SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Federacija BiH, Privredno pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o hemikalijama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/20 23.10.2020 hemikalije,zakon Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 11 q) услови за увоз и извоз хемикалија (члан 38. став 5.), r) услови за стављање детерџента на тржиште (члан 42. став 3.), s) висина накнада које се односе на хемикалије (чл. 28, 31, 38. и 48.). Члан 59. (Примјена других прописа) До доношења прописа из члана 58. овог закона, примјењиваће се прописи донесени на основу Закона о промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), Закона о превозу опасних материја ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), Закона о здравственој исправности живежних намирница и предмета опште употребе ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), као и Листа отрова чији се промет дозвољава ("Службене новине Федерације БиХ", број 50/08), Правилник о хигијенско техничким условима које морају испуњавати прометници отровима ("Службене лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94 и "Службене новине Федерације БиХ", број 60/07), Одлука Владе Федерације Босне и Херцеговине о забрани односно ограничењу увоза, производње и употребе одређених опасних индустријских хемикалија у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 52/16) и Одлука Владе Федерације Босне и Херцеговине о поступку утврђивања услова за промет и употребу отрова пред Федералним министарством здравства ("Службене новине Федерације БиХ", број 66/16), уколико нису у супротности са овим законом. Члан 60. (Престанак важења других прописа) Ступањем на снагу овог закона престаје да важи Закон о промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), и Закон о здравственој исправности живежних намирница и предмета опште употребе ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), у дијелу који се односи на детерџенте, као средства за одржавање чистоће. Члан 61. (Ступање на снагу) Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O HEMIKALIJAMA Proglašava se Zakon o hemikalijama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.09.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 01.10.2020. godine. Broj 01-02-1-428-01/20 21. oktobra 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O HEMIKALIJAMA I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim zakonom uređuje se klasifikacija, obilježavanje i pakovanje hemikalija; sigurnosno-tehnički list; obavljanje djelatnosti sa hemikalijama; Integralni inventar hemikalija; ograničenja i zabrane hemikalija; uslovi za uvoz i izvoz hemikalija; stavljanje deterdženata na tržište; integrisano upravljanje hemikalijama; nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje hemikalijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Član 2. (Načela i nadležni organ) (1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na tržište ili koriste supstance koje nemaju štetno dejstvo na zdravlje ljudi i životnu sredinu. (2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu predostrožnosti. (3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju Globalno harmonizovanog sistema klasifikacije i obilježavanja hemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske konvencije o proceduri davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu: Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje hemikalijama. (4) Nadležni organ u pogledu ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Član 3. (Definicije izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) hemikalija označava supstancu i smjesu koja sadrži supstancu; 2) supstanca označava hemijski element i njegova jedinjena u prirodnom stanju ili dobijena u proizvodnom procesu, uključujući aditive potrebne za očuvanje njegove stabilnosti i nečistoće koje proizilaze iz primjenjenog procesa, a isključujući rastvarač koji se može izdvojiti bez uticaja na stabilnost supstance ili promjenu njenog sastava; 3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više supstanci; 4) proizvod označava predmet kojem je tokom proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji određuju njegovu funkciju više nego njegov hemijski sastav; 5) opasna hemikalija označava hemikaliju koja je razvrstana u najmanje jednu od klasa opasnosti; 6) rukovanje označava proizvodnju, preradu, pakovanje, skladištenje, stavljanje na tržište, transport, prodaju i upotrebu hemikalija ili bilo koju drugu aktivnost pri kojoj se koriste hemikalije; 7) upotreba označava obradu, formulisanje, potrošnju, skladištenje, čuvanje, preradu, punjenje u posude, prenos iz jedne posude u drugu, miješanje, proizvodnju proizvoda ili bilo koju drugu upotrebu; 8) proizvodnja označava proizvodnju ili ekstrakciju supstance u prirodnome obliku; 9) proizvođač označava svako fizičko ili pravno lice sa sjedištem u Federaciji koje proizvodi supstancu, a koje Број 77 - Страна 12 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. svoju djelatnost obavlja u skladu sa propisima o privrednim društvima, o registraciji poslovnih subjekata ili propisima o obrtu i srodnim djelatnostima; 10) uvoz označava fizički unos na teritorij Federacije; 11) uvoznik označava svako fizičko ili pravno lice sa sjedištem u Federaciji koje je odgovorno za uvoz hemikalija, a koje svoju djelatnost obavlja u skladu sa propisima o privrednim društvima, o registraciji poslovnih subjekata ili propisima o obrtu i srodnim djelatnostima; 12) stavljanje na tržište označava snabdijevanje ili činjenje dostupnim hemikalije trećem licu na teritoriji Federacije, bilo uz naknadu ili bez naknade, pri čemu se i uvoz smatra stavljanjem na tržište; 13) dalji korisnik označava svako fizičko ili pravno lice, kao i lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt sa sjedištem u Federaciji, osim proizvođača i uvoznika, koja koristi supstancu samu ili sadržanu u smjesi u industrijske ili profesionalne svrhe, uključujući i lice koje vrši ponovni uvoz, pri čemu se distributer i potrošač ne smatraju daljim korisnikom; 14) distributer označava svako fizičko i pravno lice sa sjedištem u Federaciji, uključujući i prodavca na malo, koje skladišti i stavlja na tržište hemikalije; 15) subjekti u lancu snabdijevanja označava sve proizvođače i uvoznike i dalje korisnike u lancu snabdijevanja; 16) snabdjevač hemikalije označava proizvođača, uvoznika, daljeg korisnika ili distributera koji stavlja hemikaliju na tržište; 17) snabdjevač proizvoda označava svakog proizvođača ili uvoznika proizvoda, distributera ili drugog aktera u lancu snabdijevanja koji stavlja proizvod na tržište; 18) primalac supstance ili smjese označava daljeg korisnika ili distributera kojem se isporučuje supstanca ili smjesa; 19) naučno istraživanje i razvoj označava svako naučno eksperimentisanje, analiziranje ili istraživanje hemikalija koje se provodi pod kontrolisanim uslovima u obimu manjem od jedne tone godišnje; 20) istraživanje i razvoj proizvoda i procesa označava svaki naučni razvoj koji se odnosi na razvoj proizvoda ili dalji razvoj supstance, same, u smjesama ili u proizvodima, u svrhu čega se koriste pilot-postrojenja ili probne proizvodnje za razvoj proizvodnog procesa i/ili ispitivanje oblasti primjene supstance; 21) scenario izloženosti označava skup uslova, uključujući operativne uslove i mjere upravljanja rizikom, koji opisuju kako se supstanca proizvodi ili upotrebljava za vrijeme svog životnog ciklusa i kako proizvođač ili uvoznik kontrolišu, ili preporučuju daljim korisnicima kako da kontrolišu izloženost ljudi i životne sredine. Scenario izloženosti može pokrivati specifičan proces ili upotrebu, ili više procesa ili upotreba, zavisno od slučaja; 22) ograničenje označava svaki uslov za zabranu proizvodnje, upotrebe ili stavljanja na tržište; 23) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi jeste naziv hemikalije identifikovan u nomenklaturi Međunarodne unije za čistu i primjenjenu hemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry – IUPAC); 24) globalno harmonizovani sistem (eng. Globally Harmonised System) (u daljnjem tekstu: GHS sistem) označava globalno harmonizovani sistem Ujedinjenih nacija za klasifikaciju i obilježavanje hemikalija; 25) postupak prethodnog obavještenja je postupak prema kojem se hemikalije koje su zabranjene ili strogo ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno obavijesti država uvoznica; 26) postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja (engl. Prior Informed Consent) (u daljnjem tekstu: PIC) je postupak prema kojem se hemikalije koje su zabranjene ili strogo ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno obavijesti država uvoznica i ona da saglasnost za uvoz predmetne hemikalije; 27) deterdžent označava supstancu ili smjesu koja sadrži sapune, odnosno druge surfaktante i koristi se za pranje i čišćenje. U deterdžente spadaju i pomoćne smjese za pranje (pretpranje, ispiranje ili izbjeljivanje odjeće i kućnog tekstila), omekšivači rublja, smjese za druga čišćenja i slično; 28) surfaktant označava bilo koju organsku supstancu ili smjesu koja se koristi u deterdžentima, a koja ima površinski aktivna svojstva, i koja sadrži jednu ili više hidrofilnih i hidrofobnih grupa koje su sposobne da smanje površinski napon vode formirajući raširen ili adsorbujući monosloj na dodiru voda-vazduh i stvore emulziju odnosno mikroemulziju, odnosno micele, kao i da se adsorbuju na dodiru voda – čvrsta površina; 29) primarna biorazgradljivost jeste strukturna promjena (transformacija) surfaktanta pod dejstvom mikroorganizama čime se gubi njegova površinski aktivna sposobnost zbog razgradnje njegove strukture; 30) potpuna aerobna biorazgradljivost jeste takav nivo biorazgradljivosti da se surfaktant uz pomoć mikroorganizama u prisustvu kiseonika potpuno razgradi na ugljen dioksid, vodu i mineralne soli (mineralizacija); 31) pranje označava čišćenje veša i tekstila, posuđa i ostalih tvrdih površina; 32) čišćenje označava proces kojim se nepoželjne naslage uklanjaju sa podloge ili iz podloge i prevode u stanje rastvora ili disperzije. Član 4. (Zabrana diskriminacije) (1) Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu rase, boje kože, pola, jezika, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radnji na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Izrazi koji imaju rodno značenje, a koji se koriste u ovom zakonu i propisima koji se donose na osnovu ovog zakona, obuhvataju na jednak način muški i ženski rod, bez obzira da li se koriste u muškom ili ženskom rodu. Član 5. (Opšti izuzeci od primjene ovog zakona) (1) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na: a) radioaktivne hemikalije, b) hemikalije koje se nalaze pod nadzorom carine koje su privremeno uskladištene u carinskom skladištu ili slobodnim zonama radi ponovnog izvoza, ili su u tranzitu, pod uslovom da se ne vrši njihova prerada ili obrada, c) neizolovane međuproizvode, d) prevoz opasnih materija. (2) Otpad koji je regulisan propisima o upravljanju otpadom ne smatra se supstancom, smjesom ili proizvodom u smislu ovog zakona. Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 13 (3) Izuzetno, odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na određene hemikalije kada je to neophodno u odbrambene svrhe. Član 6. (Posebni izuzeci od primjene ovog zakona) (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje hemikalija ne primjenjuju se na hemikalije: a) koje se koriste za naučno istraživanje i razvoj i koje se ne stavljaju na tržište, ukoliko se koriste pod kontrolisanim uslovima gdje je smanjena izloženost, i b) koje se u finalnom obliku stavljaju na tržište kao: - lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, - kozmetički proizvodi i - hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na sigurnosno-tehnički list ne primjenjuju se na smjese u gotovom obliku kako slijedi: a) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, b) kozmetički proizvodi i c) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na upis hemikalija u Inventar hemikalija ne primjenjuju se na supstance koje se u finalnom obliku stavljaju na tržište kao: a) biocidi, b) sredstva za zaštitu bilja, c) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, d) kozmetički proizvodi i e) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (4) Odredbe ovog zakona koje se odnose na uvoz i izvoz hemikalija ne primjenjuju se na: a) opojne droge i psihotropne supstance, kao i njihove prekursore, b) hemijsko oružje i prekursore za hemijsko oružje, c) hranu i hranu za životinje, kao aditive za hranu i hranu za životinje, d) genetski modifikovane organizme, e) lijekove i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini i f) hemikalije koje se koriste za naučno istraživanje i razvoj u količini koja neće uticati štetno na zdravlje ljudi i životnu sredinu, a koja ne prelazi 10 kg na godišnjem nivou. II - KLASIFIKACIJA, OBILJEŽAVANJE I PAKOVANJE HEMIKALIJA Član 7. (Klasifikacija, obilježavanje i pakovanje) (1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja hemikaliju na tržište dužan je da izvrši klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) Postupak klasifikacije, obilježavanja i pakovanja hemikalija vrši se u skladu sa GHS sistemom, na način na koji je taj sistem primjenjen u Evropskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU). Član 8. (Postupak klasifikacije) (1) Na osnovu procjene opasnosti hemikalije i na osnovu utvrđenih kriterija vrši se klasifikacija hemikalije u određene klase opasnosti prema njihovim fizičkim svojstvima, svojstvima koja utiču na zdravlje ljudi, kao i svojstvima koja utiču na životnu sredinu. (2) Federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisom uređuje klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje hemikalija. (3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata utvrđivanje klasa opasnosti, kriterija za klasifikaciju hemikalija, postupak klasifikacije, obilježavanje, pakovanje i oglašavanje hemikalija. Član 9. (Spisak klasifikovanih supstanci) (1) Spisak klasifikovanih supstanci sadrži usaglašenu klasifikaciju i obilježavanje za određene opasne supstance. (2) Za supstancu koja je navedena na Spisku klasifikovanih supstanci nije potrebno provoditi postupak klasifikacije za klase opasnosti koje su obuhvaćene tim Spiskom. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, ako supstanca navedena na Spisku klasifikovanih supstanci potpada pod neku od klasa opasnosti koje nisu obuhvaćene tim Spiskom, potrebno je provesti postupak klasifikacije u skladu sa ovim zakonom. (4) Ako se supstanca ne nalazi na Spisku klasifikovanih supstanci, klasifikacija te supstance vrši se na osnovu analize postojećih podataka o svojstvima te supstance, odnosno na osnovu rezultata novih ispitivanja njenih svojstava i upoređivanja tih podataka, odnosno rezultata sa utvrđenim kriterijima za klasifikaciju hemikalije u određene klase opasnosti. (5) Ministar donosi Spisak klasifikovanih supstanci iz stava (1) ovog člana i isti se redovno ažurira u cilju usklađivanja sa Usaglašenom klasifikacijom i obilježavanjem za određene opasne supstance u EU. (6) Spisak klasifikovanih supstanci objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 10. (Metode ispitivanja) (1) Nova ispitivanja hemikalija u postupku klasifikacije hemikalije vrše se po propisanim metodama. (2) Toksikološka i ekotoksikološka ispitivanja provode se u laboratorijama koje primjenjuju načela dobre laboratorijske prakse. (3) Ministar posebnim propisom uređuje metode ispitivanja hemikalija. Član 11. (Dobra laboratorijska praksa) (1) Dobra laboratorijska praksa (u daljnjem tekstu: DLP) predstavlja sistem kvaliteta koji se odnosi na organizacijske postupke i uslove pod kojima se ispitivanja, u vezi sa zdravljem ljudi i životne sredine planiraju, obavljaju, nadgledaju, bilježe, arhiviraju i prikazuju. (2) Ministar posebnim propisom uređuje načela DLP. (3) Ministar posebnim propisom uređuje nadzor i provjeru načela DLP. Član 12. (Obilježavanje i pakovanje) (1) Proizvođač i uvoznik opasnih hemikalija, dužan je da osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje hemikalija na način propisan ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) Na obilježavanje hemikalija, osim odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, primjenjuju se i odredbe propisa o zaštiti potrošača. (3) Obilježavanje na pakovanju mora biti na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH). Број 77 - Страна 14 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. Član 13. (Oglašavanje) Svako oglašavanje hemikalije koja je klasifikovana kao opasna mora da ukaže na odgovarajuću klasu ili kategoriju opasnosti. Član 14. (Čuvanje podataka o klasifikaciji i obilježavanju) (1) Snabdjevač hemikalije dužan je da prikuplja i čuva sve podatke o opasnim hemikalijama koji se odnose na klasifikaciju i obilježavanje, kao i druge podatke koji su mu potrebni u svrhu provedbe odredbi ovog zakona najmanje deset godina nakon posljednje proizvodnje ili stavljanja na tržište i upotrebe hemikalije. (2) Na zahtjev Ministarstva snabdjevač je dužan dostaviti podatke iz stava (1) ovog člana. (3) Ako je snabdjevač hemikalije prestao sa radom ili je svoje poslove ili dio svojih poslova ustupio trećem licu, obaveza čuvanja podataka prelazi na to lice. III - SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST Član 15. (Sigurnosno-tehnički list) (1) Snabdjevač hemikalije obavezan je da pruži primaocu hemikalije sigurnosno-tehnički list (eng. Safety data sheet) (u daljnjem tekstu: STL) izrađen u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) STL se dostavlja: a) ako hemikalija ispunjava kriterije za klasifikaciju kao opasna u skladu sa ovim zakonom, ili b) ako je supstanca perzistentna, bioakumulativna i toksična (u daljnjem tekstu: PBT) ili veoma perzistentna i veoma bioakumulativna (u daljnjem tekstu: vPvB), ili c) ako je supstanca uvrštena u spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje na Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci iz člana 35. stav (3) ovog zakona iz razloga različitih od onih koji su navedeni u tač. a) i b) ovog stava. (3) Ako je izrađen izvještaj o sigurnosti hemikalije, informacije navedene u STL treba da odgovaraju informacijama iz toga izvještaja, a scenario izloženosti treba da bude naveden u aneksu STL. (4) Snabdjevač je dužan na zahtjev primaoca osigurati primaocu STL za smjesu kada ona nije razvrstana kao opasna ako sadrži: a) najmanje jednu supstancu klasifikovanu kao opasnu po ljudsko zdravlje i životnu sredinu u koncentraciji koja je veća ili jednaka od 1% od mase smjese koja nije u gasovitom stanju, odnosno koja je veća ili jednaka od 0,2% od zapremine smjese koja je u gasovitom stanju; ili b) najmanje jednu supstancu koja je klasifikovana kao kancerogena kategorije 2 ili toksična po reprodukciju kategorije 1A, 1B i 2, senzibilizator kože kategorije 1, senzibilizator respiratornih organa kategorije 1, ili ima efekte na laktaciju ili preko laktacije, ili ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB, ili je uvrštena u spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje na Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci iz člana 35. stav (3) ovog zakona iz razloga različitih od onih koji su navedeni u tački a) ovog stava, u koncentraciji koja je veća ili jednaka od 0,1% po masi smjese koja nije u gasovitom stanju; ili c) supstancu za koju su propisane maksimalno dozvoljene koncentracije u radnoj sredini u Federaciji. (5) Ministar posebnim propisom uređuje kriterije za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB. Član 16. (Dostavljanje STL) (1) Kada je za opasne hemikalije ili smjese koje se nude ili prodaju u opštoj upotrebi pruženo dovoljno informacija kako bi korisnici mogli