljanjem elektroničkom poštom u zaštićenom nepromjenjivom obliku zainteresiranom kandidatu/ ponuditelju. Članak 56. (Pojašnjenja tenderske dokumentacije) (1) Zainteresirani kandidati/ponuditelji mogu tražiti od ugovornog tijela, u pisano obliku, pojašnjenja tenderske dokumentacije pravovremeno, ali najkasnije deset dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda. (2) Ugovorno tijelo dužno je odgovoriti u pisanom obliku, a odgovor s pojašnjenjem dostaviti svim kandidatima/ ponuditeljima koji su otkupili tendersku dokumentaciju ili za koje ima saznanja da su je preuzeli na jedan od načina iz članka 55. ovoga Zakona u roku od tri dana, a najkasnije pet dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda. (3) Ako odgovor ugovornog tijela dovodi do izmjena tenderske dokumentacije i te izmjene od kandidata/ponuditelja zahtijevaju da znatno izmijene i/ili prilagode njihove http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 49 ponude, ugovorno tijelo dužno je produljiti rok za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda najmanje za sedam dana. (4) Ako se nakon osiguranja tenderske dokumentacije pokaže da se ponude mogu pripremiti samo nakon posjeta mjestu obavljanja usluga ili radova ili nakon pregleda dokumenata na temelju kojih je pripremljena tenderska dokumentacija, rokovi za primanje ponuda produljuju se za najmanje sedam dana, kako bi se omogućilo da se svi ponuditelji upoznaju sa svim informacijama koje su nužne za pripremu ponuda. (5) U slučaju da je tenderska dokumentacija objavljena na portalu javnih nabava, pojašnjenja tenderske dokumentacije iz ovoga članka utvrdit će se podzakonskim aktom iz članka 55. stavka (1) točke d) ovoga Zakona. Odjeljak C. Ponuda Članak 57. (Priprema ponude) (1) U postupku javne nabave kandidat/ponuditelj pridržava se zahtjeva i uvjeta iz tenderske dokumentacije. (2) Ponuditelj može prije isteka roka za dostavu ponuda izmijeniti, dopuniti ili odustati od svoje ponude. Ako zbog izmjene ili dopune dođe do promjene ukupne cijene ponude, nova cijena mora se obvezno navesti. Izmjena ili dopuna ponude dostavlja se na isti način kao i ponuda, i to u roku koji je naznačen u obavijesti o nabavi i tenderskoj dokumentaciji. U slučaju povlačenja ponude prije isteka roka za dostavu ponuda, ponuditelj može u pisanom obliku zahtijevati povrat svoje neotvorene ponude. (3) Svaki ponuditelj može podnijeti samo jednu ponudu. Članak 58. (Sadržaj ponude) (1) Svaka ponuda obvezno sadrži sljedeće elemente: a) ime i sjedište ponuditelja, a za skupinu ponuditelja podatke o svakom članu skupine ponuditelja, kao i jasno određenje člana skupine koji je ovlašteni predstavnik skupine ponuditelja za sudjelovanje u postupku javne nabave, za komunikaciju i za zaključivanje ugovora; b) dokaz o jamstvu, ako se traži; c) cijena sa svim elementima koji je čine, kao i potrebnim objašnjenjima, na način kako je određeno u tenderskoj dokumentaciji; d) dokaze o osobnoj, poslovnoj, financijskoj, tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti, osim u fazi dostave ponuda u ograničenom, pregovaračkom postupku s ili bez objave obavijesti i natjecateljskom dijalogu, prema zahtjevima iz tenderske dokumentacije; e) navode da se radi o alternativnoj ponudi, ako je ona dopuštena; f) datum ponude; g) potpis podnositelja ponude ili ovlaštene osobe na temelju punomoći koja u tom slučaju mora biti priložena u izvorniku ili ovjerenom prijepisu; h) ponuda mora biti ovjerena pečatom podnositelja ponude ako, prema zakonu zemlje u kojoj je sjedište podnositelja ponude, podnositelj ponude ima pečat ili dokaz da, prema zakonu zemlje u kojoj je sjedište podnositelja ponude, podnositelj ponude nema pečat; i) popis dokumentacije koja je priložena uz ponudu. (2) Ponuda mora biti čvrsto uvezana i sve stranice ponude obrojčene (izuzev dokaza o jamstvu iz stavka (1) točke b) ovoga članka, te tiskane literature, brošura, kataloga i sl.). Članak 59. (Alternativna ponuda) (1) Alternativna ponuda je ponuda kojom ponuditelj daje alternativni prijedlog za predmet javne nabave. Ugovorno tijelo obvezno je u tenderskoj dokumentaciji naznačiti odobrava li alternativnu ponudu. Alternativna ponuda dopuštena je samo onda kada je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. Ako tenderska dokumentacija ne sadrži odredbu kojom se dopušta dostava alternativnih ponuda, onda one nisu dopuštene i kao takve se odbacuju. (2) Ugovorno tijelo dužno je u tenderskoj dokumentaciji navesti minimum zahtjeva koje alternativna ponuda obvezno treba ispunjavati, kao i ostale zahtjeve za njeno podnošenje. Ugovorno tijelo uzima u razmatranje samo one alternativne ponude koje ispunjavaju minimum postavljenih zahtjeva i osiguravaju realizaciju odgovarajućeg predmeta nabave. (3) Ponuditelj je dužan dostaviti dokaz da alternativna ponuda u svim elementima ispunjava minimum postavljenih zahtjeva iz tenderske dokumentacije. (4) Ugovorno tijelo koje daje mogućnost podnošenja alternativnih ponuda ne može odbiti alternativnu ponudu samo na temelju činjenice da bi ona vodila k promjeni vrste i karaktera ugovora. Članak 60. (Razdoblje važenja ponude) (1) Razdoblje važenja ponude određuje ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji. Razdoblje važenja ne može biti kraće od roka navedenog u tenderskoj dokumentaciji, ali ugovorno tijelo ne može utvrditi rok kraći od 30 dana. Ako ponuditelj ne navede u ponudi razdoblje njenog važenja, smatra se da ponuda važi za razdoblje naznačeno u tenderskoj dokumentaciji. (2) Tijekom razdoblja važenja ponude ugovorno tijelo može zahtijevati od ponuditelja, u pisanom obliku, da produži razdoblje važenja do određenoga roka. Svaki ponuditelj ima pravo odbiti takav zahtjev i u tom slučaju ne gubi pravo na povrat jamstva za ozbiljnost ponude. (3) Ako ponuditelj ne odgovori na pisani zahtjev ugovornog tijela u pogledu produženja razdoblja važenja ponude ili ne pristane produžiti rok važenja ponude ili ne osigura produženje jamstva za ozbiljnost ponude, smatra se da je ponuditelj odbio zahtjev ugovornog tijela i njegova se ponuda ne razmatra u daljnjem tijeku postupka. (4) Ponuditelj koji pristane produžiti razdoblje važenja ponude i o tome u pisanom obliku obavijesti ugovorno tijelo, produžava razdoblje važenja ponude i dužan je osigurati produženje jamstva za ozbiljnost ponude. Ponuda se ne može mijenjati tijekom razdoblja produženja važenja ponude. Članak 61. (Jamstvo uz ponudu) (1) Vrste jamstava su: a) jamstvo za ozbiljnost ponude je jamstvo za slučaj da ponuditelj odustane od svoje ponude u razdoblju važenja ponude; b) jamstvo za urednu provedbu ugovora je jamstvo za slučaj da ponuditelj kojemu je dodijeljen ugovor ne ispunjava svoje obveze iz ugovora ili ih neuredno ispunjava. (2) Ugovorno tijelo može zahtijevati da se ponuda jamči odgovarajućim jamstvom za ozbiljnost ponude. Jamstvo za ozbiljnost ponude ne može se zahtijevati ako je vrijednost nabave niža od 100.000,00 KM. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 50 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (3) U slučaju kada je vrijednost nabave jednaka ili viša od vrijednosti iz stavka (2) ovoga članka, jamstvo za ozbiljnost ponude neće premašiti 1,5% procijenjene vrijednosti ugovora. Skupina ponuditelja dostavlja jamstvo koje odgovara traženome iznosu, bez obzira na to dostavlja li je jedan član, više ili svi članovi skupine ponuditelja. (4) Ugovorno tijelo može zahtijevati jamčenje provedbe ugovora odgovarajućim jamstvom za provedbu ugovora. Jamtvo za provedbu ne može se zahtijevati u iznosu višem od 10% od vrijednosti ugovora. Skupina ponuditelja dostavlja jamstvo koje odgovara traženome iznosu, bez obzira na to dostavlja li je jedan član, više ili svi članovi skupine ponuditelja. (5) Ugovorno tijelo ne može odbaciti jamstvo za ozbiljnost ponude ili jamstvo za urednu provedbu ugovora na temelju činjenice da jamstvo nije izdano u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da jamstvo za ozbiljnost ponude i jamstvo za urednu provedbu ugovora, ispunjavaju uvjete postavljene u tenderskoj dokumentaciji. (6) Oblici jamstva za ozbiljnost ponude i provedbu ugovora bit će utvrđeni podzakonskim aktom koji donosi Agencija. Članak 62. (Skupina kandidata/ponuditelja) (1) Ugovorno tijelo precizira u tenderskoj dokumentaciji dokumente koje dostavlja skupina kandidata/ponuditelja odnosno svaki član skupine. (2) Ugovorno tijelo ne može zahtijevati da skupina kandidata/ponuditelja osnuje novu pravnu osobu kako bi dostavila zahtjev ili ponudu, ali može poslije izbora zahtijevati od skupine ponuditelja određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to potrebno za zadovoljavajuću provedbu ugovora. Skupina kandidata/ponuditelja dužna je dostaviti podatke koje ugovorno tijelo zahtijeva u tenderskoj dokumentaciji. (3) Kandidat/ponuditelj koji je samostalno podnio zahtjev za sudjelovanje odnosno ponudu ne može biti član skupine kandidata/ponuditelja u istom postupku javne nabave. Član skupine kandidata/ponuditelja ne može biti član druge skupine kandidata/ponuditelja u istom postupku javne nabave. (4) Skupina kandidata/ponuditelja solidarno odgovara za sve obveze. POGLAVLJE III. POSTUPANJE UGOVORNOG TIJELA Odjeljak A. Evaluacija ponuda Članak 63. (Otvaranje ponuda) (1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda, neposredno nakon isteka roka za primanje ponuda. Ponude zaprimljene nakon isteka roka određenog za primanje ponuda vraćaju se neotvorene ponuditeljima. (2) Ponude se otvaraju na sjednici povjerenstva za nabave na dan i u vrijeme koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi ponuditelji koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sve druge zainteresirane osobe, imaju pravo biti nazočni postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za primanje ponuda utjecat će na promjenu datuma otvaranja ponuda. (3) Kuverte otvara predsjedatelj povjerenstva za nabave na otvorenoj sjednici ili drugi član povjerenstva, bez obzira na to jesu li nazočni sastanku ponuditelji ili njihovi ovlašteni predstavnici. (4) Prilikom otvaranja ponuda nazočnim ponuditeljima priopćava se: a) naziv ponuditelja; b) ukupna cijena navedena u ponudi; c) popust naveden u ponudi, koji mora biti posebno iskazan; ako popust nije posebno iskazan, smatra se da nije ni ponuđen; d) potkriteriji koji se vrednuju unutar kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. (5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik, koji obvezno sadrži sve elemente iz stavka (4) ovoga članka. Oblik zapisnika podzakonskim aktom propisuje Agencija. (6) Preslika zapisnika o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuditeljima odmah ili najkasnije u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda. (7) Postupak provjere kvalifikacije kandidata odnosno ponuditelja i ocjena ponuda provode se na zatvorenim sjednicama povjerenstva za nabave. Članak 64. (Kriteriji za dodjelu ugovora) (1) Ugovorno tijelo dodjeljuje ugovor na temelju jednog od sljedećih kriterija: a) ekonomski najpovoljnija ponuda ili b) najniža cijena. (2) Ugovorno tijelo dužno je kriterij ekonomski najpovoljnije ponude razraditi u tenderskoj dokumentaciji, na način da utvrdi i detaljno razradi potkriterije za ocjenu sukladno s prirodom i svrhom konkretnog predmeta nabave. Potkriteriji mogu biti: kvaliteta predmeta nabave, cijena, tehnička sposobnost predmeta nabave, funkcionalne i ekološke osobine, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, rok isporuke ili rok za izvršenje i sl., uz obvezu da se u tenderskoj dokumentaciji utvrdi precizna metodologija vrednovanja svakog potkriterija. (3) Uvjeti za kvalifikaciju kandidata odnosno ponuditelja iz čl. 45. - 51. ovoga Zakona ne mogu biti potkriteriji za ocjenu ponuda. Članak 65. (Ocjena ponuda) (1) Ugovorno tijelo ocjenjuje ponude koje su podnijeli kvalificirani ponuditelji, primjenjujući kriterij za dodjelu ugovora utvrđen u tenderskoj dokumentaciji. (2) Nakon ocjene ponuda ugovorno tijelo dužno je sastaviti zapisnik o ocjeni ponuda, koji sadrži najmanje sljedeće podatke: a) naziv ugovornog tijela; b) predmet javne nabave; c) naziv ponuditelja čije su ponude odbijene i razloge njihovog odbijanja; d) dodijeljene bodove po potkriterijima za ocjenu ponuda, ako je kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda, prema metodologiji utvrđenoj u tenderskoj dokumentaciji; e) rang-listu ocijenjenih ponuda, počevši od najuspješnije k najmanje uspješnoj; f) naziv ponuditelja čija je ponuda ocjenjena najpovoljnijom; g) vrijednost ugovora ili okvirnog sporazuma. (3) U otvorenom i ograničenom postupku nisu dozvoljeni pregovori između ugovornog tijela i ponuditelja. Članak 66. (Neprirodno niska ponuđena cijena) (1) Ako ugovorno tijelo ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska, u pisanom obliku će od ponuditelja zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuditelj ugovornom tijelu ne ponudi osnovano obrazloženje koje http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 51 može, među ostalim, sadržavati i usporedbu s cijenama na tržištu, ugovorno tijelo će odbaciti ponudu. (2) Ponuditelj je dužan u pisanom obliku dostaviti detaljne informacije o bitnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene, odnosno razloge za ponuđenu cijenu. Ugovorno tijelo uzima u razmatranje objašnjenja koja se na primjeren način mogu odnositi na: a) ekonomičnost proizvodnog procesa, pruženih usluga ili građevinske metode; b) izabrana tehnička rješenja i/ili izuzetno pogodne uvjete koje ponuditelj ima za dostavu roba ili usluga ili za izvođenje radova; c) izvornost roba, usluga ili radova koje je ponuditelj ponudio; d) usklađenost s važećim odredbama koje se odnose na zaštitu na radu i uvjete rada na mjestu isporuke roba, obavljanja usluga ili izvođenja radova; e) mogućnost da ponuditelj prima državnu potporu. (3) Ako ugovorno tijelo utvrdi da je ponuda neprirodno niska zato što ponuditelj prima državnu potporu, ponuda može biti odbačena samo ukoliko ponuditelj nije u mogućnosti dokazati, u razumnom vremenu koje odredi ugovorno tijelo, da je državna potpora dodijeljena sukladno važećem zakonu. Članak 67. (Preferencijalni tretman domaćeg) Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg utvrđuje se posebnim podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 68. (Razlozi za odbacivanje zahtjeva za sudjelovanje ili ponude) (1) Ugovorno tijelo odbacuje zahtjev za sudjelovanje ili ponudu ako kandidat/ponuditelj nije dostavio tražene dokaze ili je dostavio nepotpune dokaze ili je lažno predstavio informacije koje su dokaz ispunjenja uvjeta iz čl. 45. – 51. ovoga Zakona. (2) Zahtjev za sudjelovanje odnosno ponuda kandidata/ ponuditelja ili skupine kandidata/ponuditelja koji su izravno ili neizravno sudjelovali u pripremi postupka javne nabave bit će odbačena u slučaju iz članka 52. stavka (7) ovoga Zakona. (3) Ugovorno tijelo može pozvati kandidate/ponuditelje da u roku od tri dana pojasne dokumente koje su dostavili sukladno čl. 45. - 51. ovoga Zakona ili da dostave izvornike dokumenata radi poredbe s preslikom koja je dostavljena uz ponudu, a u cilju otklanjanja formalnog nedostatka dokumenata. (4) Ugovorno tijelo dužno je odbaciti zahtjev za sudjelovanje ili ponudu i u sljedećim slučajevima kad: a) ponuditelj u svojoj ponudi ne navede cijenu nego samo navede da će ponuditi cijenu koja je za određeni postotak ili vrijednost niža od ponude s najnižom cijenom, ili ponudu u kojoj cijena nije iskazana u ukupnome iznosu sukladno zahtjevima iz tenderske dokumentacije; b) se uz ponudu zahtijeva jamstvo za ozbiljnost ponude, a ono nije dostavljeno uz ponudu; c) nije otklonjen nedostatak iz stavka (3) ovoga članka; d) se ponuda odnosi na više lotova nego što je ugovorno tijelo dopustilo u tenderskoj dokumentaciji i obavijesti o nabavi; e) je u ponudi dana alternativna ponuda, a ona nije dopuštena; f) u ponudi pisanim objašnjenjem ponuditelja nije otklonjen nedostatak ili nejasnoća; g) za ponudu ponuditelj nije pisanim putem prihvatio ispravak računske pogreške; i) ponuda nije potpuna i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije, j) i u drugim opravdanim slučajevima. Odjeljak B. Ishod postupka javne nabave Članak 69. (Prestanak postupka javne nabave) (1) Postupak javne nabave može se okončati: a) zaključenjem ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili b) poništenjem postupka javne nabave. (2) Ugovorno tijelo obvezano je poništiti postupak javne nabave u slučajevima kad: a) nije dostavljena nijedna ponuda u određenom krajnjem roku; b) nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanje u ograničenom postupku, u pregovaračkom postupku s ili bez objavljivanja obavijesti ili u natjecateljskom dijalogu; c) nije dostavljen broj ponuda određen u članku 32. stavku (4) ovoga Zakona, ako je bilo predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma; d) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; e) su cijene svih prihvatljivih ponuda znatno više od osiguranih sredstava za predmetnu nabavu. (3) Ugovorno tijelo može otkazati postupak javne nabave samo zbog dokazivih razloga koji su izvan nadzora ugovornog tijela i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabave. Članak 70. (Odluka o izboru i odluka o poništenju) (1) Ugovorno tijelo donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja ili odluku o poništenju postupka nabave u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka važenja ponude, odnosno u produženom razdoblju roka važenja ponuda sukladno članku 60. stavku (2) ovoga Zakona. (2) Odluke iz ovoga članka dostavljaju se kandidatima/ ponuditeljima u roku od tri dana, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, i to: elektroničkim sredstvom ili poštom ili neposredno. (3) Odluka o izboru sadrži: podatke o ugovornom tijelu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabave, broj zaprimljenih ponuda, naziv i podatke o izabranom ponuditelju, detaljno obrazloženje razloga za izbor, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštene osobe i pečat ugovornog tijela. (4) Odluka o poništenju postupka nabave sadrži: podatke o ugovornom tijelu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabave, zakonsku osnovu za poništenje postupka nabave, detaljno obrazloženje poništenja, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštene osobe i pečat ugovornog tijela. (5) Ugovorno tijelo donosi odluku o rezultatu pretkvalifikacije kandidata u postupku koji se sastoji od dvije ili više faza nakon okončanja faze pretkvalifikacije. Ova odluka sadrži: podatke o ugovornom tijelu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabave, broj zaprimljenih zahtjeva za sudjelovanje, naziv i podatke o kvalificiranim kandidatima, podatke i obrazloženje o nekvalificiranim kandidatima, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštene osobe i pečat ugovornog tijela. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 52 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (6) Odluke iz st. (3) i (4) ovoga članka ugovorno tijelo objavljuje na svojoj internetskoj stranici, ako ima, i to istodobno s upućivanjem odluka ponuditeljima koji su sudjelovali u postupku javne nabave. Članak 71. (Obavještavanje kandidata i ponuditelja o rezultatima) (1) Ugovorno tijelo dužno je istodobno, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, u pisanom obliku obavijestiti kandidate/ponuditelje koji su pravovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o donesenim odlukama u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili poništenja postupka. (2) Ugovorno tijelo dužno je uz obavijest o rezultatima postupka dostaviti i odgovarajuću odluku iz članka 70. ovoga Zakona i zapisnik o ocjeni ponuda iz članka 65. stavka (2) ovoga Zakona. Članak 72. (Ugovori) (1) Ugovorno tijelo dostavlja na potpis izabranom ponuditelju prijedlog ugovora, i to nakon isteka roka od 15 dana računajući od dana kada su svi ponuditelji obaviješteni o izboru najpovoljnije ponude. Izabrani ponuditelj prihvaća prijedlog ugovora i zaključuje ugovor. (2) Ugovor o javnoj nabavi zaključuje se sukladno zakonima o obveznim odnosima u Bosni i Hercegovini. Ugovori koji se dodjeljuju u otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom ili bez objave obavijesti, natječaju za izradu idejnog rješenja ili natjecateljskom dijalogu, osim ugovora iz članka 21. stavka (1) točke d) ovoga Zakona, ne mogu se zaključiti u razdoblju od 15 dana od dana kada su ponuditelji obaviješteni o ishodu postupka nabave. (3) Ugovorno tijelo dostavlja prijedlog ugovora onome ponuditelju čija je ponuda na rang-listi odmah iza ponude najuspješnijeg ponuditelja u slučaju da najuspješniji ponuditelj: a) propusti dostaviti izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz čl. 45. i 47. ovoga Zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostave ponude ili zahtjeva za sudjelovanje, u roku koji odredi ugovorno tijelo ili b) propusti dostaviti dokumentaciju koja je bila uvjet za potpisivanje ugovora, a koju je bio dužan pribaviti sukladno propisima u Bosni i Hercegovini ili c) u pisanom obliku odbije dodjelu ugovora ili d) propusti dostaviti jamstvo za provedbu ugovora sukladno s uvjetima iz tenderske dokumentacije i u roku koji mu je odredilo ugovorno tijelo ili e) propusti potpisati ugovor o nabavi u roku koji mu je odredilo ugovorno tijelo ili f) odbije zaključiti ugovor pod uvjetima navedenim u tenderskoj dokumentaciji i ponudi koju je dostavio. (4) Ako izabrani ponuditelj ne dostavi jamstvo za provedbu ugovora u ostavljenom roku nakon zaključivanja ugovora, zaključeni ugovor smatra se apsolutno ništavim. (5) Prilikom dodjele ugovora o nabavi, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uvjeti utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji, ne mogu se mijenjati. Iznimno, ako se u tenderskoj dokumentaciji predviđa odredba o promjenjivosti cijena s objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva se odredba unosi u ugovor o javnoj nabavi. (6) Ugovorno tijelo u ugovoru obvezno postavlja uvjet da ponuditelj kojemu je dodijeljen ugovor o javnoj nabavi nema pravo zapošljavati, u svrhu provedbe ugovora o javnoj nabavi, fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u pripremi tenderske dokumentacije ili su bile u svojstvu člana ili stručne osobe koju je angažiralo povjerenstvo za nabave najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora, odnosno od početka realizacije ugovora. Članak 73. (Podugovaranje) (1) Ugovorno tijelo ne može zabraniti podugovaranje, ali može tražiti od kandidata/ponuditelja da se izjasni namjerava li dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane. (2) Ako se kandidat/ponuditelj izjasni da namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane, ugovorno tijelo dužno je u ugovor o javnoj nabavi unijeti tu odredbu kao osnovu za zaključivanje podugovora između izabranog ponuditelja i podugovarača. (3) Ponuditelj kojemu je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pisanog odobrenja ugovornog tijela. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obvezno se priopćavaju ugovornom tijelu pravovremeno, prije sklapanja podugovora. Ugovorno tijelo može provjeriti kvalifikacije podugovarača sukladno članku 44. ovoga Zakona i obavijestiti dobavljača o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana primanja obavijesti o podugovaraču. U slučaju odbijanja podugovarača, ugovorno tijelo dužno je navesti objektivne razloge odbijanja. (4) Nakon što ugovorno tijelo odobri podugovaranje sukladno stavku (3) ovoga članka, dobavljač kojemu je dodijeljen ugovor dužan je prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom tijelu podugovor zaključen s podugovaračem kao osnovu za neposredno plaćanje podugovaraču i koji, kao obvezne elemente, mora sadržavati sljedeće: a) robe, usluge ili radove koje će isporučiti, pružiti ili izvesti podugovarač; b) predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, pružanja usluga ili izvođenja radova; c) podatke o podugovaraču, i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcijskog računa i naziv banke kod koje se vodi. (5) Dobavljač kojemu je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Odjeljak C. Obveze ugovornog tijela nakon završetka postupka Članak 74. (Obavijest o dodjeli ugovora) (1) Ugovorno tijelo dužno je za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom ili bez objave obavijesti, natječaj za izradu idejnog rješenja ili natjecateljski dijalog objaviti obavijest o dodjeli ugovora na temelju rezultata postupka dodjele ugovora najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora ili okvirnog sporazuma. (2) U slučaju dodjele ugovora iz članka 8. ovoga Zakona i zaključivanja okvirnih sporazuma, ugovorno tijelo objavljuje obavijest o dodjeli svih ugovora tijekom jedne godine, i to najkasnije 30 dana od isteka kalendarske godine. (3) Obavijest o dodjeli ugovora iz st. (1) i (2) ovoga članka sadrži informacije koje podzakonskim aktom utvrđuje Agencija. Članak 75. (Izvješće o postupku javne nabave) (1) Ugovorno tijelo obvezano je dostavljati Agenciji izvješća za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 53 postupak s objavom ili bez objave obavijesti, natječaj za izradu idejnog rješenja, natjecateljski dijalog, konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i izravni sporazum, kao i u slučaju dodjele ugovora iz čl. 8. i 10. ovoga Zakona, u obliku, na način i u rokovima koje podzakonskim aktom utvrđuje Agencija. (2) Nakon što ugovorno tijelo dostavi izvješće Agenciji, dužno je na svojoj internetskoj stranici, ako je ima, objaviti osnovne elemente ugovora za sve postupke javne nabave, kao i sve izmjene ugovora do kojih dođe tijekom realizacije ugovora, na način i u obliku koji će podzakonskim aktom propisati Vijeće ministara BiH. Članak 76. (Arhiviranje) Zaključeni ugovori o nabavi, zahtjevi, ponude, tenderska dokumentacija i dokumenti koji se odnose na ispitivanje i ocjenjivanje zahtjeva i ponuda, kao i drugi dokumenti vezani uz nabavu, čuvaju se sukladno zakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje. POGLAVLJE IV. POSEBNE ODREDBE ZA SEKTORSKA UGOVORNA TIJELA KOJA OBAVLJAJU DJELATNOST IZ PODRUČJA VODOOPSKRBE, ENERGETIKE, PROMETA I POŠTANSKIH USLUGA Odjeljak A. Opće odredbe Članak 77. (Područje primjene) (1) Ovo poglavlje Zakona sadrži posebne odredbe koje primjenjuje sektorsko ugovorno tijelo koje obavlja djelatnosti iz područja vodoopskrbe, energetike, transporta i poštanskih usluga te sektorsko ugovorno tijelo kada zaključuje ugovore za potrebe djelatnosti iz navedenih područja. (2) Ovo poglavlje Zakona ne primjenjuje se na ugovore što ih sektorsko ugovorno tijelo zaključi u svrhe koje ne uključuju obavljanje njihovih djelatnosti opisanih u čl. 78. – 84. ovoga Zakona ili radi obavljanja takvih djelatnosti u drugoj zemlji u uvjetima koji ne uključuju fizičku upotrebu mreže ili zemljopisnog područja u Bosni i Hercegovini. Članak 78. (Vodoopskrba) (1) Djelatnosti iz područja vodoopskrbe u smislu ovoga Zakona su: a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu opskrbu u vezi s proizvodnjom, prijevozom (transportom) ili distribucijom pitke vode, b) opskrba (napajanje) tih mreža pitkom vodom. (2) Sektorsko ugovorno tijelo primjenjuje odredbe ovoga Zakona za javne nabave ili natječaje za projekte koje provodi odnosno organizira za obavljanje djelatnosti iz stavka (1) ovoga članka i koji je: a) povezan s projektima vodogradnje te s projektima navodnjavanja ili odvodnjavanja (isušivanja), pod uvjetom da količina vode koja će se koristiti za opskrbu pitkom vodom iznosi više od 20% od ukupne količine vode stavljene na raspolaganje takvim projektima ili instalacijama za navodnjavanje ili odvodnjavanje (isušivanje) ili b) povezan s odvodnjom ili pročišćavanjem otpadnih voda. (3) Sektorsko ugovorno tijelo obvezano je primijeniti odredbe ovoga Zakona kada obavlja djelatnosti koje se odnose na opskrbu (napajanje) mreža pitkom vodom u svrhu javne opskrbe od subjekta koje nije ugovorno tijelo i ne smatra se djelatnošću u smislu stavka (1) ovoga članka ako: a) taj subjekt proizvodi pitku vodu jer mu je ona potrebna za obavljanje neke djelatnosti koja nije djelatnost iz čl. 78. - 84. ovoga Zakona te b) napajanje (opskrbu) javne mreže ovisi samo o vlastitoj potrošnji tog subjekta i ne iznosi više od 30% od ukupne proizvodnje pitke vode, u odnosu na prosjek u prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. Članak 79. (Plin, toplinska i električna energija) (1) Djelatnosti iz područja plina i toplinske energije na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona su: a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom plina i toplinske energije; b) opskrba (napajanje) te mreže plinom ili toplinskom energijom. (2) Ukoliko opskrbu (napajanje) mreža plinom ili toplinskom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekt koji nije ugovorno tijelo, onda se ne smatra djelatnošću u smislu stavka (1) ovoga članka: a) ako subjekt proizvodi plin ili toplinsku energiju tako što to nastaje kao neizbježna posljedica obavljanja djelatnosti koja ne pripada djelatnostima iz stavka (1) ili stavka (3) ovoga članka ili iz čl. 78. – 84. ovoga Zakona i b) ako je opskrba javne mreže posljedica gospodarskog iskorištavanja napajanja i ako u odnosu na prosjek u posljednje tri godine, uključujući i tekuću godinu, ne čini više od 20% prihoda subjekta. (3) Sektorsko ugovorno tijelo obvezno je primijeniti odredbe ovoga Zakona kada obavlja djelatnosti iz područja električne energije, i to kada: a) stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravlja nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije; b) opskrbljuje (napaja) tu mrežu električnom energijom. (4) Ukoliko opskrbu (napajanje) mreža električnom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekt koji nije ugovorno tijelo, onda se ne smatra djelatnošću u smislu odredbe stavka (3) ovoga članka: a) ako subjekt proizvodi električnu energiju zbog toga što je njena potrošnja potrebna u svrhu obavljanja neke djelatnosti koja nije djelatnost iz stavka (1) ili stavka (3) ovoga članka ili iz čl. 78. - 84. ovoga Zakona i b) ako opskrba (napajanje) javne mreže ovisi samo o vlastitoj potrošnji tog subjekta i ne iznosi više od 30% ukupne proizvodnje energije, u odnosu na prosjek u prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. Članak 80. (Istraživanje i vađenje nafte, plina, ugljena i ostalih krutih goriva) Sektorsko ugovorno tijelo obvezno je primjenjivati odredbe ovoga Zakona kada obavlja djelatnosti istraživanja i vađenja nafte, plina, ugljena i ostalih krutih goriva, i to kada se obavljanje te djelatnosti odnosi na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu istraživanja ili vađenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva. Članak 81. (Transportne usluge) (1) Djelatnosti iz područja transporta u smislu ovoga Zakona su: a) kada se stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje mrežom za usluge javnog prometa http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 54 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. željeznicom, automatiziranim sustavima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarama; b) mreža iz područja transporta postoji ako se usluge u prometu obavljaju sukladno s uvjetima, primjerice, za linije, transportne kapacitete, redove vožnje i slično, a koje je utvrdilo nadležno tijelo. (2) Pružanje javnih usluga autobusnog prijevoza nije djelatnost u smislu odredaba ovoga članka ako i drugi subjekti mogu pružati te usluge općenito ili na određenom zemljopisnom području pod istim uvjetom kao i sektorsko ugovorno tijelo. Članak 82. (Zračne, pomorske i riječne luke) Sektorsko ugovorno tijelo koje obavlja djelatnosti zračnih, pomorskih i riječnih luka i koje se odnose na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu stavljanja na raspolaganje zračnih luka, pomorskih luka, riječnih luka ili drugih prometnih terminala prijevoznicima u zračnom, pomorskom ili riječnom prijevozu obveznik je primjene ovoga Zakona. Članak 83. (Poštanske usluge) (1) Poštanske ili druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge su djelatnosti koje se obavljaju pod uvjetima određenim ovim člankom. (2) Poštanske usluge u smislu stavka (1) ovoga članka su usluge primanja, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka. Te usluge obuhvaćaju: a) rezervirane poštanske usluge, a to su poštanske usluge koje sukladno zakonima o pošti obavlja jedino javni operater; b) poštanske usluge koje se obavljaju na slobodnom tržištu sukladno odredbama zakona o pošti. (3) Poštanska pošiljka je pismovna pošiljka, poštanska i brzojavna uputnica i paket koji sadrži robu s ili bez komercijalne vrijednosti, bez obzira na težinu, adresirana na određenog primatelja kojemu treba uručiti pošiljku. Poštanska pošiljka, u smislu stavka (2) ovoga članka, odnosi se i na knjige, kataloge i tisak. (4) Druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge jesu usluge koje se obavljaju na sljedećim područjima, pod uvjetom da te usluge obavlja subjekt koji obavlja poštanske usluge u smislu stavka (2) ovoga članka i pod uvjetom da te usluge nisu izravno izložene tržišnom natjecanju, a to su: a) usluge upravljanja poštanskom službom (usluge i prije i poslije otpreme, kao što su usluge upravljanja urudžbenim uredom); b) usluge dodane vrijednosti u vezi s elektroničkim sredstvima i koje se u cijelosti pružaju putem elektroničkih sredstava (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektroničkim sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje preporučene elektroničke pošte); c) usluge koje se odnose na pošiljke drukčije od onih pošiljaka naznačenih u stavku (3) ovoga članka (npr. neadresirane pošiljke, reklamne pošiljke, promidžbene pošiljke i sl.); d) financijske usluge prema definiciji iz Aneksa II. Dijela A. Kategorije 6. ovoga Zakona; e) filatelističke usluge; f) logističke usluge koje su kombinacija fizičke dostave i/ili skladištenja i drugih nepoštanskih djelatnosti. Članak 84. (Nabava koja se odnosi na više djelatnosti) (1) Na predmet nabave koji se odnosi na obavljanje više djelatnosti iz ovoga poglavlja primjenjuju se odredbe ovoga dijela Zakona za onu djelatnost koja je glavni dio predmeta nabave. (2) Ako se na dio predmeta nabave planiranog za obavljanje jedne od djelatnosti primjenjuju odredbe ovoga poglavlja Zakona, a na drugi dio predmeta nabave se ne primjenjuju odredbe niti ovoga poglavlja niti poglavlja II. i III. ovoga Zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežiti dio predmeta nabave, onda se postupak javne nabave provodi sukladno odredbama ovoga dijela Zakona. (3) Ako dio predmeta nabave planiran za obavljanje jedne od djelatnosti podliježe odredbama ovoga poglavlja Zakona, a drugi dio predmeta nabave podliježe odredbama poglavlja II. i III. ovoga Zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežiti dio predmeta nabave, onda se postupak javne nabave provodi sukladno odredbama poglavlja II. i III. ovoga Zakona. Odjeljak B. Posebne odredbe Članak 85. (Sustav kvalifikacije) (1) Sektorsko ugovorno tijelo može uspostaviti i voditi sustav kvalifikacije kandidata/ponuditelja. Sektorsko ugovorno tijelo koje uspostavi ili vodi sustav kvalifikacije obvezan je u objavi navesti svrhu sustava kvalifikacije i način na koji se mogu zatražiti pravila kvalifikacije, te osigurati da gospodarski subjekt u svakom trenutku može zahtijevati kvalifikaciju. Ako sustav kvalifikacije traje dulje od tri godine, uspostava sustava kvalifikacije objavljuje se svake godine. Pri kraćem trajanju sustava kvalifikacije dovoljna je objava na početku postupka. (2) Sustav kvalifikacije, sukladno stavku (1) ovoga članka, može obuhvaćati različite stupnjeve, a vodi se na temelju objektivnih kvalifikacijskih kriterija i kvalifikacijskih pravila koje postavlja sektorsko ugovorno tijelo. Kvalifikacijski kriteriji i pravila mogu se po potrebi ažurirati. (3) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, sukladno stavku (2) ovoga članka, mogu obuhvaćati uvjete financijske i ekonomske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti. Sektorsko ugovorno tijelo obvezno je predvidjeti kriterije i pravila kvalifikacije, kao i razloge isključenja. (4) Ako kvalifikacijski kriteriji i pravila sadrže uvjete financijske i ekonomske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, gospodarski subjekt se, u svrhu dokaza zahtijevane sposobnosti, može u datom slučaju osloniti na resurse drugih gospodarskih subjekata, neovisno o pravnom odnosu između njega i tog gospodarskog subjekta. U tom slučaju on mora dokazati da doista raspolaže tim resursima za sve vrijeme trajanja sustava kvalifikacije. (5) Pod istim pretpostavkama kao i u stavku (4) ovoga članka, i skupine ponuditelja mogu se osloniti na resurse svojih članova ili drugih gospodarskih subjekata. (6) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, sukladno odredbi stavka (2) ovoga članka, stavljaju se na raspolaganje zainteresiranim gospodarskim subjektima na njihov zahtjev. Sektorsko ugovorno tijelo obavještava svakog zainteresiranog gospodarskog subjekta o izmjeni i dopuni kvalifikacijskih kriterija i pravila. Ako sektorsko ugovorno tijelo smatra da sustav kvalifikacije drugih sektorskih ugovornih tijela odgovara zahtjevima i uvjetima ponuditelja, odnosno kandidata koji su kvalificirani, učinit će dostupnima nazive tih drugih sektorskih ugovornih tijela kvalificiranim kandidatima. (7) Sektorsko ugovorno tijelo dužno je podnositelje zahtjeva u primjerenom roku obavijestiti o odluci koju je donijelo o http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 55 kvalifikaciji podnositelja zahtjeva. Ako se odluka ne može donijeti u roku od četiri mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju, sektorsko ugovorno tijelo dužno je obavijestiti podnositelja zahtjeva najkasnije dva mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju o razlozima produljenja obrade i navesti kada će se donijeti odluka o prihvaćanju ili odbijanju njegova zahtjeva. Podnositelj zahtjeva obavještava se o odluci o zahtjevu za kvalifikaciju najkasnije u roku šest mjeseci nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju. (8) Podnositelja zahtjeva obavještava se bez odgode o negativnim odlukama o kvalifikaciji, uz navođenje razloga, a najkasnije 15 dana nakon donošenja odluke. Razlozi se moraju temeljiti na kvalifikacijskim kriterijima koje je uspostavilo sektorsko ugovorno tijelo sukladno stavku (3) ovoga članka. (9) Uspješni podnositelji zahtjeva uvrštavaju se u popis, pri čemu je moguća daljnja podjela prema predmetu nabave za koji su pojedini podnositelji zahtjeva kvalificirani. (10) Sektorsko ugovorno tijelo može osporiti gospodarskom subjektu priznanje kvalifikacije samo iz razloga koji se temelje na kriterijima što ih je utvrdilo sektorsko ugovorno tijelo sukladno stavku (3) ovoga članka. Sektorsko ugovorno tijelo osporava priznatu kvalifikaciju gospodarskom subjektu, o čemu ga obavještava u pisanom obliku, uz navođenje razloga, i to u roku ne kraćem od 15 dana od dana osporavanja kvalifikacije. (11) Ako se poziv na nadmetanje objavljuje putem uspostave sustava kvalifikacije, ponuditelji odnosno kandidati odabiru se u ograničenom postupku javne nabave ili u pregovaračkom postupku javne nabave između gospodarskih subjekata koji su se kvalificirali unutar sustava kvalifikacije. (12) Uspostava sustava kvalifikacije objavljuje se sukladno članku 36. ovoga Zakona, u obliku koji će podzakonskim aktom utvrditi Vijeće ministara BiH. Članak 86. (Izuzeća za sektorska ugovorna tijela) (1) Sektorsko ugovorno tijelo, uz izuzeća iz članka 10. ovoga Zakona, izuzeto je od primjene ovoga Zakona i kada dodjeljuje: a) ugovor o nabavi roba ili usluga za daljnju prodaju ili davanje u zakup trećim osobama, pod uvjetom da sektorskom ugovornom tijelu ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju ili davanje u zakup predmeta takvih ugovora, te da i drugi subjekti mogu slobodno prodavati ili davati u najam pod jednakim uvjetima kao i sektorsko ugovorno tijelo ili sektorska ugovorna tijela; b) ugovor koji zaključi sektorsko ugovorno tijelo u svrhe koje ne uključuju obavljanje djelatnosti utvrđenih čl. 78. – 84. ovoga Zakona. (2) Sektorsko ugovorno tijelo koje obavlja djelatnosti utvrđene zakonom izuzeto je od primjene odredaba ovoga Zakona za ugovore koje dodjeljuje povezanom poduzeću, poslovnom partnerstvu ili sektorskom ugovornom tijelu koje je sastavni dio poslovnog partnerstva. Uvjeti i način dodjele ovih ugovora bit će određeni naputkom koji donosi Vijeće ministara BiH u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. POGLAVLJE V. OSTALI POSTUPCI JAVNE NABAVE Odjeljak A. Dodjela ugovora male vrijednosti Članak 87. (Vrste postupka za dodjelu ugovora male vrijednosti) (1) Postupci javne nabave za dodjelu ugovora male vrijednosti su: a) konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i b) izravni sporazum. (2) Ugovorno tijelo provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju kada je procijenjena vrijednost nabave robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM, odnosno kada je procijenjena vrijednost nabave radova manja od iznosa od 80.000,00 KM. (3) Ugovorno tijelo provodi postupak izravnog sporazuma za nabavu roba, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM. (4) Ugovorno tijelo može za vrijednosti nabave iz st. (2) i (3) ovoga članka provesti jedan od postupaka iz čl. 25. – 35. ovoga Zakona. Članak 88. (Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda) (1) Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda je postupak u kojemu ugovorno tijelo upućuje zahtjev za dostavu ponuda za nabavu roba, usluga ili radova određenome broju ponuditelja, pri čemu taj broj ne može biti manji od tri i obvezno objavljuje dodatnu obavijest o nabavi na portalu javnih nabava. (2) Prilikom pripreme ove vrste postupka, ugovorno tijelo dužno je donijeti odluku o pokretanju postupka i koristiti model konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda, koji propisuje Agencija. (3) Zahtjev za dostavu ponuda obuhvaća primjerene i dovoljne informacije na temelju kojih ponuditelji mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentnoj osnovi. Ugovorno tijelo dužno je u zahtjevu navesti: precizan rok i mjesto primanja ponuda, minimum dokumenata kojima se dokazuje kvalificiranost ponuditelja (ukoliko ih zahtijeva) i sl. (4) Ugovorno tijelo dužno je predvidjeti javno otvaranje ponuda. Članak 89. (Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva) (1) Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda temelji se na kriteriju najniže cijene ili kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, sukladno odredbama članka 64. ovoga Zakona. (2) Svaki ponuditelj može ponuditi samo jednu cijenu, i to ukupnu cijenu, koju ne može mijenjati nakon isteka roka za dostavu ponuda. Ugovorno tijelo ne može pregovarati o ponudi, kao ni o cijeni. (3) Kada ugovorno tijelo primi jednu prihvatljivu ponudu, dodjeljuje ugovor tome ponuditelju, i to najkasnije u roku od deset dana od dana okončanja postupka javne nabave. Članak 90. (Izravni sporazum) Izravni postupak je postupak u kojemu ugovorno tijelo nakon ispitivanja tržišta traži pisani prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više ponuditelja i pregovara ili prihvaća tu cijenu, kao uvjet za konačni sporazum. Ugovorno tijelo dužno je donijeti interni pravilnik o postupku izravnog sporazuma, koji treba biti usuglašen s modelom pravilnika o postupku izravnog sporazuma, koji propisuje Agencija. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 56 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. POGLAVLJE VI. INSTITUCIJE ZA PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA Članak 91. (Institucije) Agencija i URŽ su institucije nadležne za praćenje primjene ovoga Zakona i podzakonskih akata. Članak 92. (Agencija za javne nabave Bosne i Hercegovine) (1) Agencija je samostalna upravna organizacija sa statusom pravne osobe. Agencija ima sjedište u Sarajevu i posjeduje pečat sukladno Zakonu o pečatu institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o pečatu institucija BiH). (2) Agencija ima dvije podružnice sa sjedištima u Banjoj Luci i Mostaru. Podružnice nemaju status pravnih osoba. Podružnice imaju pečate istovjetne pečatu Agencije, koji dodatno sadrže naziv i sjedište podružnice. (3) Uloga Agencije je osigurati pravilnu provedbu ovoga Zakona. Za ostvarivanje uloge Agencije utvrđuju se sljedeće nadležnosti: a) priprema i izrada nacrta zakona, nacrta izmjena i dopuna zakona i pratećih podzakonskih akata, u svrhu osiguranja njihove djelotvornosti i svrhovitosti; b) unaprjeđenje informiranosti ugovornih tijela i ponuditelja o propisima o javnim nabavama i njihovim ciljevima, postupcima i metodama; c) objavljivanje priručnika i naputaka, kao i izrada i ažuriranje standardnih obrazaca i modela sukladno odredbama ovoga Zakona; d) pružanje tehničke pomoći i savjetodavnih mišljenja ugovornim tijelima i ponudieljima u vezi s pravilnom primjenom ovoga Zakona i podzakonskih akata; e) uspostava sustava praćenja postupaka koje provode ugovorna tijela za nabavu roba, usluga i radova, u cilju edukacije i otklanjanja uočenih nepravilnosti u pojedinačnim postupcima javnih nabava; f) prikupljanje podataka, analiza i objava informacija u vezi s postupcima javnih nabava i dodijeljenim ugovorima o javnim nabavama; g) razvijanje i uspostava elektroničkih informacijskih sustava u području javnih nabava u Bosni i Hercegovini; h) pokretanje, podržavanje i stvaranje pretpostavki za razvoj prakse elektroničkih nabava i komunikacija u području javnih nabava; i) organiziranje i održavanje obuka za ovlaštene predavače i službenike za javne nabave, objavljivanje informacija u vezi s obukama, te priprema priručnika i drugih pratećih materijala za profesionalni razvoj u području javnih nabava sukladno podzakonskom aktu koji donosi Vijeće ministara BiH; j) praćenje rada ovlaštenih predavača i vođenje evidencije o akreditiranim predavačima iz područja javnih nabava i službenicima za javne nabave; k) izrada godišnjih izvješća za Vijeće ministara BiH. (4) Agencija ima ravnatelja i Odbor Agencije. (5) Ravnatelj Agencije ima status tajnika s posebnim zadatkom. Izbor i imenovanje ravnatelja Agencije, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja, kao i razrješenje s dužnosti u nadležnosti je Vijeća ministara BiH, sukladno odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. (6) Ravnatelj Agencije predstavlja i zastupa Agenciju, rukovodi radom Agencije, organizira i osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije, donosi podzakonske i druge akta kojima se osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova i odgovoran je za rad Agencije. (7) Odbor Agencije nadležan je za razmatranje pitanja u vezi s funkcioniranjem i unaprjeđenjem sustava javnih nabava, te daje prethodnu suglasnost na akte kojim se uređuje sustav javnih nabava, a koje donosi Vijeće ministara BiH ili ravnatelj Agencije. (8) Odbor Agencije ima pet članova. Članovi Odbora Agencije su predstavnici: Ministarstva financija i trezora BiH, ministarstava financija entiteta, Direkcije za europske integracije i predstavnik Vlade Brčko Distrikta BiH. Promatrači u Odboru Agencije su predstavnici: Vanjskotrgovinske komore BiH, udruga poslodavaca BiH i entiteta, te nevladinog sektora, ravnatelj Agencije i predsjedatelj URŽ-a. Vijeće ministara BiH imenuje članove Odbora Agencije, i to na mandat od pet godina. Odbor Agencije donosi svoj poslovnik u roku od 30 dana od dana objave odluke o imenovanju u "Službenom glasniku BiH". (9) Članovi Odbora Agencije, većinom glasova, između sebe biraju predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja na razdoblje od dvije godine. Odbor Agencije održava sjednice najmanje dva puta godišnje. Za rad članova Odbora Agencije isplaćuje se naknada sukladno odluci Vijeća ministara BiH. (10) Odbor Agencije na sjednicama vodi zapisnike, te priprema informacije i inicijative koje putem Agencije upućuje Vijeću ministara BiH na usvajanje. (11) Sva ugovorna tijela u Bosni i Hercegovini dužna su surađivati s Agencijom i Odborom Agencije kada oni obavljaju svoje aktivnosti koje proizlaze iz okvira nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom i podzakonskim aktima. Članak 93. (Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine) (1) URŽ je samostalna neovisna institucija sa statusom pravne osobe, sa sjedištem u Sarajevu. URŽ posjeduje pečat sukladno Zakonu o pečatu institucija BiH. (2) URŽ ima sedam članova, od kojih po dva iz reda naroda u BiH, jedan iz reda ostalih, pri čemu su dva člana iz reda naroda u BiH iz Republike Srpske, četiri iz reda naroda iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedan iz reda ostalih alternativno se bira iz jednog ili drugog entiteta. (3) Tri člana URŽ-a, između kojih se bira predsjedatelj, moraju imati sveučilišno obrazovanje pravnog smjera i položen pravosudni ispit. Ostala tri člana URŽ-a su stručnjaci s visokom stručnom spremom iz područja izvođenja radova, javnih nabava, transporta ili strateškog poslovnog upravljanja. (4) URŽ će imati dvije podružnice, sa sjedištima u Banjoj Luci i Mostaru. Podružnice neće imati status pravnih osoba. Podružnice će imati pečate istovjetne pečatu URŽ-a koji će, kao jedinu dopuštenu razliku, sadržavati naziv i lokaciju podružnice. (5) Podružnice u Banjoj Luci i Mostaru imaju po pet članova, od kojih su tri člana priznati stručnjaci upravnog prava i/ili upravnog postupka, a dva člana su stručnjaci iz područja izvođenja radova, javnih nabava, transporta i strateškog poslovnog upravljanja i biraju se putem javnog natječaja. (6) URŽ sa sjedištem u Sarajevu nadležan je za donošenje odluka povodom žalbi za vrijednosti nabave iznad 800.000,00 KM, kao i za sve nabave institucija Bosne i Hercegovine i institucija Brčko Distrikta BiH i drugih ugovornih tijela Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta BiH. (7) Podružnice URŽ-a u Banjoj Luci i Mostaru nadležne su za donošenje odluka povodom žalbi za vrijednosti nabave do http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 57 800.000,00 KM. Nadležnost podružnice određuje se prema entitetskom sjedištu ugovornog tijela. (8) URŽ rješava povodom žalbi u postupcima javne nabave. (9) Članovi URŽ-a su u obavljanju svoje funkcije neovisni, jednaki i vezani isključivo za Ustav BiH i zakone u Bosni i Hercegovini. (10) Članove URŽ-a imenuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: PSBiH). PSBiH donosi odluku o pokretanju i provođenju procedure izbora i imenovanja, imenovanju ad hoc povjerenstva za izbor i imenovanje članova URŽ-a. Ad hoc povjerenstvo sastavlja listu uspješnijih kandidata i dostavlja je PSBiH, koja imenuje na dužnost i razrješuje dužnosti članove URŽ-a. (11) Mandat članova URŽ-a je pet godina, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja. U slučaju prijevremenog razrješenja jednog od članova URŽ-a, novi član URŽ-a imenuje se na ostatak mandata. (12) Ako PSBiH pravovremeno ne imenuje članove URŽ-a, članovima URŽ-a produljuje se mandat do imenovanja novih članova, ne dulje od osam mjeseci. (13) Funkcija članova URŽ-a nespojiva je s bilo kojom drugom izravnom ili neizravnom, stalnom ili povremenom dužnošću, s iznimkom akademskih, znanstvenih ili publicističkih aktivnosti. (14) PSBiH može prijevremeno razriješiti dužnosti člana URŽ-a samo u slučajevima kada član URŽ-a: a) podnese ostavku PSBiH; b) je pravomoćno osuđen za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci; c) trajno izgubi radnu sposobnost za obavljanje svoje funkcije. (15) URŽ ima Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, koji se usvaja na općoj sjednici URŽ-a i za koji glasuje natpolovična većina svih članova URŽ-a. (16) URŽ ima Poslovnik o radu URŽ-a, koji usvaja na općoj sjednici URŽ-a i za koji glasuje natpolovična većina svih članova URŽ-a. (17) Članovi URŽ-a i svi zaposlenici URŽ-a dužni su u svome radu čuvati tajnost podataka sukladno zakonu. (18) URŽ podnosi godišnje izvješće o radu PSBiH, koje usvoji natpolovična većina svih članova URŽ-a. DIO TREĆI – PRAVNA ZAŠTITA POGLAVLJE I. POSTUPAK PRAVNE ZAŠTITE Odjeljak A. Opće odredbe Članak 94. (Stranke u postupku) (1) Stranke u postupku pravne zaštite su: žalitelj, ugovorno tijelo i odabrani ponuditelj, a svojstvo stranke mogu imati i drugi gospodarski subjekti koji imaju pravni interes u predmetnom postupku javne nabave. (2) URŽ obavještava odabranog ponuditelja o vođenju postupka povodom žalbe, po službenoj dužnosti, dok se ostale osobe sa svojstvom stranke mogu prijaviti za sudjelovanje u postupku povodom žalbe. (3) Svaka stranka ima pravo izjasniti se o zahtjevima i navodima druge strane i predložiti dokaze. URŽ svakoj stranci u postupku dostavlja podneske koje zaprimi u predmetu, o kojima se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove činjenice i dokazi. (4) Svaka stranka ovlaštena je razgledati spis predmeta, osim onoga dijela ponude i dokumentacije koji je sukladno zakonom utvrđen tajnim ili povjerljivim. (5) Ugovorno tijelo dužno je u postupku povodom žalbe, na zahtjev URŽ-a, dostaviti dokumentaciju u roku koji odredi URŽ. Članak 95. (Dostavljanje pismena u inozemstvo) Stranci koja sudjeluje u postupku povodom žalbe pred URŽ-om, a čije je sjedište, prebivalište ili boravište izvan Bosne i Hercegovine, URŽ može poštom dostaviti pismeno. Članak 96. (Jezik postupka) Postupak pravne zaštite vodi se na jednom od jezika koji su u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini te latiničnim ili ćiriličnim pismom. Članak 97. (Aktivna legitimacija) Žalbu može podnijeti svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavi i koji učini vjerojatnim da je bila ili je u konkretnom postupku javne nabave mogla biti prouzrokovana šteta zbog postupanja ugovornog tijela, a koje se u žalbi navodi kao povreda ovoga Zakona i podzakonskih akata od strane ugovornog tijela u postupku javne nabave. Članak 98. (Zabrana zaključenja ugovora) (1) Ugovorno tijelo ne može potpisati ugovor o javnoj nabavi u roku od 15 dana od dana kada su ponuditelji obaviješteni o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. (2) Zabrana potpisivanja ugovora iz stavka (1) ovoga članka ne primjenjuje se: a) ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u otvorenom postupku, pregovaračkom postupku bez objave obavijesti i u postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B. i njegova je ponuda izabrana; b) ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u drugoj fazi ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti i natjecateljskog dijaloga i njegova je ponuda izabrana; c) u slučaju dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje. (3) Zabrana potpisivanja ugovora iz stavka (2) točke a) ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju kada ugovorno tijelo objavi dobrovoljno ex ante obavijest o transparentnosti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti i u postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijelu B. (4) Uložena žalba ne sprječava potpisivanje ugovora o javnoj nabavi za lotove na koje nije uložena žalba. (5) U slučaju da na odluku o dodjeli ugovora u postupku nabave male vrijednosti nije uložena žalba, ugovorno tijelo dužno je zaključiti ugovor u roku od deset dana od dana obavještavanja sudionika u postupku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Odjeljak B. Ulaganje žalbe Članak 99. (Način ulaganja žalbe) (1) Žalba se ulaže ugovornom tijelu u pisanom obliku izravno, elektroničkim putem, ako je elektroničko sredstvo određeno za način komunikacije u tenderskoj dokumentaciji, ili preporučenom poštanskom pošiljkom. (2) Žalba se podnosi u dovoljnome broju primjeraka, a koji ne može biti manji od tri, kako bi mogla biti uručena kvalificiranom kandidatu ili izabranom ponuditelju, kao i drugim strankama u postupku. (3) Datum zaprimanja žalbe izravno u ugovornom tijelu, odnosno datum zaprimanja žalbe elektroničkim putem uz osiguranje dokaza o upućivanju odnosno zaprimanju žalbe, http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 58 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. ili datum predaje na poštu preporučene poštanske pošiljke smatra se danom uručivanja žalbe. (4) U slučaju izravne predaje žalbe, ugovorno tijelo dužno je izdati žalitelju potvrdu o vremenu zaprimanja žalbe. (5) Ako ugovorno tijelo odbije izdati potvrdu o vremenu zaprimanja, smatrat će se da je žalba podnesena u roku, osim ako ugovorno tijelo ne dokaže suprotno. Članak 100. (Postupak ugovornog tijela povodom žalbe) (1) Ugovorno tijelo dužno je u roku od pet dana od zaprimanja žalbe utvrditi pravovremenost, dopuštenost i je li žalba uložena od ovlaštene osobe. (2) Ako ugovorno tijelo utvrdi da je žalba nepravovremena, nedopuštena ili uložena od neovlaštene osobe, odbacit će je zaključkom. Protiv ovoga zaključka žalitelj ima mogućnost podnijeti žalbu URŽ-u, i to u roku od 10 dana od dana zaprimanja zaključka. (3) Ako je žalba pravovremena, dopuštena i uložena od ovlaštene osobe, ugovorno tijelo, razmatrajući žalbu, može utvrditi da je ona djelomično ili u cijelosti osnovana i svojim rješenjem ispraviti radnju, poduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti izvan snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabave, te o tome obavijestiti sudionike u postupku javne nabave na način određen ovim Zakonom u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe. (4) Protiv rješenja ugovornog tijela iz stavka (3) ovoga članka može se uložiti žalba URŽ-u, putem ugovornog tijela, u roku od pet dana od dana zaprimanja rješenja. (5) Ako ugovorno tijelo postupajući povodom žalbe utvrdi da je žalba pravovremena, dopuštena i uložena od ovlaštene osobe, ali je neosnovana, dužan je u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe proslijediti je URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem o navodima žalbe, kao i potpunom dokumentacijom vezanom uz postupak protiv kojeg je uložena žalba. Članak 101. (Rokovi za ulaganje žalbe ugovornom tijelu) (1) Žalba se može uložiti: a) najkasnije sedam dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda u odnosu na podatke iz obavijesti; b) najkasnije 10 dana od dana preuzimanja tenderske dokumentacije; c) najkasnije 10 dana nakon zaprimanja zapisnika o otvaranju ponuda u odnosu na radnje, postupanje, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda; d) najkasnije 10 dana nakon zaprimanja odluke kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne nabave u odnosu na postupak pregleda i ocjene sposobnosti, te postupak pregleda, ocjene i izbora najpovoljnijeg ponuditelja; e) najkasnije 10 dana nakon isteka roka za donošenje odluke o pojedinačnim pravima iz javne nabave iz točke d) ovoga stavka. (2) Žalba se ulaže najkasnije 30 dana nakon saznanja da je ugovor zaključen bez provođenja postupka javne nabave u suprotnosti s ovim Zakonom, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zaključenja ugovora u tom postupku. (3) U slučaju dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma iz članka 32. stavka (5) ovoga Zakona ili