preduzeti potrebne mjere za zaštitu zdravlja ljudi i zaštitu životne sredine, STL se ne mora dostaviti, osim ako to zatraži dalji korisnik ili distributer. (2) STL se dostavlja na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, STL može biti napisan na nekom od stranih jezika, ukoliko se hemikalija stavlja na tržište u količini manjoj od 50 kg na godišnjem nivou za laboratorijsku upotrebu, pod uslovom da je STL izrađen u skladu sa ovim zakonom i pod uslovom da su osnovne informacije o hemikaliji navedene na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH. (4) STL se pruža bez naknade, u pisanoj ili u elektronskoj formi, prilikom prve isporuke hemikalije. (5) Poslodavac je dužan da radnicima osigura STL za hemikaliju kojom rukuju i kojoj mogu biti izloženi tokom rada, te da osigura mjere koje proizlaze iz njegovog sadržaja. Član 17. (Izmjene i dopune STL) (1) Snabdjevač, koji je u obavezi da uradi STL, dužan je bez odlaganja da vrši izmjene i dopune sadržaja STL u skladu sa novim saznanjima o hemikaliji, naročito o saznanjima koja mogu uticati na mjere za upravljanje rizikom, odnosno novim informacijama o opasnostima od hemikalije, kao i zakonskim odlukama u vezi s ograničenjem ili zabranom proizvodnje, stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalije. (2) Izmijenjen i dopunjen STL snabdjevač je dužan dostaviti svakom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja kojem je hemikalija isporučena u prethodnih 12 mjeseci. (3) Izmijenjen i dopunjen STL mora da sadrži napomenu: "revidiran" i datum kada su izvršene izmjene, odnosno dopune. (4) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj STL. Član 18. (Alternativni hemijski naziv supstance) Alternativni hemijski naziv supstance može da se upotrijebi u STL ili prilikom obilježavanja na ambalaži opasne supstance sadržane u smjesi samo ukoliko je taj naziv odobrila Evropske agencija za hemikalije. Član 19. (Izvještaj o sigurnosti hemikalije) (1) Izvještaj o sigurnosti hemikalije je dokument o procjeni sigurnosti hemikalije i mjerama za smanjenje i kontrolu rizika. (2) Radi sačinjavanja izvještaja o sigurnosti hemikalije vrši se procjena sigurnosti hemikalije. (3) Na osnovu procjene sigurnosti hemikalije utvrđuju se mjere za smanjenje i kontrolu rizika koji predstavlja supstanca. Član 20. (Procjena sigurnosti hemikalije) (1) Procjena sigurnosti hemikalije podrazumijeva procjenu opasnosti supstanci po ljude i životnu sredinu i procjenu da li supstanca ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB. (2) U skladu sa utvrđenim stepenom opasnosti prilikom procjene opasnosti, vrši se i procjena izloženosti ljudi i Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 15 životne sredine toj supstanci i karakterizacija rizika za supstancu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje način procjene sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja o sigurnosti hemikalije. IV - OBAVLJANJE DJELATNOSTI SA HEMIKALIJAMA Član 21. (Proizvodnja) Proizvođač koji se bavi proizvodnjom hemikalija dužan je da osigura odgovarajuće uslove prostora, opreme i kadra kako bi takvu djelatnost obavljao bez štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu u skladu sa posebnim propisima. Član 22. (Skladištenje) (1) Lice koje rukuje hemikalijom obavezno je da skladišti hemikaliju tako da ta hemikalija ne ugrožava zdravlje ljudi ili životnu sredinu. (2) Lice koje rukuje hemikalijom dužno je da sakuplja, skladišti i sigurno odlaže ostatke hemikalija i ambalažu od tih hemikalija u skladu sa propisima o upravljanju otpadom. Član 23. (Maloprodaja) Opasna hemikalija koja se stavlja na tržište kao proizvod namijenjen širokoj potrošnji može da se prodaje u maloprodajnim objektima u kojima su osigurani posebni uslovi za promet i skladištenje tih hemikalija. Član 24. (Uslovi za obavljanje djelatnosti) (1) Proizvodnja hemikalija, te njihovo skladištenje u svrhu proizvodnje hemikalija ili prodaje na veliko, nije dozvoljeno u stambenim objektima. (2) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za obavljanje djelatnosti sa hemikalijama. Član 25. (Savjetnik za hemikalije) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalije dužni su da imenuju lice koje je zaduženo za pravilno upravljanje hemikalijama (u daljnjem tekstu: savjetnik za hemikalije). (2) Savjetnik za hemikalije je lice koje ima visoku stručnu spremu i dodatnu edukaciju o hemikalijama kojima upravlja. (3) Savjetnik za hemikalije kod proizvođača i uvoznika može biti u stalnom radnom odnosu, ili povremeno angažovan, zavisno od vrste i obima registrovane proizvodnje, odnosno od vrste i obima registrovanog uvoza hemikalija. (4) Savjetnik je dužan da pruži preporuke o pravilnom upravljanju hemikalijama svakom primaocu supstance i smjese u lancu snabdijevanja. (5) Ministar posebnim propisom uređuje program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije. Član 26. (Zaštita na radu) Poslodavac je dužan da osigura radniku potrebna znanja o hemikalijama, shodno vrsti poslova koje radnik obavlja, a u skladu sa propisima o sigurnosti i zdravlju na radu. Član 27. (Evidencije o hemikalijama) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalija obavezan je da vodi evidencije o hemikalijama. (2) Izvještaj o proizvodnji i stavljanju na tržište hemikalija na godišnjem nivou, proizvođač i uvoznik dužni su dostaviti Ministarstvu najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj evidencija o hemikalijama i način godišnjeg izvještavanja. Član 28. (Upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalija dužan je da svoju djelatnost, prije početka proizvodnje i uvoza hemikalija, prijavi Ministarstvu, pri čemu odgovara za tačnost, cjelovitost i istinitost podataka podnesenih u prijavi Ministarstvu. (2) Na osnovu podnesene prijave djelatnosti iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo vrši upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija (u daljem tekstu: Registar). (3) O izvršenom upisu izdaje se uvjerenje. (4) Za upis u Registar proizvođač i uvoznik plaća naknadu. (5) Ministarstvo vodi Registar u elektronskoj formi, a izvod iz Registra se objavljuje na internet stranici Ministarstva. (6) Ministar posebnim propisom uređuje Registar proizvođača i uvoznika hemikalija. (7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj Registra, način upisa i izdavanje uvjerenja o upisu proizvođača i uvoznika u Registar. V - INTEGRALNI INVENTAR HEMIKALIJA Član 29. (Integralni inventar hemikalija) (1) Integralni inventar hemikalija koje se nalaze na tržištu Federacije vodi Ministarstvo, a sastoji se od Inventara hemikalija, Inventara biocida i podataka o sredstvima za zaštitu bilja. (2) Podatke za Inventar hemikalija osigurava proizvođač i uvoznik hemikalija na osnovu odredbi ovog zakona. (3) Podatke za Inventar biocida osigurava proizvođač i uvoznik biocida na osnovu propisa o biocidima. (4) Podatke o sredstvima za zaštitu bilja Ministarstvu dostavlja organ nadležan za stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja na osnovu posebnih propisa. (5) Integralni inventar hemikalija vodi se kao elektronska baza podataka. (6) Ministar posebnim propisom uređuje Integralni inventar hemikalija. (7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj i način vođenja Integralnog inventara hemikalija, te način dostavljanja podataka za potrebe vođenja ovog inventara. (8) Podaci iz Integralnog inventara hemikalija će biti dostupni svim zainteresovanim subjektima na njihov zahtjev, a u skladu sa ovim zakonom. Član 30. (Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije koja se proizvodi ili uvozi u Federaciju u količini iznad propisane donje granice na godišnjem nivou dužan je tu hemikaliju da upiše u Inventar hemikalija, koji vodi Ministarstvo. (2) Ministar posebnim propisom uređuje Inventar hemikalija. (3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata uslove za upis u Inventar hemikalija, način vođenja Inventara hemikalija, utvrđivanje donje granice za uvoz ili proizvodnju hemikalije iznad koje se hemikalija upisuje u Inventar hemikalija, hemikalije koje se ne upisuju u Inventar hemikalija, kao i proizvode za koje je obavezan upis u Inventar hemikalija. Član 31. (Upis u Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda dužan je, prije otpočinjanja proizvodnje ili uvoza, da podnese zahtjev Ministarstvu za upis hemikalije u Inventar hemikalija. (2) U svrhu upisa u Inventar hemikalija, u zavisnosti od opasnosti koju predstavljaju, hemikalije podliježu prijavi, registraciji ili autorizaciji. Број 77 - Страна 16 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. (3) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti prijave hemikalije u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave, na osnovu čega izdaje potvrda o upisu i Inventar hemikalija. (4) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti zahtjeva za registraciju ili autorizaciju hemikalije, te na osnovu evaluacije dostavljenih podataka, donosi rješenje o upisu hemikalije u Inventar hemikalija u roku od 90 dana od dana donošenja potpunog zahtjeva, ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija. (5) Rokovi iz st. (3) i (4) ovog člana prestaju teći kada Ministarstvo od podnosioca zahtjeva za upis hemikalije u Inventar hemikalija zatraži potrebne dopunske podatke ili objašnjenja i prekid računanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Ministarstva. (6) Na postupak izdavanja potvrde iz stava (3) i donošenja rješenja iz stava (4) ovog člana shodno se primjenjuju propisi o upravnom postupku. (7) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda odgovara za tačnost, cjelovitost i istinitost podataka dostavljenih u postupku upisa u Inventar hemikalija. (8) Za upis u Inventar hemikalija, prema proceduri prijave, registracije ili autorizacije proizvođač i uvoznik plaća naknadu. Član 32. (Saglasnost inostranog proizvođača, odnosno snabdjevača hemikalije) (1) Uvoznik hemikalije u postupku upisa hemikalije u Inventar hemikalije dužan je osigurati saglasnost inostranog proizvođača, odnosno snabdjevača hemikalije za upis te hemikalije u Inventar hemikalija. (2) Povjerljive podatke koji su potrebni za upis hemikalija u Inventar hemikalija inostrani proizvođač, odnosno snabdjevač hemikalije može da dostavi direktno Ministarstvu ili putem uvoznika. Član 33. (Slobodno stavljanje na tržište hemikalija) Stavljanje na tržište hemikalija koje su upisane u Inventar hemikalija je slobodno, osim ukoliko se hemikalija nalazi na posebnom režimu uvoza kada je potrebno pribaviti dozvolu u skladu sa posebnim propisima. VI - OGRANIČENJA I ZABRANE HEMIKALIJA Član 34. (Ograničenja i zabrane hemikalija) (1) Za hemikalije koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu propisuju se ograničenja i zabrane proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebu (u daljnjem tekstu: ograničenja i zabrane). (2) Ograničenja i zabrane odnose se na zabranjene, odnosno dozvoljene načine upotrebe hemikalije i definišu druge uslove, koji se odnose na proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu supstanci, kao i smjese i proizvoda koji sadrže tu supstancu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje ograničenja i zabrane hemikalija. Član 35. (Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci) (1) Radi osiguranja kontrole rizika od posebno zabrinjavajućih supstanci i osiguranja zamjene tih supstanci odgovarajućim sigurnijim alternativama, ministar posebnim propisom utvrđuje Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci. (2) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Ministarstvo objavljuje na svojoj internet stranici i Spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje u Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci (u daljnjem tekstu: Kandidatski spisak). (4) Spiskovi iz st. (1) i (3) ovog člana redovno se ažuriraju. Član 36. (Upis posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija) Prlikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija, proizvođač ili uvoznik dužan je da osigura podatke o načinu upotrebe supstance, o mogućim alternativnim supstancama i tehnologijama, njihovim opasnostima i rizicima po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te podatke o tehničkoj i socio-ekonomskoj opravdanosti zamjene supstance manje opasnom. Član 37. (Informacije o sigurnoj upotrebi proizvoda) (1) Snabdjevač proizvoda koji sadrži posebno zabrinjavajuću supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u koncentraciji većoj 0,1%, dužan je da svakom drugom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdjevanja dostavi informacije dovoljne za sigurnu upotrebu tog proizvoda, a najmanje naziv te supstance. (2) Snabdjevač proizvoda iz stava (1) ovog člana dužan je da bez naknade, na zahtjev potrošača, dostavi informacije iz stava (1) ovog člana. VII - USLOVI ZA UVOZ I IZVOZ HEMIKALIJA Član 38. (Postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja) (1) U cilju unapređenja saradnje i podjele odgovornosti u međunarodnoj trgovini opasnim hemikalijama, u skladu sa Roterdamskom konvencijom, za uvoz i izvoz određene supstance za koju je utvrđeno ograničenje ili zabrana proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebe, kao i određene smjese i proizvoda, koji sadrže tu supstancu, provodi se postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja. (2) Za provođenje postupka prethodnog obavještenja, odnosno postupka davanja saglasnosti na osnovu postupka prethodnog obavještenja, izvoznik hemikalije podnosi zahtjev Ministarstvu. (3) O provedenim postupcima iz stava (2) ovog člana Ministarstvo izdaje potvrdu, odnosno saglasnost podnosiocu zahtjeva. (4) Za provođenje postupaka iz stava (2) ovog člana, podnosilac zahtjeva plaća naknadu. (5) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za uvoz i izvoz hemikalija. Član 39. (Saradnja sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju Roterdamske konvencije) Provođenje postupaka iz člana 38. ovog zakona, te provođenje potrebnih procedura prilikom uvoza hemikalija za koje je propisan postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja, vrši se u saradnji sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju Roterdamske konvencije u BiH. VIII - STAVLJANJE DETERDŽENTA NA TRŽIŠTE Član 40. (Stavljanje deterdženta na tržište) (1) Deterdžent se može staviti na tržište ako surfaktant sadržan u tom deterdžentu ispunjava kriterije potpune aerobne biorazgradljivosti i ako druge hemikalije sadržane u deterdžentu ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 17 (2) Stavljanje na tržište deterdženta koji sadrži surfaktant, koji ne ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana, može da se odobri za industrijsku i institucionalnu upotrebu pod uslovom da surfaktant koji je sadržan u tom deterdžentu ispunjava kriterije primarne biorazgradljivosti i druge propisane uslove. Član 41. (Upis deterdženta u Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište dužan je da izvrši upis deterdženta u Inventar hemikalija u skladu sa ovim zakonom. (2) Kada se u Inventar hemikalija upisuje deterdžent za industrijsku i institucionalnu upotrebu, podnosilac zahtjeva dostavlja i tehnički dosije o surfaktantu. (3) Ministarstvo, u postupku iz stava (2) ovog člana, razmatra tehnički dosije o surfaktantu, odlučuje o upisu deterdženta u Inventar hemikalija i odobravanju za industrijsku i institucionalnu upotrebu. Član 42. (Obilježavanje deterdženta i spisak podataka o sastavu deterdženta) (1) Pored obaveza koje se odnose na klasifikaciju, pakovanje i obilježavanje, u skladu sa ovim zakonom, proizvođač i uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište obavezan je da taj deterdžent obilježi i u skladu sa posebnim zahtjevima o obilježavanju deterdženata. (2) Proizvođač i uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište, a koji je namijenjen opštoj upotrebi, dužan je da izradi Spisak podataka o sastavu deterdženta i da taj spisak ovjeri od strane odgovornog lica. (3) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za stavljanje deterdženta na tržište. IX - INTEGRISANO UPRAVLJANJE HEMIKALIJAMA Član 43. (Zajedničko radno tijelo) (1) Da bi se osiguralo adekvatno upravljanje hemikalijama, Vlada Federacije Bosne i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) osniva Zajedničko radno tijelo za integrisano upravljanje hemikalijama (u daljnjem tekstu: Zajedničko radno tijelo), pri čijem imenovanju je potrebno voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba pola. (2) Zajedničko radno tijelo osniva se od predstavnika federalnih ministarstava nadležnih za pitanja zdravstva; poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva; okoliša i turizma; rada; unutrašnjih poslova; industrije, energetike i rudarstva; trgovine i poduzetništva i predstavnika Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedničko radno tijelo može pozivati na sastanke predstavnike privrednih subjekata, naučno-istraživačkih institucija i predstavnike drugih organizacija i institucija, u cilju konsultovanja i razmjene informacija neophodnih za adekvatno upravljanje hemikalijama. (3) Za potrebe Zajedničkog radnog tijela Ministarstvo vrši stručne i administrativno-tehničke poslove. Član 44. (Strategija hemijske sigurnosti Federacije) (1) Parlament Federacije, na prijedlog Vlade Federacije, donosi Strategiju hemijske sigurnosti Federacije, u cilju efikasnog i transparentnog provođenja politike na polju sigurnog upravljanja hemikalijama, zaštite zdravlja građana i zaštite životne sredine. (2) Strategija hemijske sigurnosti Federacije stvara pretpostavke za adekvatno upravljanje hemikalijama u svim fazama životnog ciklusa od proizvodnje do odlaganja, čime se doprinosi održivom razvoju, pri čemu se ostvaruju načela međunarodnog upravljanja hemikalijama. (3) Strategiju hemijske sigurnosti Federacije priprema Ministarstvo, u saradnji sa Zajedničkim radnim tijelom imenovanim u skladu sa članom 43. ovog zakona. Član 45. (Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja) (1) Ministarstvo dostavlja podatke iz Integralnog inventara hemikalija pravnom licu nadležnom za kontrolu trovanja, radi provedbe preventivnih mjera i mjera liječenja, naročito u hitnim slučajevima. (2) U hitnim slučajevima pravno lice iz stava (1) ovog člana podatke o sigurnosti hemikalije može da zatraži i od lica koje je stavilo hemikaliju na tržište. (3) Podatke iz st. (1) i (2) ovog člana pravno lice nadležno za kontrolu trovanja može da koristi samo u cilju utvrđenom u stavu (1) ovog člana, i u druge svrhe se ne mogu koristiti. (4) Podatke o provedbi preventivnih mjera i mjera liječenja, pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dostavlja zdravstvenim ustanovama koje vrše zbrinjavanje otrovanih lica. (5) Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dužno je da vodi evidenciju o trovanjima hemikalijama, koja se dostavlja Ministarstvu na zahtjev. X - POSEBNE ODREDBE Član 46. (Podaci koji su obavezno dostupni javnosti) (1) Ministarstvo osigurava mehanizme kojima se određeni podaci dobijeni u postupku upisa u Inventar hemikalija čine dostupnim javnosti. (2) Podaci koji su obavezno dostupni javnosti odnose se naročito na: a) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi za opasnu supstancu i opasnu supstancu sadržanu u smjesi ili proizvodu, b) trgovački naziv hemikalije, c) klasifikaciju i obilježavanje hemikalije, d) podatke o fizičkim i hemijskim svojstvima hemikalije, e) rezultate toksikoloških i ekotoksikoloških ispitivanja, f) podatke o izvedenom nivou izloženosti bez efekta (engl. Derived no-effect level - DNEL) i predviđenoj koncentraciji bez efekta (engl. Predicted no-effect concentration - PNEC), g) uputsvo za sigurno rukovanje, h) analitičke metode za identifikaciju opasne supstance u slučaju njenog ispuštanja u životnu sredinu i za određivanje direktne izloženosti ljudi. Član 47. (Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti) (1) Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti, u svrhu zaštite komercijalnih interesa vlasnika podataka, a koje Ministarstvo čuva kao poslovnu tajnu su: a) podaci o tačnom sastavu smjese; b) precizni podaci o namjeni i načinu primjene supstance; c) precizni podaci o količinama hemikalije proizvedene i stavljene na tržište; d) odnos između proizvođača ili uvoznika i njihovih distributera i daljih korisnika. (2) U hitnim slučajevima, ukoliko ministar procijeni da je to neophodno u cilju zaštite ljudi i životne sredine, podaci iz stava (1) ovog člana mogu se učiniti javno dostupnim. Број 77 - Страна 18 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. Član 48. (Dodatni zahtjevi za obilježavanjem povjerljivosti određenih podataka) (1) Pored podataka iz člana 47. ovog zakona koji ne smiju biti dostupni javnosti, lice koje dostavlja podatke u skladu sa ovim zakonom može tražiti obilježavanje i drugih podataka kao povjerljivih, uz dostavljanje obrazloženja u smislu da bi javno objavljivanje tih podataka prouzrokovalo štetu vlasniku podataka. (2) Ministar, na osnovu procjene opravdanosti zahtjeva za obilježavanje određenim stepenom povjerljivosti podataka iz stava (1) ovog člana, donosi rješenje o odobravanju zahtjeva ili odbija zahtjev sa obrazloženjem. (3) Za procjenu opravdanosti zahtjeva iz stava (2) ovog člana plaća se naknada. Član 49. (Utvrđivanje naknada u postupku sa hemikalijama) Ministar posebnim propisom određuje visinu naknada iz čl. 28, 31, 38. i 48. ovog zakona, koje su prihod Budžeta Federacije. XI - NADZOR Član 50. (Nadzor nad primjenom zakona) (1) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove putem federalnih sanitarnih inspektora za nadzor nad otrovima. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, a koji se odnose na maloprodaju, pored inspektora iz stava (1) ovog člana obavljaju i kantonalni sanitarni inspektori. Član 51. (Prava i dužnosti inspektora) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašteni inspektor ima pravo i dužnost da: a) zabrani proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu hemikalija te, po potrebi, naredi da se one unište ako utvrdi da uslijed njihovog djelovanja mogu nastati štetne posljedice po zdravlje ljudi ili na životnu sredinu; b) zabrani proizvodnju i stavljanje na tržište hemikalija koje nisu upisane u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija; c) zabrani stavljanje na tržište hemikalija koje nisu upisane u Inventar hemikalija; d) zabrani stavljanje na tržište i upotrebu hemikalija koje nisu klasifikovane, pakovane i obilježene u skladu sa ovim zakonom; e) naredi uklanjanje nedostataka u vezi sa proizvodnjom, stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalija ako takvi nedostaci predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili opasnost po životnu sredinu; f) naredi preduzimanje mjera za koje je ovlašten ovim zakonom i drugim propisima, i g) naredi da se u određenom roku otklone nedostaci i nepravilnosti utvrđeni inspekcijskim pregledom. (2) Inspektor upravne mjere iz stava (1) ovog člana nalaže rješenjem, u skladu sa propisima o inspekcijama Federacije i propisima o upravnom postupku. (3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana dozvoljena je žalba i podnosi se Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba iz stava (3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 52. (Obaveza omogućavanja nadzora) Pravna lica, kao i lice koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, obavezni su omogućiti inspektoru obavljanje nadzora i staviti na raspolaganje potrebnu dokumentaciju u svrhu provedbe nadzora, staviti na raspolaganje potrebnu količinu uzoraka radi utvrđivanja usklađenosti sadržaja hemikalije ili proizvoda sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te pružiti druge potrebne podatke i obavještenja. Član 53. (Obaveza izvještavanja Ministarstva o izvršenim inspekcijama) Radi praćenja stanja i preduzimanja adekvatnih mjera iz oblasti upravljanja hemikalijama, Federalna uprava za inspekcijske poslove obavezna je da dostavlja Ministarstvu izvještaje o nalazima i rezultatima izvršenih inspekcija u oblasti hemikalija, kao i da razmjenjuje informacije u skladu sa propisima o inspekcijama u Federaciji. XII - KAZNENE ODREDBE Član 54. (Prekršaji snabdjevača hemikalija i proizvoda) (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za prekršaj snabdjevač hemikalija i proizvoda ako: 1) oglašava hemikaliju suprotno odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 13.), 2) ne čuva podatke koji se odnose na klasifikaciju i obilježavanje hemikalija na način i u roku koji je propisan ovim zakonom (član 14. stav 1.), 3) ne pruži primaocu hemikalije STL izrađen u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 15. stav 1.), 4) ne dostavi STL na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH (član 16. stav 2.), 5) ne osigura STL radnicima za hemikaliju kojom rukuju ili kojoj mogu biti izloženi tokom rada (član 16. stav 5.), 6) ne izvrši izmjene i dopune STL u skladu sa novim saznanjima (član 17. stav 1.), 7) ne dostavi izmijenjen i dopunjen STL svakom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja (član 17. stav 2.), 8) ne navede napomenu "revidiran" i datum kada su izvršene izmjene, odnosno dopune u izmijenjenom i dopunjenom STL (član 17. stav 3.), 9) ne skladišti hemikaliju u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 22.), 10) vrši maloprodaju opasne hemikalije u maloprodajnim objektima u kojima nisu osigurani posebni uslovi za promet i skladištenje hemikalija (član 23.), 11) proizvodi, stavlja na tržište ili upotrebljava hemikaliju za koju je propisano ograničenje ili zabrana suprotno uslovima definisanim u tom ograničenju ili zabrani (član 34. stav 1.), 12) stavi na tržište posebno zabrinjavajuću supstancu koja se nalazi na Spisku posebno zabrinjavajućih supstanci suprotno odredbama ovog zakona (član 35.), 13) ne podnese Ministarstvu zahtjev za provođenje postupka prethodnog obavještenja, odnosno postupka davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja za hemikaliju za koju je ovaj postupak propisan u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 38. stav 2.), Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 19 14) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji sadrži surfaktant koji ne ispunjava uslove biorazgradljivosti propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 40.), 15) ne dostavi podatke o hemikaliji u hitnim slučajevima kada je to zatražilo pravno lice nadležno za kontrolu trovanja (član 45. stav 2.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana snabdjevaču se može, uz izrečenu novčanu kaznu, izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice uposleno kod snabdjevača novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM. (4) Izuzetno, ukoliko snabdjevač hemikalije djelatnost obavlja kao samostalnu poslovnu djelatnost – obrt, za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.500 do 15.000 KM. Član 55. (Prekršaji proizvođača ili uvoznika hemikalije) (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za prekršaj proizvođač ili uvoznik hemikalije ako: 1) proizvodi ili stavlja na tržište opasnu hemikaliju koja nije klasifikovana, pakovana i označena u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 7. stav 1); 2) ne osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje hemikalija u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 12.), 3) proizvodi hemikaliju u neodgovarajućim uslovima koji dovode do štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu (član 21.), 4) ne imenuje savjetnika za hemikalije (član 25. stav 1.), 5) ne vodi evidencije o hemikalijama u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 27. stav 1.), 6) ne dostavi Ministarstvu izvještaj o proizvodnji i stavljanju na tržište hemikalija na godišnjem nivou u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 27. stav 2.), 7) ne dostavi Ministarstvu prijavu o obavljanju djelatnosti sa hemikalijama radi upisa u Registar (član 28. stav 1.), 8) proizvodi ili stavlja na tržište hemikaliju koja nije upisana u Inventar hemikalija (član 30. stav 1.), 9) ne podnese zahtjev Ministarstvu, prije otpočinjanja proizvodnje ili uvoza, za upis hemikalije u Inventar hemikalija (član 31. stav 1.), 10) prilikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija, ne osigura podatke o načinu upotrebe supstance, o mogućim alternativnim supstancama i tehnologijama, njihovim opasnostima i rizicima po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te tehničke i socio-ekonomske podatke o opravdanosti zamjene supstanci manje opasnom (član 36.), 11) za proizvod koji sadrži posebno zabrinjavajuću supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u koncentraciji većoj 0,1%, svakom drugome distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja, ne dostavi informacije dovoljne za sigurnu upotrebu tog proizvoda, a najmanje naziv te supstance (član 37.), 12) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji nije upisan u Inventar hemikalija (član 41. stav 1.), 13) ne klasifikuje, pakuje i obilježi deterdžent u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te ne obilježi deterdžent u skladu sa posebnim zahtjevima o obilježevanju deterdženata (član 42. stav 1.), 14) ne izradi spisak podataka o sastavu deterdženta (član 42. stav 2.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana proizvođaču ili uvozniku hemikalije može se, uz izrečenu novčanu kaznu, izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice proizvođača ili uvoznika hemikalije novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM. (4) Izuzetno, ukoliko proizvođač ili uvoznik hemikalije djelatnost obavlja kao samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.500 do 15.000 KM. XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 56. (Prelazni rokovi) (1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja na tržište hemikaliju dužan je da klasifikuje, pakuje i obilježi tu hemikaliju u skladu sa čl. 7, 8, 9. i 12. ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje klasifikacija, obilježavanje i pakovanje hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 8. stav (2) ovog zakona. (2) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese Ministarstvu prijavu djelatnosti proizvodnje i stavljanja na tražište hemikalije u skladu sa članom 28. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje Registar proizvođača i uvoznika hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 28. stav (6) ovog zakona. (3) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese Ministarstvu prijavu za upis hemikalije u Inventar hemikalija u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje Inventar hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 30. stav (2) ovog zakona. (4) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da osigura savjetnika za hemikalije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu propisa kojim se uređuje program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije, a koji se donosi na osnovu člana 25. stav (4) ovog zakona. (5) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište dužan je izvršiti upis u Inventar hemikalija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuju uslovi za stavljanje deterdženata na tržište, a koji se donosi na osnovu člana 42. stav (3) ovog zakona. (6) Postupci započeti pred Ministarstvom prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji se odnose na zahtjev za klasifikaciju i obilježavanje otrova završit će se u skladu sa Zakonom o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i propisima donesenim na osnovu tog Zakona. Član 57. (Prelazni rokovi) (1) Vlada Federacije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona imenovati Zajedničko radno tijelo u skladu sa članom 43. ovog zakona. (2) Zajedničko radno tijelo će sačiniti Prijedlog Strategije hemijske sigurnosti Federacije u roku od 12 mjeseci od dana imenovanja. Član 58. (Provedbeni propisi) U roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se reguliše sljedeće: Број 77 - Страна 20 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. a) klasifikacija, pakovanje i obilježavanje hemikalija (član 8. stav 2.), b) Spisak klasifikovanih supstanci (član 9. stav 5.), c) metode ispitivanja hemikalija (član 10. stav 3.), d) načela dobre laboratorijske prakse (član 11. stav 2.), e) nadzor i provjera načela dobre laboratorijske prakse (član 11. stav 3.), f) kriteriji za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB (član 15. stav 5.), g) sadržaj sigurnosno-tehničkog lista (član 17. stav 4.), h) način procjene sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja o sigurnosti hemikalije (član 20. stav 3.), i) uslovi za obavljanje djelatnosti sa hemikalijama (član 24. stav 2.), j) program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije (član 25. stav 5.). k) sadržaj evidencija o hemikalijama i način godišnjeg izvještavanja (član 27. stav 3.), l) Registar proizvođača i uvoznika hemikalija (član 28. stav 6.), m) Integralni inventar hemikalija (član 29. stav 6.), n) Inventar hemikalija (član 30. stav 2.), o) ograničenja i zabrane hemikalija (član 34. stav 3.), p) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci (član 35. stav 1.), q) uslovi za uvoz i izvoz hemikalija (član 38. stav 5.), r) uslovi za stavljanje deterdženta na tržište (član 42. stav 3.), s) visina naknada koje se odnose na hemikalije (čl. 28, 31, 38. i 48.). Član 59. (Primjena drugih propisa) Do donošenja propisa iz člana 58. ovog zakona, primjenjivaće se propisi doneseni na osnovu Zakona o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o prevozu opasnih materija ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), kao i Lista otrova čiji se promet dozvoljava ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/08), Pravilnik o higijensko tehničkim uslovima koje moraju ispunjavati prometnici otrovima ("Službene list RBiH", br. 2/92 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 60/07), Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o zabrani odnosno ograničenju uvoza, proizvodnje i upotrebe određenih opasnih industrijskih hemikalija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/16) i Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o postupku utvrđivanja uslova za promet i upotrebu otrova pred Federalnim ministarstvom zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/16), ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 60. (Prestanak važenja drugih propisa) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), i Zakon o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u dijelu koji se odnosi na deterdžente, kao sredstva za održavanje čistoće. Član 61. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O KEMIKALIJAMA Proglašava se Zakon o kemikalijama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 1.10.2020. godine. Broj 01-02-1-428-01/20 21. listopada 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O KEMIKALIJAMA I - TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje, označivanje i pakiranje; sigurnosno-tehnički list; obavljanje djelatnosti sa kemikalijama; Integralni inventar kemikalija; ograničenja i zabrane kemikalija; uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija; stavljanje deterdženata na tržište; integrirano upravljanje kemikalijama; nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje kemikalijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Članak 2. (Načela i nadležni organ) (1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na tržište ili koriste tvari koje nemaju štetno dejstvo na zdravlje ljudi i životnu sredinu. (2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu predostrožnosti. (3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju Globalno harmoniziranog sustava razvrstavanja i označivanja kemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske konvencije o proceduri davanja suglasnosti na temelju prethodnog obavještenja za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu: Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje kemikalijama. (4) Nadležni organ glede ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 3. (Definicije izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) kemikalija označava tvar i smjesu koja sadrži tvar; 2) tvar označava kemijski element i njegova jedinjena u prirodnom stanju ili dobijena u proizvodnom procesu, uključujući aditive potrebne za očuvanje njegove stabilnosti i nečistoće koje proizilaze iz primjenjenog procesa, a isključujući rastvarač koji se može izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari ili promjenu njenog sastava; 3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više tvari; 4) proizvod označava predmet kojem je tijekom proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji
Zakon o igrama na sreću FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/15 24.06.2015 igre na sreću Broj 48 - Stranica 60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Члaн 135. Прoвeдбeни прoписи Прoвeдбeнe прoписe прeдвиђeнe oвим зaкoнoм дoниjeт ћe Mинистaр нajдaљe у рoку oд дeвeт мjeсeци oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. Зa изрaду прoвeдбeних прoписa кojимa ћe сe измeђу oстaлoг прoписaти oдрeђeни тeхнички, инфoрмaтички oднoснo сoфтвeрски услoви кoje oпрeмa и прoстoри прирeђивaчa мoрajу испуњaвaти, министaр ћe имeнoвaти стручну кoмисиjу у кojoj мoгу бити aнгaжoвaни и вaњски сaрaдници. Члaн 136. Прeстaнaк примjeнe вaжeћих прoписa Дaнoм ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa прeстaje дa вaжи Зaкoн o игрaмa нa срeћу ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", бр. 01/02 и 40/10). Члaн 137. Oвaj зaкoн ступa нa снaгу oсмoг дaнa oд дaнa oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Proglašava se Zakon o igrama na sreću koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 04.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 08.06.2015. godine. Broj 01-02-539-02/15 18. juna 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IGRAMA NA SREĆU I. OPĆE ODREDBE Član 1. Predmet zakona Ovim zakonom uređuju se: uslovi, način i subjekti priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovna načela, postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću, pravila i raspoređivanja prihoda od igara na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i rukovođenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Lutrija BiH), naknada za priređivanje igara na sreću i naknade od uplata za učestvovanje u igrama na sreću, priređivanje igara na sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja od značaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za priređivanje igara na sreću. Član 2. Igrom na sreću, u smislu ovog Zakona, smatra se igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa učesnicima pruža mogućnost sticanja dobitka u novcu, stvarima ili pravima pri čemu krajnji rezultat igre ne ovisi o znanju ili umješnosti učesnika igre, već od slučaja ili nekog neizvjesnog događaja. Član 3. Značenje pojedinih pojmova U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1) Pravo priređivanja igara na sreću je pravo kojim se na osnovu ovog Zakona i odobrenja Federalnog ministarstva finansija – Federalnog ministarstva financija (u daljem tekstu: Ministarstvo), igre na sreću iz člana 4. ovog zakona mogu priređivati u obimu, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom; 2) Priređivač je pravno lice koje na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva, ima pravo priređivanja igara na sreću; 3) Odobrenje je upravni akt koji donosi federalni ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar), a kojim se odobrava priređivanje igara na sreću uz ispunjavanje zakonom propisanih uslova za obavljanje djelatnosti priređivanja igre na sreću za koju se odobrenje daje; 4) Naknada za priređivanje je naknada koju priređivači plaćaju na osnovu ovog zakona, a smatra se javnim prihodom Federacije; 5) Igre na sreću u kasinu su posebne igre na sreću koje igrači igraju protiv casina ili jedan protiv drugoga na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama, u skladu sa odobrenim pravilima, a koje se priređuju isključivo u prostorima casina; 6) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje (kladioničke igre), su posebne igre na sreću u kojima učesnici (igrači) pogađaju ishode sportskih događaja i drugih neizvjesnih događaja predloženih od priređivača klađenja i odobrenih od strane Ministarstva, gdje okolnost koja odlučuje o dobitku ili gubitku ne smije biti nikome unaprijed poznata i mora biti takve naravi da na nju ne mogu utjecati ni priređivač ni igrači, a iznos dobitka ovisi o visini uloga po kombinaciji i o koeficijentu pojedinog događaja; 7) Igre na sreću na automatima jesu igre koje se igraju na mehaničkim, elektronskim ili sličnim uređajima na kojima igrači uplatom određenog iznosa (žetona, kovanica ili neposrednom uplatom na blagajni, odnosno na automatu) imaju mogućnost dobitka koji ovisi o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju. Ako se igraju na automatima sa više igračkih mjesta (elektronski rulet) pod uslovom da ih opslužuje jedna centralna jedinica, koja je sastavni dio takvog automata i koja istovremeno generira igru na tim igračkim mjestima, također se smatraju jednim automatom za igre na sreću. 8) Klasične igre na sreću su igre u kojima učestvuje veći broj učesnika sa namjerom da budu jedini ili djelimični dobitnici unaprijed definiranog fonda dobitaka. 9) Posebne igre na sreću su igre gdje se pojedinac sam suprotstavlja priređivaču i očekuje dobitak ovisno o visini vlastitog uloga i pravila igre odobrenih od strane Ministarstva. 10) Kasino je namjenski prostor za priređivanje posebnih igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, koje se priređuju na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer, black-jack, trrente qurante, baccarat, carps, texas holden poker, carriben poker, punto banco i sl.); 11) Automat klub je posebno uređen prostor za obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću na Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 61 automatima prema pravilima igre odobrenim od strane Ministarstva; 12) Uplatna mjesta za klađenje su posebno uređeni prostori u kojima se na osnovu odobrenja Ministarstva i odobrenih pravila igre, primaju uplate za klađenje i vrše isplate dobitaka; 13) Sumnjiva transakcija u smislu ovog zakona je svaka transakcija za koju nadležno tijelo procijeni da u vezi s njom ili s licem koje obavlja transakciju postoje razlozi za sumnju na pranje novca, finansiranje terorizma ili drugih protivzakonitih aktivnosti, odnosno da transakcija uključuje sredstva proizašla iz nezakonitih aktivnosti. 14) Turnir u igrama na sreću je takmičenje u kojem se učesnici takmiču u odigravanju određenih igara na sreću, pri čemu na osnovu uplaćene naknade za učestvovanje (kotizacije) stječu mogućnost uključenja u takmičenje i jednaku početnu poziciju, a na osnovu ostvarenih rezultata u igri mogućnost osvajanja dobitaka u unaprijed utvrđenim iznosima, koje osigurava priređivač turnira iz sredstava prikupljenih uplatom učesnika turnira ili iz vlastitih sredstava. 15) Uplata putem SMS-a je način uplate za učestvovanje u pojedinim klasičnim igrama na sreću i posebnoj igri klađenja gdje se cijena SMS usluga ne smatra uplatom za učestvovanje, tj. cijena SMS usluge ne prelazi iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u redovnom telekomunikacijskom saobraćaju. 16) Generator slučajnih brojeva jest certificirani uređaj koji na osnovu slučajnih uzoraka generira slučajne, potpuno nezavisne i nepredvidive nizove brojeva ili simbola koji su raspoređeni unutar definiranih granica. 17) Uplata u igrama na sreću klađenja je novčani iznos koji učesnici (igrači) uplaćuju kod priređivača sa ciljem pogađanja ishoda jednog ili više sportskih i drugih neizvjesnih događaja predloženih od strane priređivača klađenja prema pravilima odobrenim od strane Ministarstva. 18) Naknada za priređivanje igara na sreću klađenja je iznos u visini 5% od uplate učesnika (igrača) koji je priređivač dužan na teret igrača obustaviti prilikom svake uplate. 19) Ulog u igrama na sreću klađenja je iznos koji se dobije kada se na teret učesnika (igrača) od uplate oduzme iznos od 5% na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja. (ULOG = UPLATA – NAKNADA 5% NA TERET IGRAČA) 20) Dobitak u igrama na sreću klađenja je iznos koji se dobije kada se ulog pomnoži sa ukupnim koeficijentom svih događaja na jednom tiketu na čiji je ishod učesnik (igrač) pogađao (DOBITAK = ULOG X UKUPNI KOEFICIJENT). U slučajevima kada zbog nastanka okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti ukupan koeficijent iznosi 1 (jedan) ili igrač prema pravilima igre odluči povući svoju ponudu (storniranje uplate), naknada iz tačke 18. ovog člana se stornira tj. ne obračunava se. Član 4. Vrste igara na sreću Igre na sreću dijele se na: klasične (lutrijske) i posebne igre na sreću. Klasične igre na sreću su igre u kojima se unaprijed utvrđuje visina fonda dobitaka i to: 1) srećka: robna, novčana, robno-novčana, ekspres srećka, instant srećka, 2) loto, keno i druge varijante ove igre i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić, 3) sportska prognoza – toto i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić, 4) tv tombola – Bingo i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste istu karticu, 5) tombola - Bingo u zatvorenom prostoru. Posebne igre na sreću su igre u kojima se unaprijed ne utvrđuje fond dobitka i to: 1) Igre u kasinu, 2) Igre na automatima u posebnim klubovima, 3) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje. Član 5. Učesnik u igri na sreću Učesnik igre na sreću je lice koje ispunjava uslove učestvovanja u pojedinim igrama na sreću, što dokazuje pojedinačnim listićem odnosno drugom potvrdom o uplati, zavisno od vrste igre u kojoj učestvuje i pravilima pojedine igre. Licima mlađim od 18 godina zabranjeno je zaprimanje uplata i učestvovanje u svim igrama na sreću u kazinima, kladionicama i automat klubovima, kao i igrama na sreću koje se priređuju putem interneta. Član 6. Naknade Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od ukupnog prometa ostvarenog priređivanjem klasičnih igara na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona. Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana kod svih oblika srećki čini ukupna vrijednost prodanih srećaka, odnosno ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru. Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Lutrija BiH uplaćuje u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne naknade Lutrija BiH je dužna dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava) najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Član 7. Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću Prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću prihod su Federacije. Dio prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, raspodijelit će se za finansiranje programa i projekata udruženja građana i humanitarnih organizacija koji se odnose na: 1) liječenje i rehabilitaciju teško oboljele djece i mladih koje je jedino moguće da se provodi van Bosne i Hercegovine i to na osnovu propisa iz oblasti zdravstvenog osiguranja kojima se uređuje ova oblast, kao i liječenje i rehabilitacija teško oboljele djece i mladih čije se liječenje finansira iz Fonda solidarnosti; 2) zaštitu prava djeteta koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja, 3) zadovoljavanje potreba lica sa invaliditetom u smislu poboljšanja životnih uslova i rada njihovih organizacija, 4) učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki, 5) smještaj i utočište žrtvama torture i nasilja (sigurne kuće), 6) promoviranje kulture, Broj 48 - Stranica 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. 7) promicanje razvoja profesionalnog i amaterskog sporta u cilju povećanja sredstava fonda za nagrađivanje za istaknute sportske rezultate, 8) promoviranje tehničke kulture i udruženja koja se bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje inovatora za inovacije od međunarodnog značaja, 9) rad javnih kuhinja, 10) organizovanje akcija dobrovoljnog darivanja krvi, odnosno promociju dobrovoljnog davalaštva krvi. Za finansiranje namjena iz stava 2. ovog člana izdvaja se: 1) 50% mjesečne naknade za priređivanja klasičnih lutrijskih igara na sreću (član 6. stav 1. i 120. stav 1.), 2) 50% od naknada za priređivanja igara na sreću u casinima (član 73. st. 1. i 2. i član 74. stav 1.), 3) 50% od naknada za priređivanje igara klađenja (član 92. stav 1. tač. 1. i 2.), 4) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću na automatima (član 107. st. 1. i 2.), 5) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta (član 118. st. 1. i 2.), 6) 5% od ukupnog iznosa sredstava po osnovu mjesečne naknade uplaćene od strane priređivača u skladu sa čl. 52.; 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.), Ministarstvo će sredstva uplaćena od strane priređivača u skladu sa stavom 3. ovog člana, voditi na posebnom transakcijskom računu za prikupljanje prihoda od igara na sreću. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) će na prijedlog Ministarstva donijeti Uredbu kojom će se propisati kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele sredstava. Prije upućivanja na razmatranje Vladi Federacije, Ministarstvo je dužno Prijedlog Uredbe iz stava 5. ovog člana radi davanja primjedbi, prijedloga ili sugestija dostaviti radnim tijelima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, i to: Odboru za rad i socijalnu zaštitu, Odboru za boračka i invalidska pitanja, Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Odboru za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zatim i Odboru za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitanja mladih Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Član 8. Priređivanje igara Priređivanje igara na sreću je isključivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva. Druga pravna lica, registrovana za priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona. Član 9. Igre na sreću iz člana 4. ovog zakona priređuju se na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Član 10. Postupak izdavanja odobrenja Posebne igre na sreću mogu priređivati: 1) Lutrija BiH u skladu sa članom 8. stav 2. ovog zakona, 2) privredna društva sa sjedištem u Federaciji koja su registrovana za priređivanje posebnih igara na sreću predviđenih ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva. Rješenje o davanju odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću donosi Ministarstvo na zahtjev pravnih lica iz člana 8. stav 3. ovog zakona. Rješenje iz stava 2. ovog člana, pored elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku, obavezno sadrži: 1) naziv i sjedište pravnog lica, 2) vrstu igara na sreću koje se mogu priređivati, 3) datum počinjanja priređivanja igara na sreću, 4) period trajanja odobrenja, 5) visinu i način plaćanja naknada za izdavanje odobrenja. Član 11. Pravno lice koje je na osnovu odobrenja iz člana 10. ovog zakona steklo pravo na priređivanje igara na sreću iz člana 4. stav 3. ovog zakona, ne može to pravo prenositi na druga pravna lica. U slučaju bilo kakve promjene vlasničke strukture priređivača, Ministarstvo će na zahtjev priređivača provesti postupak odlučivanja o davanju prethodne saglasnosti za upis promjene podataka u registru privrednih društava. Uz zahtjev iz stava 2. ovog člana, privredno društvo je obavezno priložiti: 1) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava za kupovinu vlasničkog udjela, 2) dokaz o izmirenim poreznim obavezama novog osnivača/suosnivača, 3) ovjerenu izjavu novog osnivača/suosnivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, 4) dokaz da osnivač/suosnivač nije osuđivan za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 5) drugu dokumentaciju na zahtjev Ministarstva. Član 12. Odobrenje za priređivanje igara na sreću, izdato u skladu sa ovim zakonom, oduzet će se priređivaču ako: 1) se dokaže da je odobrenje dodijeljeno na osnovu netačnih ili neistinitih podataka, 2) priređivač nije počeo sa priređivanjem igara u roku određenom u odobrenju, 3) se utvrdi da priređivač ne ispunjava propisane tehničke, informatičke i ostale uslove, 4) priređivač krši pravila igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, 5) priređivač ne plaća obaveze po osnovu javnih prihoda propisane ovim ili drugim zakonom, ili igračima ne isplaćuje dobitke, 6) priređivač ne dopušta ili na drugi način sprečava nadzor, propisan ovim zakonom ili otežava sprovođenje nadzora, 7) netačno prikazuje ili prikriva ostvareni promet, 8) pozajmljuje novac igračima, 9) krši odredbe iz odobrenja za priređivanje igara na sreću, 10) nadležni organ naknadno utvrdi da su u vrijeme prije izdavanja odobrenja postojale činjenice i okolnosti, koje prema odredbama ovog zakona predstavljaju prepreku za izdavanje odobrenja, 11) ako priređivač igara ne održava vrijednost osnovnog kapitala propisanu ovim zakonom, 12) bez saglasnosti Ministarstva iz člana 11. stav 2. ovog zakona izvrši upis promjene podataka o osnivačima/ suosnivačima u registru privrednih društava Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 63 Član 13. Rješenje o oduzimanju odobrenja za priređivanje igara na sreću izdatog u skladu sa ovim zakonom, donosi Ministar po službenoj dužnosti ili na prijedlog Porezne uprave. Rješenje o oduzimanju odobrenja pored elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije", br. 2/98 i 48/99), obavezno sadrži: 1) naziv i sjedište priređivača kojem se oduzima odobrenje, 2) vrstu igara na sreću za koje se odobrenje oduzima, 3) datum stupanja na snagu zabrane priređivanja igara na sreću, 4) odredbe o drugim obavezama priređivača u vezi sa oduzimanjem odobrenja, 5) razloge zbog kojih se odobrenje oduzima. Na sva pitanja koja nisu propisana odredbama ovog zakona, a koja se odnose na postupak koji provodi Ministarstvo, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. Član 14. Klasične (lutrijske) igre priređuju se isključivo putem Lutrije BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, izuzev igre na sreću tombola bingo u zatvorenom prostoru koju mogu priređivati sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja Porezne uprave, isključivo u zatvorenim prostorima i ista se ne može javno prenositi. Član 15. Isplata dobitaka Za isplatu dobitaka u klasičnim (lutrijskim) igrama koje priređuje Lutrija BiH jamči Federacija. Za isplatu dobitaka u posebnim igrama na sreću jamče priređivači cjelokupnom svojom imovinom. Član 16. Zabavne igre Zabavne igre (pod kojima se smatraju igre na računarima, igraćim konzolama, simulatorima, automatima za video igre, fliperima, bilijarima i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon pomoću kovanog novca, žetona ili uz naplatu, a u kojima igrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima ili pravima) nisu igre na sreću u smislu ovog zakona. Član 17. Nagradne igre Nagradni konkurs i nagradne igre koje priređuju pravna lica s ciljem propagande nisu igre na sreću u smislu ovog zakona i iste se mogu organizovati pod uslovom da se učestvovanje u igri ne naplaćuje posebno, da se nagrade isplaćuju u proizvodima ili uslugama, da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti nagradnog fonda i to: ravnomjerno po 1,5% Crvenom križu, "Caritasu", "Merhamet MDD" i "Dobrotvoru" i da se pravila igre, uz prethodno odobrenje Ministarstva, objave u dnevnoj štampi. Ukupna vrijednost nagradnog fonda kojeg sačinjavaju proizvodi i usluge čija se vrijednost utvrđuje po tržišnim cijenama, ne može prelaziti iznos od 200.000,00 KM. Prijavljivanje učesnika u nagradnim igrama putem poziva u svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža te putem SMS usluga ne smatra se posebnom uplatom za učestvovanje, pod uslovom da cijena po pozivu odnosno SMS usluzi ne prelazi iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u redovnom telekomunikacijskom saobraćaju. Prijavljivanje učesnika u raznim vrstama igara koje se priređuju putem poziva u svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža, te putem SMS usluga, obavlja se u skladu sa stavom 3. ovog člana. Nagradna igra ne može biti priređena po pravilima igara na sreću, a priređivač nagradne igre ne može formirati fond dobitaka uplatama učesnika nagradne igre. Nagradnom igrom ne smatraju se društvene igre znanja (kvizovi). Društvena igra znanja (kviz), u smislu ovog zakona, jest igra koja se odvija pred javnošću, a u kojoj se u vještini, spretnosti i znanju iz različitih područja takmiče jedan ili više unaprijed kvalifikovanih učesnika prema pravilima priređivača uz obavezno prisustvovanje učesnika mjestu priređivanja kviza, pri čemu pobjeda zavisi isključivo o postignutim rezultatima u zadanoj tematici. U društvenu igru znanja jedan ili više unaprijed kvalifikovanih igrača uključuje se isključivo na temelju iskazane vještine i spretnosti, odnosno znanja. Uslove, sadržaj pravila igre i način priređivanja nagradnih igara, propisat će Ministar posebnim propisom. Član 18. Zabranjene aktivnosti U smislu odredbi ovog zakona, zabranjeno je: 1) zaprimanje uplata i priređivanje putem interneta svih igara na sreću čije priređivanje putem interneta nije dozvoljeno u skladu sa ovim zakonom, 2) oglašavanje i reklamiranje svih priređivača koji priređuju igre na sreću putem interneta bez odobrenja Ministarstva, 3) organizovano priređivanje igara na sreću putem interneta na javnim mjestima (ugostiteljski objekti, svi prostori u kojima se priređuju igre na sreću, poslovni prostori bez obzira na namjenu i slični objekti), 4) priređivanje tzv. dopisnih igara koje se zasnivaju na geometrijskoj progresiji, dopisivanju i uplaćivanju određenog iznosa, i svih drugih tzv. piramidalnih igara, koje nisu igre na sreću u smislu ovog zakona, 5) učestvovanje u inostranim igrama na sreću ili igrama drugog entiteta odnosno distrikta, na način da se uplate vrše na teritoriji Federacije, 6) prikupljanje uplata na teritoriji Federacije BiH za učestvovanje u igrama na sreću koje se priređuju u inostranstvu, drugom entitetu odnosno distriktu, 7) prodaja, držanje, ustupanje, izdavanje, oglašavanje i svako drugo predstavljanje inostranih srećki i tiketa (listića) za igre na sreću na teritoriji Federacije, osim u slučaju priređivanja igara na način propisan članom 27. ovog zakona, 8) priređivanje igara na sreću u slobodnim zonama. Izuzetno od odredbe stava 1. tač. 5. i 6. ovog člana, dozvoljeno je da pojedinac posjeduje srećke i tikete (listiće) inostranih igara na sreću radi ličnog učestvovanja u igri na sreću, ako su ulozi uplaćeni u inostranstvu. II. LUTRIJA BiH Član 19. Registracija i djelatnost Lutrija BiH je društvo s ograničenom odgovornošću registrovano kod nadležnog suda, u kome Vlada Federacija Bosne i Hercegovine vrši sva prava i dužnosti Federacije Bosne i Hercegovine kao osnivača društva. Sjedište Lutrije BiH je u Sarajevu. Djelatnost Lutrije BiH je priređivanje svih vrsta igara na sreću i igara za zabavu u skladu sa ovim zakonom i za priređivanje istih Lutriji BiH nije potrebno odobrenje Ministarstva. Lutrija BiH u registraciju može upisati i ostale prateće djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti u skladu sa odlukom Nadzornog odbora. Na pitanja koja nisu obuhvaćena ovim zakonom, a koja se odnose na poslovanje Lutrije