unutar dinamičkog sustava kupnje iz članka 123. ovoga Zakona, žalba se ulaže najkasnije 30 dana ako ugovorno tijelo obavijesti ponuditelje da je zaključen ugovor na temelju okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje u odnosu na postupak dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje. (4) U slučaju pregovaračkog postupka bez objave obavijesti i postupka dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B., žalba se izjavljuje najkasnije: a) 10 dana od dana objave dobrovoljne ex ante obavijesti o transparentnosti, ako je ova obavijest objavljena; b) 30 dana od dana objave obavijesti o dodjeli ugovora, ako dobrovoljna ex ante obavijest o transparentnosti nije objavljena. (5) U postupcima nabave male vrijednosti iz članka 88. stavka (1) točke a) ovoga Zakona, žalba se ulaže u roku od pet dana od dana zaprimanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. (6) Žalitelj koji je propustio uložiti žalbu prema odredbama st. od (1) do (5) ovoga članka, gubi pravo tražiti ispitivanje zakonitosti po istoj osnovi u kasnijoj fazi postupka. Odjeljak C. Pravna zaštita pred URŽ-om Članak 102. (Dokazivanje u postupku povodom žalbe) (1) Stranke u postupku dužne su iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve ili odluke, postupke, radnje ili nečinjenja, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. (2) U postupku pravne zaštite ugovorno tijelo dužno je dokazati postojanje činjenica i okolnosti na osnovi kojih je donijelo odluku o pravima, poduzelo radnje ili propuštanje te provelo postupke, koji su predmetom postupka po žalbi. (3) U postupku pravne zaštite žalitelj je dužan dokazati ili barem učiniti vjerojatnim postojanje činjenica i razloga koji se tiču pravnog interesa za podnošenje žalbe, povreda postupka ili povreda primjene materijalnog prava koje su istaknute u žalbi, za koje zna ili bi trebao znati. Članak 103. (Bitne povrede zakona) (1) U postupcima javne nabave apsolutno bitne povrede zakona su one povrede o kojima URŽ vodi računa po službenoj dužnosti i koje mogu dovesti do poništenja postupka u potpunosti ili djelomično, i to: a) neusklađenost tenderske dokumentacije s ovim Zakonom ili podzakonskim aktima, koja je dovela do nemogućnosti utvrđivanja osnovanosti žalbenih navoda ili koja je dovela do narušavanja temeljnih načela ovoga Zakona, odnosno nezakonite dodjele ugovora; b) provođenje postupka javne nabave bez donošenja odluke o početku postupka javne nabave, sa sadržajem određenim člankom 18. ovoga Zakona; c) objavljivanje obavijesti o postupku javne nabave koje nisu sukladne ovome Zakonu ili podzakonskim aktima i tenderskoj dokumentaciji; d) povrede postupka prilikom otvaranja ponuda, odnosno propuštanje roka za ocjenu zahtjeva za sudjelovanje. (2) Relativno bitne povrede zakona su povrede koje mogu dovesti do poništenja postupka javne nabave ako se uspostavi izravna veza između povrede i ishoda postupka. Članak 104. (Ovlasti URŽ-a) (1) URŽ u postupku pravne zaštite postupa u granicama zahtjeva iz žalbe, a po službenoj dužnosti u odnosu na povrede opisane u članku 103. stavku (1) ovoga Zakona. (2) URŽ nije dužan kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmetom prethodne žalbe u istom postupku javne nabave. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 59 Odjeljak D. Žalba Članak 105. (Sadržaj žalbe) Žalba sadrži: a) ime ili naziv žalitelja, prebivalište ili sjedište žalitelja, ime zastupnika ili punomoćnika žalitelja ako ga ima; b) naziv ugovornog tijela protiv kojega se podnosi žalba; c) broj i datum postupka javne nabave i podatke o objavljivanju obavijesti o javnoj nabavi, ako je obavijest objavljena; d) broj i datum odluke o izboru ponude, poništenju postupka ili druge odluke ugovornog tijela; e) druge podatke o radnji, propuštanju radnje ili postupcima ugovornog tijela koji su predmetom postupka ili o predmetu nabave; f) pis činjeničnog stanja; g) oopis povreda ovoga Zakona i podzakonskih akata i obrazloženje; h) prijedlog dokaza; i) dokaz o plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu u iznosu propisanom člankom 108. ovoga Zakona; j) potpis žalitelja ili potpis ovlaštene osobe odnosno punomoćnika (ako ga žalitelj ima) i pečat (ako ga žalitelj ima). Članak 106. (Postupak s neurednom žalbom) (1) Ako dostavljena žalba ne sadrži podatke iz članka 105. stavka (1) toč. a), b), c), d) e), h) i j) ovoga Zakona, URŽ poziva žalitelja da upotpuni žalbu i određuje rok koji ne može biti dulji od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva za dopunu. (2) Ako žalitelj ne postupi prema zahtjevu URŽ-a sukladno stavku (1) ovoga članka, žalba će se odbaciti kao neuredna, osim ako bi se iz njenog sadržaja moglo postupati i ako žalba ima postavljen žalbeni zahtjev i dokaz o plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu. Članak 107. (Ulaganje žalbe URŽ-u) Žalitelj ulaže žalbu URŽ-u putem ugovornog tijela u rokovima i na način propisan ovim Zakonom. Članak 108. (Naknada na žalbu) (1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: a) 500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave do 50.000,00 KM; b) 800,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 50.001,00 KM do 80.000,00 KM; c) 2.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 80.001,00 KM do 250.000,00 KM; d) 3.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 250.001,00 KM do 400.000,00 KM; e) 5.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 400.001,00 KM do 800.000,00 KM; f) 7.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 800.001,00 KM do 9.000.000,00 KM; g) 10.000,00 KM kada je vrijednost nabave jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM. (2) Žalitelj uplaćuje odgovarajući iznos naknade iz stavka (1) ovoga članka na temelju podataka o procijenjenoj vrijednosti nabave iz tenderske dokumentacije. (3) Prije razmatranja žalbi URŽ je dužan utvrditi je li žalitelj uplatio naknadu sukladno st. (1) i (2) ovoga članka. (4) Ako procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku ulaganja žalbe URŽ-u ili nije objavljena, naknada za pokretanje žalbenog postupka plaća se u iznosu od 2.000,00 KM. URŽ će pozvati žalitelja na plaćanje razlike naknade u određenom roku ako se tijekom žalbenog postupka utvrdi da je naknada plaćena u nedovoljnom iznosu. (5) Kada se žalba ulaže na odluku o izboru ili poništenju, a ne odnosi se na nabavu u cjelini nego na jedan ili više lotova nabave, naknada iznosi trećinu iznosa iz stavka (1) ovoga članka. (6) Naknada se uplaćuje u korist proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine i ona je nepovratna u slučaju neosnovane žalbe. (7) Ministarstvo financija i trezora BiH donijeti će instrukciju o načinu uplate, kontrole i povrata naknada propisanih ovim člankom. Članak 109. (Postupanje URŽ-a povodom žalbe) (1) URŽ nakon zaprimanja žalbe utvrđuje pravovremenost, dopuštenost i je li žalba uložena od ovlaštene osobe. (2) Kada URŽ utvrdi da je žalba pravovremena, dopuštena i uložena od ovlaštene osobe, nastavit će razmatrati žalbene navode. Članak 110. (Suspenzivno djelovanje žalbe) Uložena žalba odgađa nastavak postupka javne nabave, zaključenje i/ili provođenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma do donošenja odluke URŽ-a. Odjeljak E. Odlučivanje povodom žalbe Članak 111. (Odluke povodom žalbe) (1) U postupku pravne zaštite URŽ može: a) obustaviti postupak povodom žalbe zbog odustanka od žalbe; b) odbaciti žalbu zaključkom zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, nepravovremenosti i zbog toga što je uložena od osobe koja nema aktivnu legitimaciju; c) odbiti žalbu zbog neosnovanosti; d) poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojemu je povrijeđen zakon ili podzakonski akti; e) odlučiti o zahtjevu ugovornog tijela za nastavak postupka javne nabave; f) poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u okolnostima iz stavka (2) ovoga članka. (2) URŽ će poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum ako je ugovorno tijelo: a) primjenilo pregovarački postupak bez objave obavijesti ili postupak dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B. u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona; b) propustilo objaviti obavijest o nabavi na portalu javnih nabavi ako se to zahtijeva ovim Zakonom; c) zaključilo ugovor ili okvirni sporazum u suprotnosti s člankom 98. ovoga Zakona ako to sprječava URŽ da razmotri žalbu prije zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma; d) zaključilo ugovor ili okvirni sporazum bez primjene postupka javne nabave, osim u slučajevima kada je to ovim Zakonom dopušteno. (3) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum neće biti predmetom poništenja ako je, u slučajevima iz stavka (2) toč. a), b) i d) ovoga članka, ugovorno tijelo imalo opravdane razloge smatrati da postupa sukladno ovome Zakonu, ako je dobrovoljno objavilo ex ante obavijest o transparentnosti i ugovor ili okvirni sporazum nije http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 60 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. zaključen prije isteka razdoblja od 15 dana nakon objavljivanja te obavijesti. (4) U opravdanim slučajevima navedenim u stavku (5) ovoga članka, URŽ može ostaviti na snazi ugovor ili okvirni sporazum koji je predmetom poništenja, u opsegu u kojemu je ugovor ili okvirni sporazum već proveden. U tom slučaju URŽ će ugovornom tijelu odrediti novčanu kaznu u iznosu naznačenom u stavku (8) ovoga članka. (5) URŽ neće poništiti ugovor ili okvirni sporazum ako, nakon što je razmotrio sve bitne okolnosti, utvrdi da prevladavajući razlozi u vezi s općim interesom zahtijevaju da ugovor treba ostati na snazi. (6) Opći interes u smislu stavka (5) ovoga članka ne odnosi se na ekonomski interes u izravnoj vezi s ugovorom ili okvirnim sporazumom, što posebno obuhvaća troškove koji mogu nastati zbog zakašnjenja u provedbi ugovora ili okvirnog sporazuma, troškove koji proizlaze iz provođenja novog postupka javne nabave, troškove koji mogu nastati zbog promjene gospodarskog subjekta koji provodi ugovor ili okvirni sporazum i troškove pravnih obveza koje su rezultat poništenja ugovora ili okvirnog sporazuma. Ekonomski interes za ostanak ugovora na snazi može se smatrati važnim općim interesom samo kada bi poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma dovelo do nesrazmjernih posljedica. (7) Poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma ima učinak od trenutka zaključenja ugovora. (8) Novčane kazne iz stavka (4) ovoga članka nameću se ugovornom tijelu u iznosu do 5% vrijednosti ugovora, uzimajući u obzir vrstu i opseg povrede, kao i okolnosti pod kojima je počinjena povreda. (9) Kazna određena prema odredbama ovoga članka uplaćuje se u korist proračuna državne, entitetske ili lokalne razine u kojoj ugovorno tijelo ima sjedište. (10) URŽ rješenjem odlučuje o glavnoj stvari, a u ostalim slučajevima zaključkom. (11) URŽ je dužan donijeti zaključak ili rješenje povodom žalbe u roku od 15 dana od dana kompletiranja žalbe ugovornog tijela, ali ne kasnije od 30 dana nakon zaprimanja žalbe od ugovornog tijela. (12) U iznimno složenim slučajevima, predsjedatelj URŽ-a može zaključkom produljiti rok iz stavka (3) ovoga članka, ali ne dulje od 30 dana. Ovaj zaključak dostavlja se svim strankama u postupku. (13) Rješenje ili zaključak URŽ-a iz ovoga članka je konačno i izvršno. Članak 112. (Spajanje postupaka) (1) Ako postoji više žalbi koje se odnose na isti postupak javne nabave, predsjedatelj URŽ-a može donijeti zaključak o spajanju postupaka bez utvrđivanja postojanja bilo kakvih drugih uvjeta za spajanje postupaka. U tom slučaju donosi se jedno rješenje povodom žalbi u tom postupku javne nabave. Rokovi se računaju od dana zaprimanja posljednje žalbe. (2) Protiv zaključka URŽ-a iz stavka (1) ovoga članka nije dopušten pravni lijek sukladno ovome Zakonu. Članak 113. (Odlučivanje URŽ-a) (1) URŽ u postupcima povodom žalbe odlučuje u vijećima sastavljenim od predsjedatelja vijeća i dva člana vijeća. (2) U složenim slučajevima i slučajevima međunarodnih vrijednosnih razreda, predsjedatelj vijeća predlaže rješavanje slučaja na plenarnoj sjednici. (3) Zasjeda se u plenumu u slučajevima kada se donosi novi stav u odnosu na ranije zauzete stavove. (4) U slučajevima iz st. (2) i (3) ovoga članka predsjedatelj vijeća donosi poseban zaključak. (5) Članovi URŽ-a ne mogu se suzdržati od glasovanja. (6) Rješenje odnosno zaključak iz članka 112. stavka (2) ovoga Zakona potpisuje predsjedatelj vijeća i akt se ovjerava pečatom URŽ-a. (7) Sastav vijeća za odlučivanje povodom žalbe posebnim rješenjem utvrđuje predsjedatelj URŽ-a. Predsjedatelj URŽa može predsjedati vijećem za odlučivanje povodom žalbe. (8) Zaključci i rješenja URŽ-a, kao i presude Suda Bosne i Hercegovine po njima, javno se objavljuju na portalu javnih nabava. Članak 114. (Izuzeće zbog sukoba interesa) (1) Član URŽ-a ili druga osoba koja je uključena u postupanje u određenom predmetu ne može donositi odluku o njemu ili biti uključena u postupak odlučivanja ako je s ponuditeljem ili ugovornim tijelom, pravnim predstavnikom ili osobom koju su ovlastili ponuditelj, ugovorno tijelo ili njihovi pravni predstavnici, članovi uprave ili odgovorni predstavnici: u poslovnoj vezi, u izravnoj ili neizravnoj (uključujući rodbinsku vezu, zaključno s četvrtim stupnjem) rodbinskoj vezi, u bračnoj (čak i ako je došlo do prekida braka) ili izvanbračnoj zajednici ili u tazbinskoj vezi, zaključno s trećim stupnjem. (2) Član URŽ-a odnosno druga osoba koja je bila u radnom odnosu odnosno zaposlena kod ponuditelja ili ugovornog tijela, a od prestanka radnog odnosa nisu protekle dvije godine sukladno stavku (1) ovoga članka, ne može donositi odluke o određenom predmetu niti biti uključena u postupak rješavanja istog predmeta URŽ-a. (3) U slučaju postojanja razloga iz st. (1) i (2) ovoga članka, kao i drugih razloga za izuzeće, član URŽ-a mora bez odgode obavijestiti predsjedatelja URŽ-a, koji je dužan donijeti odluku o izuzeću člana URŽ-a. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba sukladno ovome Zakonu. Odredbe ovoga stavka primjenjuju se i na drugu osobu koja je uključena u rješavanje određenog predmeta ako, prema odredbama ovoga članka, ne može biti uključena u postupak njgovog rješavanja. (4) U slučaju da kod predsjedatelja URŽ-a postoje razlozi iz st. (1) i (2) ovoga članka, predsjedatelj URŽ-a dužan je bez odgode o tome obavijestiti ostale članove URŽ-a, koji donose odluku o izuzeću. (5) Protiv odluke iz st. (3) i (4) ovoga članka nije dopušteno posebno uložiti pravni lijek sukladno ovome Zakonu. POGLAVLJE II. PRAVNA ZAŠTITA PROTIV ODLUKA URŽ-a Odjeljak A. Sudska zaštita Članak 115. (Upravni spor) (1) Protiv odluke URŽ-a, ugovorna tijela i sudionici u postupku mogu pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke. (2) Upravni spor povodom tužbe koju podnesu stranke u postupku javne nabave vodi se po žurnom postupku. (3) Ugovorno tijelo ili sudionik u postupku može podnijeti i zahtjev za odgodu konačnog rješenja ili zaključka URŽ-a zajedno s tužbom kojom se pokreće upravni spor u roku iz stavka (1) ovoga članka. (4) Cijeneći javni interes i štetu koju bi odgoda konačne odluke URŽ-a mogle izazvati, o zahtjevu iz stavka (3) ovoga http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 61 članka rješava Sud BiH posebnim rješenjem, kojim odgađa izvršenje konačne odluke URŽ-a na određeno vrijeme ili do donošenja odluke suda povodom tužbe u upravnom sporu. Članak 116. (Prekršajne odredbe) (1) URŽ podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje kada utvrdi da je bilo povreda postupka javne nabave koje predstavljaju prekršaj u smislu odredaba ovoga Zakona. U slučajevima kada nije bilo postupka povodom žalbe, Agencija podnosi prekršajnu prijavu nadležnom sudu za prekršaje kada utvrdi povrede ovoga Zakona koje su u njenoj nadležnosti. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ugovorno tijelo: a) ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupaka javne nabave propisanih ovim Zakonom, osim u slučajevima kada je to zakonom dopušteno; b) ako ne zaštiti podatke koje mu proslijedi gospodarski subjekt, označivši ih kao povjerljive, a koji prema odredbama ovoga Zakona mogu biti proglašeni povjerljivima; c) ako se ne pridržava uvjeta i načina javne nabave prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabave s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabave; d) ako primijeni pregovarački postupak bez objave obavijesti suprotno odredbama čl. 21., 22., 23., 24. i 28. ovoga Zakona; e) ako ne stavi na raspolaganje tendersku dokumentaciju svim gospodarskim subjektima koji su je tražili, sukladno obavijesti o javnoj nabavi, odnosno ne omogući uvid u nju; f) ako ne poštuje rokove za primanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda; g) ako pri pripremi tehničke specifikacije ne poštuje važeće tehničke standarde, propise ili norme; h) ako ne dostavi odluke za koje je ovim Zakonom propisana obveza dostavljanja ponuditeljima u postupku javne nabave; i) ako ne dovrši postupak javne nabave zaključivanjem ugovora o javnoj nabavi ili odlukom o poništenju; j) ako zaključi ugovor o javnoj nabavi koji nije sukladan s odabranom ponudom i uvjetima određenima u tenderskoj dokumentaciji; k) ako ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavi, sukladno s propisima o arhiviranju dokumenata; l) ako ustupi postupak nabave ili za provedbu nabave ovlasti treću osobu ili osobu koja nije ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona da bi na taj način izbjegao njegovu primjenu; m) ako na zahtjev URŽ-a ne dostavi traženu dokumentaciju ili onemogući uvid u dokumentaciju; n) ako ne izvrši rješenje URŽ-a; o) ako predmet ugovora, natječajne uvjete, tehničke specifikacije ili druge elemente javnog poziva prilagodi konkretnom ponuditelju ili ako dodijeli ugovor ponuditelju koji je sudjelovao u pripremi natječajne dokumentacije ili nekog njenog dijela, a nije u postupku dokazao da nije bio u povoljnijem položaju; p) ako ne dostavi izvješće o dodijeljenom ugovoru; r) ako ne donese plan nabava i ne objavi ga na internetskoj stranici ugovornog tijela. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba u ugovornom tijelu za prekršaj iz stavka (2) ovoga članka. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ponuditelj ako je dao netočne podatke u dokumentima kojima dokazuje osobnu, poslovnu, financijsku, tehničku i profesionalnu sposobnost. (5) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorna osoba ponuditelja za prekršaj iz stavka (4) ovoga članka. (6) URŽ podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu prema sjedištu ugovornog tijela. (7) URŽ, rješavajući u postupku povodom žalbe, a na osnovi stanja u spisu, može podnijeti kaznenu prijavu. Odjeljak B. Supsidijarna primjena Članak 117. (Supsidijarna primjena pravila upravnog postupka) Na postupak pred URŽ-om koji nije uređen odredbama ovoga Zakona primijenit će se odredbe Zakona o upravnom postupku. Članak 118. (Odnos prema ostalim propisima) Na odgovornost ugovornih stranaka za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona o obveznim odnosima. Odjeljak C. Naknada troškova postupka Članak 119. (Pravo na naknadu troškova u postupku javne nabave) (1) Ako ugovorno tijelo povrijedi odredbe ovoga Zakona ili podzakonskih akata, gospodarski subjekt ima pravo zahtijevati od ugovornog tijela naknadu troškova za pripremu ponude i troškova sudjelovanja u postupku javne nabave. (2) Pravo iz odredbe stavka (1) ovoga članka ne postoji ako je, nakon donošenja odluke o izboru ili nakon odluke o poništenju postupka javne nabave, URŽ utvrdio da kandidat/ponuditelj čija ponuda nije razmatrana, ni uz poštivanje odredaba ovoga Zakona i podzakonskih akata, ne bi imao stvarne izglede za izbor njegove ponude ili čija je žalba odbijena. Članak 120. (Nadležnost u postupku naknade troškova) (1) Za rješavanje zahtjeva za naknadu troškova u postupku javne nabave iz članka 119. stavka (1) ovoga Zakona nadležan je URŽ. (2) Zahtjev za naknadu troškova dopušten je samo ako je URŽ utvrdio da: a) zbog postupanja suprotno odredbama ovoga Zakona ili podzakonskih akata, odluka nije donesena prema navodima iz obavijesti o nabavi za ponudu s najnižom cijenom ili za ekonomski najpovoljniju ponudu ili b) je izbor postupka javne nabave bez objave obavijesti bio suprotan ovome Zakonu ili c) je odluka o poništenju postupka javne nabave bila suprotna odredbama ovoga Zakona ili podzakonskih akata ili d) je odluka o izboru, koja je donesena u korist jednog gospodarskog subjekta bez sudjelovanja drugih subjekata u postupku, na temelju odredaba ovoga Zakona ili podzakonskih akata bila nedopustiva; ili e) ugovorno tijelo, nakon znatnog prekoračivanja roka za donošenje odluke i suprotno zahtjevu ponuditelja za nastavak postupka javne nabave, postupak nije nastavio niti ga je okončao odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno odlukom o poništenju. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 62 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Članak 121. (Naknada štete) Svaki od sudionika u postupku javne nabave koji je pretrpio štetu zbog povrede ovoga Zakona ima mogućnost pokrenuti postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete zbog izmakle dobiti pred nadležnim sudom, prema općim propisima o naknadi štete. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 122. (Prijelazne odredbe) (1) Postupci javne nabave pokrenuti do početka primjene ovoga Zakona u kojima nisu zaključeni ugovori o javnoj nabavi bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabave. (2) Ako se protiv odluke ugovornog tijela koja je donesena sukladno stavku (1) ovoga članka vodi postupak povodom žalbe, odluka URŽ-a je konačna i izvršna. Protiv odluke URŽ-a može se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH u roku od 30 dana. (3) Postupci za naknadu štete pokrenuti prije početka primjene ovoga Zakona bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabave. (4) U slučaju da su različitim propisima u Bosni i Hercegovini uređena ista pitanja kao ovim Zakonom, primjena ovoga Zakona imat će prednost u odnosu na ostale propise. (5) Ako ovim Zakonom nisu posebno određeni rokovi za podzakonske akte koje donose Vijeće ministara BiH i Agencija, oni će biti doneseni u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. (6) Ravnatelj Agencije čiji je mandat u tijeku ostaje na mjestu ravnatelja do isteka mandata od pet godina, računajući od dana imenovanja. Članovi Odbora Agencije čiji je mandat u tijeku ostaju na mjestu člana Odbora Agencije do isteka mandata od pet godina, računajući od dana imenovanja. (7) Članovi URŽ-a koji su imenovani i čiji je mandat u tijeku ostaju na mjestu člana URŽ-a do isteka mandata od pet godina, računajući od dana imenovanja. Ako je protekao rok od pet godina od imenovanja, članovi URŽ-a dužni su obavljati poslove iz nadležnosti URŽ-a do izbora novih članova. PSBiH će raspisati natječaj najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (8) Do uspostave i početka rada podružnica, sve žalbe rješava sjedište URŽ-a u Sarajevu. Vijeće ministara BiH dužno je osigurati financijska sredstva i uvjete za početak rada podružnica najkasnije u roku od tri mjeseca od dana primjene ovoga Zakona. Članak 123. (Elektroničke nabave, elektroničke aukcije i dinamički sustav kupnje) (1) Način objavljivanja obavijesti u postupcima javnih nabavi propisan je Naputkom o načinu objavljivanja obavijesti u postupcima javnih nabava. (2) Elektroničke nabave, elektronička aukcija i dinamički sustav kupnje, način, rokovi i početak primjene bit će utvrđeni podzakonskim aktom, koji donosi Vijeće ministara BiH najkasnije u roku od jedne godine od početka primjene ovoga Zakona. Članak 124. (Prestanak važenja) (1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13). (2) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti podzakonski akti doneseni na temelju Zakona iz stavka (1) ovoga članka, i to: a) Naputak o primjeni Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/05 i 24/09); b) Naputak o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda ("Službeni glasnik BiH", br. 17/05 i 27/08); c) Lista ugovornih tijela, po kategorijama, koja su obvezna primjenjivati Zakon o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/05 i 86/06); d) Pravilnik o postupku izravnog sporazuma ("Službeni glasnik BiH", br. 53/06 i 20/09); e) Naputak o primjeni i korištenju modela standardne tenderske dokumentacije za postupke javne nabave za robe, usluge i radove ("Službeni glasnik BiH", broj 56/07). Članak 125. (Završne odredbe) (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se protekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Ovaj Zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Broj 01,02-02-1-59/13 29. travnja 2014. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v. r. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 63 ANEKS I. POPIS RADOVA NA KOJE SE PRIMJENJUJE ZAKON O JAVNIM NABAVAMA Ovi radovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju postojećih objekata, kao i uobičajene popravke i redovito održavanje: Grupa Klasa Predmet Opis radova 1 Priprema gradilišta 11 Rušenje zgrada, odvoz zemlje, demontaža objekata Ova klasa uključuje: - rušenje zgrada i drugih građevina; - raščišćavanje gradilišta; - izmještanje i prebacivanje zemlje: a) kopanje zemlje, b) punjenje zemljom, c) poravnanje i gradiranje gradilišta, d) kopanje rovova, kanala, e) razbijanje i uklanjanje stijena, f) rušenje eksplozivima itd. - priprema gradilišta za miniranje: a) uklanjanje viška tereta, naslaga minerala b) ostali radovi na razvoju i pripremi lokacije za izvođenje. - drenažu gradilišta; - drenaža poljoprivrednog i šumskog zemljišta. 12 Bušenje i burgijanje Ova klasa uključuje: - probno bušenje, probno burgijanje, uzimanje uzoraka jezgre u svrhu gradnje, te u geofizičke, geološke ili slične svrhe. Ova klasa isključuje: - bušenje izvora sirove nafte ili plina za proizvodnju (vidjeti klasu 25); - bušenje izvorišta vode (vidjeti klasu 25); - potapanje jama i okna; - kopanje okomitih rovova; - iskorištavanje naftnih i plinskih polja, geofizičko, geološko i seizmičko mjerenje. 2 Izgradnja cijele građevine ili njenih dijelova, građevinarstvo 21 Izgradnja zgrada i građevinski radovi Ova klasa uključuje: - gradnju svih tipova zgrada; - gradnju građevina u građevinarstvu i to: a) mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka, b) vijadukte, c) tunele i metroe, d) dugačke cjevovode, e) komunikacijske i elektrovodove, d) gradske cjevovode, e) gradske komunikacijske i elektrovodove; - pomoćne gradske radove; - montažu i podizanje montažnih građevina na gradilištu; Ova klasa isključuje: - uslužne aktivnosti vezane za vađenje nafte i plina; - građevinske radove, osim zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, terene za golf i druge sportske objekte (vidjeti klasu 23); - instalacije u zgradama (vidjeti grupu 3); - završavanje zgrada (vidjeti grupu 4); - arhitektonske i inženjerske usluge za građenje; - vođenje građevinskog projekta. 22 Podizanje krovnih pokrova i okvira Ova klasa uključuje: - podizanje krovova; - pokrivanje krovova; - hidroizolaciju. 23 Gradnja autoputeva, cesta, aerodroma i sportskih objekata Ova klasa uključuje: - gradnju autoputeva, cesta, svih puteva za vozila i pješake, ulica; - gradnju željeznica; - gradnju aerodromskih pista; - građevinske radove, izuzev zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, terene za golf i druge sportske objekte; - bojenje oznaka na autocestama, cestama, ulicama, na površini i na parkirališnim prostorima. Ova klasa isključuje prethodne zemljane radove. 24 Gradnja vodoprivrednih objekata Ova klasa uključuje gradnju: - vodenih puteva; - luka i riječnih radova; - marina; - gatova; - brana i nasipa; - bagerovanje; - radove ispod površine. 25 Drugi građevinski radovi koji uključuju posebne zanatske radove Ova klasa uključuje specifične građevinske poslove koji su zajednički za različite vrste objekata, a koje zahtjevaju posebne vještine ili opremu: - izgradnju temelja, uključujući i odvoz zemlje; - bušenje i gradnju vodenih izvorišta, potapanje jama i okna; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 64 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. - podizanje gotovih čeličnih elemenata; - savijanje čelika; - polaganje cigle i kamena ili drugih materijala; - podizanje i skidanje skela i radnih platformi, uključujući najam skela i radnih platformi; - podizanje dimnjaka i industrijskih peći; Ova klasa isključuje najam skele bez podizanja i demontaže (skidanja). 3 Građevinske instalacije 31 Instaliranje električnih instalacija i priključaka (sklopova) Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim objektima i projektima: - električnih žica i sklopova; - telekomunikacijskih sustava; - električnih grijnih sustava; - rezidencijalnih antena; - protupožarnih sustava i alarma; - alarmnih protuprovalnih sustava; - dizala i eskalatora; - gromobrana i sl. 32 Aktivnosti izolacijskih radova Ova klasa uključuje: - toplinske instalacije; - zvučne ili vibracijske izolacije u zgradama i drugim građevinskim projektima. Ova klasa isključuje hidroizolaciju (vidjeti klasu 22.). 33 Vodovodne instalacije Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim projektima: - vodovodne instalacije i sanitarnu opremu; - plinske instalacije i priključke; - opremu za grijanje, ventilaciju, hlađenje ili klimu; - sustave za prskanje. Ova klasa isključuje instalaciju električnih sustava za grijanje (vidjeti klasu 31.) 34 Druge instalacije u zgradama Ova klasa uključuje: - instalaciju rasvjete i signalnih sustava na cestama, željeznicama, aerodromima i lukama; - instalaciju u zgradama ili drugim građevinskim projektima ostalih instalacija, kablova i vodova. 4 Završni građevinski radovi 41 Gipsani radovi Ova klasa uključuje: - postavljanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima unutarnjeg ili vanjskog gipsa ili štukature, žbukanje uključujući slične materijale. 42 Vrata i prozore (stolariju) Ova klasa uključuje: - montažu gotovih vrata, prozora, te okvira za vrata i prozore, ugradbene kuhinje, stube, opremu za prodavaonice i prodajne objekte, kao i slične elemente od drva ili drugih materijala; - unutarnje završne radove (npr. stropove, oblaganje površina lamperijom, montažu pokretnih pregrada i dr.). Ova klasa isključuje postavljanje parketa i drugih drvenih podloga (vidjeti klasu 43.). 43 Podne i zidne obloge Ova klasa uključuje: - postavljanje, polaganje, vješanje ili uklapanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima; - zidova ili podnih ploča od keramike ili rezanog kamena; - parketa ili drugih drvenih podnih podloga; - tepiha ili linoleumskih podnih obloga, uključujući i gumene i plastične obloge; - teraco, mramorne, granitne ili škriljčane podne ili zidne obloge; - tapete. 44 Bojenje i ustakljivanje Ova klasa uključuje: - unutarnje ili vanjsko bojenje zgrada; - bojenje građevina; - montaža stakla, ogledala i drugih staklenih površina; Ova klasa isključuje montažu prozora (vidjeti klasu 42.). 45 Ostali radovi za dovršetak gradnje Ova klasa uključuje: - instalaciju privatnih bazena; - instalaciju parnih praonica; - razbijanje pijeska i slični radovi za gradnju eksterijera; - druge radove završavanja gradnje i završne radove. Ova klasa isključuje čišćenje zgrada i drugih građevina. 5 Najam opreme 50 Najam opreme za gradnju ili rušenje s radnikom/cima koji upravlja opremom Ova klasa isključuje najam strojeva i opreme za gradnju ili rušenje bez radnika koji upravljaju opremom. ANEKS II. Ovaj popis usluga odnosi se na kategorije usluga koje su vezane uz postupke javnih nabava, i to: DIO A. - koji za predmet javne nabave ima usluge koje se dodjeljuju sukladno postupcima javnih nabava, osim ugovora iz članka 7. ovoga Zakona, definiranim u Poglavlju I. i Poglavlju IV. ovoga Zakona. Kategorija Predmet javne nabave 1 Usluge održavanja i popravaka 2 Usluge prijevoza kopnom putnika i roba, uključujući usluge oklopnih vozila, i usluge dostave, osim usluga prijevoza pošte 3 Usluge aviotransporta putnika i tereta, osim prijevoza pošte 4 Usluge prijevoza pošte kopnom i zrakom, osim usluga željezničkog transporta 5 Telekomunikacijske usluge 6 Financijske usluge, i to: a) usluge osiguranja, b) bankarske i investicijske usluge. Financijske usluge koje su isključene su: - izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica, kao i drugih financijskih instrumenata; - usluge Centralne banke. 7 Računalne i uz njih vezane usluge 8 Istraživačke i razvojne usluge, osim usluga u kojima dobrobit od njihovog korištenja pri obavljanju svojih aktivnosti koristi ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo, uz uvjet da naknadu za osiguranje tih usluga u cjelini plaća ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 65 9 Računovodstvene usluge, revizorske i knjigovodstvene usluge 10 Usluge istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja 11 Usluge konzaltinga u menadžmentu i uz njih vezane usluge, osim usluga arbitraže i mirenja 12 Arhitektonske usluge: a) inženjerske usluge i integralne injženjerske usluge, b) usluge prostornog planiranja i uređenja krajolika, c) slične znanstvene i tehničke konzultantske usluge, d) usluge tehničkog ispitivanja i analiza. 13 Reklamne usluge i marketinške usluge 14 Usluge čišćenja zgrada i upravljanje imovinom 15 Usluge izdavaštva i tiskanja na osnovi tarife ili ugovora 16 Usluge odlaganja otpada, kanalizacijske usluge i druge sanitarne usluge. DIO B. - koji za predmet javne nabave ima usluge koje se dodjeljuju sukladno članku 8. ovoga Zakona: Kategorija Predmet javne nabave 1 Hotelske i ugostiteljske usluge 2 Usluge željezničkog transporta 3 Usluge vodenog transporta 4 Pomoćne transportne usluge i usluge podrške 5 Pravne usluge 6 Usluge zapošljavanja i osiguranja osoblja, osim ugovora o radu i rješenja o imenovanju 7 Usluge istrage i osiguranja, osim usluga oklopnih vozila 8 Obrazovne usluge i usluge stručnog usavršavanja 9 Zdravstvene i socijalne usluge 10 Rekreacijske usluge, kulturne i sportske usluge 11 Ostale usluge DIO C. - koji za predmet ugovora ima usluge koje su izuzete od primjene postupaka utvrđenih ovim Zakonom. Kategorija Predmet javne nabave 1 Ugovori o radu i rješenja o imenovanju 2 Ugovori o financijskim uslugama koji za predmet imaju: a) izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica, kao i drugih finansijskih instrumenata; b) usluge Centralne banke. 3 Ugovori o arbitraži i pomirenju 4 Ugovori o pribavljanju, razvoju, produkciji ili kooprodukciji programa za radijsko i TV emitiranje 5 Ugovori o pružanju usluga istraživanja i razvoja, osim onih od kojih korist imaju isključivo ugovorna tijela ili sektorska ugovorna tijela za svoju upotrebu pri obavljanju svojih aktivnosti i za koje naknadu u cjelini plaća ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo. На основу члана IV 4. а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 64. сједници Представничког дома, одржаној 13. марта 2014. године, и на 37. сједници Дома народа, одржаној 29. априла 2014. године, донијела је ЗАКОН О ЈАВНИМ НАБАВКАМА ДИО ПРВИ – ОПШТЕ ОДРЕДБЕ Члан 1. (Предмет закона) (1) Овим законом уређује се систем јавних набавки у Босни и Херцеговини, утврђују правила за поступке јавних набавки, и то на начин да се дефинишу права, дужности, одговорности и правна заштита учесника у поступку јавне набавке, те надлежности Агенције за јавне набавке Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Агенција) и Канцеларије за разматрање жалби Босне и Херцеговине (у даљем тексту: КРЖ). (2) Поступак јавне набавке односи се на поступке набавке робе, услуга или радова које спроводи уговорни орган или секторски уговорни орган из чл. 4. и 5. овог закона, у складу с одредбама овог закона и подзаконских аката. Члан 2. (Дефиниције појмова) (1) Поједини појмови који се користе у овом закону имају сљедећа значења: а) уговор о јавној набавци је уговор са финансијским интересом који се закључује у писаној форми између једног или више добављача и једног или више уговорних органа с циљем набавке робе, услуга или извођења радова у оквиру значења овог закона, и то: 1) уговор о јавној набавци робе је уговор о јавној набавци чији су предмет куповина, најам и закуп робе или лизинг са или без опције куповине робе, као и уговор који као успутну ствар укључује и уградњу и/или постављање и/или монтажу уз робу; 2) уговор о јавној набавци услуга је уговор о јавној набавци чији је предмет набавка услуга из Анекса II Дио А и Б који су саставни дио овог закона. Услуге које су изузете од овог закона наведене су у Анексу II Дио Ц, који је саставни дио овог закона. Уговором о јавној набавци услуга сматра се: - уговор о јавној набавци, чији су предмет и роба и услуге, јесте уговор о јавној набавци услуга ако вриједност предметних услуга прелази вриједност робе обухваћене тим уговором или - уговор о јавној набавци, чији су предмет услуге и радови, јесте уговор о јавној набавци услуга ако укључује и радове у смислу Анекса I који је саставни дио овог закона, а који су споредни у односу на главни предмет уговора; 3) уговор о јавној набавци радова је уговор чији је предмет пројектовање и извођење радова или извођење радова који се односе на једну или више дјелатности утврђених у Анексу I, који је саставни дио овог закона или радова или извођење радова, било којим http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 66 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. средствима, који одговарају захтјевима које је навео уговорни орган или секторски уговорни орган. Појам "радови" подразумијева резултат градње или грађевинских радова узет у цјелини, а који је сам по себи довољан за испуњење неке економске или техничке функције; б) уговорни орган у смислу овог закона је: 1) уговорни орган из члана 4. овог закона који спроводи поступак јавне набавке робе, услуга и/или радова; 2) секторски уговорни орган из члана 5. овог закона који обавља дјелатност у области водоснабдијевања или енергетике или промета или поштанских услуга, и који спроводи поступак јавне набавке робе, услуга и/или радова; ц) привредни субјекат је правно или физичко лице или група таквих лица, који на тржишту нуде робу, услуге и/или радове, а регистровани су за обављање предметне дјелатности, те могу учествовати у поступку јавне набавке као: 1) понуђач који је доставио понуду; 2) кандидат који је доставио захтјев за учешће у ограниченом, преговарачком поступку или такмичарском дијалогу; 3) група кандидата/понуђача (два или више кандидата/понуђача) који су доставили заједнички захтјев за учешће или заједничку понуду; 4) добављач којем је након поступка јавне набавке додијељен уговор о јавној набавци; д) тендерска документација је документација која садржи минимум јасних и одговарајућих информација у односу на изабрани поступак додјеле уговора, а објављује је или кандидатима/понуђачима представља уговорни орган; ова документација укључује обавјештење о набавци, позив за достављање захтјева за учешће/понуда (почетних и коначних), техничке спецификације, критеријуме за квалификацију и избор најповољније понуде, нацрт или основне елементе уговора и друге релевантне документе и објашњења; е) отворени поступак је поступак у којем сваки заинтересовани понуђач може доставити понуду; ф) захтјев за учешће је писани документ који привредни субјекат подноси у првој фази у ограниченом поступку, преговарачком поступку или такмичарском дијалогу; г) претквалификација је фаза поступка у којој уговорни орган, на основу квалификационих критеријума дефинисаних у тендерској документацији, врши избор квалификованих кандидата који ће бити позвани да доставе понуде у ограниченом поступку, преговарачком поступку или такмичарском дијалогу; х) ограничени поступак је поступак у којем привредни субјекат може захтијевати учешће и у којем уговорни орган након обављене квалификације позива све квалификоване кандидате да поднесу понуде; и) преговарачки поступак је поступак у којем уговорни орган преговара о условима уговора с једним или више позваних понуђача. Овај поступак се може спроводити са или без претходног објављивања обавјештења о набавци, искључиво према условима утврђеним у овом закону; ј) такмичарски дијалог је поступак у којем сваки заинтересовани привредни субјекaт може затражити да учествује у поступку, при чему уговорни орган са учесницима позваним у тај поступак води дијалог с циљем развијања једног или више одговарајућих рјешења која могу испунити његове захтјеве, и на основу којих су изабрани понуђачи позвани да поднесу понуде; к) конкурс за израду идејног рјешења је поступак који уговорном органу омогућава да обезбиједи, у областима просторног уређења, урбанизма, архитектуре и грађења или обраде података план или рјешење које изабира конкурсна комисија у поступку јавног надметања са или без додјеле награда; л) понуда је документ који подноси понуђач, при чему нуди испоруку робе, пружање услуге или извођење радова, под условима које одређује уговорни орган у тендерској документацији. Понуда може бити: 1) прихватљива - ако испуњава све услове који се траже тендерском документацијом, 2) неприхватљива - ако не испуњава услове који се траже тендерском документацијом; м) алтернативна понуда је понуда у којој се нуде другачије карактеристике предмета уговора у односу на оне које су наведене у тендерској документацији, при чему та понуда мора испуњавати минималне услове које је поставио уговорни орган; н) оквирни споразум је споразум између једног или више уговорних органа и више добављача, закључен у писаној форми, којим се дефинишу услови под којим се могу додијелити уговори током одређеног временског периода, у складу са предвиђеном цијеном и, гдје је могуће, предвиђеним количинама; о) ексклузивно или искључиво право је право на обављање дјелатности из члана 5. овог закона, које надлежни орган у Босни и Херцеговини посебним законом, другим прописом или одговарајућим уговором додијели једном или више правних субјеката, што значајно утиче на могућност других субјеката да обављају те дјелатности. Носилац тог ексклузивног или искључивог права дужан је да при набавци робе, услуга или радова неопходних за обављање тих дјелатности, које су додијељене као ексклузивно или искључиво право, примјењује одредбе овог закона; п) Јединствени рјечник јавне набавке (Common Procurement Vocabulary) јесте референтна номенклатура која се примјењује у поступку јавне набавке, а истовремено обезбјеђује усклађеност са осталим постојећим номенклатурама; р) електронско средство односи се на коришћење електронске опреме за обраду и архивирање података који се шаљу, преносе и примају жичаном или радио-везом, оптичким или другим електромагнетским средствима; с) писани или у писаној форми подразумијева сваки израз који се састоји од ријечи или бројева који се могу прочитати, умножити и накнадно саопштити, а такође и информације које се http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 67 преносе и архивирају помоћу електронских средстава, под условом да је садржај осигуран и да се потпис може идентификовати; т) лот (група) јесте дио предмета набавке, настао као резултат дијељења предмета набавке у посебне, сродне цјелине, које се као такве означавају у тендерској документацији. Члан 3. (Општи принципи) (1) Уговорни орган дужан је да поступа транспарентно, да се у поступку јавне набавке према кандидатима/ понуђачима понаша једнако и недискриминирајуће, на начин да обезбиједи праведну и активну конкурен-цију, с циљем најефикаснијег коришћења јавних средстава, у вези са предметом набавке и његовом сврхом. (2) Општи принципи обавезно се примјењују и поштују и у поступку правне заштите. Члан 4. (Уговорни орган) (1) Уговорни орган у смислу овог закона је: а) свака институција власти у Босни и Херцеговини, ентитетима, Брчко Дистрикту Босне и Херцеговине, на нивоу кантона, града или општине (у даљем тексту: институција власти на државном, ентитетском или локалном нивоу); б) правно лице које је основано за одређену сврху с циљем задовољавања потреба од општег интереса, а које нема индустријски или комерцијални карактер, и испуњава најмање један од сљедећих услова: 1) финансиран је, највећим дијелом, из јавних средстава, или 2) надзор над управљањем врши уговорни орган дефинисан у тач. а) и б) овог става, или 3) више од половине чланова скупштине, управног или надзорног одбора чине именовани или изабрани представници уговорних органа из тач. а) и б) овог става; ц) асоцијација коју су формирали једна или више институција власти или правних лица дефинисани у тач. а) и б) овог става. (2) Уговорни органи могу донијети одлуку да заједнички спроводе поступак јавне набавке или основати централни набавни орган. Правила спровођења заједничке набавке и оснивања централног набавног органа прописује подзаконским актом Савјет министара Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Савјет министара БиХ). (3) Агенција доноси правилник који садржи листу уговорних органа по категоријама који су обавезни да примјењују овај закон. Сви уговорни органи који су уврштени у дефиницију из овог члана дужни су да примјењују овај закон и у случају када нису наведени у листи уговорних органа. Члан 5. (Секторски уговорни орган) (1) Секторски уговорни орган је обвезник примјене овог закона ако обавља дјелатности у области водоснабдијевања, енергетике, промета и поштанских услуга, и то: а) уговорни орган из члана 4. овог закона када набавља робу, услуге или радове за потребе обављања дјелатности наведених у чл. 78-83. овог закона; б) привредно друштво у којем уговорни орган или више уговорних органа има или може имати непосредан или посредан превладавајући утицај на основу власништва, финансијског учешћа или на основу прописа који вриједе за друштво и које обавља једну или више дјелатности наведених у чл. 78-83. овог закона, када набавља робу, услуге или радове за потребе обављања тих дјелатности. Преовладавајући утицај у смислу ове тачке постоји у случају када уговорни орган директно или индиректно: 1) има натполовичну већину основног капитала тог привредног друштва; или 2) има натполовичну већину гласова који су повезани са улозима у том привредном друштву; или 3) може именовати више од половине чланова управе, управног или надзорног одбора тог привредног друштва. (2) Привредно друштво које на основу посебног или искључивог права обавља једну или више дјелатности наведених у чл. 78-83. овог закона и када набавља робу, услуге или радове за потребе обављања тих дјелатности, а није уговорни орган у смислу овог закона или привредно друштво у смислу става (1) тачка б) овог члана, обавезан је да примјењује овај закон. (3) У случају да неку од дјелатности дефинисаних у овом члану обавља више привредних друштава која нису обухваћена ст. (1) и (2) овог члана, Конкуренцијски савјет Босне и Херцеговине, на захтјев Агенције, а по захтјеву односног уговорног органа, оцијениће да ли је релевантно тржиште за дату дјелатност отворено за конкуренцију. У случају да је одлуком Конкуренциј- ског савјета Босне и Херцеговине то релевантно тржиште проглашено отвореним за конкуренцију, привредно друштво које обавља конкретну дјелатност није обавезно да примјењује овај закон за обављање те дјелатности. Члан 6. (Уговори који су предмет овог закона) Уговорни орган дужан је да додјељује уговоре о јавној набавци робе, услуга и радова примјењујући поступке дефинисане овим законом и подзаконским актима. Члан 7. (Субвенционисани уговори) (1) Одредбе овог закона примјењују се и за уговоре које уговорни орган директно субвенционише са више од 50%: а) ако ти уговори укључују радове у смислу Анекса I овог закона; б) ако ти уговори укључују радове на болницама, објектима намијењеним за спорт, рекреацију и одмор, школским и универзитетским зградама и зградама које се користе у административне сврхе. (2) Одредбе овог закона примјењују се и за уговоре које уговорни орган директно субвенционише са више од 50% за уговоре за пружање услуга које су везане за радове у смислу става (1) овог члана. (3) Уговорни орган који даје такве субвенције дужан је да обезбиједи поштовање одредаба овог закона у случајевима када субвенционисани уговор додјељује неко друго физичко или правно лице, односно дужан је да и сам поштује одредбе овог закона у случајевима када додјељује субвенционисани уговор за или у име тих физичких или правних лица. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 68 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Члан 8. (Уговори на чију додјелу се примјењује посебан режим) (1) На додјелу уговора који за предмет јавне набавке има услуге из Анекса II Дио Б, који је саставни дио овог закона, примјењују се одредбе овог закона, и то: одредбе које се односе на опште принципе, припрему техничке спецификације, период на који се закључује уговор, правну заштиту, објављивање обавјештења о додјели уговора и добровољно ex ante обавјештење о транспарентности. (2) Поступак додјеле уговора из става (1) овог члана уредиће се правилником, који доноси Савјет министара БиХ. (3) Поступци, услови, захтјеви, дефиниције појмова, изузеци и остала битна питања у вези с додјелом уговора у области одбране и безбједности уредиће се правилником, који доноси Савјет министара БиХ на предлог Агенције. (4) Уговори у области одбране и безбједности из става (3) овог члана односе се на набавку: а) војне опреме, укључујући било који њен дио, састав и/или склоп; б) безбједносно осјетљиве опреме, укључујући било који њен дио, састав и/или склоп; ц) радова, робе и услуга директно повезаних с опремом из тач. а) и б) овог става за било који и за све елементе њеног трајања; д) радова и услуга за изричито војне намјене; е) безбједносно осјетљивих радова и безбједносно осјетљивих услуга. (5) Уговори који додјељују дипломатско-конзуларна представништва и мисије Босне и Херцеговине, а чија је вриједност мања од вриједносних разреда из члана 14. ст. (2) и (3) овог закона, уредиће се посебним правилником који ће донијети Савјет министара БиХ, на предлог Министарства иностраних послова Босне и Херцеговине и уз претходну сагласност Агенције. Члан 9. (Резервисани уговори) (1) Уговорни орган може у плану набавки дефинисати поступке јавне набавке резервисане само за кандидате, односно понуђаче који запошљавају, у односу на укупан број запослених, више од 50% особа са инвалидитетом, а који не могу обављати послове у нормалним условима. (2) У обавјештењу о јавној набавци уговорни орган мора назначити да је поступак јавне набавке резервисан искључиво за привредне субјекте из става (1) овог члана. Члан 10. (Изузеци од примјене одредаба овог закона) (1) Од примјене овог закона изузимају се: а) уговор о јавној набавци који је законима у Босни и Херцеговини проглашен државном тајном; б) уговор о јавној набавци чије извршење захтијева посебне мјере безбједности у складу са законима у Босни и Херцеговини; ц) уговор који се додјељује у складу са међународним споразумом према којем се примјењује посебна процедура међународних, кредитних или донаторских аранжмана или уговор о јавној набавци који је закључен у складу са посебним правилима дефинисаним међународним уговором између Босне и Херцеговине и једне или више држава за пројекте које ће уговорне стране заједнички изводити или користити, или на основу међународних споразума о стационирању трупа које закључи Босна и Херцеговина; д) уговор о јавној набавци природних и законских монопола, а који могу укључити набавку воде, електричне енергије, гаса, топлотне енергије и других услуга, до отварања релевантног тржишта за конкуренцију; е) уговор о куповини или закупу постојећих зграда, друге непокретне имовине, земљишта или права која из њих проистичу, било којим финансијским средствима, уз обавезу уговорног органа да обезбиједи транспарентност те процедуре, с тим што набавка финансијских услуга за куповину или закуп постојећих зграда, друге непокретне имовине, земљишта или права која из њих проистичу, истовремено, прије или након уговора о куповини или закупу, у било којем облику, подлијеже спровођењу једног од поступака дефинисаних овим законом; ф) уговор који за предмет има услуге из Анекса II Дио Ц овог закона. (2) Концесиони уговори додјељују се у складу са законима о концесијама у Босни и Херцеговини. (3) Уговори о јавно-приватном партнерству додјељују се у складу са законским приписима о јавно-приватном партнерству. Члан 11. (Повјерљивост) (1) Повјерљивим подацима не могу се сматрати: а) укупне и појединачне цијене исказане у понуди; б) предмет набавке, односно понуђена роба, услуга или рад, од које зависи поређење са техничком спецификацијом и оцјена да ли је одређени понуђач понудио робу, услуге или рад у складу са техничком спецификацијом; ц) потврде, увјерења од којих зависи квалификација везана за личну ситуацију кандидата/понуђача. (2) Ако кандидат/понуђач, као повјерљиве, означи податке који према одредбама става (1) овог члана не могу бити проглашени повјерљивим подацима, они се неће сматрати повјерљивим. (3) Након јавног отварања понуда ниједна информација везана за испитивање, појашњење или оцјену понуда не смије се откривати ниједном учеснику у поступка или трећем лицу прије него што се одлука о резултату поступка не саопшти учесницима поступка. (4) Учесници у поступку јавне набавке ни на који начин не смију неовлашћено присвајати, користити за своје потребе нити прослиједити трећим лицима податке, рјешења или документацију (информације, планове, цртеже, нацрте, моделе, узорке, компјутерске програме и др.) који су им стављени на располагање или до којих су дошли на било који начин у току поступка јавне набавке. (5) Након пријема одлуке о избору најповољнијег понуђача или одлуке о поништењу поступка набавке, а најкасније до истека рока за жалбу, уговорни орган ће по пријему захтјева понуђача, а најкасније у рoку oд два дана од дана пријема захтјева, омогућити увид у сваку понуду, укључујући документе поднесене у складу са чланом 45. став (2) овог закона, као и појашњења оргиналних докумената у складу са чланом 68. став (3) овог закона, с изузетком информација http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 69 понуђача означених као повјерљиве у складу с овим чланом. Члан 12. (Употреба језика) (1) Уговорни орган дужан је да припреми тендерску документацију у вези са поступцима јавне набавке на једном од језика у службеној употреби у Босни и Херцеговини. (2) Уговорни орган може додатно припремити тендерску документацију и на енглеском или другом страном језику, с тим да је дужан да сачува цјеловитост садржаја информација из тендерске документације припремљене на једном од језика у службеној употреби у Босни и Херцеговини. (3) Понуђач подноси понуду на једном од језика у службеној употреби у Босни и Херцеговини. Штампана литература, брошуре, каталози или слично прилажу се без превода, осим ако уговорни орган тендерском документацијом не захтијева да се и ти дијелови преведу. Члан 13. (Комисија за набавке) (1) За спровођење отвореног поступка, ограниченог поступка, преговарачког поступка са објавом и без објаве обавјештења, конкурса за израду идејног рјешења, такмичарског дијалога и конкурентског захтјева за достављање понуда уговорни орган је обавезан да именује комисију за набавке. (2) Успостављање и рад комисије за набавке регулише се подзаконким актом који доноси Савјет министара БиХ. ДИО ДРУГИ - ТОК ПОСТУПКА ЈАВНЕ НАБАВКЕ ГЛАВА I - ПОЧЕТАК, ВРСТЕ И ИЗБОР ПОСТУПКА ЈАВНЕ НАБАВКЕ Одјељак А. Почетак поступка јавне набавке Члан 14. (Вриједносни разреди) (1) За набавке вриједности мање од 50.000,00 КМ у случају робе и услуга, или 80.000,00 КМ у случају радова, уговорни орган може примијенити један од поступака утврђених овим законом, осим директног споразума, уз обавезу испуњења услова прописаних за сваки поступак. (2) Примјена отвореног или ограниченог поступка, или преговарачког поступка са објавом или без објаве обавјештења, или конкурса за израду идејног рјешења, или такмичарског дијалога обавезна је у случају када је вриједност набавке за робе и услуге једнака или већа од: а) 250.000,00 КМ за уговорне органе из члана 4. став (1) тач. а) и ц) овог закона; б) 400.000,00 КМ за уговорне органе из члана 4. став (1) тачка б) овог закона; ц) 800.000,00 КМ за секторске уговорне органе из члана 5. овог закона. (3) Када је вриједност набавке, у случају радова, једнака или већа од 9.000.000,00 КМ, уговорни орган дужан је да спроведе отворени или ограничени поступак, или преговарачки поступак са објавом или без објаве обавјештења, или конкурс за израду идејног рјешења, или такмичарски дијалог. (4) Када је вриједност набавке робе, услуга и радова једнака или већа од вриједности из става (1) овог члана, а мања од вриједности из ст. (2) и (3) овог члана, уговорни орган је обавезан да примијени отворени или ограничени поступак, или преговарачки поступак са објавом или без објаве обавјештења, или конкурс за израду идејног рјешења, или такмичарски дијалог. (5) Када је вриједност јавне набавке једнака или већа од вриједносних разреда из ст. (2) и (3) овог члана, уговорни орган дужан је да додатно огласи и сажетак обавјештења на енглеском језику на порталу Агенције и КРЖ-а (у даљем тексту: портал јавних набавки). (6) Иницијативу за измјену и допуну овог закона по хитном поступку, у погледу промјене износа вриједносних разреда, покреће Агенција, уз претходну сагласност Одбора Агенције у случајевима значајних промјена, и то: а) стопе инфлације; и/или б) економских услова у БиХ; и/или ц) законодавства у ЕУ о јавним набавкама. Члан 15. (Процијењена вриједност јавне набавке) (1) Уговорни орган заснива рачунање процијењене вриједности уговора о јавној набавци на укупном износу који ће платити, без пореза на додату вриједност (ПДВ). (2) Одређивање процијењене вриједности јавне набавке врши се на сљедећи начин: а) процијењена вриједност набавке робе, услуга или радова једнака је новчаном износу који уговорни орган плаћа, без обрачунатог пореза на додату вриједност. Ова вриједност, у случају уговора о радовима, укључује и објекте потребне за извршење таквог уговора, а које је уговорни орган дужан да обезбиједи или уступи извођачу радова; б) процијењену вриједност робе, услуга или радова чини њихова процијењена тржишна вриједност у вријеме објављивања обавјештења о јавној набавци, или, у случајевима када такво обавјештење није потребно, у тренутку када уговорни орган започиње поступак јавне набавке; ц) у одређивању процијењене вриједности јавне набавке робе, услуга или радова, уговорни орган је дужан да укључи све елементе цијене коју плаћа за набавку те робе, услуге или радова; д) ако је јавна набавка робе, услуга или радова подијељена у неколико лотова, процијењена вриједност представља збир свих таквих лотова и користи се за одређивање вриједносног разреда те набавке; е) у одређивању процијењене вриједности оквирног споразума, уговорни орган ће узети у обзир максималну процијењену вриједност, без обрачунатог пореза на додатну вриједност, свих предвиђених уговора за цијели период трајања оквирног споразума. (3) У случају уговора о лизингу, најму, закупу или унајмљивању на отплату разне робе, вриједност која треба да се узме као основа за израчунавање процијењене вриједности набавке је: а) у случају у