BiH, primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10). Broj 48 - Stranica 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. U slučaju sukoba pojedinih odredaba ovog zakona i Zakona o privrednim društvima, primjenjivat će se odredbe ovog zakona. Član 20. Upravljanje Organi upravljanja Lutrije BiH su: 1) Skupština, 2) Nadzorni odbor, 3) Uprava. U Lutriji BiH formira se Odbor za reviziju. Član 21. Skupština Vlada Federacije u okviru vršenja prava i dužnosti osnivača Lutrije BiH ima ovlaštenja skupštine društva, pri čemu između ostalog: 1) odlučuje o usvajanju izvještaja o poslovanju za prethodnu godinu uz davanje saglasnosti na plan poslovanja, odnosno na revidirani plan poslovanja za narednu godinu, 2) donosi odluku o raspodjeli dobiti društva, 3) odlučuje o načinu pokrića eventualnog gubitka, 4) donosi statut i njegove izmjene i dopune koje predloži nadzorni odbor, 5) odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala, 6) odlučuje o promjenama oblika organizovanja i statusnim promjenama, 7) daje upute i smjernice nadzornom odboru, 8) imenuje i razrješava nadzorni odbor, 9) na prijedlog nadzornog odbora imenuje i razrješava Odbor za reviziju, 10) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 22. Nadzorni odbor Nadzorni odbor je sastavljen od pet članova. Članove nadzornog odbora na osnovu provedenog postupka po javnom konkursu u skladu sa zakonom i drugim propisima, imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog federalnog ministra finansija/financija. Nadzorni odbor Lutrije BiH u okviru svojih nadležnosti između ostalog: 1) razmatra i donosi plan poslovanja za narednu godinu, i razmatra izvještaj o poslovanju za prethodnu godinu, i isti zajedno sa prijedlogom za raspodjelu dobiti najkasnije do kraja prvog kvartala tekuće godine dostavlja Ministarstvu na mišljenje i Vladi na usvajanje, 2) donosi pravila igara na sreću, 3) imenuje upravu, 4) daje inicijativu za izmjene propisa u oblasti igara na sreću, 5) predlaže Ministarstvu davanje saglasnosti i verifikaciju ugovora o priređivanju zajedničkih igara na sreću s lutrijama drugih država, drugog entiteta i drugim specijaliziranim organizacijama, 6) provodi postupak izbora kandidata za članove Odbora za reviziju i podnosi Vladi prijedlog za njihovo imenovanje, 7) putem Ministarstva Vladi Federacije BiH predlaže donošenje statuta i njegovih izmjena i dopuna, 8) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti propisane zakonom i drugim propisom. Član 23. Uprava Lutrijom BiH rukovodi direktor, koji čini upravu društva. Upravu Lutrije BiH nakon provedenog postupka po javnom konkursu imenuje i razrješava Nadzorni odbor Lutrije BiH uz saglasnost Ministarstva, na period od četiri godine uz mogućnost ponovnog izbora. Član 24. Odbor za reviziju Predsjednika i članove Odbora za reviziju Lutrije BiH imenuje Vlada, na prijedlog nadzornog odbora dostavljen Vladi, nakon odabira kandidata izvršenog na osnovu provedenog postupka po javnom konkursu. Nadzorni odbor je dužan da nakon provedenog postupka iz stava 1. ovog člana, u svojstvu kandidata predloži lica koja su najkvalifikovanija za tu funkciju. Član 25. Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora ili uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u Lutriji BiH, izuzev plaće po osnovu te funkcije. Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju se odlukom direktora, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva finansija/financija. Član 26. Statut Lutrija BiH ima Statut kojim se uređuje naročito: 1) firma i sjedište, 2) djelatnost, 3) iznos osnovnog kapitala, 4) vođenje poslovanja i zastupanje društva, 5) podjela dobiti, snošenje rizika i način pokrića gubitaka, 6) upravljanje, postavljanje, razrješenje, ovlaštenje, odgovornost, nagrađivanje i ostalo, 7) unutrašnja organizacija, 8) statusne promjene, 9) trajanje i prestanak djelatnosti, 10) postupak izmjene i dopune Statuta, 11) druga pitanja od značaja za poslovanje. Član 27. Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može priređivati i u saradnji s lutrijama drugih država, drugog entiteta kao i sa drugim specijalizovanim organizacijama. Ministarstvo daje saglasnost za priređivanje igara na sreću iz stava 1. ovog člana. Član 28. Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može realizirati u poslovnoj saradnji s drugim pravnim licima, trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim radnjama registrovanim, pored ostalog, i za promet roba i usluga. Član 29. Lutrija BiH može biti član međunarodnih i domaćih strukovnih udruženja. III. KLASIČNE (LUTRIJSKE) IGRE NA SREĆU Član 30. Pravila klasičnih lutrijskih igara na sreću Pravila klasičnih igara na sreću su akt koji donosi priređivač igre na sreću kojim se regulišu prava i obaveze Lutrije BiH kao isključivog ovlaštenog priređivača sa jedne strane i učesnika igre na sreću, sa druge strane. Pravila igre na sreću tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, koji priređuju sportska društva i sportski savezi odobrava Porezna uprava. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 65 Član 31. Uslovi za priređivanje pojedine klasične igre na sreću propisuju se pravilima igre koja za svaku vrstu igre donosi Lutrija BiH. Član 32. Pravila igre za priređivanje klasične igre na sreću obavezno moraju sadržavati sljedeće: 1) naziv i sjedište priređivača, 2) naziv, opis i vrijeme trajanja igre na sreću, 3) uslovi učestvovanja u igri na sreću, 4) mjesto u kojem se igra priređuje, odnosno teritoriji na kojoj se obavlja prodaja srećki i uplatnih listića, 5) pojedinačnu cijenu srećke (kombinacije), 6) krajnji rok učestvovanja u igri, 7) količinu i novčanu vrijednost emisije srećaka, 8) visinu fonda i vrstu dobitaka, 9) opis srećke i uplatnog listića, 10) način, postupak i nadzor izvlačenja, odnosno način utvrđivanja dobitaka, 11) način objavljivanja iznosa fonda dobitaka i rezultata igre, 12) način i rok isplate novčanih dobitaka, 13) način upoznavanja učesnika igre s pravilima igre, 14) postupak u slučaju otkazivanja izvlačenja. Član 33. Pravila klasičnih igara na sreću ne mogu se mijenjati nakon što je počela prodaja srećaka odnosno uplata određenog kola. Lutrija BiH je obavezna pravila klasičnih igara na sreću javno objaviti u dnevnoj štampi prije početka igre na sreću, i na prodajnim mjestima licima zainteresovanim za učestvovanje u igri omogućiti upoznavanje s pravilima učestvovanja u igri. Član 34. Izvlačenje dobitaka U klasičnim igrama na sreću u kojima se dobitne kombinacije utvrđuju izvlačenjem, izvlačenje se obavlja pred komisijom od najmanje tri člana koje imenuje priređivač, pri čemu se za jednog od članova komisije imenuje ovlašteni službenik Ministarstva. Ako se klasične igre na sreću organizuju na način utvrđen u članu 27. ovog zakona, a izvlačenje dobitaka se obavlja na teritoriji druge države ili entiteta sastav komisije i način izvlačenja će se obaviti prema propisima koji se primjenjuju na teritoriji na kojoj se vrši izvlačenje dobitaka. Prije početka izvlačenja klasične lutrije priređivač mora utvrditi broj prodanih srećki, te neprodane srećke zapečatiti pred komisijom i ovlaštenim licem iz stava 1. ovog člana. Član 35. Ministarstvo može, iz opravdanih razloga na zahtjev Lutrije BiH, odobriti promjenu mjesta izvlačenja dobitaka ili dana izvlačenja, ali najduže za petnaest dana. Lutrija BiH mora promjenu mjesta ili odgodu dana izvlačenja dobitaka objaviti na isti način na koji su objavljena pravila o priređivanju klasičnih igara na sreću. Ako se prema st. 1. i 2. ovog člana odgodi dan izvlačenja dobitaka priređivač može nastaviti prodavati srećke i primati uplate do dana određenog za izvlačenje. Član 36. O toku izvlačenja članovi komisije vode zapisnik, kojeg svi potpisuju, a koji mora sadržavati: mjesto i vrijeme, način izvlačenja dobitaka, broj prodatih srećki, odnosno ukupnu uplatu u tom kolu ili seriji, izvučene dobitne kombinacije te moguće primjedbe članova komisije. Zapisnik o toku izvlačenja priređivač dostavlja Ministarstvu najkasnije u roku od sedam dana od dana obavljenog izvlačenja. Član 37. Konačni izvještaj o rezultatima izvlačenja ili utvrđivanja dobitaka priređivač mora javno objaviti u dnevnoj štampi i na prodajnim mjestima, najkasnije sedam dana od dana izvlačenja. Član 38. Fond dobitaka Fond dobitaka u klasičnim igrama na sreću utvrđuje se od osnovice koju čini ukupna vrijednost emisije srećaka, ili ukupna vrijednost uplate za učestvovanje u igri, umanjena za naknade iz člana 6. ovog zakona. Iznos fonda dobitaka u pojedinoj igri na sreću iz stava 1. ovog člana po pojedinom kolu ili seriji igre na sreću mora biti objavljen prije izvlačenja dobitaka. Fond dobitaka u pojedinoj klasičnoj (lutrijskoj) igri na sreću, odnosno u pojedinom kolu ili seriji igre na sreću, mora iznositi najmanje 50% osnovice iz stava 1. ovog člana i isplaćuje se u skladu sa pravilima igre na sreću. Član 39. Isplata dobitaka Isplata novčanog dobitka, odnosno preuzimanje dobitaka druge vrste u klasičnim igrama na sreću, obavlja se u roku određenom pravilima igre na sreću, koji ne može biti duži od 30 dana od dana objavljivanja izvještaja o rezultatu igre na sreću. Identitet dobitnika je moguće objaviti isključivo uz njegovu pismenu saglasnost. Po isteku roka iz stava 1. ovog člana, nadležna služba kontrole Lutrije BiH i komisija koju odredi priređivač precizno evidentira broj i ukupnu sumu neisplaćenih dobitaka po svakoj pojedinačnoj igri na sreću. Sredstva iz stava 3. ovog člana se moraju vratiti igračima kroz uvećanje fonda dobitaka iz konkretne ili bilo koje druge igre na sreću. O dinamici isplate ovih sredstava odlučuje direktor Lutrije BiH o čemu obavještava Ministarstvo. Član 40. Štampanje srećaka, listića Srećke (robne, novčane, robno-novčane), tombolske listiće i druge potvrde za učestvovanje u igri iz člana 4. ovog zakona, mogu štampati odabrani proizvođači koji ugovorom o konkretnom poslu, garantuju najmanje sljedeće: tačnost fonda dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije, garantuje tajnost podataka. Srećke ekspres, instant lutrije, mogu štampati štamparije koje ispunjavaju sljedeće uslove: 1) da se radi o eminentnom proizvođaču koji radi, odnosno štampa za veći broj lutrijskih organizacija, 2) da odabrani proizvođač ugovorom o konkretnom poslu, garantuje najmanje: tačnost fonda dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije, garantuje tajnost podataka. Odluku o odabiru štamparije iz stava 1. ovog člana donosi direktor Lutrije BiH. Član 41. Srećka Srećka može biti prema strukturi fonda dobitaka: 1) robna, 2) novčana, 3) robno-novčana. Prema načinu izvlačenja dobitaka, srećka može biti: 1) klasična s tačno utvrđenim datumom izvlačenja, 2) ekspres i instant kod kojih je dobitak odštampan na srećki. Broj 48 - Stranica 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Član 42. Loto, keno i druge varijante ove igre Loto je klasična igra na sreću u kojoj se izvlačenje brojeva dobitne kombinacije u skladu sa pravilima igre vrši lopticama sa brojevima putem elektroničkog uređaja. Član 43. Javno izvlačenje dobitaka lota i TV Tombole - Bingo vrši se direktno u TV prijenosu, putem Javnog emitera. Član 44. Loptice na loto, keno i druge varijante ove igre trebaju imati odgovarajući atest od proizvođača loptica u skladu sa pravilima igre na sreću. Član 45. Sportska prognoza - Toto Sportska prognoza - Toto je igra na sreću zasnovana na prognoziranju rezultata nogometnih takmičenja domaćih ili stranih liga jedanput ili više puta sedmično. Član 46. Priređivači igara na sreću, njegovi članovi, partneri, zaposleni kao i druga lica koja rade za priređivača, obavezni su čuvati tajnu o igračima i njihovim uplatama i dobicima u klasičnim igrama na sreću. Ako radnici nadležnih tijela uprave u obavljanju svojih poslova saznaju za činjenice koje podliježu tajnosti iz stava 1. ovog člana, obavezni su ih čuvati kao službenu tajnu. Član 47. TV tombola - Bingo TV tombola - Bingo je igra na sreću u kojoj se javno izvlače brojevi i to u direktnom TV prijenosu. Priređivanje TV tombole - Bingo je isključivo pravo Lutrije BiH. Član 48. Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru je igra na sreću koju priređuju sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja Porezne uprave. Odobrenje iz stava 1. ovog člana izdaje se na godinu dana pod uslovom da je podnosilac zahtjeva: 1) registrovan za priređivanje ove vrste igre na sreću, 2) vlasnik neophodne opreme za priređivanje ove igre na sreću, 3) dostavio dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 4) dostavio ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za prostor u kome će se priređivati Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 5) donio pravila igre s ugrađenim instrumentima kontrole. Član 49. Priređivači tombole - Bingo u zatvorenom prostoru ne mogu se udruživati radi zajedničkog priređivanja ove igre na području dvije ili više općina. Član 50. Priređivač tombole - Bingo u zatvorenom prostoru može stavljati u promet samo tombolske kartice koje je izdala Porezna uprava. Tombolske kartice se mogu isključivo prodavati - distribuirati u prostoru u kojem se igra priređuje. Cijena tombolske kartice je jedinstvena na teritoriji Federacije i utvrđuje je Porezna uprava. Porezna uprava može izdati tombolske kartice samo priređivaču koji ima odobrenje za priređivanje tombole - Bingo u zatvorenom prostoru. Porezna uprava je dužna za svakoga priređivača tombole - Bingo u zatvorenom prostoru voditi evidenciju o količinama i serijama izdatih tombolskih kartica. Član 51. Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru se može priređivati jednom ili više puta sedmično, u skladu sa pravilima igre. Član 52. Naknade Sportska društva i sportski savezi koji na osnovu odobrenja Porezne uprave priređuju igru Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, plaćaju mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od ukupnog prometa ostvarenog prodajom tombolskih kartica za učestvovanje u igri. Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana čini ukupna vrijednost prodatih tombolskih kartica. Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Sportska društva i sportski savezi uplaćuju u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne naknade dužni su dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Za izdavanje odobrenja sportska društva i sportski savezi plaćaju sljedeće naknade: 1) za izdavanje odobrenja za rad - 5.000,00 KM; 2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 1.000,00 KM; 3) za odobravanje pravila igre - 500,00 KM Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 3. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 53. Detaljnije uslove za priređivanje klasičnih (lutrijskih) igara na sreću i tombole bingo u zatvorenom prostoru propisat će Ministar. IV. POSEBNE IGRE NA SREĆU 1. Igre u kasinima Član 54. Pravo priređivanja Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva registrirana za posebne igre na sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Na privredna društva iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 55. Ministarstvo izdaje prethodno odobrenje za registraciju privrednih društava iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, privredno društvo je obavezno da: 1) podnese dokaze da je izvršilo polog novčanog dijela osnivačkog kapitala, 2) dostavi osnivački akt sa podacima o osnivačima, visini pojedinačnih uloga, ime i naziv osnivača, 3) osigura licitacijsku garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora" u visini 1.000.000,00 KM sa periodom Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 67 važenja 12 mjeseci, izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji, 4) dostavi elaborat o osnivanju i poslovanju kasina, 5) dostavi pravila o radu kasina, 6) dostavi pravila za svaku vrstu igre na sreću koja će se priređivati u kasinu. Član 56. Igre na sreću u kasinima pod uslovima propisanim ovim zakonom mogu se priređivati i sezonski u neprekidnom periodu od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva kasina. Član 57. Vrsta i obim igara Osim igara na sreću u kasinima, koje se priređuju na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer, black-jack, trente qurante, baccarat, carps, texas hold,em poker, carriben poker, punto banco i sl.), mogu se u posebno uređenim i fizički odvojenim prostorima priređivati i igre na sreću na automatima, te razne vrste turnira. Ako se u kasinu priređuju igre na sreću na automatima, priređivač je dužan imati Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa računarskim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava kontrolu podataka za sve priključene automate. Kasino mora imati odgovarajući softver koji zadovoljava sve tehničke uslove u vezi sa priređivanjem igara i arhiviranjem podataka u bazi podataka koji osigurava najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka. Vrste i obim posebnih igara na sreću iz stava 2. ovog člana, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo. Broj stolova za igre u kasinima mora biti najmanje pet. Član 58. Za priređivanje raznih vrsta turnira, priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. mora dobiti odobrenje Ministarstva. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje turnira, priređivač je dužan priložiti podatke o iznosima uplata učesnika. Član 59. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za casino Kasino je namjenski prostor kojeg čini zasebna građevinska cjelina površine najmanje 500m² u kojem se priređuju igre na sreću propisane članom 57. ovog zakona. Prostor iz stava 1. ovog člana ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola. Prostor kasina se sastoji od dijela za igru posebnih igara na sreću, ugostiteljskog dijela, pomoćnih prostorija kao i posebno uređen i odvojen prostor za priređivanje igara na sreću na automatima. Izuzetno, priređivanje posebnih igara na sreću u kasinima može biti u hotelskim objektima kategorije četiri i više zvjezdica, u skladu sa uslovima propisanim u stavu 2. ovog člana. Član 60. Kasino mora imati deviznu blagajnu i odvojen zaštićen prostor za čuvanje novca i drugih vrijednosti. Uplate i isplate kod igara na sreću u kasinima određuju se u konvertibilnim markama ili u stranoj valuti ako je to u skladu sa važećim propisima o deviznom poslovanju. Priređivač mora osigurati neprekidni audio-video nadzor u kasinu sa snimanjem, tako da se osigura neprekidan i neposredan nadzor. Video nadzor, te snimanje i čuvanje podataka video nadzora, kao i način postavljanja i ugradnje tehničkih sredstava i uređaja priređivač je dužan provoditi u skladu sa važećim zakonima i podzakonskim aktima koji uređuju pitanje tehničke zaštite ljudi i imovine. Podaci iz dokumentacije iz stava 4. ovog člana predstavljaju poslovnu tajnu, a priređivač ih može saopćiti drugim licima u skladu sa zakonom. Priređivač mora nadzirati igrače i posjetioce da bi se igra mogla odvijati u skladu sa odredbama ovog zakona. Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću u kasinima, propisat će Ministar. Član 61. Pravila kasina i igara na sreću u kasinima Priređivač je dužan donijeti pravila kasina koja se moraju staviti na uvid posjetiocima i istaći na oglasnoj ploči, te biti u saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima. Pravila kasina sadrže: 1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u kasinu, 2) uslove za ulazak u kasino (kontrola posjetilaca), 3) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u kasino ili učešće u igrama na sreću, 4) radno vrijeme kasina. Član 62. Posjeta kasinu i učestvovanje u igri dopušteno je samo punoljetnim osobama koje svoj identitet dokazuju identifikacijskom ispravom, te koje se registruju prilikom ulaska u objekt na za to predviđenom mjestu. U kasinu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri. Uprava kasina može određenim licima ili grupama, zabraniti ili ograničiti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu ako postoji utemeljena pretpostavka da učestalost i intenzitet njihovih učestvovanja u igri dovode u opasnost njihov egzistencijalni minimum, te ako to zatraže njihovi članovi porodice, njihov zakonski staratelj ili ustanove koje se bave zaštitom porodica u slučajevima kad igrač zbog nekontroliranog igranja nanosi štetu sebi ili porodici koju uzdržava, a da za to ne mora navesti razloge za takvu odluku. Uprava kasina može trajno ili privremeno zabraniti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu licima koji na bilo koji način narušavaju red i mir u prostorima kasina. Član 63. Zaposleni u kasinu moraju ispunjavati sljedeće uslove: 1) zaposleni u kasinu koji neposredno sudjeluju u priređivanju igara na sreću moraju biti stručno osposobljeni za rad u kasinu, te biti u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, 2) zaposleni u kasinima ne smiju učestvovati u ulozi igrača u kasinu u kojem rade, 3) zaposleni u kasinu moraju da kao poslovnu tajnu čuvaju podatke o igračima do kojih su došli pri obavljanju svog posla, 4) zaposlenima u kasinu zabranjeno je da od igrača uzimaju proviziju, poklone ili usluge bilo koje vrste i nije im dozvoljeno da novčano pomažu igrače. Dopušteno je da igrači daju napojnicu za osoblje kasina, koja se stavlja u posebne kutije predviđene za tu namjenu. Sa napojnicama se postupa u skladu sa pravilima kasina koja donosi priređivač. Od podjele napojnica izuzeti su članovi uprave kasina i rukovodeće osoblje. Član 64. Pravila za svaku vrstu posebnih igara na sreću, pravila priređivanja turnira u kasinu, propisuje priređivač. Broj 48 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva. Pravila igara na sreću moraju biti sastavljena na jednom od službenih jezika u Federaciji, te prevedena na engleski jezik i dostupna igračima. Pravila igre ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre na sreću koju su igrači počeli nakon uplate iznosa za učestvovanje u jednoj igri na sreću, te se igra do svršetka odvija po istim pravilima. Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona, na koja Ministarstvo nije dalo saglasnost u postupku izdavanja odobrenja, ne mogu se primjenjivati. Član 65. Igračima koji u toku igre na sreću prekrše pravila igre, igračima koji unesu tehnička pomagala za pribavljanje prednosti u igri, priređivač može zabraniti dalje učestvovanje u igrama i prisustvo u kasinu. Član 66. Preseljenje kasina na novu lokaciju Ministarstvo može odobriti preseljenje kasina na novu lokaciju uz prethodno podnošenje zahtjeva za preseljenje od strane priređivača. Zahtjev mora sadržavati: 1) posebno obrazloženje razloga preseljenja, 2) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa, lizinga, itd.) u koji se preseljava, 3) dokaz o ispunjavanju uslova iz čl. 57., 59. i 60. ovog zakona. Priređivač je dužan da na novoj lokaciji počne raditi u roku od šezdeset dana od dana dobivanja odobrenja za preseljenje. Član 67. Odobrenje za priređivanje igara na sreću u casinu Igre na sreću u kasinu priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od pet godina, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Član 68. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima prilažu se: 1) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica, 2) dokaz o uplati naknade za priređivanje igara na sreću u kasinu, 3) rješenje o registraciji pravnog lica, 4) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog sredstava namjenskog depozita iz člana 71. ovog zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 73. ovog zakona, 5) osnivački akt pravnog lica, 6) dokaz o uplati osnivačkog kapitala, 7) poslovni plan pravnog lica, 8) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog depozita u skladu sa članom 71. ovog zakona, 9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati igre na sreću u kasinu, 10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja, 11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova propisanih u čl. 59. i 60. ovog zakona, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 12) pravila kasina, 13) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za identifikaciju svih stolova za igru, automata za igre kao i ostalih uređaja za igre na sreću koji su predviđeni za postavljanje u kasino, te dokaz za iste da je priređivač vlasnik, 14) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana 101. stav 3. ovog zakona, 15) podaci o licima koja neposredno sudjeluju u priređivanju igara na sreću, dokaz o njihovom stručnom obrazovanju i osposobljenosti za obavljanje poslova u kasinu, 16) navođenje vrste i obima igara, 17) pravila za svaku vrstu posebnih igara koja će se priređivati kao i pravila za priređivanja turnira u kasinu, 18) dokaz da osnivači i ovlaštena lica nisu osuđivana za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 19) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 20) odnosno dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja je posjedovao (ako postoji), 21) izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza 22) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću u kasinima može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 4., 8., 11., 12., 13., 14., 18. i 19. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja. Član 69. Priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan u roku od sedam dana obavijestiti Ministarstvo o promjeni svakog podatka ili okolnosti koje se odnose na: 1) članove uprave priređivača, 2) druga lica ovlaštena za zastupanje i vođenje poslova priređivača, 3) identitet lica koje sudjeluje u osnovnom kapitalu u pravnom licu, 4) druge okolnosti bitne za poslovanje i rad priređivača. Član 70. Osnivački kapital, novčana osiguranja i naknade Pored uslova propisanih čl. 57, 59. i 60. ovog zakona, za dobivanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima, priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati osnivački kapital koji ne može biti manji od 2.000.000,00 KM. Član 71. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja iz člana 67. stav 1., priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 1.000.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Nakon što priređivači Ministarstvu u postupku izdavanja odobrenja dostave činidbenu garanciju iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo je dužno vratiti priređivaču licitacionu garanciju dostavljenu u skladu sa članom 55. stav 2. tačka 3) ovog zakona. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 69 Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću u casinima, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Član 72. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona dužni su dnevno u blagajni kasina imati riziko depozit od najmanje 100.000,00 KM za kasino igre i najmanje 500,00 KM po svakom automatu za igre na sreću. Porezna uprava je dužna svakih trideset dana počev od dana izdavanja odobrenja vršiti kontrolu iznosa sredstava iz stava 1. ovog člana. Član 73. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 200.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 74. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM. Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do kraja godine za koju se ista plaća. Svi priređivači igara na sreću u kasinima dužni su plaćati mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuju. Mjesečna naknada za priređivanje igara u casinima iznosi 5% od osnovice za obračun naknade iz stava 4. ovog člana, a uplaćuje se u korist budžeta Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih stolova i zbir dnevnih obračuna svih automata. Osnovicu za obračun mjesečne naknade kod igara koje igrači igraju jedan protiv drugoga (chemin de feer, texas holdem poker i slično) čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih igrača. Priređivač sačinjava mjesečni obračun odvojeno za stolove i automate. Mjesečni obračun je konačan. Dnevni obračun po pojedinom stolu za igre na sreću u kasinu obavlja se način da se završno stanje vrijednosti žetona na stolu uvećava za svotu novca zamijenjenog za žetone na stolu, koji se spreme u posebne kutije (drop) i za iznos visine kredita, te umanji za dopunu u žetonima (dotaciju) za vrijeme rada stola i za vrijednost početnog stanja žetona na stolu (završno stanje+drop+ kredit-dotacija-početno stanje = dnevni obračun stola). Dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun. Za priređivanje turnira u kasinima priređivač plaća naknadu u visini 25% od osnovice (reik), koju čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih uplata učesnika turnira, a uplaćuje se u korist budžeta Federacije BiH najkasnije petnaestog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Priređivač Poreznoj upravi mjesečno podnosi izvještaje o ostvarenim prihodima po vrstama igara. Ukupna vrijednost promotivnih žetona ne može biti veća od 2% od mjesečnog prihoda kasina. Promotivne nagradne igre u kasinu su robne i vrijednost nagradnog fonda ne može biti veća od 5% prihoda kasina za period u kome se nagradna igra organizuje. Priređivač je dužan da na propisanim obrascima vodi podatke o dnevnim obračunima po pojedinom stolu za igre na sreću pomoću kojih je izrađena mjesečna osnovica za obračun i plaćanje naknade. Naknada iz stava 3. ovog člana plaća se za prethodni mjesec, najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. 2. Kladioničke igre Član 75. Vrsta i obim kladioničkih igara Kladioničke igre su posebne igre na sreću u kojima učesnici (igrači) u skladu sa pravilima igre pogađaju ishode različitih sportskih i drugih događaja sa neizvjesnim rezultatom kao što su: 1) klađenje na rezultate pojedinačnih ili grupnih sportskih takmičenja, 2) klađenje na uspjeh plesnih, pjevačkih, muzičkih i sličnih takmičenja, 3) ostale neizvjesne događaje prema ponudi priređivača uz odobrenje Ministarstva. Vrste i obim posebnih igara na sreću klađenja, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo. Član 76. Pravo priređivanja Kladioničke igre mogu priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti kladioničkih igara, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Član 77. Primanje uplata za klađenje Uplate za igre klađenja primaju se: 1) putem terminala na uplatnim mjestima u zasebnom prostoru (u daljem tekstu: uplatna mjesta), 2) putem SMS poruke. Broj uplatnih mjesta na kojima se priređuju klađenja propisana članom 75. stav 1. ovog zakona nije ograničen. Promjenu lokacije uplatnog mjesta sa jedne adrese na drugu odobrava Ministarstvo na zahtjev priređivača. Član 78. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na uplatnom mjestu na osnovu odobrenja Ministarstva mogu priređivati klađenja zasnovana na snimljenim događajima (snimci utrka konja, utrka pasa i sličnih utrka) i kompjuterski generisanih događaja sa dodatkom TV monitora u kojima se za izbor događaja koristi generator slučajnih brojeva (RNG Random Number Generator). U svrhu izdavanja odobrenja za priređivanje igara na sreću iz stava 1. ovog člana, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje pravila igara, te dostaviti certifikat o usklađenosti generatora iz stava 1. ovog člana izdat od strane ovlaštenog pravnog lica koje je u skladu sa ovim zakonom ovlašteno za certificiranje automata i sistema za igre na sreću. Certifikat, između ostalog, mora sadržavati ispitivanje slučajnosti (random). Broj 48 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju za svako uplatno mjesto i svaku vrstu klađenja imati odobrenje za priređivanje igara iz stava 1. ovog člana. Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti (random) igara koje su zasnovane na korištenju generatora iz stava 1. ovog člana. Provjeru ispravnosti obavlja ovlašteno pravno lice. Član 79. Priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na uplatnom mjestu, može priređivati klađenja na brojeve lota različitih država, izuzev klađenja na brojeve klasičnih igara na sreću koje u skladu sa ovim zakonom priređuje Lutrija BiH. Priređivanje klađenja iz stava 1. ovog člana mora biti propisano pravilima igre koja donosi priređivač na koja je data saglasnost od strane ministarstva. Član 80. Terminali na uplatnim mjestima moraju biti povezani sa Centralnim računarskim sistemom priređivača gdje se evidentira svaka uplata izvršena radi učestvovanja u igri. Uplate za igre klađenja putem terminala mogu se primati isključivo na uplatnim mjestima. Član 81. Prostorni i tehnički uslovi za kladionice Priređivač može priređivati igre klađenja u uplatnim mjestima čija površina nije manja od 15 m². Član 82. Priređivači igara na sreću klađenja moraju preko centralnog servera osigurati direktnu on-line vezu svakog uplatnog mjesta sa serverom Porezne uprave. Softver priređivača mora zadovoljavati sve tehničke uslove oko priređivanja igre i arhiviranja podataka u bazi koja osigurava najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka. Softver iz stava 2. ovog člana mora omogućiti vjerodostojno praćenje, bilježenje i pohranjivanje podataka o primljenim uplatama i isplatama klađenja te osigurati nepromjenjivost primljenih podataka. Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću klađenja, propisat će Ministar. Član 83. Pravila kladionice i pravila klađenja Priređivač je obavezan da vidno na svakom uplatnom mjestu istakne oznaku koja sadrži podatke o priređivaču, lokaciji, roku važenja, serijskom broju oznake i radno vrijeme, a koju izdaje Porezna uprava. Radno vrijeme kladionica može trajati od 7 sati do 23 sata svaki dan nezavisno od toga da li je u to vrijeme, zakonom ili drugim propisom određen neradni dan. Član 84. Opis klađenja i uslove za učestvovanje u pojedinim igrama klađenja priređivač je dužan da propiše pravilima klađenja koja moraju biti vidno istaknuta na svakom uplatnom mjestu priređivača. Pravila klađenja koja donosi priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva. Član 85. Pravila obavezno moraju sadržavati sljedeće: 1) podatke o nazivu firme i sjedištu priređivača, 2) datum i naziv tijela priređivača koje donosi pravila igre, 3) naziv i opis igre, 4) opis i vrijeme trajanja klađenja, 5) uslove za učestvovanje u klađenju, 6) područje na kojem se klađenje priređuje, 7) vrijeme kad može i uslove pod kojima igrač u igri klađenja može odustati od izvršene uplate, 8) minimalnu visinu uplate i maksimalni iznos dobitka po jednom uplaćenom listiću, odnos uplata/dobitak tokom igre i način izvještavanja o tome, 9) postupak u slučaju otkazivanja ili odgode događaja koji je predmet ponude klađenja, 10) opis uplatnog listića, 11) način i rok isplate novčanih dobitaka koji mora iznositi najviše 30 dana od dana objavljivanja konačnog izvještaja o rezultatu događaja, 12) informaciju o visini poreza na eventualne dobitke kao i načinu obustave i naplate istog, 13) način upoznavanja igrača s pravilima klađenja, 14) odredbu o zabrani pristupa primanja uplata klađenja za lica mlađa od 18 godina. Pravila igre klađenja primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva i ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre koju su igrači započeli nakon uplate iznosa za učestvovanje, te se igra do završetka odvija po istim pravilima. Član 86. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati odobrenje Ministarstva za priređivanje kladioničkih igara putem SMS-a. Za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, potrebno je dostaviti Ugovor sa telekom operaterom. Član 87. Čuvanje, registrovanje i evidentiranje podataka o primljenim uplatama za klađenje vrši se na softveru iz člana 82. stav 2. ovog zakona. Priređivač mora čuvati sve isplaćene tikete u digitalnom zapisu najmanje godinu dana od dana izdavanja. Član 88. Na području Federacije BiH zabranjuju se klađenja koja su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, dobrim poslovnim običajima i općim moralnim načelima. Zabranjuje se primanje uplata za klađenje licima mlađim od 18 godina. Zabranjuje se primanja uplata klađenja na političke rezultate. Član 89. Odobrenje za priređivanje kladioničkih igara Igre na sreću klađenja priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću klađenja primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara prilažu se: 1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica, 2) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja, 3) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog sredstava namjenskog depozita iz člana 94. ovog zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 92. ovog zakona, 4) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog depozita u skladu sa članom 94. ovog zakona, 5) dokaz o registraciji pravnog lica, 6) osnivački akt pravnog lica, 7) poslovni plan pravnog lica, 8) dokaz o uplaćenom osnovnom kapitalu, Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 71 9) za prostore u kojem se nalaze uplatna mjesta, dokaz da je priređivač vlasnik prostora ili dokaz o pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), kao i dokaz da se isti ne nalazi na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 10) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 11) dokaz da ima najmanje pet uplatnih mjesta, 12) pravila klađenja, 13) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 14) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 15) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja je posjedovao (ako postoji), 16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača, 18) saglasnost nadležne općinske službe za obavljanje djelatnosti u prostorima uplatnih mjesta. Ukoliko općina na zahtjev priređivača za izdavanje saglasnosti ne postupi po istom u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva, smatrat će se da je data saglasnost. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 3. tač. 1., 2., 4., 10., 11., 12., 13. i 14. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 4. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenje zahtjeva za produženje odobrenja. Član 90. Priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta za klađenje ili za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana priređivač prilaže sljedeće: 1) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), 2) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za priređivanje kladioničkih igara na sreću, 3) dokaz o uplaćenoj naknadi iz člana 92. stav 1. tač. 3. i 4. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju, priređivač je dužan dostaviti uvjerenje nadležnog ureda Porezne uprave o svim izmirenim poreznim obavezama za zaposlenike koji su radili na lokaciji koja prestaje sa radom. Novo uplatno mjesto za primanje uplata klađenja ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola. Priređivač može privremeno zatvoriti uplatno mjesto za koje posjeduje odobrenje ministarstva a najduže do isteka važenja odobrenja, o čemu mora pismeno obavijestiti ministarstvo najdalje u roku od sedam dana od dana privremenog zatvaranja. Član 91. Naknade Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara na sreću priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaća sljedeće naknade: 1) za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM; 2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00 KM; 3) za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta - 10.000,00 KM. 4) za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na teritoriji druge općine,. - 5.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 92. Osim naknada iz člana 92. ovog zakona, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona ima obavezu plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi sistem RNG iz člana 78. stav 1. ovog zakona, u iznosu od 300,00 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu. Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju se najkasnije do 10- og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, računajući od dana dobivanja odobrenja za instaliranja uređaja. Priređivači su dužni prilikom svake uplate za sudjelovanje u igrama klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona, da na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja, na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača. Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 3. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači na uplatnim mjestima putem terminala i putem SMS-a, prema pravilima igre odobrenim od Ministarstva, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije BiH. Naknada iz stava 4. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Zabranjen je obračun i naplata bilo koje vrste manipulativnih troškova prilikom zaprimanja uplata igrača na uplatnim mjestima i terminalima. Član 93. Priređivač koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje klađenja dužan je da osigura osnovni kapital u vrijednosti od 1.000.000,00 KM. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja iz člana 90. ovog zakona, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 600.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću klađenja, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Broj 48 - Stranica 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. 3. Igre na sreću na automatima Član 94. Igre na sreću automatima i pravo priređivanja Igre na sreću na automatima mogu priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Igre na sreću na automatima mogu se pod uslovima propisanim ovim zakonom, priređivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba. Član 95. Sistem automata Sistem automata podrazumijeva telekomunikacijsko povezivanje većeg broja automata za igre na sreću u cilju formiranja jedinstvenog jack-pota s istim i istovremenim šansama svih učesnika u igri. Lutrija BiH kao isključivi priređivač igre na sistemu automata, ima pravo uvezati maksimalno 1.500 aparata. Lutrija BiH dužna je osigurati kontinuiranu i sigurnu online vezu sa Poreznom upravom s ciljem trenutnog i kontinuiranog uvida nadležnog organa u visinu ostvarenog prometa i povlačenja jack-pota. Telekomunikacijske usluge idu na teret Lutrije BiH. Automati uvezani u sistem automata moraju ispunjavati uslove iz člana 101. ovog zakona. Visinu jack-pota i procent izdvajanja za isti utvrđuje priređivač svojom odlukom. Vrstu i performanse automata će utvrditi Vlada Federacije na prijedlog Ministarstva. Član 96. Vrste igara na sreću u automat klubovima Priređivači iz člana 95. ovog zakona su dužni Ministarstvu dostaviti podatke o vrstama igara koje se priređuju na automatima u posebnim automat klubovima. Član 97. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara na sreću na automatima Igre na sreću na automatima priređuju se u automat klubovima kao posebno uređenim prostorima sa vlastitim ulazom ili u prostorima koji se smatraju zasebnom cjelinom, a za koje priređivač posjeduje dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (po osnovu zakupa, itd.). Automat klub mora imati najmanje 20 automata za igre na sreću, a cjelokupna površina automat kluba ne može biti manja od 50 m2, izuzev objekata u kojima se priređuju i klasične igre na sreću. Automat klub mora imati blagajnu i sef za čuvanje novca i drugih vrijednosti. U prostoru automat kluba mora biti zabranjen ulazak i igranje na automatima licima mlađim od 18 godina. Bliže prostorne i tehničke uslove za priređivanje igara na sreću na automatima propisuje Ministar. Član 98. Automati za priređivanje igara na sreću moraju biti tehnički ispravni. Automati za igre na sreću moraju biti tako konstruirani, odnosno podešeni, da na ukupan broj programiranih kombinacija isplaćuju igračima najmanje 80 % od vrijednosti uplata svih igara na automatima (TOTAL IN + BET). Dobitak ili gubitak u igrama na sreću na automatima određuje se elektronskim programom, putem generatora slučajnih brojeva. Generator slučajnih brojeva mora ispunjavati uslove da je slučajni broj statistički i nezavisan i da slučajni broj ne može biti predviđen. Član 99. Automat klub mora imati Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa informacionim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava kontrolu podataka od Porezne uprave, za sve priključene automate. Član 100. Automat za igre na sreću koji se stavlja u upotrebu u Federaciji mora posjedovati certifikat o usklađenosti tipa uređaja i programa za igru pribavljen od ovlaštenog i za certifikaciju nadležnog pravnog lica koje je akreditovano prema međunarodnim standardima. Detaljnije prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću na automatima, uslove tehničke ispravnosti automata, tehnički pregled automata, uslove koje moraju ispunjavati pravna lica za dobivanje odobrenja za obavljanje certificiranja automata i obavljanje tehničkog pregleda, propisuje Ministar. Prije stavljanja u upotrebu automata za igre na sreću obavezan je njegov tehnički pregled koji vrši pravno lice koje posjeduje odobrenje Ministarstva za obavljanje ove djelatnosti. O izvršenom tehničkom pregledu, ovlašteno pravno lice izdaje uvjerenje. Tehnički pregled ne mogu obavljati pravna lica koja su: proizvođači automata za igre na sreću, za zabavne igre ili stolova za igre na sreću; priređivači igara na sreću; lica koja se bave iznajmljivanjem automata za igre na sreću, stolova ili automata za zabavu; dostavljači, serviseri ili ovlašteni zastupnici navedenih lica. Član 101. Priređivač prilikom stavljanja automata u upotrebu, mora na vidnom mjestu istaknuti naljepnicu za označavanje i registraciju, sa podacima o vrsti uređaja, lokaciji i serijskom broju naljepnice i priređivaču igara. Naljepnicu iz stava 1. ovog člana izdaje Porezna uprava, o čemu vodi evidenciju. Porezna uprava izdaje naljepnicu uz posebnu naknadu od 20,00 KM. Naljepnica prestaje da važi nakon proteka dvije godine od dana izdavanja. Svaki automat za igre na sreću koji se prvi put stavlja u upotrebu ne smije biti stariji od godinu dana računajući do dana podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja. Priređivač je dužan prijaviti Ministarstvu i Poreznoj upravi najkasnije sedam dana prije svakog stavljanja u upotrebu, povlačenje iz upotrebe kao i premještanje automata za igre na sreću. Član 102. Pravila automat klubova Priređivač mora na vidljivom mjestu u automat klubu istaknuti pravila automat kluba koja su u saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima. Pravila automat kluba sadrže: 1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u automat klubu 2) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u klub ili učešće u igrama na sreću na automatima 3) radno vrijeme automat kluba. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 73 Priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. su dužni donijeti pravila za svaku igru na sreću, na koja saglasnost daje Ministarstvo. Priređivač igara na sreću u automat klubovima dužan je osigurati sistem nadzora koji će vjerodostojno pratiti, bilježiti i pohranjivati podatke o primljenim uplatama i isplatama te osigurati nepromjenjivost primljenih podataka. Zabranjeno je držati automate za igre na sreću, automate za zabavu ili stolove za igru u prostorijama za koje ne postoji odobrenje za priređivanje igara na sreću putem automata. U automat klubu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri. Član 103. Odobrenje za priređivanje igara na sreću u automat klubovima Igre na sreću na automatima priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Za svaki novi automat klub koji otvara nakon dobivanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva. Član 104. Uz zahtjev za dobivanje odobrenja iz člana 104. stav 1. ovog zakona, prilaže se: 1) rješenje o registraciji pravnog lica, 2) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica, 3) dokaz o uplati osnovnog kapitala iz člana 106. ovog zakona, 4) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja, 5) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 106. i 107. ovog zakona, 6) osnivački akt pravnog lica, 7) pravila igara na sreću na automatima, 8) dokaz o vlasništvu automata, 9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati igre na sreću na automatima, kao i dokaz da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja, 11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za taj automat klub, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 12) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 13) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana 101. stav 3. ovog zakona, 14) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za identifikaciju svih automata za igre koji su predviđeni za postavljanje u automat klub, 15) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 4., 11., 12., 13., 14. i 15. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja. Priređivač igara na sreću na automatima u posebnom automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva, može u toku važenja odobrenja podnijeti zahtjev Ministarstvu za preseljenje na novu lokaciju. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 10. i 11. ovog člana. Član 105. Osnivački kapital Odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može dobiti pravno lice koje, osim ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom, ima osnovni kapital koji ne može biti manji od 250.000,00 KM. Član 106. Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba priređivač iz člana 95. stav 1. tačka 2. plaća naknadu u iznosu od 150.000,00 KM. Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 107. Osim naknada iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu. Svi priređivači igara na sreću na automatima su dužni u korist budžeta Federacije BiH uplatiti i mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog člana. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih automata. Osnovica za dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun. Naknada iz stava 2. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Naknade iz stava 1. ovog člana plaćaju se prilikom podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz člana 105. ovog zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja svakog novog automata za igre na sreću. Član 108. Dostavljanje evidencija Evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz čl. 4. i 110. ovog zakona, svi priređivači su dužni na propisanim obrascima dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Sadržaj obavezne evidencije i obrazaca za uplate naknada iz stava 1. ovog člana te način i oblik dostavljanja evidencija, kao i način i oblik drugih obrazaca koje je priređivač dužan voditi propisat će Ministar. Broj 48 - Stranica 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. V. PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU PUTEM INTERNETA Član 109. Pravo priređivanja i zaprimanja uplata putem interneta Pravo zaprimanja uplata putem interneta za učestvovanje u klasičnim igrama na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona, isključivo je pravo Lutrije BiH. Pravo priređivanja putem interneta igara na sreću klađenja iz člana 4. stav 3. tačka 3. ovog zakona, pored Lutrije BiH, na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva imaju privredna društva koja posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja iz člana 75. stav 1. tačka 2. ovog zakona. Zabranjeno je putem interneta priređivanje klađenja iz člana 78. ovog zakona. Član 110. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara putem interneta Ministar će propisati detaljnjije tehničke uslove, sadržaj pravila i procedura i način priređivanja internet igara na sreću. Priređivači iz člana 110., dužni su svoj sistem priređivanja uskladiti sa tehničkim uslovima koje propisuje Ministar. Priređivač igara na sreću putem interneta mora da osigura funkcionalnu informatičku opremu "hardware" i "software" (u daljem tekstu: "hardver i softver") na teritoriji Federacije koja mora osigurati neprekidnu povezanost sa informacionim sistemom Porezne uprave, radi nadzora i kontrole finansijskog poslovanja. Priređivač igara na sreću putem interneta mora imati stručan i specijaliziran kadar. Član 111. Priređivač igra na sreću putem interneta mora imati web stranicu na kojoj moraju biti sljedeći podaci: 1) naziv pravnog lica – priređivača, 2) sjedište priređivača, 3) broj odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta i datum izdavanja, 4) popis igara klađenja za koje je priređivač dobio odobrenje od Ministarstva, 5) pravila i procedure igara i igranja, 6) obavijest o zabrani učestvovanja lica mlađih od 18 godina, 7) upozorenje o tome da igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost, te uputstvo o internetskoj stranici na kojoj se mogu pronaći informacije o stručnoj pomoći u vezi s prevencijom ovisnosti o igrama na sreću, 8) izjava o mjerama zaštite ličnih podataka igrača, 9) linkove do zakonskih tekstova i procedura za Internet igre na sreću. Član 112. Priređivač igara na sreću putem interneta registrovat će igrača samo ako dobije potpuno popunjenu aplikaciju za registraciju. Priređivač igara na sreću putem interneta zabranit će učestvovanje u igri pojedinom igraču ukoliko nije registrovan kod priređivača. Priređivač igara na sreću koje se priređuju putem interneta mora osigurati sigurnu, odnosno anonimnu on-line listu svih učesnika u igri. Svaki igrač može da se registrira samo sa jednim nalogom kod priređivača igara na sreću putem Interneta. Aplikacija za registraciju igrača u igrama na sreću putem interneta sadržavat će sve potrebne mehanizme za onemogućavanje registracije maloljetnih osoba. Član 113. Priređivač internet igara na sreću kontinuirano Poreznoj upravi mora obezbijediti pristup najmanje sljedećim podacima: 1) korisničko ime registrovanih igrača sa virtuelnim računom igrača, 2) broj virtuelnog računa igrača (posebnog igračevog računa putem kojeg on učestvuje u internet igrama na sreću), 3) stanje virtuelnog računa igrača, 4) prikaz svih transakcija igrača ostvarenih učešćem u igri. Član 114. Priređivač internet igara na sreću dužan je imati tehničku i funkcionalnu opremu na teritoriji Federacije BiH, odnosno hardver i softver, preko kojih igrači učestvuju u igrama na sreću putem interneta. Softver iz stava 1. ovog člana obavezno izrađuje pravno lice koje je registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast izrade i stavljanje u promet softvera i certifikovan je od ovlaštene laboratorije za certifikaciju. Softver iz stava 1. ovog člana može biti u vlasništvu priređivača ili priređivač posjeduje pravo korištenja softvera u svrhu priređivanja internet igara na sreću. Hardver iz stava 1. ovog člana obavezno je u vlasništvu priređivača internet igara na sreću. Priređivač igara na sreću putem interneta mora dostaviti Poreznoj upravi i Ministarstvu pravila i procedure koje se odnose na igre na sreću koje priređuje putem interneta i dokaz o uplati naknade koju naplaćuje od igrača prilikom kupovine tiketa ili uplate za kladioničke igre. Član 115. Uplate iznosa kredita na virtualne račune igrača za učešće u klasičnim igrama na sreću i igrama klađenja putem interneta koje priređuje Lutrija BiH, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim mjestima Lutrije BiH ili putem komercijalnih banaka koje posluju na teritoriji Federacije. Uplate iznosa kredita za učešće u igrama klađenja putem interneta koje priređuju priređivači iz člana 110. ovog zakona, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim mjestima priređivača za koje je u skladu sa ovim zakonom izdato odobrenje ili putem komercijalnih banaka koje posluju na teritoriji Federacije. Priređivač igara na sreću putem interneta pri svakoj uplati i isplati mora da provjeri i potvrdi registraciju igrača, potvrdi igru igrača, provjeri sigurnost i interne procedure u vezi sa računom igrača i osigura da se pravila koja se odnose na igru primjenjuju. Član 116. Odobrenje za priređivanje igara na sreću putem interneta Igre na sreću klađenja putem interneta, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona priređuju na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva koje će važiti do istog datuma kao i odobrenje izdato u skladu sa članom 90. ovog zakona. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Odobrenje iz stava 1. ovog člana se može izdati priređivačima iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona kojima je od strane Ministarstva odobren rad najmanje pedeset uplatnih mjesta. Prilikom izdavanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo odlučuje i o davanju saglasnosti na pravila i procedure iz člana 115. stav 5. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igre na sreću putem interneta prilažu se: 1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica, Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 75 2) rješenje o sudskoj registraciji i ranije izdato važeće odobrenje Ministarstva, 3) pravila igre, 4) serijski broj servera putem kojeg se priređuju internet igre na sreću i dokaz o mjestu gdje je server smješten, 5) ovjerenu izjavu proizvođača softvera da nema skrivene funkcije koje bi mogle uticati na tačnost podataka, 6) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 7) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 8) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i ranija odobrenja koje je posjedovao, 9) izjavu priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 10) garanciju banke izdatu u skladu sa članom 119. stav 2. ovog zakona ili potvrdu o uplaćenom namjenskom depozitu. Član 117. Naknade Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona plaćaju naknadu iznosu od 150.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iz stava 1. ovog člana iznosi 50.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 118. Priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona, za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta moraju imati osnovni kapital u ukupnoj vrijednosti od 1.500.000 KM. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta, priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 800.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću putem interneta, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Član 119. Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od ukupnog prometa ostvarenog zaprimanjem uplata za priređivanje klasičnih igara na sreću putem interneta, a fond dobitaka utvrđuje se na način propisan članom 38. ovog zakona. Priređivači igara na sreću klađenja putem interneta, su dužni prilikom svake uplate klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona putem interneta, da na ime naknade za priređivanje na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača. Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 1. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači putem inerneta, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije BiH. Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. VI. POSEBNE OBAVEZE PRIREĐIVAČA Član 120. Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Priređivači igara na sreću u smislu ovoga zakona, dužni su u svom poslovanju postupati u skladu s propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i drugih protivzakonitih aktivnosti, a posebno u slučaju sumnjivih transakcija. Član 121. Tajnost podataka o igračima i njihovim dobicima Priređivač i zaposlenici priređivača dužni su čuvati u tajnosti podatke o igračima i njihovom učestvovanju u igri, uključujući i podatke o njihovim dobicima i gubicima. Obaveza čuvanja tajnosti nije povrijeđena u slučajevima u kojima u skladu sa odredbama poreznih propisa ne postoji obaveza čuvanja porezne tajne i u slučajevima kada je priređivač obavezan postupati u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Član 122. Zabrana oglašavanja igara na sreću u štampanim i elektronskim medijima za mlade Oglasi i reklame vezani uz igre na sreću ne smiju se objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i omladinu, niti u štampanom materijalu i internet portalima namijenjenim djeci i mladeži. Zabrana iz stava 1. ovoga člana odnosi se i na priređivača i izdavača. VII. NADZOR Član 123. Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo i Porezna uprava. Porezna uprava vrši direktan nadzor nad priređivačima igara na sreću putem računarskog sistema za on-line nadzor koji je povezan sa Centralnim računarskim sistemom (serverom) priređivača. Porezna uprava će svake godine najkasnije do 31. marta dostaviti Odboru za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma, te Odboru za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, prikazano po kantonima tabelarni izvještaj s podacima o izvršenim kontrolama, sankcijama, propisanim i naplaćenim kaznama, kao i o novoregistrovanim priređivačima igara na sreću, te naplati prihoda od istih. Član 124. Priređivači igara na sreću obavezni su osigurati uslove za svakodnevno obavljanje nadzora poslovanja od strane Porezne uprave. Član 125. U okviru nadzora iz člana 124. ovog zakona, osim poslova i ovlaštenja propisanih ovim zakonom, Porezna uprava vrši i poslove inspekcijskog nadzora. Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju ovlašteni službenici Porezne uprave (u daljem tekstu: inspektori). Broj 48 - Stranica 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. U toku obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, inspektori ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te preduzimaju upravne i druge mjere za koje su ovlašteni zakonom i drugim propisom. Član 126. Prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, inspektor ima obaveze i ovlaštenje da: 1) prisustvuje potpisivanju otvaranja, obračunavanja i zatvaranja stolova i automata za igre na sreću u kasinu, kao i dnevnom obračunu blagajne i drugim radnjama koje su neposredno ili posredno povezane sa radom kasina, kladionica, automat klubova i tombola zatvorenog tipa 2) pregleda poslovne prostorije i sve postupke koji su vezani za priređivanje igara na sreću, naprave i pomagala za priređivanje igre na sreću, pregleda opće i pojedinačne akte, evidencije, knjigovodstvenu, poslovnu i drugu dokumentaciju koja je od značaja za vršenje nadzora odnosno utvrđivanje stanja, 3) pregleda naprave za nadzor nad izvođenjem igara na sreću, audio i video naprave i pomagala, 4) utvrđuje identitet lica, kao i druge činjenice i okolnosti koje su od interesa za vršenje nadzora, 5) privremeno oduzme dokumente i predmete koji u daljnjem sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz, uz izdavanje potvrde o oduzimanju, 6) u slučaju postojanja sumnje na nelegalno priređivanje igara na sreću, naredi prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora, 7) predlaže preventivne mjere u cilju sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, 8) podnese izvještaj nadležnom organu za učinjeno krivično djelo ukoliko u toku inspekcijskog pregleda inspektor utvrdi da postoje elementi krivičnog djela kod priređivača, 9) vrši i druge radnje za koje je ovlašten na osnovu odredaba ovog zakona, drugog posebnog zakona ili propisa. Član 127. Svako zaposleno ili ovlašteno lice u pravnom licu nad kojim se vrši inspekcijski nadzor dužno je da omogući inspektoru nesmetan pristup u sve prostorije i uvid u svu dokumentaciju i evidencije, kao i da pruži sve neophodne informacije, odmah ili u roku koji mu je odredio inspektor, a kako bi se izvršio inspekcijski nadzor. Lice iz stava 1. ovog člana dužno je na zahtjev inspektora privremeno obustaviti rad u objektu za vrijeme vršenja inspekcijskog pregleda ako ga inspektor ne bi na drugi način mogao izvršiti i utvrditi činjenično stanje. Ako je inspektor pri vršenju inspekcijskog nadzora ometan ili onemogućen da ga izvrši, zatražit će poduzimanje mjera i radnji ovlaštenog službenog lica nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova. Član 128. Inspektori su dužni pored redovnih inspekcijskih kontrola koje se obavljaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima obaviti kontrolu rada priređivača i kada za to dobiju nalog Ministarstva. Inspektoru je zabranjeno da učestvuje u igrama na sreću koje se priređuju u kasinu, na automatima i u kladionici. VIII. KAZNENE ODREDBE Član 129. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 12.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) priređuje klasične igre na sreću suprotno odredbama ovog zakona (čl. 4. i 9.), 2) priređuje nagradnu igru suprotno odredbama ovog zakona (član 17.), 3) postupa suprotno zabranama propisanim ovim zakonom (član 18.), 4) obavi izvlačenje dobitaka bez prisustva ovlaštenog službenika Ministarstva (član 34.), 5) promijeni pravila pojedinog kola ili serije klasične igre na sreću nakon što je počela prodaja srećaka igre na sreću toga kola, odnosno serije ili ako bez odobrenja odgodi i javno ne objavi dan ili mjesto izvlačenja dobitaka (čl. 33. i 35.), 6) ne objavi javno izvještaj o rezultatima izvlačenja (čl.37), 7) ne utvrdi dobitke i ne isplaćuje ih u roku utvrđenom u pravilima igre (član 39.), 8) priredi igru na sreću – tombolu zatvorenog tipa suprotno ovom zakonu (čl. 48. i 49.), 9) stavlja u promet tombolske kartice koje nije izdala Porezna uprava (član 50.), 10) priredi igru na sreću u kasinu suprotno odredbama ovog zakona (čl. 54. do 74.), 11) ne osigura odgovarajuću kontrolu audio-video uređajima i drugim sličnim tehničkim sredstvima u casinima (član 60.), 12) se u prostoru kazina, kladionice, tombole zatvorenog tipa ili objekta u kojem se priređuju igre na sreću putem automata nalazi lice mlađe od 18 godina (čl. 62., 89. i 98.), 13) priredi kladioničke igre suprotno ovom zakonu (čl. 75. do 94.), 14) pravila igre na sreću u kasinu, na uplatnom mjestu kladionice ili u objektu u kojem se priređuju igre na sreću putem automata nisu igračima na raspolaganju (čl. 64., 84. i 103.), 15) priredi igre na sreću na automatima suprotno ovom zakonu (čl.95. do 108.), 16) kao ovlašteno lice za obavljanje tehničkog pregleda i postupi protivno odredbama ovog zakona (član 101.), 17) ministarstvu ne prijavi u propisanom roku svaki automat za igre na sreću i stavi u upotrebu automate na kojima na vidnom mjestu nije istaknuta posebna naljepnica (član 102.), 18) ne dostavi evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz člana 4. ovog zakona (član 109.), 19) zaprima uplate i priređuje internet igre na sreću suprotno odredbama ovog zakona (čl. 110. do 120.), 20) ne ispunjava posebne obaveze utvrđene ovim zakonom (čl. 121. do 123.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. Pored novčane kazne pravnom i fizičkom licu za učinjene prekršaje iz ovog člana, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 77 Član 130. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) prilikom priređivanje igara na sreću klađenja ne osigura on-line vezu svih uplatno isplatnih mjesta sa serverom Porezne uprave (član 82.) 2) prilikom priređivanja igara na sreću klađenja putem interneta ne osigura funkcionalnu informatičku opremu hardver i softver na teritoriji Federacije koja će neprekidno biti povezana sa informacionim sistemom Porezne uprave (član 111.), 3) u automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva ne osigura Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor i ne poveže isti sa informacionim sistemom Porezne uprave, na način koji osigurava centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje radi kontrolu podataka od strane Porezne uprave (član 100.), 4) prilikom obavljanja nadzora ne omogući ovlaštenim organima pregled poslovne dokumentacije, poslovnih prostorija, pomagala, naprava ili onemogući nadzor cjelokupnog materijalno-finansijskog poslovanja ili na bilo koji drugi način onemogući vršenje inspekcijskog nadzora (član 127. i 128.) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 3.000 KM. Član 131. Novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) mjesečnu naknadu za priređivanje klasičnih lutrijskih igara na sreću netačno obračuna ili ne uplati u propisanom roku (član 6. i član 120.), 2) mjesečnu naknadu za priređivanje posebnih igara na sreću i igara na sreću putem interneta, netačno obračuna ili ne uplati u propisanom roku (čl. 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.). Član 132. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako priređuje igre na sreću iz čl. 4., 51. i 110. ovog zakona. Pored novčane kazne fizičkom licu za učinjene prekršaje iz stava 1. ovog člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja svih sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti priređivanja igara na sreću. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se roditelj, staratelj ili usvojitelj maloljetnika u dobi do navršenih 16 godina koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se stariji maloljetnik koji ima od 16 do 18 godina, a koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 133. Obaveza usklađivanja poslovanja Svi priređivači igara na sreću koji na dan stupanja na snagu ovog zakona posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću izdato u skladu sa Zakonom o igrama na sreću ("Službene novine FBiH", br. 01/02 i 40/10), nastavljaju raditi do isteka trajanja odobrenja, uz mogućnost podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja na način kako je to propisano ovim zakonom. Svi priređivači igara na sreću dužni su da najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, usklade svoj rad, akte i poslovanje s odredbama ovog zakona, i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Član 134. Započeti postupci Svi postupci po zahtjevima za izdavanje i produženje odobrenja koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije doneseno konačno rješenje, dovršit će se u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 135. Provedbeni propisi Provedbene propise predviđene ovim zakonom donijet će Ministar najdalje u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Za izradu provedbenih propisa kojima će se između ostalog propisati određeni tehnički, informatički odnosno softverski uslovi koje oprema i prostori priređivača moraju ispunjavati, ministar će imenovati stručnu komisiju u kojoj mogu biti angažovani i vanjski saradnici. Član 136. Prestanak primjene važećih propisa Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br. 01/02 i 40/10). Član 137. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 845 Na temelju članka 10. stavak (2) Zakona o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/14), na prijedlog federalnog ministra unutarnjih poslova, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 11. sjednici, održanoj 18.06.2015. godine, donosi UREDBU O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU KORIŠTENJA ZAŠTITNOG ZNAKA FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA - FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA POGLAVLJE I. - TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet Uredbe) Ovom uredbom uređuje se oblik, sadržaj i način korištenja zaštitnog znaka Federalnog ministarstva unutarnjih poslova - Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: zaštitni znak). Članak 2. (Zaštitni znak Federalnog ministarstva) Zaštitni znak iz članka 1. ove uredbe koristi se u Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi policije na način utvrđen ovom uredbom i predstavlja Federalno ministarstvo i Federalnu upravu policije te se ističe kao simbol Federalnog ministarstva i Federalne uprave policije (u daljem tekstu: Uprava policije). POGLAVLJE II. - OBLIK I SADRŽAJ ZAŠTITNOG ZNAKA Članak 3. (Oblik zaštitnog znaka) Zaštitni znak je desetokutnog oblika, mjedenožute boje.
Zakon o izmjenama Zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/11 08.08.2011 SN FBiH 11/99, SN FBiH 06/98, SN FBiH 35/98 duhanske prerađevine ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OGRANI^ENOJ UPOTREBI DUHANSKIH PRERA\EVINA ^lan 1. U Zakonu o ograni~enoj upotrebi duhanskih prera|evina ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 6/98, 35/98 i 11/99) ~lan 7. mijenja se i glasi: "^lan 7. Zabranjena je proizvodnja i prodaja duhanskih prera|evina koje na ambala`i nemaju istaknute podatke o koli~ini katrana, nikotina i uglji~nog monoksida, na bo~noj strani svakog originalnog pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina koje je u prometu. Podaci o koli~ini katrana, nikotina i uglji~nog monoksida, na bo~noj strani originalnog pakovanja iz stava 1. ovog ~lana moraju pokrivati najmanje 15% bo~ne strane svakog originalnog pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina koje je u prometu. Broj 50 – Strana 202 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 8. 8. 2011. Pored podataka iz stava 1. ovog ~lana, svako originalno pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina koje je u prometu, mora sadr`avati i slijede}e podatke: datum proizvodnje i rok trajanja, a za duhanske prera|evine iz uvoza oznaku uvoznika. Na~in ozna~avanja podataka iz st. 1., 2. i 3. ovog ~lana, kao i izgled podataka na svakom originalnom pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina koje je u prometu, bli`e se odre|uju pravilnikom federalnog ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: ministar zdravstva).". ^lan 2. ^lan 8. mijenja se i glasi: "^lan 8. Svako originalno pojedina~no pakovanje svih duhanskih prera|evina koje se nalazi u prometu, osim duhana za `vakanje i sisanje, mora imati ozna~eno jedno od op}ih i posebnih upozorenja. Op}a upozorenja iz stava 1. ovog ~lana glase: "PU[ENJE JE [TETNO ZA ZDRAVLJE", "PU[ENJE UBIJA", "PU[ENJE OZBILJNO [TETI VAMA I DRUGIMA OKO VAS". Op}e upozorenje iz stava 2. ovog ~lanamora biti ozna~eno na prednjoj strani svakog originalnog pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina koje se nalazi u prometu, tako da pokriva najmanje 35% prednje povr{ine pakovanja. Posebno upozorenje iz stava 1. ovog ~lana tipa su: "Pu{enje uzrokuje rak plu}a", "Pu{enje uzrokuje sr~ani udar", "Pu{enje uzrokujemo`dani udar", "Pu{enje u trudno}i {teti zdravljuVa{eg djeteta." Posebno upozorenje iz stava 4. ovog ~lana mora biti ozna~eno na pole|ini svakog originalnog pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina koje se nalazi u prometu, tako da pokriva najmanje 50% spoljne povr{ine svakog originalnog pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina koje se nalazi u prometu. Proizvo|a~, odnosno uvoznik je du`an posebna upozorenja iz stava 4. ovog ~lana pravilno mijenjati, tako da se svako od tih upozorenja nalazi ozna~eno na jednakim koli~inama duhanskih prera|evina, u teku}oj godini. Svako originalno pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina za `vakanje i sisanje koje se nalaze u prometu, moraju imati ozna~eno upozorenje: "Upotreba ovog proizvoda {teti Va{em zdravlju i stvara ovisnost". Upozorenje iz stava 7. ovog ~lana mora biti ozna~eno na najvidljivijoj povr{ini svakog originalnog pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina za `vakanje i sisanje koje se nalazi u prometu i mora zauzimati najmanje 35% spolja{nje povr{ine svakog originalnog pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina. Uvjeti i na~in ozna~avanja duhanskih prera|evina, bli`i sadr`aj i izgled op}ih i posebnih upozorenja iz stava 1. ovog ~lana ure|uju se pravilnikom ministra zdravstva.". ^lan 3. ^lan 14. mijenja se i glasi: "^lan 14. Nov~anom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit }e ka`njeno za prekr{aj privredno dru{tvo ili drugo pravno lice koje se bavi proizvodnjom, uvozom i prometom duhanskih prera|evina, ako: 1. suprotno zakonu, na originalnom pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina koji se nalazi u prometu, ne istakne podatak iz ~lana 7. i upozorenje iz ~lana 8. ovog zakona, odnosno ako prodaje duhanske prera|evine suprotno ~lanu 12. stavu 2. ovog zakona; 2. suprotno odredbi ~l. 9., 10. i 11. ovog zakona vr{i reklamiranje duhanskih prera|evina. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana bit }e ka`njeno nov~anom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana bit }e ka`njeno nov~anom kaznom od 500,00KMdo 1.500,00KMi fizi~ko lice koje je kod nadle`nog organa registrovano za obavljanje samostalne privredne i druge zakonom propisane djelatnosti. Pored nov~ane kazne, po~iniocu prekr{aja iz stava 1. ovog ~lana mogu se izre}i slijede}e za{titne mjere: – oduzimanje predmeta koji su bili upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvr{enje prekr{aja ili koji su nastali izvr{enjem prekr{aja, bilo da su vlasni{tvo okrivljenog ili koji nisu vlasni{tvo okrivljenog ako to zahtijevaju interesi o~uvanja `ivota i zdravlja ljudi, – zabrana vr{enja djelatnosti u periodu do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja.". ^lan 4. ^lan 16. mijenja se i glasi: "^lan 16. Nov~anom kaznom od 2.000,00KMdo 10.000,00KMbit }e ka`njeno za prekr{aj privredno dru{tvo i drugo pravno lice, ako prodaje duhanske prera|evine suprotno odredbi ~lana 12. stav 1. ovog zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana bit }e ka`njeno nov~anom kaznom od 250,00 KM do 1.000 KM odgovorno lice u pravnom licu. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana bit }e ka`njeno nov~anom kaznom od 500,00 KM do 1.500 KM i fizi~ko lice koje je kod nadle`nog organa registrovano za obavljanje samostalne privredne i druge zakonom propisane djelatnosti. Pored nov~ane kazne, po~iniocu prekr{aja iz stava 1. ovog ~lana mogu se izre}i sljede}e za{titne mjere: – oduzimanje predmeta koji su bili upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvr{enje prekr{aja ili koji su nastali izvr{enjem prekr{aja, bilo da su vlasni{tvo okrivljenog ili koji nisu vlasni{tvo okrivljenog ako to zahtijevaju interesi o~uvanja `ivota i zdravlja ljudi, – zabrana vr{enja djelatnosti u periodu do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja.". ^lan 5. ^lan 18. bri{e se. ^lan 6. Iza ~lana 20. dodaje se novi ~lan 20a., koji glasi: "^lan 20a. Pravilnike iz ~l. 1. i 2. ovog zakona, ministar zdravstva donijet }e u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Proizvo|a~i i uvoznici duhanskih prera|evina du`ni su uskladiti ozna~avanje originalnih pojedina~nih pakovanja duhanskih prera|evina na na~in propisan ~l. 7. i 8. ovog zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona i pravilnika donesenog na osnovu ovog zakona.".
Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 11/99 04.03.1999 SN FBiH 50/11, SN FBiH 06/98, SN FBiH 35/98 duhanske prerađevine
Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/98 09.03.1998 SN FBiH 50/11, SN FBiH 11/99, SN FBiH 35/98 duhanske prerađevine
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 35/98 09.03.1998 SN FBiH 50/11, SN FBiH 11/99, SN FBiH 06/98 duhanske prerađevine ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANI^ENOJ UPORABI DUHANSKIH PRERA\EVINA ^lanak 1. U Zakonu o ograni~enoj uporabi duhanskih prera|evina ("Slu‘bene novine Federacije BiH", broj 6/98), u ~lanku 3. u stavku 5. rije~i: "1, 2. i 3." zamjenjuju se rije~ima: "1, 2, 3. i 4.". ^lanak 2. U ~lanku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Zabrana prodaje iz stavka 2. alineja 2. ovog ~lanka ne odnosi se na automatske aparate, osim ako su smje{teni na aerodromima, u hotelima i no}nim barovima i ako su smje{teni u drugim zatvorenim prostorima, a nisu dostupni osobama mla|im od 15 godina". ^lanak 3. U ~lanku 13. stavka 1. u to~ki 2. rije~i: "~lanak 3. st. 2. i 3." zamjenjuju se rije~ima: "~lanak 3. st. 2, 3. i 4.". ^lanak 4. U ~lanku 14. stavak 1. u to~ki 1. bri{u se rije~i: "stavku 2.".

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana